Katalog informacija Trgovačkog suda u Zagrebu sa stanjem na dan

REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Amruševa 2/II, Zagreb
Br. 26 Su-39/14
Zagreb, 1. listopada 2014.
KATALOG INFORMACIJA TRGOVAČKOG SUDA U ZAGREBU
(sa stanjem na dan 1. listopada 2014. )
OPĆI PODACI :
Adresa:
Trgovački sud u Zagrebu
Amruševa 2/II
10 000 Zagreb
Palmotićeva 22
10 000 Zagreb
Stalna služba u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac
tel. 047 606-149
fax. 047 415-303
Telefoni:
00-385-1- 4897-222
00-385-1-4897-273
00-385-1-4897-287
00-385-1-4897-268
00-385-1-4897-244
00-385-1-4897-229
00-385-1-4897-257
00-385-1-4897-244
00-385-1-4897-208
Centrala
Ured predsjednika suda
Tajništvo suda
Računovodstvo suda
Zamjenik predsjednika suda
Predsjednik parničnog odjela
Predsjednik izvanparničnog i ovršnog odjela
Predsjednik stečajnog odjela
Voditelj sudskog registra
00-385-1-4897-235
00-385-1-4897-293
00-385-1-4897-218,219
00-385-1-4897-433
00-385-1-4897-227
00-385-1-4897-205,206
Upravitelj sudske pisarnice
Prijemno-otpremna pisarnica
Parnična pisarnica
Izvanparnična i ovršna pisarnica
Stečajna pisarnica
Sudski registar, prijemna pisarnica
Telefax:
00-385-1-4920-871
00-385-1-4897-297
00-385-1-4920-311
Ured predsjednika suda
Sudski registar
Tajništvo suda
E-mail:
[email protected]
[email protected]
RADNO VRIJEME SUDA/PRIJEM STRANAKA.
Radno vrijeme suda je od 7,30 do 15,30 sati.
Dnevni odmor traje od 12,00 do 12,30 sati.
Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama:
Uredovno radno vrijeme prijemne pisarnice za primanje stranaka je svaki radni rad od 8,00 sati
do 15,00 sati. Upiti putem telefona – svaki radni dan od 7,30 do 15,30 sati.
Uredovno radno vrijeme za primanje stranaka u ovršnoj, izvanparničnoj, stečajnoj i parničnoj
pisarnici je svaki dan od ponedjeljka do četvrtka od 9,00 do 11,00 sati. Upiti putem telefona –
svaki radni dan od 13,00 do 14,00 sati.
Uredovno radno vrijeme sudskog registra za primanje stranaka je svakog radnog dana od
ponedjeljka do petka od 8,00 do 12,00 sati. Upiti putem telefona – svaki radni dan od 13,00 do
14,00 sati.
Podizanje rješenja u sudskom registru je svakog radnog dana od utorka do petka od 8,30 do
12,00 sati.
Uredovno radno vrijeme viših sudskih referenata u sudskom registru je srijeda i petak od 8,30
sati do 12,00 sati.
Suci, viši sudski savjetnici i sudski savjetnici primaju stranke ponedjeljkom od 9,00 do 11,30
sati.
Suci i sudski savjetnici primaju u pravilu samo pozvane stranke (članak 42. stavak 4. Sudskog
poslovnika „Narodne novine“ broj 37/14 i 49/14 )
Napomena:
Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga otežan ponovni dolazak u sud primit će se i
izvan vremena određenog za primanje stranaka. Tako će se postupiti i u hitnim i drugim
opravdanim slučajevima. (članak 42. stavak 5. Sudskog poslovnika „Narodne novine“ broj 37/14
i 49/14)
Predsjednik suda prima stranke, u pravilu prema unaprijed dogovorenom terminu.
Način obraćanja stranaka sudu:
Tužbe, ovršne prijedloge, žalbe i druge pravne lijekove predaje se u sudu u skladu s
odgovarajućim zakonskim odredbama.
Predstavke, pritužbe na rad, upiti i slično iz nadležnosti trgovačkog suda, mogu se u pisanom
obliku uputiti predsjedniku trgovačkog suda neposredno, poštom, telefaxom ili elektronskom
poštom (e-mail).
Podnesci moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, te trebaju sadržavati
sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati (podatke o nazivu prema kojem se
predmet vodi i pod kojim brojem, podatke o strankama, osobne podatke i adresu, tvrtku i
adresu, sjedište pošiljatelja, vlastoručni potpis pošiljatelja, odnosno njegovog zastupnika).
Obavještavanje stranaka o stanju predmeta:
Obavijesti o stanju predmeta mogu se dobiti neposredno u pisarnicama suda te putem telefona.
Stranke, njihove punomoćnike i zastupnike o stanju predmeta obavještava službenik sudske
pisarnice na osnovi podataka iz upisnika i spisa.
Obavijest će se ograničiti na podatke o stadiju postupka i sucima pojedincima, predsjednicima
vijeća, članovima vijeća i sudskim savjetnicima kojima je predmet dodijeljen u rad.
Pri davanju obavijesti zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji, kao i o
vjerojatnom ishodu postupka.
Obavijesti se mogu davati telefonom, elektroničkom poštom i u pisanom obliku.
Drugostupanjski sud ne može davati obavijesti o donesenim odlukama koje nisu otpravljene
prvostupanjskom sudu.
Stranke mogu same putem interneta obaviti uvid u podatke iz stavka 2. ovog članka ako je za
sudski predmet uspostavljena usluga Javni pristup osnovnim podacima o sudskim predmetima
(usluga e-Predmet) (članak 43. Sudskog poslovnika „Narodne novine“ broj 37/14 i 49/14)
Razmatranje spisa
Članak 44. Sudskog poslovnika („Narodne novine“ broj 37/14 i 49/14)
Stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici i druge osobe ovlaštene su razgledati, fotografirati i
tražiti prijepis ili presliku spisa odnosno njihovih dijelova.
Druge osobe koje učine vjerojatnim postojanje opravdanog interesa mogu razgledati,
fotografirati, tražiti prijepis ili presliku spisa, odnosno njihovih dijelova po pribavljenoj dozvoli
suca kojem je predmet dodijeljen u rad, odnosno predsjednika suda ako je postupak
pravomoćno dovršen.
Razgledanje, fotografiranje, prepisivanje i preslikavanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici pod
nadzorom službenika sudske pisarnice.
Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa.
Čl. 150. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 )
Stranke imaju pravo razmatrati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.
Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti razmatranje i prepisivanje
pojedinih spisa. Kad je postupak u tijeku, dozvolu daje sudac pojedinac, odnosno predsjednik
vijeća, a kad je postupak završen-predsjednik suda ili sudac koga on odredi.
Članak 65. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03,107/07,
146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 144/12, 68/13 )
Svaka osoba može u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlaštenog djelatnika suda obaviti uvid u
podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u
registru, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra.
Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava na temelju
kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određenog trgovca.
Sud ne smije od osobe koja traži uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili presliku
podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.
Napomena:
Pravo stranaka na prepisivanje (presliku) stečajnih spisa veže se uz prava uređena Stečajnim
zakonom te načela stečajnog postupka. Sudionici stečajnog postupka (stečajni dužnik,
predlagatelj, stečajni vjerovnik i njihovi punomoćnici) mogu preslikavati samo dio stečajnog
spisa koji se odnosi na njihova prava i u svezi kojih prava imaju pravo dostave zapisnika ili
rješenja u tijeku stečajnog postupka, ali im ostaje pravo na uvid u cjelokupni spis, sukladno
odredbama Sudskog poslovnika.
