U povodu 90 godina poslovanja Medika vam daruje remek

U povodu 90 godina poslovanja Medika vam daruje remek-djela iz fundusa Moderne galerije
Život je umjetnost / Zdravlje je život
Devedesetu godišnjicu rada Medika obilježava inventivnim kalendarom s djelima iz fundusa Moderne galerije. Vrednovanjem ponajboljeg iz hrvatske moderne
kulturne baštine isprepleću se svjetovi dviju ustanova,
gospodarstvene i kulturne, u zajedničkom cilju predstavljanja vrhunskih djela hrvatske kulture. Umjetnost
prožima sve segmente čovjekova bivanja. Umjetnost je
život / Zdravlje je život. Koliko umjetnost djeluje na duhovno određenje i duševno zdravlje čovjeka, zna svatko
tko se prepustio snazi umjetnosti.
Imaginarnu šetnju Modernom galerijom započinjemo
remek-djelom hrvatskog impresijskog slikarstva s kraja
20. stoljeća, Japankom naslikanom 1898. u Zagrebu. Slika pripada biserima maloga formata Vlaha Bukovca,
u kojem se u ozračju atelijera najviše približio htijenjima francuskog impresionizma i art nouveaua. Bukovac
je majstor u slikanju portreta, atmosfere prostora i
ženske ljepote. Pridaje impresijom život mladenačkom,
egzotičnom liku damske sjete i aristokratske ljepote, ali
i tajni život predmetnom svijetu, slikarskim dočaravanjem mekoće, taktilnosti tkanina, sveobuhvatnom impresionističkom formulom: svjetlost = boja; u rasponu od bljeskova zlatne intarzije na ljubičastom povoju,
svjetlosnih senzacija i žarenja žutoga i bijeloga unutar
svijetlozelenoga kimona, prozirnih refleksija keramičke vaze, lakoće prozračne lepeze do rumenih obraza i
usana, blistavila mačjeg pogleda i sjajne vezane kose.
Arabeska pozadine apstrahirana je u orijentalne šare,
vrijednostima svjetlosti i boja blago neuravnotežene
kompozicije najavljuje divizionističku fazu praškoga
Bukovčeva razdoblja.
Autoportret sa psom (1910) Miroslava Kraljevića pripada nizu od četiri Kraljevićeva autoportreta na kojima
vidimo postupno i potpuno slikarsko oslobađanje i
egzistencijalnu dezintegraciju, svjedočanstvo autorove
prerane smrti. Izrazitih psiholoških napetosti na prostornoj osovini razine glave i očiju, slikarski je najbliži realizmu, koji se u nas nastavlja u 20. stoljeće. Najdetaljniji je, perspektivno najdublji, ali, poput ostalih,
težinom bivanja i vlastita ogoljivanja bremenit značenjem. Za ovu Kraljevićevu fazu karakteristična je münchenska mukla paleta sivih akromatskih tonova, tipična za početke hrvatske moderne. Naizgled realan prizor
temeljen je na varci oka, jer Kraljević u prednjem planu
djelomično nogama klizeći iz kadra, predimenzioniran
seže od poda do stropa, glavom dodiruje strop. U razini glave u pozadini je izmišljeni Velasquezov portret,
koji kompozicijski uravnotežuje prizor dijagonalom i
usmjerenjima suprotno postavljenih likova. Aristokrat-
ska izražajnost lika intelektualne napetosti i unutarnjeg
nemira zrcali se u očima. Dok lijevo gleda postrance,
obično i pomalo plaho, desno što frontalno prodire
kroz promatrača vražje je oko. Pogled psihološke napetosti svjedoči nutarnju kompleksnu narav slikara. U
suprotnosti ozbiljnosti crnine odijela, slikarski je oslobođen dodir ljudske ruke i mekoće psećega krzna najslobodnijeg, najtoplijeg i najmekšeg dijela slike, označena vjernim i mirnim pogledom životnije.
Vrijes Mata Celestina Medovića (1911) pripada među
najljepše pejzaže šarene zagrebačke škole, koju su pod Bukovčevim utjecajem usvojili mnogi naši slikari na prijelazu stoljeća. U zreloj fazi Medović odlazi na Pelješac
i neposredno u miru prirode slika svjetlošću i bojom
prošarane krajolike. Položenom perspektivom umjetnik slijedi geografiju terena brzo usmjerenim dijagonalama, koristeći se rafinirano i zračnom perspektivom,
gdje obrisi blijede u atmosferskoj izmaglici. Panateistička rapsodija kolorističkih kontrasta i naglasaka nastalih iz iskustva promatranja prirode: obojenih svjetlošću
i sjenama toplih i hladnih boja. Boja vrijesa transponirana je u odraz mora i masiva u horizontu, što Medovićevoj impresiji podaje posebnu notu.
