Ovaj je projekt financiran sredstvima Europske komisije Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Ova je publikacija izdana uz pomoć Europske unije. Isključivu odgovornost za njezin sadržaj, koji ne odražava nužno stavove Europske unije, snosi TACSO. Sadržaj ovog priručnika smatra se javnim dobrom, pa se kao takav može slobodno distribuirati. Ukoliko odlučite koristiti ovaj materijal, molimo vas da navedete TACSO kao izvor informacija, kao i web-stranicu s koje je materijal preuzet. U slučaju da reproducirate tekst priručnika, molimo vas da navedete autore teksta i njihove organizacije. Izdavač: Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva - TACSO Regionalni ured Potoklinica 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina www.tacso.org Za izdavača: Emina Abrahamsdotter Regionalni koordinator za obuku Autori: Ana Vasilache i Ancuta Vamesu, Partners Foundation for Local Development – FPDL (Zaklada partnera za lokalni razvoj), Rumunjska Prijevod: Natalija Gojković Lektura: Vera Vujović Dizajn: Šejla Dizdarević, digITarija Datum: 2011. Projekt TACSO implementira konzorcij partnera na čelu sa SIPU International. Konzorcij se sastoji od sljedećih organizacija: The Swedish Institute for Public Administration - SIPU International www.sipuinternational.se Centar za promociju civilnog društva www.civilnodrustvo.ba Human Resource Development Foundation www.ikgv.org Foundation in Support of Local Democracy www.frdl.org.pl Partners Foundation for Local Development www.fpdl.ro Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a SADRŽAJ Predgovor 9 Struktura priručnika Što je prikupljanje sredstava Izvori financiranja Vrste financiranja Aktivnosti prikupljanja sredstava Izvori financiranja iz EU-a 10 Povlačenje sredstava iz EU-fondova Razvijanje strategije za prikupljanje sredstava 92 102 Alatni okvir 108 Pojmovnik ključnih izraza 142 Reference 146 12 18 40 58 78 Predgovor P redgovor Aktivnostima u osam zemalja zapadnog Balkana i Turskoj, Tehnička pomoć organizacijama civilnog društva – TACSO, pruža podršku i otvara mogućnosti za razvoj snažnog i utjecajnog sektora civilnog društva. Ova investicija u civilno društvo temelji se na našem uvjerenju da politički, gospodarski i društveni procesi približavanja Europskoj uniji koji su u tijeku, zahtijevaju angažirano i funkcionalno civilno društvo kao važnu pretpostavku demokratskog razvoja. Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva predstavlja važnu komponentu projekta TACSO, gdje je osnovni cilj povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva u nekoliko ključnih područja, pružanjem novih saznanja o suvremenim metodologijama i tehnikama, kao i prilika za razmjenu iskustava i saznanja iz prakse. Tijekom proljeća 2010. godine, TACSO je implementirao pet regionalnih programa obuke čija su ciljana publika bile iskusne organizacije civilnog društva i njihovi predstavnici. Nastavno na uspješan dovršetak ovih programa obuke, te s ciljem daljnjeg jačanja kapaciteta organizacija civilnog društva, TACSO se odlučio pripremiti sljedećih pet priručnika: Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a; Menadžment za organizacije civilnog društva – Praktični alati za analizu organizacijskog razvoja; Razvoj i upravljanje projektima financiranim sredstvima EU-a; Zagovaranje i lobiranje u svrhu društvenih promjena; Sudjelovanje građana i građanki u procesima donošenja odluka. Namjera je ovih priručnika da posluže kao izvor informacija i pomoćni materijal za organizacije civilnog društva, kao i za voditelje i voditeljice obuke o navedenim temama. Priručnici će također služiti u razvoju tečajeva e-učenja TACSO-ovih projekta. Cilj je priručnika o Prikupljanju sredstava i pristupu fondovima EU-a povećati kapacitete organizacija civilnog društva za prikupljanje sredstava općenito, kao i za povlačenje EUsredstava, kako bi se time povećala održivost tih organizacija. Iskreno se nadamo da će vam ovaj priručnik koristiti u daljem radu. Palle Westergaard Voditelj tima 9 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a S truktura priručnika Priručnik o prikupljanju sredstava i pristupanju EU-fondovima organiziran je u dva osnovna dijela: I DIO: Koncepcije, čiji je cilj unaprijediti znanje čitatelja o glavnim aspektima aktivnosti prikupljanja sredstava, uključujući povlačenje EU-sredstava. Na početku svakog poglavlja čitateljima se nudi kratak pregled glavnih ideja uključenih u to poglavlje te alati koje mogu koristiti i primijeniti u svojim organizacijama. Čitatelje se također potiče da svako toliko odvoje nekoliko trenutaka za promišljanje o svojim organizacijama u svjetlu predstavljenih koncepcija. DIO II: Alati, čiji je cilj pomoći čitateljima u primjeni teorijskih koncepata radi analize/ dijagnosticiranja kapaciteta njihovih OCD-a za prikupljanje sredstava te razrade strategija prikupljanja sredstava. Čitatelje se potiče da alate koriste za rad u timu sa svojim suradnicima. Čitatelje se poziva da koncepcije i alate prilagode specifičnom kontekstu svojih zemalja, upotpune svojim znanjem i iskustvima, te da znanje, vještine i iskustva podijele sa svojim suradnicima i partnerima. 10 Što je prikupljanje sredstava Što je prikupljanje sredstava K ljučna pitanja Ovo poglavlje definira koncept prikupljanja sredstava i tumači koji su dodatni kapaciteti ključni za postizanje financijske održivosti, a blisko su povezani s prikupljanjem sredstava. Riječ je o sljedećim pitanjima: Kapacitet za programske i uslužne isporuke; Opći upravljački kapacitet; Kapacitet za financijsko upravljanje; Organizacijska odgovornosti; Transparentnost. Uz to, priložen je i kratak pregled pojedinosti o vašoj organizaciji koje će donatori htjeti saznati. 13 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Š to je prikupljanje sredstava Kako bi postigla svoju misiju i ciljeve, organizacija civilnog društva (OCD) mora svoje troškove pokrivati prihodima, kojima održava svoje aktivnosti. Pojam prikupljanja sredstava ima različitih značenja, ali najčešće je to prikupljanja sredstava od različitih donatora. S obzirom da prikupljanje sredstava uključuje brojne i različite aktivnosti, mi ćemo koristiti znatno širu definiciju. U najširem smislu, prikupljanje sredstava predstavlja proces uz pomoć kojeg povlačite potrebna sredstva kako biste osigurali tijek prihoda kojim se održavaju aktivnosti vaše organizacije. Definirano na taj način, prikupljanje sredstava odnosi se na sve aktivnosti koje OCD-i provode kako bi osigurali prihode potrebne za održavanje i postizanje svoje misije. Iako ključno za održivost organizacije, prikupljanje sredstava nije jedini značajan aspekt kapaciteta vaše organizacije. Za postizanje održivosti, od jednake su važnosti sljedeće komponente. Kapacitet za programske i uslužne isporuke uključuje: Sposobnost i opredijeljenost za pružanje visoko kvalitetnih programa i usluga relevantnih za misiju; Postojanje standarda i ostalih mjera osiguranja kvalitete; Sposobnost za informiranje, obrazovanje, istraživanje i zagovaranje. Opći upravljački kapacitet uključuje: Sposobnost elaboriranja strateškog ili poslovnog plana; Dobre upravljačke prakse; Jasnu organizacijsku strukturu; Vijeće koje je uključeno u rad organizacije; Administrativne sustave koji dobro funkcioniraju, uključujući upravljačke i informacijske sustave, te vještine komunikacije, odnosa s javnošću i medijske vještine. Kapacitet za financijski menadžment: 14 Jaki financijski menadžment i kontrola, uključujući računovodstvene sustave; Sposobnosti potrebne za financijsko planiranje, uključujući pripremu godišnjeg operativnog proračuna; Dobro pripremljena i provedena strategija prikupljanja sredstava; Sposobnost privlačenja i održavanja raznolikih izvora financiranja. Što je prikupljanje sredstava Kako bi dodatno osnažila kapacitet za prikupljanje sredstava, organizacija civilnog društva treba biti dostojna povjerenja svojih izvora financiranja – pojedinaca ili organizacija. Povjerenje i vjernost rastu unutar organizacije. Sljedeća dva aspekta ključna su za aktivnosti prikupljanja sredstava : odgovornost i transparentnost. Odgovornost znači nekome odgovarati za poduzete aktivnosti moći obrazložiti i opravdati te aktivnosti. Odgovornost podrazumijeva da netko ima pravo znati i pozvati vašu organizaciju na odgovornost, a da vaša organizacija ima obavezu obrazložiti i opravdati svoje aktivnosti. Transparentnost znači razumljivost, otvorenost, iskrenost i čestitost u komunikaciji, ugovaranju i djelovanju. Odgovornost može pokazivati dajući opširna tehnička tumačenje svake pojedinosti, međutim, ako publika te informacije ne može razumjeti a sama količina informacija skriva ključne činjenice, to znači da informacije nisu predstavljene na transparentan način. Odgovornost i transparentnost neodvojivo su povezane, a podrazumijevaju vašu svjesnost o tome kome odgovarate za svoje postupke, što su ključni dijelovi informacija i kako ćete ih najučinkovitije prenijeti. 15 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Što donatori žele znati o vašoj organizaciji? Jakob Nielsen, stručnjak za iskoristivost web-stranica, proveo je 2009. godine istraživanje o tome što donatori žele vidjeti na web-stranicama organizacija kojima se prilozi mogu uplatiti putem Interneta. Studija je otkrila da su donatori voljni darivati organizacije s kojima njima dijele ideale i vrijednosti, no kada biraju između organizacija sa sličnim misijama, žele znati na koji način organizacija namjerava postići svoju misiju. Stoga, većina donatora želi vidjeti misiju, ciljeve i aktivnosti organizacije, opisane jasno, cjelovito i sažeto. Donatori također žele znati kako će organizacija koristiti donirana sredstva. Rezultati su pokazali da samo 43 posto stranica, od 23 testirane u ovom istraživanju, pruža informacije o misiji, ciljevima i radu. A samo četiri posto stranica pružalo je informacije o tome kako će donacija biti upotrijebljena. Iznenađuje da je na čak 17 posto stranica korisniku vrlo teško uopće pronaći gdje mogu izvršiti donaciju. http://nonprofit.about.com/od/onlinefundraising/a/donorsandwebsites.htm 16 Izvori financiranja Izvori financiranja K ljučna pitanja Ovo poglavlje opisuje različite vrste izvora financiranja koji mogu biti unutar područja utjecaja i mogućnosti nagovora OCD-a te kako ti izvori mogu OCD-ima osigurati sredstva. Riječ je o sljedećim izvorima financiranja: Pojedincima; Organizacijama, kao što su neprofitne, profitne i javne organizacije. Ovo poglavlje također navodi reference OCD-a iz Turske, Crne Gore, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Velike Britanije i Hrvatske, kao i praktične alate koje je moguće koristiti za analizu kapaciteta OCD-a za povlačenje sredstava. 19 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a I zvori financiranja Vrste izvora financiranja Izvori financiranja mogu biti pojedinci i/ili organizacije koji gotovo uvijek spadaju u jednu od ove dvije grupe: Izravni ciljani korisnici – baza OCD-a, oni radi kojih organizacija postoji, na čije živote utječe misija, aktivnosti i usluge organizacije. Podupiratelji – oni koji su uključeni u misiju i aktivnosti OCD-a, kroz koje organizacija pruža usluge ciljanim korisnicima odgovarajući na njihove potrebe. Kao što ilustrira sljedeći prikaz, obje grupe treba smatrati klijentima OCD-a kada se govori o pojedincima i/ili organizacijama koji mogu značajno utjecati na ciljeve i sadržaj OCD-a, te prema kojima je OCD odgovoran s obzirom na vrstu i kvalitetu pružane usluge i aktivnosti. Usluge Sredstva Sredstva Podupiratelji CSO Ciljani korisnici Te dvije vrste klijenata mogu povremeno imati suprotstavljene interese. U takvim slučajevima može biti korisno razmisliti o situaciji i raspraviti o pitanjima koja postavlja Trenutak za promišljanje. 20 Izvori financiranja Trenutak za promišljanje Kome treba OCD biti vjeran u slučaju da njegovi klijenti imaju suprotstavljene interese? Ciljanim klijentima ili korisnicima, svojim podupirateljima ili izvorima financiranja? U kolikoj bi mjeri OCD trebao/mogao odstupiti od svoje misije radi povlačenja sredstava koja su potrebna za održivost organizacije? Gdje je tanka linija kompromisa između ispunjavanja potreba ciljanih klijenata i potrebe OCD-a za nastavkom postojanja? Istraživanje pokazuje da glavni izvori financiranja aktivnosti OCD-a dolaze od grupa podupiratelja, bilo pojedinaca ili organizacija. Oni OCD-u daju sredstva za pružanje usluga potrebnih njihovim ciljanim korisnicima - osobama ili organizacijama – koji sami nemaju resurse za pristupanje tim uslugama. Sljedeći dijagram pokazuje glavne izvore prihoda organizacija trećeg sektora u Velikoj Britaniji, uključujući volonterske organizacije i organizacije zajednica, dobrotvorne ustanove i socijalna poduzeća. Dijagram prikazuje rezultate sveobuhvatnog istraživanja trećeg sektora koje je pokrenuo i financirao Ured za treći sektor. Ostalo 7% Prihod od ulaganja 7% Prihod zarađen trgovanjem, uključujući maloprodaju 7% Prihod stečen kroz kontakte 6% 12% 27% 18% 15% Darovnice ili osnovno financiranje (iz državnog proračuna) Nacionalna lutrija (program javnog financiranja) Bespovratna sredstva koja nisu iz državnog proračuna 9% 16% 2% 10% 6% 25% 19% Članarine 41% 30% Donacije i aktivnosti prikupljanja sredstava 0% Koji je najvažniji izvor financiranja 68% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% Jeste li ste uspjeli pristupiti tom izvoru financiranja 21 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Jedni od najznačajnijih izvora financiranja za organizacije trećeg sektora u Velikoj Britaniji, kojem se najviše pristupalo, podupiratelji su i pojedinci. Slično je istraživanje pokazalo da darovi i donacije podupiratelja i pojedinaca predstavljaju najveći izvor financiranja i za neprofitne organizacija u SAD-u. Prema navodima Giving USA (http://nonprofit.about. com), ukupna davanja u dobrotvorne svrhe u SAD-u 2008. godine dostigla su više od 300 milijardi američkih dolara, od čega su 75 posto dali pojedinci. Kakva je situacija u državama zapadnog Balkana i Turskoj? TACSO-ovo izvješće o procjeni potreba, pripremano tijekom jeseni 2009. godine, pokazuje da glavni izvori financiranja kojima OCD-i održavaju svoje aktivnosti potječu od organizacija podupiratelja, uglavnom javnih organizacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini, čije su politike usmjerene na razvoj i osnaživanje sektora civilnog društva. Izuzeci su možda Hrvatska i Turska, za koje podaci iz Izvješća o procjeni potreba nagovještavaju da OCD-e, osobito udruge, kojih je značajan broj, u velikoj mjeri podržavaju njihovi ciljani korisnici koji su kao pojedinci članovi njihovih udruga. Trenutak za promišljanje Razmislite o svojim izvorima financiranja! Tko su vaši najčešći izvori financiranja? Vaši podupiratelji ili vaši ciljani korisnici? Pojedinci ili organizacije, bilo privatne, javne ili OCD-i? U ostatku ovog poglavlja slijedi strukturiran i detaljan opis kako bismo olakšali strateški pristup izvorima financiranja OCD-a i njihovoj motivaciji za davanje, dok će se sljedeće poglavlje usredotočiti na različite vrste oblika financiranja. Međutim, sljedeća tablica prikazuje poveznice između tipova izvora financiranja i tipova oblika financiranja, koji mogu biti vrlo korisni u raspravi o tome koji izvori i koji oblici financiranja bi mogli biti najrelevantniji i najprikladniji za određeni OCD. 22 Izvori financiranja Oblici primanja sredstava od Izvori financiranja Podupiratelji vaših aktivnosti Donacije / darovi Pojedinci Ostavštine / zaklade Postotak izdvajan od poreza Robni doprinosi Ciljani korisnici vaših aktivnosti Naknade za usluge / proizvode Članarine Robni doprinosi Organizacije Bespovratna sredstva Neprofitne organizacije (zaklade) Donacije Naknade za usluge / proizvode Naknade za usluge / proizvode Članarine Korištenje nematerijalne ili materijalne imovine Robni doprinosi Bespovratna sredstva Donacije / darovi Privatne organizacije (korporacije) Marketing vezan uz neko pitanje od općeg dobra Naknade za usluge / proizvode Naknade za usluge / proizvode Članarine Korištenje vaše nematerijalne ili materijalne imovine Robni doprinos Bankovne kamate / povrat od ulaganja Bespovratna sredstva Javne organizacije Naknade za usluge / proizvode Naknade za usluge / proizvode Korištenje vaše nematerijalne ili materijalne imovine Članarine Robni doprinos Robni doprinos 23 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Pojedinci i njihova motivacija za davanje Važna je činjenica koju valja imati na umu da je, kada financiranje dolazi od pojedinaca, riječ o ljudima koji daju ljudima. Ako je misija neke organizacije unaprijediti živote potrebitih pojedinaca, ona može dati značajne mogućnosti za primanje podrške od drugih pojedinaca čiji je osobit interes podržavanje takve vrste aktivnosti civilnog društva. Pojedinci daju donacije i darove ako cijene rad OCD-a i ako vjeruju da takve organizacije svojim radom doprinose pozitivnim promjenama na stvarima koje su im važne. Njihovi darovi su ulaganja u rad koji očekuju da će OCD izvršiti, pa ako vide da organizacije koje podržavaju svojim radom donose pozitivne promjene, tim će organizacijama ostati vjerni. Istraživanja i studije u SAD-u utvrdile su segmente populacije koji su otvoreniji davanju i koji podržavaju rad OCD-a. Podaci koji bi mogli biti relevantni za skoru budućnost u našoj regiji uključuju: Individualno davanje u Turskoji Za većinu OCD-a, pojedinačno direktno davanje lice predstavlja značajan izvor financiranja. Procjenjuje se da je ta vrsta osobnog davanja glavni izvor prihoda za nekih 9 000 udruga ‘rodnog kraja’, a predstavlja prikladan način podržavanja zajednica u mjestima iz kojih su potekli milijuni migranata iz ruralnih dijelova Turske u velikim urbanim središtima. Dok 80 posto pojedinaca daje, samo 18 posto podržava neki OCD. K tome, 70 posto pojedinaca koji daju to čine u obliku religijskog davanja, a 32 posto svih donacija OCD-ima ima za cilj pomoći organizacijama koje su uključene u gradnju džamija. 24 Izvori financiranja Organizacije i njihova motivacija za davanje Neprofitne organizacije: Zaklade Zaklade su neprofitne organizacije koje obično doniraju sredstva i podržavaju druge organizacije. Obično ne zahtijevaju opširne prijedloge i često nemaju brojno osoblje za pomoć ili informiranje o prijavama i upitima predlagatelja. Postoje ključni elementi koje je potrebno znati o zakladama i najznačajnijim aspektima po kojima se razlikuju od donatora-pojedinaca. Odluku o podržavanju vaše organizacije donose ljudi. To znači da će ono što većim dijelom činite da biste izgradili odnos s donatorima-pojedincima jednako dobro funkcionirati i s donositeljima odluka u zakladama. No postoji razlika, a to je da novac koji oni daju nije njihov. Osim u slučajevima strogo kontroliranih obiteljskih zaklada, ti su ljudi upravitelji tuđeg novca. Prema zakladama se odnosite kao što biste se odnosili prema bilo kojem donatorupojedincu, razumijevajući način na koji funkcioniraju i djeluju. Odnos zaklade i vaše organizacije će uvijek biti profesionalan. Donatori-pojedinci su puno češće skloni stvoriti osobni odnos prema organizacijama kojima daju. Uostalom, oni daju svoj novac kako bi podržali nešto što im je važno. Proces dodjele sredstava nekoj organizaciji od strane upravitelja sredstava gotovo će se u potpunosti osnivati na logici. Za donatore-pojedince snažna, a možda čak i dominantna komponenta privlačnosti neke organizacije vrlo će se vjerojatno osnivati na emocijama. Donatori-pojedinci daju uglavnom temeljem toga što osjećaju prema nekoj organizaciji. Upravitelji sredstava svoja davanja moraju temeljiti gotovo u potpunosti na logici i vrijednosti prijedloga koji se nalazi pred njima. Zaklade se značajno razlikuju po veličini i vrsti. Slijede kratki opisi nekih: Nacionalne ili međunarodne višenamjenske zaklade Višenamjenske zaklade imaju unaprijed određen opseg i model davanja. U načelu posjeduju značajna sredstva namijenjena davanju. Najčešće imaju raznovrsne interese, ali ih osobito interesiraju projekti koji mogu imati potencijalno velik utjecaj. Također su sklone financirati projekte koje smatraju inovativnima. 25 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Zaklada Otvoreno društvo Albania (Open Society Foundation Albania – OSFA) Kao dio globalne mreže zaklada koje je osnovao financijski poduzetnik George Soros, OSFA djeluje kao nezavisna albanska organizacija od 1992. godine. Tijekom tog razdoblja postala je jedan od najznačajnijih ulagača u izgradnju kapaciteta OCD-a. Međutim, zadnjih je godina smanjila svoje aktivnosti u tom području. Trenutno njezin osnovni proračun iznosi otprilike 1700 000 američkih dolara (osnovni proračun iz 2010.). OSFA dodjeljuje bespovratna sredstva u iznosima od 2 000 do 40 000 američkih dolara (otprilike 1 400 do 28 500 eura) te također sama provodi nekoliko operativnih projekata. Njena se strategija usredotočuje na tri prioritetna područja, a to su: dobro upravljanje i europske integracije, ljudska prava i vladavina zakona te socijalna uključenost, a provodi se projektima watchdog i projektima praćenja, zagovaranjem i lobiranjem, te kroz izgradnju odgovornosti i kapaciteta. U 2010. godini Zaklada je namijenila približno 150 000 američkih dolara (oko 107 000 eura) na jačanje civilnog društva kroz izgradnju kapaciteta i podršku mrežama OCD-a. Specijalizirane nacionalne ili međunarodne zaklade Specijalizirane zaklade su zaklade koje oduvijek daju sredstva za projekte iz specifičnog područja i sa specifičnom svrhom, kao što je edukacija, infrastruktura, okoliš, zdravstvo, starenje, zaštita tradicije i nasljeđa. Regionalna pilot-obuka TACSO-a “Prikupljanje sredstava iz EU-fondova”, Turska, veljača 2010. 26 Izvori financiranja Turska zaklada volontera iz područja obrazovanja (Educational Volunteers Foundation of Turkey / Türkiye Eğitim Gönüllüleri Vakfı – TEGV) Osnovana 1995. godine pod vodstvom Sune Kiraç, Turska zaklada volontera iz područja obrazovanja izrasla je u najrašireniji OCD u Turskoj, koji od svojeg osnutka prije 15 godina djeluje u području obrazovanja. TEGV je osnovana s ciljem donošenja razvoju obrazovanju djece osnovnoškolske dobi, omogućujući im da steknu vještine, znanja i stavove kako bi postala “racionalne, odgovorne, samopouzdane, željne spoznaje, znatiželjne, kreativne, samomotivirane osobe koje vole mir, koje su protiv bilo koje vrste diskriminacije, koje poštuju raznolikost i koje su opredijeljene za osnovna načela i vrijednosti Turske Republike”. Uz pomoć svojih odanih volontera, TEGV provodi originalne edukacijske programe širom države. Tijekom 2009. godine radila je s djecom iz 35 gradova, provodeći aktivnosti kroz 11 Edukacijskih parkova, 55 Jedinica za učenje, 19 Krijesnica i jedan Gradski reprezentativni ured. Od djece koja pohađaju edukaciju 49 posto su djevojčice, 51 posto su dječaci. Izvor: http://www.tegv.org/v4/en/ Obiteljske (privatne) zaklade Obiteljske zaklade imaju vijeće koje je sastavljeno od članova filantropske obitelji i modeli njihovih davanja obično slijede osobne interese obitelji. Ti se prioriteti mogu povremeno mijenjati, a povezanost s neki od članova obitelji može predstavljati osobitu prednost kod traženja podrške od zaklade ove vrste. Obiteljske zaklade primaju sredstva od pojedinaca ili obitelji. Mnoge su velike, legendarne zaklade u stvari obiteljske zaklade, kao što su Gatesova zaklada (Gates Foundation), Rockefellerova zaklada (Rockefeller Foundation), Fordova zaklada (Ford Foundation). Sredstva kojima te obiteljske zaklade raspolažu dosižu iznose u milijardama, no većina je obiteljskih zaklada znatno manja i obično djeluju na lokalnoj razini. 27 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Fondacija “Ljubica i Tomo Lompar”, Crna Gora Ovo je prva privatna zaklada koja financira obrazovanje najboljih crnogorskih studenata, a osnovao ju je 2008. godine venecuelski poduzetnik Tomo Lompar, s ciljem podrške obrazovanju crnogorskih studenata koji imaju visoke prosječne ocjene (iznad 8,5 na skali od 1 do 10) za koje osigurava stipendije u iznosu od 400 eura. U razdoblju od 2008. do 2010. godine Upravno vijeće Zaklade osiguralo je 12 stipendija. Fondacija Anita Fetić, Crna Gora Osnovali su je roditelji crnogorske studentice Anite Fetić, stradale u prometnoj nesreći. Zaklada je usmjerena na dva područja financiranja: 1) sigurnosti sudionika u prometu i 2) obrazovanja najboljih crnogorskih studenata kroz Stipendijski fond. Fondacija Stanislav Ćano Koprivica, Crna Gora Ova je zaklada osnovana u siječnju 2007. godine s ciljem provođenja dugoročnih humanitarnih i filantropskih aktivnosti u Crnoj Gori, u nadi da će i druge potaknuti na davanje. Zaklada je nazvana po Ćanu Koprivica, uspješnom poslovnom čovjeku, vizionaru, humanistu i filantropu. Članovi zaklade mogu biti i poduzeća i građani, kao i ostale pravne osobe koje su voljne donirati sredstva za zakladu. Zaklada Dinu Patriciu, Rumunjska Zakladu je osnovao bogati rumunjski poslovni čovjek, a njena je misija podržati i promicati obrazovanje te oblikovanje pojedinaca koji posjeduju izrazit duh za inicijative, izuzetnu građansku svjesnost i istinit osjećaj društvene odgovornosti. Zaklada je započela s aktivnostima 2007. godine, a osigurava stipendije za 5 700 srednjoškolaca i studenata, čime im omogućuje pohađanje najboljih škola i fakultete u Rumunjskoj i inozemstvu. Zaklada također razvija druge programe iz područja obrazovanja. Izvor: https://www.fundatiadinupatriciu.ro/en/home 28 Izvori financiranja Zaklada Sabanci (Sabanci Foundation / Sabanci Vakfi), Turska Ova dobrotvorna organizacija velikog obiteljskog konglomerata provodi najznačajniji program dodjele bespovratnih sredstava za OCD-e koji financiraju neki poslovni subjekt. Zaklada promiče okružje jednakosti u kojem žene, mlade osobe i osobe s invaliditetom imaju pristup i jednake mogućnosti za aktivno sudjelovanje u društvu. Prvi program bespovratne pomoći pokrenut je 2009. godine i kroz njega je dodijeljeno pet darovnica u ukupnom iznosu od milijun turskih lira (oko 460 000 eura). Natječaj za 2010. godinu objavljen je u rujnu 2009. godine, a usredotočio se na društvenu pravičnost, gospodarsko sudjelovanje i društveno sudjelovanje. Korporativne (Privatne) zaklade Neke korporacije strukturiranju svoje darivanje kroz zaklade kako bi koordinirale i stabilizirale svoje filantropske aktivnosti. Takva praksa čini korporacije manje izloženim godišnjim dobitima ili gubicima. Korporativne zaklade sklone su dodjeljivati bespovratna sredstva u zajednicama ili regijama gdje se nalaze njihovi pogoni ili za koje imaju poseban interes. U skladu s time, sklone su se usmjeriti na projekte koji bi mogli pozitivno utjecati na zaposlenike korporacije ili na lokalnu ekonomiju grada ili regije u kojima su locirani. Korporativne zaklade privatne su zaklade, a fondovi zaklade odvojeni su od korporacije. 