Pristup određenim informacijama ograničen je pojedinim odredbama važećih zakona i to:
- člankom 307. Zakona o parničnom postupku koji propisuje da sud može isključiti javnost za
cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala, javnog reda ili
državne sigurnosti, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne, odnosno radi zaštite
privatnog života stranaka, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u
posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde; sud može
isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda propisanim Zakonom o parničnom
postupku ne bi moglo osigurati nesmetano održavanje rasprave;
- člankom 6. Ovršnog zakona ( NN 112/12, 25/13, 93/14.) koja propisuje da će se pri provedbi
ovrhe i osiguranja paziti na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da
ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni;
- člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13.) koji
propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana
stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka; ako je informacija
sukladno zakonu proglašena poslovnom ili profesionalnom tajnom, poreznom tajnom, ako je
informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, ako je
informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka
izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke te ako je
pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima
- člankom 6. st. 5. Zakona o medijima („Narodne novine“ broj 59/04, 84/11, 81/13) koja
propisuje da glasnogovornik suda može uskratiti davanje informacije kada su tražene
informacije radi zaštite javnog interesa na propisan način određene kao državna ili vojna tajna,
ili kada bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka sukladno zakonu, osim
ako se njihovom objavom može spriječiti izvršenje težega kaznenog djela ili spriječiti
neposredna opasnost za život ljudi i njihovu imovinu;
Tarifa sudskih pristojbi- Zakon o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj 74/95,
57/96, 137/02, (26/03), 125/11, 112/12 i 157/13)
I. PARNIČNI I OVRŠNI POSTUPAK
1. Podnesci
Tar. br. 1.
(1) Za tužbu i protutužbu plaća se prema vrijednosti predmeta spora sljedeća pristojba:
iznad
do kuna
kuna
0,00
3.000,00
100,00
3.000,00
6.000,00
200,00
6.000,00
9.000,00
300,00
9.000,00
12.000,00
400,00
12.000,00
15.000,00
500,00
Preko 15.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 500,00 kuna i još 1% na razliku iznad
15.000,00 kuna, ali ne više od 5.000,00 kuna.
(2) Za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, prijedlog za ovrhu, protuovrhu i
osiguranje, rješenje o ovrsi, protuovrsi i osiguranju, prijedlog za povrat u prijašnje stanje,
prijedlog za osiguranje dokaza i odgovor na prijedlog za ponavljanje postupka, tužbu, žalbu i
reviziju plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za prigovor protiv platnog naloga i prigovor protiv rješenja o ovrsi plaća se pristojba iz stavka
1. ovoga Tar. br.
(4) Za prijedlog za priznanje odluke stranog suda i za ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe
plaća se pristojba u iznosu od 150,00 kuna.
Napomena:
1. Ako bračni drugovi suglasno zahtijevaju rastavu braka zajedničkim prijedlogom za rastavu
braka ili zahtjevom za sporazumnu rastavu braka, plaća se samo jedna pristojba.
2. Ako su podnesci primljeni na zapisnik kod suda, uključujući i one koji su primljeni na zapisnik
tijekom rasprave, plaća se pristojba propisana za odnosni podnesak. Pristojba iz stavka 2.
ovoga Tar. br. plaća se i za odgovor na tužbu primljen na zapisnik tijekom rasprave, ako tuženik
nije prije ročišta podnio odgovor na tužbu, a bio je pozvan da to učini.
3.Kada je već u tužbi stavljen prijedlog na izdavanje privremene mjere ili kada se u žalbi stavi
prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se osim pristojbe za tužbu ili žalbu i pristojba za
odnosni prijedlog, osim ako je predloženo izdavanje privremene mjere u statusnim sporovima
(rastava ili poništenje braka; utvrđivanje vanbračnog očinstva i drugo) ili u sporovima za
uzdržavanje djece.
4. Za prijedlog za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje plaća se jedna pristojba i onda kada se
predlaže više sredstava ovrhe, protuovrhe ili osiguranja, bez obzira je li predloženo naknadno ili
istodobno.
5. Ako je u kojem od podnesaka navedenih u ovom Tar. br. stavljen zahtjev za upis u zemljišne
knjige, neće se naplaćivati i pristojba propisana za podnesak kojim se traži upis u zemljišne
knjige.
6. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za prijedloge uz podneske ne plaća se
pristojba.
2. Odluke
Tar. br. 2.
(1) Za prvostupanjsku presudu kao i za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se,
prema vrijednosti predmeta spora, pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
2) Za presudu zbog ogluhe, za presudu bez održavanja rasprave te za presudu zbog izostanka,
za presudu na temelju odricanja i za presudu na temelju priznanja, donesenu najkasnije na
pripremnom ročištu ili na prvom ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije održano,
plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.
(3) Za rješenje o odbačaju nedopuštene revizije plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(4) Za rješenje o izdavanju platnog naloga plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.
(5) Za rješenje o ovrsi, protuovrsi, osiguranju dokaza ili osiguranju po odredbama Ovršnog
zakona plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br.1, a ako se ovo rješenje donosi na temelju stranih
ovršnih isprava, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.
(6) Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje plaća se pristojba
iz stavka 1. Tar. br. 1.
(7) Za rješenje o prijedlogu za priznanje odluke stranog suda, za rješenje o prijedlogu za
odgodu ili obustavu ovrhe plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Obveza plaćanja pristojbe za prvostupanjsku odluku ne ovisi o tome je li odluka postala
pravomoćna.
2. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br. ne plaća se pristojba.
3. Ako viši sud ukine odluku nižeg suda i predmet vrati na ponovno raspravljanje nižem sudu,
ne plaća se pristojba za novu odluku. Pristojba se ne plaća ni za novu odluku koja bude
donesena pošto se dopusti povrat u prijašnje stanje ili ponavljanje postupka.
4. Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba, ako je za odluku koja je dopunjena
plaćena pristojba prema punoj vrijednosti predmeta spora.
5. Ako je tijekom parnice donesena međupresuda, plaća se pristojba na puni iznos vrijednosti
predmeta spora. U tom slučaju neće se plaćati pristojba za konačnu odluku koja bude donesena
poslije međupresude.
6. Ako je tijekom parnice donesena djelomična presuda, plaća se pristojba prema vrijednosti
zahtjeva o kojem je odlučeno. Pristojba za konačnu odluku plaća se prema vrijednosti ostatka
spornog zahtjeva koji nije obuhvaćen djelomičnom presudom.
7. Pristojba za platni nalog uračunava se u pristojbu za odluku suda koja bude donesena
povodom prigovora protiv platnog naloga. Pristojba za rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne
isprave uračunava se u pristojbu za odluku.
8. Pristojba za odluku o prijedlogu za ovrhu, protuovrhu, osiguranje dokaza ili osiguranje po
Ovršnom zakonu, kao i pristojba za odluku povodom tužbe u kojoj je stavljen prijedlog za
izdavanje platnog naloga, plaća se prilikom podnošenja prijedloga ili tužbe.
9. Za rješenje o ovrsi, protuovrsi ili osiguranju plaća se jedna pristojba i onda kada je bilo
odlučeno o više sredstava za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje, bez obzira na to je li odlučeno
istodobno ili naknadno.
