SKRIPTA MT_ZH_23 12 2014_od 51 do 73 str.pdf Size

Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
3.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
SEKUNDARNI IZVORI PODATAKA U MEĐUNARODNOM
TURIZMU
"Podaci su kao smeće. Morate znati što ćete s njima učiniti prije nego ih počnete sakupljati." (Mark Twain, američki pisac i humorist iz
19.st., originalan tekst na engl. jeziku glasi: „Data is like garbage. You had better know what you are going to do with it before you collect
it.“)
Utvrđivanje važnosti turizma u svijetu te obilježja i promjena na turističkom tržištu moguće je samo iz
pouzdanih izvora podataka. S tim u vezi postavlja se pitanje – a koji su to pouzdani izvori podataka u
međunarodnom turizmu? Odgovor na to pitanje pokušat će se dati u ovom poglavlju.
Temeljni koncept u mjerenju turizma je u širokom rasponu pokazatelja koji se mogu izmjeriti o turizmu
zbog njegovog interdisciplinarnog karaktera, od utvrđivanja njegove ekonomske važnosti i broja
sudionika na turističkim putovanjima, do motiva koji pojedince potiču na ta putovanja, njihovih sociodemografskih obilježja, kao i utvrđivanja odredišta putovanja te brojnih drugih vrlo različitih pokazatelja
povezanih s turizmom. Problem istraživanja turističkog tržišta je izuzetno složen, posebno ako se zna
koliko je turizam podložan internim i eksternim promjenama, podjednako na strani turističke potražnje
kao i turističke ponude. Zbog toga mjerenje takve veoma kompleksne aktivnosti, za sve one koji ga
pokušavaju analizirati i istražiti, uzrokuje brojne metodološke probleme (Page, Connell, 2006:50).
Premda se u turizmu stalno prate razni pokazatelji i podaci te provode brojna tržišna istraživanja i dalje
je očigledan jaz između izrazite potrebe za podacima i drugim pokazateljima o turizmu s jedne strane,
te opsega i načina njihova prikupljanja, kao i njihove međusobne usporedivosti posebno na
međunarodnoj razini, s druge strane (Page, Connell, 2006:52).
Stoga je cilj ovog poglavlja analizirati vrste i glavne izvore podataka u međunarodnom turizmu, ukazati
na probleme vezane uz međunarodnu statistiku turizma te opisati vodeća istraživanja koja se provode
u međunarodnom turizmu.
3.1. Vrste i glavni izvori podataka u međunarodnom turizmu
"Brojke više nisu samo orijentacijski alat u našem načinu procjene i rasuđivanja, već su postale jedino mjerilo." (Turkle, S., objavljeno u
Poslovnom dnevniku 16. svibnja 2011:8)
Mnoge znanstvene discipline iziskuju velik opseg podataka, pri čemu niti turizam nije iznimka. Glavni
izazov za svakog istraživača i poduzetnika u turizmu danas predstavlja prikupljanje i upravljanje
ogromnim mnoštvom različitih i nadasve kompleksnih podataka, koji bi im trebali osigurati korisne,
točne i pouzdane informacije kao uporište za donošenje ispravnih poslovnih odluka (Rodolfo, Klobas,
2001:5). Pojavom Interneta omogućena je lakša dostupnost nizu informacija, ali se dodatno
zakompliciralo prikupljanje pouzdanih pokazatelja o određenoj temi istraživanja, pa tako i o turizmu.
Da bi se mogla analizirati neka pojava potrebno je najprije pronaći podatke koji će odgovarati
potrebama konkretnog istraživanja, a zatim odabrati podatke čija je točnost poznata i zajamčena
1
(Marušić, Prebežac, 2004:26) . Tek tada može slijediti njihova analiza i interpretacija. Međutim,
odabiranje relevantnih izvora podataka za praćenje međunarodnog turizma izuzetno je složeno i
komplicirano.
Prije utvrđivanja relevantnih izvora za praćenje međunarodnog turizma potrebno je utvrditi što su
podaci i kako se dijele. Za Anića podatak je činjenica koja može pomoći da se što dozna, da se
donese sud, zaključak ili rješenje (Anić, 1998:779), dok profesorica Dumičić navodi da su podaci
opažanja, odnosno mjerenja vezana uz jednu varijablu koja je predmet statističkog istraživanja
(Dumičić, 2011:9). Za Rodolfa i Klobasa podatak je obično broj, rezultat nekog procesa mjerenja ili
1
Detaljnije o istraživanjima turističkih tržišta su pisali autori Marušić, M. i Prebežac, D. (2004) Istraživanje
turističkih tržišta, udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Adeco, Zagreb.
51
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
promatranja koji objektivno predstavlja pojmove ili subjekte stavljene u oblik prigodan za objavljivanje,
interpretiranje, obradu od strane pojedinca ili nekog automatiziranog sustava. Ako se promatraju sami
za sebe, bez stavljanja u odgovarajući kontekst, podaci nemaju neko značenje jer predstavljaju samo
znakove ili simbole (Rodolfo, Klobas, 2001:5).
Koje su osnovne vrste podataka? Profesorica Dumičić razlikuje kvantitativne i kvalitativne podatke
pri čemu se podaci izraženi brojem nazivaju kvantitativni. Uz takve podatke izuzetno je važno navesti
jedinicu mjere ako ona postoji (Dumičić, 2011:38).
Primjer 3.1. Jedinice mjere uz kvantitativne podatke u turizmu
Primjerice u turizmu to je milijarda, milijun, tisuća za primjerice broj posjetitelja, broj noćenja, broj postelja u smještajnim kapacitetima i sl.,
a kod financijskih podataka to su euri, američki dolari i sl. valute za npr. prihode od inozemnog turizma, prosječnu dnevnu potrošnju i sl.
U slučajevima kada podatke nije moguće prikazati pomoću brojeva, već se koriste pojmovne ili opisne
kategorije kao što su spol, dob, stupanj, obrazovanja, korišteno prijevozno sredstvo, motivacija za
putovanje i sl. riječ je o kvalitativnim ili kategorijskim podacima (Dumičić, 2011:39). Međutim kako bi se
olakšalo manipuliranje, odnosno unos i obrada takvih podataka, njihovim pojavnim oblicima dodaju se
brojčani ili slovni kodovi što omogućava njihovo numeričko izražavanje.
Primjer 3.2. Primjer numeričkog iskazivanja kvalitativnih podataka u turizmu
U Ujedinjenoj Kraljevini ostvareno je 32,8 milijuna dolazaka stranih posjetitelja 2013. godine, pri čemu je 39% ili 12,7 milijuna dolazaka bilo
zbog odmora i rekreacije, 8 milijuna ili 24% zbog poslovnih razloga, 9,3 milijuna ili 28% posjet rodbini i prijateljima te 2,8 milijuna ili 9%
zbog drugih osobnih razloga (kupovine, zabave i sl.). (IPS; International Passenger Survey 2013, Travel Trends 2013: Key findings, Table
1.03, Overseas residents' visits and spending in the UK: by purpose of visit, 1980 to 2013, Released: 8 May 2014, Dostupno na:
http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ott/travel-trends/2013/rpt-travel-trends--2013.html (9.12.2014)
Spomenute vrste podataka također navodi i profesor Prebežac koji razlikuje dvije vrste istraživanja u
turizmu prema karakteru podataka koji se prikupljaju, obrađuju i analiziraju, odnosno prema sadržaju
proučavanja te navodi kvantitativna i kvalitativna istraživanja (Prebežac, 2011:362).
Iste dvije vrste podataka mogu se prikupljati i u međunarodnom turizmu i to:
● kvantitativni
− podaci koji se daju brojčano izraziti, a najčešće statistički podaci u
podaci u
međunarodnom turizmu
Primjer 3.3. Primjer statističkih podataka u međunarodnom turizmu
međunarodnom
Europljani su ostvarili oko 2,4 milijarde noćenja u kolektivnim smještajnim kapacitetima u EU 27
turizmu
u 2011. godini, od čega su 57% noćenja ostvarili domaći, a manje od polovine (43%) inozemni
turisti (Eurostat, 2013:120).
●
kvalitativni podaci
u međunarodnom
turizmu
−
podaci prikupljeni primarnim istraživanjima u međunarodnom turizmu
Primjer 3.4. Primjer podataka prikupljenim primarnim istraživanjima u međunarodnom turizmu
Svaki sedmi od 10 državljana Europske unije (71%) putovao je na odmor ili na poslovno
putovanje tijekom 2012. godine. Od onih koji su putovali na odmor, kupanje i sunčanje bili su
glavni motivi putovanja (za 40% ispitanika), zatim slijedi posjet rodbini i prijateljima (za 36%
ispitanika), posjet ljepotama prirode (planinama, jezerima i lijepim krajolicima i sl. za 26%
ispitanika), upoznavanje kulture (umjetnost, vjerski razlozi, gastronomija i sl. za 22% ispitanika),
posjete gradovima (20%), wellness, spa i zdravstveni motivi (12%), sport (10%), posebni
događaji (7%) te sve ostalo (8%), pri čemu su ispitanici na ovo pitanje mogli dati višestruke
odgovore. No motivi putovanja odstupaju znatno po dobnim skupinama, pa su zdravstveni
razlozi važniji ispitanicima starijim od 55 godina (15% vs. 8% kod mladih Europljana između 15 i
24 godine života), dok su za mlade Europljane, posebni događaji važniji motiv putovanja nego li
za druge generacijske skupine (14% vs. 4% do 8% u drugim generacijskim skupinama) (Flash
Eurobarometer 370, 2010:5).
Za proučavanje turizma mogu se koristiti primarni i sekundarni izvori podataka ovisno o
sadržaju proučavanja (Prebežac, 2011:363; Marušić, Prebežac, 2004:23):
● sekundarni izvori
− najčešće kvantitativni podaci i to statistički
− objavljeni podaci prikupljeni od nekog drugog (uglavnom su to državni
statistički uredi, resorni organi za turizam, nacionalne turističke
organizacije, međunarodne organizacije, konzultantske tvrtke,
znanstvene institucije i instituti, poduzeća u turizma i sl.)
− inicijalno se prikupljaju za neku drugu svrhu od one koja treba
istraživaču
− njihovo prikupljanje je za istraživača lakše i brže
52
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Primjer 3.5. Statistički obrazac TU 11 Državnog zavoda za statistiku (DZS) u RH
Statistički obrazac TU 11 – Mjesečni izvještaj o dolascima i noćenjima turista, ispunjavaju
jednom mjesečno svi vlasnici komercijalnih smještajnih kapaciteta u RH tako da iskazuju,
ukupan br. noćenja i dolazaka u njihovom smještajnom objektu, njihovu nacionalnu strukturu,
broj postelja u tom objektu i sl. podatke što dostavljaju DZS-u koji unosi te podatke, obrađuje ih i
objavljuje na Internetu te u svojim publikacijama (najpoznatije za turizam su Priopćenja i
statistička izvješća Turizam i Turizam u primorskim gradovima i općinama). Zatim ih dalje
diseminira drugim ustanovama kao što su Ministarstvo turizma RH, HTZ, Eurostat, UNWTO i sl.
●
primarni izvori
−
−
−
−
kvalitativni podaci (koji se odnose na socio-demografska obilježja
ispitanika, motivaciju, stavove, percepciju i sl. obilježja koja se ne
prikupljaju statističkim podacima)
podaci prikupljeni vlastitim snagama, najčešće tržišnim istraživanjima
njihovo prikupljanje je za istraživača dugotrajnije i skuplje, provodi ga
sam ispitanik (odnosno ustanova zadužena za istraživanje) na terenu
uz pomoć metoda promatranja i ispitivanja
nakon što se njihovi rezultati objave te ih netko drugi koristi za drugu
svrhu od one za koju su bili provođeni, ovi podaci postaju sekundarni
Primjer 3.6. Anketni upitnik kojeg popunjavaju putnici zrakoplova na ulasku u SAD i na izlasku iz
zemlje za primarno istraživanje „In flight survey istraživanje“
OTTI; Office of Travel and Tourism Industries, Survey of International Air Travelers Program,
Dostupno na: http://travel.trade.gov/pdf/Revised_SIAT_Questionnaire.pdf (9.12.2014).
Glavni kriteriji koje moraju zadovoljiti podaci su (Marušić, Prebežac, 2004:5):
● točnost
● pravodobnost odnosno aktualnost
● pouzdanost, da služe kao podloga za odlučivanje i akcije.
Potrebno je naglasiti da je u međunarodnom turizmu izuzetno teško zadovoljiti ta tri kriterija jer se u
međunarodnoj statistici međusobno uspoređuju podaci prikupljeni po različitim metodologijama iz
raznih izvora, koji vrlo često nisu niti međusobno standardizirani niti usklađeni (harmonizirani). Naime
podatke i druge pokazatelje o međunarodnom turizmu prikupljaju i objavljuju nacionalni statistički uredi
ili druge nacionalne institucije, znanstveno istraživački instituti, konzultantske kuće i slične ustanove u
pojedinim državama, vrlo često po metodologiji koja se razlikuje od drugih zemalja, usprkos stalnog
nastojanja u cilju harmoniziranja međunarodne statistike turizma i pokazatelja u turizmu stručnjaka
UNWTO-a, OECD-a (Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju), Eurostata i sličnih vodećih
međunarodnih organizacija u turizmu u svijetu (Hendija, 2007:89). Premda je posljednjih godina
najveći napredak po tom pitanju učinjen u Europskoj uniji i tu se javljaju određena odstupanja po
2
zemljama . Podaci o turizmu u svijetu i dalje se još uvijek većinom prate nejedinstveno i nepotpuno, te
se razlikuju metodološki pristupi od države do države. Osim toga ni društvena ni ekonomska
razvijenost pojedinih zemalja ne omogućava istu kvalitetu istraživanja, a i mjesto i značaj te dostignuti
stupanj razvijenosti turizma u nekoj zemlji također određuje kvalitetu i opseg prikupljanja podataka o
turizmu u toj zemlji.
