Transnacionalna strategija održivog teritorijalnog razvoja Podunavlja s
posebnim osvrtom na turizam DATOURWAY
NACIONALNA STUDIJA
Hrvatska
prosinac 2010., Zagreb
1
Predgovor
Ovaj je dokument izraĎen u svrhu analize trenutnog stanja hrvatskog Podunavlja u sklopu
transnacionalnog projekta Transnacionalna strategija odrţivog teritorijalnog razvoja Podunavlja s
posebnim osvrtom na turizam (DATOURWAY) unutar Programa IPA SEE 2008. Nacionalna analiza
Hrvatske elaborirana je u sklopu radnog paketa 3.:Istraţivanje teritorija i evaluacija (analiza),
aktivnosti 3.2. Elaboracija nacionalne analize.
Hrvatsko Podunavlje sastoji se od dvije ţupanije (razina NUTS 3 – nomenklatura prostornih jedinica
za statistiku), Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske.
Nacionalna analiza hrvatskog Podunavlja izvršena je u skladu sa Zajedničkom metodologijom za
elaboraciju nacionalnih/transnacionalnih analiza.
Dokument se sastoji od sljedećih devet poglavlja: UtvrĎivanje čimbenika koji utječu na razvoj turizma
u ciljnom području i analiza razvojnih trendova i mogućnosti; Hrvatsko Podunavlje; Društveni resursi;
Prirodne i ekološke karakteristike; Ekonomske karakteristike područja; Infrastruktura; Projekti razvoja
u Podunavlju; Konfliktna područja i SWOT analiza. Dokument je nadopunjen prilozima koji daju
detaljan pregled odabranih podataka i informacija o odreĎenim pitanjima.
Nacionalna analiza dat će vrijedan doprinos Općoj sintezi projekta, kao i elaboraciji teritorijalne
turističke
strategije
čitavog
Podunavlja
(transnacionalne
strategije).
2
Sadržaj
Predgovor ................................................................................................................................................ 2
Uvod ........................................................................................................................................................ 5
1.UtvrĎivanje čimbenika koji utječu na razvoj turizma u ciljnom području i analiza razvojnih trendova
i mogućnosti ............................................................................................................................................ 6
1.1.Nacionalni ciljevi razvoja turizma ................................................................................................. 6
1.2.Regionalne politike razvoja turizma .............................................................................................. 6
1.3. Nacionalne i meĎunarodne dimenzije turizma u Podunavlju ....................................................... 7
2. Hrvatsko Podunavlje ........................................................................................................................... 8
2.1. Teritorijalni opseg hrvatskog Podunavlja ..................................................................................... 8
2.2. Poloţaj hrvatskog Podunavlja unutar Hrvatske .......................................................................... 11
3. Društveni resursi................................................................................................................................ 12
3.1. Gustoća stanovništva i demografska kretanja ............................................................................ 12
3.2. Dobne grupe i razina obrazovanja stanovništva ......................................................................... 15
3.3. Nezaposlenost............................................................................................................................. 18
4. Prirodne i ekološke karakteristike ..................................................................................................... 20
4.1. Prirodni resursi ........................................................................................................................... 20
4.2. Stanje okoliša ............................................................................................................................. 20
4.3. Utjecaj plovnosti Dunava na okoliš ............................................................................................ 21
4.4. Zaštita prirode............................................................................................................................. 21
4.4.1. Natura 2000 ......................................................................................................................... 23
4.6. Zaštita baštine ............................................................................................................................. 24
5. Ekonomske karakteristike područja .................................................................................................. 26
5.1. Opće ekonomske karakteristike Podunavlja ............................................................................... 26
5.2. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo........................................................................................... 31
5.3. Proizvodnja i druge djelatnosti sekundarnog sektora ................................................................. 32
5.4. Djelatnosti tercijarnog sektora.................................................................................................... 32
5.5. Turizam ...................................................................................................................................... 35
6. Infrastruktura ..................................................................................................................................... 40
6.1. Prometni sustav u Podunavlju .................................................................................................... 40
6.1.1. Cestovni promet .................................................................................................................. 40
6.1.2. Ţeljeznički promet ............................................................................................................... 40
3
6.1.3. Riječni promet ..................................................................................................................... 41
6.1.4. Zračni promet ...................................................................................................................... 41
6.2. Komunalije ................................................................................................................................. 41
6.2.1. Opskrba pitkom vodom ....................................................................................................... 41
6.2.2. Opskrba električnom energijom .......................................................................................... 42
6.2.3. Opskrba plinom ................................................................................................................... 42
6.2.4. Gospodarenje otpadnim vodama ......................................................................................... 43
6.2.5. Gospodarenje otpadom ........................................................................................................ 43
6.2.6. Zaštita okoliša...................................................................................................................... 44
6.2.6.1. Voda za piće ................................................................................................................. 44
6.2.6.2. Onečišćenje zraka......................................................................................................... 44
6.2.6.3. Gospodarenje otpadom ................................................................................................ 44
6.2.6.4. Onečišćenje tla ............................................................................................................. 45
7. Projekt razvoja u Podunavlju ............................................................................................................ 46
8. Konfliktna područja ........................................................................................................................... 51
8.1. Konflikti izmeĎu turizma i stanja okoliša .................................................................................. 51
8.2. Konflikti izmeĎu turizma i ljudskih resursa ............................................................................... 51
8.3. Infrastrukturne zapreke razvoju turizma .................................................................................... 52
9.SWOT analiza .................................................................................................................................... 53
Prilozi .................................................................................................................................................... 55
Prilog 1. Opći pregled strateških dokumenata povezanih s razvojem turizma u Podunavlju ............ 55
Prilog 2. Stanovništvo u Podunavlju po općinama 1991.-2001. ....................................................... 56
Prilog 3. Gosti, noćenja i kreveti po gradovima i općinama u Podunavlju 2009. ............................. 60
Prilog 4. Opći pregled gostiju, noćenja i stranih gostiju u Podunavlju i Hrvatskoj od 2005. do 2009.
........................................................................................................................................................... 62
Prilog 5. Zaposlenost u Podunavlju, panonskoj Hrvatskoj (NUTS 2) i Hrvatskoj s posebnim
osvrtom na turistički sektor od 2005. do 2009. ................................................................................. 64
Prilog 6. Ulaganja u turistički sektor po regijama: Podunavlje, panonska Hrvatska(NUTS 2) i
Hrvatska od 2004. do 2008................................................................................................................ 65
4
Uvod
Hrvatska je jedna od deset zemalja koje čine dio područja rijeke Dunav koja teče kroz više zemalja
i nacija od bilo koje druge rijeke u svijetu. Udio Hrvatske u Dunavu jedan je od najkraćih od svih
zemalja, a ona je ujedno jedna od drţava koje nemaju velike gradove na obali Dunava. Duljina
rijeke Dunav u Hrvatskoj iznosi samo 188 km i većina te duljine čini granicu izmeĎu Hrvatske i
Srbije. Dunav prolazi manji broj kilometara samo još u Slovačkoj, Ukrajini i Moldaviji. Najveći
hrvatski grad na Dunavu je Vukovar sa samo oko 30.000 stanovnika, za razliku od Austrije,
Slovačke i MaĎarske čiji su glavni gradovi smješteni na Dunavu.
Iako je obala Dunava u Hrvatskoj relativno kratka, Dunav odvodnjava većinu hrvatskog teritorija,
a prostor blizu njegovih obala najvaţniji je za hrvatski riječni promet. Stoga se područje blizu
Dunava u Hrvatskoj smatra veoma bitnim za drţavu. Hrvatsko Podunavlje, koje se sastoji od dvije
ţupanije, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske, takoĎer je poznato kao najplodnije tlo u
drţavi, a zahvaljujući mnogim prirodnim i kulturnim znamenitostima postaje jedno od najvaţnijih
područja za kontinentalni turizam u Hrvatskoj.
5
1.UtvrĎivanje čimbenika koji utječu na razvoj turizma u ciljnom području i
analiza razvojnih trendova i mogućnosti
1.1.Nacionalni ciljevi razvoja turizma
Jedan od glavnih problema razvoja turizma u Hrvatskoj jest njegova usmjerenost na priobalno
područje gdje se ostvaruje oko 95 posto turističkih noćenja. Ovaj se udio ne mijenja usprkos
različitim nastojanjima kojima se potiče turizam u zanemarenom kontinentalnom dijelu zemlje,
uključujući hrvatsko Podunavlje. Bez obzira na takva nastojanja i postojanje različitih prirodnih i
kulturnih znamenitosti, kontinentalni turizam u Hrvatskoj mnogo je manje razvijen nego u svim
susjednim zemljama, posebice u Sloveniji i MaĎarskoj.
U posljednjem strateškom dokumentu na nacionalnoj razini1 govori se o tome kako kontinentalni
dio Hrvatske ima velike mogućnosti u kulturnom, ekološkom, zdravstvenom i poslovnom turizmu,
ali se ne predlaţu konkretne mjere za poticanje takvih vrsti turizma. Za hrvatsko Podunavlje kao
dio Slavonije posebno se naglašava kako postoje mogućnosti za seoski turizam, lov, ribolov i
različite aktivnosti na selu. Velik se naglasak stavlja na potrebu za odrţivim razvojem turizma i
sustavnim razvojem odredišta odnosno upravljanjem odredištima.
MeĎu deset različitih mjera koje čine dio strategije, za ovo je područje najvaţnija izrada i
provedba različitih dokumenata prostornog planiranja, poštovanje visokih ekoloških standarda,
integralni razvoj turističkih odredišta i sveukupno poboljšanje kvalitete turističke ponude, kao i
marketinških i komunikacijskih alata. Novi glavni plan razvoja hrvatskog turizma predviĎa se za
sljedeću godinu pa se moţe očekivati da će se uloţiti novi napori kako bi se poboljšao stvarni mali
značaj turizma u unutrašnjosti Hrvatske i hrvatskom Podunavlju kao njegovom dijelu.
1.2.Regionalne politike razvoja turizma
Postoje mnogi dokumenti o razvoju turizma u hrvatskom Podunavlju na regionalnoj i lokalnoj
razini. Za sveukupni razvoj najvaţnijim su se pokazali prostorni planovi za dvije ţupanije,
Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku, zahvaljujući svojoj operativnoj snazi. Budući da je
glavna svrha ovih planova definiranje prostornih zona za odreĎeni razvoj, oni ne nude strateški
pristup, a turizam u tim planovima ionako ne igra ključnu ulogu zbog relativno male stvarne
vaţnosti koja mu se pridaje. Regionalni operativni programi (ROP) za dvije ţupanije poseban
naglasak stavljaju na razvoj turističke suprastrukture i razvoj različitih turističkih proizvoda,
pogotovo u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. No za razliku od prostornih planova, ROP-ovi
nemaju operativnu snagu i ne nude učinkovite mehanizme za provedbu projekata.
1
Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, Hotel partner d.o.o., 2003.
6
Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija pokrenule su izradu glavnih planova razvoja
turizma za svoja područja, ali ti planovi nisu provedeni tj. čak nisu bili prihvaćeni ni njihovi nacrti
kao u slučaju Vukovarsko-srijemske ţupanije. Neke ideje u tim planovima mogle bi biti veoma
pogodne za budući razvoj turizma. Odnose se na isticanje lokalnog arhitektonskog i tradicionalnog
nasljeĎa u slučaju Osječko-Baranjske ţupanije, odnosno na naglašavanje obrazovanja i
osposobljavanja u slučaju Vukovarsko-srijemske ţupanije, pogotovo u pogledu turističkog
planiranja i turističkih usluga za pruţatelje usluga seoskog turizma.
Postoje odreĎeni prostorni planovi na lokalnoj razini (NUTS 5) za neke gradove i općine koji
takoĎer uključuju odreĎene mjere koje se odnose na razvoj turizma. U većini se slučajeva
spominju promotivne mjere, a u nekoliko slučajeva i strategija brenda. TakoĎer postoje i odreĎeni
lokalni planovi razvoja na razini NUTS 5 koji upućuju na poticanje ulaganja u turizam i usluge,
kao i na stvaranje središta razvoja turizma.
Za odreĎene će se ţupanije veoma korisnim pokazati strateški dokumenti o turizmu čija se izrada
planira za 2011. pa se očekuje da će i Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija imati
strateške dokumente koji naglašavaju budući razvoj turizma. Prilog 1. daje pregled dokumenata
koji se tiču razvoja turizma u hrvatskom Podunavlju.
1.3. Nacionalne i meĎunarodne dimenzije turizma u Podunavlju
Turizam u Podunavlju postaje sve popularniji u svim zemljama na obalama Dunava. Jedan od
čimbenika koji doprinosi takvom porastu vaţnosti turizma u Podunavlju jest opća raznolikost
turističke ponude koja takoĎer uključuje riječna krstarenja kao iznimno vaţan tip turističke
aktivnosti za ovu regiju. Još jedan, moţda i vaţniji element jest opće labavljenje graničnih
formalnosti i viša razina sigurnosti na tom području. To je posljedica pridruţivanja Rumunjske i
Bugarske Europskoj uniji u 2007., ali i labavljenja graničnog reţima izmeĎu Srbije i Europske
unije odnosno nedavno ukidanje viza za graĎane Srbije koji ulaze u Europsku uniju.
Takav razvoj znatno podrţava sve vrste turizma i sve zemlje jer omogućava bitno proširenje
turističkih aktivnosti za turiste koji dolaze iz bilo koje od navedenih zemalja, kao i lakšu
navigaciju na krstarenjima kroz različite zemlje. Stvaran jak rast turizma u hrvatskom Podunavlju
definitivno je posljedica gore navedenih procesa te se očekuje da će otvoriti vrlo dobre prilike za
budućnost. Ovdje pripada predloţeno ukidanje granične kontrole izmeĎu Hrvatske i MaĎarske
nekoliko godina nakon što Hrvatska pristupi Europskoj uniji, a u daljoj budućnosti i sa Srbijom s
obzirom na njenu politiku pristupanja Europskoj uniji. Utemeljenjem predloţenog rezervata
biosfere Mura-Drava-Dunav takoĎer se moţe pridonijeti razvoju turizma i povećati prekogranična
suradnja zemalja koje leţe na Dunavu.
7
2. Hrvatsko Podunavlje
2.1. Teritorijalni opseg hrvatskog Podunavlja
Hrvatsko Podunavlje predstavlja regiju koja obuhvaća dvije najistočnije hrvatske ţupanije,
Osječko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku. One pokrivaju ukupnu površinu od 6609 kvadratnih
kilometara i imaju 536.274 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2001. Udio hrvatskog
Podunavlja u ukupnom prostoru Hrvatske iznosi 11,7 posto, a u stanovništvu 12,1 posto, što znači
da je gustoća stanovništva u hrvatskom Podunavlju nešto viša od hrvatskog prosjeka. Kao i
preostalih 18 ţupanija i Grad Zagreb koji nosi status ţupanije, one takoĎer predstavljaju regije
razine NUTS 3.
Čitavo hrvatsko Podunavlje pripada regiji razine NUTS 2 središnje i istočne (panonske) Hrvatske
koja uključuje još šest ţupanija (Brodsko-posavsku, Poţeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku,
Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku). Preostale dvije hrvatske regije razine
NUTS 2 jesu sjeverozapadna Hrvatska i jadranska Hrvatska. Ţupanije kao regije razine NUTS 3
predstavljaju prvu razinu teritorijalne podjele Hrvatske, dok su regije NUTS 2 nedavno formirane
u statističke svrhe radi procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Unatoč nepostojanju upravnih jedinica na razini NUTS 2 u Hrvatskoj postoje četiri tradicionalne
makroregije koje obuhvaćaju područja koja odgovaraju podjeli na razini NUTS 2 i koje gravitiraju
prema četiri najveća hrvatska grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. U tom smislu postojeća
regija razine NUTS 2 koja pokriva Središnju i Istočnu Hrvatsku uključuje čitavu makroregiju
Osijeka kao najvećeg grada u hrvatskom Podunavlju. Ova makroregija u biti pokriva pet ţupanija
koje su poznate kao povijesna regija Slavonija. Osim Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske,
ovdje pripadaju i Brodsko-posavska, Poţeško-slavonska i Virovitičko-podravska ţupanija.
Preostale kontinentalne ţupanije, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, dio
su zagrebačke2 makroregije u središnjoj Hrvatskoj zajedno sa svim ţupanijama koje pripadaju
regiji razine NUTS 2 Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
2
Zagreb kao najveći grad u Hrvatskoj takoĎer sluţi kao makroregionalno središte za zapadne dijelove
Brodsko-posavske, Poţeško-slavonske i Virovitičko-podravske ţupanije u povijesnoj Slavoniji, kao i za dio
planinske Ličko-senjske ţupanije koja pripada jadranskoj regiji Hrvatske na razini NUTS 2.
8
Slika 1. Podjela Hrvatske na regije razine NUTS 2 i NUTS 3 (ţupanije), s poloţajem hrvatskog
Podunavlja
Imajući na umu ovu situaciju, hrvatsko Podunavlje pokriva većinu osječke makroregije, a Osijek
je nesumnjivo njen najvaţniji grad. Hrvatsko Podunavlje nedavno je priznato kao nova
tradicionalna regija („Hrvatsko Podunavlje“) koja široko gledano pokriva čitavo područje obiju
ţupanija. Ipak, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija mnogo su poznatije po tome
što pokrivaju istočni dio povijesne regije Slavonije i čitavi hrvatski dio prekogranične povijesne
regije Baranje koja je najvećim dijelom smještena u MaĎarskoj. Iako tvori dio Slavonije, područje
Vukovarsko-srijemske ţupanije takoĎer pripada staroj hrvatskoj povijesnoj regiji Srijemu čiji veći,
istočni dio pripada Vojvodini u Srbiji.
Slika 2. Podjela hrvatskog Podunavlja na regije razine NUTS 4 i NUTS 5 (gradove i općine)
9
Daljnja sluţbena teritorijalna podjela Hrvatske uključuje razinu NUTS 5 s ukupno 127 gradova i
429 općina. U hrvatskom se Podunavlju nalazi 12 gradova i 61 općina - 7 gradova i 35 općina u
Osječko-baranjskoj te 5 gradova i 26 općina u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Najvaţniji je grad
Osijek kao sjedište Osječko-baranjske ţupanije sa 114.616 stanovnika u 2001., drugi najveći su
Vinkovci u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji s 35.912 stanovnika, treći je Vukovar kao sjedište
Vukovarsko-srijemske ţupanije s 31.670 stanovnika, a četvrto je Đakovo kao drugi najveći grad u
Osječko-baranjskoj ţupaniji s 30.092 stanovnika. Od preostalih osam gradova, njih šest ima
izmeĎu 10.000 i 20.000 stanovnika – Našice, Valpovo, Belišće, Beli Manastir i Donji Miholjac u
Osječko-baranjskoj ţupaniji te Ţupanja u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Najmanji su gradovi
Ilok i nedavno utemeljen grad Otok u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji, a oboje imaju oko 8000
stanovnika.
Podjela na razini NUTS 5 ustanovljena je u Hrvatskoj nakon 1991. kada je Hrvatska postala
neovisna drţava. Prije toga su u bivšoj socijalističkoj Jugoslaviji izmeĎu 1962. i 1991. osnovne
teritorijalne jedinice u Hrvatskoj bile „velike“ općine veličine kotara u većini zemalja ili
mikroregija na razini NUTS 4. Godine 1991. u čitavoj se Hrvatskoj nalazilo ukupno 102 „velike“
općine ili kotara. Iako su te teritorijalne jedinice ukinute 1992., još uvijek pruţaju odreĎene
središnje funkcije za susjedne općine poput srednjih škola, policijskih postaja, lokalnih sudova,
medicinskih usluga itd. U hrvatskom su Podunavlju bivše jedinice razine NUTS 4 ostale veoma
vaţne. Veći broj njihovih sjedišta i dalje funkcioniraju kao jedina gradska središta susjednih
područja, a njihovi se stanovnici još uvijek poistovjećuju s njima na lokalnoj razini.
Postoji ukupno devet mikroregija NUTS 4 u hrvatskom Podunavlju sa središtima u svim
gradovima koji imaju više od 10.000 stanovnika osim u industrijskom gradu Belišće koji je veoma
blizu Valpovu. Šest mikroregija nalazi se u Osječko-baranjskoj ţupaniji - Osijek, Đakovo, Našice,
Beli Manastir, Valpovo i Donji Miholjac, dok su tri u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji – Vukovar,
Vinkovci i Ţupanja. Mikroregija Beli Manastir obuhvaća čitavo područje povijesne regije Baranje
u Hrvatskoj, područja oko Đakova i Valpova poznate su kao mikroregije Đakovština i
Valpovština, područje oko Ţupanje kao Ţupanjska Posavina itd.
Obzirom na njihovu vaţnost, ove će se mikroregije uključiti u analizu unatoč činjenici da ne
predstavljaju upravne teritorijalne jedinice. Još je jedan čimbenik i izniman značaj regija razine
NUTS 4 u susjednim zemljama MaĎarskoj i Srbiji gdje još uvijek postoje kao upravne jedinice te
ih je stoga pogodno koristiti za različite usporedbe.
10
2.2. Položaj hrvatskog Podunavlja unutar Hrvatske
Hrvatsko Podunavlje pokriva najistočniji dio Hrvatske u Panonskoj nizini. Ovo je područje opće
poznato kao najravniji dio cijele Hrvatske te kao njen najvaţniji dio po pitanju poljoprivredne
proizvodnje, pogotovo uzgoja ţitarica, industrijskih biljaka i stoke. Najnastanjeniji su dijelovi oko
većih gradova, a najslabije su naseljena močvarna područja na istoku blizu rijeka Save i Dunava te
na zapadnom dijelu područja na padinama gora Krndije i Dilja.
Geografski poloţaj hrvatskog Podunavlja nepovoljan je u usporedbi s drugim hrvatskim
ţupanijama zbog udaljenosti od najznačajnijih turističkih tokova i glavnih trţišta. S druge strane,
prometna je povezanost veoma dobra jer postoji autocesta na paneuropskom koridoru X (Zagreb –
Beograd) i na koridoru Vc (veza Osijeka s koridorom X). TakoĎer se blizu Osijeka nalazi
meĎunarodna zračna luka koja svake godine ima sve više zračnih linija zbog privlačnosti
niskotarifnih aviokompanija. No ţeljeznička povezanost nije jako dobra iako je u čitavom
području razvijena ţeljeznička mreţa koja spaja većinu gradova. Dunav kao paneuropski koridor
VII postaje sve značajniji, no trenutno samo Vukovar sluţi kao luka za prijevoz robe i riječna
krstarenja putnika.
Naţalost, hrvatsko je Podunavlje poznato i kao područje najviše razoreno u ratu izmeĎu 1991. i
1995., a obuhvaća posljednje teritorije koji su 1998. vraćeni Hrvatskoj nakon okupacije. Najveća
šteta u čitavom ratu nanesena je gradu Vukovaru koji je gotovo u potpunosti uništila bivša
Jugoslavenska narodna armija, no znatno su razoreni bili i Osijek i drugi gradovi u okolici. Stoga
je ovaj dio Hrvatske, koji je nekoć bio najrazvijeniji, danas najmanje razvijen kraj čiji su
gospodarski pokazatelji ispod hrvatskog prosjeka.
Osim izravnih ratnih razaranja, hrvatskom je Podunavlju naštetila i neučinkovita privatizacija u
industriji i poljoprivredi. Obzirom na osiromašenje stanovništva i poloţaj daleko od glavnih
tranzitnih tokova, trgovina je igrala mnogo manju ulogu u istočnom dijelu Hrvatske nego u ostatku
zemlje. Ovo je bitno napomenuti jer je to bila jedna od najvaţnijih djelatnosti u Hrvatskoj nakon
rata uz turizam i promet.
Oporavak koji je krenuo sporo pred oko deset godina ponovno je zaustavila svjetska kriza koja je
posebno pogodila kontinentalne dijelove Hrvatske. Iako regija hrvatskog Podunavlja pripada
kontinentalnoj Hrvatskoj kao općenito nerazvijenom kraju po pitanju turizma, stvarni turistički
rezultati relativno su dobri kad se u obzir uzme njen poloţaj i privlačnost, i to pogotovo u
posljednjih pet godina. Ovakva kretanja pokazuju da Podunavlje ima snaţan turistički potencijal te
da bi uz odgovarajuće poticaje moglo postati jedno od vodećih područja kontinentalnog turizma u
Hrvatskoj i značajan čimbenik budućeg razvoja.
11
3. Društveni resursi
3.1. Gustoća stanovništva i demografska kretanja
Donjom tablicom i slikom daje se pregled populacijskog trenda hrvatskog Podunavlja u zadnjih
20 godina. Podaci o stanovništvu za 1991. I 2001. Temelje se na popisima stanovništva, dok su
ostali podaci o stanovništvu rezultat procjene.
Tablica 1. Stanovništvo hrvatskog Podunavlja za 1991., 2001., 2005. i 2009.godinu
Županija
1991.
Osječko-baranjska
Vukovarsko-srijemska
Hrvatsko Podunavlje
Republika Hrvatska
367.193
330.506
325.567
319.239
231.241
207.376
201.155
197.472
598.434
537.882
526.722
516.711
4.784.265 4.439.635 4.441.989 4.429.078
2001.
2005.
2009.
Izvor: Drţavni zavod za statistiku
Slika 3. Stanovništvo u hrvatskom Podunavlju u razdoblju 1991-2009
Prema procjenama broja stanovnika u hrvatskom Podunavlju u godinama nakon posljednjeg
popisa stanovništva, zamjećuje se opadajući trend broja stanovnika na NUTS 3 razini.
Za daljnje analize demografskih kretanja , korišteni su isključivo podaci iz popisa stanovništva
1991. I 2001.godine zbog svoje validnosti i obuhvata.
12
Hrvatsko Podunavlje ima gustoću stanovništva sličnu hrvatskom prosjeku (78,4 stanovnika/km2),
koncentriranu uglavnom oko većih gradskih centara. Najgušće naseljena područja su gradovi
Osijek (656 stanovnika/km2), Vinkovci (383 stanovnika/km2) i Vukovar (316 stanovnika/km2).
NajrjeĎe naseljena područja su općina Levanjska Varoš na obroncima Dilj gore sa samo 10
stanovnika po kvadratnom kilometru, a slijede općine Jagodnjak i Bilje u Baranji pokraj Drave i
Dunava sa samo 20 stanovnika po kvadratnom kilometru.
Za hrvatsko Podunavlje vrlo su tipična velika naselja kakva postoje i u susjednim područjima u
MaĎarskoj i Srbiji (Vojvodini), ali ih nema u većini drugih dijelova Hrvatske. To je područje
takoĎer poznato i kao višenacionalno područje s vaţnim udjelom nacionalnih manjina – od
ukupno 535.274 stanovnika u 2001. Hrvati čine 81,7% stanovništva, a najbrojnije manjine su Srbi
(11,3%), MaĎari (2,2%) i Slovaci (0,7%). Srbi su koncentrirani u odreĎenim selima oko Vukovara
i u zapadnoj Baranji, a MaĎari uglavnom u istočnoj Baranji.
Tablica 2. Stanovništvo u hrvatskom Podunavlju u 1991. i 2001.
Površina
u km2
Stanovništvo
u 1991.
Stanovništvo
u 2001.
OSJEČKOBARANJSKA
4.155 *)
367.193
330.506
79,5
-9,1**)
VUKOVARSKOSRIJEMSKA
2.454 *)
231.241
204.768
83,4
-13,4**)
HRVATSKO
PODUNAVLJE
UKUPNO
6.609 *)
598.434
536.274
81,1
-10,7**)
56.594 *)
4.784.265
4.437.460
78,4
-7,2**)
Županija
HRVATSKA
Gustoća
stanovništva
Promjena
1991.-2001.
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku
*) Površina ţupanija i cijelog hrvatskog Podunavlja neznatno se razlikuje od zbroja površina svih gradova i
općina, jer površine gradova i općina nisu sluţbene, nego izvedene iz baze podataka GIS-a.
**) zbog promjene metodologije u hrvatskom popisu stanovništva izmeĎu 1991. i 2001. (nakon popisa
stanovništva iz 2001. hrvatski drţavljani koji ţive u inozemstvu duţe od šest mjeseci tijekom godine
dana više se ne broje) stvarno smanjenje broja stanovnika manje je od onog prikazanog brojkama.
Koristeći istu metodologiju u 1991. kao i u 2001. stvarno smanjenje bilo bi oko -4,0% za Osječkobaranjsku ţupaniju, -4,6 za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju, -4,2 za hrvatsko Podunavlje i oko -1,4 za
cijelu Hrvatsku.
Prilog 2. pruţa detaljne podatke o stanovništvu u Podunavlju prema općinama za razdoblje 1991.2001.
13
S obzirom na plodnost zemlje i jednostavne uvjete gradnje na uglavnom ravnom terenu s dobrom
prometnom infrastrukturom, u hrvatskom Podunavlju svakako moţe ţivjeti više stanovnika. Ipak,
to područje pokazuje smanjenje ukupnog broja stanovnika od oko 10,7% prema rezultatima
popisa stanovništva te oko 4% pozitivno, što je mnogo više od hrvatskog prosjeka od oko 7%
prema rezultatima popisa stanovništva ili 1,4% pozitivno.
Slika 4. Gradovi i općine u hrvatskom Podunavlju prema gustoći stanovništva u 2001.
Najveće smanjenje u broju stanovnika prisutno je u područjima koja su jako pogoĎena ratom i
djelomično u onima sa srpskim stanovništvom, što je uzrokovano iseljavanjem Hrvata u druge
dijelove Hrvatske i dijelom Srba u Srbiju.3 Najveće smanjenje broja stanovnika prisutno je u
gradu Vukovaru (32%), općinama Tompojevci (35%) i Lovas (29%) pokraj Vukovara te u
općinama Popovac (33%) i Jagodnjak (30%) u Baranji. Kao što je već navedeno, stvarno je
smanjenje manje i moţe se procijeniti na oko 4% manje.
Suprotna demografska kretanja prisutna su uglavnom u najjuţnijem dijelu hrvatskog Podunavlja,
posebno u gradu Ţupanji na rijeci Savi, s povećanjem broja stanovnika od 15% prema podacima
popisa stanovništva ili gotovo 30% pozitivno. To je uzrokovano velikim useljavanjem Hrvata iz
Bosne i Hercegovine tijekom rata izmeĎu 1992. i 1995., uglavnom onih prognanih iz susjednih
područja koja su sada pod upravom Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Značajno povećanje
uglavnom uzrokovano istim razlogom prisutno je i u nekim drugim općinama blizu Ţupanje poput
Bošnjaka, Cerne i Štitara (svi 5% ili više od 15% pozitivno) kao i u općinama Privlaka pokraj
Vinkovaca (8% ili oko 20% pozitivno) te Čepin (5% ili oko 10% pozitivno) u prigradskom
području Osijeka.
3
Srpsko je stanovništvo većinsko u tri općine u Osječko-baranjskoj ţupaniji (Erdut 54%, Jagodnjak 65% i
Šodolovci 85%) te četiri u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (Borovo 87%, Markušica 91%, Negoslavci 97% i
Trpinja 89%). MaĎari su većinsko stanovništvo u općini Kneţevi Vinogradi u Baranji (41%) s velikim udjelom
u susjednim općinama Bilje (35%) i Draţ (25%).
14
Osim utjecaja prirodnog smanjenja broja stanovnika, migracije su takoĎer imale negativan utjecaj
na ukupni broj stanovnika u tom području. Trend negativne ukupne neto migracije prisutan je već
desetljeće u obje ţupanije na ovom području. U 2009. iznosio je oko -1600 osoba.
U usporedbi s drţavnim prosjekom od 85% u 2009. vitalni indeks (broj ţivoroĎenih na 100
umrlih stanovnika) bio je ispodprosječan u obje ţupanije: u Osječko-baranjskoj 78% i
Vukovarsko-srijemskoj 82,9%.
3.2. Dobne grupe i razina obrazovanja stanovništva
S obzirom na dobne grupe zanimljivo je da je struktura stanovništva bolja od hrvatskog prosjeka
usprkos negativnim demografskim kretanjima. Udio mlaĎeg stanovništva ispod 20 godina stoga je
neznatno veći od hrvatskog prosjeka (22,2% u usporedbi s 21,1% za Hrvatsku), a udio
stanovništva starijeg od 64 godine neznatno je manji od hrvatskog prosjeka (16,5% u usporedbi s
17,2%). Situacija je općenito povoljnija u gospodarski slabije razvijenoj Vukovarsko-srijemskoj
ţupaniji što je značajno uzrokovano povoljnijom dobnom strukturom useljenika iz Bosne i
Hercegovine. Struktura stanovništva prema dobnim grupama prikazana je u nastavku.
Tablica 3. Broj stanovnika hrvatskog Podunavlja prema dobnim grupama u 2009. (procjena)
Dobna grupa
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Hrvatsko
Podunavlje
Republika
Hrvatska
Ukupan broj
stanovnika
319.239
197.472
516.711
4.429.078
0-19 godina
20-64 godina
65 godina i više
nepoznato
Relativni brojevi
(%)
0-19 godina
20-64 godina
65 godina i više
nepoznato
68.959
196.294
53.129
857
45.790
118.503
32.211
968
114.749
314.797
85.340
1.825
932.721
2.714.015
763.149
19.193
21,6
61,5
16,6
0,3
23,2
60,0
16,3
0,5
22,2
60,9
16,5
0,4
21,1
61,3
17,2
0,4
Izvor: Drţavni zavod za statistiku; prioćenje 7.1.4.; Rujan 2010; procjena broja stanovnika za 2009
15
Slika 5. Ţupanije (NUTS 3) hrvatskom Podunavlju prema dobnim grupama u 2009.
Za razliku od dobne strukture obrazovna situacija u hrvatskom Podunavlju gora je od hrvatskog
prosjeka, osobito u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Udio neobrazovanog stanovništva mnogo je veći
od hrvatskog prosjeka (4,1% u Podunavlju, a 2,9% na drţavnoj razini), a udio ljudi s višim ili visokim
stupnjem obrazovanja mnogo je manji (8,2% u Podunavlju, a 11,9% na drţavnoj razini). To je
uzrokovano većim udjelom ruralnog stanovništva i sveukupnom gospodarskom situacijom. Osobito je
opasna činjenica da su iseljenici iz tog područja u druge krajeve Hrvatske i inozemstvo uglavnom oni
dobro obrazovani, a useljenici iz Bosne i Hercegovine uglavnom imaju niţi stupanj obrazovanja.
16
Tablica 4. Stanovništvo hrvatskog Podunavlja prema stupnju obrazovanja u 20014.
Administrativna jedinica
Stanovništvo starije od 15 godina
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Hrvatsko
Podunavlje
HRVATSKA
271.787
165.409
437.196
3.682.826
9.113
8.782
17.895
105.332
Osnovna škola
116.615
75.418
192.033
1.381.547
Srednja škola
119.444
68.380
187.824
1.733.198
24.916
10.945
35.861
438.034
1.699
1.884
3.583
24.715
3,4
5,3
4,1
2,9
Osnovna škola
42,9
45,6
43,9
37,5
Srednja škola
43,9
41,3
43,0
47,1
Viša i visoka stručna sprema
9,2
6,6
8,2
11,9
Nepoznato
0,6
1,1
0,8
0,7
Bez škole
Viša i visoka stručna sprema
Nepoznato
Relativni brojevi (%)
Bez škole
Izvor: Drţavni zavod za statistiku
Osobito velik udio ljudi s niţim stupnjem obrazovanja prisutan je u juţnim dijelovima Vukovarskosrijemske ţupanije, gdje je stanovništvo uglavnom ruralno i gdje je visok udio useljenika iz Bosne i
Hercegovine. S druge strane, veći udio ljudi s višim ili visokim stupnjem obrazovanja prisutan je
samo u većim gradovima poput Osijeka, Vinkovaca, Vukovara i Đakova. To nije tipično za druge
dijelove Hrvatske gdje je veći udio bolje obrazovanih ljudi prisutan i u manjim gradovima, osobito u
obalnom dijelu zemlje. Stupanj obrazovanja prema gradovima i općinama ilustriran je na slici u
nastavku.
Podaci o stanovništvu prema stupnju obrazovanja za cjelokupno stanovništvo dostupni su samo za
2001.godinu kada je raĎen zadnji popis stanovništva
4
17
Slika 6. Gradovi i općine u hrvatskom Podunavlju prema stupnju obrazovanja u 2001.
3.3. Nezaposlenost
S iznadprosječnim stopama nezaposlenosti Podunavlje se u Hrvatskoj smatra regijom koja zaostaje5.
U razdoblju od posljednjih pet godina stopa nezaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji
konstantno je bila preko 25%, dok je u Osječko-baranjskoj bila preko 20%. Drţavni prosjek u istom
razdoblju bio je najviši u 2005. sa 17,1%. Slika u nastavku prikazuje kretanja stopa nezaposlenosti po
ţupanijama u Podunavlju kao i drţavni prosjek za razdoblje 2005.-2009.
5
Izvor: Godišnji izvještaji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2005.-2009.
18
Slika 7. Stopa nezaposlenosti po ţupanijama u Podunavlju te drţavni prosjek u razdoblju 2005.-2009.
Druga karakteristika regija s visokim stopama nezaposlenosti jest dugotrajna nezaposlenost. Od
49.619 registriranih nezaposlenih osoba, 14.553 ili 29,3% su bile nezaposlene preko tri godine, što je
neznatno više od drţavnog prosjeka. No, ako se broj dugotrajno nezaposlenih osoba usporedi s
ukupnim brojem stanovnika (516.711), dobiva se da je 9,6% ukupnog stanovništva nezaposleno, a
nezaposlene osobe u Podunavlju čine 18,7% od ukupnog broja dugotrajno nezaposlenih u drţavi.
Tablica u nastavku prikazuje stanje nezaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti, tj. broj registriranih
osoba nezaposlenih dulje od tri godine u prosincu 2009. u Podunavlju u usporedbi s drţavnom
razinom.
Tablica 5. Nezaposlene osobe i dugotrajno nezaposlene osobe u Podunavlju i u Republici Hrvatskoj
31. prosinca 2009.
Područje
Broj
nezaposlenih
Osječko-baranjska ţupanija
Vukovarsko-srijemska ţupanija
Podunavlje
Republika Hrvatska
31.430
18.189
Broj osoba nezaposlenih
3+ godina (dugotrajno
nezaposleni)
9.288
5.265
%
dugotrajno
nezaposlenih
osoba
29,6%
28,9%
49.619
14.553
29,3%
291.545
77.773
26,7%
Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4132
19
4. Prirodne i ekološke karakteristike
4.1. Prirodni resursi
Najvaţniji prirodni resursi hrvatskog Podunavlja su plodna zemlja na cijelom području te mnogo
šuma (osobito hrastovih) u područjima blizu velikih rijeka Dunava, Save i Drave. Obradivo
zemljište u Podunavlju pokriva oko 362 tisuće hektara, što čini gotovo 30% ukupnog obradivog
zemljišta u Hrvatskoj6. Tu nema vaţnih rudnih bogatstava, osim nešto plinskih i naftnih polja u
sjeverozapadnom dijelu područja blizu Donjeg Miholjca te na jugoistoku blizu Vinkovaca, no
nisu osobito značajna. Vaţni prirodni resursi su takoĎer brojna područja zaštićene prirode i tri
velike rijeke - Dunav, Sava i Drava.
Osim najduţeg Dunava s ukupno 2.857 km (u Hrvatskoj samo 188 km), druge dvije najveće
hrvatske rijeke takoĎer protječu ovom regijom – najduţa hrvatska rijeka Sava (945 km ukupno i
562 u Hrvatskoj) te Drava (707 km ukupno, 505 u Hrvatskoj). Dunav uglavnom funkcionira kao
granična rijeka izmeĎu Hrvatske i Srbije (Vojvodina), Sava kao granična rijeka izmeĎu Hrvatske i
Bosne i Hercegovine, a velik dio Drave je takoĎer granična rijeka izmeĎu Hrvatske i MaĎarske.
Na području postoji samo jedno veće jezero – akumulacijsko jezero Borovik u najzapadnijem
dijelu, površine 2,5 km2. Na području ima i mnogo ribnjaka, od kojih neki pokrivaju relativno
veliku površinu. U Baranji te oko Erduta i Đakova ima niskih brda s poznatim vinogradima, a
nešto viših brda ima na zapadu Osječko-baranjske ţupanije. Najviše uzvišenje iznosi 605 m na
gori Krndiji, no većina ravnog teritorija niţa je od 200 metara nadmorske visine.
4.2. Stanje okoliša
Okoliš u Podunavlju relativno je u dobrom stanju jer nema velikih industrijskih zagaĎivača.
Onečišćenje zraka u odreĎenoj mjeri postoji samo u većim gradovima zbog prometa i grijanja
zimi, iako ne uzrokuje probleme. Kao jedini grad s nešto više od 100.000 stanovnika Osijek ima
relativno povoljne prirodne uvjete što se tiče zagaĎenja zbog preteţno niske i rijetke gradnje te
obale Drave bez naselja na strani blizu centra grada. Povoljni je uvjet i izloţenost vjetrovima zbog
poloţaja u ravnici i postojanja ekološki prihvatljivog tramvajskog prijevoza u gradu. Druga tri
veća grada s oko 30.000 stanovnika, Vinkovci, Vukovar i Đakovo, takoĎer su smješteni u ravnici
s preteţno niskom gradnjom.
6
Ukupno obradivo zemljište u Hrvatskoj iznosi 1.216.000 ha. Ukupno obradivo zemljište u Podunavlju iznosi
362.013 ha, od čega u Osječko-baranjskoj ţupaniji ima 212.013 ha, a u Vukovarsko-srijemskoj 150.000 ha
20
Kvaliteta vode dobra je kao i u ostatku Hrvatske jer je voda pitka u svim gradovima i većini
ruralnih područja. Ima problema s obranama od poplave, osobito posljednjih nekoliko godina u
blizini Dunava i Drave, no nije bilo katastrofalnih poplava kao u mnogim drugim dijelovima
Europe i nekim dijelovima Hrvatske, gdje je bilo ozbiljnih poplava ove godine.
4.3. Utjecaj plovnosti Dunava na okoliš
U Hrvatskoj je riječni promet općenito od male vaţnosti pa nema bitan utjecaj na okoliš. Jedino
područje odreĎene vaţnosti je hrvatsko Podunavlje s dvije najveće hrvatske riječne luke Osijekom
na Dravi i Vukovarom kao jedinom hrvatskom robnom lukom na Dunavu. Ukupan promet u
2009. bio je 224.000 tona u Osijeku i 182.000 tona u Vukovaru.
Vukovar je nedavno postao stanica za riječna krstarenja Dunavom, iako je taj promet u posljednje
vrijeme vrlo slab. Prema nesluţbenim podacima iz 2009. u Vukovaru je pristalo ukupno 150
riječnih kruzera s prosječno 140 putnika po svakom, no oni uglavnom nisu proveli više od osam
sati u Hrvatskoj. Druga luka za kruzere nalazi se u pitoresknom gradiću Iloku koji je najistočniji
hrvatski grad, takoĎer u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.
Postoje planovi za izgradnju malih riječnih luka i u Batini i Aljmašu u Osječko-baranjskoj
ţupaniji, a tu je i već postojeća luka na Dravi u Osijeku, no ona se samo povremeno koristi za
turistička riječna krstarenja. U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji postoje planovi za povećanje i
poboljšanje luke u Iloku smještene na Dunavu.
4.4. Zaštita prirode
Na cijelom području hrvatskog Podunavlja ima ukupno 35 područja pod raznim oblicima zaštite
prirode, a najvaţniji i najveći je Park prirode Kopački rit smješten na području omeĎenom
rijekama Dravom i Dunavom. Zbog strogih pravila koja u hrvatskim nacionalnim parkovima ne
dozvoljavaju komercijalno šumarstvo i lov, Kopački rit nema status nacionalnog parka, iako je
razina zaštite viša nego u nacionalnim parkovima u MaĎarskoj, Italiji i mnogim drugim
europskim zemljama.
Kopački rit pokriva površinu od 17.000 hektara, a od 1993. zaštićen je i kao ramsarsko područje,
jedino u regiji. To je jedno od najvećih močvarnih područja u Europi, poznato po brojnim biljnim
i ţivotinjskim vrstama. Najvaţnije su ptice, s ukupno 293 različite vrste, no tamo ima i 54 vrste
sisavaca, 44 vrste riba itd. Vrste ptica uključuju razne vrste roda, čaplji, ţličarki, orlova, a sisavci
uključuju divlje svinje, europske jelene i kune bjelice. Najveća koncentracija raznih ţivotinjskih
vrsta posebni je zoološki rezervat unutar parka prirode. U tablici u nastavku nalazi se popis
velikih područja zaštićene prirode u Podunavlju.
Uz Kopački rit (koji je ujedno park prirode i zoološki rezervat) ima još jedanaest većih zaštićenih
područja i 22 manja zaštićena područja, uglavnom parkova. S turističkog gledišta najzanimljivija
su četiri značajna krajobraza: Erdut, područje rijeke Spačve, područje rijeke Vuke i Virovi.
21
Najatraktivniji je Erdut s naslagama lesa 70 metara iznad Dunava, okruţen prekrasnim
vinogradima, dok preostala tri uključuju preteţno močvarna područja poznata po velikim
hrastovim stablima tipičnima za ovaj dio Hrvatske. Dva rezervata šumske vegetacije Loţe i
Radiševo takoĎer su poznati po velikim hrastovim stablima, a Vukovarska ada po raznim vrstama
topola.
Tablica 6. Velika područja zaštićene prirode u hrvatskom Podunavlju
Naziv zaštićenog
područja
Vrsta zaštite
Grad/ općina
Kopački rit
Park prirode
Bilje
1976
17.000
Kopački rit
Zoološki rezervat
Bilje
1967
6.700
Erdut
Značajni krajobraz
Erdut
1974
160
Područje rijeke
Spačve
Značajni krajobraz
Nijemci
1999
278
Područje rijeke
Vuke
Značajni krajobraz
Tordinci
1999
695
Virovi
Značajni krajobraz
Otok
1999
185
Podpanj
Ornitološki rezervat
Donji Miholjac
1997
85
Loţe
Rezervat šumske vegetacije
Otok
1975
109
Radiševo
Rezervat šumske vegetacije
Vrbanja
1975
4
Vukovarska ada
Rezervat šumske vegetacije
Vukovar
1989
115
Kunjevci
Park šuma
Vinkovci
1999
26
Zvirinac
Park šuma
Vinkovci
1999
39
Kanovci
Park šuma
Vinkovci
2003
18
Godina
proglašenja
Površina
(hektari)
Izvori: Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj
ţupaniji
Postoje i neka manja zaštićena područja, poznata kao spomenici prirode, koja pokrivaju relativno
male površine. U hrvatskom Podunavlju ona uključuju jedan spomenik prirode travnjačke
površine (groblje u Bilju), tri spomenika prirode - skupine drveća (8 hrastova i jedan jasen u
Mikanovcima, skupinu hrastova u Radiševu i skupinu brijestova u Drenovcima) te dva spomenika
prirode - pojedina stabla (hrastovi u Ivankovu i Ţupanji). Pod posebnom su zaštitom spomenici
parkovne arhitekture, dvanaest parkova u Osječko-baranjskoj ţupaniji (pokraj dvoraca u Bilju,
Čepinu, Donjem Miholjcu, Kneţevu, Našicama, Valpovu i Tenji, pokraj crkve u Dalju,
Strossmayerov park i Mali park u Đakovu, park kralja Petra Krešimira IV. i park kralja Tomislava
u Osijeku) te četiri u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (pokraj dvorca u Nuštru, uz tvrĎavu u Iloku,
park Lenije i park na trgu Josipa Šokčevića u Vinkovcima).
22
4.4.1. Natura 2000
Većina zaštićenih područja takoĎer je uključena u mreţu Natura 2000 u hrvatskom Podunavlju. U
Osječko-baranjskoj ţupaniji ima 8 područja i 10 točaka vaţnih za razne vrste, osim ptičjih, a u
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji 17 područja i 2 točke. Najveća područja uključuju Park prirode
Kopački rit, preostala područja uz rijeke Dunav i Dravu te golemo područje Spačve s močvarama i
hrastovim šumama na jugu Vukovarsko-srijemske ţupanije. Tu su i četiri velika područja vaţna za
ptičje vrste, uključujući teritorij blizu rijeka Dunava i Drave, kao i područje uz veliki ribnjak
Grudnjak na zapadu Osječko-baranjske ţupanije te opet močvara u Spačvi.
Slika 8. Područja uključena u mreţu Natura 2000 u hrvatskom Podunavlju
23
4.6. Zaštita baštine
Kulturna baština hrvatskog Podunavlja takoĎer je vrlo bogata, iako tu nema lokacija svjetske
baštine pod zaštitom UNESCO-a kao na obalnom dijelu Hrvatske gdje je zaštićeno ukupno šest
mjesta. Ipak, postoji jedan element nematerijalne baštine od ukupno devet u Hrvatskoj koje štiti
UNESCO – to je proljetni ophod Ljelja/Kraljica iz sela Gorjani pokraj Đakova.TakoĎer postoje
dvije lokacije u hrvatskom Podunavlju koje se nalaze na provizornom popisu UNESCO-a:
hrvatski dio granica Rimskog carstva - dunavski limes uz Dunav od Batine do Iloka te povijesnu
urbanističku cjelinu TvrĎe iz 18. stoljeća u Osijeku kao vjerojatno najatraktivniji kulturni
spomenik na području.
Razne lokacije kulturne baštine uključuju arheološke ostatke iz rimskog i predrimskog razdoblja,
zanimljive crkve, tvrĎave, dvorce, etnološku baštinu, stare vinske podrume i spomenike iz novije
povijesti. Najpoznatiji je arheološki spomenik lokalitet Vučedol iz prethistorijskog „bakrenog”
doba kao jedno od najvaţnijih europskih nalazišta iz tog razdoblja. Naţalost, nalazište nije u
stanju u kojem se moţe pokazivati turistima te je bilo jako oštećeno tijekom rata 1991. Drugi
spomenici iz rimskog i predrimskog razdoblja u cijelom području pokraj rijeke Dunav i pokraj
Osijeka takoĎer nisu u stanju prikladnom za pokazivanje turistima. Glavne turističke atrakcije u
Podunavlju prikazane su na slici u nastavku.
Slika 9. Glavne turističke atrakcije u hrvatskom Podunavlju
24
Najzanimljivija crkva na cijelom području je Đakovačka katedrala iz 19. stoljeća sagraĎena u
romaničkom stilu kao najvaţnija i najzanimljivija crkva u cijeloj Slavoniji. Papa Ivan XXIII. rekao je
da je to najljepša crkva na području izmeĎu Venecije i Konstantinopola. Ona je takoĎer najveća i
najviša na širem području – toranj je visok 84 m, a kupola 59 m. Vrlo je zanimljiva i Osječka
katedrala, crkva sv. Ilije u Meraji, u Vinkovcima, sv. Antun Padovanski u Našicama, sv. Ivan
Kapistran u Iloku i mala crkva sv. Petra i Pavla u Topolju u Baranji koju je izgradio slavni general
Eugen Savojski u spomen na osloboĎenje zemlje od Osmanskog carstva.
Najistočniji hrvatski grad Ilok poznat je po svojoj tvrĎavi i vinskim podrumima, kao i obliţnji Erdut
na Dunavu s jednom od najvećih vinskih bačava na svijetu7. Pokraj Dunava nalazi se baranjsko
vinsko područje s poznatim podrumima sagraĎenima na pješčanim obroncima u selima Zmajevac i
Suza. MeĎu mnogim očuvanim dvorcima u Slavoniji najatraktivniji su oni u malim gradovima
Donjem Miholjcu, Našicama i Valpovu u zapadnom dijelu, dvorac Eltz u Vukovaru te dvorci u Bilju i
Tikvešu pokraj Kopačkog rita u Baranji. Ţupanja na rijeci Savi poznata je po svom jedinstvenom
graničarskom čardaku.
Bogata etnološka baština predstavlja se na tradicionalnim svečanostima diljem regije. Najvaţnije i
najpoznatije su Vinkovačke jeseni i Đakovački vezovi. Đakovo je poznato i po najjačoj tradiciji
konjogojstva u Hrvatskoj, što se osobito odnosi na lipicance. U malom gradu Otoku nalazi se
jedinstveni spomenik suvara – stari mlin na konjski pogon. Nedavna povijest najprisutnija je u
hrvatskom gradu-heroju Vukovaru, s muzejom na stratištu Ovčara te memorijalnim grobljem. Tu su i
vaţni spomenici iz Drugog svjetskog rata – najatraktivniji je jedinstveni monumentalni spomenik
Crvenoj armiji u Batini na vrlo atraktivnom mjestu s pogledom na rijeku Dunav.
7
Hrastova bačva od 75.000 litara; u Guinnessovoj knjizi rekorda
25
5. Ekonomske karakteristike područja
5.1. Opće ekonomske karakteristike Podunavlja
Vukovarsko-srijemska ţupanija druga je najnerazvijenija ţupanija u Hrvatskoj (nešto
nerazvijenija samo je susjedna Brodsko-posavska ţupanija pokraj rijeke Save), a Osječkobaranjska ţupanija nalazi se na 14. mjestu od 21 ţupanije prema indeksu razvoja8. Obje ţupanije u
Podunavlju pripadaju prvoj kategoriji, s indeksom razvoja ispod 75% drţavnog prosjeka9.
Najrazvijenije su ţupanije kontinuirano Grad Zagreb i najzapadnija ţupanija Istra na Jadranskom
moru, kao najvaţnija u turističkom smislu i jedna od rijetkih ţupanija koja nije pogoĎena ratom.
BDP po stanovniku
Što se tiče BDP-a po stanovniku, u razdoblju od šest godina (2002.-2007.) obje su ţupanije rasle u
apsolutnim brojkama slijedeći nacionalni trend. MeĎutim, u relativnim brojkama u Osječkobaranjskoj ţupaniji BDP po stanovniku bio je na razini od 75-82% u odnosu na drţavni prosjek te
izmeĎu 57 i 60% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u istom razdoblju. Tablica u nastavku
prikazuje BDP po stanovniku u dunavskoj regiji za 2002.-2007.
Tablica 7. BDP po stanovniku u odabranim hrvatskim ţupanijama i Republici Hrvatskoj izmeĎu
2002. i 2007.
BDP po stanovniku u EUR
Područje
Osječko-baranjska
ţupanija (OBŢ)
Vukovarsko-srijemska
ţupanija (VSŢ)
Republika Hrvatska (RH)
OBŢ/RH (%)
2002.
2004.
2006.
2007.
4.411
4.968
5.287
7.875
3.231
3.667
3.991
5.756
5.510
6.461
7.036
9.656
80%
77%
75%
82%
VSŢ/OBŢ (%)
59%
57%
57%
60%
Izvor: bruto drţavni proizvod za Republiku Hrvatsku, statističke regije na razini 2 i ţupanije,
2002.-2007., Hrvatski zavod za statistiku
8
Istraţivanje je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i objavilo u 2010.
Vukovarsko-srijemska ţupanija zauzima 20. mjesto s vrijednošću indeksa od 20,57% drţavnog prosjeka, dok
Osječko-baranjska ţupanija zauzima 14. mjesto s vrijednošću indeksa od 52,88% u odnosu na drţavni prosjek.
9
26
Slika 10. Hrvatske ţupanije s obzirom na BDP po stanovniku u 2007.
Opća donja razina razvoja hrvatskog Podunavlja vidljiva je i kroz situaciju zaposlenja u sektorima
(2008.). Udio primarnog sektora (poljoprivreda i ribarstvo) stoga je vrlo velik na cijelom području te
osobito u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji gdje iznosi 9,1% u usporedbi s 2,4% koliko iznosi u cijeloj
Hrvatskoj. Udio sekundarnog sektora (industrija, graĎevina, rudarstvo, proizvodnja energije) blizak je
hrvatskom prosjeku od 32,4%. Postotak zaposlenih u sektoru preraĎivačke industrije u Podunavlju od
19,6% takoĎer je blizak drţavnom prosjeku od 20,3%. Osječko-baranjska ţupanija ima veću stopu
zaposlenosti u sektoru preraĎivačke industrije (21%) od Vukovarsko-srijemske ţupanije s 16,7%.
Udio zaposlenih u tercijarnom sektoru nalazi se ispod drţavnog prosjeka, sa 60,6% u Podunavlju u
usporedbi s drţavnim prosjekom od 65,2%. Turizam, kao mnogo manje zastupljen sektor, iznosi 3,7%
u usporedbi s 5,4% u cijeloj Hrvatskoj. Vrlo je visok udio poslova u neproduktivnim djelatnostima
poput uprave, obrazovanja i zdravstva. Udio ljudi koji rade u inozemstvu takoĎer je pokazatelj niske
razine razvoja, ali i loše ponude poslova na tom području. Tablice u nastavku prikazuju broj
zaposlenih po sektorima10 u 2008.
10
Nacionalna klasifikacija djelatnosti/sektora (NKD) 2002.
27
Tablica 8. Broj zaposlenih po sektorima za Podunavlje i Hrvatsku u 2008.
Sektori djelatnosti
Ukupno
A
Poljoprivreda, lov, šumarstvo
B
Ribolov
C
Rudarstvo i vaĎenje kamena
D
PreraĎivačka industrija
E
Opskrba energijom
GraĎevinarstvo
Veleprodaja i maloprodaja;
popravak motornih vozila,
motocikala te osobni predmeti i
roba za kućanstvo
Hoteli i restorani
Transport, skladištenje i
komunikacija
Financijsko posredovanje
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Nekretnine, iznajmljivanje i
poslovne aktivnosti
Javna uprava i obrana; obavezno
socijalno osiguranje
Obrazovanje
Zdravstveni i socijalni rad
Ostale društvene i osobne usluge te
volontiranje
Aktivnosti kućanstava
Osječkobaranjska
94.219
2008.
VukovarskoPodunavlje
srijemska
43.884
138.103
Hrvatska
1.497.213
5.163
4.015
9.178
31.734
60
11
71
4.603
260
89
349
9.278
19.789
7.232
27.021
303.899
2.014
967
2.981
26.735
10.006
4.585
14.591
145.198
15.630
7.057
22.687
265.752
3.539
1.572
5.111
80.227
5.059
2.421
7.480
98.062
1.964
517
2.481
37.948
5.640
1.560
7.200
115.309
7.081
4.685
11.766
107.962
7.417
3.790
11.207
101.103
6.572
2.890
9.462
93.486
3.550
1.430
4.980
64.338
228
1.008
1.236
8.535
302
3.044
Ostalo
247
55
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje Osijek, 2010.
28
Tablica 9. Broj zaposlenih po sektorima za Podunavlje i Republiku Hrvatsku u relativnim brojkama za
2008.
Sektori djelatnosti
A
Ukupno
Poljoprivreda, lov, šumarstvo
B
2008.
OBŽ
VSŽ
Podunavlje
RH
100%
5,5%
100%
9,1%
100%
6,6%
100%
2,1%
Ribolov
0,1%
0,0%
0,1%
0,3%
C
Rudarstvo i vaĎenje kamena
0,3%
0,2%
0,3%
0,6%
D
PreraĎivačka industrija
21,0%
16,5%
19,6%
20,3%
2,1%
2,2%
2,2%
1,8%
10,6%
10,4%
10,6%
9,7%
16,6%
16,1%
16,4%
17,7%
3,8%
3,6%
3,7%
5,4%
5,4%
5,5%
5,4%
6,5%
E
F
G
H
I
Opskrba energijom
GraĎevinarstvo
Veleprodaja i maloprodaja; popravak
motornih vozila, motocikala te osobni
predmeti i roba za kućanstvo
Hoteli i restorani
Transport, skladištenje i komunikacija
J
Financijsko posredovanje
2,1%
1,2%
1,8%
2,5%
K
Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne
aktivnosti
6,0%
3,6%
5,2%
7,7%
L
Javna uprava i obrana; obavezno
socijalno osiguranje
7,5%
10,7%
8,5%
7,2%
M
Obrazovanje
7,9%
8,6%
8,1%
6,8%
N
Zdravstveni i socijalni rad
Ostale društvene i osobne usluge te
volontiranje
Aktivnosti kućanstava
7,0%
6,6%
6,9%
6,2%
3,8%
3,3%
3,6%
4,3%
0,2%
2,3%
0,9%
0,6%
0,2%
0,2%
O
P
Ostalo
0,3%
0,1%
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje Osijek, 2010.
Unatoč nešto boljim pokazateljima vezanim uz opću zaposlenost u razdoblju od 2005. do 2008.11,
hrvatsko Podunavlje još uvijek ima vrlo nepovoljne pokazatelje. Prema podacima Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje u prosincu 2009. stopa sluţbeno nezaposlenih iznosila je 23,3% u
Osječko-baranjskoj ţupaniji, a 27,5% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Zanimljivo je da je ova
situacija u skladu s općom gospodarskom situacijom ili da je čak gora – Vukovarsko-srijemska
ţupanija nalazi se na drugom mjestu u pogledu udjela nezaposlenih u Hrvatskoj, a Osječkobaranjska ţupanija zauzima 15. mjesto meĎu 21 ţupanijom. U cijeloj je Hrvatskoj stopa
nezaposlenosti iznosila 14,4%, a u dvije najrazvijenije ţupanije, Gradu Zagrebu i Istri, kretala se
izmeĎu 6 i 7%.
11
Izvor: Godišnja izvješća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za 2005.-2009.
29
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u Hrvatskoj postoji 19 kategorija djelatnosti. U Podunavlju
u svim djelatnostima radi 4567 poslovnih subjekata (poduzeća)12 (isključujući mikro poduzeća).
Većina je poduzeća mala (4.415) predstavljajući 96,7%, 121 je srednje s udjelom od 2,6%, a
preostalo su velika poduzeća (31) zastupljena s 0,7%. Slična je struktura poslovnih subjekata i na
drţavnoj razini.
Što se tiče broja poduzeća na 1000 stanovnika13, u Podunavlju postoji 8,9 poduzeća na 1000
stanovnika, dok na drţavnoj razini ta brojka doseţe 19, odnosno više nego dvostruko.
Tablica u nastavku prikazuje odabrane podatke za cjelokupnu djelatnost u Podunavlju u usporedbi s
drţavnom razinom podataka s posebnim osvrtom na turistički sektor.
U poglavlju koje slijedi gospodarske će se djelatnosti Podunavlja opisati kroz sve sektore djelatnosti.
Tablica 10. Pregled odabranih podataka o djelatnostima poduzeća u Podunavlju i Republici Hrvatskoj
u 2009. s posebnim osvrtom na turizam
Djelatnosti prema regiji
Cjelokupna djelatnost:
Republika Hrvatska (RH)
Osječko-baranjska ţupanija
Vukovarsko-srijemska ţupanija
Ukupni prihod (mil.
HRK)
2009.
Ulaganja u
osnovna
sredstva (mil.
HRK)
Tvrtke
Broj
zaposlenih
590.971,9
23.355,7
8.528,4
49.902,3
1.645,7
554,9
84.473
3.379
1.188
860.636
44.125
16.901
31.884,2
2.200,6
4.567
61.026
5,4%
4,4%
5,4%
7,1%
12.039,5
233,0
59,5
2.249,1
8,3
3,6
4.381
143
30
38.917
1.326
207
292,5
11,9
173
1.533
2,4%
2,0%
0,5%
4,5%
3,9%
5,2%
3,9%
4,5%
0,9%
0,5%
3,8%
2,5%
Cijelo Podunavlje
Relativne brojke (%)
Podunavlje/RH
Turistički sektor:
Republika Hrvatska
Osječko-baranjska ţupanija
Vukovarsko-srijemska ţupanija
Cijelo Podunavlje
Relativne brojke (%)
Podunavlje/RH
Turizam u RH/cijeloj RH
Turizam u Podunavlju/cijelom
Podunavlju
Izvor: Gospodarska komora, Ţupanijska komora Osijek
12
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
Za izračun broj poduzeća na 1.000 stanovnika uzet je procijenjeni broj stanovnika u obje ţupanije hrvatskog
Podunavlja za 2009.godinu
13
30
5.2. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Hrvatsko Podunavlje koje se sastoji od Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ţupanije u
morfološkom pogledu pripada velikoj panonskoj regiji.
Prema pedološkoj klasifikaciji oko 362.000 ha, što predstavlja 30% ukupne površine Hrvatske,
prikladno je za uzgoj/ratarstvo i stočarstvo.
Osim uobičajenih nasada (pšenica, kukuruz, ječam, šećerna repa, soja, kanola), zemlja je prikladna za
voćnjake, vinograde i uzgoj povrća. Stočarstvo takoĎer predstavlja vaţan dio ukupne poljoprivredne
proizvodnje, osobito proizvodnja mlijeka i svinja. Koze, ovce i perad manje su zastupljeni na ovom
području.
Šume zauzimaju oko 170.000 ha površine, odnosno 8% ukupne površine Hrvatske. Većinu šuma čine
hrastove šume s mjestimičnim jasenom, grabom i klenom te se smatraju najvrednijim prirodnim
šumskim resursima. Predstavljaju solidni temelj za lov.
Rijeke na ovom području (Sava, Dunav, Drava, Karašica, Vuka, BiĎ-Bosut) i njihove pritoke
prikladne su za sportski ribolov. Na ovom području nalazi se i nekoliko ribnjaka (šaran) koji
zauzimaju oko 3000 ha, ali njihov potencijal nije u potpunosti iskorišten (50%) u usporedbi s
proizvodnjom pitke vode prije rata.
Primarni je sektor u Podunavlju (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo) ostvario 22,5% hrvatske bruto
dodane vrijednosti14 u 2007. Primarni sektor u obje ţupanije Podunavlja zauzima značajan udio u
ukupnim djelatnostima ovog područja. U 2007. udio primarnog sektora u ukupnoj dodanoj vrijednosti
područja iznosio je 13,3% u Osječko-baranjskoj te 24,8% u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Udio
primarnog sektora na drţavnoj razini u 2007. iznosio je svega 6,1%.
Prema podacima o poslovnim subjektima15 u 2009. primarni je sektor ostvario prihod od 3,7 milijardi
HRK ili 11,7% ukupnog prihoda ovog područja, uključivao 248 tvrtki ili 5,4% ukupnih tvrtki ovog
područja i zapošljavao 6200 ljudi ili 10% ukupno zaposlenih na području.
Budući da je hrvatsko Podunavlje uglavnom fokusirano na poljoprivrednu proizvodnju, postoji veliki
potencijal za razvoj turizma koji proistječe iz lokalnih karakteristika, tradicije i kvalitete. Područje
Podunavlja ima značajan potencijal da odgovori na nove trendove u turističkoj potraţnji koji mogu
postati zamašnjak lokalnoga razvoja. Specijalizirana proizvodnja koja je u mogućnosti proizvesti
proizvode s dodanom vrijednošću, naglašavajući posebne regionalne karakteristike, prepoznata je kao
strateški vaţan faktor za razvoj poljoprivrede.
Prirodni resursi u kombinaciji sa socijalnom i kulturnom tradicijom iskristalizirali su nekolicinu
autohtonih proizvoda karakterističnih za hrvatsko Podunavlje, kao što su: slavonski kulen/kulin16 i
kulenova seka; širok asortima voćnih rakija (šljiva, kajsija, kruška,itd.); vina (rizling, graševina,
burgundac, traminac, pinot i frankovka); sirevi spravljeni po tradicionalnoj tehnologiji (kravlji i
kozji); lokalna gastronomska ponuda (tradicionalna jela od ribe iz lokalnih rijeka i ribnjaka i ostala
14
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
16
Zaštićen kao kulturno nalijeĎe pod brojem Z-3367 u Registru kulturnih dobara RH, NN 06/07
15
31
tradicionalna jela); slavonski med, kao jedan od najkvalitetnijih u Hrvatskoj. Ekološki poljoprivredni
proizvodi, iako još uvijek skromnog asortimana, takoĎer su atraktivan dio turističke ponude.
5.3. Proizvodnja i druge djelatnosti sekundarnog sektora
Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti sekundarni se sektor sastoji od proizvodnje,
rudarstva/vaĎenja kamena i opskrbe strujom, plinom i vodom te graĎevinarstva. Posebnu paţnju treba
posvetiti proizvodnoj/preraĎivačkoj industriji jer ima dugu tradiciju i veliki potencijal.
Sekundarni sektor Podunavlja ostvario je 18,5% hrvatske bruto dodane vrijednosti17 u 2007. U obje
ţupanije Podunavlja na ovaj sektor otpada vaţan dio ukupne vrijednosti područja. U 2007. njegov
udio u ukupnoj dodanoj vrijednosti područja iznosio je 16,9% u Osječko-baranjskoj te 15,4% u
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Udio sekundarnog sektora na drţavnoj razini u 2007. iznosio je
svega 6,9%.
Prema podacima o poslovnim subjektima18 u 2009. sekundarni je sektor uprihodio 8,9 milijardi HRK
ili 28,1% ukupnog prihoda područja, uključivao 663 tvrtke ili 14,5% ukupnih tvrtki područja i
zapošljavao 19.800 ljudi ili 32,5% ukupno zaposlenih na području. Većinu prihoda ostvarila su
poduzeća u preraĎivačkoj industriji, tj. 26,5% ukupnog prihoda područja u 2009., što je iznad
drţavnog prosjeka19 od 24,4% za istu godinu.
Od preraĎivačkih industrija izabrali smo one najvaţnije: prerada hrane (mlijeko, ulje, konditorska
industrija, brašno, pivo, meso, stočna hrana itd.); tekstilna proizvodnja; prerada drva, proizvodnja
papira; obrada metala; kemijska industrija i industrija graĎevinskog materijala.
GraĎevinska je industrija ostvarila 14,5% ukupnih prihoda područja u 2009. kroz 556 poduzeća (12%
ukupnih poduzeća na području) i zapošljavala 10.200 ljudi ili 17% ukupno zaposlenih na području.
5.4. Djelatnosti tercijarnog sektora
Tercijarni sektor Podunavlja ostvario je 34,9% hrvatske bruto dodane vrijednosti20 u 2007. U obje
ţupanije Podunavlja on zauzima vaţan udio u svim aktivnostima područja. U 2007. udio tercijarnog
sektora u bruto dodanoj vrijednosti područja iznosio je 58,4% u Osječko-baranjskoj i 54,6% u
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. Istovremeno je udio tercijarnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti
na drţavnoj razini u 2007. iznosio 65,8%.
Prema podacima o poslovnim subjektima21 u 2009. tercijarni sektor uprihodio je 19,2 milijarde HRK
ili 60,2% ukupnog prihoda područja, uključivao 3656 tvrtki ili 80% ukupnih tvrtki područja i
zapošljavao 35.000 ljudi ili 57,4% ukupnih zaposlenika područja. Većinu prihoda ostvarili su
17
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
19
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
18
20
21
Izvor: Hrvatski zavod za statistiku
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
32
veleprodajni i maloprodajni trgovci, tj. 34,3% ukupnog prihoda područja u 2009., što je pribliţno
drţavnom prosjeku22 od 35,2%.
Turistička djelatnost (smještaj, priprema i posluţivanje hrane) Podunavlja ostvarila je 3,4% hrvatske
bruto dodane vrijednosti u 2007. U usporedbi s 2005., bruto dodana vrijednost ovog sektora povećala
se u apsolutnom pogledu za 67,8% (s 242 mil. HRK u 2005. na 406 mil. HRK u 2007.), ali u
relativnom pogledu udio turističkog sektora Podunavlja u hrvatskoj bruto dodanoj vrijednosti nije
premašio 3,7% (2006.).
Dok je udio turizma u cjelokupnoj hrvatskoj bruto dodanoj vrijednosti u 2007. iznosio 4,4%, u
Podunavlju je situacija posve drugačija. Naime, u obje ţupanije Podunavlja udio turističkog sektora
iznosio je 1,7% u 2007.
Prema podacima o poslovnim subjektima23 u 2009., turistički sektor uprihodio je 292,5 mil. HRK ili
0,9% od ukupnih prihoda područja, uključivao 173 tvrtke ili 3,8% ukupnih tvrtki područja i
zapošljavao 1533 osobe ili 2,5% ukupno zaposlenih na području. Na drţavnoj je razini udio
turističkog sektora u ukupnim prihodima u Hrvatskoj za 2009. iznosio 2,04%.
U Podunavlju se broj tvrtki u turističkom sektoru povećao za 4,2% u 2009./2008. zbog povećanja u
Osječko-baranjskoj ţupaniji, što je gotovo dvostruko veći broj od drţavnog povećanja od 2,2%.
Slika u nastavku daje pregled sudjelovanja turističkog sektora u ostvarivanju bruto dodane vrijednosti
za Hrvatsku i ţupanije Podunavlja za 2005.-2007.
Slika 11. Udio turističkog sektora u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti za Hrvatsku i ţupanije u
Podunavlju za 2005.-2007. (u %)
Turistički sektor u Podunavlju detaljno će se obraditi u poglavlju koje slijedi (5.5.)
22
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
23
Hrvatska gospodarska komora, Osijek
33
Slika u nastavku prikazuje prihod koji su ostvarili sektori djelatnosti za 2009.
Slika 12. Prihod koji su ostvarila poduzeća u odabranim sektorima djelatnosti u Podunavlju s
posebnim osvrtom na turizam (smještaj, priprema i posluţivanje hrane) u 2009. u milijunima HRK
34
5.5. Turizam
Hrvatsko je Podunavlje jedno od najnerazvijenijih dijelova Hrvatske u pogledu turizma, sa svega
0,47% od ukupnih noćenja i 0,13% noćenja stranih gostiju. Ukupni broj noćenja iznosio je
265.455 u 2009., od kojeg je 187.422 ostvareno u Osječko-baranjskoj, a 78.033 u Vukovarskosrijemskoj ţupaniji. U relativnim brojkama noćenja u Osječko-baranjskoj ţupaniji iznose 70,6%
ukupnih noćenja u Podunavlju. U 2006. godini ukupni broj noćenja iznosio je 230.304, od kojeg
je 163.363 ostvareno u Osječko-baranjskoj, a 66.941 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji. To
predstavlja 15-postotno povećanje u turizmu u zadnje tri godine u usporedbi sa svega 6% u
Hrvatskoj, što je veoma dobro s obzirom na trenutnu krizu te pokazuje sve veću vaţnost turizma
na ovom području.
Slika 13. Hrvatske ţupanije u pogledu noćenja turista u 2009.
Većina turističkih aktivnosti odvija se u velikim gradovima i temelji se na poslovnom turizmu. Tako
je Osijek najposjećenije odredište s 96.209 noćenja u 2009., a slijede ga Vinkovci s 49.696 noćenja.
Preko 10.000 noćenja ostvareno je i u gradu Vukovaru (21.567 noćenja), Valpovu (13.810), Đakovu
(10.583) i Našicama (10.147 noćenja). Jedini turistički kompleks koji nije povezan s gradovima jest
Bizovac kao jedine toplice na tom području s 28.017 noćenja. U prilogu 3. nalaze se podaci o broju
gostiju (turista) i leţaja u gradovima i općinama hrvatskog Podunavlja u 2009., a u prilogu 4. nalazi
se pregled gostiju, noćenja i stranih gostiju u Podunavlju i u Hrvatskoj za 2005.-2009.
35
Smještaj na ovom području tako se temelji na hotelima, za razliku od obalne Hrvatske koja je
mnogo više orijentirana na drugu vrstu smještaja poput apartmana ili kampova. Na cijelom je
području bilo 3330 leţaja u 2009., od kojih je 2415 popunjeno u Osječko-baranjskoj (72,5%), a
915 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (27,5%). Većina leţaja otpada na hotele (ukupno 2317 ili
69,6%), 327 ili 9,8% na druge oblike sličnih objekata (pansiona, svratišta, gostinjskih kuća,
lovačkih kuća), a preostalih 686 ili 20,6% većinom na apartmane.
Od ukupno 29 hotela 7 ih ima četiri zvjezdice, a 14 tri zvjezdice, s najvećom koncentracijom u
Osijeku s ukupno 9 hotela od kojih 3 imaju četiri zvjezdice, a 4 tri zvjezdice.
U Podunavlju se nalazi preko 30 marketinških organizacija za turistička odredišta (turističke
agencije), od koji samo nekoliko prodaje turističke proizvode tipične za ovo područje.
U Podunavlju se nalazi preko 50 registriranih restorana, koncentriranih uglavnom u većim
gradovima (Osijek, Vukovar, Vinkovci).
Slika 14. Gradovi i općine u hrvatskom Podunavlju s obzirom na broj turističkih noćenja u 2009.
Gosti na ovom području preteţno su domaći (ukupno 75%), što se u potpunosti razlikuje od
obalne Hrvatske kamo većina gostiju dolazi iz inozemstva (ukupno 90% u cijeloj Hrvatskoj).
Razlog je spomenuta orijentacija na poslovni turizam i toplice koji tradicionalno privlače
uglavnom domaće trţište. Od ukupno 67.117 noćenja stranih gostiju, 10.281 je iz Njemačke, 9942
iz Italije, 6956 iz Bosne i Hercegovine, 4206 iz Austrije, 4019 iz Slovenije, 3949 iz Srbije, 2178
iz Rumunjske i 1931 iz MaĎarske. Slika u nastavku prikazuje noćenja stranih gostiju po zemljama
porijekla u 2009.
36
Slika 15. Noćenja stranih gostiju prema zemlji podrijetla u 2009.
Turistički sektor u Podunavlju zapošljavao je 4985 ljudi krajem 2009. ili 3,8% od ukupnog broja
zaposlenih na ovom području. Broj zaposlenih u turističkom sektoru u Podunavlju predstavlja
6,6% ukupno zaposlenih u turizmu na drţavnoj razini (75.113 osoba). Slika u nastavku prikazuje
zaposlenost u turističkom sektoru u Podunavlju u razdoblju od 2005. do 2009. Od ukupnog broja
zaposlenih u Podunavlju 67,2% se odnosi na Osječko-baranjsku ţupaniju.
Slika 16. Pregled zaposlenih u turističkom sektoru u Podunavlju za razdoblje 2005.-2009.
37
Prilog 5. daje detaljnije brojke zaposlenih u Podunavlju, NUTS 2 regiji i Republici Hrvatskoj, s
posebnim osvrtom na turizam za 2005.-2009.
U razdoblju izmeĎu 2004.-2008. ulaganja u turistički sektor u Podunavlju iznosila su 571,5 mil.
HRK ili 2,5% ukupnih ulaganja u osnovna sredstva gospodarstva na području. Ova ulaganja
predstavljaju 74% ukupnih ulaganja u turizam u usporedbi s NUTS 2 (panonska regija) i 3,3% u
usporedbi s ulaganjima u turistički sektor na drţavnoj razini. Od ukupnih ulaganja u turistički
sektor u Podunavlju u istom razdoblju ulaganja Vukovarsko-srijemske ţupanije iznosila su
65,8%, a ulaganja Osječko-baranjske ţupanije 34,2%. Slika u nastavku daje pregled ulaganja u
turistički sektor za razdoblje od 2004. do 2008., a prilog 6. pruţa detaljne brojke po tom pitanju.
Slika 17. Ulaganja u turistički sektor u Podunavlju za 2004.-2008. u „000 HR
Tablica u nastavku saţetak je odabranih podataka o turističkom sektoru u Podunavlju.
Tablica 11. Pregled smještaja, noćenja, turista/gostiju, poslovanja i zaposlenosti u turističkom
sektoru u Podunavlju u 2009.
Područje
Smještaj
(ležaji)
Noćenja
Ukupno
Stranci
Turisti/gosti
Ukupno
Tvrtke
(d.o.o.)*
Zaposleni**
Stranci
Osječko-baranjska
2.415
187.422
47.681
78.382
19.512
143
ţupanija
Vukovarsko-srijemska
915
78.033
19.436
33.828
8.391
30
ţupanija
Podunavlje
3.330
265.455
67.117
112.210
27.903
173
Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatska gospodarska komora, Osijek
*Napomena: Broj zaposlenih odnosi se na sva poduzeća u turističkom sektoru uključujući mikropoduzeća
**Napomena: Broj tvrtki uključuje samo društva s ograničenom odgovornošću bez mikropoduzeća
3.351
1.634
4.985
38
Prilog 4. daje pregled turista/gostiju, noćenja i stranih turista/gostiju u Podunavlju i Hrvatskoj u
razdoblju od 2005. do 2009.
Organizacija turizma na ovom području temelji se na ustroju koji je izradila Hrvatska
turistička zajednica. Prema tom ustroju Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska ţupanija
nalaze se u sklopu turističke regije Slavonije zajedno s Brodsko-posavskom, Poţeško-slavonskom
i Virovitičko-podravskom ţupanijom kao dijelovima povijesne regije Slavonije. Trenutačno nema
prave organizacije na toj razini pa turizam na regionalnoj razini vode dvije ţupanijske turističke
organizacije u Osječko-baranjskoj (www.tzosbarzup.hr) i Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji
(www.tzvsz.hr) 24.
Lokalne turističke organizacije postoje u sedam gradova u Osječko-baranjskoj ţupaniji (Beli
Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i u pet gradova u
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (Ilok, Otok, Vinkovci, Vukovar i Ţupanja). Turističke
organizacije u gradu Osijeku osim lokacija u središtu grada imaju i dva dodijeljena turistička
informacijska centra na TvrĎi i Gornjem Gradu.
Općinska turistička organizacija nalazi se u svega pet turistički vaţnijih općina – Bizovačkim
toplicama, Erdutu na Dunavu (centar je u svetištu Aljmaš), općini Nijemci u Vukovarskosrijemskoj ţupaniji i dvjema općinama u hrvatskoj Baranji - Bilju kao općini u kojoj se nalazi veći
dio Parka prirode Kopački rit i općini Draţ. U Baranji se nalazi i specifična turistička organizacija
za cijelu mikroregiju Baranje koja je smještena u Zmajevcu u općini Kneţevi Vinogradi, tako da
se u Belom Manastiru kao glavnom gradu Baranje nalazi samo turistički informacijski centar. Na
taj način lokalne turističke organizacije postoje u šest od osam administrativnih cjelina koje
sudjeluju na Dunavu – dva grada, Vukovar i Ilok, i četiri općine, Draţ, Kneţevi Vinogradi, Bilje i
Erdut. Nisu pokrivene samo općine Borovo i Lovas u Vukovarsko-srijemskoj ţupanji, od kojih
svaka ima tek jedno naselje na Dunavu.
24
Sjedište se nalazi u Vinkovcima kao najvećem gradu i glavnom turističkom centru ove ţupanije.
39
6. Infrastruktura
6.1. Prometni sustav u Podunavlju
6.1.1. Cestovni promet
Prometna je povezanost na ovom području općenito dobra, osobito u pogledu cestovnog prometa.
Dvije velike dionice autocesta uključuju autocestu na paneuropskom koridoru X (Zagreb –
Beograd) te djelomično autocestu na koridoru Vc koja spaja Budimpeštu u MaĎarskoj s
hrvatskom lukom Ploče na Jadranskom moru kroz Bosnu i Hercegovinu. Koridor X (u cijelosti u
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji) u potpunosti je izgraĎen od Italije do Hrvatske te dalje prema
Beogradu, tako da cijelo hrvatsko Podunavlje ima izravnu vezu autocestom s ostatkom Europe.
TakoĎer postoji veza od čvora Sredanci na koridoru X do Osijeka kao glavnog grada na tom
području, nedostaje samo veza od Osijeka do hrvatsko-maĎarske granice. Dio koridora Vc kroz
MaĎarsku već je izgraĎen, ali ne i dio kroz Bosnu i Hercegovinu.
Ostale su ceste takoĎer općenito u dobrom stanju, a sva naselja povezana su modernim cestama na
cestovnu mreţu.
Brojni su granični prijelazi sa susjednim zemljama MaĎarskom, Srbijom i Bosnom i
Hercegovinom:



dva meĎunarodna granična prijelaza u MaĎarsku pokraj Donjeg Miholjca (s
mostom preko Drave) te pokraj Belog Manastira
sedam meĎunarodnih graničnih prijelaza u Srbiju: tri s mostovima preko Dunava
pokraj Batine, Erduta i Iloka te dodatna četiri na području Srijema blizu Iloka (dva
granična prijelaza), Tovarnik i, najvaţniji, Lipovac na autocesti koridor X
dva meĎunarodna granična prijelaza u Bosnu i Hercegovinu blizu Ţupanje i Gunje
(s mostovima preko Save)
6.1.2. Željeznički promet
Ţeljeznička je mreţa relativno dobra, s Vinkovcima kao najvaţnijem ţeljezničkom čvorištu u
Hrvatskoj na glavnoj ţeljezničkoj liniji u Posavini koja vodi od Zagreba prema Beogradu u Srbiji.
Od Vinkovaca se proteţu ţeljezničke pruge prema Osijeku te dalje prema MaĎarskoj. Iz Osijeka
voze izravni vlakovi do Zagreba preko Đakova te preko Našica u Podravini, tako da su svi veći
gradovi povezani ţeljeznicom. Problem je relativna sporost vlakova te općenito loše stanje
hrvatskih vlakova, pa ovaj način prometa nije toliko vaţan.
40
6.1.3. Riječni promet
Svima trima velikim rijekama Dunavom, Savom i Dravom moţe se ploviti na ovom području, ali
se ta činjenica vrlo rijetko koristi. Najvaţnije su riječne luke Vukovar na Dunavu i Osijek na
Dravi. Sava nije toliko vaţna jer nema meĎunarodnog prometa prema Srbiji. Za riječna krstarenja
trenutačno jedina vaţna luka jest Vukovar, nešto manje Ilok, a obje luke smještene su na Dunavu.
Rijeka Dunav kao paneuropski koridor VII dobiva na vaţnosti, pa se luku Osijek planira uključiti
u riječna krstarenja te izgraditi dodatne luke na Dunavu u Batini i Aljmašu kao i u Iloku.
6.1.4. Zračni promet
Zračne veze postoje, ali nisu od velike vaţnosti jer iz osječke zračne luke Klisa koja je jedina
meĎunarodna zračna luka na ovom području nema mnogo letova. MeĎutim, ova zračna luka svake
godine dobiva sve više linija zbog privlačnosti niskotarifnih avioprijevoznika. Kapacitet ove
zračne luke iznosi 150.000 putnika na godinu, a u budućnosti moţe sluţiti kao regionalna zračna
luka, uključujući susjedne zemlje.
6.2. Komunalna infrastruktura
6.2.1. Opskrba pitkom vodom
Zahvaljujući svojoj specifičnoj geološkoj strukturi hrvatsko je Podunavlje bogato podzemnim
vodama. Ovo se područje opskrbljuje pitkom vodom uglavnom iz podzemnih izvora (95%) putem
mreţe komunalnih vodovodnih sustava.
Glavni izvor pitke vode u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji dolazi iz regionalnog vodoopskrbnog
sustava istočne Slavonije, ali su na njega spojeni tek Vinkovci i Ţupanja te nekoliko manjih naselja.
Ostali gradovi i lokalne općine imaju svoje vlastite sustave opskrbe vodom iz podzemnih izvora. U
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji preko 95% stanovništva koristi pitku vodu iz javnog vodoopskrbnog
sustava.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji postoji sedam područja za distribuciju vode koji koriste podzemnu
vodu iz 27 izvora, a koja predstavlja 96% opskrbe pitkom vodom. Svega 4% dolazi iz Drave. Tek
40% naselja ima javni vodoopskrbni sustav, a 72% stanovništva upotrebljava pitku vodu iz ovog
sustava. Kvaliteta pitke vode nije zadovoljavajuća jer nema sustava za odvodnju otpadnih voda, ni za
kućanstva ni za industriju.
U obje ţupanije trebalo bi poboljšati kvalitetu pitke vode obnovom postojeće infrastrukture i
gradnjom nove kako bi se više stanovnika moglo opskrbiti pitkom vodom visoke kvalitete i tako
uspostavio vodoopskrbni sustav.
41
6.2.2. Opskrba električnom energijom
Što se tiče električne energije, elektroenergetska mreţa doseţe sve predjele. Uzimajući u obzir
trenutnu razinu potrošnje, obje ţupanije imaju dovoljno transformatora s obzirom na instaliranu
snagu. Zbog povećanja potrošnje i novih potrošača, postojeća niskonaponska mreţa u nekim
dijelovima ovog područja ne ispunjava standarde. Najviše je uloţeno u Vukovarsko-srijemskoj
ţupaniji za obnovu i nadogradnju elektroopskrbnog sustava nakon reintegracije (1997.) kao i u
distribucijski sustav Osječko-baranjske ţupanije (Ernestinovo).
U Podunavlju nema elektrana unatoč hidropotencijalu Drave. Jedini dobavljač električne energije na
ovom području javna je tvrtka Hrvatska elektroprivreda.
6.2.3. Opskrba plinom
Što se tiče opskrbe plinom u Podunavlju, stopa priključivanja na domaćinstva razlikuje se od ţupanije
do ţupanije. Uobičajeni slučaj u obje ţupanije veća je gustoća infrastrukture za opskrbu plinom u
urbanim područjima i okolnim naseljima.
U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji stopa priključivanja domaćinstava na plinovod u Vukovaru i u
devet povezanih općina iznosi 44%, dok je u Vinkovcima, Otoku i Iloku te sedamnaest povezanih
općina priključeno 39% domaćinstava.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji prosječna stopa priključivanja domaćinstava na plinovod iznosi oko
53%25, dok je gustoća mreţe infrastruktura (pokrivenost) značajno drugačija u urbanim i ruralnim
područjima.
Što se tiče Osječko-baranjske ţupanije, plinovodna infrastruktura na gradskoj razini postoji u šest od
sedam gradova (samo Beli Manastir nema plinsku infrastrukturu). Stopa domaćinstava priključenih na
plinovod razlikuje se od grada do grada, u rasponu od 52% u Valpovu do 64% u Donjem Miholjcu.
Stopa priključenih domaćinstava u gradu Osijeku iznosi 55%, Belišću 56%, Đakovu 50% i Našicama
58%.
Što se tiče općina u Osječko-baranjskoj ţupaniji, oko 30% lokalnih općina imaju plinovodnu
infrastrukturu, uz stopu priključivanja izmeĎu 10% (manji gradovi) i 80% (bliţe većim gradovima).
25
Agencija za razvoj Osječko-baranjske ţupanije
42
6.2.4. Gospodarenje otpadnim vodama
Sustav za gospodarenje otpadnim vodama u Podunavlju nalazi se na niskom stupnju razvoja s
obzirom na zahtijevane standarde, ali u granicama drţavnog prosjeka od 45%. Nizak stupanj
gospodarenja otpadnim vodama odnosi se na nerazvijeni sustav javne kanalizacije kao i na nedostatak
prerade otpadnih voda.
U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji svega 52% stanovništva (5 gradova i 1 lokalna općina) priključeno
je na kanalizacijski sustav. Jedino grad Vinkovci ima sustav za pročišćavanje otpadnih voda.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji stopa priključivanja stanovništva na sustav javne kanalizacije iznosi
oko 45% (drţavni prosjek). Stopa priključivanja najviša je u urbanim područjima. Osijek, Našice,
Valpovo i Belišće imaju 90%, Đakovo, Donji Miholjac i Belišće 80%, dok Beli Manastir ima stopu
priključivanja na sustav javne kanalizacije od 10%.
Postojeći javni kanalizacijski sustavi zastarjeli su te je njihovo odrţavanje glavi problem zbog velikih
potreba za ulaganjem.
U naseljima bez javnog kanalizacijskog sustava otpadne vode izlijevaju se u rijeke, kanale i tlo.
Trenutačno stanje sustava otpadnih voda ne pruţa potrebni standard ţivota ni zaštite okoliša. U tom su
pogledu poduzete mjere u obje ţupanije (planovi, dokumentacija, nacrti) koje se sporo provode zbog
visokih troškova.
6.2.5. Gospodarenje otpadom
Gospodarenje otpadom i rješavanje problema vezanih uz to jedan je od najozbiljnijih izazova za
okoliš. U Podunavlju se proizvode velike količine komunalnog krutog otpada, ali trenutačno nema
odrţivih rješenja za sustav gospodarenja otpadom prema drţavnoj Strategiji zaštite okoliša (2002.) i
Strategiji gospodarenja otpadom (2005.).
Gospodarenje otpadom u Podunavlju ograničeno je zbog nedovoljnog kapaciteta postojećih deponija i
brojnih deponija koji nemaju standarde za odlaganje otpada/gospodarenje otpadom (ilegalna
odlagališta). Obje ţupanije u Podunavlju usvojile su Plan gospodarenja otpadom za 2007.-2014. s
ciljem razvoja sustava odrţivog gospodarenja otpadom na ţupanijskoj razini s regionalnim
(ţupanijskim) centrima za gospodarenje otpadom prema EU standardima. Zbog velikih ulaganja koja
su potrebna pretpostavlja se da će dovršetak ovog procesa potrajati.
Prema procjenama u Podunavlju preko 90% domaćinstava obuhvaćeno je organiziranim odvozom
otpada.
U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji postoji svega 6 sluţbenih odlagališta koja nemaju dovoljan
kapacitet za sav komunalni otpad. Postoji i 85 ilegalnih odlagališta.
43
U Osječko-baranjskoj ţupaniji 97% stanovništva obuhvaćeno je organiziranim odvozom otpada.
Postojeći sustav odlaganja otpada ne ispunjava zahtijevane standarde za zaštitu okoliša i nije dostatan.
6.2.6. Zaštita okoliša
6.2.6.1. Voda za piće
U obje ţupanije trebalo bi poboljšati kvalitetu pitke vode obnovom postojeće infrastrukture i
gradnjom nove kako bi se više stanovnika moglo opskrbiti pitkom vodom visoke kvalitete.
Osim nepročišćenih otpadnih voda, glavni zagaĎivači površinskih voda (rijeka) jesu stočni otpad,
odlagališta otpada, poljoprivreda, promet i prekogranični zagaĎivači.
6.2.6.2. Onečišćenje zraka
Kvaliteta zraka u Podunavlju smatra se zadovoljavajućom.
U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji nema kontinuiranog sustava praćenja i kontrole onečišćenja zraka,
ali zbog blizine Osječko-baranjske ţupanije, koja ima vrlo razvijeni sustav praćenja onečišćenja
zraka, moţe se reći da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća.
Onečišćenje zraka u Osječko-baranjskoj ţupaniji kontinuirano se prati i kontrolira od 1995. Postoje 22
stanice za praćenje onečišćenja zraka. Glavni su zagaĎivači zraka u OBŢ-u industrija i promet.
Velike koncentracije peludi biljaka koje izazivaju alergiju jedan je od glavnih problema regije. Budući
da je ovo i problem susjednih zemalja, u zadnjih nekoliko godina poduzimaju se sistematične mjere s
ciljem smanjenja koncentracije peludi.
6.2.6.3. Gospodarenje otpadom
Kao što je već navedeno, dunavskom su području potrebna odrţiva rješenja sustava gospodarenja
otpadom koja će ispuniti najviše standarde u skladu s drţavnom politikom koja se tiče zaštite okoliša i
prema tome gospodarenja otpadom. Planirana ulaganja u provoĎenje planova gospodarenja otpadom
negativno će utjecati na lokalnu okolinu u pogledu korištenja zemlje, smanjenja štetnih posljedica
emisija, odlaganja opasnog otpada itd.
44
6.2.6.4. Onečišćenje tla
U ţupanijama Podunavlja nema sistematičnog praćenja i kontrole onečišćenja tla. Prema tome, teško
je utvrditi kvalitetu tla, razinu i izvor onečišćenja kao i adekvatne mjere zaštite i poboljšanja kvalitete.
Prema drţavnim podacima (2007.) onečišćenje tla karakterizira se od umjereno do visoko
onečišćenog pesticidima i drugim biocidima, otpadnim vodama (domaćinstva, industrija), vodama
stajaćicama, urbanizacijom, prometom itd.
Onečišćenje minama iz posljednjeg rata specifično je za ove dvije ţupanije. Odnosi se na pribliţno
255 km2 ili u prosjeku 4% cijelog teritorija Podunavlja. U Osječko-baranjskoj ţupaniji 147 km2 ili
3,6% nalazi se pod minama, a u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji 108 km2 ili 4,4% teritorija
prekriveno je minama, što je najveći postotak u Hrvatskoj.
45
7. Razvojni projekti u Podunavlju
Projekti razvoja turizma u hrvatskom Podunavlju26, gradovima i općinama uključeni su u dokumente
o razvoju, poput Regionalnih operativnih programa (ROP), kao i Programa lokalnog razvoja (PUR).
Strategije regionalnog razvoja na ţupanijskoj razini koje su u toku takoĎer prepoznaju turizam i
njegove potencijale kao pokretača razvoja. Podunavlje ima na izbor nekoliko projekata iz turističkog
sektora provedenih unutar pretpristupnih programa.
Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa INTERREG IIIa:






Kulturno-turistička suradnja izmeĎu Osječko-baranjske županije u Hrvatskoj i
Baranjske županije u MaĎarskoj i gradova Osijeka i Pečuha (Co-Cu-Co OBP). Cilj ovog
projekta bio je ojačati kandidaturu osječke stare gradske jezgre, TvrĎe, da doĎe na popis
zaštićene svjetske baštine UNESCO-a. Vrijednost projekta: 432.000 EUR. Projekt je s
hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji (Gradu Osijeku i općini Draţ).
Osnivanje ekološke regije duž rijeke Drave. Cilj projekta bilo je stvaranje ekološke regije
za seoski turizam duţ rijeke Drave i njenih pritoka. Vrijednost projekta: 500.000 EUR.
Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Partneri projekta bili su
Osječko-baranjska ţupanija u Hrvatskoj; Baranjska ţupanija u MaĎarskoj; Sveučilište u
Pečuhu; MaĎarska akademija znanosti i Agencija za regionalni razvoj juţnog Zadunavlja
(STRDA).
Razvoj prekograničnog klastera za turističke proizvode. Cilj je projekta bio razvoj
proizvoda seoskog turizma u prekograničnoj regiji putem prekogranične suradnje
zainteresiranih strana/partnera s obje strane. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječkobaranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 236.000 EUR.
Združimo se (eng. Let’s get together) – prekogranična suradnja i razvoj turizma u
regijama Baranja (HRV) i Samogy (MAĐ). Cilj je projekta bilo stvaranje prekogranične
mreţe dobavljača turističkih proizvoda kao i marketing i promidţba. Vrijednost projekta:
96.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji.
Digitalna povijest. Cilj je projekta bila promidţba sakralnih turističkih odredišta pomoću
suvremene tehnologije u prekograničnoj regiji Hrvatska-MaĎarska. Projekt je s hrvatske
strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 250.000 EUR.
Panonski turizam. Cilj je projekta bila promidţba razvoja seoskog turizma, kao i turističkih
atrakcija/odredišta korištenjem suvremenih promidţbenih alata. Projekt je s hrvatske strane
proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 200.000 EUR.
26
Izvor: Regionalne agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske ţupanije; ţupanijski upravni
odjeli za meĎunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja
46
Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa INTERREG Adriatico:

Etno-brand. Cilj je projekta bio razvoj turističkih potencijala Slavonije i Baranje putem
jačanja društvenog poduzetništva u proizvodnji autohtonih rukotvorina. Vrijednost projekta:
156.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj ţupaniji.
Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa PHARE:



Razvoj ekološkog turizma u dunavskoj regiji. Cilj je projekta bio razvoj smještajnih
kapaciteta i ljudskih resursa u kontekstu perspektiva razvoja ekološkog turizma u ruralnim
područjima Hrvatske i MaĎarske duţ Dunava. Vrijednost projekta: 8.000 EUR.
Priprema za izgradnju vinskih cesta. Cilj je projekta bila izgradnja, nadogradnja i
označavanje vinskih cesta u Baranji s hrvatske i maĎarske strane. Vrijednost projekta: 46.800
EUR. Partneri u provedbi projekta bili su Udruţenje vinskih cesta Villany-Siklos, STRDA i
Osječko-baranjska ţupanija.
Jačanje lokalnih kapaciteta za Naturu 2000 i zaštitu prirode. Priprema i provedba mjera
zaštite NATURA 2000 u Osječko-baranjskoj ţupaniji. Vrijednost projekta: 99.000 EUR.
Projekti provedeni u sklopu pretpristupnog programa CARDS:

Ekološki centar Zlatna Greda. Cilj je projekta bio razvoj novih i inovativnih turističkih
proizvoda, obrazovanje korisnika i zainteresiranih strana i promidţba turističke ponude u
ekološkoj sferi. Fokus projekta bio je na razvoju prekograničnog turizma duţ srednjeg
Dunava. Vrijednost projekta: 120.000 EUR. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječkobaranjskoj ţupaniji.
47
Slijede odabrani projekti razvoja turizma provedeni u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji pod
nacionalnom27, kao i meĎunarodnom28 financijskom potporom:

Razvoj turizma u istočnoj Slavoniji – dunavskom slivu – Sveukupni cilj ovog projekta bio
je podrţati poboljšanje ekonomske i društvene povezanosti Vukovarsko-srijemske ţupanije
promidţbom odrţivog i ekološki orijentiranog razvoja turizma. Projekt je zamišljen tako da se
posebno usredotoči na razvoj turizma vukovarskog i iločkog područja.
Specifični ciljevi projekta bili su: potpora i jačanje turističkog sektora u Vukovarskosrijemskoj ţupaniji uz poštivanje načela ekologije i odrţivosti; potpora razvoja turizma kroz
obrazovanje, obuku i prijenos znanja i iskustva te hardverske intervencije; izgradnja turističke
infrastrukture u Iloku (turističko naselje Principovac i šetalište uz Dunav) i Vukovaru (Ekoetno klub Adica). Na kraju krajeva, od projekta se očekivalo da će biti od koristi lokalnom
stanovništvu svojim doprinosom poboljšanoj kvaliteti ţivota u Vukovarsko-srijemskoj
ţupaniji putem povećanih prilika za zapošljavanje, očuvanja prirodne i kulturne baštine,
poboljšanja mogućnosti obrazovanja, rekreacije i zabave, kao i poboljšanja općih ţivotnih
uvjeta. Vrijednost projekta iznosi 2,1 milijun EUR, a donatori su projekta Austrijska agencija
za razvoj i Ministarstvo vanjskih poslova.

Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol – cilj je
projekta istraţivanje, obnova i predstavljanje kulturne baštine, a takoĎer i povećanje razine
svijesti stanovništva, razvijanje turističke ponude, zapošljavanje i regionalni razvoj. Projekt
uključuje renovaciju zaštićenog povijesnog baroknog središta grada Vukovara, imanja dvorca
Eltz, arheološke lokacije Vučedol, restauraciju povijesnog središta grada Iloka i dovršetak
arheoloških iskapanja. Ukupna je vrijednost projekta 35,6 milijuna EUR, a financira ga Vlada
Republike Hrvatske i Vijeće Europske banke za razvoj.

E.R.S.P.A – Eko-rijeka u područjima rijeka Spačve i Po – Cilj je ovog projekta
poboljšanje prirodnih područja kroz koje prolaze rijeke Spačva i Bosut i koje pokrivaju šume.
TakoĎer mu je cilj promidţba ponuda koje su usredotočene na riječni turizam, stvaranje
mreţe izmeĎu postojećih akcija i izgradnja potrebnih turističkih usluga. Projekt takoĎer
predviĎa programe obuke lokalnih operatera, čime bi stekli nova stručna znanja na području
upravljanja turističkim uslugama. Partnerstvo s talijanskim regijama kroz koje prolazi rijeka
Po, a koje već godinama rade na organizaciji i strukturiranju teritorija, omogućit će prijenos
dobrih praksi i ključno dijeljenje zajedničkog „načina rada“. Vrijednost je projekta
200.000,00 EUR, a donator je projekta CBC PHARE 2006.

Biciklistička ruta Dunav – cilj je projekta poticati nove selektivne oblike kontinentalnog
turizma i povezati se s meĎunarodnom stazom Euro Velo 6. Staza duga 40 kilometara ide od
Vukovara do Iloka. Projekt je financirao GTZ.
27
Vlada Republike Hrvatske; marketinške organizacije za turistička odredišta, Vukovarsko-srijemska ţupanija;
gradovi i lokalne općine; poslovni sektor
28
PHARE 2006; INTERREG IIIa; austrijska vlada; Austrijska agencija za razvoj – ADA.
48

Razvoj Iločke vinske ceste – cilj je projekta povezivanje vinskih podruma i vinskih cesta,
te primjena obuke, seminara i radionica kako bi se male vinarije potakle na sudjelovanje u
stvaranju novog turističkog proizvoda u dunavskom slivu. Iločka vinska cesta jedinstveni je
turistički proizvod jer je neraskidivo povezana s poviješću Iloka i kulturom vina.
Projekt je financirao GTZ.

Projekt „Put voćne kapi“ – cilj je projekta povezivanje registriranih proizvoĎača voćnih
rakija i likera iz Starih Mikanovaca na zapadu preko Bošnjaka na jugu pa do Iloka na
krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske ţupanije. U projektu trenutačno sudjeluje 9
proizvoĎača voćnih rakija i likera. Projekt je ostvarila Turistička zajednica Vukovarskosrijemske ţupanije uz potporu Ministarstva turizma i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i
ruralnog razvoja.

Cesta zlatne niti – cilj je projekta potaknuti i povezati proizvoĎače tradicionalnih proizvoda
i rukotvorina kako bi se stvorio turistički proizvod utemeljen na povijesti, kulturi i prirodnim
resursima, baštini i zanimljivostima ţivota marljivih i uvijek veselih Slavonaca. Umalo
zaboravljeni zanati slavonske regije oţivjet će na ovom tematskom putu ukupne duljine oko
60 km. Cesta povezuje Ţupanju, Štitar, Babinu Gredu, Gradište, Cernu, Bošnjake,
Vrbanju i Drenovce te mnoštvo povijesnih i kulturnih značajki povezanih sa ţivotom u
nizini, a svaka lokacija nudi nešto od njegove jedinstvenosti.

Biciklistička ruta „Srijem“ – cilj je projekta proširiti mreţu biciklističkih staza koje su
povezani s postojećom meĎunarodnom biciklističkom rutom Dunav i na taj je način učiniti
dijelom meĎunarodne biciklističke mreţe Euro Velo. Uspostavljanje staze povezuje postojeće
turističke proizvode i ponudu Vukovarsko-srijemske ţupanije, ali isto tako u velikoj mjeri
promiče razvoj turističkih resursa ţupanije. Projekt takoĎer potiče značajan ruralni razvoj jer
ruta prolazi kroz ruralno područje što takoĎer nudi mogućnost dodatnog gospodarskog i
društvenog razvoja.
49
Postoji nekoliko projekata u provedbenoj fazi koji su usredotočeni na razvoj turizma kao i na procjenu
turističkih potencijala Osječko-baranjske ţupanije. Ovi projekti financiraju se iz pretpristupnog
programa IPA.




Procjena geotermalnih potencijala riječnog sliva Drave (IPA CBC HU-CRO). Vrijednost
je projekta 488.000 EUR. Projekt se s hrvatske strane provodi u Osječko-baranjskoj ţupaniji.
Krovni plan turizma (IPA CBC HU-CRO). Cilj je projekta razvitak strategija razvoja
turizma u panonskoj Hrvatskoj (NUTS 2) koja se sastoji od osam hrvatskih kontinentalnih
ţupanija. Vrijednost je projekta 412.000 EUR.
Datourway (IPA SEE) s ciljem razvitka transnacionalne strategije razvoja turizma u
Podunavlju. Projekt je s hrvatske strane proveden u Osječko-baranjskoj i Vukovarskosrijemskoj ţupaniji.
Donauregionen+ (IPA SEE). Cilj je projekta razvitak cjelokupne strategije razvoja hrvatskog
Podunavlja s posebnim naglaskom na prostorno planiranje i njegovu ulogu u gospodarskom
razvoju regije, uključujući turizam. Vrijednost projekta: 25.000 EUR.
Unatoč činjenici da trenutno ne postoji baza podataka ideja za projekte, postoji mnogo projekata za
razvoj turizma nominiranih za pretpristupne programe IPA u dunavskoj regiji čiji su korisnici iz obje
ţupanije dunavske regije.
Odabrani nominirani projekti razvoja turizma u Podunavlju (Osječko-baranjska i Vukovarskosrijemska ţupanija) su sljedeći:








Posjetiteljski centar Srijem u Iloku (IPA IIIc). Cilj je projekta jačanje turizma i vinskog
turizma u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.
Razvoj novog turističkog proizvoda “Eko-etno centar Adica” u Vukovaru (IPA IIIc).
DANUBE CARD/Povezivanje i promidţba turizma u graničnoj regiji Hrvatske i Srbije putem
sustava Danube Card (IPA CBC CRO-SRB). Cilj je projekta povećanje mobilnosti turista i
prometa na dunavskom prekograničnom području.
VINO EAST (IPA CBC CRO-SRB). Cilj je projekta integracija i odrţivi razvoj vinskih
područja u srijemskoj graničnoj regiji.
HerCul/Projekt baštine i kulturnog turizma (IPA CBC CRO-SRB). Cilj je projekta jačanje
turističkog sektora u prekograničnoj regiji Srijem.
Cycling Danube (Bicikliranje Dunavom)/Poboljšanje MeĎunarodne biciklističke rute duţ
Dunava (IPA CBC CRO-SRB).
Osnivanje centra za unapreĎivanja znanja u seoskom turizmu (IPA CBC CRO-SRB).
Vinske ceste u Osječko-baranjskoj županiji (IPA IIIc). Cilj je projekta izgradnja novih
vinskih cesta i nadogradnja postojećih; izgradnja promidţbenih mjesta na cestama; marketing
odredišta. Vrijednost projekta: 1.250.000 EUR.
50
8. Konfliktna područja
8.1. Konflikti izmeĎu turizma i stanja okoliša
Turizam se općenito ne smatra aktivnošću koja bi mogla ugroziti okoliš jer je još uvijek na vrlo
niskoj razini i smatra se povoljnijom opcijom od mnogih drugih aktivnosti, posebice zagaĎujuće
industrije. Poslovi u turizmu na ovom su području najčešće mnogo poţeljniji nego u ostalim
dijelovima Hrvatske zbog općenitog nedostatka radnih mjesta i bolje percepcije poslova u turizmu
od onih u poljoprivredi. Eventualna prijetnja moţe postojati samo u izrazito osjetljivim
područjima poput parka prirode Kopački rit. U Kopačkom ritu i sličnim područjima mogu
postojati prijetnje zbog drugih aktivnosti poput šumarstva i lovnog turizma za razliku od drugih
oblika turizma.
Suradnja izmeĎu Hrvatske i susjednih zemalja u Podunavlju stvara dobar potencijal za budućnost
jer Dunav funkcionira kao poveznica izmeĎu svih zemalja. Uspostavljanje rezervata biosfere
Mura-Drava-Dunav takoĎer moţe pomoći razvoju turizma i povećanju prekogranične suradnje
izmeĎu zemalja na Dunavu.
8.2. Konflikti izmeĎu turizma i ljudskih resursa
Ekonomski uvjeti su na relativnoj niskoj razini unatoč višestrukim turističkim potencijalima, što
ne potiče pojavu novih poduzetnika u turizmu uzrokujući tako nisku razinu poduzetničke
aktivnosti unutar sektora. Novi poduzetnici u sektoru turizma trebaju ispuniti zahtjevne uvjete u
pogledu tehničkih standarda i kapaciteta ljudskih resursa. Vaţno je spomenuti i ostale probleme
kao što su duge administrativne procedure u pokretanju poslovanja (npr. dozvole) i sloţeni pravni
okvir za voĎenje posla u turističkoj grani.
Pristup obrazovanju za turistički sektor u Podunavlju na niskoj je razini. Postoji samo jedna
srednja škola u Osijeku koja nudi obrazovanje za nisko kvalificiranu radnu snagu u turizmu te
nedavno osnovani diplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku koji nudi program
obrazovanja za turistički menadţment. Sukladno tome, razina obrazovanja je nedostatna za
potporu razvoja turističkog sektora na ovom području. Istovremeno, vaţno je napomenuti da je
hrvatsko Podunavlje jedno od najvaţnijih područja Hrvatske za sezonske poslove u turizmu na
hrvatskoj obali Jadrana.
51
8.3. Infrastrukturne zapreke razvoju turizma
Unatoč potencijalu za korištenje različitih atrakcija poput prirode, kulture, izgraĎenog okoliša,
tradicionalnih priredbi i lokalnih autohtonih proizvoda postoji snaţna potreba za upravljanjem
marketingom u Podunavlju.
Neriješena pitanja vlasništva nad lokacijama prikladnim za razvoj turizma takoĎer se smatraju jednom
od zapreka za razvoj turizma.
Druga infrastrukturna zapreka razvoju turizma odnosi se uglavnom na zakonodavstvo koje je u
Hrvatskoj mnogo sloţenije nego u ostalim europskim drţavama. Proces pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji moţe pomoći u pogledu poboljšanja tih elemenata.
52
9.SWOT analiza
Snage














Mnoštvo atraktivnih i dobro zaštićenih prirodnih resursa (posebice močvarna područja i
hrastove šume)
Tri velike rijeke Dunav, Drava i Sava
Park prirode “Kopački rit” kao ramsarsko područje i prostor jedinstvene vrijednosti
Atraktivna područja prikladna za vinski turizam
Bogata kulturna baština, osobito arheološka, dvorci i crkve
Bogata etnologija: gastronomija, običaji, tradicionalne priredbe
Gostoljubivost stanovništva
Dostupnost, osobito cestovna povezanost, zračna luka, ţeljeznica, Dunav, Drava
Dobri smještajni objekti
Porast broja poduzeća u turističkom sektoru
Porast broja obrazovnih programa za turistički sektor
Diversifikacija turističkih proizvoda
Jačanje imidţa ovog područja kao privlačnog mjesta za odmor
Postojanje sustava marketinških organizacija za turistička odredišta na regionalnim i lokalnim
razinama
Slabosti









Nedostatak dosljednog upravljanja odredištima
Slaba umreţenost zainteresiranih strana na području razvoja turizma
Nedostatak dosljedne promocije odredišta
Nedostatak usluga vezanih za turizam (informacije, vodiči, prijevoz)
Nedostatak obrazovanja radne snage u turizmu
Nedostatak redovitih specijaliziranih obrazovnih programa za radnu snagu u turizmu
Duge administrativne procedure kod pokretanja poslovanja (npr. dozvole)
Sloţeni pravni okvir za poslovanje u turizmu
Nedostatak kapitala za ulaganja u turizam
53
Prilike








Pridruţivanje Europskoj uniji kao novo zanimljivo odredište
Trend rasta potraţnje za kontinentalnim turizmom
Potencijali za lov, ribolov i seoski turizam
Oţivljavanje neiskorištenih turističkih resursa
Financiranje kroz izvore/podršku Europske unije
Promocija i brendiranje posebnih turističkih proizvoda
Jačanje imidţa „zelene destinacije“
Razvoj obrazovnih programa za radnu snagu u turizmu
Prijetnje