10. Za prvostupanjsku presudu koja je donesena u svezi s protutužbom plaća se pristojba kao
da je posebice raspravljano o protutužbi.
11. Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se
posebice za svaku parnicu kao da ne postoji spajanje više parnica
3. Pravni lijekovi
Tar. br. 3.
(1) Za žalbu i reviziju protiv presude, te za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja
posjeda, plaća se iznos pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 1. povećan za 100%.
(2) Za žalbu i reviziju protiv rješenja, te za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba
iz stavka 1. Tar. br. 1.
(3) Za žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda plaća se pristojba samo, ako se žalbom
pobija rješenje koje podliježe plaćanju pristojbe po Tar. br. 2.
(4) Za žalbu protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje i
kojim se odlučuje o priznanju odluke stranoga suda, plača se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, aIi
ne više od 160,00 kuna.
4. Nagodba
Tar. br. 4.
(1) Za sudsku nagodbu tijekom prvostupanjskog postupka ne plaća se pristojba.
(2) Brisano.
Napomena :
Ako je međupresudom odlučeno o osnovanosti zahtjeva, a potom se zaključi nagodba o iznosu
zahtjeva, ne plaća se pristojba za nagodbu.
II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK
A. OPĆE ODREDBE
Tar. br. 5.
(1) Za prijedlog o pokretanju postupka ili za vraćanje u prijašnje stanje u izvanparničnoj stvari,
plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za odluku prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 150,00 kuna.
(3) Za žalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od
200,00 kuna.
(4) Brisan.
(5) Brisan.
Napomena :
1. Pristojba iz ovoga Tar. br. plaća se u izvanparničnim postupcima koji nisu propisani posebnim
odredbama za pojedine izvanparnične postupke.
2. Ne plaća se pristojba na žalbu protiv rješenja o oduzimanju poslovne sposobnosti, ako je
podnosi osoba lišena poslovne sposobnosti ili njezin zakonski zastupnik, te skrbnik.
3. U svim izvanparničnim postupcima primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe iz točke
5. i 6. Napomene uz Tar. br. 1. i iz točke 1., 2., 3. i 4. Napomene uz Tar. br. 2.
B. POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE VRSTE IZVANPARNIČNOG POSTUPKA
1. Postupak za diobu
Tar. br. 6.
(1) Za prijedlog za diobu suvlasništva i zajedničke imovine, plaća se pristojba prema vrijednosti
imovine i to:
iznad do kuna kuna
0 20.000,00 100,00
20.000,00 30.000,00 150,00
30.000,00 50.000,00 200,00
Ako vrijednost imovine prelazi iznos od 50.000,00 kuna plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna
i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 3.000,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Brisan.
2. Uređenje odnosa između suvlasnika
Tar. br. 7.
(1) Za prijedlog za uređenje odnosa između suvlasnika, pIaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba 300,00 kuna.
(3) Brisan.
3. Postupak za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganje služnosti ili nužnog
prolaza.
Tar. br. 8.
(1) Za prijedlog za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganja služnosti ili nužnog
prolaza, plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba od 600,00 kuna.
(3) Brisan.
4. Ovjera isprava koje su namijenjene za uporabu u inozemstvu
Tar. br. 9.
(1) Za ovjeru svakog potpisa ili rukoznaka, plaća se pristojba od 30,00 kuna.
(2) Za ovjeru potpisa ili pečata i štambilja na ispravama tijela državne vlasti Republike Hrvatske
i jedinica lokalne uprave, tijela lokalne samouprave, trgovačkih društava ili ostalih pravnih
osoba, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
(3) Za ovjeru rukopisa plaća se, od svakog poluarka rukopisa, pristojba od 50,00 kuna.
(4) Za ovjeru prijepisa plaća se, od svakog poluarka, pristojba od 50,00 kuna.
(5) Za ovjeru potpisa i pečata stalnog sudskog tumača ili stalnog sudskog vještaka na prijevodu
ili vještačkom nalazu i mišljenju, plaća se pristojba od 60,00 kuna.
Napomena:
1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo državne vlasti RepubIike Hrvatske i jedinice lokalne
uprave, tijelo lokalne samouprave, trgovačko društvo ili druga pravna osoba, smatraju se kao
jedan potpis, ako je propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba.
2. Pristojbu za ovjeru potpisa, rukopisa ili prijepisa plaća osoba koja traži ovjeru. Ne smije se
obaviti ovjeravanje prije nego što se plati pristojba.
3. U potvrdi o ovjeri prijepisa treba naznačiti koliko je pristojbe plaćeno za izvornik isprave čiji se
prijepis ovjerava.
4. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa lijepi se na samoj molbi kojom je traženo
ovjeravanje, a u slučaju usmene molbe na samoj ispravi, ili primjerku prijepisa koji ostaje u
sudu. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.
5. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane normalne uredske veličine.
Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak.
6. Za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu, ne
plaća se pristojba.
7. Ne plaća se posebna pristojba na samu molbu, bilo usmenu ili pisanu, kojom se traži
ovjeravanje.
5 Upis brodova u upisnik brodova
Tar. br.10.
(1) Za prijedlog za dozvolu prvog upisa broda u upisnik brodova, plaća se pristojba od 3.000,00
kuna.
(2) Za rješenje o upisu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
(3) Za prijedlog za druge daljnje upise u upisnik brodova i za rješenje o tim upisima, plaća se
polovica pristojbe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga Tar. br.
(4) Za žalbu protiv rješenja o upisu, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.
Napomena :
Ako se jednim podneskom zahtijeva prvi upis za više brodova, plaća se pristojba za svaki brod
posebice.
6. Osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara
Tar. br. 11.
(1) Za prijedlog za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz
stavka 1. Tar. br. 1.
(2) Za prijedlog za diobu fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1.
Tar. br. 1.
(3) Za rješenje za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka
1. Tar. br. 3.
(4) Za rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1.
Tar. br. 3.
(5) Za žalbu protiv rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba
kao kod rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara.
VII. PRISTOJBE U POSTUPKU PRISILNE NAGODBE, STEČAJA I LIKVIDACIJE
1. Podnesci
Tar. br. 23.
(1) Za prijedlog o otvaranju stečajnog postupka, te za prijedlog za pokretanje likvidacijskog
postupka, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za prijavu svakog pojedinog tražbine, vjerovnik plaća pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti
potraživanja, ali ne više od 500,00 kuna.
(3) Za žalbu protiv odluke stečajnog ili likvidacijskog vijeća, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz
stavka 2. ovoga Tar. br.
Napomena :
1. Kao pristojbena osnovica na prijave vjerovnika, uzima se iznos tražbine koju prijavljuje
vjerovnik. Pri tome će se uzimati da uvjetovana tražbina nije uvjetovana. Ako jedan vjerovnik
prijavi više tražbina, pristojba se plaća na ukupni iznos tih tražbina. Ako vjerovnik naknadno
snizi prijavljeno tražbinu, pristojba se plaća prema visini tražbine od trenutka sniženja.
2. Ne plaća se pristojba za:
a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja;
b) podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br. i za priloge uz podneske.
3. Brisano.
2. Paušalna pristojba
Tar. br. 24.
Paušalna pristojba plaća se u stečajnom postupku od zbroja iznosa koji su upotrijebIjeni ili su na
raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase (diobne mase) - 2%, ali ne više od 2.000,00
kuna,
Napomena :
1. Paušalna pristojba smatra se kao dug stečajne mase. Ovu pristojbu dužan je položiti stečajni
upravitelj, nakon donošenja rješenja o glavnoj diobi.