Takva situacija znatno otežava, a ponekad i potpuno onemogućava komparativnu analizu i obradu
međunarodnih podataka zbog njihove nekomplementarnosti, bez obzira jesu li kvantitativnog ili
kvalitativnog karaktera (gdje su razlike posebno uočljive). Stoga je u istraživačkom procesu odabiranje
2
Više o statističkim podacima u međunarodnom turizmu vidi poglavlje 3.4. u ovoj Skripti.
53
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
odgovarajućih, u većoj ili manjoj mjeri međusobno usporedivih podataka, iz različitih i nacionalnih
izvora pravi izazov za svakog istraživača koji ih pokušava interpretirati.
Neusporedivost međunarodne statistike kroničan je problem koji već desetljećima muči stručnjake i
znanstvenike u turizmu.
Zanimljivo je proučiti zbog čega se tvrdi da međunarodni podaci ne mogu zadovoljiti kriterije točnosti,
pouzdanosti niti aktualnosti.
Što se tiče točnosti podataka u međunarodnom turizmu promotre li se samo podaci vodeće
međunarodne turističke organizacije u svijetu UNWTO-a može se uočiti kako se u njihovim
publikacijama pojavljuju različiti podaci za isto godište (Primjer 3.7.). Zbog toga je izuzetno važno
uvijek navoditi potpuni i detaljan izvor kao i datum kada su podaci prikupljeni.
Primjer 3.7. Primjer netočnosti podataka međunarodne statistike
Tako npr. UNWTO za ukupan broj dolazaka u međunarodnom turizmu u 2010. godini navodi sljedeće podatke:
940 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka (UNWTO Tourism Highlights 2011, June 2011:4)
952 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka (UNWTO World Tourism Barometer, January 2013, Vol. 11:4 )
948 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka (UNWTO Tourism Highlights 2014, May 2014:4)
949 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka (UNWTO World Tourism Barometer, October 2014, Vol. 12:5).
Što se tiče pouzdanosti podataka u međunarodnom turizmu istraživači se vrlo često nađu u nedoumici
koje izvore podataka koristiti, jer se za isti podatak znaju pojavljivati različite vrijednosti u raznim
izvorima.
Primjer 3.8. Primjer nepouzdanosti podataka međunarodne statistike
Primjer broj dolazaka stranih turista u Tursku 2012. godine:
20,5 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka ostvareno je u komercijalnim smještajnim kapacitetima koji imaju odobrenje za rad
(licencu) resornog ministarstva za turizam (Republic of Turkey Ministry of Culture and Tourism, General Directorate of Investment
and Enterprises, Accommodation Statistics 2012, Table 3, http://www.kultur.gov.tr/EN,47833/ministry-licenced-establishments.html)
36,2 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka je ostvareno u Turskoj (Republic of Turkey Ministry of Culture and Tourism, General
Directorate of Investment and Enterprises, Accommodation Statistics 2012, Table 1, http://www.kultur.gov.tr/EN,47833/ministrylicenced-establishments.html)
30,7 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka je ostvareno na graničnim prijelazima (tzv. TF, international tourist arrivals at
frontiers) (UNWTO Tourism Highlights 2013, June 2013:8).
Aktualnost podataka međunarodne statistike također ne zadovoljava, jer većina podataka kasni od
dvije do godinu dana. Nešto je bolja situacija s Eurostatovom bazom podataka, gdje se podaci
prikupljaju i obrađuju on-line, no i tu oni kasne, jer njihova ažurnost ovisi o svakom pojedinom
nacionalnom statističkom uredu Europske unije.
Primjer 3.9. Primjer nepravodobnosti podataka međunarodne statistike
Podaci u međunarodnom turizmu koji se prikupljaju na nacionalnoj razini u RH kasne dva mjeseca. Naime, toliko je vremena potrebno da
pružatelji usluga smještaja ispune obrazac TU11 (koji između ostalog sadrži podatke o broju dolazaka i noćenja turista prema zemljama
porijekla i ukupno u RH), pošalju ga DZS-u, nakon čega slijedi njihov unos, logička kontrola i objavljivanje.
Na međunarodnoj razini ažurnost je još teže ostvariti pa podaci kasne između jedne do dvije godine. Za ilustraciju ove tvrdnje navode se
glavne publikacije UNWTO-a:
u publikaciji „Compendium of Tourism Statistics, 2014 Edition“ prate se statistički podaci po zemljama u razdoblju od 2008. do 2012.
u publikaciji „Yearbook of Tourism Statistics, 2014 Edition“ prate se statistički podaci po zemljama u razdoblju od 2008. do 2012.
u publikaciji „UNWTO Tourism Highlights, Edition 2014“ prate se podaci po svjetskim regijama i globalno za 2013. godinu
u publikaciji „UNWTO Tourism Barometer, koja se objavljuje kvartalno ( četiri puta godišnje) objavljuju se najnoviji podaci, ali se često
ne iskazuju za sve zemlje, već samo za one koje su do određenog datuma poslale svoje podatke. Ipak, još jednom valja naglasiti da
se u ovoj publikaciji objavljuju najnoviji podaci o turizmu u svijetu.
54
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Prikupljanjem, obradom i objavljivanjem podataka o međunarodnom turizmu bave se različite
ustanove, međunarodne organizacije, poduzeća i pojedinci, a najpouzdaniji su sljedeći izvori:
Vrste organizacija koje
Naziv organizacija
Gdje objavljuju rezultate
provede prikupljanje,
obradu i objavljivanje
● međunarodne organizacije − UN, OECD i sl.
− tiskane publikacije, web,
općeg karaktera
baze podataka i sl.
● turističke organizacije kao − UNWTO; WTTC; ETC; CLIA; − tiskane publikacije, web,
i nacionalne turističke
razne NTO (HTZ, DZT,
baze podataka i sl.
organizacije (NTO) te
ANTO), ministarstva turizma
resorna tijela zadužena za
(MT RH) i sl.
turizam
● znanstveno–obrazovne
− Institut za turizam,
− znanstveni časopisi: Acta
institucije
Ekonomski fakultet Zagreb i
Turistica, Turizam, Tourism
sl.
Management i sl. (objavljuju
se na bazama Science
Direct, Hrčak, Emerald i sl.)
● statistički uredi
− EUROSTAT (EU), DZS
− tiskane publikacije, web,
(RH), ONT (UK), Istat (Italija)
baze podataka i sl.
i sl.
● konzultantske tvrtke
− IPK International, MIntel, The − tiskane publikacije, web,
Nielsen Company,
baze podataka i sl.
Phocuswright i sl.
U međunarodnom turizmu najviše se istražuju podaci o turističkoj potražnji, i to obilježja putovanja
i potražnje na raznim razinama promatranja: u cijelom svijetu, u Europi, Europskoj uniji i drugim
regijama, te putovanja građana određenih vodećih emitivnih turističkih tržišta u svijetu (Njemačke,
Ujedinjene Kraljevine, SAD-a, a posljednjih godina i iz novih tržišta Kine, Indije, Južne Koreje, Ruske
Federacije, Brazila i drugih). Takva istraživanja i analize tržišta najčešće provode nacionalne turističke
organizacije, (NTO), zatim UNWTO, ETC, a osim toga provode se i posebna primarna tržišna
3
istraživanja na emitivnim turističkim tržištima, ali i na receptivnim turističkim tržištima.
Istraživanja i analize vodećih emitivnih turističkih tržišta gotovo redovito provode nacionalni turistički
uredi (NTO). Kao ilustraciju navode se istraživanja vodećih emitivnih turističkih tržišta Ujedinjene
Kraljevine i Republike Hrvatske.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) na svojim internetskim stranicama objavljuje nekoliko važnih
publikacija o vodećim emitivnim turističkim tržištima za Republiku Hrvatsku. To su sljedeće publikacije:
● profili tržišta – obuhvaćaju analizu 14 važnih emitivnih turističkih tržišta za RH: Austriju, Belgiju,
Češku, Francusku, Irsku, Italiju, Japan, Mađarsku, Nizozemsku, Njemačku, Poljsku, Portugal,
Rusku Federaciju i Skandinavske zemlje (dostupno na: http://business.croatia.hr/hrHR/Informacije-o-trzistima/Profili-trzista, 10.12.2014.);
● informacije o tijeku sezone i aktualnom stanju na tržištima. Ovdje se analizira aktualna situacija u
zemlji i na vodećim emitivnim turističkim tržištima te se tu mogu pronaći uvijek najnovije
informacije. Tako se npr. u informaciji o tijeku sezone koja je objavljena u prosincu 2014. daje
pregled tih podataka do mjeseca listopada, odnosno do pred dva mjeseca, kao i podaci prikupljeni
iz cijelog sustava turističkih zajednica (dostupno na: http://business.croatia.hr/hr-HR/Informacije-otrzistima/Informacije-o-tijeku-sezone, 10.12.2014.);
● turizam u brojkama pruža vrlo detaljan pregled statističkih podataka i drugih pokazatelja o turizmu
RH (dostupno na: http://business.croatia.hr/hr-HR/Informacije-o-trzistima/Turizam-u-brojkama,
1012.2014.);
● HTZ glasnik – donosi presjek aktivnosti Glavnog ureda HTZ-a te Predstavništava HTZ-a u
inozemstvu, vijesti iz sustava turističkih zajednica te novosti iz hrvatske turističke ponude.
VisitBritain, nacionalna turistička organizacija Ujedinjene Kraljevine također objavljuje slična
istraživanja emitivnih turističkih tržišta kao i HTZ. No za razliku od Hrvatske koja proučava 14 vodećih
emitivnih turističkih tržišta ovdje se proučava čak 40 vodećih emitivnih turističkih tržišta.
3
O najpoznatijim tržišnim istraživanjima u međunarodnom turizmu više u poglavlju 3.3. u ovoj Skripti.
55
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Primjer 3.10. Primjer istraživanja emitivnih turističkih tržišta u Ujedinjenoj Kraljevini
Na web adresi VisitBritain informacije o emitivnim turističkim tržištima dostupne su u okviru izbornika „Markets“, a za strana tržišta izbornik
je“ Inbound Visitor Statistics Trends by Market selection“, dostupno na. http://www.visitbritain.org/insightsandstatistics/markets/
10.12.2014. (naslovi su „Insights and Statistics“ te „Markets and Trade Profil“).
Osim nacionalnih turističkih organizacija proučavanjem i analizom vodećih emitivnih turističkih tržišta
bave se Svjetska turistička organizacija UN-a i Europska turistička komisija, ETC (European Travel
Commission) koje o tome objavljuju svoja brojna istraživanja:
● UNWTO:
− to su sva njihova istraživanja o obilježjima putovanja u inozemstvo s vodećih
emitivnih turističkih tržišta u svijetu tzv. Outbound istraživanja
Primjer 3.11. Primjeri istraživanja emitivnih tržišta UNWTO-a
npr. Outbound Tourism of Australia, Outbound Tourism of Japan, Outbound Tourism of the Republic of
Korea, pri čemu su najnovija istraživanja od 2011. Chinese Outbound, Brazilian Outbound, Middle East
Outbound i sl. koja se mogu pronaći u njihovoj bazi Market research (UNWTO, 2014, on-line baza
podataka UNWTO-a na Ekonomskom fakultetu Zagreb);
●
ETC:
−
u izborniku Market studies na njihovoj internetskoj adresi mogu se pronaći
istaživanja o emitivnim tržištima po svjetskim regijama
Primjer 3.12. Primjeri istraživanja emitivnih tržišta ETC-a
npr. Market insights Mexico, Market insights Argentina, zatim isti naziv istraživanja za Kanadu, Brazil,
SAD, Australiju, Južnu Koreju i sl. (European Travel Commission, 2014, izbornik: Market studies,
dostupno na: http://www.etc-corporate.org/?page=market-studies).
Posebna primarna tržišna istraživanja u međunarodnom turizmu provode različite institucije:
− npr. IPS, International Passenger Survey koje u
● nacionalni statistički uredi
Ujedinjenoj Kraljevini provodi njihov statistički ured
ONS, Office for national statistics UK;
● nacionalne turističke organizacije, NTO − npr. In Flight Survey (USA), istraživanje među
(National tourism organizations) i/ili
putnicima u zrakoplovima koje provodi Ured za
turizam i putovanja, OTTI (Office of Travel and
resorna tijela za turizam, NTA (national
Tourism Industries) pri Upravi za međunarodnu
tourism authority)
trgovinu ITA (International Trade Administration) u
okviru Ministarstva trgovine SAD-a (Department of
Commerce USA);
− npr. ETM, European Travel Monitor, o obilježjima
● instituti ili konzultantske tvrtke
putovanja Europljana provodi konzultantska tvrtka
IPK International iz Njemačke.
