WOLF THEISS NEWS: CROATIAN LAW June/2013 NOVI ZAKON O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA Jedno od područja na koje će se ulazak Hrvatske u EU najviše odraziti zasigurno će biti pravo tržišnog natjecanja. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) upravo je u saborskoj proceduri i očekuje se da će stupiti na snagu 1. srpnja 2013. godine. Koje će promjene donijeti novi pravni okvir zaštite tržišnog natjecanja i kako će to utjecati na poslovanje hrvatskih tvrtki i potencijalnih investitora u Hrvatsku? U Europskoj uniji zaštitu tržišnog natjecanja reguliraju mjerodavne odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske Unije i jedanaest uredbi koje podrobnije uređuju posebne aspekte tržišnog natjecanja unutar jedinstvenog europskog tržišta. Također, važne izvore prava tržišnog natjecanja čine i sudska praksa Europske komisije (EK) i Europskog suda (ES), s obzirom da ta dva tijela dijele nadležnost u odlučivanju o predmetima tržišnog natjecanja koji utječu na jedinstveno europsko tržište. Iako je postojeće hrvatsko zakonodavstvo koje uređuje pravo tržišnog natjecanja već usklađeno s navedenim pravnim okvirom, izmjene ZZTN-a imaju za cilj potpunu integraciju hrvatskog prava tržišnog natjecanja u širi sustav europskog prava. Predložene izmjene uvest će promjene u sva četiri područja prava tržišnog natjecanja: kartele i ostale zabranjene sporazume, zlouporabe vladajućeg položaja, koncentracije poduzetnika i državne potpore. Kao najvažniju izmjenu, od 1. srpnja nadalje, novi ZZTN uvodi paralelnu nadležnost u svim predmetima iz tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. Svaka poslovna aktivnost ili praksa koja bi mogla utjecati na trgovinu između hrvatskih tvrtki i onih sa sjedištem u nekoj drugoj državi članici bit će procijenjena primjenom europskih pravila o tržišnom natjecanju. Kako bi se omogućilo da se europski propisi primjenjuju direktno u Hrvatskoj, predložene izmjene predviđaju određivanje odredbi europskog prava kao mjerodavnih za pojedina područja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. Navedena pravila će zajednički primjenjivati EK, ES, hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i hrvatski sudovi. U najvećem broju predmeta AZTN će imati pravo odlučiti treba li neka tržišna praksa biti ocjenjivana sa stajališta europskog ili samo iz perspektive domaćeg prava tržišnog natjecanja, ali konačnu odluku o tome će donositi EK. Nasuprot navedenom, ona pitanja prava tržišnog natjecanja koja su ograničena samo na tržišta ili dijelove tržišta unutar hrvatskog teritorija, bit će uređena kao i do sada hrvatskim pravilima i u nadležnosti AZTN-a i lokalnih sudova. Nadležnost AZTN-a također će biti proširena. Uz nadležnost za odlučivanje trebaju li i kada određeni predmeti biti proslijeđeni EK-u, AZTN će, u nekim iznimnim slučajevima, biti nadležan i za odlučivanje u predmetima koji bi mogli utjecati na tržište na razini EU. Što se tiče koncentracija poduzetnika, AZTN trenutno ima podijeljenu nadležnost s nekolicinom ostalih regulatornih tijela, kao što su HNB (za koncentracije u bankarskom sektoru) i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (za koncentracije u ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY POLAND ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE M.5943788.1 WOLF THEISS NEWS: CROATIAN LAW June/2013 području pošte i elektroničkih telekomunikacija). U predloženom Zakonu o izmjenama i dopunama ZZTN-a, AZTN će imati isključivu nadležnost za odlučivanje o dopuštenosti onih koncentracija koje će proizvoditi učinke samo na hrvatskom tržištu. Naposljetku, još jedna važna izmjena odnosi se na nadležnost hrvatskih sudova koji odlučuju u predmetima iz domene tržišnog natjecanja. Donedavno je Upravni sud Republike Hrvatske vršio sudsku kontrolu nad odlukama AZTN-a. No, nakon reforme upravnog sudstva