lebendige gemeinde - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28u_ 01und28 II 04.12.13 11:32 Seite 2
D 2384 E
—
1,50€
—
PROSINAC/DEZEMBER 2013
—
BR./NR.12 (340)
lebendige gemeinde
Blagoslovljen Božić i Nova godina!
Gesegnete Weihnachten und ein gutes neues Jahr!
02u.27_02u.27farbs.II 04.12.13 13:13 Seite 1
D 2384 E — 1,50€ — PROSINAC/DEZEMBER 2013 — BR./NR.12 (340)
lebendige gemeinde
16. smotra crkvenih zborova
KELKHEIM-MÜNSTER, 16.11. 2013., SMOTRA ZBOROVA DJECE I MLADIH
Blagoslovljen Božić i Nova godina!
Gesegnete Weihnachten und ein gutes neues Jahr!
Naslovnica:
Isusovo rođenje, bazilika Svete
krunice u Lurdu;
snimio: A. Polegubić
Zbor Hrvatske katoličke misije Main-Taunus/Hochtaunus
lebendige gemeinde
List hrvatskih katoličkih
zajednica u njemačkoj
impressum
zeitschrift der kroatischen
katholischen Gemeinden
in Deutschland
www.zivazajednica.de
Zbor Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart-Bad Cannstatt
60435 Frankfurt am Main
An den Drei Steinen 42 d
Tel.: (069) 9540480
Fax: (069) 95404824
E-Mail:
[email protected]
[email protected]
izdavač/herausgeber:
Hrvatski dušobrižnički ured
Kroatenseelsorge in Deutschland
odgovara/verantwortlich:
Pfr. Ivica Komadina
Glavni urednik/chefredakteur:
Zbor Hrvatske katoličke misije Wiesbaden
Dr. Adolf Polegubić
Uredništvo/redaktion:
Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,
Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,
Marija Lovrić-Holenda,
dr. Adolf Polegubić,
Antonia Tomljanović-Brkić,
P. Jozo Župić
Grafička priprema /Layout &
bildbearbeitung:
Ljubica Markovica-Baban
tisak/Druck:
DENONA d.o.o., Zagreb
Godišnja pretplata s poštarinom/
Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland
Konto Nr.6498973
( BLZ: 750 903 00),
bei der LIGA Bank eG
IBAN:
DE03 7509 0300 0006 4989 73
BIC: GENODEF1M05
Zbor Hrvatske katoličke zajednice Traunreut
Zbor Hrvatske katoličke misije Rüsselsheim
03u ovom_03u ovom 04.12.13 09:55 Seite 1
u ovoM bRoju
● 16. SMOTRA CRKVENIH ZBOROVA
Zajedništvom
i pjesmom
slavili
Gospodina
str.
6
● 2. SUSRET HRVATSKIH STUDENATA
S Učiteljem
o učenju,
promašajima
i punom
životu
str.
● BALINGEN
8
40 godina
zajedno
u Kristu
10
str.
IZ CRKVE U SVIJETU
Proslava završetka Godine vjere
Izlaganjem relikvija apostola Petra na
Trgu sv. Petra i svečanim bogoslužjem
zaključio je u nedjelju 24. studenoga,
na svetkovinu Krista Kralja, papa Franjo
s vjernicima završetak Godine vjere.
......................4
IZ CRKVE U DOMOVINI
Zahvala za žrtve Vukovara i
Škabrnje
......................5
TEOLOŠKI OSVRT
Stijena vjere
Bog nam je, dajući nam svoga Sina,
otvoreno poručio da nam vjeruje te da
po Isusu prima naš čvrsti odgovor.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
SVIJET MLADIH — JUGENDWELT
Sloboda vjerovanja i položaj kršćana
u nekim islamskim zemljama
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:
Pfr. Ivica Komadina: Jesus das Licht
der Welt
Erzbischof Eterović — neuer
Apostolischer Nuntius in BRD
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14
Crkva je mjesto milosrđa, a ne osude, jer se Bog nikada ne umara
praštati, piše papa Franjo u pobudnici.
Raspaljivati plamen u srcu
P
rva apostolska pobudnica pape
Franje „Evangelii Gaudium“
predstavljena je i objavljena 26.
studenoga u Vatikanu. U pobudnici
papa Franjo govori o naviještanju
evanđelja današnjem svijetu. Kako
se isčitava iz pobudnice, Papa želi
pokrenuti novu evangelizacijsku etapu koju posebno osvjedočuje radost.
„Isus Krist te ljubi, dao je svoj život
da te spasi, i sada živ korača uz tebe iz dana u dan, da te prosvijetli,
osnaži, oslobodi“, ističe Papa dodavši kako je potrebna stvaralačka i
smjela obnova, u čijem će ishodištu
biti izvorna svježina evanđelja. „Papa poziva Crkvu da svoja vrata drži
otvorenima, Crkva je mjesto milosrđa, a ne osude, jer se Bog nikada ne
umara praštati. Ni vrata sakramenata se ne bi smjela zatvarati zbog bilo kojeg razloga. Euharistija nije
nagrada za savršene već velikodušni lijek i hrana za slabe. Ta uvjerenja
imaju također pastoralne posljedice
koje smo pozvani mudro i smjelo
uzeti u obzir. Često se ponašamo
više kao kontrolori milosti, a ne kao
Iz delegatove Poruke
P
oni koji olakšavaju protok milosti.
Crkva nije carina, već je očev dom
gdje ima mjesta za svaku osobu s
njezinim teškim životom.“ Papa ponavlja da mu je draža Crkva „ranjena i prljava jer je izašla na ulice, no
Crkva … zatvorena u klupko opsesija i procedura. „Ako nešto mora u
nama probuditi sveti nemir onda je to
da naša braća žive bez prijateljstva
Isusova.“ U pobudnici Papa potiče
svećenike da se u svojim homilijama
moraju kloniti čisto „moralističkog ili
indoktrinirajuće prodike“. „Homilije
im moraju biti pozitivne a ne negativne, moraju uvijek pružati nadu, govoriti „riječi koje raspaljuju plamen u
srcu“, ističe Papa u pobudnici.
Božić je svetkovina radosti, svetkovina dolaska Božjeg Sina Isusa
Krista u ovaj svijet. Tako nam se Bog
darovao ljubavlju, a od svakog od
nas Bog očekuje da tu ljubav donosimo drugima i to s novim žarom i
poletom. Na tragu toga pobudnica
pape Franje dolazi u pravo vrijeme.
Svima čestit Božić i Božji blaUrednik
goslov u 2014. godini!
Mlado sunce s visine
rošloga mjeseca dnevni tisak u
udarnim vijestima, ali i drugi
mediji, redovito su izvještavali
o velikoj katastorfi koja je pogodila
nekoliko filipinskih otoka. Pisalo se
i govorilo o „monster-tajfunu“, o
„najopasnijem tajfunu zadnjih desetljeća“, o „jednom od četiri najjača tajfuna u povijesti“. Tajfun je u
promjeru od 600 kilometara prohujao Filipinima brzinom koja je dostizala i 379 kilometara na sat. Međunarodna oznaka bila je „Haiyan“. Samo je u Taclobanu — glavnom gradu pokrajine Leyte tjedan
dana nakon katastrofe, u subotu
16.studenoga, u ruševinama pronađeno 780 mrtvih. Više od četiri milijuna ljudi ostalo je bez krova nad
glavom, na ulici, bez igdje ičega.
Gotovo istovremeno održana je
u Varšavi Svjetska konferencija o
zaštiti okoliša, na kojoj su predstavnici Filipina sa suzama u očima
molili ponajprije velesile ovoga svijeta da podzmu sve da se zaštiti razaranje klime na našoj planeti. Na
Filipinima su 83% posto stanovnika
katolici. U područjima pogođenim
katastrofom mnogi preživjeli su se
sklonili u razrušene crkve, a u nedjelju 17. studenoga stotine tisuća
njih u istim tim su razrušenim crkvama za vrijeme svetih misa molili za
žrtve katastrofe tražeći utjehu u molitvi. Upravo su u teškim vremenima,
u kriznim situacijama života u mukama i problemima, vjera i molitva
utjeha i snaga. Tko to od nas nije
već osjetio. Koliko smo puta, ne samo mi svećenici, u vrijeme Domovinskog rata čuli od mnogih vjernika kako im je vjera bila najjača
snaga.
Približava se svetkovina Božića. Usprkos neuspjesima, usprkos
prirodnim i životnim katastrofama i
problemima vjera je naša snaga i
sigurnost, hrana naše duše. Novorođeni Isus je naše Sunce s Istoka
sa zdravljem u zrakama. Tko slijedi
Isusa, „neće hoditi u tami, nego će
imati svjetlost života“ ( Iv 8,12 ). Neka nam je svima čestit i blagoslovjen Božić!
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
3
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 04.12.13 10:15 Seite 1
IZ CRKVE U SVIJETU
SVEČANA PROSLAVA ZAVRŠETKA GODINE VJERE
„Krist je u središtu, Krist je središte“
Izlaganjem relikvija apostola Petra na Trgu sv. Petra i svečanim bogoslužjem zaključio je u nedjelju 24. studenoga, na svetkovinu Krista Kralja, papa Franjo s vjernicima završetak Godine vjere.
4
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
sta biti vjernik, onda bi i on u središte
svoga života trebao staviti Isusa, u svojim mislima, u riječima i u djelima. „I
tako će naše misli biti kršćanske misli,
Kristove misli. Naša će djela biti krš ćanska djela, Kristova djela, naše će
riječi biti kršćanske riječi, Kristove riječi. Međutim, kada se izgubi to središte, jer ga se zamjenjuje s nečim
drugim, proizlaze samo štete
za okoliš oko nas i za samoga čovjeka.“
Snimka: IKA
O
sim svečane mise, tri su ključ- svakoga čovjeka“. Na početku propona događaja kroz tjedan bila vijedi je papa Franjo s mislima puniposvećena tom velikom slav- ma ljubavi i poštovanja zahvalio svolju, na čijem se svečanom završetku me prethodniku Benediktu XVI. na
okupilo 60 tisuća hodočasnika iz Ita- daru Godine vjere, „kojim nam je prulije i cijeloga svijeta, nakon što je 11. žio priliku da ponovno otkrijemo ljelistopada 2012. tadašnji papa Bene- potu onoga puta vjere koji je započeo
dikt XVI. najavio Godinu vjere za na dan našega krštenja, koje nas je
oživljavanje kršćanske vjere, ali i ka- učinilo Božjom djecom i braćom u
ko bi se svečano proslavila
50. obljetnica Drugog vatikanskog koncila, jednog od
najvažnijih događaja u povijesti Crkve 20. stoljeća, koji je otvoren 11. listopada
1962. Prije početka mise prikupljali su se i milodari koji
su namijenjeni stanovništvu
Filipina koje je nedavno pogođeno strašnim tajfunom.
Posebnu je pozornost na svetkovinu Krista Kralja svega
stvorenja u Vatikanu pobudio
mali relikvijar u kojemu su po
prvi puta javno pokazane re- Papa Franjo s relikvijama sv. Petra
likvije prvoga pape, svetoga
Petra apostola. Relikvijar je na glavni Crkvi. Puta koji za konačni cilj ima
oltar donesen u procesiji i otvoren je potpuni susret s Bogom i na kojemu
prije početka mise. U njemu se nala- nas Duh Sveti čisti, uzdiže, posvećuje
zi osam komadića kosti od dva do tri kako bi nam dao da uđemo u sreću za
centimetra, a pronađeni su ispod ba- kojom žudi naše srce.“ Osim svoga
zilike svetoga Petra kod iskapanja po- prethodnika, Sveti Otac je pozdravio
duzetih između 1940. i 1951. godine
patrijarhe i velike nadbiskupe Istočnih
u jednoj niši groba sv. Petra. Na re- kršćanskih Crkava, s kojima je tijekom
likvijaru piše: „Od kostiju koje su pro- mise izmijenio znak mira čime je izranađene u kripti (poznatoj kao Grotte zio ponajprije poštovanje rimskoga
vaticane, op. a.) vatikanske bazilike biskupa tim zajednicama „koje su Krisi koje se pripisuju blaženome aposto- tovo ime ispovijedale uzornom vjernolu Petru“, prenosi austrijski Kathpress, šću, često plaćenom visokom cijedodajući da se brončani relikvijar od nom“. Preko njih je pozdravio i sve krš1971. čuvao u papinskoj privatnoj ka- ćane koji žive u Svetoj Zemlji, Siriji i
peli u Apostolskoj palači. Na početku općenito na istoku, moleći za dar mimise papa Franjo je počastio relikvi- ra i sloge.
jar veličine 30 puta 10 centimetara
Temeljeći svoju propovijed na bibkađenjem, a nakon mise je ponovno lijskim čitanjima, Sveti je Otac govorvraćen u papinsku privatnu kapelu.
io o Kristu kao središtu kršćanskoga života. „Krist je u središtu, Krist je sre dište. Krist središte stvorenja, Krist sre Kršćanska vjera nije
dište naroda, Krist središte povijesti.“
apstraktno učenje
Dubinu toga viđenja izrazio je apostol
U svojoj je homiliji Sveti Otac po- Pavao koji Krista prikazuje kao „prvoručio da u središtu kršćanske vjere ni- rođenca svega stvorenja“ u kojemu i
je neko apstraktno učenje, nego oso- po kojemu je sve stvoreno. „On je sreba Isusa Krista. On je središte stvo- dište svih stvari, on je početak: Isus
renja kao i „povijesti čovječanstva i Krist, Gospodin.“ Ako vjernik želi doi-
Krist je brat i središte
povijesti svakoga
čovjeka
Krist nije samo u središtu
stvaranja i središtu pomirenja, „Krist je središte Božjega naroda. I upravo je danas ovdje, posred nas. Sada
je ovdje u Riječi i bit će ovdje
na oltaru, živ, prisutan, među
nama, svojim narodom“, rekao je Papa i protumačio
čitanje iz Staroga zavjeta istaknuvši
da su Izraelci tražili idealnoga kralja,
a zapravo samoga Boga: „Boga koji
bi bio blizak, koji bi prihvatio da se
pridruži na čovjekovom putu, koji bi
bio njihov brat.“ A Krist koji je iz loze
kralja Davidova upravo je „brat“ oko
kojega se uspostavlja narod, koji brine o svom narodu, o svima nama, po
cijenu svoga života. „U njemu smo mi
jedno; jedan narod sjedinjen s njime,
dijelimo samo jedan put, jednu sudbinu. Samo u njemu, u njemu kao središtu, imamo identitet kao narod.“ Na
kraju, rekao je Papa, „Krist je središte povijesti čovječanstva i također središte povijesti svakoga čovjeka.“ Njemu svaki čovjek može povjeriti svoje
radosti i nade, žalosti i tjeskobe kojima je prožet ljudski život. „Gospodin
daruje uvijek više, on je jako velikodušan, uvijek daruje više nego se
od njega traži: zamoli ga da te se sjeti i odvest će te u svoje kraljevstvo! Isus
je baš u središtu naših želja za radošću i za spasenjem. Idimo svi zajedno tim putem!“, kazao je papa
Fanjo u propovijedi.
M.K.
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 04.12.13 10:15 Seite 2
IZ CRKVE U DOMOVINI
U znaku obljetnica
Na komemorativnom skupu za žrtve Škabrnje bio je i umirovljeni general Rahim
Ademi, koji je u izjavi novinarima istaknuo kako su žrtve Škabrnje velike te da za 86
ubijenih nije nitko odgovarao.