Latham navodi da se u međunarodnom turizmu najčešće prikupljaju podaci o broju turista i njihovoj
potrošnji te obilježjima turista i njihovih putovanja (Latham, 1989:59). Dakle, može se zaključiti da se u
međunarodnom turizmu najčešće prate sljedeći podaci:
● turistička potražnja
- ovi podaci se najčešće prate
- to su od Lathama spomenuta obilježja turista i njihovih putovanja
- tu ulaze: broj dolazaka inozemnih turista i broj noćenja inozemnih
turista, broj putovanja u inozemstvo, kao i neka obilježja turističke
potražnje i obilježja putovanja u inozemstvo: kao što su sociodemografska obilježja, motivacija za putovanje, korištena prijevozna
sredstva, izvori informacija, stavovi o ponudi i sl.
● turistička ponuda
- ovi podaci se rjeđe prate u međunarodnom turizmu
- tu ulaze: broj i struktura kapaciteta za smještaj i drugih sadržaja
turističke ponude, strukturna obilježja te ponude i sl.
● ekonomski učinci
- ovi podaci se također često prate
turizma
- tu ulaze: prihodi od inozemnog turizma, turistička potrošnja na
putovanjima u inozemstvo i sl.
Međutim, zbog interdisciplinarnog karaktera turizma tu je još mnoštvo drugih podatka koji se mogu
pratiti u turizmu, a odnose se na promet (kao što je npr. broj ulazaka putnika na graničnim prijelazima,
prema raznim vrstama prijevoznih sredstava ili prema vrstama tih prijelaza), kulturu (broj posjetitelja
muzeja, kazališta i sl.), trgovinu, građevinarstvo, poljoprivredu i druge djelatnosti i sektore. Gotovo da
nema sektora niti djelatnosti u kojem turizam nije izravno ili neizravno uključen.
56
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Pri tome se svi podaci u međunarodnom turizmu mogu promatrati na raznim razinama:
● globalno – za svijet i regije (npr. turističke regije UNWTO-a)
● nacionalno – na razini zemlje
● lokalno – destinacija, smještajni objekt, lokalitet odnosno mjesto anketiranja i sl.
Rezultate međunarodnih istraživanja u turizmu najviše koriste:
− turoperatori i turističke agencija, kao i organizatori krstarenja
− hotelski lanci i velike hotelske kuće te drugi pružatelji usluga smještaja turistima kao i ostali
pružatelji usluga turistima iz javnog i privatnog sektora
− lokalne, regionalne i nacionalne turističke organizacija (NTO), destinacijske menadžment
organizacije (DMO-i) za upravljanje destinacijama te nositelji turističke politike na svim razinama
od lokalne do nacionalne, odnosno tijela državne uprave zadužena za turizma (kao što su npr.
ministarstva turizma i druga ministarstva povezana s turizmom)
− međunarodne turističke organizacije i sve druge organizacije općeg karaktera, ali povezane s
turizmom
− znanstvene i stručne organizacije
− studenti, stručnjaci u turizmu i drugi.
Prema učestalosti provođenja istraživanja u međunarodnom turizmu razlikuju se dvije skupine:
● povremena
− provode se jednokratno za točno određenu svrhu istraživanja odnosno za
istraživanja
rješavanje neke konkretne situacije,
(problemski
− provode se za prikupljanje novih podataka o nekom problemu (Marušić,
orijentirana
Prebežac, 2004:9),
istraživanja) − provode za određene tržišne segmente (bogataše, mlade, sudionike
krstarenja, sudionike golferskih putovanja i sl.), neka receptivna ili emitivna
turistička tržišta te za pojedine specifične oblike turizma i slične specifične
potrebe u turizmu;
− Marušić i Prebežac ta istraživanja nazivaju problemski orijentiranim
istraživanjima (2004:4);
Primjer 3.13. Primjeri povremenih istraživanja u međunarodnom turizmu
Povremeno se istražuju omladinska putovanja, krstarenja, kamperi (ADAC istraživanja u Njemačkoj),
wellness, medicinski turizam, putovanja bogataša, avanturista, biciklista, skijaša i sl. kategorija putnika.
Npr. to su:
- ETM Internet, Pregled putovanja Europljana i njihovog korištenja Interneta u turizmu;
- ILTM, International Luxury Travel Market, istraživanje o obilježjima putovanja bogataša;
- istraživanje omladinska putovanja provodi WYSETC, Svjetski savez za organizaciju studentskih,
obrazovnih i drugih omladinskih turističkih putovanja (World Youth Student and Educational Travel
Confederation) i sl.;
●
kontinuirana
istraživanja
−
−
−
−
−
ponavljaju se u redovitim ciklusima, što znači da se ne moraju nužno provoditi
svake godine, ali se i mogu provoditi iz godine u godinu,
u istraživanju se primjenjuje uglavnom ista, odnosno minimalno promijenjena
metodologija (samo za neophodne promjene),
najčešće promjene u metodologiji odnose se na geografski obuhvat sudionika
uključenih u istraživanje (npr. Savezna i Demokratska Republika Njemačka je
postala Njemačka, dok se Čehoslovačka raspala na Češku i Slovačku i sl.
promjene);
njima se mogu utvrđivati obilježja istraživane pojave, promjene i trendovi,
ova istraživanja služe za sagledavanje vlastite pozicije na turističkom tržištu
te utvrđivanje općih kretanja (promjena i trendova) kao podloge za dugoročno
planiranje (Marušić, Prebežac, 2004:4),
Primjer 3.14. Primjeri kontinuiranih istraživanja u međunarodnom turizmu
- RA, ReiseAnalyse – od 1970. u Njemačkoj (svake godine),
- IPS, International Passenger Survey – od 1961. u UK (svake godine),
- ETM, Europen Travel Monitor – od 1988. u Europi (svake godine),
- WTM, World Travel Monitor – od 1995. u svijetu (svake godine),
- In Flight Survey - od 1983. u SAD (svake godine),
- Tomas ljeto RH - od 1987. u Republici Hrvatskoj (svake treće godine) i sl.
57
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Zanimljivo je da se međunarodna kontinuirana istraživanja u turizmu provode po različitim
metodologijama, a osnovne razlika je prema polu (ili strani) turističkog tržišta na kojem se
provode, odnosno da li se provode na emitivnim ili na receptivnim turističkim tržištima ili tijekom
putovanja:
● istraživanja koja se
− provode se u prijevoznom sredstvu;
provode za vrijeme
− ograničenje ovog istraživanja – kratko vrijeme za ispitivanje;
Primjer 3.15. Primjeri anketiranja u prijevoznim sredstvima
putovanja
- IFS, In Flight Survey (SAD) koje se provodi među putnicima na zrakoplovima na putu
u i iz SAD-a;
- IPS, International Passenger Survey, koje se provodi među putnicama u svim vrstama
prijevoznih sredstava na ulasku u Ujedinjenu Kraljevinu ili na izlasku iz UK (na svim
vrstama graničnih prijelaza);
●
istraživanja koja se
provode u receptivnim
turističkim zemljama
−
−
ovakvo istraživanje se provodi u turističkoj destinaciji i to u
komercijalnom smještajnom objektu u kojem borave gosti ili na
nekom lokalitetu kojeg turisti najviše posjećuju;
ograničenje ovog istraživanja je da uključuje samo one ispitanike
koji su već doputovali u neku turističku destinaciju, a ne
obuhvaća osobe koje nisu putovale (vrlo je zanimljivo zašto to
nisu činili) ili koje su odabrale neku drugu destinaciju (gdje se
pita zbog čega su radije otputovali negdje drugdje?). Ipak, i ova
istraživanja su izuzetno korisna jer se njima, između ostalog,
utvrđuju obilježja putnika koji posjećuju neku destinaciju, te
njihovi stavovi o turističkoj ponudi.
Primjer 3.16. Primjeri istraživanja u receptivnim turističkim zemljama
- Tomas ljeto RH, Stavovi i potrošnja turista u RH – provodi se kontinuirano među svim
domaćim i stranim turistima iz glavnih emitivnih turističkih tržišta za RH u primorskim
destinacijama za vrijeme vrhunca ljetne turističke sezone (Istaživanje provodi Institut za
turizam iz Zagreba kontinuirano od 1987. svake treće godine) (Marušić, Čorak, Sever,
Ivandić (2011) Tomas ljeto 2010, Institut z turizam, Zagreb:22)
- Tomas ZG, Stavovi i potrošnja posjetitelja Zagreba – provodi se među svim domaćim i
stranim jednodnevnim i višednevnim posjetiteljima u Zagrebu na određenim lokalitetima
(kao što je npr. Katedrala, Dolac, Turističko informativni centar na Trgu Bana Jelačića,
Jarun i slični lokaliteti koje najviše posjećuju posjetitelji grada Zagreba) (Marušić, Čorak,
Sever (2013), Tomas Zagreb -Stavovi i potrošnja posjetitelja Zagreba, Trendovi 1998. –
2012, Institut za turizam, Zagreb).
●
istraživanja koja se
provode u emitivnim
turističkim zemljama
−
−
−
istraživanja se provode na emitivnim turističkim tržištima
(najčešće u kućanstvima);
prednost ovog istraživanja: budući da se provodi na emitivnim
tržištima u kućanstvima nema ograničenja vremena za
ispunjavanje (ne treba upitnik popunjavati u žurbi) i anketira se
ukupna populacija. Na taj način dobivaju se najbolji rezultati (svi
koji putuju bez obzira na odredište putovanja i svi koji nisu
putovali), ali je takvo istraživanje skuplje nego istraživanje o
inozemnim gostima na receptivnom turističkom tržištu;
rezultati ovih istraživanja posebno su zanimljivi za receptivne
turističke zemlje;
Primjer 3.17. Primjeri istraživanja na emitivnim turističkim tržištima
RA, ReiseAnalyse; IPS, International Passenger Survey; Eurobarometer; ETM,
European Travel Monitor; WTM, World Travel Monitor i sl.
Anketiranje ispitanika u međunarodnom turizmu može se provoditi sljedećim metodama: osobno tzv.
face to face metodom, telefonski, dodjeljivanjem i dopisno, a danas sve više zatupljeno - internetom.
Međunarodnim istraživanjima u turizmu prikupljaju se sljedeći podaci:
Kvantitativni podaci:
Kvalitativni pokazatelji:
obujam pojedinih vrsta putovanja:
obilježja putovanja tzv. travel patterns:
- duga ili kratka putovanja;
- motivacija
- vrste putovanja: poslovna putovanja, odmor
- informiranost
i rekreacija, VFR (posjet rodbini i prijateljima
- socio-demografska obilježja ispitanika
engl. visit friends and relatives) i sl.
- stavovi o ponudi i sl.
58
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
3.2. Način prikupljanja podataka u međunarodnom turizmu
"Problem nastaje kada se bez razmišljanja počinjete oslanjati na brojke." (Turkle, S., objavljeno u Poslovnom dnevniku 16. svibnja 2011:8)
U međunarodnom turizmu postoji nekoliko načina prikupljanja podataka ovisno o tome da li je riječ
o primarnim ili sekundarni podacima, a najčešće se prikupljaju na sljedećim mjestima:
 na graničnim prijelazima
 u komercijalnim smještajnim objektima, premda se mogu prikupljati i na određenim lokalitetima
(koje posjećuju strani turisti)
 u prijevoznom sredstvu
 u stalnom mjestu boravka (u vlastitom domu ispitanika odnosno kod kuće).
# Podaci prikupljeni graničnom statistikom, prikupljaju se tako da se anketiraju putnici na
graničnim prijelazima u zemlju ili iz zemlje na putovanjima u inozemstvo. Osnovne prednosti ove
metode su niski troškovi i brzina prikupljanja (Marušić, Prebežac, 2004:29). Takav način evidencije
putnika najčešće provode otočne države (Malta, Australija, Novi Zeland, Ujedinjena Kraljevina i sl.). Za
tranzitne zemlje takav način evidencije posjetitelja nije prikladan, jer broj putnika koji prolazi kroz takve
zemlje fiktivno (nerealno) povećava broj posjetitelja. Švicarska koja je počela pratiti turističku statistiku
još od tridesetih godina 20. stoljeća već tada je uočila neprikladnost ove metode za praćenje
turističkog prometa u zemlji i iz nje, zbog jakog tranzitnog prometa koji prolazi kroz njezin teritorij
(Hendija, 2007:90). Sličan je primjer i Poljska što je prikazano u Primjeru 3.18.
Primjer 3.18. Primjer velike razlike u broju dolazaka stranih posjetitelja na granicu zemlje u odnosu na broj njihovih dolazaka
ostvaren u komercijalnim smještajnim kapacitetima
Prema podacima UNWTO-a u 2012. godini u Poljskoj je ostvareno (UNWTO, 2014, Yearbook of Tourism Statistics, Data 2008-2012,
Edition 2014:578, 585:
67.390.000 dolazaka stranih posjetitelja na poljskoj granici
4.979.584 dolazaka stranih posjetitelja u komercijalnim smještajnim kapacitetima.
Iz navedenih podataka može se uočiti da su podaci prikupljeni graničnom statistikom 13,5 puta veći od podataka prikupljenih u smještajnim
kapacitetima, što ukazuje da je riječ o velikom tranzitu putnika kroz tu zemlju.
Ovakav način prikupljanja podataka u turizmu ima još jedan problem. Podatke o broju putnika na
graničnim prijelazima dostavlja granična policija na temelju procjena o broju putnika u vozilima (DZS,
2013a:339). Glavni nedostatak ove metode je da se bez posebnih tržišnih istraživanja (kao što se
primjerice radi u Ujedinjenoj Kraljevini) ne mogu znati glavni motivi putovanja putnika (koji mogu biti i
neturistički motivi).
