Predragi, razveselite se, veselo Novo leto je, zato pozdravi svakega v imenu Jezuša! GODINA 7 To staro leto žalosno, o polnoči buš prošlo, ogledimo se si za njim, ohranimo spomin! BROJ 15 PROSINAC 2012. Sretan Vam Božić i nova 2013. godina MIHALOVČAN 2 AKTUALNI SAT GRB I ZASTAVA Dugo smo slovili kao jedina općina u Međimurskoj županiji OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC prijedlog grba i zastave postane bila pozvana na neku sveča- koja nema grb i zastavu. Na 15. godišnjicu Općine napokon je došlo i do realizacije tog projekta i odobrenja Hrvatskog državnog arhiva, da postojeći DAN OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC OBILJEŽEN PO PRVI PUTA Na sam blagdan sv. Katarine, koja je zaštitnica naše župe, obilježen je Dan općine Gornji Mihaljevec, po prvi puta od njezinog postojanja. U prijepodnevnim satima ispred crkve je organiziran sajam pod imenom Sveta Kata, PROSINAC 2012. slastice na vrata, u organizaciji Osnovne škole Gornji Mihaljevec, gdje su učenici prodavali fine domaće kolače, koje su ispekli zajedno sa svojim majkama. Nakon sajma, održana je sveta Misa, koja je bila izuzetno sve- pravovaljani. Zastava je plave boje s grbom Općine po sredini, a grb ima oblik štita sa crnim obrubom. Grb na zastavi obrubljen je zlatnim obrubom. U tamno zelenom polju po sredini nalazi se smeđi kotač, a preko njega zlatni mač, simboli svete Katarine, koja je i zaštitnica Župe Gornji Mihaljevec. Prema predaji, Katarina je bila mlada Egipćanka, koja je nost, koja je uključivala i pogansko žrtvovanje. Katarina je odbila u tome sudjelovati zbog svoje kršćanske vjere, stoga su je bičevali i bacili u tamnicu, a kasnije su joj namijenili i posebno mučilo: kotač s noževima, da ju svu razderu i sasijeku. Prema legendi, Katarina je nad tim noževima napravila znak križa i u tom trenutku se je sve raspalo. čana, jer su osim našeg župnika, bili prisutni i župnici susjednih župa, kako bi sa nama obilježili blagdan sv. Katarine. U popodnevnim satima mještani su se okupili, zajedno sa gostima i uzvanicima, na Svečanoj akademiji povodom Dana općine. Najprije je na pozornici nastupila KUU Lipa sa kratkim skečom, a samu svečanost otvorila je operna diva i ponos našeg kraja, Evelin Novak, otpjevavši himnu. Filmska grupa Osnovne škole Gornji Mihaljevec, pod vodstvom Ljubice Žabek Horvatić, prikazala je svoj film o Općini, a kasnije je nastupio i zbor Osnovne škole Gornji Mihaljevec pod vodstvom Natalije Guterman Vuk i Matija Srša sa recitacijom. Pjesmu Teja autorice Rajke Trokter recitirala je Jasenka Novak. Najvažniji dio svečane akademije bilo je predstavljanje zastave i grba naše Općine. Taj trenutak nosi veliku simboliku za sve mještane naše Općine, što su isticali i govornici na pozornici: Franjo Golub, predsjednik Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec, Franjo Kovačić, načelnik Općine Gornji Mihaljevec, Valentin Kočila, zamjenik predsjednika Županijske skupštine Međimurske županije, Sunčana Glavak, saborska zastupnica, te Juraj Borko, župan Občine Središče od Dravi. Velečasni Ivan Vugrinčić blagoslovio je novu zastavu i grb, te smo se svi zajedno pomolili, sa željom za što većim boljitkom (lk) PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 3 Općine i njezinih stanovnika. Sa nama su Dan općine proslavili i Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sveti Juraj na Bregu i Darko Horvat, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a. Na samom kraju Svečane akademije, podijeljene su medalje za najuspješnije u sportskim natjecanjima održanim povodom Dana općine, a najboljima su medalje podijelili Mirjana Novak, dopredsjednica Općinskog vijeća, Josip Petković, dopredsjednik Općinskog vijeća i Boris Resman, zamjenik načelnika Općine. Nakon svečane akademije pripremljen je domjenak za sve prisutne, gdje su se mogla u ležernijem tonu izmijeniti mišljenja o svemu što je napravljeno u Općini Gornji Mihaljevec od njezinog osnutka, te o konačno predstavljenoj zastavi i grbu. Djelatnici Općine su u suradnji sa Osnovnom školom Gornji Mihaljevec, te sa klubovim, udrugama i društvima koja djeluju na našem području, pripremili izložbu starih fotografija, na kojima su ostali obilježeni više ili manje bitni trenuci našeg kraja. Izložba je izazvala velik interes prisutnih, a često i smijeh promatrača, dok su tražili sebe ili svoje poznate na izloženim fotografijama. (lk) MIHALOVČAN 4 AKTUALNI SAT OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC Naselja Općine Gornji Mihaljevec su od dotadašnju drvenu kapelu zamjenjuje zidana osnutka Republike Hrvatske najprije bila u sastavu Općine Štrigova, međutim od samog početka postojala je velika potreba za odvajanjem. Stoga je 1997. godine konstituirana kao samostalna općina, koja danas broji 15 godina svojeg postojanja. Prvo pismeno spominjanje Gornjeg Mihaljevca datira čak iz 1650. godine, kada se u popisu župa Zagrebačke biskupije navode imena sela u sastavu današnje župe, odnosno općine. Od 1789. godine, kada Crkva Svete Katarine, Gornji Mihaljevec postaje središte vjerskog, gospodarskog, upravnog i kulturnog života ovog kraja, a tako je ostalo sve do danas. Općina Gornji Mihaljevec prilično je velika površinom. Obuhvaća dvanaest naselja: Badličan, Dragoslavec Breg, Dragoslavec Selo, Gornja Dubrava, Gornji Mihaljevec, Martinuševec, Preseka, Prhovec, Tupkovec, Vugrišinec i Vukanovec. Na području Općine djeluju mnoge udruge, klubovi i društva, PROSINAC 2012. među kojima se po dugovječnosti postojanja posebno ističu vatrogasci. Premda vrlo velika površinom, Općina Gornji Mihaljevec vrlo je rijetko naseljena, pa prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u našoj Općini živi svega 1917 stanovnika. Za našu Općinu tipičan je brežuljkasti krajolik, poljoprivredna domaćinstva, vinogradi i raštrkane kuće. Sudeći i po povijesnim crkvenim zapisima, ali i novijoj dokumentaciji, ovo je područje koje je uvijek bilo prilično siromašno i skromno, ali ima iznimno marljive i radišne ljude, koji su glavna okosnica napredka ovog kraja. (lk) OTVORENO PRVENSTVO OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC U STRELJAŠTVU I ŠAHU Povodom Dana općine održana su sportska natjecanja, odnosno Otvoreno prvenstvo Općine Gornji Mihaljevec u stolnom tenisu, streljaštvu i šahu. Za sudjelovanje su se mogli prijaviti natjecatelji oba spola i svih dobnih skupina, jedini uvjet bio je da natjecatelj živi na području naše Općine. U streljaštvu se natjecalo 27 natjecatelja, a najbolji je bio Antun Ladić. Drugo mjesto osvojio je Saša Kralj, a treći je bio Luka Vuković. U šahu je snage odmjeravalo 17 natjecatelja, a najbolji od svih bio je Darko Trstenjak. Na drugo mjesto plasirao se Dario Ivančić, a treći je bio Franjo Kovačić stariji. Najbolji su dobili medalje, koje su im podijeljene na svečanoj akademiji na sam Dan općine. (lk) PRVENSTVO OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC U STOLNOM TENISU Bogati sportski program u povodu obilježavanja dana Općine Gornji Mihaljevec započeo je u srijedu 14. studenog 2012. godine stolnoteniskim turnirom, u pojedinačnoj konkurenciji. Stolnoteniski turnir u organizaciji STK Dragoslavec Breg okupio je 12 igrača, koji imaju prebivalište u Općini Gornji Mihaljevec. Igralo se prvo u skupinama svaki sa svakim, a kasnije po kup sistemu. Turnir je otvorio načelnik Općine gospodin Franjo Kovačić, zaželjevši svim natjecateljima puno sreće u igri, ugodan boravak i lijepo druženje, spomenuvši da je to sport starih i mladih. Posebno je pohvalio Marka Jambrovića kao najmlađeg natjecatelja i Konrada Brezarića kao najstarijeg natjecatelja (razlika u godinama je oko 60 godina). U odličnim i fer borbama, gdje se borilo i nadmudrivalo protivnika, prvo mjesto osvojio je Danijel Kos, drugo mjesto osvojio je Bojan Jambrović, dok je treće mjesto osvojio Danijel Srša. Treba pohvaliti i Dražena Herica, koji je odlično odigrao, u svojoj skupini bio je bez poraza, da bi tek u polufinalu zabilježio prvi poraz, te na kraju završio četvrti. Turnir je bio izuzetno zanimljiv, jer je bilo puno lijepih igara i poteza igrača koji su bili vrlo ozbiljni, te su se borili za svaki poen bez predaje. (G.M.) PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 5 SAKRAMENAT SVETE POTVRDE U subotu, 23. lipnja, 20 firmanika iz 8. razreda i 21 firmanik iz 7. razreda primili su sakramenat Svete Potvrde, kojeg im je podijelio mons. Ivan Godina. Samoj podjeli sakramenta prethodila su tri dana Duhovne obnove, koju je vodio pater Antun Trstenjak. (lk) SUMIRANJE REZULTATA Približavamo se kraju godine kad dolazi vrijeme rezimea rezultata. Nekad bi rekli „Kako siješ tako žanješ“. No, vremena se mijenjaju pa ponekad i uz dosta truda rezultati nisu zadovoljavajući. Svi rado puno planiramo, ali u nedostatku financijskih sredstava dosta se toga ne ostvari. Što nam drugo preostaje nego se nadati boljoj narednoj sezoni i napraviti ono što se ove godine nije uspjelo, pa je tako i VMO Gornja Dubrava napravilo plan za 2013. godinu: - održavanje lokalnih cesta - modernizacija ceste prema kč. br 87-92 - modernizacija ceste kapela - Badličan - otvaranje dionice; Novak Zvonko – Štefova klet - priprema terena za parkiralište kod DVD-a - adaptacija kapelice - izrada fasade na sanitarije DVD-a - fini sloj asfalta kroz donji dio sela. Eto želje nisu male, a kakva će biti mogućnosti realizacije ovisi od više faktora, a jedan je i naše zalaganje i aktivnost mještana u nekim akcijama. Svake se godine riješe neke aktualne teme pa se nadam da će i naredne. Pred nama su blagdani, pa će dobro doći malo odmora od svakodnevnih briga i obaveza. U nadi za boljom godinom svima Sretna 2013. Predsjednik VMO Gornja Dubrava Stanko Golub Održan sastanak o izgradnji dječjeg igrališta u Gornjoj Dubravi Dana 30. rujna 2012. godine održan je sastanak na temu izgradnje dječjeg igrališta u Gornjoj Dubravi. Sastanak je sazvala i vodila predsjednica novoosnovane Udruge žena Gornja Dubrava, Sandra Dimač. S planom izgradnje upoznati su bili načelnik Općine Gornji Mihaljevec, Franjo Kovačić, predsjednik Mjesnog odbora Gornja Dubrava, Stanko Golub i predsjednik DVD-a Gornja Dubrava, Vjenceslav Golub. Svi sudionici usuglasili su se oko plana izgradnje. Udruga žena Gornje Dubrave zahvaljuje svojim sumještanima na dobrotvornim prilozima. Božica Mikulan MIHALOVČAN 6 PROSINAC 2012. OPĆINA KOJA NAPREDKOM Općina Gornji Mihaljevec prvi puta obilježava svoj dan nakon 15 godina postojanja. Kraj vrlo velik površinom, ali rijetko naseljen, uvijek je bio i kraj koji je imao skromne prihode, stoga je još više ovisio o entuzijastičnim pojedincima, koji su svojim zalaganjem pokrenuli stvari na bolje. Najteže je svakako bilo početi, a u početnom sastavu Općine Gornji Mihaljevec, odnosno u vijeću, bili su sljedeći mještani naše Općine: Vladimir Petković, Zdravko Šafarić, Stanislav Petran, Zvonko Panić, Ivan Kovačić, Marijan Kumer, Josip Bogdan, Željko Srša, Ivan Flinčec, Antun Moharić, Franjo Branda, Jerko Pokrivač, Danijel Holcinger, Zvonimir Jularić, Zvonimir Novak, Branko Kovač, Pavao Posedi, Marijan Škvorc, predsjednik Općinskog vijeća bio je Franjo Kovačić, a potpredsjednik Boris Resman. Članovi Općinskog poglavarstva bili su: Željko Dvanajščak, Branko Lovrec, Marijan Sklepić, Stanislav Miklin, Franjo Golub i Dragutin Novak, zamjenik načelnika. No najviše odgovornosti i dužnosti imao je tadašnji načelnik, prvi načelnik Općine Gornji Mihaljevec, gospodin Josip Cvetković, čiji mandat je trajao od 1997. do 2001. godine. Kako i kada je konstituirana Općina Gornji Mihaljevec? Naselja današnje Općine Gornji Mihaljevec bila su dio Općine Štrigova, koja je počela funkcionirati 1993. godine, a u kojoj sam obavljao funkciju zamjenika načelnika. Bilo je to ratno razdoblje, u kojem baš i nije bilo značajne financijske podrške iz državne blagajne, a područje tadašnje Općine Štrigova bilo je vrlo široko i zahtjevno. Bili smo svjesni toga da je Štrigova bremenita problemima i da ostaje vrlo malo prostora za rješavanje problema našeg kraja, stoga smo uvidjeli da bi se bilo najbolje odvojiti. Tvrdim da je to bio najbolji mogući potez, što se pokazuje i danas na mnogim poljima djelovanja. Tako je 1997. godine konstituirana Općina Gornji Mihaljevec. Mogu reći da dok sam se prihvatio posla i vidio s čim raspolažemo, bio sam preko 90% siguran da nećemo opstati. Jedva smo isplaćivali plaće zaposlenicima, kojih je bilo dvoje, tajnica i grobar. Bila je to porazna situacija. Toliko smo se borili za svoju općinu, ljudi su imali očekivanja od nas, a na kraju vidiš da gotovo ništa ne možeš napraviti. U to poratno vrijeme bilo je financijski još teže nego ratnih godina, nije bilo ni viših instanci na koje bi mogli računati i na koje bi se mogli osloniti. Mogu reći da smo opstali isključivo zbog aktivizma, entuzijazma i odricanja pojedinaca, jer je u onom trenutku, a često je tako i u današenje vrijeme, to bio jedini način da se nešto postigne. Koja postignuća smatrate najvažnijima u svojem mandatu? Kako sam već spomenuo, stanje u Općini te 1997. godine bilo je katastrofalno. Gotovo nijedna nerazvrstana cesta nije bila asfaltirana, osim glavnih županijskih. Bili smo bez infrastrukture. Plina nije bilo, električna struja je bila nezadovoljavajuća, gradskog vodovoda gotovo nije ni bilo, uglavnom je bio neizgrađen. Ceste su bile doslovce neprohodne, posebice u zimskim mjesecima ili u vrijeme velikih kiša. To nam je bio prioritet, pa smo nastojali čim prije krenuti s modernizacijom i asfaltiranjem cesta. Tako smo asfalitrali oko 7 kilometara ceste, uz sufinanciranje zainteresiranih građana, jer drukčije jednostavno nije išlo, pola ljudi, a pola Općina. Bez obzira što je i u ono vrijeme bilo financijski iznimno teško, postojala je velika želja i volja ljudi za napredkom. Pojedinci su davali i preko 40.000,00 kuna samo da imaju asfalt, a Općina nije bila u stanju dati ni svoj dio, pa smo onda molili i tadašnjeg župana Levačića i mnoge druge da nam bar malo financijski pomognu. Krenuli smo i s izgradnjom vodovodne mreže u suradnji s Međimurskim vodama gotovo po cijeloj Općini. Izgrađen je magistralni vod od Okruglog Vrha do Gornjeg Mihaljevca, čime je omogućena gradnja vodovoda po naseljima Općine Gornji Mihaljevec. Iznimno bitnom smatram plinofikaciju Općine i njezinih naselja. Financiranje toga je bilo izuzetno teško, a dug je prenesen i u sljedeće mandate, međutim ta investicija se pokazala vrlo pametnom, jer bi s današnjim cijenama to vjerojatno bilo neizvedivo. Regulirana je opskrba strujom, odnosno napravljena rekonstrukcija električne mreže, te normalizirana opskrba, koja je prije bila vrlo loša. U većini naselja izvedena je javna rasvjeta bar u nekim dijelovima, dok prije iste gotovo nigdje nije bilo, osim u Gornjem Mihaljevcu. Zajednički sa KUU Lipa započeli smo projekt Eko sajma. Odaziv je bio odličan. Interes je bio uistinu velik, sajam je okupljao naše ljude, ali i ljude iz cijele Hrvatske, koji su imali priliku predstaviti svoj eko proizvod u okruženju koje je za to i najprimjerenije. Nažalost, Općinska garnitura koja je naslijedila vlast nije bila zaintersirana za daljnju organizaciju sajma, pa ga je bilo potrebno premjestiti na područje koje ga je željelo, a to je bio Čakovec. Istrgnut iz ovog prirodnog okruženja, razvodnio se i izgubio smisao. Često se mogu i danas čuti komentari da je Eko sajam ovdje imao dušu. Cilj Eko sajma je između ostalih bio i osnivanje eko zadruge, koja bi plasirala proizvode s našeg područja na tržište i tako osigurala našim domaćim ljudima proboj na tržište, međutim to nismo uspjeli realizirati, ali smatram da ta ideja i danas ima potencijala. Da li postoji nešto što u svojem mandatu niste uspjeli ostvariti, a planirali ste? Pa imali smo nekih pokušaja u razvoju poduzetništva, ali nismo postigli željeni cilj. Već smo onda razmišljali o novinama, jer osim Međimurja kao županijskog tjednika, drugog glasila na ovom području u to vrijeme nije bilo, međutim uvijek smo bili kratki s novcem, tako da smo to ostavili nerealizirano. Ima tu sigurno još nekih ciljeva koje nismo uspjeli postići, ali mislim da smo s obzirom na situaciju napravili najviše što smo mogli i znali. Mjesta koja su urbanizirana i industrijski razvijena nemaju toliko infrastrukture kao kod nas. I sami ste spomenuli nekoliko puta da naša Općina ima skromni proračun. Zašto je to tako? Općina Gornji Mihaljevec je siromašna iz više razloga, ali onaj najbitniji u trenutnom ustroju i zakonodavstvu je taj, što je ovdje pretežno staračko stanovništvo i malo je radno aktivnih i zaposlenih ljudi, pa se i malo dobiva iz državnog proračuna, odnosno poreznog kolača za potrebe lokalne samouprave. Zato je lobiranje izuzetno bitno za dobivanje nekih dodatnih sredstava za određene projekte i često treba i za sitnicu kucati na mnoga vrata. Ponekad čak neformalna druženja donose bolji rezultat nego formalni zahtjevi i molbe. Tu moram PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 7 OPRAVDAVA SVOJE POSTOJANJE spomenuti i tadašnjeg predsjednika Općinskog vijeća, Franja Kovačića, sadašnjeg načelnika, koji je uvijek pomagao poglavarstvu i meni i operativno, što zapravo i nije posao jednog predsjednika, a u lobiranju i dogovorima je bio vrlo uspješan. Znala mi je supruga ponekad reći da smo kak da smo se oženili, pošto smo provodili jako puno vremena zajedno, uvijek se trudeći napraviti nešto što je bilo od interesa Općine. Iza svakog, pa i najmanjeg napredka, leži puno truda i to onaj koji nikad nije pokušao ne može ni zamisliti. Zato mislim da načelnik ne bi trebao biti volonter, kako sam bio ja, već profesionalac, koji bi za svoj rad trebao dobivati plaću. Inače gubiš i financijski, ali najviše pati obiteljski život. U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji Mihaljevec, u središtu naše Općine zapaljene su svijeće u znak sjećanja na Vukovar i ratna zbivanja u Domovinskom ratu. Okupljene je najprije pozdravio predsjednik UDVDR Gornji Mihaljevec, Franjo Kovačić, te svima zahvalio na dolasku. Povorka je u tišini krenula prema Kristu iz Farkašića, prvom spomeniku posvećenom poginulim Što želite poručiti našim čitateljima povodom 15. godišnjice Općine? Prije svega da je Općina Gornji Mihaljevec opravdala svoje postojanje. Neovisno o vladajućoj