Slika Pont des Arts (1908) Josipa Račića vrhunac je pariškog opusa u kojem otkriva grad: ulice, kavane, bulevare, parkove, mostove u fascinantnim filmičnim akvarelima i slikom, realnim postulatom čistog slikarstva slikara
čista oka. Horizontalno sažimanje prizora na vizualno
bitno, redukcija palete nekolicinom akromatskih srebrnasto protkanih vrijednosti, svježina promišljene bilješke, formuliranje prostora apstrahiranim gradacijama
tonova ploha: voda, nebo, obrisi mosta i arhitekture;
svjetlosni akcenti bjeline keja i posve apstraktne četvorine ziđa, tamna silueta nijemoga šetača sugerirana
slobodnim potezom, brod u obrnutoj perspektivi razdijeljen žarkom crvenom linijom, uravnotežene atmosferske vrijednosti treperenja zraka i svjetlosti, ukošeni
slikarev rakurs iz sjene, ravnoteža između 2D i 3D svjedoče o modernosti vedute: melankoličnom ugođaju i
postulatima čistog slikarstva, Račićeva ideala.
Pri jutarnjoj toaleti (1928) slika je drugog ekspresionizma
Vilka Gecana, koji karakteriziraju brzi, ekspresivni potezi i urezivanje vrškom drške kista u slikarsku magmu.
Sliku krasi nenametljiva erotika. Iako je erotično posve
individualno, u prizoru je, za razliku od našega vremena, gdje je sve eksplicitno prikazano, erotično upravo
skriveno i prikriveno, više taji i naslućuje nego što otkriva i razgolićuje. Karakteristična ženska gesta nehajna govora tijela: skinuta naramenica, blago otkrivene
grudi, nježno nalakćena ruka s zrcalom…, pažljivo se
uklapa u sažete detalje što pobuđuju erotsku draž.
Mrtva priroda (1932) Antuna Motike naslikana je prozračno, gvašem koji omogućava prozirnost slojeva i
oblika. Motika je znan po kosim pogledima na predmet i perspektivama iznad ili ispod očišta. Dvodimenzionalnost prizora, težnja da se predmetni svijet prikaže u realnim dimenzijama formata slike, obrnuta
perspektiva temelji su moderne umjetnosti. Prozračni
kolorit anđeoskih bjelina i počast malom, raskošno
sugeriranu, tihom svakodnevnom životu običnih stvari
karakteristična je za Motikino poetično slikarstvo izraslo na temeljima postimpresionizma.
Ples Ive Dulčića iz 1956. izveden je s pomoću tipično autorove ptičje, nebeske perspektive. Poput oka kamere
promatrač uranja u blještavilo boja, kolorističke perspektive temeljene na žarenju toplih i upijanju hladnih
boja. Ritmične, trepteće arabeske tamnih i svijetlih mrlja
strukturiraju neprekinuti ples. Kreću se, plešu koloristički oblici crnih i bijelih, ljubičastih, okerastih, žućkastih i
crvenih nijansi pred očima promatrača sugerirajući bit
plesa pokretom i koloritom. Izbliza, uočavaju se mrljaste siluete plesnih parova u atmosferi plesnog bala, vjerojatno dubrovačke kavane.
Highway (1952) Ede Murtića prekretnica je u hrvatskom
poslijeratnom slikarstvu. Dio Doživljaja Amerike, otklon
je od poetike socrealizma, a anticipira Murtićev karakterističan i prepoznatljiv apstraktni ekspresionizam. Intenzivna penetracija visećeg nadvožnjaka koji se povija
poput kolorističke zmije u dubinu prizora te usporedne
vertikale nebodera koji nezadrživo prodiru u nebo, pršte
vatrometom boja, nepravilna, sinkopirana ritma poput
jazz-improvizacija glavne teme. Obrisi velegrada satkani su od strukturiranih dinamičnih poteza raznolikih
usmjerenja koji ubrzavaju kompoziciju i poput ugođenih dijelova prožimaju cjelinu. Ritam, udar, akcent svjetlosti i fascinantne boje velegrada reflektiraju se, bliješte
i sjaje iz golemih vertikalnih staklenih ploha. Slikareva
fascinacija megalopolisom. Zadivljenost nije samo prenesena i transformirana kolorističkom rapsodijom, već
odražava autorovu fascinaciju tehnikom, dinamikom i
brzinom zavodljive utopije.