Primjer 3.19. Primjer istraživanja među putnicima na graničnim prijelazima
Npr. u Ujedinjenoj Kraljevini provodi se među putnicima na svim vrstama graničnih prijelaza svaki mjesec anketiranje putnika za tzv. IPS,
International Passenger Survey istraživanje od 1961. godine.
Većina dolazaka stranih turista u UK u 2013. godini bila je motivirana odmorom i rekreacijom (39%), zatim posjetom rodbini i prijateljima
(28%), svaki četvrti strani turist došao je zbog poslovnih razloga (24%), a ostali (9%) su dolazili zbog posjete zabavnom ili sportskom
događaju, kupovine, zdravlja, vjere i sličnih osobnih razloga putovanja. (IPS; International Passenger Survey 2013, Travel Trends 2013:
Key findings, Table 1.03, Overseas residents' visits and spending in the UK: by purpose of visit, 1980 to 2013, Released: 8 May 2014,
Dostupno na: http://www.ons.gov.uk/ons/rel/ott/travel-trends/2013/rpt-travel-trends--2013.html (9.12.2014)
Za turizam na graničnim prijelazima mogu se provoditi posebna primarna tržišna istraživanja (među
putnicima) i prikupljati statistički podaci o broju putnika.
# Podaci prikupljeni u smještajnim objektima u kojima borave posjetitelji i ostvaruju noćenja
zapravo je najstarija metoda prikupljanja podataka u turizmu koja se počela primjenjivati puno prije
nego se razvio suvremeni turizam. Obveza prijavljivanja putnika u smještajnim objektima datira još iz
Srednjeg vijeka kada su lokalne vlasti željele znati za svakog stranca koji je doputovao u njihovo
mjesto. Međutim, tada se radilo isključivo o političkom motivu evidentiranja tih putnika
(Navratil,1962:11). Kada su se počeli graditi prvi smještajni objekti za putnike (svratišta, konačišta,
prenoćišta, kasnije hoteli) javila se ideja popisivanja gostiju, što je postala službena obveza krajem 19.
stoljeća u većini razvijenih europskih zemalja (Švicarskoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i sl., pa
i na našim prostorima) (Hendija, 2007:93).
Osnovni nedostatak ove metode je da se provodi u službeno registriranim komercijalnim smještajnim
kapacitetima, a turistički promet koji se ostvaruje kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim stanovima i
kućama za odmor najčešće ne ostaje zabilježen (ostaje u zoni tzv. „sive ekonomije“). U suštini ovako
prikupljeni podaci su najprecizniji, najkvalitetniji i najpouzdaniji te im turistički stručnjaci najviše vjeruju.
Riječ je o vrlo pouzdanom načinu prikupljanja podataka koji se u velikom broju zemalja provodi već
desetljećima (Marušić, Prebežac, 2004:31). Valja ipak upozoriti da su i kod tih podataka vrlo velike
razlike u međunarodnoj statistici zbog različitih metodologija razvrstavanja smještajnih kapaciteta.
59
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Primjer 3.20. Primjer različitog evidentiranja kolektivnih smještajnih kapaciteta u nekim zemljama
Različite vrste smještaja u komercijalnim smještajnim kapacitetima:
u RH u komercijalne smještajne kapacitete između ostalih ulaze hoteli (koji se kategoriziraju od 2 do 5 zvjezdica), dok seljačka
kućanstva ulaze u privatne smještajne kapacitete;
Za razliku od RH u Španjolskoj su ruralni turistički kapaciteti uključeni u komercijalne smještajne kapacitete, a kod njih se javljaju i
tzv. paradores, posebni povijesni hoteli koji ne postoje niti u jednoj drugoj zemlji;
u Turskoj u komercijalne smještajne objekte ulaze hoteli (među koje uvrštavaju i termalne hotele, a sami hoteli su kategorizirani od 1
do 5 zvjezdica). Uz hotele, među ostalim vrstama smještaja, tu ulaze ruralni objekti, smještaj na golf terenima, objekti za treniranje,
koji se ne uključuju u komercijalne smještajne kapacitete u drugim zemljama.
Osim broja gostiju u smještajnim kapacitetima (njihovih dolazaka i noćenja) u tim objektima mogu se
provoditi i posebna tržišna istraživanja. Tim istraživanjima prikupljaju se informacije o obilježjima
gostiju te njihovim navikama i sklonostima kao i turističkoj potošnji tijekom boravka u nekoj turističkoj
destinaciji.
Primjer 3.21. Primjer tržišnih istraživanja među stranim i domaćim gostima u smještajnim objektima
Primjer tržišnog istraživanja u komercijalnim smještajnim objektima je Tomas ljeto istraživanje – Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, koje
Institut za turizam provodi kontinuirano od 1987. godine među domaćim gostima i najzastupljenijim stranim gostima prema zemljama
porijekla u Hrvatskoj (Marušić, Čorak, Sever, Ivandić, 2011).
# Podaci prikupljeni u prijevoznom sredstvu odnose se uglavnom na broj putnika (na
zrakoplovima, na brodovima, u željezničkom prijevozu, u autobusnom prijevozu te cestovnom
prijevozu), ali se u prijevoznim sredstvima mogu provoditi i posebna primarna tržišna istraživanja.
Primjer 3.22. Primjer tržišnih istraživanja u prijevoznim sredstvima
Primjer tržišnog istraživanja u prijevoznim sredstvima je anketiranje putnika u zrakoplovima na izlasku iz SAD-a te stranih putnika na
ulasku u SAD za tzv. In Flight Survey (koje se u SAD provodi od 1983.).
# Podaci prikupljeni u mjestu stalnog boravka putnika nakon njihova povratka s putovanja
(najčešće u vlastitom domu ili kod kuće). Tako se prikupljaju podaci o kvantitativnim i kvalitativnim
obilježjima njihovih putovanja za nekoliko tržišnih ispitivanja (Marušić, Prebežac, 2004:30). Ovisno o
osnovnoj svrsi istraživanja takva istraživanja najčešće se provode na emitivnim turističkim tržištima.
Primjer 3.23. Primjer tržišnih istraživanja kod kuće nakon povratka s putovanja
Primjer tržišnog istraživanja kod kuće je RA, ReiseAnalyse istrživanje koje se na taj način provodi od 1970. godine, te ETM, European
Travel Monitor (od 1988.) i Eurobarometer koje se u turizmu provodi od 2009. godine i sl. istraživanja.
Navedeni pregled prikupljanja podataka u međunarodnom turizmu najbolje ilustrira koliko je
kompleksno istraživati međunarodni turizam.
3.3. Najpoznatija kontinuirana istraživanja u međunarodnom turizmu
Skeptičan sam malo prema statistikama, jer prema statistici i milijunaš i prosjak, svaki imaju po pola milijuna. (Franklin Delano Roosevelt,
predsjednik SAD u 20.st.)
Podaci su postali sastavni dio našeg svakodnevnog života i mogu biti iznimno koristan resurs menadžerima u donošenju ispravnih i
pametnih poslovnih odluka. (Joseph Bates, predsjednik GBTA, Global Business Travel Association)
Temeljno obilježje tržišnih istraživanja u međunarodnom turizmu je da se provode na određenom
uzorku ispitanika (manjem ili većem) što implicitno pretpostavlja određenu statističku pogrešku u
odnosu na ukupnu populaciju, čime se umanjuje reprezentativnost rezultata. U međunarodnom
istraživanju vrlo je teško pridobiti ispitanike da se uključe u istraživanje i osigurati reprezentativnost
istraživanja. Page i Connell navode koji su glavni razlozi za to (2006:55):
− neki pojedinci ne žele davati intervjue niti ispunjavati upitnike posebno dok su na odmoru,
− budući da su turisti vrlo mobilni te u destinacijama borave samo u prolazu, metodološki je teško
osigurati statističku točnost i preciznost istraživanja takve fluidne populacije,
− zaustavljanje i ispitivanje putnika također je problematično zbog vremena potrebnog da se
provede ispitivanje, kao i zbog vrlo česte situacije da pojedinci putuju u društvu, pa se ne ometaju
samo ispitanici već i njihovi suputnici,
− mjesta u kojima se provode takva istraživanja su najčešće zračne luke, granični prijelazi, morske
luke i sl. u kojima je koncentrirano mnoštvo putnika koji su na proputovanju do svog konačnog
odredišta te zato nemaju vremena odgovarati na pitanja.
Reprezentativnost uzorka je veća što je veći sam uzorak, no čak i najopsežnija tržišna istraživanja
(kao što je primjerice IPS, International Passenger Survey u Ujedinjenoj Kraljevini) ne mogu obuhvatiti
60
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
svu populaciju putnika na izlasku i ulasku u zemlju, što povećava mogućnost greške i umanjuje
reprezentativnost dobivenih rezultata (Page, Connell, 2006:56).
Osim što je teško osigurati reprezentativnost uzorka tržišna istraživanja u međunarodnom turizmu
su vrlo skupa, pa su to njihova temeljna obilježja.
Najpoznatija kontinuirana istraživanja u međunarodnom turizmu su:
Kratica i originalan
Prvi put provedeno
Predmet istraživanja
naziv istraživanja
u turizmu
ETM,
1988.
obilježja putovanja Europljana u
European Travel
inozemstvo
Monitor
WTM,
1995.
obilježja putovanja Europljana,
World Travel Montor
Amerikanaca, Azijata i Arapa u
inozemstvo
RA,
1970.
obilježja
putovanja
državljana
ReiseAnalyse
Njemačke u zemlji i inozemstvu
IPS,
1961.
obilježja putovanja državljana UK u
International
inozemstvo i stranih putnika u UK
Passenger Survey
In fligth Survey
1983.
obilježja putovanja zrakoplovom
(SAD)
državljana SAD-a u inozemstvo te
stranih turista u SAD
Eurobarometer
2009.
obilježja putovanja građana EU u
zemlju i inozemstvo
Uzorak
(2013.)
400.000
500.000
12.500
300.000
…
31.000
Usprkos činjenice da je većina rezultata tih istraživanja skupa za njihove potencijalne korisnike (zbog
toga što je skupo i njihovo provođenje) odabrani pregledi njihovih glavnih nalaza dostupni su
besplatno na internetu.
Osim spomenutih kontinuiranih istraživanja koji će detaljnije biti opisana u nastavku ovog poglavlja za
potrebe istraživanja međunarodnog turizma provode se i razna druga istraživanja na turističkim
tržištima i za određene tržišne segmente. Tako se provode posebna problemski orijentirana
(povremena) istraživanja među putnicima na kruzerima, bogatašima, avanturistima, biciklistima,
skijašima, zatim prema generacijskim skupinama (za starije, mlade i sl.).
3.3.1. WTM, World Travel Monitor i ETM, European Travel Monitor
ETM, European Travel Monitor odnosno Pregled putovanja Europljana provodi se kontinuirano od
1988. godine, dakle do 2014. provedeno je već 26 puta. ETM je najveće kontinuirano istraživanje o
obilježjima turističke potražnje i ponašanje Europljana na putovanjima u inozemstvo (na tzv.
outbound putovanjima).
Sedam godina nakon prvog istraživanja u Europi, ETM je proširen na cijeli svijet te se od 1995. godine
provodi tzv. WTM, World Travel Monitor odnosno Svjetski pregled putovanja, dakle do 2014. WTM
istraživanje je provedeno ukupno 19 puta. WTM istraživanjem istražuju se obilježja putovanja u
inozemstvo diljem svijeta.
Istraživanje provodi konzultantska tvrtka IPK International iz Münchena, Njemačka (Internet adresa:
www.ipkinternational.com). Zahvaljujući tim kontinuiranim istraživanjima IPK Monitor posjeduje
najbogatiju bazu podataka o obilježjima putovanja Europljana, Amerikanaca (iz Sjeverne i Južne
Amerike), Azijata i Arapa, što im omogućava provođenje mnogobrojnih i različitih tržišnih istraživanja
(za pojedina emitivna ili receptivna turistička tržišta, određene tržišne segmente i sl.). Osim toga IPK
International organizira jednom godišnje u studenom forum turističkih stručnjaka u Pisi (Italija)
posvećen utvrđivanju najnovijih trendova u turizmu globalno od 2006. godine, pa je do 2014. održano
već osam takvih skupova. Rezultate s tog foruma objavljuju na Berlinskoj turističkoj burzi u ožujku
sljedeće godine i u publikaciji ITB-a World Travel Trends Report (dostupno na: http://www.itbberlin.de/media/itb/itb_dl_all/itb_presse_all/WTTR_Report_2014_Web.pdf, 5.12.2014.).
61
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Pored kontinuiranih istraživanja koja se ponavljaju svake godine IPK International povremeno provodi i
neka specijalizirana tematska istraživanja (problemski orijentirana istraživanja). Takvo je bilo npr.
istraživanje European Internet Travel Monitor koje je provedeno 1999. godine o korištenju Interneta
prilikom planiranja putovanja, rezervacije smještaja i organiziranja putovanja. Glavni nalazi koji su
dobiveni tim istraživanjem odnosili su se na sljedeće:
- utvrđen je opseg turističkog tržišta koji za planiranje, rezervaciju i realizaciju putovanja koristi
Internet,
- utvrđena su obilježja turističkog tržišta koje koristi usluge Interneta u planiranju i realizaciji turističkih
putovanja.
Predmet istraživanja (WTM-a, ETM-a) su putovanja, a ne ispitanici.
