FRANJEVAČKI INSTITUT ZA KULTURU MIRA Franciscan Institute for the Culture of Peace Poljudsko šetalište 4, 21000 Split, CROATIA, Tel./Fax: 021/ 381-011; 381-257 OIB: 27766497965, Žiro račun kod Splitske banke Split: 2330003-1100095271 e-mail: [email protected], www.franjevacki-institut.hr FRANJEVAČKA LJETNA ŠKOLA ZA KULTURU MIRA SEMINAR O FENOMENU NASILJA Rama-Šćit, 4-8-srpnja 2011. VODIČ KROZ SEMINAR 1 Dragi prijatelji! Dobro došli na seminar o fenomenu nasilja u sklopu Franjevačke ljetne škole za kulturu mira. Okuplja nas spremnost da u svrhu vlastitog profesionalnog sudjelovanja u ozdravljenju ljudskih odnosa izložimo svoja znanja, predodžbe i možebitne stereotipe o nasilju znanstvenoj refleksiji i kritici. Prednost ovog seminara jest njegova multidisciplinarnost i stručnost. Hvala zato svim sudionicima. Svi mi dolazimo glede pitanja nasilja razočarani i zabrinuti: Množi se stručna literatura, usavršava zakonodavstvo i strategije nenasilja, „širi prostor slobode“, ali se nasilje pojavljuje u sve suptilnijim oblicima, kao neodvojiv dio ljudske egzistencije,kao misterij zla. Ipak ima jedan odgovor, kao najviši izbor ljudske slobode: osobnim nenasiljem zaustaviti spiralu zla, nenasilja, odmazde. Radi ove mogućnosti vrijedi ponovno otvorit dijalog s teologijom, kao i s najnovijim filozofskim spoznajama o odnosu čovjekove odgovornosti, slobode i nasilja. Ono što potvrđuje današnja misao (npr. francuski filozof Pascal Bruckner) može se kao struktura zla i nasilja čitati već u biblijskom izvješću o grijehu. Tako je i za modernog čovjeka zlo uvijek izvan njega, u drugome: društvu, povijesti, patrijarhatu, sustavu i sl. Taj stav posve lako vodi u prezir drugoga, agresiju, stvaranje neprijateljske slike o drugome. Na toj podlozi lako se stvori totalitarna ideologija ili vjerski fanatizam koji u drugome vidi zlo i prijetnju za svoj biološki opstanak. Takav stav čovjeka udaljava od suočenja sa sobom, daje mu privid nedužnosti Zlo nije stvar morala. Nalazimo se s onu stranu dobra i zla. Zlo se tretira kao bolest. Tako terapeutika zamjenjuje moralku. Moderni čovjek živi u velikoj kušnji nedužnosti, dok istovremeno sudjeluje u destrukciji života i pretpostavki života. Moderni filozofi poput Horkheimera i Adorna upozoravaju da se radikalni destruktivni antropocentrizam ne zaustavlja na bezdušnom razaranju prirode, nego istom logikom zahvaća čovjeka i njegovo društvo. Kad se pitamo kako nastaje nasilje među djecom ili na drugim „ nedužnim“ mjestima, dobro se podsjetiti da nekrofilni odnosi naše lažne kulture nedužnosti prema najmanjima, nezaštićenima (djetetu u utrobi majke, cvijetu, siromahu) određuje naš cjelokupni svemir. Neka ovaj seminar adresira tamu nasilja i vrati povjerenje u smisao odgovornosti za život. Mit i nenasilje, koliko god sve te vrijednosti ostaju stvar eshatološkog mira i pomirenja. 2 FRANJEVAČKA LJETNA ŠKOLA KULTURE MIRA SEMINAR O FENOMENU NASILJA KUĆA MIRA – RAMA, ŠĆIT PROGRAM · Nedjelja, 3.07. 2011: Okupljanje do 20,00 · Ponedjeljak, 4.07.2011: 7,30 Jutarnja molitva-Euharistija, predvodi fra Ivan Sesar, predsjednik VFZ-a 9,00 -12,00 Prof. dr. Renato Matić, Društveni aspekt nasilja 16,00-18,00 Prof. dr. Renato Matić, Radionica: Uvježbavanje modela radionica prepoznavanja društvenog konteksta nasilja i oblici zauzetosti za žrtve nasilja 20,30 Tematska večer: Ljubo Ladan, Govor o nasilju u teološkim časopisima · Utorak, 5. 07. 