Z
Snimka: IKA
nanstveni skup s međunarodnim nara iz Italije, Njemačke, Slovenije, vodio je đakovačko-osječki nadbiskup
sudjelovanjem o temi „Fenomen Bosne i Hercegovine i Hrvatske u pre- Đuro Hranić. Nadbiskup Hranić predGlasa Koncila 1963.—2013.“ davanjima su ocijenili teološki dopri- vodio je misno slavlje na Memorijalodržan je 25. studenoga u Nadbis- nos Glasa Koncila crkvenom životu; nom groblju, u koncelebraciji umirovkupijskom pastoralnom institutu u doprinos Glasa Koncila medijskoj kul- ljenoga domaćeg nadbiskupa Marina
Zagrebu. Znanstveni skup, kojim se turi, društveni i politički značaj Gla- Srakića, biskupa požeškog Antuna Škoznačava vrhunac proslave zlatnoga sa Koncila, a istaknuli su nove iza- vorčevića, srijemskog Đure Gašparojubileja postojanja Glasa Koncila, ot- zove za Glas Koncila ali i crkvene vića, križevačkog Nikole Kekića, bjelovarsko-križevačkog Vjekoslava Huzvorio je zagrebački nadbiskup i me- medije općenito.
tropolit kardinal Josip Bozjaka, vojnog ordinarija u
Bosni i Hercegovini Tome
anić. „Danas smo ovdje da
Vukšića, generalnog tajnika
se prisjetimo pedesetogodiHBK mons. Enca Rodinisa,
šnje povijesti katoličkih nopomoćnika tajnika HBK
vina Glas Koncila, misleći
mons. Fabijana Svaline, prosa zahvalnošću na ljude i
vincijalnog ministra Hrvatske
događaje koji su obilježili
franjevačke provincije sv. Ćite novine. Glas Koncila rorila i Metoda fra Željka Žeđen je u gibanjima koja su
leznjaka te većeg broja svespajala 'nova et vetera' u
ćenika.
događaju Drugoga vatikanskoga koncila i u provedPoštovanje i
bama crkvene obnove nazahvala za žrtvu
kon njega“, rekao je kardiŠkabrnje
nal. Mons. Ivan Miklenić je
kazao da je cilj skupa obKolonom sjećanja i poSa spomen slavlja u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice
jektivno vrednovanje doprinosa te polaganjem vijenaMarije u Škabrnji
nosa Glasa Koncila crkveca uz visoke vojne i civilne
nom životu u njegovim razpočasti, Škabrnja je obiljeličitim razinama i aspektima, dopri- Vukovar — mjesto
žila 22. obljetnicu stradanja hrvatskih
nosa boljitku života hrvatskog naroda posebnog pijeteta
branitelja i civila. U mjesnoj crkvi zai svih hrvatskih građana na kulturdarski nadbiskup mons Želimir Puljić
nom, gospodarskom, odgojno-obraPod geslom „Vukovar — mjesto po- slavio je misu zadušnicu za škabrnjske
zovnom, socijalnom i drugim područ- sebnog pijeteta“, u Koloni sjećanja i žrtve nakon čega je održana Središnja
jima društvenoga života. Među broj- ponosa vukovarskim ulicama 18. stu- komemoracija na kojoj se okupljenima
nim predavačima bio je i tajnik Pa- denoga prošlo je oko stotinu tisuća lju- obratio načelnik općine Nediljko Bubnpinskoga vijeća za sredstva društve- di, kako bi zajedno s Vukovarcima obi- jar zahvalivši svima što su došli iskane komunikacije mons. Giuseppe lježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara. zati svoje poštovanje i zahvalu za žrtScotti i glavni urednik talijanskih ka- U koloni koja se protezala oko 5,5 ki- vu koju je Škabrnja podnijela u Dotoličkih dnevnih novina „Avvenire“ lometara prošla je rijeka ljudi iz svih movinskom ratu. Na komemorativnom
Marco Tarquinio. „Uloga katoličkog krajeva Hrvatske te susjednih zemalja. skupu za žrtve Škabrnje bio je i umitjednika u Crkvi: danas i sutra“ bila je Četrnaestu godinu zaredom taj dan rovljeni general Rahim Ademi koji je u
tema o kojoj je govorio mons. Giuse - ujedno je i Dan spomen-hodočašća izjavi novinarima istaknuo kako su žrtppe Scotti. Istaknuo je 50. obljetnicu Đakovačko-osječke nadbiskupije, pa je ve Škabrnje velike, te da za 86 ubijeizlaženja Glasa Koncila kao značaj- među mnoštvom hodočasnika njih naj- nih nije nitko odgovarao.
nu prigodu koja govori o dalekovid- više bilo upravo iz te nadbiskupije. U
U prostorijama Katoličkog školsnosti i hrabrosti mjesne Crkve koja je krugu bolnice okupilo se oko dvjesto kog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu, održeljela da ljudi upoznaju i žive Kon- ljudi, među kojima cijeli državni vrh te žana je trodnevna međunarodna koncil, u godinama u kojima su muževi i čelnici grada. Državni vrh je odustao
ferencija Srednjoeuropskog katoličkožene u ovoj zemlji doživljavali diskri- kad je ušao u nepreglednu kolonu. Na
ga dana (MEKT) o temi „Nova evanminaciju i kušnju zbog svoje pripad- Memorijalnom groblju žrtava Domo- gelizacija — vjera, facebook, lice”. Na
nosti Kristu koja je, u nekim slučajevi- vinskoga rata, gdje su uz 938 bijelih
konferenciji je sudjelovalo stotinjak
ma, završavala mučeništvom. U nas - križeva bile postavljene hrvatske za- mladih iz: Austrije, Hrvatske, Slovenitavku skupa, više od trideset teologa, stavice, crvene ruže i svijeće, molitvu
je, Češke, Mađarske, Crne Gore, Slopovjesničara, komunikologa i novi- za sve žrtve Domovinskoga rata pred- vačke i Bosne i Hercegovine.
A.O.
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
5
06-07i_06-07intervju 03.12.13 19:44 Seite 1
16. smotra crkvenih Zborova
KELKHEIM
Zajedništvom i pjesmom slavili Gospodina
Na smotri je nastupilo dvadeset zborova djece i mladih iz hrvatskih katoličkih
misija i zajednica u Njemačkoj.
T
radicionalna 16. smotra crkvenih
zborova iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u
Njemačkoj, na kojoj su nastupili zborovi djece i mladih, održana je u subotu 16. studenoga u crkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu, u organizaciji Hrvat skoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni i Hrvatske katoličke župe ( HKŽ ) Main-Taunus/Hochtaunus
sa sjedištem u tom njemačkom gradu
nadomak Frankfurta. Prije smotre svečano misno slavlje u punoj crkvi Sv.
Dionizija predvodio je fra Tomislav
Dukić u zajedništvu s delegatom za
hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, dekanom dušobrižničkog područja „Main-Taunus“ u biskupiji Limburg Klausom Waldeckom
te s još deseoricom hrvatskih svećenika, koji su došli u pratnji zborova iz
svojih misija i zajednica. Misnom
slavlju pribivali su i generalni konzul
Generalnog konzulata R. Hrvatske iz
Frankfurta Josip Špoljarić i konzul
Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Frankfurtu Dragan Bagarić,
koji su na početku smotre uputili prigodnu riječ.
O. Dukić je na početku uime bolešću spriječenog župnika fra Marinka Vukmana, uime pastoralnog vijeća, pastoralne suradnice s. Magdalene Višić i uime svih vjernika te zajednice, svima zaželio dobrodošlicu u
Kelkheim na smotru. Potom je dekan
Waldeck, zaželivši djeci i mladima
uspješan nastup na smotri, kazao kako je prekrasan osjećaj vidjeti toliki
broj djece i mladih u crkvi te je svima
zaželio dobrodošlicu uz radosno vrijeme pjesme, molitve i zajedništva.
O. Dukić je započeo propovijed
prilagođenu djeci i mladiha o „Irrgartenu“, vrtu koji služi za zabavu, a kad
se u njega uđe teško je iz njega izići.
„Nekako ćemo iz njega izići na kraju,
ali to je mjesto gdje se vrlo brzo i lako
zaluta. Taj vrt služi uglavnom za lutanje, iako imamo oči, ali je teško izaći
iz te situacije.“ Donio je i drugu sliku —
labirinta. „Razlika je između labirinta i
'Irrgartena' u tome što kad uđemo u labirint idemo prema središtu. U labirintu je važno da ne stojimo na mjestu.
Samo hodajući labirintom možemo stići do cilja.“ Treća slika, koju je spome-
6
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
nuo, jest prostorija puna ogledala. „U
tom prostoru ogledala vidimo samo sebe, a to je najgore — kad vidimo samo
sebe. Upravo smo slušali evanđelje o
slijepom prosjaku Bartimeju kojemu se
u životu dogodilo sve ono što vidimo
u te tri slike — 'Irrgartena', labirinta i
prostora punog ogledala. 'Irrgarten'
služi za zabavu, ali nas u životu uči ta-
Smotru je otvorio delegat vlč. Ivica Komadina
kođer i pozivinim stvarima. Neko vrijeme možemo lutati, ali moramo izići
iz tog stanja i početi se baviti ozbiljnim
i pametnim stvarima. Labirint nas uči
tome da ne smijemo ništa ne raditi. Ne
moramo čak znati ni gdje je cilj, već je
važno kretati se se u tom pravcu. Kad
se krećemo, tad i stižemo do cilja. Svaki učinjen korak, vodi nas cilju. Prostorija s ogledalima uči nas da ne smijemo biti sebični i gledati samo sebe jer
ćemo izgubiti osjećaj za život, osjećaj
da je Bog prisutan, da nam Bog treba,
da nam ljudi trebaju. Ogledalo usmje ruje osobe na same sebe i tako posta jemo slijepi i ne vidimo nikoga osim sebe. Ovo evanđelje uči nas da možemo
progledati, da možemo izići iz labirinta, da postoji izlaz iz mnogim nerješenih živornih sutuacija, a onaj tko nam
otvara oči jest Bog. „Vjerujem da će
nam Bog i danas u ovom slavlju dati
da vidimo radost neba, našeg zajedništva i zajedništva s Bogom.“ Misno
slavlje svojim je skladnim pjevanjem
uveličao zbor dece i mladoh HKŽ
Main-Taunus/Hochtaunus pod vod stvom s. Magdalene Višić uz orguljsku
pratnju Hrvoja Barnjaka, uz sudjelo-
vanje članova svih pristiglih zborova
na smotru.
Prije početka smotre, na kojoj je
sudjelovalo dvadeset zborova, delegat vlč. Komadina je svima zaželio
dobrodošlicu i uspješan nastup. Potom su prigodnu riječ uputili hrvatski
generalni konzul Špoljarić i konzul
BiH Bagarić, koji su sudionicima smotre zaželili puno radosti, zajedništva i
uspjeha. Smotru tijekom koje su zborovi otpjevali po dvije duhovne skladbe, otvorio je delegat vlč. Komadina.
Zbor HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus izveo je skladbe „Tu smo, Kriste“
( T. Leko ) i „Zdravo Marijo“ ( V.Dugandžić). Glazbeno je pratio Hrvoje Barnjak, a zborom je ravnala voditeljica
zbora s. Magdalena Višić. Zbor HKZ
Stuttgart Bad Cannstatt izveo je skladbe „Isuse, mi smo Tvoji” i „Isus i djeca”
(N. Melotti, I. Bošnjak). Glazbeno je
pratio band zajednice, a zborom je
ravnao voditelj zbora Ivan Bošnjak.
Zbor HKM Wiesbaden izveo je skladbe „Moje zvanje je ljubav“ (S. Topić)
i „S Kristom ići želimo” (B. Vuleta, M.
Martinjak). Glazbeno je pratila Nikolina Dedić, a zborom je ravnala voditeljica zbora s. Auksilija Milić. Zbor
HKM Traunreut izveo je skladbe „Tebe
tražim (M. Grubešić) i „Samo je u Bogu mir, dušo moja“ (V. Dugandžić).
Zborom je ravnao voditelj zbora Josip
Vrdoljak, u glazbenoj pratnji Željka i
Marca Turkalja. Zbor HKM Rüsselsheim izveo je skladbe „Isuse vjerujem“
(šanson) i „Aleluja korak po korak
(šanson). Zborom je ravnala voditeljica zbora s. Estera Marijić uz glazbenu
pratnju Marka Sutona. Zbor HKM
Frankfurt izveo je skladbe „Vjerujem
Tebi, Stvoritelju” (A. Mateljan, Š. Marović) i „Oče naš dobri” (B. Vuleta).
Zborom je ravnala voditeljica zbora s.
Pavlimira Šimović uz intrumentalnu
pratnju skupine „Pax”. Zbor HKM Rosenheim izveo je skladbe „Aleluja“ i
„On je silan Bog”. Zbor je pratio
„Band akustik“, a zborom je ravnao
voditelj zbora Mirko Kapetanović.
Zbor HKM Augsburg izveo je skladbe
„Kraljice mira” (I. Šutalo) i „Neka ljubav i mir“ (D. Jusić). Glazbeno je pratila Marija Crnov, a zborom je ravlala
voditeljica zbora s. Verica Grabovac.
Zbor HKM Mittelbaden izveo je sklad-
06-07i_06-07intervju 03.12.13 19:44 Seite 2
Misno slavlje
predvodio je
i propovijedao
fra Tomislav
Dukić
Program je vodila Antonia Baotić
Igrec, M. Kranjčec) i „Tvoj znak” (T.
Strancarić, T. Eterović). Glazbeno je
pratila voditeljica zbora s. Bernadeta
Tomić, a zborom je ravnala Beate Šoljan. Zbor HKZ Stuttgart-centar izveo je
skladbe „Silan Bog“ (R. Mullins) i „Najbolji prijatelj“ (D. Pavin). Glazbeno je
pratio Mile Herceg, a zborom je ravnala voditeljica zbora Marija Žulj.
Zbor HKM Mannheim-Mosbach izveo
je skladbe „Jedina“ (E. Kutleša) i „Gospodine, ja vjerujem“ (R. Rogić-Škrnjug). Glazbeno je pratila i zborom ravnala voditeljica zbora Magdalena Ferenčina. Zbor HKZ Ludwigsburg izveo
Predstavnicima zborova uručene su spomenice i prigodne knjige
be „Velik si” (E. L. Hällmark) i „Isuse,
hvala ti” (K. Banovec, A. M. Pazman).
Uz glazbenu pratnju Valerije i Jurice Piplica, zborom je ravnala voditeljica
zbora Sanja Jakopić. Zbor HKM Nürnberg izveo je skladbe „Sviraj gitaru“ i
„Da mi je biti sunce” (I. Žan). Pratio je
na gitari i zborom ravnao voditelj zbora don Vitomir Zečević uz pratnju na
bubnju Ivana Bošnjaka. Zbor HKZ Sindelfingen izveo je skladbe „Santo“ (A.
je skladbe „Želim klicati” (L. Duvall) i
„Velik si” (E. L. Hällmark). Na keyboartu je pratila Matilda Peter, Isabel Funtek na fruli, a Ivan Maljevac i Franjo
Morgan na gitari, a zborom je ravnala Monika Peter. Voditelj zbora je fra
Ante Maleš. Zbor HKM Mainz izveo je
skladbe „Slavi Boga” (M. Žuvela) i
„Stvoreni za nebo” (M. Žuvela). Glazbeno je pratila misijska skupina mladih, a zborom je ravnala voditeljica
zbora s. Dionizija Tomas. Zbor HKM
München izveo je skladbe „Mi želimo
uzdić' Isusa“ (nepoznati autor) i „Bog
je ljubav“ (iz Psalma 103, E. Kutleša).
Glazbeno je pratio je misijski orkestar
mladih, a zborom je ravnala voditeljica zbora s. Nikolina Bilić. Zbor HKM
Darmstadt izveo je skladbe „Vjerujem
Tebi, Stvoritelju” (A. Mateljan, Š. Marović) i „Himna Bl. Leopoldu” (A. Bonifačić, V. Glasnović). Glazbeno je pratila s. Anđela Milas, a zborom je ravnala s. Damjana Damjanović, koje su
ujedno i voditeljice zbora. Zbor HKM
Düsseldorf izveo je skladbe „Stavi me
kao znak” (N, Filipović, I. Opačak)
i „Darovi prepuni ljubavi” (N, Filipović, S. Topić). Glazbeno je pratila Magdalena Lukić, a zborom je
ravnao voditelj zbora Frano Milić.
Zbor HKZ Bruchsal-Pforzheim izveo je skladbe „Rijeke žive vode”
(A. Meštrović) i „Nek’ slavljen bude Bog” (traditional). Zborom je
ravnao voditelj zbora Dominik
Spajić. Zbor HKZ Bietigheim-Bissingen izveo je skladbe „Izvore vode žive” (M.Filipović, S. Topić) i „I
bio je čovjek Bog“ (J. Korner, Dugandžić). Glazbeno je pratila i
zborom ravnala voditeljica zbora
Ana Madunić.
Na kraju smotre, tijekom koje
je nastup zborova bodren velikim
pljeskom, riječ zahvale uz prigodni dar delegat vlč. Komadina uputio je o. Dukiću, s. Magdaleni i voditeljici programa Antonii Baotić. Potom
su delegat vlč. Komadina i o. Dukić
predali predstavnicima zborova spomenice i prigodnu knjigu, nakon čega
je slijedilo zajedničko fotografiranje.
Nakon smotre u obližnjoj dvorani i u
dovrištu župe Sv. Dionizija za sve je
priređen objed. U zabavnom dijelu
nastupio je Željko Medvidović.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
7
08-09i _12-15GI 04.12.13 10:32 Seite 1
SUSRET STUDENATA
FRANKFURT AM MAIN
Održan drugi susret hrvatskih studenata
C
jelodnevni, drugi u nizu susret strast za istinom, a u kršćanstvu otkrije onaj koji se uključio u život. Sebe
hrvatskih studenata u Njemač- vamo da ima jedan koji je sebe zvao nećeš moći upoznati bez upuštanja u
koj o temi „S Učiteljem o uče- Učiteljem. „Učitelj je onaj prema ko- ranjivost
života”,
istaknuo
je
nju, promašajima i punom životu“ odr- jem oblikujem svoj život, koji mi je dr. fra Ante Vučković koji je u popodžan je u subotu 30. studenoga u uzor.” O. Vučković je nastavio razmi- nevnim satima govorio i o vjeri u nev„Haus der Jugend“ u Frankfurtu na šljanje na temljelju znakovitih evanđe- jeri. Sudionici su imali prigodu postaMajni, u organizaciji Hrvatskoga du - oskih tekstova želeći pritom da sudi- viti i pitanja na koja je o.Vučković rašobrižničkog ureda iz Frankfurta. Sus- onici dođu do mogućnosti razumi- do odgovorio. Svečano misno slavlje
ret je vodio hrvatski
franjevac iz Splita dr.
fra Ante Vučković, profesor filozofije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu i Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Splitu. Uime
organizatora sve je
pozdravio delegat za
hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina te je potaknuo Za vrijeme misnog slavlja u crkvi Njemačkog reda u Frankfurtu
Voditelj susreta
dr. fra Ante Vučković
Oko sedamdeset sudionica i sudionika radosno je i pozorno sudjelovalo na susretu
okupljenje da se ti vrijedni susreti nastave i ubuduće. Okupljene je pozdravio i generalni konzul Generalnog
konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta
Josip Špoljarić, koji je istaknuo svekoliku važnost takvih susreta. Susret, na
kojem se okupilo oko sedamdeset sudionica i sudionika, uglavnom hrvatskih studenata u Njemačkoj, te manji
broj drugih mladih, započeo je molitvom Očenaša, a potom su se sudionici jedni drugima kratko predstavili.
