DOKUMENT EVROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ STRATEGIJA ZA BOSNU I HERCEGOVINU EBRD stavlja čitateljima na raspolaganje prevod izvornog teksta ovog dokumenta isključivo radi lakšeg snalaženja. Iako je sa dužnom pažnjom nastojao osigurati vjerodostojnost prevoda, EBRD ne garantira i ne odgovara za tačnost prevoda. Čitalac se može osloniti na prevod samo na vlastiti rizik. EBRD, njegovi uposlenici ili osobe koje ga zastupaju neće ni u kojem slučaju biti odgovorni prema čitatelju niti bilo kojoj drugoj osobi ni za kakvu netačnost, grešku, propust, ispušteni tekst, manjkavosti i/ili bilo kakve izmjene bilo kojeg dijela sadržaja u prevodu, bez obzira na uzrok, niti za bilo kakvu štetu koja iz toga proizađe. U slučaju bilo kakvog neslaganja ili proturječnosti između verzije na engleskom jeziku i prevoda, engleska verzija se smatra mjerodavnom. SADRŽAJ IZVRŠNI REZIME...................................................................................................... 2 1. PORTFELJ BANKE .......................................................................................... 4 1.1 Pregled dosadašnjih aktivnosti Banke ........................................................... 4 1.2 Implementacija prethodne strategije za zemlju.............................................. 5 1.3 Učinak portfelja Banke na tranziciju ............................................................. 7 2. OPERATIVNO OKRUŽENJE.......................................................................... 9 2.1 Političke prilike .............................................................................................. 9 2.2 Makroekonomsko okruženje ........................................................................ 10 2.3 Strukturalna reforma .................................................................................... 11 2.4 Poslovno okruženje ...................................................................................... 12 2.5 Socijalne prilike ........................................................................................... 12 2.6 Zakonsko-pravni kontekst ............................................................................ 13 2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promjena ................................ 14 3. STRATEŠKA ORIJENTACIJA ..................................................................... 14 3.1. Ključni izazovi i operativni odgovori .................................................... 16 3.2 Okolišne i socijalne implikacije predloženih aktivnosti Banke ................... 19 4. PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIRANJA . 20 4.1 Privatni izvori kapitala ................................................................................. 20 4.2 MDB financiranje i saradnja sa drugim MFI i multilateralnim donatorima . 21 ANEKS 1 – POLITIČKA ANALIZA ...................................................................... 23 ANEKS 2 – ANALIZA IZAZOVA TRANZICIJE ................................................. 31 ANEKS 3 – ZAKONSKO-PRAVNA TRANZICIJA ............................................. 39 ANEKS 4 - PODRŠKA ZA MALA PREDUZEĆA ................................................ 43 ANEKS 5 – TEHNIČKA SARADNJA .................................................................... 46 ANEKS 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI ................................... 47 ANEKS 7 – JEDNAKOST SPOLOVA .................................................................... 48 i IZVRŠNI REZIME Bosna i Hercegovina (BiH) je prihvatila i provodi principe višepartijske demokracije, pluralizma i tržišne ekonomije u skladu sa uslovima navedenim u članu 1 Sporazuma o uspostavljanju Banke. U isto vrijeme, na funkcionisanje države općenito, a posebno njenih demokratski izabranih institucija, utiču specifičnosti ustavnog uređenja zemlje. Dejtonski sporazum iz 1995 godine, koji je okončao rat u BiH i omogućio stabilnost zemlje, stvorio je izuzetno kompleksnu institucionalnu strukturu i iscjepkan aparat za donošenje odluka. Kao rezultat toga, mnoge slabosti koje su zajedničke drugim zapadno-balkanskim zemljama su se umnožile u BiH, što čini poslovanje u toj zemlji posebno zahtjevnim. Bez sveobuhvatne ustavne reforme, dalji napredak u pravcu efikasnije države, implementacije značajnog programa reforme i približavanja Evropskoj uniji će biti teško postići. Globalna kriza je negativno uticala na ekonomiju Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina, ali su i domaći faktori također doprinijeli ekonomskoj slabosti zemlje. Slaba domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okruženje i politički zastoj i dalje suzbijaju oporavak zemlje. Visoka i sve veća stopa nezaposlenosti, trenutno gotovo 30%, također ograničava potrošnju. U isto vrijeme, slabiji rast u eurozoni negativno utiče na izvozne aktivnosti Bosne i Hercegovine i na priliv kapitala. Inflacija ostaje niska jer odražava prigušenu domaću potražnju. Bosna i Hercegovina ima značajne ekonomske potencijale u nizu sektora, ali je uspješno ostvarivanje tih potencijala bilo usporeno složenim političkim okvirom i nedostatkom spremnosti da se provedu duboke strukturne reforme. Zbog toga je napredovanje zemlje u procesu tranzicije zaustavljeno već dugi niz godina, i ona zaostaje za drugim zemljama u jugoistočnoj Evropi prema većini indikatora reformi i poslovnog okruženja. Postoji sveobuhvatan program privatizacije ali je samo mali broj glavnih preduzeća stavljen na tržište. Kao i u drugim zemljama u regionu, put Bosne i Hercegovine ka održivom rastu i razvoju zahtijeva mnogo veći fokus na omogućavanje poslovnog okruženja za razvoj privatnog sektora, jačanje veza između entiteta i sa susjednim zemljama, i veću eksploataciju prirodnih resursa zemlje. U svojoj strategiji za naredni period Banka će se stoga fokusirati na to da odgovori na slijedeće izazove: Restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora. Bosna i Hercegovina ima jako industrijsko naslijeđe, obilne izvore energije, i značajne resurse za podršku prerađivačkoj industriji. Kako bi podržala širenje privatnog sektora, Banka će ponuditi lokalnim i stranim preduzećima široku paletu proizvoda, uključujući direktno financiranje za velika preduzeća, dok će po Investicionom programu za lokalna preduzeća biti osigurano financiranje za restrukturiranje i širenje manjih lokalnih preduzeća koja se trenutno suočavaju sa ograničenim pristupom izvorima financiranja. Banka će davati kreditne linije za mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kredite za mikrofinanciranje, kao i nefinancijsku podršku putem Programa usluga za mala preduzeća, odnsno kroz Program poslovnog savjetovanja i Program razvoja preduzeća. Banka će nastaviti aktivan dijalog o politikama za poboljšanje investicijske klime. 2 Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima. Mala otvorena ekonomija kao što je ekonomija Bosne i Hercegovine može dostići svoj puni ekonomski potencijal samo integracijom sa širim regionalnim tržištima. Regionalna integracija, kako fizička tako i komercijalna, će dobiti na značaju u novoj strategiji, jer je Bosna i Hercegovina od 1. jula 2013. sa ulaskom Hrvatske u EU dobila granicu sa Evropskom unijom. Banka će stoga nastaviti pružati podršku poboljšanjima infrastrukture i ohrabrivati veće učešće privatnog sektora u modernizaciji javne infrastrukture, kao i privatna ulaganja koja podržavaju jaču regionalnu integraciju kroz investicione i trgovinske tokove, čime će se jačati transportne i trgovinske veze sa susjednim zemljama Zapadnog Balkana, uključujući kroz ciljane inicijative dijaloga o politikama. Kako pristup EU tržištu zahtijeva poštivanje rigoroznih standarda kvalitete, Banka će staviti naglasak na poboljšanje standarda, kako kroz direktno financiranje izvozno-orijentiranih preduzeća tako i kroz programe usluga za mala preduzeća. Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa. I javna i privatna preduzeća veoma neefikasno koriste postojeće resurse, što kao rezultat ima nepotrebno visoke troškove energije i znatne okolinske štete. U cilju podrške efikasnijem i održivom korištenju resursa, Banka će se fokusirati na investicije u održivu energiju sa snažnim demonstracionim efektima. Koristiće se različiti investicijski programi, uključujući Program direktnog financiranja projekata održive energije na Zapadnom Balkanu, kao i posredno financiranje putem lokalnih financijskih institucija kroz Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije na Zapadnom Balkanu. Banka će davati direktno financiranje za poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnije korištenje resursa za velike korporativne klijente u privatnom i javnom sektoru, kao i za restrukturiranje i komercijalizaciju opštinskih komunalnih preduzeća. Banka će nastaviti voditi aktivan dijalog o politikama za održivo korištenje resursa korištenjem tehničke pomoći i u uskoj saradnji sa drugim donatorima. U svojim aktivnostima u BiH, Banka će nastojati promovirati internu integraciju aktivnim odabiranjem investicija koje dalje produbljuju ekonomske veze između dva entiteta i Brčko distrikta, kako sa privatnim kompanijama tako i kroz institucionalne reforme