2011: 7,30 Jutarnja molitva-Euharistija, predvodi fra Mijo Džolan 9,00-12,00 Prof. dr.sc. Vlado Jukić, Psihološko-psihijatrijski aspekt nasilja 16,00-18,00 Prof. dr. sc.Vlado Jukić i dr. Aleksandar Savić, Radionice: Primjena psihološko-psihijatrijskih spoznaja o nasilju u ophođenju sa žrtvama nasilja. Dr. Katica Nikolić, Nasilje nad i među djecom i adolescentima 20,30 Tematska večer: Edita Čolo, CRS: Projekti “Izaberimo mir zajedno” primjer prakse izgradnje mira u BiH 3 Srijeda, 6. 07. 2011: 9,00-12,00 Prof. dr.sc. fra Toni Vučković, Kršćanski odgovor nasilju 15,00-16,30 Radionica: CRS, Caritas BiH: Iskustvo nasilja, patnje i pomirenja, svjedočenje troje predstavnika udruženje žrtava rata u BiH 17,00 Prof. dr. fra Toni Vučković, Radionice: Euharistija i ispovijed kao odgovori na nasilje; Liturgijsko i socijalno prakticiranje ljubavi, kao radikalna sloboda od nasilja; Religijsko traženje novog mjesta za žrtvu i nasilnik 20,30 Tematska večer: Molitva- Euharistija, predvodi fra Ante Vučković · Četvrtak, 7. 07. 2011: 7,30 Jutarnja molitva-Euharistija, predvodi fra Ante Vučković 9,00-12,00 Mr. Ivica Šola, Uloga medija u generiranju kulture nasilja 16,00-18,00 Mr. Ivica Šola, Radionice: · Moja odgovornost za nasilje · Samoorganiziranje roditelja i odgojnih djelatnika · Pravo na djetinjstvo 20,30 Tematska večer: Mr. Ivica Šola · Petak, 8.07. 2011: 7,30 9,00-12,00 Jutarnja molitva-Euharistija, predvodi fra Šimun Bilokapić Dr. Rebeka Anić, Radionica: Provjera osobnih stavova prema uobičajenim postavkama o obiteljskom nasilju na temelju upitnika; Rasprava u plenumu o učestalosti i znakovitosti izraženih stavova Predavanje: Mitovi i činjenice o obiteljskom nasilju 16,00-18,00 Prof. dr. fra Šimun Bilokapić, Obitelj kao okvir raznih oblika nasilja Radionica: Uvježbavanje primjene spoznaja u ophođenju sa žrtvama ovih nasilja 20,00 Tematska večer: Rekapitulacija i evaluacija seminara 4 FRANJEVAČKA LJETNA ŠKOLA KULTURE MIRA SEMINAR O FENOMENU NASILJA KUĆA MIRA – RAMA, ŠĆIT DNEVNI RED 3.07. 2011. Okupljanje sudionika u večernjim satima 20,00 sati Večera, upoznavanje s prostorom i programom, podjela radnih materijala 4 - 8. 07. 2011. 7,30 sati Jutarnja molitva- Euharistija 8,00 sati doručak 9,00 - 12,00 sati Predavanja 10,45-11,15 sati Pauza za kavu 12,30 sati Ručak i popodnevni odmor 16,00-18,00 sati Radionice s pauzom od 15 minuta 19,00 sati Večera 20,30 sati Tematska večer 8. 07. 2011. 20,00 sati Rekapitulacija i evaluacija seminara. Završetak seminara. 21,00 sati Opcije: odlazak ili još jedno noćenje 9.07. 2011. 8,00 sati Doručak i odlazak 5 SAŽECI PREDAVANJA DRUŠTVENI ASPEKT NASILJA Doc. dr. sc. Renato Matić, Hrvatske studije U izlaganju će se uvodno pokušati uskladiti individualna i prije stečena polazišta o nasilju s obuhvatnom ali preciznom definicijom o nasilju kao obliku društvenog djelovanja i društvenog odnosa koji rezultiraju ograničenjem, trpljenjem, patnjom ili smrtnom posljedicom. O odnosu društva i nasilja naglasit će se teza o društvenoj promociji nasilja, tj. raspravit će se pitanje: kako nasilje postaje prihvatljivo i poželjno? Proces prihvaćanja nasilja za ostvarenja društveno poželjnih ciljeva, događa se između usvajanja društvenih normi i vrijednosti kroz procese socijalizacije i internalizacija, te izgradnje kritičke samosvijesti, što dovodi do konačnog izbora djelovanja za koje će se netko odlučiti. Potom će se raspraviti premreženost suvremenog društva strukturama nasilja koje se stabiliziraju u svim društvenim odnosima od obitelji, preko šireg socijalizacijskog okoliša (škole, posla, mjesta življenja i medijskog prostora), i nacionalne razine putem osvajanja ekonomskih, političkih