O. Vučković je istaknuo kako znanje
nije sve, iako je ono veliko, mijenja
način gledanja na svijet i odnose.
„Studij nas mijenja iznutra, ali ima i jedan dio života koji je iznimno važan,
a odgovore na njega ne možemo dobiti na studiju, a to je kako oblikujem
svoj život, koje su mi vrednote važne,
što je u meni životna maksima”, kazao
je dodavši kako kršćanstvo u sebi ima
8
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
jevanja da Isus, oko kojeg se oblikuje
cijelo kršćanstvo, bude i mogući učitelj
njihova života, tvoj učitelj, moj učitelj,
onaj od kojeg učim što mi je važno, a
što nije važno; kako ću raposredti svoje vrijeme i svoje snage. „Kršćanstva
nema, ako u njemu nema Krista i odnosa s Kristom. Isus je rekao da je došao ispuniti zakon, a to znači imati
ispunjeni život i puninu života. Ono
što je fascinantno jest da Novi zavjet
uvijek iznova donosi Isusove protivnike
koji su mu dali dobru prigodu da da
sjajne priče. Najsjajnije priče ispričao
je o svojim protivnicima. Iz volje da s
njima razgovara stvorio je priču, a priča nije teorija”, kazao je o. Vučković
koji je donio i prispodobu od milosrdnom Samarijancu, a ta priča vodi u
konkretni život. „Nemoguće je biti unu tar kršćanstva bez sućuti. Čovjek bez
emocija ne može biti kršćanin. Bližnji
u crkvi Njemačkog reda u Frankfurtu predvodio
je o. Vučković u
suslavlju s delegatom vlč. Komadinom, vodi teljem Hrvatske katoličke misije (HKM)
Frankfurt fra Željkom Ćurkovićem,
dušobrižnikom u HKM Frankfurt fra
Markom Domazetom-Lošom, voditeljem HKM Siegen vlč. Vinkom Puljićem, dušobrižnikom u Hrvatskoj katoličkoj zajednici (HKZ) Reutlingen vlč.
Ivicom Zrnom, voditeljem HKM Ingolstadt o. Matom Križićem te dušobrižnikom u HKZ München fra Antom Ivanom Rozićem. O. Vučković je u propovijedi istaknuo kako je za život svakoga od nas od neprocjenjive važnosti
razumjeti koje je naše poslanje, što je
dragi Bog mislio kad te je stvarao da
trebaš učiniti u ovom svijetu. „Kad to
otkriješ i ako to otkriješ, znat ćeš što je
fasciniralo apostole Andriju i Petra kad
su tako odvažno pošli za Isusom. Kad
to otkriješ, u tebi će se probuditi neizreciva snaga da to i ostvariš.” Misno
slavlje svojim je skladnim pjevanjem
uveličala VIS „Pax” iz HKM Frankfurt.
Nakon misnog slavlja i večere sudionici su se zadržali u ugodnom druženju te su izrazili želju za budućim susretima. Tekst i snimke: Adolf Polegubić
08-09i _12-15GI 04.12.13 10:33 Seite 2
BOŽIĆ
Tri kralja — kaj - ča - što
Igrokaz — uloge: Pripovjedač, Baltazar, Melkior, Gašpar, Zvijezda
Pripovjedač: Slijedeći zvijezdu repaticu tri su kralja krenula na put za
Betlehem. No, nebo se najednom naoblačilo i shvatili su da ne mogu da lje. Izgubljeni, odlučili su se zaustaviti i odmoriti deve. To biješe vrlo mudro
jer je nedugo zatim počela padati kiša. Suočeni s opasnošću da bi se
darovi mogli uništiti, pronašli su palmu koja ih je štitila svojom širokom
krošnjom.
Baltazar: Ajme, ča ćemo učinit?!
Nevera se sprema, a mi dalje na put
morali bi poć. Dite se rodilo, cilome
svitu spasenje donilo.
Melkior: Kaj se tolko brigaš, em
ne vidiš da dešč nebu duge curel, a
zviezda nam i dalje svetli.
Baltazar: Ne razumin ja tebe ništa, ča si ti sad rika?
Melkior: Rekel sam da je velika
svetlost pred nami jer se Jezuš rodil i
svetu spasenje plodil. Morame si male počinuti, ali imame cajta jer Betlem
ni več dalke.
Baltazar: Ajme, majko ča ovi priča? Ne razumin ništa. Kojim ti to jezikom govoriš?
Melkior: Ja govorim kajkavski, to
ti je stara hrvatska reč kojom su govorili si veliki hrvatski muži od Gaja
do Gupca, od župnika do suca.
Baltazar: A jok! Pomiša si ti lončiće moj Melkiore jer stara hrvatska
rič je naša dalmatinska. Mi smo napisali prvi libar i štoriju Va se vrime
godišća na čakavskom jeziku. ( Zbor
pjeva: Va se vrime godišća)
Melkior: Kaj god! (odmahne rukom) Mi sme prije vas popevali: O
kakva to svetlost s kom Beltem gori.
( Zbor pjeva: O kakva to svjetlost s
kom Betlem gori )
Baltazar: Neš ti pisme! Kriči kriči!
(smije se ha ha ha ha)
Melkior: Ah, pametnejši navek popušča. A de nam je Gašpar? (zovu
ga) Gašpar!!!!!!!
Gašpar: Što je, zašto vičete?! Zar
ne vidite da spavam. Jutro samo što
nije, a nas čeka još dosta puta do Betlehema.
Baltazar: (okrene se prema Gašparu) Ovi Melkior priča neku čudnu
štoriju, on reče da je njegova rič kaj
najstarija hrvatska rič, a ja mu lipo rečen da je to naša rič ča! Reci ti sad
njemu lipo Gašpare da je on falija.
Gašpar: Falija si Melkiore! Falija!
Baltazar: Ha ha ha ha (smije se)
Ča san ti rika!
Gašapar: Najstarija hrvatska riječ
je što!
Baltazar: (prestane se smijat i napravi ljutu grimasu) Ajme, koje ludosti! Sad i ovi pošempavija!
Melkior: Kaj si ti to sad povedal?
Gašpar: Što je najstarija i najljepša hrvatska riječ! A na njoj su i najljepše pjesme napisane našem Kralju
novorođenom. (Zbor pjeva: Djetešce
nam se rodilo)
(Na nebu se pojavljuje zvijezda i
zove ih.)
Zvijezda: Melkiore, Baltazaru,
Gašpare!!!!!!!!
Baltazar: Ča je ovo? (okrene se
prema zvijezdi) Melkior: Kaj je ovo?
(okrene se prema zvijezdi) Gašpar:
Što je ovo? (okrene se prema zvijezdi)
Zvijezda: Kraljevi! Svi su vaši jezici jednako vrijedni jer ih Isus sve
razumije. Vrijeme je da krenete dalje!
Uzmite svoje darove: tamjan, zlato i
plemenitu mast. Krenite prema Betlehemu gdje se rodio Spasitelj svijeta i
poklonite mu se. A Isus će vama pričati jezikom koji svi razumijete. Jer
njegov jezik je jezik ljubavi!
Nek živi ljubav!
(zbor pjeva: Nek živi ljubav)
Autorica: Martina Bočkaj
Bog je radije
osobno došao
✸
Bog u naš svijet nije poslao
nikakvu tehničku potporu,
nije poslao anđela Gabrijela
sa stručnjacima,
nije poslao životne potrepštine
niti rabljenu robu od anđela.
On nam nije dao dugoročni kredit.
On je radio osobno došao,
rođen u staji,
gladujući u pustinji,
gol na križu.
On je dijelio s nama kruh
i bio naš kruh.
On je trpio za nas
i postao naš mir.
Molitva iz Hongkonga
S njemačkoga preveo: T. G.
✸
Božić u gostima
Kad je Božić
pokucal na vrata,
naviek ih otprl
naš dragi tata.
Božića je liepe
pozdravil,
za dobro došlicu
z kupicom,
nazdravil.
Pozval ga za
blagdanski stol,
a on smieškom
ugođaju dal,
svoj obol.
Danas Božić mnogi
čez dare glediju,
čak ne daju djeci
da na slamici,
pod stolom spiju!
✸
✸
✸
Ivek Milčec,Zagreb
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
9
10-11i_10-11 Reportaza 03.12.13 20:15 Seite 1
obljetnice
HKM BALINGEN
Četrdeset godina zajedno u Kristu!
Hrvatska katolička misija Balingen (od 2005. na području misije djeluju hrvatske
katoličke zajednice bl. Alojzija Stepinca u Balingenu i sv. Nikole Tavelića u
Albstadt-Ebingenu), broji oko 3500 vjernika.
H
rvatska katolička misija Balingen
— od 2005. na području misije
djeluju hrvatske katoličke zajednice bl. Alojzija Stepinca u Balingenu
oltara bilo je postavljeno četredeset ruža u znak četrdeset misijskih godina.
Vlč. Božo Polić je na početku izrazio
radost dolaskom iz domovine mons.
Svečano misno slavlje o 40. obljetnici misije predvodio je mons. Dražen Kutleša
„Hrvatska misija
učvršćuje“
Program je započeo hrvatskom
himnom. Potom je okupljene pozdravio
domaćin vlč. Božo Polić, koji zajednicu vodi već 24 godine. Slavko Arapović, koji je ujedno i vodio program,
pročitao je prigodnu pisanu riječ prvog
voditelja misije svećenika Sarajevske
nadbiskupije vlč. Vinka Radića. Prigodnu riječ i čestitku uputio je mons.
Kutleša koji je kazao kako hrvatska misija učvršćuje naše ljude u vjeri u njihovom materinskom jeziku, ali i čuva
hrvatski nacionalni identitet. Prigodni
riječ uputio je i dekan Dekanata Balingen vlč. Anton Bock. Delegat vlč. Komadina je kazao kako je četrdeset biblijski broj. „Duboko sam uvjeren da je
budućnost Katoličke Crkve u Njemač-
(Heilig Geist-Kirchplatz 5, 72336 Balingen; tel. 07433 8899; fax. 07433
15555; hkz.balingen@drs-de) i sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu (Herdestr. 89, 72458 Albstadt-Ebingenm;
tel. 07431 9810208; fax. 07433
15555, e-Mail: hkz.balingen@drs-de),
broji oko 3500 vjernika.
Bogati slavljenički program
Hrvatska katolička zajednica
(HKZ ) u Balingenu proslavila je u subotu 2. i nedjelju 3. studenoga pod geslom „40. godna zajedno u Kristu!“
40. obljetnicu djelovanja. Svečano
misno slavlje u tom je povodu u punoj
crkvi Duha Svetoga i Balingenu, u nedjelju 3. studenoga, predvodio porečki
i pulski biskup mons. Dražen Kutleša u
zajedništvu s delegatom za hrvatsku
pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, koji je djelovao u Balingenu jedanaest godina, domaćinom-voditeljem HKZ bl. Alojzija Stepinca u Balingenu i HKZ sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu vlč. Božom Polićem, voditeljima HKZ Reutlingen vlč. Antom
Kutlešom i HKZ Tuttlingen vlč. Josipom
Pavlovićem te gostom iz domovine mr.
vlč. Krešimirom Puljićem, župnikom župe Sv. Tome apostola na Bijelom Brijegu u Mostaru koji je često pomagao u
pastoralnom radu zajednice. Misnom
slavlju pribivao je gradonačelnik Balingena Reinhold Schäfer. U vazi ispred
10
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
Srdačan pozdrav domaćina — vlč. Bože Polića
Kulteše na proslavu te je zahvalio
okupljenim vjernicima na odazivu.
„Slavlje zajednice je ujedno i progoda
pogledati kakav smo kao vjernici tijekom tih četrdeset godina imali odnos
prema misiji“, kazao je u uvodnoj riječi mons. Kutleša, koji je u propovijedi
potaknuo vjernike na razmišljanje što
Bog od svakoga od nas traži. U prikaznim darovima preneseni su Biblija,
svijeća, kruh i vino, tamburica i hrvatski stijeg. Misno slavlje, koje je završilo zahvalnom pjesmom „Te Deum“ svojim je skladnim pjevanjem uveličao domaći mješoviti zbor pod vodstvom i orguljskom pratnjom Slavka Arapovića.
Večer ranije, u subotu 2. studenoga, u punoj Gradskoj dvorani u Balingenu organizirana je duhovno-kulturna
večer u povodu proslave 40. obljetnice
HKM Balingen.
koj uvelike ovisna i o vjernicima drugih
materinskih jezika, među kojima su i
hrvatske, koji svojim načinom prakticiranja vjere obogaćuju Crkvu u Njemačkoj.“ Prigodnu čestitku uz prigodnu
riječ uputili su i gradonačelnik Schäfer
i ume Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta konzulica prvog razreda Marina Sikora. Gradonačelnih
Schäfer je ujedno uime grada Balingena vlč. Poliću za 40. obljetnicu misije
uručio novčani dar. U riječi i slici prikazana je četrdesetogodišnja povijest
misije. Vlč. Polić je pozvao na pozorniocu predstavnike 40 generacija vjernika od 1973. do danas kojima su darovane ruže, a koje su oni stavili u vazu. Vlč. Polić i delegat vlč. Komadina
su im također darovali za tu prigiodu
izrađene šalove. U programu su nastupili skupina mladih iz Sindelfingena
10-11i_10-11 Reportaza 03.12.13 20:15 Seite 2
Predstavnici četrdeset misijskih generacija
zira pobožnost križnog puta. Nedjeljna
misna slavlja slave se u crkvi Sv. Križa
u Albstadt-Ebingen u 10 sati, a u crkvi
Duha Svetoga u Balingenu u 11.45 sati. Prve, druge i četvrte subote u mjesecu misa se slavi u
Gammertingenu,
a treće subote u
mjesecu u Horb
am Neckar. Suradnja s njemačkim župama i hrvatskim zajednicama je dobra. U
zajednicama djeluje i velika i mala
tamburaška skupina. Vodi ih Adam
Mariček. Zbor u
Balingenu vodi
Slavko Arapović,
a i Ebingenu zbor
vodi i svira Michel
Baranja. Tijekom
Vlč. Božo Polić s ovogodišnjim prvopričesnicima
Božića i Uskrsa
HKZ Balingen predali su također prina ispomoć je tijekom misijskih godina
godni dar. Proslavi je prethodila dudolazilo više od 25 svećenika, posebno
hovna obnova od 31. listopada do 1.
mladih koji studiraju. Na području Bastudenoga, koju je predvodio mr. vlč.
lingena je i Hrvatsko sportsko društvo
Krešimir Puljić o temi „Vjera kao baš„Jadran“ koje je povezano sa zajednitina i identitet“.
cama. U dekanatskom svetištu Gospe
Žalosne u Palmbühlu kod Schömberga
Pastoralne aktivnosti
zajednice organiziraju križni put i blagoslov prije odmora. Zajednice organiU zajednicama se uz redovite paziraju i obiteljski dekanatski dan na
storalne aktivnosti, vrši i priprava za saDuhovski ponedjeljak. Zajednice na dakramente. Priprava za sakrament prve
nu sudjeluju sa svojim štandom, ali i na
sv. pričesti traje godinu, a za sakrament
sv. potvrde dvije godine. U 2013. godruge načine.
dini u zajednicama je bilo desetero
prvopričesnika, a sakramentu sv. potvrZajednice dobro prihvaćene
de 14. lipnja 2014. pristupit će tridese Voditelj zajednica vlč. Božo Polić
tero krizmanika. Sakrament potvrde
je istaknuo kako zajednice u tom dekpodijelit će mons. Kutleša. U zajednianatu imaju budućnost i kako su dobro
cama djeluje ministrantska skupina, kao
prihvaćene. „U ovom dijelu nema pui skupina čitača. U zajednicama s i dva
no industrije. Dosta naših ljudi radi s
pastoralna vijeća. Predsjednica pastotog područja u Mercedesu u Sindelfinralnog vijeća u Balingenu je Ankica
genu, ali u u tvornici igala u Albstadtu,
Dubravac, a u Albstadtu Silvia Paurei u tvornici vaga u Balingenu. Mladi
vić. U zajednicama se slavi Majčin dan
idu na studij u Stuttgart, ali i druge grai blagdan sv. Nikole. U došašću se sladove. Vjernici se rado okupljaju u zave mise zornice, a u korizmi se organiSnimka: iz arhiva HKZ Balingen
„Salvi angeli“ i tamburaška skupina
mladih iz Balingena i Reitlingena. U
zabavnom programu nastupio je Tomislav Bralić i klapa „Intrade“. Pred stavnici NK „Croatia“ iz Sindelfingena
jednicama. Zajednicama je zagarantirana budućnost do 2020., a kasnije
će se vidjeti kako će biti. Uskoro ćemo
dobiti nove prostorije u novoj župnoj
kući uz crkve Duha Svetoga u Balingenu. Sad se koriste prostorije na lokaciji tri kilometra udaljenoj od crkve Duha
Svetoga u Balingenu. Tamo se drži i
vjeronauk. U zajednici u Balingenu
kao tajnica djeluje Vlatka Jovanović, a
u Albstadt-Ebingenu Branka Jehle. Misija posebno za prvu generaciju znači
dio domovine. Tu su oni mogli slaviti
mise na hrvatskom jeziku. Vremenom
su se sklapala prijateljstva, sklapali
brakovi, djeca rađala, tako da je u međuvremeno izrasla jedna nova generacija članova hrvatskih zajednica. Svi
su dobro integrirani, ali nisu zaboravili svoje hrvatske korijene. Misija je pritom bila mjesto zajedništva“, istaknuo
je vlč. Polić.