ETM istraživanje je najveće kontinuirano istraživanje o:
- broju putovanja Europljana u inozemstvo tijekom jedne godine
- obilježjima inozemne turističke potražnje
- ponašanju Europljana na putovanjima u inozemstvu (tzv. outbound putovanjima).
ETM istraživanjem obuhvaćene su sljedeće vrste i obilježja putovanja Europljana:
− putovanja Europljana starijih od 15 godina
− putovanja Europljana u inozemstvo (engl. outbound trips)
− zadnja 3 (tri) putovanja u inozemstvo u proteklom razdoblju odnosno sva putovanja pojedinca
tijekom jedne godine
− sva višednevna putovanja s najmanje jednim noćenjem, ali koja ne traju dulje od tri mjeseca
− sve vrste putovanja odnosno putovanja na odmor, posao, posjet rodbini i prijateljima tzv. VFR
(visit friends and relatives) i motivirana drugim razlozima kao što su vjerska, zdravstvena te
putovanja motivirana osobnim razlozima (na vjenčanje, pogreb i sl.), ali ne zbog zaposlenja i
duljeg obrazovanja.
Instrument istraživanja je upitnik koji je standardiziran i preveden na više od 30 jezika te prilagođen
elektroničkom čitanju.
Upitnik ispitanici ispunjavaju kod kuće tjedan do dva nakon povratka s putovanja, čime se postiže
reprezentativnost dobivenih rezultata jer se popunjava dok su svježa sjećanja. Time se minimalizira
gubitak informacija uslijed zaborava za razliku od nekih drugih anketiranja koja se provode tek na
koncu godine, pa se obično zaborave kraća putovanja. (Takvo je dugo godina bilo RA, ReiseAnalyse
istraživanje koje se provodilo tek u siječnju naredne godine za putovanja u prethodnoj godini).
Uzorak za ETM istraživanje utvrđuje se na temelju važnosti pojedinog emitivnog tržišta i broja
stanovnika te je na taj način osigurana njegova reprezentativnost na razini svake zemlje, a učestalost
provođenja ovisi o važnosti emitivnog turističkog tržišta. Tako se u turistički važnijim zemljama intervjui
provode češće – nekoliko puta godišnje i na većem broju ispitanika. Zato se svi rezultati mogu
ekstrapolirati (primijeniti) na ukupno stanovništvo neke zemlje obuhvaćene istraživanjem.
Primjer 3.24. Veličina uzorka i učestalost provođenja ETM istraživanja (prema podacima za 2000. godinu)
Alokacija uzorka i učestalost provođenja ETM istraživanja ovisi o veličini emitivnog turističkog tržišta:
2 puta mjesečno ili svaka dva tjedna – provodi se u zemljama snažnog emitivnog potencijala (npr. u Njemačkoj, UK)
1 puta mjesečno na srednje jakim emitivnim tržištima (npr. u Švicarskoj)
2 puta u 4 mjeseca – na malim emitivnim tržištima (npr. Poljska, Mađarska)
1 puta godišnje – na jako malim emitivnim turističkim tržištima.
Impresivni su podaci o veličini uzorka obuhvaćenog istraživanjem, ali je to ujedno i glavni razlog
visokih troškova ovog istraživanja. Prema podacima za 2012. veličina uzorka bila je sljedeća:
- nešto je bolja reprezentativnost uzorka ostvarena u Europi gdje je ETM istraživanjem obuhvaćeno
81% stanovništva starijeg od 15 godine (u 33 europske zemlje provedeno je oko 400.000 intervjua);
- u svijetu za WTM istraživanje ostvarena je nešto slabija reprezentativnost uzorka od ETM
istraživanja jer je obuhvaćeno 60% populacije (u više od 60 zemalja diljem svijeta provedeno je oko
500.000 intervjua).
Istraživanje se provodi pomoću tri tehnike prikupljanja podataka:
- Internetom tzv. IAPI anketom (Internet assisted personal intervju), od 2000. godine
- uz primjenu kompjutera (računala) tzv. CAPI anketa (computer aided personal intervju)
- kompjuterskom telefonskom anketom tzv. CATI anketom (computer aided telephone intervju).
62
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Obuhvat istraživanja je sve širi. Dok je u 2003. WTM istraživanjem bilo obuhvaćeno 52 zemalja pri
čemu je 33 bilo iz Europe, danas se WTM istraživanje provodi u više od 60 zemalja diljem svijeta,
odnosno:
− u 33 europske zemlje (iz zapadne i istočne Europe), a od 1992. posebno se provodi u svim
zemljama EU i
− u više od 60 zemalja diljem svijeta (ukupno), pri čemu je istraživano područje sve šire jer se
stalno nove zemlje uključuju u istraživanje, pa su u WTM istraživanju osim Europe uključene:
o azijske zemlje: Australija, Kina, Indija, Malezija, Južna Koreja, Tajvan, Tajland i dr.
o bliskoistočne zemlje: Izrael, Kuvajt, Saudijska Arabija, Turska, Maroko, UAR i dr.
o američke zemlje: SAD, Kanada, Brazil, Argentina, Meksiko, Venezuela, Peru i dr.
Iz WTM istraživanja mogu se dobiti odgovori na sljedeća pitanja:
- Poznajete li svoja glavna turistička tržišta?
- Znate li koji su vaši tržišni konkurenti?
- Gdje možete tražiti svoju buduću klijentelu?
ETM/ WTM istraživanjem prikupljaju se sljedeći podaci:
- ukupan broj putovanja i broj noćenja u inozemstvu (prema vrstama putovanja, emitivnim i
receptivnim turističkim tržištima i sl.)
- socio-demografski profil putnika (dob, spol, zaposlenje i sl.)
- obilježja putovanja (duljina trajanja putovanja, potrošnja, odredišta, svrha, motiv, aktivnosti u
destinaciji, učestalost putovanja tijekom godine, vrsta prijevoza, izvori informacija i sl.)
- zadovoljstvo odmorom i sl.
Dakle, tim istraživanjem prikuplja se niz obilježja putovanja u inozemstvo ukupno u svijetu i Europi te
za određena emitivna turistička tržišta (kao što su primjerice putovanja državljana Italije u inozemstvo),
zatim obilježja putovanja inozemnih putnika ostvarena u određenim receptivnim turističkim zemljama
(kao što su npr. putovanja državljana Italije u Austriju). Bogata baza podataka omogućava razne
mogućnosti obrade uglavnom za dvije razine pručavanja:
- za određena emitivna turistička tržišta
- za određena receptivna turistička tržišta i više od 100 turističkih destinacija (zemalja, regija i/ili
velikih gradova u vodećim receptivnim turističkim zemljama u svijetu).
3.3.2. RA, ReiseAnalyse
RA, ReiseAnalyse kontinuirano je istraživanje koje se u Njemačkoj provodi od 1961. godine, pa
se do 2014. provelo već 53 puta. Proučavaju se obilježja putovanja nacionalnog turizma Njemačke,
odnosno obilježja putovanja državljana Njemačke u inozemstvo i u zemlji.
U istraživanje je uključeno nekoliko institucija. Analizu i rezultate istraživanja objavljuje konzultantska
tvrtka F.U.R. iz Hamburga, Forschungsgemeinschaft Urlaub und Reisen (nasljednik Studenkreis für
Tourismus und Entwicklung), interepretaciju rezultata vrši N.I.T., Institut za turizam (Institut für
Tourismus and Bäderforschung) iz Kiela, a terenski rad obavlja Ispos Deutschland iz Hamburga.
Vrste putovanja koje su obuhvaćene RA istraživanjem su sljedeće:
− putovanja na odmor državljana Njemačke dobi između 14 godina i 70 godina života prema
odredištu putovanja:
o u zemlju i
o inozemstvo
− putovanja na odmor prema duljini trajanja putovanja:
o na kratke odmore (od 2 do 4 dana)
o dulja putovanja (koja traju dulje od 5 dana).
Anketiranje ispitanika provodi se na dva načina:
- osobnim intervjuom (face to face) početkom godine u kućanstvu 1 puta godišnje (u siječnju) za
putovanja u prethodnoj godini (u vezi s tim postavlja se pitanje koliko su svježa sjećanja i što je
ispitanik u međuvremenu zaboravio od njegovog povratka s putovanja),
− 2 puta godišnje internetom, odnosno u svibnju i studenom za putovanja u tekućoj godini, što je
praksa koja je uvedena od 2007. godine (čime je istraživanje unaprijeđeno).
63
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Veličina uzorka iz godine u godinu se povećava. U 2001. bilo je anketirano 7.800 ispitanika, u 2012.
anketirano je 12.000 ispitanika (za 43rd RA 2013, ReiseAnalyse), a u 2013. njihov broj je povećan na
12.500 ispitanika (za 44th RA 2014, ReiseAnalyse), pri čemu je alokacija uzorka bila sljedeća:
- 7.500 ispitanika - u kućanstvima (u siječnju naredne godine tj. u 2014.)
- 5.000 ispitanika - internatom (2 puta godišnje u svibnju i studenom tekuće godine tj. u 2013.
godini) (44th RA 2014, ReiseAnalyse, dostupno na: http://www.fur.de/ra/news-and-data/archive/,
10.12.2014.).
Primjer 3.25. Odabrani rezultati RA istraživanja za 2001., 2010., 2011. i 2013. godinu
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Broj putovanja njemačkih državljana iskazuje stalan trend rasta jer je s 63,4 milijuna putovanja u 2001. povećan na 71 milijun u 2013.
godini. Najposjećenije destinacije za državljane Njemačke bile su sljedeće:
RA2002 (za 2001.)
RA2011 (za 2010.)
RA2012 (za 2011.)
RA2014 (za 2013.)
1. Njemačka
1. Njemačka
1. Njemačka
1. Njemačka
2. Španjolska
2. Italija
2. Španjolska
2. Španjolska
3. Italija
3. Turska
3. Italija
3. Italija
4. Austrija
4. Austrija
4. Turska
4. Turska
5. Turska
5. HRVATSKA
5. Austrija
5. Austrija
6. Francuska
6. Francuska
6. Francuska
6. Francuska
7. HRVATSKA
7. HRVATSKA
RA istraživanjem prikupljaju se sljedeći podaci:
- struktura i veličina emitivnog turističkog tržišta Njemačke (u zemlju i inozemstvo) i njihovi
trendovi putovanja
o broj i vrste putovanja
o intenzitet putovanja
o odredišta putovanja
o turistička potrošnja i sl.
- različita obilježja putovanja državljana Njemačke na odmor u zemlju i inozemstvo:
o motivi putovanja
o izvori informacija
o organizacija putovanja
o korištena prijevozna sredstva za putovanje
o vrste odmora i aktivnosti na putovanja
o stavovi o putovanjima i turističkoj ponudi destinacija i sl.
3.3.3. IPS, International Passenger Survey
IPS istraživanje (engl. International Passenger Survey), poznato i pod nazivom British Travel Trends,
BTT, odnosno Trendovi putovanja Britanaca, kontinuirano je istraživanje koje se u Ujedinjenoj
Kraljevini provodi od 1961. godine, pa se do 2014. provelo već 53 puta i najstarije je kontinuirano
istraživanje međunarodnog turizma na tlu Europe. Istražuje obilježja putovanja državljana
Ujedinjene Kraljevne u inozemstvo i stranih turista u Ujedinjenu Kraljevinu. Prema tome može
se zaključiti da se ovim istraživanjem obuhvaća emitivni i receptivni turizam Ujedinjene Kraljevine,
dakle ukupni međunarodni turizam UK.
Provodi ga Nacionalni statistički ured Ujedinjene Kraljevine ONS, Office for National Statistics,
što je također različito od ostalih kontinuiranih istraživanja koja uglavnom obavljaju konzultantske
tvrtke.
Anektira se oko 300.000 putnika na ulasku i izlasku u/ iz zemlje na svim vrstama graničnih
prijelaza (u tzv. Channel Tunel-u, te zračnim i pomorskim lukama), pa se anketiraju putnici u zračnom
prijevozu, pomorskom i cestovnom prijevozu, čiji boravak u inozemstvu traje do godinu dana.
Anketiranje se provodi svaki mjesec, osobnim intervjuom tzv. face to face, a ispitanici se odabiru
metodom slučajnog uzorka.
Upitnik je preveden na 10 svjetskih jezika, a glavna pitanja se odnose na: zemlju porijekla stranih
posjetitelja, odredište putovanja u UK (za strane turiste) i odredište putovanja u inozemstvo (za
64
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
domaće turiste državljane UK), svrhu posjete, prihode kućanstva, potrošnju na putovanju te sociodemografska obilježja putnika i sl.
Obrada ankete se provodi kvartalno i godišnje. Analizira se više od 110 varijabli.
Rezultati se obrađuju za putovanja UK državljana u inozemstvo te stranih turista u UK – ukupno
i prema motivima putovanja i korištenim vrstama prijevoza (zračni, cestovni, pomorski). Prva
razina obrade je prema motivima putovanja koja se grupiraju na odmorišna, poslovna, posjet rodbini i
prijateljima te ostala putovanja motivirana drugim razlozima (posjet sportskom ili zabavnom događaju,
kupovinom, zdravljem, vjerom i sl razlozima.). Rezultati istraživanja uključuju podatke o broju posjeta,
duljini trajanja putovanja, broju ostvarenih noćenja, ukupnoj potrošnji na putovanju i prosječnoj
dnevnoj potrošnji te nizu ostalih obilježja putovanja kao što su npr.:
- korišteno prijevozno sredstvo
- odredište putovanja (u zemlji ili inozemstvu)
- zemlja porijekla putnika
- motivi putovanja
- te socio-demografska obilježja putnika (dob, spol, prihodi kućanstva i sl.), način putovanja, svrha
putovanja i sl.
