sijeČanj - paška Čipka, 1992. (plakat htz) / veljaČa - nacionalna i sveuČilišna knjižnica, 2003. / ožujak - trg sv. trojstva, osijek, 2005. / travanj - primoštenski vinogradi, bucavac, 1996. svibanj - baranjska narodna nošnja, 1998. / lipanj - brod u izgradnji, pomena, mljet, 1990 (plakat htz) / srpanj - vestibul s peristila, split, 2000. (plakat htz) / kolovoz - krov, babino polje, mljet, 1990. rujan - pas dalmatiner uz glave na šibenskoj katedrali, 1996. (htz) / listopad - masline, vodnjan, 2007. /studeni - crkva sv. romualda i svih svetih, groblje kozala, rijeka, 1995. / prosinac - zagrebaČka katedrala, 1999. (croatia airlines) damir fabijaniĆ je jedan od najznaČajnijih hrvatskih fotografa koji je autorski prepoznatljivim pristupom u mediju fotografije ostvario i afirmirao hrvatski identitet. iz parlamenta europske unije izabrali su upravo fotografije ovog autora da izložbom welcome croatia predstavi hrvatsku u bruxellesu prigodom ulaska u eu, 2013. godine. DAMIR FABIJANIĆ 2014 Damir Fabijanić (1955.) intrigantan je fotograf s izrazitim stavom o fotografiji kojom tumači svijet oko sebe: čovjeka u odnosu prema prirodnoj i kulturnoj baštini u svojoj esenciji; fizičkim scenarijem u kojem se prepliću kulturno naslijeđe s fotografom promatračem-interpretatorom i stvarateljem viđenog. Grad s vremenskim kontinuitetom – vizualizacijom svoga trajanja i duh prirode, prirodnoga okruženja koje obavija odabrane prizore detaljem poput maslina na drvenome podu, ili fragmentu neba iznad Splita – sveopćim ugođajem odražava autorovo poznavanje, toplinu i ljubav prema motivu u, zapravo, humanom svjetonazoru. Naravno, to je samo mali identifikacijski segment djela Damira Fabijanića koji spaja visoko i nisko u umjetnosti u rasponu od primijenjene fotografije, angažiranih fotografija (ciklus Rat u knjizi Plodovi zla) do konceptualnih projekata poput izložbe U sredinu stvari u Gliptoteci hazu (2012.). Stav o fotografiji kao sredstvu tumačenja svijeta očit je bez obzira je li riječ o fotografiji s funkcijom ili posve slobodnim viđenjima. Želja fotografa za bitnim i temeljnim (vidi fotografiju: Drveni čamac ili Paška čipka), odražava duh snimanog motiva, strukturalni, prirodni red stvari uvijek povezan s onim od čovjeka stvorenim, a što je na Fabijanićevim fotografijama ostvareno gotovo istim onim sredstvima od kojih je i sam predočeni prizor satkan. Fotografija je prirodna čarolija u koju vjerujemo iako znamo da sve to nije posve istinito – odnos između 2d formata i 3d iluzije slike – što osjećamo u izvanrednim i drukčijim Fabijanićevim kadriranjima strukturalne bitnosti. Često i više od toga. U tkanjima svjetlosti i sjena možemo percipirati gotovo taktilni osjet, ugođaj dodira. Kao da možemo opipati ljepotu onoga što vidimo, što uvijek govori i o Povijesti ljepote, nesvjesnoj, naizgled nevidljivoj strukturi utkanoj u vidljivo za onog koji želi i zna vidjeti. Primjerice, u polju svjetlosti što odražava tvarnost popločenja trga snimljen pas dalmatiner glave usmjerene prema apsidi i vijencu s tipovima renesansnih glava Šibenske katedrale sugerira neobičan odnos životinje i arhitekture, ali i renesansni humanizam prostora trga ostvaren prema mjeri čovjeka. Horizontalni kadar s krova ZAGREB Capraška1, 10 000 Zagreb T +385 1 2412 555 F +385 1 2371 441 E [email protected] nepravilnih i mješovitih oblika upućuje na beskrajni mljetski horizont gdje