garnituri i bez obzira na mala sredstva, napravljeno je puno i Općina je postala predstavnik ovog područja i mjesto gdje se problemi artikuliraju i rješavaju, politički subjekt koji može o tom području brinuti. Danas spominju ukidanje, ali mislim da se to neće dogoditi i da je ovom kraju općina i te kako potrebna, što dokazuju i rezultati i napredak u ovih 15 godina. Svim mještanima ovog našeg prelijepog kraja čestitam Dan Općine Gornji Mihaljevec. (lk) SJEĆANJE NA VUKOVAR i nestalim braniteljima u Međimurju, gdje je velečasni Ivan Vugrinčić poveo molitvu za sve hrvatske domoljube. Nakon molitve upaljene su svijeće u centru Gornjeg Mihaljevca, a pripre- mljen je i topli čaj i kuhano vino za sve prisutne. (lk) AUTOPRIJEVOZNIK Josip Gregorinčić Tel.: 040 584 244, GSM: 098 241 686 MIHALOVČAN 8 PROSINAC 2012. PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 5 Obilježavanja 21. obljetnice ratnih događanja na području Međimurske županije i Općine Gornji Mihaljevec i 87. obljetnice DVD Preseka Dana 28. srpnja 2012. godine obilježena je 21. obljetnica ratnih događanja na području Međimurske županije i Općine Gornji Mihaljevec i 87. obljetnice DVD Preseka, u organizaciji UDVDR-a Gornji Mihaljevec i DVD-a Preseka, na čelu sa gospodinom Franjom Kovačićem i gospodinom Josipom Petkovićem. Svečanost je započela svetom Misom kod kapelice Svete Marije Magdalene u Preseki, koju je predvodio župnik RKT Gornji Mihaljevec, Ivan Vugrinčić i župnik iz Zrinskog Topolovca, Milan Kerš, rođen u Preseki. Sv. Misa je održana u čast braniteljima i vatrogascima. Svečanosti su prisustvovali župan Međimurske županije, gospodin Ivica Perhoč, prvi župan Međimurske županije, gospodin Marijan Ramuščak, predsjednik čakovečke Matice hrvatske, gospodin Stjepan Hranjec, predsjednik UDVDR-a Međimurske županije, gospodin Josip Horvat, VD tajnik UDVDR-a Međimurske županije, gospodin Stjepan Horvat, ravnatelj Muzeja Međimurja Čakovec, gospodin Vladimir Kalšan, predsjednik ogranka UDVDR-a Sveti Juraj na Bregu, gospodin Goran Zadravec, dobrovoljna vatrogasna društva s područja Općine Gornji Mihaljevec, DVD Štrigova, DVD Zrinski Topolovec, DVD Središće ob Dravi, te predstavnici mjesnih odbora naselja Općine Gornji Mihaljevec, predsjednik, potpredsjednici i članovi vijeća Općine Gornji Mihaljevec, načelnik i zamjenik načelnika Općine Gornji Mihaljevec, te brojni okupljeni građani. U dvorani Doma kulture u Preseki predstavljena je izložba Međimurje u Domovinskom ratu, koju je postavio Muzej Međimurja Čakovec, kao sjećanje na ratna događanja na području Međimurske županije i Općine Gornji Mihaljevec. Kod spomen ploče postavljene 2005.godine u čast hrvatskim braniteljima položen je vijenac, a na samoj ploči piše: “Prolazniče, sjeti se slavnih dana rađanja hrvatske države. Kao častan čovjek pokloni se ovom skromnom mjestu i odaj poštovanje svojim braniteljima. Poštenim radom i časnim življenjem pokaži da žrtva i trud preživjelih nisu bili uzaludni.“ Da bi se gosti osjećali što ugodnije, domaćini su pripremili besplatni bograč, domaći kruh iz Lovrecovog melina i ostale poslastice, te neizostavnu živu glazbu, koja je produžila druženje do ranih jutarnjih sati. (sz) MIHALOVČAN 10 PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT PREDSJEDNICI VIJEĆA MJESNIH ODBORA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC Dražen Hatlak Dragutin Hunjadi Konrad Brezarić Robert Kos Stanko Golub Zdravko Šafarić Josip Novak Radovan Jambrović Josip Petković Mario Zadravec Željko Dvanajščak Mladen Borko Badličan 5 Bogdanovec 20 Dragoslavec Breg 81 Dragoslavec Selo 16 Gornja Dubrava 83 Gornji Mihaljevec 23 Martinuševec 17 Preseka 26 Prhovec 5 Tupkovec 18 Vugrišinec 79 Vukanovec 18 040/584-063 040/899-170 040/899-065 040/899-231 040/899-201 040/899-195 040/830-155 040/584-057 040/584-003 040/857-354 040/857-412 040/899-228 098/180-0643 098/173-8428 098/198-8979 091/502-0302 098/980-2750 098/493-296 098/241-360 098/948-5115 098/426-976 091/1225-071 Predsjednik VMO Badličan Predsjednik VMO Bogdanovec Predsjednik VMO Dragoslavec Breg Predsjednik VMO Dragoslavec Selo Predsjednik VMO Gornja Dubrava Predsjednik VMO Gornji Mihaljevec Predsjednik VMO Martinuševec Predsjednik VMO Preseka Predsjednik VMO Prhovec Predsjednik VMO Tupkovec Predsjednik VMO Vugrišinec Predsjednik VMO Vukanovec Zbor građana naselja Vukanovec održan je 27. svibnja 2012. godine ZBOROVI GRAĐANA Održani su zborovi građana nekoliko naselja Općine Gornji Mihaljevec, gdje su mještani imali priliku čuti od čelnih ljudi Općine i Mjesnog odbora što je sve napravljeno u njihovim naseljima u proteklom periodu, te koji su planovi i ciljevi postavljeni za nasljedni period. Zbor građana naselja Preseka, Prhovec i Badličan održan je 22. srpnja 2012. godine MEĐIMURSKE VODE d.o.o. za vodnogospodarsku djelatnost, vodoopskrbu i odvodnju 40000 ČAKOVEC, Matice hrvatske 10 tel. 040/ 37 37 00 fax 040/ 37 37 71 [email protected] www.medjimurske-vode.hr COPMPANY WITH INTEGRATED MANAGEMENT SYSTEM CERTIFIED BY DNV ISO 9001-14001-22000 PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 11 25. SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Sjednica Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec odražan je 19. listopada 2012. godine s početkom u 19 sati u Domu kulture Gornji Mihaljevec. Vijećnici su usvojili slijedeće odluke: - Odluke o osnivanju i udruženju u Lokalnu akcijsku grupu MEĐIMURSKI DOLI I BREGI - Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gornji Mihaljevec - Odluke o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi - Odluke o potpisivanju Sporazuma o sufinanciranju troškova hitnog zbrinjavanja pacijenata s akutnim infarktom koji imaju prebivalište na području Međimurske županije za razdoblje od listopada do prosinca 2012. godine - Odluke o zaštiti kulturnih dobara od lokalnog značaja. (sc) ODRŽANE SJEDNICE PREDSJEDNIKA VIJEĆA MJESNIH ODBORA Na sjednici predsjednika Vijeća mjesnih odbora Općine Gornji Mihaljevec, koja je održana 05. 06. 2012. godine, s početkom u 20.00 sati u prostorijama Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu, raspravljalo se o organizaciji i sudjelovanju na manifestaciji Dani lipe 2012. godine. Na sjednici predsjednika Vijeća mjesnih odbora Općine Gornji Mihaljevec, koja je održana 30. 10. 2012. godine, na dnev- nom redu bilo je obilježavanje Dana Općine Gornji Mihaljevec, održavanje nerazvrstanih cesta u predzimskom i zimskom razdoblju, te određivanje domaćina humanitarnog koncerta Naši za naše. Osim rasprava po točkama dnevnog reda, svaki je predsjednik mjesnog odbora iznio probleme na području svog djelovanje, te su se pokušala naći primjerena rješenja za svaki od njih. (sz) MIHALOVČAN 12 AKTUALNI SAT PROSINAC 2012. STANJE SIGURNOSTI NA PODRUČJU POLICIJSKE Budući da je trenutno stanje sigurnosti na području Općine Gornji Mihaljevec na dobroj razini, odnosno nema većih sigurnosnih problema osim imovinskih delikata, provala i krađa zlata i novaca iz kuća te sekundarnih sirovina iz gospodarskih objekata, kao i krađa drva, Policijska postaja Štrigova upućuje čitateljima Mihalovčana nekoliko korisnih savjeta: kako proći bez plaćanja nepotrebnih kazni, usmjeravanja mladih ili neugodnosti vezanih uz imovinske delikte. Registracija vozila Obavještavaju se vlasnici vozila koji ne izvrše produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važenja prometne dozvole, da obavezno vozilo odjave, odnosno donesu prometnu dozvolu i registarske pločice radi poništenja. Na zahtjev vlasnika registarske pločice se mogu čuvati 90 dana od dana odjave vozila. Vlasnik vozila dužan je u roku od 15 dana od prodaje vozila, vozilo odjaviti, donijeti prometnu dozvolu radi poništenja te vratiti registarske pločice policijskoj upravi, odnosno pločice na propisan način ustupiti kupcu vozila (napomenom u ugovoru o kupoprodaji ili izjavom na šalteru). Nadalje, ukoliko je vozilo uništeno ili otpisano, odnosno ako je otuđeno ili nestalo, vlasnik je dužan u roku od 30 dana odjaviti registrirano vozilo, te donijeti prometnu dozvolu radi poništenja i vratiti registarske pločice. Vlasnik vozila koji postupa suprotno od opisanog, po provedenom postupku kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od 700 kuna, dok troškovi redovnog postupka odjave iznose 21 kunu. Ukoliko je važenje prometne dozvole isteklo više od jedne godine, u pravilu se radi o vozilima koje su vlasnici prodali, ali po isteku registracije nije napravljen prijenos vlasništva, ova policijska uprava donosi rješenja o odjavi vozila na zahtjev vlasnika, odnosno po službenoj dužnosti. U svim tim slučajevima ova Policijska uprava poziva građane na izjavu na zapisnik prije donošenja rješenja, te se građanima – vlasnicima vozila preporuča da se na navedene pozive odazivaju kako bi riješili status vozila. Roditeljska skrb Obitelj je primarna društvena zajednica koja ima odgojnu i zaštitnu ulogu. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštitne dobrobiti djeteta, njegovih osobnih i imovinskih interesa. Nadzor nad roditeljskom skrbi je jedna od mjera obiteljsko-pravne zaštite u čemu značajnu ulogu u preventivno-represivnom smislu ima i policija. U vrijeme vikenda na području Međimurske županije, poglavito u gradskim sredinama kao i na mjestima u kojima se nalaze prostori za zabavu mladih (disco klubovi, ugostiteljski objekti, parkovi) bilježe se slučajevi zaticanja djece i maloljetnih osoba (ispod 16 godina) iza 23 sata bez pratnje roditelja ili druge odrasle osobe u koju roditelji imaju povjerenje, koji prilikom zabave često konzumiraju alkoholna pića i druga sredstva ovisnosti (cigarete, droga). Posljedica takve zabave ne- rijetko predstavlja činjenje kažnjivih i protupravnih radnji kao što su prometne nezgode, činjenje prekršaja protiv javnog reda i mira, te kaznena djela, poglavito imovinskog karaktera. Ovakve osobe, osim kao počinitelji protupravnog ponašanja, često puta predstavljaju i potencijalne žrtve različitih kaznenih djela. Također je važno napomenuti da u svezi predstojećih božićno novogodišnjih blagdana mlade usmjeravate da ne koriste pirotehnička sredstva. Apeliramo na roditelje da djecu usmjeravaju na izbjegavanje takvih radnji, a sve u cilju dobrobiti djeteta, njegovog druženja s drugim osobama, gdje roditelji imaju značajnu i najodgovorniju ulogu, a pomoć u odgojnom smislu svakako jesu i odgojno– obrazovne institucije, smatramo da je policija krajnje sredstvo u rješavanju ovog problema. Dobar susjed - siguran dom Postoje mnogobrojni kriminogeni faktori odnosno uvjeti koji pogoduju činjenju kaznenih djela ili nastanku drugih štetnih događaja koji proizlaze iz nemarnosti, nepažnje, površnosti, lakomislenosti, nemarnog odnosa prema osobnoj i društvenoj imovini, nedovoljna fizička i tehnička zaštita i drugi propusti potencijalnih žrtava. Primjerice, krađa sa svojim svemogućim oblicima, pored motiva leži u čestoj prilici koju stvara žrtva. Priličan broj građana iskazuje veliku brižnost u pogledu čuvanja svoje i društvene imovine što kradljivci vješto koriste. Iz neznanja i ravnodušnosti propuštaju se potrebne mjere predostrožnosti. U svakom slučaju, ostaje činjenica da su pri svakoj provali neizbježne posljedice za žrtvu. Ne radi se samo o pretrpljenoj šteti nego je provala i psihičko opterećenje. Dom žrtve više nije siguran i to uzrokuje strah od budućnosti, jer ako je jednom provaljeno situacija se može u svakom trenutku ponoviti. Između ostalog, često se zbog nesnalaženja, neinformiranosti i nemarnosti žrtve, na krivi način tumači uloga policije i narušava određena društvena uloga pa i povjerenje u policiju. Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju ovih kaznenih djela jest susjedski nadzor tj. aktivnosti u okviru primarnog suzbijanja kriminaliteta koje su usmjerene na fizičku i socijalnu okolinu i na faktore koji utječu na mogućnost pojavljivanja kriminaliteta. Bit susjedskog nadzora je u međusobnom poticanju građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, putem zapažanja i izvješćivanja o sumnjivim pojavama u svojim sredinama. Ideja se temelji na međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih i ako se primijeti nešto sumnjivo, dojave policiji. Glavna djelatnost susjedskog nadzora je strategija širenja neformalnog nadzora, dojava policiji, veći broj uhićenih kriminalaca, smanjivanje broja kriminalaca na ulicama i zastrašivanje potencijalnih počinitelja. Druženjem se poboljšava uobičajen problem učestalosti i kvalitete odnosa među sta- novnicima u naseljima, poboljšavaju se povezivanja u zajednici, a zajednica povećava mogućnost za obranu pred kriminalcima. Zajednica će u pravilu, uvijek znati tko je počinio zločin. Članovi neformalne skupine, npr. stanovnici jedne ulice paze na vlastitu imovinu i imovinu drugih, obilježavaju imovinu, poboljšavaju zaštitu vlastitih domova i predlažu poboljšanje za sigurniju okolinu. Susjedski nadzor znači i uočljivost, primjerice, u susjedstvima, gdje ljudi rade ili se djeca igraju u svojim dvorištima, šeću psa, pridonosi se tome da se osjeća njihovo prisustvo, što znači da su takva područja manje interesantna za bilo koju vrstu kriminala. Susjedski nadzor razvija prosocijalno ponašanje (koje se katkad naziva i pomaganje drugima u nevolji), a to je ono ponašanje u kojem neki čovjek ili grupa ljudi dolaze u pomoć nekom drugom čovjeku ili grupi. Cilj susjedskog nadzora nije samo “motrenje i obavješćivanje” nego i preuzimanje odgovornosti za druge, povećanje razine osobne odgovornosti i sudjelovanje u akcijama za rješenje problema. Također se smanjuje strah od kriminaliteta, a odnosi s policijom se poboljša vaju. Policija će kroz edukaciju i informiranje građana pripomoći da oni bolje prepoznaju kriminogene čimbenike i kako na njih treba reagirati. Susjedski nadzor odnosi se prvenstveno na provale u kuće, šupe, garaže, vikend kuće pa na provale u vozila na zajedničkim parkiralištima i na sve ono gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika, te na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima s ciljem raznih prijevara građana. Kako s manjiti mogućnost provale? Provale u domove i krađe iz domova najčešća su kaznena djela, a žrtva može biti bilo koji građanin. Na temelju dosadašnjih iskustava i poznavajući stil i navike kradljivaca, policija savjetuje građanima da i sami poduzmu određene samozaštitne mjere i radnje kako ne bi postali žrtve ovih kaznenih djela. Preporuča se: Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata. Budite dodatno oprezni ako stvarate buku koja onemogućava da čujete posjetitelje (uključen usisavač, mikser, sušilo za kosu, glasno slušanje glazbe…) ili ste u udaljenim dijelovima kuće ili dvorišta (tavan, podrum vrt…). Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka. U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata, pa se osigurajte “špijunkom” kroz koju ćete moći promotriti posjetitelja, dobrom bravom i čvrstim zasunom za djelomično otvaranje vrata. Ako vam je neka osoba sumnjiva, zatražite da pokaže službenu ispravu i nazovite instituciju ili poduzeće koje PROSINAC 2012. POSTAJE ŠTRIGOVA navodno zastupa. Telefonski broj potražite sami na informacijama. Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, velike staklene površine na vratima i sl., pa ugradite dodatnu zaštitu. Provalnici često proučavaju navike žrtve, pa su u opasnosti stariji, bolesni, invalidi, osobe koje žive same, djeca… Imate li takve ukućane ili prijatelje, nazovite ih ili posjećujte, a djecu naučite da ne otvaraju vrata neznancima i da nazovu vas, susjede, policiju… Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti. Ne pričajte svima da nekuda putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonskoj sekretarici. Nemojte razglasiti “na sva zvona” da ste upravo dobili plaću, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu. Policijska postaja Štrigova, u svezi bilo kakve potrebite informacije stoji Vam na usluzi te se osobno nadam dobroj suradnji. Kontakt broj telefona: 040/373-165 ili broj 192 (Policija). AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 13 ELEMENTARNE NEPOGODE U 2012. GODINI Područje Općine Gornji Mihaljevec u 2012. godini bilo je zahvaćeno dvjema različitim vrstama elementarnih nepogoda. Proljetni mraz u startu je smanjio prinose poljoprivrednicima. Suša koja je harala cijelo ljeto još je više pogodila proizvodnju pod vedrim nebom. Općina Gornji Mihaljevec zaprimila je pet prijava. Utvrđena šteta iznosi 114.787,64 kuna. Prijave su zaprimane u prvoj polovici svibnja. Za štete nastale zbog suše zaprimljeno je 85 prijava. Utvrđena šteta iznosi 1.361.123,09 kuna. Prijave su se zaprimale u prvoj polovici rujna. (sc) S poštovanjem, načelnik Nenad Risek NENAD RISEK novi načelnik Policijske postaje Štrigova U ponedjeljak, 15. listopada 2012. godine, načelnik Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić uručio je rješenja kojima je Glavni ravnatelj policije Ministarstva unutarnjih poslova, Vlado Dominić, imenovao načelnike međimurskih policijskih postaja. Među svim imenovanima načelniku Policijske postaje Mursko Središće, Miljenku Vrbancu, potvrđena je funkcija koju je dosad obnašao. Na dužnost načelnika Policijske postaje Čakovec imenovan je Krešimir Jurčević, Policijske postaje Prelog Ivan Sokač, Policijske postaje Štrigova Nenad Risek i Postaje prometne policije Čakovec Damir Novak. Novoimenovani načelnik Policijske postaje Štrigova, NENAD RISEK, rođen 5. rujna 1971. godine u Čakovcu, oženjen je i otac dvoje djece. U Policijskoj upravi međimurskoj zaposlio se 1994. godine na radnom mjestu operativni radnik za suzbijanje općeg kriminaliteta u tadašnjoj I. Policijskoj postaji, koje poslove obavlja i od 1999. do 2001. godine. Od 1996. godine radio je i kao pomoćnik zapovjednika za poslove policije u I. Policijskoj postaji, a od 2001. godine obnašao je poslove policijskog službenika za obradu kriminaliteta u PP Štrigova. Danijela Turk Policijska službenica za odnose s javnošću INVESTICIJE NA PODRUČJU OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC – ŽUC Izvedeni radovi u 2012.godini Obnova kolnika LC 20010 Vukanovec – dužina cca 1.500,00 m (mikroasfalt) Sanacija klizišta ŽC 2254 Gornji Mihaljevec - Dragoslavec Selo - duljina cca 250,00 m Investicijski ciklus Hrvatskih cesta - obnova kolnika ŽC 2011 Gornji Mihaljevec (ŽC 2009 lovački dom) duljina cca 550,00 m LC 20008 Bogdanovec (ŽC 2011 - početak naselja) - duljina cca 300,00 m LC 20049 Križopotje (LC 20013 - maka- dam, završetak naselja) - duljina cca 500,00 m LC 20055 Gornja Dubrava (ŽC 2011 - završetak naselja) - duljina cca 2300,00 m Planirano Plan za 2013. godinu još nije definiran, a sve ovisi o realizaciji investicijskog ciklusa tj. o vremenskim uvjetima do kraja godine. IZVOR: Županijska uprava za ceste Međimurske županije MIHALOVČAN 14 ŠTO SE SMATRA BESPRAVNOM GRAĐEVINOM Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema, ako je sagrađena do 15. veljače 1968. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina treba biti izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu obujma građevine, otvora na njoj, namjene itd. Građevina nelegalna u cijelosti ili djelom koja ispunjava uvjete za legalizaciju može se legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. POSTUPAK LEGALIZACIJE Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog nelegalnog dijela. Npr. obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2 ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i legalni i nelegalni dio zgrade. Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Katastarski plan odnosno geodetska snimka podloga su za izradu ostale dokumentacije. 4 SKUPINE ZGRADA: ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m² te sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu. MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m². JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m². POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m². Za ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže: - tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovla- AKTUALNI SAT PROSINAC 2012. LEGALIZACIJA BESPRAVNE šteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova – ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je sagrađena umjesto geodetske snimke prilažu se 3 kopije katastarskog plana, - tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt, - izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Za MANJE ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže: - tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova - odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, - tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Za JEDNOSTAVNU ZGRADU - zahtjevu se prilaže: - tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova - odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, - iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, - najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade - iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Za POMOĆNU ZGRADU - zahtjevu se prilaže: - tri primjerka kopije katastarskog plana, - akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena. KOLIKO KOŠTA IZRADA DOKUMENTACIJE Izrada geodetske snimke – 1.500,00 kn bez PDV-a. Izrada arhitektonske snimke ili snimke izvedenog stanja - 25,00 kn/m2 bez PDV-a. KOME SE PREDAJE ZAHTJEV Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se donošenjem Rješenja o izvedenom stanju, kojeg za područje općine Gornji Mihaljevec donosi Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju Međimurske županije u Čakovcu, Ruđera Boškovića 2. Zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju podnosi se najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Iznimno, zahtjev za donošenje Rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada za koje je građevinski inspektor donio rješenje o uklanjanju do dana stupanja na snagu ovog Zakona, podnosi se najkasnije do 31. 12. 2012. godine. Obrazac zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom za izdavanje Rješenja, vlasnici/investitori nezakonito izgrađenih zgrada mogu podići u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju u Čakovcu, Ruđera Boškovića 2. Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od 70 kuna: 20 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 1. i 50 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 2. Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema Zakonu o upravnim pristojbama. Primjer 1. Legalizacija stambene građevine (obiteljska kuća) obujma 500 m3. Troškovi: Izrada geodetskog elaborata: 1.500,00 kn (bez PDV-a). Izrada arhitektonske snimke ili snimke izvedenog stanja: 25,00 kn/m2 (bez PDV-a). Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru: 3.200,00 kuna i daje se mogućnost za otplatu na 7 rata. Ukoliko se naknada plati jednokratno odobrava se popust od 25% i ona iznosi 2.400,00 kuna. Komunalni doprinos iznosi: 2.500,00 kuna. Vodni doprinos iznosi: 7.500,00 kuna. Preostaju još troškovi ucrtavanja građevine. Primjer 2. Legalizacija zgrade poljoprivredne namjene (farma) obujma 800 m3. Troškovi: Izrada geodetskog elaborata: 1.500,00 kn (bez PDV-a). Izrada arhitektonske snimke ili snimke izvedenog stanja: 25,00 kn/m2 (bez PDV-a). Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru: 1.860,00 kuna i daje se mogućnost za otplatu na 2 rate. Ukoliko se naknada plati jednokratno odobrava se popust od 25% i ona iznosi 1.395,00 kuna. Komunalni doprinos iznosi: 2.000,00 kn. Vodni doprinos iznosi: 4.480,00 kuna. Preostaju još troškovi ucrtavanja građevina. PROSINAC 2012. GRAĐEVINE Primjer 3. Legalizacija pomoćne građevine čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2. Troškovi: Kopija katastarskog plana 3 primjerka. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru: 500,00 kuna. Komunalni doprinos za pomoćne građevine se ne plaća. Vodni doprinos: utvrđuju Hrvatske vode prema namjeni pomoćne građevine. Preostaju još troškovi ucrtavanja građevina. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE U PROSTORU ŠTO JE NAKNADA Naknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća podnositelj zahtjeva. Ako se legalizira zgrada s više stambenih odnosno funkcionalnih jedinica podnositelj zahtjeva plaća naknadu razmjernu svom djelu građevine a ostali vlasnici su obvezni platiti naknadu za svoj dio legalizirane građevine. Ako zgrada ima i legalnih dijelova tada vlasnici legalnog dijela zgrade nisu obveznici plaćanja naknade. Naknada se utvrđuje rješenjem o naknadi. Donosi ga pravno tijelo općine odnosno grada na čijem se području građevina nalazi a koje je nadležno za poslove komunalnog gospodarstva. Upravni odjel koji povodi postupak legalizacije dostavit će mu potrebne podatke za obračun iznosa naknade nakon što utvrdi da su ispunjeni svi uvjeti propisani za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Nakon plaćanja naknade u cijelosti ili prvog obroka, u slučaju obročne otplate, stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. KAKO SE IZRAČUNAVA Visina naknade za građevinu, odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje utvrđuje se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja naknade. Na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja objavljen je program za izračun naknade: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=11225 Naknada ne može biti niža od 500 kuna. Za sve pomoćne zgrade naknada je fiksna i iznosi 500 kuna po građevini. NAČIN PLAĆANJA Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku 30 dana AKTUALNI SAT POMOĆ STANOVNICIMA POPLAVLJENOG PODRUČJA U PUŠĆINAMA Svi građani ili tvrtke koje žele donirati namještaj, grijača tijela i slično mogu se svakog radnog dana od 07 do 15 sati obratiti Općini Nedelišće na broj telefona 040/389-949. Ona će opremu dostaviti onima kojima je potrebna. Isto tako, Općina Nedelišće otvorila je poseban žiro-račun na koji se mogu uplaćivati donacijska sredstva za pomoć stanovnicima poplavljenog područja u Pušćinama broj računa je 2392007-1500050201. obvezniku se odobrava popust od 25%. Iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Naknada veća od 1.500,00 kuna može se platiti obročno. Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci) na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu odnosno plaćaju se do 20-tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate. Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka. NA KOJI SE RAČUN PLAĆA NAKNADA Otvoren je zajednički račun za uplatu naknade na području svih gradova, općina i Grada Zagreba. Broj računa koji se upisuje u rješenje o obračunu naknade je: 1001005-1700029633 - Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. KOME IDU SREDSTVA NAKNADE Dvadeset posto sredstava naknade prihod su proračuna grada odnosno županiji čiji je upravni odjel donio rješenje o izvedenom stanju, a koriste se namjenski za rad tih upravnih tijela. Trideset posto sredstava naknade prihod su proračuna općine odnosno grada na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada, a koriste se namjenski za izradu prostornih planova kojima će se izvršiti sanacija prostora nakon legalizacije te za poboljšanje infrastrukturne opremljenosti. Pedeset posto sredstava naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske, a koriste se namjenski za provedbu legalizacije, uklanjanje bespravne gradnje, za uspostavu i održavanje sustava e-dozvole te za uspostavu i održavanje katastra nekretnina. MIHALOVČAN 15 MIHALOVČAN LIST OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC NAKLADNIK: OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC ODGOVORNI I GLAVNI UREDNIK: Franjo Kovačić ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Boris Resman UREDNIŠTVO: Karmen Sklepić, Lea Kovačić, Goran Miljančić, Konrad Brezarić, Silvana Cerovec SURADNICI: J. Petković, V. Golub, S. Golub, S. Stanković, R. Žižek, B. Jambrović, M. Lončar-Vinković, L. Žabek-Horvatić, M. Cindrić, N. Panić, S. Soldat, G. Mikulan, I. Sklepić, M. Zadravec, F. Horvat, R. Zadravec, Ž. Tomašić, F. Bregović, D. Turk, N. Risek, B. Mikulan, M. Lovrec NASLOVNICA: Dejan Resman TAJNICA REDAKCIJE: Snježana Zadravec ADRESA REDAKCIJE: Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec Naklada: 900 primjeraka Tisak: LETIS Tel./fax 040/899-117 e-mail: [email protected] ISSN 1845-9870 www.gornjimihaljevec.hr Rukopise, fotografije, diskete, CD-e ne vraćamo Brojevi telefona i radno vrijeme Općine Gornji Mihaljevec tel./fax 040/899-117 RADNO VRIJEME: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak od 7.00 do 15.00 sati, utorak u vremenu od 12.00 do 20.00 sati e-mail: [email protected] Internet adresa: www.gornjimihaljevec.hr Vladimir Novak - grobar: tel. 098/957-3441 Nenad Novak - komunalni radnik - domar: tel. 098/938-6485 Vid Marčec - komunalni redar: Mobitel 099/732-9660 Ambulanta opće medicine Tel. 040/899-207 RADNO VRIJEME: Parni datumi - u vremenu od 7.00 do 14.30 sati Neparni datumi - popodne od 13.00 do 20.30 sati Radna svaka 4. subota u mjesecu Stomatološka ambulanta Tel. 040/899-377 RADNO VRIJEME: Ponedjeljak i utorak - u vremenu od 13.00 do 20.30 sati Srijeda, četvrtak i petak - u vremenu od 7.00 do 14.30 sati MIHALOVČAN 16 AKTUALNI SAT PROSINAC 2012. RADOVI NA DOMU KULTURE PRESEKA Građevinske radove na domu kulture Preseka izveo je građevinski obrtnik Radovan Jambrović iz Preseke. Za građevinske radove utrošeno je 7.062,50 kuna. Zamjenu dotrajalih žljebova izvršilo je trgovačko društvo Građevinska limarija Svam Lim iz Novog Sela Rok. Vrijednost radova iznosila je 5.650,00 kuna. Soboslikarske radove u hodniku i dvorani Doma kulture izvršili su djelatnici Općine Gornji Mihaljevec i djelatnik zaposlen u sklopu provedbe programa HZZ-a javni radovi. (sz) FASADA NA DOMU KULTURE VUKANOVEC U suradnji s Ministarstvom kulture izvedeni su fasaderski radovi na domu kulture u Vukanovcu u vrijednosti od 22.755,00 kuna. Radove je izvodio obrtnik Radovan Jambrović iz Preseke. (sc) IZGRADNJA SANITARNOG ČVORA SPORTSKIH Tijekom 2012. godine izvršena je sanacija sanitarTERENA PARK MLADOSTI nog čvora na sportskim terenima Park Mladost. Postojeći sanitarni čvor bio je u vrlo lošem stanju, te je bilo prijeko potrebno izvršiti sanaciju istog, kako bi se zadovoljili osnovni higijenski uvjeti prilikom održavanja društvenih događanja. (sz) PROSINAC 2012. AKTUALNI SAT Dan državnosti u znaku natjecanja Svake godine općinski čelnici Općine Gornji Mihaljevec se zajedno sa Udrugom dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji Mihaljevec, na Dan državnosti prisjećaju svojih suboraca i polažu vijenac kod spomenika Krist iz Farkašića u Gornjem Mihaljevcu, koji je i podignut u spomen i čast svim hrvatskim braniteljima. I ove godine, nakon svečanog obilježavanja Dana Državnosti, članovi UDVDR Gornji Mihaljevec krenuli su na Sportske igre dragovoljaca i veterana domovinskog rata, 18. po redu. Sudjelovalo je 20 ekipa, a ekipa iz Gornjeg Mihaljevca u ukupnom poretku zauzela je 4. mjesto, nešto lošije nego prošle godine, no još uvijek vrlo visoko i uspješno. Najveći uspjeh postigli su u šahu, Općina Gornji Mihaljevec obilježila MIHALOVČAN 17 gdje su osvojili 2. mjesto ekipno, a Franjo Kovačić je u istoj disciplini osvojio 3. mjesto pojedinačno. Na ovogodišnjim igrama ekipu UDVDR Gornji Mihaljevec predstavljali su: Ivica Ladić, Drago Hunjadi, Zdravko Posedi, Vlado Borko, Zvonko Hatlak, Dragan Novak, Goran Bistrović, Franjo Golub, Branko Lovrec, Ivan Novak, Zvonko Novak, Boris Resman, Ivan Žganec, Branko Resman, Franjo Kovačić i Zlatko Horvat. (lk) Dan antifašističke borbe ispred spomenika kratki govor održao načelnik Općine gospodin Franjo Kovačić. Mjesni odbor Martinuševec, na čelu sa predsjednikom gospodinom Josipom Novakom, organizirao je primjereno druženje na mjestu događaja. (sz) U spomen na ratna događanja u II. svjetskom ratu u Kukolićevoj šumi u naselju Martinuševec 1981. godine postavljen je spomenik. To je spomen od važnosti za obilježavanje Dana antifašističke borbe. Predstavnici Općine Gornji Mihaljevec i Mjesnog odbora Martinuševec u znak su časti položili vijenac kod spomenika dana 22. 06. 2012. Okupljenima se MIHALOVČAN 18 AKTUALNI SAT PROSINAC 2012. DANI LIPE Početak ljeta u Općini Gornji Mihaljevec obilježen je Danima lipe, trodnevnom manifestacijom koja okuplja naše mještane i uz bogat kulturni i sportski program, potiče ih na druženje. Ove godine Dani lipe održani su od 29. lipnja do 01. srpnja, tri dana ispunjena sadržajima različitog karaktera u organizaciji i pod pokroviteljstvom Općine Gornji Mihaljevec, a u suradnji sa KUU Lipa, Šahovskim klubom Gornji Mihaljevec i NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec. Ove godine su sva tri dana i svi sadržaji bili izuzetno posjećeni. U petak, 29. lipnja, manifestaciju je svečano otvorio načelnik Općine, Franjo Kovačić, a prvi dan protekao je u znaku izložbe slika Izraz duše autora Dragutina Kolarića iz Okruglog Vrha. Autor je slikar amater, međutim to mu nije bila prepreka da svojim slikama dopre do promatrača i prikaže ljepotu prirode, koja je najčešći motiv na njegovim umjetničkim djelima, onako kako ju on vidi i doživljava. Članovi i članice KUU Lipa su se potrudili da nasmiju prisutne, te su izveli igrokaz Slučajnosti autora Franja Halabarca, koji nam je na osnovu mnogih životnih situacija upletenih u radnju dramskog teksta, pokazao da se zapravo ništa u životu ne događa slučajno. Subota je također protekla u duhu kulturnog sadržaja, međutim uz pregršt smijeha i zabave. Članice KUU Lipa izvele su igrokaz Žena mog muža autora Mire Gavrana, čiji tekst je adaptirala Jasenka Novak i prilagodila ga našoj svakodnevici, te muške likove pretvorila u ženske. Nakon igrokaza predstavljeni su Međimurski svati, autorice Jasenke Novak, u kojima nas je KUU Lipa u suradnji sa Eko bendom i Pušipel bendom, podsjetila na sta- PROSINAC 2012. 