Iz povijesti misije
Prije osnutka misije u Balingenu
misu na hrvatskom jeziku povremeno
je služio hrvatski svećenik iz Spaichingena. Od 1973. novoosnovana misija Balingen dobiva prvog voditelja
misije vlč. Vinka Radića, svećenika
Sarajevske nadbiskupije. Nakon njega pastoralnu skrb u misiji vrše svećenici Mostarsko-duvanjske biskupije
od 1976. vlč. dr. Josip Beljan, od
1979. vlč. Ivica Komadina, a već 24
godine djeluje vlč. Božo Polić, koji je
najprije od 1989. djelovao kao voditelj HKM Balingen, a od 1. srpnja
2005. kao voditelj hrvatskih katoličkih
zajednica bl. Alojzija Stepinca u
Balingenu i sv. Nikole Tavelića u Albstadt-Ebingenu. Od 1979. do 1980.
kao pastoralna suradnica u misiji je
djelovala Zdravka Grizelj, a od
1981. do 1992. Stjepan Mežnarić,
koji od 1992. djeluje kao stalni đakon
na njemačkoj župi Wangen. Posebno
je tijekom Domovinskog rata misija
bila angažirana u prikupljanju svekolike pomoći domovini.
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
11
12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 1
GODINA VJERE
Piše:
dr. Ivan
Bodrožić
Stijena vjere
Bog nam je, dajući nam svoga Sina, otvoreno poručio da
nam vjeruje te da po Isusu prima naš čvrsti odgovor.
K
ad danas upotrebljavam pojam variti ni prevaren biti, što postaje pod- mašna dobrota. Poslao je onoga u kovjerovati, najčešće i ne mislimo loga svakog daljnjeg govora o Bogu me su svi ljudi mogli vidjeti ispunjenje
koju bi težinu takav i čvrstoću i povjerenja prema njemu.
Božjih obećanja, jer je on u svojoj
Ovu njegovu vjernost svetopisci su vjernosti Očevu planu bio tako čvrst
pojam trebao imati u odnosu koji
uspostavljamo s Bogom. Doslovno ga izražavali prispodobom stijene, kada zavrijedi biti nazvan istinskom stije stavio u sjenu onaj naš svakod- mena, kao i tolikim sličnim pojmovi- jenom i zaglavnim kamenom. Svaki
nevni način izražavanja prema ko- ma: hridina, tvrđava, pećina, utvrda. vjernik koji se u njega pouzdaje, koji
jem pojam vjerovati upotrebljavamo Takve nazive su mi pripisivali u dvo- sluša njegove riječi i vrši ih, utemeljen
kao sinonim za osobne pretpostavke strukom smislu. Njegova je vjernost je na istinskoj stijeni.
ili nesigurna ljudska mišljenja. U tom najprije čvrsta i nesalomiva poput prakontekstu stvara se osjećaj da je cje- ve stijene. Zato svaki koji se pouzda- Božja vjernost
lokupni sadržaj vjere nesigurna stvar- je u njega može računati da on poput postaje izazov
nost koja nema snagu razumskog stijene vjerno stoji kao znak vjernosti
S druge pak strane, ova činjenica
shvaćanja, a time niti snagu ozbilj- koju nikakve nedaće ne mogu prominog argumenta jer svoje tvrdnje ne jeniti. Sve što se Bog zarekao, on će Krista Stijene koja dokazuje Božju
može potkrijepiti valjanim dokaznim neupitno izvršiti. Potom, ova njegova vjernost, nosi i stanovitu poruku upozorenja onima koji ne vjerumaterijalom. Stoga se vjeru u
ju u Božje djelo i prisutnost u
suvremenom svijet tretira kao
svijetu. Tako već novozavjetjednu nesigurnu datost koja
Za razliku od nevjernika svaki je vjernik
ni svetopisci upozoravaju
se ostavlja pojedincu na volju
pozvan razmišljati o neupitnoj čvrstoći
kako Krist ujedno postaje
hoće li uz nju pristati ili ne,
istina vjere koje je primio, jer za njih jaonima koji ne vjeruju Stijena
kao da bi bila niža vrsta istimči pouzdani Bog, Stijena vjernosti. Vjeposrtanja i nesigurnosti, kane bez pokrića, te bi svatko
ra kršćanina ne će biti ljudsko nesigurno
men o koji se spotiču i pavjerovao na vlastiti rizik ili bi
daju. On je stijena o koju se
vjera bila tek privatna odluka
mišljenje, nego prije svega čvrsti savez
razbijaju, i koja na njih pada se pristane uz nešto nesikoji uspostavlja s Bogom, najpouzdanida, jer su, odbacujući njegurno i nedokazivo.
jim saveznikom.
ga, odbacili Božju vjernost i
spasenje.
Božja vjernost
Na taj način Božja vjerMeđutim, Božji naroda, koji defi- stamena vjernost postaje oslonac za nost postaje izazov za svakog vjerniniramo vjerničkim narodom, jer je bio čovjeka. Jedino na toj stijeni se može ka koji više ne može ostati nijem i bez
narod koji je povjerovao Bogu i, za
s pouzdanjem graditi budućnost, na odgovora na Božje djelo vjernosti. Za
razliku od drugih naroda, odlikovao što je bio i pozvan izabrani narod. razliku od nevjernika svaki je vjernik
se vjerom u Boga, nam svjedoči da je Božja pomoć i spasenje su neupitni i pozvan razmišljati o neupitnoj čvrstoći
vjera nešto sasvim suprotno. Kad je pouzdani ukoliko narod gradi na istina vjere koje je primio, jer za njih
Abraham sklopio savez s Bogom, on- Bogu svojoj stijeni, dok zanemariva- jamči pouzdani Bog, Stijena vjernosti.
da je taj savez počivao na Božjoj vje- nje i odbacivanje Boga uvjetuje i sud- Nadalje, vjera kršćanina ne će biti
rodostojnosti, koja je jedna od te- binu naroda koji postaje žrtva nestal- ljudsko nesigurno mišljenje, nego primeljnih njegovih odlika. Jer ako je nosti od trenutak kad odbacuje svoju je svega čvrsti savez koji uspostavlja
među ljudima na cijeni krepost vjer- Stijenu vjere.
s Bogom, najpouzdanijim saveznosti i vjerodostojnosti, te ako se čovnikom.
jek može pouzdati u čovjeka, onda je Bog čovjeka uči vjernosti
Tek u kontekstu osobnog izravnog
normalno da se i Bog odlikuje tom
kontakta u kojem se sklapa savez
istom krepošću, i to u još većem stup A da se Božja obećanja nisu sve- licem u lice može se govoriti o pranju. Stoga starozavjetni svetopisci nala samo na riječi, on je poslao svoga vom osjećaju za značenje riječi vjezivaju Boga vjernim i bez zloće, pra- Sina kao ispunjenje svojih obećanja, rujem. To jest kad smo osjetili iskustvednim i pravičnim, Bogom koji drži kao pravu Stijenu i oslonac vjerniku veno da nam je Bog, dajući nam svosvoja obećanja. U svemu što reče i na njegovom vjerničkom putu, te je jega Sina, otvoreno poručio da nam
obeća, Bog je čvrst i pouzdan, tako dan od Kristovih naziva u prvoj Crkvi vjeruje, te da po Isusu prima naš čvrda ne treba sumnjati u ispunjenje sve- bio upravo ovaj — Stijena. Bog je pos- sti odgovor, odbaciti nam je svaku
ga što je smatrao shodnim obećati u lao svoga Sina kao zalog i jamstvo sumnju i čvrsto prionuti uz ovu Stijenu,
korist i za dobrobit čovjeka i naroda. ljubavi, kako bi svijetu pokazao koli- uzvraćajući mu zahvalno i čvrsto goDoista, on je Bog koji ne može preko je čvrsta njegova ljubav i nenad- voreći: Oče, vjerujem tebi!
n
12
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 2
BOtSchAft DES DELEGAtEN
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.153
Jesus — das Licht der Welt
D
ie Medien überschlugen sich in der Atmosphäre erreichte im letzten tausende Menschen zu Messfeiern zukürzlich mit Berichten über eine Jahr einen Rekordwert. „CO2 und an- sammen, um für die Opfer zu beten
der größten Naturkatastrophen, dere Treibhausgase werden für den und Trost zu suchen. Gerade in Kridie einige der ostphilippinischen In- Temperaturanstieg auf der Erde ver- sensituationen gibt der Glaube und
seln ereilte. Man sprach von einem antwortlich gemacht, weil sie die Ab- das Gebet Kraft und Zuversicht. Diese
„Monster-Taifun“ — „einem der ge- strahlung von zuvor aufgenommener Erfahrung haben sicherlich viele von
fährlichsten Taifune der letzten Jahr- Sonnenwärme in den Weltraum er- uns schon einmal gemacht. Wie oft
zehnte“ oder „einem der viertstärksten
schweren. Die Erderwärmung und der haben wir Priester während des HeiTaifune in der Geschichte“ überhaupt. daraus folgende Anstieg des Meeres- matkrieges von Gläubigen gehört,
Der Taifun fegte mit
dass allein der Glaube
einer Windgeschwinihre stärkste Kraft ist.
digkeiten von bis zu
„Wenn ich mich nicht
379 Kilometern pro
an meinen Glauben
Stunde. Seine internaund dem Gebet hätte
tionale Bezeichnung ist
festhalten können, hätte
„Haiyan“. Dies ist die
ich das nicht ausgehalchinesische Wortgeten, wäre ich nicht bei
bung für eine Vogelart,
Verstand geblieben!“
die auf Deutsch wohl
berichtete mir eine ältekaum passender als
re Frau aus Škabrnja,
Sturmvogel
genannt
die mitansehen musste,
wird. Mehr als 5000
wie ihr Mann auf dem
Menschen kamen ums
eigenen Hof gequält
Leben oder sind verund getötet wurde.
schollen. Allein in der
Vor uns liegt das
Hauptstadt der Provinz
Weihnachtsfest. Fast
Leyte in Tacloban wurfünfhundert Jahre vor
den eine Woche nach
der Geburt Jesu sagte
der KatastrophenmelProphet Maleachi „Für
dung, genau gesagt am
Euch aber, die ihr meiSamstag, 16. Novemnen Namen fürchtet,
ber, 780 Tote in den
wird die Sonne der
Trümmern aufgefunden.
Gerechtigkeit aufgeMehr als vier Millionen
hen, und ihre Flügel
Menschen blieben ohne
bringen Heilung“ (Mal
einen Dach über dem
3,20). Später wird in
Kopf — auf der Straße
der neutestamentlichen
und ohne das geringste
Überlieferung die „SonHab und Gut.
ne aus dem Osten“ mit
Fast zeitgleich fand
dem
neugeborenen
Der neugeborene Jesus ist unsere Sonne aus dem
in Warschau die WeltJesus verglichen (vgl. Lk
Osten, deren Flügel uns Heilung bringen. Wer
klimakonferenz statt,
1, 78). Trotz manches
Jesus folgt, wird „nicht in der Finsternis umherauf der die Vertreter der
persönlichen Scheiterns
gehen, sondern wird das Licht des Lebens haben“
Philippinen mit Tränen
auf dem Lebensweg
in den Augen die Weltund trotz aller Natur( Joh 8, 12 ).
mächte anflehten, sich
katastrophen können
für den Klimaschutz und
wir immer wieder Kraft
die Vorbeugung von
und Zuversicht im GlauKatastrophen auf unserem Planeten spiegels werde zu mehr extremen ben finden und unsere Seele durch
einzusetzen.
Wetterphänomenen führen, erklärte das Beten nähren. Der neugeborene
Viele Fachleute weltweit sind der die Weltorganisation für Meteorolo- Jesus ist unsere Sonne aus dem Osten,
Meinung, dass die moderne Zivilisa- gie (WMO) aus Anlass der Weltkli- deren Flügel uns Heilung bringen.
tion eine wesentliche Ursache für die makonferenz in Warschau“. ( F.A.Z., Wer Jesus folgt, wird „nicht in der Finimmer häufigeren Naturkatastrophen 14.11. 2013).
sternis umhergehen, sondern wird das
der letzten Jahre ist.
Auf den Philippinen sind 83% der Licht des Lebens haben“ ( Joh 8, 12 ).
Die Temperaturen der ersten neun Bevölkerung katholisch. In dem von
In diesem Sinne wünsche ich uns
Monate 2013 deuten auf das siebt- Verwüstung und Zerstörung betroffe- allen ein frohes und gesegnetes
wärmste Jahr seit Beginn der Wetter- nen Gebieten suchten Überlebende Weihnachtsfest!
aufzeichnungen 1850 hin. Die Kon- Schutz in ebenso zerstörten Kirchen.
Ihr
zentration des Kohlendioxids (CO2) Am 17. November kamen hundertPfr. Ivica Komadina, Delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
13
12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 3
AKtUELLES
D
Erzbischof Eterović — neuer Apostolischer Nuntius in BRD
er neue Apostolische Nuntius in
der Bundesrepublik Deutschland, Erzbischof Nikola Eterović ist am 14.11. in Berlin eingetroffen. Am Flughafen Berlin-Tegel wurde
er von Kardinal Rainer Maria Woelki,
Weihbischof Dr. Matthias Heinrich,
Weihbischof em. Wolfgang Weider
und dem Sekretär der Deutschen Bischofskonferenz, Pater Dr. Hans Langendörfer SJ, begrüßt. Papst Franziskus hatte Erzbischof Eterović vor wenigen Wochen zum Nachfolger des
Apostolischen Nuntius Erzbischof Jean-Claude Périsset berufen.
Kardinal Woelki hieß Nuntius Eterović in der Hauptstadt und im Erzbistum Berlin willkommen: „Als Bischof in
der Hauptstadt begrüße ich den Apostolischen Nuntius auch als meinen
Nachbarn. Jeder fünfte Katholik in Berlin ist nicht-deutscher Herkunft, auch
das ein Zeichen für die katholische
Weltkirche, die der Vertreter des Papstes in besonderer Weise repräsentiert. Wie auch seine Vorgänger lade
ich ihn sehr herzlich ein, sich hier Zuhause zu fühlen als Bruder im Glauben.“ Pater Dr. Langendörfer SJ über-
MÜNCHEN
D
E
sammen mit dem diözesanen Caritasverband zu Spenden für Caritas
international auf. Nach vorläufigen
Schätzungen des Caritas-Hilfswerks
sind auf den Philippinen 4,3 Millionen Menschen von den Auswirkungen des Taifuns „Haiyan“ betroffen.
Es wird mit Tausenden von Toten gerechnet. Katastrophenhelfer der Caritas sind bereits vor Ort und haben erste Hilfsgüter auf den Weg in die besonders schwer betroffene Stadt Cebu gebracht.(ck);
www.erzbistum-muenchen.de
Immer mehr frauen engagieren sich im Pfarrgemeinderat
in Kreuz — Grenzenlose Möglichkeiten! Unter diesem Motto
sind in 180 Seelsorgebereichen
im Erzbistum Köln Frauen und Männer zur diesjährigen Pfarrgemeinderatswahl angetreten. Im Erzbistum
Köln waren insgesamt 1,8 Millionen
Katholiken zur Wahl aufgerufen.
Erstmals waren schon Jugendliche
ab 14 Jahren wahlberechtigt. Inzwischen hat der Diözesanrat der Katholiken im Erzbistum Köln die
Rückmeldungen aus zwei Dritteln der
Seelsorgebereiche
ausgewertet.
Demnach fanden 4,6 Prozent der
Wähler den Weg in die Wahlbüros
und an die Urnen. Gemessen an der
14
mittelte dem neuen Nuntius die Grüße
des Vorsitzenden der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert
Zollitsch. „Wir freuen uns auf eine vertrauensvolle Zusammenarbeit. Erzbischof Zollitsch freut sich, Sie schon
bald im Kreis der Deutschen Bischofskonferenz begrüßen zu können. Die
Beziehungen zwischen der Apostolischen Nuntiatur und der Deutschen Bischofskonferenz sind ausgezeichnet.
An diesem vertrauensvollen Miteinan-
der wollen wir weiter arbeiten“, so Pater Langendörfer.
Bereits unmittelbar nach der Ernennung hatte Erzbischof Zollitsch an
Nuntius Eterović geschrieben: „Wir
freuen uns auf die Zusammenarbeit
und werden Sie mit all unseren Kräften
unterstützen, die Brücken zwischen
Rom und unserem Land weiter auszubauen. Die Erfahrung von über 30 Jahren im diplomatischen Dienst des Heiligen Stuhls und in der römischen Kurie werden Sie nach Deutschland mitbringen.“ Mit der Überreichung seines
Akkreditierungsschreibens an den
Bundespräsidenten am 20. Novenber
tritt Erzbischof Eterović offiziel als
Papstbotschafter in Deutschland die
Nachfolge des im September emeritierten Schweitzer Erzbischofs JannClode Perisset (74).