se plavetnilo mora produbljuje u modrini neba zajednički spojena u veliko plavetnilo, slobodu vidika i sklad između strukture crijepa stvorene od čovjeka i misterija prirode. Pogled na trg osječke tvrđe iz ptičjeg rakursa kao na dlanu, odražava pravilnu geometrijsku strukturu četverokračnog križa iz kojeg se sve širi i u čijem se kružnom centru, ujedno, psihološke silnice stapaju u jedno središte, kao i malenu mjeru čovjekova svijeta viđenog iz fotografske – Božje perspektive. Pogled, pak, iz Vestibula Dioklecijanove palače iz žabljeg rakursa, pogled je od kojeg zastaje dah, dočaran strukturalnom iluzornom i tvarnom igrom polja kružne svjetlosti i polja tame, poliperspektivnosti fotografije i izgleda koji streme prema gore, visini sugeriranoj djelićem, vrhom zvonika Splitske katedrale u odsječenom kontrastavu. Svjedoci smo snage centripetalnih sila, koje osjećamo pred prizorom. Baranjska nošnja, snimljena u krupnome planu, uz spomenuti taktilni osjećaj dio je svjedočanstva o nenapisanoj povijesti narodne umjetnosti tradicionalne baštine. PODRUŽNICA SPLIT Put Bana 9, 21 204 Dugopolje T +385 21 405 444 F +385 21 383 029 E [email protected] Navedeni primjeri ukazuju na hrvatski kulturni identitet koji Fabijanićeve fotografije zrcale u specifičnim kvadratnim kadrovima, koji su već autorov zaštitni znak. Ukazuju na raspon Fabijanićevih htijenja, esenciju odabranih i snimljenih fotografskih slika što pred očima promatrača odražavaju strukturu ljepote, bitnost i značenje, kazujući nešto o tome tko smo i kamo idemo, a to fotografijom valja osvijestiti. Fabijanićeva fotografska slika uz to posjeduje i memorijsku komponentu, mjeru snimljenog isječka prožetu mjerom sjećanja. Od mnoštva pristupa fotografiji postoje dva temeljna. Onaj koji mistificira svijet, što može dovesti do posve virtualne iluzije stvarnosti, i onaj koji demistificira stvarnost do njezine ogoljene strukture. Ne može se oteti dojmu da Damir Fabijanić koristi oba načina. Povijest ljudske gluposti i barbarizam posve će razotkriti, a ljepotu svijeta s ljubavlju, marom i znanjem naglasiti i predočiti. ĞůũŬŽDĂƌĐŝƵƓ PODRUŽNICA RIJEKA Tometići 15b, 51 215 Kastav T +385 51 691 444 F +385 51 691 333 E [email protected] Nakladnik: Medika d.d./ Za nakladnika: Asja Prpić, Filip Šarunić / Grafičko oblikovanje: Studio Rašić; Ante Rašić, Marko Rašić, Vedrana Vrabec Priče o fotografijama: Damir Fabijanić / Priprema: FAB, Studio Rašić / Tisak: Grafing / Naklada: 4800 pimjeraka PODRUŽNICA OSIJEK Ul. Jablanova 25, 31 000 Osijek T +385 31 297 744 F +385 31 297 493 E [email protected] siječanj paš k Ka da kv a 1 sri dr a t a, ru koj i sv ojim r 2 čet l az asp iu okr ug aČ i pk li f o r ma a, 1 9 92. Id eja o ve fo t t pa ške čipk e i ne ografi prika zuje Do da t na v rijed nost post ignut a je ore dom asoc iraju 3 pet na hr v 4 sub atski grb, a za pr 5 ned j e p aš k e čipke pr ikaz je osnovnog, esencijalnog. cjelinu, ve . čipke e k š a p atljivost ć ističe elemente veza koji čine prepozn stavljan jem tog m otiv ) i čisto a n i p r a k a u seriju čisto cr venih (bačva, š a, otiv m / a ploh h i l e j i b avo su dos lovan (fotografski) sadr žaj. 6 pon 7 uto 8 sri 9 čet 10 11 12 13 14 15 pet sub ned pon uto sri 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet veljača tare ticom s o p e j l om ecesijsk S . 