Latham navodi da su glavni ciljevi IPS istraživanja prikupljanje informacija i podataka o (1989: 64, U:
Page, Connell, 2006:58):
− broju putnika prema vrstama prijevoznih sredstava i glavnim motivima putovanja
(odmorišna, poslovna, VFR i druga),
− opsegu međunarodne mobilnosti putnika na ulazu i izlazu iz UK,
− socio-demografskoj strukturi posjetitelja u UK i iz nje, te obilježjima putovanja njihovih
državljana u inozemstvo i stranih putnika u UK,
− odredištima putovanja u zemlji (gradovi i regije) i inozemstvu (receptivne zemlje),
− potrošnji na putovanjima koja je osnovi input u utvrđivanju ukupne turističke potrošnje stranih
turista u UK te potrošnji njihovih državljana na putovanjima u inozemstvo. Na temelju tih podataka
utvrđuje se ekonomski učinak turističke potrošnje na platnu bilancu UK.
Primjer 3.26. Odabrani rezultati IPS istraživanja za 2010. godinu
Godine 2010. u UK je ostvareno 39 milijuna dolazaka inozemnih posjetitelja koji su ostvarili 228 milijuna noćenja. (Za usporedbu te
iste godine u RH ostvareno je 9 milijuna dolazaka stranih turista i 51 milijun noćenja prema podacima DZS, pa se u RH ostvarilo 4,5
puta manje noćenja nego u UK).
U 2010. godini najposjećeniji gradovi u UK su bili London (90 milijuna noćenja ili 39% udjela u inozemnim noćenjima u UK). (Samo u
Londonu te je godine ostvareno 1,8 puta više noćenja nego li u RH, gdje je te godine ostvaren 51 milijuna noćenja inozemnih turista).
U inozemstvu su državljani UK ostvarili 607 milijuna noćenja u 2010. godini. Prema našim službenim statističkim podacima u RH su
ostvarili 1,2 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima (DZS), što je dakle skromnih 0,2% njihovih noćenja u
inozemstvu ostvarenih u toj godini.
(International Passenger Survey in 2010 (2010) Travel Trands 2010, ttrends2010_tcm77-249883.pdf, dostupno na:
http://www.ons.gov.uk/ons/taxonomy/search/index.html?newquery=*&newoffset=&pageSize=100&nscl=Tourism&nsclorig=Tourism&content-type=Article&content-type=Book&content-type=Journal&content-type=Report&contenttype=Statistical+bulletin&sortBy=pubdate&sortDirection=DESCENDING&applyFilters=true)
-
3.3.4. In Flight Survey (SAD)
IFS, In Flight Survey je kao što mu i sam naziv kaže kontinuirano istraživanje koje se provodi
među putnicima u zrakoplovima od 1983. godine u SAD-u, pa je do 2014. godine provedeno 31
puta. Provodi se među:
- stranim putnicima (non residents) koji putuju u SAD
- domaćim putnicima (residents) koji putuju u inozemstvo.
Istraživanje provodi Ured za turizam i putovanja, OTTI (Office of Travel and Tourism Industries) pri
Upravi za međunarodnu trgovinu, ITA (International Trade Administration), u okviru Ministarstva
trgovine SAD-a (US Department of Commerce).
Anketiranje se provodi u zrakoplovima i zračnim lukama svaki mjesec na taj način da stjuardese i
anketari dijele upitnike tijekom leta i u samoj zračnoj luci. Upitnik je preveden na 12 jezika i sadrži 32
pitanja. Ispitanici se odabiru metodom slučajnog uzorka, a popunjavanje upitnika je anonimno.
65
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Rezultati istraživanja obrađuju se mjesečno i godišnje, a odnose se na:
- obilježja putovanja građana SAD-a u inozemstvo
- obilježja putovanja stranih posjetitelja u SAD.
Rezultatima istraživanja prikupljaju se informacije o:
- planovima putovanja (svrha putovanja i sl.)
- obilježjima putovanja (odredište putovanja, pratnja na putovanju, i sl.)
- socio-demografskoj strukturi putnika (dob, spol, zaposlenje, primanja kućanstva i sl.)
- potrošnji na putovanjima (ukupna i prosječna, korištenje kreditnih kartica i sl.).
3.3.5. Eurobarometer
Istraživanje Standardni Eurobarometar provodi se dva puta godišnje u EU (u proljeće i u jesen) tako
što se ispituje populacija starija od 15 godina života. Istražuju se njihovi stavovi o čitavom nizu
važnih pitanja i problema: od političkih pitanja (proširenje EU-a, strah od terorizma) do socijalnih
problema (nezaposlenost), kulturnih sklonosti i navika Europljana, a povremeno se provode i posebna
(problemski orijentirana istraživanja) o položaju omladine u EU, odnosu prema zaštiti okoliša, odnosu
prema uvođenju eura, odnosu prema proširenju Unije, odnosu prema poljoprivredi i sl. Istraživanjem
se obuhvaća više od 30.000 ispitanika. U takve vrste istraživanja mogu se ubrojiti i istraživanja koja se
provode u turizmu EU, premda se od 2009. godine kad je bilo provedeno prvo takvo istraživanje, ona
stalno ponavljaju pa, na neki način, postaju kontinuirana istraživanja. Napominje se da je zbog velikog
broja raznih vrsta Eurobarometer istraživanja vrlo važno prilikom navođenja izvora navesti točan broj
konkretnog istraživanja koje se analizira.
Prvo Eurobarometar istraživanje o stavovima Europljana o turizmu (Survey on the attitudes of
Europeans towards tourism, A Flash Eurobarometer 258) provedeno je za 2007. i 2008. godinu i
objavljeno 2009. godine. Spomenuto istraživanje ponovljeno je četiri puta, zadnje je ponovljeno 2013.
(Flash Eurobarometer 370, dostupno na: http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_370_en.pdf). Tim
istraživanjem utvrđuju se obilježja putovanja građana EU u zemlju i inozemstvo.
Istraživanje je za Europsku komisiju (European Commisssion) provela Glavna direkcija za
poduzetništvo i industriju (Directorate General for Enterprise and Industry), koja je uz druge sektore
zadužena i za turizam u EU, u suradnji s istraživačkom kućom Gallup.
Za to prvo istraživanje u 2009. anketiranje se provodilo u veljači, a primjenjena je metoda telefonskog
anketiranja. Uzorak je obuhvatio 27.000 slučajno odabranih građana Eurolanda starijih od 15 godina
života u svim članicama EU, pri čemu se raspon uzorka kretao od 500 ispitanika u najmanjim
državama do 2000 u najvećim (prema broju stanovnika).
Rezultatima Eurobarometer istraživanja o stavovima Europljana o turizmu (za 2009. godinu) utvrđuje
se:
- tržišni profil putnika (socio-demografska obilježja Europljana na putovanjima),
- broj i vrsta putovanja (pri čemu se posebno istražuju odmorišna i poslovna putovanja)
- obilježja putovanja:
o duljina trajanja putovanja (duga i kratka putovanja),
o glavni razlozi odlaska na putovanje i izvori informacija,
o korišteno prijevozno sredstvo,
o organizacija putovanja,
- razlozi neodlaska na putovanje,
- obilježja odmorišnih putovanja:
o odredišta putovanja,
o motivacija, duljina trajanja putovanja,
- ukupni troškovi na putovanju te prosječna dnevna potrošnja,
- budući planovi putovanja u narednoj godini (glavna odredišta, vrste, motivi) i sl.
Primjer 3.27. Odabrani rezultati Eurobarometer istraživanja za 2010. godinu
U 2010. godini skoro 3/4 (73%) EU građana putovalo je zbog posla ili privatnih razloga bar jednom tijekom godine, a svaki treći građanin
nije uopće putovao. Europljani nisu putovali uglavnom zbog financijskih razloga (41%), osobnih i privatnih razloga (22%), nedostatka
slobodnog vremena (11%), zbog želje da provedu više vremena u krugu obitelji i prijatelja (9%) i drugih manje zastupljenih razloga.
66
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
(European Commission (May 2011) Survey on the attitudes of Europeans towards tourism, Flash Eurobarometer 328, Analytical report,
Wave 3, European Commission, Directorate-General for Enterprise and Industry and co-ordinated by the Directorate-General for
Communication, dostupno na: http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_328_en.pdf. 10.12.2014.).
U 2014. provedeno je slično Eurobarometar istraživanje, ali pod drugim nazivom – Sklonosti
Europljana prema turizmu u 2013. godini (Preferances of Europeans towards tourism, February
2014, Flash Eurobarometer 392, Report, European Commission, Directorate-General for Enterprise
and Industry and co-ordinated by the Directorate-General for Communication). Uzorak je proširen na
više od 31.000 ispitanika, a anketa je provedena CATI metodom (kompjuterskom telefonskom
anketom).
Primjer 3.28. Odabrani rezultati Eurobarometer istraživanja za 2014. godinu
Prilikom biranja vrsta smještaja Europljani koriste razne vrste smještaja, pa je tako tijekom 2013. godine 44% građana EU boravilo u većim
komercijalnim kapacitetima (s više od 20 postelja), 43% je boravilo kod rodbine i prijatelja, 40% ih je boravilo u manjim komercijalnim
kapacitetima (do 20 postelja), 24% je odsjelo u smještajnim kapacitetima (bez obzira na veličinu), a svaki peti građanin EU (21%) je
boravio u vlastitoj kući ili stanu za odmor, pri čemu je na ovo pitanje bilo moguće dati više odgovora (European Commission (2014)
Preferances of Europeans towards tourism, Report, Flash Eurobarometer 392 (February 2014), European Commission, DirectorateGeneral for Enterprise and Industry and co-ordinated by the Directorate-General for Communication, dostupno na:
http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_392_en.pdf, 12.12.2014.).
Osnovni rezultati Eurobarometer istraživanja o sklonostima Europljana prema turizmu u 2013. godini
(objavljeno za 2014. godinu) odnose se na:
- razloge zbog kojih Europljani odlaze na putovanja i na odmorišna putovanja, te izvore
informacija i organizaciju putovanja,
- stavove o provedenom odmoru, glavnim odredištima putovanja (odabrane receptivne zemlje),
duljinu tajanja putovanja i stupanj zadovljstva (a posebno se istraživao osjećaj sigurnosti
tijekom njihova boravka u destinaciji),
- tržišni profil Europljana koji su putovali tijekom 2013. i vrsta putovanja
- planove putovanja za 2014. godinu (a posebno se analizirao utecaj ekonomske krize i recesije
na njihove buduće planove putovanja) i sl.
Može se zaključiti da su sva istraživanja u međunarodnom turizmu izuzetno važna bez obzira da li je
riječ o kontinuiranim ili povremenim odnosno problemski orijentiranim istraživanjima jer ona, prema
riječima renomiranog teoretičara turizma Švicarca Josta Krippendorfa, “preuzimaju ulogu dobavljača
informacija pri stvaranju konkretnih odluka“.
3.4. Statistički podaci u međunarodnom turizmu
„Statistika je najveća laž na svijetu“. (Mark Twain, američki pisac i humorist iz 19.st., citat: „Lies, damned lies and statistics“)
Turizam traži pouzdane statističke podatke koji trebaju poslužiti informiranju donositelja odluka u javnom i privatnom sektoru (Page,
Connell, 2006:56).
U džungli statističkih podataka i drugih pokazatelja o međunarodnim putovanjima i turizmu, dužnost
istraživača je da oprezno analizira svaki korak prilikom istraživanja (Page, Connell, 2006:57). Naime,
često se događa da svi izvori podataka nisu ono za što se prikazuju, pa se ubrzo pokaže da nisu ono
što je istraživač od njih očekivao jer su nedosljedni i neprikladni (Withyman, 1985:61). Taj problem
posebno je izražen u međunarodnim statističkim podacima u turizmu zbog razlika u metodološkim
pristupima nacionalnih statistika koje se bave prikupljanjem, obradom i objavljivanjem tih podataka.
Cilj ovog poglavlja je ukazati na osnovna obilježja statističkih podataka u turizmu RH i u međunarodnoj
statistici turizma.
3.4.1.
Nacionalna statistika turizma
Statistika je kao bikini, ono što pokazuje je jako primamljivo, ali je mnogo važnije ono što skriva (Aaron Levenstein, profesor 20.st.)
U Republici Hrvatskoj Državni zavod za statistiku prikuplja podatke, obrađuje ih i objavljuje prema
međunarodno utvrđenim standardima i metodologijama.
67
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Veće promjene u statističkom praćenju turizma u Republici Hrvatskoj nastupaju od 2002. godine kada
se naša nacionalna statistika počinje usklađivati prema međunarodnoj metodologiji statistike turizma
prihvaćanjem sljedećih dokumenata Eurostata i UNWTO-a te UN-a, i to:
- Eurostata, statističkog ureda Europske unije:
o
o
o
o
-
Smjernice za prikupljanje statističkih podataka na području turizma (1995)
“Metodološki priručnik za statistiku turizma” (2001) prijevod DZS-a objavljen prema “Community methodology on tourism
statistics” (1998); Uredbi Savjeta EU o prikupljanju podataka u području turizma (iz 1995) i Odluci Europske komisije o
postupcima za primjenu Uredbe Savjeta;
Eurostat (2007) Eurostat Tourism Statistics, Data Transmission Compendium, Methodologies and Working papers,
Luxembourg;
UNWTO, Eurostat, OECD, UN Department of Economic and Social Affairs Statistics Division (2010) Tourism Satellite
Account: Recommended Methodological Framework 2008, Luxembourg, Madrid, New York, Paris;
UNWTO-a i statističkog ureda UN-a:
o
IRTS, International Recommendations for Tourism statistics 2008 (2008) UN Statistical Commission, UN Department of
Economic and Social Affairs Statistics Division, UNWTO, Series M No.83/Rev.1, Madrid, New York.