29 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Zaklada Učiteljske akademije, Turska Zakladu Učiteljske akademije osnovala je Garanti Bank kako bi stvorila održivi institucionalni okvir za provođenje projekta pod nazivom Učenje bez granica, čiji je cilj doprinijeti razvoju edukativnog modela koji potiče ljude da misle, propituju i istražuju. Garanti je s Ministarstvom nacionalnog obrazovanja potpisala petogodišnji ugovor radi organizacije aktivnosti koje se fokusiraju na njegovanje osobnog i profesionalnog razvoja oko 100 000 učitelja, a za taj projekt je namijenila 15 milijuna turskih lira. Sudjelovanje u projektu, koje je na dobrovoljnoj osnovi i besplatno, otvoreno je svim učiteljima osnovnih škola, administrativnom osoblju i inspektorima. Škole koje žele sudjelovati u obuci mogu se prijaviti online putem web-stranica Zaklade. Obuka, koja se organizira u školama polaznika, uglavnom pokriva teme komunikacije, upravljanja razredom i evaluacije. Sudionici u programu dodjeljuju se svjedodžbe odobrene od strane Ministarstva. Osim toga, učitelji koji sudjeluju u projektu Učenje bez granica nastavljaju svoj osobni i profesionalni razvoj putem pretplate na sadržaje web-stranica eKampusa. Izvor: http://www.garanti.com.tr/en/our_company/social_responsibility/projects_on_ education/teacher_academy_foundation.page Javne zaklade Javne se zaklade obično stvaraju zbog zabrinutosti građanskih aktivista, a postoje kako bi rješavala lokalne potrebe i probleme. Najčešće financiraju projekte koji se bave važnim lokalnim potrebama na inovativan način. OCD-e u zajednicama u kojima ne postoje javne zaklade mogu imati značajnu ulogu u njihovom osnivanju, pozivajući voditelje zajednice, imućne građane i vodeće poslovne ljude na raspravu o zajednički prihvatljivom konceptu. Javne fondacije prikupljaju sredstva od više donatora. Rade na poboljšavanju svojih lokalnih zajednica kroz dodjelu bespovratnih sredstava, stipendija i pružajući usluge za donatore. Javne zaklade su postale vrlo aktivne u pružanju savjeta donatorima koji žele biti svrhovitiji u svom darivanju ali ne žele osnivati vlastite zaklade. 30 Izvori financiranja “Mozaik” Fondacija za razvoj zajednica, Bosna i Hercegovina “Mozaik’’ je javna razvojna zaklada koja dodjeljuje bespovratna sredstva i savjetodavnu podršku lokalnim inicijativama od zajedničkog interesa diljem Bosne i Hercegovine. ‘’Mozaik’’ se fokusira na mobilizaciju lokalnih resursa i održivost socijalnog i gospodarskog razvoja kroz provedbu različitih programa koji podržavaju inicijative u ruralnim zajednicama. Zaklada je odabrala nekoliko programskih područja koja se koriste kao poticaj za razvoj zajednice: kulturno nasljeđe, uključivanje/socijalna pravednost i mladi, a koja se temelje na razvojnom pristupu koji su sami osmislili. Osim toga, program pod nazivom ‘’Za aktivne zajednice’’ omogućuje implementaciju inicijativa koje mogu riješiti jedinstvena pitanja koja su odabrali članovi zajednica. Od svog osnutka 2000. godine, ‘’Mozaik’’ se razvio od male organizacije koja podržava sektor lokalnih OCD-a u Bosni i Hercegovini u zakladu za razvoj zajednica, usmjerenu na mobiliziranje lokalnih resursa i održivost aktivnih zajednica. U razvoju i provedbi programa, Zakladu vodi uvjerenje da aktivne zajednice predstavljaju plodno tlo za društveni i gospodarski razvoj. S vremenom je Zaklada usavršila i proširila svoj pristup i svoje ciljeve kako bi se održavalo okružje i potrebe lokalnih zajednica koji se uvijek mijenjaju. Izvor: http://mozaik.ba/eng 31 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Zaklade koje prikupljaju sredstva Zaklade koje prikupljaju sredstva (Fundraising Foundations) financiraju svoje aktivnosti dodjele bespovratnih sredstava raznim oblicima aktivnostima prikupljanja sredstava. Neke, kao što su United Way ili United Arts, prikupljaju postotak od plaća zaposlenika raznih korporacija, dok druge, kao što je Carpathian Foundation, CEE Trust ili Balkan Trust for Democracy, dobivaju sredstva od drugih zaklada ili vladinih izvora. Takve zaklade pokreću lokalne kampanje za prikupljanje sredstava te imaju vrlo jasan sustav dodjele sredstava. One mogu predstavljati stabilan izvor relativno velikih iznosa sredstava. Na primjer, United Way of America zaklada je osnovana 1918. godine, a danas uključuje nekih 1400 lokalnih organizacija United Waya u Americi, koje su između 2002. i 2003. godine zajednički prikupile približno 4,4 milijarde dolara za neprofitne organizacije. Zaklada za demokraciju na Balkanu (The Balkan Trust for Democracy – BTD) Ovo je desetogodišnja inicijativa dodjele bespovratnih sredstava koja raspolaže s 36 milijuna dolara, a podržava demokraciju, dobro upravljanje i euroatlantske integracije na području jugoistočne Europe. Ovo javno-privatno partnerstvo za dodjelu darovnica osnovale su 2003. godine German Marshall Fund iz Sjedinjenih Američkih Država, USAID i Charles Stewart Mott Foundation. BTD je strukturiran tako da dopušta pridruživanje kako europskih tako i američkih partnera radi osnaživanja transatlantske suradnje na Balkanu. Dodatni doprinosi od Compagnia di San Paolo, Ministarstva vanjskih poslova Češke, Ministarstva vanjskih poslova Danske, Ministarstva vanjskih poslova Grčke, Zaklade Robert Bosch, Fonda braće Rockefeller, Nizozemske ambasade u Beogradu, Švedske međunarodne agencije za razvoj i suradnju i Zaklade Tipping Point učinili su BTD istinskim transatlantskim partnerstvom. BTD djeluje iz ureda German Marshall Funda u Beogradu i dodjeljuje darovnice u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu (prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99), Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori, Rumunjskoj i Srbiji. BTD također dodjeljuje regionalne darovnice organizacijama koje promiču prednosti pan-balkanskih mreža. 32 Izvori financiranja United Way Rumunjska United Way provodi jedinstveni i visoko učinkovit mehanizam rješavanja problema u zajednicama: prikuplja sredstva od partnerskih tvrtki i njihovih zaposlenika te financira najvažnije projekte i lokalne organizacije, čineći savršenu poveznicu između resursa dostupnih u poslovnom sektoru i od privatnih osoba i potreba zajednice. Tvrtke koje su u partnerstvu s United Wayom provode kampanje na radnom mjestu i, u načelu, daruju sredstva u omjeru 1:1 prema sredstvima prikupljenim donacijama njihovih zaposlenika. Većina osoba odabire darivati United Way Rumunjska na mjesečnoj osnovi, čime se osigurava stabilan priljev sredstava. Kampanje na radnom mjestu, kao i procese dodjele i praćenja vode volonteri iz tvrtki u kojima se kampanja provodi. Oni također imaju aktivnu ulogu u odabiru projekata, prikupljanju potrebnih sredstava i praćenju provedbe projekata. Ova vrsta uključenosti stvara snažan odnos između donatora i onih kojima su pomogli. http://www.unitedway.ro/romana/implica_te/materiale_campanie.html Hrvatska nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Hrvatska nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva osnovana je 2003. godine. Njome upravlja vijeće od devet članova koje imenuje hrvatska vlada: pet predstavnika civilnog društva, tri predstavnika ministarstava i jedan predstavnik lokalne/regionalne uprave. Zaklada je isprva bila financirana prihodima od Hrvatske lutrije, no tijekom godina izrasla je i primala sredstva od organizacija kao što su USAIS, Odjel za međunarodni razvoj britanske vlade, Europske komisije i Zaklade Charles Stuart Mott. Osim što dodjeljuje bespovratna sredstva, Zaklada se također bavi pružanjem obuke, tehničke pomoći, izgradnjom kapaciteta OCD-a. Zaklada provodi istraživanja o organizacijama civilnog društva, uključujući njihovo financijsko zdravlje, odnose s donatorima, i pravno okruženje u kojem djeluju. 33 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Privatne organizacije: Korporacije Korporacije pružaju podršku OCD-ima kako bi stekle vidljivost, publicitet, poštovanje zajednice ili kako bi proširile svoj udio na tržištu. Financiranje od strane korporacija je povremeno i vezuje se uz određene kampanje, događanja i projekte. Može predstavljati dobar izvor potpore za nove inicijative, specijalne programe i ciljana događanja. Jedan od fenomena modernog doba je proces globalizacije. To se očituje postojanjem velikih korporacija koje su često u samom vrhu korporativne filantropije i u istočnoj i u zapadnoj Europi. Kapitalni resursi kojima raspolažu omogućuju im da se u takve filantropske aktivnosti uključe u znatno većoj mjeri. Međutim, domaća poduzetnička klasa, koja već pokazuje znakove razvoja, ne bi smjela biti zaboravljena. U Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj ili Rumunjskoj postoje primjeri da je srednja poduzetnička klasa počela razvijati svjesnost o nekomercijalnim vrijednostima, kao što su filantropija i dobročinstvo. Tu ujedno leži najveći izazov za našu regiju: pretvoriti srednju poduzetničku klasu u značajnog socijalnog igrača. Globalni trendovi otkrivaju da čak i organizacije koje su bile smatrane čisto komercijalnima mijenjaju svoje vrijednosti. Društvena odgovornost često pronalazi svoj put u njihovu korporativnu kulturu. Ekonomist Tom Cannonii je čak definirao faze kroz koje tvrtka obično prolazi njegujući društvenu odgovornost. On govori o četiri razine korporativnog razvoja na tom području (reakcija, svjesnost, inicijativa i strategija) – od razine na kojoj tvrtka uopće nije zainteresirana za zajednicu i samo pasivno reagira na ozbiljne probleme zajednice koji predstavljaju opasnost za profit, sve do najviše razine, gdje temeljem društvene odgovornosti dolazi do stvaranja strategije i korporativne politike. Društveno odgovorne tvrtke zabrinute su za iste vrijednosti kao i osobe aktivne u neprofitnim organizacijama. Usprkos popularnom uvjerenju da poslovni sektor pokreće želja za profitom i povećanjem imovine, mora se reći da je motivacija nekih tvrtki, menadžera i zaposlenika doista mnogo složenija. Oni mogu stvoriti korporativnu kulturu koja ne samo da podržava gospodarski uspjeh, već također stvara i održava osobno zadovoljstvo, kulturu, obrazovanje, ekološka načela i društvene vrijednosti. 34 Izvori financiranja Korporativna filantropska tradicija u Turskojiii Turska posjeduje dugu i bogatu povijest filatropije. Tijekom osmanskog razdoblja vakif je bilo glavno institucionalno sredstvo filantropskog djelovanja u javnim uslugama. Vakif je u islamskoj tradiciji uobičajen oblik filantropije, a u današnje vrijeme većina velikih obiteljskih poduzeća ima ustanovljene vakife za potporu socijalnih pitanja. Unatoč ovoj tradiciji, korporativno darivanje civilnom društvu i u razvojne svrhe, za razliku od pružanja izravne pomoći i socijalnih usluga, i dalje predstavlja novinu. Bogati industrijalci i njihovi vakifi značajan su izvor korporativne društvene odgovornosti, ali ta sredstva se uglavnom kanaliziraju u građevinske projekte i podršku institucijama, kao što su škole, bolnice i umjetnički ili kulturni centri. Proces i trend darivanja OCD-ima i ostalim stranama uključenim u razvojne aktivnosti još je uvijek u začetku. Tvrtke koje daruju OCD-ima sve su češća pojava u većim i razvijenijim gradovima, kao što je Istanbul. Pored toga, istraživanje UNDP-a iz 2008. godine bilježi da dok tvrtke uvijek imaju pozitivan stav prema pitanjima kao što je uključenost u zajednicu i zaštita okoliša, u isto vrijeme nisu osobito spremne podržavati OCD-e koji rade na ljudskim pravima, rodnim pitanjima ili sudjelovanju i pravima zaposlenika. Holcim Srbijaiv Kao dio Holcim Grupe, ova je tvrtka vodeća u svjetskim razmjerima u proizvodnji cementa i građevnih materijala. Holcim Srbija pridaje velik značaj aktivnostima vezanim uz područje korporativne društvene odgovornosti. Vjerujući da aktivno sudjelovanje u razvoju zajednice i zajednički napor svih društvenih snaga predstavljaju ključ razvoja i održivosti društva, Holcim je objavio Poziv za projektne prijedloge pod nazivom Partnerstvo za budućnost, čiji je cilj podržati organizacije i institucije čiji projekti mogu doprinijeti razvoju lokalne zajednice općine Paraćin. Iz mnoštva prijavljenih projekata, žiri je odabrao osam najboljih. Odabrani su projekti primili financijsku podršku tvrtke Holcim za implementaciju na području Paraćina, što je nadalje osnažilo vrlo uspješnu suradnju između ove općine i tvrtke Holcim Srbija. Javne organizacije: međunarodne, nacionalne, regionalne i lokalne Rad civilnog društva podržavaju brojne razine javnih organizacija – od institucija EU-a do nacionalnih/središnjih, regionalnih i lokalnih uprava. One podržavaju organizacije čiji se projekti bave potrebama na način definiran javnim politikama. Poglavlje 5. ovog Priručnika detaljno opisuje mogućnosti financiranja organizacija civilnog društva sredstvima EU-a u vašoj državi te kako povući ta sredstva. Nacionalne, regionalne i lokalne uprave također predstavljaju značajan izvor financiranja za mnoge OCD-e. 35 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Pokrajinski, gradski i općinski fondovi za razvoj neprofitnog sektora u Srbiji Fond za razvoj neprofitnog sektora u Vojvodini osnovan je 2004. godine kao prvi fond te vrste u Srbiji. Fond podržava projekte koji promiču razvoj OCD-a i uspostavu sustavne suradnje između lokalne uprave i OCD-a. Drugi su gradovi – uključujući Beograd, Niš, Novi Sad i Zrenjanin – također osnovali slične fondove, koji su još uvijek u ranoj fazi razvoja. Javna se sredstva dodjeljuju temeljem zakona koji obično postavljaju sveopći cilj vladine podrške, a uz njih dolazi mnoštvo pravila i procedura koji reguliraju proces evaluacije i provedbe. Svrha svih tih brojnih pravila i propisa o isplati i korištenju javnih sredstava jest spriječiti izravni kontakt između pružatelja i primatelja sredstava, te spriječiti zloporabu sredstava i korupciju. Za razliku od individualnih donatora ili privatnih korporacija/fondacija, izravni kontakt i odnos između pružatelja sredstava i primatelja gotovo da i ne postoji. Prijaviteljima najčešće nije niti dopušteno iznijeti naziv svoje organizacije u tekstu projektnog prijedloga. Povjerenje se ne izgrađuje bliskim, osobnim odnosom već pažljivom primjenom pravila. To ostavlja vrlo ograničen prostor za fleksibilnost i prilagodbu inicijalnih planova promjenjivoj stvarnosti. Također je važno znati da troškovi vezani uz povlačenje i upravljanje javnim fondovima mnogostruko premašuju iznose koje je moguće uključiti u proračunsku liniju za administraciju projekta, tako da su potrebni dodatni izvori financiranja kako bi se te troškove pokrilo. Organizacija također treba imati rezervna sredstva koja će osigurati protok sredstava jer se javna sredstva u načelu isplaćuju nakon što su troškovi napravljeni, i nakon što je pružatelj sredstava siguran da je trošak u skladu sa svim pravilima i procedurama. Rezervna sredstva se često moraju koristiti i za obvezan doprinos troškovima projekta. 36 Izvori financiranja Fondovi lokalne uprave u Hrvatskojv Potpora lokalnih vlasti OCD-ima je značajna: 2007. godine županijske su uprave dodijelile 46 milijuna eura za OCD-e, dok su općine dodijelile ukupno 60 milijuna eura. Ova je potpora od ključne važnosti u održavanju nacionalnog plana za održivost OCD-a. Još uvijek postoje određene neujednačenosti u područjima na koja su središnja vlast i lokalne vlasti usmjerene u okviru podrške OCD-ima. Od iznosa ukupne vladine podrške OCD-ima, 66 posto dodjeljuje se za kulturu, baštinu i sport, dok se na trećem mjestu, primajući samo 11,5 posto ukupnih sredstava, nalaze OCD-i koji predstavljaju društveno ranjive skupine i osobe s invaliditetom. Financiranje vladinim sredstvima u Hrvatskojvi Hrvatska vlada osigurava značajna sredstva za financiranje OCD-a kroz ministarstva i državne urede. Ukupno financiranje koje je vlada osigurala u 2008., uključujući bespovratna sredstva koja je dodijelila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, iznosilo je 86,7 milijuna eura. Sva su sredstva dodijeljena putem javnih poziva za projektne prijedloge u skladu s transparentnim i prethodno definiranim kriterijima. Proces dodjele bespovratnih sredstava regulira Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga, koji je Hrvatski Sabor usvojio u veljači 2007. godine, a koordinira ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. OCD-i također imaju mogućnost financiranja svojih aktivnosti kroz natječaje za ugovore za direktne usluge lokalnoj upravi i vladi. Mnoštvo je takvih ugovora na obje razine potpisano s OCD-ima za pružanje usluga starijim osobama, žrtvama obiteljskog nasilja i beskućnicima. Međutim, ugovaranje socijalnih usluga ostaje neregulirano, a to područje rada je načelno i dalje nerazvijeno. 2008. godine osobe s invaliditetom bile su najčešći izravni korisnici projektnog financiranja vlade, a slijede ih djeca, mladež i ratni veterani. Najčešće su bili financirani projekti usmjereni na neformalno obrazovanje i obuku (25 posto). 37 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a I dobiti javnih lutrija predstavljaju jedan od izvora potpore za aktivnosti organizacija trećeg sektora. Nacionalna lutrija u Velikoj Britaniji Nacionalna lutrija najveća je lutrija u Velikoj Britaniji. Provodi je Camelot Group, kojoj je licenca dodijeljena 1994. , 2001. i ponovo 2007. godine. Lutrijom upravlja Nacionalno Vijeće Lutrije (National Lottery Commission). Sve se nagrade plaćaju jednokratno i oslobođene su plaćanja poreza. Od svake funte uplaćene za igre na sreću, 50 posto ide u nagradni fond, 28 posto se odvaja za dobročinstva, 12 posto ide britanskoj vladi, 5 posto je provizija prodavača, dok Camelot dobijv 4,5 posto za pokriće operativnih troškova i 0,5 posto kao dobit. Dodjela sredstava namijenjenih dobročinstvu nije u odgovornosti operatera nego Fonda za dodjelu sredstava od igara na sreću (National Lottery Distribution Fund - NLDF), kojim upravlja vladin Odjel za kulturu, medije i sport. Heritage Lottery Fund (HLF)vii, koji je dio NLDF-a, otvoren je za prijave projektnih prijedloga od 1994. Godine. Fond koristi sredstva prikupljena od Nacionalne lutrije za transformaciju i održavanje kulturnog i prirodnog nasljeđa Velike Britanije. HLF osigurava bespovratna sredstva podrške za sve aspekte raznolikog kulturnog i prirodnog nasljeđa Velike Britanije - od muzeja, parkova i povijesnih mjesta do arheologije, prirodnog okruženja i kulturnih tradicija. Od 1994. Godine HLF je podržao više od 28 000 projekata i dodijelio preko 4,3 milijarde funti diljem Velike Britanije. Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Heritage_Lottery_Fund Nacionalna lutrija u Crnoj Goriviii Vladino povjerenstvo dodjeljuje ukupno 3,4 milijuna eura od nacionalne lutrije i igara na sreću, što predstavlja glavni izvor vladinog financiranja OCD-a. Povjerenstvo podržava projekte iz područja socijalne zaštite i humanitarnih aktivnosti, potreba osoba s invaliditetom, razvoja sporta, obrazovanja djece i mladih, kulture i tehničke kulture, doprinošenja borbi protiv droge i svih vrsta ovisnosti. Vladinom odlukom 75 posto od 3,4 milijuna namijenjeno je OCD-ima, a za svaki projekt pokriva se samo 60 posto troškova. Potražnja za ovim izvorom financiranja je velika, a 2009. godine od ukupno 800 prijava podržano je 264 projekata. Prijavne procedure nisu transparentne, a kriteriji za dodjelu sredstava su slabo razvijeni. Ne postoje adekvatni načini procjene kvalitete i održivosti projekata. S obzirom da Povjerenstvo dodjeljuje bespovratna sredstva bez potpisivanja formalnog ugovora s korisnikom, a mehanizmi za evaluaciju i izvještavanje ne postoje, moguća je zloporaba sustava. Praćenje rada Povjerenstva od strane civilnog sektora, koje je poduzeo Centar za građansko obrazovanje, otkrilo je ozbiljna kršenja formalnih procedura dodjele sredstava od strane članova Povjerenstva. 38 Vrste financiranja Vrste financiranja K ljučna pitanja Ovo poglavlje opisuje razne oblike financiranja, kao što su donacije, darovnice, korporativna filantropija, sponzorstvo, direktne donacije, određeni postoci od pojedinih poreza, marketing vezan uz dobročinstvo, prodaja proizvoda, događanja i programi uz povezivanje brandova, članarine, naplata usluga i proizvoda, društveno odgovorno poduzetništvo, korištenje nematerijalne ili materijalne imovine itd. 41 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a O blici financiranja Donacije i darovnice Donacije i darovnice mogu biti velike ili male, jednokratne ili se ponavljaju svake godine, mogu ih dodjeljivati pojedinci, korporacije ili zaklade, u obliku novca, imovine, opreme ili volonterskog rada. Neke od njih detaljnije opisujemo u nastavku: Korporativna filantropija/sponzorstvo Riječ se o direktnim novčanim darovima najčešće usmjerenim na određeni program koji vodi neprofitna organizacija. Sredstva se isplaćuju iz proračuna za odnose s javnošću ili marketinga, a korporacija zauzvrat očekuje da će dobiti određenu vidljivost. Korporativna partnerstva National Geographica National Geographic ustanovio je Mission Partner Program, odabranu grupu korporativnih partnera čije su poslovne prakse u skladu s misijom National Geographica: nadahnuti ljude da se brinu za planet Zemlju. Riječ se o strateškom obliku kreativnog partnerstva s poslovnim organizacijama koje proširuje utjecaj misije organizacije. Partnerstvo uključuje financiranje, opremu, zajedničke stručnjake i prenošenje inicijativa National Geographica novim dijelovima javnosti. U kontekstu Srednje i Istočne Europe, pojam ‘dobročinstva’ koristi se češće od filantropije, a opisuje plemenite aktivnosti, kao što je pomaganje siromašnima, beskućnicima i ostalim potrebitim osobama. Iako razdvajanje ta dva pojma nije uobičajeno, svakodnevno je poimanje da je filantropsko darivanje korporacija više vezano uz “razvojne” projekte. To se temelji na načelu “ne darujte ribu - poklonite štap za pecanje” ili “pomozi onom tko je sposoban i voljan pomoći sam sebi”, te je usmjereno više na obrazovanje, kulturu i socijalne inovacije. Dobrotvorno darivanje se u načelu shvaća kao pomoć onima koji su potrebiti, gdje je glavni cilj ublažiti nejednakost. 42 Vrste financiranja Dimitar Vlahov, Posebna škola za djecu i mlade s oštećenjima vida, Skopje, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija Kao odgovor na posebne potrebe djece s jakim oštećenjem vida, koja se već desetljećima ovdje školuju, tvrtka ECS - dioničko društvo za informacijski i komunikacijski inženjering i jedna od najvećih i najiskusnijih IT-tvrtki u Makedoniji - prihvatila je prijedlog obnove gradskog trga kao prostora za dječju igru u slobodno vrijeme. Postojeći trg je bio teško oštećen, zbog čega su učestale nezgode djece s oštećenjem vida, pa je taj problem zahtijevao hitno rješenje. Zajedno s donacijom, ECS je pripremio projekt i osigurao građevni materijal i strojeve potrebne za izgradnju igrališta. Donacija za Klinički centar Crne Gore Povodom proslave 30 godina uspješnih poslovnih aktivnosti, tvrtka Gintaš odlučila je donirati sredstva u svakoj državi u kojoj ima urede. U Crnoj Gori sredstva su dodijeljena Kliničkom centru Crne Gore, koji pruža usluge zaposlenicima gradilišta tvrtke Gintaš. Donacijom od 50 000 eura obnovljeno je šest bolničkih soba s 18 kreveta na odjelu za neurokirurgiju, čime je značajno poboljšana kvaliteta hospitalizacije na tom odjelu. Donacija za dječji dom u Crnoj Gori Tvrtka Podravka dodijelila je bespovratna sredstva Dječjem domu Mladost u Bijeloj. Vrijedna donacija sastojala se od garniture kuhinjskih aparata Electrolux, radi lakše, brže i kvalitetnije pripremu hrane za djecu tog Doma. 43 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Direktne donacije/darovnice pojedinaca Novčane je donacije moguće darovati različitim kanalima kao što je npr. darivanje putem Interneta ili putem mobilnih aplikacija, bankovnim prijenosom sredstava, čekovima ili poštom. Male darovnice Riječ je o malim darovima osoba koje vjeruju u vaš dobar rad. To su darovi podrške. Velike darovnice Velike darovnice dolaze od osoba čije je opredjeljenje u skladu s vizijom vaše organizacije. Riječ je o darovima koji predstavljaju ulaganje u vašu budućnost. Velika darovnica definira se kao bilo koji dar koji je toliko velik da njegova veličina može imati znatan utjecaj na aktivnosti vaše organizacije. Velike se darovnice osiguravaju umrežavanjem i njegovanjem pravih kontakata, stvaranjem prilika i definiranjem usmjerenih zahtjeva o kojima se potom pregovara s određenom osobom. Ostavštine Ostavštine su finalne darovnice koje vjerni podupiratelji daruju u korist nekog pitanja koje ih je za života nadahnjivalo. Ostavštine predstavljaju izuzetno značajan izvor prihoda za mnoge humanitarne organizacije. Primjerice u Velikoj Britaniji one predstavljaju više od 25 posto ukupnog prihoda prikupljenog od pojedinaca kod 500 najznačajnijih humanitarnih organizacija, i to osobito humanitarnih organizacija iz područja zdravstva i zaštite životinjaix. Nešto je više od 50 posto odraslih osoba u Velikoj Britaniji napisalo oporuke, a na deset njih jedna do dvije uključuju darovnice u humanitarne svrhex. Kodeks dobre praksexi Instituta za prikupljanje sredstva [Institute of Fundraising] uključuje naputke o prikupljanju sredstava putem ostavština, postavljajući dobre prakse za potencijalno osjetljivo područje. Zaklade i pričuvni fondovi Zaklada predstavlja kapital i ostalu imovinu neke organizacije, koji se investiraju na ciljani način: na primjer, u financijsko ili kapitalno tržište. Zaklade su uspješne uglavnom u državama gdje su takva tržišta visoko razvijena i regulirana. Da bi organizacija mogla upravljati takvim fondovima, treba ispuniti sljedeće uvjete: (1) organizacija planira djelovati više desetljeća, (2) organizacija ima na raspolaganju financijska sredstva koja nisu potrebna za operativne i programske aktivnosti, te (3) organizacija posjeduje stručnost potrebnu za rad s financijskim instrumentima, a pravno okruženje dopušta i regulira investicijske fondove. 44 Vrste financiranja Srednjoeuropsko sveučilište [Central European University – CEU] CEU je sveučilište koje nudi diplomske studije na engleskom jeziku iz područja društvenih znanosti, prava, javne politike, poslovnog menadžmenta, zaštite okoliša i matematike. Nalazi se u Budimpešti a ima pravo javnosti u Mađarskoj i SAD-u. CEU je organiziran kao američka institucija, njime upravlja Vijeće upravitelja, a posjeduje povelju Regentskog vijeća Sveučilišta države New York [University of the State of New York]. Na CEU-u studira više od 1 500 studenata iz 100 država, a na njemu radi više od 300 nastavnika iz više od 30 zemalja. Godine 2005. jedan od su-osnivača sveučilišta, George Soros, najavio je da udvostručuje zakladnog fonda CEU-a na 400 milijuna eura. Zakladni fond CEU-a jedan je od najvećih akademskih zakladnih fondova u Europi, osnovan kako bi osigurao dugoročnu financijsku stabilnost CEU-a. Osigurava godišnje financiranje osnovnih operativnih troškova ovog budimpeštanskog sveučilišta. 