2012. rinske običaje i ceremonije vezane uz sam dan svadbe. Publika je bila vrlo brojna, a upotpunili su je gosti iz Udruge Lipa iz Karlovca. Nakon službenog dijela programa i u petak i u subotu organiziran je domjenak i druženje. Veći dio je osigurala Općina i počastila svoje mještane, a kolače i ostale slastice ispekle su marljive članice KUU Lipa Gornji Mihaljevec. Većina prisutnih je nakon formalnih sadržaja ostala i na domjenku, a neki su druženje produljili i do kasno u noć. AKTUALNI SAT MIHALOVČAN 19 MIHALOVČAN 20 AKTUALNI SAT DANI LIPE 2 0 1 2 . PROSINAC 2012. Nedjelja je protekla u znaku sportskih događanja. Prijepodne je započelo s šahovskim nadmetanjima, odnosno s brzopoteznim prvenstvom Gornjeg Mihaljevca. Pobjednik brzopoteznog šahovskog turnira bio je Šasa Vidović, drugo mjesto osvojio je Hrvoje Kovač, treći je bio Mario Vidović. Poslijepodne je bilo rezervirano za seoske igre, u kojima se je natjecalo osam ekipa s područja Općine Gornji Mihaljevec u raznim disciplinama. Najbolja je bila ekipa Gornjeg Mihaljevca, drugo mjesto osvojila je ekipa Bogdanovca, treća je bila ekipa Dragoslavec Sela, a ekipe Dragoslavec Brega, Martinuševca, Preseke-Prhovca, Gornje Dubrave i Vukanovca raspodijelile su ostala mjesta. Sportski dan završio je nogometnom utakmicom reprezentacije Općine Gornji Mihaljevec i NK Vučetinec. Utakmica je završila rezultatom 1:1. Druženje na vanjskim prostorima NK Jedinstvo Gornji Mihaljevec nastavilo se i nakon sportskih natjecanja, uz dobro jelo, piće, glazbu i puno dobrog raspoloženja. (lk) PROSINAC 2012. MIHALOVČAN 21 DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI Dan Domovinske zahvalnosti obilježava se 05. kolovoza diljem cijele Hrvatske, pa tako i u našoj općini. Glavni inicijatori obilježavanja tog praznika su članovi Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata, Ogranak Gornji Mihaljevec. Svi članovi Udruge okupili su se sa ostalim vjernicima na sv. Misi za sve pale i nestale branitelje Domovinskog rata, koju je vodio velečasni Ivan Vugrinčić, a nakon toga su, predvođeni predsjednikom Udruge, Franjom Kovačićem, položili vi- jenac palim braniteljima kod spomenika Krist iz Farkašića. Kao i svake godine, nakon svečanog obilježavanja praznika, uslijedio je ležerniji dio u župnom dvoru, gdje je Udru- SVETA MISA I PROCESIJA POVODOM iza njega hodočasate vatrogasci TIJELOVA svih DVD-a naše općine, te ostali vjernici. Najprije su od crkve krenuli prema kapeli Žalosne majke Božje u Gornjem Mihaljevcu, a zatim prema križu u Bogdanovcu. Nakon crkvene svečanosti, uslijedilo je tradicionalno druženje vatrogasaca u župnom dvoru. (lk) Blagdan Tijelova veliki je i svečani dan za svakog katolika. U našoj župi svečanost je započela svetom Misom u župnoj crkvi Svete Katarine, a slavlje je nastavljeno procesijom. Na čelu procesije bio je naš župnik, velečasni Ivan Vugrinčić, a po tradiciji, ga sve prisutne počastila jelom i pićem, a članovi su se ujedno u razgovoru prisjetili svojih kolega s ratišta. (lk) MIHALOVČAN 22 AKTUALNI SAT PROSINAC 2012. P RO Š T E N J E U M A RT I N U Š E VC U Kao i svake godine, tako je i ove kod kapelice Presvetog Srca Isusovog u Martinuševcu održano proštenje. Svetu Misu održao je župnik Ivan Vugrinčić. U domaćem okruženju skupio se poveći broj župljana. (sz) DAN MRTVIH Dan mrtvih je dan u kojem se prisjećamo svojih najmilijih, svih onih koji su nas na neki način zadužili, koji su nam bili dragi i koje smo poznavali. Čelnici Općine Gornji Mihaljevec na taj blagdan uvijek, pa tako i ove godine, u čast svim braniteljima naše domovine polažu vijenac i pale svijeća kod Krista iz Farkašića, a članovi UDVDR, Ogranak Gornji Mihaljevec, pale svijeće na grobovima svojih poginulih suboraca, te im molitvom iskazuju čast. (lk) PROSINAC 2012. POLITIKA I GOSPODARSTVO PIKNIK NA KIŠI Ljeto je idealno doba za vanjska druženja i sportske aktivnosti, stoga vodstvo HDZ-a Ogranka Gornji Mihaljevec svake godine organizira piknik za svoje članove, simpatizere i njihove obitelji. Okupili su se u Gornjem Mihaljevcu pod breza- ma, a dobro raspoloženje i volju za druženje nije uspjelo pokvariti ni kišovito vrijeme. Za organizaciju, jelo i piće zaduženi su bili Marijan Sklepić, Drago Novak, Antun Angel i Franjo Kovačić, ženski dio vesele ekipe bio je zadužen za kolače iz domaće proizvodnje, a financijski prilog za realizaciju piknika dao je svaki sudionik sam. Pozitivnim vibracijama uspjeli su kasno popodne otjerati i oblake, pa se je druženje odužilo do kasno u noć. (lk) MIHALOVČAN 23 MIHALOVČAN 24 PROSINAC 2012. POLITIKA I GOSPODARSTVO VAŽNI UZVANICI NA OTVORENJU POSLOVNOG OBJEKTA LAMELA Dana 7. studenog 2012. godine u Gornjoj Dubravi okupio se velik broj uvaženih uzvanika, ali i mještana naše općine, kako bi prisustvovali svečanom otvorenju poslovnog objekta obrta Lamela. Obrt Lamela osnovan je 1984. godine, a bavi se izradom lamela i kočnica za motorna vozila i industrijska postrojenja. Počeo je kao dopunska djelatnost, koja je s godinama postala redovna i bilježi već skoro 30 godina vrlo uspješnog poslovanja. Začetnik ove cijele priče je Franjo Golub, vlasnik obrta, čovjek koji čak nije ni mehaničar po struci, ali se našao u pravo vrijeme na pravom mjestu, pokazao interes, volju i izniman trud, te uz veliku podršku svoje supruge Mirjane posta- vio ovaj obrt na noge. Danas se proizvodi obrta Lamela koriste u cestovnom, pomorskom i zračnom prometu. Osim navedenih, dijelove koriste i razna industrijska postrojenja. Obrt posluje po cijeloj Hrvatskoj, a manji dio se izvozi za poznatog kupca susjednih zemalja. Obrt Lamela surađuje sa poznatim dobavljačima materijala u Europi, a isto tako i sa Južnom Korejom i Japanom. Franjo Golub je kao uspješan obrtnik primio razna priznanja, a dva najznačajnija su Obrtnik godine u Međimurskoj županiji 2006. godine i 2. nagrada za Najbolji proizvod Zagrebačkog velesajma osvojena 2010. godine. Kako obim poslova zahtjeva veći prostor, 2004. godine započela je izgradnja novog poslovnog prostora. Izgradnja je trajala punih osam godina i konačno je privedena kraju. Važnost jednog takvog objekta, ali i posla kojim se obrt Lamela i njegovi zaposlenici bave, istaknuli su i gosti u svojim govorima: načelnik Općine Gornji Mihaljevec Franjo Kovačić, zamjenik župana Međimurske županije Matija Posavec, Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, te pomoćnik ministra za poduzetništvo i obrt Stjepan Koraj. Nakon njihovih govora i blagosolova objekta, koji je obavio naš župnik velečasni Ivan Vugrinčić, vrpcu su zajednički prerezali Matija Golub, najmlađi zaposlenik obrta Lamela, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec i pomoćnik ministra Stjepan Koraj. Domaćin je zatim poveo sve prisutne u razgledavanje objekta, a nakon toga ih počastio ručkom, pićem, živom glazbom i prigodnim poklonima. (lk) TRAFOSTANICAPOLITIKA I GOSPODARSTVO PODUZETNIČKE ZONE KRČ GORNJI MIHALJEVEC PROSINAC 2012. MIHALOVČAN 25 Na poduzetničkoj zoni Krč u Gornjem Mihaljevcu u tijeku je izgradnja trafostanice. Za istu će biti iz općinskog proračuna utrošeno ukupno 221.400,00 kuna. (sz) SUBOTNO POPODNEVNO DRUŽENJE Zadnje subote mjeseca kolovoza točnije 25. kolovoza 2012. godine članovi ogranka HSLS-a Gornji Mihaljevec, članovi obitelji, te simpatizeri družili su se na terenima sportskog parka Mladost u Gornjem Mihaljevcu. Vođeni idejom da je važno druženje te da to nužno ne mora biti izlet nekamo dalje, već da se možemo družiti i ¨doma¨. Okupljanje je započelo u popodnevnim satima, a završilo u kasnim noćnim, ustvari bliže jutarnjim satima. U opuštenom raspoloženju nije nedostajalo smijeha, plesa, sportskih igara, a ni jedače i pijače. Naš muzikaš Mladen Jambrović držao je raspoloženje na visini. Pojedinci su se prisjetili svojih nekadašnjih omladinskih nastupa na raznim kupovima pjevača kao Stjepan Krnjak, te otpjevali par pjesama. Svoje vokalne sposobnosti pokazala je Mira Jalšovec, Boris Resman i drugi. To druženje je bilo jedan odmak od teške stvarnosti, gdje smo zaokupljeni svakodnevnim problemima. Poslije ovakvog druženja, koje je svojevrsna okrijepa za dušu i tijelo i uobičajena svakodnevnica nam ispada nekako ljepše. Zahvaljujemo vrijednim domačicama na brojnim slasticama, te pripremljenom jelu. Hvala brojnim donatorima jela i pića, te naravno svima Vama koji ste se odazvali na druženje. Predsjednik Josip Petković MIHALOVČAN 26 SPORT PROSINAC 2012. NOGOMETNA UTAKMICA IZMEĐU EKIPE VAJDE I NK DUBRAVČANA Dana 11. 08. 2012. na nogometnom igralištu NK Bratstva Preseka odigrana je utakmica između ekipe zaposlenika Vajde i NK Dubravčana. Utakmica je STOLNOTENISKI TURNIR DRAGOSLAVEC BREG 2012. Lijepi broj igrača iz četiri stolnoteniska kluba članova Međimurskog stolnoteniskog saveza početkom mjeseca listopada natjecao se u tradicionalnom stolnoteniskom turniru, koji se održao u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu, a u organizaciji STK Dragoslavec Breg. Organizator turnira je utvrdio da je odaziv bio izvrstan i dodao kako je ovo ujedno i uvertira u bila vrlo napeta, a golova puno na obje strane, pa je konačni rezultat glasio 4:4. Nakon napornog dvoboja, igrači su se zajedno sa svojim navijačima počastili zakuskom i pićem, te ugodno druženje nastavili uz koju čašicu vina, koje je donirao Mladen Doničar. nadolazeće prvenstvo koje samo što nije započelo u Županijskim ligama. Na turniru je nastupilo 23 igrača iz Putjana, Ivanovca, Vučetinca i domaćina, Dragoslavec Brega. Turnir je bio izvanredno organiziran, što je odlična najava za predstojeće prvenstvo koje započinje krajem mjeseca listopada. Prvi i drugi krug odigrani su po skupinama, dok je završnica odigrana po kup sistemu. Prvo mjesto osvojio je domaći igrač Bojan Jambrović, drugo mjesto osvojio je Zdravko Palašek iz Putjana, dok je treće mjesto osvojio Emil Šestak, također iz Putjana. Za tri prvoplasirana igrača organizator je dodijelio pehare. Igrači su vrlo ozbiljno pristupili svakom meču i borili se za svaki poen. Cilj tog turnira bio je okupljanje i druženje stolnotenisača, kao i razvijanje pozitivnih ljudskih osobina. Osim vrhunskog stolnoteniskog spektakla na kraju je organizator priredio druženje za sve natjecatelje. (G.M.) (lk) PROSINAC 2012. MIHALOVČAN 27 SPORT DVA DUBRAV Č ANA Dana 11. kolovoza 2012. godine na igralištu NK Bratstva u Preseki odigrana je utakmica između dva Dubravčana: NK Dubravčan Donja Dubrava i NK Dubravčan Gornja Du- brava. Utakmica je bila prijateljskog karaktera, a takav je bio i rezultat, pa je svaka ekipa zabila po dva gola. Nakon naporne utakmice, usljedila je okrijepa u obliku roštilja i pića, te veselo druže- nje. Sljedeći susret dogovoren je iduće godine u Donjoj Dubravi, gdje je u planu i dogovor oko šire suradnje dviju općina sa čijeg područja klubovi dolaze. (lk) KUP OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC Ljeto je godišnje doba obilježeno raznim sportskim natjecanjima, pa se tako već tradicionalno svakog ljeta održava Kup Općine Gornji Mihaljevec u nogometu. Ove godine domaćin je bio NK Dubravčan, a u svojim nogometnim vještinama nadmetali su se NK Dubravčan Gornja Dubrava, NK Bratstvo Preseka i NK Sloga Štri- gova. Natjecanje je bilo zanimljivo i napeto, a nakon odigranih utakmica, najbolja je bila ekipa NK Sloga, ispred NK Dubravčan, čija ekipa je zauzela drugo mjesto, a na trećem mjestu bila je ekipa NK Bratstvo. Iduće godine Kup će se nastojati proširiti s još nekim ekipama iz susjednih općina. (lk) MIHALOVČAN 28 KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA PROSINAC 2012. NK BRATSTVO PRESEKA Nogometaši Nogometnog kluba Bratstvo Preseka u natjecateljsku sezonu 2012./2013. ušli su sa dvije ekipe i to sa seniorima i mlađim pionirima. Seniori su natjecateljsku sezonu završili na 8. mjestu, sa deset bodova, dvije pobjede, četiri remija i četiri poraza, a konačna gol razlika na kraju sezone je 23:25. Posebno uspješan bio je Bojan Novak, član NK Bratstvo Preseka, koji je proglašen prvim strijelcom lige sa 16 postignutih golova. Mlađi pioniri su sezonu 2012./2013. završili na 6. mjestu sa šest postignutih bodova i sa gol razlikom 11:37. Ostvarili su dvije pobjede, te pet poraza. U toku ove godine realizirana je kupnja zemljišta, odnosno šume iza zgrade koja ce biti iskorištena za proširenje igrališta. Zemljište je kupljeno sredstvima koje je osigurala Opcina Gornji Mihaljevec, kojoj se ovim putem i zahvaljujemo. Uprava Kluba U Streljačkom društvu 6. travnja došlo do smjene generacija Streljačko društvo 6. travnja nastupilo je na Županijskoj ligi, sezona 2011./2012., koja se održava na streljani u Čakovcu i to u 7 kola. Mi smo nastupili u konkurenciji kadeta i kadetkinja. Naš klub su predstavljali kadeti Matija i Luka Vuković, Ivan Ladić, Emanuel Flinčec, te Marin Zadravec, a od kadetkinje natjecale su se Daria Borko, Helena Pergar, Maja Pokrivač i Jelena Horvat. Obje ekipe su ostvari- le visoke rezultate u vrlo jakoj konkurenciji. Kadetkinje su osvojile 2. mjesto, dok su kadeti zauzeli 3. mjesto. Na prvenstvu Hrvatske nastupila je samo Daria Borko, koja je u međuvremenu zbog boljih uvjeta treniranja prešla u drugi klub, Zelenbor iz Brezja. U našem Društvu se dogodila smjena generacija, pa smo krenuli s novom generacijom, koja obećava vrlo dobre rezultate. Klub trenutno broji 15 strijelaca od ko- jih je 10 početnika. Treninzi se održavaju ponedjeljkom i petkom od 18-19,30 sati, kada se mogu upisati i svi zainteresirani za taj sport. Ovu priliku koristimo da se zahvalimo svim pravnim i fizičkim osobama koje su nam pomogle financijski sa svojim donacijama u ovo krizno vrijeme, tako da i mi možemo nastaviti rad s mladima i sa svim zainteresiranima za streljaštvo. Uprava Streljačkog društva 6. travnja PROSINAC 2012. KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA MIHALOVČAN 29 AKTIVNOSTI LD ŠLJUKA O redovnim godišnjim aktivnostima lovaca u ovo doba godine već smo pisali na ovome mjestu. Naše redovne aktivnosti svake su godine slične, pa ne bismo htjeli ponavljati. Možemo jedino konstatirati da je iza nas još jedna vrlo uspješna godina, a pred nama nadamo se i uspješna lovna sezona. Kada govorimo o uspješnoj godini mislimo na ispunjenje svih obaveza koje proizlaze iz naših redovnih planova, kao i nanovo nastalih obaveza uvjetovanih kretanjima u prirodi tijekom godine. Međutim, želimo napomeniuti da smo tekuće godine putem davanja u najam zasijali kukuruzom naše oranice i tako osigurali dovoljno hrane za zimsku prehranu divljači. Izgradili smo i nadstrešnicu nad zapadnim dijelom naše terase. Na taj način zaštićena je keramika terase, a dobiven je i prekrasan natkriveni prostor za raznolike namjene. Kako je i ove godine zapažena bjesnoća, posebice među lisicama, sudjelovali smo u akciji suzbijanja i prevencije iste. Od nadležnog ministarstva potaknuta je akcija vakcinacije lisica, te su iz aviona distribuirani mamci s vakcinom protiv bjesnoće. Naša obveza je bila nakon toga odstrijeliti lisicu, te jednu lešinu dostaviti na analizu, što smo i učinili. Još uvijek čekamo rezultate analize. Što se sportskih akitvnosti tiče i ove smo godine u sklopu Međimurske lige strijelaca 2012. godine organizirali redovno kolo u gađanju glinenih meta. Gledajući ukupne rezultate kroz svih 17 kola, naša je ekipa od ukupno 18 ekipa zauzela 12. mjesto s osvojenih 577 bodova. Prvo mjesto zauzela je ekipa Fazan Draškovec s 718 bodova, drugi su bili Zec Čakovec s 703 boda, a treći LD Mursko Središće s 675 bodova. Uz sveobuhvatne pripreme za lovnu sezonu 2012./2013. proveli smo i interno gađanje glinenih golubova lovačkim stilom u svrhu vježbe gađanja. Najuspješniji strijelac bio je Tomislav Jurković, te je osvojio prijelazni pehar. Drugi je bio Igor Perčić, treći Dražen Grabant, četvrti Branko Jurković, a peti Josip Petričević. U proteklom razdoblju velike probleme nam pričinja krivolov, kojim se ozbiljno ugrožava fond srneće divljači. Krivolovom se ne poštuje niti najmanje humanosti prema životinjama, a kamoli obaveze lovostaje. Nadamo se da ćemo u suradnji s policijom u narednom razdoblju imati više sreće u prikupljanju dokaza i tako privesti pravdi nama dobro poznate počinitelje. TAJNIK: Franjo Bregović v.r. LOV I DRUŽENJE ZA DOBROSUSJEDSKE ODNOSE Dana 18. studenog temeljem ranijeg dogovora održan je lov i zajedničko druženje između Lovačkog društva Šljuka Gornji Mihaljevec kao domaćina, Lovačkog društva Središče ob Dravi iz Slovenije i susjednog Lovačkog društva Srnjak Macinec. Susret se odvijao na sljedeći način: kako se radi o susjednim lovačkim društvima, čija se lovišta protežu uz državnu granicu, lov su obavljali članovi navedenih društava svaki na svom lovnom području, ali uz državnu granicu. Nakon obavljenih lovova održan je susret i zajedničko druženje u lovištu LD Šljuka u blizini same granice. Nakon pozdravnog slova predsjednika domaćina Josipa Oletića, nastavljena je razmjena iskustava iz lovstva i ugodno druženje uz domjenak. Skup je obišla i ophodnja Hrvatske granične policije. Na kraju je susret ocijenjen vrlo korisnim, pa je dogovoreno da se sa sličnom praksom nastavi i narednih godina. Dobra kob! Tajnik Franjo Bregović v.r. MIHALOVČAN 30 KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA PROSINAC 2012. U predstavi je bio prikazan niz običaja: dolazak po mladu, prošnja mlade, podjela kitica, oproštaj prijateljice od mlade, oproštaj mlade od roditelja, prvi ples mladenaca, zelje, dolazak maškora, crkveno vjenčanje i fotografiranje, začinjeno sa puno međimurskog humora i satire. Glavni meštri cijelog uprizorenja, Robert Kos, kao starešina i Mladen Mikulan, kao djever, svojom domaćom međimurskom dušom podigli su cijelu predstavu na višu razinu od amaterske, a uvježbanošću svatova do i najmanjeg detalja oduševili su publiku i organizatore. Posebna atrakcija je bila dolazak i odlazak svadbene povorke kada su svatovi posjetiteljima dijelili svadbene kolačiće. Karlovačka TV4r je direktno prenosila cijelu predstavu, a po završenoj predstavi svi svatovi su bili gosti u prijenosu u živo u improviziranom studiju TV4r na mjestu održavanja manifestacije. KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca je jedino kulturno umjetničko društvo ovogodišnjih Dana piva koje je dobila pozivnicu i za slijedeće Dane piva. Međimurci na Danima piva u Karlovcu Karlovački dani piva najveća su pivarska manifestacija u Hrvatskoj, koju svake godine posjeti preko 200.000 ljubitelja piva. U deset ljetnih dana, potkraj kolovoza i početkom rujna, u slavu piva na desnoj obali karlovačke riječne ljepotice Korane živi čitav jedan mali grad zabave i gastronomije. Najposjećenija pučka svečanost u Karlovcu, tijekom koje gradom poteče peta rijeka, rijeka piva, pravi je mali Octoberfest, po uzoru na bavarsku pivsku feštu koja se održava u Munchenu. Karlovački dani piva su fešta za sve uzraste i za sve ukuse. Programi su cjelodnevni, a nastupaju pjevači i glazbeni sastavi zabavne, rock, pop i drugih vrsta glazbe, limene glazbe, dječji zborovi, folklorna društva, mažoretkinje... Na Danima piva svatko pronalazi neke svoje drage pjesme, plesove, igre ili drugu zabavu i razonodu. Svakodnevno od 19.30 sati na centralnoj pozornici nastupaju kulturno umjetnička društva s područja Karlovca i Karlovačke županije, te njihovi gosti iz raznih krajeva Hrvatske, te iz inozemstva. Ovu godinu, po prvi puta u 26 godina postojanja te pivarske manifestacije, na centralnoj pozornici nastupilo je jedno kulturno umjetničko društvo iz Međimurja. KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca sa uprizorenjem narodnog običaja Međimurski svati u koreografiji Jasenke Novak, predsjednice Udruge, oduševila je Karlovčane. Iako vrijeme nije bilo naklonjeno manifestaciji i cjelodnevna kiša je mnoge odvratila od odlaska na pivijadu, Međimurci su pokazali da ih ništa ne može omesti, pa je njihovim dolaskom na pozornicu čak i kiša prestala (kažu da tako vedre Međimurci). Željko Tomašić ČLANOVI KUU LIPA GOSTOVALI POVODOM MARTINJA Spomendan svetog Martina je značajan praznik u kršćanstvu, ali i u pučkoj predaji, tako da se na taj dan održavaju brojne manifestacije i brojni su običaji vezani uz obilježavanje blagdana tog sveca, a najviše ih je vezano uz krštenje mošta. Jednoj takvoj manifestaciji u najstarijoj karlovačkoj župi, Sv. Martin u Hrnetiću, prisustvovali su članovi i članice KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca, gdje su izveli i kulturno-umjetnički program sv. Martinu u čast. To je svetac kojeg nazivaju i vremenskim graničarom, koji stoji na granici jeseni i zime, te označava kraj radova u polju, najavljuje hladnoću i odmaranje uz plodove rada vlastitih ruku. Možda ga zato s još većim veseljem slavimo, jer to konačni znači odmor od napornih jesenskih radova, a s obzirom na vremenske prilike koje vladaju na taj dan, naši stari prognozirali su i kakva nas zima čeka. Sudeći po ovogodišnjem vremenu na Martinje, vrijedila bi poslovica: Ako Martin jasno vreme ima, bude oštra zima. (lk) Prišev je, prišev sveti Martin, On ga bo krstiv, ja ga bom pil. Hej kumek moj dragi, zdaj se napi, Dolgo nas nabo, daj se ga vži. Prišev je, prišev sveti Božić, V lagvu ga skoro nega več nič. Hej kumek moj dragi, zdaj se napi, Dolgo nas nabo, daj se ga vži. Prišev je, prišev sveti Vid, Lagev je obrnuv, k viški rit, Hej kumek moj dragi, kaj bo zdaj, Vinca več nega, pesmi je kraj. Iz knjige „Zipka vu horvatskom cvjentnjaku“ Stjepana Hranjca Dana 01. 