interesa, pa sve do civilizacijskog kruga i globalnog društva. U tom se smislu može govoriti o društvu nasilja, ko je podrazumijeva socijalnu zbilju / ambijent u kojemu je nasilje prihvatljivo, poželjno a potom i legitimno društveno djelovanje. Referentne točke za razumijevanje društva nasilja, mogu se izraziti na idući način. Svaki poznati oblik društvenog življenja podrazumijeva: postojanje različitih oblika nasilja (samo se u nekim slučajevima uključuje mehanizam socijalne kontrole s različitim stupnjevima društvenih sankcija); razlike u koncentraciji društvene moći između društvenih aktera (pojedinci, grupe, skupine); partikularne (specifične) interese kao kriterije odluke za koje će se slučajeve nasilja primjenjivati mehanizam socijalne kontrole, kojemu će se vidu nasilja prepustiti više slobodnog prostora, a koji se oblici nasilja neće definirati kao nasilje. U nastavku će se raspraviti okolnosti nasilja koje je moguće prepoznati u hrvatskom društvu. Prije svega u smislu promjena koje su se dogodile u političkom i ekonomskom području, a koje su potom zakonitošću spojenih posuda utjecale na promjene u kulturalnom području, zahvativši normativni, vrijednosni i simbolički prostor, čime su se zaokružile pretpostavke za sveprisutnu i dugotrajnu društvenu anomiju. U završnom dijelu izlaganja bit će govora o potencijalima za prevladavanje društvenih okolnosti kojima se obnavlja koncept društva nasilja, s naglaskom na mogućnosti kojima raspolaže svaki individualni društveni akter. 6 RADIONICE · Uvježbavanje modela radionica prepoznavanja društvenog konteksta nasilja i oblici zauzetosti za žrtve nasilja: „Euro vlak” i “Igra uloga – Gdje stojiš?” 1. Euro vlak ….40“ Kako bi propitali vlastite (negativne) stavove pozovemo sudionike na putovanje. Na ploči su ispisani mogući suputnici: - pretili švicarski bankar - mlada žena iz Poljske obučena kao prostitutka - žena afričkog porijekla koja prodaje kožne predmete - mladi umjetnik, HIV pozitivan - sredovječna Romkinja s malim djetetom - francuski poljoprivrednik koji govori samo francuski - kurdska izbjeglica koja živi u Njemačkoj - ukrajinska studentica koja živi u Beču i ne želi se vratiti doma - radikalna feministica iz Nizozemske - navijač Manchester Uniteda iz Londona - slijepi harmonikaš iz Austrije - srpski ratni veteran - švedski skinhead - talijanski DJ - mlada žena iz Rusije s brojnim pirsizima po cijelom tijelu Putovanje od Lisabona do Moskve, trajat će 7 dana, a spavaća kola dijelit će s tri osobe (po izboru). S kojim bi osobama najrađe putovali? Na papir, svatko za sebe treba odgovoriti: S kojim bi putnicima s popisa dijelili spavača kola? Zašto? S kojim putnicima nikako ne bi željeli putovati? Zašto? Kako bi se osjećali da s vama nitko ne želi dijeliti spavaća kola? Diskusija koju prema unaprijed strukturiranim pitanjima moderira voditelj radionice. 2. „Korak naprijed – igra uloga” Na papiriće (broj usklađen s brojnošću grupe) napisati opis pojedinih osoba, članova našeg društva. 40“ Zamolimo sudionike da malo promisle o problemima s kojima se osoba koju su izvukli suočava. Kako bismo sudionicima pomogli da se užive u uloge na papiriće im napišemo pitanja za uživljavanje: Gdje živite?, S kim se družite?, Kakva je vaša financijska situacija?, 7 Jeste li sretni?, Mislite li da drugi imaju predasude o vama?, Imate li puno prijatelja? Sudionicima se također predlaže da si daju neko ime radi boljeg uživljavanja u ulogu. Nakon što su se uživjeli u ulogu, zamolimo sudionike da stanu u liniju. Sudionicima dajemo upute; mi