2. Brisano.
3. Paušalna pristojba u postupku likvidacije, plaća se po ovom Tar. br.
3. Predstečajna nagodba
Tar. br. 24.a (NN 157/13)
(1) Za prijedlog rješenja o odobravanju sklapanja predstečajne nagodbe plaća se pristojba od
1000,00 kuna.
(2) Za žalbu protiv rješenja o odobravanju sklapanja predstečajne nagodbe plaća se pristojba
od 2000,00 kuna.
(3) U skraćenom postupku za prijedlog rješenja o odobravanju sklapanja predstečajne nagodbe
plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(4) U skraćenom postupku za žalbu protiv rješenja o odobravanju sklapanja predstečajne
nagodbe plaća se pristojba od 1000,00 kuna.«.
VIII. UPISI U SUDSKI REGISTAR
1. Prijave za upis u sudski registar
Tar. br. 25.
(1) Za prijavu za upis u sudski registar plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za prijavu za upis jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar,
plaća se pristojba od 30,00 kuna.
(3) Kada se istom prijavom zahtijeva više upisa za isti subjekt upisa, plaća se jedna pristojba iz
stavka 1. ovoga Tar. br. Napomena :
Na prijavu za upis glavne podružnice kojoj je osnivač inozemna osoba ili za upis samo jedne
podružnice u Republici Hrvatskoj kojoj je osnivač inozemna osoba, plaća se pristojba iz ovoga
Tar. br.
2. Upis u sudski registar
Tar. br. 26.
(1) Za upis osnivanja plaća se pristojba od 300,00 kuna.
(2) Za upis osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću plaća se pristojba od
30,00 kuna.
(3) Za upis promjene podataka plaća se pristojba od 150,00 kuna.
Napomena:
1. Ako se istim podneskom zahtijeva više upisa za isti subjekt, za sve upise plaća se jedna
pristojba.
2. Za upise u vezi sa stečajem i likvidacijom ne plaća se pristojba.
3. Upis podružnice
Tar. br. 27.
(1) Za prijavu za upis podružnice subjekta upisa plaća se 100,00 kuna.
(2) Za upis podružnice plaća se 250,00 kuna.
(3) Za upis promjene podataka o podružnici plaća se 100,00 kuna.
Tar. br. 28.
(1) Za izdavanje izvatka, kopija ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici,
plaća se pristojba od 5,00 kuna.
(2) Za izdavanje potvrda ili pisanih obavijesti o podacima iz sudskog registra, plaća se pristojba
od 10,00 kuna.
Napomena:
Za podnesak za izdavanje izvatka, kopija, prijepisa, potvrde ili pisane obavijesti, ne plaća se
pristojba.
Tar. br. 29.a
(1) Za tužbu u prvostupanjskom upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva,
plaća se pristojba iz Tar. br. 1., ali ne manje od 200,00 kuna.
(2) Ako je vrijednost predmeta spora neprocjenjiva, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(3) Za prijedlog za obnovu upravnog spora, plaća se pristojba od 500,00 kuna.
(4) Za prijedlog o ocjeni zakonitosti općih akata plaća se pristojba od 2.000,00 kuna.
(5) Za podneske kojima se pokreće postupak pred Visokim upravnim sudom Republike
Hrvatske plaća se pristojba iz stavka 1. i 2. ovoga Tar. broja.
3. Sudska uvjerenja
Tar. br. 35.
(1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
(2) Za uvjerenje plaća se pristojba od 20,00 kuna.
Napomena :
1. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., za uvjerenje koje sud izdaje stranci, svjedoku,
vještaku ili tumaču koji su bili nazočni na ročištu, ako su to oni bili obavezni i ako im uvjerenje
služi isključivo radi opravdanja izostanka od službe ili rada.
2. Pristojba za uvjerenje lijepi se na samom podnesku kojim se traži njegovo izdavanje.
3. Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja radi ostvarivanja prava na dodatak za djecu ili
radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog, invalidskog ili mirovinskog osiguranja, ili radi socijalne
zaštite ili u svrhu zasnivanja radnog odnosa, kao i za samo uvjerenje, ne plaća se pristojba iz
ovoga Tar. br.
4. Ovjeravanje ugovora o doživotnom uzdržavanju
Tar. br. 36.
Za ovjeru ugovora o doživotnom uzdržavanju i dosmrtnom uzdržavanju, plaća se pristojba od
500,00 kuna.
6. Razmatranje spisa
Tar. br. 38.
Za razmatranje sudskih spisa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba za razmatranje spisa u kojima je postupak u tijeku, ako spise razmatra
stranka ili njezin zastupnik ili punomoćnik.
2. Za pisani ili usmeni zahtjev za razmatranje spisa, ne plaća se posebna pristojba.
3. Pristojba se lijepi na samom spisu koji se razmatra, a službenik suda potvrđuje da je spis
razmotren.
.
8. Sudski polog
Tar. br. 40.
(1) Za prijedlog o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
(2) Za rješenje kojim sud odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira), plaća
se godišnje, od svakih započetih 1.000,00 kuna, vrijednost pristojbe od 20,00 kuna i to za prvu
godinu unaprijed, ali ne više od 2.000,00 kuna, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća, od
svakih započetih 1.000,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 20,00 kuna i to za sve ostale godine
prilikom podizanja pologa, ali ne više od 2.000,00 kuna. Započeta godina računa se kao cijela.
U slučaju prijenosa pologa iz jednog u drugi sud, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća
iznos jednogodišnje pristojbe.
(3) Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) dužan je
predati procjenu obavljenu od strane osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane
stalnog sudskog vještaka.
Napomena :
1. Kada je polog osnovan po službenoj dužnosti ili na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica
lokalne samouprave ili uprave i njihovih tijela, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se
unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u
trenutku preuzimanja položene vrijednosti.
2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu
godinu, ova pristojba će se naplatiti od položenog iznosa.
3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo
izručenje (vraćanje).
4. Kada korisnik ne podigne polog u roku od 30 dana od dana kada mu je priopćeno da može
podići polog, sud može položiti novčani iznos kod poslovne banke uz uvjet da se ta banka
obveže isti dan isplatiti novčani iznos pologa kada to zatraži sud ili korisnik pologa. Kamate od
položenog novčanog iznosa prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.
8.a Imenovanje stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača
Tar. br. 40.a.
(1) Za zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom i zahtjev za imenovanje stalnim
sudskim tumačem plaća se sudska pristojba u iznosu od 100,00 kuna.
2) Za odluku o imenovanju stalnim sudskim vještakom i odluku o imenovanju stalnim sudskim
tumačem plaća se sudska pristojba u iznosu od 200,00 kuna
9.a Primanje i čuvanje općih punomoći
Tar. br. 41.a
(1) Za zahtjev za pohranjivanje opće punomoći plaća se sudska pristojba u iznosu od 100,00
kuna.
(2) Za odluku o utvrđivanju da je opća punomoć pohranjena plaća se sudska pristojba u iznosu
od 200,00 kuna.
10. Protesti
Tar. br. 42.
(1) Za molbu (usmenu ili pisanu) za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja,
neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
(2) Za protest plaća se pristojba prema vrijednosti, i to: od 1.500,00 kuna 20,00 kuna
iznad 1.500,00 kuna 40,00 kuna.