45 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Sredstva koja neka organizacija uštedi radi korištenja u hitnim slučajevima ne predstavljaju zakladni fond već pričuvni fond. Sljedeća tablica prikazuje razlike između zaklade i pričuvnog fonda.xii Pričuvni fond Zaklada Potrebna su interna pravila glede trošenja Koristi se po potrebi ili slučaju hitne financijske situacije Vijeće direktora treba odobriti administrativna pravila Koristi se za dugoročnu stabilnost organizacije Prestanak Kada se potroše sredstva Definiran statutom Trajanje Vremenski ograničeno U načelu neograničeno Prema nahođenju uprave neprofitne organizacije Nema potrebe za uključivanjem nekog stručnjaka Određeno statutom, podliježe odobrenju upravitelja Osnivanje Svrha Povećanje Administrativni zahtjevi Optimalna veličina 46 Prema situaciji, može varirati Prednosti Osigurava fleksibilnost financijskog upravljanja (protok sredstava, doprinosi) Moguće mane Opasnost od gubitka ako se sredstvima ne upravlja na odgovarajući način Upravljanje zahtijeva stručnu osobu Svota barem 20 puta veća od očekivane iz godišnjih povrata Osigurava dugoročnu održivost i stabilnost Smanjuje motivaciju za prikupljanje sredstava i time komuniciranje s podupirateljima i donatorima Vrste financiranja Postotak od pojedinih poreza Odredbama poreznog sustava vlade mogu poticati pojedince na podržavanje organizacija trećeg sektora. Takav je plan bio među prvim financijskim mehanizmima usvojenim u regiji Srednje i Istočne Europe. Pojedinačnim poreznim obveznicima dopušteno je usmjeriti određeni postotak svog poreza na dohodak, kroz vladinu riznicu, na jedan ili više OCD-a (u nekim je državama dopušten odabir samo OCD-a s vladina popisa). Iako je popularan naziv za ovakav mehanizam ‘filantropija postotka’, ova vrsta financiranja preusmjeruje sredstva koja su već plaćena državi, a porezni obveznik nema nikakvih dodatnih troškova (porezni obveznik također ne prima nikakav povrat ili neku drugu korist ako odluči ne darovati). Sustav darivanja za porezne obveznike u Srednjoj i Istočnoj Europi Mađarska je među prvim državama u regiji 1996. godine usvojila ovakav mehanizam koji poreznim obveznicima omogućuje da jedan posto svog poreza na dohodak upute na organizacije civilnog društva te da daruju dodatnih jedan posto za crkve. Ostale su države potom usvojile slične mehanizme: u Slovačkoj je moguće darovati dva posto poreza na dohodak (to se odnosi na pravne i fizičke osobe), u Sloveniji 0,5 posto, u Rumunjskoj dva posto, u Poljskoj jedan posto, a u Litvi dva posto. 47 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Marketing vezan uz dobročinstvo Zadnjih je godina u porast marketing u vezi s dobročinstvom (Cause Related Marketing – CRM), iako je riječ o relativno novijem konceptu. Tvrtke svesrdno prihvaćaju "dobro poslovati i istovremeno činiti dobro". CRM povezuje marketinške i prodajne ciljeve tvrtke s društvenim dobročinstvom, radi zajedničke koristi i promicanja oba partnera. CRM bi mogao postati glavni način na koji poslovni subjekti izražavaju svoju društvenu odgovornost. Danas postoje mnoge verzije CRM-a, no u osnovi je riječ o sporazumu između poslovnog subjekta i neprofitne organizacije o prikupljanju sredstava za određeni cilj. Poslovni subjekt očekuje da će kroz ovu suradnju postići povećanje prodaje svojih proizvoda, kao i korist od povezanosti s uglednom neprofitnom organizacijom ili ciljem, uslijed halo-efekta. CRM nije anonimna ili ‘tiha’ donacija nekoj neprofitnoj organizaciji već aktivnost kroz koju se javnosti daje na znanje da je ova korporacija socijalno odgovorna i zainteresirana za ista pitanja za koja su zainteresirani potrošači. Neprofitna organizacija ovime stječe kako financijsku korist tako i korist od vidljivosti koja proizlazi iz marketinških napora njene partnerske organizacije. Zadnjih nekoliko godina broj kampanja CRM-a raste te one osiguravaju sredstva za OCD-e na mnogo različitih načina.xiii Dobročiniteljski marketing može preuzeti različite forme, uključujući promociju zajedničke poruke, licenciranje proizvoda, promicanje i certificiranje, a može se primjenjivati lokalnim partnerstvima ili programima za zaposlenike. Dobročiniteljski marketing najčešće se veže uz specifičan proizvod, uslugu ili transakciju. Ključni elementi koje je potrebno odrediti i isplanirati kod pripremanja kampanje dobročiniteljskog marketinga jesu: 48 Dionici i partnerstvo; Komunikacijski alati; Brendiranje i strategija; Korisnost, evaluacija i mjerenje. Vrste financiranja Dobročiniteljski marketing u Italiji Pony della Solidarietà - Konjić solidarnosti XIV tvrtke Telecom Italia Mobile (TIM) je projekt koji pomaže starijim osobama tijekom mjeseci kada traju godišnji odmori, tj. tijekom srpnja i kolovoza, kada gradovi opuste. TIM osigurava financiranje kroz telekomunikacijske usluge (donira se 5 centa za svaki poziv) te mobilne telefone za volontere, koji pomažu starijim osobama dostavljajući im lijekove i namirnice u kuću ili obavljajući umjesto njih razne šalterske zadatke te praveći im društvo. Projekt predstavlja partnerstvo s neprofitnim volonterskim udrugama koje su odabrane iz sedam talijanskih općinskih četvrti. Udruge pružaju informacije i savjete te predstavljaju prvu točku kontakta za korisnike projekta i javnost. TIM je organizirao i inicirao kampanju, organizirao aktivnosti, promociju u medijima i odgovoran je za praćenje projekta. Prodaja proizvoda Ova vrsta marketinga može također uključivati zajedničke aktivnosti više tvrtki ili stvaranje posebnog brenda. Primjerice Crvena kampanja (Red campaign – www.joinred.com) spojila je mnoštvo tvrtki na prodaji posebno brendiranih proizvoda (npr. crvena Gap majica ili crveni iPod), kod koje se dio prodajne cijene odvajao za Globalni fond za prevenciju AIDS-a. Transakcijski marketing – Kupovina Plus Riječ je o kampanjama koje se odvijaju na blagajnama trgovina živežnim namirnicama ili drugim maloprodajnim mjestima. Kupce se obično upita jesu li zainteresirani na svoj račun dodati određeni iznos kao donaciju, s time da su iznosi donacija relativno niski kako bi što više ljudi pristalo. Trgovina provede transakciju i prikupljeni iznos uplati neprofitnoj partnerskoj organizaciji, u suradnji s kojom je kampanja organizirana. Radi se o programima koje je jednostavno organizirati u kratkom roku, pa omogućuju pravovremeno reagiranje na, recimo, prirodne katastrofe. 49 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Arcoiris kreditna kartica u Španjolskoj Hispamer je 1998. godine pokrenuo kreditnu karticu pod nazivom Arcoiris (Duga), kojom kupci mogu donirati do 0,7 posto od iznosa kupnje u dobrotvorne svrhe, birajući između ponuđenih sedam dobrotvormih organizacija, uključujući Liječnike bez granica, Intermón, Amnesty International, Apoyo Positivo, Federación de Gays y Lesbianas, Fundación Mujeres i Greenpeace. Program je uključivao i sustav poticaja: za svaku kupnju od 1 000 peseta (6,01 eura) kupac je mogao dati donaciju specifičnom projektu bilo koje od navedenih organizacija. Umjesto podržavanja jedne specifične dobrotvorne organizacije, Hispamer je odabrao više organizacija koje djeluju na različitim socijalnim područjima. Program je uključivao telefonski help-centar i web-stranicu s informacijama o aktivnostima organizacija uključenih u program te financijske podatke, kao što su godišnje stope. Licenciranje Licenciranje se provodi na cijeloj skali proizvoda kojima se promiče misija neprofitne organizacije – od korištenja logotipa na predmetima za promociju kao što su majice, šalice ili kreditne kartice, do toga da neprofitna organizacija certificira ili preporuči određeni proizvod. Jedan od primjera je Američka udruga za srce (American Heart Association), koja daje potvrde proizvodima koji ispunjavaju njihove norme zdravlja srca, kao što su to Cirio žitarice. Zajedničko brendiranje događanja i programa Primjer zajednički brendiranog programa je Muzej za djecu u Londonu koji je zajedno s tvrtkom 3M izgradio i opremio znanstvenu galeriju za djecu. Uključenost korporacije 3M u ovom programu dublja je od uobičajenog sponzorstva – od toga da su znanstvenici iz tvrtke uključeni u rad na izlošcima do toga da zaposlenici tvrtke volontiraju na projektu. 50 Vrste financiranja Inicijativa American Expressa – jedan od prvih programa CRM-a Ranih ‘80. prošlog stoljeća American Express se ujedinio s neprofitnom grupom koja je prikupljala sredstva za obnovu Kipa slobode. American Express je dio svake kupnje njihovom kreditnom karticom poklanjao projektu, kao i dodatni iznos za svaku prijavu novog klijenta. Tvrtka je također pokrenula promidžbenu kampanju u vrijednosti četiri milijuna dolara. Rezultati su sada već legendarni: Fond za obnovu je prikupio više od 1,7 milijuna dolara, a korištenje American Express kartica se povećalo za 27 posto. Broj primljenih prijava za izdavanje novih kartica povećan je za 45 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bespovratna sredstva Bespovratna sredstva vjerojatno predstavljaju oblik primanja većeg dijela vaših sredstava od zaklada, vlade ili korporacija. Pružaju se kako bi osigurala potporu mnogim neprofitnim organizacijama iz područja socijalne skrbi, zdravstvene skrbi i obrazovanja. Bespovratna se sredstva obično dodjeljuju temeljem natječaja, a prijave moraju poštovati unaprijed određene prijavne rokove. Da bi pristupila sredstvima, organizacija koja traži bespovratna sredstva prijavljuje projektni prijedlog. Stoga trebate imati osoblje iskusno u pisanju projektnih prijedloga i vično upravljanju projektnom. Nakon evaluacije projektnih prijedloga, odobravanje bespovratnih sredstva vodi se sustavom bodovanja. Dvojba u mnogim prigodama dodjele bespovratnih sredstava tiče se količine vremena potrebnog za pripremu projektnog prijedloga i žestoke konkurencije koja je najčešće prisutna kod natjecanja za ta sredstva. Projektni prijedlozi za pristup bespovratnim sredstvima vlada obično trebaju biti duži, a postupak je kompliciraniji nego kod projektnih prijedloga koji se pripremaju za sredstva iz zaklada. Članarine Članarine predstavljaju izvrstan alat za financiranje organizacija koje imaju široku bazu odanih članova. Plaćanje članarine ne samo da donosi prihod udruzi, već i jača predanost članova te očekivanje da će udruga brinuti za svoje članove, pružajući im usluge. Članarinu je moguće odrediti na više razina, omogućavajući održavanje članskog statusa i vrlo aktivnim i više-manje pasivnim članovima. 51 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Kraljevsko društvo za zaštitu ptica (The Royal Society for the Protection of Birds – RSPB) RSPB je jedna od najvećih dobrotvornih organizacija u Velikoj Britaniji. S više od milijun članova, uključujući preko 195 000 mladih, u 2007. godini prikupila je 78,6 milijuna funti za dobrotvorne aktivnosti. Članovi RSPB-a – mladi i stari, urbani i ruralni – dolaze iz svih krajeva Velike Britanije te predstavljaju najveći izvor prihoda za ovu organizaciju. Organizacija je razvila članstvo u RSPB ne kao izvor doniranog, povremenog prihoda, već kao punu uslugu za članove. Moguće je odabrati između različitih vrsta članstva, koje je moguće kupiti preko Interneta. Financiranje organizacije kroz članarine zahtijeva vrlo dobar sustav financijskog upravljanja i transparentnost. RSPB svojim članovima obećava da će iz svake funte iz članarina usmjeriti 90 penija u tekuće i buduće projekte za očuvanje. Briga organizacije koja nastoji financirati svoje aktivnosti članarinama dvostrana je: s jedne strane regrutiranje novog članstva, s druge očuvanje postojećeg članstva. Za RSPB stopa odraslih članova koji svake godine obnavljaju članstvo je navodno nepromijenjena godinama, a iznosi nešto manje od 90 posto. RSPB se od nedavno jače usmjerio na izravno regrutiranje pa su registrirali 130 000 novih članova u jednoj godini, što je 63-postotno bilo rezultat ovog osobnog pristupa. Članarine su iznosile 26 posto prihoda RSPB-a u 2008.xv Naplaćivanje usluga ili proizvoda Iako mnogi OCD pružaju usluge svojim ciljanim skupinama, koje su često subvencionirane primljenim bespovratnim sredstvima, članarinama ili darovima, također su brojni OCD koji naplaćuju svoje usluge. Uz dobru strategiju naplate raznih usluga, OCD može osigurati znatan dio svog proračuna. Zagovornici naplate od korisnika opravdavaju je, na primjer, sljedećim razlozima: 52 Ljudi više cijene stvari koje trebaju platiti; Osobe koje koriste određenu uslugu trebaju sudjelovati u njenim troškovima; Čak i manji iznos naplate može omogućiti povećanje kvalitete i količine pruženih usluga. Vrste financiranja Protivnici naplate korisničkih naknada tvrde da: Oni koji trebaju i koriste usluge OCD-a obično nemaju sredstava za njihovo plaćanje te ih trebaju primati bez naplate; Ako se primaju vladina sredstva, takva situacija može utjecati na neovisnost organizacije, njenu sposobnost da upozorava na nepravilnosti ili zagovara političke promjene. Neprofitne organizacije mogu primati sredstva naplaćivanjem svojih proizvoda, obično publikacija, razglednica, majica ili drugih proizvoda koje prodaju svojim klijentima ili široj publici. Osim ako OCD u svom marketingu ne koristi dodatnu vrijednost vezanu uz misiju kao opravdanje više cijene proizvoda, količinski male serije proizvoda nisu ekonomične i često su subvencionirane bespovratnim sredstvima. Ako razmišljate o tome da krenete s nekom gospodarskom aktivnošću kako biste osigurali prihod za svoju organizaciju, razmotrite sljedeća pitanja: Tko će provoditi poslovne aktivnosti? Sama neprofitna organizacija, ili ćete osnovati novu komercijalnu pravnu osobu? Ili će aktivnosti uključivati drukčiji model suradnje između komercijalne i neprofitne organizacije? Hoće li takve poslovne aktivnosti zahtijevati previše vremena i energije, što bi moglo biti štetno za vašu misiju? Važno je biti svjestan da nije lako stvoriti dobit prodajom usluga ili proizvoda – da jest, vjerojatno bi svi bili poduzetnici. U privatnom sektoru više od pola malih poduzeća završi kao promašaj i bankrotira u prve dvije godine postojanja, a ne postoji nikakav razlog da se očekuje drugačija situacija u neprofitnom sektoru. Potrebno je duže vrijeme da bi se ostvarila situacija u kojoj dobit u potpunosti pokriva operativne troškove i aktivnosti. Ponekad su potrebne godine, ne mjeseci. Poduzeća su također podložna fluktuacijama tržišta i deviznih tečajeva. Jedna loša investicija može za neprofitnu organizaciju značiti gubitak imovine, a ponekad i ugleda. Tržište je po svojoj prirodi dinamično, a tvrtke koje su na tržištu nastoje maksimalizirati dobit i proširiti bazu kupaca. Takvo okruženje obično isključuje tvrtke koje ne pronalaze nove proizvode i usluge. Neprofitne organizacije koje žele ući na tržište moraju imati proaktivan pristup i oslanjati se na vlastite financije. Dugoročni uspjeh na tržištu teško će se postići bez zdravog elementa preuzimanja rizika i hrabrosti u prihvaćanju novoga. U nastojanjima da osiguraju osnovna sredstva neovisno o zakladama i vladinim sredstvima, OCD-i paralelno koriste kako nove poduzetničke pristupe tako i tradicionalnije gospodarske/ komercijalne aktivnosti. Organizacije koje se bave socijalnim pitanjima, a primjenjuju tržišno zasnovane strategije za postizanje svojih misija, naziva se socijalnim poduzećima. Pokret društveno odgovornog poduzetništva u neprofitnom sektoru uključuje i neprofitne organizacije koje koriste poslovne modele u ispunjavanju svoje misije, kao i profitne organizacije čija je osnovna svrha socijalna. Oni nastoje postići ciljeve koji su socijalni i/ 53 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a ili ekološki, kao i financijski – što se često naziva trostrukom bilancom. Trostruka bilanca (Triple bottom line – skraćeno TBL ili 3BL, poznata i kao “people, planet, profit”/“ljudi, planet, dobit” ili “the three pillars”/ “tri stupa”) obuhvaća prošireni spektar vrijednosti i mjerila organizacijskog uspjeha: gospodarske, ekološke i socijalne. Najbolja europska istraživačka mreža iz tog područja, EMES (www.emes.net) koristi definiciju društveno odgovornog poduzeća koja se oslanja na sljedeće kriterije:xvi Gospodarski kriteriji Kontinuirana aktivnost proizvodnje ili prodaje dobara i usluga, a ne uglavnom primanje bespovratnih sredstava ili donacija; Visoka razina neovisnosti koju namjerno stvara i kojom upravlja grupa građana; a ne bilo direktno bilo indirektno javna vlast ili privatne tvrtke; Značajni gospodarski rizik u kojem je odgovornost članova osigurati odgovarajuće financijske resurse; Aktivnosti zahtijevaju minimalan broj plaćenih zaposlenika, iako – baš kao tradicionalna neprofitna organizacija – društveno odgovorno poduzeće može kombinirati volonterski i plaćeni rad. Socijalni kriteriji 54 Izričit i jasan cilj društvene koristi to jest služenja zajednici ili specifičnoj grupi ljudi, promicanje osjećaja društvene odgovornosti na lokalnoj razini; Građanska inicijativa – društvena poduzeća su rezultat kolektivne dinamike koja uključuje osobe koje pripadaju zajednici ili grupi koja dijeli određenu potrebu ili cilj; Odlučivanje se ne temelji na vlasništvu kapitala – primjenjuje se načelo ‘jedan član, jedan glas’. Iako vlasnici kapitala igraju važnu ulogu u društvenom poduzeću, pravo odlučivanja se dijeli s ostalim dioničarima. Participativno po svojoj prirodi, uključuje one na koje aktivnost utječe; korisnici usluga društvenog poduzeća zastupljeni su i sudjeluju u njegovim strukturama. Vrlo je često jedan od ciljeva jačanje demokracije na lokalnoj razini kroz gospodarsku aktivnost. Vrste financiranja Ograničena distribucija dobiti – društvena poduzeća uključuju organizacije koje posve zabranjuju distribuciju profita, kao i organizacije kao što su zadruge, koje svoju dobit mogu raspodijeliti u ograničenom opsegu. Suvremena istraživanja označuju društvena poduzeća kao ona čiji ciljevi najčešće padaju u jednu od ove tri kategorije: 1 Integracija kroz rad osoba iz ranjivih skupina (WISE – Work integration social enterprise / Društveno poduzeće za integraciju kroz rad) Zaklada Motivation Romania (Motivation Romania Foundation) Zaklada Motivation Romania pokrenula je i razvila društveno poduzeće za pomoć invalidnim osobama: Motivation Romania Ltd. Ovo društveno poduzeće ima status zaštićene jedinice – preko 30 posto njenih zaposlenika su invalidne osobe. Prema rumunjskom zakonu, javne ili privatne gospodarske jedinice s više od 50 zaposlenika koje odluče da će četiri posto njihove radne snage biti invalidne osobe, imaju pravo na odbitak poreza na troškove svih proizvoda i usluga kupljenih od zaštićenih jedinica. Motivation Romania Ltd. je 2001. godine započela svoje aktivnosti na proizvodnji prilagođenih invalidskih kolica. Postepeno su dodane ostale proizvodne aktivnosti: Centre for Assistive Technology, Motivation Greenhouse, jedinica za digitalni tisak motivation2print, servis za zapošljavanje invalidnih osoba. Danas županijsko zdravstveno osiguranje daje povrat troškova za opremu koju preporuče liječnici specijalisti, a koju prilagodi Motivation. Nakon primitka invalidskih kolica i aktivnog rehabilitacijskog treninga, korisnici mogu pristupiti i ostalim uslugama koje pruža Zaklada Motivation Romania. Vrtlarenje je jedan od najboljih načina za opuštanje dok se istovremeno čini nešto produktivno. Motivation je ovu aktivnost uključila u svoje terapijske programe. Vrtlarska radionica dopunjava rezultate postignute tijekom Integrirane radionice za zapošljavanje, a u okviru te aktivnosti je otvoren staklenik za djecu s poteškoćama u učenju i mlade invalidne osobe. Svojom vrtlarskom radionicom MR ostvaruje zahtjeve profesionalnog treninga i u isto vrijeme omogućuje aktivnost izvan institucija mladim osobama s intelektualnim poteškoćama, pruža im mogućnost zapošljavanja i stjecanja časnog mjesta unutar svojih zajednica. Ti su mladi ljudi smješteni u obiteljske domove i rade u dva grijana staklenika, gdje mogu naučiti kako uzgajati povrće i ukrasne biljke cijele godine, kako održavati vrt, uključujući upotrebu specfičnih alatki i opreme za ovu vrstu posla. Vrtlarski će se proizvodi mladih osoba s invaliditetom, kao što su povrće i ukrasne biljke te usluge održavanja vrtova, koristiti u podršci rezidencijalnih i obiteljskih programa skrbi. Kao zaštićena jedinica, Vrtlarska radionica pruža stakleničke proizvode i vrtlarske usluge koje potencijalni partneri mogu kupovati unutar pravnog okvira zakona 448/2006 (vidi informacije za poslodavce). Dobit ostvarena kroz ovu aktivnost omogućava Zakladi Motivation Romania pružanje besplatnih usluga za osobe s invaliditetom. 55 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a 2 Integracija kroz rad osoba iz ranjivih skupina (WISE – Work integration social enterprise / Društveno poduzeće za integraciju kroz rad) Mnogi su OCD aktivni na raznim tržištima, uključujući tržište javnog sektora za javne usluge i ugovore. Zakoni u Poljskoj Zakoni u Poljskoj potiču OCD-e da se na javnim natječajima koje organiziraju jedinice lokalne uprave natječu za ugovore za socijalne usluge te da stvaraju partnerstva s tijelima lokalne javne vlasti za pružanje usluga na suradničkoj osnovi. Kada odlučuju o ponudi usluga, lokalne vlasti su obvezne uzeti u obzir ponude OCD-a. Osim toga, lokalne vlasti moraju objaviti natječaj ako neki OCD prijavi slobodnu ponudu o pružanju usluga koje u tom trenutku pruža isključivo vladino tijelo, čime nastaje situacija u kojoj su tijela javne uprave konkurencija OCD-ima. Smisao ove otvorene konkurencije leži u tome da se izbjegne mogućnost da treći sektor dobijva ugovore samo za one aktivnosti koje ostala upravna tijela ne žele ili ignoriraju. Postiže se pružanje širokih mogućnosti OCD-ima za razvoj inovativnih načina pružanja socijalnih usluga te poticanje vlade na otvorenost prema ponudama OCD-a. 2 Etička trgovinska razmjena kao što je fair trade (pravedna trgovinska razmjena) To uključuje pomoć proizvođačima iz zemalja u razvoju u zagovaranju plaćanja viših cijena te provođenju socijalnih i ekoloških standarda. Usredotočuje se osobito na izvoz iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje, najčešće ručnih radova, kave, kakaoa, šećera, čaja, banana, meda, pamuka, vina, svježeg voća, čokolade i cvijeća. 2008. godine prodaja certificirana kao Fair trade iznosila je približno 4,08 milijarde USD (2,9 milijardi eura) na globalnoj razini, što predstavlja 22 posto povećanja od jedne do druge godine. Iako predstavlja samo manji dio globalne trgovinske robne razmjene, neki fair trade proizvodi predstavljaju 20 do 50 posto prodaje u svojim kategorijama. U lipnju 2008. godine Fair-trade Labelling Organisations International (Međunarodne organizacije za oznaku fair-trade) procijenile su da infrastruktura koju je postavio fair-trade, tehnička pomoć i projekti za razvoj zajednica donose dobrobit za preko 7,5 milijuna proizvođača i njihovih obitelji. 56 Vrste financiranja Korištenje materijalne i nematerijalne imovine OCD-i mogu zarađivati od naknada ili prihoda od autorskih prava na nematerijalnu imovinu, kao što je korištenje njihova naziva u reklamne svrhe na proizvodu/usluzi ili upotreba njihova intelektualnog vlasništva. U takvim je slučajevima poželjno zatražiti savjet pravnika. Pažljiv pristup odobrenjima za korištenje naziva OCD-a će spriječiti moguće povrede dobrog glasa organizacije. OCD-i također mogu koristiti svoju materijalnu imovinu, kao što su zgrade, uredski prostor ili oprema, za generiranje dodatnog prihoda od iznajmljivanja. Kod ugovaranja usluge najma svakako je potrebno uzeti u obzir troškove održavanja. Bankovne kamate i ulagačke dividende Pažljivim financijskim menadžmentom neki OCD-i su uspjeli stvoriti rezervne fondove ili čak prikupiti sredstva za stvaranje zaklade. Takva sredstva je onda moguće investirati i reinvestirati te na taj način stjecati kamate ili dividende. 57 Aktivnosti prikupljanja sredstava Aktivnosti prikupljanja sredstava K ljučna pitanja Ovo poglavlje predstavlja razne aktivnosti prikupljanja sredstava, strukturirane u četiri glavna, međusobno povezana područja koja je moguće paralelno provoditi i bez propisane početne točke: Upoznajte svojeg potencijalnog donatora; Definirajte što želite; Priopćite svoju zamolbu; Izgradite odnos. 59 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a A ktivnosti prikupljanja sredstava Aktivnosti prikupljanja sredstava moguće je strukturirati u sljedeća četiri glavna područja ili kategorije. Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza, one su međusobno povezane, mogu se provoditi paralelno te ne postoji neka točno određena početna točka. Izgradite odnos Definirajte što želite Priopćite svoju zamolbu Upoznajte svojeg potencijalnog donatora Svaku ćemo od tih kategorija detaljnije opisati. Upoznajte svog potencijalnog donatora Nije nužno da osobno poznajete svoje izvore financiranja prije no što ih zamolite za podršku. No, potrebno je poduzeti određeni preliminarni napor kako biste shvatili: 60 Tko su oni; Što trebaju i žele; Kako bi mogli dati podršku; Zašto bi mogli dati podršku. Aktivnosti prikupljanja sredstava Trebali biste izgraditi bazu podataka o potencijalnim i postojećim izvorima financiranja, u kojoj biste pripremili njihove profile koji bi uključivali: Ime i organizaciju Kontaktne podatke, kao što su adresa, broj telefona i telefaksa, adresa e-pošte Povijest njihovog davanja Kako, kada i tko je iz vaše organizacije s njima kontaktirao, odnosno kako, kada i tko im je preporučio vašu organizaciju Je li donator imao kontakt s vašom organizacijom prije no što je postao donator? Ako jest, o kakvoj se vrsti donacije radilo, koji je bio iznos donacije i tko je bila osoba za kontakt ? Je li donator korisnik vaših usluga? Volontira li donator u vašoj organizaciji? Je li bio/bila član Upravnog odbora ili neke radne skupine/vijeća? Pripada li donator nekoj grupi podrške vaše organizacije? Je li donator posjetio vašu organizaciju? Kada? Koliko puta? S kojim zaposlenicima donator ima najjači kontakt? 