ćemo čitati tvrdnje, a oni neka promisle o tome da li osoba u čiju ulogu su se uživjeli to može ostvariti ili ima ostvareno u hrvatskom društvu. Ukoliko osoba ima ostvareno pravo sudionik će napraviti korak naprijed, a ukoliko nema ostaje stajati na mjestu. Za svaku novu tvrdnju sudionici se miču jedan korak unaprijed, ne vraćajući se na početnu poziciju od prethodne tvrdnje. Napomena: vrlo je važno imati na umu prostor u kojem će se radionica održavati, odnosno paziti na to da sudionici imaju dovoljno mjesta za kretanje. Isto tako je važno paziti da su upute jasne svim sudionicima. Nakon što je zadnja tvrdnja pročitana sudionike se zamoli da pogledaju oko sebe tko gdje stoji i da se predstave (iz uloge). Kako bi izašli iz uloge, sudionici na glas izgovaraju svoje ime i prezime i gdje se nalaze te se ponovno vraćaju u krug. Ostatak vježbe, diskusija i evaluacija se vode iz pozicije sudionika, a ne iz uloga (to je važno naglasiti kako ne bi došlo do zabune). Započnemo diskusiju tako što ćemo prokomentirati najbližu i najudaljenjiju poziciju/ulogu od početne, a zatim razgovor potičemo pitanjima, prvo na osobnoj, a zatim i na društvenoj razini (pitnja se prilagođavaju grupi s kojom radimo). · · · · · · · Kako ste se osjećali (iz pozicije sudionika ne uloge) Da li ste i vi u svom životu nekada imali takav osjećaj, kako se nosite s tim Da li je ovo realna situacija jednakopravnosti u našem društvu? Možemo li reći da svi u našem društvu imaju jednaka prava i prilike? Što ste primijetili da se događalo tijekom radionice? Da li ste bili svjesni teškoća sa kojima se drugi u vašoj okolini susreću? Kako ovo iskustvo ili vaša iskustva mogu utjecati na vaš rad s ciljnim skupinama s kojima radite? 8 Govor o nasilju u hrvatskim teološkim časopisima od 1990. do 2011. godine, Ljubomir Ladan, teolog doktorand Rad je bibliografsko analitički doprinos tematiziranju nasilja u hrvatskim teološkim časopisima od 1990-2011. Obrađeni su časopisi: Bogoslovska smotra, Crkva u svijetu, Diacovensia i Nova prisutnost, kroz dvadeset godina izlaženja od 1990. godine, odnosno od 1993. godine od kad izlazi časopis Diacovensia. Analizom i sistematizacijom objavljenih članaka uočljiv je najveći interes za ratno nasilje, zatim je tu interes za obiteljsko nasilje, seksualno nasilje, filozofsko tematiziranje nasilja... U skladu sa zastupljenošću rad je podijeljen u pet dijelova s podnaslovima: 1. Rat i nasilje 2. Nasilje i obitelj; 3. Filozofija i teologija nasilja 4. Seksualno nasilje 5. Ostali oblici nasilja Nakon svakog poglavlja donesena je bibliografija koja govori o određenom tipu nasilja. 9 NASILJE NAD I MEĐU DJECOM I ADOLESCENTIMA Dr. Katica Nikolić, Klinika za psihijatriju, Mostar, BiH . Pod nasiljem se podrazumijevaju odnosi i ponašanje pojedinaca ili institucija kojima se ugrožava ili osujećuje normalan psihofizički razvoj kao i integritet ličnosti. Kao pojam i pojava u društvu se ne tolerira, ali je ono u većoj ili manjoj mjeri u različitim oblicima oko nas. Problemu nasilja nad djecom i među djecom i adolescentima se poklanja sve više pažnje i traže se odgovarajuća rješenja u preventivnom djelovanju, zdravstvenoj, socijalnoj i zakonskoj zaštiti. Novija istraživanja pokazuju da je oko 30% školske djece doživjelo nasilje. Svaki četvrti dječak, peta djevojčica smatraju da su u posljednjih nekoliko mjeseci bili izloženi nasilju od strane vršnjaka. Svaki treći dječak i svaka peta djevojčica su bili nasilni prema svojim vršnjacima u školi (Unicefova istraživanja za jugoistočnu Europu, 