09. 2012. godine Dobro- KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA PROSINAC 2012. voljno vatrogasno društvo Gornja Dubrava održalo je Vatrogasno natjecanje već trinaesti put, a drugo po redu natjecanje na ručnoj štrcaljki. Pozdravni govor uputio je predsjednik DVD-a Gornja Dubrava Vjenceslav Golub. Pozdravio je gospodina Franja Kovačića, načelnika Općine Gornji Mihaljevec, gospodina Dragutina Trupkovića, tajnika Vatrogasne zajednice Županije Međimurske, gosp. Stanka Goluba, predsjednika Mjesnog odbora Gornja Dubrava, gospodina Danijela Novaka, zamjenika zapovijednika Vatrogasne zajednice Općine Štrigova – Gornji Mihaljevec, gospodina Ivana Novaka, zamjenika predsjednika veterana, te članove DVD-a Martinuševec, DVD-a Preseka, DVD-a Zasadbreg, DVD-a Pribislavec i DVD-a Belica. Natjecanje je vodio sudac gospodin Marijan Latin i zapovijednik DVD-a Gornja Dubrava, gospodin Damir Klobučarić. MIHALOVČAN 31 DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO GORNJA DUBRAVA Natjecanje je održano unatoč lošim vremenskim prilikama, a prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Pušćine, drugo mjesto ekipa DVD-a Martinuševec, a treće DVD Zasadbreg. Upravni Odbor zahvaljuje svim članovima DVD-a Gornja Dubrava za pomoć kod organizacije natjecanja, VATROGASNO HODOČAŠĆE U MARIJU BISTRICU SNJEŽNA MISA U PRESEKI Ni snijeg, ni kiša, ni tmurno vrijeme nisu spriječili služenje Svete Mise zadnje nedjelje u listopadu, točnije 28. listopada 2012. godine. Vjernici su kao i prethodnih nedjelja normalno došli na misu, što posebno raduje našeg župnika vlč. Ivana Vugrinčića koji mise u Preseki služi od dolaska u našu župu daleke 1976. godine. Kaže naš velečasni da je jedino rekao ljudima da će služiti mise u Preseki pod uvjetom da će ljudi dolaziti na mise. Evo proteklo je dobrih 35 godina, a mise se u Preseki služe počevši od prvog proštenja u čast Sv. Florijana (krajem mjeseca travnja ili početkom svibnja), pa a isto tako i prijateljima vatrogavstva na podršci. DVD Gornja Dubrava je ove godine sudjelovalo na 15 manifestacija u krugu Općine Štrigova-Gornji Mihaljevec i izvan tog područja. Vjenceslav Golub DVD Gornja Dubrava i DVD Martinuševec ponovo su organizirali hodočašće u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistirici, gdje je 20. svibnja 2012. godine održano 13. Vatrogasno hodočašće. U 10,30 sati kod Hotela Kaj u Mariji Bistrici formirala se povorka vatrogasaca iz cijele Hrvatske, koja je krenula prema crkvi blaženog Alojzija Stepinca. U 11 sati pozdravljeni su svi vatrogasci, a predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice zahvalio je svima koji su se odazvali hodočašću povodom dana svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Zazvao je njegov blagoslov, kao i blagoslov Majke Božje Bistričke na sve vatrogasce u pogibeljnim i opasnim poslovima kojima se bave. Nakon uvodnih govora odpočelo je središnje Misno slavlje, poslije kojeg je povorka vatrogasaca krenula tragom križnog puta. Zahvaljujem svim članovima DVD-a Gornja Dubrava i DVD-a Martinuševec na sudjelovanju u hodočašćenju, te svim mještanima Gornje Dubrave i Martinuševca koji nas prate na putu u Mariju Bistricu svake godine. Vjenceslav Golub sve do kraja listopada. Mise započinju u 9 sati, osim proštenja, kada počinju u 10,30 sati. Važno je napomenuti da naš župnik nije obavezan služiti mise u Preseki, osim na dva proštenja tijekom godine. Vjernici sa ovog područja, koje gravitira Preseki, su zahvalni našem župniku na tome. A često se i znalo desiti kako naš župnik kaže da je u Preseki više ljudi na misi nego na ranoj misi u župnoj crkvi. Još jednom veliko hvala našem velečasnom na nesebičnom trudu u slavljenju svete Mise, jer je za mnoge vjernike sveta Misa najveća dragocjenost koju kršćani katolici imaju. Josip Petković MIHALOVČAN 32 KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA NK JEDINSTVO Sezona 2012. - jesen: Seniori: Damir Angel, Denis Bistrović, Marin Borko, Mario Fujs, Dejan Golub, Matija Horvat, Siniša Kocen, Mišo Krumpić, Saša Krumpić, Mihael Ladić, Damir Mikulan, Go- Nakon dobrog jesenskoga dijela prvenstva pokazali smo dobru igru i u proljetnom dijelu sezone 2011./2012. te smo na kraju osvojili 3. mjesto od 16 ekipa i time dokazali da nismo slučajni zalutali putnici u II. Međimurskoj ligi – Zapad. Treba ipak napomenuti da se u ovoj ligi igra puno kvalitetniji i dinamičniji nogomet, dolaze kvalitetniji suci (ako to žele dokazati), a i gledatelji imaju puno više od igre i dobrih PROSINAC 2012. ran Mikulan, Marko Miljančić, Darin Moharić, Dejan Novak, Denis Novak, Mario Novak, Nenad Novak, Romeo Panić, Rajko Plantak, Robert Smolković, Mihael Ter, Roman Trtinjak i Marko Vuk. Trener: Roman Trtinjak. prilika, što dokazuje njihov veći odaziv u odnosu na godine kada smo se borili u nižoj ligi. Moramo pohvaliti i mlađe uzraste, mlađe pionire i pionire, na zalaganju i dobrim igrama, mada njihovi rezultati nisu vrhunski, tako da su bili na kraju prvenstva 8. svaki u svojoj skupini od 10 ekipa. Nakon kratke stanke od mjesec dana krenuli smo s dobrim rezultatima u Kup Pioniri: Mario Cmrečnjak, Mario Fic, Emanuel Flinčec, Kristijan Horvat, Matija Horvat, Matija Jakopić, Nikola Kolman, Ivan Ladić, Dejan Lesničar, Josip Novak, Mario Novak, natjecanju Međimurskog nogometnog saveza, kao i u prvenstvenim utakmicama. U Kupu smo pobijedili Hajduk iz Brezja i Slobodu iz Mihovljana, te smo ušli u šesnaestinu finala Kupa NSM. Kao i prije dvije godine, dalje od šesnaestine finala nismo uspjeli. Ovog puta nam se ispriječio hrvatski trećeligaš Međimurje. Mada su dečki iz Čakovca drugo poluvrijeme imali dosta problema s nama, pa su loptu često slali v Filip Posel, Matija Srša, Neven Srša, Valmir Šumoli, Patrik Tomašić, David Zadravec i Matija Zadravec. Trener: Goran Mikulan. PROSINAC 2012. KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA MIHALOVČAN 33 kuruzo i v šumo, na kraju smo im ipak morali čestitati na pobjedi. U nastavku prvenstva pokazali smo da prošlosezonski rezultati nisu bili slučajnost, te se i dalje borimo za što bolje pozicije za vrh tablice. Naši mlađi pioniri i pioniri završili su jesenski dio sezone, svaki u svojoj skupini na 7. mjestu. Pošto su obje naše ekipe jedne od najmlađih u skupinama, njihovo vrijeme s dobrim rezultatima tek dolazi. Dočekali smo i to! Dugo smo čekali, možda smo dobili među posljednjima, ali to sada više nije važno, više se ne moramo sramiti, više se ne moramo crvenjeti kad nas netko pita gdje može otići na WC. Konačno! Naša Općina porušila je stari i sagradila novi sanitarni čvor između streljane i svlačionica. Sad sve te manifestacije koje se održavaju u Parku mladosti, poput Dana lipe, nogometnih utakmica, turnira u streljaštvu, raznih političkih druženja i ostalo imaju zeleno svjetlo. Moramo se također zahvaliti Općini što nam je uz sanitarni čvor sagradila i priručno skladište za potrebe našeg Kluba. Skladište nam je od velike koristi jer smo prije morali koristiti gostujuću svlačionicu kao skladište i svaki put kad bi se održavala neka utakmica, trebalo je sve iznositi ispred svlačionica, te provjetravati svlačionicu, a po odigranoj utakmici opet sve to vratiti unutra. Općina je također organizirala iskop zemlje ispred svlačionica i do- voz šljunka, dok je ostali dio, materijal i posao postavljanja tlakovaca bio riješen od strane Kluba. U prostoriji za sastanke obnovljeni su stolovi i klupe, obojani su zidovi, zamijenjena rasvjetna tijela i peć, te postavljene podne pločice, dok su u hodniku i svlačionici obojani zidovi. Od sad nam naše prostorije izgledaju puno ljepše i toplije. Zahvaljujemo se svima koji su nam pomogli kako materijalom, tako i svojim dobrovoljnim radom. 61 igrač i uprava Kluba želi svim žiteljima naše Općine, te svim simpatizerima našeg Kluba, čestit Božić i sretnu Novu godinu. Mlađi pioniri: Dominik Bogdan, Kevin Alexander Branda, Marsel Branda, Niko Branda, Teo Branda, Davor Cmrečnjak, Kevin Čeh, Anton Doničar, Dino Ferlin, Michael Jelinek, Alex Robi Zadravec Mauko, Leon Novak, Mateo Novak, Rafael Ramić, Mateo Sternad, Andrej Vabušek, Matija Vabušek, David Vugrinec i Martin Vuk. Trener: Goran Mikulan. zervnoj klupi čekali svoju priliku da zablistaju. (fk) BUDUĆNOST NK DUBRAVČAN Dok su se oni iskusniji borili za što bolji rezultat na terenu, juniori NK Dubravčana s nestrpljenjem su na re- MIHALOVČAN 34 PROSINAC 2012. KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA III. i IV. HRVATSKA ŠAHOVSKA LIGA POREDAK III. HŠL-e Glavni cilj nastupa u III. ligi za ovu godinu bio nam je ostanak u toj ligi. Mjesto Naziv ekipe Gam. + = - MB Bod. Zato smo malo pojačali sastav na način 13 33 1. ŠK “Mursko Središće” M. Središće 9 5 3 1 da smo na prvu ploču doveli Varaždin12 32 2. ŠD “Međimurje” Čakovec 9 5 2 2 skog majstorskog kandidata Alberto Maltara. Koliko nam je taj potez bio ŠK “Gor. Mihaljevec” G. Mihaljevec 12 29 3. 9 5 2 2 dobar govori i činjenica da se nismo 11 30 4. ŠK “Strahoninec” Strahoninec 9 4 3 2 uopće borili za nekakav ostanak u ligi, 10 30 5. ŠK “Sloboda” Mihovljan 9 4 2 3 već za sam vrh tablice. Zauzeli smo odlično 3. mjesto sa 12 bodova, što je 9 26 6. ŠŠK “Mladost” Varaždinske Toplice 9 3 3 3 svakako do sad najveći uspjeh senior7 24½ 7. ŠK “Stridon II” Štrigova 9 2 3 4 ske ekipe Gornjeg Mihaljevca. Odigrali 7 21 8. ŠK “Pretetinec” Pretetinec 9 2 3 4 smo neriješeno sa Čakovcem i Strahonincem, dok smo minimalno poraženi 5 23 9. ŠK “Goran” Lopatinec 9 1 3 5 od Murskog Središća i Mihovljana. 4 10. ŠK “Nikola Zrinski” G. Kuršanec 9 2 0 7 21½ Sve ostale mečeve smo dobili. S ovim sam vrh tablice, uvijek je potrebno i nešto malo sportske sreće. smo rezultatom izuzetno zadovoljni, ali Druga ekipa nastupila je u IV. ligi gdje je u konkurenciji 9 ostaje i činjenica da mečevi koje smo izgubili do samog kraja nama su se smiješili, a onda ipak otišli u drugom smjeru. Za ekipa sa 3 boda zauzela 8. mjesto. Brzopotezno ekipno prvenstvo Međimurja - 2012 Ovo je natjecanje koje se po prvi puta organiziralo u Međimurju. Igralo se 2. rujna u Malom Mihaljevcu, u seoskom turizmu „Kneja“. Nastupilo je ukupno 12 ekipa, a mi smo nastupili sa dvije ekipe. Prva ekipa nanizala je puno pobjeda, te na kraju zauzela visoko 5. mjesto sa osvojenih 14 bodova. Druga ekipa zabilježila je nešto skromniji rezultat, plasiravši se na 11. poziciju. Poredak ekipnog brzopoteznog prvenstva Međimurja Mjesto 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Naziv ekipe ŠK “STRIDON” Štrigova ŠK “STRAHONINEC” ŠD “MEĐIMURJE” Čakovec ŠK “MURSKO SREDIŠĆE” ŠK “G. MIHALJEVEC” ŠK “SLOBODA” Mihovljan ŠK “STRIDON II” Štrigova ŠK “PRETETINEC” ŠK “DINAMO” Palovec ŠK “NEDELIŠĆE” ŠK “G. MIHALJEVEC II” ŠK “MIKLAVEC” 1 2 1 1 ½ 2 ½ 0 1 0 0 0 2 3 4 5 6 7 8 9 4 5 5 5 5½ 4 5½ 6 3 4 4 4 3 4½ 5½ 3 5 2½ 3½ 5½ 4½ 3 2 5 4 3½ 3½ 1½ 4 2 2 3½ 5 5½ 2½ 4½ 2 2 4 3 4 4 ½ 3 1½ 1 2½ 3 4½ 3 2 1 2 1½ 4 1½ 3 1 3 2 ½ 2½ ½ 2 1 1 3 2½ 1½ ½ 1½ 2 1 2 2 3 1½ 2 ½ 3 1 2 2 1 3 2 1 ½ 10 11 12 MB 22 6 6 6 18 5 4½ 5 5½ 4 5½ 16 16 4 4½ 4 14 4 4½ 4 13 5 4 5 10 5 5½ 3 7 3 3 4 6 5 3½ 3 5 4 5 4 2 4 1 1 2 Bod. 58 44½ 43 37 38 35½ 32½ 25 24 22 21 15½ PROSINAC 2012. KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA MIHALOVČAN 35 Kadetska B liga Da imamo izuzetno talentirane mlade šahiste dokazuje rezultat u kadetskoj B ligi. U konkurenciji 28 ekipa osvojili su uvjerljivo 1. mjesto! Od 9 mečeva, nanizali su 6 pobjeda, 3 neriješena rezultata, i naravno, bez poraza. Ovim su se rezultatom plasirali među najbolje Hrvatske ekipe, u kadetsku A ligu. Bravo za naše kadete! Kadetsko prvenstvo Međimurja - 2012. 1. Otvoreno kadetsko prvenstvo Međimurja Šahovski savez Međimurja organizirao je veliko kadetsko natjecanje u Toplicama Sv. Martin koje je trajalo od 16. do 18. studenog. Okupili su se mladi šahisti iz čitave zemlje, ukupno njih 70, te se slobodno može kazati da je turnir bio po snazi na razini državnog natjecanja. Igrala su se dva odvojena turnira, do 13 i do 16 godina. Naš klub zastupali su Marin i Matija Zadravec obojica na turniru do 16 godina, jer je taj turnir bio mnogo jači iako je Matija imao još pravo igrati i do 13 godina. Matija je igrao odlično, stalno u vrhu tabele, na kraju se čak borio za prvo mjesto, ali je taj meč izgubio, te sa 4,5 bodova osvojio 5. mjesto, te bio nagrađen kao najbolje plasirani igrač iz Međimurja. Marin je postigao nešto skromniji rezultat osvojivši 2,5 boda te 20. mjesto na tabeli. Mihovljan je bio domaćin kadetskog prvenstva Međimurja koje se odigralo od 8. do 10. lipnja. Nastupio je ukupno 21 igrač, od čega četvorica naših. Najbolje plasirani bio je Matija Zadravec koji je u grupi do 13 godina osvojio 3. mjesto. Također, treći je bio i David Vugrinec u grupi do 11 godina gdje se još natjecao i Jan Kos, dok je Marin Zadravec bio 5. u grupi do 16 godina. Brzopotezno prvenstvo Međimurja 2012. U Nedelišću je 8. srpnja odigrano brzopotezno prvenstvo Međimurja. Nastupilo je ukupno 40 šahista. Igralo se u 11 kola, a prvo mjesto je osvojio Saša Vidović iz Štrigove. Saša Stanković zauzeo je solidno 8. mjesto sa 7 bodova, te je bio naš najbolje plasirani igrač. Vrijedno je istaknuti kako je Matija Zadravec bio najbolje plasirani kadet na ovom natjecanju, te je za taj uspjeh bio posebno nagrađen. Otvoreno brzopotezno prvenstvo Gornjeg Mihaljevca - 2012. Šahovski klub „Gornji Mihaljevec“ svake godine aktivno sudjeluje u organizaciji općinske manifestacije „Dani lipe“. Ove smo godine organizirali Otvoreno prvenstvo G. Mihaljevca na kojem je igralo čak 43 šahista. Turnir je bio brzopotezni u 13 kola, a pobijedio je štrigovski FM, Saša Vidović sa 11,5 osvojenih bodova. Naš najuspješniji predstavnik bio je Ivan Žganec sa 7,5 bodova, te je zauzeo 11. mjesto. Ovo je rado posjećen turnir od velikog broja šahista iz više županija, tim više jer kao dobar domaćin za sve sudionike osiguravamo nagrade naših sponzora, butelje naših vinogradara, a s turnira nitko ne odlazi ni gladan ni žedan. S. Stanković MIHALOVČAN 36 KLUBOVI, UDRUGE, DRUŠTVA PROSINAC 2012. PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA OPĆINE GORNJI MIHALJEVEC Prema Statutu Matice umirovljenika Hrvatske i Udruge umirovljenika Međimurske županije koje su osnovane prije 65 godina, samostalna podružnica umirovljenika mogla se osnovati kad je imala najmanje 150 članova. Ti uvjeti su ispunjeni 1999. godine kada je osnovana Podružnica umirovljenika Općine Gornji Mihaljevec. Njezin prvi predsjednik i jedan od osnivača je bio Lovrec Stjepan iz Gornjeg Mihaljevca. Uz gospodina Lovreca među prvim članovima koji su zaslužni za našu podružnicu su Martan Dragutin, Branda Julijana, Horvatić Katarina, Horvatić Mirko, Horvat Stjepan, Mikulan Stjepan, Herjavec Elizabeta, Polanec Roman i drugi. Gospodin Lovrec Stjepan je bio predsjednik gotovo osam godina, kada se zbog bolesti povukao sa mjesta predsjednika podružnice. A njega je do Skupštine zamjenjivao Polanec Roman. Na toj skupštini je za predsjednicu izabrana Nada Lovrec iz Gornjeg Mihaljevca. Danas naša podružnica broji 273 člana i niže lijepe uspjehe i rezultate. Znamo da je cilj rada u podružnici briga za žitelje treće životne dobi. Uz posjetu našim bolesnim članovima, imamo organizirano mjerenje krvnog tlaka i šećera, i naravno neizostavna druženja, izleti i takmičenja. Znamo da je financijska situacija kako u našoj državi tako i kod naših članova sve teža ali unatoč tome mi smo u ovoj godini uspjeli organizirati tri prekrasna izleta. Prvi izlet 17. 03. je bio u Daruvar i Daruvarske toplice. Naš drugi izlet nadam se da vam je još u sjećanju je izlet 19. 05. na Brijune. Naš treći izlet je bio 01. 