Na temelju tih dokumenata donesen je niz nacionalnih propisa koji reguliraju ovu tematiku:
o
o
o
o
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Zakon o pružanju usluga u turizmu (prvobitni naziv zakona bio je: Zakon o turističkoj djelatnosti)
Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli
Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata, kampova iz skupine "Kampovi i druge
vrste objekata za smještaj“, kao i niz drugih zakonskih i podzakonskih propisa koji su regulirali ovu tematiku.
Od 2011. godine DZS RH intenzivira aktivnosti u procesu stvaranja i promicanja modernoga
statističkog sustava, kojim hrvatska statistika postaje usklađena i usporediva s međunarodnim
statistikama i statističkim metodologijama. Slijedom toga, dosadašnja istraživanja ugostiteljstva se u
2011. godini revidiraju odnosno pretapaju u novo istraživanje (DZS, 2011:5).
Danas se metodologija statistike turizma u Europskoj uniji, pa tako i RH, koja je od 1. srpnja 2013.
punopravna članica te asocijacije, temelji na Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o
europskoj statistici turizma te osnovnim preporukama UNWTO-a (DZS, Turizam 2013:8):
o
o
o
European Parlamant and European Council (2011) Regulation (EU) No 692/2011 of the European Parliament and of the
Council of 6 July 2011 concerning European statistics on tourism and repealing Council Directive 95/57/EC, dostupno na:
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:192:0017:0032:EN:PDF (10.12.2014);
Eurostat (2012) Methodological Manual for Tourism Statistics, Version 1.2, Manuals and guidelines, Luxembourg,
dokument temeljen na Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma te osnovnim
preporukama UNWTO-a;
Eurostat (2013) Methodological Manual for Tourism Statistics, Version 2.1, Theme: Industry, trade and services,
Collection: Manuals and guidelines, Luxembourg - dokument temeljen na Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i
Vijeća o europskoj statistici turizma te osnovnim preporukama UNWTO-a.
Premda DZS objavljuje statistički podatke o turizmu u Hrvatskoj od 1964. godine najveća promjena u
statističkom praćenju turizma desila se 2001. godine i odnosila se na vrste i kategorije smještajnih
kapaciteta koji su do tada bili razvrstavani na osnovne i dopunske (komplementarne). U osnovne su
ulazili: hoteli, pansioni, moteli, prenoćišta, turistička naselja, gostionice i slični, dok su u
komplementarne ulazili: kampovi, privatne sobe, stanovi i vile u kućanstvima, lječilišta, radnička i
dječja odmarališta i sl. objekti. Hoteli su bili kategorizirani slovnim oznakama i statistički je bilo praćeno
oko 18 vrsta smještajnih kapaciteta.
Zbog usaglašavanja nacionalne statistike prema međunarodnim metodologijma od 2002. godine
objekti za smještaj u RH dijele se na kolektivne i privatne smještajne objekte.
Primjer 3.29. Definiranje kolektivnih i privatnih smještajnih kapaciteta prema metodološkim objašnjenjima DZS-a
Kolektivni smještajni objekti jesu oni objekti u kojima se pruža noćenje turistima u sobi ili nekoj drugoj jedinici, ali broj mjesta koje
osiguravaju mora biti veći od određenog minimuma za skupine osoba koje premašuju jednu obitelj, odnosno više od 20 postelja, a sva
mjesta u objektu moraju biti pod istim zajedničkim komercijalnim tipom rukovođenja, čak i ako objekt ne stvara profit;
Privatni smještajni objekti prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 49/03.) jesu oni objekti u kojima se pruža ograničen broj
mjesta koji ne prelazi utvrđeni nacionalni minimum (do ukupno 8 soba, tj. do najviše 16 postelja za sobe, apartmane i kuće za odmor u
kućanstvima, te za kampove u kućanstvima za najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gostiju istodobno) za kapacitet objekta. (DZS,
2013b:9:, dostupno na: http://www.dzs.hr/, 12.12.2014.).
U kolektivne smještajne objekte ulaze: hoteli, hoteli baština, vile, aparthoteli, turistička naselja,
turistički apartmani, pansioni, guest house, kampovi, kampirališta i kamp-odmorišta, sobe za
iznajmljivanje, apartmani, studio - apartmani, kuće za odmor, prenoćišta, odmarališta za djecu, hosteli,
planinarki domovi, lovački domovi, objekti za robinzonski smještaj, učenički domovi i studentski
domovi, gostionice s pružanjem usluga smještaja, lječilišta, brodske kabine, spavaći i kušet-vagoni,
68
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
nekategorizirani objekti, a u privatne ulaze: sobe za iznajmljivanje, apartmani, studio- apartmani, kuće
za odmor u kućanstvima, kampovi u kućanstvima i seljačka kućanstva, pa se statistički prati oko
tridesetak vrsta smještajnih objekata čija je kategorizacija usklađena prema međunarodnim
standardima te iskazana zvjezdicama (DZS, 2013b:19).
Komercijalni smještajni kapaciteti su svi statistički evidentirani smještajni objekti u kojima se službeno
naplaćuje noćenje i prijavljuje boravak turista, dakle u ove vrste smještaja ulaze i kolektivni i privatni
smještajni objekti. Međutim, treba upozoriti da dio turističkih noćenja koji se ostvaruje u privatnom
smještaju ostaje statistički neobuhvaćen kao neregistrirani turistički promet i ulazi u zonu sve
ekonomije.
Broj postelja u komercijalnim smještajnim kapacitetima može se iskazivati za stalne postelje i ukupne
postelje (koje pored stalnih uključuju i pomoćne postelje koje se na zahtjev gostiju stavljaju u sobu) i
dugo godina se njihov kapacitet iskazivo u RH prema stanju na 31. kolovoz u promatranoj godini, uz
pretpostavku da su tada kapaciteti najveći.
U nastavku se navode glavne promjene naše nacionalne statistike turizma pod utjecajam potrebe
usklađivanja s međunarodnim standardima, posebice onima koji se propisuju za zemlje članice EU, a
važno ih je znati zbog usporedbe s međunarodnim statističkim podacima u turizmu, posebno prilikom
analize duljih vremenskih serija:
- u statistici turizma RH dugo godina su se iskazivale samo ukupne postelje, a preporuka Eurostata
je da se prate stalne postelje (bez pomoćnih), što utječe na ukupan prihvatni kapacitet smještajnih
kapaciteta;
- u razdoblju od 1991. do 2009. u kolektivne vrste smještaja su bile uključene i luke nautičkog
turizma, a od 2010. više se ne prate
U lukama nautičkog turizma u 2009. bilo je ostvareno ukupno 1,3 milijuna noćenja ili 2,3 % od ukupno ostvarenih 56,3 mil.noćenja u
RH, što ilustrira njihov udio u ukupnom turističkom prometu;
-
u razdoblju od 1991. do 2009. u kolektivne vrste smještaja su bile uključene i luke nautičkog
turizma, a od 2010. više se ne prate
nakon pristupanja RH u Europsku uniju Eurostatu se dostavljaju svi podaci ostvareni u
komercijalnim vrstama smještaja, a do 2012. to se činilo samo za kolektivne vrste smještaja bez
privatnog smještaja, što je također utjecalo na ukupan prihvatni kapacitet i ukupan broj noćenja
ostvarenih u RH, a iskazane u međunarodnoj statistici.
Primjer 3.30. Ukupna noćenja ostvarena u RH preuzeta iz Eurostatove baze podataka o turizmu u razdoblju od 2004. do
2013. godine
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
35.991.471 37.292.448 37.344.622 38.318.838 38.532.072 37.484.621 37.009.182 39.250.790 62.183.925 64.418.292
Iz pregleda broja noćenja u razdoblju od 2004. do 2013. uočava se da su podaci o privatnom smještaju u RH uključeni u tu bazu tek
od 2012. godine, a do tada se pratio samo kolektivni smještaj.
(Eurostat (2014) Nights spent at tourist accommodation establishments [tour_occ_ninat], Hotels; holiday and other short-stay
accommodation; camping grounds, recreational vehicle parks and trailer parks, dostupno na:
http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=tour_occ_ninat&lang=en, 12.12.2014.).
-
prema Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici smještajni
kapaciteti se u EU ne iskazuju na jedan dan tj. 31. kolovoz u odnosnoj godini, već za onaj mjesec
kada je taj kapacitet najveći tijekom te godine.
Dakle i na primjeru statističkog praćenja podataka u turizmu RH na međunarodnoj razini uočava se
problem praćenja podataka u međunarodnom turizmu, posebno kada je riječ o duljim vremenskim
serijama zbog metodoloških promjena.
3.4.2.
Međunarodni statistički izvori
Statistika – najtočnija od svih netočnih znanosti. (Gustave Flaubert, franc. romanopisac iz 19. st.)
U međunarodnom turizmu najčešće se prate sljedeći podaci:
 međunarodni turistički dolasci (International tourist arrivals)
 prihodi od turizma (International tourism receipts)
 rashodi od turizma (International tourism expenditures).
69
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Dolasci u međunarodnom turizmu prate se radi utvrđivanja važnosti receptivnog turističkog tržišta, ali
4
u međunarodnoj statistici moguće su četiri vrste tih podataka : tako što se mogu pratiti dolasci turista
na granične prijelaze (engl. kratica TF); dolasci posjetitelja na granične prijelaze (VF), koji uz turiste
uključuju i izletnike; dolaske turista samo u hotele i njima slične vrste smještaja (THS) ili dolaske
turista u svim kolektivnim vrstama smještaja (TCE). Premda je UNWTO jedan od glavnih izvora
5
sekundarnih podataka u turizmu u svijetu , u njihovim publikacijama mogući su slučajevi različitog
6
statističkog iskazivanja podataka o turizmu, što ovisi o nacionalnim statističkim uredima . Najpoznatije
publikacije UNWTO-a o statistici turizma su: Compendium of tourism statistics, Yearbook of tourism
7
statistics, UNWTO Tourism Highlights, UNWTO Tourism Barometer, Tourism Market Trends i sl.
Drugi relevantan izvor statističkih podataka u međunarodnom turizmu je Eurostat, statistički
ured Europske unije. U Eurotatovoj bazi podataka o turizmu tzv. Database: Tourism (tour) prate se
na međunarodnoj razini međusobno najusporediviji podaci po metodologiji koja je najviše usaglašena i
standardizirana. Statistička baza podataka o turizmu uključena je u okviru područja „Industrije,
trgovine i usluga“ (dostupno na: http://ec.europa.eu/eurostat/data/database). Prednost ove baze je da
osim dolazaka stranih turista, prati i njihova noćenja prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta te
strukturu smještajnih kapaciteta prema glavnim vrstama smještaja, zaposlenost, turističku potrošnju te
neka obilježja putovanja Europljana. Eurostatova baza podataka o turizmu dostupna je na linku:
http://ec.europa.eu/eurostat/web/tourism/data/database i uključuje sljedeće podatke za sve zemlje
članice EU, kao i za zemlje kandidate:
- mjesečne podatke o turizmu (broj noćenja turista i broj noćenja turista u kolektivnim vrstama
smještaja, te prema glavnim vrstama smještaja i to ukupno, za strane i domaće turiste u
receptivnim turističkim zemljama, kao i te iste podatke posebno prema emitivnim turisitičkim
tržištima);
- godišnje podatke o turizmu po zemljama članicama EU (ukupan broj noćenja i dolazaka turista u
kolektivnim vrstama smještaja te prema glavnim vrstama smještaja, kao i smještajne kapacitete
prema broju postelja, soba i broju objekata);
- godišnje podatke o putovanjima Europljana po zemljama članicama EU (broj putovanja u zemlju i
inozemstvo, zatim prema vrstama smještaja, potrošnja i sl obilježja koja se dobivaju anketnim
istraživanjima), uz još niz podataka.
Dakle, Eurostatova baza podataka pruža najkvalitetnije podatke u međunarodnom turizmu
međusobno najusporedivije, prikupljane i obrađivane po najusklađenijoj metodologiji. Nužnost
homogenosti podataka naglašava Dumičić jer navodi da tek jasno definirani i homogeni podaci uza
smislenu analizu, grafičku i brojčanu daju dobru podlogu za lakše i kvalitetnije odlučivanje (Dumičić,
2011:9).
Odabrani primjeri nekih statističkih publikacija Eurostata o turizmu:
- Panorama on tourism (edition 2008; edition 2007, edition 2006)
- Tourism Satellite Accounts (2007)
- Tourism statistics Pocketbook (2008)
- Tourism statistics in the European Statistical System, 2008 data (2010)
- Statistics in Focus – kratke analize nekih obilježja turizma:
o Tourism and environment in 2002,
o Tourism in the EU in 2003,
o Tourism in Europe in 2006, … in 2007, …. in 2009, … in 2011,
o Tourism in Europe in 2008 – does the age matter?,
o Tourism in enlarged EU in 2005,
o Tourism and the Internet in EU in 2003,
o One in seven businesses belong to the tourism industries in 2013 i dr.