Erzbischof Eterović wurde 1951
im heute kroatischen Pućišća geboren.
1980 trat er in den Diplomatischen
Dienst des Heiligen Stuhls und war unter anderem Nuntius in der Ukraine.
Von 2004 bis 2013 war Eterović Generalsekretär der Bischofssynode in
www.dbk.de
Rom.
100.000 Euro Soforthilfe für die Philippinen
ie Erzdiözese München und
Freising stellt für die von der
Sturmkatastrophe auf den Philippinen
betroffenen
Menschen
100.000 Euro Soforthilfe zur Verfügung. Zudem ruft die Erzdiözese in
einem Schreiben an alle Pfarreien zu-
KÖLN
Foto: A. Polegubić
BERLIN
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
Zahl der Gottesdienstbesucher (rund
zehn Prozent der Katholiken) lag die
Wahlbeteiligung demnach bistumsweit bei 40 Prozent. Damit sind weit
mehr als ein Drittel der „aktiven“ katholischen Christen zur Wahl gegangen. Nach Angaben des Diözesanrates konnte das Ergebnis der
letzten Wahl 2009 somit gehalten
werden ( 2009: 40% Wahlbeteiligung der Gottesdienstbesucher ).
Dies zeige, dass das Interesse am
Gremium Pfarrgemeinderat und seiner Arbeit trotz der vielen Veränderungen und Einschnitte im Erzbistum
Köln sowie kirchlichen Skandalen
weiterhin hoch sei, so eine erste Ein-
schätzung
des
Diözesanrates.
Besonders in den ländlichen Gemeinden, wie im Dekanat Rheinbach/Meckenheim (62%) oder Dekanat Königswinter (63%), hatten sich
mehr Wähler auf den Weg zu den
Wahlurnen gemacht als in den städtisch geprägten Regionen, wie etwa
im Stadtdekanat Düsseldorf (37%)
oder Leverkusen (39%). In den bisher
vorliegenden Ergebnissen setzt sich
auch der Trend fort, dass sich immer
mehr Frauen in der Gremienarbeit
auf der Pfarrebene engagieren. So
lag die Frauenquote bei über 56 Prozent.
www.erzbistum-koeln.de
12-15GI_12-15GI 03.12.13 20:31 Seite 4
NAŠE ZAJEDNIcE
BERLIN
U
Kardinal Woelki s voditeljima stranih misija
petak 22. studenoga, na spomendan
sv. Cecilije večernju
sv. misu u crkvi Sv. Sebastijana u Berlinu, s početkom u 18.00 sati, predvodio je berlinski kardinal
dr. Reiner Maria Woelki
uz koncelebraciju voditelja zajednica drugih materinskih jezika s područja
grada Berlina. Na počet-
Misno slavlje u crkvi Sv. Sebastijana predvodio je kardinal Reiner Maria Woelki
ku mise kao domaćin i uime svih prisutnih voditelja misija kardinala je
pozdravio voditelj Hrvatske katoličke
misije (HKM) Berlin fra Petar Čirko. U
propovijedi je kardinal istaknuo kako
i danas sv. Ceciliju trebamo staviti
kao uzor za svoj kršćanski život te kako svi mi pripadamo univerzalnoj Katoličkoj Crkvi te da nam Krist treba biti u središtu svakodnevnog života.
Misno su slavlje svojim pjevanjem uveličali — zbor mladih HKM Berlin, predvođen voditeljicom Suzanom Smolković, i muška klapa „Berlin“.
Nakon svete mise uslijedio
je meditativno-zahvalni program u spomen na 70. obljetnicu bombardiranja crkve Sv. Sebastijana te prvo bombardiranje Berlina od strane Engleza.
Toga dana, dakle 22. studenoga, crkva Sv. Sebastijana nije
se zapalila, po zagovoru sv.
Cecilije. Tekst je čitao član župnoga
vijeća župe Sv. Sebastijana. Nakon
svete mise, u prostojama misije, domaćin je priredio zakusku za kardinala, njegov tim, te sve voditelje misija i članove župnih vijeća i njihove
goste.
Nakon zakuske uslijedio je sastanak i susret berlinskog kardinala i
njegovog tima sa svima prisutnima.
Tema susreta bila je „Dati vjeri
prostor“, a to je ujedno i program na
razini Brlinske nadbiskupije u kojem
će se od 120 župnih zajednica, koje
Socijalni
djelatnik
Planinc
u mirovini
J
uraj Planinc, koji je
rođen 1950. godine, a otišao je u mirovinu 1. srpnja 2013.
Juraj Planinc je germanist, povjesničar, a jedno je vrijeme bio i u uredništvu
„Žive zajednice“ i njezin povremeni dopisnik. Dvadeset sedam godina bio je djelatnik njemačkog Caritasa za strance u Gummersbachu i Bergisch Gladbachu.
sada postoje, kroz određeno vrijeme
doći na 30 pastoralnih jedinica. Naravno da u svemu tome svoj prostor i
ulogu moraju imati i strane misije. Na
sastanku je jasno rečeno kako nadbiskupija još uvijek nema gotovu viziju
i strategiju na koji način uklopiti strane misije u taj novi koncept. Riječ su
potom preuzeli pojedini voditelji misija te ostali prisutni koji su svojim prijedlozima i idejama pokušali ukazati
na to kako oni vide i koje mjesto bi
mogli zauzeti u toj novonastaloj pastoralnoj situaciji. Svakako, ideja je i
želja da se misije ne stope niti da se
ugase, nego da se ojačaju mostovi i
poveznice stranih misija sa njemačkim župama. Jedan vrlo dobar primjer jest i Biskupijski dan mladih koji će
se održati slijedeće godine gdje će jaku i vrlo važnu ulogu odigrati upravo
strane misije sa svojim mladima.
Fra Ivan Macut
MAINZ
cD s
božićnim
pjesmama
H
rvatska kulturna zajednica Mainz, koja je
1991. godine osnovana u prijateljskom gradu
grada Zagreba u Mainzu, ovih je dana objavila svoj drugi CD pod nazivom „Zvijezda sjajna nebom zasijala“ - Božićne pjesme. CD na kojem se nalazi 15 božićnih pjesama može se nabaviti po cijeni
10 eura u Hrvatskoj kulturnoj zajednici Mainz. E-mail:
[email protected]; tel. 06131 670361.
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
15
16-17 NZ_16-17 NZ 03.12.13 20:41 Seite 1
Naše zajedNice
KELKHEIM-MÜNSTER
Nagradno putovanje u London
L
ondon — središte je Engleske, središte Velike Britanije i Ujedinjenog
Kraljevstva, središte Commonwealtha, prijestolnica kraljeva i kraljica,
dom i radno mjesto milijunima ljudi.
Grad prema kojem ne može čovjek bi-
u ranim jutarnjim satima prvog dana
putovanja, pod okriljem noći, ukrcali
na zrakoplov u zračnoj luci FrankfurtHahn i sletili u London. Prolazili su
autobusom kroz rubne dijelove Londona prepune zgrada i kuća tmurnog
ti ravnodušan. Konačno je došlo vrije me da se iz prve ruke vidi i doživi njegove ljepote, ali i njegovu mračnu
stranu, njegove znamenitosti i čuda,
ali i njegovu bijedu. Dvadeset i dvoje
srebrnih i brončanih pobjednika Biblijske olimpijade u pratnji odraslih
(ukupno trideset šestero) krenuli su 23.
listopada u London iz Hrvatske katoličke župe Main-Taunus/Hochtaunus iz
Kelkheima, u pratnji s. Magdalene Višić i fra Filipa Mimice. Put je bio kao
i svako putovanje — naporno, ali podnošljivo radi motiva kojeg su imali.
Motiv je bio velik — London! Već su se
i tužnog izgleda, siromašnije četvrti,
pa je prvi dojam Londona bio poput
njihovih fasada — neugledan, prljav i
jadan. No, sve se promijenilo kako su
se približavali središtu. Poput poznate
engleske izmjene vremena, u kojoj u
jednom danu nekoliko puta padne kiša i iziđe sunce, tako se i dojam grada mijenjao iz tamnog u svijetlo, iz tuž nog u veselo, iz siromašnog u bogato. Pod vodstvom turističkog vodiča
slušali su i gledali uživo ono što smo
do sada mogli samo preko televizije
vidjeti i čuti. Izmjenjivali su se Westminster Abbey, Big Ben, Houses of
WUPPERTAL
Održana duhovna obnova
Parlament, Trafalgar Square, Bukkingham Palace, Piccadilly Circus,
The Tower of London, Tower Bridge,
St. Paul’s Cathedral, City, Hyde Park,
Royal Albert Hall,… Londonski kvartovi, jedan ljepši od drugoga, mamili
su. Nakon večere otišli su
do Leicester Square. Druga
dana posjetili su Madame
Tussaud. Voštane figure glumaca, pjevača, sportaša,
kraljevske obitelji, akcijskih
junaka, slavnih osoba,… i
to tako realno napravljene.
Na fotografijama se ne može primjetiti tko je figura, a
tko živa osoba. Potom je bila vožnja Temzom od Westminsterskog mosta pa sve
do Greenwicha, mjesta na
kojem se nalaze Pomorski
muzej, Pomorska akademija, Kraljičina kuća te Kraljevski Observatorij s nultim meridijanom, mjesto koje dijeli svijet na lijevo
i desno. Zadnji dan izleta započeo je
sv. misom u katedrali Sv. Pavla, koju
je predvodio voditelj Hrvatske katoličke misije London fra Ljubo Šimunović,
koji je i kazao nekoliko riječi o katolicima u Engleskoj i povijesti suživota s
Anglikancima. Onda su otišli na mjesto koje je mnogim ljudima iz političkog, društvenog i religioznog života
Velike Britanije bilo zadnje — Tower.
Zloglasni zatvor danas je turistička
atrakcija i trezor kraljevskog blaga.
■
Potom pakiranje i put kući.
U
povodu završetka Godine vjere, u Hrvatskoj
katoličkoj misiji Wuppertal održana je duhovna
obnova, od petka 22. do
nedjelje 24. studenoga. Voditelj duhovne obnove bio je
dr. o. Mijo Nikić, isusovac i
profesor na Filozofskom
fakultetu Družbe Isusove u
Zagrebu, koji je govorio o
vjeri ljubavlju djelotvornoj.
Duhovna obnova završila je
svetim misama u crkvama u
Velbertu, Wuppertalu i Remscheidu, gdje se vjernici iz
HKM Wuppertal redovito
okupljanju na nedjeljna misna slavlja.
Fra Josip Repeša
16
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
16-17 NZ_16-17 NZ 03.12.13 20:41 Seite 2
ROSENHEIM
Četrdeset godina hrvatske misije
Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao provincijal fra Joško Kodžoman
U
Rosenheimu, lijepom bavarskom gradiću na rijeci Innu,
Hrvati su obitavali i radili od
davnine. Hrvatski svećenici dolazili su
iz Münchena i slavili sv. mise sa svojim pukom na različitim lokacijama.
Onda je službenim biskupskim dekretom, prije 40. godina osnovana ta
hrvatska zajednica. To se odlučilo i
proslaviti. Slavlje je započelo već 19.
listopada s „narodnim veseljem“. Bio
je pripremljen odgovarajući program
za tu večer. Povijest zajednice prikazana je u slici. To se je ljudima jako dopalo. Vidjeli su se kako su izgledali prije nekoliko desetaka godina.
Govorila je slika i glazba, što je dočaravalo i ostavljalo duboki dojam
kod posjetitelja. Neke se je jedva moglo prepoznati. Promjenili su se. Folklor je kao i uvijek imao svoje mjesto.
Plesovi iz Slavonije, Bosanske Posavine i „Ražanac“ su podigli mnoge na
noge. Mnogi su bar za neko vrijeme
bili živnuli. Pravo plesno raspoloženje
je stvorio sastav „Domino“ iz Nürnberga. Slavlje je potrajalo do kasno u
noć. Cijeli tjedan bila je duhovna
obnova. Vodili su je hrvatski svećenici
iz tog dijela Bavarske. Zadnja dva dana obnovu je vodio ravnatelj Ureda
za Hrvatsku inozemnu pastvu fra Josip
Bebić. Odaziv je bio zadovoljavajući.
Dana 27. listopada bio je vrhunac
slavlja. Sv. misu je predvodio provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Spliu fra
Joško Kodžoman. Koncelebriralo je
još 13 svećenika — devet Hrvata, tri
Nijemca i dva Poljaka. U procesiji, uz
pratnju zvona i uz svečane zvuke or-
gulja ušlo se u crkvu Krista Kralja. Orila se pjesma „Do nebesa...“. Župnik
fra Nediljko Norac-Kevo je na početku pozdravio nazočne vjernike i upozorio na važnost i značenje tog slavlja i to na hrvatskom i njemačkom jeziku. Zatim je pozdravio nazočne svećenike i goste uzvanike, predstavnike
njemačke državne vlasti i poimenice
ih predstavio. Provincijal o. Kodžoman je u uvodu u sv. misu, na njemačkom jeziku govorio o opravdanim
razlozima djelovanja i bivovanja
Hrvata u o toj zajednici. Ta Provincija
kroz cijelo vrijeme od 40 godina vodi brigu o HKM Rosenhehim. Deset
franjevaca joj je bilo na čelu. U propovijedi na hrvatskom jeziku, vjernike
je malo informirao o poteškoćama s
kojima se Crkva suočava, kad su u
pitanju svećenička zvanja. Iznio je neke podatke iz svjetske Crkve, a govorio je i o franjevcima. Obećao je
da će franjevci te Provincije i nadalje
tu ostati sa svojim pukom. Na kraju
sv. mise uslijedile su čestitke. Najprije
je čestitao fra Mogomir Kikić, župnik
sestrinske hrvatske zajednice Traunreut. Istim dekretom osnovane su i ove
godine slave 40. rođendan obje te
hrvatske zajednice. Potom je čestitao
o. Ignac Zajc, uime poljske i talijanske
zajednice u Rosenheimu. Fra Božo
Ančić, kao nekadašnji župnik i kao
nastariji od nazočnih svećenika, također je izrekao lijepe želje. Ravnatelj
fra Josip Bebić je uime obadviju
hrvatskih biskupskih konferencija čestitao. Mjesni župnik Sebastian Heindl
i dekan Daniel Reichel su zajedno izrazili simpatično svoje želje. Prelat
Josef Obermaier je čestitao uime kardinala Reinharda Marxa i cijele
nadbiskupije München-Freising. Izrazio je zadovoljstvo hrvatskom nazočnošću radom i djelovanjem. Kao šećer
za kraj došla je čestitka gospođe nadgradonačelnice Gabriele Bauer. Ona
je upozorila na našu kršćansku kulturu
u kojoj živimo od svojih početaka i
vjerni smo joj ostali. Hrvatsku i Bavarsku vežu pripadnost istoj vjeri i različite narodne pobožnosti. Bavarsku i
Hrvatsku razdvajaju Alpe, rekla je.
„Odkad ste u Europskoj Uniji i ta je
barijera nestala.“ Pohvalila je naše ljude u svakom pogledu. Župnik o. Norac-Kevo je zahvalio svima. Slavlje je
nastavljeno u župnom centru za zajedničkim stolom.
OBaVijeST
zimska školska folklora
Zimska škola hrvatskog folklora održat će se od 3. do 12.
siječnja u hotelu „Kaštel“ u Crikvenici, u organizaciji Hrvatske
matice iseljenika. Voditelj škole
je Andrija Ivančan. Polaznici
mogu odabrati jednu od ponuđenih predavanja: ples i glazbala ( tambure ili tradicijska glazbala ). Daljnje obavijesti na:
Hrvatska matica iseljenika, Trg
Stjepana Radića 3, 10000 Zagreb; 00385 6115116;
e-mail: [email protected];
[email protected]
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
17
18-19 NZ_16-17 NZ 04.12.13 10:39 Seite 1
NAŠE ZAJEDNICE
METZINGEN/REUTLINGEN
Proslavljen zaštitnik zajednice
lih iz HKZ. Nakon sv. mise izveden je
prigodni program. Mladi folkloraši nastupili su s koreografijom „Međimurje“.
Vukovarski memorial
U
nedjelju 17. studenoga svečano
je proslavljen u Hrvatskoj katoličkoj zajednici (HKZ) Metzingen njezin naštitnik sv. Nikola Tavelić.
Slavlje je započelo sv. misom u 12.30
sati koju je predvodio vlč. Ante Kutleša, voditelj zajednice, u koncelebraciji s vlč. Ivicom Zrno. U prigodnoj homiliji vlč. Ante je podsjetio da je sv. Ni-
WAIBLINGEN
kola Tavelić bio veliki primjer vjere koji svijetli i danas, te je pozvao okupljene da i u današnjem vremenu, poput
sv. Nikole ostanu vjerni Kristu i njegovom nauku. Sv. misu je pratio pjeva njem zbor zajednice Metzingen pod
ravnanjem s. Mirjam Laco, voditeljice
zbora. Na sv. misi su bili prisutni i članovi folklornih skupina mladih i odras-
U ponedjeljak 18. studenoga obilježena je tragedija Grada Vukovara
— Vukovarski memorijal. To je već
četvrti memorijal koji je organiziran u
HKZ Reutlingen, Metzingen i Tübingen
u prostorijama zajednice u Reutlingenu. Geslo ovogodišnjeg memorijala je
bilo je „Vukovar — mjesto posebnog
pijeteta“. Memorijal je započeo u
19.30 sati prigodnim riječima o Gradu
Heroju, a vodio ga je vlč. Ivica Zrno,
uz sudjelovanje vjernika, članova HKZ
Reutlingen, Metzingen i Tübingen. Nakon izlaganja uslijedilo je druženje uz
prigodan razgovor i televizijski program posvećen Vukovaru i Škabrnji.