09. na Slapove Krke i grad Šibenik. Ove godine još planiramo jedan izlet, ali kako znamo izleti ovise o vremenu i o broju zainteresiranih članova za izlet. Planiramo izlet na Božićni sajam u Zagreb i „Božićna bajka“ na seosko imanje obitelji Salaj u Čazmi. Naravno bilo je organizirano jedno kupanje u toplicama Sv. Martin. Na takmičenjima kao što sam i spomenula bili uspješni i ukupno smo osvojili devet pehara i 10 medalja što znači da smo na svakom takmičenju osvojili po neki pehar i medalju. Ovo je zaista rezultat vrijedan svake pohvale. U nadi da će nam i iduća godina biti tako uspješna svim našim članovima i svim žiteljima naše Općine želim uspjeh zdravlje i sreću u 2013 godini. Nada Lovrec PROSINAC 2012. eTwinning – projekt povodom Europskog dana jezika OŠ Gornji Mihaljevec se već niz godina uključuje u obilježavanje Europskog dana jezika (26.rujna). Ove godine je u školi posebno ozračje jer se sudjeluje u eTwinning – projektu pod nazivom Happy European Day of Languages 2012. U projekt je uključeno 86 škola iz čitave Europe, pa i nekih drugih zemalja van Europe u kojima je službeni jezik francuski. Cilj projekta je bio svim školama poslati razglednicu mjesta i jedinstvenu poruku na materinjem jeziku kojom se predstavlja svoj jezik, školu i mjesto. Učenici od 5. do 8. razreda su tako pisali ove poruke, ŠKOLA a i izradili su prvu raglednicu općine Gornji Mihaljevec, pod vodstvom svojih učitelja njemačkog jezika, Marte Lončar – Vinković i Gorana Mikulana. Moramo napomenuti da je učenicima bilo vrlo zanimljivo pakirati poštu i pisati adrese, a još je veselije bilo kad je pristizala pošta u školu. Tako smo dobili razglednice iz Njemačke, Velike Britanije, Finske, Turske, Španjolske, Norveške, Islanda i drugih europskih zemalja. Iz dalekog svijeta su stigle razglednice sa Tahitija, iz Gvajane i Reunion Islanda, otočne države u Indijskom oceanu. Nakratko smo otputovali van granica svoje države, pa čak i kontinenta i vratili se pomalo zaboravljenom načinu komuniciranja među ljudima. U školi su sve razglednice i poruke izlo- MIHALOVČAN 37 žena na panoima u hodnicima i privlače pažnju učenika i djelatnika škole, ali i svih onih koji dolaze u našu školu. Biti će upriličena i izložba poštanskih markica iz zemalja sudionica projekta. NOVE RAZGLEDNICE NAŠE OPĆINE Za sudjelovanje u eTwinning projektu povodom Europskog dana jezika 2012., bile su nam potrebne razglednice Općine Gornji Mihaljevec. Kako takvih nije bilo, posla su se prihvatili djelatnici i učenici OŠ Gornji Mihaljevec i to učitelj Goran Mikulan i učenik 8. razreda Emanuel Flinčec. Tako je nastalo desetak različitih foto – razglednica na kojima su prikazane važne ustanove, gospodarske djelatnosti i krajolici naše Općine. Na svakoj od njih se također nalazi i šahovnica ili grb naše domovine. Te su razglednice poslane širom svijeta u sklopu spomenutog projekta i na taj način su predstavile našu školu, općinu i domovinu u svijetu, pa se nadamo da će u suradnji s Općinom naći put i do vaših domova. Marta Lončar - Vinković KRALJICA VOĆA U STARINSKOM RUHU Pod ovim naslovom krije se izložba starih sorti jabuka u Osnovnoj Školi Gornji Mihaljevec. Naš kraj bogat je voćnjacima i sve se više ljudi odlučuje za vlastitu proizvodnju jabuka i raznih proizvoda od jabuka (octa, čipsa, kompota, soka i dr.). Uz nasade novih voćaka, često zna zalutati i pokoja stara jabuka, koja ostane neubranih plodova. Upravo nas je ta činjenica potaknula na prikupljanje starih sorti jabuka iz voćnjaka naših učenika i njihovih rođaka i susjeda. Prikupilo se 20 sorti od kojih su brojinije bile: mušanjke, bobovec, kanada, pogačnica, jonathan, božičnica, krolovčica i dr. Jabuke su prikupljali učenici svih viših razreda, učenici sedmih razreda su odredili točne nazive uz pomoć učiteljice biologije Monike Cindrić, a izložbu su postavile povodom Svjetskog dana jabuka (20.10.) učenice 5. razreda, uz pomoć učiteljica Marine Mrazović, Monike Cindrić i Jasmine Balog. Želja nam je da voćari uvide potencijal starih sorti, pa da i njih uvrste među svoje nasade, jer je sve više poklonika zdrave hrane koji traže netretirane plodove, a stare sorte su upravo takve. Dodite posjetiti našu izložbu tokom narednih dana i uvjerite se u bogatstvo koje pruža Kraljica voća! Monika Cindrić, prof. MIHALOVČAN 38 ŠKOLA PROSINAC 2012. OSNOVNA ŠKOLA GORNJI MIHALJEVEC OPET MEĐU NAJBOLJIMA Filmska grupa OŠ Gor. Mihaljevec i ove je godine među najboljima na čak tri filmska festivala. U jakoj konkurenciji, među velikima , odnosno autorima filmova koji se poluprofesionalno ili čak profesionalno bave filmom, mali filmaši, u čijem sastavu su Leon Novak, Nikola Gregorinčić i Matija Zadravec, ušli su u natjecateljski dio 10. Gastro film festivala Osijek, koji se održao 08. 09. 2012. godine u Osijeku, osvojivši sve simpatije publike filmom Međimurska zlevenka. Mjesec dana nakon spomenutog festivala, na 50. Reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece u Zadru, održanoj od 04. do 07. 10. 2012., isti filmaši, ali filmom MIT… je razbijen, bili su još uspješniji. U konkurenciji od 96 selekcijski odabranih filmova, MIT… je razbijen osvaja 2. mjesto po odluci dječjeg žirija, a dva tjedna poslije, u Dubrovniku, na međunarodnom filmskom festivalu djece i mladih ( od 10 – 20 godina) DUFF-u, održanom od 17. do 21. 10. 2012., od 122 filmska rada koja su pristigla iz 15 – ak zemalja Mediterana, selekcijski žiri odabrao je njih 45 koji su ušli u natjecateljski dio programa festivala, među kojima i film filmske grupe OŠ Gornji Mihaljevec, MIT… je razbijen. Sama spoznaja da smo ušli u natjecateljski program značila je veliki uspjeh grupe, koja radi tek petu godinu, a najbolja vijest nas je zatekla na povratku kući iz Dubrovnika. Zbog dalekog puta i loše autobusne veze nismo bili na proglašenju pobjednika i zatvaranju festivala, pa smo tokom putovanja primili poruku na mobitelu da smo osvojili specijalnu nagradu stručnog žirija koji je odlučivao o pobjednicima. Time je postignuti uspjeh postao još veći. Vodit. filmske grupe, Ljubica Ž. - Horvatić OSNOVNA ŠKOLA GORNJI MIHALJEVEC šk. god. 2012./13. Školska god. 2012./13. započela je 3. rujna 2012. god., a završava 14. lipnja 2013. god. Nastavna godina ustrojena je u dva polugodišta: - I. polugodište traje od 3. rujna do 21. prosinca 2012. god. - II. polugodište traje od 14. siječnja do 14. lipnja 2013. god. Učenički odmori traju: - od 24. prosinca 2012. god. do 11. siječnja 2013. god. – zimski odmor - od 25. - 29. ožujka 2013. – proljetni odmor - od 17. lipnja – ljetni odmor Ove školske godine školu polazi 150 učenika u 9 razrednih odjela, od toga 66 učenika je u razrednoj, a 84 učenika u predmetnoj nastavi. Ove godine imamo 122 učenika putnika. Više o radu škole kao i svim događanjima u školi možete pročitati na Web stranicama škole: http://os-gornji-mihaljevec.skole.hr Ravnateljica škole Karmen Sklepić VELIKI USPJEH UZ KLOPOTEC Od 15. do 17. listopada je u Primoštenu održana 24. državna smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske. U tom se živopisnom dalmatinskom mjestu okupilo oko 80 učeničkih zadruga, koje su izložile svoje radove. Osim izložbe radova, koja se ne vrednuje jer su se tu okupile samo najbolje plasirane zadruge iz svih županija, na smotri se prezentiraju istraživački radovi zadruga koje se žele predstaviti takvim načinom rada. Taj oblik predstavljanja podliježe strogoj kontroli i ocijeni Državnog izbornog povjerenstva. Smotra je održana u hotelu Zora nadomak središtu grada. Učenička zadruga Klopotec iz Osnovne škole Gornji Mihaljevec za 24. je smotru prijavila istraživački rad pod nazivom Djelovanje prirodnih gnojiva na visinu prinosa tikvi golica. Nakon stroge selekcije, Državno izborno povjerenstvo između pristiglih istraživačkih radova odabralo je 10 najboljih. Među njima je bio i rad Učeničke zadruge Klopotec. Rad su kvalitetno prezentirali mladi zadrugari Nikola Lovrec i Karlo Jambrović, učenici petog razreda. U vrlo jakoj konkurenciji radova iz devet osnovnih škola, te jednog iz srednje škole, istraživački rad naše učeničke zadruge osvojio je odlično treće mjesto u državi. Pošto uzgoj bundeva baziramo na biološkom uzgoju, mladi su zadrugari istraživali koje od nama dostupnih bioloških gnojiva će dati najbolje rezultate u prinosu tikvi golica. Koristili su stajsko gnojivo, kompost i gnojnicu od raznog bilja. Promišljen, uporan i mukotrpan rad naših zadrugara urodio je plodom, osvojenim trećim mjestom. Primoštenska je smotra, osim velikog uspjeha za nas bila i učilište, velika pozornica noviteta, zanimljivih rješenja postojećih proizvoda, novih ideja i marketinških rješenja. Sve to je bilo popraćeno i dobrim emocijama kojim je obdaren Dobri duh zadrugarstva. Na kraju iskreno čestitam i zahvaljujem svim mladim zadrugarima bez čijeg predanog rada ne bi bilo uspjeha. Voditeljica učeničke zadruge Klopotec, učiteljica Nada Panić PROSINAC 2012. MIHALOVČAN 39 ŠKOLA Zaštita prirode i smanjenje onečišćenja okoliša zadatak je svih nas. Upravo zbog toga osnovana je svjetska mreža Project Earth za brigu o okolišu, kojoj je cilj povezati škole, nastavno osoblje i učenike cijelog svijeta u nastojanju rješavanja problema okoliša. U proljeće 2012. godine raspisan je natječaj za eko projekte kojima bi se potaknulo djecu od 4-16 godina iz cijelog svijeta da se uključe u projekte kojima bi se utjecalo na smanjenje onečišćenja. U Project Earth uključilo se 2448 vrtića, klubova, osnovnih i srednjih škola iz 119 država svijeta. Prijavljeno je 2650 projekata. Između ovoliko prijavljenih projekata našao se i projekt sadašnjeg 3. razreda OŠ Gornji Mihaljevec. Tijekom prošle školske godine u 2. r proveden je cjelogodišnji projekt pod radnim nazivom Praćenje vremena raspada nepravilno odloženog otpada u prirodi u kojem su sudjelovali svi učenici i učiteljica Silvija Soldat. Tema je bila iz područja ekologije i onečišćenja okoliša. PROVOĐENJE ISTRAŽIVANJA: 1. dio - rujan 2011. OPIS: U školskom vrtu kraj ograde Project Earth u OŠ Gornji Mihaljevec iskopali smo rupu veličine oko 1 m² i duboku oko 30 cm. U nju smo položili različite vrste organskog (bio) otpada: lišće, bundeva, jabuka, kora krumpira, kora drveta, te komunalnog otpada: papirnata vrećica, najlon, plastična čaša, platno, keramika, metal i gumu. Nakon toga smo otpad prekrili slojem zemlje i uredili okoliš. Ovako odložen otpad ostao je nedirnut do 2. dijela istraživanja u travnju 2012. 2. dio - travanj 2012. OPIS: U školskom vrtu smo otkopali odloženi otpad u rujnu. Otpad koji smo pronašli nerazgrađen/neraspadnut fotografirali smo i očistili tlo od otpada. Na mjestu istraživanja posadili smo drvo - kovrčavu vrbu. Nakon povratka u razred razgovarali smo o istraživanju, usporedili naše rezultate s pretpostavkama s početka istraživanja i podacima koje smo pronašli u tiskanim izvorima i elektroničkim medijima, te napravili sažetak istraživanja i izveli zaključak. Ovim istraživanjem došli smo do praktičnih saznanja koje učenici mogu primijeniti u svakodnevnom životu. Uočavajući negativne posljedice nepravilno odloženog otpada, učenici mogu djelovati pozitivno na druge ljude i okolinu, te na taj način pokušati i pozitivno utjecati na očuvanje prirode u budućnosti. Sadnjom kovrčave vrbe željeli smo očuvati prirodu i urediti okoliš naše škole i za buduće generacije. U travnju smo obilježili Dan planete Zemlje i prezentirali svoj projekt učenicima naše škole. Uključili smo i nekoliko drugih aktivnosti i učitelja, preveli cjelokupni projekt na engleski jezik i prijavili projekt. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nam pomogli. Središnja svečanost izbora najboljeg projekta iz svake države održala se 5. lipnja 2012. u Rio de Janeiru, a predvodio ju je Maurice Strong, tajnik Earth Summita i viši savjetnik za konferencije održivog razvoja. Njegova je poruka svima: „Projekt Zemlja – Project Earth spaja našu mladost u globalnu zajednicu. Web stranica služi kao inkubator ideja i rješenja kako bi se omogućilo ovoj generaciji pridonijeti tome da naš planet bude održiv za sve buduće generacije.” Na nama je zadaća da i u budućnosti radimo na ovakvim projektima, štitimo prirodu i život jer nama i našoj školi bila je čast sudjelovati u ovom svjetskom projektu. Silvija Soldat, dipl. uč. RN VAŽNO ZLATNI KLAS – OTROVANEC Na završni izlet ove smo godine pošli bez roditelja, samo sa svojim tetama i prijateljima iz Ringišpila i bilo nam je NAJ! Prekrasno seosko imanje oduševilo nas je mnogim neobičnim predmeti- ma i domaćim životinjama. Pogledali smo kako se nekad kovalo željezo, posjetili starinsku kućicu, popapali finu užinu, provozali se u kolima… Vrhunac zabave bilo je jahanje na konju, ne onom drvenom, već pravom! Juhu! Informacije o upisu djece u vrtić i novom zakonu prema kojem priprema u godini prije polaska u školu postaje obavezna, možete dobiti svakim radnim danom od 8 do 15 u DV Zipka, Gornji Mihaljevec 16, 40306 Macinec. Slavlje individualnih rođendana najveće je veselje u vrtiću – pušu se svjećice, pjeva se i pleše, a slavljeniku nacrtamo i pokoji lijepi crtež za uspomenu! Novost je također da smo uveli promjene u naš jelovnik koji smo prilagodili HACCP sustavu. Sve fotografije, novosti i obavijesti također možete pratiti na našoj Facebook stranici – Vrtić Zipka. MIHALOVČAN 40 VRTIĆ PROSINAC 2012. ZAVRŠNA SVEČANOST – OPROŠTAJ OD PREDŠKOLARACA Kao i svake godine, pred sam početak ljeta, oprostili smo se od svojih prijatelja koji će početkom jeseni krenuti u prvi razred. Nismo tužni jer ćemo ih često viđati na igralištu kamo JESENSKA SVEČANOST & ROĐENDAN Jesensku svečanost i već 4. rođendan našeg vrtića (kad li je to prošlo?) proslavili smo već tradicionalnim puhanjem svjećica na torti koju smo sami spremali. Naravno, bilo je tu i delicija druge vrste, one voćne, zdrave (i poneka nezdrava grickalica, al’ o tome šutimo!). A da ne bude sve kao prijašnjih godina, ovog su puta tete za nas izvele predstavu. Uživali smo u njihovoj izvedbi Ježeve kućice. Bravo! nam rado navrate, kako je pokazala praksa prijašnjih godina. Nakon prigodnog programa nastavili smo druženje uz grickalice i ples. ŠTO JE NOVO U DJEČJEM VRTIĆU ZIPKA? Početkom listopada počeli smo sa redovitom predškolskim programom u koji je uključeno 16 mališana. Radni listovi i crtančice marljivo se ispunjavaju svaki dan grafomotoričkim vježbama. Dane u tjednu, godišnja doba, brojeve, oblike, prostorne, vremenske i količinske odnose i još mnogo toga drugog svladavamo bez ikakvih prepreka! (rž) UPALIMO MOTORČIĆ, POKRENIMO KOTAČIĆ, Vesela i edukativna predstava našeg PRONAĐIMO JESENJI OBLAČIĆ starog prijatelja Šarenog svijeta iz Zagreba. Pogledajte slike i znat ćete zašto ga uvijek rado viđamo u Zipki… PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA MIHALOVČAN 41 NEGDANJA OSNOVNA ŠKOLA PRESEKA Stariji mještani Prhovca, Preseke, Badličana, ali i šire okolice, dobro se sjećaju negdanje Osnovne škole u Preseki. Ta škola se nalazila na području Prhovca, a sa radom je počela u poratnim godinama nakon Drugog svjetskog rata. Prve generacije osnovnoškolaca već su pohađale nastavu, kada je nastankom tadašnjih Mjesnih kotara škola preimenovana u Osnovnu školu Preseka, gdje je bilo i središte kotara. Kasnijim teritorijalnim ustrojstvom kotar se preimenovao u Mjesnu zajednicu, ali je u nazivu škole još uvijek ostala Preseka, bez obzira što se škola, ili Hataram, kako bi rekli stariji ljudi, zapravo nalazi na području naselja Prhovec. Godine 1965. i ja sam krenuo u spomenutu školu. Osnovnoškolsko obrazovanje u Osnovnoj školi Preseka obuhvaćalo je četiri razreda. Oko škole bilo je veliko dvorište sa bunarom i vrtom, a školsko zemljište prostiralo se sve do potoka. Unutarnji dio zgrade sastojao se od veće prostorije koja je služila kao učionica, manje prostorije u kojoj je bila kuhinja i spavaonice za tadašnje učitelje. Pošto u ono vrijeme na ovom području nije bilo opskrbe električnom energijom, sprovedena je iz susjedne Slovenije, točnije iz Središća ob Dravi. U svojem albumu pronašao sam fotografiju treće generacije polaznika Osnovne škole Preseka, međutim ne sjećam se svih imena. Neki će se prepoznati i sami, a navest ću one koje obzirom na vrijeme koje je prošlo, još uvijek mogu prepoznati. Slijeva na desno sjede Zlatko Hriberšek, Darinka Lovrec, Ljiljana Lovrec, učiteljice se ne sjećam imenom, a pored nje je Željko Cecarko. U drugom redu se prvih troje ne mogu sjetiti imenom, četvrti je Franjo Škvorc, a preostaloj trojici također više ne znam ime. U zadnjem redu gore smo Franjo Hunjadi, Slavko Komar i ja, Franjo Horvat. Pronašao sam i fotografiju četvrta gene- racije, na kojoj se s lijeva na desno nalaze Željko Cecarko, sljedećih četvero se ne sjećam, a zatim slijedi Milena Posel kao predzadnja, dok se posljednje osobe na fotografiji također ne sjećam. U drugom redu su Milena Posel, Franjo Horvat, dakle ja, sljedećih troje se ne sjećam, zatim Zvonko Logožar, Darinka Lovrec, Zdenka Rojko, Anica Rojko i Slavko Komar, a imena učiteljice se ne sjećam. Te dvije fotografije snimljene su 1967. i 1968. godine. Nadam se da će se oni koje nisam spomenuo naprosto zato jer se više ne sjećam svih imena, neće uvrijediti zbog toga i da će se sami prepoznati na fotografijama. Po završteku četvrtog razreda morali smo odabrati gdje ćemo dovršiti naše osnovnoškolsko obrazovanje, odnosno više razrede. Neki od nas krenuli su u Stanetinec, neki u Središće ob dravi, veći dio u Macinec, a neki u Gornji Mihaljevec. Oko 1975. godine Osnovna škola Preseka je zatvorena zbog nedostatka učenika, pa su djeca s tog područja upisana u Osnovnu školu Gornji Mihaljevec, a neki su otišli i u školu u Središće ob Dravi. Nakon nekog vremena objekat u kojem je bila škola kupila je jedna starija gospođa preuredila je i u njoj živjela do kraja svog životnog puta. I nakon toliko godina, dok danas prolazim kraj nje, naviru mi sjećanja iz davne 1968. godine, uspomene na ciku i viku, veselje i dječje glasove, te pregršt raznovrsnih igara. Svega se toga rado i sa sjetom prisjećam i pomalo žalim što i nove generacije nemaju priliku polaziti školu tamo gdje sam ja sa svojim školskim prijateljima stvarao uspomene. Franjo Horvat ČUDNA PAPRIKA Kako je suša ove 2012. godine pokazala svoju moć, jedva da su se naše povrtlarske biljčice uspjele održati živima na bogatom zemljanom tlu, uz zalijevanje velikom količinom vode. Čudom, u Gornjoj Dubravi kod obitelji Ladić jedna je biljčica paprike uspjela izniknuti između zidina, održati se, te izrasti u veliku biljku sa prelijepim plodovima. Koja nam to iznenađenja priroda sve sprema!? MIHALOVČAN 42 SA SVIH STRANA KOLINJE Kolinje, kako su zvali naši stariji, nekad se obavljalo izričito u krugu obitelji, sa najbližom rodbinom. S nadolaženjem zime i hladnijih dana, počinjala je i sezona kolinja. Ljudi bi se sastali u ranim jutarnjim satima, popili rakiju ili nešto drugo, te bi muški dio krenuo na klanje svinje. Nakon što bi glavni, kako su zvali, mesar koljač, uz pomoć nekolicine svojih pomoćnika, zaklao svinju, trebalo je skinuti kožu i poharati. Usljedilo je komadanje i obrađivanje mesa, a za to PROSINAC 2012. vrijeme žene su pripremale zajutrak, krop, kuhale pojedine potrebne sastojke za izradu kobasica i čurki ili krvavica, a njihov zadatak bio je i čišćenje crijeva upravo zaklane svinje, kako bi se i ona mogla dalje upotrijebiti kod prerade. Završetkom komadanja svinje domaćini bi sa svojim pomagačima sjeli, nešto popili, međusobno popričali ili čak zapjevali. Pošto se koristio svaki dio svinjskog komada, krenuli su na haranje glave, repa, nogu, a nakon toga na rezanje mesa za izradu kobasica i krvavica. U posljepodnevnim satima posao se polako dovršavao, a običaj i red je nalagao da svi ostanu na večeri. Nakon večere žene bi krenule u pospremanje, a muškarci uzeli karte i kartali bajer-šnaps sve do kasnih sati, uz koju čašicu vina. Danas kolinje izgleda nešto drugačije, nema velikog cjelodnevnog posla i druženja, a to ujedno znači i da je izumro jedan dio naše tradicije. U današnje vrijeme klanje svinja obavljaju uglavnom privatni mesari, koji svoj posao obave u roku sat vremena ili se meso kupuje u mesnicama. Isto tako, mnogi dijelovi životinje ostaju neiskorišteni, pa tako više skoro nitko ne koristi glavu, nogu, rep, želudac i ostalo, od čega su se nekad pripremala raznovrsna jela (hladentina, gulaš od želuca itd.). Moderno vrijeme i tehnološki napredak imaju mnoge prednosti, ali