61 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Ukoliko se pozovete na potrebe, vrijednosti ili interese svojih izvora financiranja, ukoliko osjete da ih razumijete, oni će biti spremniji podržati vaš rad i aktivnosti. Nakon prikupljanja potrebnih informacija o postojećim i potencijalnim izvorima financiranja, možete primijeniti različite analitičke metode kako biste utvrdili koje aktivnosti prikupljanja sredstava trebate provesti. Mi predlažemo sljedeće tri: Donatorsku piramidu; Donatorskog zmaja; Donatorsku matricu. Gdje se na ovoj piramidi nalaze vaši izvori financiranja? Donatorska piramida ilustrira odnos između različitih vrsta financijske podrške (veličina) i različitih razina donatorskog angažmana (učestalost podrške). Temelji se na pretpostavci da je, općenito, veličina financijske podrške donatora proporcionalna stupnju njegove/njene opredijeljenosti i lojalnosti. Organizacija vjerojatno može privući veći broj povremenih donatora iz različitih izvora, određen manji broj će biti spreman ili u stanju davati redovnu podršku i angažman, dok će tek nekolicina biti u poziciji da daju stvarno značajan financijski doprinos. Ostavština Redovni veći darovi Jednokratan veliki dar Redovno darivanje Druga donacija Jedna jednokratna donacija Volonteri Zadovoljni klijenti Upravno vijeće/ radne skupine Donatori Prijatelji Članci u časopisima Posjetitelji Mediji Iz perspektive donatorske piramide vaš je zadatak (1) pomicati pojedinog donatora prema vrhu piramide onoliko koliko je to moguće i koliko visoko su voljni ići te (2) povećati i proširiti svoju donatorsku osnovu. 62 Aktivnosti prikupljanja sredstava Trenutak promišljanja Razmislite o svojoj organizaciji i nacrtajte piramidu njezinih donatora. Što vam ona govori? Imate li dovoljno raznoliku osnovu? Oslanjate li se na nekolicinu vjernih donatora? Koliko ste ovisni o samo jednom glavnom donatoru? Ako je tako, imate li alternativne izvore sredstava za slučaj da vas vaš glavni donator prestane podržavati? Primjenjujući Paretovo načelo, koje se ponekad još naziva ‘pravilo 80:20’ jer je vrlo vjerojatno da 80 posto vašeg prihoda dolazi iz samo 20 posto vaših izvora financiranja, slika koju biste mogli napraviti nalikuje na donatorskog zmaja. Ovakvom vrstom analize možete utvrditi u koje izvore financiranja trebate uložiti najviše energije i napora. Ostavštine Veliki darovi Vjerni donatori Povremeni donatori i pretplatnici Odgovaratelji na upite Sljedeći način na koji možete analizirati svoje izvore financiranja je uz pomoć donatorske matrice. Vodoravna os predstavlja stupanj poznavanja, dok okomita predstavlja razinu potencijalnog prihoda. Utvrđivanjem gdje se pojedini izvor financiranja nalazi na ovoj matrici možete odrediti kamo je najbolje uložiti napore aktivnosti prikupljanja sredstava. 63 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a One koji se nalaze u gornjem desnom uglu treba cijeniti i odnos s njima treba njegovati jer oni predstavljaju osnovu vaše podrške. Oni koji se nalaze ili imaju tendenciju prema donjem desnom uglu su problematični; ukoliko pokažu malo ili nimalo sklonosti da se pomaknu prema gore, u jednom ćete trenutku odlučiti da više nije vrijedno ulagati dodatno vrijeme i napore u održavanje tih odnosa. Potencijal za maksimalni doprinos Anonimna javnost Pojedinac kojeg osobno poznajete Slab ili neodređen interes Trenutak promišljanja Razmislite o izvorima financiranja svoje organizacije. Upoznajte ih bolje primjenjujući ova dva instrumenta: donatorskog zmaja i donatorsku matricu. Kojih 20 posto izvora financiranja osiguravaju vaših 80 posto resursa? Koliko dobro ih poznajete? Definirajte što želite Definiranje onoga što želite je jednako važno kao i poznavanje potencijalnih izvora financiranja. Definirati što želite je moguće samo ako imate jasnu misiju i viziju svoje organizacije, dugoročne ciljeve i aktivnosti, kao i realistične procjene troškova provedbe tih aktivnosti. Definiranje onoga što želite podrazumijeva da vaša organizacija posjeduje strategiju za prikupljanje sredstava, temeljenu na realističnoj procjeni planiranih aktivnosti čiji je cilj postizanje vaših ciljeva i misije. 64 Aktivnosti prikupljanja sredstava Kojem se god izvoru financiranja obratite, trebate biti konkretni glede onoga što želite od tog specifičnog izvora financiranja te zašto to želite. Trebate naznačiti razinu donacije ili vrstu uključenosti, kao i razloge iz kojih vjerujete da vaša zamolba zaslužuje da je vaš potencijalni podupiratelja razmotri. Kad pripremate prijavu ili projektni prijedlog, ono što želite te razloge zašto tražite podršku unosite slijedeći zahtjeve aplikacijskog obrasca. Iako se prijavni obrasci razlikuju od jednog donatora do drugog, svi od vas traže da jasno definirate problem te način na koji ga želite rješavati, da iznesete razloge zašto bi vas bilo vrijedno podržati te koju količinu podrške tražite. Kad upućujete zamolbe za donacije/darove, morate istražiti i utvrditi koliko trebate i želite zatražiti, te dati konkretan prijedlog, ali se pri tom ne smijete nametati. Također treba izbjegavati sljedeće zbunjujuće izjave: Dajte onoliko koliko možete; Dajte onoliko koliko vam je zgodno (ljudima može biti zgodno dati manje no što vama treba, iako si možda mogu dozvoliti da daju više); Cijenili bismo dar u iznosu između 100 i 1000 (to šalje poruku da niste odredili svoje stvarne potrebe). Priopćite svoju zamolbu Kada priopćavate svoju zamolbu, bilo u usmenom ili pisanom obliku, vaš će uspjeh uvelike ovisiti o tome da li znate kako zatražiti učinkovito. Upućivanje zamolbe verbalnom komunikacijom Prvo ćemo se fokusirati na verbalno upućivanje zamolbe. Na početku trebamo shvatiti zašto su neki ljudi sigurni u sebe, dok se drugi osjećaju nelagodno kada traže podršku. U nastavku se nalaze neki odgovori osoba koje su upitane zašto se osjećaju sigurne u sebe i je li im nelagodno tražiti novac u različitim situacijama: Osjećam se siguran/sigurna u sebe kada: Znam kome se obraćam i kako će oni najvjerojatnije odgovoriti. Čvrsto vjerujem u ono što tražim, znam točno što tražim i zašto. Ne tražim od ljudi da daju više nego što si mogu dozvoliti. Volim razgovarati s ljudima. Iskren(a) sam i otvoren(a) koliko god to mogu biti – i ne pretvaram se da sam sigurniji/sigurnija u sebe nego što stvarno jesam. Ne tlačim ljude i ne vabim na moralnoj osnovi, jer ako to ne radite ljudi će najčešće biti ljubazni i zadovoljni što mogu doprinijeti. 65 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Shvatio/shvatila sam da ne trebam očekivati da će se svatko složiti sa mnom te da uvijek trebam pokušati poštovati njihovo pravo da kažu ‘ne’ na moju zamolbu. Osjećam se nelagodno kada: Nisam siguran/sigurna u svoje vlastito opredjeljenje. Bojim se da će ljudi reći ne, jer ne volim biti odbijen(a) ili uvučen(a) u rasprave. U osnovi se ne slažem s time da ljudi traže novac za socijalnu skrb; smatram da se takve aktivnosti trebaju financirati iz poreza. Osjećam da se namećem u privatnu sferu druge osobe. Ne volim bogate osobe – zbog njih osjećam ljutnju i nelagodu, a smatram da ne bismo trebali tražiti pomoć od siromašnih osoba. Mislim da je to prosjačenje, samo u većim razmjerima, stoga to smatram ponižavajućim i za sebe i za osobe od kojih tražim novac. Kao invalidna osoba tražim svoja prava, a ne milostinju. Ne mogu se otresti osjećaja da sam kao drugorazredni prodavač automobila. Kao što vidite, mnogi od nas se osjećaju nelagodno tražeći nešto od drugih ljudi. To nam se često čini kao nametanje, kao nešto što je protivno prihvaćenim konvencijama pristojnog ponašanja. Kada od ljudi tražimo novac i ostale oblike podrške, uobičajeno je imati pomiješane osjećaje sigurnosti u sebe i nervoze, jer sami sebe stavljamo u poziciju rizika i osobne izloženosti. No, čak i ako smatrate da vam nedostaju karizma, rječitost i opće samopouzdanje iskusnog prikupljača sredstava, ne trebate misliti da zato ne možete nekog zamoliti za nešto. Trenutak promišljanja A kako se vi osjećate? Pregledajte popis razloga zašto ljudi osjećaju samopouzdanje ili nelagodu kada traže novac ili druge oblike podrške, i pronađite što se može primijeniti na vas. Dodajte stavke na popis ako je potrebno. Kako stoje stvari s vašim suradnicima? Napravite kratke razgovore s njima da biste otkrili razloge njihovog samopouzdanja ili nelagode kod traženja podrške. Uzajamno podijelite popise i prodiskutirajte kako biste mogli prevladati probleme i uspješno tražiti podršku. 66 Aktivnosti prikupljanja sredstava Razumijevanjem koraka uključenih u proces traženja sredstava te stjecanjem znanja i vještina potrebnih u primjeni tih koraka možete naučiti kako se nositi s napetostima i konfliktnim osjećajima vezanim uz taj proces. Ne postoji način koji bi bio idealan kod upućivanja zahtjeva za sredstvima. Da biste uspješno priopćili svoju zamolbu potrebno je promisliti na koji će način vaš zahtjev vjerojatno biti primljen i, ako je potrebno, tome prilagoditi svoj stil. Također razmislite o tome tko je najprikladnija osoba za upućivanje zamolbe. Netko tko govori isti jezik kao potencijalni donator i dijeli njegove/njene osobne vrijednosti i brige će najčešće biti najbolji izbor. U nastavku se nalaze neki opći savjeti za situaciju kada se direktno obraćate nekoj osobi sa zamolbom za značajnijom donacijom: Neka to bude posebna prilika – pažljivo razmislite o situaciji i trenutku kada zatražiti bilo kakvu značajniju podršku. Prikladno se odjenite – neverbalna komunikacija koja odaje poštovanje predstavlja važan dio procesa zamolbe. Opustite se i omogućite potencijalnom donatoru da bude opušten/a – upamtite da se zahtjev upućuje kao dio sveukupnog odnosa. Uvijek dopustite određeno vrijeme tijekom kojeg ćete se i vi i osoba kojoj upućujete zamolbu uvesti u sastanak. Uspostavite neki oblik uzajamnosti – obratite pažnju na motivaciju, težnje i pitanja koja su od važnosti za potencijalnog donatora. Objasnite tko ste – pružite jasne informacije o tome što vi i vaša organizacija činite i što ne činite. Budite ponosni na njezina postignuća. Budite konkretni. Ne ispričavajte se za to što želite/trebate financijsku podršku. Zamolite svog sugovornika/svoju sugovornicu da vam otvoreno postavi pitanja, na koja otvoreno odgovarajte. Ponašajte se profesionalno. Zatražite točno određen iznos sredstava – iznesite preciznu zamolbu, kao npr. “Biste li mogli donirati 1000 za aktivnosti muzeja?” Ispravan način je ne požurivati potencijalnog donatora, već mu/joj dati vremena i prostora da razmisli o vašoj zamolbi. Ako protekne određeno vrijeme i stvori se osjećaj nelagode, upitajte svog sugovornika/sugovornicu ima li kakvih pitanja. Slušajte i pružite prikladan odgovor – morate pažljivo slušati što vam se govori. Izrazite razumijevanje za probleme koji potencijalnog donatora muče, ali se držite svog pravca i uvijek vraćajte razgovor na razlog zašto je do njega došlo. Ponovite 67 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a koliko je financijska podrška važna za vas. Ako dobijete pozitivan odgovor, ponovite ono što je obećano kako biste bili sigurni da ste ispravno shvatili poruku. Napravite pisani sporazum na licu mjesta – nemojte otići od svog sugovornika/ sugovornice uz dogovor da će vas nazvati kasnije, jer se to rijetko ostvari. Ako je odgovor negativan, saslušajte i pristojno razjasnite razloge. Lako je moguće da ćete se moći ponovo obratiti u neko drugo vrijeme s novom zamolbom, na koju će odgovor biti pozitivan. Uvijek se zahvalite – ako je ikako moguće, pošaljite osobno pismo zahvale unutar 48 sati, bez obzira na rezultat razgovora. Potkrijepite odnos koji ste stvorili i ponovite koliko je donacija važna. Ni izvrstan osobni pristup niti suptilan proces izveden bez greške ipak ne jamče uspjeh zamolbe. Ako zamolba nije uspješna to nije niti vaša greška niti greška u procesu. Kod prikupljanja sredstava koristi se izraz “potencijalni donator”, no riječ je o vrlo osjetljivom procesu njegovanja odnosa. Prirodno je da ćete kod takvih aktivnosti često doživjeti neuspjeh – ili da nećete odmah uspjeti. Najznačajnija vještina koju trebate je snažna osobna opredijeljenost za uspjeh vaše zamolbe, koju također morate čvrsto usidriti u kontekst šire slike. Usredotočite se na učenje iz iskustva. Potencijalni izvor financiranja kojem se obraćate predstavlja samo jednu od mnoštva mogućnosti. Osim toga, važno je nadati se da će se situacija u budućnosti promijeniti. Upamtite riječi uspješnog prikupljača sredstava: Današnje “ne” ne podrazumijeva “ne” sutra. Uvijek nastojim sačuvati odnos. Upućivanje zamolbe pisanom komunikacijom Kod upućivanje pisane zamolbe vrlo je teško u isto vrijeme prenijeti osobne osjećaje i zadržati službeni ton. Zbog sveopće averzije prema promidžbenim porukama, prodaji preko telefona i spam-porukama, u e-pošti imate samo trenutak da zainteresirate svoj potencijalni izvor financiranja i pobudite njegovu/njenu pažnju. Dilema se sastoji u tome kako uvjeriti primatelja da je vaš slučaj vrijedan pažnje bez opasnosti korištenja agresivne taktike. Na primjer, industrija izravne pošte pažljivim je testiranjem ustanovila neka pravila o tome kako to činiti: 68 Omotnica je važna – jednostavna, kratka poruka na omotnici daje primatelju razlog da omotnicu otvori. Poruka treba biti osobna – direktna pošta je znatno manje uspješna ako ne uključuje pismo, a što pismo više izgleda kao ‘pravo’ pismo, to je uspješnije. Vjerodostojnost je od ključne važnosti – korištenje pokrovitelja i slavnih osoba kao zastupatelja vaše misije poboljšat će reakcije na primljeno pismo. Neka pismo ima dobar dizajn – naslovi koje koristite i prva rečenica su od osobite važnosti. Aktivnosti prikupljanja sredstava Uključite primatelja – to možete postići koristeći prava pitanja ili sugestije, ili tako što ćete priložiti nešto što će primatelja uključiti u problematiku, na primjer, možete priložiti slamku kroz koju primatelj može probati disati da bi otkrio/otkrila kakav osjećaj stvara napad astme. Savjeti o pripremi pisama, brošura, oglasa ili direktne pošte za vaše potencijalne donatore, koje je pripremio Tom Arhernxvii, stručnjak za prikupljanje sredstava, također bi vam mogli biti zanimljivi: Prije no što krenete s pisanjem teksta za prikupljanje sredstava, trebate naći odgovore na sljedeća pitanja: Koja je moja ciljana publika? Što o njima znam? Što će ih zanimati? Što će ih iznenaditi? Na koje će emotivne okidače reagirati? Što je najvažnija stvar koju im mogu saopćiti? Dale Carnegie je iznio jednu važnu tvrdnju: “Bit će vam zabavnije i bit ćete uspješniji kad prestanete pokušavati postići ono što želite i kada počnete pomagati drugim ljudima da dobiju što žele.” Prikupljanje sredstava nije zavlačenje ruku u tuđe džepove, a donatori nisu bankomati. Kod uspješnog prikupljanja sredstava riječ je o tome da svojim donatorima pružite jasan osjećaj da mijenjaju svijet. Trebate prepoznati potrebu ljudi da se osjećaj važnima, a jedan od načina da se to postigne, kada osjećaju da su nečemu pridonijeli, jest kada daju sredstva sjajnoj organizaciji. Pravi je posao prikupljača sredstava donatorima pružiti snažan osjećaj postignuća. Kako biste napisali uspješan materijal za prikupljanje sredstava, morate zamisliti da četiri temeljne osobnosti svojih sugovornika: prijateljsku, izražajnu, skeptičnu i onu koja ‘podvlači crtu’. Prijateljska osobnost reagira na ljude i priče o ljudima, on/ona želi pomoći, pružati njegu i ljubav te biti dio zajednice. Stoga u svojim materijalima trebate koristiti fotografije, lica koja uspostavljaju kontakt s očima čitatelja. Trebate koristiti priče o ljudima kao mikro-dokumentarnost koja istodobno budi zanimanje, educira i nadahnjuje. Izražajna osobnost želi čuti vijesti. Pružite dozu vijesti odmah na početku kako biste dobili pažnju. Vijesti stavite u prvi odjeljak svoje zamolbe, na naslovnicu webstranice ili na prvu stranicu svog glasnika. Što su vijesti? Hrabri, novi program, priča o tome kako je neki klijent/klijentica promijenio svoj život, trend u nastajanju, problem ili rješenje koje još nitko ne zna. Skeptična osobnost je oprezna i sumnjičava prema zamolbama za donacijama. Kako se suočiti s takvim skepticizmom? Trebate unaprijed domisliti sve primjedbe i prigovore, i odgovoriti na njih. Pripremite popis Često postavljanih pitanja koja bi skeptična osoba mogla postaviti o vašoj organizaciji, a potom dajte odgovore na ta pitanja na svojoj web-stranici, u svojim materijalima i osigurajte da ih svi vaši volonteri znaju. Iznesite svjedočenje stvarnih osoba koje govore o postignućima 69 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a vaše organizacije, jer su dobra, vjerodostojna svjedočenja jedan od najboljih alata kada želite svladati skepticizam. Osobnost ‘koja podvlači crtu’ želi znati što sad treba učiniti. Recite točno što treba učiniti i pobrinite se da se to lako može. Primjerice: “Pošaljite nam ček, koji stavite u već adresiranu i frankiranu omotnicu koja se nalazi u privitku.” Trebate adresu e-pošte čitatelja? Pošaljite povratnu poruku-posjetnicu jednostavnu za uporabu. Želite li da čitatelj postane vaš volonter? Navedite ime i telefonski broj osobe koju može nazvati. Možda želite da čitatelj preuzme pdf-dokument s vaše web-stranice. Dajte jasne upute kako to učiniti. Ako imate ove četiri osobnosti na umu, vaši će promotivni materijali za prikupljanje sredstava: Dirati u srce; Donositi vijesti koje će privući pažnju čitatelja; Iznijeti činjenice koje će riješiti problem skepticizma; Uputiti čitatelja što i kako činiti. Odnosite se prema svojim promotivnim materijalima za prikupljanje sredstava kao prema razgovoru s prijateljem o nečemu što vam je doista važno. Promotivni materijali za prikupljanje sredstava trebaju biti jednostavni i prijateljskog tona. U svojim promotivnim materijalima za prikupljanje sredstava predvidite prigovore, na koje iskreno odgovorite, jer će to izgraditi povjerenje. 70 Aktivnosti prikupljanja sredstava Organiziranje posebnih događanja radi prikupljanja sredstava Nedavno istraživanjexviii koje je proveo Charity Navigator sugerira da posebna događanja ne predstavljaju dobar izvor financiranja. Međutim, ona stvaraju druge mogućnosti za prikupljanje sredstava: Davanja u naturi, kao što su donacije hrane, prostora za održavanje ili zabavnog programa. Zašto je to korisno? Donacije u naturi je lakše dobiti od poslovnih subjekata a da ne postoji od ranije izgrađen odnos s njima. A također se može iskoristiti kao uvod u ostale donacije. Sponzorstva se obično koriste kako bi se povećao prihod od događanja. Sponzori plaćaju za različite potrebe, kao što su promocija događanja, reklama ili prominentno istaknut logotip tvrtke. Specijalna događanja također mogu pomoći u izgradnji odnosa, pomoći potencijalnim donatorima da se osjećaju povezanima s vašom misijom. Događanje predstavlja izvrsnu priliku da se osobno upoznate sa svojim podupirateljima, a ponekad može osigurati okolnosti koje dovode do velikih donacija. Događanja predstavljaju priliku da dovedete nove donatore i predstavite ih svojoj organizaciji. Da biste to napravili, planirajte događanje koje će biti zanimljivo široj zajednici i naplaćujte ulaznice. Posebna događanja također mogu rezultirati dobrom medijskom pokrivenošću. Vaše će osoblje za odnose s javnošću naći mnoštvo načina da se događanje reklamira – od letaka do gostovanja u lokalnim medijima. Za uspješno prikupljanje sredstava izgradnja vidljivosti u zajednici je od ključne važnosti. Iskoristite posebna događanja kako bi vaši volonteri i članovi vašeg upravnog odbora stekli iskustvo u prikupljanju sredstava. Prodaja ulaznica za događanje je znatno manje stresna nego telefonski razgovori s potencijalnim donatorom. Pomozite volonterima da izgrade samopouzdanje kroz aktivnosti vezane uz događanje. Kada planirate stvarno veliko događanje, razmislite o mogućnosti stvaranja nekoliko radnih grupa ili vijeća s točno određenim zadacima. Svako vijeće ili radnu grupu treba voditi volonter, a većina članova trebaju također biti volonteri. Svakoj radnoj grupi ili vijeću možete dodijeliti nekog od svojih djelatnika da bude konzultant i da se, prema potrebi, brine o logističkim zadacima. Specijalna događanja ne predstavljaju način za istodobno prikupljanje mnoštva sredstava, ali mogu predstavljati dio vašeg strateškog plana kao aktivnost pripreme budućih donacija i unaprjeđenja vašeg profila u zajednici. Koristite ih mudro. 71 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Izgradnja odnosa Sa svojim donatorima trebate izgraditi i održavati odgovarajući odnos, bez obzira je li riječ o pojedincima ili organizacijama. To možete postići uz pomoć: Aktivnog održavanja odnosa; Pružanja promišljene pažnje; Uvažavanja i zahvalnosti s poštovanjem. Aktivno održavanje odnosa znači da kontinuirano radite na njegovanju odnosa s osobama koje vas direktno podržavaju ili rade za organizaciju koja vas podržava, s izuzetkom javnih organizacija koje ne zahtijevaju nikakav osobni kontakt s vama. Pružanje promišljene pažnje znači razumjeti operativu i rad svake organizacije. U terminima njegovanja odnosa s donatorom to znači ustanoviti s kime se trebate sprijateljiti te kako izbjeći da bilo kome “stanete na žulj”. Kada tražitelji sredstava upute pismo predsjedniku neke zaklade, često potom prime pismo od programskog voditelja koje počinje s: “Naš predsjednik je vaš zahtjev uputio meni jer, kao što znate, moja je odgovornost pregledati sve prijedloge.” Uvažavanje i zahvalnost s poštovanjem znači da organizacijama i pojedincima koji podržavaju vašu organizaciju treba reći hvala. Često i prominentno iznosite informacije o donacijama koje ste primili od neke zaklade ili korporacije, a osobe koje su odradile evaluaciju vaše zamolbe moraju znati koliko cijenite njihov rad. Izgradnja odnosa je izgradnja poveznica: njegujete odnos s pojedincima i organizacijama koje vam pružaju podršku kako biste osnažili njihovu povezanost s vašom organizacijom. Što je ta povezanost snažnija, to je i odnos dublji. Što je odnos dublji, to je vjerojatnije da će vam donator osiguravati veća sredstva i da će ih osiguravati češće. Na taj način vaši donatori postaju vaši partneri u ostvarivanju misije vaše organizacije. Pogledajmo sedam osnovnih strategija za izgradnju odnosa s donatorima i njihove vjernosti:xix Dovedite donatore do svoje organizacije Ne postoji bolji način da donatorima izložite dobar posao koji odrađuje vaša organizacija od toga da oni posjete vaše urede ili da ih odvedete da vide rezultate nekog projekta ili programa na kojem radite. Takva se događanja nazivaju odlascima na lokaciju, a dovođenje donatora na lokaciju ima sljedeće prednosti: 72 Imate njihovu nepodijeljenu pažnju; Aktivnosti prikupljanja sredstava Možete im pokazati na koji se točno način njihov doprinos koristi; Možete im predstaviti svoje ključno osoblje; Mogu se susresti s pojedincima kojima pomažu aktivnosti vaše organizacije; Postavljaju pitanja odgovori na koja mogu dovesti do dodatnih kontakata; Stječu informacije koje će podijeliti s drugima; Osjećaju se dobro što su donirali sredstva. Još jedan način na koji donatore možete dovesti do svoje organizacije jest da ih pozovete na događanja ili priredbe koje organizirate. To je osobito lako ako ste umjetnička ili edukativna organizacija. Pobrinite se da donatori prime pozivnice i da događanje bude izuzetno. Svakako ih pozovite na nekoliko događanja svake godine. Bez obzira o kakvom je događanju riječ, pobrinite se da donator koji se odazvao dobije još nešto dodatno – na primjer, da ga na domjenku upoznate s predavačem ili umjetnicima koji su nastupali. Izađite i susretnite se s donatorom Dovesti donatora do vaše organizacije nije uvijek moguće, no to ne znači da biste trebali odustati od nastojanja da ostvarite osobnu komunikaciju s donatorima koji su prezauzeti da bi dogovorili posjet. Preuzmite inicijativu i posjetite lokaciju na kojoj donator nalazi. Odredite razlog i dogovorite sastanak. Podijelite informacije o novim projektima. Povedite sa sobom nekog člana svog osoblja kojeg želite predstaviti. Možda je najbolji razlog za sastanak s donatorom zatražiti savjet u vezi s nečim. Zamoliti nekog za pomoć je najlaskavija stvar koju možete učiniti. Malo je stvari koje će donatora više privući nekoj organizaciji na profesionalnoj razini od toga da mu se ta organizacija obrati zbog njegovog/njenog znanja i stručnosti. Sljedeća stvar koju možete učiniti jest saznati na kojim će dobrotvornim, stručnim ili nekim drugim događanjima sudjelovati vaš donator, te onda i sami sudjelovati na njima. Da li vaš donator ikada javno istupa? Ako je tako, i ako je to ikako moguće, sudjelujte na takvom događanju. Donatoru će laskati što ste došli, a vi ćete naučiti nešto o njemu ili njoj. Ako rijetko izlazite iz svog ureda, tada ste kao prodavač koji sjedi uz telefon i čeka da narudžbe počnu stizati. Na taj način je nemoguće njegovati odnose s donatorima, morate s njima imati kontakt. Budite u kontaktu s donatorima Čak i ako uspijete dogovoriti posjet donatora nekoj lokaciji, i ako uspijete organizirati sve ranije navedene aktivnosti – to svejedno nije dovoljno. Morate učiniti više kako biste ostali u kontaktu. Napokon, koliko će puta na godinu donator biti voljan posjetiti vašu organizaciju, ili koliko često možete nazvati i dogovoriti sastanak, a da ne postanete dosadni? Pored toga, postoje i drugi načini da komunicirate i pokažete zanimanje za njih. Pogledajmo neke prijedloge: 73 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Možete redovno izdavati glasnik koji se dostavlja i vašim donatorima. Glasnik treba ciljati na donatorsku zajednicu, a ne biti nešto što se dostavlja svima – od klijenata do zaposlenika. Možete uključiti donatore na svoj popis medija i tako osigurati da svaka objava za medije koju pošaljete također stigne i vašim donatorima. Možete poslati fotografije predmeta kojima se vaša organizacija bavi. Možete poslati nešto izuzetno, specifično za vašu organizaciju. Ako se organizacija koja se bavi socijalnom skrbi, a vaši klijenti izrađuju rukotvorine, možete donatoru poslati nešto što je neki vaš klijent izradio. Podijelite s donatorima pisma zahvale koja primate. Dogovorite se s klijentima vaše organizacije da donatoru upute pismo o tome kakvu je promjenu vaša organizacija donijela u njihove živote. Pronađite način da donatoru pomognete Vi ste u poziciji da svom donatoru olakšate ostvarivanje poslovnih i društvenih kontakata koje bi želio/željela ostvariti. Dobar način na koji možete donatoru pomoći u stvaranju korisnih kontakata je pozvati ga/nju na domjenak ili događanja koje za vas organizira netko tko je društveno ili profesionalno istaknutiji od vas. Jednako dobro će biti ako na domjenak koji za vas organizira vaš donator, koji time nastoji poboljšati svoj društveni ili profesionalni položaj, pozovete istaknute članove društva. Ovdje je važno da shvatite da vi ili vaš izvršni direktor ili predsjednik upravnog vijeća možete biti u poziciji svom donatoru osigurati priliku koje će se on/ona vrlo vjerojatno sjetiti sljedeći put kad zamolite za financijsku podršku, kao i svaki put nakon toga. Približite se donatorima: nađite načina da ih povežete s programskim i ostalim osobljem Jedan od najboljih načina za njegovanje odnosa s donatorom i ojačavanje njegove/njene lojalnosti prema organizaciji je njegovanje odnosa s ključnim osobljem. Naravno, izvršni direktori i ostalo važnije osoblje predstavljaju logičan izbor. No, postoje i drugi pristupi: 74 Možete donatore upoznati s osobljem koje ima iste interese kao i oni Pozovite donatore na ručak s višim programskim osobljem. Na taj način donatori mogu saznati interne priče o tome što se događa u organizaciji, a osoblje će razviti uvažavanje prema donatorima. Nakon što ste zahvalili na donaciji, neka organizacija nastavi pokazivati uvažavanje. Pričekajte neko vrijeme, a potom neka netko od programskog osoblja napiše pismo Aktivnosti prikupljanja sredstava donatoru u kojem opisuje kako je ta specifična donacija, ili kako su ukupni doprinosi primljeni tijekom nedavne kampanje, omogućili stvaranje, poboljšanje ili uvećanje programa. Neka to bude netko tko doista ostvaruje te rezultate uz pomoć te donacije, a ne vi niti izvršni direktor ili netko iz upravnog odbora. Kontakt s osobljem pomoći će da se donatori osjete dijelom organizacije, a također povezuje lica i imena uz donatorov poklon. Također zapamtite jednu od velikih istina koja se tiče vjernosti donatora: ljudi daju ljudima. Bez obzira na to, pobrinite se da razvojni ured preuzme ulogu koordinatora takvih aktivnosti i da zna tko od osoblja kontaktira s kime i iz kojeg razloga. Zamolbe za financijska sredstva moraju se upućivati koordinirano. Uvijek promptno i precizno zahvalite donatorima na velikodušnosti Zahvala donatorima jedno je od osnovnih pravila kod prikupljanja sredstava pa je možda ni ne bismo trebali ovdje posebno spominjati. No, više se grešaka čini kod zahvale donatoru nego u bilo kojoj drugoj aktivnosti, a te greške mogu imati porazni učinak na vjernost donatora. Stoga ćemo ukratko proći šest ključni pravila za izricanje zahvale: Donatoru se odmah zahvalite. Pismo u kojem zahvaljujete na potpori mora otići najkasnije dan nakon što je potpora primljena. Ništa nije toliko važno kao promptno “Hvala!”