Ivica Zrno
Slavlja 40. obljetnice braka
U
Waiblingenu su 19. listopada
pet bračnih parova: Katica i
Marijan Lapenda, Mira i Davor
Odak, Zlata i Sveto Slišković, Stanka
i Mirko Vidačković i Mira i Ljubo
Vukoja proslavilo 40. obljetnicu braka, pod geslom „Tko ostaje u ljubavi,
u Bogu ostaje i Bog u njemu“ 1 Iv
4,16. To specifično slavlje započelo
je sv. misom koju je u koncelebraciji
s mjesnim njemačkim župnikom vlč.
Francom Klappeneckerom predvodio
fra Ivan Škopljanac-Mačina, voditelj
Hrvatske katoličke zajednice Sv. Nikole Tavelića u Waiblingenu. Misu su
namjenili kao zahvalu Bogu za 40 godina braka i za djecu koja su sva zajedno sa svojim obiteljima bila prisutna i aktivno, molitvom i pjesmom, sudjelovala u tom slavlju. Na orguljama
je svirao Ivan Ivanković, pastoralni referent i njegov sin Frano, i vrlo se lijepo pjevalo. U nadahnutoj propovijedi
fra Ivan je rekao da su Crkvi danas jako potrebni uzorni bračni parovi koji
će svojim životom svjedočiti Božiju ljubav i vjernost. U vjerničkoj molitvi zdušno se molilo za ove bračne parove
da ustraju u svojoj ljubavi do konca života, a i za sve bračne parove, posebno za one, koji se muče s razo čaranjima u kojima su partneri postali
teški jedni drugima. Na oltar je pri nijeta i ukrašena svijeća kao simbol
18
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
Krista, da svijetli i rastjeruje tamu u teškim trenutcima života slavljenika.
Slavlje je nastavljeno u dvorani Sv.
Ante ispod crkve, uz bogati stol, pjesmu i radost. Djeca su iznenadila roditelje prikazavši na velikom platnu
fotografije iz prošlosti i sadašnjosti,
nazvavši tu galeriju slika „sjećanja“.
Bilo je to dirljivo gledati, kako se ljudi
mijenjaju kako od mladenaca postaju
bake i djedovi, a od djece mladići i
djevojke. Slavljenici se naime nisu tek
tako udružili da bi proslavili svoju 40.
obljetnicu. Oni su se upoznali prije
40. godina u hrvatskoj katoličkoj zajednici i postali međusobni prijatelji.
Svi zajedno (njih 52) slavljenici, nji-
hova djeca i unučad aktivni su članovi te hrvatske zajednice. Dali su i svoj
prilog za Kruh sv. Ante i za hrvatskog
misionara don Velimira Tomića u
Tanzaniji. Bilo je lijepo, radosno i znakovito. Ovakve obljetnice treba svakako slaviti, potrebne su i poručljive —
male proslave, velike poruke. Današnjem svijetu nije ništa tako potrebno
kao vjerničko svjedočenje ljubavi i
vjernosti kršćanskih supružnika. Slavljenici su zahvalni Bogu za taj dan zajedništva i poželjeli su, ako im Bog podari života i zdravlja, ponovno se naći na slavlju 50. obljetnice braka, ma
gdje bili, ovdje ili u domovini.
Stanka Vidačković
18-19 NZ_16-17 NZ 04.12.13 10:39 Seite 2
ULM
Proslava Krista Kralja i 70. rođendana vlč. Krištića
Slavljenik vlč. Ilija Krištić sa skupinom vjernika ispred glavnog oltara u crkvi Sv. Georga u Ulmu
H
rvatska katolička zajednica u
Ulmu svečano je u nedjelju 24.
studenoga proslavila svetkovinu Krista Kralja. Tijekom svečanog
misnog slavlja u crkvi Sv. Georga u
tom njemačkom gradu vjernici su pripremili iznenađenje voditelju hrvatskih
katoličkih zajednica Ulm, Ehingen,
Laupheim i Biberach vlč. Iliji Krištiću,
svećeniku Sarajevske nadbiskupije organiziravši ujedno u toj prigodi i proslavu njegova 70. rođendana. Pozvavli su za tu prigodu delegata za
hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu
Komadinu iz Frankfurta na Majni, koji je propovijedao, a misno slavlje
predvodio je vlč. Krištić. U koncelebraciji su bili i dekan dekanata Ehingen-Ulm vlč. Matthias Hambücher i
hrvatski svećenik na obližnjoj njemačkoj župi vlč. Anto Marić. Misnom
slavlju pribivao je veliki broj vjernika
od kojih je više njih mlađih i starijih bilo svečano obučeno u hrvatske narodne nošnje.
Sve je na početku pozdravio vlč.
Krištić, zahvalivši vjernicima na tom,
kako je kazao, ugodnom iznenađe nju, iako nema običaja slaviti rođendan već imendan. Delegat vlč. Komadina je u propovijedi istaknuo kako vjernici Isusa ne slave kao zemaljskog kralja, nego kao gospodara i kralja svega svijeta, svega stvorenoga, cijelog svemira, svega što je
Bog u svojoj Božanskoj moći stvorio
na cijelom svijetu. „Isus je za nas veličanstvo i dostojanstvo. Ove godine
s ovom svetkovinom se ujedno završava i Godina vjere. Neka nas naše
hodanje za Kristom učini dostojnim
Kristova kraljevstva. Mi Hrvati ovdje
u ovom gradu i u Njemačkoj jesmo
dio kraljevstva Kristova i što više budemo ostvarivali ideale Kristova kra ljevstva, što budemo više nastojali
živjeti pravdu, istinu, mir i ljubav, Isusova nagrada bit će nam veća. On je
za nas kralj. Neka nam ujedno bude
i snaga da svoju vjeru živimo u tuđini onako kako Bog zapovijeda i kako su je naši stari živjeli.“ U prikaznim darovima prineseni su vino i kruh
te prigodni darovi vlč. Krištiću za rođendan vjernika iz hrvatskih katoličkih zajednica Ulma, Ehingena, Laupheima i Biberacha. Prigodnu čestitku za rođendan vlč. Krištiću na kraju misnog slavlja uputio je uime vjernika i njemačkih zajednica iz dekanata Ehingen-Ulm dekan vlč. Hambücher.
Delegat vlč. Komadina je vlč.
Krištiću uime Hrvatskoga dušobrižnič kog ureda iz Frankfurta, a također i
uime svih hrvatskih svećenika i pas toralnih sruadnica i suradnica (redovnica, laikinja i laika) iz Njemačke uputio čestitku za 70. rođendan.
„Vlč. Krištić je već 35 godina u
Ulmu. Podsjetimo, vlč. Ilija je bio od
1975. do 1978. Hrvatskoj katoličkoj
misiji u Ravensburgu, a te je godine
zajedno s pok. vlč. Marijanom Kopićem prešao iz Ravensburga u Ulm
gdje je u početku bio dušobrižnik, a
kasnije od 1. travnja 1998. preuzeo
je vođenje Hrvatske katoličke misije
Ulm, a kasnije hrvatskih katoličkih zajednica Ulm, Ehingen, Laupheim i
Biberach“, koje vodi do danas, kazao je delegat vlč. Komadina, koji je
vlč. Krištiću u znak zahvalnost za sve
što je učinio za Hrvate katolike u Njemačkoj predao prigodni dar. Misno
slavlje uveličao je domaći mješoviti
zbor uz orguljsku pratnju Julija Lovrića-Caparina, te skupina djevojaka iz
zajednice pod vodstvom Antonele
Rajkovače. Ujedno je referentica
zajednica Janja Kobaš sve pozvala u
obližnju župnu dvoranu župe sv. Georga na zajednički objed i prigodni
slavljenički program.
Tekst i snimka: Adolf Polegubić
OBAVIJEST
Hodočašće u Svetu
Zemlju 2014.
Hrvatska katolička misija Mainz
organizira osmodnevno hodočašće u Svetu Zemlju, od 6. do 13.
3. 2014. Ukupna cijena s punim
pansionom iznosi 1200 eura.
Leti se iz Frankfurta na Majni.
Prijave: HKM Mainz, Emmeransstrasse 17, 55117 Mainz; telefon
0049 (0)6131 22 94 54 ili na
e-mail: [email protected]
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
19
20-21i_16-17 NZ 04.12.13 10:52 Seite 1
SIMPOZIJ
SARAJEVO
Međunarodni znanstveni simpozij
o Krunoslavu Draganoviću
M
eđunarodni znanstveni simpoziji o vrhbosanskom svećeniku dr. Krunoslavu Draganoviću (1903.—1983.) održan je od 8.
do 10. studenoga na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Sarajevu. Simpozij je inicirao predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak
vo Jurišić podsjetio je da je ta visoka
znanstvena ustanova 20. ožujka
2004. već organizirala jedan znanstveni skup u obliku okruglog stola u
povodu stote obljetnice Draganovićeva rođenja, 75. obljetnice rođenja i
20. obljetnice smrti na kojem su iznesena tek neka izlaganja kojima su ot-
Simpozij je završio sv. misom u sarajevskoj katedrali koju je predvodio kardinal Puljić
mons. dr. Franjo Topić, a organizirali su ga HKD Napredak, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Hrvatsko
katoličko dobrotvorno društvo i Hrvatski institut za povijest u Zagrebu. Uime Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva sve je pozdravio predsjednik vlč. Ante Jelić, podsjećajući
da se simpozij organizira u povodu
110. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti dr. Draganovića. Iznoseći mišljenje da je dr. Draganović jedna od
najznačajnijih intelektualnih osoba u
Vrhbosanskoj nadbiskupiji, podsjetio
je da je živio u doba kada nije bilo lako predavati i pisati o hrvatskoj povijesti te istaknuo da je dio svog vremena proveo brinući se za prognane
Hrvate. „Draganović je nasilno preveden u Jugoslaviju gdje je, nakon dužeg ispitivanja od UDBE, dobio dozvolu da može stanovati i predavati povijest u našoj Bogosloviji, u ovoj zgradi gdje se sad nalazimo“, kazao je
vlč. Jelić. Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu dr. Jasna
Turkalj u pozdravu je istaknula da je
Draganović za povjesničare izuzetno
zanimljiva osoba, te izrazila nadu da
će taj skup biti još jedan poticaj istraživanju svih njegovih aktivnosti. Dekan sarajevskoga KBF-a mons. dr. Pa-
20
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
vorena samo neka pitanja u životu tog
svećenika, povjesničara, publicista,
hrvatskog rodoljuba, karitativnog i socijalnog radnika, predstavnika hrvatske poslijeratne migracije i našeg profesora u ovoj ustanovi“. Uvjeren je da
je ovaj skup u zgradi Vrhbosanske katoličke bogoslovije i KBF-a, znak da je
sazrelo vrijeme za ozbiljan pristup u
proučavanju osobe i djela prof. Draganovića. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić zahvalio je organizatorima i predavačima što su uložili
trud u istraživanju kako bi prikazali lik
dr. Draganovića. „Kao vrhbosanski
nadbiskup mogu s pravom reći da
smo ponosni što ne zaboravljamo
likove onih koji su nas zadužili. Bez
obzira kako ideologije i mitologije
mislile, Crkva svoje sinove ne zaboravlja“, kazao je kardinal Puljić.
Prema mišljenju dr. Topića, „Draganović spada zasigurno među najznačajnije osobe južnoslavenskih prostora svoga vremena“. Pojasnio je da
je Napredak suorganizator simpozija
zato što je otac dr. Draganovića, koji je bio nastavnik učiteljske škole, „posebno gorljivo djelovao u Hrvatskom
kulturnom i potpornom društvu Napredak“ i zato što je i sam Krunoslav
Draganović bio ravnatelj statističkog
ureda Napretka i Napretkove zadruge. „Željeli smo i na ovom simpoziju što više stručnjaka da bismo dobili
što kompletniju, objektivniju i istinitiju
sliku o Draganoviću, o njegovu radu.
Tražili smo ne samo hrvatske povjesničare, nego i Talijane, Austrijance i
Srbe za koje smo znali da se bave tim
pitanjem…“ Dr. Topić održao je i prvo
izlaganje na skupu, naslovljeno „Život
i značenje Krunoslava Draganovića
za Crkvu i hrvatski narod“, istaknuvši
posebno njegov humanitarni, ali i
znanstveni rad, koji nisu spriječile ni
sve objede i teške i ružne optužbe.
Don Petar Vrankić, bivši profesor na
Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji, a
sada profesor srednjovjekovne i novije crkvene povijesti na Katoličkom
fakultetu Sveučilišta u Augsburgu, govorio je o Draganovićevu djelovanju
u Italiji (1943.—1958.) u svjetlu arhivskih izvora i najnovijih publikacija.
Doprinos Krunoslava Draganovića na
mnogim područjima društvenog života u tijeku dvodnevnog skupa predstavili su i Milenko Krešić, Zlatko Hasanbegović, Ivo Banac, Robert Jolić,
Mijo Ivurek, Hrvoje Jurčić, Goran Mladineo, Andrija Lukinović, Milan Simčić, Jure Krišto, Anto Jelić, Josip Mihaljević, Martina Ravančić Grahek, Mario Jareb, Domagoj Tomas, Miroslav
Akmadža, Zdenko Radelić, Vera
Katz, Josip Dukić, i Mato Zovkić.
Simpozij je završio misnim slavljem, koje je 10. studenoga u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, predvodio kardinal Puljić u zajedništvu s
pomoćnim biskupom Perom Sudarom,
17 svećenika i sudjelovanje predavača na simpoziju, članova bogoslovne
zajednice, redovnica i ostalih vjernika. U propovijedi je kardinal kazao
da se iz izlaganja na simpoziju kao i
iz svjedočenja osoba koje su poznavale svećenika Draganovića, među
kojima je i on, može reći da je Krunoslav bio moralan svećenik, s jasnim
načelima i marljiv te da je volio Boga,
Crkvu i svoj hrvatski narod.
Sudionici simpozija su nakon misnog slavlja pošli na sarajevsko groblje Bare gdje je dr. Darko Tomašević
predvodio molitvu za Krunoslava
Draganovića koji je tamo pokopan u
svećeničkoj grobnici.
Tekst i snimka: IKA
20-21i_16-17 NZ 04.12.13 10:52 Seite 2
PERSONAlNE PROMJENE
Donosimo podatke o personalnim promjenama u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj
HKM BREMEN
Dušobrižnikom za Hrvate katolike
u Bremenu postao je vlč. Stanko Grubić, svećenik Zadarske nadbiskupije.
HKM HAMBURG
U HKM Hamburg odnedavno djeluje novi dušobrižnik o. Matijas Fakraš, član Hrvatske dominikanske provicije.
HKM KASSEL
Voditeljem misije postao je vlč.
David Klarić, svećenik Porečke i Pulske biskupije.
HKM BERLIN
Dušobrižnikom u misiji postao je
dr. fra Ivan Macut, član Franjevačke
provincije Presvetoga Otkupitelja sa
sjedištem u Splitu. Na tom je mjestu
zamjenio fra Antu Ivana Rozića, člana iste Provincije, koji je otišao na
mjesto dušobrižnika u HKZ München.
HKZ MÜNCHEN
Dušobrižnikom u toj hrvatskoj katoličkoj zajednici postao je fra Ante
Ivan Rozić, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, koji je došao iz HKM
Berlin. Zamjenio je fra Antu Markovića, člana iste Provincije, koji je postao voditeljem HKM Rüsselsheim.
HKM RÜSSELSHEIM
Na mjesto voditelja misije došao
je iz Münchena fra Ante Marković,
član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu,
koji je zamjenio fra Berislava Nikića,
člana iste Provincije, koji je otišao u
samostan sv. Gabrijela u München.
HKZ STUTTGART CENTAR
U hrvatskim katoličkim zajednicama bl. Alojzija Stepinca i sv. Matina
od 1. rujna djeluje kao asistentica zajednica Zora Šimović.
HKM SREDNJI BADEN
U Hrvatskoj katoličkoj misiji Srednji Baden sa sjedištem u Karlsruheu
kao pastoralna suradnica djeluje Sanja Jakopić.
HKZ TRAUNREUT
U Hrvatskoj katoličkoj zajednici
Traunreut kao dušobrižnik djeluje fra
Pavo Filipović.
HKM MÜNSTER
U misiji kao dušobrižnici djeluju
fra Ivo Živković i fra Mato Oršolić.
HKM KÖLN
U misiji Köln kao voditelj misije
djeluje fra Ante Vuk Buljan, koji je
zamjenio dosadašnjeg voditelja misije fra Franu Milanovića Litru, člana
Franjevačke provincije Presvetoga
Otkupitelja sa sjedištem u Splitu.
IN MEMORIAM
†
Milivoj Galić,
svećenik
(4.2.1943.—28.10.2013.)