nažalost ujedno su i razlog izumiranja takvih starih običaja, tipičnih za naš kraj. U obiteljskom albumu pronašao sam fotografiju jednog pravog starinskog kolinja, u kojem su sudjelovali Franjo Hatlak, Stjepan Lesničar, te moj otac, Antun Horvat. Franjo Horvat SELJAČKI ŽIVOT Svojeg djetinjstva, dakle 60-ih godina 20. stoljeća, sjećam se vrlo rado. Bio je to, kao što je i danas, život na selu, ali je tada to izgledalo potpuno drugačije. Sve se obrađivalo ručno, oralo se s kravama i konjima, a motika je bio najčešći alat u rukama seljaka. Ustajalo se rano ujutro i već u cik zore kretalo se na polje u obavljanje poslova. Početkom proljeća kosci su naklepali svoje kose i ručno kosili travu, jedan iza drugoga. Odmarali bi samo među podnevnim satima, kad je bilo vruće i popodne je slijedio nastavak. Sijeno se sušilo i obračalo ručno, a kad je bilo suho, ručno se je naložilo na kola i zatim doma istovarivalo. Dolaskom sjetve uslijedili su neki drugi poslovi, ali isto tako bez pomoći strojeva i mehanizacije. Na redu je bila sadnja, okapanje, održavanje usjeva, a zatim berba i pospremane, te žetva, koja se također obavljala ručno. U ranim jutarnjim satima počela bi se kositi pšenica i vezati u snopove, a nakon što je bila otpremljena doma, polje se je obradilo još vršilicama, odnosno mlatilkama. Radilo se bez prestanka, ako je bilo potrebno i po vrućini, sve dok se posao nije dovršio, odnosno dok pšenica nije bila pospremeljena, a sjeno složeno. Dolazak jeseni značio je berbu kukuruza, lupanje i pospremanje, ali i berba svega ostalog što je seljak marljivo kroz cijelu godinu obrađivao: krumpira, repe, cikle, mrkve… Takav način rada je iziskivao veći trud i muku nego je to danas, kad nam je na raspolaganju sva mehanizacija i lakše nam je obrađivati poljoprivredne površine, ali su ljudi nekad imali više elana i sa voljom obavljali svakodnevne poslove. Uvijek su si međusobno pomagali i družili se makar pri obavljanju poslova, ali su znali naći vremena i za odmor i još neke druge poslove. Dolaskom mehanizacije, ali i općenito drugačijeg načina života, sve se izmijenilo. Poslovi se brže obave, ali ljudi su nezadovoljni i umorni od brzog tempa života, koji ne ostavlja baš previše vremena za odmor i druženje. URANIO PRVI SNIJEG Ove nas je godine snijeg iznenadio prilično rano, pa je nedjeljno jutro 28. listopada osvanulo snježno i bijelo. Ipak je najviše razveselio najmlađe, koji su pohitali van da bi uživali u zimskim radostima. Tako je i Luka Kralj iz Gornjeg Mihaljevca izradio prvog snjegovića ove zimske sezone. (lk) Franjo Horvat PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA MIHALOVČAN 43 PETA GODIŠNJICA (stoje) Nikola Trstenjak, Karlo Šimičić, Ivančica Sklepić, Barbara Tkalčec, Sara Srša, Marin Oreški, Darin Moharić, Dominik Jaklin Okupljanjem u osnovnoj školi Gornji Mihaljevec, u svibnju ove godine, generacija 2006./2007. obilježila je pet godina od završetka osnovne škole. Na satu razrednika prisjetili smo se nekoliko anegdota iz školskih klupa, podjelili nova životna iskustva, a druženje smo na- (sjede) Mario Novak, razrednica Lidija Novak, razrednica Gordana Polundak, Alen Petković stavili u kavani K Jeleni. Nažalost, suprotno očekivanome, odazvalo se malo bivših učenika, njih 10 od 25. Nadamo se da će za pet godina odaziv biti veći. Ivančica Sklepić Dana 09. lipnja 2012. godine, nakon 10 godina, sjeli smo u školske klupe, svatko na svoje staro mjesto, malo smo osvježili slatke uspomene i nestašne događaje, ali ubrzo su stigle drage nam razrednice: prof. Natalija Guterman-Vuk i ravnateljica Karmen Sklepić. Slijedila je prozivka učenika, baš kao i prije jednog desetljeća, ali s puno manje stresa i nervoze. Od tada 22 malih maturanata odazvalo se rekordnih 19. Svatko je ispričao svoju priču, pa smo krenuli prema restoranu Štefova klet, gdje se održavala daljnja svečanost. Uz glazbu, ples i smijeh zabavili smo se dugo u noć, u nadi da će sljedeći susret biti još brojniji. Na slici su: Dario Novak, Dejan Jularić, Danijel Veselko, Dražen Ladić, Aleksandra Pergar, Adrijana Komar, Denis Novak, Mihael Novak, Mario Pintarić, Sanela Petković, Ta- mara Horvat, Kristina Panić, Kristina Horvat, Monika Novak, Marko Branda, Melita Cmrečnjak, Matija Novak, Ljiljana Frišćić Andrea Lovrec OBLJETNICA MALE MATURE MIHALOVČAN 44 SA SVIH STRANA PROSINAC 2012. GENERACIJA MATURANATA 1997. Prednji red s lijeva – razrednice: Diana Fic, Sanja Jerosimić i Gordana Polundak, učenici: Smiljan Branda, Silvijana Petković, Jasmina Novak, Lidija Tkalec, Simona Hatlak, Tamara Posel, Katarina Zeman, Sanja Hribršek, razrednica Ljubica Žabek-Horvatić Stražnji red s lijeva: Danijel Novak, Natalija Cecarko, Smiljanan Jambrović, Petar Crnčec, Marijana Novak, razrednice: Davorka Borko, Bosiljka Marković, učenici: Sandra Čurin, Antonio Tomašić, Tomislav Cmrečnjak, Silvo Posel, Goran Mikulan, Bojan Polanec, Davor Golub, Denis Kos, Dejan Novak, Damir Novak, Danijel Karlovčec Generacija maturanata 1997. okupila se u večernjim satima 09. lipnja 2012. godine ispred OŠ Gornji Mihaljevec, kako bi proslavila jubilej od 15 godina po završetku osnovne škole. Nakon okupljanja, uslijedilo je fotografiranje kako bi se ovjekovječio trenutak ponovnog susreta, a zatim su razrednice održale već tradicionalan sat ra- zrednika u prostorijama osnovne škole. Nakon što su s nostalgijom obnovili sjećanja na školske dane, krenulo se prema ugostiteljskom objektu Štefova klet u Gornjoj Dubravi, gdje je uslijedila zabava i zajedničko druženje do ranih jutarnjih sati. Bilo je ludo i nezaboravGoran Mikulan no, te s veseljem čekamo sljedeću obljetnicu! NEOBIČNA GODIŠNJICA MATURE Generacija 90´ Stoje: Tkalec Robert, Gregorinčić Kristijan, Mikulan Mladen, Posel Zlatko, Posel Zlatko (drugi), Muršić Suzana, BranNekada samo bili učenici, a danas već odrasli ljudi. Prošle su 22 godine od kad smo napustili školske klupe. Bila su to zlatna vremena. Pošto nismo proslavili 20 godina osnovne škole, nismo mogli čekati još 5 godina, pa smo se odlučili na neobičnu godišnjicu. da Adalita, Simić Renata, Jambrović Darinka, Žibrat Tamara, Horvat Dubravka, Kralj Mario, Pal Vinko, Lovrec Ivana, Sklepić Karmen, Jambrović Srećko Dana 08. lipnja 2012. godine sreli smo se pred Osnovnom školom Gornji Mihaljevec, gdje su naše razrednice Ivana Lovrec i Karmen Sklepić održale sat razrednika. Fešta se nastavila u ugostiteljskom objektu K Jeleni. PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA MIHALOVČAN 45 PROSLAVA 25 GODINA MATURE Lijepo je bilo ponovno sjesti u školske klupe i oživiti drage uspomene iz našeg djetinjstva. U tome nam je pomogla učiteljica Ivana Lovrec. Druženje smo nastavili u kavani K Jeleni. Stoje: Flinčec Ivica, Novak Dragan, Panić Konrad, Branda Alen, Polanec Melita, Flinčec Mirjana, Miljančić Mirjana, Cmrečnjak Snježana, Šafarić Mladen, Sjede: Ladić Blaženka, Lovrec Ivana, Novak Grozdana, Friščić Snježana. Generacija 87´, 8. VI. 2012. SUSRET NAKON 45 GODINA sjede (s lijeva na desno) Katica Novak, Dragica Miljančić, Anica Majerić, Dragica Jaklin, Zvonko Novak, Drago Posel, Dragica Novak, Dragica Horvat, Razrednice: Ana Žinić i Mari- Franjo Mikulan ja Novak, Milka Novak, Nada Petran, Danica Crnčec Stoje (s lijeva na desno) Franjo Klobučarić, Stjapan Cmrečstoje (s lijeva na desno) Katarina Pilaj, Marija Lovrec, Ivan- njak, Ivan Šafarić, Franjo Lesničar, Drago Golub, Antun Žika Posel, Ivanka Jambrović, Slavica Horvat, Marina Košak, žek, Ivan Srša Bilo je lijepo ponovno sjesti u škol- joj su školski sat održale razrednice Marija nom lijepom uspomenom i obećanjem ske klupe i prisjetiti se svoje mladosti. Novak i Ana Žinić. Nakon školskih klupa da ćemo se sresti na jubilarnoj pedesetoj U subotu, 28. srpnja, okupili smo se u nastavili smo druženje u Štefovoj kleti sve obljetnici. Marina Zadravec Osnovnoj školi Gornji Mihaljevec, u ko- do jutarnjih sati. Rastali smo se s još jed- MIHALOVČAN 46 PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA Stoje: Darko Horvat, Željko Ferlin, Radovan Novak, Zvonko Jaklin, Krešo Mikulan, Alojz Zadravec, Zvonko Polanec, Mladen Tkalec - Zvonko Hatlak, Milena Kovač, Marija Ugarković, Bla- ženka Mikulan, Spomenka Vuk, Marija Košak, Marina Novak, Zdravko Jurković, Milan Golub Sjede: Mladenka Medved, razrednice: Mira Videc, Agna Žinić, Marija Jelinek, Ivana Lovrec i Karmen Sklepić Ponovni sastanak, nas generacija osmaša 1976./77. šk. god. OŠ Gornji Mihaljevec, koji smo tada izašli iz naših školskih klupa, naših učionica, naše škole, naši su nas učitelji ispratili na jedan za nas tada novi životni put, o kojem smo u ono vrijeme mogli samo sanjati, maštati i željeti da nam se snovi ostvare. Na kojem dijelu puta smo stali nakon 35 godina, što je od te mašte, snova i želja ostvareno, saznali smo u petak, 29. lipnja 2012. god., kada smo se ponovo sastali u OŠ Gornji Mihaljevec sa svojim razrednicama: Marijom Jelinek, Agnom Žinić, Ivanom Lovrec i Mirom Videc. Nakon upućenih lijepih riječi i ispričanih anegdota od strane naših razrednica, održan je sat razrednika. Sjetili smo se i naše drage pokojne učiteljice 1. razreda, Smiljke Panić i učitelja Franja Panića, kojima smo položili cvijeće i zapalili svijeće na grob. Druženje smo nastavili u Štefovoj kleti u Gornjoj Dubravi u dobrom raspoloženju, te uz pjesmu, ples i obilje smijeha dočekali rane jutarnje sate i zakazali novi sastanak za 5 godina. PONOVO U KLUPAMA NAKON 35 GODINA Karmen Sklepić ZVONJENJE ZA SVE SVETE U Martinuševcu svake godine, u duhu poštivanja starinskih običaja, na Dan mrtvih, dok padne mrak, počinju zvonjenje koje traje cijelu noć. Uvijek se skupi vesela ekipa, koja uz molitvu nađe vremena i za ležerno druženje i smijeh. PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA MIHALOVČAN 47 BOGATA BERBA Ova je godina za vinogra- de opet bila iznimno bogata, a obzirom na dugu sušu i vrlo visoke temperature, grožđe je bilo zrelo i spremno za berbu i prije očekivanog. Tako su berbe počele već 8. rujna, a još kroz cijeli mjesec mogla se čuti pjesma i veselje po našim bregima. Veselo društvo zatekli smo i na berbi kod Darka Horvata i Marijana Sklepića. Dok su gazdi trljali ruke zadovoljni količinom i kvalitetom mošta, brači su jedva čekali koju čašicu lajnskog vina da im utaži žeđ i olakša napornu berbu. TRADICIONALNI HUMANITARNI BOŽIĆNI PROGRAM Humanitarni božićni program „Naši za naše“ održat će se u nedjelju 23. prosinca 2012. godine u dvorani doma kulture u Gornjem Mihaljevcu s početkom u 18 sati. Ovogodišnji domaćin biti će Mjesni odbor Vukanovec. FRIZERSKI SALON “HEBA” d.o.o. GORNJI MIHALJEVEC 74 Tel. 040/899-124 RADNO VRIJEME: Ponedjeljak - Petak od 9,00 - 20,00 sati Subota od 8,00 - 15,00 sati MIHALOVČAN 48 SA SVIH STRANA PROSINAC 2012. PINTARIJA HRIBERŠEK U PRHOVCU Za pintariju ili po današnje bačvariju sa sigurnošću se može reći da je to jedan od najzahtjevnijih starih zanata, koji je u nekadašnjem tradicijskom načinu života objedinjavao tehniku i umjetnost. Pojam pintarija dolazi od anglosaksonske mjerne jedinice pinta, što je jedinica za zapreminu tekućina. Tako su nekada bačvara zvali pintar, pinter ili pintor. U našem kraju se je nekada koristio pojam pintar te ću u daljnjem tekstu koristiti taj pojam. Nakon drugog svjetskog rata upotrebljava se pojam bačvar, bačvarija i bačvarska radiona. Pintari su izrađivali razne vrste bačvi ili kako mi po ¨domoče rečemo¨ lagvi, ali i puno ostalih raznih drvenih posuda i pribora. Ostali proizvodi: razne kace, škafi, posude za ocat, posude za masttiblica (za naš međimurski specijalitet meso s tiblice), pute za nošenje grožđa, posude za izradu maslaca-mutilnice, posuda za žgajaro i još puno ostalog. Ipak, osnovne su bačve ili lagvi (nadalje će se koristiti pojam lagev). Pojednostavljeno rečeno lagev je zatvorena drvena posuda okruglog i ovalnog oblika sastavljena od većeg broja drvenih dijelova koje vežu željezni obruči. Dok malo pogledamo u povijest, dolazimo do podataka da su lagve prvi radili Goti, staro germansko pleme koje potječe iz Skandinavije. Najstariji pisani trag o lagvima vezan za područje Lijepe naše potječe od rimskog pjesnika Marka Aneja Lukana iz prvog stoljeća. Pjesnik opisuje rat na otoku Krku i u Istri, te navodi da je vojni zapovjednik naredio da se izrade splavi od povezanih drvenih bačava. Stoga se vjeruje da su drvene bačve specijalnost iz vinske proizvodnje Ilira, prastanovnika tih prostora. Zanimljivo za znati je da su nekada, u doba jedrenjaka, pintari bili obavezni članovi posade, koji su imali itekako velike odgovornosti. Voda za piće, rum, usoljene ribe i ostalo držalo se i čuvalo u drvenim lagvima. Razne drvene posude koje su izrađivali pintari koristile su se u kućanstvima u razne namjene kao priprema jela, za jelo, za pranje te za čuvanje i skladištenje raznih namirnica i tekućina. Lagvi su se u našim krajevima najčešće upotrebljavali za čuvanje vina. Nagli pad potražnje za pintarskim proizvodima uslijedio je pojavom plastike i raznih metala, a u današnje vrijeme inox je učinio svoje. Usprkos svemu, pintarija se je u našim krajevima zadržala do danas i prelazi s koljena na koljeno. Mi žitelji Općine Gornji Mihaljevec možemo biti ponosni na činjenicu da na našem području djeluje najstariji prijavljeni pintarskibačvarski obrt u Međimurju koji radi od svog osnutka daleke 1960. godine pa do danas bez ijednog dana prekida. Sama ta činjenica ponukala me je na razgovor sa Zlatkom Hriberšekom iz Prhovca, sadašnjim vlasnikom obrta. Zlatko je četvrta generacija pintara u obitelji i može se reći da o pintariji sve zna, da sve ima u malom prstu. Kao iz rukava iznosi razne podatke o pintariji kroz povijest, od Gota, Rimljana, pa do danas, te razne zanimljivosti. Da ne bi bilo zabune, današnji obrt se službeno zove ¨Bačvarska radionica Hriberšek¨, a djelatnost mu je izrada ambalaže od drva, tako piše u obrtnici. U spomen na tradiciju koristiti ćemo pojam pintar i pintarija. Povijest pintarije Hriberšek seže u 1890. godinu kada pradjed Franc (prva generacija) doseljava iz Slovenije u Stanetinec te počinje raditi pintariju. Djed Antun (druga generacija) također radi pintariju kao i otac Franjo (treća generacija). Otac Franjo 1958. godine polaže majstorski ispit, a 1960. godine osniva obrt i počinje legalno raditi kroz obrt. Hriberšekovi pintari 1958. godine. Djed Antun (u sredini) sa sinovima: Vinko (lijevo) i Franjo (zlatkov otac desno) Pintarija je u to vrijeme bila zlatni posao, te Franjo 1966. godine na proljeće kupuje automobil Fiat 1300, a već na jesen novu kuću u Prhovcu (sadašnja lokacija), te se familija seli iz dijela Stanetinca zvanog Amerika u Prhovec. 1982. godine Zlatko se zapošljava u obrtu. 1992. godine otac Franjo odlazi u mirovinu te obrt preuzima Zlatko. Priča Zlatko da se jako puno toga promijenilo kroz proteklih trideset godina što se tiče proizvodnje, a i samog plasmana proizvoda. Sve negdje do 1984. godine nije bilo problema sa plasmanom proizvoda, prodajom i naplatom, jer su kupci doslovno dolazili u sjedište obrta u Prhovec, naručivali, plaćali i sami odvozili robu. Problem je do onda bio kako napraviti dovoljnu količinu proizvoda. To je negdje i vrijeme kada se prešlo sa tradicijske proizvodnje na industrijsku. Danas je situacija potupno suprotna. Današnjom tehnologijom bez problema se može napraviti dovoljna količina proizvoda, koji se nekako i plasiraju, ali je kronični problem naplata. Kaže Zlatko da danas prvenstveno proizvode lagve raznih veličina, što im čini većinu proizvodnje, te da želi objasniti kako se od sirovine dolazi do lagva. Što sam drugo mogao nego brzo bilježiti niz tehničkih detalja, zanimljivosti, a i raznih šaljivih stvari. Kao sirovina za izradu lagvi koristi se hrastovina, agacija, kesten, šljiva, dud te još neke vrste drveta. Najviše su na cijeni lagvi od hrastovine. Hrastovi lagvi koriste se i u proizvodnji konjaka u kojima konjak mora odležati minimalno tri mjeseca. Kao posljedica kemijskog procesa između lagva i konjaka dobije se zlatno žuta boja konjaka. Rakija se je nekada držala u dudovim lagvima. Sam proces pripreme sirovine počinje odabirom stabala koje se ruše u zimi oko Božića, znači dok nema vegetacije. Do 1966. godine stabla su se rušila uz pomoć ručne potezne pile dužine preko 2 metra, koju su obično ¨pogonila¨ dva jaka muškarca uz pomoć vinske kapljice iz lagva koja im je davala snagu. Prethodno spomenute godine kupljena je motorna pila, naravno štilovka težine oko 13 kilograma. To je bilo prvo veliko unapređenje proizvodnog procesa. Od debla se uzimaju donji prvi komadi bez kvrga (po domoče sovoja), dužine obično od 60-130 cm ili duži, ovisno o zapremini budućeg lagva. Ti komadi su se nekada cijepali ili kako mi rečemo kalali sa sjekirama, prvo na četiri dijela. Nadalje se je svaka četvrtina kalala dalje na komade debljine cca. 3,5-5 cm i širine od 5, pa sve do cca. 40 cm. Ti komadi su se nakon toga dalje obrađivali pintarskom sjekirom lučnicom te tako dobivamo dužice ili duge a po domoče doge. To je bio nekadašnji tradicijski način izrade doga i na taj način su se doge kod Hriberšekovih radile sve do 1982. godine. Poprečni presjek kroz doge Pogled na stranice doge koje se međusobno spajaju PROSINAC 2012. MIHALOVČAN 49 SA SVIH STRANA posebnim strojevima. Što je lagev manji, zaobljenje je veće i obrnuto, veći lagev manje zaobljenje. Slijedi obrada unutarnje strane doge koja se tanji (ne na krajevima) radi lakšeg naknadnog krivljenja. Doga je deblja na krajevima gdje dolaze dna lagva ili po domoče zodna. Nakon toga se prelazi na obradu dužih strana doga, tj. doge se obrađuju na mjestima na kojima se spajaju jedna sa drugom. Pojednostavljeno rečeno, rade se kosine, jer doge su ako pogledamo poprečni presjek ustvari isječci kružnog luka. Doga je sa vanjske strane lagva upravo zbog toga šira nego sa unutarnje strane. Nekada dok još nije bilo strojeva trebalo je dosta umijeća, spretnosti i znanja da se izrade upotrebljive doge, iz kojih je kasnije moguće sastaviti lagev. Iz obrađenih, pripremljenih doga sastavlja se lagev. Obrađene drvene doge Tradicijski način obrade doge sa sjekirom “lučnicom” Za oca Franja, Zlatko kaže da je bio razuman i razborit čovjek, katkad i malo ¨težak¨, pogotovo u situacijama kada se radilo o uvođenju novih tehnologija u proizvodnju. Kao što