. Budite skromni. Ne ponašajte se kao da ste očekivali potporu, nešto što je donator ionako trebao učiniti. Pohvalite donatorovu velikodušnost i dajte mu/njoj na znanje koliko je njegova/ njena potpora za vas važna. Pohvalite donatorovu naprednost. Svatko tko daje je napredna osoba i prema njoj se na taj način i treba odnositi. Također naglasite da će donatorova potpora navesti i druge da slijede taj primjer. Zahvalite donatoru na potpori koju vam je pružio/pružila u prošlosti. Zahvaljujući na sadašnjoj potpori, spomenite i svoje uvažavanje donatorove ranije potpore, ali na govorite o budućoj potpori. Na kraju, nikada ne dopustite da se vidi bilo kakvo, ma i najmanje, razočaranje. Nikada – ali apsolutno nikada – ne pokazujte nedostatak zahvalnosti na daru, ma kojeg on reda veličine bio. Nužno je upamtiti dvije važne stvari o iskazivanju zahvalnosti. Donatori je očekuju i zaslužuju. Donatoru iskažite prikladno priznanje Iskaz zahvalnosti prema donatoru je osobni čin između donatora i organizacije. Iskaz priznanja je javni čin i upravo stoga morate biti apsolutno sigurni da se u tom činu pridržavate svih donatorovih želja. 75 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Naravno, ako je donator izrazio želju da ostane anoniman, tada mu/njoj nećete odati javno priznanje. Pobrinite se točno saznati na koji način donator želi biti javno priznat. U nastavku se nalaze neke ideje kako iskazati javno priznanje donatorima: šaljite izvještaje za medije kada dobijete veće donacije i svakako uz važnost dara istaknite i velikodušnost i vodstvo darovatelja; odati priznanje darovatelju predstavlja priliku za navođenje imena. To može biti dobro, no pazite da ne pretjerate. Ako svaki fizički dobitak organizacije bude imao istaknuto ime, na kraju će se umanjiti vrijednost prilika za navođenje imena; navođenje darovateljeva imena na vidnom mjestu u prostoru organizacije također je načinodavanja priznanja. Nije li očigledno da će darovatelj čije ime se nalazi na vidnom mjestu u objektu organizacije osjećati veću povezanost s tom organizacijom? zahvalite donatorima u vašem newsletteru. Neka se svakako objavi zahvala donatorima u godišnjem izvještaju, uz navođenje svakog dara. Zahvalu donatorima uključite kao stavku u godišnji izvještaj;; na koncu, uvedite program zahvale donatoru. Neka zahvala ne bude zadatak od sekundarne važnosti. Dajte joj prioritet na popisu zadataka i sastavite pisani program odavanja priznanja tj. zahvale. Ako je na vama veći razvojni zadatak, dodijelite nekom drugom zadaću odavanja priznanja darovatelju. Zahvala darovatelju je postupak - vodite ga! Rasprava o njegovanju odnosa s donatorima bit će zaključena kada istaknemo nekoliko točaka osobitosti individualnog odnosa između donatora vaše organizacije i vas samih kao djelatnika ili djelatnice razvoja te organizacije: 76 odnos treba biti profesionalan: vaš odnos s donatorima poslovni je odnos. Vi predstavljate svoju organizaciju. Facilitirete postupak darivanja; treba se ophoditi s puno poštovanja: većina donatora koji mogu davati velike darove vjerojatno su vrlo imućne, visoko profesionalno uspješne i društveno istaknute osobe. Nije vjerojatno da biste vi kao djelatnik∕djelatnica razvoja vaše organizacije pripadali njihovom krugu. Djelatnici i djelatnice razvoja postoje kako bi donatorimapomogli∕pomogle.Vi im pružate uslugu, vii niste prijatelji. Znatno je bolje ponašati se prema donatoru sa službenim poštovanjem nego prisnije od željenog. Da, moguće je da se s donatorom razvije i osobno prijeteljstvo, međutim na onatoru je da takvo prijeteljstvo prvi izrazi i da ga potiče; ; Nemojte pasti u zamku i misliti da je odnos koji gradite donatorov odnos s vama osobno. To je odnos s organizacijom, a vaš je posao učvrstiti poveznicu između donatora i neprofitne organizacije za koju radite. To je cilj prema kojem stremite i Aktivnosti prikupljanja sredstava razlog zašto je kod njegovanja odnosa s donatorima od ključne važnosti zapamtiti prirodu tog odnosa. Zakladama i korporacijama je važno da javnost bude svjesna njihova dobrotvornog djelovanja. Razmislite o načinima kako im javno odati priznanje za doprinos. Ako podržavaju neki određeni projekt, u komunikaciju s medijima uvijek uključite i napomenu u kojoj ističete njihovu potporu vašoj organizaciji. Kada je to prikladno, u važna događanja uključite voditelje programa i vodeće osoblje zaklade ili korporacije. Osobno se zahvalite pojedincima iz zaklade ili korporacije koji su vam pomogli. Nije dovoljno samo poslati pismo direktoru ili predsjedniku. Obratite se svim osobama koje su radile na vašoj zamolbi. I na kraju, recite hvala čak i kada ne dobijete donaciju. Zaposlenicima potencijalnog izvora financiranja treba jednako toliko uloženog rada da bi rekli “ne” kao i da bi rekli “da”. Zahvalite im na tom radu. Čelnik jedne zaklade je jednom prilikom izrazio koliko uvijek cijeni prijavitelje koji mu uvijek zahvale, čak i kada ne dobiju donaciju. Tom je prilikom naveo kako mu jedna od četiri odbijene organizacije, ili čak manje, uopće zahvali na evaluaciji projektnog prijedloga. Taj je čelnik jedne od značajnijih zaklada rekao: “Što mislite, zašto smatraju da im je u interesu prekinuti kontakt s nama i spaliti mostove između nas?” 77 Izvori financiranja iz EU-a Izvori financiranja iz EU-a K ljučna pitanja U ovom poglavlju predstavljamo mogućnosti financiranja sredstvima EU-a za zemlje zapadnog Balkana i Tursku, kao što su: Instrument pretpristupne pomoći – IPA; Europski instrument za ljudska prava i demokraciju – EIDHR; Programi zajednice; Europa za građane; Progress – Program Zajednice za zapošljavanje i društvenu solidarnost; Program za cjeloživotno učenje; Mladi na djelu. 79 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Izvori financiranja iz EU-a Priručnik će posvetiti osobitu pažnju EU-fondovima iz kojih možete primiti u obliku bespovratnih sredstava. Također će se usredotočiti na razradu uspješnih projekata kako bi se primila bespovratna sredstva. Naravno, kao što smo opisali u poglavlju o aktivnostima prikupljanja sredstava, prvi korak je na vama. Vi morate znati što želite. Bolje je ako se proces vodi vašim idejama nego prilikama za financiranje. Ovdje ćete naći osnovni vodič za tehnički, logički i precizan proces prijave za sredstva EU-a, izražen ponekad složenim ali racionalnim jezikom koji će vam trebati u komunikaciji s Bruxsellesom i tijekom procesa EU-financiranja. U ovom razdoblju državama zapadnog Balkana i Turskoj dostupne su sljedeće mogućnosti financiranja iz EU-sredstava: 80 IPA – Instrument pretpristupne pomoći; Europski instrument za ljudska prava i demokraciju; Programi zajednice; Europa za građane; Progress (Program Zajednice za zapošljavanje i društvenu solidarnost); Program za cjeloživotno učenje; Mladi na djelu. Izvori financiranja iz EU-a Instrument pretpristupne pomoći – IPA IPA predstavlja glavni izvor EU-financiranja za države zapadnog Balkana i Tursku. Početkom 2007. godine financijski instrumenti EU-a za države kandidate i potencijalne kandidate su ujedinjeni pod okrilje Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). U okviru ove pomoći, države zapadnog Balkana i Turska primaju sredstva kako bi se pripremili za ispunjavanje kriterija za članstvo u EU-u iz područja politike, gospodarstva i prava. IPA je zamijenila prijašnje instrumente, uključujući CARDS. IPA osigurava opći okvir financijske podrške. EU pruža fokusiranu pretpristupnu financijsku pomoć: državama kandidatkinjama, a to su trenutno Hrvatska, Turska i Makedonija; državama potencijalnim kandidatkinjama: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu. Osnovni fokus pomoći je podrška političkim reformama, osobito institucionalnoj izgradnji, jačanje vladavine prava, ljudskim pravima, zaštita manjina i razvoju civilnog društva. Prije pristupanja EU-u država mora posjedovati tržišnu ekonomiju koju funkcionira te mora biti u stanju nositi se s pritiskom konkurencije i tržišnih sila unutar EU-a. Stoga se osigurava pomoć za potporu gospodarskim reformama, koje vode gospodarskom rastu i boljim mogućnostima za zapošljavanje. Pruža se i pomoć za usvajanje acquis communautaire (obaveze vezane uz članstvo), na primjer, vezano uz zaštitu okoliša i borbu protiv kriminala, droge i ilegalne imigracije. Nadalje, pretpristupna pomoć potiče regionalnu suradnju i doprinosi održivom razvoju i smanjenju siromaštva. EU-fondovi su usmjereni na srednjoročne i dugoročne promjene u društvu i gospodarstvu u cjelini. Tempo reformi i tempo pristupnog procesa su blisko povezani. Financijskom pomoći dostupnom iz IPA-e upravlja proces pristupanja, a aktivnosti proizlaze iz prioriteta koji se za svaku državu utvrđuju u Europskim i pristupnim partnerstvu, strateškim dokumentima procesa proširenja i izvješćima o napretku koji tvore paket mjera za proširenje koji se objavljuje svake jeseni. Uz paket mjera za proširenje priložen je višegodišnji indikativni financijski okvir instrumenta pretpristupne pomoći (IPA multi-annual indicative financial framework – MIFF)XX. U MIFF-u se nalaze informacije o indikativnim iznosima namijenjenim pojedinim državama i komponentama. Ta financijska matrica predstavlja poveznicu između političkog okvira i proračunskog procesa. Ona se revidira na godišnjoj osnovi, za razdoblje od tri godine. Zadnji objavljeni MIFF odnosi se na razdoblje 2009.–2012. Također su objavljeni ažurirani iznosi za 2007. i 2008. godinu. Sljedeća tablica prikazuje sažetak po državama u milijunima eura. 81 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Država 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Hrvatska 141,2 146,0 151,2 154,2 157,2 160,4 Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija 58,5 70,2 81,8 92,3 98,7 105,8 Turska 497,2 538,7 566,4 653,7 781,9 899,5 Albanija 61,0 70,7 81,2 93,2 95,0 96,9 Bosna i Hercegovina 62,1 74,8 89,1 106,0 108,1 110,2 Crna Gora 31,4 32,6 33,3 34,0 34,7 35,4 Srbija 189,7 190,9 194,8 198,7 202,7 206,8 Kosovo prema UNSCR 1244 68,3 124,7 66,1 67,3 68,7 70,0 Višekorisnički programi 109,0 140,7 160,0 157,7 160,8 164,2 Temeljem alokacija u MIFF-u i prioriteta utvrđenih u političkom okviru, pripremaju se višegodišnji indikativni planski dokumenti (Multi-annual indicative planning document – MIFD) u kojima Europska komisija predstavlja specifične ciljeve i odabire za pred-pristupnu pomoć. Ti dokumenti također pokrivaju trogodišnja razdoblja. Zadnji objavljeni MIPD-ovi odnose se na razdoblje od 2008. do 2010. godine. IPA-komponente IPA se sastoji od pet komponenata, od kojih svaka pokriva prioritete definirane u skladu s potrebama države korisnice. Sljedeće se dvije komponente odnose na sve države korisnice. Komponenta I: Pomoć u tranziciji i jačanje institucija Pokriva sve aktivnosti institucionalne izgradnje i ulaganja vezana uz acquis communautaire; državi korisnici pomaže u izgradnji javne administracije i sudstva te se, u skladu s prioritetima, bave mjerama suradnje koje izrijekom ne pokrivaju druge komponente. Komponenta II: Prekogranična suradnja Podržava prekogranične aktivnosti među državama korisnicama te između država korisnica i država članica; također pokriva sudjelovanje država korisnica IPA-e u programima 82 Izvori financiranja iz EU-a transnacionalne i regionalne suradnje Europskog regionalnog razvojnog fonda (European Regional Development Fund) te u programima morskih bazena Fonda Politike europskog susjedstva. Preostale tri komponente primjenjuju se samo na države kandidatkinje: Komponenta III: Regionalni razvoj Dostupna je državama kandidatkinjama i slijedi, u najvećoj mogućoj mjeri, ERDF i kohezijske fondove, čime državama korisnicama približava u najvećoj mogućoj mjeri provedbu Strukturnih fondova prema pravilima Pomoći za treće zemlje. Komponenta IV: Razvoj ljudskih resursa Dostupna je državama kandidatkinjama, a priprema ih za programiranje, provedbu i upravljanje Europskim socijalnim fondom u okviru Europske strategije za zapošljavanje. Komponenta V: Ruralni razvoj Pomaže državama kandidatkinjama u pripremi za programe ruralnog razvoja koji će biti financirani nakon pristupanja, tako što pretpristupnu pomoć provodi što sličnije sustavima koji će se provoditi nakon pristupanja. Implementacija IPA-e Način na koji se IPA provodi ovisi o statusu odnosne države u odnosu na EU. Te se države nalaze u različitim fazama svog puta prema EU-u. Provođenje instrumenata financijske pomoći obično uključuje različite administrativne razine i vlasti. Godišnji ili višegodišnji programi (ovisno o komponenti) oblikuju se u skladu sa strateškim MIPD-ovima. Europska komisija ih usvaja nakon konzultacija s državama korisnicama i ostalim dionicima. Provode se na jedan od sljedeća tri načina: Centralizirano: upravlja Europska komisija u Bruxellesu Decentralizirano: upravljaju tijela vlasti u državi korisnici temeljem procesa akreditacije Zajednički: tijela vlasti jedne od država članica sudjeluju u upravljanju programom prekogranične suradnje. Na primjer tijela nacionalne administrativne vlasti imaju ključnu ulogu u Hrvatskoj i Turskoj, koje su države kandidatkinje. IPA se u Hrvatskoj provodi prema decentraliziranom sustavu upravljanja u skladu s pet komponentata IPA-e. 83 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Bespovratna sredstva za države Natječaji i bespovratna sredstva Instrumenta pretpristupne pomoći za države proširenja temelje se na sažecima projekata (project fiches) dogovorenim između Europske komisije i države korisnice. Na stranicama za pojedine države potražite dio koji se odnosi na financijsku pomoć.xxi Svi se natječaji za bespovratna sredstva objavljuju na Internetu. xxii Višekorisnički programi Više-korisnički programi su oblikovani kako bi dopunjavali nacionalne programe i jačali multilateralne odnose na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Strategija je fokusirana na područja utvrđena kao ključna za europske integracije i stabilnost u regiji. Time se financiraju programi s regionalnim utjecajem i oni za koje je važna kritična ekonomska masa ili opseg, ukoliko se provode horizontalno u nekoliko država korisnica. Uključuju: Regionalnu školu javne administracije, Sporazum o slobodnoj trgovini u državama Srednje Europe (Central European Free Trade Agreement – CEFTA), Vijeće za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC) i novi Program za razvoj civilnog društva (Civil Society Facility). IPA Program za razvoj civilnog društva Značaj civilnog društva naglašen je u dokumentu Priopćenje Komisije za Vijeće i Europski parlament o strategiji proširenja i glavnim izazovima 2007.–2008. godine (Communication from the Commission to the Council and European Parliament on the Enlargement Strategy and Main Challenges 2007 – 2008).xxiii Dokument Strategija proširenja i glavni izazovi 2009.–2010. godine naglašava značaj približavanja građana i vlasti EU-u. Snažnije sudjelovanje organizacija civilnog društva smatra se značajnim radi jačanja kvalitete demokracije i kvalitete procesa pristupanja. Provođenjem programa za razvoj civilnog društva u okviru IPA-e Komisija financira uspostavu ureda tehničke podrške u svakoj državi korisnici, kao i povećan broj kratkoročnih posjeta institucijama EU-a, te sudjelovanje 800 i više osoba u radionicama u zemljama zapadnog Balkana i Turskoj. Komisija će nastaviti podržavati partnerstva unutar civilnog društva, dajući prioritet sektorima kao što su kultura, manjine i poslovna udruženja. Kako bi što bolje odgovorila na potrebe u regiji, podrška razvoju i dijalogu unutar civilnog društva bit će koordinirana i usmjerena na tri područja intervencije, tvoreći novi program za razvoj civilnog društva: 84 Civilne inicijative i podrška razvoju kapaciteta lokalnih civilnih inicijativa i jačanju kapaciteta za provođenje uloge civilnog društva: Izvori financiranja iz EU-a Program “Ljudi ljudima” (People 2 People) – programi studijskih posjeta institucijama i tijelima EU-a za grupe koje imaju utjecaj na donošenje odluka i društvo, kao što su novinari, mladi političari, vođe sindikata i učitelji; Partnerski projekti koje zajednički provode organizacije civilnog društva iz zemalja korisnica i EU-a, a koji rezultiraju transferom znanja i umrežavanjem. 85 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Europski instrument za ljudska prava i demokraciju (European Instrument for Human Rights and Democracy) Europski parlament i Vijeće usvojili su Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR)xxiv u prosincu 2006. godine. Taj je instrument zamijenio Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava, koja je 1994. godine stvorena na inicijativu Europskog parlamenta. Stupanjem na snagu ovog specifičnog instrumenta 1. siječnja 2007. godine omogućeno je pružanje financijske podrške aktivnostima jačanja demokracije i ljudskih prava u svijetu u okviru financijske perspektive 2007.–2013. EU-programi zajednice Svrha Programa zajednice podrška je internim politikama Europske unije. Riječ je o projektnim programima, oblikovanim prvenstveno kao sredstva postizanja ciljeva koje su EU i njezine države članice postavile sebi temeljem internih proračunskih stavaka. Međutim, neki su od Programa zajednice otvoreni za sudjelovanje država koje su u procesu pristupanja EU-u. Kao takvi, smatraju se jednim od važnih instrumenata pretpristupne strategije, uz pomoć kojih se države kandidatkinje upoznaju s politikama i metodama rada Europske unije. Ovi programi podržavaju transfer znanja i dobrih praksi, osobito iz područja acuisa, koje služe kao središnje referentne točke procesa reformi, u skladu s pristupnim partnerstvom. Europa za građane (Europe for Citizens) Europa za građane promiče aktivno europsko građanstvo, stavlja građane u središte i nudi im mogućnosti da u cijelosti preuzmu svoje odgovornosti kao građani Europe. Odgovara na potrebu snažnijeg sudjelovanja građana u izgradnji Europe i potiče suradnju između građana i njihovih organizacija u raznim državama, kako bi se sastali i djelovali zajedno te razvijali u europskom okruženju svoje ideje, koje sežu preko nacionalne vizije, poštujući svoje različitosti. Postoji četiri različite aktivnosti: Aktivnost 1: “Aktivni građani za Europu” izravno uključuje građane, bilo kroz aktivnosti vezane uz prijateljstvo gradova ili kroz neke druge projekte građana; 86 Izvori financiranja iz EU-a Aktivnost 2: “Aktivno civilno društvo u Europi” usmjereno je na organizacije civilnog društva iz cijele Europe, koje mogu primati bilo strukturnu podršku temeljem svog radnog programa ili podršku za transnacionalne projekte; Aktivnost 3: “Zajedno za Europu” podržava događanja visoke vidljivosti, studije i informacijske alate za najširu moguću publiku, uz pomoć kojih Europa postaje opipljivija za svoje građane; Aktivnost 4: “Aktivno europsko sjećanje” podržava očuvanje glavnih lokacija i arhiva povezanih s deportacijama, te odavanje počasti žrtvama nacizma i staljinizma; Program je otvoren za sve države članice Europske unije te za države članice sporazuma EEA-a , države kandidatkinje i države sa zapadnog Balkana, pod uvjetom da su određene pravne i financijske obaveze ispunjene. Podaci o državama koje mogu sudjelovati u programu: Država Situacija Hrvatska Hrvatska sudjeluje od 5. studenoga 2007. godine Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija sudjeluje od 19. ožujka 2009. godine Turska Nije specificirala kada se namjerava uključiti u program Albanija Albanija sudjeluje od 28. travnja 2009. godine Bosna i Hercegovina Nije specificirala kada se namjerava uključiti u program Crna Gora Neformalno je izrazila interes za sudjelovanjem Srbija Nije specificirala kada se namjerava uključiti u program Progress – Program Zajednice za zapošljavanje i društvenu solidarnost Progress – Program Zajednice za zapošljavanje i društvenu solidarnost financijski podržava provođenje ciljeva Europske unije iz područja zapošljavanja i socijalnih poslova. Progress se usredotočuje na pet područja: 87 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Zapošljavanje; Društvenu uključenost i zaštitu; Radne uvjete; Nediskriminaciju i raznolikost; Jednakost spolova. Progress ima šest općih ciljeva: Analizama, evaluacijom i praćenjem politika poboljšati znanje i razumijevanje situacija u zemljama članicama; Podržati razvoj statističkih alata, metoda i zajedničkih pokazatelja u područjima koja pokriva program (uz podjelu prema spolu i dobnoj skupini, gdje je to prikladno); Podržavati i pratiti provođenje zakona i političkih ciljeva Zajednice u državama članicama, radi procjene njihove učinkovitosti i utjecaja; Promicati umrežavanje i učenje, te identificirati i širiti dobre prakse i inovativne pristupe na razini EU-a; Unaprijediti informiranost dionika i javnosti o svakom području politika; Ojačati kapacitete ključnih EU-mreža za promicanje, podržavanje i dalji razvoj politika i ciljeva EU-a. Tri su oblika aktivnosti koje financira Progress: Analiza; Učenje, informiranost i diseminacija; Podrška glavnim akterima. Progress je otvoren za sudjelovanje državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, kao i državama sa zapadnog Balkana koje su uključene u stabilizacijski i pristupni proces. Pristup programu moguć je svim javnim i/ili privatnim tijelima, čimbenicima i institucijama, a osobito: 88 Izvori financiranja iz EU-a Državama članicama; Javnim servisima za zapošljavanje i njihovim agencijama; Tijelima lokalne i regionalne uprave; Specijaliziranim tijelima osnovanim prema zakonima Zajednice; Socijalnim partnerima; Udrugama, osobito onima koje su organizirane na europskoj razini; Institucijama višeg obrazovanja i istraživačkim institutima; Stručnjacima za evaluaciju; Nacionalnim statističkim uredima; Medijima. Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Program) Program za cjeloživotno učenje uključuje razne edukacijske i inicijative treninga te omogućuje pojedincima bilo koje životne dobi da slijede stimulativne prilike za učenje diljem Europe. Sastoji se od četiri podprograma: Comenius: za škole; Erasmus: za visoko obrazovanje; Leonardo da Vinci: za strukovno obrazovanje i obuku; Gruntvig: za obrazovanje odraslih. Organizacije civilnog društva mogu se prijavljivati na podprograme Leonardo i Gruntvig. Transverzalni program dopunjuje ova četiri podprograma kako bi postizali najbolje moguće rezultate. Četiri se ključne aktivnosti fokusiraju na suradnju na politikama, jezicima, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, učinkovitoj diseminaciji i iskorištavanju projektnih rezultata. Prijavitelji moraju biti osnovani u jednoj od sljedećih država: 27 država članica Europske unije EFTA-EEA države: Island, Liechtenstein, Norveška Države kandidatkinje: Turska 89 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Osim toga, prijavitelji iz Hrvatske i Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije mogu se prijaviti na sljedeće aktivnosti: Grundtvig i Leonardo da Vinci - partnerstva ; Gundtvig - trening uz posao; Leonardo da Vinci - mobilnost; Grundtvig - posjete i razmjene; Pripremne posjete u okviru svih sektorskih programa; Studijske posjete u okviru Ključne aktivnosti 1 Transverzalnog programa. Sljedeće nacionalne agencije mogu pružiti više podataka: Hrvatska: Agencija za mobilnost i EU programe; Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija: Nacionalna agencija za europske edukacijske programe i mobilnost; Turska: Centar za EU edukaciju i programe za mlade. Mladi na djelu Mladi na djelu je EU-program za mlade ljude u dobi od 15 do 18 godina (u nekim slučajevima 13 do 30 godina). Cilj mu je potaknuti osjećaje aktivnog građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima te ih uključiti u stvaranje budućnosti Europske unije. Promiče mobilnost unutar i izvan granica EU-a, neformalno učenje i interkulturni dijalog te potiče uključivanje svih mladih osoba, bez obzira na njihovo obrazovanje, društvenu ili kulturnu pripadnost. Program je strukturiran oko pet aktivnosti: Aktivnost 1 - Mladi za Europu: potiče mlade osobe na aktivno građanstvo, sudjelovanje i kreativnost kroz razmjene mladih, inicijative mladih i demokratske projekte mladih; Aktivnost 2 - Europska volonterska služba: pomaže mladim osobama da razviju osjećaj solidarnost sudjelovanjem – bilo individualno ili u grupama - neprofitnim, neplaćenim, volonterskim aktivnostima u inozemstvu; Aktivnost 3 - Mladi u svijetu: promiče partnerstva i razmjene između mladih ljudi i organizacija mladih diljem svijeta; Aktivnost 4 - Sustavi podrške mladima: uključuje različite mjere za potporu mladih radnika/zaposlenika i organizacija mladih te poboljšava kvalitetu njihovih aktivnosti; Aktivnost 5 - Potpora europskoj suradnji u polju mladih: podržava suradnju na 90 Izvori financiranja iz EU-a politikama vezanim uz mlade na europskoj razini, osobito omogućavajući i potičući dijalog između mladih osoba i osoba na vlasti; Postoji razlika u sudjelovanju između programskih država i partnerskih država. Programske države su države kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji – Turska. Susjedne partnerske države su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Kosovo prema rezoluciji UNSCR 1244/1999, Crna Gora, Srbija, Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija, Ruska Federacija i Ukrajina. Sudionici i promotori iz programskih država mogu sudjelovati u svim aktivnostima programa Mladi na djelu. Sudionici i promotori iz susjednih partnerskih država mogu sudjelovati u aktivnosti 2 i podaktivnosti 3.1 programa Mladi na djelu. Sudionici i promotori iz ostalih partnerskih država svijeta mogu sudjelovati u aktivnosti 2 i pod-aktivnosti 3.2 programa Mladi na djelu. 