iz 2011. godine, Upravni sud je ukinut, a njegova je nadležnost podijeljena između četiri regionalna upravna suda i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kao suda više instance. Ovo je rješenje kontrolu nad tržišnim natjecanjem i njenu primjenu učinilo neučinkovitom u praksi, s obzirom na veličinu hrvatskog tržišta i relativno malen broj odluka koje se donose svake godine. Prema predloženim izmjenama, Visoki upravni sud Republike Hrvatske imat će isključivu nadležnost za odlučivanje o žalbama na odluke AZTN-a, kao i za izdavanje naloga za provedbu nenajavljenih pretraga protiv poduzetnika (tzv. dawn raids). Ova će izmjena svakako doprinijeti općoj učinkovitosti primjene prava tržišnog natjecanja u Hrvatskoj. S obzirom da će za rješavanje takvih slučajeva biti potrebno dobro poznavanje europskog prava tržišnog natjecanja, vjerojatnije je da će za taj zadatak biti pripremljeniji specijalizirani viši sud. Nadležnost trgovačkih sudova također će biti proširena. Kad predložene izmjene stupe na snagu, trgovački sudovi bit će nadležni za izravnu primjenu europskog prava u privatnopravnim sporovima i zahtjevima za naknadu štete koji će se pojaviti uslijed povreda domaćih i europskih pravila o tržišnom natjecanju. Takva izravna primjena europskih pravila od strane domaćih sudova trebala bi olakšati bržu i učinkovitiju sudsku zaštitu svih zainteresiranih stranaka. Koje su onda očekivane praktične promjene nakon 1. srpnja? Za domaće poduzetnike najznačajniju promjenu predstavljat će porast važnosti prava tržišnog natjecanja jednom kad Hrvatska uđe na jedinstveno europsko tržište. Iskustva iz prethodnih proširenja EU govore da se u post-pristupnom periodu može očekivati intenzivniji nadzor u kojem će EK procjenjivati koliko se domaće tvrtke pridržavaju pravila tržišnog natjecanja. To je posebno važno za poduzetnike koji su primili bilo kakav oblik državne potpore, makar i u 1990-ima, kao i za tvrtke orijentirane na izvoz. Imajući u vidu primjene postojeće sudske prakse ES-a kao instrumenta za tumačenje europskog prava tržišnog natjecanja, pozitivan učinak predloženih promjena svakako će biti veći stupanj predvidljivosti u eventualnim postupcima. To će biti posebno primjenjivo u privatnopravnim sporovima, gdje će stranke moći procijeniti izglede za uspjeh s većim stupnjem preciznosti. Slijedom navedenog, možemo očekivati i porast ujednačenosti odluka kako AZTN-a, tako i domaćih sudova. S obzirom da AZTN primjenjuje europsko pravo od 2005., za očekivati je da će u Hrvatskoj period prilagodbe na izravnu primjenu europskog prava tržišnog natjecanja ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY POLAND ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE WOLF THEISS NEWS: CROATIAN LAW June/2013 trajati puno kraće nego što je to bio slučaj s drugim granama prava. U svakom slučaju, za stručnjake na području zaštite tržišnog natjecanja kao i za poduzetnike u Hrvatskoj na pomolu su zanimljive promjene, te bi bilo uputno da poduzmu potrebne korake koji će im omogućiti da ih spremno dočekaju. Kontakt Luka Čolić, LL.M. Associate [email protected] This memorandum has been prepared solely for the purpose of general information and is not a substitute for legal advice. Therefore, WOLF THEISS accepts no responsibility if – in reliance on the information contained in this memorandum – you act, or fail to act, in any particular way. If you would like to know more about the topics covered in this memorandum or our services in general, please get in touch with the contacts listed above, or with: Wolf Theiss – Zagreb Branch Ivana Lučića 2a Eurotower, 19th Floor HR-10000 Zagreb, Croatia Tel.: +385 1 4925 400 Fax: +385 1 4925 450 www.wolftheiss.com ALBANIA AUSTRIA BOSNIA & HERZEGOVINA BULGARIA CROATIA CZECH REPUBLIC HUNGARY POLAND ROMANIA SERBIA SLOVAK REPUBLIC SLOVENIA UKRAINE
© Copyright 2024 Paperzz