Napomena
1. Pristojba iz ovoga Tar. br., plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i
čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za protest Iijepi se na samoj molbi kojom je tražen
protest, a u slučaju usmene molbe, pristojba se lijepi na prijepis protesta koji ostaje u sudu. Na
isti način postupa se i glede lijepIjenja pristojbe za samu molbu.
2. Ako se jednom molbom traži više protesta ili zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za
molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest ili zamjenu protesta.
Podaci o stalnim sudskim vještacima:
Temeljem čl. 2. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima („Narodne novine“ 28/13 – dalje u
tekstu Pravilnik), za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba za koju se u postupku
imenovanja utvrdi da ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin
države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,
2. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,
3. da je nakon završenog odgovarajućeg studija odnosno odgovarajuće škole radila na
poslovima u struci i to:
– najmanje 8 godina – ako je završila diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski
stručni studij,
– najmanje 10 godina – ako je završila odgovarajući preddiplomski sveučilišni studij ili
preddiplomski stručni studij,
– najmanje 12 godina – ako je završila odgovarajuću srednju školu, a za pojedinu struku nema
odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog studija ili preddiplomskog stručnog studija odnosno
diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija,
4. da je uspješno završila stručnu obuku,
5. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog
vještaka.
Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u
državnu službu.
Temeljem članka 3. Pravilnika državljani država članica Europske unije ili država potpisnica
Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru koji su u svojoj matičnoj državi imenovani za
stalne sudske vještake u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove stalnih sudskih vještaka u skladu
s odlukom o imenovanju koju je donijelo nadležno tijelo u njihovoj matičnoj državi, na temelju
rješenja Ministarstva pravosuđa kojim im se odobrava obavljanje poslova sudskog vještačenja
za određeno područje.
Člankom 4. Pravilnika je propisano da pravne osobe ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova
sudskog vještačenja:
– ako su u svojoj djelatnosti registrirane i za obavljanje vještačenja za određeno područje, a što
dokazuju rješenjem iz nadležnog sudskog registra,
– ako je utvrđeno da su njihovi zaposlenici imenovani stalnim sudskim vještacima, što se
dokazuje rješenjem o imenovanju za stalnog sudskog vještaka za područje određenog
županijskog odnosno trgovačkog suda,
– ako za zaposlenike koji su imenovani stalnim sudskim vještacima imaju zaključen ugovor o
osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka.
Temeljem članka 5. Pravilnika postupak imenovanja stalnih sudskih vještaka pokreće se
zahtjevom koji se podnosi predsjedniku suda nadležnog prema prebivalištu podnositelja
zahtjeva odnosno sjedištu pravne osobe.
Fizička osoba zahtjevu prilaže životopis te dokaze o ispunjavanju uvjeta za imenovanje iz
članka 2. Pravilnika. Zahtjevu se može priložiti popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova.
Državljani država članica Europske unije ili država potpisnica Sporazuma o Europskom
gospodarskom prostoru dužni su dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 2. Pravilnika priložiti u
izvorniku ili ovjerenoj preslici te ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik.
Zahtjev može podnijeti i pravna osoba za svog zaposlenika pod uvjetom da je zaposlenik dao
svoj pristanak u pisanom obliku i da ispunjava uvjete iz članka 2. ovog Pravilnika.
Ako predsjednik suda utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članka 2. ovoga
Pravilnika ili da je zahtjev nepotpun, odbacit će ga rješenjem.
Protiv rješenja iz stavka 5. ovog članka dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od 15
dana od dana dostave rješenja.
Na temelju članka 6. st. 1. i 3. Pravilnika je propisano ako kandidat za stalnog sudskog vještaka
ispunjava uvjete iz članka 2. ovog Pravilnika, predsjednik suda prije donošenja odluke o
imenovanju za stalnog sudskog vještaka uputit će kandidata na stručnu obuku u odgovarajuću
strukovnu udrugu stalnih sudskih vještaka. Stručna obuka ne može trajati dulje od jedne godine.
Temeljem članka 9. Pravilnika prije imenovanja za stalnog sudskog vještaka kandidat je dužan
predsjedniku suda koji je nadležan za njegovo imenovanje dostaviti dokaz o sklopljenom
ugovoru o obveznom osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog
vještaka. Kandidat mora biti osiguran tijekom cijelog razdoblja na koje je imenovan za stalnog
sudskog vještaka. Najniža svota osiguranja iznosi 200.000,00 kuna.
Na početku svake kalendarske godine imenovani stalni sudski vještak dužan je predsjedniku
suda dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju za tekuću godinu.
Odredbe članka 9. Pravilnika se primjenjuju se i na pravne osobe koje su registrirane za
obavljanje vještačenja.
Stalni sudski vještak može se i dodatno osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog
sudskog vještaka za pojedini slučaj, ovisno o predmetu u kojem obavlja vještačenje.
Državljanin države članice Europske unije ili države potpisnice Sporazuma o Europskom
gospodarskom prostoru može se osigurati od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog
sudskog vještaka i u svojoj matičnoj državi.
Stalni sudski vještaci
Zahtjev za imenovanjem stalnim sudskim vještakom predaje se putem pošte ili prijamnootpremne pisarnice suda ili neposredno u Ured predsjednika suda.
Uz zahtjev potrebno je dostaviti:
1. Životopis
2. Domovnicu (izvornik ili ovjereni preslika)
3. Potvrdu nadležnog suda da nije pod istragom ili da se protiv njega ne vodi kazneni postupak
odnosno da nije osuđen za kazneno djelo koje čini zapreku za prijam u državnu službu (ne
starije od 3 mj.)
4. Svjedodžbu odnosno diplomu kojima se dokazuje stručnost ( ovjereni preslik )
5. Potvrdu o radnom stažu na poslovima u struci za koju se školovao ( Iznimno liječnicima
specijalistima uvjerenje o položenom stručnom ispitu nakon provedenog specijalističkog
staža)
6. 100,00 kn upravne pristojbe (biljega) + 200,00 kn na Rješenje
Nakon uspješne obuke pri jednoj od udruga, a prije imenovanja potrebno je dostaviti na
spis:
7. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova sudskog vještaka izdano od
strane liječnika specijalista medicine rada
8. Policu osiguranja od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka sklopljen
sa osiguravajućim društvom po vlastitom izboru (svota osiguranja iznosi najmanje 200.000,00
kuna) Napominjemo, da kandidati za sudske vještake ugovor o osiguranju sklapaju
nakon obavljene stručne obuke odnosno neposredno prije polaganja prisege za sudskog
vještaka.
Prije odlučivanju o zahtjevu od strane predsjednika suda, kandidat se upućuje na stručnu obuku
koja ne može trajati dulje od jedne godine i to:
1) Hrvatskoj strukovnoj udruzi eksperata i sudskih vještaka u Zagrebu, Ilica 24/1, 10000 Zagreb
ili
2) Hrvatskom društvu sudskih vještaka, Trg Marka Marulića br. 10, 10000 Zagreb
Nakon provedenog postupka i prikupljenih dokaza predsjednik suda odlučuje o zahtjevu
rješenjem. Imenovani vještak daje prisegu pred predsjednicom suda.
Postavljeni stalni sudski vještak te pravne osobe koje ispunjavaju uvjete za sudsko vještačenje
unose se u Popis stalnih sudskih vještaka tj. pravnih osoba za obavljanje poslova vještačenja i
na Sudačkoj mreži pri Ministarstvu pravosuđa.