Pejzaž s tri stabla (1963) Oskara Hermana totalni je
krajolik, ekspresionističkoga stapanja s prirodom, koji
crpe poticaje iz njemačkog ekspresionizma. Dosljedna koloristička perspektiva planova poredanih jedan
iznad drugog dinamičnih svojstva boje povezuje ih u
cjelinu, pridajući slici dubinsku dimenziju. Nalazimo
se pred ekstatičnim obožavanjem prirode. Najmanje
valoriziran član münchenskoga kruga, stvorio je opus
izvanserijske vrijednosti i ljepote, totalnu sliku jezika
konstruirana čistom vrijednošću boje i osobnog, dubokog osjećanja svijeta; njegove potpune ekspresije.
Iz mog vrta (1956) slika je koja odražava nekoliko konstanti u opusu Ljube Babića. Povišena perspektiva sugerira popločenu terasu vrta što se blago uzdiže prema
rubu mrke pozadine, pokrivenu raznobojnim lišćem.
Taj neobičan rakurs razvio je Babić najdosljednije u hrvatskom slikarstvu 20. stoljeća. Karakterističnu sceničnost i simboličnost Babić je ukomponirao u ovu sliku.
Kamene ploče nadgrobne su ploče koje s koloristički
intenzivnim lišćem sugeriraju jesen autorova života. Na
kamenoj terasi prikazan je osjećaj djelovanja sile gravitacije, padanjem lišća, nijemim dodirom organskog i
anorganskog svijeta, živoga koje postupno i nezaustavljivo umire.
Kulmerov Pegazov vrt (1984) otkriva autora koji se
„krilcima na svojim cipelama uzdizao s ovozemaljskoga prostora, zanemarujući realitet, kauzalitet“ (Igor
Zidić). Kulmer je snoviđenjem na žutom, infracrvenom
fondu sna ostvario fantazmagorijski prizor nerealne i
mitske ljepote, kompozicijom koja se opire kauzalnosti. Mistični bestijarij: krilati Pegaz – donosilac munja
u vrtu muza očiju poput noćnoga sisavca, natkriva gotovo pola dinamične kompozicije, slikarske fuzije životinjskog, mitskog i ljudskoga svijeta. Zagonetna hibridna bića uskovitlana Kulmerova vrta „fantastično šume
i sanjaju“, odražavajući energiju mita i sna, nesvjesnih
sila noći, simboličnih prikaza arhaične energije ispod i
iznad pragova svijesti; svjedoci koliko nas kao ljudsku,
ali i animalnu vrstu nesvjesno određuje.
Slika-objekt Miroslava Šuteja Ultra A iz 1965. pripada
geometrijskoj apstrakciji: op-artu, pravcu optičko-hipnotičkih svojstava temeljnih na varci oka. Crno-bijela elegancija temeljena je na multiplitiranju karakteristična Šutejeva znaka principom umnažanja pozitiva
i negativa. Slika je spoj znanosti i umjetnosti karakterističan za Nove tendencije (1961–1973), pozitivističkomodernistički pokret – mijenjanje svijeta znanošću i
umjetnošću. Crno-bijelo kreiranje svijeta uvijek je elementarno definiranje predmeta spoznaje temeljnim
granicama koje omeđuju i tumače. Šutej je homo ludens,
čovjek-umjetnik koji se stvarajući igra i uspostavlja igru
kao temeljni element kulture i civilizacije. Koliko je igra
ozbiljna i koliko određuje čovjeka na stvaralačkoj, sanjalačkoj i umjetničkoj dimenziji, zrcali se u cijelom Šutejevu opusu.
Željko Marciuš, viši kustos Moderne galerije
1. Vlaho Bukovac, Portret barunice Ivke Vranyczany, 1893. / 2. Miroslav Kraljević, Autoportret sa psom, 1910. / 3. Celestin Mato Medović, Vrijes, 1911. / 4. Josip Račić, Pont des Arts, 1908. / 5. Vilko Gecan, Pri jutarnjoj toaleti, 1928. / 6. Antun Motika, Mrtva priroda, 1932. / 7. Ivo Dulčić, Ples, 1956. / 8. Edo Murtić, Higway, 1952. / 9. Oskar Herman, Pejzaž s tri stabla, 1963. / 10. Ljubo Babić, Iz mog vrta, 1956. / 11. Ferdinand Kulmer, Pegazov vrt, 1984. / 12. Miroslav Šutej, Ultra A, 1965.