N
a blagdan svetih apostola
Šimuna i Tadeja, 28. listopada, umro je u Mostaru
don Milivoj Galić, svećenik Mostar sko-duvanjske biskupije, umirovljenik u Svećeničkom domu u Mostaru.
Dvojica od trojice sinova oca Frane i majke Kate r. Pandžić, najstariji don Nedjeljko i najmlađi don Milivoj, postali su svećenici. Milivoj je rođen 4. veljače 1943. u Gorici, župa Gorica-Sovići, Grudski dekanat, gdje je pohađao
osnovnu školu od 1950. 1959. u Gorici i Sovićima, a sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu od 1959. do 1963. godine.
Filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu, od 1964.
do 1970. godine. Đakonsko je ređenje primio po rukama
zagrebačkoga nadbiskupa Franje Kuharića u Zagrebu,
1969., a red mu je prezbiterata podijelio mostarski biskup
Petar Čule u Prisoju kod Livna, 29. lipnja 1969. Mladu je
misu slavio u Gorici, 6. srpnja 1969. Kao svećeničko ges lo uzeo je Psalmistove riječi: „Čuvaj me, Bože, jer u tebe
tražim utočište“ Ps 16,1.
Kao župni vikar djelovao je u Studencima dva mjeseca
1970., u Grabovici od 1970. do 1971., i kao pomoćnik
u Hrvatskoj katoličkoj misiji (HKM) u Ludwigshafenu, sedam
godina, a od 1. travnja 1978. do 5. lipnja 2010. u HKM
u Speyeru u Njemačkoj. Misu zadušnicu u župnoj crkvi u
Gorici predvodio je 30. listopada mostarsko-duvanjski bis kup mons. Ratko Perić, nakon čega je vlč. Galić pokopan
u obiteljskoj grobnici u tom mjestu.
IKA
†
Marijan Kopić,
svećenik
(12.12.1936.—8.11.2013.)
U
petak 8. studenog u Svećeničkom domu u Sarajevu preminuo je vlč. Marijan Kopić, umirovljeni svećenik
Vrhbosanske nadbiskupije. Misa zadušnica za pok. vlč. Marijana služena je u subotu 9. studenoga u sjemenišnoj
crkvi sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu u 12.30 sati. Nakon mise zadušnice ukop je bio na groblju Bare u
14.30 sati u Sarajevu.
Vlč. Marijan Kopić, rođen je 12. prosinca 1936.
od roditelja Ive i Mande r. Ivanović u mjestu Oštra
Luka, župa Oštra Luka — Bok. Osnovnu školu pohađao
je u Oštroj Luci, srednju u Zagrebu, a teologiju u
Đakovu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. godine u Sarajevu. Godine 1971. diplomirao je na teološkom fakultetu u Zagrebu. Bio je župni vikar u Morančanima, Derventi; zatim župnik u Rastičevu. Godine
1967. imenovan je dušobrižnikom u Innsbrucku (Austrija), a potom ravnateljem bogoslova u Eichstaettu od
1969. U Hrvatskoj katoličkom misiji u Ravensburgu je
aktivan od 1975. godine, da bi 1978. bio imenovan
upraviteljem misije u Ulmu. Neko je vrijeme bio i misionar u Zairu — dijeceza Kalemie-Kirungu. Od 1998.
godine je umirovljenik u Sarajevu koji je ujedno pastoralno skrbio o slijepim i slabovidnim osobama u
Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Umro je 8. studenoga u
KTA
Svećeničkom domu vrhbosanske nadbiskupije.
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
21
22-23a_22-23djecji.. 04.12.13 11:02 Seite 1
Napisala i priredila: Željka Čolić
Drage mlade čitateljice i čitatelji!
S
prosincom je stiglo i vrijeme došašća i isčekivanja. Provedite
uz naše božićno izdanje „Dječjeg kutka” mirne i lijepe trenutke. Nadamo se vašem dobrom raspoloženju i ugodnom
predbožićnom vremenu. Želimo svima čestit i blagoslovljen Božić
te puno zdravlja i radosti u 2014. godini!
Slika: I. Kranz,www.pixelio.de
djeČjI kutak
Božićna priča
Potraga za malim Isusom...
S
nijeg polako leprša,
a zimske sunčane
zrake prodiru kroz bijele oblake. Božićno drvce
je okićeno crvenim i srebrenim kuglicama i zvjezdicama, koje prekrasno blistaju uz upaljene male svjetiljke na njemu. Miris božićnog peciva osjeti se u zraku i sve je u kući mirno. Čuje se u pozadini samo
tiha božićna glazba. Badnjak je. Točnije rečeno
„Badnji dan”. Dok je mama bila u kuhinji i sve
pripremala za Božić, tata je kao „imao
posla”, uzevši poklon papir i nekakve
vrećice i s njima pobjegao u spavaću sobu. Danijel je sjedio mirno na kauču i gledao neki božićni crtić, koji su prikazivali
na televiziji. U jednom trenutku se opet sjeti jaslica i skoči brzo s kauča i pojuri prema okićenoj jelki, gdje je
on ispod nje postavio jaslice već prvog adventa. To je
sad bio njegov zadatak. Do
sada se njegova odrasla sestra brinula za jaslice, ali ove
godine su odlučili da je on dovoljno „velik”, pa je bio od samog postavljanja i na kraju i za
spremanje jaslica zadužen. Danijel je bio ponosan na to. Tako bi on
svaki dan otišao kod svojih jaslica, pa bi
posložio ponovno figurice. Nekad bi pomaknuo malo Mariju i Josipa bliže jaslica, pa bi zamjenjivao mjesta triju kraljeva. Anđela bi nekad stavio pokraj jaslica, nekad iza, a čak neki dan ispred
svih figura. Pastire, ovce i magarca bi isto tako svaki dan premještao. Da im ne bude dosadno, pomislio bi. Samo malog Isusa u jaslicama ne bi vadio van,
nego bi samo pomaknuo njegove jaslice. Pošto je
sad Badnjak, htio je figurice i sve ostalo na jaslicama lijepo složiti da bude posebno lijepo pripremlje-
22
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
no za Božić. Ali, što je morao vidjeti? Mali Isus nije
više ležao u jaslicama. Prestrašeno se zagledao u jaslice i brzo razmišljao. Zabrinuto se zamislio... Već su
mu polako suze navirale na oči od uzbuđenja. Što će
mama i tata reći? Pa, on je zadužen za jaslice. I sad
ovo. Kakve su to jaslice bez malog Isusa. Brzo pojuri u svoju sobu i počne tražiti po svom pisaćem stolu, pa u raznoraznim kartonićima s Lego-figuricama.
Prestraši se, kad se odjedanput pojavi njegova sestra
na vratima. Vidjevši njegov izraz lica, odmah
ga upita: „Danijele, što je? Što to tako
tražiš?” Danijel, sav sretan, da je Katica, krene prema njoj uplakanim
licem i počne objašnjavati: „Izgubio sam malog Isusa, nema
ga više u jaslicama. Jučer sam
ga samo za kratko ponio u
svoju sobu i sad ne znam
više, gdje sam ga ostavio.
Nemoj reći mami i tati, molim te!” Katica ga zagrli:
„Ah, ne boj se i ja sam to
isto jedom napravila i bio je
u Barbie-krevetiću. Idemo ga
tražiti. S čim si se jučer
igrao?” „Igrao sam se sa Lego-figurama, ali među njima
ga nema, već sam gledao. Da,
sad znam, igrao sam se i s helikopterom!”, sjeti se Danijel i skoči
brzo prema helikopteru. Nasmiješi se
Katici i izvadi malog Isusa iz helikoptera.
„Hvala ti seko, što si došla, evo našeg Isusa, htio sam
ga samo malo provozati, da mu ne bude dosadno”,
sretno će Danijel. „Idem ga sad vratiti na njegovo
mjesto.” Danijel pojuri opet u dnevni boravak i brzo
stavi Isusa jaslice i tiho promrmlja: „Dragi Isuse, oprosti što sam te jučer zaboravio, ali htio sam Ti prirediti
posebno rođendansko iznenađenje. Hvala što možemo slaviti Božić. Znam da si uvijek s nama, ali ipak
sutra je poseban dan za sve ljude. Čestit Božić!” n
22-23a_22-23djecji.. 04.12.13 11:02 Seite 2
SVIjet MLadIH — juGeNdWeLt
SLOBODA VJEROVANJA I POLOŽAJ KRŠĆANA U NEKIM ISLAMSKIM ZEMLJAMA
jednosatno kumstvo za ugrožene kršćane
Katolička karitativna udruga „missio“ iz Aachena pokrenula je od 7. listopada novu akciju „Akcija znak života —
solidarnost s ugroženim kršćanima“, kojom ih simbolično želi dovesti usred župa i ljudi.
U
preko 100 zemalja kršćani ne
mogu tako jednostavno za vrijeme bogoslužja sjedjeti i svoju vjeru slobodno živjeti, kao što je to
moguće u Njemačkoj, Hrvatskoj i drugim demokratskim zemljama. Katolička karitativna udruga „missio“ iz Aachena pokrenula je od 7. listopada
ove godine novu akciju „Aktion Lbenszeichen — Solidarität mit bedrängten
Christen“ („Akcija znak života — solidarnost s ugroženim kršćanima“), kojom ih simbolično želi dovesti usred
župa i ljudi. U toj akciji svi mogu sudjelovati, bilježi časopis „kontinente“ u
izdanju za studeni i prosinac 2013.
U središtu „Akcije znak života — so lidarnost s ugroženim kršćanima“ stoje četiri osobe: Asia B. iz Pakistana je
u zatvoru zbog tobožnjeg klevetanja
proroka Muhameda. Regina N. iz Nigerije izgubila je muža u jednom napadu muslimanskih terorista na jednu
crkvu. Muhamed H. iz Egipta, nakon
što se obratio se na kršćanstvo i prosvjedovao, zašto to ne smije označiti na
svojoj osobnoj iskaznici, ima velike poteškoće. Theophilus B. iz Indonezije
bori se protov povreda ljudskoga prava na slobodu ispovijedanja vjere u
svojoj zemlji. Tko za ove kršćane — a
time simbolično i za sve ugrožene kršćane u preko 100 zemalja — želi organizirati jedno solidarno bogoslužje ili kakvu drugu akciju solidarnosti ,
može kod udruge „missio“ naručiti sljedeće materijale: liturgijsku građu, informativne listiće, impulse za akciju,
molitvene kartice, razglednice, svijeće,
ili filz-sjedalice s informacijama o ovo
četvero ugroženih kršćana. Ove sjedalice mogu se postaviti u crkvi i simbolično čuvati mjesto za ugrožene kršćane. Svi oni koji za vrijeme bogoslužja sjede do ovih sjedalica istodobno
su na jedna sat njihovi kumovi. Upravo to želi „Akcija znak života“: pod sjetiti na ugrožene kršćane, kako ne bi
bili zaboravljeni. Sve informacije o akciji mogu se dobiti preko emaila: [email protected] ili na stranici:
www.missio-hilft.de/lebenszeichen
Uz ovo valja napomenuti da su bivše komunističke vlasti ugrožavale i
suzbijale slobodu ispovijedanja vjere
na južnoslavenskim područjima i zem -
ljama. Njihovi neokumunistički nasljednici u Hrvatskoj i nekim drugim
zemljama i sada to čine na drugačiji i
perfidniji način, boreći se protiv
temeljnih kršćanskih zasada i vrednota. Na hrvatski jezik su primjerice prevedene knjige najokorjelijih ateista te
zauzimaju udarna mjesta na policama
hrvatskih knjižara. Temeljno pravo na
slobodu ispovjedanja vjere srećom
nije ugroženo, ali upravo zbog toga
treba podržati ovu njemačku akciju te
dati potporu ugroženim, progonjenim,
uhićenim i mučenim kršćanima diljem
svijeta.
biskup Moses Costa. Već dulje vremena on zapaža kako islamski Bengalci posvajaju zemljišta na kojima
brdska plemena od davnina žive. Oni
se smicalicama domognu lažnih potvrda o vlasništvu, a urođenike guraju u
neplodna i nepristuipačna područja.
Radikalni muslimani namamljuju djecu lažnim obećanjima u kuranske škole. Samo prošle godine osnovano je
35 000 takvih „madrasa“ (islamskih
vjerskih škola)… Moj rad je vani, kaže on, dok mnogima pruža ruku. Vidi se na njemu, da je on rado tu: na
strani siromašnih, zapostavljenih,
obespravljenih. Za njih kuca njegovo
srce, za njih on želi biti manje biskup
a više pastir... Navečer biskup slavi
misu. Ljudi su izdaleka došli u siromašnu crkvicu u Lami. Tko zakasni,
mora naći put kroz mnoštvo gumenih
ostavljenih sandala ispred crkve. Naprijed za oltarom stoji Moses Costa i
širi ruke na molitvu. Ispod njegove
misnice vire bose noge.“ Iz reportaže
„Brückenbauer in den Bergen“ iz jugoistočnog Bangladeša u časopisu
„kontinennte.missio-magazin“, studeni-prosinac 2013.
U progonima vjera jača
Vjeru konkretno živjeti
Dijeliti vjeru u vrijeme stalnih napada islamističke sekte Boko Haram i
drugih džihadističkih skupina u Nigeriji za mene znači živjeti poput prvih
kršćana: sa sviješću da opasnost vreba iza svakoga kuta, ali i s vjerom da
je Bog s nama do konca svijeta. Prava vjera još je snažnija usred progona. O. Maurice Kwairanga (38), Nigerija
Što znači dijeliti našu vjeru diljem
svijeta? Važnije od dijeljenja moje vjere za mene je živjeti tu istu vjeru. To
znači, da želim biti oruđem Božje posebne ljubavi prema siromašnima. Brinuti se za siromašne, znači dopustiti
da Božja riječ u njima živo i konkretno živi. Ozbilno uzeti gospodarstvene, političke i kulturne nevolje obitelji,
prije svega onih koje žive na grobljima, zauzeti se i pomagati, znači dati
lice Božjoj poruci o spasenju svih ljudi. O. Max Abalos (70), Filipini
Pod prismotrom
Mi ne možemo napraviti niti jedan korak, a da nas ne promatraju i
ne prate. O. Kachol Gomes (45), župnik u Hill Tracts, Bangladeš
Bosonogi biskup
u Bangladešu
„Prije svega časne sestre vole i poštuju sve ljude onakve kakvi jesu. Muslimani se drugačije ponašaju, kaže
Bog ljubavi postao
čovjekom
Vjeru dijeliti diljem svijeta znači
za mene, graditi most nade, naviještati Boga ljubavi, koji je postao čovjekom, kako bi nama u svim našim
životnim stanjima i pitanjima bio blizak. On je za sve narode, kulture, jezike i običaje onaj koji posreduje ➧
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
23
24-25i_24 04.12.13 13:36 Seite 1
KRIŽALJKA
Nastavak sa 23. str.
život, jer je on punina života. S. Lorena Jenal (63), Papua Nova Gvineja
Sve više muslimana se
zanima za poruku Biblije
Usprskos svakodnevnoj stisci i krvavom progonu kršćana u nekim islamskim zemljama, mnogi crkveni dostojanstvenici pozivaju svoje članove da
ostanu u svojim zemljama. Pritom citiraju Isusa, koji reče, da neprijatelje treba ljubiti a za progonitelje moliti. To
vrijedi i za Egipat, rekao je jedan anonimni govornik na nedavnom ekumenskom kongresu mučenika u Schwäbisch Gmündu. Kršćanski vjerski vođe
odlučili su ne odgovarati nasiljem na
napade i ne moliti Zapad za pomoć.
Čak su i policajce, koji su čuvali kršćanske crkve i objekte, poslali kući.
Naša je zadaća susretati muslimane
pravom ljubavlju i praštanjem. Mnogi
egipatski kršćani žele živjeti onako kako je Isus živio. Pritom se ima iskustvo,
da se sve više muslimana zanima za
biblijsku poruku. Govornici su pozvali
sve na solidarnost s obraćenicima na
kršćanstvo, koji su ugroženi odbacivanjem od obitelji i prijetnjama smrću.
Kršćani su manjina u društvu kojim
dominira islam. Domaćih kršćana gotovo da i nema, nego su to strani radnici iz Indije ili s Filipina. Mnogi žive
sami, pa im je kršćanska zajednica
poput komadića domovine u tuđini.
Na strogo određenim površinama odnosno objektima oni mogu slaviti misu. Misioniranje je strogo zabranjeno.
Radnim danom naprimjer u Dubai dolazi na misu 2000 ljudi. Crkve su u
ovim zaljevskim zemljama mnogo veće nego u Europi. Ponekad međutim
nema mjesta za toliko vjernika. Mise
se čak prenose vani na velikim videoplatnima i televiziji. Petkom — islam skim praznikom — kada kršćani u
ovim zemljama slave nedjelju liturgiju, slavi se 15 misa na dan, na različitim jezicima i obredima. Dubai je
navjerojantije najveća župa na svijetu. Službenih podataka nema, ali župnik govori od oko 300.000 bis
400.000 katolika. I u Abu Dhabiu,
glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih
Emirata te u Manami, glavnom gradu
Bahreina, ima oko 100.000 katolika.
Svećenici slave više misa na dan,
a nekad putuju i u daleke filijale.