Popis stalnih sudskih vještaka i popis pravnih osoba za obavljanje poslova sudskog
vještačenja, a koje imenuje (čl. 126. st. 4. Zakona o sudovima) predsjednik Trgovačkog suda u
Zagrebu za područje suda sastavlja se u Uredu predsjednika suda.
Uvid u Popis može se obaviti u Tajništvu suda svakog radnog dana.
STVARNA I MJESNA NADLEŽNOST TRGOVAČKOG SUDA U ZAGREBU:
Stvarna nadležnost trgovačkih sudova
Članak 21. Zakona o sudovima ( „Narodne novine“ broj 28/13. )
Pored nadležnosti propisane drugim zakonima, trgovački sudovi:
1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom
stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv
konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu
predmeta nije drukčije određeno,
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
4. odlučuju u izvanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima,
5. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim
sporovima,
6. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
7. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
8. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke,
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.
Članak 34.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99,
88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14)
Trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude:
1. u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih osoba i obrtnika, uključujući
i trgovce pojedince; u sporovima između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca
pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u
kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski sudovi (čl. 34.stavak 1 ZPP-a), odnosno ako
nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda,
2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva kao i o raspolaganju
članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu,
3. sporove između članova trgovačkog društva međusobno te između članova društva i društva
koji se tiču upravljanja društvom i vođenja poslova društva kao i prava i obveze članova društva
koji proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove između predsjednika i članova uprave ili
nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u
društvu ili za društvo,
4. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave ili nadzornog odbora
trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva,
5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak, bez obzira na
svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu stečaja, ako za
pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom određeno da su za njih uvijek stvarno nadležni
sudovi druge vrste (članak 34. stavak 1. ZPP-a),
6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u
sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o
prijevozu putnika,
7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno
plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika,
8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prva i
srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih
unapređenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno,
9. u sporovima u povodu dijela nelojalne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja
ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske,
10. u sporovima između osoba iz točke 1. ovoga članka u kojima kao suparničari iz članka 196.
stavak 1. točka 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizičke ili pravne osobe.
Mjesna nadležnost Trgovačkog suda u Zagrebu određena je Zakonom o područjima i
sjedištima sudova („Narodne novine“ broj 144/10 i 84/11).
Trgovački sud u Zagrebu mjesno je nadležan za područje Karlovačke, Sisačko – moslavačke,
Krapinsko – zagorske i Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Područje općina i grada
1. KARLOVAČKA ŽUPANIJA:
Barilović
Bosiljevo
Cetingrad
Draganić
Duga Resa
Generalski Stol
Jastrebarsko
Josipdol
Kamanje
Karlovac
Klinča Sela
Krašić
Krnjak
Lasinja
Netretić
Ogulin
Ozalj
Pisarovina
Plaški
Rakovica
Ribnik
Saborsko
Slunj
Tounj
Vojnić
Žakanje
Žumberak
2. SISAČKO – MOSLAVAČKA:
Donji Kukuruzari
Dvor
Glina
Gvozd
Hrvatska Dubica
Hrvatska Kostajnica
Jesenovac
Kutina
Lekenik
Lipovljani
Majur
Martinska Ves
Novska
Petrinja
Popovača
Sisak
Sunja
Topusko
Velika Ludina
3. KRAPINSKO - ZAGORSKA ŽUPANIJA
Bedekovčina
Budinščina
Desinić
Donja Stubica
Đurmanec
Gornja Stubica
Hrašćina
Hum na Sutli
Jesenje
Klanjec
Konjšćina
Kraljevac na Sutli
Krapina
Krapinske Toplice
Kumrovec
Lobor
Mače
Marija Bistrica
Mihovljan
Novi Golubovec
Oroslavje
Petrovsko
Pregrada
Radoboj
Stubičke Toplice
Sv. Križ Začretje
Tuhelj
Veliko Trgovišće
Zabok
Zagorska Sela
Zlatar
Zlatar Bistrica
4. ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
Bedenica
Bistra
Brckovljani
Brdovec
Čazma
Dubrava
Dubravica
Dugo Selo
Farkaševac
Gradec
Ivanić – Grad
Ivanjska
Jakovlje
Kloštar Ivanić
Kravarsko
Križ
Luka
Marija Gorica
Orle
Pokupsko
Preseka
Pušća
Rakovec
Rugvica
Samobor
Stupnik
Sv. Ivan Zelina
Sveta Nedelja
Štefinje
Velika Gorica
Vrbovec
Zaprešić
5. GRAD ZAGREB
Zakonom o sudovima propisana je nadležnost ovog suda za područje trgovačkih sudova
u Bjelovaru, Sisku i Varaždinu, a za rješavanje:
- sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i sporova
na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika,
- sporova koji se odnose na zrakoplove i sporova na koje se primjenjuje zračnoplovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika,
- sporova koji se odnose na zaštitu i uporabu pronalazaka, uzoraka, modela i žigova,
prava na uporabu tvrtke,
- sporova iz autorskog prava.
Mjesna nadležnost trgovačkih sudova propisana je i drugim zakonima: Zakonom o
parničnom postupku, Zakona o sudskom registru; Stečajnim zakonom kao i Ovršnim zakonom
Člankom 43. st.1. Zakona o arbitraži („Narodne novine“ broj 88/01) propisana je
isključiva mjesna i stvarna nadležnost Trgovačkog suda u Zagrebu za odlučivanje o nadležnosti
arbitražnog suda, polaganje pravorijeka, odlučivanje o tužbi za poništenje pravorijeka
arbitražnog suda te o zahtjevu za priznanje i prijedlogu za određivanje ovrhe, a sve to u
predmetima iz stvarne nadležnosti trgovačkih sudova.
UNUTARNJE USTROJSTVO TRGOVAČKOG SUDA U ZAGREBU
U Trgovačkom sudu u Zagrebu sudačku dužnost obnaša 58 sudaca s predsjednikom,
sud ima 26 sudska savjetnika te 209 sudskih službenika i namještenika.
U sudovima u kojima ima više sudskih vijeća odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o
stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja ustrojavaju se odjeli u čiji sastav ulaze suci
koji o tim stvarima odlučuju .
U Trgovačkom sudu u Zagrebu ustrojeno je četiri odjela:
1. Parnični odjel
2. Ovršni odjel
3. Stečajni odjel
4. Sudski registar
Svaki odjel ima svoga predsjednika.
Predsjednici odjela imaju svoje zamjenike.
Predsjednik suda ( Zakon o sudovima „Narodne novine“ broj 28/13. )
Članak 30.
(1) Predsjednik suda je sudac koji uz sudačku dužnost obavlja i poslove sudske uprave
sukladno zakonu i Sudskom poslovniku.
(2) U sudovima s više od 20 sudaca predsjednik suda može obavljati samo poslove sudske
uprave.
(3) Predsjednika suda u slučaju spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova sudske uprave
zamjenjuje sudac određen godišnjim rasporedom poslova (zamjenik predsjednika suda).
(4) Predsjedniku suda u poslovima sudske uprave pomažu zamjenik, ravnatelj sudske uprave,
predsjednici odjela, tajnik suda ili službenik kojeg odredi predsjednik suda.
(5) Predsjednik neposredno višeg suda je više tijelo sudske uprave. Najviše tijelo sudske uprave
je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Članak 31.