je prije spomenuto, do 1982. godine doge su se izrađivale na tradicijski način, kalanjem i daljnjom obradom sa sjekiPilana - stoječi banzek rama lučnicama. Taj način je iziskivao jako puno vremena i muke, a i bilo je puno otpada, po domoče treščja. S ciljem modernizacije proizvodnog procesa Zlatko je 1982. godine konstruirao i napravio prikladnu pilanu – stojeći banzek. Otac Franjo je do zadnjeg trenutka bio skeptičan prema piljenju, tek kad je vidio narezane doge koje ne treba dodelavati sa lučnicom, promijenio je mišljenje i bio jako zadovoljan. To je u biti drugo značajno unapređenje proizvodnog procesa i prelazak na industrijski način proizvodnje. Doge su se zatim skladale u stožce ili po domoče u turne. Turni su bili visoki od 10-15 metara s donjim početnim promjerom od oko 6 metara. Ti turni su bili nekadašnji zaštitni znak pintara. Nekadašnji tradicijski alat Industrijska obrada doge Sušenje doga traje od 2-3 godine, što duže, to bolje. To znači da se sirovina treba kontinuirano pripremati unaprijed. Nakon sušenja slijedi daljnja obrada doga. Prvo se doga krati na potrebnu dužinu a zatim se izrađuje vanjsko zaobljenje doge. Nekada se to radilo ručno sa hobličima, a danas na Stezanje lagva željeznim vitlom “Kurenje lagva” Prvo se stavljaju privremeni obruči sa jedne strane i onda lagev ide na vatru. Iskreno se nadam da ću uspjeti nagovoriti Zlatka da na nekim budućim danima Općine ili Danima lipe demonstrira sastavljanje Nabijanje privremenih obruča na lagev lagva i nabijanje obruča. To je jako zanimljivo za vidjeti, a to je ujedno i jedini tradicijski dio izrade lagvi koji se nije mijenjao kroz stoljeća. Da objasnimo zašto lagev ide na vatru, naravno ne da se zapali ili vužge, makar se i to može desiti ako se dovoljno ne pazi. Cilj je da doge omekšaju kako bi lagev mogao dobiti željeni oblik. Lagev se, kako Zlatko kaže, kuri oko 2 sata uz istovremeno močenje vodom, te se steže vitlom i nabijaju se privremeni obruči sa druge strane. Vitlo je također kroz stoljeća ostalo isto, sada se koristi željezno vitlo, dok su prva vitla bila drvena. Nakon toga na red dolazi izrada utora te se stavljaju zodna. Poslije zodni lagev se postepeno završno obrađuje sa vanjske strane, te se stavljaju novi obruči. Nekada su se stavljali željezni, dok se danas obavezno stavljaju pocinčani. Lagev se na kraju premaže sa lanenim uljem sa vanjske strane i to je ukratko to. Na zadnima s jedne strane su mala vratašca koje služe za čišćenje lagva, dok je na trbuhu lagva otvor kroz koji se utače tekućina. Hriberšekovi lagvi mogu se naći diljem Lijepe naše od Međimurja, Zagorja, Slavonije, Istre pa do Dalmacije. Obilazi Zlatko sa kamionom punim robe razne sajmove na tim područjima, što mu je ujedno i reklama i marketing. Ističe Zlatko da je do 1990. godine skoro MIHALOVČAN 50 Tradicijski način obrade “doge” SA SVIH STRANA Industrijski način obrade “doge” isključivo tržište bilo Međimurje i Slovenija, što se iz temelja promijenilo uspostavom granice. Kaže da sajmove obilazi negdje od 1984. godine, kada je i kupljen prvi kamion, jer se roba više nije mogla prodavati samo doma, a i puno kupaca traži kućnu dostavu. Prepričava Zlatko sa smješkom jednu zgodu iz 1988. godine. Jedan kupac iz Prekmurja u Sloveniji je Graviranje natpisa na lagvu telefonski naručio pučel. Tu narudžbu je primio Zlatko, rekao kupcu da mu je sve jasno, te dogovorio rok isporuke, kad evo problema. Svi vi koji ste čuli Prekmurce i razgovarali s njima znate da ih je jako teško razumjeti kada oni govore po domoče i u takvim slučajevima ih često ne razumiju ni Slovenci iz ostalih dijelova Slovenije. Zlatko se tu malo preračunao sa svojim znanjem slovenskog tj. prekmurskog jezika, te nije bio siguran da li pučel znači lagev ili drvena kada. Da se nekako izvuče iz toga, natovario je na kamion i lagve i kadi te put Prekmurja. Po dolasku do kupca odglumio je da ga kao boli noga, te se ne može popeti na kamion, na što je priskočio kupac popevši se na kamion. Kupac je odmah uočio svoj pučel te ga počeo istovarivati sa kamiona. Vidjevši da se kupac primio za lagev, Zlatka je prestala boljeti noga, te su skupa istovarili lagev. Napominje Zlatko da u svemu ima podršku i pomoć obitelji, od najstarijeg do najmlađeg člana. To samo potvrđuje tezu da u radu obrta, kako ovog tako i raznih drugih, sudjeluju cijele obitelji, jer se jedino tako može opstati. Nije stoga rijetkost vidjeti i Zlatkovu mamu Katarinu, koja, iako u godinama rado pomaže kod raznih poslova, a i pazi praunuke. A što reći za ostale članove obitelji, suprugu Spomenku, kćerku Sanju i zeta Vjekoslava. Može se reći da je sve Dno lagva - “zodno” PROSINAC 2012. Izrada obruča Izrada lagvi na terenu kod obitelji Konrad Novak u Vukanovcu 1956. godine njih Zlatko osposobio i naučio puno o pintarskom poslu, te mu oni u slobodno vrijeme itekako pomažu. Za zeta Vjekoslava pohvalno kaže da ga je učio i što je najvažnije i naučio pintarskom poslu. Vjekoslav ne radi u obrtu ali koristi mnoge slobodne trenutke da pomogne tastu radi dobrobiti cijele obitelji. Pintarsko naučeno umijeće nitko mu ne može oduzeti, a nikada se ne zna što će biti u budućnosti. Spomenuo je Zlatko i neadekvatnu niskonaponsku mrežu, zbog koje sijalice često svijetle kao “ivanjske muhe”, a o radu strojeva u tim trenucima bolje da ne govori. Čudno zvuči još jedna porezna ne- logičnost vezana za obrt. Pored puno vlastitih šuma, Zlatko sam sebi ne može prodati trupce, jer mu se vlastiti trupci ne priznaju kao ulazni trošak. Rješenje je da svoje trupce proda pilani, koja ih izreže i kasnije od pilane isto otkupi. To vam je karikirano kao da mi iz ovog kraja idemo za Čakovec preko Varaždina. Šalim se, bolje tako pa da se zadovolje propisi. Na pitanje kako vidi budućnost svog obrta, sliježe ramenima, te uz smiješak kaže da ne zna. Kaže da kćerka i zet imaju svoj život, te da egzistencijski ne ovise o obrtu, a on da će raditi dok će mu zdravlje dozvoljavati i dok će mu obitelj pomagati. I što na kraju reći jedinom pintaru po starinski ili bačvaru po današnje u našoj Općini, ništa posebno, već mu zaželjeti još puno, puno napravljenih lagvi. Josip Petković PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA IZLET U KRASNO Povodom blagdana Male Gospe Josip Bogdan organizirao je posjet svetištu u Krasnu. Odazvao se je velik broj hodočasnika iz Op- DAMA S ORUŽJEM U RUCI Daria Borko je naizgled sasvim obična petnaestogodišnjakinja, međutim iza nježne tjelesne konstitucije i veselog osmijeha, krije se mlada žena vrlo oštrog oka i s puškom kao najdražim rekvizitom. Živi u Stanetincu, na samoj granici između Općine Gornji Mihaljevec i Općine Štrigova, ali je ovdje završila osnovnu školu i otpočela svoju sportsku karijeru u Streljačkom društvu 6. travnja Gornji Mihaljevec. U razgovoru iznenađuje zrelošću i samopouzdanjem, a u svemu ju ponosno prate otac Josip i majka Zdenka, koji ju bez obzira na obaveze i vremenske uvjete redovito voze na treninge i s zadovoljstvom prate rezultate koje postiže. Kako i kada si se počela baviti streljaštvom? Streljaštvom se bavim pet godina, a počela sam sasvim slučajno. Na jednim Danima lipe u Gornjem Mihaljevcu bila je otvorena streljana i svatko je mogao probati gađati metu, pa sam probala i ja, ali tada me još uvijek to nije toliko zainteresiralo. Uskoro su moji prijatelji iz škole počeli hodati na treninge u streljanu, pa su me pozvali da se im pridružim. Najprije sam hodala preko volje, nije mi se baš dalo, doživljavala sam to kao još jednu obavezu, ali zapravo mi je išlo jako dobro i moj tadašnji trener Saša Kralj nije mi dao da odustanem. On mi je i preporučio da nastavim s treninzima u Streljačkom klubu Zelenbor u Brezju, kako bih postigla još bolje rezultate, jer je to jedan od najboljih klubova u Hrvatskoj i tamo su uvjeti treniranja puno bolji. Sada već godinu dana treniram u Zelenboru pod vodstvom trenera Miroslava Turka, a napredak je već vidljiv. Kako izgleda natjecanje i koji su ti najveći uspjesi? Natjecanje se održava u četiri serije, u svakoj pojedina natjecateljica ispuca po deset metaka i rezultati se onda zbrajaju. Puca se sa serijskom puškom, koja ima tri kilograma i sa standardnom, koja ima šest i pol kilograma i zahtjevnija je. Ja sam počela sa serijskom, a od veljače ove godine gađam i sa standardnom. Tri godine bila sam prva u Međimurskoj županiji među kadetkinjama, a sada sam prešla MIHALOVČAN 51 ćine Gornji Mihaljevec, koji su uz crkvu Majke Božje Krasnarske, posjetili i predivnu Gacku dolinu i utočište za medvjede u Kuterevu. Dobrom raspoloženju pridonijelo je i lijepo vrijeme, koje je pratilo hodočasnike kroz cijeli dan. (lk) u juniorke i sudeći po rezultatima opet ću biti prva, bez obzira što sam među najmlađima u skupini. Na državnom prvenstvu u Osijeku, kamo sam se plasirala u konkurenciji oko pet tisuća kadetkinja iz cijele Hrvatske, između 120 natjecateljica izborila sam ulazak u finale, gdje sam bila sedma. To su mi najveći, ali i nadraži uspjesi, mada imam još priznanja i uspjeha osvojenih ekipno i pojedinačno. Kako izgleda tvoja oprema? Osim puške, trebaju mi još odijelo, cipele i rukavice. Sve je to iznimno teško, dok obučem kompletnu opremu imam deset kilograma više, a onda uzmem još pušku u ruke. Međutim težina je bitna kako bi natjecatelj ostao stabilan, krut, što onda omogućava bolju preciznost. Zbog toga osim klasičnog treninga imamo i kondicijski trening prije početka sezone, a moramo paziti i na prehranu. Dva sata prije natjecanja ne jedemo, a taj dan dok je natjecanje u obzir dolazi samo lagana hrana. Svake godine je obavezan lječnički pregled i općenito je bitan što uredniji način života, dosta sna i slično. Za streljaštvo je bitna vrlo dobra psihička i fizička sprema. Koliko slobodnog vremena ti oduzme tvoj hobi? Pa zapravo ni nemam slobodnog vremena. Ove godine upisala sam prvi razred Graditeljske škole Čakovec, zanimanje arhitektonski tehničar i uz školu i streljaštvo mi za ništa više ne ostaje vremena. Bavljenje sportom zahtjeva veliku disciplinu. Poslije škole odmah pišem zadaću, onda uglavnom jurim na trening i poslije treninga ponavljam školsko gradivo. Treninge imam tri do pet puta tjedno, svaku subotu ili nedjelju je neko natjecanje, nekad i oba dana. Natjecanja su po cijeloj Hrvatskoj i dok putujemo u neko udaljenije mjesto nekad ustajemo i u tri ujutro, a vraćamo se u pola noći, tako da je jako naporno. Nema tu mjesta za izlaske i druženja, ali to je ono što volim i nije mi teško žrtvovati svoje vrijeme. Kažu da gađam bolje od svih juniorki, kadetkinja i seniorki, što dokazuju i rezultati, tako da mi je to dovoljna motivacija. (lk) MIHALOVČAN 52 PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA TAK TO MOJA BAKA DELA MLINCI U potrazi za tradicionalnim receptima ovaj put bila sam kod Anike Horvat iz Gornjeg Mihaljevca, koja ne samo da je baka, već će vrlo skoro i prvi put postati prabaka. U sjećanju će mi uvijek ostati njezini ftičekovi koloči kako sam ih ja zvala, koje je uvijek za Valentinovo skrivala po dvorištu, pa je poneki zalutao i do mojeg želuca. mela, mleko, soda bikarbona, sol Mela se zamesi z mlekom, doda se soda bikarbona i sol. To se te tenko restini i peče na plati na šporhato. Mi smo bili siromašna familija da sem jo bila mala i negda nam je to mama delala namesto kruha, da smo ne meli za kruh, jer to je bilo falešo za napraviti. Al je bilo i joko fino. SVATOVI KOLOČEKI 5 dcl mleka, kocka kvosa, 1 celo jajce, 2 žučojki, 4 žlice cukora, 1 dcl olja, malo soli, Turnir u Gornjem Mihaljevcu mela za zdigana testa po potrebi V malo toploga mleka treba restopiti kvosa i ostaviti ka se zdigne. Onda dobro zamesiti se skupa i ostaviti ka se testo zdigne. Onda ga treba opet premesiti i jemati male faločke i tiniti v fest dugi, tenki valjak. To onda treba preklopiti na pol, navijati v sveder i zavinuti skup. Pre kak se dene peč, treba premazati z jajcom, a da je pečeno, z mločnom cukranom vodom. Takše koločeke so svati dilili ljudima da so išli v cirkvo na vjenčanje il pa so se deci nastovlali i skrivali vuni seposot za Valentinovo, jer se reče ka se onda Ftičeki ženijo i te so to deca iskali i nabirali. Zmislim se ka me je te moj vnuk spitovo da je bio mali, kak so ve to ftičeki spekli, pa odkod jim mela i tak. Pa sem mo rekla ka je to on ftič speko kaj ima belo po želoco, ka mo je 1 kg glatke mele, 1 dcl olja, oko pol litra mleka, kocka kvosa, malo soli, jena žlica cukora, 25-30 cvirki, bole masnih Cvirke najpre treba semleti, posoliti i poprprati. Kvos se mora zdignoti v malo toploga mleka i cukora. Zamesi se glatko testo s melom, oljom i otalim mlekom. Testo se restini i premaže s cvirkima i preklopi v cigel. Treba ostaviti ka se zdigne i onda restiniti i još jempot preklopiti. Da se po zdigne, te restiniti i rezati s kupicom i peći. To se peče za Martije, ka se koja čašica popije više. S obzirom da smo postigli odličan rezultat u ligi, red je bio da se taj uspjeh i malo proslavi. Pozvali smo nekoliko dobrih igrača, naših prijatelja, te smo odigrali brzopotezni turnir na 10 minuta. Okupilo se 19 igrača i nakon interesantnih i veselih mečeva pobijedio je Tihomir Želježnjak iz Strahoninca sa 7 bodova. Slijedi naš najbolje plasirani igrač, Alberto Maltar, pa Šardi Darko, zatim Matija Zadravec kao četvrti, pa Dario Ivančić, Emanuel Škvorc, Saša Stanković, Boris Resman, itd. DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog. U Međimurskoj županiji taj dan obilježen je različitim akcijama Udruge Zora, Povjeren- stva za ravnopravnost spolova i Doma za žrtve obiteljskog nasilja Sigurna kuća. Jedna od akcija održana je i u Gornjem Mihaljevcu, gdje su volonterke informirale sve zaintersirane i dijelile im edukativne materijale, povezane s nenasiljem i borbom protiv nasilja. Martina Kolar, izvršna direktorica Udruge Zora poručuje: „Pozivamo sve da vrijednosti nenasilja promiču i žive svakodnevno, a ne samo na dane koje obilježavamo. Samo tako svi ćemo moći živjeti životom koji zaslužujemo – dostojanstvenim i (lk) bez nasilja.“ to furtof, a melo so fkrali v trgovini. CVIRKOVI KOLOČI UDRUGA GRAĐANA ZA PROMICANJE KVALITETE ŽIVOTA “HARMONIJA” BIOTERAPIJA PO METODI gosp. ZDENKA DOMANČIĆA Djelotvorna terapija koja se zasniva na činjenici kako je tijelo samoregulirajući živi organizam koji posjeduje sposobnost samoizlječenja (imuno-sustav). Bioterapeut uravnotežuje, ujednačuje i usmjerava protok energije kroz tijelo i oko tijela pacijenta i tako hrani obrambeni sustav (imunološki sustav) koji potom lakše obavlja funkciju iscjeljivanja odnosno ozdravljenja organizma i poboljšava životne funkcije. Kontakt 098/911 8396 Kristina Preložnjak, NEDELIŠĆE, Nova 8b PROSINAC 2012. SA SVIH STRANA MIHALOVČAN 53 UDRUGA INVALIDA RADA OBILJEŽILA MEĐUNARODNI DAN OSOBA S INVALIDITETOM Svake godine 3. prosinca obilježava se Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Udruga invalida rada Međimurske županije ovaj je važan dan obilježila nešto ranije, 30. studenog, u dvorani Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu. Nakon uvodnog govora predsjednice Vlatke Minđak, u kojem je istakula aktivnosti udruge, podijeljena su priznanja najzaslužnijima u Udruzi, a nakon toga prisutne je zabavila KUU Lipa. Publiku je posebno oduševila Evelin Novak, koja je dvijema izvedbama upotpunila večer. Za zabavnu glazbu i ples su se pobrinuli članovi Old timer benda, a domaćini su u suradnji sa restoranom K Jeleni za sve pripremili ukusan gulaš. Da bi raspoloženje bilo još bolje, organizirana je i tombola sa prigodnim i zanimljivim dobicima. (lk) IZ SVIJETA STOLNOG TENISA MEĐIMURSKIH LIGA Za stolnotenisku sezonu 2012./2013. prijavljeno je rekordnih 65 ekipa. Sukladno takvom broju prijavljenih ekipa, te na temelju ostvarenih rezultata u prošloj sezoni natjecanje se odvija u 1.,2.,3.,4.,5., ligi s po 10 ekipa i 6A. i 6B. ligi sa po 8 ekipa. Prvenstvo u 1,2,3,4 i 5 ligi igra se dvostrukim bod sustavom dok će u 6A i 6B prvo odigrati dvostrukim bod sustavom u skupinama, a nakon toga će po 3 prvoplasirane ekipe iz svake skupine dvostrukim bod sustavom razigravati za plasman od 1. do 6. mjesta, ekipe plasirane od 4. do 6. mjesta u svakoj skupini za plasman od 7. do 12. mjesta, a ekipe plasirane na 7. i 8. mjestu obje skupine razigravat će za mjesta od 12. do 16. Na kraju sezone za po tri prvoplasirane ekipe iz svake lige, kao i za tri prvoplasirana igrača na TOP 12, list Međimurje dodjeljuje (sponzorira) nagrade. S tog razloga i lige ponosno nose ime sponzora. Informacije o rezultatima ekipa možete pratiti i na web stranicama http://www.emedjimurje.hr/ stolnoteniske lige te na http//stolni-tenis.net. Ekipa Dragoslavec Brega kao domaćin odigrava utakmice subotom u 17 sati u Domu kulture u Gornjem Mihaljevcu. Svi zainteresirani za gledanje ili igranje stolnog tenisa ovim putem se pozivaju i uvijek su dobrodošli, bilo s rekreativnim ili natjecateljskim žarom. U ovoj sezoni ekipa ima novog sponzora, „Štefova klet“ iz Gornje Dubrave kojemu se ovim putem od srca zahvaljuje što je ovako lijepo opremio ekipu. REZULTATI 6. KOLA 6A. STOLNOTENISKE LIGE LIST MEĐIMURJE Goričan 4 – Dragoslavec Breg 1:9 Sveta Marija – Rozika biro 1:9 USTA Belica 1 – Putjane 9 3:7 Mladost – Putjane 8 5:5 Tablica lige Rozika biro Čakovec 6 5 1 0 42:1811 USTA Belica 1 6 5 0 1 47:1310 Putjane 9 Čakovec 6 4 2 0 44:1610 Dragoslavec Breg 6 2 2 2 32:28 6 Mladost Ivanovec 6 2 2 2 26:34 6 Putjane 8 Čakove 6 1 1 4 29:31 3 Goričan 4 6 1 0 5 12:48 2 Sveta Marija 6 0 0 6 8:52 0 Najuspješniji igrači lige: Marijan Sirc (RB) 17/0, Vlatko Breslauer (ML) 11/0, Stipe Babić (PUT 9) 10/1, Tomica Braniša (USTA 1) 9/1, Jurica Godina (USTA 1) 14/3, Slobodan Kopjar (RB) 9/2, Danijel Premuš (USTA 1) 8/4, Davor Nikolić (PUT 9) 7/4, Bojan Jambrović (DB) 11/7, Tomica Babić (PUT 9) 9/6, Zdravko Palašek (PUT 8 ) 10/7..... (G.M.) RADNO VRIJEME KOMUNALNOG REDARA PONEDJELJAK 7-15 SATI SRIJEDA 7-15 SATI KONTAKT TELEFON: 099/732-96-60 MIHALOVČAN 54 PROSINAC 2012. GORNJA DUBRAVA 21 TELEFON: 040/899-358 vl. Stjepan Novak Gornja Dubrava 47a 40306 MACINEC 40 000 ČAKOVEC Kralja Tomislava 38 Tel./fax: 040 39 58 93 USLUGA GRAĐEVINSKE MEHANIZACIJE I PRIJEVOZA DRAGUTIN BOGDAN Zebanec Selo 12, mob. 098/242-589 “CENTAR” CAFFE BAR BRANDA d.o.o. - Gornji Mihaljevec 51
© Copyright 2024 Paperzz