Osim misa, slave se krštenja, vjenčanja, sprovodni obredi. U tim malim
zaljevskim emiratima svu katehezu
(vjeronaučnu pouku) drže i vode vjernici laici. Oko 8000 vjernika različitih uzrasta susreće se svakoga tjedna
na vjeronauku u župi St. Mary‘s u
Dubai. In Abu Dhabi ih je oko 4000.
U ovim malim i bogatim emiratima nema proganjanja kršćana, kao u drugim arapskim zemljama. Svećenici u
javnosti mogu nositi svećeničku odjeću a muslimanska djeca mogu pohađati crkvene škole. U Saudijskoj Arabiji je stanje posve drugačije: svako
izražavanje kršćanske vjere je strogo
zabranjeno i kažnjivo. U Apostolskom
Vikarijatu Saudijskoj Arabiji radi oko
1 milijun kršćana, dok ih je prije 4 godine bilo tek 700.000.
Priredio: T. G.
NAGRADNA KRIŽALJKA
Božić
Sretan
Božić!
Blagdan
rođenja
Isusa
Krista
Rješenje poslati najkasnije do 15. siječnja 2014.
Mjera
Ravza papir natelj
20. i 21.
Inoslava Nje slovo
abecede od milja mačka
Dio
molekule
Meksički Rudarski Hrv.
Mliječni revolusok
cionar
(kaučuk) Zapata
grad u
Bosni
glumica
Karić
Glasanje
ovaca
Državnik
Gligorov
Dan
uoči
Božića
Biljarski
štap
Međ. skijaš. savez
Grčki
mitski
div
Metropola
Jordana
26.12.,prvomučenik
Pisanje
aforizama
Predstojnik
sveučilišta
Žerava,
žeravica
Tal. obitelj graditelja violina
Smilje
Medvjed
crvenoga
nosa
Nogometni
vratar
Casillas
Sitni suhi
kolači
27.12.,
apostol
Peto
slovo
abecede
Žena
koja doji
dijete
Bilo tko
Iznos
novca
Fosfor
Karte
za prori canje
sudbine
Zapovijed psu
da donese lovinu
Ognjen
Naglić
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
„Metar“
Makedonsko
kolo
Europska
svemirska
agencija
Mariofil
Soldo
Stotina
24
Nacija
Živa zajednica Belgija
Rado van
Ivšić
Nives
Ivanković
Preživio
potop
Glas
pilića
„Olim pijske
igre“
24-25i_24 04.12.13 13:36 Seite 2
IZLOŽBA
PADERBORN — IZLOŽBA „CREDO“
U
Paderbornu je od 26. srpnja do
3. studenoga bila otvorena izložba o pokrštavanju Europe u
Srednjem vijeku pod nazivom „Credo“ (Vjerujem ). Kako je Europa postala kršćanska? Što znamo o vjerovanjima ljudi, prije nego li su došli u
dodir s kršćanstvom? Na ta i slična
pitanja velika umjetnička i kulturnopovijesna izložba u Paderbornu nastojala je dati odgovor i to točno 1700 godina nakon što je kršćanstvo s Milan skim ediktom tolerirano kao religija po
rimskom caru Konstantinu i u Godini
vjere. Oko 600 djelomično još nepokazanih eksponata i arheoloških novih
nalaza dokumentiralo je kako je kršćanstvo došlo u Europu i onda se proširilo u različite zemlje. Na tragovima
misionara i trgovaca te moćnih vladara tematizirane su važne etape jedne
epohe prijelaza, koja je potrajala oko
1000 godina: od širenja kršćanstva u
Rimskom carstvu preko pokrštavanja
Galije, Irske i Anglosaksonije, do obračenja Skandinavije, Poljske, Hrvatske, Češke, Ugarske i misija na Baltiku. Završni pogled na povijest pokrštavanja donosi pitanje o identitetu Europe i vrednovanja kršćanskih korijena danas. Izložbu su prezentirali Nadbiskupija Paderborn, Grad Paderborn
i Landschafts-verband Westfallen-Lippe
(LWL), a sve je to skladno dokumentirano u katalogu „CREDO — Christianisierung Europas im Mittelalter“ — (izdavači — Christoph Stiegermann, Martin Kroker, Wolfgang Walter, 2 sveska — eseji/katalog, 1389 str., Michael Imhof Verlag, Petersberg 2013.).
Pokrovitelj izložbe bio je je njemački
predsjednik Joachim Gauck, a posebno ju je preporučio i cijenio predsjednik Papinskog vijeća za kulturu Gianfranco kardinal Ravasi.
Svjetlo svijeta
Izložbena jedinica „Lux mundi“
(Svjetlo svijeta ) u Diecezanskom muzeju u Paderbornu bavila se širenjem
kršćanstva u antiki. Jedno važno poglavlje posvečeno je razvoju kršćan skog slikarstva i kiparstva. Vidjeli su se
izlošci s poganskim bogovima, kao i
rani prikazi Isusa kao dobrog pastira
i apostolskih prvaka sv. Petra i sv. Pavla. Grčki naziv za Isusa — Christos (Pomazanik) postalo je ime za njegove
sljedbenike: kršćani. Rimski car Konstantin I. (280.—337.), Milanskim edik-
Pokrštavanje Europe u Srednjem vijeku
tom dao je 313. u cijelom carstvu vjer sku slobodu kršćanima i pomaže u njegovu širenju. Njegovom zaslugom kršćanstvo je formiralo život i filozofiju Europe. Zahvalna Crkva u Konstantinu vidi najvećeg rimskog cara. Posjetitelj je
na izložbi pratio tragove misionara na
novoosvojenim teritorijima srednjevjekovnih vladara u Franačkom carstvu,
Irskoj, Engleskoj i Skandinaviji „do nakraj svijeta.“ Tu su se vidjele poznate
Slavenski idoli i dojmljivi kultni predmeti iz regija Istočne Europe omogućuju uvide u za nas nepoznate životne svjetove i vjerske predodžbe i informiraju o njihovim božanstvima. Izložba „Credo“ u Muzeju Kaiserpfalz
i one prijašnje imale su i regionalni
pristup i tematiziraju značenje Paderborna kao misijske biskupije i ističu
ulogu Bernarda II. zur Lippe kod pokrštavanja Baltika.
Pokrštavanje Hrvata
osobe kao sv. Patrik u Irskoj ili sv. Bonifacije u Franačkom carstvu. Širenje
nove vjere bio je dugi i mukotrpni proces, u kojem je krščanstvo u dodiru s
novim kulturama doživjelo promjene.
Izložbeni dio u muzeju u Kaiserpfalzu nosio je naslov „In hoc signo“
(U tom znaku). Caru Konstantinu pripisuje se ta izreka prije bitke na Milvijskom mostu 312. „U tom znaku pobijedite!“, misli se na znak križa na zastavama njegovih legija. Ovdje se radi o postrimskom dobu širenja kršćanstva od kraja 5. stoljeća do Visokog srednjeg vijeka. Srednjovjekovni
vladari pokušali su za vrijeme osvajačkih pohoda prisilno donijeti kršćanstvo na nova područja istočne i sjeverne Europe. Osobito Karlo Veliki
(768.—814.) i Otto Veliki (912.—973.),
ali i Deutscher Orden(1226.—1466.)
su od posebnog značenja. Na drugoj
strani su bile mirne misionarske aktivnosti bizantskih misionara kao „Slavenske braće“ Ćirila i Metoda ili u slučaju „Pomeranskog apostola“ biskupa
Otta Bamberškog (1060.—1139.) Kršćanski redovi i bizantksi misionari bili
su zastupljeni na izložbi i dokazuju
različite pristupe u širenju kršćanstva.
Tema o pokrštavanju Hrvata nalazi se u katalogu na str. 470.—471. Tu
se radi o stoljetnom procesu. Poganski
Hrvati uspostavili su prve dodire s kršćanstvom nakon njihovog doseljenja u
7. stoljeću. U to vrijeme u novoj domovini već je živjelo kršćansko stanovništvo ne samo u obalnim gradovima i otocima, nego i u enklavama u
unutrašnjosti. Rimska Crkva i Bizantsko
carstvo trudili su se organizirano u 7.
i 8. stoljeću oko pokrštavanja Hrvata.
Posebno je to bilo stalo caru Herakliju
(610.—641.) i papi Ivanu IV. (640.—
642.). Nakon franačkog osvajanja
Istre i Dalmacije, a posebno nakon Aachenskog mira 812. počinje doba intenzivnog pokrštavanja Hrvata. Među
najpoznatije spomenike, koji svjedoče
o obračenju Hrvata su kadionica iz
Stare Vrlike (kat. br. 411) te krstionica
(864./867) kneza Višeslava. Posebni
nalaz predstavljaju pozlačene ostruge
s kršćanskim motivom križa iz sarkofaga u Biskupiji kod Knina. S Branimirom određuje Hrvatska konačno svoju
budućnost u krugu zapadnih država.
Poznato je njegovo dopisivanje s papom Ivanom VIII., a njegovom odlukom Hrvatsku priznaje samostalnom
državom kršćanskog Zapada. Proces
pokrštavanja Hrvata završava uspostavom jedinstsvene crkvene pokrajine
sa sjedištem u Splitu godine 928.
Kamo ideš?
Treća izložbena jedinica osvjetljuje iz raznih perspektiva, kako su
kasnija stoljeća shvatila i vrednovala
proces pokrštavanja Europe u Srednjem vijeku, a nalazila se u Gradskoj
galeriji am Abdinghof. Prikazane su
dojmljive povijesne slike, simbolične
slike, tiskovine i predmeti za svakodnevnu uporabu.
Juraj Planinc
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
25
26 Sale_26 Sale 03.12.13 21:25 Seite 1
šALe — SAVjeTi — ReCepTi
Kak baca?
Peče Štef rakiju. Dođe k njemu
susjed pogledati kako ide i pita:
— Jel' jaka? Kak' baca?
Štef odgovara:
— Tatu smo našli prek' plota, a
dedu još tražimo.
Antena
—
—
Kaže Dalmatinac svom kolegi:
Danas sam radio!?!
Nemoj reć. A di ti je antena ?!?
Tihi ocean
Plivaju Mate i Jure Tihim ocea nom, kad odjednom Jure počinje
vikati:
— Upomoć, Mate, upomoć, udavit
ću se !
— Na to će Mate: —
— Pssssst, šta se dereš, ovo je Tihi
ocean?!?
Oporuka
Bračanin je bio gluh veći dio
svog života. Na jednom pregledu
mu liječnik kaže da su pronašli način da mu vrate sluh. Nakon složenog postupka Bračaninu se stvarno
povrati sluh i dođe za mjesec dana
na kontrolu.
Liječnik ga upita:
— Evo, sve je u redu, mora da
vam je obitelj jako sretna što napokon čujete?
Bračanin slegne ramenima i kaže:
— Nisan in ni reka, sidin, slušan ih
i minjan oporuku već treći put …
Zapil
Sudac pita Iveka:
— Jesi li ti prije deset dana ukrao
bačvu rakije …?
— Jesam, gospon sudec…!
— Policija je kod tebe našla praznu bačvu. Gdje je rakija…?
— Sem popil, gospon sudec…!
— Pa nisi valjda za deset dana
popio cijelu bačvu rakije…?
— A neee, kaj bi… to nisam, gospon sudec, popil sem samo pol…!
— A šta je sa drugom polovicom…
— Sem prodal, gospon sudec...!
— Aha, a gdje su novci…?
— Sem ih zapil, gospon sudec...!!!
26
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
Ljubav se iskazuje i simbolima
I
tako verbalni simboli ustupaju mjes to stotinama varijacija konkretnih
simbola: dar iznenađenja, poruka
na hladnjaku, večer potpuno posvećena bračnom drugu — uvijek s ciljem
da se u toj drugoj osobi otključa onaj
tajni ormarić radosti. Koliko je samo
drukčiji brak koji se temelji na iskrenoj
ljubavi prema drugoj osobi, na stalnoj
želji da se sreća te druge osobe štiti,
podupire i održava. Takav brak ne
može postati otrovna zmija razočaranja koja ždere vlastiti gorki rep nezadovoljstva. Takav brak, ukorijenjen
u uzajamnoj ljubavi, postaje djelo
predivne ljepote u kojem svaka strana
traži nove načine iskazivanja ljubavi
i sreće koju on ili ona spoznaje.
Ovdje je u igri svaka vrsta simbolizma, a svijet postaje bogat neočekivanim iznenađenjima. Slika braka
postaje predivna sa svakim novim podijeljenim iskustvom; muž i žena pokušavaju nadmašiti jedno drugo u
pronalaženju novih načina iskazivanja svoje ljubavi. Ono početno verbaliziranje ljubavi, čarobna i romantična lirika ljubavnih pisama, dugi telefonski razgovori do kasno u noć —
sve se to ostavlja za sobom. Čak i stal-
no ponavljanje ljubavnih riječi pokazuje da muž i žena priznaju jedno
drugom kako riječi nisu dovoljne da
kažu ono što bi htjeli reći.
I tako verbalni simboli ustupaju
mjesto stotinama varijacija konkretnih
simbola: dar iznenađenja, poruka na
hladnjaku, večer potpuno posvećena
bračnom drugu — uvijek s ciljem da se
u toj drugoj osobi otključa onaj tajni
ormarić radosti. Stvarajući svoje remek-djelo, zapravo „svoje životno djelo”, i muž i žena vode računa o potrebama onoga drugog. Svatko od
njih nastoji razumjeti ono drugo, udovoljiti drugoj osobi i odazvati se njezinu pozivu u bilo kojem trenutku.
Brak je, dakle, stvaralački posao.
Obje strane moraju uporno raditi na
stvaranju dobrog braka. Razlog za
raspadanje loših brakova, koje danas
možemo vidjeti posvuda oko sebe,
uglavnom je taj što jedna ili druga
strana, ili obje, nisu znale — ili nisu
imale zrelosti ili psihološke slobode
postupiti prema toj spoznaji — da učiniti brak uspješnim znači raditi na uspjehu braka.
Clayton C. Barbeau
( Preuzeto iz knjige „Glava
obitelji“— Verbum ); www.bitno.net
Nadjevena purica
Sastojci za 8 do 10 osoba: 1purica (3 do 4 kg); 1pureća jetrica; 2—3
žlice limunova soka; 100 ml ulja; 1
glavica luka; 300 g mljevena mesa;
100 g riže; 2—3 suhe smokve; 50 g
pinjola; sol; papar; klinčić i cimet u zagrijte, prelijte pripremljenu puricu i
prahu; 150 g kuhanoga i očišćenoga pecite u pećnici zagrijanoj na 180—
kestena; 1 jaje; 2 žlice Vegete.
200°C oko 3—4 sata. Pečenu puricu
Priprema: Očišćenu i opranu pu- ostavite neka se malo ohladi (oko 10
ricu premažite iznutra i izvana žlicom minuta ), a zatim je narežite.
Vegete, a iznutra i limunovim sokom.
www.vegeta.hr
Na 3 žlice ulja propirjajte nasjeckani luk, dodajte mljeveno meRješeNje iZ pROšLOg bROjA
so, usitnjene jetrice, opranu rižu
i žlicu Vegete. Sve zajedno pirM A R T i N i Z T O U R S A
jajte oko 15 minuta, a zatim ohL U A N D A ■ O R O ■ b A L
ladite. Ohlađeno pirjano meso
A T O ■ A g A p A N T ■ M A
začinite cimetom, klinčićem, paD O N A ■ O N ■ C A R i S T
prom, a zatim umiješajte usitnjeO R i g i N A L i ■ A M O ■
ne kestene i smokve. Na kraju
■ A T e N A
V i K A R
dodajte popečene pinjole, raz■ V i N ■ N
i T ■ T e
mućeno jaje i sve dobro promiN e R O N
■ A N i T A
ješajte. Nadjev po želji možete
O T O N A
■ N A K i T
još malo posoliti. Ovim nadjevom napunite puricu (otvore zatvorite čačkalicama) i stavite je u
odgovarajući lim. Preostalo ulje
Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar
02u.27_02u.27farbs.II 04.12.13 13:19 Seite 2
16. smotra crkvenih zborova
KELKHEIMMÜNSTER,
16.11. 2013.,
SMOTRA
ZBOROVA
DJECE I MLADIH
Zbor Hrvatske katoličke misije
Frankfurt am Main
Zbor Hrvatske katoličke
zajednice Rosenheim
Zbor Hrvatske katoličke
misije Augsburg
Zbor Hrvatske katoličke zajednice
Mittelbaden (Karlsruhe)
Zbor Hrvatske
katoličke misije
Nürnberg
Zbor Hrvatske katoličke zajednice
Sindelfingen
Zbor Hrvatske
katoličke zajednice
Stuttgart-centar
ŽIVA ZAJEDNICA 12/2013
27
01und28u_ 01und28 II 04.12.13 13:26 Seite 1
KELKHEIM-MÜNSTER,
16.11. 2013.,
SMOTRA ZBOROVA
DJECE I MLADIH
Zbor Hrvatske katoličke misije
Mannheim-Mosbach
Zbor Hrvatske katoličke zajednice Ludwigsburg
Zbor Hrvatske katoličke misije Mainz
Zbor Hrvatske katoličke župe München
Zbor Hrvatske katoličke misije Darmstadt
Zbor Hrvatske katoličke misije Düsseldorf
Zbor Hrvatske katoličke zajednice
Bruchsal-Pforzheim
Zbor Hrvatske katoličke zajednice
Bietigheim-Bissingen