(1) Predsjednik suda u obavljanju poslova sudske uprave donosi upravne i druge akte, izdaje
naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.
(2) Predsjednik suda skrbi za pravilne odnose i postupanje sudaca i drugih zaposlenika suda
prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za pravilne odnose među
zaposlenicima suda.
(3) Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u sudu.
Pobliže odredbe o načinu obavljanja nadzora propisat će se Sudskim poslovnikom.
(4) O obavljenom nadzoru i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama predsjednik suda dužan
je najmanje jedanput mjesečno sastaviti izvješće koje će uložiti u za to osnovani spis sudske
uprave.
(5) Predsjednik suda dužan je brinuti se o učinkovitosti suda u rješavanju predmeta, a posebno
o rješavanju predmeta u kojima postupak traje više od tri godine.
Članak 32.
(1) Predsjednik suda usklađuje rad stalnih službi, sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u
sudu.
(2) Predsjednik suda dužan je izvijestiti viši sud i Ministarstvo pravosuđa o svim pitanjima
važnim za rad suda.
Članak 33.
(1) Predsjednik suda odgovoran je za pravilno i zakonito obavljanje poslova sudske uprave u
sudu.
(2) Predsjednik suda, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dužan je jednom
godišnje, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu, podnijeti izvješće neposredno višem
sudu, Državnom sudbenom vijeću i Ministarstvu pravosuđa o obavljenim poslovima sudske
uprave, mjerama i aktivnostima poduzetim za unapređenje rada i učinkovitosti suda u rješavanju
predmeta, a posebno o mjerama poduzetim radi ostvarenja svog programa rada.
Članak 34.
(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, ministar pravosuđa ovlastit će suca
tog ili višeg suda da, za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske
uprave, dok predsjednik ne bude imenovan.
(2) Kada predsjednici sudova prestanu obnašati svoju dužnost radi spajanja sudova, ministar
pravosuđa ovlastit će suca jednog od tih sudova ili suca višeg suda da za vrijeme, koje ne može
biti dulje od jedne godine, obavlja poslove sudske uprave dok ne bude imenovan predsjednik
spojenog suda.
(3) U sudovima u osnivanju ministar pravosuđa ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da
za vrijeme najduže do početka rada suda obavlja poslove sudske uprave.
Predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu je sudac Nada Nekić Plevko.
Zamjenik predsjednika suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave
koje mu povjeri, a u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje predsjednika suda.
Zamjenik predsjednika suda je sudac Nino Radić.
U obavljanju poslova sudske uprave predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i
daje upute u okviru svojih ovlasti.
Predsjednik se suda skrbi za pravilne odnose i postupak sudaca i drugih zaposlenika suda
prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među
zaposlenicima suda.
O pojavama u sudu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi u sudu, ometaju
građani u ostvarivanju svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlast, ili na drugi
način šteti ugledu suda, predsjednik suda dužan je obavijestiti neposredno više tijelo sudske
uprave i Ministarstvo pravosuđa.
Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu.
Nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad sudskih vijeća, sudaca pojedinaca, istražnih
sudaca i drugih zaposlenika suda, uvidom u spise, odluke i odluke viših sudova donesene u
povodu pravnih lijekova, pregledom upisnika, ročišnika, pomoćnih knjiga i popisa, uvidom u
podatke sustava eSpis i na drugi pogodan način, te nadzorom nad radom sudske pisarnice,
službe javnih knjiga i drugih ustrojstvenih jedinica.
Predsjednik suda usklađuje rad sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u sudu. Kad
predsjednik suda uoči u radu odjela, vijeća, sudaca pojedinaca i istražnih sudaca, nejednako
postupanje ili protivno postojećim propisima ili odstupanje od ustaljene sudske prakse viših
sudova, iznijet će svoja zapažanja na razmatranje na sjednicama sudaca.
Predsjednik suda dužan je izvijestiti viši sud, odnosno više tijelo sudske uprave o svim pitanjima
važnim za rad suda.
Zamjenik predsjednika suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave
koje mu on povjeri, a u slučaju spriječenosti i odsutnosti zamjenjuje predsjednika suda.
Ravnatelj sudske uprave ( Zakon o sudovima „Narodne novine“ 28/13. )
Članak 35.
(1) Sud sa više od 40 sudaca može imati ravnatelja sudske uprave.
(2) Više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog
suda, koji zajedno imaju više od 40 sudaca, mogu imati zajedničkog ravnatelja sudske uprave
koji će obavljati poslove za te sudove. Sudovi koji imaju zajedničkog ravnatelja sudske uprave
zaključit će sporazum o zajedničkom obavljanju poslova iz nadležnosti ravnatelja sudske
uprave.
(3) Ravnatelj sudske uprave brine se o urednom i pravodobnom obavljanju stručnih,
administrativnih, tehničkih i drugih poslova u sudu, i to:
– vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim
ulaganjima,
– organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
– odgovara za provedbu postupaka javne nabave,
– obavlja nadzor nad materijalno-financijskim poslovanjem te obavljanjem uredskih i pomoćnotehničkih poslova,
– skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
– sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire provedbu projekata sudske
uprave,
– skrbi i odgovara za uredno funkcioniranje informatičkog sustava u sudu,
– skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
– surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u svezi s nabavom opreme
i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti sudova,
– obavlja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Ravnatelj sudske uprave za svoj rad odgovoran je predsjedniku suda.
(5) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen diplomski
sveučilišni studij prava ili ekonomije te odgovarajuće iskustvo na organizacijskim i financijskim
poslovima.
Tajnik suda (Zakon o sudovima „Narodne novine“ broj 28/13. )
Članak 36.
(1) Sud sa više od 15 sudaca može imati tajnika. Tajnik suda pomaže predsjedniku suda u
obavljanju poslova sudske uprave. Za tajnika suda može biti primljena osoba koja ima završen
diplomski sveučilišni studij prava.
(2) Za tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike
Hrvatske može biti primljena osoba koja ispunjava uvjete za višega sudskog savjetnika u tom
sudu.
(3) Tajnik suda brine se o urednom i pravodobnom obavljanju uredskih i drugih tehničkih
poslova u sudu, i to:
– organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika,
– prati i planira edukaciju službenika i namještenika kao i njihovu učinkovitost u radu,
– uz suglasnost predsjednika suda donosi odluke o rasporedu sudskih službenika i
namještenika,
– po ovlaštenju predsjednika suda odgovara na predstavke i pritužbe stranaka na rad suda,
– obavlja i druge poslove iz nadležnosti sudske uprave koje mu povjeri predsjednik suda,
– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonima.
(4) Tajnik suda za svoj rad odgovara predsjedniku suda.
NAČIN OSTVARIVANJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA:
Pravo na pristup informacijama uređeno je Zakonom o pravu na pristup informacijama (
„Narodne novine“ broj 25/13. ) i Pravilnikom o pravu na pristup informacijama objavljenim
na web stranici suda : www.tszg.hr
Ovlaštenici prava na pristup informacijama temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup
informacijama (ostvaruju svoje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog
zahtjeva - predstavki) predsjedniku suda.
Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva
predsjedniku suda.
Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem
telefona ili drugog telekomunikacijskog uređaja sastavit će se službena zabilješka.