Nakladnik: Medika d.d. / Za nakladnika: Asja Prpić / Koncept i dizajn: Studio Rašić; Ante Rašić, Marko Rašić, Vedrana Vrabec / Odabir citata i tekst: Željko Marciuš / Fotografije: Damir Fabijanić / Priprema: Skaner studio, Studio Rašić / Tisak: Grafing / Naklada: 5000 pimjeraka / Vlasnik djela: Moderna galerija
ZAGREB
Capraška1, 10 000 Zagreb
T +385 1 2412 555
F +385 1 2371 441
E [email protected]
PODRUŽNICA SPLIT
Put Bana 9, 21 204 Dugopolje
T +385 21 405 444
F +385 21 383 029
E [email protected]
PODRUŽNICA RIJEKA
Tometići 15b, 51 215 Kastav
T +385 51 691 444
F +385 51 691 333
E [email protected]
PODRUŽNICA OSIJEK
Ul. Jablanova 25, 31 000 Osijek
T +385 31 297 744
F +385 31 297 493
E [email protected]
2012
2009
2005
2001
1987
1977
1960
1958
1951
1947
1928
1922
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Podružnica Split
preselila se u
Dugopolje
Akvizicija Farmisa i
Farmacona
Sjedište Medike
od sada je u
Capraškoj ulici
Podružnica Rijeka
preselila se u
Tometiće, Kastav
Podružnica Vukovar
preselila se u nove
prostorije
Otvara se
Podružnica Vukovar
Otvara se
Podružnica Rijeka
Otvara se
Podružnica Split
Medika dobiva
današnje ime i
počinje djelovati
isključivo kao
veledrogerija
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
U Zagrebu je iz laboratorija
ljekarnika Straussa i Hafnera
utemeljeno dioničko društvo
za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih
preparata
1
ned
2
pon
3
uto
4
sri
5
čet
6
pet
7
sub
8
ned
9
pon
10
uto
11
sri
12
čet
13
pet
14
sub
15
ned
16
pon
17
uto
18
sri
19
čet
20
pet
21
sub
22
ned
23
pon
24
uto
25
sri
26
čet
27
pet
28
sub
29
ned
30
pon
31
uto
Vlaho Bukovac, Portret
barunice Ivke Vranyczany, 1893.
“Bukovac je ‘apsolutni’ slikar, i tu
mu je snaga umjetnička, formalna. Humanitarna i emocijska mu
je sila u jednostavnosti i srdačnoj
psihologiji, Bukovac je pjesnik
boja i ljudske duše.”
Antun Gustav Matoš, Dojmovi s
pariške izložbe. VIII. 1900.
2012
2009
2005
2001
1987
1977
1960
1958
1951
1947
1928
1922
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Podružnica Split
preselila se u
Dugopolje
Akvizicija Farmisa i
Farmacona
Sjedište Medike
od sada je u
Capraškoj ulici
Podružnica Rijeka
preselila se u
Tometiće, Kastav
Podružnica Vukovar
preselila se u nove
prostorije
Otvara se
Podružnica Vukovar
Otvara se
Podružnica Rijeka
Otvara se
Podružnica Split
Medika dobiva
današnje ime i
počinje djelovati
isključivo kao
veledrogerija
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
U Zagrebu je iz laboratorija
ljekarnika Straussa i Hafnera
utemeljeno dioničko društvo
za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih
preparata
1
sri
2
čet
3
pet
4
sub
5
ned
6
pon
7
uto
8
sri
9
čet
10
pet
11
sub
12
ned
13
pon
14
uto
15
sri
16
čet
17
pet
18
sub
19
ned
20
pon
21
uto
22
sri
23
čet
24
pet
25
sub
26
ned
27
pon
28
uto
29
sri
Miroslav Kraljević,
Autoportret sa psom, 1910.
“Prije svega slikar duše, pa je
traži i pronalazi na fizionomiji
pasje glave i na fizionomiji
ljudske ruke.”
Antun Gustav Matoš, Slike
Miroslava pl. Kraljevića, 1913.
Mato Celestin Medović, Vrijes, 1911.