2008.g). Nasilje se iskazuje u više oblika: fizičko, verbalno, emocionalno, seksualno, kulturalno, ekonomsko, socijalno. Poseban oblik nasilja među školskom djecom i adolescentima je bullying, koji podrazumijeva postojanje tri elementa: a) negativni postupci i ponašanja, b) opetovanost i trajnost, c) asimetričan odnos snaga. Kada govorimo o djeci i adolescentima treba razlikovati: - sukob - nasilje - zlostavljanje - zanemarivanje. U toj populaciji potrebno je registrirati psihološke, odgojne, edukativne i socijalne karakteristike osoba koje se ponašaju nasilno i osoba koje trpe nasilje, kao i spoj čimbenika koji doprinose da netko poprimi model nasilničkog ponašanja, a drugi postane žrtvom nasilja. Želimo imati škole i društvo sa nultim pragom tolerancije na nasilje. To je dugotrajan proces koji zahtijeva puno napora i dobre volje da bi se uspjelo ostvariti životno okruženje bez nasilja u kome svatko ima pravo biti poštovan, ali ima i dužnost poštovati druge. Preventivne, odgojne i edukativne mjere, zakonske odredbe kada se govori o nasilju, zlostavljanju, zanemarivanju ili delinkventnom ponašanju djece i adolescenata su u domeni obitelji, škole, općinskih vlasti, vjerskih zajednica, državnih institucija, nevladinih organizacija. Koncept radionice: 10 Program radionice na seminaru o fenomenu nasilja bi uključivao sljedeća pitanja: · · · · · · · · · · Što je sukob, nasilje, zlostavljanje, zanemarivanje? Vrste nasilja? Zašto su djeca nasilna? Tko su žrtve, tko su nasilnici? Tko će i zašto postati nasilnik ili žrtva? Kako ih prepoznati? Rizične skupine djece i adolescenata, rizične skupine roditelja? Internet i mobitel u "službi" nasilja? Uloga obitelji i društva u prevenciji? Mitovi i činjenice o zlostavljanju? Zakonska odgovornost? Radionica podrazumijeva interaktivan pristup svih sudionika. 11 Predstavljanje projekta „Izaberimo mir zajedno“ (Choosing Peace Together - CPT) Edita Čolo, Catholic Relief Service Projekt „Izaberimo mir zajedno“ (Choosing Peace Together - CPT) finansijski podržan od United States Agency for International Development (USAID) zajednički implementiraju Catholic Relief Services (CRS) i Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (Caritas Bk BiH), u trajanju od dvije godine (januar/siječanj 2010–januar/siječanj 2012). „Izaberimo mir zajedno“ je projekat u okviru koga radimo na izgradnji stabilnog i održivog mira na nivou lokalnih zajednica i BiH kao države. Cilj projekta je da zajedno sa članovima aktivnih organizacija u lokalnim sredinama radimo na izgradnji mira i tako damo doprinos pozitivnim promjenama u bh. društvu. Kroz projekat „Izaberimo mir zajedno“ podržavamo udruženja žrtava širom BiH, radeći na stvaranju pozitivnijih stavova ka pomirenju na nivou lokalne zajednice. Projekat za cilj ima saradnju sa dvije grupe aktera: osobe koje mogu koristiti svoj uticaj kako bi aktivno promovirali ozdravljenje i pomirenje, kao i institucije koje mogu iskoristiti svoje strukture koje omogućavaju liderstvo i mjesto gdje može doći do pomirenja. Pristup se temelji na ideji da kada se pojedinci pomire sa posljedicama sukoba u svojim životima, oni mogu postati puno učinkovitiji nosioci mira u svojim zajednicama. Naš rad podijeljen je u odvojene, ali međusobno povezane cjeline. Prva cjelina jeste implementacija edukativnog psihosocijalnog programa koji se provodio tokom 2010. godine. Program se sastojao od tri ciklusa radionica na teme: Komunikacija kao osnov odnosa, Stres i trauma i njihov uticaj na pojedinca, porodicu i društvo, i Identitet i žalovanje – bitni faktori u procesu izgradnje mira. Cilj je bio na osobnom nivou osnažiti pojedince, članove udruženja žrtava u razumijevanju svojih životnih iskustava, poticanju razvoja drugih socijalnih vještina. Na radionicama je učestvovalo 136 osoba direktnih ratnih stradalnika, sa kojima je na 9 radionica radilo 13 predavača. Paralelno sa radom na ovoj cjelini našeg programa radimo i na izgradnji kapaciteta organizacija/udruženja žrtava, ali i na njihovom umrežavanju sa drugim organizacijama civilnog društva i donatorima. Namjera ovog procesa je da se sinhroniziraju aktivnosti aktera civilnog društva u cilju što boljeg implementiranja projektnih aktivnosti, rezultata i podizanja kvalitete usluga za krajnje korisnike. 12 Trenutno radimo aktivnosti pod nazivom „Sta ja imam za reci“ tj., javna govorenja s ciljem da pošaljemo poruku kako osobe koje su najviše stradale tokom ratnih dešavanja mogu biti i jesu nosioci poruke pomirenja. Projekti “Izaberimo mir zajedno” - primjer prakse izgradnje mira u BiH Cilj prezentacije je predstaviti metodologiju rada na projektu “Izaberimo mir zajedno”. Metodologija se u osnovi sastoji od sprovođenja tri paralelna pristupa u radu na izgradnji mira, i to: a) Prstup “čovjek čovjeku” (people to people approach) – osobni pristup partnerima i korisnicima u projektu. Pishosocijalna edukacija o komunikaciji, traumi i opraštanju. Način na koji se sprovodila i njeni efekti. b) Osnaživanje – individualno i organizacijsko osnaživanje. Što ono podrazumjeva i zahtijeva u kontekstu bh društva. c) Umrežavanje – stvaranje institucionalnog sisitema podrške; osnivanje Mreže za izgradnju mira i njena važnost. Na temelju, rezulteta evaluacija i na osnovu primjera prakse na sva tri navedena nivoa djelovanja, problematizrat će se uspješnost programa u kontekstu dobrih i loših strana ovakve metodologije, te uporediti sa drugim vrstama aktivnosti koje poznajemo a koje se sprovode u Bosni i Hercegovini s cilje izgradnje stabilnog i mirnog BiH društva. Ključne riječi: izgradnja mira, aktivizam lokalne zajednice, pristup ”čovjek čovjeku” , institucionalno osnaživanje i umrežavanje. 13 KRŠĆANSKI ODGOVOR NASILJU Prof. dr. Toni Vučković, Katolički bogoslovni fakultet, Split Kršćanstvo je rođeno u svijetu punom nasilja. Upravo stoga je moguće na njemu otčitati i odgovore na nasilje. Proces nenasiljnog ophođenja s nasiljem, s počiniteljima i žrtvama počinje u židovstvu. Abraham i žrtvovanje Izaka. Paradoksalno nasilje koje premješta nasilje. Josip i njegova braća. Nasilje koje rađa spasenjem. Katalog zapovjedi i pozadina nasilja i slobode. Krist - nenasiljno djelovanje koje je izazvalo suglasje nasilja riječju i djelom. Isusov odgovor sasvim nenasilan. Uskrsnuće. Pamćenje kroz oprost. Odgovor nasilju ali ne istom mjerom. Tragovi otpora nasilju u sakramentima. Euharistija iz perspektive počinitelja i perspektive žrtve. Ispovijed. Duhovnost, pobožnosti i nenasilje. Fenomen savjesti. 14 ULOGA MEDIJA U GENERIRANJU KULTURE NASILJA Mr. Ivica Šola, Sveučilište u Osijeku i Glas Slavonije Predavanje će imati tri cjeline. Prva, pod naslovom «Geneza medija u RH kao geneza nasilja». Cilj je ukazati kako je nastanak vodećih medija u RH proizvod fizičkog, moralnog i zakonskog nasilja, gdje će se na konkretnim primjerima ukazati da su osnovni kreatori javnoga mnijenja, koje se vodi «publicitetom zla» (Tenžerin izraz) kao temeljnim kriterijem, propaganda nasilja kao najkurentnije tržišne robe. Osim ovoga, ukazat ćemo i na suprotne primjere. U drugom dijelu bavit ćemo se zakonskim