Nepovoljna klima za rast poslovanja – utjecaj globalne krize
Trend smanjivanja turističke potraţnje – utjecaj globalne krize
Još uvijek postojeća slika ratnog područja (mine)
Nestabilna makroekonomska klima na drţavnoj razini
Prijetnja onečišćenja prirodnih resursa kroz otpadne vode i poplave
Jaka strana konkurencija za istu vrstu turističke ponude
Nedostatak financijskih izvora za zaštitu, obnovu i nadogradnju kulturne baštine
Neučinkovita implementacija prostornog planiranja
Nedostatak strategije za privlačenje stranih investitora
54
Prilozi
Prilog 1. Opći pregled strateških dokumenata povezanih s razvojem turizma u
Podunavlju
Tablica 1. Popis dokumenata koji se tiču razvoja turizma u hrvatskom Podunavlju
Br.
1.
Naziv dokumenta
Prostorni plan Osječkobaranjske ţupanije
Prostorni plan Vukovarskosrijemske ţupanije
Regionalni operativni program
(ROP) Osječko-baranjske
ţupanije
Bitne mjere za turizam
Poticanje ekološkog/internog marketinga
koji podrţava turizam
2.
Razvoj turističkih proizvoda izvan ljetne
sezone
3.
Razvoj suprastrukture turizma: turistički informacijsko-interpretacijski
centri, sustavi „smeĎih“ (turističkih)
znakova, koncepti najboljeg korištenja
turističkih lokacija/objekata; razvoj/poboljšanje konkurentnih
turističkih objekata
4.
Regionalni operativni program Stvaranje raznovrsne i kvalitetne ponude
(ROP) Vukovarsko-srijemske
turističkih proizvoda; akcijski planovi za
ţupanije
ribarstvo, promatranje ţivotinja i ptica,
itd.; razvojni planovi za seoski turizam,
regionalni gastronomski i vinski turizam
i poslovni turizam; razvoj planova puta i
mreţa za panoramskih rute; razvoj
sloţenih turističkih paket aranţmana
5.
Glavni plan razvoja turizma
Uključivanje lokalnog „osjećaja mjesta“
Osječko-baranjske ţupanije
u turističku ponudu; mjesta distribucije
lokalnih proizvoda; uvrštenje
tradicionalnih arhitektonskih značajki u
turističke objekte
6.
Radna verzija glavnog plana
Razvoj ljudskih resursa u turizmu:
razvoja turizma Vukovarskoedukacija za turističko planiranje i razvoj
srijemske ţupanije
projekata, turistički vodiči, turističke
sluţbe za pruţatelje seoskog turizma,
promidţba regionalne hrane, strani jezik
7.
Prostorni planovi na općinskoj Stvaranje regionalnog imidţa i
razini (NUTS 5)
privlačnosti putem učinkovite
promidţbe; definiranje strategije brenda;
zajednička regionalna promidţba (odnosi
s javnošću i e-marketing); planovi za
regionalni marketing i marketing
proizvoda; marketinške kampanje
usmjerene na zdravlje
8.
Lokalni plan razvoja (PUR) na Poticajna ulaganja u turizam i povezane
općinskoj razini (NUTS 5)
proizvode i usluge; kreditne linije,
naknade, poticaji za (nove) turističke
projekte; stvaranje turističkih
razvojnih/investicijskih centara;
osiguravanje besplatnih informacija,
savjeta, vodstva u turističkom razvoju
Izvor: Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje 2010.
Komentari
na snazi
na snazi
naglašen razvoj turizma
bez mehanizama za
provedbu projekta;
referenca na programe
unapreĎenja Ministarstva
turizma
naglašen razvoj turizma
bez mehanizama za
provedbu projekta; uputiti
se na programe
unapreĎenja Ministarstva
turizma
nije primjenjivo
nije prihvatila gradska
skupština
na snazi
naglašeni razvoj turizma
bez mehanizama/resursa
za provedbu projekata na
razini NUTS 5
55
Prilog 2. Stanovništvo u Podunavlju po općinama 1991.-2001.
Tablica 1. Stanovništvo u općinama hrvatskog Podunavlja 1991. i 2001.
grad / općina
(MIKROREGIJA)
površina
u km2
stanovništvo
1991.
stanovništvo
2001.
gustoća
stanovništva
promjena
1991.-2001.
Donji Miholjac
134,7
10.650
10.265
76,2
-3,6
Magadenovac
112,2
2.432
2.239
19,9
-7,9
Marijanci
65,4
3.020
2.719
41,5
-10,0
Podravska Moslavina
44,4
1.606
1.451
32,7
-9,7
Viljevo
111,3
2.657
2.396
21,5
-9,8
DONJI MIHOLJAC
468,1
20.365
19.070
40,7
-6,4
Našice
205,1
17.432
17.320
84,4
-0,6
52,0
1.990
1.865
35,8
-6,3
116,8
9.097
7.946
68,0
-12,7
46,1
2.676
2.418
52,5
-9,6
Koška
122,4
5.615
4.411
36,0
-21,4
Podgorač
131,4
4.019
3.314
25,2
-17,5
NAŠICE
673,8
40.829
37.274
55,3
-8,7
Valpovo
141,0
12.607
12.327
87,4
-2,2
Belišće
70,4
12.456
11.786
167,3
-5,4
Bizovac
100,3
5.073
4.979
49,7
-1,9
Petrijevci
55,6
2.972
3.068
55,2
3,2
VALPOVO
367,2
33.108
32.160
87,6
-2,9
Đakovo
169,0
29.493
30.092
178,1
2,0
Drenje
105,5
3.375
3.071
29,1
-9,0
Gorjani
50,5
1.916
1.832
36,2
-4,4
123,6
1.378
1.266
10,2
-8,1
42,4
2.027
1.850
43,6
-8,7
Donja Motičina
ĐurĎenovac
Feričanci
Levanjska Varoš
Punitovci
56
Satnica Đakovačka
78,9
2.623
2.572
32,6
-1,9
101,2
4.980
4.858
48,0
-2,4
Strizivojna
36,2
2.728
2.759
76,1
1,1
Trnava
81,3
2.206
1.900
23,4
-13,9
Viškovci
43,3
2.154
2.060
47,6
-4,4
ĐAKOVO
832,0
52.880
52.260
62,8
-1,2
Osijek
174,9
129.792
114.616
655,5
-11,7
57,3
4.246
3.559
62,1
-16,2
Čepin
120,6
12.285
12.901
106,9
5,0
Erdut
159,3
10.197
8.417
52,8
-17,5
Ernestinovo
30,4
2.898
2.225
73,3
-23,2
Šodolovci
74,4
2.604
1.955
26,3
-24,9
Vladislavci
32,2
2.360
2.124
66,0
-10,0
649,0
164.382
145.797
224,6
-11,3
62,8
13.108
10.986
174,9
-16,2
259,7
6.455
5.480
21,1
-15,1
Čeminac
61,8
4.073
3.246
52,5
-20,3
Darda
93,9
8.685
7.062
75,2
-18,7
Draţ
149,2
4.623
3.356
22,5
-27,4
Jagodnjak
102,0
3.065
2.147
21,0
-30,0
Kneţevi Vinogradi
248,5
6.848
5.186
20,9
-24,3
Petlovac
93,5
3.785
2.743
29,3
-27,5
Popovac
62,3
3.623
2.427
38,9
-33,0
Vuka
24,6
1.364
1.312
53,3
-3,8
BELI MANASTIR
1.158,4
55.629
43.945
37,9
-21,0
OSJEČKOBARANJSKA
ŽUPANIJA
4.155 *)
367.193
330.506
79,5
-9,1**)
Semeljci
Antunovac
OSIJEK
Beli Manastir
Bilje
57
Nastavak Tablice 1. Stanovništvo u općinama hrvatskog Podunavlja 1991. i 2001.
grad / općina
(MIKROREGIJA)
površina
u km2
stanovništvo
1991.
stanovništvo
2001.
gustoća
stanovništva
88,1
46.735
31.670
359,4
-32,2
131,5
9.748
8.351
63,5
-14,3
Bogdanovci
51,7
3.167
2.366
45,7
-25,3
Borovo
25,3
6.442
5.360
212,2
-16,8
Lovas
41,7
2.231
1.579
37,9
-29,2
Negoslavci
21,2
1.682
1.466
69,2
-12,8
Tompojevci
83,2
3.092
1.999
24,0
-35,3
Tovarnik
64,3
4.240
3.335
51,9
-21,3
Trpinja
122,6
7.672
6.466
52,7
-15,7
VUKOVAR
629,6
85.009
62.592
99,4
-26,4
93,8
38.580
35.912
382,9
-6,9
136,7
7.924
7.755
56,7
-2,1
39,7
4.031
4.249
107,1
5,4
103,3
8.268
8.676
84,0
4,9
Jarmina
12,7
2.629
2.627
206,2
-0,1
Markušica
74,3
3.712
3.053
41,1
-17,8
Nijemci
224,0
6.965
5.998
26,8
-13,9
Nuštar
43,0
6.612
5.862
136,5
-11,3
Privlaka
53,3
3.501
3.776
70,8
7,9
Stari Jankovci
95,4
6.617
5.216
54,7
-21,2
Stari Mikanovci
54,7
3.400
3.387
61,9
-0,4
Tordinci
50,2
2.868
2.251
44,9
-21,5
VoĎinci
20,9
2.099
2.113
101,0
0,7
1.002,0
97.206
90.875
90,7
-6,5
50,1
11.947
13.775
274,8
15,3
Vukovar
Ilok
Vinkovci
Otok
Andrijaševci
Ivankovo
VINKOVCI
Županja
promjena
1991.-2001.
58
Babina Greda
76,3
4.205
4.262
55,9
1,4
Bošnjaci
94,8
4.426
4.653
49,1
5,1
Cerna
71,3
4.742
4.990
70,0
5,2
Drenovci
200,4
7.202
7.424
37,0
3,1
Gradište
56,5
3.297
3.382
59,9
2,6
Gunja
31,0
5.176
5.033
162,5
-2,8
Štitar
42,5
2.488
2.608
61,4
4,8
Vrbanja
191,4
5.543
5.174
27,0
-6,7
ŢUPANJA
814,2
49.026
51.301
63,0
4,6
VUKOVARSKOSRIJEMSKA
ŽUPANIJA
2.454 *)
231.241
204.768
83,4
-13,4**)
HRVATSKO
PODUNAVLJE –
UKUPNO
6.609 *)
598.434
536.274
81,1
-10,7**)
56.594 *)
4.784.265
4.437.460
78,4
-7,2**)
HRVATSKA
*) Površina ţupanija i cijelog hrvatskog Podunavlja neznatno se razlikuje od zbroja površina svih gradova i
općina, jer površine gradova i općina nisu sluţbene, nego izvedene iz baze podataka GIS-a.
**) zbog promjene metodologije hrvatskog popisa stanovništva izmeĎu 1991. i 2001. (nakon popisa
2001. hrvatski graĎani koji ţive u inozemstvu više od šest mjeseci godišnje više se ne broje)
stvaran pad stanovništva manji je od onog koji je prikazan brojkama. Koristeći istu metodologiju
1991. kao i 2001. stvarni pad bio bi oko -4,0 posto za Osječko-baranjsku ţupaniju, -4,6 za
Vukovarsko-srijemsku ţupaniju, -4,2 za hrvatsko Podunavlje i -1,4 za cijelu Hrvatsku.
59
Prilog 3. Gosti, noćenja i kreveti po gradovima i općinama u Podunavlju 2009.
Tablica 1. Broj gostiju (turista); noćenja i kreveta u gradovima i općinama hrvatskog Podunavlja 2009.
Gosti
Stranci
Noćenja
Stranci
10.934.474
9.334.822
56.299.647
50.500.617
969.726
112.210
27.903
265.455
67.117
3.330
78.382
19.512
187.422
47.681
2.415
4.064
1.171
10.015
3.138
134
296
117
714
280
18
Donji Miholjac
1.827
547
5.040
834
106
Đakovo
5.751
1.264
10.583
2.265
205
Našice
4.600
1.169
10.147
2.873
121
Osijek
43.052
11.980
96.209
28.053
991
Valpovo
2.728
653
13.810
3.155
111
Bilje
2.672
489
6.975
1.615
196
Bizovac
10.154
1.500
28.017
3.938
333
Čeminac
73
4
142
4
6
Čepin
1.399
141
2.073
203
45
Darda
39
39
257
257
4
3
-
3
-
5
147
87
537
316
11
22
22
66
66
6
278
41
364
90
24
1.203
265
2.292
493
83
Trnava
56
9
87
20
22
Viljevo
18
14
91
81
3
HRVATSKA
HRVATSKO
PODUNAVLJE
Osječko-baranjska županija
Beli Manastir
Belišće
Donja Motičina
Draţ
ĐurĎenovac
Erdut
Kneţevi Vinogradi
Ukupno
ležaja *)
60
Vukovarsko-srijemska
županija
33.828
8.391
78.033
19.436
915
1.804
317
2.196
411
89
107
43
152
81
19
Vinkovci
21.774
5.500
49.696
14.332
605
Vukovar
7.935
1.880
21.567
3.638
174
Županja
2.194
651
4.408
974
60
Ivankovo
14
-
14
-
16
Ilok
Otok
Izvor: Drţavni zavod za statistiku
Napomena: zbroj kreveta po općinama neznatno je veći od ukupnog broja za ţupanije, jer se smještaj u
ţupanijama računa u kolovozu kada su neki objekti u općinama bili zatvoreni.
61
Prilog 4. Opći pregled gostiju, noćenja i stranih gostiju u Podunavlju i Hrvatskoj od
2005. do 2009.
Tablica 1. Opći pregled turista/gostiju i noćenja u Podunavlju i u Hrvatskoj od 2005. do 2009.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Turisti:
Osječko-baranjska
62.651
76.313
84.724
89.386
78.382
Vukovarsko-srijemska
31.314
31.694
38.355
39.765
33.828
Podunavlje
93.965
108.007
123.079
129.151
112.210
9.995.070
10.384.921
11.162.406
11.260.807
10.934.474
Podunavlje
114,9
114,0
104,9
86,9
Hrvatska
103,9
107,5
100,9
97,1
0,9%
1,0%
1,1%
1,1%
1,0%
143.774
163.363
176.856
188.926
187.422
55.536
66.941
82.703
85.395
78.033
199.310
230.304
259.559
274.321
265.455
51.420.948
53.006.946
56.005.492
57.101.494
56.296.647
Podunavlje
115,6
112,7
105,7
96,8
Hrvatska
103,1
105,7
102,0
98,6
0,5%
0,5%
Hrvatska
Indeksi
Udio (%)
Podunavlje/Hrvatska
Noćenja:
Osječko-baranjska
Vukovarsko-srijemska
Podunavlje
Hrvatska
Indeksi
Udio (%)
Podunavlje/Hrvatska
0,4%
0,4%
0,5%
Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek
62
Tablica 2. Opći pregled turista/gostiju po ţupaniji porijekla i noćenjima u Podunavlju i Hrvatskoj od 2005. do
2009.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Podunavlje
93.965
108.007
123.079
129.151
112.210
Domaći
69.712
82.077
91.945
97.753
84.307
Stranci
24.253
25.930
31.134
31.398
27.903
Domaći
74,2%
76,0%
74,7%
75,7%
75,1%
Stranci
25,8%
24,0%
25,3%
24,3%
24,9%
Hrvatska
9.995.070
10.384.921
11.162.406
11.260.807
10.934.474
Domaći
1.599.652
1.726.045
1.855.715
1.845.702
1.599.652
Stranci
8.395.418
8.658.876
9.306.691
9.415.105
9.334.822
16,0%
16,6%
16,6%
16,4%
14,6%
83,6%
85,4%
Relativni brojevi (%)
Relativni brojevi (%)
Domaći
Stranci
84,0%
83,4%
83,4%
Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek
63
Prilog 5. Zaposlenost u Podunavlju, panonskoj Hrvatskoj (NUTS 2) i Hrvatskoj s
posebnim osvrtom na turistički sektor od 2005. do 2009.
Zaposlenost u dunavskoj regiji
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Osječko-baranjska ţupanija
3.072
3.142
3.416
3.539
3.351
Vukovarsko-srijemska ţupanija
Broj zaposlenih u turističkom sektoru u dunavskoj
regiji
Ukupno zaposlenih u dunavskoj regiji
Broj zaposlenih u turističkom sektoru u regiji NUTS 2
(panonska)
Broj zaposlenih u turističkom sektoru u Republici
Hrvatskoj (RH)
Relativni brojevi (%)
1.616
1.626
1.610
1.572
1.634
4.688
4.768
5.026
5.111
4.985
124.735
129.230
134.276
138.103
131.926
11.590
11.575
11.771
11.957
11.782
80.637
75.371
77.777
80.227
75.113
65,5%
65,9%
68,0%
69,2%
67,2%
Postotak zaposlenih u turizmu u VSŢ/ dunavskoj regiji
34,5%
34,1%
Postotak zaposlenih u turističkom sektoru/ ukupna
3,8%
3,7%
zaposlenost u dunavskoj regiji
Postotak zaposlenih u turističkom sektoru u dunavskoj
5,8%
6,3%
regiji/ RH
Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek
32,0%
30,8%
32,8%
3,7%
3,7%
3,8%
6,5%
6,4%
6,6%
Postotak zaposlenih u turizmu u OBŢ/dunavskoj regiji
64
Prilog 6. Ulaganja u turistički sektor po regijama: Podunavlje, panonska Hrvatska(NUTS 2) i Hrvatska od 2004. do 2008.
123.195
12.920
28.927
11.747
18.670
Kumulativno 2004.2008.
195.459
7.285
183
2.160
343.945
22.480
376.053
Ukupna ulaganja u turizam na dunavskom području
130.480
13.103
31.087
355.692
41.150
571.512
Panonska regija (NUTS 2)
177.325
33.353
88.452
387.661
85.612
772.403
2.357.985
2.295.958
4.062.191
4.490.776
4.106.679
17.313.589
Osječko-baranjska ţupanija
2.108.532
2.371.592
3.178.752
3.669.706
4.292.833
15.621.415
Vukovarsko-srijemska ţupanija
1.286.928
1.607.965
1.583.154
1.727.335
1.412.040
7.617.422
Ukupna ulaganja dunavske regije
3.395.460
3.979.557
4.761.906
5.397.041
5.704.873
23.238.837
73,6%
39,3%
35,1%
91,8%
48,1%
74,0%
3,8%
0,3%
0,7%
6,6%
0,7%
2,5%
5,5%
0,6%
0,8%
7,9%
1,0%
3,3%
Ulaganja u turistički sektor (u tisućama HRK):
Osječko-baranjska ţupanija
Vukovarsko-srijemska ţupanija
Republika Hrvatska
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Ukupna ulaganja:
Relativni brojevi (%)
Ulaganja u turizam: Podunavlje/NUTS 2 (panonsko)
Ulaganja u turizam/ ukupna ulaganja u Podunavlju
Ulaganja u turizam u Podunavlju/ ukupna ulaganja u turizam u Hrvatskoj
Izvor: Drţavni zavod za statistiku; Hrvatski zavod za zapošljavanje, Osijek
65
NACIONALNA ANALIZA
REPUBLIKA HRVATSKA
II DIO
Sektorske analize
Hrvatsko Podunavlje
Siječanj 2011
1
Sadržaj:
Predgovor ................................................................................................................................... 6
OSJEČKO –BARANJSKA ŢUPANIJA .................................................................................... 7
1.GOSPODARSTVO ................................................................................................................. 7
1.1. Opća gospodarska situacija u uvjetima globalne ekonomske krize ................................ 7
1.2. Uvod ................................................................................................................................ 9
1.3.Bruto domaći proizvod ................................................................................................... 10
1.4. Bruto dodana vrijednost................................................................................................. 12
1.5.Pokazatelji ekonomskih performanci ............................................................................. 15
1.6. Robna razmjena s inozemstvom .................................................................................... 18
1.7. Gospodarske grane ........................................................................................................ 21
1.8. Poduzetnička infrastruktura ........................................................................................... 37
1.9. Trţište rada .................................................................................................................... 38
2. LJUDSKI RESURSI I NASELJA ....................................................................................... 43
2.1. Ljudski resursi ............................................................................................................... 43
2.1.1. Osnovni demografski podaci ...................................................................................... 43
2.1.2. Dobna struktura stanovništva ..................................................................................... 46
2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva .............................................................................. 48
2.2. Struktura naselja ............................................................................................................ 49
2.2.1. Administrativna podjela ............................................................................................. 49
2.2.2. Urbani centri ........................................................................................................... 51
2.3. Turistička područja ........................................................................................................ 52
2.3.1. Turistički potencijal .................................................................................................... 52
3. PROMET I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ................................................................. 54
3.1. Cestovni promet ............................................................................................................. 55
3.2. Ţeljeznički promet ......................................................................................................... 58
3.3. Riječni promet ............................................................................................................... 61
3.4.Zračni promet ................................................................................................................. 63
3.5. Granični prijelazi ........................................................................................................... 64
3.6. TEHNIČKA INFRASTUKTURA ................................................................................ 65
3.6.1. Električna energija .................................................................................................. 65
3.6.1.1.Izvori električne energije ............................................................................................................. 65
3.6.2.2.Prijenos i distribucija električne energije .................................................................................... 65
3.6.3.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava........................................................... 66
3.6.3.4.Obnovljivi izvori energije ............................................................................................................. 66
2
3.6.2. Opskrba naftom i plinom ........................................................................................ 67
3.6.2.1. Opskrba plinom .......................................................................................................................... 67
3.6.2.2. Opskrba naftom ......................................................................................................................... 68
3.6.3. Telekomunikacije .................................................................................................... 69
4. PRIRODNA OBILJEŢJA .................................................................................................... 72
4.1. Obradivo zemljište ......................................................................................................... 72
4.2. Šume .............................................................................................................................. 73
4.3. Vodene površine ............................................................................................................ 74
4.4. Zaštita prirode i krajobraza ............................................................................................ 76
4.4.1.NATURA 2000 ........................................................................................................ 80
4.4.2.Ramsarska područja i lista IBA ............................................................................... 81
4.5. Stanje okoliša ................................................................................................................. 82
4.5.1. Zrak ......................................................................................................................... 82
4.5.2. Vode ........................................................................................................................ 83
4.5.2. Gospodarenje otpadom ........................................................................................... 86
4.6. Vodno gospodarstvo ...................................................................................................... 89
4.6.1. Vodoopskrba ........................................................................................................... 89
4.6.2. Odvodnja ................................................................................................................. 90
4.6.3. UreĎenje vodotoka i voda ....................................................................................... 91
PRILOZI................................................................................................................................... 92
Prilog 1. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002 i 2007 ................................................... 92
Prilog 2. Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŢ prema godišnjim statističkim
izvještajima za razdoblje 1996.-2009. .................................................................................. 94
Prilog 3. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ za razdoblje 20052009. ..................................................................................................................................... 95
Prilog 4. Pregled vanjskotrgovinske razmjene poduzeća s područja OBŢ za razdoblje
2000-2009 in USD ................................................................................................................ 96
Prilog 5. Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja za razdoblje 2005.-VIII/2010. .. 97
Prilog 6. Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na dan
31.08.2010. u Osječko-baranjskoj ţupaniji .......................................................................... 98
Prilog 7. Koncentrirani izvori onečićenja voda na području OBŢ ....................................... 99
Prilog 8. Opis stanja postojećeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na
području OBŢ ..................................................................................................................... 102
Prilog 9. Pregled podzakonskih akata vezanih za onečišćenje zraka ................................. 103
3
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŢUPANIJA ........................................................................ 104
1.GOSPODARSTVO ............................................................................................................. 104
1.1.Uvod ............................................................................................................................. 104
1.2. Bruto domaći proizvod ................................................................................................ 108
1.3. Bruto dodana vrijednost............................................................................................... 110
1.4. Pokazatelji ekonomskih performanci .......................................................................... 112
1.5. Vanjsko-trgovinska razmjena ...................................................................................... 115
1.6. Gospodarske grane ...................................................................................................... 117
1.7. Poduzetnička infrastruktura ......................................................................................... 122
1.8. Trţište rada .................................................................................................................. 122
2.LJUDSKI RESURSI I NASELJA ....................................................................................... 125
2.1. Ljudski resursi ............................................................................................................. 125
2.1.1. Osnovni demografski podaci ................................................................................ 125
2.1.2. Dobna struktura stanovništva ................................................................................ 128
2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva ......................................................................... 130
2.2. Struktura naselja .......................................................................................................... 131
2.2.1. Administrativna podjela ........................................................................................ 131
2.2.2. Urbani centri ......................................................................................................... 132
2.3. Turistička područja ...................................................................................................... 133
2.3.1. Turistički potencijal .............................................................................................. 133
3. PROMET I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ............................................................... 135
3.1. Cestovni promet ........................................................................................................... 135
3.2. Ţeljeznički promet ....................................................................................................... 137
3.3. Riječni promet ............................................................................................................. 139
3.4.Zračni promet ............................................................................................................... 140
3.5. Granični prijelazi ......................................................................................................... 140
3.6. TEHNIČKA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 141
3.6.1. Električna energija ................................................................................................ 141
3.6.1.1.Izvori električne energije ........................................................................................................... 141
3.6.1.2. Prijenos i distribucija električne energije.................................................................................. 141
3.6.1.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava......................................................... 142
3.6.1.4.Obnovljivi izvori energije ........................................................................................................... 142
3.6.2. Opskrba naftom i plinom ...................................................................................... 143
3.6.2.1. Opskrba plinom ........................................................................................................................ 143
3.6.2.2. Opskrba naftom ....................................................................................................................... 144
3.6.3. Telekomunikacije .................................................................................................. 144
4. PRIRODNA OBILJEŢJA .................................................................................................. 145
4.1. Obradivo zemljište ....................................................................................................... 145
4
4.2. Šume ............................................................................................................................ 146
4.3. Vodene površine .......................................................................................................... 146
4.4. Zaštita priorode i krajobraza ........................................................................................ 147
4.4.1. Područja zaštićena/prepoznata prema meĎunarodnim konvencijama .................. 149
4.5. Stanje okoliša ............................................................................................................... 150
4.5.1. Zrak ....................................................................................................................... 150
4.5.2. Vode ...................................................................................................................... 151
4.5.3. Gospodarenje otpadom ......................................................................................... 152
4.6. Vodno gospodarstvo .................................................................................................... 153
4.6.1. Vodoopskrba ......................................................................................................... 153
4.6.2. Odvodnja ............................................................................................................... 154
4.6.3. Vodotoci i vode ..................................................................................................... 154
5
Predgovor
Ova dokument je izraĎen u svrhu detaljne analize postojećeg stanja u hrvatskom Podunavlju
koje, u administrativnom smislu, čine dvije ţupanije, Osječko-baranjska i Vukovarskosrijemska, a u okviru transnacionalonog projekta Transnacionalna strategija odrţivog
teritorijalnog razvoja Podunavlja s posebnim osvrtom na turizam (DATOURWAY) unutar
Programa IPA SEE 2008.
Predstavlja detaljnu analizu svih sektora vaţnih za razvoj gospodarstva u dvjema
podunavskim ţupanijama kao specijalni dodatak dokumentu Nacionalna analiza, čineći tako
osnovu za izradu nacionalne strategije/smjernica razvoja turizma u područjima uz Dunav koja
će biti hrvatski doprinos izradi transnacionalne strategije na razini projekta, u okviru radnog
paketa 4: Strategija.
Ţupanije u hrvatskom Podunavlju na dnu su ljestvice razvoja u Republici Hrvatskoj i smatraju
se slaboo razvijenim, odnosno regijama u zaostajanju, što je uzrokovano različitim faktorima:
ratna razaranja, proces tranzicije, tradicionalne gospodarske grane i slično. Dominantna uloga
poljoprivrede i na nju naslonjene industrije u ovom području nisu doveli do organskog rasta
ekonomskih pokazatelja tijekom niza godina. Upravo iz toga razloga, nedavno usvojeni
razvojni strateški dokumenti tretiraju kontinetalni turizam kao jedan od strateških prioriteta
unatoč činjenici da je on godinama zanevarivan na nacionalnoj razini. U tom smislu, detaljna
analiza svih sektora relevantnih za razvoj gospodarstva nameće se kao potreba s ciljem
informiranja i privlačenja potencijalnih investitora u ovo područje.
Dokument obraĎuje sljedeća područja: gospodarsto, ljudske resurse i stanovništvo, promet i
tehničku infrastrukturu te prirodna obiljeţja i to na razini ţupanije (NUTS 3).
Podaci, inforamcije i analize koji su dani u dokumentu mogu posluţuti kao vrijedan doprinos
u procesu izrade investicijskog vodiča i nacionalne strategije za razvoj kontinentalnog turizma
u hrvatskom Podunavlju i, posljedično tome, izradi teritorijalne turističke strategije razvoja
turizma u cijelom području uz tok Dunava (transnacionalna strategija).
6
OSJEĈKO –BARANJSKA ŢUPANIJA
1.GOSPODARSTVO
1.1. Opća gospodarska situacija u uvjetima globalne ekonomske krize
Financijska kriza oborila je ekonomski rast u Republici Hrvatskoj od 2009. godine do danas. Pored
krize, Hrvatska je bremenita i ostalim problemima: strukturne promjene gospodarstva u procesu
tranzicije te prilagodbe svih sektora gospodarstva u procesu pridruţivanja EU.
Prije globalne ekonomske krize, RH je imala snaţan ekonomski rast tijekom zadnjeg desetljeća, u
prosjeku 4%, koji je bio rezultat domaće potraţnje (maloprodaja, graĎevinarstvo, turizam) i dosegao
razinu 63% GDP per capita u 20081.
Uvjeti na trţištu rada su se snaţno poboljšali, uz rast zaposlenosti od 2,2%, uglavnom zbog utjecaja
usluţnog i preraĎivačkog sektora. MeĎutim, uvoz je i dalje snaţno rastao što je dovelo do deficita
platne bilance, koji se udvostručio u 2008. u odnosu na 2004. godinu, što je pojačalo osjetljivost
zemlje na kreditnu ovisnost i rizik od tečajne stabilnosti.
U zadnjem kvartalu 2008., ekonomske aktivnosti počele su padati, a u 2009. zabiljeţen je pad od
5,8%. To je bitno utjecalo na pad osobne potrošnje, bruto domaće investicije, te pad izvoza u
kontekstu ekonomskih poremećaju u okruţenju.
U 2009. došlo je do revizije u javnim financijama, odnosno do rezova u svim segmentima potrošnje,
kao što su redukcije plaća javnog sektora, smanjenje socijalnih beneficija (dodatna zdravstvena
osiguranja, oporezivanje mirovina), te smanjenje infrastrukturnih investicija. U cilju očuvanja
stabilnosti javnih financija i nemogućnosti postizanja socijalnog konsenzusa u smislu racionalizacije,
došlo je do uvoĎenja novih i povećanja poreznih davanja. U pogledu trţišta rada, došlo je do
pogoršanja situacije, rasta nezaposlenosti, uz istovremeno smanjenje fiskalnog prostora za povećanje
razine socijalne zaštite.
Kao i u drugim zemljama, kriza je zahvatila preraĎivački, trgovački i graĎevinski sektor. Stopa
nezaposlenosti RH u prosincu 2009. bila je 10,6% ili za 2,3% viša nego u istom razdoblju 2008., dok
je na razini EU ona bila 1,2% ili 41% viša nego u odnosu na 2008.
Stopa zaposlenosti bila je jedna od najniţih u Europi i prije krize (57,8%) i jedan je od ključnih
izazova RH i nakon krize. Potraţnja za radnom snagom je u padu, odnosno perspektiva za nezaposlene
se pogoršala. Indikator "broj nezaposlenih/potraţnja za radnicima" se udvostručio.
Zbog bankocentrične financijske strukture financijskog sustava RH, u manjoj je mjeri izloţen
financijskim stresovima globalnih trţišta kapitala2, ali posljedice krize uočavaju se u smanjenju
vrijednosti imovine investicijskih fondova, te u smanjenju rasta imovine banaka i leasing društava.
Osiguravateljski sektor je dvojako izloţen krizi: zbog preuzimanja rizika iz realnog sektora, koji je u
recesiji, jer potraţnja za osiguranjem pada, te zbog kupnje financijskih instrumenata na trţištu kapitala
u Hrvatskoj, koje pozitivno korelira s kriznim kretanjima na svjetskom trţištu.
Prema podacima WB3, oporavak globalnog gospodarstva se u 2010. moţe mjeriti porastom globalnog
izvoza za 24% i rastom globalne industrijske proizvodnje za 11%, u prvih 11 mjeseci 2010. EU
projicira rast od 1,7% - 1,8% u 2010., što je 0,8 - 0,9% iznad procjena u ljeto 2010.
1
Croatia Socail Impact of the Crisis and Building Resilience; Document of the World bank, July 14,2010
2
Drago Jakovčević: Utjecaj krize na hrvatski osiguravateljski sektor
7
Hrvatsko gospodarstvo u sljedećem razdoblju ostat će ranjivo, ponajprije zbog glomaznog,
nereformiranog javnog sektora i izloţenosti tečajnim rizicima. U novim prognozama za regiju,
smanjena je i ovogodišnja procjena rasta hrvatskog BDP-a na 0,3 posto, dok je procjena u siječnju bila
rast od 0,6 posto. Prema projekcijama EBRD-a, rast BDP-a u 2011. trebao bi iznositi 1,8 posto.4
Tablica 1. Ključni gospodarski pokazatelji okruţenja - realne stope rasta (%)
BDP
Uvoz
roba
i
usluga
Izvoz roba i
usluga
Cijene sirovina
Svijet
EU 27
Hrvatska
Svijet
EU 27
Hrvatska
Nafta
Ostalo
Hrana
Inflacija
EU27
Hrvatska
Kamatne stope
LIBOR €
Hrvatska (s valutnom
klauzulom)
Investicije u fiksni kapital (% BDP-a)
Neto strane investicije (mln €)
Izdaci opće drţave
Neto vanjski dug
Izvor: IMF, Eurostat, DZS, HNB
2008
2009
2010 (p)
2.8
0.5
2.4
2.9
1.1
1.7
-0.6
-4.2
-5.8
-11.0
-12.4
-16.2
4.8
1.0
-0.5
11.4
3.4
2.4
2011
(p)
4.2
1.7
2.0
7.0
4.6
2.5
36.4
7.5
-36.3
-18.7
23.3
16.8
3.3
-2.0
3.7
5.8
4.6
7.5
1.0
2.2
1.2
8.1
2.0
0.8
2.7
1.0
27.6
3928
40.7
48.6
24.7
1107
41.9
60.8
25.1
1681
41.2
63.3
25.6
1578
41.1
62.0
Unatoč smanjenju realnih kamatnih stopa u EU gotovo na 0%, u Hrvatskoj je realna cijena kapitala
znatno porasla, s razine ispod 2% u 2008. godini na gotovo 6% u 2009.5 Zbog visokih cijena kapitala,
oteţano je zaduţivanje banaka i sektora poduzeća u inozemstvu. Istodobno, neto izravna strana
ulaganja smanjena su s gotovo 4 mlrd € u 2008. na samo 1,1 mlrd € u 2009. Za 2010. i 2011. godinu
predviĎa se umjereno povećanje na oko 1,5 mlrd €, uslijed pribliţavanja datuma punopravnog članstva
Hrvatske u Europskoj uniji.
3
http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/0,,contentMDK:20268176~pagePK:
146736~piPK:146830~theSitePK:258599,00.html
4
http://www.bankamagazine.hr/Projekti/EBRD/tabid/381/View/Details/ItemID/59835/ttl/HrvatskaProcijenjenirast-BDP-a-u-2010-snizen-na-03-posto/Default.aspx
5
Pod realnim kamatnim stopama su podrazumijevaju kamatne stope umanjene za stopu godišnje inflacije. Na
primjer, u 2008.g. inflacija je iznosila 6,1%, a kamatna stopa na kredite s valutnom klauzulom 7,5%, što znači da
je realna kamatna stopa iznosila 1,4%.
8
1.2. Uvod
Pored negativnih utjecaja globalne ekonomske krize, gospodarstvo Osječko-baranjske ţupanije je i
ranije bilo u nezavidnom poloţaju, ne samo zbog dominantne uloge radno-intenzivne proizvodnje u
gospodarskoj strukturi, već i zbog izostanka ulaganja u nove tehnologije, izravnih ratnih šteta koje su
dovele do onesposobljavanja gospodarskih kapaciteta, gubitka trţišta, odliva radne snage, odlaska
kapitala i naravno ostalih faktora koje sa sobom nosi tzv. tranzicijski proces.
Temeljem ocjene i razvrstavanja ţupanija prema razvijenosti6, Osječko-baranjska ţupanija svrstava se
u I. kategoriju, s indeksom razvijenosti od 52,88% u odnosu na nacionalni prosjek.
Prema indeksu konkurentnosti (2007), Osječko-baranjska ţupanija zauzima 14. mjesto od ukupno
217.
Analizirajući ţupanijske pokazatelje, porast nezaposlenosti varira 10-35%. Osječko-baranjska ţupanija
sa stopom iznad 20% zauzima deseto mjesto u RH.
Poremećaj na trţištu rada mjeren indikatorom "broj nezaposlenih/potraţnja za radnicima" po
ţupanijama i nije u korelaciji sa stopom nezaposlenosti. Osječko-baranjska ţupanija prema ovom
pokazatelju zauzima 4. mjesto u RH. Gospodarske grane na koje je globalna kriza najviše utjecala su
preraĎivačka industrija, trgovina, turizam i graĎevinski sektor, te su u tom smislu najviše pogoĎene
one ţupanije gdje ti sektori dominiraju. MeĎu njima je i Osječko-baranjska ţupanija.
Utjecaj globalne krize u 2008. i 2009. na uspješnost gospodarstva u Osječko-baranjskoj ţupaniji,
reflektira se u sljedećim pokazateljima: došlo je do smanjenja ukupnih prihoda poduzeća u OBŢ u
2009., do pada izvoza, povećanja broja nelikvidnih poduzeća, povećanja nepodmirenih obveza i
povećanja stope nezaposlenosti.
Konsolidirani financijski rezultat poduzeća u OBŢ bio je negativan u 2009. nakon pet godina; došlo je
do pada izvoza u 2009. u odnosu na 2008. te realizacije negativnog uvozno-izvoznog salda koji je
ranijih godina bio pozitivan; broj nelikvidnih poduzeća u 2009. u odnosu na 2008. povećao se za 30%,
dok su nepodmirene obveze u istom razdoblju porasle za 50%.
Povećala se stopa nezaposlenosti; smanjila se stopa zaposlenosti; indikator "nezaposleni/potraţnja" se
udvostručio u razdoblju 2009./2008.; strane investicije su bile negativne i u 2008. i 2009.
Gospodarsku aktivnost poslovnih subjekata na području Osječko-baranjske ţupanije promatra se kroz
sljedeće kategorije: bruto dodana vrijednost, prihodi i financijski rezultat, robna razmjena s
inozemstvom.
Uspješnost poslovanja gospodarskih subjekata na području OBŢ bit će dana kroz selektirane
pokazatelje.
Nakon toga, bit će dan detaljniji prikaz stanja u svakom od najvaţnijih gospodarskih sektora te opća
ocjena konkurentnosti Osječko-baranjske ţupanije.
Glede prikazanih podataka valja napomenuti 2007.godine da je Drţavni zavod za statistiku temeljem
članka 43. Zakona o sluţbenoj statistici ("Narodne novine" broj 103/03.) odredio metodologiju za
statističku primjenu nacionalne klasifikacije djelatnosti - NKD 2007., koja je donijela brojne promjene
6
Ocjenjivanje i razvrstavanje OBŢ prema razvijenosti; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva; 2010.
7
Nacionalno vijeće za konkurentnost - Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007
9
u odnosu na prethodnu NKD-a 2002. Te su promjene uzrokovale nekomparabilnost odreĎenih vrsta
podataka za podatke nakon 2007., što je pri izradi ŢRS u pojedinim dijelovima rezultiralo korištenjem
podataka sa 2007. kao zadnjom godinom, budući da nisu sve institucije korištene kao izvori podataka
usvojile novu metodologiju.
1.3.Bruto domaći proizvod
Bruto domaći proizvod (BDP) je makro - ekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih
dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraţeno u novčanim jedinicama.
Tablica 2 prikazuje komparativni prikaz BDP Republike Hrvatske i Osječko-baranjske ţupanije za
razdoblje 2001.-2007. godine8.
Udio BDP-a Osječko-baranjske ţupanije u BDP RH kreće se neznatno ispod 6% u razdoblju 20032007., pokazujući gotovo isti trend rasta kao i nacionalni, osim u 2007. godini kada je u odnosu na
2006. porastao za 15,7%.
BDP per capita takoĎer je rastao u promatranom razdoblju te je u 2007. dosegao najveću razinu u
promatranom sedmogodišnjem razdoblju od 81,6% nacionalnog prosjeka, iako se moţe reći da je u
stalnom zaostajanju u odnosu na nacionalnu razinu.
U 2008. godini BDP biljeţi daljnji rast od 2,4%, dok je u 2009. godini došlo do značajnog pada od
5,8%. Makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti te širok raspon
rizika. Projekcije ukazuju na realni pad BDP-a Republike Hrvatske od 1,6% u 2010. godini, dok se u
narednom razdoblju očekuje realni rast BDP-a od 1,5% u 2011., 2,0% u 2012. te 2,5% u 2013. godini.
8
Podatak o BDP-u DZS-a na razini OBŢ dan je samo do 2007. godine. BDP per capita za RH za 2009. godinu
(http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm) iznosio je 10.245 EUR
10
Tablica 2. BDP za RH i OBŢ za razdoblje 2001.-2007.
Opis
Bruto domaći proizvod za RH
(mil EUR)
Indeks (RH)
Bruto domaći proizvod za OBŢ
(mil EUR)
Indeks (OBŢ)
Udio BDP OBŢ-a u BDP RH (%)
Bruto domaći proizvod/stanovnik
za RH (EUR)
Indeks (RH)
Bruto domaći proizvod/stanovnik
za OBŢ (EUR)
Indeks (OBŢ)
Udio BDP OBŢ-a u BDP RH (%)
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
25.538
28.112
110,1
30.011
106,8
32.759
109,2
35.724
109,1
39.102
109,5
42.833
109,5
1.499
1.699
113,3
6,0%
1.710
100,6
5,7%
1.884
110,2
5,8%
1.999
106,1
5,6%
2.193
109,7
5,6%
2.538
115,7
5,9%
5.752
6.331
110,1
6.759
106,8
7.379
109,2
8.042
109,0
8.807
109,5
9.656
109,6
4.537
5.149
113,5
81,3%
5.199
101,0
76,9%
5.750
110,6
77,9%
6.127
106,6
76,2%
6.757
110,3
76,7%
7.875
116,5
81,6%
5,9%
78,9%
Izvor: HGK, Županijska komora Osijek; Obrada RRA SiB 2010.
Grafikonom 1 ilustrirano je kretanje BDP-a Osječko-baranjske ţupanije za razdoblje 2001.-2007. i
usporedni prikaz kretanja BDP per capita za RH i OBŢ.
Grafikon 1. BDP po stanovniku za RH i Osječko-baranjsku ţupaniju za razdoblje 2001-2007 (EUR)
11
1.4. Bruto dodana vrijednost
Bruto dodana vrijednost gospodarskih subjekata na području Osječko-baranjske ţupanije bit će dana
za razdoblje 2005-2007. prema NKD 2002, budući da nema podataka za ţupanije nakon 2007.
Klasifikacija djelatnosti prema NKD 2002. i 2007. dane su u Prilogu 1.
Bruto dodana vrijednost gospodarskih subjekata na području OBŢ za razdoblje 2005-2007. kretala se
na razini 5-6% nacionalnog BDV i 27-28% BDV-a Panonske Hrvatske. Trend kretanja BDV-a OBŢ
dan je Grafikonom 2.
Tablica 3. Bruto dodana vrijednost za RH, Panonsku Hrvatsku i OBŢ za 2005.-2007. u milijunima kn
Šifra djelatnosti (NKD 2002)
A,B
C,D,E
F
G
H
I
J,K
L,M,N,O,P
Ukupno:
RH
13.764
44.793
14.261
25.400
7.248
19.446
28.207
38.553
191.672
2005.
PH
7.197
8.903
2.561
4.021
699
3.173
3.319
9.127
39.000
OBŢ
1.746
1.923
689
1.422
155
956
1.175
2.512
10.578
RH
14.680
48.230
16.317
27.214
7.888
21.343
32.675
41.198
209.545
2006.
PH
7.834
10.274
3.083
815
4.196
4.031
3.919
9.642
43.794
OBŢ
1.873
1.845
1468
932
183
1.167
1.390
2.739
11.597
RH
16.400
55.271
20.907
34.431
11.802
24.479
61.795
45.351
270.436
2007.
PH
8.861
11.828
4.393
5.072
1.108
5.048
9.593
10.528
56.431
Izvor: Priopćenje DZS 12.1.2., veljača 2008.-2010.; Obrada RRA SiB 2010.
Grafikon 2. BDV Osječko-baranjske ţupanije za 2005.-2007. godinu u milijunima kuna
12
OBŢ
2.137
2.708
1.819
1.970
280
1.213
2.925
2.973
16.025
U strukturi BDV-a Osječko-baranjske ţupanije djelatnosti su strukturirane kako slijedi:
1. javna uprava i obrana, soc. osiguranje, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ostale
društvene, soc. i osobne usluţne djelatnosti i aktivnosti kućanstava (L, M., N, O i P) - 19%;
2. financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (J i K) 18%;
3. rudarstvo, vaĎenje, preraĎivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom
(C, D i E) - 17%;
4. poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo (A i B) - 13%;
5. trgovina (G) -12%;
6. graĎevinarstvo (F) -11%;
7. prijevoz, skladištenje i veze (I) - 8%;
8. ugostiteljstvo (H) - 2%,
što je zorno prikazano grafikonom 3.
Grafikon 3. Struktura BDV po djelatnostima u OBŢ u 2007. godini
13
Grafikon 4. Kretanje BDV-a po djelatnostima za 2005.-2007. u milijunima kuna
Kretanje udjela BDV-a svih djelatnosti na području OBŢ u odnosu na nacionalnu razinu prikazan je
tablicom 3, iz čega se zamjećuje da su djelatnosti (A, B) poljoprivreda, lov šumarstvo i ribarstvo na
razini oko 13% za cijelo promatrano razdoblje, dok sektor graĎevinarstva (F) udvostručuje udio u
istom razdoblju sa 4,8 % na 8,7%.
Tablica 4. Udio BDV-a gospodarskih aktivnosti OBŢ u nacionalnom BDV-u za razdoblje 2005-2007
(%)
Godina/djelatnost
A, B
Poljoprivreda, lov,
šumarstvo
i ribarstvo
C, D, E
Rudarstvo,
vaĎenje,
preraĎivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
F
GraĎevinarstvo
G
Trgovina
H
Ugostiteljstvo
I
Prijevoz,
skladištenje
i veze
J, K
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
2007
13,0
12,8
12,7
4,9
3,8
4,3
8,7
5,7
4,8
5,7
5,4
5,6
2,4
2,3
2,1
5,0
5,5
4,9
4,7
4,3
4,2
2006
2005
14
L, M, N, O,
P
Javna
uprava
i obrana, soc
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv
zaštita
i soc skrb,
ostale
društvene,
soc i
osobne
usluţne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
6,6
6,6
6,5
Grafikon 5. Udjeli BDV djelatnosti na području OBŢ u RH za 2005.-2007. (%)
1.5.Pokazatelji ekonomskih performanci
Na području Osječko-baranjske ţupanije u 2009. godini bilo je 3.379 aktivnih poduzeća koja su
zapošljavala 44.125 osoba. U strukturi, malih poduzeća je bilo 97%, srednjih 3%, a 1% činila su velika
poduzeća. Ukupni prihod svih poduzeća registriranih na području OBŢ u 2009. godini iznosio je 23,4
mil. kuna. Konsolidirani financijski rezultat je bio negativan, tj. poduzeća su poslovala s gubitkom od
385 tisuća kuna.
U razdoblju 1996.-2004. godine konsolidirani financijski rezultat svih poduzeća na području OBŢ bio
je negativan unatoč rastu broja poduzeća, prihoda i zaposlenih. Razdoblje 2005-2008. karakterizira
pozitivan financijski rezultat, koji u 2009. ponovo postaje negativan.
U Prilogu 2. - Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika u OBŢ prema godišnjim statističkim
izvještajima za razdoblje 1996.-2009. - daje se pregled prihoda i rashoda te dobiti/gubitaka
poduzetnika u OBŢ za razdoblje 1996.-2009. godine.
Tablicom 5 dan je pregled ukupnog prihoda poduzeća na području OBŢ i RH, indeksi te meĎusobni
odnos prihoda poduzeća OBŢ i RH.
15
Tablica 5. Ukupni prihodi poduzeća na području OBŢ, RH, indeksi i udio prihoda OBŢ u odnosu na
RH u milijunima kuna
2005.
OBŢ
RH
Udio OBŢ/RH (%)
OBŢ Index
RH Index
22.654
527.467
4,3%
2006.
2007.
2008.
2009.
23.749
588.200
4,0%
104,8
26.195
618.974
4,2%
110,3
28.212
683.755
4,1%
107,7
23.356
590.972
4,0%
82,8
111,5
105,2
110,5
86,4
Izvor: Fina; Obrada HGK Županijska komora Osijek; Obrada RRA SiB 2010.
Grafikon 6. Kretanje ukupnih prihoda i rashoda, dobiti/gubitka poduzetnika u OBŢ za razdoblje
2004.-2009. u milijunima kuna
16
S ciljem analize uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ, uzeto je razdoblje 2005. -2009.
godine te odabrano nekoliko indikatora uspješnosti poslovanja poduzeća u smislu praćenja njihove
visine i dinamike poslovanja.
Profitna stopa gospodarskih subjekata (financijski rezultat/ukupni prihod) kretala se u razdoblju 2005.2008. na razini 1-2%, a u 2009. ostvaren je gubitak.
Udio investicija u dugotrajnoj materijalnoj imovini u ukupnom prihodu u razdoblju 2005.-2008. kreće
se na razini 8%, a u 2009. godini pada na 7%.
Efikasnost imovine poduzeća promatran kroz omjer ukupnog prihoda i imovine (aktive) znatno je
opao u 2009./2008., s 81% na 66%.
S aspekta izvora sredstava poduzeća (obveze i kapital i rezerve), moţe se reći da je udio kategorije
"kapital i rezerve"9 u ukupnoj pasivi u stalnom padu od 2005. godine, odnosno s razine od 61%
(2005.) došao je na razinu 43% (2009.).
Visina i dinamika odabranih indikatora uspješnosti poslovanja poduzeća prikazuje grafikon 7, a u
Prilogu 3. nalazi se njihov tabelarni prikaz.
Grafikon 7. Odabrani indikatori uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ za razdoblje 2005.2009.
Jedan od vrlo vaţnih problema gospodarskih subjekata na području OBŢ je i nelikvidnost. U 2009.
godini je bilo 1.315 nelikvidnih poduzeća, od čega 909 u blokadi iznad 60 dana. Iznos prijavljenih
nepodmirenih obveza iznosio je na kraju 2009. oko 1,5 mlrd što je za razdoblje 2009./2008. rast od
51,5% ili oko 0,5 mlrd kuna.
9
Kapital i rezerve predstavlja razliku ukupne imovine i ukupnih obveza poduzeća; naziva se i vrijednošću
poduzeća (u knjigovodstvenom smislu)
17
Tablica 6. Pregled najvaţnijih podataka o nelikvidnim poduzećima na području OBŢ za razdoblje
2005.-2009.
Poduzeća u blokadi iznad 360 dana
Godina
2009.
2008.
2007.
2006.
2005.
Broj
poduzeća
Broj
zaposlenih
1.315
991
1.059
973
846
5.877
2.695
1.808
2.407
2.404
Iznos
prijavljenih
nepodmirenih
obveza
(mil.kn)
1.483
979
1.088
756
760
Broj
poduzeća
Udio
zaposlenih
(%)
Udio
nepodmirenih
obveza (%)
Nepodmirene
obveze
(Indeks)
909
724
20,7
36,2
74,0
92,2
151,5
90,0
143,9
99,5
----
----
----
Izvor: HGK (FINA); Obrada RRA SiB 2010.
1.6. Robna razmjena s inozemstvom
Robna razmjena gospodarskih subjekata s inozemstvom na području OBŢ iznosila je 2,2 mlrd kuna10,
što je za 20% manje nego u 2008. godini. U razdoblju 2006.-2009., izvoz pokazuje silazni trend, što je
rezultiralo negativnim uvozno-izvoznim saldom u 2008. i 2009. godini.
U istom razdoblju, udio izvoza OBŢ u odnosu na izvor RH smanjio se sa 6% (2006) na 4% (2009),
dok je udio uvoza OBŢ-a u ukupnom uvozu RH imao konstantan udio od 2%.
U strukturi izvoza u 2009. dominiraju prehrambeni proizvodi (30%), strojevi i dijelovi (21%),
kemijski proizvodi (14%), papir i karton (13%), proizvodi od drva i pokućstvo (11%) i ostali proizvodi
(11%)11. Poduzeća s područja OBŢ najviše izvoze u Bosnu i Hercegovinu (18%), SR Njemačku
(11,8%), Sloveniju (10%), Srbiju (9,6%) i Italiju (9,3%). Prilog 4 daje pregled robne razmjene OBŢ za
razdoblje 2000.-2009. u USD.
Grafikon 8 pokazuje pregled robne razmjene gospodarskih subjekata OBŢ za razdoblje 2005.-2009., a
tablica 7 komparativni pregled izvoza OBŢ i RH.
10
Priopćenje DZS 4.2.2/4., veljača 2010.
11
HGK, Ţupanijska komora Osijek
18
Grafikon 8. Robna razmjena s inozemstvom gospodarskih subjekata s područja OBŢ-a za razdoblje
2005.-2009. u milijunima kuna
Tablica 7. Komparativni pregled izvoza, uvoza i uvozno-izvoznog salda OBŢ i RH za razdoblje 2005.2009. u milijunima kuna
Robna razmjena OBŢ i RH
Izvoz RH
Uvoz RH
Saldo RH
Izvoz OBŢ
Uvoz OBŢ
Saldo OBŢ
2005.
52.283
110.520
-58.237
3.183
2.585
597
2006.
60.437
125.249
-64.812
3.359
2.824
535
2007.
66.025
138.112
-72.088
3.048
2.979
69
2008.
69.205
150.354
-81.149
2.799
3.162
-363
2009.
55.180
111.740
-56.560
2.234
2.389
-155
Izvor: DZS, Obrada RRA SiB 2010.
Gospodarstvo Ţupanije u prvih šest mjeseci 2010. godine ostvarilo je robnu razmjenu u
vrijednosti od 380,97 milijuna USD (Tablica 8), što je 5,4% manje u odnosu na robnu
razmjenu ostvarenu u istom razdoblju 2009. godine. Udio izvoza bio je 49,2%, što znači da je
ostvarena negativna trgovinska bilanca u iznosu od 6,09 milijuna USD.
19
Tablica 8. Usporedni prikaz robne razmjene Ţupanije i Republike Hrvatske za razdoblje I.-VI.
2010. godine u 000 USD
2009.
2010.
OBŢ I-VI.
Struktura
Indeks
2010. u %
97,0
49,2
92,4
50,8
94,6
100,0
37,5
-
Udio u RH
u%
3,4
2,0
2,5
-
Republika Hrvatska I.-VI.
Struktura
2009.
2010.
Indeks
2010. u %
4.999.373
5.581.041
111,6
36,9
10.199.141
9.524.802
93,4
63,1
15.198.514 15.105.843
99,4
100,0
-5.199.769 -3.943.760
75,8
-
Izvoz
193.296 187.440
Uvoz
209.543 193.531
Ukupno
402.839 380.972
Saldo
-16.247
-6.091
Pokrivenost
92,2
96,9
49,0
uvoza
izvozom
u %Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK Županijska komora Osijek
58,6
-
-
Zemlje Europske unije u ukupnoj razmjeni Ţupanije u prvih šest mjeseci 2010. godine sudjelovale su
sa 65,9%, a zemlje CEFTA-e s 21,8% (Tablica 9). Udio u ostalim azijskim zemljama iznosio je 5,7%,
dok se preostalih 7% odnosi na ostale grupe zemalja.
Tablica 9. Robna razmjena Ţupanije za razdoblje I-VI. 2010. godine prema regionalnoj usmjerenosti
Skupina zemalja
Zemlje EU
Zemlje EFTA-e
Zemlje CEFTA-e
Zemlje OPEC-a
Ostale europske zemlje
Ostale afričke zemlje
Ostale azijske zemlje
Ostale američke zemlje
Oceanijske zemlje
UKUPNO
Izvoz
u 000 USD
Udio ( %)
119.146
63,6
5.040
2,7
56.756
30,3
501
0,3
1.265
0,7
1.493
0,8
2.602
1,4
556
0,3
80
0,0
187.440
100,0
Uvoz
u 000 USD
Udio ( %)
131.904
68,2
1.921
1,0
26.427
13,7
16
0,0
5.437
2,8
2.786
1,4
19.091
9,9
5.807
3,0
142
0,1
193.531
100,0
Ukupno
u 000 USD
Udio ( %)
251.049
65,9
6.960
1,8
83.184
21,8
518
0,1
6.702
1,8
4.279
1,1
21.694
5,7
6.363
1,7
222
0,1
380.971
100,0
Bilanca
u 000 USD
-12.758
3.119
30.329
485
-4.172
-1.293
-16.489
-5.251
-62
-6.091
Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: HGK Županijska komora Osijek
Negativna bilanca u razmjeni ostvarena je sa zemljama Europske unije 12,76 milijuna USD, s ostalim
azijskim zemljama u iznosu 16,49 milijuna USD (Kina, Indija, Republika Koreja, Japan). Negativna
bilanca u iznosu od 5,25 milijuna USD ostvarena je i s ostalim američkim zemljama (Brazil 4,5
milijuna), kao i s ostalim europskim zemljama u iznosu 4,17 milijuna USD (Rusija, Turska).
Pozitivna vanjskotrgovinska bilanca u iznosu 30,33 milijuna USD ostvarena je sa zemljama CEFTA-e
(Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija, Kosovo, Crna Gora, i Albanija), te sa zemljama EFTA-e
(Švicarska, Norveška) u iznosu od 3,12 milijuna USD.
U ukupnom broju izravnih stranih ulaganja u/na području OBŢ12, u razdoblju 1997.-2009. godine,
njihov kumulativ ima negativan predznak i iznosi -41,9 mil. EUR-a, dok je kumulativ izravnih stranih
ulaganja na razini Republike Hrvatske 13za isto razdoblje 23,4 mlrd EUR.
12
13
HGK, Ţupanijska komora Osijek
http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm
20
1.7. Gospodarske grane
Najvaţnijim gospodarskim granama na području Osječko-baranjske ţupanije smatramo poljoprivredu,
preraĎivačku industriju, graditeljstvo i trgovinu.
Poljoprivreda
Činjenica da površina obradivog zemljišta u Osječko-baranjskoj ţupaniji od 231.273 ha čini 8,4%
ukupnog poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, svrstava OBŢ u najznačajniji
poljoprivredni prostor u zemlji. Poljoprivredna zemljišta jedan su od najvaţnijih resursa OBŢ, a
poljoprivreda te uz nju vezana prehrambena industrija, jedan su od najznačajnijih elemenata
gospodarstva Ţupanije.
U djelatnosti poljoprivreda, šumarstva i ribarstva14 u 2009. poslovalo je 176 poduzeća (5% poduzeća
OBŢ), koja su zapošljavala 3.983 osobe (9% zaposlenika OBŢ), ostvarivši prihod od 2,8 mlrd kuna ili
12,2% ukupnog prihoda gospodarstva Ţupanije.
Udio poljoprivrede u BDV-u Republike Hrvatske je 13% u razdoblju 2005.-2007.
Osnovna komparativna prednost sektora poljoprivrede na području OBŢ je velika površina kvalitetnog
poljoprivrednog tla. Dio poljoprivrednih površina pod područjem je ekološke mreţe RH što moţe
predstavljati prijetnju poljoprivrednim djelatnostima. Tablica 10 prikazuje strukturu i vlasništvo nad
poljoprivrednim površinama u OBŢ.
Tablica 10. Struktura poljoprivrednih površina na području Osječko-baranjske ţupanije15
Poljoprivredne površine
Oranice i vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
Pašnjaci
Republika Hrvatska
Ukupno (ha)
Privatno (ha)
1.216.000
1.052.000
866.000
718.000
46.000
43.000
31.000
26.000
163.000
163.000
110.000
102.000
Osjeĉko-baranjska ţupanija
Ukupno (ha)
Privatno (ha)
212.013
141.440
201.705
133.208
3.564
3.177
2.083
675
2.641
2.617
2.020
1.763
Sljedećom tablicom (Tablica 11) daje se pregled broja, strukture i površina u posjedu registriranih
poljoprivrednih gospodarstva (OPG) na području OBŢ.
14
15
NKD 2007; Izvor: HGK, Ţupanijska komora Osijek
Preuzeto iz Programa zašite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 39.
21
Tablica 11. Poljoprivredna gospodarstva na području Osječko-baranjske ţupanije16
Vrsta OPG-a
Broj gopodarstava Broj k.ĉ. Površine u posjedu (ha) Površine u korištenju (ha)
Tip
Obiteljsko gospodarstvo
Komercijalno
Obiteljsko gospodarstvo
Nekomercijalno
Ukupno obiteljska gospodarstva:
Trgovačko društvo
Zadruga
Komercijalna
Obrt
Ostali
Sveukupno:
14.652 104.192
1.256
4.561
15.908 108.753
329 14.820
77
809
486
9.291
33
122
16.833 133.795
131.002
2.809
133.811
90.653
2.017
22.458
633
249.571
104.773
2.362
107.135
67.189
1.679
16.779
494
193.275
Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju
U ratarstvu na najviše površina sije se pšenica i kukuruz, zatim suncokret, krmno bilje, soja, šećerna
repa, ječam, povrće, uljana repica, krumpir, duhan, zob i raţ.
Tablica 12. Korištenje oraničnih površina, stanje 01.06.2007.
RH
OBŢ
OBŢ/RH
Ukupno
(ha)
830.888
199.358
24,0%
Ţitarice
Uljano
sjemenje
i plodovi
Duhan
Šećerna
repa
558.590
133.066
23,8%
82.093
27.690
33,7%
6.005
143
2,4%
34.316
14.186
41,3%
Krmno
bilje
105.862
19.760
18,7%
Cvijeće,
aromatiĉno
i ostalo
bilje
Krumpir,
mahunasto
i ostalo
povrće
6.878
1.903
27,7%
37.144
2.610
7,0%
Izvor: Statistički ljetopis RH 2008, str. 660-663.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji se proizvodi preko 35% pšenice, 30% soje, oko 40% šećerne repe, te
preko 50% suncokreta u Republici Hrvatskoj.
16
Hrvatska poljoprivredna agencija; obrada RRA SiB 2010.
22
Tablica 13. Proizvodnja vaţnijih usjeva u 2007. - Izvor: Statistički ljetopis RH 2008
Kultura
Pšenica
Kukuruz
Krumpir
Soja
Suncokret
Šećerna repa
Proizvodnja/prinos
po hektaru
Proizvodnja (t)
Prinos po ha (t)
Proizvodnja (t)
Prinos po ha (t)
Proizvodnja (t)
Prinos po ha (t)
Proizvodnja (t)
Prinos po ha (t)
Proizvodnja (t)
Prinos po ha (t)
Proizvodnja (t)
Prinos po ha (t)
Republika
Hrvatska
812.347
4,64
1.424.599
4,94
296.302
17,03
90.637
1,95
54.303
2,63
1.582.606
46,12
OBŢ
296.911
4,87
258.464
4,85
11.813
20,22
28.513
1,92
29.748
2,68
615.884
43,41
OBŢ /
RH (%)
36,5
105,0
18,1
98,2
4,0
118,7
31,5
98,5
54,8
101,9
38,9
94,1
Posljednjih godina konstantno se radi na povećanju površina pod voćem i vinogradima. Dominiraju
jabuke, šljive, višnje, lijeske te vinogradi. U razdoblju od 2003.-2009., novozasaĎeno je oko 3.500 ha.
Rast u sektoru voćarstva i vinogradarstva rezultat je Operativnog programa trajnih nasada, ali i
poticajnih mjera Osječko-baranjske ţupanije.
Vinogradi i voćnjaci se nalaze uglavnom na pobrĎu Dilja, Papuka, Erdutskom brdu, Dalj planini te
Baranjskom brdu.
U razdoblju od 2002. do 2008. godine broj ekoloških proizvoĎača se konstantno povećavao i dostigao
razinu od 166 ekoloških proizvoĎača upisanih u Upisnik. U 2008. godini na području OBŢ bilo je
4.895 ha pod ekološkom proizvodnjom17.
U pogledu stoĉarske proizvodnje, na području OBŢ razvijeno je govedarstvo, s naglaskom na
proizvodnju mlijeka, svinjogojstvo, peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, te pčelarstvo.
U tablici 14 dan je pregled stočnog fonda na području OBŢ, brojno stanje svinja i muznih krava u RH
te udio svinja i muznih krava u OBŢ s obzirom na RH.
17
Izvor: BIOPA, obrada: Upravni odjel za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske ţupanije, travanj
2010.
23
Tablica 14. Pregled najvaţnijih kategorija stoke u OBŢ za razdoblje 2004.-2008.
Stoĉni fond
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Osjeĉko-baranjska ţupanija:
Goveda
43.312
47.885
58.134
55.986
52.363
Od toga muzne krave
14.128
15.441
235.820
18.618
217.570
18.460
274.547
19.946
286.369
86.797
96.625
81.334
45.855
Svinje
243.174
86.578
Ovce
Konji
772
592
670
867
1.039
Koze
11.601
11.101
13.250
9.191
7.958
Perad
768.000
2004.
768.007
2005.
579.052
2006.
640.631
2007.
571.564
2008.
151.000
181.025
35.610
22.960
10.440
1.489.000
1.205.000
1.230.000
1.348.000
1.104.000
229.042
231.633
241.084
234.671
226.000
Svinje u OBŽ/RH
16%
19,6%
17,7%
21%
21,2%
Muzne krave u OBŽ/RH
6,2%
8%
8%
8%
8,8%
Stoĉni fond
Od toga brojleri
Republika Hrvatska:
Svinje
Muzne krave
Izvor: OBŽ u brojkama 2005.-2008.; UO za poljoprivredu OBŽ; HPA Godišnje izvješće za 2009.: Govedarstvo
U tablici 15 prikazana je proizvodnja mlijeka u RH za razdoblje 2004.- 2008., iz koje se vidi da je
OBŢ preuzela primat u proizvodnji na nacionalnoj razini s preko 140 mil.kg godišnje, odnosno za
razdoblje 2006./2009. proizvodnja mlijeka je povećana za 53%. Iz tablice je vidljivo povećanje
proizvodnje mlijeka u OBŢ. Podaci pokazuju da proizvodnja mlijeka u OBŢ čini 20,8% ukupne
proizvodnje u RH.
Tablica 15. Pregled otkupljenih količina mlijeka (kg)
Republika Hrvatska
Osjeĉko-baranjska ţupanija
Udio
OBŢ
%
2003.
525.028.000
55.325.180
10,5
2004.
532.838.138
57.048.394
10,7
2005.
605.321.043
76.249.040
12,6
2006.
631.619.285
91.892.012
14,6
2007.
653.850.986
102.578.132
15,7
2008.
657.753.856
114.875.213
17,5
2009.
675.246.913
140.770.481
20,8
Godina
U 2007. godini na području OBŢ je bilo oko 286.000 komada svinja, što je u odnosu na 1.348.000 na
razini RH 20,4%. U razdoblju 2004-2007.godine udio svinja u OBŢ u odnosu na ukupan broj svinja u
RH je porastao sa 16% u 2004. na 21% u 2007. Operativni program razvoja svinjogojstva doveo je do
povećanja kapaciteta i uvoĎenja moderne tehnologije u procesu uzgoja, što za posljedicu ima
povećanje efikasnosti ove proizvodnje.
24
Kozarstvo je manje zastupljena stočarska grana. U 2009. na području OBŢ registriran je 61 uzgajivač
koza18, što čini 4,5% ukupnog broja uzgajivača u RH. Broj grla se procjenjuje na 1.466 ili oko 3%
populacije koza na nacionalnoj razini. Broj uzgojno valjanih grla kreće se oko 530 ili 4,5% u odnosu
na RH.
U 2009. godini na području OBŢ bilo je oko 2.600 uzgojno valjanih ovaca ili 5,27% u odnosu na
ukupan broj ovaca u RH (48.500 grla)19. U razdoblju 2005/2009, broj uzgojno valjanih grla ovaca
smanjio se za 23%, dok ja na razini RH porastao za 57% u istom razdoblju.
U razdoblju 2005.-2009. godine broj pčelara na području OBŢ se povećao s 253 na 306 ili za 21%,
čineći tako 9% ukupnog broja pčelara u RH 20. Broj pčelinjih zajednica na području OBŢ je takoĎer
zabiljeţio rast od 19% u istom razdoblju te dostigao brojku od 28.400 zajednica, što čini 9,5% od
ukupnog broja pčelinjih zajednica u RH21.
Mjere koje se poduzimaju i/ili planiraju poduzeti usmjerene budućem razvoju sektora poljoprivrede
u cilju jačanja efikasnosti sektora poljoprivrede uključuju:









unaprjeĎenje razvoja svih sektora poljoprivrede
jačanje sektora prerade i skladištenja poljoprivrednih proizvoda (ULO hladnjače),
standardiziranje proizvodnje;
jačanje trţišne pozicije kroz brendiranje ţupanijskih poljoprivrednih proizvoda,
jačanje proizvodno-distribucijskih lanaca (klasteri),
plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turističku ponudu,
izgradnja sustava navodnjavanja,
organska poljoprivreda,
unaprjeĎenje okolišne prihvatljivosti postojeće proizvodnje.
Osječko-baranjska ţupanija duţi niz godina aktivno pridonosi razvoju ovoga vaţnog gospodarskog
sektora s ogromnim razvojnim potencijalom, kroz čitav niz ţupanijskih poticajnih programa.
Šumarstvo
Zbog različitih biofizičkih uvjeta koji determiniraju vrstu šumske vegetacije, unutar Ţupanije nalazi se
više tipova šuma22. U nizinskom vegetacijskom pojasu, gdje je dominantan ekološki faktor dopunsko
vlaţenje podzemnom i/ili poplavnom vodom, dominantne vrste drveća su hrast luţnjak, poljski jasen,
crna joha, vrbe i topole23.
Na povišenim terenima javljaju se hrastovo-grabove šume koje su visoko produktivne. U
breţuljkastom pojasu nalazimo hrast kitnjak, grab, bukvu, brezu i cer. U brdskom pojasu dominira
bukva, kao najznačajnija gospodarska vrsta u RH, koja se u niţim područjima miješa s hrastom,
kestenom i brezom, a na višima, izvan granica Ţupanije, s jelom.
Uprava šuma Osijek u cijelosti je na području OBŢ, dok Uprava šuma Našice ime sjedište na području
OBŢ i većim se dijelom nalazi u njoj. Uprave šume Vinkovci i Poţega samo manjim dijelom
zahvaćaju područje OBŢ, dok su im sjedišta izvan Ţupanije (Tablica 16).
18
Godišnje izvješće HSC za 2009.
Idem
20
U RH je bilo u 2009. godini 3.395 pčelara
21
U RH je bilo u 2009. godini 300.053 pčelinje zajednice
22
Detaljno su nabrojane u poglavlju o biološkoj raznolikosti OBŢ
23
Preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 41
19
25
Tablica 16. Popis uprava šuma i pripadnih šumarija u Osječko-baranjskoj ţupaniji24
Osijek
Osijek
Osijek
Osijek
Šumarija
BaranjskoPetrovo Selo
Batina
Darda
Đakovo
Levanjska Varoš
Osijek
Osijek
Osijek
Osijek
Tikveš-Bilje
Valpovo
Uprava
Osijek
Površina/ha
5346,23
Uprava
Našice
Šumarija
Čeralije
4592,40
11151,93
10672,37
7713,38
Našice
Našice
Našice
Našice
Donji Miholjac
ĐurĎenovac
Koška
Našice
8257,67
11279,98
5292,20
Vinkovci
Vinkovci
Poţega
Mikanovci
Strizivojna
Ĉaglin
Ukupno:
Površina/ha
10,75
8231,42
5802,78
7969,53
2488,93
251,22
1442,75
776,34
91.279,88
Komentar: Istaknute su šumarije koje pripadaju upravama izvan OBŽ
Privatnim šumama gospodare njihovi vlasnici temeljem programa gospodarenja. Nadzor nad
gospodarenjem šumama obavlja Šumarska inspekcija MRRŠVG. 60% privatnih šuma nalazi se u
brdskim područjima OBŢ.
Šume su od velike i višestruke vrijednosti na području OBŢ i svakako ih treba drţati na postojećim
površinama, a po mogućnosti te površine i povećati, posebno u vodozaštitnim područjima. Iako su
šume OBŢ uglavnom gospodarske namjene, one imaju i druge funkcije.
Oko 2% šuma imaju posebne namjene: sjemenske, vojne, šume za rekreaciju i zaštitne šume. Oko
42% šuma na području OBŢ pripada tipovima staništa prepoznatim od strane EU direktive Flora and
Fauna habitats25.
Prirodne poplavne šume vrba, topola i hrasta luţnjaka, koje se u OBŢ prostiru na velikim površinama,
meĎu zadnjima su takve vrste u Europi, te se njihov geofond moţe smatrati iznimno vaţnim i u
meĎunarodnim razmjerima.
Lov i robolov
Velike površine pod šumom, razmjerno veliki udio zaštićenih površina, obilje vode, raznolikost
staništa, relativna očuvanost okoliša te veliki dijelovi ruralnih područja, predstavljaju dobru osnovu za
uzgoj divljači, odnosno za razvoj lovstva na području OBŢ.
U tom smislu, lovni resursi predstavljaju signifikantan potencijal za dodatni razvoj isplativog lovnog
turizma, koji je na ovim prostorima tradicionalno prisutan.
Osječko-baranjska ţupanija je 2004. godine donijela Program unaprjeĎenje lovstva na području
OBŢ26, čime je napravljen značajan iskorak u sustavnom razvoju lovstva. Temeljem Programa, OBŢ
subvencionira projekte koji za cilj imaju unaprjeĎenje lovstva:
 opremanje hladnjača za prihvat mesa,
 kupovinu ureĎaja za otkivanje divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina,
 kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač,
 razvoj i unaprjeĎenje lovnog turizma.
Na području OBŢ postoji 14 drţavnih lovišta, ukupne površine 103.731 ha (oko 25% Ţupanije) te 86
zajedničkih lovišta, ukupne površine 274.554 ha (66% OBŢ)27.
24
Idem, str. 42.
Idem, str. 43.
26
UOPG, 2004
25
27
Preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 43.
26
Drţavna su lovišta u zakupu ili koncesiji lovačkih društava ili pravnih osoba registriranih za lov, osim
nekih koja su povjerena na upravljanje JP Hrvatske šume.
Slika 1. Prikazuje prostorni raspored drţavnih lovišta u OBŢ.
Zajednička lovišta OBŢ u zakupu su lovačkih društava temeljem ugovora o zakupu zaključenih s
OBŢ. Lovištima se gospodari u skladu s lovno-gospodarskim osnovama. Na području OBŢ djeluje
Lovački savez OBŢ koji okuplja lovce i lovačka društva.
Lovištima se gospodari na temelju lovno-gospodarskih osnova, a sukladno principima odrţivog
gospodarenja fondom divljači na upravljanom prostoru.
Prikaz vrsta i brojno stanje divljači pokazuje da je najviše zastupljena trofejna divljač (jeleni, srna,
divlja svinja).
Na području OBŢ postoji 115 lovačkih društava i 3.182 lovaca28, što je oko 5% lovaca RH29.
Osim preduvjeta za razvoj lovstva, OBŢ obiluje vodotocima i jezerima/ribnjacima, na kojima je vrlo
razvijen i ribolov, koji se smatra manjim dijelom kao gospodarska djelatnost, odnosno kao
rekreacijska djelatnost te dio turističke ponude.
Neke najpoznatije lokacije za ribolov su: Našički ribnjak "1905", Blanje, Karašica, jezera Borovik,
Mlinica, Jošava, Fami-Rakitovica, Topoljski Dunavac i gotovo cijeli tok Drave.
Slatkovodno ribarstvo kao grana poljoprivrede ima dugu tradiciju u RH, te na području OBŢ, no
uslijed strukturnih problema u tom sektoru već dulji niz godina, ono je izgubilo na značenju i ulozi u
gospodarstvu.
Na području OBŢ30 postoji pet poslovnih subjekata koji se bave slatkovodnom akvakulturom,
uglavnom šaranskim ribnjacima. Ukupna površina ribnjaka je 2.790 ha, od čega je u funkciji 61% ili
1.690 ha. U odnosu na ukupnu površinu šaranskih ribnjaka u RH od 9.530 ha, ribnjaci na području
OBŢ čine 29%.
28
Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na području OBŢ, rujan 2010.; str.1.
Broj lovaca u RH je u 2009. iznosio 57.890; Izvor: Priopćenje DZS 1.2.1.; listopad 2010.
30
Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na području OBŢ, rujan 2010.
29
27
U 2009. godini izlovljeno je 1.320 tona šarana, što je 43% ukupnog izlova šarana u RH31. Nekad
izvozno orijentirana grana, danas je nekonkurentna.
Slika stanja slatkovodnog ribarstva u OBŢ refleksija je strukturnih problema ove grane poljoprivrede
na nacionalnoj razini. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja32 prepoznalo je ovaj
problem te ga pokušava riješiti poticajima za uzgojno selekcijski rad u akvakulturi te potporama u
opremi za akvalkulturu. Potencijali za razvoj i revitalizaciju ribnjačarstva postoje, samo su potrebne
mjere i sredstva.
PreraĎivačka industrija
U Osječko-baranjskoj ţupaniji postoji duga tradicija industrijske proizvodnje sa značajnim
industrijskim potencijalima. U 2009. godini 453 poduzeća iz sektora preraĎivačke industrije33,
ostvarila su 6,4 mlrd kn prihoda, što je 27,4% u odnosu na cjelokupno gospodarstvo OBŢ u 2009.
godini, a zapošljavala su 14.787 radnika.
Moguće je primijetiti da OBŢ ima još uvijek prevladavajući udio preraĎivačke industrije u ukupnoj
gospodarskoj strukturi, što predstavlja u hrvatskim okvirima iznenaĎenje. Naime, deindustrijalizacija
koja je zahvatila Hrvatsku i rezultirala golemim makro - ekonomskim ograničenjima (unutarnji i
vanjski dugovi, nezaposlenost, insolventnost), nije u takvoj mjeri pogodila Ţupaniju, što naravno
otvara izglede gospodarstvu, ali nameće i obveze, poglavito one organizacijske i tehnološke naravi.
MeĎu djelatnostima preraĎivačke industrije ističe se sedam grana industrije čiji je ukupni prihod u
2009. godini iznosio 5,7 mlrd kn što predstavlja 89% prihoda cijelog sektora, odnosno 24% ukupnih
prihoda svih gospodarskih subjekata na području OBŢ. Radi se o prehrambenoj, tekstilnoj i koţarskoj
industriji, drvnoj industriji, papirnoj industriji, metalo-preraĎivačkoj, kemijskoj i industriji
graditeljskih materijala.
31
Priopćenje DZS 1.4.2., lipanj 2010.
RH ima u vlasništvu slatkovodne resurse, ribnjake/zemljište i riblji fond u otvorenim vodama kojim gospodari
MPRRR kao resorno ministarstvo
33
NKD 2007.
32
28
Tablica 17. daje pregled broja poduzeća, broja zaposlenih, ukupan prihod preraĎivačke industrije, te
sedam najvećih industrija prema veličini ostvarenog prihoda u 2009. godini.
Tablica 17. Selektirane karakteristike preraĎivačke industrije u OBŢ u 2009. godini
Djelatnosti
Prehrambena
Tekstilna i koţarska industrija
Prerada drva, proizvodi od drva i
proizvodnja namještaja
Proizvodnja papira, proizvoda od papira i
tiskanje
MetalopreraĎivačka industrija
Kemijska industrija
Industrija graditeljskih materijala
Ostale industrije
Subtotal preraĊivaĉka industrija (C):
Ostale djelatnosti
Ukupno za OBŢ
Broj
poduzeća
Broj
zaposlenih
84
52
4.549
1.809
Ukupan
prihod
('000 kn)
2.535.444
256.432
11%
1%
Udio u
sektoru
(%)
40%
4%
47
1.167
276.778
1%
4%
41
61
9
24
135
453
2.926
3.379
1.415
1.645
900
779
2.523
14.787
29.338
44.125
694.500
482.446
577.404
888.824
680.683
6.392.511
16.963.228
23.355.739
3%
2%
2%
4%
3%
27%
73%
100%
11%
8%
9%
14%
11%
100%
Udio u
OBŢ(%)
Izvor: HGK Županijska komora Osijek; obrada RRA SiB, 2010.
Prehrambena industrija i njezini kapaciteti značajni su u proizvodnji šećera, bombona i čokolade,
keksa, vafla i ostalih konditorskih proizvoda, proizvoda mlinarsko-pekarske industrije, preradi
mlijeka, proizvodnji piva, ulja, preradi voća i povrća, klaoničkoj industriji, preradi mesa, proizvodnji
gotovih jela i dodataka jelima, te proizvodnji stočne hrane itd.
U 2009. godini u okviru ove grane poslovalo je 84 poduzeća s prosječnim brojem od 4.549 zaposlenih.
Ukupan prihod u 2009. realiziran u okviru ove grane je bio oko 2,5 mlrd kuna ili 40% od ukupnog
prihoda cijelog sektora preraĎivačke industrije.
Tekstilna industrija, iako nekad vodeća grana industrije u Ţupaniji zadnjih nekoliko godina biljeţi
stalan pad proizvodnje i smanjenje broja zaposlenih zbog odlaska velikih tekstilnih tvrtki u stečaj.
Na drţavnoj razini je takoĎer zabiljeţen pad aktivnosti. Tijekom 2009. na području Ţupanije djelovalo
je 13 tvrtki u proizvodnji tekstila s 492 zaposlena, te 37 tvrtki u proizvodnji odjeće s 1.705 zaposlenih.
Ovih 50 tvrtki je tijekom 2009. godine ostvarilo ukupan prihod od 256 milijuna kuna, ali su ostvarile
negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 7,6 milijuna kuna. Tekstilna industrija
spada meĎu industrijske djelatnosti koje još uvijek ostvaruju značajan izvoz. Udio ove grane u
ukupnom prihodu preraĎivačkog sektora je 4%.
Drvna industrija, koja uključuje preradu drva, proizvodnju proizvoda od drva i proizvodnju
namještaja, upošljavala je 1.176 radnika u 47 poduzeća u 2009. godini i ostvarila 276,8 mil kuna
prihoda, što je 4% u odnosu na cijeli sektor preraĎivačke industrije.
U sektoru papirne industrije u 2009.godini poslovalo je 41 poduzeće s prosječnim brojem od 1.415
zaposlenih. Ukupan prihod u 2009. realiziran u okviru ove grane je bio oko 694,5 mil.kuna ili 11% od
ukupnog prihoda cijelog sektora preraĎivačke industrije.
Metalo-preraĊivaĉka industrija s prihodom od 482,4 mil kuna u 2009.godini, upošljavala je 1.654
radnika u 61 gospodarskom subjektu. Udio njezina prihoda u sektoru preraĎivačke industrije je 8%.
29
U okviru kemijske industrije su najznačajniji proizvoĎači deterdţenata, sredstava za čišćenje i
toaletnih proizvoda. U 2009. u ovoj djelatnosti je poslovalo 9 poduzeća s 900 zaposlenih. Ukupno
ostvareni prihod iznosio je 577,4 mil kuna, što je 9% prihoda sektora.
U Ţupaniji djeluje ukupno 24 tvrtke u sektoru industrije graĊevinskih materijala zapošljavajući 779
radnika u 2009. godini. Ostvareni ukupni prihod je 888,8 mil kuna ili 14% prihoda cijelog sektora.
Ostale gospodarske djelatnosti34
MeĎu ostalim gospodarskim djelatnostima, prema kriteriju udjela u ukupnom prihodu OBŢ u 2009.
godini, ističu se graĎevinarstvo i trgovina, dok se u 2010. godini biljeţi pad graĎevinarstva.
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007. pojam graĊevinarstvo obuhvaća: pripremne
radove na gradilištu (uklanjanje postojećih graĎevina i zemljane radove), radove na podizanju zgrada i
gradnji ostalih graĎevina (niskogradnja), instalacijske i završne radove, iznajmljivanje graĎevinskih
strojeva i opreme s rukovateljima, radove na novim graĎevinama, te rekonstrukcije i popravke
postojećih graĎevina.
U Ţupaniji je u 2009. godini bilo aktivno 391 poduzeće koje se bavilo graĎevinarstvom s ostvarenim
ukupnim prihodima od 3,57 milijarde kuna, što je 19,4% manje u odnosu na 2008. godinu, odnosno
15,3 % ukupnih prihoda gospodarstva Ţupanije. Dobit razdoblja iznosila je 110,83 milijuna kuna i bila
je za 38,1% manja u odnosu na 2008. godinu. Gubitak u ovoj djelatnosti iznosio je 87,28 milijuna
kuna i bio je za 16,5% veći u odnosu na 2008. godinu. Investicije u dugotrajnu imovinu smanjene su
za 28,1% u odnosu na 2008. godinu, a u investicijama na razini Ţupanije sudjeluju s 18,4%. U 2009.
godini prosječni broj zaposlenih u ovoj djelatnosti bio je 7.614 i smanjen je za 9% u odnosu na 2008.
godinu (Tablica 18).
34
Graditeljstvo; trgovina;opskrba električnom energijom, plinom i parom, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo;
prema NKD 2007., to su djelatnosti D,E,F,G,H
30
Tablica 18. Pregled broja poduzetnika, broja zaposlenih i financijski rezultati poslovanja
graĎevinarstva Ţupanije u 2008. i 2009. godini
financijski rezultati u 000 kuna
Pokazatelji
GraĊevinarstvo (F)
Ukupno
gospodarstvo
Ţupanije
402
391
8.365
7.614
91,0
4.428.563
3.569.676
80,6
4.256.440
3.521.144
82,7
179.130
110.832
61,9
74.921
87.279
116,5
419.976
302.100
71,9
3326
3379
46.196
44.125
95,5
28.212.488
23.355.739
82,8
27.574.399
23.626.087
85,7
925.682
754.216
81,5
649.218
1.139.569
175,5
2.397.662
1.645.729
68,6
Broj poduzetnika 2008. godina
Broj poduzetnika 2009. godina
2008. godina
Prosječan broj
2009. godina
zaposlenih
Indeks
2008. godina
Ukupni prihodi
2009. godina
Indeks
2008. godina
Ukupni rashodi
2009. godina
Indeks
2008. godina
Dobit razdoblja
2009. godina
Indeks
2008. godina
Gubitak razdoblja
2009. godina
Indeks
2008. godina
Investicije u dugotrajnu
2009. godina
imovinu
Indeks
Udio graĊevinarstva
od ukupnom
gospodarstvu
Ţupanije u %
0,12
0,12
18,1
17,3
15,7
15,3
15,4
14,9
19,4
14,7
11,5
7,7
17,5
18,4
-
Izvor: FINA; obrada: HGK Županijska komora Osijek
Broj poduzeća u prvih šest mjeseci 2010. godine nije se bitno mijenjao u odnosu na isto razdoblje
2009. godine, ali je vidljiv veliki pad ukupnih prihoda za čak 33,6%, te ukupnih rashoda za 31,9%
(Tablica 19).
31
Tablica 19. Pregled broja poduzeća i financijski rezultati poslovanja u graĎevinarstvu Ţupanije za
razdoblje I.-VI. 2010. godine/financijski rezultati u 000 kuna
Broj
poduzeća
Djelatnost
GraĎevinarstvo
F
Ukupno
gospodarstvo
Ţupanije
I-VI
2009.
I-VI
2010.
423
420
3.682
3.724
Ukupni prihodi (UP)
I-VI
2010.
1.165.826
Ukupni rashodi (UR)
Udio
Indeks
u % 2010/2009
I-VI 2010.
Udio
u%
Indeks
2010/2009
Razlika
UP - UR
I.-VI.
2010.
11,2
66,4
1.163.299
10,8
68,1
2.527
10.402.813 100,0
88,2
10.729.240 100,0
91,0
-326.427
Izvor: FINA; obrada: HGK Županijska komora Osijek
Trgovina, s udjelom od 33% u ukupnom prihodu Ţupanije spada u red jedne od najrazvijenijih
djelatnosti. U 2009. godini u ovoj djelatnosti poslovalo je 1.184 poduzeća s 7.866 zaposlenih, a
ostvareno je 7,6 mlrd kuna ukupnog prihoda.
Tablica 20 daje osnovne pokazatelje za djelatnosti graĎevinarstva; trgovine; opskrbe električnom
energijom, plinom i parom; prijevoza i skladištenja te ugostiteljstva (djelatnost pruţanja smještaja i
pripremanja hrane), dok tablica 21 pokazuje osnovne karakteristike svih ostalih djelatnosti.
Tablica 20. Karakteristike ostalih gospodarskih djelatnosti na području OBŢ u 2009.35
Djelatnosti
Opskrba el.energ., plinom, parom
Opskrba vodom, uklanja.otpad. voda,
gospodarenje otpadom
GraĊevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak
mot. vozila
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pruţanja smještaja i pripremanja
hrane
Subtotal djelatnosti D,E,F,G,H
Ostale djelatnosti
Ukupno za OBŢ
Broj
poduzeća
7
Broj
zaposlenih
141
Ukupan prihod
('000 kn)
321.964
Udio u
OBŢ (%)
1%
46
391
2.103
7.614
470.988
3.569.676
2%
15%
1.148
132
7.866
1.421
7.641.301
559.427
33%
2%
143
1.867
1.512
3.379
1.326
20.471
23.654
44.125
232.981
12.796.338
10.559.402
23.355.739
1%
55%
45%
100%
Izvor: HGK Županijska komora Osijek; obrada RRA SiB 2010.
35
Djelatnosti D,E,F,G,K
32
Tablica 21. Karakteristike ostalih i društvenih djelatnosti na području OBŢ u 2009.
Djelatnosti
Informacije i komunikacije
Financijske djelat. i djelat. osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Administrativne i pomoćne usluţ.
djelatnosti
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale usluţne djelatnosti
Subtotal djelatnosti J,K,L,M,N,P,Q,R,S 36
Ostale djelatnosti
Ukupno za OBŢ
Broj
poduzeća
97
26
59
423
Broj
zaposlenih
730
115
172
1.757
Ukupan prihod
('000 kn)
163.817
52.097
58.795
708.535
Udio u
OBŢ (%)
1%
0%
0%
3%
69
48
873
179
117.168
24.372
1%
0%
41
14
104
881
2.498
3.379
283
173
481
4.763
39.362
44.125
29.723
46.662
90.307
1.291.476
22.064.264
23.355.739
0%
0%
0%
6%
94%
100%
Izvor: HGK Županijska komora Osijek; obrada RRA SiB 2010.
36
Djelatnost "Javna uprava i socijalno osiguranje", šifra "O" (NKD 2007) nije prikazana zbog nepostojanja
subjekata iz tih djelatnosti registriranih na području OBŢ (Izvor:HGK, Ţupanijska komora Osijek)
33
Turizam i ruralni razvoj
Turizam kao gospodarski sektor OBŢ sve više dobiva na značenju u procesu promišljanja razvoja
Ţupanije. Kao sloţena gospodarska djelatnost i društveni fenomen, bitno utječe na razvoj područja u
kojem se odvija, kreirajući dodatna trţišta za niz drugih gospodarskih djelatnosti, kao što su
poljoprivreda, promet, trgovina, kultura, komunalne djelatnosti, zdravstvo, i sl.
Osnovu za razvoj turizma brojnih oblika selektivnog turizma: izletnički, edukacijski, znanstveni,
ekoturizam, lovni, ribolovni, zdravstveno-preventivni, lječilišni, seoski, nautički (Dunav, Drava),
poslovni, kongresni, tranzitni, hodočasnički (vjerski) turizam (Aljmaš i dr.) i sl., na području OBŢ
predstavlja postojeća atrakcijska osnova koju čine:






bogatstvo voda (rijeke, jezera, akumulacije, bare, rukavci); termalni izvori;
šume i šumska područja s bogatim i relativno očuvanim ekološkim sustavima flore i faune;
očuvan fond divljači;
zaštićena područja prirode;
vrijedan ruralni prostor;
bogata kulturno-povijesna i graditeljska baština.
Posebno mjesto zauzima Park prirode "Kopački rit" kao najznačajnije i najatraktivnije zaštićeno
prirodno područje istočne Hrvatske. Park je lociran u jugoistočnom dijelu Baranje, na prirodnom
poplavnom području europskog značenja.
Ukupno poplavno područje zauzima površinu od oko 33.000 ha, od kojeg je zaštićeno 17.700 ha, dok
se 6.700 ha smatra kategorijom posebnog zoološkog rezervata. Kao značajan prirodni biotop, Park je
uvršten na popis meĎunarodno značajnih močvara (Ramsarsko područje). Park prirode "Kopački rit"
nije dovoljno iskorišten u turističke svrhe. Broj posjetitelja u 2009. godini je bio 36.000.
Iako sporo, osjete se bitni pomaci u razvoju seoskog turizma na obiteljskim gospodarstvima, pomaci u
turističkoj ponudi Parka prirode Kopački rit, u razvoju lovnog turizma te ponovno uključivanje OBŢ u
odredišta višednevnih krstarenja Dunavom. Sustavno se radi na osmišljavanju unaprjeĎenja postojeće
situacije, što daje razloga za umjereni optimizam.
Dolasci turista u Osječko-baranjsku ţupaniju do 2008. godine pokazuju trend rasta, nakon čega dolazi
do smanjenja, što se pripisuje globalnoj krizi i odraţva nacionalni trend. U 2009. udio dolazaka turista
u OBŢ u odnosu na nacionalnu razinu je bio neznatan 0,72% kao i broj noćenja 0,33%. Strani gospti
čin četvrtinu ukupnih gostiju što je u potpunoj suporotnosti u odnosu na nacionalne pokazatelje.
Tablica 22. Dolasci domaćih i stranih turista Osječko-baranjske ţupanije u usporedbi s RH za
razdoblje 2005-2009
Godina
2005
2006
2007
2008
2009
Izvor:DZS
Dolasci
OBŢ
RH
62.651
9.995.070
76.313
10.384.921
84.724
11.162.406
89.386
11.260.807
78.382
10.934.474
Dolasci -strani gosti
OBŢ
RH
14.868
8.466.886
17.151
8.658.876
19.606
9.306.691
19.621
9.415.105
19.512
9.334.822
Udio-strani gosti (%)
RH
VSŢ
OBŢ/RH
84,7%
30,0%
0,18%
83,4%
27,7%
0,20%
83,4%
30,1%
0,21%
83,6%
29,6%
0,21%
85,4%
24,8%
0,21%
34
Tablica 23. Noćenja domaćih i stranih turista Osječko-baranjske ţupanije u usporedbi s RH za
razdoblje 2005-2009
Godina
2005
2006
2007
2008
2009
Izvor:DZS
Noćenja
OBŢ
RH
143.774
51.420.948
163.363
53.006.946
176.856
56.005.492
188.926
57.101.494
187.422
56.296.647
Noćenja -strani gosti
OBŢ
RH
30.711
45.986.517
38.265
47.021.944
39.604
49.574.630
37.517
50.623.522
47.681
50.497.617
Udio-strani gosti (%)
OBŢ/RH
RH
VSŢ
89,4%
24,8%
0,07%
88,7%
19,5%
0,08%
88,5%
20,5%
0,08%
88,7%
23,7%
0,07%
89,7%
24,9%
0,09%
Grafikon 9. Broj turista i broj noćenja u Osječko-baranjskoj ţupaniji za razdoblje 2005.-2009.37
Sustavni pregled i valorizacija atrakcijske osnove OBŢ provedena je u sklopu izrade Prostornog plana
OBŢ (2002.), kao stručna osnova za odreĎivanje zona od posebnog značaja za razvoj cjeline
ţupanijske turističke ponude. Godine 2007. izraĎen je i Master plan turizma OBŢ.
TakoĎer, predlaţe se i niz programa kojima bi se na području OBŢ poticao razvoj turizma, kao što su:




program potpunije integracije kulturno-povijesne baštine;
program razvoja vinskih cesta;
program razvoja lovnog turizma;
program razvoja ruralnog turizma i dr.
Nositelji svih ovih programa su Turistička zajednica OBŢ i turističke zajednice na području Ţupanije,
kojih ima 12, u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom, privatnim sektorom i lokalnim
stanovništvom.
Moţe se reći da je broj dolazaka turista u OBŢ u stalnom usponu za razdoblje 2005.-2008., dok se
smanjenje broja dolazaka u 2009. moţe pripisati utjecaju globalnih recesijskih kretanja.
U 2009. godini Osječko-baranjsku ţupaniju posjetilo je 78.832 turista, od čega su 75% domaći turisti.
Ukupno su ostvarili 187.422 noćenja38. Na području OBŢ u 2009. godini je bilo oko 2.150 leţaja od
37
Informacije o stanju i razvojnim mogućnostima turizma u OBŢ, str. 21.; obrada RRA SIB 2010.
38
Idem
35
čega 1.450 (67%) u hotelima, dok se ostatak od oko 700 smještajnih kapaciteta nalazi kod ostalih
subjekata.
Prema podacima HGK sve se veći broj gospodarstava počinje baviti i seoskim/agrarnim turizmom, što
je naročito vaţno u kontekstu EU trendova, gdje se sve više naglasak stavlja na ruralni razvoj
namjesto razvoja poljoprivrede, čime se ţele stvoriti pretpostavke za odrţivi razvoj ruralnog prostora
kroz jačanje i diversifikaciju gospodarske osnove u komplementarnim djelatnostima poljoprivrede,
meĎu kojima je ruralni turizam jedan od opcija razvoja.
Posebno treba istaknuti značaj osnivanja lokalnih akcijskih grupa odn. LAG-ova (2 registrirana kao
udruge na području OBŢ: LAG Karašica i LAG Baranja) te primjenu LEADER pristupa u razvoju
ruralnog prostora Ţupanije. Lokalne akcijske grupe okupljaju sve dionike razvoja na svojem području
te ih u javno-privatnom partnerstvu organiziraju radi promišljanja zajedničkog lokalnog razvoja, prije
svega kroz izradu lokalne strategije razvoja, a potom i kroz projekte koji će biti financirani iz sredstava
programa IPARD, a potom i iz fondova EU namijenjenih ruralnom razvoju.
36
1.8. Poduzetniĉka infrastruktura
Na području Osječko-baranjske ţupanije postoje sljedeće poduzetničko-potporne institucije:
poduzetnički centri, Regionalna razvojna agencija, poduzetnički inkubatori.
Poduzetnički centri u Osječko-baranjskoj ţupaniji: Poduzetnički centar Beli Manastir d.o.o., Beli
Manastir, Poduzetnički centar Belišće, Belišće, Poduzetničko razvojni centar općine Erdut, Dalj;
Miholjački poduzetnički centar d.o.o., Donji Miholjac; Centar za poduzetništvo, Osijek; Zadruga
poduzetnička mreţa, Bilje; Valpovački poduzetnički centar d.o.o.; Valpovo; te tri poduzetnička
inkubatora: Poduzetnički inkubator Osvit - zadruga, Donji Miholjac; Poduzetnički inkubator Bios
d.o.o., Osijek; Tera-tehnopolis d.o.o., Osijek.
Na području Osječko-baranjske ţupanije postoji 75 poduzetničkih zona39. Razlikuju se poduzetničke
zone u realizaciji, kojih ima 21 te 54 zone koje su u pripremi.
Što se tiče poduzetničkih zona u realizaciji (21), one se nalaze u Osijeku, Đakovu, Našicama, Belom
Manastiru, Valpovu, Belišću, Donjem Miholjcu, Bizovcu, ĐurĎenovcu, Koški, Marijancima,
Petrijevcima, Semeljcima i Viljevu. Ukupna veličina poduzetničkih zona u realizaciji je oko 645 ha
(6.469.439 m2). Najveća je Slobodna zona u Osijeku, 135 ha. U poduzetničkim zonama OBŢ
smješteno je 310 poduzeća koja zapošljavaju 6.189 djelatnika40.
Ukupna vrijednost zona se procjenjuje na 578,5 mil kuna, dok se ukupna ulaganja do 2009. godine
procjenjuju na 508,3 mil kuna.
Prosječna ulaganja po hektaru zone su na razini 79 tisuća kuna. Prosječan broj poduzeća po zoni je 15,
dok je prosječan broj zaposlenih po zoni 295.
Najmanja zona ima 2 poduzeća i 4 zaposlenika, a najveća 101 poduzeće i 1.700 zaposlenika
(poduzetnička zona Osijek; Zona skladišta i servisa). Potpuno je opremljenih zona 12 ili 57% od
ukupnog broja zona u realizaciji.
U pogledu poduzetničkih zona u pripremi, ima ih 54 i disperzirane su po cijeloj Ţupaniji, odnosno
postoje u gotovo svakoj općini OBŢ. Samo 7 zona ili 13% od ukupno 54 zone u pripremi ima
graĎevinsku dozvolu, a 2 ili 4% lokacijsku.
MeĎutim, kako i veći broj zona u realizaciji nisu popunjene, treba razmišljati o racionalizaciji mogućih
novih/u pripremi, u smislu iskorištenosti zona i ulaganja u njihovo privoĎenje upotrebi iz drugih
izvora, kao što su sredstva EU te privlačenje nacionalnih i inozemnih investitora.
Plan razvoja poduzetničkih zona 2008.-2012. godine sadrţi analizu i ocjenu poduzetničkih zona na
području Osječko-baranjske ţupanije, ciljeva razvoja poduzetničkih zona, plan poduzetničkih zona te
uvaţavajući utvrĎene kriterije, prioritetne aktivnosti izgradnje postojećih i novih poduzetničkih zona.
Plan razvoja poduzetničkih zona 2008.-2012. godine donesen je 2008. a izmijenjen i dopunjen 2009.
godine
U razdoblju od 2004. do listopada 2010. godine41, OBŢ je u poduzetničke zone uloţila 44,3 mil kuna,
dok su sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za isto razdoblje iznosila 51,7 mil
kuna. U oţujku 2010. godine raspisan je javni natječaj za poduzetničke kredite po projektu "Lokalni
projekti razvoja malog gospodarstva" uz kreditni potencijal od 50 mil kuna.
39
Izvor: Katalog poduzetničkih zona Osječko-baranjske ţupanije, 2009.
Ovaj podatak se odnosi na 2009. godinu, odnosno vrijeme izrade Kataloga
41
Upravni odjel Agencija za razvoj OBŢ
40
37
1.9. Trţište rada
Krajem 2009. godine Osječko-baranjska ţupanija imala je 122.089 aktivnih stanovnika (radne snage),
što predstavlja 6,7% ukupne radne snage u Republici Hrvatskoj42. Radnu snagu čini 90.659 zaposlenih
i 31.430 nezaposlenih osoba. Zaposleno stanovništvo predstavlja 6% ukupnog zaposlenog
stanovništva RH, a nezaposleno 10,8%. Stopa nezaposlenosti je na kraju 2009. iznosila 25,7%, što je
daleko iznad prosjeka RH od 16,1%.
Najviše zaposlenih osoba je bilo zaposleno kod pravnih i fizičkih osoba (92%), 5% u obrtu i
slobodnim profesijama, dok je 3% aktivnih osiguranika u poljoprivredi. U 2009. godini došlo je do
smanjenja broja zaposlenika u svim kategorijama. U apsolutnom iznosu radi se o brojci od 7.123
osobe za samo 12 mjeseci.
Tablica 24 prikazuje strukturu radne snage u OBŢ za 2008. i 2009. godinu, a tablica 25 odnos radne
snage OBŢ u odnosu na RH i Panonsku Hrvatsku u 2009.
Tablica 24. Struktura radne snage u Osječko-baranjskoj ţupaniji za 2008. i 2009.
Struktura radne snage u prosincu 2008. i 2009. godine
2008.
2009.
Ţupanija
Udio u RH
Ţupanija
Radna snaga
123.724
6,7
122.089
Zaposleni
97.782
6,1
90.659
- zaposleni u pravnim osobama
90.035
4,2
83.188
- zaposleni u obrtu i slob.
4.844
4,8
4.705
profesijama
- aktivni osiguranici u individ.
2.903
7,9
2.766
poljoprivredi
Nezaposleni
25.942
10,8
31.430
Stopa registrirane nezaposlenosti 21,0
25,7
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje
Udio u RH
6,7
6,0
6,0
4,9
Indeks
09/08.
98,7
92,7
92,4
97,1
8,2
95,3
10,8
121,2
4,8
Tablica 25. Radna snaga RH, Panonske Hrvatske i OBŢ u prosincu 2009.
Administrativno podruĉje
Republika Hrvatska
Panonska Hrvatska
Osječko-baranjska ţupanija
2009.
Radna snaga
Udio OBŢ (%)
1.814.583
6,7%
451.586
27,0%
122.089
Izvor: Radna snaga u Osječko-baranjskoj županiji, prosinac 2009.; HZZ, Područna služba Osijek;
obrada RRA SiB
Kada se govori o radno sposobnom stanovništvu, govori se o starosnoj dobi od 15-64 godina. Broj
zaposlenih u odnosu na radno sposobno stanovništvo, značajan je pokazatelj razvoja. Upravo iz toga
razloga procijenjena je stopa zaposlenosti temeljem dostupnih statističkih podataka.
42
Radna snaga Osječko-baranjska ţupanija, prosinac 2009.; HZZ, Područna sluţba Osijek
38
Temeljem dostupnih podataka i izračuna, zaključak je da je stopa zaposlenosti u OBŢ znatno manja
nego stopa na razini RH. Ona je u 2009. iznosila 42%, dok je na razini RH bila 56,6%.
Kada se uzme u obzir da je stopa zaposlenosti na razini EU 69%43, onda se moţe govoriti o
poraţavajućim brojkama. Prema dokumentu Europe 2020, cilj EU je podići stopu zaposlenosti sa
sadašnje razine od 69% na najmanje 75% do 2020. godine.
Stoga pitanje podizanja stope zaposlenosti radno sposobnog stanovništva ostaje i dalje izazov ne samo
na razini regionalne samouprave, već i na nacionalnoj razini.
U Tablici 26 daje se prikaz stope zaposlenosti na razini RH44 (izračunata i procijenjena), te procjena
stope zaposlenosti na području OBŢ za razdoblje zadnje tri godine.
Tablica 26. Procjena stope zaposlenosti za Osječko-baranjsku ţupaniju i RH za 2007.-2009.
Kategorija
Procijenjeni broj stanovnika u RH
Procijenjeni broj stanovnika u OBŢ
Stanovnici OBŢ 15-64
Zaposleno stanovništvo u RH
Zaposleno stanovništvo u OBŢ
Stopa zaposlenosti u OBŢ-procjena
Stopa zaposlenosti u RH-HZZ i procijenjena
2007.
4.435.982
322.327
217.068
1.516.909
96.246
44,3%
54,7%
2008.
4.434.508
320.617
216.248
1.636.000
97.782
45,2%
57,8%
2009.
4.429.078
319.239
215.801
1.605.000
90.659
42,0%
56,6%
Izvor: DZS Priopćenje 7.1.4., rujan 2008-2010.; HZZ, Područna služba Osijek,Godišnjak HZZ 2007., 2008.,
2009.; Obrada RRA SiB 2010.;
Nezaposlenost je ozbiljan problem Osječko-baranjske ţupanije već čitav niz godina. Od 1997.do
2000. nezaposlenost se kreće uzlaznom putanjom, uz lagani pad u razdoblju 2000.-2008., no nije pala
ispod 20% u cijelom razdoblju.
U 2009. ponovo dolazi do povećanja stope nezaposlenosti s 21% na 25,7%.
Grafikon 10 prikazuje kretanje stope nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2005.-2009.45.
43
http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%2020Europe%202020%-20% 20EN%20version.pdf
44
Godišnjak HZZ 2009. navodi stopu zaposlenosti za 2008. i 2009. godinu. RRA SiB procjenjuje stopu
zaposlenosti za RH za 2007. godinu te stope zaposlenosti za OBŢ za razdoblje 2007.-2009. Ti se podaci mogu
smatrati isključivo indikativnima, a nikako relevantnima!
45
Izvor: HZZ, Područna sluţba Osijek: Radna snaga Osječko-baranjske ţupanije, prosinac 2009; Podaci HZZ,
Područna sluţba Osijek (elektronski oblik), gdje se za stopu nezaposlenosti RH uzima stanje na dan 31.12.
tekuće godine
39
Grafikon 10. Kretanje stope nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji za 2005.-2009.
Pored visoke stope nezaposlenosti, poseban je problem nezaposlenost ţena, starijih osoba, te
dugotrajna nezaposlenost.
U zadnjih deset godina (2000. - 2009.) udio nezaposlenih ţena u ukupnom broju nezaposlenih kreće se
iznad 50%, a 2007. godine dolazi na razinu 61,4%. U 2009. godini 60% nezaposlenih osoba bile su
ţene.
U pogledu obrazovne strukture nezaposlenih osoba u Osječko-baranjskoj ţupaniji, prema podacima
HZZ iz kolovoza 2010. godine, 57% su nezaposleni s osnovnom i srednjom školom do tri godine, 7%
su u kategoriji prvog stupnja fakulteta, stručnog studija i više škole, fakulteta akademije, magisterija i
doktorata (2.207 osoba). Struktura nezaposlenih prema stručnoj spremi dana je grafikonom 11,
odnosno detaljnije Prilogom 5, prema stručnoj spremi i spolu.
Grafikon 11. Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi u Osječko-baranjskoj ţupaniji
VIII/201046
46
Izvor: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2052.xls; obrada RRA SiB, 2010.
40
Trajanje nezaposlenosti takoĎer je vaţan problem. Grafikonom 6. dan je pregled trajanja
nezaposlenosti osoba koje su na dan 31.08.2010. bile prijavljene na HZZ u OBŢ i RH. Slika OBŢ je
slična republičkom prosjeku, ako se gleda u relativnim brojevima, ali kad se uzme da oko 11.000 ljudi
traţi posao u OBŢ više od dvije godine, to predstavlja 35% ukupnog broja nezaposlenih, što je više od
republičkog prosjeka, koji za ovu kategoriju iznosi 31%.
Grafikon 12. Nezaposlenost u OBŢ i RH prema trajanju na dan 31.08.2010.
OBŢ
RH
Što se tiče daljnje analize nezaposlenih osoba, u Prilogu 6 dan je pregled nezaposlenih osoba prema
prethodnom zanimanju po NKD 2007 na dan 31.08.2010. u Osječko-baranjskoj ţupaniji.
S obzirom na prethodno zanimanje, najviše je nezaposlenih osoba s prethodnim radnim iskustvom iz
preraĎivačke industrije i trgovine. Radi se o brojci od oko 11.300 osoba ili oko 36% ukupno
nezaposlenih na dan 31.08.2010. godine.
Za dobivanje ukupne slike stanja nezaposlenih osoba, potrebno je sagledati i dobnu strukturu
nezaposlenih osoba. Naime, na području OBŢ ima 28% nezaposlenih mladih ljudi u dobnoj skupini od
19-29 godina starosti, odnosno 49% nezaposlenih u dobnoj skupini od 19-39 godina starosti. Detaljniji
pregled nezaposlenih osoba u kolovozu 2010. godine nalazi se u tablici 27.
41
Tablica 27. Nezaposlene osobe prema dobnoj skupini i spolu u OBŢ za VIII/2010.
Dobna skupina
do 18
19-29
30-39
40-49
50-59
60 i više
Ukupno:
Broj nezaposlenih
1.897
8.941
6.648
6.296
6.803
984
31.569
Udio
(%)
6%
28%
21%
20%
22%
3%
100%
Broj nezaposlenih
ţena
826
4.881
4.364
4.005
3.437
110
17.623
Udio
(%)
5%
28%
25%
23%
20%
1%
100%
Izvor: http://www.hzz.hr/docslike/statistike/tablica%2053.xls; obrada RRA SiB 2010.
Na kraju treba spomenuti indikator koji predstavlja omjer ponude radne snage i prijavljenih potreba za
radnicima. U zadnjih deset godina njegov prosjek je bio 2,747, dok je u 2009. dostigao razinu 4,15.
Sljedeći grafikon prikazuje kretanje navedenog indikatora u u razdoblju 2000-2009.
Grafikon 13. Pokazatelj ponude radne snage i potraţnje za radnicima u OBŢ za razdoblje 2000.-2009.
47
Obrada RRA SiB
42
2. LJUDSKI RESURSI I NASELJA
2.1. Ljudski resursi
U poglavlju o ljudskim resursima dani su osnovni podaci o ljuskim resursima na području Osječkobaranjske ţupanije koji se odnose na broj stanovnika, gustoću naseljenosti, prirodno kretanje
stanovništva, dobnu i obrazovnu strukturu stanovništva.
2.1.1. Osnovni demografski podaci
Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, ukupan broj stanovnika u Osječko-baranjskoj ţupaniji
iznosio je 330.506, što je 7,45% stanovništva RH (4.437.460)48. Prema procjeni49, u 2008. godini na
području Ţupanije ţivjelo je 320.617 stanovnika50.
Kretanje broja stanovnika u Osječko-baranjskoj ţupaniji u posljednjih 20 godina prikazan je
grafikonom.
Grafikon 14. Kretanje stanovništva Osječko-baranjske ţupanije u razdoblju 1991-2008
Najveći pad broja stanovnika od gotovo 10% zabiljeţen je 2001. godine u odnosu na 1991. godinu, a
uslijed ratnih zbivanja. MeĎutim, posebno zabrinjava pad broja stanovnika od 2001. do 2008., a
uslijed pada nataliteta i negativnog migracijskog salda.
Danas, po broju stanovnika Osječko-baranjska ţupanija, kao prostorno-administrativna cjelina,
zauzima treće mjesto u Republici Hrvatskoj, iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske ţupanije.
48
Izvor: http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_07/h01_01_07_zup14.html
JU Zavod za prostorno ureĎenje OBŢ
50
Izvor: Priopćenje DZS 7.1.4., rujan 2010.
49
43
Prosjeĉna gustoća naseljenosti za Ţupaniju prema procjeni broja stanovnika za 2008. godinu je 77,2
stanovnika/km2. Prema popisu iz 2001. gustoća naseljenosti je bila 79,5 stanovnika/km2.
Gradovi su znatno gušće naseljeni u odnosu na općine, tj. ruralna područja. Slikom 1. daje se pregled
gustoće naseljenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji.
Slika 2. Gustoća naseljenosti u Osječko-baranjskoj ţupaniji (br.st./km2) po gradovima i općinama51
Već na prvi pogled uočljiva je nehomogena raspodjela stanovništva, odnosno glavnina stanovništva
ţivi u gradskim ili prigradskim naseljima (gradovi Osijek, Đakovo, Našice, Beli Manastir, Belišće,
Valpovo, Donji Miholjac te susjedne općine Gradu Osijeku: Čepin i Erdut). Najslabije su naseljena
periferna područja sjeveroistoka i sjeverozapada Ţupanije te okolica Đakova.
Iz analize distribucije stanovništva na području Ţupanije, očito je da urbani sustav OBŢ ĉine grad
Osijek sa svojim susjednim općinama i još šest gradova na podruĉju Ţupanije. Osijek je jedini
grad s više od sto tisuća stanovnika52 (114.616). Samo Đakovo broji iznad trideset tisuća stanovnika (
30.092), dok ostali gradovi broje manje od dvadeset tisuća: Našice (17.320), Valpovo ( 12.327),
Belišće (11.786), Beli Manastir (10.986) i Donji Miholjac (10.265).
Područje Osječko-baranjske ţupanije uglavnom je razvrstano u područja s preteţno seoskim ili
prijelaznim obiljeţjima izmeĎu urbaniziranog prostora i sela, i po tome se razlikuje u odnosu na
zagrebačku, riječku i splitsku makroregiju. Razlog tomu je i u prirodnim osobitostima i gospodarskoj
strukturi Ţupanije gdje dominira poljoprivredna proizvodnja.
Udio gradskog stanovništva od 1961. do 1991. godine povećao se sa 32,3% na 45,3%, dok je odnos
gradskog stanovništva grada Osijeka i ostalih gradskih naselja na području OBŢ 63%:37% 53. Na
području OBŢ (2001.) bilo je 113.583 kućanstava ili 7,7% kućanstava Republike Hrvatske.
51
Preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske ţupanije, str. 36
Popis 2001
53
Program zaštite okoliša za područje OBŢ, str. 37.
52
44
U zadnjih 20 godina stanovništvo Osječko-baranjske ţupanije biljeţi negativni prirodni prirast, što
je uostalom i nacionalni trend. U tablici 28. prikazano je kretanje prirodnog prirasta stanovništva na
području OBŢ u usporedbi s nacionalnim podacima.
Tablica 28. Prirodni prirast stanovništva Osječko-baranjske ţupanije i Republike Hrvatske
razdoblje 2001.-2008.
Prirodno kretanja stanovništva
2001
2004
2007
za
2008
Republika Hrvatska
ŢivoroĎeni
40.993
40.307
41.910
43.753
Umrli
49.552
49.756
52.367
52.151
Prirodni prirast
-8.559
-9.449
-10.457
-8.398
ŢivoroĎeni
3.108
2.804
2.869
2.991
Umrli
3.713
3.724
4.134
3.970
-605
-920
-1.265
-979
Osjeĉko-Baranjska ţupanija
Prirodni prirast
Izvor: Priopćenja DZS
U razdoblju 2004.-2008. Osječko-baranjska ţupanija imala je negativan migracijski saldo za razliku
od nacionalnog prosjeka, što ukazuje na trend odseljavanja stanovništva iz Ţupanije. Najviši je bio u
2007. godini, -1.053 osobe, nakon čega je u laganom padu. Donjim grafikonom ilustrira se saldo
ukupne migracije za RH i OBŢ za razdoblje 2002-2008.
Grafikon 15. Saldo ukupne migacije za OBŢ i RH za 2002-2008
45
2.1.2. Dobna struktura stanovništva
Prema procjeni za 2008. godinu, na području OBŢ bilo je 320.617 stanovnika ili 7,2% ukupne
populacije RH. Dobnoj skupini 0-14 godina pripada 15,7%, skupini 15-64 godine 67,4% te skupini 65
i više godina starosti pripada 16,9% stanovništva OBŢ. Sličan je odnos i na nacionalnoj razini.
Tablica 29. Stanovništvo Osječko-baranjske ţupanije i Republike Hrvatske prema dobnim skupinama
za 2001. i 2008. Godinu
2001
2008
Podruĉje/dobna skupina
0-14
15-64
65+
Total:
0-14
15-64
65+
Total:
Republika Hrvatska
754.634
2.969.981
712.845
4.437.460
680.467
2.971.935
782.106
4.434.508
58.719
221.537
50.250
330.506
50.225
216.248
54.144
320.617
Osječko-baranjska ţupanije
Grafkon 16. Stanovništvo Osječko-baranjske ţupanije i Republike Hrvatske prema dobnim skupinama
za 2001. i 2008. godinu u relativnim iznosima
46
Demografsko starenje predstavlja temeljno obiljeţje dobne strukture stanovništva u RH, pa tako i u
Osječko-baranjskoj ţupaniji. Za sadašnji i sveukupni razvoj, temeljan je odnos udjela sljedećih
kategorija u ukupnom stanovništvu: djeca (0-14), osobe u radnoj dobi (15-64) i stariji (65+).
Smanjenje ukupnog broja stanovnika na razini RH nije linearno, već je rezultat dugogodišnjeg
sniţavanja ţivoroĎenih, čime se smanjuje udjel mladih i priljev u radni kontingent, dok istovremeno
raste udio stanovništva starijeg od 65 godina.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, Republika Hrvatska ulazi u skupinu s najlošijom
demografskom slikom. Prema pokazateljima dobne strukture stanovništva (prosječna starost) i udjela
starih u ukupnom stanovništvu, RH spada meĎu 10 najstarijih zemalja na svijetu54.
Udio djece (0-14) godina u Osječko-baranjskoj ţupaniji prema popisu iz 2001. godine bio je 17,8%,
što je nešto više od prosjeka RH (17%), te prosjeka EU (17%). MeĎutim, u odnosu na 2001. godinu
biljeţi se pad udjela djece od 0-14 godina u ukupnoj strukturi stanovništva Ţupanije. Prosječna
starost stanovništva je bila 38,7 godina, što je takoĎer oko prosjeka RH (39,3%).
Sljedećim grafikonom dajemo kretanje vitalnog indeksa (broj ţivoroĎenih na 100 umrlih) za RH i
OBŢ za razdoblje 2001-2008.
Grafikon 17. Vitalni indeks za OBŢ i RH za razdoblje 2001-2008
Demografska kretanja ilustriramo sljedećim indeksima za 2001. i 2008.godinu:
 Udio djece (0-14) u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64)
 Udio stare populacije (65+) u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64)
 Udio djece i stare populacije (0-14; 65+) u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64)
 Indeks starenja kao udio stare populacije (65+) u populaciji djece (0-14)
54
Definiranje razvojnih prioriteta širih regija (NUTS 2); Verzija 12.2 10-11-2008; Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, str. 100.
47
Tablica 30. Selektirani demografski pokazatelji za OBŢ i RH za 2001. i 2008.godinu
Djeca/radno sposobno
stanovništvo
Staro stanovništvo/radno
sposobno stanovništvo
Podruĉje
Republika Hrvatska
Osjeĉko-baranjska
ţupanija
Izvor: DZS
Djeca+staro
stanovništvo/radno
sposobno stanovništvo
Staro
stanovništvo/djeca
2001
2008
2001
2008
2001
2008
2001
2008
25,4%
22,9%
24,0%
26,3%
49,4%
49,2%
94,5%
114,9%
26,5%
23,2%
22,7%
25,0%
49,2%
48,3%
85,6%
107,8%
2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva
U pogledu obrazovne strukture stanovništva OBŢ, moţe se reći da je nezadovoljavajuća, ali je na
razini drţavnog prosjeka. Donjom slikom ilustrira se obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15
godina u Osječko-baranjskoj ţupaniji i Republici Hrvatskoj (2001).
Naime, udio visoko-obrazovanih osoba u populaciji iznad 15 godina na području OBŢ je bio 9,2%,
dok je taj odnos na nacionalnoj razini bio 11,9%
Grafikon 18. Obrazovna struktura stanovništva RH i OBŢ prema popisu 2001.
48
Daljnjom analizom podataka o stanovništvu prema različitim razinama obrazovanja te
njihovom udjelu u odreĎenim dobnim skupinama, dolazimo do zaključka da Osječkobaranjska ţupnaija zaostaje za nacionalnim prosjekom, što je dano donjom tablicom. Broj
upisanih studenata na 1000 stanovnika za školsku godinu 2008/2008 prema mjestu
prebivališta neznatno je manja od drţavnog prosjeka.
Tablica 31. Selektirani pokazatelji stanja obrazovanosti stanovništva za RH i OBŢ za
2001.godinu te upisani studenti za 2008/2009
Podruĉje/pokazatelji
%
visokoobrazovanog
stanovništva/
dobna skupina 2365
%
stanovništva
sa srednjom
školom /
dobna
skupina 1965
% stanovništva bez
obrazovanja/dobna
skupina 19-65
Upisani studenti na 1.000
stanovnika
2001/2002
2008/2009
Republika Hrvatska
18,5%
64,9%
56,6%
n/a
30
Osječko-baranjska ţupanija
Izvor: DZS
14,1%
60,1%
64,2%
n/a
27
2.2. Struktura naselja
Struktura naselja na području Osječko-baranjske ţupanije dana je kroz analizu
administrativnog ustroja ţupanije, veličine naselja te razvojnih središta.
2.2.1. Administrativna podjela
Na području Osječko-baranjske ţupanije ima 42 jedinice lokalne samouprave: 35 općina i 7 gradova, s
ukupno 264 naselja55. Slikom 3. ilustrira se administrativna podjela Osječko-baranjske županije na
jedinice lokalne samouprave.
Slika 3. Upravno-teritorijalna podjela prostora Osječko-baranjske ţupanije56
55
56
Prostorni plan OBŢ
Gradovi su označeni crvenom bojom
49
Površina svih gradova iznosi 1/3 površine Ţupanije dok preostale 2/3 površine otpada na općine. Od
ukupno 264 naselja, 67 naselja (25%) nalazi se u gradovima, a 197 naselja (75%) u općinama.
Sljedećom tablicom daje se pregled naselja prema veličini za 1991. i 2001.godinu na području OBŢ.
Tablica 32. Naselja i stanovništvo OBŢ prema veličini za 1991. i 2001.godinu
Naselja i stanovništvo prema veliĉini
Stanovništvo
Broj naselja
Osjeĉko-baranjska ţupanija
do 500
1991
2001
2008
0
0
N/a
1991
2001
2008
0
0
N/a
5.001-2.000
5
8
N/a
8.254
13.431
N/a
2.001-5.000
22
21
N/a
69.146
62.691
N/a
5.001-10.000
6
5
N/a
41.773
34.091
N/a
10.001-20.000
7
6
N/a
88.735
75.585
N/a
20.001-100.000
1
1
N/a
29.493
30.092
N/a
100.001-500.000
1
1
N/a
129.792
114.616
N/a
500.000 i više
0
0
N/a
0
0
N/a
Administrativni ustroj Osječko-baranjske ţupanije moţe se okarakterizirati na sljedeći način:

Postojanje velikog broja jedinica lokalne samouprave te dominantnog broja općina s manjim
brojem stanovnika ograničava financijske, kadrovske i institucionalne mogućnosti i
potencijale jedinica lokalne samouprave;

Velik broj JLS oteţava osiguravanje kvalificiranog kadra i/ili poskupljuje sustav te utječe na
učinak.
Veći broj manjih jedinica kreira veći broj problema (okoliš, vlasnički odnosi i sl.) koji prelaze
administrativne granice pojedine JLS, za što je potrebna suradnja i kohezija, koja je vrlo često
deficitarna.
Koncentracijom stanovništva, gospodarskih i društvenih aktivnosti, gradovi su postali središta
cjelokupnog razvitka Ţupanije.
50
2.2.2. Urbani centri
Najveći grad u Osječko-baranjskoj ţupaniji je Osijek s preko sto tisuća stanovnika (114.616; 2001).
Osijek je makroregionalno središte, najveći grad u istočnoj Hrvatskoj te četvrti po veličini u RH.
Osijek je gospodarsko, kulturno i političko središte istočne Hrvatske. Ima dugu povijest i
tradicionalno je gospodarski grad. U njemu je razvijena kemijska, prehrambena, tekstilna te
metalopreraĎivačka industrija i graĎevinarstvo. Trgovina i ostale usluţne djelatnosti takoĎer zauzimaju
značajno mjesto u njegovu ukupnom gospodarstvu. Značajan dio poduzeća je izvozno orijentiran. U
novije vrijeme treba istaći značajna ulaganja u trgovačke centre. Osijek je i sveučilišni grad sa 17
fakulteta. Mogućnosti za ekonomski razvitak i poboljšanje uvjeta ţivljenja na području Osijeka nalaze
se u prirodnim resursima, dobrom zemljopisnom poloţaju, izgraĎenosti infrastrukture i napose u
ljudskom potencijalu.
Đakovo (30.000; 2001) je grad s karakterom regionalnog središta. Ima razvijenu prehrambenu,
graĎevinsku i drvnu industriju i obrtničko je središte. Poznat je po vinima zahvaljujući stoljetnoj
tradiciji u vinarstvu i vinogradarstvu daje mu epitet. Grad posjeduje dvije poslovno-industrijske zone.
Našice, Valpovo i Beli Manastir gradovi su manjeg regionalnog značenja. Nositelj gospodarskog
razvoja Našica(17.320; 2001) je proizvodnja graĎevinskog materijala koja se zasniva na bogatim
nalazištima kamena i laporca. Jezera i akumulacije u okolici osnova su za razvoj lovnog i ribolovnog
turizma.Valpovo (12.327) je mali industrijski gradić s razvijenom prehrambenom industrijom. Beli
Manastir (10.986; 2001), administrativno je središte Baranje s s razvijenom prehrambenom
industrijom.
Gradovi Belišće, Donji Miholjac te naselja/općine Darda i Čepin manja su regionalna središta slabije
razvijenosti.
51
2.3. Turistiĉka podruĉja
2.3.1. Turistiĉki potencijal
Dosadašnji razvoj turizma u OBŢ bio je skromnih razmjera, što je uosatlom karakteristika
kontinentalnih područja. Uloga i značenje sketora turizma dani su detaljnije u poglavlju 1.3.6.
Postojeći potencijali na kojima se zasnivao dosadašnji razvitak turizma predstaljaju glavne odrednie i
temelje budućeg turističkog razvoja:
 područja pod posebnim reţimom zaštite te ostala zaštićena područja-potencijal za razvoj
znanstvenih, edukativnih i ekoloških programa u turizmu
 bogatstvo voda, šuma te termalnih izvora- izletnički, rekreacijski, lovni, ribolovni,
zdravstveno-preventivni, lječilišni i stacionarni turizam
 poljoprivredna područja s tradicijskim i drugim obiljeţjima kroz povezivanje turizma i
poljoprivrede - okvir za razvoj ruralnog tiruzma
 Uključivanje kulturno-povijesnih sadrţaja i elemenata graditeljske baštine u turističku ponudu
(dvorci, perivoji, sakralni i drugi sadrţaji) potencijal su za tvaranje novog identiteta turizna u
ţupaniji – manifestacije, vjerski turizam.
Kriteriji korišteni u valorizaciji turističkih resursa57 su sljedeći:
 Kvaliteta turističkog prostora
 Postojeći turističko-ugostiteljski sadrţaji
 Specifični sadrţaji
 Prometna dostupnost
 Planirani sadrţaji.
Prema navedenim kriterijima i planovima razvoja nositelja razvoja turističkih aktivnosti te kroz
uvaţavanje dosadašnjih trendova, za budući razvoj planiraju se sljedeća područja turističkih zona i
lokaliteta:
 PP Kopački rit i kompleks posebnog zoološkog rezervata: uključivanje rubnih naselja u
turističku ponudu; uključivanje područja u mreţu meĎunarodnih biciklističkih staza; izgradnja
rekreacijskih centara; ruralni turizam u kombinaciji s kulturno-povijesnom i graditeljskom
baštinom; rezidencijalni turizam; jahanje; golf-tereni i sl.
 Zdravstveno-lječilišni i turističko-rekreacijski kompleks Bizovačke toplice
 Turistički kompleks Ivandvor, Đakovo-uz postojeću ergelu planira se radno-rekreacijska
turistička zona
 Sportsko-rekreacijski centar jezero Lapovac II-veslaček regate, kupanje, ribolov, sportski
sadrţaji
 Izletničko-vikend i ribolovno područje Zeleni otok, Batina-revitalizacija izletničkog i
tranzitnog punkta
 Potez Aljmaš-Erdut-Dalj-revitalizacija u ribolovno i izletničko područje; vinske ceste vjerski
turizam
 Turističko-rekreacijski kompleks jezera Borovik-etapni razvoj
 Područje velikog ribnjaka kod Donjeg Miholjaca te područje Podpanj (65,5ha), kao zaštićeni
posebni ornitološki rezervat-planira se kao znanstveno-nastavno središte za ribarstvo
 Rekreacijsko područje „Drava“ (Osijek-Petrijevci-Darda)-redefiniranje ovog područja kao
jedinstveno rekreacijskog područja (Drava, vikend naselje uz Karašicu, kupalište Pampas,
Konjiki klub s hipodromom, strlište Pampas)
 Športsko-rekreacijski centar Kneţevi Vinogradi-izletnički, kupališni i rekreacijski centar u
kombinaciji s vinskim podrumima, vinorodnim okruţenjem te rubno područje PP Kopački rit
 Povezivanje vinorodnih područja i vinskih podruma na područjima četiri vinogorja (Erdutsko,
Baranjsko, Đakovačko i Našičko)
57
Prostorni plan OBŢ
52




Povezivanje kulturno-povijesnih lokaliteta i sadrţaja na području ţupanije sa sadţajima u
osijeku i ostalim gradskim i općinskim središtima (zaštićena povijesno-graditeljska cjelina i
kompleks TvrĎa s dvorcima i pervojima u ostalim gradovima te sakralne graĎevine)
Razvoj lovnog turizma sa središtem u Tikvešu-lovni turizam, fotosafari
Poticanje razvoja ruralnog turizma kroz uključivanje seoskih gospodarstava u turističke
aktivnosti; proizvodnja zdrave hrane (ekopoljoprivreda); poticanje tradicijskih djelatnosti u
ruralnim područjima
Razvoj ribolovnih područja uz vodotoke i akumulacije (ušće karašice uz Dravu; obale Drave
do ušća u Dunav; područje Aljmaš-erdut; Topoljski Dunavac; zeleni otok-batina; vikend
naselje Puškaš; jezera Borovik, Mlinac i Jošava u Đakovštini; „Ribnjak 1905“; jezero Famirakitovica; ribnjak Blanje; Emaus na Karašici kod Petrijevaca; izletničko-rekreacijski i tenis
centar u Ladimirevcima; rekreacijska zona Zakovica i dr.)
Ocjenjuje se da bi se značajniji efekti u razvoju turizma postigli povezivanjem pojedinih lokaliteta u
jedinstvenu turističku ponudu pojedinih područja, uzimajući u obzir prometnu dostupnost-povezanost.
53
3. PROMET I TEHNIĈKA INFRASTRUKTURA
Hrvatski teritorij je izrazito tranzitni u prometnom smislu - što ukazuje prolaz triju Pan europskih
koridora (V, VII. i X.) kroz Republiku Hrvatsku te tako promet odnosno prijevoz u cjelini predstavlja
ne samo internu potrebu RH, nego i jedno od njezinih mogućih komparativnih prednosti. Izbor multimodalnih Pan-Europskih koridora preko hrvatskog teritorija ukazuje na to, da je teritorijalni poloţaj
RH ne samo njezina prednost, nego i obveza prema njoj samoj, kao i prema Europi.
Tri od četiri Pan-Europska Transportna Koridora koji prolaze Hrvatskom, prlolaze kroz dvije
podunavske ţupanije, osječko-baransjku i Vukovarsko-srijemsku: Koridori Vc, VII i X.
Glavni prirodni prometni pravci istočne Hrvatske su:
A) Nositelji sveukupne, unutrašnje, vanjske izvorišno-ciljne i tranzitne prometne potraţnje
I)
longitudinalni
1. Posavski,
2. Podravski
II)
meridijalni ili transverzalni
3. Virovitičko-okučanski,
4. Miholjačko-brodski,
5. Osječko-Ďakovački,
6. Osječko-ţupanjski
III)
po prostornoj orijentaciji kombinirani
7. Podunavski pravac.
B) Nositelji unutrašnje prometne potraţnje i kombinacijskih veza vanjskih tokova
IV) sustav dijagonalnih pravaca 8.
Navedeni pravci vidljivi su na slici 4:
54
Prometni i geostrateški poloţaj istočne Hrvatske odreĎuju sva tri koridora (Podravski, Podunavski i
Posavski). Razvoj Podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom prostornog
ureĎenja Hrvatske ocijenjen kao osobito značajan za uravnoteţeni razvoj Hrvatske.
U skladu sa strateškom, jadranskom orijentacijom budućeg razvoja Republike Hrvatske od velikog
značaja je i prostor Istočne Hrvatske, kojim je preko njega Podunavlje povezano s Jadranom, preko
Zagreba i Karlovca do Rijeke, odnosno preko Bosne i Hercegovine do Ploča
3.1. Cestovni promet
Hrvatske autoceste su jedne od najmodernijih i najsigurnijih u Europi, zahvaljujući činjenici da je
većina njih tek nedavno izgraĎena58. 2000.-tih godina izgraĎene su autoceste koje povezuju
unutrašnjost zemlje s priobaljem, kao i s MaĎarskom i Slovenskom granicom na sjeveru. Ovakva
prometna infrastruktura daje dodatni poticaj turizmu, najznačajnijoj stavci hrvatske privrede.
Prometni i geostrateški poloţaj ove regije odreĎuju Podravski i Podunavski koridor koji prolaze
njezinim područjem, dok Posavski koridor tangira Osječko-baranjsku ţupaniju i od velikog je značaja
za njezine prometne tokove.
Regija se nalazi na kriţanju prometnih pravaca europskog kontinenta. IzgraĎena prometna
infrastruktura nije, meĎutim, na razini potencijala te geo-prometne pozicije ovoga područja.
Postojeće stanje cestovnog prometa
Najznačajniji projekt predstavlja izgradnja transeuropske auto-ceste Europskim prometnim koridorom
V/c (Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče) čija dionica kroz Hrvatsku prolazi Osječko-baranjskom
ţupanijom preko Osijeka i Vukovarsko-srijemskom ţupanijom. Izgradnjom ove autoceste Slavonija i
Baranja dobivaju mogućnost uključivanja u glavne europske prometne tokove, odnosno u globalni
europski gospodarski sustav.
Infrastruktura cestovnog prometa podijeljena je u slijedeće kategorije nacionalne klasifikacije. Tip
(kod) ceste: auto-ceste; drţavne ceste; ţupanijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Za potrebe izrade ovog
dokumenta, ceste su klasificirane kao: auto-ceste, ceste prve i druge klase, gdje se u ceste prve klase
ubrajaju drţavne i ţupanijske. Lokalne se mogu smatrati cestama druge klase, dok su nerazvrstane
ceste treće klase.
Sljedećom tabelom daje se pregled cesta prema traţenoj klasifikaciji na području OBŢ prema NUTS
3/ NUTS 4 kriteriju u usporedbi s RH.
58
1991. godine jedine prave autoceste u Hrvatskoj bile su Zagreb – Karlovac (A1) i Zagreb – Slavonski Brod
(A3). Autocesta A3 je u dotadašnjoj Jugoslaviji bila dio autoceste Bratstva i jedinstva, a kasnije je produţena i
danas povezuje Zagreb s hrvatskim granicama sa Srbijom (Lipovac) i Slovenijom (Bregana).
55
Tabela 33. Duţina cesta (km) nacionalne cestovne mreţe u OBŢ prema vrsti ceste
NUTS 3 / NUTS 4
Ukupno:
Auto-ceste
Ceste prve klase
(drţavne i
ţupanijske)
Ceste druge klase
(lokalne)
Ceste treće klase
(nerazvrstane)
Republika Hrvatska
44.633
1.433
17.349
13.558
12.283
Osjeĉko-baranjska ţ.
2.933
75
1.143
729
986
Beli Manastir
694
25
206
104
359
Donji Miholjac
317
0
145
66
106
Đakovo
628
31
264
165
168
Našice
597
0
202
178
217
Osijek
565
20
269
175
101
Valpovo
307
12
108
96
91
Izvor: GISDATA Zagreb, 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po
NUTS3 regijama zato što segmenti cesta (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postojei
diskrepancija u vrijednostima
Duţina autocesta u ovom području iznosi 75 km, što je 5,2% ukupne duljine autocesta u Hrvatskoj
(Autocesta A3: Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac, od čvora Babina Greda i Autocesta
A5: Beli Manastir – Osijek – Svilaj (dio u izgradnji)). Obje autoceste pripadaju europskim rutama E70
(autocesta A3) i E73 (autocesta A5, u izgradnji).
Osječko-baranjska ţupanija povezana je s autocestom (A5) preko ceste A3 ( dionica do Đakova, čvor
Sredanci gdje se kriţaju koridori Vc i X) ) 2009.godine. U planu je izgradnja novog mosta preko Save
kod Svilaja (BiH) poslije 2012., čime bi hrvatska dionica autoceste prema BiH bila završena.
Duljina cesta prve klase ovog područja iznosi 1.143 km, što je 6,6% ukupne duţine istih cesta u
Hrvatskoj.
Glavni cestovni prometni pravci poloţeni su dolinama rijeka koje omeĎuju promatrani prostor:
dolinom Save auto cesta A3 (GP59 Bregana-Zagreb-Slavonski Brod- GP Bajakovo)
dolinom Drave drţavna cesta D2 - Podravska magistrala (GP Dubrava KrišovljanskaVaraţdin-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok)
dolinom Dunava drţavna cesta D7 (GP Kneţevo-Beli Manastir-Osijek-Đakovo-GP Slavonski
Šamac).
To su vaţni cestovni pravci i u sustavu meĎunarodnih E-cesta glede povezivanja zapadne, sjeverne i
srednje Europe s juţnim i jugoistočnim dijelom Europe.
Oko 78% cestovne mreţe ţupanijskih i lokalnih cesta čine ceste s izgraĎenim suvremenim
kolnikom60, dok je ostatak u ovom trenutku bez izgraĎenog suvremenog kolnika (asfalt, beton,
kamena kocka).
U pogledu drţavnih cesta, moţe se reći (2010) da je 14% u drobrom stanju, 67% se redovito odrţava,
a 19% traţi investicijska ulaganja61. Drţavne ceste se odrţavaju temljem Programa graĎenja i
odrţavanja javnih cesta i Programa izvanrednog (pojačanog) odrţavanja za razdoblje 2009-2012.
59
Granični prijelaz
Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010, str.18. ; 1998.godine
oko 30% ţupanijskih i lokalnih cesta je bilo bez suvremenog kolnika uslijed ratnih razaranja
61
Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str.7
60
56
Plan razvoja cestovnog prometa
Osječki prometni čvor moţe se riješiti samo koordiniranim zahvatima u cestovnu, ţeljezničku, riječnu
i infrastrukturu zračnog prometa, s uključivanjem postojeće cestovne i ţeljezničke mreţe te lučkih
kapaciteta u području gravitacijskog dosega grada Osijeka. UsklaĎenje cestovnog i ţeljezničkog
prometa, kako gradskog i prigradskog, tako i daljinskog prometa te riječnog i zračnog prometa
uključuje:

autocestu A5,

mreţu drţavnih cesta,

priključak glavnih gradskih prometnica na autocestu i drţavne ceste

ţeljeznicu na području grada Osijeka, vezu sa MaĎarskom i juţnom Hrvatskom preko BiH,
kao i prugu prema Vinkovcima i Našicama

riječnu luku Osijek i

zračnu luku Osijek.
Izgradnjom novih cestovnih pravaca (autocesta i brzih cesta) i modernizacijom postojećih ţeljezničkih
pravaca formirati će se moderni integralni sustav Istočne Hrvatske. Na taj način stvoriti će se
infrastrukturna osnova za što kvalitetniju i brţu integraciju u prostor srednje Europe.
Osječko-baranjska ţupanija inicirala je izradu predmetne studije62 koja treba obraditi strategiju
ubrzanog razvoja prometnog sustava šireg područja Osijeka:
1.
Predloţiti strateške planove razvoja cestovnog, ţeljezničkog, zračnog i riječnog prometa, te
kratkoročne potrebne intervencije u dogradnji i rekonstrukciji postojeće cestovne i ţeljezničke
mreţe i cestovnih objekata, sa svrhom povećanja propusne moći i razine usluţnosti, koja će
osigurati kvalitetno prometno funkcioniranje šireg područja Osijeka omogućavajući Osijeku
kao regionalnom, gospodarskom i prometnom središtu, efikasnu povezanost;
2.
Analizirati strukturu cestovne i ţeljezničke mreţe te terminala na području grada i šire regije
kao i njezinu prijevoznu sposobnost (kapacitet i razinu usluge), u odnosu na prometnu
potraţnju svih modaliteta prijevoza. Na temelju toga utvrditi neusklaĎenosti u strukturi
cestovne i ţeljezničke mreţe grada u odnosu na okruţenje, te utvrditi kritične elemente i
aspekte funkcioniranja u svim segmentima prometne ponude i potraţnje;
3.
Predloţiti koncepciju i prometno rješenje redefiniranja cestovnog, ţeljezničkog, riječnog i
zračnog prometa u širem području grada Osijeka, sa definiranjem prioriteta i smjernicama
kratkoročnog i dugoročnog usklaĎenog razvoja cestovne, ţeljezničke, aerodromske i lučke
infrastrukture u odnosu na prometne i gospodarske potrebe te te poslovno-radne zone;
4.
Predloţiti, temeljem provedenih analiza postojećeg stanja te prognoze prometnih rješenja,
potrebne izmjene prostorno-planske dokumentacije;
5.
Predloţiti dinamički plan izgradnje i rekonstrukcije cestovnih i ţeljezničkih prometnica;
6.
Predloţiti modele financiranja za realizaciju dinamičkog plana izgradnje i rekonstrukcije
cestovnih i ţeljezničkih prometnica, čvorišta i objekata, te riječne luke.
62
Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str. 22.
57
3.2. Ţeljezniĉki promet
Na području Republike Hrvatske, pruge se ovisno o njihovoj namjeni, opsegu prometa, gospodarskoj
vaţnosti i značenju, koje imaju u unutrašnjem i meĎunarodnom ţeljezničkom prometu razvrstavaju na:
 pruge od značaja za meĎunarodni promet,
 pruge od značaja za regionalni promet,
 pruge od značaja za lokalni promet.
Djelatnost javnog prijevoza putnika i stvari u unutrašnjem i meĎunarodnom prometu ţeljezničkim
prijevoznim sredstvima u nadleţnosti je HŢ Putničkog prijevoza i HŢ Carga , a izgradnja,
modernizacija i odrţavanje ţeljezničke infrastrukture kao i modernizacija i odrţavanje ţeljezničkih
vozila u nadleţnosti je HŢ Infrastrukture.
Postojeće stanje ţeljezničkog prometa
Temeljem Europskog sporazuma o glavnim meĎunarodnim linijama AGC, Ţeneva 1985. i Europskog
sporazuma o vaţnim meĎunarodnim pravcima kombiniranog transporta i sličnim instalacijama AGCT,
Ţeneva 1991. ţeljezničke pruge u ovom dijelu Hrvatske u tri koridora su europskog ranga.
Područjem Osječko-baranjske sljedeće meĊunarodne pruge:
 MeĎunarodna ţeljeznička pruga na X. paneuropskom koridoru DG63 (posavski koridor) –
Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – Beograd:
o Novska – Vinkovci – Tovarnik – Drţavna granica – (Šid)
 MeĎunarodne ţeljezničke pruge na ogranku V.c) paneuropskog koridora DG (podunavski) –
Beli Manastir – Osijek – Slavonski Šamac – DG – (Sarajevo) – DG – Metković – Ploče:
o (Magyarboly) – DG – Beli Manastir – Osijek
o Osijek – Đakovo – Strizivojna – Vrpolje- Slavonski Šamac - (Bosanski Šamac,
Sarajevo, Mostar, Čapljina) - Metković - Ploče,

MeĎunarodna priključna ţeljeznička pruga na X. koridor i ogranak V.b (podravski):
o Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar
Pruge regionalnog znaĉenja koje prolaze kroz OBŢ su:
 Varaţdin – Koprivnica – Virovitica – Osijek - Dalj
 Vinkovci – Drenovci – DG – (Brčko)
 Vukovar-Borovo naselje – Dalj – Erdut – DG – (Bogojevo)
Lokalne pruge su:
 Bizovac - Belišće
 Nova Kapela-Batrina – Pleternica – Našice
 Vinkovci – Gaboš – Osijek
Sljedećom tablicom daje se pregled ţeljezničkih pruga prema NUTS3/NUTS 4 kriteriju te prema
značaju.
63
Drţavna granica
58
Tablica 34. Pregled ţeljezničkih pruga (km) u OBŢ po značenju
NUTS 3 / NUTS 4
Republika Hrvatska
Osjeĉko-baranjska ţ.
Ukupno:
MeĊunarodne
Regionalne
Lokalne
2.898
354
110
156
86
31
31
0
0
0
0
0
0
Đakovo
77
77
0
0
Našice
131
0
90
41
Osijek
176
78
66
32
61
0
48
13
Beli Manastir
Donji Miholjac
Valpovo
Izvor: GISDATA Zagreb 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po
NUTS3 regijama zato što segmenti pruga (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postoji
diskrepancija između vrijednosti
Duljina ţeljezničkih pruga ovog područja iznosi oko 354 km, što je oko 12,2% ukupne duţine
ţeljezničkih pruga u Hrvatskoj.
Na području Osječko-baranjske ţupanije, koje pokriva Prijevozno područje Osijek ima 59 sluţbena
mjesta, od toga 22 kolodvora gdje je kolodvor u Osijeku jedini ranţirno-rasporedni kolodvor na
području , 36 stajališta (od kojih je 8 u funkciji prigradskog prometa) i 1 otpremništvo/stajalište.
Ţeljeznicama je općenito nuţna modernizacija, jer već dvadeset godina nije bilo nekih značajnih
ulaganja u ţeljezničku infrastrukturu. Mnoge glavne pruge nisu elektrificirane i imaju samo jedan
kolosijek.
Ipak, zadnjih desetak godina su napravljena neka poboljšanja, što je rezultiralo povećanjem
maksimalne brzine na ţeljezničkoj trasi Pan-Europskog koridora X, od granice sa Slovenijom preko
Zagreba, Novske, Vinkovaca do granice sa Srbijom. Mjestimično je maksimalna brzina pomaknuta sa
80 km/h na 120 km/h, a planirano je i daljnje povećanje na 160 km/h na odreĎenim segmentima.
Ţeljeznička trasa Pan-Europskog korridora Vc, od granice s MaĎarskom, preko Belog Manastira,
Osijeka, Đakova ili Vinkovaca, Slavonskog Šamca do granice s Bosnom, takoĎer je u procesu
modernizacije sa ciljem maksimalne brzine do 160 km/h duţinom cijele trase. Pan-Europski koridor X
bi trebao biti nadograĎen za veće brzine, moguće izgradnjom nove priključne trase od Siska preko
Kutine do Lipovljana, koja bi dopuštala brzine do 250 km/h.
Plan razvoja ţeljezničkog prometa
Kolodvor Osijek kao jedini ranţirno-rasporedni kolodvor na području HŢ koji nije rekonstruiran u
graĎevinskom smislu. Iako potrebna, rekonstrukcija kolodvora u sklopu modernizacije Koridora V c
nije realizirana u planiranom roku.
U pogledu signalnog sustava moţe se ustanoviti sve veće tehnološko zaostajanje i porast apsolutne
starosti signalno sigurnosnih ureĎaja i postrojenja na području Osječko-baranjske ţupanije u odnosu
na magistralne pruge HŢ i tehnologije koje se primjenjuju u Europi.
59
Za uspješnu eksploataciju pruga na području naše Ţupanije potrebno je u sklopu modernizacije
Koridora V c izvršiti:
 graĎevinsku rekonstrukciju kolodvora Osijek, Vladislavci, Semeljci i Đakovo, te osigurati
kolodvore suvremenim signalno-sigurnosnim ureĎajima kako bi se povećala brzina vlakova
kao i propusna moć kolodvora
 izvršiti sve pripreme za provedbu elektrifikacije pruga.
Obzirom na činjenicu da su to obimni i dugotrajni zahvati potrebno je inzistirati na realizaciji
plana koji se donosi u okviru politike razvoja infrastrukture Republike Hrvatske, a koji se utvrĎuje
za srednjoročno razdoblje i obuhvaća plan odrţavanja i razvoja ţeljezničke infrastrukture
Republike Hrvatske. Plan sadrţi razinu funkcionalne sposobnosti po prugama (koje treba osigurati
odrţavanjem), konkretne programe, modernizaciju, te visinu i način osiguranja potrebitih
sredstava.
Na razini OBŢ planira se izgradnja sljedećih pruga:
novi kolosijek Našice-Tvornica cementa Našice
rekonstrukcija čvorišta Osijek s korekcijama trasa, novim predstanicama, novim rasporednim
kolodvorom i razdvajanjem teretnog i putničkog prometa,
novi meĎunarodni granični prijelaz kod Erduta.
Planirane investicije u ţeljezničku infrastrukturu na području OBŢ64 za razdoblje 2011-2013 iznose
oko 141 mil. HRK.
U svrhu revitalizacije i zacrtanog intenziviranja ţeljezničkog prometa na ovom prostoru, Republika
Hrvatska je sklopila i bilateralne meĎunarodne ugovore i sporazume koji su u funkciji ţeljezničkog
prometa u koridoru V/c (Sporazum o reguliranju graničnog ţeljezničkog prometa izmeĎu Republike
Hrvatske i Republike MaĎarske i Ugovor Republike Hrvatske i Republike MaĎarske o meĎunarodnom
kombiniranom prijevozu stvari).
64
Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str. 25.
60
3.3. Rijeĉni promet
Unutarnji plovni putovi RH integrirani su u mreţu Europskih plovnih puteva VII. (dunavskog)
koridora:
 E-80 – rijeka Dunav
 E-80-08 – rijeka Drava od ušća do Osijeka – 22km
 E-80-10 – kanal Dunav – Sava
 E-80-12 – rijeka Sava do Siska s dijelom rijeke Kupe (5 km)
Postojeće stanje riječnog prometa
Za riječni promet u Osječko-baranjskoj ţupaniji bitne su rijeke Drava i Dunav.
Rijeka Drava plovna je gotovo svom svojom duţinom kojom se prostire našom Ţupanijom, odnosno
od svog ušća do 104-tog riječnog kilometra.. Na toj duţini od 0-tog do km 70 rijeka Drava je
meĎunarodni vodni put od meĎunarodnog značaja temeljem Europskog ugovora o glavnim unutarnjim
vodnim putevima od meĎunarodnog značaja (AGN) uvrštena u mreţu unutarnjih vodnih putova od
meĎunarodne vaţnosti pod oznakom E-80-08. Na dionici od km 70 do km 104 plovidba je regulirana
Sporazumom s Republikom MaĎarskom.
Na plovnom putu Drave smještene su:
 Luka Osijek - rkm 13+000
 Stara luka Tranzit - Osijek rkm 18+300
 "Zimska luka" u Osijeku rkm 20+700
 Putničko pristanište "Galija" Osijek rkm 21+500
 Pristanište u Belišću rkm 53+500
 Pristanište u Donjem Miholjcu rkm 85+000.
Prema ECE-u u sadašnjem stanju plovni put rijeke Drave zadovoljava slijedeće uvjete
plovidbe65:
- III klasa od ušća u Dunav do Belišća, rkm 0,0-56,5
- II klasa od Belišća do Donjeg Miholjca, rkm 56,5-82,5
- I klasa od Donjeg Miholjca do Ţdalice, rkm 82,5-198,6
Dunav protječe istočnom granicom OBŢ u duţini od 86 km i to od granice s Republikom MaĎarskom
do iza općine Erdut (gdje prelazi u Vukovarsko-srijemsku ţupaniju) i cijelom tom duţinom je
meĎunarodni plovni put (od km 1433 do km 1347). Na plovnom putu Dunava u OBŢ trenutno nema
luka ili pristaništa.
Plovni put Dunava66 u granicama Republike Hrvatske ubraja se u IV klasu plovnih puteva prema
Europskoj Ekonomskoj Komisiji.
Nadzor nad riječnim prometom na rijeci Dravi obavlja Lučka Kapetanija Osijek, a na rijeci Dunav
Lučka Kapetanija Vukovar.
65
66
http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-005drava.html
http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-004dunav.html
61
Plan razvoja riječnog prometa
Osnovni problem riječnog prometa su zapuštenost plovnih putova, zastrarjela tehnologija flote
(tegljenje umjesto potiskivanja), tehnička i tehnološka zastarjelost luka i nedostatak brodogradilišta s
navozom (izvlačilišta). Zbog ograničenih financijskih sredstava (drţavni proračun) tijekom jedne
godine, provode se samo radovi na "odrţavanju" stanja, koji se svode na odrţavanje objekata
sigurnosti plovidbe i obiljeţavanje plovnih putova, te radovi (sanacija korita i obala) u manjem opsegu
u svrhu tehničkog odrţavanje i osposobljavanje plovnih putova.
Za ureĎenje plovnog puta rijeke Drave na IV klasu plovnosti, potrebno je izvršiti odreĎene
hidrograĎevinske radove, za što je potrebno osigurati više financijskih sredstava. Sredstva potrebna za
izvoĎenje radova tehničkog odrţavanja vodnih putova pa tako i vodnog puta rijeke Drave osiguravaju
se u drţavnom proračunu RH na temelju Srednjoročnog plana razvitka vodnih putova i luka unutarnjih
voda Republike Hrvatske za razdoblje od 2009.-2016. temeljem Strategije razvitka riječnog prometa u
Republici Hrvatskoj za 2008-2018 (NN 65/08).
U cilju podizanja klase plovnosti rijek Drave, do sada je samo Agencija za vodne putove je investirala
izradu Studije o utjecaju na okoliš za zahvat - izvoĎenje regulacijskih radova na rijeci Dravi od rkm
0+000 do rkm 56+000.
U Osijeku se planira izgradnja Nove luke Osijek67 kapaciteta 5 mil.tona tereta (generalni, kontejnerski,
rasuti, tekući) godišnje, za što je projektna dokumentacija izraĎena. Ovaj obimni projekt bi se trebao
odvijati u nekoliko faza: izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta; rekonstrukcija i izgradnja juţne
obale lučkog bazena; izgradnja intermodalnog dijela infrastrukture zapadnog dijela luke-gospodarska
zona te izgradnja tvornice bioetanola. Visina investicije se procjenjuje na 281 mil. EUR:
Osječko-baranjska ţupanija je pokrenula izgradnju putničkih luka na Dunavu u Aljmašu i Batini, u
kojoj su prvi radovi započeli krajem 2010.
67
Informacija o prometnoj povezanosti na području Osječko-baranjske ţupanije za 2010., str. 31-34.
62
3.4.Zraĉni promet
Postojeće stanje zračnog prometa
Na području Osječko-baranjske ţupanije nalaze se dva infrastrukturna objekta68 izgraĎena za zračni
promet u neposrednoj blizini grada Osijeka:
Zračna luka Osijek (kod sela Klisa), otvorena za javni zračni promet i
Zračno pristanište Osijek-Čepin
OBŢ je u europski zračni promet uključena preko Zračne luke Osijek u Klisi, 13 km od Osijeka, koja
nakon obnove (2003.) raspolaţe sa zgradom za prijem i otpremu putnika, cargo terminalom s
otvorenim i zatvorenim skladišnim prostorima.
Uzletno-sletna staza i opremljenost luke omogućava prihvat i otpremu svih zrakoplova osim
širokotrupnih. Po svojim karakteristikama, ima kodnu oznaku 4D prema klasifikaciji ICAO 69.
MeĎunarodni i domaći putnički i cargo promet osnovica su razvoja zračne luke.
Značajniju djelatnost predstavlja cargo promet, dok se putnički promet za sada uspostavlja samo u
ljetnim mjesecima. Cargo kapacitet Zračne luke Osijek iznosi 360 tona robe dnevno tj. 131.400 tona
robe godišnje, sukladno tehničkim karakteristikama.
Što se tiče meĎunarodnog putničkog prometa, moţe se reći da je on započeo 2008.godine kada je
zrakoplovna kompanija Germanwings uspostavila letove dva puta tjedno na liniji Osijek-Koln.
Tijekom 2009. i 2010. kompanija Rayanair je uspostavila letove tijekom ljetne sezone dva puta tjedno
na liniji Osijek-Frankurt/Hahn. Ovom direktnom linijom, OBŢ je povezana s trţištem Njemačke,
odakle su putnicima na raspolaganju letovi za više od 50 destinacija.
Osim redovitog prometa, zračna luka prihvaća charter letove, te letove poslovne i generalne avijacije.
U 2010. godini charter letovi tvrtke Nouvelair povezivali su Osijek s Tunisom.
U 2009. godini ukupni putnički promet je bio 20.430 putnika70, što je 14% ukupnog kapaciteta zračne
luke.
Zraĉno pristanište Osijek - Ĉepin prema klasifikaciji ICAO-a ima kodnu oznaku 2C. IzgraĎeni
kapaciteti zračnog pristaništa Osijek - Čepin koriste se za prihvat i otpremu zrakoplova generalne
avijacije te sportsko i poljoprivredno letenje.
Plan razvoja zračnog prometa
Dolaskom novih partnera stvara se realna osnova za kontinuirano povećanje meĎunarodnog cargo
prometa u budućnosti. Ovakav posao bi takoĎer značio i inicijaciju domaćim proizvoĎačima i
špediterima za povećano korištenje zračnog prijevoza za izvoz, te mogućnost dezigniranja Zračne luke
Osijek kao cargo čvorišta (cargo hub) za ovaj dio Europe.
Zračna luka Osijek se nalazi na pragu novog razvojnog razdoblja koje obiljeţavaju ulaganja u
modernizaciju opreme, te pored pruţanja osnovnih usluga prihvata i otpreme zrakoplova, razvijaju se i
sekundarne djelatnosti, kao što su usluge skladištenja, cestovnog prijevoza, ugostiteljske, trgovinske i
turističke usluge.
68
69
Prema Zakonu o zračnom prometu; NN 69/09, čl.2 i čl. 3. - klasifikacija i označavanje aerodroma
Informacija o prometnoj povezanosti na području OBŢ za 2010.
70
Informacija o stanju i razvojnim mogućnostima turizma na području OBŢ, travanj 2010., str. 25.
63
3.5. Graniĉni prijelazi
Granični prijelazi i njihove karakteristike dani su tablicom dolje.
Tablica 35. Granični prijelazi u Osječko-baranjskoj ţupaniji
Rb.
1
2
3
4
5
6
7
8
Naziv
Osijek
Donji Miholjac
Duboševica
Baranjsko Petrovo Selo
Beli Manastir
Erdut
Batina-Bezdan
Erdut
Kategorija
I
I
I
II
I
I
I
I
Opis
zračna luka-meĎunarodni
cestovni
cestovni
cestovni
ţeljeznički
cestovni
cestovni
ţeljeznički
Susjedna zemlja
MaĎarska
MaĎarska
MaĎarska
MaĎarska
Srbija
Srbija
Srbija
64
3.6. TEHNIĈKA INFRASTUKTURA
3.6.1. Elektriĉna energija
3.6.1.1.Izvori električne energije
Proizvodnjom, prijenosom i distribucijom te opskrbom električne energije u Republici Hrvatskoj
upravlja drţavno poduzeće, Hrvatska elektroprivreda (HEP Grupa). Prijenos, distribucija i opskrba
električne energije organizirani su prema područjima, što je za OBŢ Elektroslavonija sa sjedištem u
Osijeku i pogonima u Đakovu, Našicama i Orahovici.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji, električna energija proizvodi se samo u Osijeku (TE-TO71 Osijek,
snage 95MW) te u industrijskom energetskom postrojenju Belišća d.d. za vlastite potrebe. Ukupna
potrošnja električne energije na području OBŢ, koja iznosi nešto ispod 1TWh daleko nadilazi
proizvodnju na području ţupanije (oko 235 GWh), odnosno pokrivenost potrošnje vlastitom
proizvodnjom je na razini oko 25%.
3.6.2.2.Prijenos i distribucija električne energije
Prijenos električne energije na području Ţupanije ostvaruje se prijenosnim sustavima na 400 kV, 220
kV i 110 kV. Oni su u Domovinskom ratu znatno oštećeni te su u polsieratnom razdoblju postupno
obnavljani. Pojedini dijelovi prijenosnog sustava još nisu dovedeni u funkciju.
Postojeće graĎevine za prijenos električne energije (dalekovodi) od vaţnosti za drţavu su sljedeće:
 DV 400 kV Ernestinovo-Ţerjavinec
 DV 400kV Ernestinovo-Ugljevik
 DV 400kV Ernestinovo-Sremska Mitrovica 2(republika Srbija)
 DV 220 kV Đakovo-Gračac (BiH) i
 DV 220 kV Đakovo-Tuzla (BiH).
Pored navedenih, na području OBŢ postoji 24 dalekovoda 110 kV od značenja za ţupaniju.
GraĎevine za transformaciju električne energije na području OBŢ su sljedeće:
 TS 400/110 kV Ernestinovo i
 TS 220/110 kV Đakovo.
Na području OBŢ postoji 10 transformacijkih stanica (TS) tipa 110/35/10 kV.
71
Termo elektrana-toplana. TO Osijek proizvodi toplinsku energiju za područje grada Osijeka čineći
centralizirani toplinski sustav.
65
3.6.3.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava
Na području OBŢ u planu su graĎevine za proizvodnju električne energije instalirane snage 20MW i
više te graĎevine za prijenos i transformaciju električne energije naponske razine 200kV od vaţnosti
za drţavu.
Planirane graĎevine72 za proizvodnju električne energije od drţavne vaţnosti su:
 HE Donji Miholjac
 HE Osijek
 2 TE Osijek
 TE „Tanja“ (alternativno TE Dalj) i
 TE Valpovo (lokacija u istraţivanju).
Na području OBŢ u planu je izgradnja 10 dalekovoda od 400 kV73 od nacionalne vaţnosti ,
dalekovoda ţupanijske vaţnosti naponske razine 110 kV te adekvatnih graĎevina za transformaciju
električne energije.
3.6.3.4.Obnovljivi izvori energije
Postoje planovi kojima bi se gradnjom dviju vodnih stepenica (VS) na Dravi kod Donjeg Miholjca i
Osijeka, korištenjem riječnog hidropotencijala, moglo proizvesti dodatnih 680 GWh električne
energije godišnje. Na području OBŢ planirana je izgradnja višenamjenskog hidrotehničkog sustava za
ureĎenje voda i zemljišta (VHS) Osijek na rijeci Dravi i u funkciji proizvodnje električne energije.
Alternativni izvori energije, meĎu kojima za većinu njih postoji znatan potencijal, u Osječkobaranjskoj ţupaniji trenutno se koriste vrlo slabo. Najzastupljenije je korištenje ogrjevnog drva,
drvnog otpada, biljnog otpada i biomase. Daleko ispod mogućnosti koristi se geotermalna energija.
Potencijali za njezino korištenje utvrĎeni su na lokacijama Bizovac, Đakovačka Breznica, Madarinci i
Ernestinovo, a predstavljaju potencijale za proizvodnju prije svega toplinske energije, kao i za
korištenje iste u poljoprivredi kroz stakleničku proizvodnju.
Hidropotencijal za male elektrane, solarna energija i energija vjetra uopće se ne koriste, naspram
mogućnosti, a prema procjenama, korištenjem postojećih tehnologija sunčanih kolektora, moguće je
uštedjeti oko 40% energije za grijanje kućanstava, te znatno više za zagrijavanje vode. Postoji
mogućnost korištenja i planiranih akumulacija u brdskim dijelovima, pored njihove osnovne svrhe za
male hidro elektrane.
Svakako nezanemariv, a trenutno gotovo potpuno neiskorišteni potencijal jest eksploatacija bioplina
koji nastaje iz stočnih ekskremenata, poljoprivrednih otpadaka, ostataka hrane, šumske biomase i
otpada mesne industrije.
Vodeći se prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, kontinuirani strateški cilj je
izgraditi sustav uravnoteţenog razvoja odnosa izmeĎu sigurnosti opskrbe energijom konkurentnosti i
očuvanja okoliša, koji će omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom. Takva
opskrba energijom preduvjet je gospodarskog i socijalnog napretka. Cilj je smanjiti u idućem
razdoblju potrošnju energenata za 10%.
72
73
Ţupanijski glasnik 04/2010
Ţupanijski glasnik 04/2010
66
3.6.2. Opskrba naftom i plinom
Uvoz nafte i plina u Republici Hrvatskoj u ingerenciji je INE d.d.74. Prema podacima HGK75, RH je u
2010.godini uvezla 587.846 tona prirodnog plina u vrijednosti 319,2 mil USD i to uglavnom iz Rusije
(97%), što je za 20,4% manje nego u 2009.godini.
Uvoz sirove nafte u 2010.bio je na razini 3.517.452 tone ( 2 mlrd.USD) što je za 13% manje u
odnosu na prethodnu godinu. Sirova nafta uvozila se iz Rusije (67%), Azerbejdţana (20,9%) i Turske
(12,1%).
Republika Hrvatska i izvozi prirodni plin. U 2010.godini izvezla je 346.890 tona plina u vrijednosti
171,9 mil.USD.
3.6.2.1. Opskrba plinom
Plinoopskrbni sustav u cjelini moţemo podijeliti u dva sustava: sustav veledistribucije i sustav
distribucije zemnog plina.
Sustav veledistribucija pokriva teritorij cijele drţave, a na području Osječko-baranjske ţupanije bogato
je razvijen, ali ne i dovršen. Tlak u plinovodima je 50 bar i po pravcima povezuje otpremne plinske
stanice, skladišta plina i mjerno redukcijske stanice (MRS-e) koje predstavljaju mjesta povezivanja
plina od veledistributera i izvorište su svake distribucijske mreţe. Ovako izgraĎen sustav pokriva
gotovo cijelu ţupaniju.
Plin se distribuira izravnim potrošačima te ostalima posredno preko distributera.
Na području OBŢ nalčaze se sljedeća ekploatacijska polja plina i nafte od vaţnosti za drţavu
76
:Beničanci, Kućanci-Kapelna, Crnac, Bokšić-Klokočevci, Beničanici, Sječe, Štekovica, Obod i
Bizovac.
Postojeći magistralni plinovodi (50 bar) : Budrovac-Donji Miholjac; Beničanci-Slavonski brod; Donji
Miholjac-Osijek; Donji Miholjac-Beničanci i Slavonski Brod-Vinkovci.
Planirani magistralni plinovodi su: Slavonski Brod-Vinkovci; Osijek-Vukovar; Belišće-Osijek;
Bolman-Beli Manastir te Donji Miholjac-Slavonski Brod.
U Beničancima se planira podzemno spremište nafte i zemnog plina drţavne vaţnosti.
Planirani plinovod od vaţnosti za drţavu je meĎunarodni plinovod Dravaszerdahely (MaĎarska)-Donji
Miholjac.
74
Uvoz i izvoz derivata nije predmet obrade u ovom dokumentu
HGK, Ţupanijska komora Osijek, travanj 2011.
76
Ţupanijski glasnik 04/2010
75
67
3.6.2.2. Opskrba naftom
Uz ţeljezničku prugu Vinkovci-Zagreb, smješten je vaţan infrastrukturni koridor koji obuhvaća jedan
meĎunarodni naftovod, jedan kolektorski naftovod, magistralni plinovod (bivši produktovod), te
planirani plinovod.
MeĎunarodni naftovod je JANAF (Jadranski naftovod) promjera Φ 26″ (410 mm) dio je dionice
Slavonski Brod-Opatovac i sluţi za transport nafte od luke Omišalj na Krku do rafinerija u Sloveniji,
MaĎarskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji.
Uz trasu JANAF-a paralelno je poloţen naftovod Ðeletovci-Ruščica kojim se do pretovarne stanice u
Ruščici transportira nafta s naftnih polja Ðeletovci, Privlaka i Ilača. Promjer ovog naftovoda je Φ 12″
(300 mm). Oba naftovoda se pruţaju teritorijom Ţupanije u duţini od pribliţno 11 km.
Kolektorski naftovodi na području OBŢ su:
- Bizovac-Števkovica,
- Števkovica-Beničanci,
- Obod-Beničanci,
- Kućanci/Kapelna-Beničanci,
- Crnac-Beničanci.
Ovako prikupljena nafta transportira se naftovodom Beničanci-Ruščica promjera Φ 12 3/4″ od
otpremne stanice u Beničancima do prijemne stanice u Ruščici (istočno od Slavonskog Broda). Na
lokaciji u Ruščici nalaze se rezervoari iz kojih se pretovara sirova nafta i transportira riječnim
tankerima do rafinerije u Sisku. Na području Ţupanije ovaj naftovod se pruţa u duţini od 51 km.
Planirani naftovod od vaţnosti za drţavu je meĎunarodni naftovod PEOP (Pan European Oli Pipe
Line).
68
3.6.3. Telekomunikacije
Uvod
Trţište elektroničkih komunikacija na projektnom području odraţava sliku trţišta na nacionalnoj
razini. Podaci su preuzeti iz Godišnjeg izvješća o radu za 2009.godinu Hrvatske agencije za poštu i
elektronicke komunikacije (HAKOM) kao regulatora nadleţnog za trţišta elektronickih
komunikacijskih i poštanskih i kurirskih usluga.
Na kraju 2009. godine izdvajamo nekoliko najvaţnijih pokazatelja koji obiljeţavaju hrvatsko trţište
elektronickih komunikacija:
 9 operatera javne telefonske usluge u nepokretnoj eleketroničkoj komunikacijkoj mreţi
(PSTN)
 3 operatera u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreţi (GSM/DCM i UMTS)
 51 operater usluga pristupa internetu (ISP)
 1.895.200 korisnika nepokretnih komunikacijskih mreţa
 6.082.900 korisnika pokretnih komunikacijskih mreţa
 2.495.500 korisnika interneta od čega
o 937.198 u nepokretnim komunikacijskim vezama i
o 252.238 u pokretnim komunikacijskim vezama
Podaci koji su dani dalje u tesktu odnose se na područje cijele RH budući da HAKOM ne rspolaţe
podacima za NUTS 3 razinu (ţupanije) osim indikativnih podataka o rasprostranjenost širokopojasnih
priključaka (internet).
Telefonska mreţa
Broj pretplatnika javne govorne usluge putem javne telefonske nepokretne komunikacijske mreţe
(PSTN-Public Switched Telephone Network) u RH je u stagnaciji, što je i trend EU. U 2009.godini
gustoća u PSTN mreţi je bila 41,92%. Predvida se daljnji pad broja krajnjih korisnika ove mreţe zbog
snaţnog trenda rasta upotrebe ureĎaja u mreţi pokretnih komunikacija (mobiteli).Na ovom trţištu
dominantan udio ima HT d.d. od 73,27%.
Broj korisnika javnih pokretnih komunikacijskih mreţa, lagano je porastao tijekom 2009. godine u
odnosu na 2008.. Najvaţniji razlozi tog porasta su: sniţavanje cijena, korištenja pokretnih
komunikacijskih mreţa, pojacano trţišno natjecanje posebno, prelazak korisnika s nepokretnih na
pokretne komunikacijske mreţe i opca tendencija veceg korištenja usluga pokretnih komunikacijskih
mreţa.
Gustoća (penetracija) korisnika pokretnih komunikacijskih je u 2009.iznosila 136% što je iznad
prosjeka EU (119%) što pokazuje da je trţište RH izrazito razvijeno, uvelike liberalizirano, ali ima i
još dovoljno prostora za poboljšanja i u pogledu kakvoce i u pogledu sniţavanja cijena, koje su iznad
EU prosjeka.
69
Internet
Ukupan broj korisnika interneta u cijelom svijetu pa tako i u RH pokazuje tendenciju
ubrzanog rasta. U 2009. broj korisnika interneta porastao je za 11,2% u odnosu na prethodnu godinu i
dosegnuo 2 495 440 korisnika.
Na kraju 2009. godine u RH bilo je ukupno 937 198 prikljucaka širokopojasnog pristupa
internetu što predstavlja gustocu od 21,13% s obzirom na broj stanovnika.
Medutim, kad je u pitanju širokopojasni pristup, RH nema ţeljenu širokopojasnu
konkurentnost u usporedbi sa zemljama EU. Broj pretplatnika širokopojasnog pristupa internetu
putem nepokretne komunikacijske mreţe tijekom 2009. godine je porastao za 30,54% u odnosu na
prethodnu godinu posto te je tako dosegnuta gustoca s obzirom na broj stanovnika od 15,44%.
Širokopojasni pristup internetu putem pokretnih komunikacijskih mreţa na kraju 2009.
dosegnuo je 252 238, što predstavlja gustocu s obzirom na broj stanovnika od 5,69%.
Posebnu paţnju valja posvetiti ravnomjernijem razvoju širokopojasnog pristupa internetu
po regijama. Graficki prikaz zastupljenosti (gustoća) širokopojasnih prikljucaka u nepokretnoj
komunikacijskoj mreţi po pojedinim ţupanijama prikazan je donjom slikom.
Slika 5. Rasprostranjenost širokopojasnih priključaka po ţupanijama
Slika pokazuje vrlo neravnomjernu rasprostranjenost zastupljenosti širokopojasnih
prikljucaka po pojedinim ţupanijama, a time i opravdanost selektivnih poticaja u razvoj
širokopojasnog pristupa internetu u RH.
Nadalje, vecoj zastupljenosti ukupnog broja širokopojasnih prikljucaka pridonosi i
znacajan razvoj i uvodenje pristupa putem pokretnih komunikacijskih mreţa.
70
Planovi daljnjeg razvoja
HAKOM ima u planu u sljedecoj godini posebnu pozornost posvetiti stvaranju regulatornog
okruţenja koje omoguciti i potaknuti investicije i inovacije na hrvatskom trţištu
elektronickih komunikacija. Pri tome ce osobito voditi racuna o poticanju ravnomjernog
razvoja na nacin da elektronicke komunikacijske usluge budu jednako dostupne svim
gradanima RH bez obzira na mjesto na kojem oni ţive.
HAKOM će osobito poticati:
 Trţišno natjecanje u ponudi elektronickih komunikacijskih usluga te poštanskih i
 kurirskih usluga;
 Stalan rast i brzu implementaciju moderne komunikacijske tehnologije;
 Stabilnu, interoperabilnu i pouzdanu komunikacijsku infrastrukturu;
 Pristupacnu ponudu komunikacijskih usluga hrvatskim korisnicima;
 Ucinkovito korištenje radiofrekvencijskog spektra;
 Ubrzani rast širokopojasnih proizvoda i usluga;
 Porast pouzdanosti komunikacija u kriznim situacijama;
 Daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva.
71
4. PRIRODNA OBILJEŢJA
U geografskom smislu, prostor Osječko-baranjske ţupanije preteţito je nizinski. U formiranju
današnjeg reljefa, vaţnu ulogu su imali riječni tokovi Drave, Dunava i Save te njihovi pritoci. Uslijed
utjecaja tokova dviju rijeka, posebno Dunava, koji utječe na vodostaj Drave uslijed povremenog
prelijevanja, nastalo je i jedinstveno močvarno područje Kopačkog rita.
U nizinskom reljefu Ţupanije, izdvajaju se sljedeći geomorfološki oblici: naplavne (aluvijalne) ravni;
fluvio-močvarne nizine; lesne zaravni; prigorsko područje i riječne terase.77
Klima na području Osječko-baranjske ţupanije determinirana je mješavinom utjecaja euroazijskog
kopna, Atlantika i Sredozemlja. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava
klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom
dijelu umjerenih širina. Količina padalina krucijalan je faktor za poljoprivrednu proizvodnju, bilo u
smislu izbora kultura za uzgoj, bilo za njihove prinose. TakoĎer, za poljoprivrednu proizvodnju vaţan
je podatak da razdoblje bez mraza traje od lipnja do rujna.
4.1. Obradivo zemljište
Jedan od najznačajijih resursa Osječko-baranjske ţupanije predstavlja obradivo zemljište.
Struktura i površina obradivog zemljišta dana je donjom tablicom.
Tablica 36. Poljoprivredne površine prema kategorijama korištenja u Osječko-baranjskoj ţupaniji u
2006.godini
Struktura
Oranice i vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
Pašnjaci
Ukupno:
Izvor: Županija u brojkama 2008., str.24
77
Poljoprivredne
površine (ha)
201.705
3.564
2.083
2.641
2.020
212.013
Udio (%)
95%
2%
1%
1%
1%
100%
JU Zavod za prostorno ureĎenje OBŢ
72
Valorizacija tla u smislu procjene pogodnosti tala za obradu izvršena je prema modificiranim
kriterijima procjene zemljišta78 , a sukladno Pravilniku79, razvrstana su na način kako je prikazano u
sljedećoj tablici.
Tablica 37. Pregled tala prema klasi pogodnosti, relativnoj pogodnosti i površini u ha na području
OBŢ
Udio (bez
šumskih
površina) (%)
N2-trajno nepogodna
0-20
0
0
0%
N1-privremeno nepogodna
20-40
65.429
51.752
17%
P3-ograničeno obradiva
40-60
130.729
86.142
29%
P2-umjereno ograničena
60-80
179.448
132.790
44%
P1-dobro obradiva
80-100
37.855
30.773
10%
OBŢ (ha):
413.461
301.457
100%
Izvor: Disertacija dr.sc. Borisa Đurđevića: Ekspertni model procjene pogodnosti zemljišta za usjeve
Klasa pogodnosti
Relativna
pogodnost
Ukupno (ha)
Bez šumskih
površina (ha)
4.2. Šume
Šumama je prekriveno 99.928 ha ili oko 27% prostora OBŢ80. Iako je to manje od drţavnog prosjeka
(44%), šumarstvo i na njega naslonjena preraĎivačka industrija, tradicionalno su vaţne gospodarske
grane u Osječko-baranjskoj ţupaniji81.
Područja uz Dravu i Dunav prostorno su najbogatija šumom, kao i područje Panonskog gorja na
zapadu Ţupanije.
S obzirom na vlasničku strukturu, 91,43% šumskih površina u vlasništvu su RH, dok je 8,57% u
privatnom vlasništvu.
Šume su značajan resurs zbog kvalitetnih sastojina drvne mase, budući da su velike površine pod
hrastovim šumama.
Upravljanje šumskim resursima u vlasništvu RH na području OBŢ povjereno je poduzeću Hrvatske
šume d.o.o., odnosno njegovim upravama: Osijek, Našice, Vinkovci i Poţega.
U nizinskom vegetacijskom pojasu dominantne vrste drveća su hrast luţnjak, poljski jasen, crna joha,
vrbe i topole. Na povišenim terenima do kojih poplava gotovo nikada ne dopire javljaju se hrastovograbove šume koje su visoko produktivne. U brežuljkastom pojasu nalazimo hrast kitnjak, grab,
bukvu, brezu i cer. U brdskom pojasu dominira bukva (najznačajnija gospodarska vrsta u RH), koja se
u niţim područjima miješa s hrastom, kestenom i brezom.
Struktura i kvaliteta privatnih šuma smještanim uglavnom u brdskim dijelovima ţupanije ( oko
60%ukupnih privatnih šuma) je vrlo slična drţavnim šumama.
78
FAO 1976., Vidaček, Ţ. 1976.
79
Pravilnik o sadrţaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (NN 106/98.); preuzeto iz Programa zaštite okoliša za područje OBŢ, str. 23.
80
OBŢ u brojkama 2008.
81
Belišće, ĐurĎenovac
73
4.3. Vodene površine
Rijeke
Najveće rijeke u Osječko-baranjskoj ţupaniji su Drava i Dunav sa svojim priotcima.
Dunav, druga po veličini rijeka u Europi, na području Osječko-baranjske ţupanije ima prosječnu
širinu 500-800 m, dubinu 5-15 m, prosječnu brzinu toka nešto manje od 1m/s. Visoke vode Dunava
najčešće se javljaju u proljeće kao posljedica topljenja snijega u Alpama, a pojava visokih voda
Dunava takoĎer je vezana uz intenzivne i dugotrajne kiše u gornjem dijelu sliva. Srednji godišnji
protoci Dunava kreću se od 2.500 m3/s do 3.000 m3/s, a variraju od 1000 m3/s do 8.000 m3/s. Pritoke
Dunava, čiji se sliv djelomično nalazi u Ţupaniji, uključuju Dravu, Baranjsku Karašicu i Vuku.
Pritoke Vuke, koje čini mreţa velikog broja kanala za odvod površinskih voda (12% površine
Ţupanije), utječu na njezinu vodnost.
Drava je na području Osječko-baranjske ţupanije takoĎer nizinska rijeka, ali znatno manjeg protoka
od Dunava. Srednji protok na ušću u Dunav je 550 m3/s. Dok je u gornjem dijelu svoga toka Drava,
relativno brza rijeka na području Ţupanije, ona postaje izrazito nizinska rijeka sa srednjom brzinom
0,7 m/s. Kvartarne šljunčano - pjeskovite naslage u dravskoj depresiji, u kojima se formira njezino
korito, vodonosnik su sa značajnim zalihama podzemnih voda. Dubina vode u koritu Drave je 4-7 m.
Velike vode Drave javljaju se najčešće u proljeće uslijed topljenja snijega i pojave godišnjih
maksimuma oborina. Najznačajnije pritoke Drave su Karašica i Vučica s pritocima. Mreţa kanala koji
se smatraju pritokama Drave, zbog svoje relativno male vodnosti nemaju značajniji utjecaj na vodni
reţim Drave.
U pogledu podzemnih voda na području Osječko-baranjske ţupanije, iako se radi o heterogenoj
strukturi vodonosnika, okvirno se moţe reći da se vodonosni slojevi povećavaju od zapada prema
istoku. Za razliku od središnjeg dijela RH, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno, u području
istočne Hrvatske, ona je uglavnom pod manjim ili većim tlakom. U pogledu korištenja, valja istaći da
prvi vodonosni sloj najčešće nije pogodan za piće, te se za vodoopskrbu koriste dublji horizonti.
74
Pregled jezera, akumulacija, retencija i ribnjaka prema slivnim područjima OBŢ dan je sljedećom
tablicom.
Tablica 38. Jezera, akumulacije, retencije i ribnjaci u OBŢ
Slivno podruĉje
Rb.
Akumulacija/retencija
Površina sliva
Naziv
(km2)
Šećeransko
jezero
Stara Drava-Bilje
Đola
Grabovačko
jezero
Topoljski
Dunavac
Ribnjak
Naziv
1.
Baranja
2.
Karašica-Vučica
Lapovac II
10,50
Ribnjak Donji
Miholjac
Ribnjak 1905.
3.
Vuka
Akumulacija
Borovik
23,00
Koprivna
30
4.
BiĎ-Bosut
4,58
44,99
Rakova pustara
Gajgerova pustara
2,1
1,8
Mlinac
Jošava
Izvor: Prostorni plan OBŽ, str.42
n/a
n/a
n/a
Beljski-Podunavlje
Popovac
Površina
(ha)
600
18
972
1.348
Na području Osječko-baranjske ţupanije nalazi se izvor slane termomineralne vode (temperatura
96°C) u Bizovcu, kao jedina hiperterma takve vrste u Europi, na kojoj je nikao zdravstveno
rekreacijski centar Bizovačke toplice.
75
4.4. Zaštita prirode i krajobraza
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) je osnovni propis kojim se ureĎuje sustav zaštite i cjelovitog
očuvanja prirode i njezinih vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Prema kategorizaciji Zakona o zaštiti
prirode, zaštićene prirodne vrijednosti se prema značaju rasporeĎuju u tri razreda, a dijele se na:
• zaštićena podruĉja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode,
regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, te spomenik parkovne
arhitekture;
• zaštićene svojte: strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte i zaštićene zavičajne
udomaćene svojte;
• zaštićeni minerali, sirovine i fosili.
Na ovaj zakon naslanja se i čitav niz provedbenih propisa82.
Hrvatska je potpisala i ratificirala niz meĊunarodnih propisa kojima se štiti priroda, kao što su:
Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Paris, 1972. godine (NN - MeĎunarodni
ugovori 12/93), Konvencija o močvarama od meĎunarodne vaţnosti naročito kao staništa ptica
močvarica (Ramsarska konvencija, NN - MU 12/93), Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj
raznolikosti (NN - MU 6/96) s Protokolom o biološkoj sigurnosti - Kartagenski protokol (NN - MU
7/02, 13/03), Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija, NN
- MU 6/00), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih ţivotinja (Bonnska konvencija, NN - MU
6/00), Konvencija o europskim krajobrazima (NN - MU 12/02), Konvencija o meĎunarodnoj trgovini
ugroţenim vrstama divlje faune i flore - CITES Konvencija (NN - MU 12/99) i druge. Na temelju
Konvencije o biološkoj raznolikosti doneseni su Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne
raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99).
Cijela Osječko-baranjska ţupanija spada u geografsku regiju istočne Hrvatske, a na njezinom prostoru
razlikujemo dvije osnovne krajobrazne jedinice:
1. Nizinska podruĉja sjeverne Hrvatske (veći dio prostora OBŢ) sa cjelinama:
a. nizinski prostor unutar kojeg dominira agrarni krajobraz ispresijecan većim ili manjim
kompleksima poplavnih šuma
b. blago breţuljkasti prostor (s nadmorskom visinom 100-130m) Đakova i okolice gdje
se oranice izmjenjuju s voćnjacima i vinogradima
c. prostor Daljske planine na juţnoj obali Dunava s dominantnim vinogradima i
voćnjacima
d. prostor Banske kose (Baranja), lesno uzvišenje sa šumarcima i vinogradima te
osebujnom graditeljskom baštinom.
2. Panonska gorja (područje Krndije).
Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za
očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06), Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN
7/06), Pravilnik o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (NN 34/06). Osim navedenih vrijede i
pojedini članci provedbenih propisa donesenih temeljem starog zakona o zaštiti prirode iz 2003. godine
(Pravilnik o zaštiti vodozemaca, Amphibia, Pravilnik o zaštiti kopnenih puţeva, Gastropoda terrestria, Pravilnik
o zaštiti gljiva, Fungi te Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa i
drugi).
82
76
Zaključuje se da je osnovna fizionomija Ţupanije odreĎena agrarnim krajobrazom s kompleksima
hrastovih šuma i poplavnim područjima. Kanalska mreţa je pravilna i gusta u nizinskom dijelu, dok na
breţuljkastim područjima ona postaje rjeĎa i nepravilnija, prateći reljef.
Prostorni plan Osječko-baranjske ţupanije kao osobito vrijedne izdvaja sljedeće krajobrazne cjeline:
1. Poplavne doline Drave (uz cijeli tok na području OBŢ te uzvodno) i Dunava (od granice s
MaĎarskom do Dalja)
2. Poplavne šume (na relaciji od ČaĎavice do Poganovaca) i ribnjaci ("1905", "Donji Miholjac", i
djelomično "Grudnjak")
3. Predjel oko Mandićevca (Drenje)
4. Predjel Erdutski vinogradi.
Najvrjedniji krajobrazni elementi Osječko-baranjske ţupanije jesu:
 Raznolikost poljoprivrednih kultura
 Vizualna kvaliteta smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih površina sa šumama
 Prelasci s ravničarskog krajobraza na breţuljkaste predjele prekrivene šumama i vinogradima
 Područja s karakterističnim uzorcima naselja
 Pojedinačni "markeri", odnosno kulturno-povijesna i graditeljska baština.
Biološka raznolikost Osječko-baranjske ţupanije, ukoliko se promatra u cijelosti (ukupna raznolikost
Ţupanije), relativno je velika i ocjenjuje se na temelju prostorne razdiobe glavnih tipova staništa
prema rezultatima projekta Kartiranje staništa RH (Izvor podataka: Drţavni zavod za zaštitu prirode).
Dominantne su intenzivno obraĎivane oranice unutar kojih se nalaze naselja. Različiti tipovi šuma
najvećim dijelom zauzimaju meĎusobno nepovezane, homogene površine, prvenstveno uz Dravu i
Dunav te na Panonskom gorju uz jedan veći kompleks koji se sa sjeverozapadnih granica Ţupanije
proteţe prema njezinom središnjem dijelu.
Različiti biotopi na prostoru Ţupanije pogodovali su razvoju raznolike i brojne faune. Na području
ţupanije obitavaju predstavnici većine europskih vrsta, meĎu kojima je i veliki broj zaštićenih vrsta.
Svojom bioraznolikošću posebno se ističe PP "Kopaĉki rit", koji je "zelenim koridorom" spojen s
NP "Dunav-Drava" u MaĎarskoj, u kome su posebno značajne poplavne šume uz Dunav i Dravu.
Osim PP "Kopački rit", posebnom se biološkom raznolikošću ističe i područje "Podpanj" kod Donjeg
Miholjca, zaštićeno kao posebni ornitološki rezervat, kao i područja poplavnih nizina uz Dunav i
Dravu te ribnjaci koji svojim karakteristikama zadovoljavaju kriterije Ramsarske konvencije o
močvarnim područjima. U osobito vrijedne dijelove prirode spadaju i šumski kompleksi, uključujući
bazen izmeĎu ČaĎavice i Poganovaca, šumski kompleks na Krndiji te područje jugoistočno od
Đakova.
Prostorno prirodno i dijelom kultivirano područje rijeke Drave stavljeno je 2008. godine pod
preventivnu zaštitu u kategoriji regionalnog parka, na vrijeme od tri godine. Preventivna zaštita u
Osječko-baranjskoj ţupaniji odnosi se ne područje koje prati prirodni tok rijeke Drave.
Biološka i krajobrazna raznolikost Osječko-baranjske ţupanije bitno pridonosi očuvanju biološke
raznolikosti u Republici Hrvatskoj, zbog čega je 26% područja Ţupanije (zajedno: meĎunarodno vaţna
područja za ptice i područja vaţna za ostale divlje svojte i staništa), a koje se većim dijelom podudara
s područjem Regionalnog parka Mura-Drava, u obuhvatu ekološke mreţe Republike Hrvatske, koja će
danom pristupa RH Europskoj uniji biti uključena u europsku mreţu Natura 2000.
Na području Ţupanije, u šest kategorija zaštite (posebni rezervat, park prirode, regionalni
park- preventivna zaštita, spomenik prirode, značajni krajobraz i spomenik parkovne
arhitekture) obuhvaćeno je 18 zaštićenih prirodnih vrijednosti.
77
Tablica 39. Pregled zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske ţupanije
Broj
Površina (ha)
Posebni rezervat
2
6.784,99
Udio od ukupne
površine ţupanije (%)
1,64
Park prirode
1
17.700,00
4,27
Regionalni park
1
61.745,76
14,88
Spomenik prirode
Značajni krajobraz
Spomenik parkovne arhitekture
Ukupno:
1
1
12
18
0,63
160,00
119,06
86.510,44
0,0002
0,04
0,03
20,86
Kategorija zaštite
Izvor: Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša OBŽ
78
Tablica 40. Popis zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Osječko-baranjske ţupanije
Kategorija
zaštite
Posebni
rezervat
Park prirode
Regionalni
park
(preventivna
zaštita)
Spomenik
prirode
Značajni
krajobraz
Grad/Općina
Površina
ha
Godina
zaštite
Kopački rit ( zoološki)
Bilje
6.700,00
1967.
Podpanj (ornitološki)
Donji Miholjac
84,99
1997.
Kopački rit
Bilje
17.700,00
1976./
1999.
Mura -Drava
Podravska Moslavina,
Viljevo,
Donji Miholjac,
Marijanci,
Belišće,Valpovo,
Petrijevci,Osijek,
Darda,Čeminac,
Jagodnjak, Petlovac,
Draţ, Kneţevi
Vinogradi,
Bilje, Erdut
61.745,76
(56.701,58
kopno,
5.044,18
voda)
2008.
Travnjačka površina na Biljskom
groblju
Bilje
0,63
2001.
Erdut
Erdut
160,00
1974.
Bilje - Park oko dvorca
Bilje
8,00
1975.
Čepin- Park oko dvorca
Čepin
2,32
1975.
Dalj- Park uz patrijaršiju
Erdut
1,22
1973.
Donji Miholjac- Park oko dvorca
Donji Miholjac
13,49
1958.
Đakovo
8,66
1968.
Đakovo- Mali park
Đakovo
1,80
1970.
Kneţevo- Park oko dvorca
Popovac
7,00
1976.
Našice- park oko dvorca
Našice
34,34
1949.
Osijek- Park kralja Petra Krešimira
IV
Osijek
2,43
1973.
Osijek
12,00
1973.
Tenja- Park oko dvorca
Osijek
2,92
1973.
Valpovo- Park oko dvorca
Valpovo
24,88
1958.
Naziv
Đakovo - Strossmayerov perivoj
Spomenik
parkovne
arhitekture
Osijek- Perivoj kralja Tomislava
Izvor: Rješenja o zaštiti iz evidencije OBŽ
79
4.4.1.NATURA 2000
Većina zaštićenih područja takoĎer je uključena u mreţu Natura 2000. U Osječko-baranjskoj
ţupaniji ima 8 područja i 10 točaka vaţnih za razne vrste, osim ptičjih, te tri područja vaţna
za ptice. Najveća područja uključuju Park prirode Kopački rit, preostala područja uz rijeke
Dunav i Dravu. Tu su i četiri velika područja vaţna za ptičje vrste, uključujući teritorij blizu
rijeka Dunava i Drave, kao i područje uz veliki ribnjak Grudnjak na zapadu Osječkobaranjske ţupanije.
Tablica 41. Područja uključena u mreţu Natura 2000 u OBŢ
Rb.
A.
1
2
3
4
5
6
7
8
B.
1
2
3
C.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Podruĉje
Poligonska podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa
(SCI)
Batina - Dunavac
Kopački rit
Ribnjak Grudnjak
Breznički ribnjak
Petrijevci
Debeljak - Haljevo
Bansko brdo
Šume na Dilj gori
Poligonska podruĉja vaţna za ptice (SPA)
Ribnjaci Grudnjak i Našički ribnjak s kompleksom luţnjakovih
šuma
Srednji tok Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca)
Podunavlje i donje Podravlje
Površina
(ha)
42.642,04
11,87
23.160,16
1.087,14
1.438,14
124,87
65,33
1.740,20
15.014,34
108.350,04
20.578,25
14.211,53
73.560,26
Toĉkasta podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa (SCI)
Šarkanj
Dunavac-Šarkanj
Dunav kod Batine
Zmajevac
Biljsko groblje
Kopački rit - livade
Bistrinci
Satnica
Dalj
Tanja 1
Izvor: http://www.natura2000.hr/
80
4.4.2.Ramsarska podruĉja i lista IBA
Zbog iznimne prirodne vrijednosti PP Kopački rit je 1993. godine uvršten na Popis Ramsarskih
područja.
Osim na Ramsarskoj, PP Kopački rit je i na listi programa IBAs (Important Bird Areas). Ovaj program
je razvio BirdLife International (globalno udruţenje za zaštitu ptica, njihovih staništa i globalnu
biološku raznolikost, koje ljude upućuje u smjeru odrţivog korištenja prirodnih resursa) kako bi
odredio, pratio i zaštitio globalnu mreţu područja koja su vaţna kao staništa za ptice i ostalu biološku
raznolikost. Partneri u ovoj organizaciji preuzimaju odgovornost za provoĎenje programa na
nacionalnoj razini.
81
4.5. Stanje okoliša
4.5.1. Zrak
Temeljni propis je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) kojim se odreĎuju mjere, način organiziranja,
provoĎenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Zakon definira izvore emisija kao
stacionarne i pokretne. Stacionarni izvori mogu biti toĉkasti (postrojenja, tehnološki procesi,
industrijski pogoni, ureĎaji i graĎevine koji onečišćenja u zrak ispuštaju kroz za to oblikovane ispuste)
i difuzni (ureĎaji, površine i druga mjesta iz kojih se onečišćujuće tvari u zrak unose bez posebnih
ispusta/dimnjaka). Pokretni izvori su prijevozna sredstva (motorna vozila, lokomotive, plovni objekti,
zrakoplovi).
Zakon definira tri kategorije kakvoće zraka (prema razini onečišćenosti, s obzirom na granične i
tolerantne vrijednosti): (1) prva kategorija je čist ili neznatno onečišćen zrak u kojemu nisu
prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćenu tvar; (2) druga kategorija je
umjereno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene GV za jednu ili više onečišćujućih tvari, ali ne i
tolerantne vrijednosti; (3) treća kategorija je prekomjerno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene
tolerantne vrijednosti za jednu ili više onečišćujućih tvari.
Prilogom 9. dan je pregled ostalih zakonskih propisa vezanih za onečišćenje zraka.
S obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je odreĎen Zakonom o zaštiti
zraka, kojima su odreĎene mjere, način organiziranja, provoĎenja i nadzora zaštite i poboljšanja
kakvoće zraka, kao i obveze praćenja kakvoće zraka na drţavnoj i lokalnoj razini.
Praćenja onečišćenja u zraku na području Osječko-baranjske ţupanije kontinuirano se provode od
1995. godine. Najopseţnija mjerenja na području ţupanije provodila su se tijekom 2005. i 2006.
godine na ukupno 22 mjerne postaje, što je stvorilo dobre preduvjete za kvalitetnu ocjenu kakvoće
zraka.
Izvori onečišćivanja zraka u Osječko- baranjskoj ţupaniji su: promet i industrija. Promet je jedan od
najvećih emitera onečišćujućih tvari sa značajnim utjecajem na zdravlje ljudi, vegetaciju i s globalnim
efektom (staklenički plinovi i zatopljenje, oštećenje ozonskog omotača).
Industrija, odnosno industrijska postrojenja, postrojenja za grijanje, termoelektrana, procesne
tehnologije te neenergetskih izvora-industrijskih postrojenja takoĎer su značajni izvori onečišćenja
zraka, od kojih su u Osječko-baranjskoj ţupaniji najveći: NEXE grupa Našice-cement d.d, HEP
Proizvodnja d.o.o., Belišće d.d. za proizvodnju papira, kartonske ambalaţe, strojeva, primarnu i
finalnu preradu drva i suhu destilaciju.
Posebnu specifičnost Ţupanije predstavlja naselje Zoljan na području grada Našica, na čijem području
se nalazi tvornica cementa Našice-cement, značajan emiter onečišćujućih tvari u zrak, a nedaleko od
naselja nalazi se kamenolom Gradac, dok kroz naselje prolazi i prometnica sa izuzetno gustim
prometom teških vozila i kamiona.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji poseban problem predstavlja i velika koncentracijia peludi alergogenih
biljaka u zraku, što je značajan javno zdravstveni problem Ţupanije i šireg okruţenja.
Područje istočne Hrvatske, posebice okolica Osijeka, evidentirano je kao područje s najvećom
koncentracijom peludi korova ambrozije u ovom dijelu Europe. Zavod za javno zdravstvo Osječkobaranjske ţupanije u suradnji s Udrugom za borbu protiv alergijskih bolesti od 2001. godine u Osijeku
obavlja mjerenja koncentracije peludi ambrozije i ostalih alergogenih biljaka, a od 2009. godine i u
gradovima: Našice, Beli Manastir i Đakovo.
82
Sveukupno gledajući kakvoća zraka na području Osječko-baranjske ţupanije je dobra, a provoĎenje
četverogodišnjeg Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Osječko- baranjske
ţupanije za razdoblje 2010.-2014. godine omogućit će dobar monitoring stanja kakvoće zraka i
odrţanje njegove dobre kvalitete.
Za rješenje problema peludi alergogenih biljaka treba intenzivirati i kontinuirano provoditi, na svim
razinama i uz učešće svih subjekata s područja Ţupanije, mjere za suzbijanje njihovog širenja te
sustavno provoditi edukaciju stanovništva. Korisno bi bilo po ovom pitanju uspostaviti suradnju sa
susjednim zemljama koje imaju isti problem.
4.5.2. Vode
Temeljni propis za zaštitu voda je Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) koji odreĎuje pravni status
voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama (korištenje, zaštita voda, ureĎenje vodotoka),
način organiziranja i obavljanja poslova gospodarenja vodama, rad vodopravne inspekcije i drugo.
Temeljem tog zakona donesen je i niz provedbenih propisa 83.
Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), prema graničnim vrijednostima Uredbom
definiranih pokazatelja, vode se svrstavaju u pet vrsta od I do V:





Vrsta I. Prozračne, tekuće vode s malim koncentracijama organskih i anorganskih hranjivih
tvari. Stajaćice su prozirne i oligotrofne.
Vrsta II. Tekuće vode koje mogu biti malo onečišćene organskim i anorganskim hranjivim
tvarima. Malo je povećana primarna produkcija i raspon koncentracije otopljenog kisika.
Vrsta III. Vode koje primaju povećane koncentracije organskih i anorganskih hranjivih tvari.
Količina primarnih producenata je povećana.
Vrsta IV. Eutrofne vode koje primaju velike koncentracije organske i anorganske hranjive
tvari, s vrlo malom prozirnošću. .
Vrsta V. Jako zagaĎene, mutne hipertrofične vode u kojima razgraĎivači dominiraju nad
producentima. Nedostatak kisika je stalno prisutan.
Na temelju Drţavnog plana za zaštitu voda kakvoća voda rijeka Drave i Dunava, te njihovih pritoka
treba biti II. vrste.
Ocjenjujući pokazatelje kakvoće vode u skladu s Uredbom o klasifikaciji vodaizvršena je klasifikacija
voda rijeka Drave i Dunava na području Osječko-baranjske ţupanije i prikazana u sljedećoj tablici.
83
Vaţniji propisi: Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98), Uredba o
opasnim tvarima u vodama (NN 78/98), Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01), Pravilnik o utvrĎivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02),
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 128/04), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN
28/96) te Drţavni plan obrane od poplava (NN 8/97).
83
Tablica 42. Klasifikacija voda u 2009.godini
Donji Miholjac
Bistrinci
Višnjevac
Granični profil MaĎarskaHrvatska
Ukupni kisik
Ukupni dušik
Nitrati
Nitriti
Amonij
Indeks saprobnosti
("S")
Biološki
Hranjive tvari
BPK (5)
Zasićenje kisikom
KPK (Mn)
Reţim kisika
Otopljeni kisik
Električna
vodljivost
Mjerna postaja/pokazatelji
Alakalitet
Ph
Fizikalno-kemijski
pokazatelji
Rijeka
Drava
Drava
Drava
I
I
I
II
II
I
I
I
II
I
II
III
III
III
III
II
II
II
Dunav
I
II
II
II
III
II
Izvor:Informacija o stanju i kvaliteti voda te izvorima onečišćenja voda na području OBŽ, 2010
Mjerenjima je utvrĎeno da je kakvoća voda zadovoljavajuća i nema bitnijeg utjecaja na vodene
ekosustave, ali ima utjecaj na kvalitetu i namjenu voda, budući da se neke vrste voda mogu koristiti
isključivo uz prethodno pročišćavanje, a za što nisu osigurani uvjeti izgradnjom ureĎaja za
pročišćavanje voda.
Jezera i akumulacije, koje su zbog prirodnog stanja tih voda bogate hranjivima, potrebno je zaštiti od
eventualnih zagaĎenja s okolnih poljoprivrednih površina racionalnim korištenjem umjetnih gnojiva.
Za zaštitu kakvoću vode izvorišta na području Osječko-baranjske ţupanije potrebno je donijeti
odluke o zaštiti svih izvorišta, propisati mjere njihove zaštite i provoditi ih, sanirati onečišćeni okoliš
te kontrolirati izgradnju na područjima gdje bi ona ugroţavala kakvoću površinskih i podzemnih voda,
odnosno izvorišta koja se koriste ili se planiraju koristiti za vodoopskrbu te ju i zabraniti ako bi to bilo
potrebno.
84
Izvori onečišćenja površinskih voda
Onečišćenja se s obzirom na izvore iz kojih potječu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
1. onečišćenja iz koncentriranih izvora i
2. onečišćenja iz raspršenih izvora.
Koncentrirani izvori onečišćenja
Koncentrirani izvori oneĉišćenja su oni koji mogu biti nadzirani. U pravilu su to sanitarne i
industrijske otpadne vode, otpadne vode od poljoprivrednih farmi, procjedne vode deponija - efluat, te
oborinske vode koje se prikupljaju kanalizacijskim sustavima i moguće ih je nadzirati pomoću ureĎaja
za pročišćavanje, odnosno na samom izvoru onečišćenja odabirom najbolje raspoloţive tehnologije,
recirkulacijom voda i drugo.
Koncentrirani izvori onečišćenja mogu se podijeliti u dvije skupine:
a) Komunalni ispusti - sadrţe dvije skupine:
- Stanovništvo (razne ustanove, hoteli, škole i slično),
- Industrija - na sustavu odvodnje.
b) Samostalni ispusti (direktno u recipijent) - mogu se podijeliti u više skupina:
- Industrija,
- Poljoprivreda,
- Deponije otpada - ureĎeni,
- Prometnice,
- Turistički objekti,
- Ostali objekti.
Raspršeni izvori onečišećnja
Raspršeni izvori oneĉišćenja su izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće nadzirati otpadne
vode, a to su:
a) Stanovništvo
Stanovništvo koje nije spojeno na javni kanalizacijski sustav, a opskrbljuje se vodom iz vlastitih,
individualnih izvora vode ili putem javnog vodoopskrbnog sustava, indirektno se moţe izvršiti
procjena na temelju specifične potrošnje vode i opterećenja.
Na području Ţupanije stanovništvo koje nije priključeno na kanalizacijski sustav svoje otpadne vode
odvodi u sabirne ili septičke jame. Sabirne jame prazne se putem sustava javne odvodnje, na oranične
površine, vodopropusne septičke jame, u podzemlje ili u vodotok.
b) Poljoprivreda
Za poljoprivredu indirektno se moţe izvršiti procjena na temelju geoloških i hidrogeoloških
karakteristika terena, brojnog stanja stočnog fonda (ţupanijski statistički godišnjaci).
c) Deponiji otpada - neureĊeni
Deponije otpada koje su neureĎene predstavljaju izvor onečišćenja voda, budući tako deponirani otpad
zagaĎuje tlo, ispire se u vodotoke ili infiltrira u tlo.
85
d) Promet
Procjenu onečišćenja moguće je vršiti jedino temeljem studija o odvodnji prometnica i znanstvenih
projekata praćenja onečišćenja s prometnica.
e) Oborinske vode
Izvršiti procjenu onečišćenja oborinskih voda, posebice prilikom pljuskova većeg intenziteta i
ispiranja taloga s nepropusnih površina. Oborinske vode su one koje izravno padalinama dospijevaju u
vodne sustave (kisele kiše) ili nakon ispiranja površina šuma, livada, poljoprivrednih površina,
neureĎenih deponija, prometnica i drugih površina ulaze u prijemnike na vrlo dugačkim potezima.
U Prilogu 7 detaljnije su navedeni najveći koncentrirani izvori onečišćenja voda na području Osječkobaranjske ţupanije.
4.5.2. Gospodarenje otpadom
Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrţani su u Zakonu o otpadu (NN
178/04. i 111/06.) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05.), koja je
sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02.).
Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske zacrtan je cilj u gospodarenju otpadom u
skladu s politikom gospodarenja otpadom u EU. Uspostavljen je okvir unutar kojega će Republika
Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden odrţivo
gospodariti.
Pojam gospodarenje otpadom obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,
2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te
nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,
3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje i da se
ne rabe postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjegli: rizik onečišćenja mora i
voda, tla i zraka; nastajanje eksplozije ili poţara; pojava buke; pojava neugodnih mirisa; ugroţavanje
biljnog i ţivotinjskog svijeta te štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih
vrijednosti.
Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, gospodarenje otpadom treba planirati
i provoditi na način da se osigura:




postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i
drugim sadrţajima: uz Zagreb, 20 ţupanijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i
zatvaranje većine postojećih odlagališta,
zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem,
reciklaţom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopnu,
posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnog prodora procjednih voda iz
odlagališta i drugih graĎevina,
sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke,
86








centar za gospodarenje opasnim otpadom s mreţom sabirališta,
kontrolirane prioritetne tokove otpada,
visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima gospodarenja otpadom
kao doprinos smanjivanju nezaposlenosti i deficita vanjsko-trgovinske bilance,
angaţman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu
zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC∗ - BAT∗∗
tehnologije,
jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje meĎuresorske koordinacije
za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove
otpada,
edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura: programi i aktivnosti za podizanje razine
znanja trebaju imati razvojni, istraţivački i djelatni pristup.
Prema popisu stanovništva 2001. godine, u Osječko-baranjskoj ţupaniji popisano je 330.017 stalnih
stanovnika u 113.583 domaćinstva. Uslugom skupljanja i odvoza otpada u 2005. godini obuhvaćeno je
oko 89% stanovništva.
Budući da se otpad ne vaţe, procjenjuje se da je u 2005. godini odvezeno i odloţeno oko 95.412 tona
komunalnog, neopasnog proizvodnog i graĎevinskog otpada.
U Osječko-baranjskoj ţupaniji postojeći sustav gospodarenja otpadom nije u mogućnosti osigurati
uvjete za propisani i okolišno prihvatljiv način gospodarenja komunalnim i tehnološkim otpadom.
Prema evidenciji na području OBŢ nastaje 0,95-1,02 kg komunalnog otpada/stan./dan84.
Organiziranim skupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeno je 97% stanovništva. Prikupljeni
komunalni otpad se odlaţe bez prethodne obrade na odlagališta koja su nelegalna ili su u postupku
legalizacije i sanacije. Neprikupljeni otpad završava na smetlištima, u kanalima po poljima i uz ceste.
Opasni otpad (motorna ulja, lijekovi, kemikalije, neke vrste ambalaţe), uglavnom se redovito
evidentira i prikuplja85, iako, s obzirom na ukupne manjkavosti sustava i tu ima puno prostora za
nekontrolirano postupanje s izrazito štetnim posljedicama. Odvojeno prikupljanje i razvrstavanje
iskoristivih vrsta otpada nije riješeno na zadovoljavajući način, što postojeći način postupanja s
otpadom čini okolišno neprihvatljivim, neracionalnim i ekonomski neisplativim, a predstavlja i
nepotrebno opterećenje kapaciteta odlagališta.
Na području Ţupanije odvojeno se skupljaju odreĎene vrste otpada iz domaćinstva i gospodarstva.
Odlagališta otpada kategorizirana su na sljedeći način:

Legalna odlagališta otpada

Odlagališta otpada u postupku legalizacije

Sluţbena odlagališta otpada

Dogovorna odlagališta
Sljedećom tablicom prikazana su aktivna odlagališta u Ţupaniji.
84
.Izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom u OBŢ za razdoblje 2007.-2009.
85
Postupanje s opasnim otpadom regulirano je: Zakonom o otpadu (NN 178/04., 60/08. i 87/09.) i Uredbom o
uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98.).
87
Tablica 43. Odlagališta otpada na području OBŢ
Kategorija odlagališta
Legalna odlagališta
Dogovorna odlagališta
Lokacija
Godište Vrsta otpada
Napomena
nema
Odlagališta u postupku legalizacije 1
Sluţbena odlagališta otpada
Odlagalište
Rb.
Znaĉajke
Monitoring
zaraka, vode i
buke
Beli Manastir
Beli Manastir
1960.
komunalni
nema
2
Staro Valpovo
Belišće
1980.
komunalni i neopasni proizvodni
nema
3
Švajcerova ada
Darda
1970.
komunalni, graĎevinski i glomazni nema
4
Doroslov
Donji Miholjac
1980.
komunalni, graĎevinski i glomazni nema
5
Vitika
Đakovo
1977.
komunalni, neposani,graĎevinski
6
Pepelane
Našice
1983.
komunalni, graĎevinski i glomazni nema
7
Lončarica Velika
Osijek
1955.
komunalni, neopasni proizvodni
n/a
8
Nemetin
Osijek
1990.
komunalni, industrijski
n/a
9
Sarvaš
Osijek
1968.
komunalni,industrijski neopasni,
graĎevinski, glomazni
n/a
10
Filipovica-ratno odlagalište
Osijek
1991-1995.
1
Pribiševci
ĐurĎenovac
1980.
komunalni, graĎevinski
nema
2
Strm breg
Feričanci
1985.
komunalni, graĎevinski
nema
3
Duboki Dol
Levanjska Varoš
1998.
komunalni, glomazni, graĎevinski
n/a
1
Demeč
Bilje
1988.
komunalni, glomazni, graĎevinski
nema
2
Kosinec/Ivišnjača
Drenje
1998.
komunalni, graĎevinski
nema
3
Bolman
Jagodnjak
1985.
komunalni, glomazni
nema
4
Jagodnjak
Jagodnjak
1965.
komunalni, glomazni, graĎevinski
nema
5
Ada-Koritna
Semeljci
2002.
n/a
6
Poţarike-Ključ
Vuka
2000.
komunalni, glomazni, stari
automobili
komunalni
ima
zatvoreno; u
fazi sanacije
nema
divlje
odlagalište
divlje
odlagalište
divlje
odlagalište
divlje
odlagalište
divlje
odlagalište
Izvor:Upravni odjel za prostorno uređenje OBŽ
Temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH, Osječko-baranjska ţupanija je 2006. godine donijela
Plan gospodarenja otpadom u OBŢ za razdoblje 2007.-2014. godine. Provedba Plana gospodarenja
otpadom vodi k uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a osigurat će se izgradnjom:
regionalnog (ţupanijskog) centra za gospodarenje otpadom, pretovarnih stanica, opremanjem objekata
za oporabu graĎevinskog otpada, izgradnjom kompostana za oporabu "zelenog" otpada, postavljanjem
reciklaţnih otoka i izgradnjom reciklaţnih dvorišta, postavljanjem rashladnih kontejnera za skupljanje
otpada ţivotinjskog porijekla uz analizu opravdanosti izgradnje objekta za toplinsku obradu te vrste
otpada.
88
4.6. Vodno gospodarstvo
Vodnogospodarski sustav predstavlja sloţeni skup aktivnosti, odluka i mjera kojima se na cjelovit
način gospodari vodnim resursima nekog prostora. U svakodnevnoj praksi obavljanja poslova kojima
se ostvaruje upravljanje vodama, djelatnost vodnoga gospodarstva rješava:



zaštitu od štetnog djelovanja voda (ureĎenje vodotoka i drugih voda i zaštita od
štetnog djelovanja voda: obrana od poplava i leda, zaštita od erozija i bujica,
melioracijska odvodnja)
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje,
korištenje vodnih snaga, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu,
korištenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene)
zaštitu voda od oneĉišćenja
Treba naglasiti da se radi o jedinstvenom sustavu kojim se treba gospodariti na integralan način. Valja
naglasiti da je upravljanje vodama od posebne vaţnosti u Ţupaniji u kojoj je trenutno najznačajnija
gospodarska aktivnost, poljoprivreda, ovisan o reţimu voda.
4.6.1. Vodoopskrba
Pokrivenost područja OBŢ vodoopskrbnim sustavom, koji je organiziran preko sedam
vodoopskrbnih (distribucijskih) podruĉja: Baranja, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice,
Osijek, Valpovo, Dalj, Čepin, Darda i ĐurĎenovac kojima gospodare komunalna poduzeća temeljem
koncesija za korištenje voda, sve je slabija s povećanjem udaljenosti od gradskih naselja. Unatoč
postojećim sustavnim naporima oko unapreĎenja vodoopskrbe na području OBŢ, još uvijek 156 (59%)
od ukupno 263 naselja nema razvijenu javnu vodoopskrbnu mreţu.
Vodovodna infrastruktura u Ţupaniji snabdIjeva se s ukupno 27 vodocrpilišta. MeĎutim, u Ţupaniji
postoji i 10 mjesnih vodovoda koji nisu vezani uz organizirani sustav vodoopskrbe i koji nemaju
preradu vode. To pokazuje da je individualna vodoopskrba (vlastiti bunar) zastupljena još uvijek u
preko 100 manjih naselja.
Prema raspoloţivim podacima svih pravnih subjekata uključenih u sustav vodoopskrbe na području
Ţupanije, udio stanovnika u sustavu vodoopskrbe iznosi 72% (broj priključenih stanovnika 265.849
nasuprot ukupnom broju stanovnika 377.191). Pretpostavka je da u ukupnoj potrošnji vode na
stanovništvo otpada oko 45%, a na industrijsku potrošnju 55% vode.
Voda se uglavnom (96%) osigurava iz zahvata podzemnih voda, dok se ostatak osigurava zahvatom na
površinskom vodotoku (Drava). Na kakvoću voda veliki utjecaj imaju i neuvjetna odlagališta otpada te
bi trebalo ubrzati njihovu sanaciju, kao i ispusti nepročišćenih otpadnih voda u prijemnike,
vodonepropusne septičke jame.
Sukladno opisanom trenutnom stanju, ciljevi razvoja ovog sektora su oporavak postojećeg i izgradnja
novih distribucijskih sustava, kojima bi se povećala pokrivenost područja i cjelovitog sustava, što je
vaţno za podizanje razine sigurnosti opskrbe vodom. Vaţan strateški smjer razvoja je i povezivanje
postojećih manjih lokalnih sustava u regionalni vodoopskrbni sustav te povezivanje sa susjednim
regionalnim sustavima.
89
4.6.2. Odvodnja
Zbog velike osjetljivosti podzemnih vodnih zaliha na zagaĎenje s površine, kvalitetno rješavanje
odvodnje, kroz konvencionalni pristup s kanalizacijskom mreţom i centralnim ureĎajima za
pročišćavanja otpadnih voda, od velike je vaţnosti za očuvanje vodnih resursa Ţupanije. Osobito je
poţeljno da se sustav odvodnje i vodoopskrbe razvijaju sukladno i paralelno. Kako je stopa
priključenosti stanovništva na javni vodovodni sustav na prilično visokoj razini, čime je potaknuta
veća potrošnja vode, u slučaju nekontroliranog sustava odvodnje, moţe doći do nekontroliranog
izlijevanja otpadnih voda u okoliš, s nizom negativnih posljedica, počevši od sanitarnog rizika, pa do
onečišćenja zaliha ionako sve siromašnijih rezervi pitke vode.
Otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i pročišćavanje nisu riješeni
u okviru postojećih sustava, moraju se riješiti izgradnjom vlastitih sustava u skladu s uvjetima zaštite
okoliša, mogućnostima prijemnika i prema propisima.
Kakvoća voda na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije na ispustima u prijemnike, ne moţe se
ocijeniti u potpunosti zadovoljavajućom. Stanovništvo i gospodarske aktivnosti dominantni su
izvori onečišćenja voda budući da odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području ţupanije
uglavnom nije dobro riješeno. Prilogom 8 daje se pregled stanja postojećeg sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda na području OBŢ.
Okvirno, trenutna situacija sa sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u OBŢ, posebice sa
sektorom odvodnje koji značajno zaostaje za sektorom vodoopskrbe, ne zadovoljava.
Stopa priključenosti stanovništva na kanalizacijske sustave na razini Republike Hrvatske je 43%.
Razvijena kolektorska mreţa postoji samo u gradskim središtima i nekolicini općinskih središta.
UreĎaji za pročišćavanje uglavnom nisu izgraĎeni, a postojeći ureĎaji gotovo da ne ispunjavaju svoju
funkciju. UreĎaji su izgraĎeni u Belišću (ureĎaj za pročišćavanje otpadnih voda iz izgraĎenih sustava
odvodnje u Belišću i Valpovu), Belom Manastiru, Donjem Miholjcu i Našicama.
Gradovi Osijek, Našice, Valpovo i Belišće imaju stopu priključenosti stanovništva na sustav javne
odvodnje od oko 90%, Đakovo, D.Miholjac i Belišće od oko 80% te Beli Manastir od oko 10%.
Dakle, sustavi javne odvodnje uspostavljeni su uglavnom u većim naseljima, a zbog nedostataka
sredstava radovi na uspostavi novih sustava sporo se provode, zbog čega je znatan broj nedovršenih
sustava i započetih objekata za pročišćavanje otpadnih voda. Slična je situacija i na ureĎajima
industrijskih poduzeća i poljoprivrednih kombinata. Izvan većih naselja još uvijek je učestalo direktno
ispuštanje otpadnih voda u vodotoke i tlo bez adekvatnog pročišćavanja.
Evidentno je da postojeće stanje niti omogućava zadovoljavajući standard ţivljenja stanovništva, niti
odgovarajuću zaštitu okoliša te su u tom smislu neophodne mjere koje će dovesti do implementacije
već planiranih rješenja u cilju njegova unapreĎenje, posebice u blizini vodocrpilišta. Takvo je stanje
prepoznato u OBŢ, te postoji veći broj značajnih radnji na tom području.
Postotak priključenosti stanovništva na sustave odvodnje i prikupljanja otpadnih voda u Osječkobaranjskoj ţupaniji je 45% što je na razini priključenosti stanovništva u Republici Hrvatskoj. Postotak
pročišćavanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i prikupljanja otpadnih voda je 12%.
Trenutno su u realizaciji (izgradnja kolektorske mreţe i izrada projektne dokumentacije) sljedeći
sustavi javne odvodnje i prikupljanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske ţupanije:
Podravska Moslavina, Donji Miholjac, Marijanci, Našice, Feričanci, Donja Motičina, ĐurĎenovac,
Podgorač, Koška, Belišće (Tiborjanci-Veliškovci-Gat), Valpovo, Bizovac-Petrijevci-Ladimirevci,
Marjančaci, Šag-Nard, Beli Manastir, Juţna Baranja, Čeminac, Kneţevi Vinogradi, Osijek,
Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo i Punitovci.
90
4.6.3. UreĊenje vodotoka i voda
Prirodni uvjeti dviju velikih rijeka u izrazito nizinskom području s jedne strane te atraktivnost
područja za poljoprivrednu proizvodnju i naseljavanje s druge strane, razlog su što na području OBŢ
nastojanja oko ureĎenja voda imaju višestoljetnu tradiciju. U prvom redu radi se o zaštiti od poplava i
odvodnji s poljoprivrednih površina.
Temljem Zakona o vodama (NN 153/2009), donijet je Drţavni plan obrane od poplava (NN 84/2010),
kojim su Hrvatske vode d.d. nadleţne za planiranje, organiziranje, financiranje i provedbu mjera
obrane od poplava te resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG).
Na temelju Drţavnog plana izraĎuju se ţupanijski planovi obrane od poplava.
Mjere ureĎenja voda su:
– planiranje i provedba poslova izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih
graĎevina i graĎevina za osnovnu melioracijsku odvodnju koje mogu posluţiti prihvatu i evakuaciji
velikih voda (vodne graĎevine u sustavu obrane od poplava),
– planiranje i provedba poslova odrţavanja prirodnih i umjetnih vodotoka i drugih voda, regulacijskih
i zaštitnih vodnih graĎevina i graĎevina za osnovnu melioracijsku odvodnju u sustavu obrane od
poplava.
Mjere ureĎenja voda izvode se prema višegodišnjim programima izgradnje i godišnjim planovima
upravljanja vodama koje izraĎuju Hrvatske vode, a donosi Vlada Republike Hrvatske, uz uvaţavanje
općih i tehničkih uvjeta za gradnju i odrţavanje vodnih graĎevina u sustavu obrane od poplava i općih
i tehničkih uvjeta za radove odrţavanja voda koje, takoĎer izraĎuju Hrvatske vode.
S tom svrhom na području OBŢ postoji značajna infrastruktura kao što su: brojne regulacijske
graĎevine (ustave, vodne stepenice, crpne stanice), nasipi za obranu od poplava, razgranata kanalska
mreţa (kanali I., II., III. i IV. reda) na cijelom području Ţupanije, akumulacije, prokopi na prirodnim
riječnim meandrima (retencije), protu-erozijske mjere i druge vrste regulacijskih zahvata/rješenja.
S ciljem postizanja ţeljene razine sigurnosti i prostornog obuhvata regulacije, dio sustava tek treba
izgraditi, a i postojeći sustav, u prvom redu se misli na mreţu melioracijskih kanala, potrebno je
kvalitetnije odrţavati. Kao i u slučaju prethodno opisanih područja vodnog gospodarenja, postoji
sustavno nastojanje na unaprjeĎenju stanja, budući da je postojeći sustav potrebno dovesti u stanje
funkcionalnosti, kako bi se poljoprivredna proizvodnja zaštitila od prevelikih količina vode na
poljoprivrednim površinama.
91
PRILOZI
Prilog 1. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2002 i 2007
Tablica 1. NKD 2002
Šifra
djel.
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
P
Q
R
S
DJELATNOSTI
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vaĎenje
PreraĎivačka ind.
Opskrba el.energ., plinom, parom
Opskrba vodom, uklanja.otpad. voda, gospodarenje otpadom
GraĎevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak mot. vozila
Prijevoz i skladištenje
Djelatnosti pruţanja smještaja i pripremanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelat. i djelat. osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
Administartivne i pomoćne usluţ. djelatnosti
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale usluţne djelatnosti
92
Tablica 2. NKD 2007
Djelatnosti prema NKD 2007
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaĎenje
C PreraĎivačka industrija
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije
okoliša
F GraĎevinarstvo
G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla
H Prijevoz i skladištenje
I Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost, zabava i rekreacija
S Ostale usluţne djelatnosti
T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu
robu i usluge i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
93
Prilog 2. Financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika OBŢ prema godišnjim
statistiĉkim izvještajima za razdoblje 1996.-2009.
iznos: u 000 kuna; zaposleni: apsolutni broj
Broj
poduzetnika
Broj
zaposlenih
Ukupni
prihodi
Ukupni
rashodi
Porez na
dobit
Dobit
tekućeg
razdoblja
Gubitak
tekućeg
razdoblja
Konsolidirani
financijski
rezultat
1
2
3
4
7
8
9
(8-9)
Godina
1996.
2937
36679
10.248.259
10.418.298
37.292
196.592
403.963
-207.371
1997.
3183
39428
13.944.165
14.072.198
63.342
245.087
436.591
-191.504
1998.
3105
43864
13.946.503
14.316.682
66.084
206.555
642.920
-436.365
1999.
3045
44485
13.959.134
14.229.338
57.416
251.395
579.283
-327.888
2000.
3018
44619
15.169.717
15.784.044
78.749
350.476
1.043.862
-693.386
2001.
2905
43651
16.939.328
17.064.329
71.380
539.565
736.999
-197.434
2002.
2895
42273
17.971.591
18.080.316
74.614
690.596
996.854
-306.258
2003.
3146
43693
19.822.437
20.203.584
99.181
691.108
1.171.435
-480.327
2004.
3126
43213
19.698.948
19.771.137
76.659
734.000
872.000
-138.000
2005.
3225
43099
22.653.582
22.005.837
139.794
1.099.133
591.180
507.953
2006
3315
45542
23.748.807
23.327.743
152.469
972.167
703.572
268.595
2007
3535
49205
26.195.084
25.469.212
187.443
1.010.711
472.282
538.429
2008
3326
46196
28.212.488
27.574.399
181.175
1.106.133
468.044
638.089
2009
3379
44125
23.355.739
23.626.087
117.176
754.216
1.139.569
-385.353
Izvor: FINA, Podružnica Osijek; Obrada
HGK
94
Prilog 3. Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća na podruĉju OBŢ za razdoblje
2005-2009.
Tablica 1. Odabrani podaci o poslovanju poduzeća na području OBŢ za 2005-2009.
Opis
2005
Broj poduzeća
Broj zaposlenih
Ukupan prihod ('000 kn)
Konsolidirani financijski rezultat ('000 kn)
Investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu (DMI) ('000
kn)
Ukupna imovina poduzeća (aktiva) ('000 kn)
Kapital i rezerve (neto vrijednost) ('000 kn)
Izvori sredstava (obveze) ('000 kn)
Izvor: HGK (FINA); obrada RRA 2010
2006
2007
2008
2009
3.225
43.099
22.653.581
507.953
3.315
45.542
23.748.807
268.595
3.535
49.205
26.195.084
538.429
3.326
46.196
28.212.488
638.089
3.379
44.125
23.355.739
-385.353
1.703.390
26.056.000
9.826.000
16.230.000
1.887.137
28.879.000
10.027.000
18.852.000
2.165.763
31.988.000
10.940.000
21.048.000
2.397.662
34.749.000
10.774.000
23.975.000
1.645.729
35.194.000
10.619.000
24.575.000
Tablica 2. Odabrani indikatori uspješnosti poslovanja poduzeća na području OBŢ za 20052009
Indikatori:
Financijski rezultat/ukupan prihod (%)
Ukupan prihod/ukupna imovina (%)
Investicije u DMI/ukupan prihod (%)
Kapital i rezerve/izvori sredstava (%)
Ukupan prihod/broj zaposlenih ('000 kn)
Izvor: HGK (FINA); obrada RRA 2010
2005
2006
2%
87%
8%
61%
526
2007
1%
82%
8%
53%
521
2008
2%
82%
8%
52%
532
2009
2%
81%
8%
45%
611
-2%
66%
7%
43%
529
95
Prilog 4. Pregled vanjskotrgovinske razmjene poduzeća s podruĉja OBŢ za razdoblje
2000-2009 in USD
Year
Foreign
exchange
(total)
Exports
Imports
Balance
Indices
Indices (1990=100)
Exports
Imports
Exports
Imports
2000.
337
171
165
6
129,7
99,2
118,2
98,1
2001.
549
267
282
-15
155,8
170,5
184,2
167,3
2002.
572
323
248
75
121,2
88,0
223,3
147,3
2003.
726
419
307
112
129,6
123,8
289,3
182,3
2004.
783
448
335
112
106,8
109,1
309,0
198,9
2005.
969
535
434
101
119,5
129,5
369,2
257,6
2006.
1.062
576
486
91
107,8
111,9
397,9
288,2
2007.
1.128
570
558
13
98,9
114,9
393,7
331,1
2008.
1.212
568
644
-76
99,6
115,5
392,0
382,4
454
-28
74,9
70,5
293,8
269,5
880
426
2009.
Source: Croatian Chamber of Economy
96
Prilog 5. Nezaposlenost prema spolu i razini obrazovanja za razdoblje 2005.-VIII/2010.
1
Godina/kategorija
SŠ za
SŠ za
Prvi stupanj
Fakultet,
zanimanja u zanimanja
fakulteta,
akademija,
trajanju od do 3 g. i
Osnovna
stručni
magisterij i
4 i više škola za KV
škola
studij i viša
doktorat
godina i
i VKV
pkola
gimnazija
radnike
Bez škole i
nezavšena
OŠ
Ukupno
Razina obrazovanja
XII 2005
2
XII
2006
3
XII
2007
4
XII
2008
5
XII
2009
6
VIII
2010
Ukupno
31.288
29.767
27.025
25.942
31.430
31.569
Ţene
18.016
18.077
16.800
16.471
18.093
17.623
Ukupno
1.907
2.025
2.039
2.031
2.443
2.410
Žene
1.025
1.117
1.107
1.102
1.215
1.172
Ukupno
7.831
7.281
6.938
6.741
7.872
7.775
Žene
4.645
4.580
4.499
4.460
4.851
4.581
12.395
10.965
9.454
8.735
10.114
10.058
Žene
6.287
5.806
5.167
5.090
5.090
4.858
Ukupno
7.726
8.077
7.266
7.140
9.162
9.119
Žene
5.191
5.666
5.179
4.983
5.820
5.643
Ukupno
522
505
475
523
722
809
Žene
309
335
302
330
430
491
Ukupno
907
914
853
772
1.117
1.398
Žene
559
573
546
506
687
878
Ukupno
97
Prilog 6. Pregled nezaposlenih osoba prema prethodnom zanimanju, po NKD 2007 na
dan 31.08.2010. u Osjeĉko-baranjskoj ţupaniji
2010.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B Rudarstvo i vaĎenje
C PreraĎivačka industrija
D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom
VIII.
Ukupno
2.156
46
6.720
Ţene
1.042
6
3.648
9
3
E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te
djelatnosti sanacije okoliša
F GraĎevinarstvo
418
136
2.911
428
G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla
4.562
2.953
588
211
I Djelatnosti pruţanja smještaja te pripreme i usluţivanja hrane
2.081
1.546
J Informacije i komunikacije
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L Poslovanje nekretninama
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N Administrativne i pomoćne usluţne djelatnosti
O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P Obrazovanje
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R Umjetnost, zabava i rekreacija
S Ostale usluţne djelatnosti
208
281
76
768
830
617
612
465
196
1.505
107
196
56
474
483
212
511
372
119
1.160
320
292
2
25.371
31.569
2
13.957
17.623
H Prijevoz i skladištenje
T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca; djelatnosti kućanstava koja proizvode
različitu robu i usluge i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela
Ukupno
Ukupno nezaposleni
98
Prilog 7. Koncentrirani izvori oneĉićenja voda na podruĉju OBŢ
KONCENTRIRANI IZVORI ONEĈIŠĆENJA:
1.Komunalni ispusti
Na području Ţupanije izgraĎeni su sljedeći sustavi odvodnje otpadnih voda:
1. sustav javne odvodnje "Našički vodovod" d.o.o. Našice;
2. sustav javne odvodnje "Rad" d.o.o. ĐurĎenovac;
3. sustav javne odvodnje "KG Park" d.o.o. Donji Miholjac;
4. sustav javne odvodnje "Dvorac" d.o.o. Valpovo;
5. sustav javne odvodnje "Kombel" d.o.o. Belišće;
6. sustav javne odvodnje "Vodovod-Osijek" d.o.o. Osijek;
7. sustav javne odvodnje "Baranjski vodovod" d.o.o. Beli Manastir;
8. sustav javne odvodnje "Vodoopskrba" d.o.o. Darda;
9. sustav javne odvodnje "Đakovački vodovod" d.o.o. Đakovo.
2. Samostalni ispusti
Popis većih onečišćivača na području Ţupanije koji nisu na sustavu javne odvodnje prema količini
otpadne vode:
1. Bizovačke Toplice d.d., veliku količinu termomineralne vode direktno ispuštaju u melioracijske
kanale Slanik i Toplica, sanitarne preko biodiska u kanal (zadovoljavajuće);
2. Nexe grupa Našicecement - vodotok Jelav, sanitarne preko biodiska u Jelav (zadovoljavajuće);
3. IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. - kanal Crni Fok - ureĎaj za pročišćavanje, sve bolji učinak;
4. Đakovačka vina d.d. Vinarija u Mandičevcu - ispust u melioracijski kanal;
5. Meteor d.d. - ispust u melioracijski kanal - Jošava.
Popis većih onečišćivača na području Ţupanije koji nisu na sustavu javne odvodnje prema kvaliteti
otpadne vode:
1. IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. - preko ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda u kanal Crni Fok;
2. Đakovačka vina d.d. Vinarija u Mandičevcu - ispust u melioracijski kanal peko ureĎaja za
pročišćavanje;
3. Meteor d.d. - ispust u melioracijski kanal, priključit će se na kolektor za odvodnju otpadnih voda u
industrijskoj zoni nakon njegove skore izgradnje;
4. Bizovačke Toplice d.d., veliku količinu termomineralne vode direktno ispuštaju u melioracijske
kanale Slanik i Toplica, sanitarne preko biodiska u kanal;
5. Nexe grupa Našicecement - vodotok Jelav, sanitarne preko biodiska u Jelav.
99
Farme na podruĉju Osjeĉko-baranjske ţupanije
Farme s kojih se dio otpadnih voda ispušta u vodotoke:
1. Farma Lipine d.o.o. ekonomsko dvorište Šipovac 1 - ispuštanje u kanal
2. Novi agrar d.o.o. ekonomsko dvorište Dalj - gnojovka i sanitarne vode ispuštaju se u kanal
3. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo PJ Popovac - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne
vode u septičku jamu, 2,5% otpadnih voda ispušta se u kanal
4. Hana - Breznica farma i ekonomsko dvorište - suha stelja, 12% otpadnih voda ispušta se u kanal,
23% u septičku jamu
5. IPK mliječna farma Holstein d.o.o. - suha stelja, poljoprivredne površine, 4% otpadnih voda ispušta
se u kanal
6. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo farma Zeleno polje - suha stelja, poljoprivredne površine, 8%
otpadnih voda ispušta se u kanal
7. Novi agrar d.o.o. PC Ankin Dvor Antunovac - gnojovka i sanitarne vode ispuštaju se u kanal
8. Novi agrar d.o.o. PC farma Ovčara Čepin - sanitarne otpadne vode, 10% sanitarnih voda ispušta se
u kanal
9. Belje d.d. Mliječno govedarska farma Mitrovac - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne
otpadne vode u septičku jamu, 7% otpadnih voda ispušta se u kanal
10. Hana - Vuka d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, sanitarne otpadne vode u septičku
jamu, 5% otpadnih voda ispušta se u kanal
11. Njive d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 46% otpadnih voda ispušta se u kanal
12. Farma Prisad Pribiševci - suha stelja, poljoprivredne površine, sanitarne vode u septičku jamu,
15% otpadnih voda ispušta se u vodotok kanal
13. Hana - Koška d.o.o. - 2% tehnoloških otpadnih voda ispušta se u kanal
14. Hana - Niza d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 13% otpadnih voda ispušta se u kanal
15. Osilovac d.o.o. ekonomsko dvorište - odlaganje na oranične površine, sanitarne vode u septičku
jamu, a od pranja strojeva u kanal
16. Farma Lipine d.o.o. ekonomsko dvorište Lipine - lagune, 0,3% u kanal, sanitarne vode u septičku
jamu
17. Hana - Podgorač d.o.o. - odlaganje na poljoprivredne površine, 7% otpadnih voda ispušta se u
kanal, sanitarne u septičku jamu
18. Novi agrar d.o.o. PC farma Mala Branjevina - 10% otpadnih voda ispušta se u kanal
19. Krndija d.o.o. - suha stelja, poljoprivredne površine, sanitarne taloţne jame, 2% otpadnih voda u
melioracijski kanal
20. Belje d.d. PC Mliječno govedarstvo PJ farma Jasenovac - odlaganje na poljoprivredne površine,
3% otpadnih voda ispušta se u kana.l
Farme s kojih nema ispuštanja otpadnih voda u vodotoke:
21. PPK Valpovo PC Stočarstvo farma Petrijevci - lagune i poljoprivredne površine – tehnološke
otpadne vode, a sanitarne u septičku jamu
22. Ţito d.o.o. farma Magadenovac i TSH - lagune - farma - lagune i poljoprivredne površine
23. Osilovac d.o.o. farma za tov junadi - odlaganje suhe stelje na oranične površine, sanitarne vode u
septičku jamu
24. Belje d.d. PC tov junadi PJ Hatvan - odlaganje na poljoprivredne površine
25. Ţito d.o.o. farma Velika Branjevina - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih
voda
26. Belje d.d. Darda Svinjogojstvo farma Darda - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja
otpadnih voda
27. Belje d.d. Darda Svinjogojstvo farma Kozarac - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja
otpadnih voda, osim od prerade vode
28. Svinjogojska farma u Forkuševcu - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih
voda
29. Svinjogojska farma u Viškovcima - lagune i poljoprivredne površine, nema ispuštanja otpadnih
voda
100
30. Belje d.d. PC tov junadi PJ Mala Karašica - odlaganje na poljoprivredne površine, a sanitarne vode
ispuštaju se u septičku jamu
31. Bagicommerce - odlaganje na poljoprivredne površine, a sanitarne vode ispuštaju se u septičku
jamu.
Navedene farme pod brojevima od 1. do 11. na području Ţupanije godišnje imaju preko 1.000 m3
otpadnih voda, dok ostale imaju do par stotina m3 godišnje.
Na farmama za uzgoj goveda tehnološki proces odvija se na suhoj stelji koja se koristi kao gnojivo za
poljoprivredne površine. U svinjogojstvu se sadrţaj laguna (gnojovka) koristi za gnojidbu
poljoprivrednih površina.
Do onečišćenja voda moţe doći ako uslijed nepravovremenog praţnjenja laguna doĎe do izlijevanja
sadrţaja u okolne vodotoke.
101
Prilog 8. Opis stanja postojećeg sustava odvodnje i proĉišćavanja otpadnih voda na
podruĉju OBŢ
Naselje
Opis sustava
Komentar
Osijek
Mješoviti tip. 250 km mreţe koja pokriva 50%
izgraĎenih površina, svu industriju i 90%
graĎanstva; 16 crpnih stanica; pročišćavanje
postoji (djelomično u izgradnji); recipijentDrava
Kolektorska mreţa stara i propusna.
Drava ima velik samopročišćavajući
kapacitet pa se narušenost kvalitete
vode zbog ispusta uglavnom ne osjeća
dalje od Nemetina.
Našice
Mješoviti sustav u naseljima Našice i Markovac
Našički (od 1975.) na koji je priključeno 90%
stanovništva. U okolnim naseljima u izradi.
Razdjelni ureĎaj za pročišćavanje u izradi (I
faza-mehanički).
Jedan od najpotpunijih sustava u OBŢ.
Đakovo
Kolektorska mreţa mješovitog tipa.Pokriva 80%
graĎanstva. Pročistača nema, iako postoji
projekt za mehaničko-biološki ureĎaj.
Recipijent je kanal Ribnjak, odnosno
Jošava i BiĎ kroz pritoke.
Donji Miholjac
Mješoviti sustav preteţito (u gradskom središtu
je mješoviti, a na periferiji razdjelni). Pokriveno
80% stanovnika i dio industrije. U vrlo lošem
stanju. UreĎaj za pročišćavanje nedovršen
(samo mehanički dio) i uglavnom neoperativan.
ValpovoBelišćeBistrinci
Kolektorska mreţa od oko 60 km; mješoviti
sustav u urbanim jezgrama i predviĎen razdjelni
na periferiji. Pokriva 90% stanovništva.
Pročistač mehaničko-biološki u krugu Belišća
dd. Drava je recipijent. Problemi u
funkcioniranju zbog veće koncentracije
suspendirane tvari od predviĎene. Industrijske
vode Belišća dd se samo djelomično obraĎuju, a
dijelom se ispuštaju u Dravu.
Jedan od najkvalitetnijih sustava u
slivu Drave i Dunava. Potrebna su mu
funkcionalna unapreĎenja, posebno u
segmentu odvodnje oborinskih voda.
Beli Manastir
Mješoviti kolektorski sustav (izgraĎeno 20% od
planiranog). Pokriva svu industriju i 10%
stanovništva.Pročistač je mehanički, koji
uglavnom ne radi. Recipijent je kanal Karašica
(Mala Karašica, Crni kanal)
Mala Karašica, Crni kanal prokopan je
za odvodnju oborinskih voda. Kanal je
prilično degradiran uslijed
dugotrajnog ispuštanja voda zbog čega
dolazi do izlijevanja kod velikih
oborinskih istjecaja, čime se
onečišćuju poljoprivredne površine i
bunari s pitkom vodom.
ĐurĊenovac
Mješoviti sustav. Priključeno je 80% kućanstava
i DIK ĐurĎenovac. Nema pročistača osim
taloţnice.
Loše stanje vodotoka u području,
posebno za ljetnih mjeseci kada su
vodotoci stagnantni i dodatno
akumulirani radi navodnjavanja
ribnjaka.
Izvor: Plan razvitka odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda OBŽ (IGH, 2003)
102
Prilog 9. Pregled podzakonskih akata vezanih za oneĉišćenje zraka
Onečišćujuće tvari u zraku, granične i tolerantne vrijednosti onečišćujućih tvari te granice
procjenjivanja definirane su Uredbom o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih tvari u zraku (NN
133/05). Temeljem odredbi Zakona o zaštiti zraka Drţava je duţna izraditi četverogodišnji Plan zaštite
i poboljšanja kakvoće zraka, kao provedbeni dokument Strategije zaštite zraka, a ţupanija Program
zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, koji je dio Ţupanijskog
programa zaštite okoliša. Rok za donošenje Plana na nacionalnoj razini bio je 31. prosinca 2005.
godine (do izrade ovog Izvješća, Nacionalni plan još nije donesen), a ţupanijskih programa 30. lipnja
2006. godine. Gradovi i općine izraĎuju Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za područje
grada/ općine u kojem je razina onečišćenosti zraka iznad graničnih vrijednosti uvećanih za granicu
tolerancije (tzv. tolerantne vrijednosti).
Osim spomenute Uredbe temeljem Zakona o zaštiti zraka, doneseni su i sljedeći provedbeni propisi:
Uredba o graniĉnim vrijednostima emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
140/97, 105/02, 108/03, 100/04, 98/05); Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05);
Uredba o kritiĉnim razinama oneĉišćujućih tvari u zraku (NN 133/05); Uredba o ozonu u zraku
(NN 133/05); Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05); Pravilnik o praćenju emisija
oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 1/06); Uredba o utvrĊivanju lokacija
postaja u Drţavnoj mreţi za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 4/02); Program mjerenja
kakvoće zraka u drţavnoj mjeri za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02).
Pravilnikom o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96, temeljem Zakona o zaštiti okoliša) propisuju se
izmeĎu ostalog i način prijave emisija u okoliš za kolektivne i pojedinačne izvore emisija u zrak. Od
meĎunarodnih konvencija i protokola o zaštiti zraka Hrvatska je potpisala i ratificirala: Okvirnu
konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Konvenciju o dalekoseţnom prekograničnom
onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) s Protokolom o zajedničkom praćenju i procjeni
dalekoseţnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP Protokol) i Protokolom o
daljnjem smanjenju emisija sumpora, te Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač,
a potpisala je Kyoto protokol, te protokole prema LRTAB konvenciji koji još nisu stupili na snagu
(protokoli o daljnjem smanjenju emisije sumpora te o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i
prizemnog ozona).
103
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŢUPANIJA
1.GOSPODARSTVO
1.1.Uvod
Područje Vukovarsko-srijemske ţupanije je prije domovinskog rata bilo gospodarski vrlo razvijeno s
visokoproduktivnom poljoprivredom i snaţnom preraĎivačkom industrijom, dok je 13 godina nakon
mirne reintegracije na začelju ljestvica razvijenosti i konkurentnosti Hrvatske. Ogromne izravne ratne
štete na području ţupanije, procijenjene na 4,1 milijarde € te vrlo velike neizravne posljedice rata
osjećat će se i u narednom desetljeću, pogotovo što su globalni i tranzicijski procesi učinili
nekonkurentnim preteţiti dio stare industrijske osnove. Republika Hrvatska je u razdoblju 1998. –
2006. investirala u obnovu kuća, stanova i infrastrukture više od 0,6 milijardi €, meĎutim potrebno je
poticati privatna i strana ulaganja koja će kreirati dinamičan gospodarski rast nuţan za dostizanje
hrvatskog prosjeka.
Tablica 1. Osnovni gospodarski pokazatelji
Republika
Hrvatska
Središnja i
Istoĉna
(Panonska)
Hrvatska
Vukovarskosrijemska
ţupanija
314.223
65.569
8.393
42.833
8.938
1.144
100,0
20,9
2,7
70.835
50.259
42.227
BDP per capita, €
9.656
6.851
5.756
Hrvatska = 100
100,0
71,0
59,6
BDP mln Kn
BDP mln €
Hrvatska = 100
BDP per capita, Kn
Prema posljednjim dostupnim podacima (za 2007.g.) ţupanijski BDP po stanovniku je bio niţi za
otprilike 40% od nacionalnog prosjeka po čemu je ţupanija zauzela pretposljednje mjesto u Hrvatskoj.
Za usporedbu regija Panonska Hrvatska biljeţi oko 30% niţi BDP po stanovniku od prosjeka, što
znači da ţupanija zaostaje i za prosjekom regije. Slični su rezultati ţupanije i prema drugim mjerilima
razvijenosti.
U lipnju 2010. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva je objavilo
rezultate rangiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti.
104
Indeks razvijenosti86 je kompozitni pokazatelj stupnja razvijenosti JLP(R)S-a koji se sastoji od pet
osnovnih pokazatelja:
dohodak po stanovniku
stopa nezaposlenosti
prihodi proračuna bez pomoći središnje drţave i ostalih subjekata
kretanje stanovništva
stopa obrazovanosti
S vrijednošću indeksa razvijenosti 20,57% (prosjek RH=100%), Vukovarsko-srijemska ţupanija
zauzima pretposljednje, dvadeseto, mjesto od svih ţupanija, uključujući i grad Zagreb. Nizak
plasman ţupanije potvrĎuje kako VSŢ trenutno znatno zaostaje prema stupnju razvijenosti za
nacionalnim prosjekom. MeĎutim, podatak kako se od pet posljednje plasiranih ţupanija, njih četiri
nalaze u Slavoniji pokazuje da problem velikog zaostajanja nije specifičnost samo VSŢ, već se radi o
širem, regionalnom, problemu niske razvijenosti.
Prema rezultatima rangiranja lokalnih jedinica, najbolje plasirana jedinica je grad Vinkovci, koji se
nalazi na 170. mjestu, a najlošija je Gunja, na 540. mjestu (od 556 rangiranih jedinica).
Tablica 2. Rangiranje lokalnih jedinica prema indeksu razvijenosti (od 556)
Ime
Rang
Ime
Rang
Vinkovci
Ţupanja
Vukovar
Ilok
Andrijaševci
Nuštar
Ivankovo
Lovas
Tovarnik
Jarmina
Cerna
VoĎinci
Stari Mikanovci
Tordinci
Stari Jankovci
170.
243.
262.
342.
346.
354.
374.
376.
380.
401.
407.
408.
417.
424.
441.
Otok
Privlaka
Nijemci
Gradište
Negoslavci
Vrbanja
Bošnjaci
Borovo
Bogdanovci
Tompojevci
Štitar
Babina Greda
Trpinja
Drenovci
Markušica
Gunja
443.
446.
455.
473.
481.
484.
488.
494.
504.
513.
516.
523.
530.
534.
537.
540.
Izvor: www.mrrsvg.hr
86
Detaljniji opis metodologije izračuna indeksa razvijenosti se nalazi u Uredbi o indeksu razvijenosti (NN
63/2010).
105
Rezultati potvrĎuju prisutnost priličnu homogenost u pogledu stupnja razvijenosti. Osim tri najveća
grada, sve ostale jedinice biljeţe indeks razvijenosti manji od 75%. To je i očekivano, obzirom na
sličnu strukturu gospodarskih aktivnosti manjih jedinica, obiljeţenu vrlo visokim udjelom
poljoprivrede, odnosno vrlo slabo razvijenom industrijom te usluţnim sektorom, slabim proračunskim
prihodima te relativno visokom stopom nezaposlenosti.
Pored dobre geostrateške pozicije, prometne povezanosti, ulaganja u obrazovanje te osnovnu
infrastrukturu, osnova za privlačenje i poticanje ulaganja je poticajno neposredno poslovno okruţenje,
odnosno lakoća poslovanja poduzetnicima. Pored toga, poslovno okruţenje uključuje i strateško
prepoznavanje procesa u okruţenju, na koje vlasti i poduzetnici VSŢ ne mogu izravno utjecati, ali je
od bitnog utjecaja na razvojne procese u ţupaniji.
Za VSŢ posebno je nepovoljno što je došlo do velikog pada uvozne potraţnje Europske unije za čak
12,4% u 2009. godini, uz predviĎen oporavak s niskim stopama rasta.
Hrvatsko gospodarstvo očekuje produljena recesija i u 2010. godini, uz predviĎen razmjerno slabi rast,
podjednak dinamici rasta EU u 2011. godini.
Za VSŢ je posebno bitno što su uslijed recesije realno znatno smanjeni proračunski prihodi središnje
drţave, ţupanija, općina i gradova. Nadalje, oteţana je prodaja proizvoda VSŢ na hrvatskom trţištu jer
je u 2009. godini zabiljeţeno smanjenje realnog prometa u trgovini na malo za čak 15%, smanjenja
graĎevinskih radova za 6%, pad industrijske proizvodnje i broja zaposlenih u industriji za 9%, te
povećanje stope nezaposlenosti s 8,4% na 9,7%.
Upravo je očekivano članstvo Hrvatske u EU najbitniji pozitivni proces za razvoj Vukovarskosrijemske ţupanije jer će otvoriti mogućnosti za rast trgovine i ulaganja, ali i omogućiti povećanje
sredstava razvojnih fondova.
S obzirom na velike potrebe za ulaganjima, VSŢ bi morala imati izvrsno ukupno poslovno okruţenje,
a posebice atraktivno za ulagače. Iako su trenutne prednosti ţupanije u razmjerno niţim troškovima
zemljišta, poslovnog prostora i rada, nuţno je svesti na minimum administrativne barijere, ali i razviti
poslovne usluge te društvene djelatnosti koje su bitni faktori konkurentnosti.
Prema anketi poduzetnika provedenoj 2007. godine, u VSŢ, kvaliteta sudstva ne odstupa bitno od
hrvatskog prosjeka, dok su ocjene policijske zaštite i korupcije čak bolje nego na razini Hrvatske.
MeĎutim, poduzetnici osjećaju velike poteškoće financiranja, te su izrazito loše ocjene razvijenosti
financijskih trţišta, lakoće kreditiranja, dostupnosti rizičnog kapitala i mogućnosti financiranja putem
lokalne burze.
106
Slika 1. Pokazatelji poslovnog okruţenja Vukovarsko-srijemske ţupanije i Republike Hrvatske
Razvijenost financijskih tržišta
Lakoća kreditiranja
Pravna zaštita vlasništva
5,00
4,50
4,00
3,50
3,00
2,50
2,00
1,50
1,00
0,50
0,00
Kvaliteta policijske zaštite
Korupcija za odluke vlade
Dostupnost rizičnog kapitala
Učinkovitost i neutralnost sudstva
Mogućnost financiranja putem
lokalne burze
Nezavisnost sudstva
Neutralnost odluka vlade
Vukovarsko-srijemska
Prosjek RH
Izvor: Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007
Anketni podaci imaju uporište i u statističkim pokazateljima jer je u VSŢ efikasnost sudstva i aţurnost
zemljišnih knjiga znatno ispred prosjeka Panonske Hrvatske, al ii nacionalnog prosjeka.
Neposredno poslovno okruţenje naklonjeno je poduzetnicima koji ţele ulagati u Vukovarskosrijemsku ţupaniju, s obzirom da su cijene nekretnina, komunalne naknade i cijene lokalnih
komunalnih usluga meĎu najniţima u Hrvatskoj. MeĎutim, i nadalje je razmjerno mala površina
poduzetničkih zona. Isto tako, slabi su lokalni kapaciteti cestovnog prijevoza, a vrlo je nepovoljno što
je Istočna Slavonija izrazito loše povezana avionskim linijama što znatno oteţava meĎunarodno
trgovinsko i investicijsko poslovanje.
Tablica 3. Pokazatelji poslovnog okruţenja Vukovarsko-srijemske ţupanije, Panonske Hrvatske i
Republike Hrvatske
Godina
VSŢ
Prosječna stopa prireza u ţupaniji %
2010.
Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa;
kn/m3)
Broj poduzetničkih zona na 100.000 stanovnika
Pokazatelji
5,4
Panonska
Hrvatska
6
Republika
Hrvatska
8
2010.
80
78
107
2010.
3,9
3,6
2,6
Površina poduzetničkih zona per capita m2 po stanovniku
2010.
12,5
6
7,9
Cijena vode i odvodnje, kn po m3
2008.
8,9
11,7
13,1
Cijena stanova u ţupanijskom središtu, kn po m2
2010.
6.453
7.300
11.938
Broj sudaca i savjetnika ţupanijskih sudova na 100.000 st.
2009.
6,3
9,0
10,8
Broj riješenih predmeta po sucu
2009.
353
273
299
Broj neriješenih ZK predmeta na 100.000 st.
2009.
131
578
1.854
Udaljenost do najbliţeg aerodroma (km), Zagreb, Dubrovnik, Split,
2010.
Pula, Zadar (rade cijelu godinu)
Izvor: Baza podataka za Regionalni indeks konkurentnosti, 2010.
300
186
105
107
Prema nalazima istraţivanja prezentiranim u publikaciji Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske
2007, VSŢ je rangirana na posljednje mjesto. Prema konkurentnosti poslovnog sektora rangirana je na
18. mjesto, zahvaljujući nešto boljoj dinamici ekonomskih rezultata te investicija.
OKRUŢENJE: Posljednje mjesto ostvareno je prema migracijskom saldu a znatan je nedostatak
zdravstvenih stručnjaka. Udjel mladih je relativno velik, a odlična je dinamika upisanih (2. pozicija) i
diplomiranih studenata (3. pozicija). MeĎutim, osjeća se velik nedostatak visokoobrazovanih osoba.
Uključenost u predškolsko obrazovanje je dvostruko niţa od hrvatskog prosjeka.
Prema efikasnosti rada sudaca ova ţupanija je najbolja, što se oslikava i u najvišoj ocjeni zaštite
vlasničkih prava. Ocjena osnovne infrastrukture je loša, solidna je oporaba otpada, uz vrlo niske
investicije i izdatke za zaštitu okoliša. Velik je problem dostupnost kapitala, te činjenica da unatoč
dovoljnom broju zona, njihov stupanj iskorištenosti nije adekvatan.
POSLOVNI SEKTOR: U okviru poslovnog sektora malo poduzetništvo je vrlo slabo razvijeno te su
loši svi indikatori broja poduzeća kao i investiranja. Od ukupne populacije, 2006. godine samo je 22%
zaposleno a BDP po stanovniku bio je najniţi u Hrvatskoj, razina izvoza i porezni prihodi vrlo niski.
IznenaĎujuće su povoljni indikatori stope dobiti malih i srednjih poduzeća, dinamika rasta
zaposlenosti i smanjenja nezaposlenosti.
U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji najrazvijeniji je obrt jer je broj obrta na razini 68% prosjeka
Hrvatske, dok je broj aktivnih pravnih osoba te aktivnih poduzeća i zadruga per capita na razini samo
40% prosjeka Hrvatske. Slabo razvijeno poduzetništvo najbolje ilustriraju podaci o broju malih i
srednjih poduzeća kao i aktivnih trgovačkih društava na razini samo trećine hrvatskog prosjeka.
1.2. Bruto domaći proizvod
Donjom tablicom daje se komaprativni prikaz BDP Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske
ţupanije za razdoblje 2001.-2007. godine87.
Udio BDP-a Vukovarsko-srijemske ţupanije u BDP RH kreće se na razini ispod 3% za cijelo
promatrano razdoblje. Trend rasta je niţi od nacionalnog osim u 2006.godini.
BDP per capita takoĎer je rastao u promatranom razdoblju, a u 2007. Dosegao je najveću razinu u
promatranom sedmogodišnjem razdoblju. Unatoč rastu, u stalnom je zaspotajanju za nacionalnim
prosjekom krećući se na razini od oko 60% nacionalnog prosjeka.
87
Podatak o BDP-u DZS-a na razini OBŢ dan je samo do 2007. godine. BDP per capita za RH za 2009. godinu
(http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm) iznosio je 10.245 EUR
108
Tablica 4. BDP za RH i VSŢ za razdoblje 2001.-2007.
2001.
Bruto domaći proizvod za RH (mil EUR)
25.538
Indeks (RH)
BDP za VSŢ (mil EUR)
Indeks (VSŢ)
BDP VSŽ/ RH (%)
Bruto domaći proizvod/stanovnik za RH (EUR)
Indeks (VSŢ)
BDP per capita VSŽ/ RH (%)
Izvor: DZS
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
28.112
30.011
32.759
35.724
39.102
42.833
110,1
106,8
109,2
109,1
109,5
109,5
723
795
836
889
964
1.098
1.144
2,83%
110,0
2,83%
105,2
2,79%
106,3
2,71%
108,4
2,70%
113,9
2,81%
104,2
2,67%
5.752
6.331
6.759
7.379
8.042
8.807
9.656
110,1
106,8
109,2
109,0
109,5
109,6
3.528
3.903
4.128
4.414
4.807
5.501
5.756
61,34%
110,6
61,65%
105,8
61,07%
106,9
59,82%
108,9
59,77%
114,4
62,46%
104,6
59,61%
Indeks (RH)
Bruto domaći proizvod/stanovnik za OBŢ (EUR)
2002.
109
1.3. Bruto dodana vrijednost
Prema razini BDP per capita (42.227 Kn) Vukovarsko-srijemska ţupanija je na predzadnjoj
poziciji u okviru Republike Hrvatske, ispred Brodsko-posavske ţupanije, odnosno ispod granice od
60% prosjeka Hrvatske, što je znatno ispod prosječne razine Panonske Hrvatske (71%). Naţalost, u
razdoblju 2001. – 2007. nije došlo do smanjenja zaostajanja Vukovarsko-srijemske ţupanije. Udjel
ţupanije u bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske u promatranom razdoblju smanjen je s 2,83% na 2,67%.
Grafikon 1. Bruto dodana vrijednost VSŢ 2001. – 2007., izraţena kao udjel u dodanoj vrijednosti RH
(%)
110
U razdoblju 2001.-2007. povećan je udjel poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti s 8,8% na
9,5%. Zamjetno je povećan udjel javnih usluga što oslikava razvojna ulaganja drţave. MeĎutim
zamjetan je pad udjela komercijalnih usluga s 2,7% na 1,8%, trgovine s 2,5% na 1,8% te
graĎevinarstva s 4,4% na 2,9%. Uz odrţanje udjela turizma na 1% dodane vrijednosti Hrvatske te
povećanje udjela djelatnosti Prijevoza, skladištenja i veza, najpozitivnija promjena je porast udjela
industrije s 1,1% na 2,0% BDV-a industrije Hrvatske. Unatoč tome rastu, industrija je i nadalje
izrazito nedovoljno razvijena, što oslikava podatak o udjelu industrije u BDV ţupanije samo 15,4%,
dok hrvatski prosjek iznosi 20,4%, a prosjek Panonske Hrvatske 21,0%.
Nedovoljna industrijska razvijenost vidljiva je i prema podacima o zaposlenosti u pravnim osobama i
obrtu u 2009. godini, jer je od ukupnog stanovništva samo 3,5% zaposleno u industriji, dok je
prosjek Hrvatske 6,2%. Znatan je zaostatak i u trgovini, sa zaposlenosti 3,1% u VSZ i 5,2% u
Hrvatskoj. Znatno je manji zaostatak u udjelu zaposlenosti u javnoj upravi i obrazovanju, ali je
relativno mala zaposlenost u zdravstvu te djelatnostima umjetnosti, zabave i rekreacije. Posebice
zabrinjava vrlo niska zaposlenost u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, s udjelom gotovo
trostruko manjim od hrvatskog prosjeka, kao i ostalim komercijalnim uslugama (bankarstvo,
administrativne djelatnosti, informacije i komunikacije, što oslikava razmjerno vrlo nisku poslovnu
dinamiku.
Grafikon 2. Struktura zaposlenosti po djelatnostima 2009. godine u VSŢ i RH (%)
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
111
Pored poljoprivrede, u kojoj je (u pravnim osobama i obrtu) zaposleno 2% stanovništva ţupanije (što
je 2,5 puta iznad prosjeka RH), iznadprosječna je i zaposlenost u tzv. djelatnostima kućanstava, što se
odnosi na mikro-poduzetništvo. Isto tako, u sektoru obrta je znatno manje zaostajanje jer 4,8%
ukupne populacije, odnosno 22.4% ukupno zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji čini obrt,
dok su odgovarajuće vrijednosti istih indikatora za Hrvatsku 5.7% i 17.7%. U razdoblju 2000.-2006.
u sektoru gospodarstva, zaposlenost je povećana 20%, a u obrtništvu dvostruko više, izmeĊu
ostalog i uslijed poticajnih mjera Ţupanije.
1.4. Pokazatelji ekonomskih performanci
Ako prikaţemo osnovne pokazatelje poslovanja poduzeća Vukovarsko-srijemske ţupanije putem
njihovog udjela u istim pokazateljima na razini Hrvatske, dobit ćemo jasne indikacije u kojim
segmentima su poduzeća VSŢ manje razvijena.
Iz slike slijedi nedvojben zaključak kako postoji manji zaostatak razvijenosti malih poduzeća te
veliki zaostatak razvijenosti velikih poduzeća. Znatno manji udjel velikih poduzeća u ukupnom
prihodu velikih poduzeća u RH nego u broju zaposlenih indicira da je osnovni problem u vrlo niskim
ukupnim prihodima po zaposlenom u velikim poduzećima VSŢ. Iako je u razdoblju 2006. – 2008.
postojao trend blagog rasta udjela velikih poduzeća VSŢ u ukupnim prihodima velikih poduzeća u
RH, u recesijskoj 2009. godini taj je trend zaustavljen.
Tablica 5. Pokazatelji broja poslovnih jedinica
Hrvatska
Hrvatska=100
15.44
SREDIŠNJA
I ISTOĈNA
15.81
22.61
68.3
2008.
68.87
98.09
106.39
64.7
aktivne pravne osobe u preraĎivačkoj
industriji - na 1.000 st.
aktivne pravne osobe - na 1.000 st.
2008.
1.40
2.02
3.19
43.8
2008.
12.35
16.02
29.82
41.4
aktivna poduzeća i zadruge - na 1.000 st.
2008.
0.66
0.91
1.68
39.2
broj MSP na 1.000 st.
2009.
7.06
9.71
20.52
34.4
aktivna trg. društva - na 1.000 st.
2008.
7.77
10.82
23.31
33.3
nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (%)
2009.
16.48
16.48
10.84
152.0
broj zaposlenih ukupno per capita
2009.
22.98
26.50
33.98
67.6
broj zaposlenih u lokalnim JVD na 100 st.
2008.
3.5
5.8
6.0
58.5
broj zaposlenih MSP na 100 st.
2009.
7.2
9.0
13.2
54.6
ukupni prihodi MSP per capita
2009.
36,679
38,945
73,089
50.2
prihod od prodaje u lokalnim JVD per capita
2008.
14,942
31,554
36,082
41.4
Pokazatelji
Godina
VSŢ
Hrvatska
Hrvatska=100
(dobit - gubitak) / ukupni prihodi MSP (%)
2009.
-1.40
SREDIŠNJA
I ISTOĈNA
-0.34
ukupni prihodi MSP / broj zaposlenih MSP
(000 Kn)
2009.
507
432
551
Pokazatelji
Godina
obrt i slobodna zanimanja - na 1.000 st.
2008.
broj lokalnih JVD na 100.000 st.
VSŢ
0.41
92.0
112
troškovi osoblja MSP / broj zaposlenih MSP
(000 Kn)
ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP
(%)
bruto dodana vrijednost po zaposlenom u
industriji (000 Kn)
bruto plaće po zaposlenom (kn)
2009.
61.2
66.5
80.5
76.0
2009.
70.00
73.10
61.21
114.4
2008.
127.68
141.39
198.33
64.4
80,512
79,806
81,105
99.3
promet u trgovinama (000 Kn po stanovniku)
2008.
18.44
19.35
64.79
28.5
bruto plaće po zaposlenom - indeks
2008. /
2006.
2009. /
2007.
162.38
157.75
146.53
99.53
97.86
100.67
broj zaposlenih ukupno - indeks
2008
Izvor: FINA, DZS
Grafikon 3. Ukupni prihodi i broj zaposlenih u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji (RH=100)
Izvor: FINA
113
Primjetno je da su mala poduzeća VSŢ priliĉno aktivna u izvoznim poslovima, ali bez jasnog
trenda. Velika poduzeća ţupanije imaju blago rastući (s padom u 2009.) udjel u izvozu velikih
poduzeća RH. MeĎutim, vrlo velik pad izvozne konkurentnosti, odnosno veliki gubitak izvoznih
trţišta zabiljeţen je za srednja poduzeća.
U pogledu investicija, mala i srednja poduzeća imaju prilično visoku razinu ulaganja, meĎutim očita
su vrlo niska ulaganja velikih poduzeća.
Grafikon 4. Prihodi od prodaje u inozemstvu i investicije u dugotrajnu imovinu u VSŢ (RH=100)
Izvor: FINA
114
1.5. Vanjsko-trgovinska razmjena
Prije Domovinskog rata izvoz VSŢ je činio 4% ukupnog izvoza roba RH, a u 2008. je činio samo
1,4%, što pokazuje koliko se značajan pad izvozne orijentiranosti dogodio u posljednja dva
desetljeća. Sa oko 4.000 kuna izvoza roba po stanovniku u 2009. ţupanija se nalazi meĎu posljednje
tri u Hrvatskoj.
Posebno zabrinjava što ne postoji trend rasta udjela izvoza u razdoblju nakon 2005.g., što
pokazuje kako konkurentnost izvoznog gospodarstva Ţupanije zaostaje za drugim ţupanijama.
Diverzificiranost izvoznih proizvoda je vrlo niska. Uglavnom se izvoze poljoprivredni proizvodi
(šećer) i proizvodi od drva, relativno niske dodane vrijednosti.
Vanjskotrgovinska razmjena VSŢ je godinama bila znatno povoljnija od one na razini RH te je
pokrivenost uvoza izvozom roba 2007. dosegnula 90%. MeĎutim, u 2008. godini, prije svega,
zahvaljujući recesiji i globalnoj krizi pokrivenost uvoza izvozom značajno je pala te je iznosila svega
69,4%. U 2009. zbog daljnjeg oštrog pada izvoza, pad pokrivenosti uvoza izvozom je iznosio svega
56,9% (što je još uvijek iznad nacionalnog prosjeka). Ovakav trend pokazuje izuzetno visoku
osjetljivost izvoza na poremećaje u globalnoj trgovini te slabu prilagodljivost novonastalim
okolnostima, obiljeţenim snaţnim padom potraţnje na tradicionalnim izvoznim trţištima.
Tablica 6. Udjel Vukovarsko-srijemske ţupanije u vanjskoj trgovini Hrvatske za 1990. i razdoblje
2005-2009.
1990.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Izvoz roba
4,05
1,53
1,70
1,68
1,43
1,44
Uvoz roba
2,58
0,75
1,00
0,89
0,95
1,25
Izvor: Državni zavod za statistiku – Priopćenje 4.2.2/4./2010
Kretanje uvoza i izvoza na području Vukovarsko-srijemske ţupanije za razdoblje 2005-2009
ilustriramo tablicom i grafikonom.
115
Tablica 7. Komparativni pregled izvoza, uvoza i izvozno uvoznog-salda VSŢ i RH za razdoblje 20052009 u milijunima kuna
VSŢ vs RH
Izvoz RH
Uvoz RH
Slado RH
Izvoz VSŢ
Uvoz VSŢ
Saldo OBŢ
Izvor: DZS, Obrada RRASiB
2005
2006
52.283
110.520
-58.237
809
828
-20
60.437
125.249
-64.812
999
1.245
-246
2007
2008
66.025
138.112
-72.088
1.111
1.234
-124
69.205
150.354
-81.149
989
1.427
-438
2009
55.180
111.740
-56.560
795
1.398
-603
Grafikon 5. Robna razmjena s inozemstvom za VSŢ za razdoblje 2005-2009 u mil. HRK
116
1.6. Gospodarske grane
Poljoprivreda
Poljoprivreda je izuzetno bitna za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju, jer čini 21,6% bruto dodane
vrijednosti te je u prethodnom razdoblju bila najdinamičnija gospodarska grana. Ţupanija raspolaţe
izrazito kvalitetnom prirodnom osnovom za razvoj poljoprivrede, budući da čak 62% ukupne površine
Ţupanije čini poljoprivredno zemljište pogodno za raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju te dodatnih
28% šume cijenjenog hrasta luţnjaka.
Kod VSŢ je problem male veliĉine posjeda puno manje izraţen nego kod ostalih ţupanija. Prema
rezultatima popisa poljoprivrede iz 2003. udjel posjeda do 5 hektara u ukupnoj poljoprivrednoj
površini samo 17,1%, što je dvostruko manje od hrvatskog prosjeka. Udjel posjeda većih od 20 ha
iznosi gotovo 44%, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka i prosjeka Panonske Hrvatske.
Prema još novijim podacima iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava 2008. godine, četvrtina
ukupne poljoprivredne površine otpada na posjede s više od 300 ha, dok je udjel mikro-posjeda (do 3
ha) samo 2%.
Grafikon 6. Prosječna veličina poljoprivrednih posjeda (ha)
Izvor: Popis poljoprivrede DZS 2003.
Od ukupne površine poljoprivrednog i ostalog zemljišta u VSŢ obuhvaćenog popisom poljoprivrede,
gotovo 92% se odnosi na oranice i vrtove, te je udjel VSŢ u ukupnoj površini oranica i vrtova u
Hrvatskoj visokih 13,6%. Manje od 2% ukupnog poljoprivrednog zemljišta ĉini neobraĊeno
poljoprivredno zemljište, što je znatno ispod prosjeka na razini Hrvatske koji iznosi 8,3%. TakoĎer,
ţupanija biljeţi ispodprosječne udjele voćnjaka i vinograda.
117
Tablica 8. Površina i struktura poljoprivrednog i ostalog zemljišta
Vukovarskosrijemska
ţupanija
89.674.59
82.193,34
555,05
504,82
316,25
915,43
324,02
1.652,02
UKUPNO
Oranice i vrtovi
Povrtnjaci na okućnici
Livade
Pašnjaci
Voćnjaci
Vinogradi
NeobraĊeno polj.
zemljište
Ostalo zemljište
3.213,7
Izvor: Popis poljoprivrede DZS 2003.
Struktura
VSŢ
Struktur
a RH
100,0%
91,7%
0,6%
0,6%
0,4%
1,0%
0,4%
1,8%
100,0%
51,8%
0,5%
12,8%
4,5%
2,5%
2,0%
8,3%
Udjel
VSŢ u
RH
7,7%
13,6%
10,2%
0,3%
0,6%
3,2%
1,4%
1,7%
3,6%
17,7%
5,5%
Udjel VSŢ u
Panonskoj
Hrvatskoj
14,9%
20,3%
18,4%
0,9%
2,4%
9,9%
8,7%
3,9%
12,3%
Poljoprivredna proizvodnja u VSŢ se snaţno i dinamično restrukturira u posljednjih desetak godina.
Primjerice, površina zasijana kukuruzom smanjena je s 50 tisuća ha u 2004. godini na 25 tisuća u
2009. godini, a površina zasijana pšenicom povećana istodobno sa 27 na 41 tisuća hektara. MeĎutim,
još uvijek se premalo uzgajaju dohodovnije poljoprivredne kulture poput voćarsko - vinogradarskih i
povrtlarskih kultura.
Na ukupnu vrijednost poljoprivredne proizvodnje VSŢ snaţno su utjecala svjetska kretanja
cijena hrane. Tako je ukupna vrijednost ratarskih usjeva (bez poticaja) povećana s 561 mln Kn u
2006. godini na čak 814 mln Kn u 2008. MeĎutim, u 2009. vrijednost proizvodnje je smanjena na 640
mln Kn jer su cijene pale većinom na razinu od prije 2007. godine.
Poljoprivredni proizvoĎači VSŢ ostvaruju znaĉajne potpore iz drţavnog proraĉuna za biljnu
proizvodnju, koji su povećani sa 180 mln Kn u 2005. na 314 u 2008. te smanjeni na 278 mln Kn u
2009. godini te ukupno u razdoblju 2005. – 2009. iznose čak 1,27 mlrd. Kn.
Znatna su sredstva uloţena u podizanje dugogodišnjih nasada voćaka te je u posljednje 2 godine
podignuto 277 ha voćnjaka, čime je voćarska površina povećana za 20%, najvećim dijelom sadnjom
jabuke, potom višnje i šljive te oraha i lješnjaka. Pored toga, podignuto je u 2008. i 2009. godini
znatnih 437 ha vinove loze, što je povećanje nasada za čak 27%. Godišnja proizvodnja vina iznosila je
u 2009. godini 12,8 mil litara.
118
Stočarstvo je u ţupanijskim strateškim dokumentima prepoznato kao djelatnost s velikim potencijalom
rasta. Udjel VSŢ u ukupnom broju krava u Hrvatskoj pod uzgojno selekcijskim obuhvatom
povećan je s 4% u 2001. na 9,5% u 2009. a isporuĉena koliĉina mlijeka povećana je 2,7 puta.
Pritom je udjel broja uzgajatelja koji imaju više od 10 krava iznosio 35%, što je znatno iznad prosjek
Hrvatske (19%). U svinjogojstvu je zabiljeţen pad proizvodnje, koja je ionako vrlo niska, usitnjena i
neorganizirana te suočena s vrlo nestabilnim cijenama stočne hrane te niskim otkupnim cijenama.
Ovčarstvo je isto slabo razvijeno te je udjel VSŢ u broju ovaca u Hrvatskoj ispod 3%, a za koze udjel
je samo 1,5%. Peradarstvo je vrlo slabo razvijeno.
Temeljem – Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama
u Republici Hrvatskoj – NAPNAV (2005. god.), 2006. godine Vukovarsko-srijemska ţupanija
izradila je - Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske ţupanije, što je strateški dokument za
izradu dokumentacije detaljne razine. Osnovni ciljevi Plana navodnjavanja su borba protiv suše,
povećanje proizvodnje, veća konkurentnost poljoprivredne proizvodnje na domaćem i stranom trţištu,
povećanje vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom gospodarstvu i racionalnije gospodarenje
vodnim resursima putem izgradnje infrastrukture za sustavnu primjenu navodnjavanja sukladno
potrebama i mogućnostima.
Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije nalaze se dva od ukupno četiri nacionalna pilot projekta
navodnjavanja, PPN Opatovac (cca 700ha) i PPN BiĎ-Bosutsko polje (cca 2000 ha), pored toga
izraĎuje projektna dokumentacija za sustave navodnjavanja na cca 4000 ha.
Usprkos znatnom napretku u pojedinim segmentima poljoprivredne proizvodnje (npr. vinogradarstvo,
stočarstvo) znaĉajan broj poljoprivrednih proizvoĊaĉa nedovoljno prati i usvaja moderne
pristupe i tehnologije, zbog čega ukupna produktivnost u poljoprivredi još uvijek znatno zaostaje za
onom kod starih zemalja članica Europske Unije.
Posebno ograničenje razvoju poljoprivrede predstavljaju nedovoljna ulaganja u marketing
poljoprivrednih proizvoda, zbog čega su proizvodi nedovoljno prepoznatljivi na trţištu (nedostaju
jaki poljoprivredni brendovi). TakoĎer je primjetan izostanak snaţnijih veza s drugim sektorima poput
turizma koji bi mogli otvoriti dodatne kanale prodaje i promidţbe poljoprivrednih proizvoda.
MeĊusobna povezanost poljoprivrednih proizvoĊaĉa u podruĉju nabave, prodaje i promidţbe je
vrlo slaba i na niskom stupnju organizacije. Nedostaju snaţniji oblici povezivanja (moderne zadruge i
klasteri) koji bi posebno onim manjim proizvoĎačima pruţili bolju trţišnu poziciju, jaču pregovaračku
moć te nove mogućnosti poslovne suradnje.
Dodatan problem predstavlja nerazvijeno i neorganizirano trţište proizvodima te slaba logistiĉka
infrastruktura. Nedostaje sustav veletrţnica, odnosno burzi poljoprivredni proizvoda kao i prateće
infrastrukture poput hladnjača, a koji bi omogućili proizvoĎačima bolje uvjete poslovanja nego što je
sada slučaj.
Usprkos značajnom poljoprivrednom potencijalu, potencijalni korisnici s područja ţupanije su do sada
vrlo slabo iskoristili mogućnosti financiranja investicija kroz pretpristupne fondove SAPARD i
IPARD, što je još jedan pokazatelj slabe prilagodbe poljoprivrednih proizvoĎača na nove okolnosti u
poljoprivredi.
Dodatan problem s kojim se suočava sve veći broj proizvoĎača je nedostatak radne snage za sezonske
poslove, što moţe, ukoliko se nepovoljni trendovi nastave, ozbiljno ugroziti daljnji razvoj
poljoprivrede.
119
Turizam
Turizam ima visoku poziciju u strateškim dokumentima VSŢ te je u tijeku ili planirano 50-ak
projekata koji su usmjereni razvitku turizma, od obnove baštine do izgradnje rekreacijskih objekata.
Osnove za razvoj turizma su očuvani prirodni resursi, ponuda kvalitetne i autohtone hrane, razvijeno
vinogradarstvo, iznimno vrijedna arheološka nalazišta te etnografska zanimljivost.
Rad na dosadašnjim projektima i analizama u područjima turizma je ukazao da pored prirodnih resursa
(šume rijeke Spačve, brojnih zaštićenih područja na razini VSŢ, te biljnih i ţivotinjskih vrsta),
kulturno-povijesnih resursa (Vučedol, Sopot, Ilok-stara jezgra), vinskih resursa (Ilok, Vukovar), vaţno
mjesto u razvoju turističke ponude VSŢ imaju i sljedeći oblici turizma:










Ribolovni turizam
Lovni turizam
Rekreativni turizam
Konjički turizam
Ciklo turizam
Nautički turizam
Memorijalni turizam
Kulturni turizam
Manifestacije
Ruralni turizam
MeĎutim, turističke atrakcije VSŢ nisu u dovoljnoj mjeri predstavljene trţištu, niti pripremljene za
kvalitetni moderni turizam. Smještajni kapaciteti su skromni te u 2009. godini iznose samo 1100
stalnih leţajeva, gotovo isključivo u hotelima (s iskorištenošću oko 20%), te bez kampova ili
komercijalnih vezova. TakoĎer, kvaliteta smještajnih objekata je nedovoljna te su potrebna znatna
ulaganja u dio postojećih objekata kako bi zadovoljili suvremene standarde kvalitete. U segmentu
seoskog turizma trenutno je registrirano svega šest objekata seoskog turizma, što pokazuje da je razvoj
seoskog turizma još u začetku.
120
Razina dolazaka i noćenja je izrazito niska u odnosnu na nacionalne pokazatelje: 0,31% dolazaka i
0,14% noćenja u odnosu na iste podatke za RH. U predratnoj 1989. godini u VSŢ zabiljeţeno 129
tisuća noćenja. Trend do 2008. godini bio je pozitivan, pokazujući trend pada u 2009.godini za 15%.
Tablica 9. Dolasci domaćih i stranih turista Vukovarsko-srijemske ţupanije u usopredbi s RH za
razdoblje 2005-2009
Godina
2005
2006
2007
2008
2009
Izvor: DZS
VSŢ
31.314
31.694
38.355
39.765
33.828
Dolasci
RH
9.995.070
10.384.921
11.162.406
11.260.807
10.934.474
Dolasci -strani gosti
VSŢ
RH
9.385
8.466.886
8.779
8.658.876
11.528
9.306.691
11.777
9.415.105
8.391
9.334.822
Udio-strani gosti (%)
RH
VSŢ
VSŢ/RH
84,7% 30,0%
0,11%
83,4% 27,7%
0,10%
83,4% 30,1%
0,12%
83,6% 29,6%
0,13%
85,4% 24,8%
0,09%
Tablica 10. Noćenja domaćih i stranih turista Vukovarsko-srijemske ţupanije u usporedbi s RH za
razdoblje 2005-2009
Godina
2005
2006
2007
2008
2009
Izvor: DZS
VSŢ
55.536
66.941
82.703
85.395
78.033
Noćenja
RH
51.420.948
53.006.946
56.005.492
57.101.494
56.296.647
Noćenja -strani gosti
VSŢ
RH
13.766
45.986.517
13.062
47.021.944
16.949
49.574.630
20.219
50.623.522
19.436
50.497.617
Udio-strani gosti (%)
RH
VSŢ
VSŢ/RH
89,4% 24,8%
0,03%
88,7% 19,5%
0,03%
88,5% 20,5%
0,03%
88,7% 23,7%
0,04%
89,7% 24,9%
0,04%
Podaci Drţavnog zavoda za statistiku pokazuju kako su samo četvrtina gostiju stranci, što potvrĎuje
slabu prepoznatljivost ţupanije na stranim emitivnim trţištima.
Definirani su glavni turistički proizvodi: seoski i vinski turizam, rekreacija i kulturni turizam, tematske
rute te posebni segmenti (lov i ribolov, nautički, memorijalni, poslovni i školski turizam).
S ciljem jačanja turistički atraktivnosti ţupanije, pored već pokrenutih aktivnosti (vinski turizam u
Iloku te kulturna valorizacija područja Vukovar-Vučedol-Ilok), inicirani su novi razvojni projekti te je
predviĎena diverzifikacija ponude uključujući seoski i eko turizam, lovni turizam te kulturni turizam.
121
1.7. Poduzetniĉka infrastruktura
Sve do 2005. godine VSŢ je imala samo jednu poslovnu zonu u općini Drenovci, dok je trenutno 8
zona spremnih za prihvat investitora. Ţupanija je izradila strategiju razvoja poduzetničkih zona koja
predviĎa pripremu 16 poduzetničkih zona, od čega je za 4 uspješno povukla sredstva iz programa
CARDS 2003. Još 4 zone grade pojedine JLS vlastitim ulaganjem, uz potporu Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva.
Putem programa «Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik» plasirano je oko 237 mil. kn za kredite uz
subvencije kamata od strane Ţupanije i Ministarstva za 226 korisnika a putem HBOR-a više od 200
mil kn za poduzetničke projekte.
1.8. Trţište rada
Stopa nezaposlenosti u ţupaniji je znaĉajno viša od nacionalnog prosjeka (2008. g. 21,4% u VSŢ
naprema 12,1% u RH). Točnije rečeno, VSŢ je ţupanija s najvećom stopom nezaposlenosti u RH.
Ipak, u razdoblju 2003-08 stopa nezaposlenosti je značajno smanjena, i to sa 29,8% u 2003. na 21,4%
na u 2008.g.
Visoka stopa nezaposlenosti nije specifičnost Vukovarsko-srijemske ţupanije, već obiljeţava gotovo
sve slavonske ţupanije. To ukazuje da je pitanje visoke stope nezaposlenosti povezano sa strukturnim
obiljeţjima šireg područja od same ţupanije.
Nakon niza godina uzastopnog pada broja nezaposlenih, 2009. i 2010. su obiljeţene njihovim rastom
uslijed ekonomske krize. MeĎutim, kao što pokazuje slijedeća slika, povećanje broja nezaposlenih
osoba u kriznoj 2009. i 2010. je bilo puno manje izraţeno nego na nacionalnoj razini. Dapače,
Vukovarsko-srijemska ţupanije je zabiljeţila najmanji relativni porast broja nezaposlenih osoba u
razdoblju 2008.-2010. u odnosu na sve druge ţupanije.
122
Grafikon 7. Kretanje stope nezaposlenosti 2003-2008
35%
30%
29,8%
25%
21,4%
20%
17,9%
15%
12,1%
10%
5%
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Požeško-slavonska
Osječko-baranjska
Brodsko-posavska
Virovitičko-podravska
Vukovarsko-srijemska
RH
Izvor: HZZ za nezaposlene, Porezna uprava za zaposlene osobe
Uzroke relativnog slabijeg rasta nezaposlenosti treba traţiti dijelom u sektorskoj strukturi
zaposlenih, u kojoj ţupanija biljeţi ispodprosječni udjel zaposlenih u sektorima posebno teško
pogoĎenim krizom, poput preraĎivačke industrije. Istovremeno, ţupanija biljeţi iznadprosječne udjele
zaposlenih u poljoprivrednom i javnom sektoru, kod kojih je razina otpuštanja puno manja nego u
ostalim sektorima.
Grafikon 8. Povećanje prosječnog broja nezaposlenih osoba 2008.-2010.
2008.=100
Osječko-baranjska
126,6
RH
126,4
Brodsko-posavska
126,0
Požeško-slavonska
123,6
Virovitičko-podravska
118,3
113,9
Vukovarsko-srijemska
100
105
110
115
120
125
130
Izvor: HZZ
Napomena: podaci za 2010. se odnose na prosječan broj nez. osoba u prvih 9 mjeseci
123
Treba istaknuti i da je potraţnja za radnom snagom u ţupaniji doţivjela nešto manji pad od onog
na nacionalnoj razini, što je takoĎer dijelom pomoglo boljoj situaciji na trţištu rada nego u drugim
ţupanijama. Prema podacima HZZ-a, broj prijavljenih potreba za radnicima je u razdoblju 2008-10 (za
prvih devet mjeseci) smanjen za 14,2%, što je manji pad od onog na nacionalnoj razini, gdje je iznosio
16,6%.
Od ukupnog broja nezaposlenih čak 27,3% osoba je nezaposleno dulje od tri godine. To pokazuje
da je za znatan broj nezaposlenih osoba (ponovno) zapošljavanje vrlo upitno, a posebno u situaciji
gospodarske krize. Ovaj problem nije specifičnost Vukovarsko-srijemske ţupanije, budući da i brojne
druge ţupanije biljeţe slične probleme.
Prema udjelu mladih (19-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih, VSŢ se nalazi meĊu tri
najlošije ţupanije u Hrvatskoj. Dok je u kolovozu 2010 udjel mladih meĎu nezaposlenima na
nacionalnoj razini iznosio 25,8%, u VSŢ je udjel mladih iznosio 29,1%.
Prema strukturi obrazovanosti nezaposlenih, ţupanija biljeţi slične karakteristike kao i većina ostalih
ţupanija, prema kojoj dominiraju nezaposleni sa srednjom stručnom spremom, zatim bez formalnog
obrazovanja, dok je najmanji udjel više i visoko obrazovanih osoba. Pri tome je udjel ovih posljednjih
značajno niţi u odnosu na nacionalni prosjek (5,6% u VSŢ, 9,48% na razini RH u kolovozu 2010.), što
je logično obzirom na slabiju razinu obrazovanja u odnosu na nacionalni prosjek. Ipak, primjetno je
kako udjel više i visoko-obrazovanih osoba meĊu nezaposlenima jako brzo raste. Dok je u
siječnju 2008. iznosio 3,5%, u kolovozu 2010. je skočio na 5,6%.
Prema rezultatima ankete poslodavaca o očekivanjima u 2010.g. proizlazi da se za ţupaniju očekuje
vrlo malo pozitivno neto zapošljavanje, odnosno mala pozitivna razlika izmeĎu očekivanih otpuštanja
i očekivanog zapošljavanja radnika, što zapravo upućuje na zaključak o stagnaciji kretanja na trţištu
rada u tekućoj godini.
124
2.LJUDSKI RESURSI I NASELJA
2.1. Ljudski resursi
2.1.1. Osnovni demografski podaci
Prema popisu stanovnika iz 2001.godine, Vukovarsko-srijemska ţupanija je imala 204.768 stanovnika
ili 4,6% stanovništva RH. Prema procjeni za 2008.godinu, na području ţupanije je bilo 198.289
stanovnika, čime ona zauzima sedmo mjesto u RH.
Posebno obiljeţje ţupanije predstavlja relativno visoki udjel nacionalnih manjina u ukupnom broju
stanovnika. S udjelom od oko 20% VSŢ ima najveći udjel nacionalnih manjina meĎu ţupanijama.
Kretanje broja stanovnika u posljednjih 20 godina prikazano je donjim grafikonom.
Grafikon 9. Kretanje stanovništva Vukovarsko-srijemske ţupanije u razdoblju 1991-2008
U razdoblju 1991.-2001.g., broj stanovnika smanjio se čak za 12,9%, što se prvenstveno moţe pripisati
posljedicama ratnih stradanja. Podaci o kretanja broja stanovnika u razdoblju 2001.-2008. pokazuju da
su negativna demografska kretanja nastavljena. U 2008. se u odnosu na 2001. godinu broj stanovnika
smanjio za dodatnih 3,2%. Čak i ako se uzme u obzir da se radi o procjeni, jasno je da je demografska
situacija vrlo nepovoljna. Prema istim podacima, VSŢ se nalazi u grupi ţupanija s najlošijim
demografskim pokazateljima. Konkretno, samo 5 ţupanija biljeţi lošije pokazatelje kretanja broja
stanovnika od VSŢ.
Prosječna gustoća naseljenosti u 2008.godini iznosila je 81 stanovnik/km2, dok je za 2001. iznosila
83,6 stan/km2. Gradovi su gušće naseljeni u odnosu na općine.
125
Usprkos značajnom udjelu ruralnog stanovništva, gustoća naseljenosti je iznadprosjeĉna (78,4
stan/km2 za RH), što se moţe ocijeniti kao vaţna razvojna prednost u odnosu na druge ţupanije
ruralnog karaktera. Ţupanija biljeţi gustoću naseljenosti od 81 st/km2 u 2008., dok je 2001. bila 83,6
stan/km2.
Negativni demografski trendovi su karakteristični za većinu slavonskih ţupanija čime se VSŢ uklapa
u jedan širi trend smanjenja broja stanovništva na podruĉju istoĉne Hrvatske.
Ukoliko se postojeća stopa smanjivanja broja stanovnika zadrţi na istoj razini i u narednom razdoblju,
tada se moţe očekivati da će 2025.g. u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji ţivjeti oko 179.060
stanovnika, odnosno čak 13,7% manje nego 2001.g.
U pet gradova ţupanije, ţivjelo je krajem 2008. 48,7% ukupnoga broja stanovnika, dok je preostalih
51,3% stanovnika ţivjelo u 26 općina. Prema udjelu gradskog stanovništva u ukupnom stanovništvu,
ţupanija se nalazi na 16. mjestu od 20 ţupanija, što potvrĎuje njen izrazito ruralni karakter.
Na području VSŢ 2001.bilo je 66.990 kućanstava, što 4,5% kućanstava RH.
U zadnjih 20 godina, stanovništvo Vukovarsko-srijemske ţupanije biljeţi negativan prirodni prirast.
Sljedećom tablicom dajemo pregled kretanja prirodnog prirasta stanovništva VSŢ u usporedbi s
podacima nacionalna razine.
Tablica 11. Prirodni prirast stanovništva VSŢ i RH za razdoblje 2001-2008.
Prirodno kretanja stanovništva
Republika Hrvatska
ŢivoroĎeni
Umrli
Prirodni prirast
Vukovarsko-srijemska ţupanija
ŢivoroĎeni
Umrli
Prirodni prirast
Izvor: DZS
2001
2004
2007
2008
40.993
49.552
-8.559
40.307
49.756
-9.449
41.910
52.367
-10.457
43.753
52.151
-8.398
2.084
2.136
-52
1.971
2.180
-209
1.942
2.293
-351
1.994
2.340
-346
U razdoblju 2002-2008. Vukovarsko-srijemska ţupanija je imala negativan migracijski saldo za
razliko od nacionalnog prosjeka. Donjim grafikonom ilustriramo kretanje saldo ukupne migracije VSŢ
i RH za promatrano razdoblje.
126
Grafikon 10. Saldo ukupne migracije za VSŢ i RH za razdoblje 2002-2008
Glavni ĉimbenik negativnog salda migracija su migracije prema drugim ţupanijama, gdje broj
odseljenih značajno nadmašuje broj doseljenih osoba. Migracije u inozemstvo su do 2008. bile
pozitivne.
Migracije su imale veći negativni uĉinak na promjenu ukupnog broja stanovnika u odnosu na
prirodni prirast. Prema udjelu osoba koje su emigrirale u odnosu na radno-sposobno stanovništvo,
proizlazi kako ţupanija biljeţi iznadprosjeĉnu razinu iseljavanja stanovništva.
127
2.1.2. Dobna struktura stanovništva
Prema procjeni za 2008.godinu, na području VSŢ bilo je 198.289 stanovnika ili 4,5% stanovništva
RH. Dobnoj skupini 0-14 godina pripada 17,1%, skupini 15-64 godine 66,2% i skupini starog
stanovništva od 65 i više godina starosti pripada 16,8%. Moţe se reći da dobna struktura na
ţupanijskoj razini prati nacionalnu strukturu.
Tablica 12. Stanovništvo VSŢ i RH prema dobnim skupinama za 2001. i 2008. godinu
2001
2008
Podruĉje/dobna skupina
0-14
15-64
65+
Total:
0-14
15-64
65+
Total:
Republika Hrvatska
754.634
2.969.981
712.845
4.437.460
680.467
2.971.935
782.106
4.434.508
39.359
134.878
30.531
204.768
33.821
131.182
33.286
198.289
Vukovarsko-srijemska ţupanija
Izvor: DZS
Grafikon 11. Stanovništvo VSŢ i RH prema dobnim skupinama za 2001. i 2008.godinu u realtivnim
iznosima (%)
Pokazatelji dobne struktura stanovništva ukazuje na trend postupnog starenja stanovništva, što je u
skladu s trendom na nacionalnoj razini. Premda ţupanija biljeţi relativno niţi udjel starijeg
stanovništva u odnosu na mlaĎe stanovništvu u usporedbi s nacionalnom razinom, situacija se u tom
pogledu pogoršava, što je prvenstveno posljedica sve slabijeg prirodnog prirasta.
U pogledu vitalnog indeksa, moţe se reći da je on iznad nacionalnog prosjeka, što ilustriramo
grafikonom 12.
128
Grafikon 12. Vitalni indeks za VSŢ i RH za razdoblje 2001-2008
Ostala demografska kretanja ilustriramo s još nekoliko pokazatelja, kao što je dano donjom tablicom.
Udio djece u populaciji radno sposobnog stanovništva (15-64) veći je od nacionalnog prosjeka i u
2001. i 2008. godini. Udio starog stanovništva u odnosu na populaciju djece, značajno je manji u
odnosu na nacionalni prosjek za obje promatrane godine.
Tablica 13. Selektirani demografski pokazatelji za VSŢ i RH za 2001. i 2008. godinu
Djeca/radno sposobno
stanovništvo
Podruĉje
Republika Hrvatska
Vukovarsko-srijemska
ţupanija
Izvor:DSZ
Staro stanovništvo/radno
sposobno stanovništvo
Djeca+staro
stanovništvo/radno
sposobno stanovništvo
Staro
stanovništvo/djeca
2001
2008
2001
2008
2001
2008
2001
2008
25,4%
22,9%
24,0%
26,3%
49,4%
49,2%
94,5%
114,9%
29,2%
25,8%
22,6%
25,4%
51,8%
51,2%
77,6%
98,4%
Svi korišteni demografski pokazatelji samo potvrĎuju da je situacija jako loša te da bi u slučaju
nastavljanja negativnih trendova, demografska struktura mogla postati ozbiljna zapreka budućem
razvoju ţupanije.
129
2.1.3. Obrazovna struktura stanovništva
Promatrajući obrazovnu strukturu stanovništva (2001) u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji u odnosu na
nacionalnu, moţe se raći da je nepovoljna. Udio kategorija stanovništva bez obrazovanja i s
osnovnoškolskim obrazovanjem veće su od nacionalnog prosjeka, dok kategorija stanovništva sa
srednjoškolskim i visokim obrazovanjem zaostaje za nacionalnim prosjekom. Moţe se reći da je
obrazovna struktura stanovništva VSŢ nepovoljna, posebice kada je riječ o visokoobrazovanim
ljudima. Donjim grafikonom daje se obrazovna struktura stanovništva VSŢ i RH za 2001. godinu.
Grafikon 13. Obrazovna struktura stanovništva RH i VSŢ prema popisu 2001.
Daljnom analizom, odnosno stavljanjem u odnos podataka o obrazovnoj i dobnoj strukturi
stanovništva, potvrĎujemo zaključak o nepovoljnoj obrazovnoj strukturi, posebice kada se radi o
udjelu visokoobrazovanog stanovništva u broju radno sposobnog stanovništva, koji je iznosio
2001.godine 10,3%, dok je nacionalni prosjek bio 18,5%! Ono što upućuje na optimizam jest
činjenica da broj upisanih studenata u školskoj godini 2008/2009 s područja VSŢ zaostaje za
drţavnim prosjekom, ali ne drastično.Donja tablica sadrţi neke pokazatelje.
Tablica 14. Selektirani pokazatelji stanja obrazovanosti stanovništva za RH i VSŢ za 2001.godinu te
upisani studenti za 2008/2009
Podruĉje/pokazatelji
%
visokoobrazovanog
stanovništva/
dobna skupina 2365
%
stanovništva
sa srednjom
školom /
dobna
skupina 1965
% stanovništva bez
obrazovanja/dobna
skupina 19-65
Upisani studenti na 1.000
stanovnika
2001/2002
Republika Hrvatska
Vukovarsko-srijemska
ţupanija
Izvor: DZS
2008/2009
18,5%
64,9%
56,6%
n/a
30
10,3%
56,9%
71,6%
n/a
23
130
2.2. Struktura naselja
2.2.1. Administrativna podjela
Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije ima 31 jedinica lokalne samouprave: 26 općina i 5
gradova s ukupno 87 naselja. Slikom 2. ilustrira se administrativna podjela Vukovarsko-srijemske
ţupanije na jedinice lokalne samouprave.
Slika 2. Upravno-teritorijalna podjela prostora Vukovarsko-srijemske ţupanije88
12 naselja ili 14% nalazi se u gradovima, a 75 ili 86% u općinama.
88
Prostorni plan VSŢ
131
Sljedećom tablicom daje se pregled naselja prema veličini za 1991. i 2001. godinu na području VSŢ,
gdje se vidi da postoji samo dva grada s više od 20.000 stanovnika, Vukovar (31.670) i Vinkovci
(35.912).
Tablica 15. Naselja i stanovništvo VSŢ prema veličini za 1991.i 2001. godinu
Naselja i stanovništvo prema veliĉini
Stanovništvo
Broj naselja
Vukovarsko-srijemska ţupanija
1991
2001
do 500
0
0
501 - 2 000
1
2001-5000
5001-10000
10001-20000
2008
1991
2001
2008
N/a
0
0
N/a
3
N/a
1.682
5.044
N/a
15
13
N/a
51.640
44.444
N/a
11
1
11
1
N/a
N/a
78.169
14.435
71.315
16.383
N/a
N/a
20001-100000
100000-500000
2
0
2
0
N/a
N/a
85.315
0
67.582
0
N/a
N/a
500 000 i više
Izvor: DZS
0
0
N/a
0
0
N/a
2.2.2. Urbani centri
Vukovar i Vinkvci su najveći gradovi u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji s karakteristikama većih
regionalnih/razvojnih središta. Manje regionalno središte jače razvijensoti je grad Ţupanja, dok je Ilok
grad s karakterom manjeg razvojnog središta slabije razvijenosti. Otok je odnedavna grad s ispod
osam tisuća stanovnika. Gradovi Vinkovci i Vukvar čvrsto su povezani infrastrukturnim koridorima,
dok je za Ilok vaţno povezivanje s Tovarnikom i Lipovcem .
Grad Vukovar (31.670; 2001) leţi na dvije rijeke, Dunavu i Vuki, a nalazi se na vaţnim prometnim
pravcima. Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske gdje je
oko 65% zaposlenih radilo u velikim poslovnim sustavima (Borovo, VUPIK). 1991. imao je 48.735
stanovnika. Tijekom Domovinskog rata (1991-1995) teško je devastiran, ali se kontinuirano obnavlja
infrastruktura, gospodarstvo, društveni i kulturni ţivot. Ekonomija je bazirana na poljoprivredi,
prehrambenoj industriji, tekstilnoj industriji, industriji obuće, graĎevinskog materijala, vinogradarstvu
i vinarstvu, te turizmu gdje ključnu ulogu ima Dunav, kao rijeka poveznica s Europom.
132
2.3. Turistiĉka podruĉja
2.3.1. Turistiĉki potencijal
Zbog ratnih zbivanja (1991-1995), Vukovarsko-srijemska ţupanija je pretrpjela ogromna razaranja što
je za posljedicu ostavilo zaostajanje u ekonomskom razvoju. Turistički sektor je takoĎer doţivio
snaţnu stagnaciju u odnosu na prjeratno razdoblje. MeĎutim, turizam je jedna od bitnih odrednica u
strateškom planiranju gospdoarskog razvoja ţupanije što se temelji na potencijalima: prirodne ljepote,
arheološki lokaliteti te kulturna dobra. Posebno se ističe pogodnost i značaj meĎunarodnih prometnih
smjerova i laka dostupnost svim lokalitetima.
Vaţno mjesto u razvoju turističke ponude VSŢ imaju i sljedeći oblici turizma:

Ribolovni turizam (na području Vukovarsko - srijemske ţupanije djeluje 51 Športsko ribolovna udruga, a gospodare s ukupno 4 700ha otvorenih voda, oko 380km toka vode).