3 0 0 2 a, knjižnic a n š i l i Č u lna i sve naciona zgrade ćevom trgu fotografski se jižnice na Maruli Nacionalne i sveučilišne kn bavim koje gov ore još o d 198 4. go dine o arhite ktonsko j i likovn oj vrijed nosti nje nih . Za r azlik u od eksterije ra mno gih d r ugih snim ljenih fotog rafija , i interije ra, elegi čnom atmosferom ova govori jednako o njenoj povijesti kao i o godišnjem dobu. 1 sub 2 ned 3 pon 4 uto 5 sri 6 čet 7 pet 8 sub 9 ned 10 11 pon uto 12 13 14 15 sri 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet čet pet sub ožujak 1 sub trg sv. trojstva, osijek, 2005. U komercijalnoj narudžbi svaka naručena tema treba biti što bolje umjetnički realizirana. A često se dogodi da se u takvim poslovima otvaraju mogućnosti fotografiranja i za sebe, nečega što nije naručeno. Motiv glavnog trga u osječkoj Tvrđi, snimanjem okomito iz helikoptera, postao je apstraktni detalj iako je na motivu predstavljen cijeli trg. 2 ned 3 pon 4 uto 5 sri 6 čet 7 pet 8 sub 9 ned 10 11 pon uto 12 13 14 15 sri čet pet sub 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon travanj primošt enski vin ogr adi, bucavac , 1996. P oznati i prelijepi motivi često su prikaziv ani kao iskonska o fotogr primošt enskih oda ljud afiji tih skom ra vinogra da du. Pos toji prič a koja je takoreć vinogra da, a ko ja se nal azi u zgr pr elijepi rasteri v inogr ad adi un u a i masl i pr ešla New Yo inika cij u legend r k u. Bilo elog tog u to istini podr učj a najbo ali je nji 1 uto 2 sri 3 čet 4 pet 5 sub 6 ned 7 pon 8 uto 9 sri to ili ne, hova lje 10 11 čet lje se vid pet e iz zr ak pota vid a, ljiva oda svud, s m or a i kr a ja. 12 13 14 15 sub ned pon 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri uto 1 čet 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 pet sub 2 pet ned nar odn an ošn ja, 1 998 . Lj sub 3 pon ned 4 uto pon 5 sri uto 6 čet tsk ih n aro dni hn ji i mašte kontinen talnih nošnji. ošn sri 7 pet čet 8 sub pet 9 ned 10 11 12 13 14 15 sub pon r a ba v t s t a i bog a l i n e a šar r e j rim nih p j o r b n od a d e je j Ovo šnje. o n e anjsk . štajima a r a n im rethodn p o u j a prič , uvijek a j l a t e ih d metaln h i v a t š ja blje umetan U rasponu od m inimalističkih bije lih tkanja do iznim ne šarolikosti bo ja i nošnje i nošnje sa Suska do raznolik osti r va mnog ima. O d pašk e epo ta h opće j e pozn ata. U svojoj karijer i susre tao sa m se s bar anj sk a svibanj ned uto pon sri uto čet sri pet čet sub lipanj brod u izgr adnji , pom ena, m lje Mala Majst ori ka lafati s Mu r tera, brodo gr adi lišt a d r venih brodo va po Jadr a t, 199 0 . nu po lako n falku še iz K omiže , gaje te i b racer e nep ovrat n est aju . o uzm Ova iču pr ed no vim m snim j brod ljen j . go e 1 990 dine u mb malo rodo n Pome u u t liš gr adi aterij alima ljetu. tkriva o , e j edan um ajst ijeće m ora. l vije g lji o paž l a m z M t ok u o a n , i rija, u . met a geo n avrše na vosti i j l t a zn pr vi s d, ali e l g o p repo nep en do ročišć i je p rafsk Fotog 1 ned 2 pon 3 uto 4 sri 5 čet 6 pet 7 sub 8 ned 9 pon 10 11 uto sri 12 13 14 15 čet pet sub 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon ned vestibul s peristila, split, Time se srpanj čet a žil s lo po in ag laš av a se bu . 