91 Povlačenje sredstava iz EU-fondova Povlačenje sredstava iz EU-fondova K ljučna pitanja Ovo poglavlje objašnjava kako povući dostupna sredstva iz EU-fondova u obliku bespovratnih sredstava. Naučit ćete neka osnovna načela koja su primjenjiva na sve programe dodjele bespovratnih sredstava. Također ćete naučiti glavne korake kod dodjele bespovratnih sredstava, kao što su: Poziv za projektne prijedloge; Odabir projektnih prijedloga; Dodjela projekta; Ugovaranje, izvještavanje i plaćanje; Provedba projekata financiranih sredstvima EU-a. Na kraj ćete dobiti upute o tome kako koristiti neke konkretne alate koji će vam pomoći da svoju organizaciju pripremite za povlačenje sredstava iz EU-fondova. 93 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Povlačenje sredstava iz EU-fondova Europska komisija dodjeljuje financijsku pomoć u obliku bespovratnih sredstava iz proračuna EU-a ili iz Europskog razvojnog fonda, radi provedbe projekata ili aktivnosti vezanih uz politiku Europske unije. Bespovratna se sredstva dodjeljuju za različita područja: istraživanje, obrazovanje, zdravstvo, zaštita potrošača, zaštita okoliša i humanitarna pomoć. S obzirom da bespovratna sredstva pokrivaju tako širok raspon područja, specifični se uvjeti koje treba ispuniti razlikuju od jednog programa do drugog. Stoga je vrlo važno da se potrudite saznati što više o programu koji bi vam mogao biti interesantan, koristeći izvore informacija na Internetu, kako biste otkrili pravila i uvjete programa te detalje postupka prijave. No, neka su osnovna načela primjenjiva na svaki program za dodjelu bespovratnih sredstava: Bespovratna sredstva EU-a predstavljaju oblik komplementarnog financiranja. U načelu EU ne financira projekte u stopostotnom iznosu, već zahtijeva sufinanciranje korisnika sredstava. Ovisno o specifičnim zahtjevima, sufinanciranje može biti riješeno vlastitim sredstvima korisnika ili nefinancijskim doprinosima ili novčanim transferom trećih strana; Bespovratna sredstva EU-a dopuštaju da određena operacija financijski bude na pozitivnoj nuli, ali ne dopuštaju stvaranje dobiti za korisnika; Bespovratna sredstva EU-a se ne mogu dodijeliti retroaktivno za aktivnosti koje su izvršene prije odobrenja bespovratnih sredstava; Za jedan projekt može se odobriti samo jedan grant; Grantovi se temelje na povratu prihvatljivih troškova, to jest, troškova koje je korisnik imao, a koji su bili neophodni za provođenje odnosnog projekta; Rezultati projekta ostaju vlasništvo korisnika; Dodjela bespovratnih sredstava temelji se na pisanom sporazumu koji potpisuju dvije strane. Odluke o tome kakvi će se grantovi dodjeljivati donose se godišnjim ili višegodišnjim programiranjem odjela Europske komisije ili drugih ovlaštenih tijela koja upravljaju programima dodjele bespovratnih sredstava. Svoje godišnje radne programe objavljuju na svojim mrežnim stranicama. Programi utvrđuju okvirne granice bespovratnih sredstava čija je dodjela predviđena tijekom godine: područje aktivnosti, ciljeve, vremenski raspored, raspoloživi proračun i uvjete 94 Povlačenje sredstava iz EU-fondova dodjele sredstava. Svaka važnija promjena u radnom programu tijekom određene godine mora se također objaviti na isti način kao i inicijalni radni program. Razvojna pomoć EU-a distribuira se kroz višegodišnje programe, koje za područje zapadnog Balkana i Tursku koordinira Opći direktorat za proširenje i vanjske odnose. Pri forumuliranju ovih programa i upravljanju njima, Komisija se savjetuje s vlastima u partnerskim državama, rezultat čega je dogovoreni strateški dokument za određenu državu i/ili regiju, koji uključuje višegodišnji nacionalni indikativni program. U tim dokumentima ispituju se socijalni i ekonomski pokazatelji u EU-u i partnerskim državama, utvrđuju se problemi i prilike na kojima treba surađivati te se određuju glavni ciljevi i sektorski prioriteti za suradnju kako bi se osigurao relevantni okvir unutar kojeg programi i projekti mogu biti definirani i razvijani. Načinom na koji se dodjeljuju bespovratna sredstva upravljaju striktna pravila koja su podložna načelima programiranja, transparentnosti i jednakosti. Osnovni koraci u dodjeli bespovratnih sredstava su: Poziv za projektne prijedloge Provjerom radnih programa možete identificirati područja koja su vam interesantna. No, da biste se prijavili na natječaj morate pričekati da tijelo koje upravlja fondom objavi Poziv za projektne prijedloge kojim poziva kandidate da, u okviru zadanog roka, prijave prijedloge projekata koji odgovaraju objavljenim ciljevima i ispunjavaju postavljene uvjete. Ti se pozivi za projektne prijedloge objavljuju na mrežnim stranicama tijela koje upravlja fondom, u službenom glasniku Europske unije – serije C, na mrežnim stranicama EuropeAida ili lokalno. Upute za prijavitelje Upute za prijavitelje pružaju pojedinosti o: Svrsi Poziva za projektne prijedloge, njegovim ciljevima i prioritetima; Pravilima prihvatljivosti prijavitelja i partnera; Vrstama projekata i troškovima koji su prihvatljivi za financiranje; 95 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Evaluacijskim kriterijima za odabir i dodjelu; Uputama kako popuniti prijavni obrazac, što mu treba privinuti i kakve su prijavne procedure; Obavijesti o evaluacijskom procesu koji će uslijediti (uključujući indikativni vremenski raspored) i ugovornim uvjetima koji će se primjenjivati na uspješne prijave. Upute za prijavitelje objavljuju se zajedno s prijavnim obrascem i dodacima na Internetu, na mrežnim stranicama EuropeAida te, kada ugovorno tijelo nije dio središnjice Europske komisije, također lokalno (u specijaliziranim novinama, lokalnim publikacijama itd.). Dostupne su na jezicima sukladnim kontekstu poziva za projektne prijedloge. Prijavni obrazac Prijavni obrazac strukturiran je na sljedeći način: Sažetak projektnog prijedloga (Concept Note); Informacije o predloženom projektu, uključujući proračun; Informacije o prijavitelju; Informacije o partnerima. Dodaci Dodaci uključuju deklaracije i dokaznu dokumentaciju, u originalu ili preslici. Ako dokazna dokumentacija nije sačinjena na nekom od službenih jezika EU-a ili, ukoliko je to moguće, na jeziku države implementacije, moguće je da je potreban prijevod dokumentacije kako bi prijavitelj dokazao svoju izbornost. Projektne prijedloge treba predati na adresu ugovornog tijela najkasnije do datuma (a u slučaju direktne dostave, i vremena) naznačena u Pozivu za projektne prijedloge, o čemu svjedoči datum otpreme, poštanski žig ili datum na potvrdi o predaji dokumentacije (u slučaju direktne dostave, rok za primitak predstavljaju datum i sat koji su navedeni u uputama za prijavitelje). Odabir projekata i dodjela bespovratnih sredstava Kriteriji izbornosti Postavljeni kriteriji sukladni su načelima transparentnosti i nediskriminacije, a odnose se na dva različita aspekta: 96 Izbornost prijavitelja i partnera: njihov pravni i administrativni status treba odgovarati kriterijima postavljenim u Pozivu za projektne prijedloge. Ako se Povlačenje sredstava iz EU-fondova Poziv za projektne prijedloge odnosi na projekt koji treba provoditi u partnerstvu, potrebno je specificirati najmanji traženi broj partnera, kao i kriterije izbornosti koji se primjenjuju na svakog od partnera prijavitelja. Kriteriji izbornosti koji se primjenjuju na vodećeg partnera (prijavitelja) mogu se razlikovati od onih koji se primjenjuju na partnere u projektu. Izbornost prijavitelja procjenjuje se temeljem deklaracije i kriterija postavljenih u Uputama za prijavitelje. Deklaracija prijavitelja treba se podudarati s traženom dokaznom dokumentacijom. Nedostatak bilo koje dokazne isprave ili bilo kakva nedosljednost između deklaracije i dokazne dokumentacije dovodi do odbijanja projektnog prijedloga. Jesu li prijavitelj i projektni partneri izaberivi? Izbornost projekta: to se odnosi na vrste aktivnosti, sektore ili teme te geografska područja koja pokriva Poziv za projektne prijedloge, kako je navedeno u Uputama za prijavitelje. Uzimajući u obzir dobre administrativne prakse, povjerenstvo za procjenu projektnih prijedloga može bilo kojeg prijavitelja isključiti iz dalje evaluacije u bilo kojoj fazi procesa, ukoliko postane očigledno da rečeni prijavitelj ne ispunjava kriterije izbornosti. Evaluacijski kriteriji Evaluacijski se kriteriji sastoje od kriterija za odabir i dodjelu koji su definirani u evaluacijskoj matrici. Selekcijski kriteriji koriste se za procjenu financijskih i operativnih prijaviteljevih kapaciteta za dovršenje predloženog projekta. Prijavitelj mora imati stabilne i dostatne izvore financiranja koji mu omogućuju da održava svoje aktivnosti tijekom cijelog razdoblja u kojem se projekt provodi i da sudjeluje u njegovu financiranju kada je to prikladno. Prijavitelj i projektni partneri također moraju posjedovati profesionalne kompetencije i kvalifikacije potrebne za provođenje predloženog projekta. Provjera financijskih kapaciteta temelji se osobito na analizi dokazne dokumentacije koju prijavitelj treba predati, a ne primjenjuje se na pojedinačne stipendije, tijela javne uprave ili međunarodne organizacije Kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava koriste se za procjenu kvalitete projektnog prijedloga u odnosu na postavljene ciljeve i prioritete, kako bi bespovratna sredstva bila dodijeljena projektima koji će maksimalizirati ukupni učinak poziva za projektne prijedloge. Kriteriji za dodjelu bespovratnih sredstava osobito se odnose na relevantnost projekta i njegovu usklađenost sa ciljevima programa u okviru kojeg se financira poziv za projektne prijedloge, na kvalitetu, očekivani učinak/utjecaj i održivost projekta, kao i na njegovu isplativost. Ovi kriteriji omogućuju ugovornom tijelu da odabere projektne prijedloge i dodijeli bespovratna sredstva onim projektima koji su u skladu s njegovim ciljevima i prioritetima te koji jamče vidljivost financiranja EU-sredstvima. 97 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Faze evaluacijskog procesa Evaluacijski proces započinje kada ugovorno tijelo primi sažetak projektnog prijedloga/ projektni prijedlog, a završava odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava odabranim prijaviteljima. Proces sadrži sljedeće glavne korake: 98 Primitak projektnih prijedloga: ugovorno tijelo ga mora evidentirati i uručiti potvrdu o primitku onih koji su direktno predani. Omotnice moraju ostati zatvorene, čuvane na sigurnom mjestu sve do otvaranja; Administrativna provjera: projektni prijedlozi primljeni unutar roka prolaze administrativnu provjeru kojom se procjenjuje ispunjavaju li stavke navedene u kontrolnom popisu. Nepotpune prijave se diskvalificiraju iz daljeg evaluacijskog procesa. Međutim, poziv za projektne prijedloge definira da li se prijavitelj odbacuje ili ga se poziva da preda razradu do roka koji postavi evaluacijsko povjerenstvo Potvrda primitka projektnog prijedloga: ugovorno tijelo će prijaviteljima poslati standardizirano pismo koje uključuje izjavu je li prijava predana u roku, zadovoljava li sve stavke navedene u kontrolnom popisu, je li sažetak preporučen za dalju evaluaciju, te obavještava prijavitelje o referentnom broju koji im je dodijeljen, Pregled i evaluacija projektnih prijedloga: sve se prijave pregledavaju i evaluiraju temeljem kriterija koji su bili objavljeni u pozivu za projektne prijedloge, osiguravajući jednak tretman. Kvaliteta prijave procjenjuje se temeljem evaluacijske matrice koja sadrži kriterije za odabir i dodjelu bespovratnih sredstava. Za svaku cjelinu u projektnom prijedlogu daju se komentari temeljem pitanja i kriterija koji se koriste za tu cjelinu. U određenim slučajevima komentiraju se i specifične pod- Povlačenje sredstava iz EU-fondova cjeline. Ukupna procjena temelji se na ocjenama dodijeljenim svakoj podcjelini, koje se zbrajaju po cjelinama. Slanje standardiziranog pisma prijaviteljima: nakon što su primljena sva nužna odobrenja, ugovorno tijelo šalje standardizirano pismo u kojem se navodi da li je projektni prijedlog načelno odabran prema ukupnoj ocjeni koja mu je dodijeljena te kojim se predlagatelji projekata koji su tako načelno odabrani pozivaju da dostave traženu dokaznu dokumentaciju. Kandidate se individualno obavještava o konačnoj odluci glede njihovih projektnih prijedloga. Budući da se bespovratna sredstva dodjeljuju iz javnih sredstava, Europska komisija primjenjuje načelo transparentnosti. Iz tog razloga odjeli Europske komisije i/ili druga ugovorna tijela za upravljanje programima dodjele bespovratnih sredstava EU-a na svojim mrežnim stranicama objavljuju popis bespovratnih sredstava dodijeljenih tijekom prethodne godine, s izuzetkom sredstava dodijeljenih pojedincima u obliku stipendija. Ugovaranje, izvještavanje i plaćanje Standardni ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava prepoznaje nezavisnost projekta i u skladu s time određuje pravila za upravljanje projektom. Primatelju bespovratnih sredstava dopušteno je prilagoditi ili modificirati projekt bez prethodne suglasnosti ugovornog tijela, pod uvjetom da izmjene nisu znatne i da se nijedna proračunska stavka ne mijenja za više od 15 posto. Procedure plaćanja mogu se razlikovati, no u osnovi one uključuju: Prvo pred-financiranje, koje pokriva ili 80 posto iznosa ugovora ili 80 posto prvog godišnjeg proračuna, a plaća se nakon što su obje strane potpisale ugovor; Potom, u slučaju ugovora na velike iznose, potrebno je jednom godišnje dostaviti privremeno izvješće (tehničko i financijsko) i zahtjev za uplatom, nakon što se iskoristi 70 posto prethodnog plaćanja (i 100 posto plaćanja izvršenih prije toga); Nova uplata pred-financiranja izvršava se po toj osnovi. Ukoliko je iskorištenost prethodno primljenog pred-financiranja manja od 70 posto, iznos nove isplate pred-financiranja se umanjuje za neiskorišten iznos prethodno izvršenog predfinanciranja. Ostatak se uplaćuje po odobrenju finalnog izvješća; EU financira specifični postotak ukupno prihvatljivih troškova, a ne određeni dio projekta. Ukoliko su stvarni prihvatljivi troškovi na kraju projekta manji od očekivanih, bespovratna sredstva se u skladu s time umanjuju; Ukoliko je iznos primljenih bespovratnih sredstava viši od sto tisuća eura, konačnom izvješću prilaže se izvješće o provedenoj kontroli potrošnje. Ono se 99 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a prilaže i zahtjevu za novom uplatom pred-financiranja kada je iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava 750 tisuća eura ili viši, kao i u slučaju dodjele bespovratnih sredstava za operativne troškove u visini sto tisuća eura ili više po financijskoj godini; Financijsko jamstvo do iznosa pred-financiranja nužno je kada pred-financiranje predstavlja preko 80 posto ukupnog iznosa dodijeljenih bespovratnih sredstava. Umjesto takvog financijskog jamstva, ugovorno tijelo također može odlučiti da plaćanje razlomi u nekoliko rata; Korisnici bespovratnih sredstava moraju relevantnu dokumentaciju čuvati sedam godina nakon uplate ostatka sredstava te do datuma zastare bilo kakvog spora prema zakonu koji upravlja ugovorom. Tijekom tog razdoblja, kao i po isteku tog razdoblja, ugovorno tijelo tretirat će osobne podatke u skladu sa svojom politikom zaštite privatnosti. Provedba projekata financiranih sredstvima EU-a Izmjene u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava Izmjene ne smiju imati svrhu ili učinak koji bi doveli u pitanje odluku o dodjeli bespovratnih sredstava, ili kojima bi se dovela u pitanje jednakost postupka prema svim prijaviteljima. Nije moguće povećavati maksimalni iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava. Ponekad je potrebno znatno duže vrijeme za pripremu dodatka ugovoru. Nabava Ako tijekom provedbe projekta korisnik bespovratnih sredstava provodi nabavu usluga, robe ili radova, za svaku ugovor o nabavi potrebno je primijeniti procedure za dodjelu ugovora u skladu s Dodatkom IV ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Ugovor o nabavi dodjeljuje se ponudi s najboljim omjerom vrijednosti i cijene, u skladu s načelima transparentnosti i pravedne konkurencije za pod-ugovaratelje, uz dužnu pažnju izbjegavanju sukoba interesa. Financijska podrška trećim osobama Ukoliko projekt zahtijeva dodjelu financijske podrške trećim osobama (“re-granting”) to je moguće provesti uz uvjet da ta financijska podrška nije primarni cilj projekta te da su uvjeti za dodjelu takve podrške strogo definirani u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava stoga treba specificirati: 100 Minimalne i maksimalne iznose financijske podrške koje je moguće isplatiti trećim osobama, kao i kriterije kojima se određuje iznos podrške; Povlačenje sredstava iz EU-fondova Različite vrste aktivnosti koje mogu primiti takvu financijsku podršku temeljem fiksnog popisa; Maksimalni iznos financijske podrške koji korisnici bespovratnih sredstava mogu isplatiti trećim stranama je 100 000 eura, s time da je maksimalni iznos koji pojedina treća osoba može primiti od korisnika bespovratnih sredstava 10 000 eura. Sufinanciranje Iako bespovratna sredstva EU-a pod određenim uvjetima mogu pokriti 100 posto prihvatljivih troškova programa ili projekta, opće je pravilo da korisnik (bilo da je riječ o tijelu javne uprave, malom ili srednjem poduzetniku ili organizaciji civilnog društva) sufinanciranjem također treba dati doprinos pokriću troškova projekta. Svaki program ima specifična pravila o traženoj razini sufinanciranja. Zabranjeno je sufinanciranje temeljem nekog drugog EU-fonda. Također nije dopušteno “dvostruko financiranje”. Što je to dvostruko financiranje? Tim se terminom na pristojan način opisuje postupak kod kojeg se ista stavka troška prijavljuje na različite izvore financiranja (bilo da je riječ o EU-u, nacionalnim ili regionalnim sredstvima) kako bi se za jedan te isti trošak primila sredstva od svih njih. Drugim riječima, u pitanju je zloporaba javnih sredstava pa je takav postupak strogo zabranjen. 101 Razvijanje strategije za prikupljanje sredstava Razvijanje strategije za prikupljanje sredstava K ljučna pitanja Ovo poglavlje objašnjava kako možete razviti strategiju prikupljanja sredstava za svoju organizaciju. Poglavlje također nudi poveznice s konkretnim alatima koji se nalaze u Alatnom okviru, a koji će vam pomoći da taj zadatak uspješno provedete. 103 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Razvijanje strategije za prikupljanje sredstava Strategija za prikupljanje sredstava predstavlja dio strateškog plana vaše organizacije – to je plan unutar plana. Koraci u razvijanju strateških planova ili planova za prikupljanje sredstava koji slijede su: analiza sadašnjeg stanja (situacija u kojoj se sada nalazimo), zamisao željene budućnosti (situacija u kojoj želimo biti) i pronalaženje načina da se krene od jednog prema drugom. Kako do ondje doći Gdje želimo biti Gdje se sada nalazimo Procesi planiranja su definirani: Vremenskim okvirima koje pokrivaju; Stupnjem određenosti, detaljnosti i jasnoće kojima se sadašnjost, budućnost i rješenja opisuju. Što se vremenski više približavamo problemima sadašnjosti ili željenim situacijama budućnosti, to ih jasnije i s više detalja vidimo, kao i način kako stići od mjesta gdje se sada nalazimo do mjesta na kojem želimo biti. Akcijsko planiranje uključuje kratkoročne vremenske okvire i specifične aktivnosti za rješavanje neposrednih problema i postizanje jasnih, detaljnih ciljeva ili rezultata. Strateško planiranje uključuje dugoročne ili srednjoročne vremenske okvire i općenitije aktivnosti za rješavanje kompleksnih problema ili postizanje manje specifičnih, manje detaljnih vizija ili strateških ciljeva. 104 Razvijanje strategije za prikupljanje sredstava Situacija u kojoj se sada nalazimo: Sadašnjost Sadašnjost se može opisati problemima koji nas ometaju i prilikama koje nam pomažu. Problemi su nepovoljne okolnosti i prepreke koji nas sprečavaju da stignemo od situacije u kojoj se sada nalazimo do situacije u kojoj želimo biti, što nas sprečava u ostvarenju željene budućnosti. Problemi su situacije koje želimo mijenjati. Umjesto riječi “problem” ljudi često koriste druge termine. Neki imaju negativne konotacije, kao što su teškoće ili prepreke, drugi su neutralniji, kao što su pitanja ili situacije, a neki čak imaju pozitivne konotacije, kao što su izazovi ili prilike. Prilike su povoljne ili probitačne kombinacije okolnosti koje nam mogu pomoći da stignemo iz situacije u kojoj se sada nalazimo do situacije u kojoj želimo biti u željenoj budućnosti. Mnoge se probleme može promatrati kao prilike. Utvrđivanje i definiranje stvarnih problema predstavlja jedan od najvažnijih (i najtežih) koraka u procesu planiranja. U tom je smislu potrebno izbjeći rizik fokusiranja na simptome jer će se stvarni problemi nastaviti, ili fokusiranja na rješenja jer će se time druga korisna rješenja ignorirati ili zanemariti. Situacija u kojoj se želimo nalaziti: Budućnost Vizija predstavlja opis daleke, željene budućnosti. Cilj predstavlja opis željene budućnosti koja je vremenski bliža ili manje složena u odnosu na viziju. Ciljeve možemo definirati na dva načina: Možemo početi od definicije problema: okrenuti negativnu izjavu o problemu u pozitivnu, opisujući željenu situaciju u kojoj je problem riješen, prepreka je uklonjena, a prilika iskorištena. Možemo početi od vizije: identificirati specifična područja vizije i napraviti detaljniji opis tih područja kao željene korake koje treba postići na putu prema viziji. Ovisno o stupnju specifičnosti i jasnoće, ciljevi mogu biti strateški ciljevi, programski ciljevi ili projektni ciljevi, a svi oni predstavljaju opis željene budućnosti koja je bliža i bliža sadašnjosti pa je iz tog razloga sve specifičnija i jasnija. Kako stići do ondje: Rješenja Strategije definiraju način na koji je moguće stići iz situacije u kojoj se nalazimo do situacije u kojoj želimo biti u budućnosti. Strategije je moguće formulirati: Grupom programa koji definiraju kako postići strateške ciljeve; Grupom projekata koji definiraju kako postići programske ciljeve; 105 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Grupom aktivnosti koje definiraju kako postići projektne ciljeve; Da bi bili provedeni, strategija, program, projekt ili aktivnost moraju imati: Opredjeljenje, podršku ili prihvaćanje ključnih dionika; Pristup specifičnim resursima: ljudskim, materijalnim, informacijskim (koje je tehnički i financijski moguće postići); Vremenski raspored i okvir, kao što je trajanje, povezanost s ostalim strategijama, programima, projektima ili aktivnostima; Strateški plan vaše organizacije predstavlja nacrt za izvršenje vaše misije. 106 Razvijanje strategije za prikupljanje sredstava Promatra postojeću situaciju vaše organizacije koristeći različite analitičke okvire; Opisuje željenu budućnost sažetu u misiji i viziji vaše organizacije; Utvrđuje koje ćete programe, usluge i aktivnosti provesti kako biste to postigli. Na osnovi toga možete ustanoviti proračun svoje organizacije jer saznanje što treba učiniti i kako omogućuje procjenu troškova i saldiranje priljeva i izdataka. Vaša strategija za prikupljanje sredstava identificira rješenja koja osiguravaju financijsku održivost vaše organizacije, odnosno dugoročnu sposobnost postizanja misije. Održivo financiranje podrazumijeva odmicanje od kratkoročnih projektnih ciklusa prema dugotrajnoj, pouzdanoj i raznovrsnoj prihodovnoj osnovi. Strategija za prikupljanje sredstava utvrđuje: Sve potencijalne izvore financiranja potrebe za postizanje cilja prikupljanja sredstava, odnosno određenog iznosa prihoda koji je potreban da bi se pokrili troškovi specifičnih programa, aktivnosti ili usluga; Aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se pristupilo identificiranim izvorima financiranja; Tko će i kada biti odgovoran za poduzimanje predmetnih aktivnosti; Kolik je trošak tih aktivnosti i koji su ostali resursi potrebni. Isto kao i strateški plan, plan za prikupljanje sredstava je aktivni dokument koji osoblje, menadžment i upravni odbor periodično preispituju, a potrebno ga je razviti prije no što se krene s prijavama za prikupljanje sredstava. To nije dokument koji treba pripremiti i potom zaboraviti, baš kao što njegova svrha nije spriječiti organizaciju da odgovori na neku priliku za financiranje koja naiđe neočekivano. U strateški proces planiranja treba uključiti sve važne dionike, kao što su voditelj organizacije, predsjednik upravnog odbora, ključno osoblje, članovi upravnog odbora, ostali volonteri i članovi savjetnog vijeća. Svi se oni trebaju složiti s ciljevima aktivnosti prikupljanja sredstava i planom za postizanje tih ciljeva. Ne zaboravite da je konsenzus moguće postići uključivanjem u oblikovanje planova onih od kojih tražite suglasnost. 107 Alatni okvir Bolje upoznajte svoju organizaciju Razrada strategija za prikupljanje sredstava Povlačenje sredstava iz EUfondova Alatni okvir A latni okvir Alati koji slijede pomoći će vam da: Bolje upoznate svoju organizaciju Alat 1: Koliko je vaša organizacija principijelna? Postat ćete svjesni načela koja vaša organizacija treba slijediti kako bi potencijalni investitori u nju imali povjerenja. Alat 2: Kako napreduju vaše aktivnosti prikupljanja sredstava? Identificirat ćete probleme koji se javljaju tijekom aktivnosti prikupljanja sredstava vaše organizacije. Alat 3: Je li vaša organizacija spremna na promjenu? Utvrdit ćete razinu otpora prema promjenama koja postoji u vašoj organizaciji. Alat 4: Je li vaša organizacija spremna za samofinanciranje? Osvijestit ćete preduvjete koje je nužno ispuniti prije nego što odlučite započeti s aktivnostima samofinanciranja. Alat 5: Jesu li u vašoj organizaciji jasno podijeljene odgovornosti? Provjerit ćete koliko jasno su podijeljene odgovornosti u vašoj organizaciji. Alat 6: Koje su snage, slabosti, prilike i prijetnje prisutne u vašoj organizaciji? Razradit ćete SWOT-analizu svoje organizacije Alat 7: Koji su vam glavni izvori financiranja? Analizirat ćete izvore financiranja svoje organizacije. Alat 8: Koje su vaše usluge i proizvodi najtraženiji i najisplativiji? Analizirat ćete održivost usluga i proizvoda svoje organizacije. Razrada strategija za prikupljanje sredstava Alat 9: Zašto pripremati strateški plan? Utvrdit ćete glavne razloge za započinjanje procesa strateškog planiranja. Alat 10: Strategije organizacijskog razvoja Možete koristiti predložene obrasce za razradu razvojnih strategija organizacije. 