Lovni turizam (zahvaljujući velikim šumskim površinama s brojnom ţivotinjskom
populacijom)

Manifestacije (na razini cijele ţupanije odrţavaju se 34 manifestacije, od kojih su Vinkovačke
jeseni jedna od najpoznatijih manifestacija na razini cijele Hrvatske)

Ciklo turizam (2 meĎunarodne rute Dunav i Sava, 184 razvijenih lokalnih ruta)

Memorijalni turizam (Vukovarsko memorijalno groblje, Ovčara - memorijalni centar, Ratni
muzej vukovarske bolnice)

Kulturni turizam (Dvorac Eltz u Vukovaru, Dvorac Odescalchi u Iloku, arheološko nalazište
Vučedol, Sopot. TakoĎer razvijeni su tradicionalni tematski putovi: Cesta zlatne niti, Rakijska
cesta, Iločka vinska cesta)

Nautički turizam (jedina kontinentalna ţupanija sa dva pristaništa za meĎunarodne cruisere
koji vrše distribuciju meĎunarodnih gostiju za kontinentalne ţupanije)

Rekreativni turizam (brojni teniski tereni, nogometni tereni, brojne ureĎene šetnice uz Dunav)

Konjički turizam (VSŢ danas broji 15 udruga na razini ţupaniji sa točno 251 uzgajivačem
raznih pasmina i uzgojnih tipova konja. Konjički sportovi u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji
oblikovani su prvenstveno kroz mreţu konjičkih staza izmeĎu gradova i općina u ţupaniji, te
program rekreativnog i rehabilitacijskog jahanja. Nadalje, u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji
se odrţava nekoliko meĎunarodnih natjecanja u konjičkim sportovima (Babina Greda, Štitar,
Otok, Gradište,itd.)
Osnovni parametri turističke ponude u Vukovarsko-srijemske ţupanije dani su donjom tablicom.
133
Tablica 16. Odabrani parametri turističke ponude VSŢ (2010)
Opis
Broj leţaja u VSŢ po kategorijama
objekta
Turističke zajednice
Putničke agencije
Broj dolazaka turista u VSŢ (2009)
Broj noćenja u VSŢ (2009)
Udio stranih turista (2009)
TIC
Hoteli
Restorani
Kampovi
Privatni smještaj
Lovišta
Manifestacije
Vinski podrumi
Turističko seljačka gospodarstva
Memorijalna središta
Muzeji i galerije u VSŢ
Kazališta u VSŢ
Biciklističke rute
Konjičke udruge

Izvor: VSŽ, 2010.
Mjera
Ukupno 1254 (Objekt 4* -3 objekta,155 leţaja; Objekt 3*- 9
objekata, 796 leţaja; Objekt 2*- 2 objekta, 37 leţaja;
prenoćište-7 objekata,83 leţaja; Lovačka kuća- 2 objekta,
31 leţaj; kamp-1 objekt, 80 leţaja; hostel-1 objekt, 63
leţaja; TSOG-6 objekata,9 leţaja)
1 na razini ţupanije, 5 gradskih i 1 općinska
9
34 406
80 109
24,9%
1
13
27 (Vinkovci-8, Vukovar 8, Ilok-2, Ţupanja-8, Otok-1)
1
15
73 (20 drţavnih+53 zajednička lovišta)
34
26
6
3
10
3
3 (Biciklistička ruta Dunav, Srijem i Sava)
15
134
3. PROMET I TEHNIĈKA INFRASTRUKTURA
3.1. Cestovni promet
Glavni cestovni prometni pravci u VSŢ su:
dolinom Save auto cesta A3 (GP89 Bregana-Zagreb-Slavonski Brod- GP Bajakovo)
dolinom Drave drţavna cesta D2 - Podravska magistrala (GP Dubrava KrišovljanskaVaraţdin-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok)
Postojeće stanje cestovnog prometa
Sljedećom tabelom daje se pregled cesta prema traţenoj klasifikaciji na području VSŢ prema NUTS 3/
NUTS 4 kriteriju u usporedbi s RH.
Tabela 17. Duţina cesta (km) nacionalne cestovne mreţe u VSŢ prema vrsti ceste
NUTS 3 / NUTS 4
Ukupno:
Auto-ceste
Ceste prve klase
(drţavne i
ţupanijske)
Ceste druge klase
(lokalne)
Ceste treće klase
(nerazvrstane)
Republika Hrvatska
44.633
1.433
17.349
13.558
12.283
Vukovarskosrijemska ţupanija
Vinkovci
1.490
21
766
408
295
688
0
362
159
167
Vukovar
391
0
236
136
19
Ţupanja
570
21
246
150
153
4.423
96
1.909
1.137
1.281
Podunavlje
Izvor: GISDATA Zagreb, 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po
NUTS3 regijama zato što segmenti cesta (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postojei
diskrepancija u vrijednostima
Duţina autocesta u ovom području iznosi samo 21 km, što je 1,5% ukupne duljine autocesta u
Hrvatskoj. Radi se o dionici autoceste A3: Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac,
meĎunarodne oznake E70.
Vukovarsko-srijemska ţupanija povezana je s autocestom (A3) čvorovima Babina Greda, Ţupanja,
Spačva i Lipovac.
Duljina cesta prve klase ovog područja iznosi 766 km, što je 4,4 % ukupne duţine istih cesta u
Hrvatskoj.
89
Granični prijelaz
135
Oko 71% cestovne mreţe ţupanijskih i lokalnih cesta čine ceste s izgraĎenim suvremenim
kolnikom90.
Uslije ratnih razaranja, cestovna infrastruktura je pretpjela velika oštećenja. Nakon reintegracije, ceste
se do danas kontinurano odrţavaju i grade. Prema podacima VSŢ, od 2006. do danas izgraĎeno je oko
700 km novih cesta. U razdoblju 2005-2009 u obnovu su ceste i uz njih vezane graĎevina uloţeno je
preko 300 mil HRK91.
Plan razvoja cestovnog prometa
U pogledu razvoja cestovnog prometa u VSŢ92, u planu su sljedeći ključni projekti:




istočna obilaznica Vinkovci ( 9,4 km),
obilaznica Vukovar (19,6 km),
Srijemska granična transferzala u duljini od 39,5 km (cesta Lipovac - Ilok), te
spojna cesta Vinkovci (Nuštar) - Vukovar (6 km).
Planirana ukupna ulaganja u cestovnu infrastrukturu u 2011. godini u u VSŢ su oko 45 mil. HRK.
90
Hrast, ţupanijska razvojna agencija VSŢ
http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.com/news.php?id_news=110
92
http://www.vukovarsko-srijemska-zupanija.com/news.php?id_news=110
91
136
3.2. Ţeljezniĉki promet
Postojeće stanje ţeljezničkog prometa
Područjem Ţupanije Vukovarsko-srijemske prolaze ili su locirane pruge različite namjene,
opsega prometa, gospodarske vaţnosti i značaja u unutarnjem i meĎunarodnom prometu.
Današnja infrastruktura dozvoljava različite brzine na ovim prugama ovisno o stanju
ureĎenosti gornjeg i donjeg ustroja, opremljenosti signalno-sigurnosnim i
telekomunikacijskim ureĎajima, elektroenergetskim postrojenjima i ostalim graĎevinama
potrebnim za funkcioniranje prometa, a posebno o stanju pruge nakon ratnih djelovanja.
Sukladno Zakonu o sigurnosti u ţeljezničkom prometu (N.N., br.72/92 i 28/93) i Odluci o
razvrstavanju pruga ţeljezničku prometnu infrastrukturu čine:
Magistralne pruge93:
- magistralna glavna ţeljeznička pruga MG2 (Savski Marof drţavna granica-Zagreb-Sisak Novska-Vinkovci-Tovarnik drţavna granica ), dionica MG2C (Tovarnik-Novska)
- magistralna glavna ţeljeznička pruga MG2.2 (Vinkovci-Vinkovci Teretni kolodvor Park
A/B-Jarmina odvojnica)
- magistralna glavna ţeljeznička pruga MG2.3 (Vinkovci-Vinkovci Teretni kolodvor Park
D/C-Jarmina odvojnica)
- magistralna pomoćna ţeljeznička pruga MP 14 (Vinkovci-Erdut drţavna granica),
Pruge I i II reda:
- ţeljeznička pruga I. reda I.109 (MG 2) Vinkovci-Osijek,
- ţeljeznička pruga I. reda I.110 Vinkovci-Drenovci drţavna granica,
- ţeljeznička pruga I. reda I.111 Mirkovci (MG 2)-Vrapčana (I.110)
- ţeljeznička pruga II. reda II. 210 (MP14) -Vukovar-Stari Vukovar,
- ţeljeznička pruga II. reda II. 211 Vinkovci (MG 2)-Ţupanja
Područjem Vukovarsko-srijemske ţupanije prolaze sljedeće meĊunarodne pruge:
 MeĎunarodna ţeljeznička pruga na X. paneuropskom koridoru DG94 (posavski koridor) –
Savski Marof – Zagreb – Vinkovci – Tovarnik – Beograd:
o Novska – Vinkovci – Tovarnik – Drţavna granica – (Šid)

93
94
MeĎunarodna priključna ţeljeznička pruga na X. koridor i ogranak V.b (podravski):
o Vinkovci – Vukovar-Borovo naselje – Vukovar
Plan intervencije u zaštitu okoliša VSŢ, 2005.
Drţavna granica
137
Pruge regionalnog znaĉenja koje prolaze kroz OBŢ su:
 Vinkovci – Drenovci – DG – (Brčko)
 Vukovar-Borovo naselje – Dalj – Erdut – DG – (Bogojevo)
Lokalne pruge su:
 Vinkovci – Gaboš – Osijek
 Vinkovci – Ţupanja
 Vukovar – Stari Vukovar
Sljedećom tablicom daje se pregled ţeljezničkih pruga prema NUTS3/NUTS 4 kriteriju te prema
značaju.
Tablica 18. Pregled ţeljezničkih pruga (km) u VSŢ po značenju
NUTS 3 / NUTS 4
Republika Hrvatska
Vukovarskosrijemska ţupanija
Vinkovci
Ukupno:
MeĊunarodne
Regionalne
Lokalne
2.898
225
81
68
71
193
81
54
58
Vukovar
70
44
14
12
Ţupanja
74
0
46
28
579
191
224
157
Podunavlje
Izvor: GISDATA Zagreb 2010; Napomena: ukupan zbroj kilometara po NUTS4 regijama ne odgovara ukupnom zbroju po
NUTS3 regijama zato što segmenti pruga (prema kojima je računato) prelaze granice regija odnosno županija pa postoji
diskrepancija između vrijednosti
Duljina ţeljezničkih pruga VSŢ iznosi oko 225 km, što je oko 7,8% ukupne duţine ţeljezničkih pruga
u Hrvatskoj.
Ţeljeznicama je općenito nuţna modernizacija, jer već dvadeset godina nije bilo nekih značajnih
ulaganja u ţeljezničku infrastrukturu. Mnoge glavne pruge nisu elektrificirane i imaju samo jedan
kolosijek.
138
Plan razvoja ţeljezničkog prometa
Strategijom prometnog razvitka RH ističe se prednost kombiniranog prijevoza. Tako se Prostornim
planom Vukovarsko-srijemske ţupanije predlaţe obnova kontejnerskog prijevoza na pruzi LjubljanaZagreb-Vinkovci-Tovarnik te izgradnja pretovarno-robnih terminala u Vukovaru, Vinkovcima, Spačvi
i Tovarniku.
Povoljni geografski poloţaj ţupanije omogućio je brzi razvoj ţeljezničkog prometa, te razvoj
Vinkovaca kao putničkog i teretno-ranţirnog čvorišta. MeĎutim, usprkos napretku i ulaganjima u
obnovu infrastrukture, Vinkovci još uvijek nisu dostigli predratnu vaţnost.
Kroz ţupaniju prolazi europski ţeljeznički koridor 10, a procjenjuje se da je 2009. ukupno otpremljeno
oko 440.000 putnika. Obzirom da su provode i planiraju znatna ulaganja u obnovu pruge na trasi
koridora za očekivati je daljnji porast prometa i, općenito, jačanje ţupanije kao ţeljezničkog i
logističkog središta. Tome bi trebala pridonijeti i jača integracija ţeljeznice te korištenja Dunava za
transport roba, odnosno inter-modalni oblici transporta.
3.3. Rijeĉni promet
Postojeće stanje riječnog prometa
Na području Vukovarsko-srijemske ţupanije nalaze se dva meĎunarodna vodna puta - Dunav i Sava.
Dunav je plovan cijelom duljinom kroz Hrvatsku te je prema Europskom ugovoru o glavnim
unutarnjim plovnim putovima od meĎunarodnog značaja (AGN) klasificiran klasom plovnosti VIc.
Dunavom se odvija meĎunarodni, regionalni i lokalni promet. Lokalni putnički promet odvija se
izmeĎu Vukovara i Bača, gdje se skelom (od 2010. godine trajektom) prevozi putnike izmeĎu dva
malogranična prijelaza.
U Vukovaru se nalazi Luka Vukovar kojom upravlja Lučka uprava Vukovar. Smještena je na 1335 km
nizvodnog toka rijeke Dunav, na desnoj obali rijeke. Povoljan poloţaj luke omogućava normalan rad
i pri najniţem vodostaju Dunava. Luka Vukovar opremljena je za pretovar svih vrsta tereta (genralni,
teški, kontejnerski, rasuti), skladištenje (2.500 m2 zatvorenog skladišnog prostora) te za ukrcaj i
iskrcaj putnika. U Iloku se nalazi jedno putničko pristanište.
Sava , kao najduţi plovni put u zemlji, uvjetno je plovna uz velika ograničenja. U uvjetima prirodnih
protoka, nije joj utvrĎena plovna klasa niti su odreĎeni gabariti plovnog puta 95. Postojeći promet ovisi
o sezonskim uvjetima vodostaja te je uglavnom lokalnog i regionalnog karaktera.
Plan razvoja riječnog prometa
Projektom ureĎenja vodnog puta Save i podizanjem klase plovnosti na kategoriju IV, ponovno bi se
uspostavio meĎunarodni promet do Siska.
Postoji plan izgradnje višenamjenskog kanala „Dunav-Sava“ koji bi s prometnog stajališta trebao biti
plovni put IV klase plovnosti (ECE standard) kao spojni plovni kanal (dvosmjerni) rijeka Save i
Dunava. Kanal bi imao višenamjensku funkciju: osiguranje kontinuiteta plovidbe u širem području,
navodnjavanje i odovnjavanje. Zbog velikih invosticijskih ulaganja, ovaj atraktivni projekt nije
realiziran.
Osim luke Vukovar i dva putnička pristaništa (Vukovar i Ilok) tu je i tovarište u Iloku koje je
privremenog karaktera i sluţi servisiranju potreba lokalnog industrijskog postrojenja.
95
http://www.prometna-zona.com/vodni-infrastruktura-006sava.html
139
U planu je izgradnja ţupanijske luke Ilok. Izrada idejnog i glavnog projekta te dinamika same
izgradnje luke ovisit će o dostupnim financijskim sredstvima.
Nadalje, planira se izgradnja zimovnika za brodove u periodu pojave leda na Dunavu u Opatovcu.
Projek je u fazi ishoĎenja dokumentacije (dozvola).
3.4.Zraĉni promet
Postojeće stanje zračnog prometa
Na području VSŢ nema primarnih zračnih luka (najbliţa je zračna luka Osijek). U blizini Vinkovaca
je tercijarna zračna luka Bok (poljoprivredno uzletište) te zračno pristanište Sopot96.
Plan razvoja zračnog prometa
Zračna Luka Osijek iam potencijal regionalne zračne putničke i cargo luke.
3.5. Graniĉni prijelazi
Granični prijelazi u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji dani su sljedećom tablicom.
Tablica 19. Granični prijelazi u VSŢ i njihove karakteristike
Opis
Susjedna
zemlja
I
cestovni-meĎunarodni
BiH
Gunja
I
cestovni-meĎunarodni
BiH
3
Ilok 1
I
cestovni-meĎunarodni
Srbija
4
I
cestovni-meĎunarodni
Srbija
5
Ilok 2
Ilok Principovac Kota
208-I
I
cestovni-meĎunarodni
Srbija
6
Bajakovo
I
cestovni-meĎunarodni
Srbija
7
Tovarnik
I
cestovni-meĎunarodni
Srbija
8
Vukovar-Vajska Sklea
II
riječni-pogranični
Srbija
9
Tovarnik
I
ţeljeznički-meĎunarodni
Srbija
10
Strošinci
-
cestovni-pogranični
Srbija
11
Bapska
-
cestovni-pogranični
Srbija
12
Drenovci
I
ţeljeznički-meĎunarodni
BiH
Rb.
Naziv
1
Ţupanja
2
Kategorija
96
namijenjeno je za prihvat i otpremu zrakoplova u povremenom zračnom prometu i školovanje; najveća
dopuštena uzletna masa 5.700 kg ; posjeduje hangar za prihvat i smještaj letjelica
140
3.6. TEHNIĈKA INFRASTRUKTURA
Kroz Vukovarsko-srijemsku ţupaniju prolaze vaţni energetski koridori: trasa Jadranskog naftovoda,
magistralni plinovod Slavonski Brod – Vinkovci (Opatovac) i Osijek - Vinkovci, 400 kV prijenosna
elektroenergetska mreţa (Ernestinovo Ugljevik i Ernestinovo-Sr. Mitrovica). Tu su i skladišta naftnih
derivata Opatovac i Vinkovci (trenutno se ne koristi). U istočnom dijelu ţupanije nalaze se
ekploatacijska polja nafte i plina (Đeletovci, Privlaka i Ilača), na području općina Nijemci i Tovarnik.
3.6.1. Elektriĉna energija
3.6.1.1.Izvori električne energije
Na području ţupanije ne postoje izvori električne energije u vlasništvu HEP-a, no postoje tri izvora
električne energije koji nisu u vlasništvu HEP-a. Jedan je u Sladorani Ţupanja u kojoj se tijekom
kampanje šećerne repe isporučuje do 2 MW vršno u mreţu HEP-a, dok su ostala dva na području
općine Ivankovo, svaki snage 1 MW, pokretani obnovljivim izvorom električne energije – bioplinom.
TakoĎer, izraĎeni su ili su u tijeku izrade elaborati optimalnog tehničkog rješenja priključka za još
nekoliko potencijalnih proizvoĎača el. energije iz obnovljivih izvora (bioplin, biomasa i sunčeva
energija) ukupno snage cca 30MW.
3.6.1.2. Prijenos i distribucija električne energije
Distributer električne energije na području Vukovarsko-srijemske ţupanije je HEP Operator
distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Vinkovci. Ima pogone u Vukovaru, Iloku i Ţupanji.
Tijekom Domovinskog rata, elektro-energetski sutsav na području VSŢ pretprio je velika oštećenja.
Cijeli niz godina radi se na njegovoj obnovi.
Osnovni preduvjet za osiguranje potrebnih količina električne energije stabilne naponske razine
ispunjen je dovršetkom TS 400/220/110 kV Ernestinovo kao ključnog elektroenergetskog postrojenja
ovog dijela Republike Hrvatske.
Na području Elektre Vinkovci nalaze se četiri transformatorske stanice TS 110/35 kV koje svojom
snagom udovoljavaju potrošnji električne energije.
Problemi se javljaju kod srednje-naponske mreţe (SN mreţa) u pojedinim dionicama zbog
zastarjelosti opreme, dotrajalosti stupova dalekovoda, nedostatnog presjeka vodiča s obzirom na
opterećenje pojedinih dalekovoda te odcjepa za trafostanice.
Gubici el. energije u distribuciji (8,04%) su nešto veći od prosjeka na razini RH (7,2%). Promatrajući
gubitke u prošlim razdobljima na području distribucijskog područja Elektre Vinkovci gubici su
smanjeni, što ukazuje da se uz izgradnju novih elektroenergetskih postrojenja i ureĎaja prati i obnova
postojećih objekata, no ipak ne u dovoljnoj mjeri.
141
3.6.1.3.Plan unaprjeđenja razvitka elektro-energetskog sustava
Izgradnja novih transformatorskih stanica naponske razine 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV odreĎena je
prema godišnjim planovima investicija te potrebama kupaca za većom snagom. U dugoročnom planu
je prelazak cijelog područja Elektre Vinkovci na 20 kV razinu čime će se značajno povećati prijenosna
moć SN mreţe te uglavnom riješiti problematika dugačkih vodova 10(20) kV.
Zbog povećanja potrošnje i priključaka novih kupaca el. energije, postojeća niskonaponska mreţa u
nekim svojim dijelovima više ne zadovoljava propisane norme. Stoga se godišnje rade planovi i za
sanaciju naponskih prilika gdje se vrši rekonstrukcija postojeće ili izgradnja nove niskonaponske
mreţe.
3.6.1.4.Obnovljivi izvori energije
Na području VSŢ su odnedavno započele prve aktivnosti na uspostavi sustavnog gospodarenja
energijom. Tako je npr. započelo praćenje i kontrola potrošnje energije u 137 zgrada koje koristi
ţupanija, no cjeloviti podaci još nisu dostupni (npr. o potrošnji energije u javnoj rasvjeti, svjetlosnom
onečišćenju i sl.). MeĎutim, radi se tek o prvim koracima za pripremu konkretnih razvojnih projekata.
Na lokalnoj razini je primjetna još uvijek vrlo niska razina aktivnosti, što se moţe povezati s još
nedovoljno dostupnim informacijama o prednostima ulaganja u energetsku učinkovitost kao i o
mogućnostima financiranja razvojnih projekata.
Potrebno je poboljšati organizacijske preduvjete za povećanje energetske učinkovitosti. IzmeĎu
ostalog, potrebno je donijeti energetsku strategiju ţupanije koja će obraditi i područje energetske
učinkovitosti. Potrebno je provesti edukaciju i stvoriti tim stručnjaka za problematiku energetske
efikasnosti koji bi bio u stanju planirati mjere i izraĎivati konkretne razvojne projekte te ujedno sluţiti
kao informacijska točka za ostale subjekte zainteresirane za područje energetske učinkovitosti.
142
3.6.2. Opskrba naftom i plinom
Industrija nafte d.d. Zagreb (INA) je Hrvatska nacionalna kompanija za naftne preraĎevine i prirodni
plin.
Trgovanje prirodnim plinom u nadleţnosti je tvrtke Prirodni plin d.o.o.97 koja je u vlasništvu
kompanije INA dd. Ukupna dobava prirodnog plina za potrebe Republike Hrvatske ostvaruje se
dobavom plina iz domaćih izvora i uvoza u onmjeru 36%:64%. Dugoročni ugovor o dobavi plina iz
Rusije potpisan je s partnerom Gazporm Export, a na snazi je od 31.12.2010.godine. Transport plina
do hrvatske granice korz Slovačku, Austriju i Sloveniju obavlja se temeljem dugorčnih ugovora o
transport plina. U cilju osiguranja pouzdane opskrbe prirodnim plinom,
INA je osigurala dobavu plina kroz Sloveniju i iz Italije, kao mogućnost uvoza dodatnih količina
plina s otvorenog energetskog trţišta. U 2009.godini glanve kategorije kupaca prirodnog plina su bile:
HEP d.d. Zagreb (22%), Petrokemija d.d. Kutina (20%), ostali povlašteni kupci (12%) i distributivni
potrošači (46%). U 2009.Ukupna prodaja prirodnog plina na trţištu RH je bila 2,778 mil.m3.
U vlasništvu INE nalaze se obje rafinerije u RH u Sisku i Rijeci. One su u 2009. preradile 4,7 mil. tona
sirove nafte, od čega je 15% nafta s domaćih naftnih polja.
Područjem VSŢ poloţen je cjevovod meĎunarodnog naftovoda JANAF. Paralelno s njime poloţen je
produktovod Bosanski Brod-Opatovac (16”; 410 mm) koji je sluţio za transport naftnih derivata iz
rafinerije u Bosanskom Brodu do skladišta u Vinkovcima i terminal u Opatovcu. Na dijelu trase on je
danas prenamijenjen u magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci (50 bara), kao temeljni izvor
napajanja plinom VSŢ.
3.6.2.1. Opskrba plinom
Ekploatacijska polja nafte i plina u Đeletovcima, Ilači i Privlaci su od nacionalnog značaja.
Prema podacima iz 1991.godine godišnja proizvodnja se kretala na razini 250 tisuća tona
nafte i 20 mil. m3 plina98.
Distribuciju i opskrbu plinom provode Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci i Prvo plinarsko
društvo d.o.o. Vukovar. U distributivnom području Plinare istočne Slavonije je 44.404 kućanstava
(Gradovi Vinkovci, Otok Ilok, Ţupanja i 17 općina), od kojih je 39,1% kućanstava priključeno na
sustav opskrbe plinom. Na distributivnom području Prvog plinarskog društva (Grad Vukovar i 9
općina) plinofikacija je provedena je nakon 2002, a priključeno je 44% kućanstava.
Na magistralni plinovod Slavonski Brod-Vinkovci naslanjaju se tri visoko-tlačna (VT) plinovoda (12
bara)99: Ţupanja-Gradište; Ţupanja-Babina Greda i Ţupanja-Vrbanja. Oni opskrbljuju srednje-tlačnu
(ST) plinsku mreţu (4 bara). Sustavom mjerno-redukcijskih postaja plin se dovodi do krajnjih
potrošača.
Plan je da kao središnji izvor napajanja plinom Vukovarsko-srijemske ţupanije sluţi magistralni
plinovod Slavonski Brod-Vinkovci (Opatovac) te planirani magistralni plinovod Osijek-Vukovar.Oni
će opskrbljivati postojeće mjerno-redukcijske postaje u ţupaniji na lokacijama: Vinkovci, Ivankovo,
97
INA Godišnje izvješće 2009.
Novijim podacima se ne raspolaţe kao niti o kapacitetu nalazišta.
99
Prostorni plan Vukovarsko-srijemske ţupanije, str.189
98
143
Ţupanja, Negoslavci i Vukovar. Kako se na području ţupaniej nalaze i lokalna izvorišta prirodnog
plina, plan je da se napajanje plinom vrši kombinacijom oba sustava, odnosno da se primarno koriste
lokalni izvori, a da se za ostale potrebe angaţiraju kapaciteti magistralnih plinovoda. Napajanje iz
lokalnih izvorišta planira se izgradnjom plinovoda Đeletovci-Privlaka.Trenutno se iz lokalnih nalazišta
opskrbljuje nekoliko naselja preko redukcijske postaje Privlaka. Izgradnjom adekvatnog broja plinsko
redukcijskih postaja (PRP) u okviru postojećih mjerno-redukcijskih postaja planira se povećati
kvaliteta plinoopskrbe na području VSŢ.
3.6.2.2. Opskrba naftom
Naftna kompanija INA dd ima vodeću ulogu u naftnom poslovanju u Hrvatskoj i značajnu ulogu u
regiji, uključujući istraţivanje i proizvodnju nafte i plina, preradu nafte, te distribuciju nafte i naftnih
derivata.
Prema kategorizaciji INE, nalazišta nafte u VSŢ pripadaju regiji Panon te se njihov eksploatacijski
potencijal ne promatra zasebno.
U regiji Panon, prema podacima INE, tijekom 2008. su rudarskim radovima na postojećim
proizvodnim bušotinama naftnih i plinskih polja100 Ţutica, Crnac, Lipovljani, Privlaka, Đeletovci,
Struţec, Šandrovac, Lupoglav, Obod, Legrad, Jamarica, Okoli, Bilogora i Kloštar polučeni dobri
rezultati: omogućena je ukupna dodatna proizvodnja 100 m³/dan nafte, 13 m³/dan plinskog kondenzata
i 456.000 m³/ dan plina. Ove količine ugljikovodika dijelom su rezultat i nastavljenih aktivnosti na
revitalizaciji domaćih polja, tijekom kojih se leţišta nafte i plina detaljno analiziraju, snimaju novim
tehnologijama, reinterpretiraju se njihova svojstva i prostiranje te se novim saznanjima omogućuje
bolje crpljenje postojećih zaliha i privoĎenje proizvodnji novih, dosad necrpljenih zaliha.
Naftovodom Đeletovci-Ruščica, nafta se s polja iz VSŢ transportira prema rafinerijama u Sisku i/ili
Rijeci.
3.6.3. Telekomunikacije
Svo dostupni podaci koji se odnose na telekomunikacije dani su u poglavlju 3.6.3. za Osječkobaranjsku ţupaniju. Jedini indikativni podatak kojim se raspolaţe za Vukovarsko-srijemsku ţupaniju
jest gustoća širokopojasnih priključaka (internet) koja je u 2009.godini iznosila 9-11%.
100
http://www.ina.hr/default.aspx?id=693
144
4. PRIRODNA OBILJEŢJA
4.1. Obradivo zemljište
Prostor ţupanije pripada velikoj, morfološkoj mega-regiji Panonskog bazena.
Prema pedološkim osobinama, dvije su osnovne kategorije kojima pripadaju tla u VSŢ: automorfna
(45,38%) i hidromorfna (54,62%) koja su pogodna za obradu. Velike površine plodnog tla, na koje
otpada 150.000 ha ili 62% ukupne površine VSŢ, omogućuju uzgoj različitih poljoprivrednih kultura
(voće, vinogradi, povrće, ljekovito bilje, i) te tako predstavljaju jedan od ključnih prirodnih resursa za
gospodarski razvoj Ţupanije.
Močvarni lokaliteti, vlaţni travnjaci i pašnjaci te lesni/praporni strmci uz Dunav (25.000 ha ili oko
10% površine VSŢ su neobraĎene i izgraĎene površine) predstavljaju neplodne površine, ali su
stanište rijetkih i ugroţenih biljnih i ţivotinjskih zajednica, pa predstavljaju vrijedne prirodne
krajobraze, te čine vaţnu sastavnicu turističke ponude VSŢ.
Velika prepreka korištenju zemljišta su minski sumnjiva područja koja obuhvaćaju oko 107 km2,
odnosno 4,4% ukupne površine Ţupanije (10.500 ha).
Tablica 20. Površina i struktura poljoprivrednog i ostalog zemljišta
Struktura
Poljoprivredne
površine (ha)
Oranice i vrtovi
139.927
Voćnjaci
2.576
Vinogradi
1.972
Livade
959
Pašnjaci
4.428
Ukupno:
149.862
Izvor: Informacija o stanju gospodarstva VSŽ, str.8
Udio (%)
93%
2%
1%
1%
3%
100%
145
4.2. Šume
Šume zauzimaju 69.000 ha, odnosno 28% teritorija ţupanije, a u gospodarskom su smislu najvrjednije
šumske zajednice šume hrasta luţnjaka sa popratnim vrstama (jasen, grab i klen). Od ukupne površine
šuma i šumskih zemljišta, kao prirodne vrijednosti zaštićeno ih je 2%. Bogatstvo raspoloţive drvne
mase je oko 20 mil. m3 i godišnji sječivi etat iznosi oko 450.000 m3 bruto drvne mase. Šume su
uglavnom očuvane, a tek ponegdje su ugroţene zbog sušenja hrasta luţnjaka, pretjeranom sječom,
uglavnom zbog drvno-preraĎivačke djelatnosti i izgradnje infrastrukture. Predstavljaju značajan
prirodni resurs u gospodarskom razvoju ţupanije, dok se njihove općekorisne ekološke i društvene
funkcije još ne cijene dovoljno.
Tipične šumske zajednice u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji su:
-
poplavne šume hrasta luţnjaka s velikom ţutilovkom . Ove najznaĉajnije šume hrasta
luţnjaka u Hrvatskoj, razvijene uz velike rijeke Savu i Dravu, u području s kraćim
vremenom plavljena.
mješovite šume hrasta luţnjaka i obiĉnog graba su najznačajnije šumska zajednica
ravničarskog vegetacijskog pojasa koje se razvijaju izvan dohvata poplavnih voda.
poplavne šume vrba i topola nalaze se u najniţim dijelovima (na obali i sprudovima uz
Savu i Dunav).
4.3. Vodene površine
U vrlo razvijenoj hidrografskoj mreţi Vukovarsko-srijemske ţupanije na sjeveroistoku dominira rijeka
Dunav, a na jugu rijeka Sava. Sa sjeveroistočnih padina Krndije slijeva se Vuka koja meandrira
sjevernom dolinom, i kod Vinkovaca se pribliţuje Bosutu na 7 km te se ulijeva u Dunav u Vukovaru.
Duga je 126 km, a sliv joj čini površina od 1.260 km
U mreţi tekućica savskog sliva, svakako je najvaţniji Bosut koji sa svojim najvećim pritokom BiĎom
ima duţinu od 186 km i porječje veliko 3.000 km. U Bosut utječu i Spačva duga 43 km i Studva duga
24 km.
Glavne rijeke u VSŢ, Dunav i Sava, predstavljaju veliki potencijal za razvoj transportnih usluga, a uz
brojne manje rijeke, akumulacijska jezera i preko 4.800 km kanalske mreţe predstavljaju i dobre
preduvjete za navodnjavanje velikih razmjera.
Ostale vodene površine čine akumulacije (Lovas), retencije (poplavne površine Spačvanskih šuma) te
ribnjaci (Vuka i Mohovo)101.
Na području VSŢ nalaze se izvori termalne vode102 koji predstavljaju značajan potencijal za
izgradnju toplica s termalnim vodama (wellness centra) rekreacijskih i turističkih objekata, kao i
staklenika/plastenika i sustava za grijanje za općine na čijem se području nalaze.
Planirana izgradnja Kanala Dunav-Sava bi značajno utjecala na sveukupni razvoj VSŢ jačanjem
gospodarskog razvoja temeljenog na transportu, omogućavanjem boljeg reţima podzemnih voda za
hrastove šume, unapreĎenje navodnjavanja u poljoprivredi kao i kroz povećanje zapošljavanja tijekom
izgradnje kanala.
101
Prostorni plan VSŢ, str.68 i 167.
Ukupno 9 izvora: Đeletovci-2; Ilača-1; Babina Greda-1; Tovarnik-1; Otok-1; Gradište-1; Nuštar-2 (Izvor:
VSŢ,2010)
102
146
4.4. Zaštita priorode i krajobraza
U Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji zaštićeno je 1.342,23 ha, tj. oko 0,55% ukupne površine Ţupanije.
Zaštićene prirodne vrijednosti obuhvaćaju 3 posebna rezervata, 5 spomenika prirode, 4 spomenika
parkovne arhitekture, 3 značajna krajobraza i 3 park šume.
Obzirom da još nije osnovana Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na
području Vukovarsko-srijemske Ţupanije, upravljanje zaštićenim područjima povjereno je gradovima
i općinama na čijem se teritoriju nalaze, te Hrvatskim šumama i drugim koncesionarima.
Za zaštićena prirodna područja potrebno je donijeti Pravilnik o unutarnjem redu kojim se pobliţe
propisuju mjere zaštite očuvanja, unaprjeĎenja i korištenja te Plan upravljanja zaštićenim područjem
(za kategorije zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, park prirode, regionalni park, posebni rezervat i
zaštićeni krajobraz).
Tablica 21. Zaštićene prirodne vrijednosti u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji sukladno Prostornom
planu Ţupanije [Drţavni zavod za zaštitu prirode, 1]
Kategorija zaštićenog podruĉja
posebni rezervat šumske vegetacije
posebni rezervat šumske vegetacije
posebni rezervat šumske vegetacije
spomenik prirode - rijetki
primjerak drveća
spomenik prirode - rijetki
primjerak drveća
spomenik prirode - rijetki
primjerak drveća (skupina)
Naziv zaštićenog podruĉja
Loţe*
Radiševo*
Vukovarske Dunavske ade*
Hrast luţnjak (Quercus
robur L.) u Ivankovu
Hrast luţnjak (Quercus
robur L.) u Ţupanji*
Skupina hrastovih stabala
luţnjaka (Quercus robur L.)
kod Starih Mikanovaca
spomenik prirode - rijetki
Skupina hrastovih stabala
primjerak drveća (skupina)
luţnjaka (Quercus robur L.)
u Drenovcima*
spomenik prirode - rijetki
Skupina stabala poljskog
primjerak drveća (skupina)
brijesta (Ulmus minor
Miller) kod Drenovaca
spomenik parkovne arhitekture
Park Lenije u Vinkovcima
spomenik parkovne arhitekture
Park na Trgu bana Josipa
Šokčevića u Vinkovcima
spomenik parkovne arhitekture
Park oko dvorca u Nuštru*
spomenik parkovne arhitekture
Park u Iloku*
značajni krajobraz
Područje uz rijeku Vuku*
značajni krajobraz
Spačva*
značajni krajobraz
Virovi*
park šuma
Šuma Kanovci kod
Vinkovaca
park šuma
Šuma Kunjevci kod
Vinkovaca*
park šuma
Šuma Zvirinac kod
Vinkovaca*
* zaštićena područja na popisu Državnog zavoda za zaštitu prirode
Površina(
ha)
108,7
4,1
115,0
-
Registar.
broj
703
727
855
890
Godina
zaštite
1975.
1975.
1989.
1999.
-
713
1976.
-
895
1999.
-
55
1961.
-
897
1999.
4,0
0,88
894
895
1999.
1999.
13,17
5,0
694,81
278,0
185,0
18,16
648
690
898
892
896
930
1971.
1973.
1999.
1999.
1999.
2003.
25,98
891
1999.
39,05
899
1999.
147
Krajobrazne vrijednosti
Prema sadrţajnoj i metodološkoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske, Vukovarsko-srijemska
ţupanija se svrstava u prirodno-geografsku regiju Istočne Hrvatske, krajobraznu jedinicu: nizinska
područja sjeverne Hrvatske.
Prema fizionomiji radi se o agrarnom krajobrazu s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim
područjima. Upravo ti šumski kompleksi, s rubnim područjima i vlaţnim livadama i pašnjacima, te
područjima uz vodotoke najveće vrijednosti krajobraza.
Prostornim planom Vukovarsko-srijemske ţupanije iz 2002. godine propisuje se potreba detaljnijeg
planiranja i razrade uvjeta zaštite: osobito vrijednih područja (prostornih cjelina i naselja), konfliktnih
područja (koja su zbog suprotstavljanja različitih aktivnosti i oštećenja prirode ugroţena ili rizična), te
ranjivih područja (osobito osjetljiva područja naselja i drugih prostora u opasnosti od posljedica
fizičke destrukcije ili drugih opasnosti prouzročenih čovjekovim djelovanjem ili prirodnog porijekla).
Konfliktna i ranjiva podruĉja su dijelovi obale rijeka Dunav, Bosut i Spačva zbog širenja
graĎevinskih područja naselja sekundarnog stanovanja te dijelovi područja Spačvanskih šuma zbog
izgraĎenih i planiranih infrastrukturnih koridora kao i zbog usklaĎenja interesa gospodarske
eksploatacije šuma i njihove zaštite.
U prostorno planskoj dokumentaciji Ţupanije navedena su podruĉja vrijednih cjelina prirodnog i
kultiviranog krajobraza koje treba čuvati i za koje treba izraditi detaljne uvjete korištenja i zaštite:
• cjeline prirodnog i kultiviranog krajobraza:
 desne obale i vodotoka Dunava,
 lijeve obale i vodotoka Save,
 obala i vodotoka Bosuta,
 obala i vodotoka Vuke,
 obala i vodotoka Spačve,
 obala i vodotoka Studve,
• širi prostor dijela Đakovačkog ravnjaka
• surduke i akumulaciju Grabovo na Vukovarskom ravnjaku.
148
4.4.1. Podruĉja zaštićena/prepoznata prema meĊunarodnim konvencijama
U mreţi NATURA 2000 u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji nalaze se područja i točke dani donjom
tabelom.
Tablica 22. Područja VSŢ u mreţi NATURA 2000
Rb.
A.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
C.
1
Podruĉje
Poligonska podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa
(SCI)
Krivsko ostrvo
Trpinja
Jankovačka dubrava
Ripača - Komletinci
Jelaš
Spačvanski bazen
Radiševo - odjel 14 C
Zib
Virovi
Loţe
Dunav - Vukovar
Vukovarski aerodrom
Baćina greda - Šarengrad
Hagel - Šarengradska ada
Lesne padine uz Dunav kod Iloka
Mala Dubrava - Vučedol
Skendra i Orlovnjak
Poligonska podruĉja vaţna za ptice (SPA)
Spačvanski bazen
Površina
(ha)
96.347,07
204,90
106,80
45,52
78,57
73,28
42.992,47
372,52
570,29
73,63
77,73
6.380,00
110,66
39,93
1.178,26
286,79
228,30
534,93
42.992,47
Toĉkasta podruĉja vaţna za vrste (osim ptica) i staništa
B.
(SCI)
1
BiĎ-Šiškovci
2
BiĎ-Cerna
Izvor: http://www.natura2000.hr/
Spaĉvanski bazen kao najveći kompleks vlaţnih luţnjakovih šuma u Hrvatskoj, uključujući i
rezervat šumske vegetacije Radiševo. Vaţno je područje za očuvanje ptica, prvenstveno crne rode
(Ciconia nigra), te orla štekavca (Heliaetus albicila) i orla kliktaša (Aquila pomarina), kao vrsta s
nepovoljnim statusom u Europi, odnosno ugroţenih na razini EU, ali i drugih vrsta. Prema stupnju
ugroţenosti, područje je ocijenjeno kao rizično, tzn. ugroţeno zbog mijenjanja vodnog reţima šume,
ureĎivanja šuma, lova i krivolova, nestanka pašnjaka i vlaţnih livada u okolnom području.
Obronci Fruške gore kod Iloka, na krajnjem istoku Ţupanije, vaţni su kao posljednje gnjezdište
orla krstaša (Aquila heliaca) u Hrvatskoj. Osim orla krstaša (ugroţena vrsta u EU), vaţno je i za
očuvanje stepskog sokola (Falco cherrug) i rusog svračka (Lanius collurio).
Republika Hrvatska stranka je Konvencije o moĉvarnim staništima (Ramsar, 1973.) od 1991.
godine. Sukladno obvezama ove Konvencije, u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji popisani su sljedeći
moĉvarni lokaliteti: termalni izvori: Babina greda; kanali: 60 kanala i 3.157 povremenih kanala;
Stalne slatkovodne moĉvare/bare: bare Borovo Selo, Cakovci, Ilok 1, Ilok 2, Petrovci 1, Petrovci 2,
Somovac, Sotin 1, Sotin 2, Sotin 3, Sotin 4, Sotin 5, Vinkovci 1, Vinkovci 2 i Vukovar i rukavac
Virovi; te akumulacija Graborovo.
149
4.5. Stanje okoliša
4.5.1. Zrak
U VSŢ ne postoji kontinuirano praćenje kakvoće zraka, meĎutim prema rezultatima mjerenja u
susjednim ţupanijama moţe se zaključiti da je zrak zadovoljavajuće kvalitete.
Kako u VSŢ nema sustavnih mjerenja kakvoće zraka, kao baza za opću preliminarnu ocjenu kakvoće
zraka iskorišteni su podaci s mjernih postaja iz susjedne Osječko baranjske ţupanije .
Premda nema sustavnog mjerenja, pretpostavlja se da najveća onečišćenja dolaze od: grijanja
prostorija i postrojenja (16 onečišćivača prema podacima iz 2004.), emisije iz procesnih tehnologija
(Dilj – Vinkovci, PIK – Vinkovci, Plinacro – pogon Slavonija, itd.), emisije iz industrijskih
postrojenja ( Sladorana – Ţupanja, PIK – Vinkovci, Cestorad – Vinkovci, itd.), promet (ispušni plinovi
teretnih vozila), neureĎena odlagališta (npr. deponij Bazjaš u Privlaci i Petrovačka dola u Vukovaru,
gdje povremeno dolazi do zapaljenja otpada), stočarske farme (neugodni mirisi, amonijak i dušik) i
septičke jame.
Na području ţupanije nema kontinuiranog mjerenja koliĉine peludi u zraku, a evidentirana je
raširenost alergene ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). Karta raširenosti ambrozije izraĎena je
samo za grad Vinkovce.
Prema podacima dobivenim anketiranjem gradova i općina Ţupanije (lipanj-kolovoz 2006.), većina
jedinica lokalne samouprave je kao glavni izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak navela promet, dok
se u gradovima uz promet spominje i industrija. Promet je glavni izvor emisija dušikovih dioksida
(cestovni promet 40 %, a van-cestovni 24,7 % ukupnih emisija NOX-a), teških metala (cestovni
promet izvor je 70,6 % emisija TM) i ugljičnog monoksida (oko 40 % emisija CO potječe iz cestovnog
prometa, a 39,4 % iz ne-industrijskih loţišta) u Hrvatskoj. Osim prometa, u naseljima bez industrije,
velik izvor emisija u zrak su ne-industrijska loţišta na kruta i tekuća goriva.
Poseban problem predstavljaju neureĊene deponije na kojima povremeno dolazi do zapaljenja
odbačenog otpada. Kao produkti nekontroliranog gorenja javljaju se dim, plinovi i čaĎa koje zajedno s
ostacima otpada vjetar raznosi u bliţu i dalju okolinu deponije.
Poseban oblik onečišćenja zraka su neugodni mirisi iz neodrţavanih septiĉkih jama te sa stoĉnih
farmi u blizini naselja. Poljoprivreda (naročito stočarstvo) je glavni izvor emisije amonijaka u zrak
(90,7 % amonijaka koji se ispušta u zrak u Hrvatskoj potječe iz poljoprivrede).
150
4.5.2. Vode
Površinske vode
Vukovarsko-srijemska ţupanija ima izrazito razvijenu hidrografsku mreţu. Njezino područje
omeĎeno je dvjema velikim rijekama (Savom i Dunavom) te ispresijecano mnogim vodotocima i
razgranatom kanalskom mreţom od I do IV reda. Rijeke, vodotoci i kanali I i II reda prostiru se u
duţini od 851 km a detaljna kanalska mreţa III i IV reda u duţini od 4.748 km. Stanje površinskih
voda prati se na mjernim postajama.
Podaci dobiveni ispitivanjem kakvoće površinskih voda za pokazuju da je stanje kakvoće voda
pojedinih rijeka lošije od propisanog u Drţavnom planu za zaštitu voda. Glavni razlozi oneĉišćenja
površinskih voda su najĉešće ispusti neproĉišćenih komunalnih otpadnih voda u vodotoke,
incidentna oneĉišćenja sa farmi, oneĉišćenja s neureĊenih odlagališta otpada, oneĉišćenja s
prometnih i poljoprivrednih površina te prekograniĉna oneĉišćenja.
Sljedećom tablicom dajemo pregled klasa površinskih voda u 2009. godini na 13 mjernih postaja u
Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji.
Tablica 23. Klase površinskih voda u VSŢ u 2009.godini
Fizikalnokemijski
pokazatelji
Biološki
I
I
II
I
II
II
Bosut
I
III
I
III
IV
II
Sava
I
II
II
II
II
II
Bosut
Sava
I
I
III
I
I
II
IV
II
V
II
III
II
Spačva
II
III
I
IV
IV
IV
BiĎ
I
III
I
V
V
II
Sava
Vuka
Dunav
Dunav
I
I
I
I
I
III
II
I
II
I
II
II
I
V
II
II
II
III
III
III
II
III
II
II
KPK (Mn)
Indeks saprobnosti
("S")
Sava
Ukupni kisik
III
II
Ukupni dušik
V
IV
Nitrati
V
IV
Nitriti
I
I
Amonij
III
III
BPK (5)
Električna vodljivost
I
II
Zasićenje kisikom
Alakalitet
Bosut
Bosut
Otopljeni kisik
Ph
Hranjive tvari
Rijeka
Mjerna
postaja/pokazatelji
Vinkovci, nizvodno
(sredina)
Lipovac (sredina)
Ţupanja , nizvodno
(sredina)
Vinkovci, uzvodno
(sredina)
Ţupanja, uzvodno
(lijeva obala)
Rokovci-Andrijaševci
(sredina)
Gunja (sredina)
Apševci-Lipovac
(sredina)
Velika KopanicaVrpolje (sredina)
Račinovci (lijeva
obala)
Tordinci (sredina)
Borovo (desna obala)
Ilok (sredina)
Reţim kisika
Izvor: HRAST, 2011
151
Kanalizacijski sustav je nerazvijen, samo 52% stanovništva (5 gradova i 1 općina) ima javni
kanalizacijski sustav, ali i tamo je razina priključenosti na sustav nezadovoljavajuća (u Vukovaru 20
% gradskog područja nema odvodnju), a 70 km postojeće mreţe treba sanirati. Otpadna voda se
ispušta izravno u recipijente (kanale i rijeke), osim u Vinkovcima, gdje je izgraĎen pročistač otpadnih
voda.
Zavod za javno zdravstvo VSŢ odgovoran je za praćenje ispravnosti vode za piće. Voda koja nije
tretirana (72 javna bunara i 15-ak izvorišta), u velikom broju slučajeva ne zadovoljava kemijsku
ispravnost, prvenstveno zbog geološkog sastava tla te intenzivne uporabe pesticida i umjetnih gnojiva.
4.5.3. Gospodarenje otpadom
Plan gospodarenja otpadom Vukovarsko-srijemske ţupanije izraĎen je 2008 za razdoblje do 2011, no
stupanj provedbe je nizak. Naime, UtvrĎena je lokacija i započele su pripremne radnje na izgradnji
Ţupanijskog centra za gospodarenje otpadom (ŢCGO). Kako se radi se o izuzetno sloţenom i skupom
projektu, za njegovu realizaciju će trebati dosta vremena i ogromna financijska ulaganja.
Planirani Centar za gospodarenje otpadom – Stari Jankovci trebalo bi djelovati preventivno te
osigurati sustavno zbrinjavanje i obradu otpada u skladu s vaţećim propisima RH i EU.
Otpad se odlaţe na 6 sluţbenih i 85 divljih odlagališta koja se povremeno saniraju. Sustav odvojenog
sakupljanja otpada je u fazi uspostavljanja (samo u 12 mjesta postoji odvojeno prikupljanje nekih vrsta
otpada).
Danas u VSŢ postoji organizirano prikupljanje otpada koje obavlja 20 komunalnih poduzeća i
koncesionara kojim je obuhavaćeno oko 70% stanovništva.
Sustav reciklaţnih dvorišta još uvijek nije u potpunosti uspostavljen. Ozbiljna prepreka razvoju su
potrebne izmjene u prostorno-planskoj dokumentaciji, a koje još uvijek nisu usvojene od strane
jedinica lokalne samouprave.
Stupanj provedbe usvojenih planova gospodarenja otpadom na lokalnoj razini je vrlo nizak.
152
4.6. Vodno gospodarstvo
4.6.1. Vodoopskrba
Pitka voda
Preko 95% stanovništva ţupanije opskrbljuje se pitkom vodom iz vodovoda. Uz Regionalni
vodoopskrbni sustava Istočne Slavonije, dio stanovništva se opskrbljuju lokalnim vodovodom u koima
je voda najniţe prihvatljive kvalitete (onečišćenja teškim metalima). Na području Ţupanije nalaze se
ukupno 42 javna vodovoda (vodoopskrbna sustava) te 72 javna bunara (2003).
Grad Vukovar i okolna naselja snabdijevaju se vodom direktno iz Dunava (prethodno se pročišćava) te
nemaju alternativna rješenja u slučaju većeg onečišćenja rijeke, što znači da bi u slučaju incidenta
trebala biti donesena zabrana korištenja vode za piće.
Gradovi i naselja Vukovarsko-srijemske ţupanije se postepeno priključuju na regionalni vodovod
Istočne Slavonije, s izvorištem kvalitetne vode na području Brodsko-posavske ţupanije.
Na regionalni vodovod Istočne Slavonije do sada su priključeni gradovi Vinkovci i Ţupanja te naselja
Gradište, Cerna, Andrijaševci, Rokovci, Ivankovo, Mikanovci i VoĎinci.
Stanje vodoopskrbne infrastrukture je loše. Vodovodna mreţa je uglavnom starija od 30 godina.
Prisutni su veliki gubici vode (primjerice preko 50% u pojedinim lokalnim sustavima) zbog posljedica
ratnih razaranja i nedostataka uslijed starosti sustava.
Opskrbom vode u Ţupaniji upravljaju uglavnom javna poduzeća na razini gradova, a postoji i nekoliko
lokalnih vodovoda. Vezano uz sanitarnu zaštitu izvorišta samo 15-tak izvorišta ima odluke za
proglašenje sanitarnih zona.
Što se tiče priključenosti naselja na vodoopskrbnu mreţu situacija je relativno zadovoljavajuća.
Potrebno je sanirati postojeću mreţu javnih izvorišta i piezometarskih bušotina te omogućiti daljnje
korištenje ili napuštanje. Kao prijedlog za zaštitu izvorišta potrebno je izraditi katastar
oneĉišćivaĉa za svaki vodoopskrbni sustav u skladu s Pravilnikom o utvrĊivanju zona sanitarne
zaštite (NN 55/02).
153
4.6.2. Odvodnja
U funkciji zaštite voda od onečišćenja od posebnog je značenja odvodnja otpadnih voda i stanje
izgraĎenosti sustava javne odvodnje. Proces urbanizacije doprinio je intenzivnim ulaganjima u
izgradnju vodoopskrbnih
sustava. Rezultat toga je bolja i kvalitetnija opskrba vodama, pa je došlo i do porasta potrošnje vode.
Nasuprot tome, izgradnja odvodnog sustava nije pratila rast vodoopskrbe.
Prema rezultatima provedene ankete 103moţe se reći da je najbolja odvodnja na području grada
Vinkovaca gdje je pokriveno 76 % kućanstava, zatim grada Vukovara 50 %, grada Ţupanje 35 % i
grada Iloka 24 %. Ostale općine ili nemaju izgraĎen sustav, ili je upravo u fazi izgradnje ili
projektiranja. Za veliki broj općina koje su u fazi ili projektiranja ili izgradnje sustava, ograničavajući
faktor predstavljaju financijska sredstva.
Procjenjuje se da u Vukovarsko-srijemskoj ţupaniji svega 52% stanovništva (5 gradova i 1 lokalna
općina) priključeno je na kanalizacijski sustav. Za sada samo Vinkovci imaju izgraĎen cjeloviti sustav
za pročišćavanje otpadnih voda, općina Nuštar ima mehanički pročišćivač, a grad Vinkovci izgraĎen
kolektor.
Puštanje otpadnih voda direktno u recipijent ili kanale koji inače sluţe za melioracijsku odvodnju,
direktno utječe na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Glavni recipijenti oborinske odvodnje za
područje Vukovarsko-srijemske ţupanije su rijeke Bosut i Vuka, koje suvišnu oborinsku vodu odvode
u Savu i Dunav.
Sustav za gospodarenje otpadnim vodama u Podunavlju nalazi se na niskom stupnju razvoja s obzirom
na zahtijevane standarde, ali u granicama drţavnog prosjeka od 45%. Nizak stupanj gospodarenja
otpadnim vodama odnosi se na nerazvijeni sustav javne kanalizacije kao i na nedostatak prerade
otpadnih voda.
4.6.3. Vodotoci i vode
Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih graĎevina i ureĎaja za odvodnu viška voda sa
poljoprivrednih i drugih površina, što ima za posljedicu bolje korištenje poljoprivrednog zemljišta.
Područje Vukovarsko-srijemske ţupanije nalazi se u području slivova rijeka Dunava, Save i Drave, te
se dijeli na dva slivan područja:
1) "Vuka" koje gravitira Dravi i Dunavu i
2) "BiĎ-Bosut" koje gravitira Savi.
Vodotoci i kanali dijele se u četiri reda i na području Ţupanije njihova ukupna duţina iznosi preko
5.000 km, od čega rijeke iznose 14,09 km, vodotoci 47,32 km, kanali I. I II. reda 522,33 km, kanali III.
reda 591,63 km te kanali IV. reda 4.067,67 km.
Jedan od većih problema zaštite okoliša su kanali I i II reda , koji su zapošteni te takav sustav nije
funkcionalan i uzrok je čestih plavljenja poljoprivrednih površina čak i za manjih kiša. Ovo stanje
prvenstveno je posljedica ratnih zbivanja i okupacije dijela Ţupanije za čijeg je trajanja zapušteno
poljoprivredno zemljište pa se tako i kanali nisu redovno odrţavali.
Hrvatske vode dd nastoje realizirati projekt dovoĎenja tih kanala u nulto stanje.
103
Izvješće o stanuju okoliša Vukovarsko-srijemske ţupanije 2008., str. 62
154

Priopćenje za javnost - Zaključci sjednice NO 8.12.2014.

Dr. Aleksandar Nagy,

Program - Medicinski fakultet Osijek

Preuzmi pdf - Savjetovatelj.com

RED LETENJA ZA LJETNU SEZONU 2015

20-godišnje iskustvo u izradi arhitektonskih projekata

Pomoc u kuci

Projekt «Društveno koristan rad u očima javnosti» će kroz izradu i

Poziv za iskaz interesa Edukacija „Učenje za

5_PRO MEMOR - Panon Think Tank