3 ec ija no ve pa la kl o jn na sri do o Di v ko vje njo iu uto 2 je st r ed se 1 em la sti eri sp s sa a vlj sta na če ala v ij je ovi 0. P 200 la lje p nje daš b do r az a nek ibu est tiv v Mo sko e ri m j vezu nado t Živo ni m sp l 4 pet po vije sni ko če vrl o ntin 5 sub its ku ar h je s vjes ite ktu ru no i u it e t Sp lita. 6 ned u sl ojev ima p očevši od antičkog doba. a ujm D . prec m Sv izno u kadriran („spojen“) sa zvoniko 7 pon 8 uto 9 sri . 10 11 čet pet 12 13 14 15 sub ned pon uto 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet kolovoz krov, babino polje, mljet, 1990. Krov dalmatinske kuće (od kupe kanalice), more i nebo zauzimaju po jednu horizontalnu trećinu fotografije. Fotografija je mogla biti snimljena gotovo svugdje po Dalmaciji, a snimljena je na Mljetu. Kadrirana na takav način predstavlja karakteristiku dalmatinskog podneblja pročišćenu do apstraktnosti. Predstavljaju smiraj popodnevnog odmora, odmor za oči i dušu, predstavljaju pogled kroz prozor koji bismo svi htjeli imati. Pogled koji nitko neće pokvariti… 1 pet 2 sub 3 ned 4 pon 5 uto 6 sri 7 čet 8 pet 9 sub 10 11 ned pon 12 13 14 15 uto sri čet pet 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned rujan pas d almat Fotog rafija je sni mljen iner u a 199 6. za z gla ve na šiben skoj k atedr ali, 19 96. vrijem e snim anja š Dan p ibens rije, p ke ka ojavil tedra a se d le. jevojk a s lij epim psom u isto i zam oljena vrijem e, kad je da dođe bude sutra mo sn dan n imali a isto kat ed mjest r alu s (koje o, autod pripis izalic uju Ju e. Pas rju D je po alma stavlj tincu en ka i njeg o da ovim gleda majst glave orima ) s op lošja kated rale. 1 pon 2 uto 3 sri 4 čet 5 pet 6 sub 7 ned 8 pon 9 uto 10 11 sri čet 12 13 14 15 pet sub ned 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto pon listopad masline, vodnjan, 2007. Istarski uljari su Za njima uskoro kreću i dalmatinski ulja 1 sri 2 čet prije dvadeset godina počeli s tehnološk i kvalitetnijom obradom maslina, a vrij eme branja ri. Ova fotografija snimljena je u zadruž noj uljari u Vodnjanu i pokazuje ispražn 3 pet 4 sub 5 ned 6 pon 7 uto se pomaklo prema terminu kad još ima jenu kašetu, prikazanu kroz fotografski 8 sri 9 čet zelenih plodova. minimalizam. 10 11 12 13 14 15 pet sub ned pon uto sri 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet studeni crkva sv. romualda i svih svetih, groblje kozala, rijeka, 1995. Prvu veliku izložbu o razdoblju moderne riječke arhitekture snimao sam uglavnom s autodizalice, što je omogućilo neke poglede koje oko šetača jednostavno ne može vidjeti. Zato je i magična crkva sv. Romualda i Svih svetih na Kozali u Rijeci, s jako istaknutim reljefima Romola Venuccija na pročelju crkve, prikazana u posebnom sjaju. 1 sub 2 ned 3 pon 4 uto 5 sri 6 čet 7 pet 8 sub 9 ned 10 11 pon uto 12 13 14 15 sri čet pet 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned sub prosinac je rije t. N ajp jek ali n zvo im sa ijel vaj oo a tn eb pro iku r zag e ačk izir eal or bn je p ilo kat edr a le 1 99 9 . go din e, b Čk edr 1 pon 2 uto 3 sri 4 čet 5 pet 6 sub 7 ned af oto g r afi ran je j e ob avl jen o na več ern jem svj etl u. Ba šk ao da je n vlje sta zau nju tor na sat lbu mo šu na na zag a reb at ak ala K otr e 9. 9 , 19 b ako ne, je da on i se ati c i m sni od ), a iju rac tau res provjereno može li se snimiti s drugog tornja (a moglo se zbog skela za up 8 pon 9 uto 10 11 sri čet sni ml jen o up on oć. 12 13 14 15 pet sub ned pon 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 uto sri čet pet sub ned pon uto sri čet pet sub ned pon uto sri