Pisani zahtjev mora sadržavati:
1) naznaku da se zahtjev podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu
2) ime, prezime i prebivalište ako je ovlaštenik fizička osoba odnosno naziv i sjedište ako je
ovlaštenik pravna osoba,
3) podatke koji su važni za identifikaciju informacije na koju se zahtjev odnosi,
te može sadržavati:
4) kontakt podatke ovlaštenika: broj telefona, e-mail
5) druge podatke za koje ovlaštenik smatra kako će sudu pomoći u ostvarivanju njegova
prava na pristup informaciji.
U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva sud će pozvati podnositelja zahtjeva da ga
ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način sud
će rješenjem odbaciti zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.
Ako sud ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadležnom
tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti
zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolaže ili nadzire informaciju, o čemu će obavijestiti
podnositelja.
Sud ne donosi posebno rješenje o prihvaćanju zahtjeva za pristup informaciji, već će o tom
slučaju sastaviti službenu zabilješku.
Sud će obvezno donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva:
1) ako se radi o slučajevima prema Zakona o pravu na pristup
informacijama,
2) ukoliko sud ne raspolaže, ne nadzire, niti ima saznanja gdje se informacija
nalazi,
3) ukoliko je istom ovlašteniku omogućen pristup istoj informaciji u roku od 60
dana od podnošenja zahtjeva.
U slučaju kada je informacija već objavljena, sud je obvezan bez odgode obavijestiti
podnositelja gdje je, kada i kako tražena informacija objavljena.
Ukoliko ovlaštenik, na osnovi dokaza kojima raspolaže, smatra da informacija pružena na
temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu.
Sud je obvezan donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za
dopunu ili ispravak dane informacije.
Protiv rješenja suda, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu predsjednici suda, u roku od 8
dana od dana dostavljanja rješenja.
Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od
15 dana od dana podnošenja žalbe.
Protiv drugostupanjske odluke, odnosno konačnog prvostupanjskog rješenja suda kojim se
zahtjev odbija, podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom,
u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. Postupak po tužbi je hitan.
Sud ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i
dostavom tražene informacije.
Službenik za informiranje:
Godišnjim rasporedom poslova određene su sudske savjetnice Ana Vuković i Tihana Božićević,
službene osobe mjerodavne za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama
(službenik za informiranje).
Glasnogovornik suda:
Člankom 31. Zakona o sudovima određeno je da sudovi imaju glasnogovornika suda.
Glasnogovornik suda je sudac ili sudski savjetnik određen godišnjim rasporedom poslova.
Glasnogovornik suda ovlašten je javno iznositi informacije koje posjeduje i kojima raspolaže
Trgovački sud u Zagrebu, skladno sa Zakonom o sudovima, Zakonom o pravu na pristup
informacijama i drugim zakonima te Sudskim poslovnikom i Pravilnikom o pravu na pristup
informacijama Trgovačkog suda u Zagrebu.
Godišnjim rasporedom poslova određen je sudac mr.sc. Maja Josipović glasnogovornikom
Trgovačkog suda u Zagrebu.
MIRENJE (MEDIJACIJA) PRI TRGOVAČKOM SUDU U ZAGREBU
Dana 15. ožujka 2006. u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske,
Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske, Trgovačkim sudom u Zagrebu, Hrvatskom
udrugom za mirenje – HUM i BACEE – British Association for The Eastern Europe započeo je
Pilot projekt – Mirenje pridruženo Trgovačkom sudu u Zagrebu u kojem se prvi put u Republici
Hrvatskoj strankama u sporu na sudu u parničnom postupku pruža potpuno nova usluga –
rješavanje njihovih sporova na za njih pogodniji, brži i jeftiniji način –MIRENJEM.
Mirenje je oblik posredovanja u kojem stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i
uz pomoć neovisne treće strane – izmiritelja (medijatora), tijekom kojeg se traži rješenje u
najboljem interesu stranaka.
Mirenje (medijacija) pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan
postupak.
Uspješno mirenje (medijacija) završava se nagodbom čiji oblik i sadržaj određuju same
stranke, a ona se, nakon što su se stranke dogovorile o njezinu sadržaju, sklapa pred sucem u
formi sudskog zapisnika i izjednačena je sa sudskom nagodbom.
Stranke mogu odlučiti svoj spor riješiti mirenjem (medijacijom) prije ili tijekom započetog
parničnog postupka, pa čak i nakon njegova dovršetka, ako žele svoje odnose urediti na drukčiji
način od onoga na koji su riješeni sudskom presudom.
U postupku mirenja (medijacije) sudjeluju stranke, njihovi punomoćnici ili savjetnici,
izmiritelj (medijator) kao treća neutralna osoba i, po potrebi, vještaci.
Izmiritelji (medijatori) određuju se s liste Trgovačkog suda u Zagrebu, a čine je suci. U
postupku mirenja po potrebi može sudjelovati i više od jednog izmiritelja (medijatora) –
komedijacija.
Izmiritelj (medijator), za razliku od suca u parničnom postupku ne može donijeti odluku o
predmetu spora ako stranke u mirenju ne postignu nagodbu.
Vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje (medijaciju), već su za
uspjeh u mirenju ključni stavovi i shvaćanja stranaka – njihova spremnost riješiti međusobni
spor na ovaj za njih najpovoljniji način.
Postupak mirenja (medijacije) pokreće se na prijedlog jedne stranke, koji prihvati
protivna stranka, zatim na zajednički prijedlog stranaka, ili na prijedlog raspravnog suca,
iznesen strankama tijekom parničnog postupka, ako ga prihvate stranke.
Trgovački sud u Zagrebu vodi listu sudaca izmiritelja.
INFORMACIJE U POSTUPKU MIRENJA PRED TRGOVAČKIM SUDOM U ZAGREBU
1. Mirenje je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć
izmiritelja koji strankama pomaže postići nagodbu, bez ovlasti da im nametne obvezujuće
rješenje.
2. Postupci mirenja provode se na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u za to
posebno pripremljenim prostorijama.
3. Mirenje pred sudom provodi izmiritelj sa Liste izmiritelja ovoga suda (sudac).
4. Izmiritelj je osoba koja ne vodi parnični predmet.
5. Postupak mirenja pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan.
6. Postupak mirenja započet će u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na ovaj
prijedlog.
7. Postupak mirenja pred sudom može trajati najduže 60 dana radi pokušaja sklapanja
nagodbe u postupku mirenja, a taj rok se može produžiti samo na njihov suglasni prijedlog.
8. Postupak mirenja pred sudom može završiti:
- sklapanjem nacrta sudske nagodbe,
- odlukom izmiritelja o obustavi postupka,
- pisanom izjavom stranke ili stranaka o odustajanju od mirenja,
- neuspjelim sklapanjem nagodbe u roku od 60 dana ili u daljnjem roku po sporazumu
stanaka.
9. Ukoliko stranke u postupku mirenja sporazumiju o tekstu nagodbe (nacrt nagodbe)
ona se sklapa u obliku sudske nagodbe pred parničnim sucem.
10. Sudska nagodba pravomoćna je s danom njenog sklapanja.
11. Ako stranke u roku od 60 dana od dana prihvaćanja prijedloga za pokretanje
postupka mirenja ne sklope sudsku nagodbu ili to ne učine u daljnjem roku određenom po
njihovom suglasnom prijedlogu, parnični sudac će nastaviti parnični postupak.
Za informacije o postupku mirenja pred sudom stranke se mogu obratiti povjerenici za
mirenje Martini Kovač Crnčec, sudskoj savjetnici na broj telefona: 4897-280 ili e-mail:
[email protected]
Predsjednik suda
Nada Nekić Plevko

Download Report