“Ako su se u zavičaju stišala ograničenja, ostali su ožiljci. U njemu je,
nakon svega, preostao tek on sam: spoj finog oka (koje zapaža) i dječačke duše (koja se zanosi). To je takva oda svome iskonu, takva pjesma
rodnome mikrokozmu kakve do njega u hrvatskom slikarstvu nije bilo.”
Igor Zidić, Mato Celestin Medović, 2001.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
sub
ned
1958
pon
uto
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
sri
čet
pet
1987
sub
ned
2001
pon
uto
2005
sri
čet
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
pet
sub
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Josip Račić, Pont des Arts, 1908.
“(…) mnogo godina prije Marqueta i Utrilla naslikao je jedan pariški
pejzaž zvan ‘Pont des Arts’ s takvim osjećajem za vrednotu sivila, da je ta
slika dostojna da stoji ne samo u zagrebačkoj Modernoj galeriji, nego i
u svjetskim galerijama kao prvorazredna pikturalna dragocjenost.”
Matko Peić, Slikar Crnine, 1958.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
uto
sri
1958
čet
pet
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
sub
ned
pon
1987
uto
sri
2001
čet
2005
pet
sub
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
ned
pon
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
1922
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
1928
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
1947
1951
1958
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
1987
2001
2005
2009
2012
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Medika,
Tometiće, Kastav
Farmacona
veledrogerija s tradicijom
Podružnica Vukovar preselila
usmjerena prema
se u nove prostorije
budućnosti
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
1
uto
2
sri
3
čet
4
pet
5
sub
6
ned
7
pon
8
uto
9
sri
10
čet
11
pet
12
sub
13
ned
14
pon
15
uto
16
sri
17
čet
18
pet
19
sub
20
ned
21
pon
22
uto
23
sri
24
čet
25
pet
26
sub
27
ned
28
pon
29
uto
30
sri
31
čet
Vilko Gecan, Pri jutarnjoj
toaleti, 1928.
“Gecan je, uglavnom, slikar tzv.
duševnih stanja; to će reći, na
ljudskim licima njegovih slika
odrazuje se nešto unutrašnje,
pokret ruku, glave, tijela,
ukratko, cijela slika nešto kazuje,
pripovijeda.”
Antun Branko Šimić, Uzelac, 1922.
Antun Motika, Mrtva priroda, 1932.
“Ništa nije nevažno; svijet je velik i sve što čovjeka okružuje u borbi postaje zlo i tuđe,
a u prijateljstvu dobro i blisko. Što dotakne ruka Motike, postaje živo i ljudsko.”
Radoslav Putar, Izložba crteža Antuna Motike, 1952.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
ned
pon
1958
uto
sri
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
čet
pet
sub
1987
ned
pon
2001
uto
2005
sri
čet
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
pet
sub
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Ivo Dulčić, Ples, 1956.
“(…) ‘Ples’ (1955) i brojni drugi radovi iz tog vremena u Dulčićevoj jednadžbi iz
pedesetih otkrivaju sve nepoznanice. Slikajući ih, Dulčić izlazi na ulice, na plaže, u
kavane i plesne dvorane i popušta svojoj hedonističkoj naravi.”
Antun Kraman, Prepuštanje boji – Ivo Dulčić, 2007.
1
2
3
4
5
6
7
8
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
uto
sri
1958
čet
pet
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
sub
ned
pon
1987
uto
sri
2001
čet
pet
2005
sub
ned
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
pon
uto
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Edo Murtić, Higway, 1952.
“U Doživljaju Amerike boja daje većini skelet, harmoniju, građu i smisao i, konačno, ritam. Grafička arabeska služi također isticanju jezika boje: linija ne poštuje
prisilu objekta, odvaja se od njega i razvija dalje u
potpunoj nezavisnosti.”
Vladimir Maleković, Doživljaj Amerike, 1951-1952, 1990.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
sub
1958
ned
pon
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
uto
sri
čet
1987
pet
sub
2001
ned
pon
2005
uto
sri
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
čet
pet
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Oskar Herman, Pejzaž s tri stabla, 1963.
“(…) u Hermanovim slikama ‘hermetična metafora’ postaje egzistencijalna spoznaja života, čija se
istina skriva u tajnovitosti.”
Boris Kelemen, Oskar Herman, 1965.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
pon
uto
1958
sri
čet
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
pet
sub
ned
1987
pon
uto
2001
sri
2005
čet
pet
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
sub
ned
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Ljubo Babić, Iz mog vrta, 1956.