109 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 11: Strategije za prikupljanje sredstava Možete koristiti predložene obrasce za razradu strategije za prikupljanje sredstava i akcijske planove vaše organizacije na temelju njezinih razvojnih strategija, kako biste osigurali njenu financijsku održivost. Povlačenje sredstava iz EU-fondova Alat 12: Procjena učinkovitosti vašeg projektnog tima i vašeg vlastitog ponašanja u timskom radu Ispitat ćete koliko je vaš projektni tim učinkovit. Alat 13: Analiza organizacijskih kapaciteta partnera Upotrijebit ćete ‘paukov dijagram’ kako biste analizirali organizacijske kapacitete partnera. Alat 14: Evaluacija projekta U svojem projektnom timu upotrijebit ćete evaluacijsku matricu za evaluaciju projekta kako biste bolje razumjeli evaluacijske kriterije i različite stavove koje bi evaluatori mogli imati. Alat 15: Evaluacija administrativnih kapaciteta vaše organizacije te njezinih kapaciteta za upravljanje projektom tijekom provedbe projekta Upotrijebit ćete upitnik radi procjene administrativnih kapaciteta vaše organizacije i njezina kapaciteta za projektni menadžment. 110 Alatni okvir Alat 1 Koliko je vaša organizacija principijelna? Cilj Održivo financiranje moguće je postići samo stjecanjem povjerenja potencijalnih i stvarnih ulagača. Cilj je ove vježbe istaknuti kvalitete koje organizacija treba imati da bi izgradila povjerenje svojih ulagača i postigla financijsku održivost. Proces Zamislite da je vaša organizacija osoba i da vas moli za podršku u provedbi neke aktivnosti koju vi smatrate vrijednom. Kojem tipu osobe ćete rado pružiti svoju podršku? Zamislite koje kvalitete, ponašanje i stavovi mogu biti prikladni. Zapišite kvalitativne osobine te osobe. Zamolite svoje suradnike da učine isto i usporedite svoje ideje. Grupirajte sve ideje u sljedeće četiri kategorije: Integritet Odgovornost Transparentnost Profesionalni i upravni kapacitet Razmislite o svojoj organizaciji i sa svojim suradnicima prodiskutirajte koliko se vaša organizacija približila toj idealnoj situaciji: Koje kvalitete postoje? Koje kvalitete nedostaju i trebate li raditi na tome da ih razvijete? 111 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 21 Kako napreduju vaše aktivnosti prikupljanja sredstava? Cilj Popunjavanje sljedećeg upitnika pomoći će vam u utvrđivanju problema koji predstavljaju prepreku za vašu organizaciju u ostvarivanju učinkovitog prikupljanja sredstava. Proces Pokušajte iskreno odgovoriti na sljedeća pitanja. Na svako pitanje odgovoriti jednom od moguće četiri opcije te zbrojite bodove nakon završetka testa. Potom otiđite na stranicu koja objašnjava kako tumačiti rezultate. Nedvojbeno = 4 boda; Da, ali bi moglo biti bolje = 3 boda; Ne = 2 boda; Ne znam = 1 bod Pitanja 1 Ima li vaša organizacija jasno definiranu izjavu o misiji, koju svi članovi u potpunosti razumiju i prihvaćaju? 2 Jeste li sigurni da programi/usluge/proizvodi vaše organizacije odgovaraju na ključne potrebe vaših ciljanih korisnika? 3 Temelje li se glavni programi/usluge/proizvodi vaše organizacije na jakim stranama vaše organizacije? 4 Ima li vaša organizacija razrađen strateški plan za razdoblje od (barem) 3 godine? 5 Ima li vaša organizacija plan za prikupljanje sredstava za razdoblje 1 – 2 godine? 6 Ima li vaša organizacija godišnji proračun (prihodi i troškovi)? 7 Je li vaša organizacija tijekom protekle tri godine bila financijski stabilna te da li je uspjela pokriti sve svoje troškove ili ostvariti pozitivne financijske rezultate? 8 Znate li stavke i iznose godišnjeg operativnog proračuna vaše organizacije? 9 Razumijete li razliku između operativnih sredstava, pričuve i darovnih fondova? 10 Ima li vaša organizacija višegodišnji proračun? 11 Ima li vaša organizacija (ili planira li imati) stručnu osobu koja je (ili će biti) odgovorna za koordinaciju aktivnosti prikupljanja sredstava? 12 Imate li puni pristup informacijama o tome što vaša organizacija jest i što predstavlja, što radi te zašto je, i za napredak kojih ciljeva, novac potreban? 13 Poznajete li menadžere i programske koordinatore zaklada i/ili korporacija koje podržavaju programe za koje ste odgovorni? 14 Jesu li članovi vašeg upravnog vijeća u nekom obliku aktivno uključeni u aktivnosti pikupljana sredstava za vašu organizaciju? 1 112 Bodovi Ovaj je alat preuzet, uz određene prilagodbe, iz “NGO Management and Leadership”, autora Petera Robla, Dušana Ondrušeka i Maje Zelenákove (2002.) Alatni okvir 15 Uključuje je li vaše upravno vijeće i predstavnika neke tvrtke? 16 Prima li vaša organizacija potporu iz izvora koji su dovoljno raznovrsni? 17 Imate li dovoljne (i ažurirane) informacije trenutnim izvorima financiranja – na primjer, povijest tvrtke ili zaklade, njihove misije, prioritete za ovu godinu i ostale specifične detalje o njima? 18 Posjeduje li vaša organizacija arhivu prošlih godišnjih izvješća, prijava za bespovratna sredstva ili bazu podataka o darovima primljenim od vaših donatora? 19 Prijavljujete li se na natječaje za bespovratna sredstva na vrijeme i poštujući sve zahtjeve donatora? 20 Jesu li vaše prijave na natječaje za bespovratna sredstva čitljive, oblikovane s pažnjom i atraktivnog dizajna? 21 Dostavljate li svojim donatorima izvješća o projektima koje podržavaju pravovremeno i poštujući sve njihove zahtjeve? 22 Podastirete li uvijek zahtjeve za podrškom koje je teško odbiti, a u kojima ne samo da navodite iznose koji su vam potrebni, već također iznosite razloge zašto vaša organizacija zaslužuje podršku? 23 Procjenjujete li uvijek strogo mogućnosti određenog potencijalnog izvora financiranja za davanje prije no što mu se obratite? 24 Posjedujete li informacije o korporacijama u vašoj državi ili regiji, koje podržavaju neprofitne aktivnosti? 25 Jesu li vaši ciljani korisnici voljni ili sposobni plaćati za vaše usluge/proizvode? 26 Ako je odgovor nedvojbeno da, jeste li razvili specifičan i realističan poslovni plan kako biste ciljanim korisnicima pristupili kao izvoru prihoda? 27 Jeste li financijski sposobni tijekom najmanje tri godine raditi bez bilo kakve dobiti od prodaje svojih usluga/proizvoda (ili čak pokriti određene gubitke koji bi mogli proizaći iz vaših poslovnih aktivnosti)? 28 Je li vam poznat neki strateški donator koji bi u budućnosti bio u stanju organizacijama poput vaše pružati plansku, redovnu podršku? 29 Objavljujete li rezultate, odajete li priznanja i zahvaljujete li donatorima i volonterima nakon uspješne kampanje prikupljanja sredstava? 30 Njegujete li odnose s donatorima tako da ih pozivate na događanja, godišnje sastanke i posjete lokacijama? Također, izdajete li glasnik ili koristite neka druga komunikacijska sredstva kojima im se redovno javljate, a ne samo kad tražite financijsku podršku? UKUPAN BROJ BODOVA 113 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Kako tumačiti informacije koje proizlaze iz ovog upitnika: 102-105 bodova: Čestitamo! Ako ste odgovarali iskreno i ako je vaša organizacija doista postigla tako visok broj bodova, molimo vas, ne zadržavajte to znanje samo za sebe. Vrijeme je da pomognete drugim organizacijama. Prenesite im svoja iskustva i ono što ste naučili o prikupljanju sredstava. Ako vaša organizacija još uvijek nema dovoljno uspjeha u pribavljanju dovoljnih sredstava, tada je ona sasvim sigurno prošla razdoblje vrlo brzog rasta. Vjerojatno je vrijeme da razmislite o nekim drugim, zahtjevnijim pristupima. Što mislite o prodaji svojih usluga/ proizvoda na komercijalnim osnovama? Ili stvaranju strateškog partnerstva s komercijalnom organizacijom? Ako to nije slučaj, zapitajte se je li sve doista zadovoljavajuće glede vaše misije. Trebaju li vas ljudi jednako kao na početku? 104-82 boda: Na pravom ste putu. Obratite pažnju na područja na kojima ste skupili manje od četiri boda i predložite raspravu o tim temama na sljedećem strateškom sastanku vaše organizacije. Poboljšanja su uvijek moguća. A ako inače nemate običaj sazivati strateške sastanke za potrebe dugoročnog planiranja, a prikupljanju sredstava prilazite s ozbiljnošću, tada je vrijeme da započnete s takvom praksom. 30-81 bod: Ne žalite se na beskompromisne donatore. Ne zavidite onima koji su u prikupljanju sredstava uspješniji od vas, jer to nije slučajno. Mnogo je teže mijenjati donatore nego mijenjati navike svoje neprofitne organizacije. Ponovo prođite kroz sva pitanja ovog mini-testa i posebno obratite pažnju na ona pitanja na koja ste odgovorili sa “Ne znam”. Moguće je da vaša strategija za prikupljanje sredstava nije u potpunosti pod kontrolom, možda su te aktivnosti posve spontane i neplanirane. Ne čudite se što se stalno borite s enormnim fluktuacijama u financiranju programa vaše organizacije. Takva je nesigurnost sigurno svima nelagodna i predstavlja značajnu prepreku dugoročnim promišljanjima o tome što želite raditi te što ćete doista raditi u nadolazećim godinama. Ako je vaš odgovor: “Ovisi o tome koliko novca skupimo“, to možda ne daje najbolje prognoze za budućnost vaše organizacije. Možda biste situaciji trebali pristupiti proaktivnije. Prvo razjasnite što doista želite raditi – stvari koje su doista neophodne – a nakon što ste to učinili, usmjerite svoje napore na kreativno prikupljanje sredstava u skladu s tim planom. 114 Alatni okvir Alat 32 Je li vaša organizacija spremna na promjenu? Cilj Ako ste odlučili uvesti promjene u svoju organizaciju kako biste unaprijedili sposobnosti za prikupljanje sredstava, tada je korisno proći ovu vježbu da biste bili spremni za provedbu planiranih promjena. Proces Označite odgovore koji su relevantni za vašu organizaciju. Usporedite svoja opažanja sa stavovima svojih suradnika i suglasite se oko odgovora koji najbolje odgovaraju situaciji vaše organizacije. 1. 2. 3. 4. 5. Promjene u organizaciji koje ste planirali u prošlosti: podržalo je cjelokupno sve osoblje; nisu bile baš najbolje shvaćene i naišle su na otpor; bile su odbijene. Osoblje i volonteri vaše organizacije su: inovativni i neovisni; ovisni i pasivni; konzervativni i u otporu prema promjenama. Posljednja i najbolje poznata promjena doživljena je kao: uspješna; srednje uspješna, bez značajnog pozitivnog učinka; neuspjeh. Očekuje se da će promjena izazvati: suglasnost cijele organizacije; suglasnost unutar menadžmenta ili upravnog vijeća; nesuglasice i nejasnoće. Osobe na koje će planirana promjena izravno utjecati: 2 Ovaj je alat preuzet, uz određene prilagodbe, iz “NGO Management and Leadership”, autora Petera Robla, Dušana Ondrušeka i Maje Zelenákove (2002.) 115 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a 6. 7. 8. 9. znaju tu promjenu u potpunosti opisati; znaju opisati samo kako će promjena utjecati na njihov odjel i aktivnosti; ne znaju je uopće opisati. U prošlosti su očekivani učinci promjena: bili detaljno prepoznati; bili slabo definirani; bili nedefinirani. Trenutne operativne aktivnosti organizacije zahtijevaju: značajnu promjenu; određenu promjenu u nekim ključnim područjima; nikakvu promjenu. Probleme i potrebe za promjenom prvo je prepoznalo: redovno osoblje (osobe na koje problemi direktno utječu); vodstvo organizacije; klijenti/donatori i sponzori; vanjski konzultanti. Osobe na koje direktno utječu predloženu promjenu smatraju da je ona: korisna za cijelu organizaciju; korisna samo za dijelove organizacije; samo događaj koji ne donosi nikakve značajne koristi. 10. Menadžment organizacije/upravno vijeće podržavaju promjenu: s entuzijazmom; umjereno; neodlučno. 11. Menadžment organizacije: 116 za provedbu planirane promjene osigurava značajne resurse (financijske, vremenske i materijalne); očekuje da se promjena provede s postojećim resursima; ne osigurava niti planira neophodne resurse. Alatni okvir 12. 13. 14. 15. Menadžment smatra da je proces procjene radnog učinka: bitan dio odgovornosti menadžmenta; rutina; prepreka za učinkovite operativne aktivnosti. Predložena promjena stvara probleme u operativnim aktivnostima organizacije: izravno; neizravno; nikako. Predložena promjena će: rad učiniti financijski i na druge načine atraktivnijim; rad učiniti lakšim i ugodnijim; stare zadatke zamijeniti novim zahtjevima, a rad učiniti težim. Tehnički govoreći, predložena promjena je: slična onima kakve su se već provodile; nova; neodređena. Kako tumačiti rezultate: savjet Ako ste odgovarajući na pitanja od 1 do 3 utvrdili da je kod provođenje ranijih promjena u vašoj organizaciji bilo problema kao što je otpor promjenama, niska razina razumijevanja planiranih promjena, zadrške osoblja prema promjenama zbog njihova ograničenog ili niskog učinka u prošlosti, savjetujemo sljedeće : Pobrinite se da svi budu temeljito obaviješteni. Neka svima bude jednostavno i lako pristupiti informacijama. Objasnite planove i poduzmite mjere kako bi se osoblje moglo obratiti menadžmentu s pitanjima, sumnjama i zahtjevima za objašnjenjima tijekom procesa promjene. Pobrinite se da promjena bude trajna i neupitna prikazujući njene praktične i očigledne učinke uz pomoć praktičnih primjera. Objasnite promjenu koristeći pojmove koje osoblje razumije i koje smatra važnima. Pokažite kako se promjena veže na misiju i planove vaše organizacije. Uložite vrijeme i napor kako biste temeljito pripremili prezentaciju koja prikazuje kako će organizacija izgledati nakon što se promjena provede. 117 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Pažljivo se pripremite: dijagnosticirajte organizaciju, provedite vrijeme s pojedincima i grupama, izgradite povjerenje, razumijevanje i podršku. Uključite ljude tako što ćete dati povratne informacije na njihove prijedloge. Zamolite ih da naprave popis pitanja koja ih muče vezano uz planirane promjene, a menadžment neka potom povede raspravu s osobljem o tim pitanjima. Započnite malim i uspješnim koracima. Prvo napravite eksperiment s naprednom grupom osoblja, u odjelu koji ima reputaciju kao uspješan. Promjene provodite u jasnim fazama. Planirajte za uspjeh: započnite sa stavkama koje lako i brzo daju rezultate. Objavite prve uspjehe. Pružite pozitivne povratne informacije onima koji su bili uključeni i podijelite komplimente. Ako ste odgovarajući na pitanja od 4 do 9 utvrdili probleme vezane uz činjenicu da ljudi imaju različita mišljenja o planiranim promjenama, da ne znaju što očekivati, ili da promjenu ne smatraju važnom ili pak smatraju da je vezana samo uz napredak u karijeri, tada su sljedeći savjeti važni: Objasnite korist koju će promjena donijeti onima koje dotiče, osoblju organizacije, volonterima, klijentima i donatorima. Smanjite iznenađenja na najmanju moguću mjeru objašnjavajući sve pozitivne i negativne učinke planiranih promjena. Utvrdite koji se problemi mogu pojaviti i kada bi se mogli pojaviti. Unaprijed obavještavajte osoblje o planiranim koracima, redovno i kroz razne komunikacijske kanale. Zatražite povratne informacije. Ne suzbijajte suprotstavljene glasove i negativna mišljenja; pažljivo slušajte o bojaznima i zadrškama i na njih odgovarajte otvoreno. Jasno predstavite situaciju prikazujući tko želi promjenu i zašto. Objasnite dugoročne prednosti i utvrdite zajedničke koristi. Unaprijed i jasno označite i analizirajte potencijalne probleme. Ako ste, odgovarajući na pitanja 10 do 12, utvrdili probleme vezane uz činjenicu da je menadžment organizacije nejasno formulirao svoju podršku promjenama ili da menadžment nije dodijelio odgovarajuće resurse za promjenu te da nema jasan pojam o tome kako procjenjivati napredak promjena, tada su sljedeći savjeti i rješenja značajni za vas: 118 Ojačajte svoje stručne pozicije (savjetnik, konzultant) kroz uvjerljivu prezentaciju pred menadžmentom i upravnim vijećem organizacije; Definirajte djelomične ciljeve i pokazatelje kojima ćete mjeriti da li su ti ciljevi postignuti, zajedno sa specificiranim vremenskim rasporedom. Usuglasite se oko Alatni okvir sustava za praćenje procesa transformacije. Organizirajte redovne sastanke radi procjene napretka. Ako ste, odgovarajući na pitanja od 13 do 15, utvrdili sljedeće probleme: da se promjene dočekuju s niskom razinom prihvaćenosti, da planirane promjene nisu usklađene s ostalim planovima, da ciljevi koje treba postignuti nisu jasni, a njihov učinak nije dobro procijenjen, tada savjetujemo sljedeće: Naglasite da je organizacijska promjena zadatak jednako važan kao i bilo koji svakodnevni zadaci organizacije. Započnite provedbu promjene s ljudima koji je podržavaju, jer su oni fleksibilniji i spremniji na prilagodbu novim situacijama. Započnite u dijelovima organizacije gdje promjena ima snažnu podršku. Nastojte shvatiti zašto ljudi podržavaju promjenu - primjerice radi karijere, radi nagrade ili u koristi organizacijske politike – pa prilagodite strategiju promjene tim motivima. Nemojte tvrdoglavo nametati promjenu. Ako dođe do sukoba, raspravite razloge zbog kojih je do njih došlo, ne provodite promjenu bez rasprave. 119 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 43 Je li vaša organizacija spremna za samofinanciranje? Cilj Ako vaša organizacija želi pokrenuti aktivnosti za samofinanciranje, tada provjerite sljedeću vježbu. Ona će vam pomoći da saznate da li je vaša organizacija spremna na taj korak, koji su rizici te koje strategije biste mogli pripremiti da na njih budete spremni. Proces Prebrojite koliko puta ste odgovorili s “da”: što je više pozitivnih odgovora to je vaša organizacija spremnija za samofinancirane aktivnosti. Svaki “ne” vam pomaže prepoznati probleme koji bi mogli ugroziti uspješnu realizaciju vašeg poslovnog plana, odnosno, koji bi mogli imati negativne učinke na vašu organizaciju. Pažljivo planiranje je vrlo važno jer biste u protivnom mogli doći u situaciju u kojoj imate frustrirane zaposlenike, ljutite članove i podupiratelje, a ono što još više zabrinjava: mogli biste zapasti u dugove. 1. Je li vaša organizacija odlučna posvetiti se samofinanciranju tijekom dugoročnog razdoblja od 10 do15 godina? 2. Podržavaju li vaši zaposlenici ideju samofinanciranja? 3. Postoji li u vašoj organizaciji opća suglasnost o tome kako će se koristiti budući prihod/dobit od aktivnosti samofinanciranja? 4. Jesu li zaposlenici, upravno vijeće i članovi voljni uložiti veći napor i izvan okvira svojih uobičajenih aktivnosti kako bi osigurali da samofinanciranje bude uspješno? 5. Jeste li razvili specifičan i realističan poslovni plan? 6. Imate li alternativni plan u slučaju neuspjeha? 7. Je li vaša organizacija bila financijski stabilna tijekom protekle tri godine, tj. je li pokrivala svoje troškove ili postigla pozitivan financijski rezultat? 8. Jeste li financijski sposobni raditi bez ikakve dobiti od samofinanciranja tijekom barem tri godine (ili čak pokriti određeni manjak koji bi mogao nastati kao rezultat poslovnih aktivnosti)? 3 120 Ovaj je alat preuzet, uz određene prilagodbe, iz “NGO Management and Leadership”, autora Petera Robla, Dušana Ondrušeka i Maje Zelenákove (2002.) Alatni okvir Alat 54 Jesu li u vašoj organizaciji jasno podijeljene odgovornosti? Cilj Da biste bili financijski održivi, morate imati organizaciju koja dobro funkcionira. Ovom vježbom možete ustanoviti da li su u vašoj organizaciji jasno podijeljene odgovornosti, i za koje aktivnosti. Ako to nije slučaj, tada trebate odrediti tko je za što odgovoran. Proces Pokrenite raspravu sa suradnicima i utvrdite tko je u vašoj organizaciji odgovoran za navedene aktivnosti. Je li to izvršni direktor? Članovi upravnog odbora? Voditelji odjela? Zaposlenici? Članovi? Nitko? 1. Odlučivanje tko će ići na dvotjednu obuku u inozemstvo. 2. Pribavljanje financijskih sredstava za aktivnosti organizacije. 3. Odobravanje (ili odbijanje) kandidata za volonterski rad u organizaciji. 4. Poziv servisera kada fotokopirni aparat ili Internet ne rade. 5. Odabir/imenovanje izvršnog direktora. 6. Definiranje/redefiniranje misije organizacije. 7. Odgovornost za posljedice financijskih odstupanja u proračunu projekata. 8. Davanje intervjua novinarima i opisivanje aktivnosti organizacije. 9. Priprema nacrta godišnjeg izvješća. 10. Sastajanje s donatorima ili sponzorima. 11. Rješavanja spora među zaposlenicima. 12. Praćenje i kontrola učinkovitost projekata ili programa te aktivnosti organizacije. 13. Pisanje tekućih izvješća o projektima. 14. Javljanje se na telefon, slanje poruka telefaksom i e-poštom. 15. Briga se o računovodstvu organizacije. 16. Pokretanje nove, kreativne aktivnosti. 4 Ovaj je alat preuzet, uz određene prilagodbe, iz “NGO Management and Leadership”, autora Petera Robla, Dušana Ondrušeka i Maje Zelenákove (2002.) 121 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a 17. Kontakti s novim (potencijalnim) zaposlenicima. 18. Pripremanje objava za medije/demantija u vezi s krivim informacijama o financijskim praksama organizacije. 19. Odabir i imenovanje novih članova upravnog odbora 20. Prijava novih projekata na različite izvore financiranja. 21. Pokretanje aktivnosti samofinanciranja. 22. Odluka o kupnji nove opreme/namještaja. 122 Alatni okvir Alat 6 Koje su snage, slabosti, prilike i prijetnje prisutne u vašoj organizaciji? Cilj Ova vježba (SWOT-analiza) pomaže utvrditi snage i slabosti vaše organizacije, kao i prilike koje ima te prijetnje iz vanjskog okruženja koje mogu podržavati ili sprečavati postignuće njene misije. Proces Nakon rasprave sa svojim suradnicima popunite sljedeću tablicu. Podatke koji proizlaze iz ove analize možete protumačiti tako što ćete odgovoriti na jedno ili više pitanja: Jesu li programi, usluge ili proizvodi uz pomoć kojih vaša organizacija postiže svoju misiju izgrađeni na onome što predstavlja njezinu snagu? Je li vaša organizacija iskoristila glavne prilike koje su joj se pružile? Jeste li isplanirali scenarije za suočavanje s predviđenim prijetnjama, ako se one ostvare? Jeste li isplanirali aktivnosti koje predstavljaju odgovor na slabosti vaše organizacije koje predstavljaju stvarne prepreke osiguranju njene održivosti? Interno okruženje Snage Slabosti Prilike Prijetnje Vanjsko okruženje 123 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 7 Koji su vam glavni izvori financiranja? Cilj Uz pomoć ove vježbe možete ustanoviti vrste izvora financiranja na koje se vaša organizacija oslanja te razmisliti o strategijama kojima biste osigurali financijsku održivost svoje organizacije: (1) proširujući raznovrsnost izvora financiranja, (2) osnažujući vjernost nekoliko značajnijih investitora te (3) osiguravajući neovisne prihode kroz aktivnosti samofinanciranja. Proces Popunite tablicu: Popišite izvore financiranja iz kojih ste povukli sredstva prethodnih godina; Utvrdite jesu li oni iz grupe vaših podupiratelja ili ciljanih korisnika te u kojem ste obliku od njih primili sredstva: kao bespovratna sredstva, naknade ili darove. Podatke iz tablice možete protumačiti odgovarajući na jedno ili više od sljedećih pitanja: 124 Kojih 20 posto izvora financiranja je osiguralo 80 posto prihoda organizacije? Hoće li ti izvori financiranja biti dostupni u vašoj regiji u doglednoj budućnosti? (Možda ste utvrdili da postoji prijetnja da ti izvori financiranja napuste vašu regiju?) Postoji li način da steknete njihovo povjerenje i kontinuiranu potporu? Koliko vam je baza investitora raznolika? Ne zaboravite izreku da ne treba sva jaja staviti u istu košaru. Postoji li mogućnost da ulogu nekog od izvora promijenite od podupiratelja u korisnika? Na primjer, da vam počne plaćati naknadu za pružene usluge? Možete li neke od svojih postojećih ciljanih korisnika pretvoriti u izvor financiranja? Možete li proširiti bazu svojih ciljanih korisnike i tako steći nove izvore financiranja, ne gubeći iz vida svoju misiju, vrijednosti i načela? Alatni okvir Postojeći izvori financiranja Oblici primljenih sredstava Podupiratelji Korisnici 125 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 8 Koje su vaše usluge i proizvodi najtraženiji i najisplativiji? Cilj Uz pomoć ove vježbe možete analizirati svoje postojeće usluge i proizvode te odlučiti (1) koje od njih trebate nastaviti ili razvijati a (2) koje ukinuti kako biste postigli financijsku stabilnost i u isto vrijeme odgovorili na potrebe svojih ciljanih korisnika? Proces Razvrstajte svoje programe, usluge ili proizvode u kućice u koje smatrate da pripadaju temeljem dvaju kriterija: koliko ih ciljani korisnici trebaju i u kojoj mjeri trenutno pokrivate svoje troškove kod isporuke ili pružanja tih programa, usluga ili proizvoda. Za to vam nisu potrebni točne brojke iz proračuna, oslonite se na grubu procjenu temeljem dosadašnjeg iskustva. 126 Nadoknađeni su troškovi razvoja: to znači da prihod stvoren od isporuke ili pružanja programa, usluga ili proizvoda ne samo da pokriva direktne, indirektne i režijske troškove, već ste u stanju uštedjeti sredstva za pričuvni fond vaše organizacije za potrebe budućeg razvoja. Nadoknađeni su puni troškovi: znači da stvoreni prihod pokriva direktne, indirektne i režijske troškove, bez bilo kakve mogućnosti za dodatnu uštedu. Nadoknađeni su direktni i indirektni troškovi: znači da stvoreni prihod pokriva samo direktne i indirektne troškove isporuke određenog programa ili proizvoda, ali da ne doprinosi pokrivanju režijskih troškova. Deficit: znači da stvoreni prihod pokriva samo direktne troškove, dok ostale troškove morate subvencionirati. Alatni okvir Razina nadoknade troškova vaše organizacije Razina potrebe korisnika za određenom uslugom/proizvodom Ključna potreba Potreba Malena potreba Nadoknađeni su troškovi razvoja Nadoknađeni su puni troškovi Nadoknađeni su direktni i indirektni troškovi Deficit 127 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 95 Zašto pripremati strateški plan? Cilj Uz pomoć ove vježbe prepoznat ćete, uz usuglašavanje sa svojim suradnicima, glavne razloge za pokretanje procesa strateškog planiranja u vašoj organizaciji. Proces Razmislite koje su, prema vašem iskustvu, koristi od strateškog planiranja i pokušajte napraviti popis razloga zašto bi vaša organizacija trebala strateški planirati. Raspravite svoje ideje s ostalim članovima organizacije. Važno je da se prije nego što odvojite resurse i vrijeme na proces strateškog planiranja, svi usuglasite oko odgovora na pitanje: zašto bismo trebali razraditi strateški plan? Naša organizacija trebala razraditi strateški plan jer: 5 128 Ovaj je alat preuzet, uz određene prilagodbe, iz “NGO Management and Leadership”, autora Petera Robla, Dušana Ondrušeka i Maje Zelenákove (2002.) Alatni okvir Alat 10 Strategije organizacijskog razvoja Cilj Sljedeća tri obrasca možete koristiti za formulaciju strategija razvoja vaše organizacije. Proces Zajedno sa svojim suradnicima ispunite ove obrasce. Ako je moguće, uključite članove upravnog odbora i korisnike. Koristite podatke proizvedene uz pomoć prethodnih alata koji su vam pomogli u dijagnostici postojeće situacije. Obrazac 1: Željena budućnost Misija organizacije Izjava o misiji vaše organizacije opisuje na jasan i privlačan način: Zašto vaša organizacija postoji: razlog zbog kojeg je osnovana, probleme koje želi riješiti ili promjene ili rješenja koja želi promicati; Za koga radi: kome služi, tko su njeni ciljani korisnici; Kako namjerava funkcionirati: načela koja vode njezin rad; Gdje namjerava raditi i područje na kojem želi ostvariti utjecaj: ciljano geografsko područje. Organizacijska željena budućnost: Vizija Zamislite sebe u bliskoj budućnosti, dvije do tri godine od današnjeg dana: radite za svoju organizaciju, a ona postiže svoju misiju. Opišite svoju organizaciji kako je vidite u tom trenutku: njenu veličinu, lokaciju, ljude, korisnike, aktivnosti i način na koji je ljudi iz okoline doživljavaju. 