i etičkim i aspektima suzbijanja kulture nasilja u medijima. Radni naslov je «Etički kodeksi HR medija, cinizam samoregulacije». Na primjeru konkretnog etičkog kodeksa jedne medijske kuće vidjet ćemo da su etički kodeksi «smokvin list» koji treba zamagliti ideološki i tržišni fundamentalizam. Naime, dok etički kodeksi bujaju, kao i pravna regulativa (pitanje klevete), nikada više nije bilo kršenja istih. Osvrnut ćemo se i na spregu politike i medija zbog čega je takvo ponašanje moguće, tj. gleda mu se kroz prste. U trećem dijelu pod naslovom «Nasilje je postalo prirodno», bavit ćemo se nasiljem u dva najjača medija, televizijom i Internetom te mimetičkim karakterom nasilja. Naime, primarni faktor socijalizacije kod djece i adolescenata, kako istraživanja pokazuju, nije više obitelj, već Internet (tzv. društvene mreže), koje vrve zloporabama. Trenutačno najveća opasnost jest pedofilija i i sukladno vabljenje. Budući da još ne postoji podaci za RH, služit ćemo se podacima UN-ovih agencija i nekih susjednih zemalja. Glavna teza (znanstveno potkrijepljena): Veća kohezija u obitelji, smanjuje «bježanje» u «virtualni svijet». Djeca i mladež iz problematičnih obitelji puno lakše postaju žrtve nasilnika skrivenih iza lažnih ili ukradenih identiteta. KONCEPT TRIJU RADIONICA: 1. Moja odgovornost za nasilje: Lajtmotiv je Menedeville koji kaže: «Objavite izvršenje smrtne kazne, i umah će se isprazniti sve gostionice i lokali a mase potrčati kako bi to gledali.» Naime, geneza kulture nasilja nije moguća bez njegove navezanosti na neke antropološke datosti. Diskusija. Prijedlozi. 2. Samoorganiziranje roditelja i odgojnih djelatnika: Naime, već imamo jedan uspješan projekt GROZD (Glas roditelja za djecu) koji je uspio spriječiti svojom inicijativom i lobiranjem kod zakonodavaca neke neprihvatljive tendencije u tzv. spolnom odgoju djece. Zar nije moguće organizirati sličnu udrugu i pokret i u kontekstu medijskog nasilja? Diskusija. Prijedlozi. 3. Pravo na djetinjstvo: Već od najranije životne dobi djeca se pripremaju za divljačku kompetitivnost, uče jezike i druge vještine već prije školske dobi. Kriteriji odgoja prilagođavaju se kriterijima tržišta. Ne odgajaju se za ljude, već za «proizvođače i potrošače». Diskusija. Prijedlozi. 15 MITOVI I ČINJENICI O OBITELJSKOM NASILJU Dr.sc. Jadranka Rebeka Anić, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar”, Zagreb Različita uvjerenja, usvojene postavke, tvrdnje ili učenja o obiteljskom nasilju koja se ne temelje na provjerenim činjenicama, ali pružaju prikladna, pojednostavljena objašnjenja, u literaturi se nazivaju mitovi o obiteljskom nasilju. U predavanju će biti predstavljeni ishodi istraživanja najčešćih mitova o obiteljskom nasilju. Posebna pozornost bit će posvećena pitanju ljubavi u nasilnom bračnom odnosu i posljedicama koje za žrtvu može imati teološko opravdanje povezanosti ljubavi i nasilja. Predavanju će prethoditi radionica koja će se sastojati od osobnog rada i rada u skupini. Osobni rad: Svaki će sudionik dobiti tablicu s uobičajenim postavkama o obiteljskom nasilju i svatko će odredit stupanj svoga (ne)slaganja s navedenim postavkama. Rad u skupini: Sudionici će predstaviti ishode svoga premišljanja i pokušati odrediti postavke s kojima se najviše slažu. Ishod rada u skupini bit će predstavljen u plenumu. Nakon plenuma slijedi predavanje. 