“U ovoj vječnoj podvojenosti između stvarnosti i simbola, između ideje i materijalnog oblika, u teškoj borbi za izrazom, tom golemom
nerazmjeru između idejnih zamisli i stvaralačkog potencijala, u znaku ove dugotrajne borbe, Babić slika već godinama jednu te istu sliku
koja ne bi bila samo odraz nego i izraz i ne samo izraz, nego i više od toga: stvarnost sama.” Miroslav Krleža, Slikar Ljubo Babić, 1924.
1
2
3
4
5
6
7
8
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
čet
1958
pet
sub
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
ned
pon
uto
1987
sri
čet
2001
pet
sub
2005
ned
pon
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
uto
sri
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
FeRdinand Kulmer , Pegazov vrt, 1984.
“Kulmer je samotnik s voznim redom u džepu. pravi
Putnik! – jer ništa ne gubi upoznajući svoje doba, njegovu
osjećajnost, njegov rad, njegovu memoriju, priče i otvorenost za pustolovinu. Ne okreće leđa vjetru, ne zatvara
vrata pred posjetiocima. Ne krije se. Njegova je usamljenost radna. (…) I zna da se jedino tako može povezati s
drugima: samo kao otok s otokom – oceanski. Arhipelag
slika paralelan je arhipelagu ljudi. Čuju se i vide samo
kroz beskraj. To nije askeza, nije bijeg od svijeta, nego,
naprotiv, njihovi razlozi pretvoreni u čin.”
Vlado Gotovac, Nerazvojnost i mijene, 1990.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
sub
ned
pon
uto
sri
čet
pet
1922
1928
1947
1951
U Zagrebu je iz laboratorija ljekarnika
Straussa i Hafnera utemeljeno dioničko
društvo za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih preparata
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
Medika dobiva današnje
ime i počinje djelovati
isključivo kao veledrogerija
Otvara se Podružnica Split
sub
ned
1958
pon
uto
1960
1977
Otvara se Podružnica Vukovar
Otvara se Podružnica Rijeka
sri
čet
pet
1987
sub
ned
2001
pon
2005
uto
sri
2009
Podružnica Rijeka preselila se u
Akvizicija Farmisa i
Tometiće, Kastav
Farmacona
Podružnica Vukovar preselila
Sjedište Medike od sada je u
Podružnica Split
se u nove prostorije
Capraškoj ulici
preselila se u Dugopolje
čet
pet
2012
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
2012
2009
2005
2001
1987
1977
1960
1958
1951
1947
1928
1922
Medika,
veledrogerija s
tradicijom usmjerena
prema budućnosti
Podružnica Split
preselila se u
Dugopolje
Akvizicija Farmisa i
Farmacona
Sjedište Medike
od sada je u
Capraškoj ulici
Podružnica Rijeka
preselila se u
Tometiće, Kastav
Podružnica Vukovar
preselila se u nove
prostorije
Otvara se
Podružnica Vukovar
Otvara se
Podružnica Rijeka
Otvara se
Podružnica Split
Medika dobiva
današnje ime i
počinje djelovati
isključivo kao
veledrogerija
Laboratorij, sada
već tvornica, seli se u
Jukićevu ulicu 12
U Zagrebu je iz laboratorija
ljekarnika Straussa i Hafnera
utemeljeno dioničko društvo
za proizvodnju i prodaju
kemijsko-farmaceutskih
preparata
1
sub
2
ned
3
pon
4
uto
5
sri
6
čet
7
pet
8
sub
9
ned
10
pon
11
uto
12
sri
13
čet
14
pet
15
sub
16
ned
17
pon
18
uto
19
sri
20
čet
21
pet
22
sub
23
ned
24
pon
25
uto
26
sri
27
čet
28
pet
29
sub
30
ned
31
pon
Miroslav Šutej, Ultra A, 1965.
“To je, naime, vrijeme Op-arta kojeg Šutej nije
prihvatio s potpunim zatiranjem korijena koji ga
je vezao realan svijet, pa bio taj svijet viđen iz i
kroz mikroskopske leće. Planetarni folklor jednog
Vasarelya Šutej je prekrajao i podčinjavao svojim
duboko osobnim mjerama, a njegove su crno-bijele strukture imale nešto od prisnosti dijalekta u
totalitarnom Op-jeziku.”
Zvonko Maković, Šutej – crteži, 1981.