Statistički neregistrirana noćenja ne prate se niti u međunarodnoj statistici. Neke grube procjene
njihova udjela mogu se dobiti tek na temelju primarnih tržišnih istraživanja, ukoliko ispitanici priznaju
4
Vidi poglavlje 1.4. ove skripte o Kvantitativnim trendovima u međunarodnom turizmu.
Vidi primjer 3.7. o različitim podacima UNWTO-a za isto godište u poglavlju 3.1. ove skripte.
6
Vidi primjer 1.9. o dolascima turista u odabrane receptivne tursitičke zemlje prema metodologiji UNWTO-a u
poglavlju 1.4. ove skripte.
7
Vidi primjer 3.9. o nepravodobnosti podataka međunarodne statistike u poglavlju 3.1. ove skripte.
5
70
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
da su boravili statistički neprijavljeno (najčešće kod rodbine i prijatelja ili u vlastitm stanovima i kućama
za odmor).
Prilikom istraživanja međunarodnog turizma stalno treba imati na umu da je još uvijek izražen veliki
problem međusobne (ne)usporedivosti podataka između nacionalnih statističkih ureda.
3.4.3.
Opće napomene za korštenje podataka u međunarodnom turizmu
„Statistika je točan zbir netočnih podataka“. (anoniman autor)
Za stručnjake koji se bave interpretacijom statističkih podataka postoji nekoliko važnih napomena koje
treba imati na umu prilikom interpretacije rezultata.
# U interpretiranju podataka u međunarodnom turizmu uvijek se uzimaju podaci jačeg izvora, odnosno
renomirane ustanova, kao što su npr. UNWTO, Eurostat, OECD i WTTC i sl. međunarodne
organizacije.
# Kad god je moguće, uvijek se koristi noviji podatak.
# Važno je da se podaci uvijek provjeravaju (provjerava se njihova točnost i pouzdanost) i da se kritički
promatraju. Naime, uvijek postoji mogućnost greške prilikom njihova prikupljanja, obrađivanja,
unošenja i interpretacije. Najbolji način provjeravanja pouzdanosti i točnosti podataka je da se
usporede sa sličnim podacima ili s istim podacima u prethodnoj godini.
Primjer 3.31. Pronalaženje greške u objavljenim podacima
U podacima o noćenjima u lukama nautičkog turizma u 2000. godini prema zemljama porijekla uočena je sljedeća greška:
turisti iz Norveške ostvarili su 1.500 noćenja u 1999. i 206.300 noćenja 2000. godine
turisti iz Njemačke ostvarili su 155.200 noćenja 1999. i 13.100 noćenja 2000. godine
Na ovom primjeru vidljivo je kako se pomaknuo red prilikom unosa podataka (Izvor: DZS (2001) Turizam u 2000, Statističko izvješće br.
1134, Zagreb;51).
# Za sve vrste podataka, a posebno u međunarodnoj statistici vrlo je važno proučiti metodološke
napomene, jer se dešava da nacionalni statističkih podaci razlikuju od drugih objavljenih podataka.
Primjer 3.32. Specifičnosti nacionalnih statistika (primjer Turske i RH)
U Turskoj posebno se razlikuju smještajni kapaciteti koji su licencirani od Ministarstva turizma i oni koji to nisu. Među te licencirane
kapacitete uvrštavaju se hoteli (kategorizirani od 1 do 5 zvjezdica), apart hoteli i termalni hoteli koji se svrstvaju u skupinu hotela, a u
ostale licencirane vrste ulaze moteli, hosteli, pansioni, prenoćišta, objekti za smještaj na golf terenima, objekti za smještaj za trening,
farme, boutiq hoteli i sl. (Republic of Turkey Ministry of Culture and Tourism, General Directorate of Investment and Enterprises,
Accommodation Statistics 2012, Table 3, http://www.kultur.gov.tr/EN,47833/ministry-licenced-establishments.html);
u Španjolskoj tzv. paradores (posebna vrsta pansiona) i ruralni turizam uključeni su u kolektivne smještajne kapacitete;
U RH u skupinu hotela ulazi hoteli (kategorizirani od 2 do 5 zvjezdica i aparthoteli), dok u ostale kolektivne smještajne kapacitete
ulaze: kampovi, turistička naselja, turistički apartmani, prenoćišta, hosteli, planinarski domovi, lječilišta i sl. objekti. što se tiče
seljačkih gospodarstava njihovi kapaciteti se ne prate u kolektivnim vrstama smještaja nego među privatnim kapacitetima.
U ovom primjeru vidljiva je razlika i među hotelima i drugim vrstama smještaja, a vrlo su slični problemi uočeni u drugim nacionalnim
statistikama.
-
# U međunarodnoj statistici najpouzdaniji su izvori: UNWTO, Eurostat i OECD, jer te organizacije
objavljuju međusobno najtransparentnije podatke međunarodne statistike, premda i ovdje zna biti
odstupanja od zemlje do zemlje. To se posebno odnosi na podatke Eurostata gdje se već godinama
sustavno radi na procesu harmonizacije podataka u turizmu. Pri tome valja još jednom posebno
napomenuti da se isti podaci Svjetske turističke organizacije UN-a ponekad znaju međusobno
8
razlikovati, što ovisi o trenutku prikupljanja i publiciranja . Zbog toga je važno uvijek navesti:
- detaljan izvor podataka
- ako postoji i datum kada su prikupljeni (s kojim datumom je UNWTO završio prikupljanje)
- datum kada su ti podaci objavljeni
- ako se preuzimaju s Interneta, još i kada su preuzeti (Internet adresa i datum preuzimanja).
8
U poglavlju 3.1. u primjeru 3.5. ilustrativno su prikazane razlike u podacima koje objavljuje UNWTO-ovoisno o
trenutku ojavljivanja i vrsti publikacije.
71
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
# Prilikom pisanja brojeva na hrvatskom jeziku treba obratiti pozornost da se oni pišu suprotno od
brojeva na engleskom jeziku, a razlike su u točki i zarezu, što je prikazano u Primjeru 3.33.
Primjer 3.33. Pisanje brojeva u hrvatskom i engleskom jeziku
Engleski: USD 1,000.00
Hrvatski:
1.000,00 američkih dolara
# Stručnjaci u turizmu prilikom interpretiranja podataka uvijek preferiraju podatke o noćenjima u
odnosu na podatke i broju dolazaka, jer se noćenja mogu vezati s duljinom boravka i utječu na opseg
turističke potrošnje. Naravno i ovdje treba imati na umu da dio noćenja ostaje izvan službene
statističke evidencije u zoni tzv. sive ekonomije, a najčešće je riječ o neprijavljenim turističkim
boravcima kod rodbine i prijatelja u stanovima i kućama za odmor te u vlastitim objektima. Međutim,
vrlo je teško pratiti podatke o turističkim noćenjima u međunarodnom turizmu upravo zbog velike
razlike u strukturi i vrstama smještajnih kapaciteta među zemljama. Ipak, Eurostatova baza podataka u
tom segmentu pruža najkvalitetniji i najpouzdaniji izvor podataka. Podaci o dolascima turista ponekad
dovode do dvostrukog evidentiranja tzv. „double countinga“.
Primjer 3.34. Primjer „double countinga“ kod turističkih dolazaka
Turist može doći u hotel „Kvarner“ u Opatiji, pa promjeni smještaj i otiđe u hotel „Grand hotel Ambasador“, a onda otputuje u Rijeku gdje
također ostvari noćenje te u Split. Iz navedenog primjera moglo bi se zaključiti da je riječ o 4 dolaska, što je pogrešno, jer je riječ o jednoj
osobi.
Uvijek treba imati na umu da, kao što kaže Prebežac, „istraživanja tržišta i podaci o turizmu ne daju
gotova rješenja, već samo daju informacije o nekom istraživanom problemu, a o istraživaču ovisi kako
će taj rezultat interpretirati“.
Literatura:
Knjige i članci:
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
Anić, V. (1998) Rječnik hrvatskog jezika, Novi liber, Zagreb.
Baggio, R., Klobas, J. (2011) Quantitative methods in Tourism: A Handbook, Aspects of toruism, Vol. 48,
Channel View Publications, Bristol.
Dumičić, K. (2011) Prikupljanje podataka, U: Dumičič, K., Bahovec, V. et al., Poslovna statistika, Zagreb.
DZS (2011) Metodologija za tromjesečni izvještaj trgovine i ostalih usluga (USL-1), Metodološke upute
64, Zagreb.
DZS, Državni zavod za statistiku (2013a) Statistički ljetopis 2013, Godina 45, Zagreb.
DZS, Državni zavod za statistiku (2013b) Turizam u 2013. godini, Statističko izvješće br.1515, Zageb.
Hendija, Z. (2007) Komparativna analiza hrvatskog turizma u konkurentskom okruženju europskog
Sredozemlja, doktorska disertacija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Kent, R. (2001) Data Construction and Data Analysis For Survey Research, Palgrave Macmillan; UK.
Latham (1989), U: Page, S., Connell, J. (2006) Tourism: A Modern Synthesis, Thomson Learning.
London
Marušić, M., Prebežac, D. (2004) Istraživanje turističkih tržišta, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Adeco,
Zagreb.
Marušić, Z., Čarak, S., Sever, I., Ivandić, N. (2011) Tomas ljeto 2010 – Stavovi i potrošnja turista u
Hrvatskoj, Institut za turizam, Zagreb.
Marušić, Z., Čorak, S, Sever, I. (2013), Tomas Zagreb - Stavovi i potrošnja posjetitelja Zagreba, Trendovi
1998. – 2012, Institut za turizam, Zagreb
Navrtil, J. (1962) Statistika turizma, Ekonomski fakultet, Zagreb.
Page, S., Connell, J. (2006) Tourism: A Modern Synthesis, Thomson Learning. London.
Prebežac, D. (2011) Izvori i metode prikupljanja podataka u istraživanju turističkih tržišta, U: Čavlek, N.,
Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. i suradnici; Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav,
Školska knjiga, Zagreb, pp.358-377.
Turkle, S. (2011) Alone Together: Why We Expect More from Technology and Less from Each Other, U:
Tugend, A., Izgubljeni u brojkama više se ne prepoznajemo, članak objavljen u Poslovnom dnevniku 16.
svibnja 2011:8).
UNWTO, 2014, Yearbook of Tourism Statistics, Data 2008 – 2012, 2014 Edition, Madrid.
Withyman (1985) The ins and outs of international travel and tourism data, International Tourism
Quarterly, no. 4, U: Page, S., Connell, J. (2006) Tourism: A Modern Synthesis, Thomson Learning.
London.
72
Diplomski sveučilišni studij poslovne ekonomije
Ak. godina 2014./2015.
Skripta za kolegij „Međunarodni turizam“
Doc. dr. sc. Zvjezdana Hendija
Internet:
●
●
●
●
●
●
●
●
●
●
44th RA 2014 ReiseAnalyse (2014) dostupno na: http://www.fur.de/ra/news-and-data/archive/,
10.12.2014.
European Commission (May 2011) Survey on the attitudes of Europeans towards tourism, Flash
Eurobarometer 328, Analytical report, Wave 3, European Commission, Directorate-General for
Enterprise and Industry and co-ordinated by the Directorate-General for Communication, dostupno na:
http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_328_en.pdf., 10.12.2014.
European Commission (March 2013) Attitudes of Europeans towards Tourism, Flash Eurobarometer
370, Conducted by TNS Political & Social at the request of the European Commission, DirectorateGeneral for Enterprise and Industry, March 2013, This survey has been requested by the European
Commission, Directorate – General for Enterpriseand Industry and co- ordinated by Directorate-General
for Communication.
European Commission (February 2014) Preferances of Europeans towards tourism, Flash
Eurobarometer 392, Report, European Commission, Directorate-General for Enterprise and Industry and
co-ordinated by the Directorate-General for Communication, dostupno na:
http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_392_en.pdf, 12.12.2014.)
European Parlamant and European Council (2011) Regulation (EU) No 692/2011 of the European
Parliament and of the Council of 6 July 2011 concerning European statistics on tourism and repealing
Council Directive 95/57/EC, dostupno na: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:192:0017:0032:EN:PDF (10.12.2014);
European Travel Commission (2014) izbornik Market studies, dostupno na: http://www.etccorporate.org/?page=market-studies [13.11.2014.]
Eurostat (3013) Eurostat regional yearbook 2013, European Commission, dostupno na:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-HA-13-001-07/EN/KS-HA-13-001-07-EN.PDF
[13.11.2014.].
International Passenger Survey in 2010 (2010) Travel Trands 2010, ttrends2010_tcm77-249883.pdf,
dostupno na:
http://www.ons.gov.uk/ons/taxonomy/search/index.html?newquery=*&newoffset=&pageSize=100&nscl=
Tourism&nscl-orig=Tourism&content-type=Article&content-type=Book&content-type=Journal&contenttype=Report&contenttype=Statistical+bulletin&sortBy=pubdate&sortDirection=DESCENDING&applyFilters=true)
OTTI, Office of Travel and Tourism Industries (2014) Survey of International Air Travelers Program,
dostupno na: http://travel.trade.gov/pdf/Revised_SIAT_Questionnaire.pdf [13.11.2014.].
UNWTO (2014) on-line baza podataka UNWTO-a na Ekonomskom fakultetu Zagreb [13.11.2014.]
73