129 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Obrazac 2: Kako ići od Sadašnjosti do Željene budućnosti Planirajte programe, usluge i proizvode Temeljem podataka proizašlih iz različitih analiza postojeće situacije, odlučite koji će biti glavni programi, usluge i proizvodi koje želite pružati kako biste postigli svoju misiju i viziju. Razmislite o sljedećem: Što biste željeli nastaviti raditi? Što biste željeli promijeniti u svom radu? Što biste željeli ukloniti? Koji novi program, uslugu ili proizvod biste željeli pružati? Uzimajući u obzir oba kriterija kod ispunjavanja ove tablice, može se dogoditi da odlučite zadržati neki program ili proizvod čak i ako stvaraju gubitak, jer je razvidno da za njim postoji stvarna, kritična potreba, a gubitak je moguće pokriti iz drugih programa ili usluga. Ili, možete razmisliti o tome da neke svoje programe i proizvode zadržite ili kreirate nove kao dugoročna ulaganja, ako predviđate da će u dogledno vrijeme pokrivati svoje troškove, čak i ako ove i sljedeće godine stvaraju gubitak. Razina povrata troškova u vašoj organizaciji Povrat razvojnih troškova Povrat svih troškova Povrat direktnih i indirektnih troškova Gubitak 130 Razina korisničke potrebe za određenom uslugom ili proizvodom Ključna potreba Potreba Malena potreba Alatni okvir Obrazac 3: Aktivnosti i programi/usluge/proizvodi Uz pomoć Ganttove tablice napravite grubi dvogodišnji plan aktivnosti koje ćete poduzeti radi poboljšanja kapaciteta svoje organizacije za prikupljanje sredstava, kao i plan programa/ usluga/proizvoda koje želite pružati: 1. godina 2. godina Programi/usluge/proizvodi 1-3 4-6 7-9 10-12 1-3 4-6 7-9 10-12 131 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 11 Strategije za prikupljanje sredstava Cilj Kako biste osigurali financijsku održivost svoje organizacije, sljedeća dva obrasca vam mogu pomoći da oblikujete strategije za prikupljanje sredstava i akcijske planove temeljene na razvojnim strategijama organizacije. Proces Ispunite obrasce sa svojim suradnicima. Ako je moguće, uključite članove Upravnog odbora i korisnike. Koristite podatke proizašle iz rada na prethodnim alatima koji su vam pomogli u razradi strateškog dvogodišnjeg plana. Obrazac 1: Što želite i poznavanje potencijalnih donatora Troškovi i izvori financiranja Da biste ispunili ovu tablicu, trebate: Grubo procijeniti troškove planiranih aktivnosti, programa ili usluga ili proizvoda. Uzmite u obzir režijske i administrativne troškove organizacije, kao što su revizija, marketing, pravne usluge, troškovi direktora, režije i slično, te odlučiti želite li ih ugraditi u troškove programa/usluga/proizvoda ili ih želite voditi kao zasebnu liniju troška; Utvrditi potencijalne izvore financiranja i iznos prihoda koji se nadate osigurati iz tih izvora (tj. upoznajte potencijalne donatore). Iznos sredstava koji želite osigurati kao prihod iz različitih izvora financiranja predstavlja dio ciljeva vaše strategije prikupljanja sredstava. Aktivnosti, programi, usluge, proizvodi Ukupno 132 Mogući izvori financiranja / iznos primanja Troškovi G1 G2 a ∑ G1 B G2 G1 C G2 G1 d G2 G1 G2 Alatni okvir Obrazac 2: Upućivanje zamolbe i izgradnja odnosa s donatorima Da biste ispunili ovu tablicu potrebno je da prepoznate svoje najvažnije ciljeve kod prikupljanja sredstava. Jedan kriterij može biti usmjerenost na uspješno prikupljanje sredstava za vaše najvažnije aktivnosti, programe, usluge i proizvode iz najznačajnijih izvora financiranja (20 posto vaših donatora koji vam osiguravaju 80 posto sredstava). Drugi kriterij može biti da promislite kako proširiti izvore financiranja i pokušati nešto novo, kao npr. povući sredstva iz novih izvora financiranja kao što su korporacije ili pojedinci, ili pronaći nove oblike financiranja, kao što je naplaćivanje usluga ili proizvoda koje osiguravate svojim ciljanim korisnicima. Na vama je da odaberete glavne ciljeve svojih aktivnosti prikupljanja sredstava. Imajte na umu da i prikupljanje sredstava zahtijeva sredstva, koja ne smiju iznositi više od 25 posto prikupljenih sredstava. Ako troškovi određenih aktivnosti prikupljanja sredstava iznose više od toga, vrijedi se zapitati jesu li one toga vrijedne. Možda i jesu, ako imate dugoročnu viziju i prihvaćate kratkoročne gubitke radi buduće koristi. Za svaki cilj morate razviti akcijski plan kako biste osigurali postignuće, odrediti vremenski raspored, odgovornu osobe te potrebne resurse (novac, vrijeme, informacije, ostalo) kako biste uputili zahtjev i izgradili odnos. Sljedeća tablica pomoći će vam u strukturiranju akcijskog plana: Ciljevi za prikupljanje sredstava Ciljani izvori financiranja (je li riječ o podupiratelju ili korisniku); Priliv koji želite stvoriti: 1. godina, 2. godina i ukupno; Za koje aktivnosti, programe, usluge, proizvode. Aktivnosti prikupljanja sredstava G1 1-3 G2 4-6 7-9 1012 1-3 4-6 7-9 1012 Odgovorna osoba Resursi Koristite ovu tablicu za svaki od svojih ciljeva kod prikupljanje sredstava. Na vama je da odlučite koliko ciljeva želite postići kako biste osigurali financijsku održivost svoje organizacije te trebate li ih organizirati prema vrsti financijskih sredstava ili vrsti aktivnosti, programa, usluga ili proizvoda. 133 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Alat 126 Procjena učinkovitosti vašeg projektnog tima i vašeg vlastitog ponašanja u timskom radu Cilj Uz pomoć ove vježbe možete analizirati učinkovitost svog projektnog tima i prepoznati načine da poboljšate vlastito ponašanje u timskom radu. Proces Popunite sljedeći upitnik: (1) Da biste analizirali svoj tim, ocijenite ga od 1 do 5 (gdje 5 predstavlja idealno ponašanje) za svaku od ovih varijabli. Potom prodiskutirajte situaciju s ostalima iz tima, posvećujući osobitu pažnju varijablama s prosječnom ocjenom manjom od 5 ili gdje su ocjene pojedinih članova tima vrlo različite. 1. Moje zadovoljstvo napretkom našeg tima dosad. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nezadovoljan/na sam Zadovoljan/na sam 2. Moj osjećaj slobode za izražavanje vlastitih ideja. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nezadovoljan/na sam Zadovoljan/na sam 3. U kojoj mjeri osjećam da se moje ideje i mišljenja slušaju. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nezadovoljan/na sam Zadovoljan/na sam 4. Način na koji se donose odluke. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nezadovoljan/na sam Zadovoljan/na sam 5. Razina povjerenja i otvorenosti koju osjećam da postoji u grupi. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nezadovoljan/na sam Zadovoljan/na sam 6. Kako upravljamo svojim vremenom. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nezadovoljan/na sam 6 134 Zadovoljan/na sam Preuzeto uz izmjene iz priručnika UN HABITAT-a “Vodič za upravljanje promjenama za menadžere i trenere” Alatni okvir (2) Kao pomoć u razmatranju svog ponašanju u timu, označite poziciju u rasponu od 1 do 5 koja vas najbolje opisuje. Nakon što ste prošli sva pitanja, odaberite 3 ili 4 područja osobnog ponašanja koja biste najviše željeli promijeniti kako biste unaprijedili učinkovitost svog tima. Unutar tih raspona nacrtajte strelicu iznad linije kako biste označili željeni smjer promjene svojeg ponašanja. 1. Sposobnost slušanja drugih i razumijevanja njihovih stavova/mišljenja. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 2. Sposobnost utjecanja na druge u grupi. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 3. Tendencija nadogradnje na prethodne ideje drugih članova grupe. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 4. Spremnost davanja povjerenja. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 5. Spremnost na razgovor o nečijem osjećaju u grupi. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 6. Spremnost prepuštanja tuđem utjecaju. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 7. Tendencija da vodite grupu. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 8. Tendencija da s ostalima u grupi stvarate bliske osobne odnose. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska Visoka 9. Moja reakcija na komentare na moje ponašanje u grupi. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Odbijanje Dobrodošlica 135 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a 10. Stupanj u kojem sam svjestan/svjesna osjećaja drugih osoba. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nesvjestan/nesvjesna Svjestan/svjesna 11. U kojoj mjeri razumijem zašto radim to što radim. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Nisko Visoko 12. Reakcija na konflikt ili neslaganje u grupi. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska tolerancija Visoka tolerancija 13. Reakcija na mišljenja koja su suprotna mojem. 1 …..... 2 …..... 3 …..... 4 …..... 5 Niska tolerancija 136 Visoka tolerancija Alatni okvir Alat 137 Analiza organizacijskih kapaciteta partnera Cilj Koristeći ovaj instrument – paukov dijagram – možete napraviti procjenu svojeg projektnog partnera i pripremiti vizualni sažetak njegovih institucionalnih kapaciteta. Proces Procijenite aspekte institucionalnog kapaciteta svojeg partnera tako što ćete odabrati odgovarajući broj, kao u primjeru koji ilustrira dijagram: 0 = neželjeno, potrebno je dramatično poboljšanje 1 = slaba situacija, ima mnogo područja koja treba poboljšati 2 = zadovoljavajuće, moglo bi biti i bolje 3 = visoka učinkovitost Tehničke vještine Financijski menadžment 3 Dobro gospodarenje, transparentnost i odgovornost 2 1 Menadžment osoblja, obuka i motivacija osoblja 0 Mehanizmi učenja i evaluacije Poveznice s ostalim relevantnim organizacijama Fokus na klijente Sustavi planiranja i politike 7 Preuzeto iz “Vodiča za upravljanje projektnim ciklusom”, Europska komisija, Europeaid – Ured za suradnju, 2004. 137 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a 138 Aspekti i kriteriji Bodovi 1. Kapaciteti organizacije prijavitelja i partnera 25 1.1 Organizacija prijavitelj i partneri posjeduju iskustvo u projektnom menadžmentu, uključujući financijski menadžment 5 1.2 Profesionalna kvalificiranost članova projektnog tima u područjima aktivnosti projekta 10 1.3 Jasnoća odgovornosti i razine uključenosti svake od organizacija 5 1.4 Broj, uloge i odgovornosti članova projektnog tima odgovaraju predloženim aktivnostima 5 2. Analiza relevantnosti projekta i postojeće situacije 50 2.1 Projekt dobro odgovara ciljevima Poziva za projektne prijedloge navedenim u vodiču za prijavitelje 10 2.2 Problem koji se rješava projektom jasno je definiran, opravdan podacima i logičnim argumentima, a ciljani korisnici su također jasno definirani i brojno određeni 10 2.3 Strategije i aktivnosti predložene za rješavanje problema uzimaju u obzir rizike i mogućnosti, kao i potrebe ciljanih korisnika 10 2.4 Predložene aktivnosti su realistične i ostvarive uz korištenje projektnih resursa 5 2.5 Aktivnosti su planirane jasno, dosljedno i realno 5 2.6 Rezultati su formulirani primjenom brojčano određenih, mjerljivih kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja koje je moguće verificirati 5 2.7 Projektne aktivnosti osiguravaju kontinuitet, valorizaciju i integraciju rezultata nakon završetka projekta 5 3. Proračun 25 3.1 Troškovi su opravdani očekivanim rezultatima 15 3.2 Proračun za aktivnosti je realističan i razuman 10 Alatni okvir Alat 158 Evaluacija administrativnih kapaciteta vaše organizacije te njezinih kapaciteta za upravljanje projektom tijekom provedbe projekta Cilj Uobičajeno je procijeniti administrativne kapacitete svoje organizacije te njezine kapacitete za projektni menadžment prije početka projekta, no sljedeći će vam upitnik pomoći u procjeni tih aspekata tijekom provedbe projekta. Proces Sljedeći kontrolni popis pitanja predstavlja opći vodič za vrstu pitanja koja biste mogli postavljati i odgovarati kada procjenjujete administrativne i organizacijske kapacitete. Prvi je korak u korištenju takvog kontrolnog popisa ustanoviti je li određeno pitanje relevantno, a ako jest, treba li ga prilagoditi specifičnim okolnostima vaše organizacije i situacije. Ovaj kontrolni popis samo naznačuje vrste pitanja koja valja uzeti u obzir kad provodite procjenu organizacijskog kapaciteta, pa ga ne treba koristiti kao gotov predložak. Organizacijski aspekt kojeg treba analizirati Pitanja na koja treba odgovoriti Vanjski aspekti Vanjski čimbenici Poveznice/odnosi s drugim organizacijama Stavovi klijenata/ korisnika Na koji način pravni okvir utječe na funkcioniranje organizacije? Kako politička klima i makroekonomski i financijski uvjeti utječu na funkcioniranje organizacije? Posvećuje li dovoljno pažnje na izgradnju i održavanje učinkovitih odnosa s projektnim dionicima? Kakvi su njezini odnosi s financijskim institucijama ili donatorima? U kojoj je mjeri odnos između ciljnih skupina ili korisnika i organizacije zadovoljavajući? Koliko su korisnici zadovoljni uslugama koje im pruža organizacija? Interni aspekti 8 Preuzeto iz “Vodiča za upravljanje projektnim ciklusom”, Europska komisija, Europeaid – Ured za suradnju, 2004. 139 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Stil menadžmenta i kultura Organizacijska struktura Određivanje politika i planiranje Menadžment osoblja, obuka i motivacija 140 Posjeduje li organizacija snažno i učinkovito vodstvo? Je li menadžment dobro informiran o operacijama organizacije? Obavještava li se osoblje o odlukama menadžmenta? Je li pažnja menadžmenta odgovarajuće podijeljena između internih i eksternih odnosa/problema? Postoji li odgovarajuća ravnoteža između podjele odgovornosti i održavanja opće kontrole nad radnim učinkom osoblja? Postoji li kultura upućenosti na kvalitetu usluge? Donose li se odluke na vrijeme? Je li menadžment odgovoran za svoje odluke i performance? Temelji li se struktura za donošenje odluka na jasnoj podjeli odgovornosti? Je li podjela odgovornosti i zadataka jasna i razumljiva za osoblje? Postoji li odgovarajuća i dovoljna suradnja između odsjeka i odjela? Funkcionira li organizacija u skladu s formalnom strukturom? Imaju li ostali dionici, uključujući donatore, dobra iskustva glede načina na koji se upravlja sredstvima organizacije? Pruža li organizacija redovite informacije odgovarajuće kvalitete o svojim aktivnostima i postignućima? Jesu li osnovni sustavi i procedure administrativnog i financijskog menadžmenta dokumentirani? Postoji li jasan sustav planiranja rada i operativne kontrole koji na odgovarajući način uključuje osoblje organizacije? Razumiju li i primjenjuju li te sustave i menadžment i osoblje? Jesu li procedure za nabavu odgovarajuće? Ima li osoblje opise poslova i ako ima, jesu li jasni i korisni? Jesu li plaće i naknade koje se isplaćuju osoblju odgovarajuće? Postoje li odgovarajući poticaji za motiviranje osoblja? Procjenjuje li se periodično radni učinak osoblja i jesu li ti sustavi odgovarajući i učinkoviti? Je li izmjena osoblja na zadovoljavajućoj razini? Postoje li odgovarajuće mogućnosti za obuku osoblja? Pojmovnik ključnih izraza Pojmovnik ključnih izraza P ojmovnik ključnih izraza BRAND Brand predstavlja identitet specifičnog proizvoda, usluge ili tvrtke. To može biti naziv, znak, simbol, kombinacija boja ili slogan. Zakonski zaštićeni naziv branda zove se zaštitni znak. CIVILNO DRUŠTVO Ukupnost dobrovoljnih civilnih i društvenih organizacija koje čine osnovu društva koje funkcionira, a razlikuju se od struktura države i komercijalnih institucija tržišta. Teorija pravne države (države pod vladavinom prava) njezinom najvažnijom značajkom smatra jednakost države i civilnoga društva. DOBROTVORNA ORGANIZACIJA Dobrotvorna organizacija vrsta je neprofitne organizacije koja se bavi općim filantropskim aktivnostima (npr. obrazovnim, religijskim ili drugim aktivnostima), i time služi općem interesu ili općem dobru. DONACIJA Donacija je dar koji daje fizička ili pravna osoba, najčešće u dobrotvorne svrhe i/ili radi dobročinstva. Donacija može imati različite oblike, uključujući novac, usluge, novu ili korištenu robu, uključujući odjevne predmete, igračke, hranu i vozila. Također može predstavljati humanitarnu ili razvojnu pomoć, ili se odnositi na medicinske potrebe kao što je npr. slučaj s davanjem krvi ili organa za transplantaciju. DONATOR Donator je osoba koja nešto dobrovoljno donira tj. daruje. U poslovnom pravu donator je netko tko daruje dar, a primatelj je osoba koja prima taj dar. FILANTROPIJA Filantropija znači “ljubav prema čovjeku” u smislu same ljudske biti. U modernom i praktičnom smislu, filantropija predstavlja privatne inicijative za javno dobro koje se fokusiraju na kvalitetu života. FINANCIJSKI ZAKLADNI FOND Financijski zakladni fond je transfer novca ili vlasništva koji se doniraju nekoj instituciji. Institucije koje uobičajeno upravljaju zakladnim fondovima su: akademske institucije (sveučilišta, privatne škole), kulturne institucije (muzeji, knjižnice, kazališta, bolnice) i religijske ustanove. Zakladni fond može sadržavati naputke glede korištenja sredstava iz fonda, npr. da se sredstva mogu koristiti ili investirati na određeni način, a da glavnica ostane netaknuta zauvijek ili tijekom određenog razdoblja. FIZIČKA OSOBA, PRAVNA OSOBA Fizička osoba je ljudsko biće za razliku od pravne osobe, tj. organizacije koju zakon tretira kao osobu različitu od njezinih članova ili vlasnika. Pravna osoba omogućuje jednoj ili više fizičkih osoba da djeluju kao jedan jedinstveni subjekt (kompozitna osoba). Pravna osoba posjeduje svoj zakonski naziv i prava, zaštitu, privilegije, odgovornosti i dužnosti prema zakonu, baš kao što ih imaju fizičke osobe (ljudi). MARKETING Marketing je proces provođenja tržišnih ispitivanja, prodaje proizvoda i/ ili usluga i promicanja tih proizvoda i/ili usluga reklamiranjem radi povećanja prodaje. Marketing se koristi kako bi se prepoznali, zadovoljili te zadržali kupci. 143 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a MARKETING U DOBROTVORNE SVRHE Marketing u dobrotvorne svrhe ili marketing vezan uz dobročinstvo marketing je koji se odvija u suradnji između profitne tvrtke i neprofitne organizacije radi zajedničke koristi. Ovaj se pojam ponekad koristi u širem smislu i tada se odnosi na bilo koju vrstu marketinških aktivnosti u društvene i dobrotvorne svrhe, uključujući marketinške aktivnosti neprofitnih organizacija. MEĐUNARODNA NEVLADINA ORGANIZACIJA Međunarodna nevladina organizacija (MNVO) ima istu misiju kao nevladina organizacija (NVO), ali je njezin raspon međunarodni te ima urede diljem svijeta koji se bave specifičnim pitanjima u mnogim državama. Međunarodne nevladine organizacije mogu osnivati privatni dobrotvori, kao što su zaklade Carnegie, Rockefeller, Gates i Ford, ili mogu pripadati postojećim međunarodnim organizacijama, kao što je Katolička ili Luteranska crkva. NENOVČANA EKONOMIJA Nenovčana ekonomija je pojam koji se koristio šezdesetih godina 20. st. a nedavno je ponovo oživljen. Njen najbolji primjer je Wikipedia. Tisuće ljudi je spremno raditi bez ikakve naknade na obradi i uređivanju Wikipedije pod uvjetom da je mogu besplatno koristiti (kao što je slučaj i s YouTubeom), besplatno slušati glazbu (kao što je slučaj s LimeWireom). NEPROFITNA ORGANIZACIJA, NEVLADINA ORGANIZACIJA Neprofitna organizacija je nevladina organizacija koja ne distribuira ostvareni profit svojim vlasnicima ili dioničarima, već ga koristi u ostvarenju svojih ciljeva. ORGANIZACIJA Organizacija je društveni dogovor koji slijedi neke zajedničke ciljeve, samostalno kontrolira svoj radni učinak i ima granice koje je odvajaju od njezine okoline. ORGANIZACIJA ZAJEDNICE Organizacija zajednice (ponekad se također naziva organizacija temeljena na zajednici) neprofitna je organizacija civilnog društva koja djeluje unutar jedne lokalne zajednice. ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA Jesu li nevladine organizacije (NVO) legalno osnovane, od strane fizičkih ili pravnih osoba, a funkcioniraju neovisno o bilo kojoj vladi? To je pojam koji vlade obično koriste kada govore o organizacijama koje imaju nevladin status. U porastu je tendencija “ne”-profitnog i “ne”-vladinog sektora da sebe definira koristeći proaktivnije pojmove. Umjesto da se definiraju pojmom koji sadrži negaciju, organizacije predlažu novu terminologiju kojom bi se opisivao taj sektor. Pojam “organizacija civilnog društva” (OCD) koristi sve veći broj organizacija. PROFESIONALNI PRIKUPLJAČI SREDSTAVA Profesionalni prikupljači sredstava plaćeni su za svoje usluge bilo putem naknada koje nisu vezane uz iznose novca koji treba prikupiti, ili tako da zadržavaju postotak prikupljenih sredstava (naknada temeljena na postotku). Ovaj zadnji pristup je izrijekom zabranjen Etičkim kodeksom Udruge profesionalnih prikupljača sredstava. Može se također raditi o osoblju čija je glavna odgovornost prikupljanje sredstava i u tom su slučaju te osobe najčešće članovi visokog menadžmenta organizacije. 144 Pojmovnik ključnih izraza SOCIJALNA EKONOMIJA Socijalna ekonomija sektor je u gospodarstvu između privatnog sektora/poslovanja i javnog sektora/vlade. Uključuje organizacije kao što su zadruge, nevladine organizacije i dobrotvorne organizacije. STRATEGIJA Strategija je riječ vojnog porijekla, kojom se označava plan akcije sa svrhom postizanja određenog cilja. U vojnoj upotrebi strategija se razlikuje od taktike, koja se tiče načina na koji se određeni aktivnost provodi, dok se strategija brine o tome kako se različite aktivnosti povezuju. VOLONTERSKI SEKTOR Volonterski sektor ili sektor zajednice (također neprofitni sektor) predstavlja sferu socijalnih aktivnosti koje poduzimaju neprofitne i nevladine organizacije. Taj se sektor također naziva trećim sektorom u odnosu na javni i privatni sektor. Još jedan naziv za njega je civilni sektor - pojam koji naglašava poveznicu s civilnim društvom. ZADRUGA Zadruga je poslovna organizacija čiji je vlasnik, i u kojoj djeluje, skupina pojedinaca radi zajedničke koristi. Izjava o zadružnom identitetu Međunarodnog zadružnog saveza definira zadruge kao autonomne udruge osoba koje su se po vlastitoj želji udružile da bi ostvarile svoje ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i želje kroz poduzeće koje zajednički posjeduju i na demokratski način kontroliraju. Zadrugu mogu posjedovati i kontrolirati bilo osobe koje koriste njezine usluge ili osobe koje u njoj rade. ZAJEDNICA Tradicionalno se “zajednica“ definirala kao skupina osoba koja dijeli lokaciju na kojoj osobe žive i razvijaju međusobne odnose. Ovaj se pojam često koristi za skupinu koja je organizirana oko zajedničkih vrijednosti, odlikuje je društvena kohezija unutar zajedničke geografske lokacije te društvene jedinice veće od kućanstva. Pojam se također može odnositi na nacionalnu zajednicu ili međunarodnu zajednicu. Otkako postoji Internet, koncept zajednice više nema geografskih ograničenja, jer se ljudi sada mogu okupljati u internetske zajednice i dijeliti zajedničke interese bez obzira na svoju fizičku lokaciju. 145 Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a Reference i TACSO-ovo izvješće o procjeni potreba za Tursku http://en.wikipedia.org/wiki/Social_ enterprise Tom Cannon je profesor strateškog razvoja na Školi za menadžment Sveučilišta u Liverpoolu xvii ii TACSO-ovo izvješće o procjeni potreba za Tursku iii Korporativna društvena odgovornost u Crnoj Gori i regiji – Praktični primjeri, Centar za razvoj nevladinih organizacija i Institut Otvoreno društvo Crna Gora, ožujak 2010. iv TACSO-ovo izvješće o procjeni potreba za Hrvatsku v TACSO-ovo izvješće o procjeni potreba za Hrvatsku vi vii http://www.hlf.org.uk/Pages/ Home.aspx TACSO-ovo izvješće o procjeni potreba za Crnu Goru viii ix x Sargeant and Jay, 2004 Radcliffe, 2007 xi http://www.institute-of-fundraising. org.uk/bestpractice/thecodes/ codesoffundraisingpractice Financing of non-profit organisations, Peter Gusrafik, Dusan Ondrusek, Hanka Zemanova, PDCS xii Jocelyne Daw, Cause Marketing for Nonprofits xiii Cause Related Marketing (CRM) – CSR Europe xiv xv 146 RSPB-ovo godišnje izvješće 2008.-2009. xvi How to Write Fundraising Materials That Raise More Money, Tom Ahern, Emerson & Church Publishers, 2000 xviii xix xx http://nonprofit.about.com www.rauise-funds.org http://ec.europa.eu/enlargement/pdf http://ec.europa.eu/enlargement/ countries/index_en.htm xxi http://ec.europa.eu/enlargement/howdoes-it-work/grants-tenders/ index_en.htm xxii http://ec.europa.eu/enlargement/howdoes-it-work/progress_reports/ index_en.htm xxiii Pravilnik (EC) br. 1889/2006 Europskog parlamenta i Vijeća, 20.12.2006, OJ L 386, 29.12.2006, p.1 (http://ec.europa.eu/ europeaid/where/worldwide/eidhr/ working-documents_en.htm xxiii REGIONALNI PROJEKTNI URED Potoklinica 16 71 000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Telefon: +387 (0)33 532 757 Mrežne stranice: www.tacso.org E-pošta: [email protected] BIVŠA JUGOSLAVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA 11 Oktomvri 6/1-3 1000 Skopje, Bivša Jugoslavenska Republika MAKEDONIJA Telefon: +389 2 32 25 340 E-pošta: [email protected] ALBANIJA Rr “Donika Kastrioti”, “Kotoni” Business Centre, K-2 Tirana, ALBANIJA Telefon: +355 (4) 22 59597 E-pošta: [email protected] BOSNA I HERCEGOVINA Kalesijska 14/3 71 000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Telefon: +387 (0)33 656 877 E-pošta: [email protected] HRVATSKA Amruševa 10/1 10000 Zagreb, HRVATSKA Telefon: +385 1 484 1737/38/3 E-pošta: [email protected] KOSOVO PREMA UNSCR 1244/99 Str. Fazli Grajqevci 4/a 10000 Priština, Kosovo prema UNSCR 1244/99 Telefon: +381 (0)38 220 517 E-pošta: [email protected] CRNA GORA Dalmatinksa 78 20000 Podgorica, CRNA GORA Telefon: +382 20 219 120 E-pošta: [email protected] SRBIJA Španskih boraca 24, stan broj 3 11070 Novi Beograd, SRBIJA Telefon: + 381 11 212 93 72 E-pošta: [email protected] TURSKA, URED ANKARA Gulden Sk. 2/2 Kavaklidere – 06690 Ankara, TURSKA Telefon: +90 312 426 44 5 E-pošta: [email protected] TURSKA, URED ISTANBUL Yenicarsi Caddesi No: 34 34433 Beyoglu Istanbul, TURKEY Phone no: +90 212 293 15 45 E-mail: [email protected] www.tacso.org
© Copyright 2024 Paperzz