16 OBITELJ KAO OKVIR RAZNIH OBLIKA NASILJA Dr.sc. fra Šimun Bilokapić, Katolički bogoslovni fakultet, Split Ljudima naviknutim na idealnu sliku obitelji gornji će naslov izgledati nevjerojatnim, čak skandaloznim. Nasilje se događa, uvjerenja su, negdje drugdje, među ljudima koji se mrze, ljute, koji žude za dominacijom i moći, a ne baš u obitelji. Za mnoge ideja obitelji usko je povezana s iskustvom ljubavi i vrednotama poštovanja, istinoljubivosti, nenasilja, solidarnosti, besplatnosti. Ona je sveta stvarnost, kućna crkva, učiteljica života, tvrđava moralnosti. Ona je zajednica ljudi koji se, više nego u bilo kojoj drugoj ustanovi, međusobno vole i skrbe jedni za druge. Ovakva reakcija je posvema razumljiva i referira se na temeljno ljudsko iskustvo i zasigurno dobrim dijelom odgovara istini o obitelji. Istraživanja i analize suvremenih obitelji, međutim, upućuju na činjenicu da je odnos ljubavi i obitelji vrlo kompleksan odnos. Podrobnija analiza obiteljskog života jasno ukazuje na postojanje stanovitog obiteljskog paradoksa: veliki rizik od nasilja postoji upravo ondje gdje su ljudi snažno usmjereni jedni na druge, gdje su fundamentalno ovisni jedni od drugima, gdje se međusobno vole. Upravo ta blizina i uzajamna očekivanja mogu na zastrašujući način rezultirati ranjavanjem obitelji, ponižavanjem, oštećivanjem i uništenjem njezinih članova. Obitelj može biti i jest okvir najrazličitijih oblika nasilja što pokazuje i svakidašnje iskustvo. Ovim predavanjem želimo barem djelomično osvijetliti taj okvir tame, tu mračnu stranu obiteljskog života obilježenog nasiljem-grijehom. Radije upotrebljavamo termin „kućno nasilje“ negoli „obiteljsko nasilje“ kako bismo obuhvatili sve oblike obiteljskoga života koji se svojim vrednotama i načinom svoga strukturiranja udaljuju od tradicionalne obitelji utemeljene na heteroseksualnom braku. Razlog tomu je što mnoge statistike i javno mnijenje nekada ne vode dovoljno računa o promijenjenoj situaciji obiteljske ustanove, pripisujući tako klasičnoj obitelji količinu nasilja koja se nje izravno ne tiče. Nakon što u bitnim crtama odredimo fenomen kućnoga nasilja, pristupit ćemo njegovoj klasifikaciji temeljenoj na odnosu počinitelj-žrtva i kratkoj analizi njegovih pojedinačnih pojavnih oblika. Klasifikaciju nam sugerira sama struktura obiteljske ustanove koja počiva na četiri relacijske osovine: odnos među supružnicima, odnos roditelja prema djeci, odnos odrasle djece prema roditeljima i starijim osobama u obitelji, odnos među braćom i sestrama. Svaki od spomenutih donosa može biti u većoj ili manjoj mjeri prožet fizičkim, verbalnim, psihičkim, emocionalnim, intelektualnim, seksualnim, duhovnim i ekonomskim nasiljem. Budući da kućno nasilje snažno propituje, a nekada i optužuje Crkvu zbog njezina navještaja i djelovanja, u završnom dijelu izlaganja ćemo samo skicirati nekoliko mogućih usmjerenja za rješenje ili barem smanjenje ovoga obiteljskog zla. Prijedlozi se tiču crkvenoga govora o braku i obitelji, iznalaženja prikladnoga etičkog modela za obiteljski život, uloge sakramenata u prevenciji kućnoga nasilja, uloge crkvenih institucija, djelatnika i organiziranih grupa u zaštiti od nasilja i pomoći žrtvama/počiniteljima. Crkva nije samo mjesto liječenja, podrške i osnaženja, nego je vođa i graditelj zajednice. Zato mora čuti, razumjeti i djelovati. 17 Nacrt radionice: Rad u četiri skupine. Na temelju rečenoga u predavanju podrobnije analizirati uzroke i posljedice kućnoga nasilja te iznijeti prijedloge za primjereno ophođenje i pomoć žrtvama nasilja u slučajevima: bračnoga nasilja, nasilja nad djecom, nasilja nad starijim osobama i nasilja među potomcima (braćom i sestrama). 18
© Copyright 2024 Paperzz