u javnom sektoru. U svim tim aktivnostima, EBRD će nastojati uskladiti svoje operacije sa prioritetima lokalnih vlasti i usko će sarađivati sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama i donatorima, uključujući Evropsku uniju, kako kroz sufinansiranje odabranih projekata tako i kroz koordiniranje inicijativa za dijalog o politikama. Banka će, posebno, koordinirati, i, ukoliko to bude moguće, implementirati zajedničke operacije sa Evropskom investicionom bankom i Svjetskom bankom unutar Zajedničkog akcionog plana Međunarodnih finansijskih institucija za rast. 3 1. PORTFELJ BANKE 1.1 Pregled dosadašnjih aktivnosti Banke Tokom sadašnjeg strateškog perioda, Banka je potpisala 38 projekata u iznosu od ukupno 396,8 miliona eura, i mobilizirala sufinansiranje u iznosu od 857,4 miliona eura sa 31 julom 2013 godine. Od početka rada u augustu 1996 ukupan kumulativni obim angažiranih sredstava dostigao je iznos od 1,611 milijardi eura, a mobilizirano je sufinansiranje u iznosu od 1,948 milijardi eura. Samo 3% od ukupno angažiranih sredstava se odnosi na regionalne projekte. 47% kumulativnih angažiranih sredstava je uloženo u sektor infrastrukture, 29% u finansijski sektor, 14% u sektor industrije, trgovine i agribiznisa, i 10% u sektor energije. Tabela 1: Pregled portfelja Banke u Bosni i Hercegovini sa krajem jula 2013 godine SEKTOR Iznos u milionima eura Energetika Prirodni resursi Struja i energija Finansijske institucije Dokapitalizacija banaka Kreditiranje banaka Osiguranje i f inansijske usluge Finansiranje malih preduzeća Industrija, trgovina i agribiznis Agribiznis Fondovi za dokapitalizaciju Informaciono komunikacijske tehnologije Proizvodnja i usluge Nekretnine i turizam Infrastruktura Komunalna i okolišna infrastruktura Transport UKUPNO NETO UKUPNI OBIM ULAGANJA Broj Ukupna EBRD EBRD % vrijednost potpisano od ukupno projekata projekata 5 252 153 10% 1 25 17 1% 4 227 136 8% 56 613 471 29% 5 23 18 1% 23 296 261 16% 7 102 101 6% 21 191 91 6% 32 609 226 14% Broj projekata SADAŠNJI PORTFELJ Operativna Portfelj % od portfelja sredstva 4 1 3 24 1 10 4 9 16 74 17 57 161 1 64 71 25 62 8% 2% 6% 17% 0% 7% 7% 3% 6% 70 12 57 84 1 48 16 20 43 % od operativnih sredstava 13% 2% 11% 16% 0% 9% 3% 4% 8% 13 5 5 213 40 188 93 11 55 6% 1% 3% 5 4 1 30 7 2 3% 1% 0% 21 2 2 4% 0% 0% 7 2 16 6 149 20 2.085 122 62 5 761 68 4% 0% 47% 4% 6 0 15 6 23 0 666 67 2% 0% 69% 7% 19 0 336 8 4% 0% 63% 1% 10 109 1,964 3.559 692 1.611 43% 100% 9 59 599 963 62% 100% 328 533 62% 100% Aktivni portfelj sa krajem jula 2013 uključuje 59 projekata u ukupnom iznosu od 963 miliona eura. Banka je napravila veliki napredak u implementaciji velikih infrastrukturnih projekata potpisanih u prethodnom strateškom periodu, sa isplatama u iznosu od 385,3 miliona eura tokom tekućeg strateškog perioda. Kao rezultat toga, omjer nepovučenih sredstava se poboljšao sa 53,1% krajem 2010 godine na 44,6% krajem jula 2013 godine. Međutim, implementacija nekoliko projekata iz javnog sektora i dalje je značajno usporena (restrukturiranje željeznica, obnova vodovoda i kanalizacije u Sarajevu), a jedan veliki projekt sa državnom garancijom, potpisan tokom prethodnog strateškog perioda, proširenje Sarajevskog aerodroma, morao je biti otkazan zbog negativnog utjecaja ekonomske krize na rad aerodroma. Vrijednost nekvalitetnih sredstava pala je sa 7,1 miliona eura (1,6% operativnih sredstava) u vrijeme odobravanja sadašnje strategije u oktobru 2010 godine na 2 miliona eura (0,3% operativnih sredstava) u julu 2013 godine. 4 Tabela 2: Razvoj portfelja u Bosni i Hercegovini, 2010.-2013. 2010.* 2011. 2012. juli 2013. 1.307,50 1.389,40 1.474,20 1.611,00 Razvoj u periodu strategije (oktobar 2010 - juli 2013) 290,6 Sadašnji portfelj 921 908,2 883,3 963 59 Broj operacija 94 100 107 109 18 Operativna sredstva 431,9 437,6 491,5 533 101,1 % nepovučenih sredstava, isklj. garancije 53% 52% 44% 45% Iznos u milionima eura Neto ukupni obim ulaganja Ukupno Godišnji obim ulaganja 190,2 94,4 125,4 138,5 396,8 Broj operacija 14 12 12 10 38 - privatnih 8 10 10 7 30 - javnih 6 2 2 3 8 116,3 97,7 164,6 99,5 385,3 0,4 7 35,6 0 43 Aktivni projekti 220 294,3 152,8 162,4 Udio privatnog sektora (% Portfelja) 28% 25% 20% 18% Bez državne garancije (% Portfelja) 28% 25% 20% 18% Bruto isplate sredstava Godišnja otkazivanja *Napomena: Prethodna strategija za BiH je bila odobrena u oktobru 2010 god; prema tome, glavnina poslovanja Banke u 2010 je realizirana prema Strategiji za 2008.-2010. Omjer portfelja Omjer portfelja se povećao sa 35,8% u privatnom sektoru (na petogodišnjoj kontinuiranoj osnovi) u vrijeme odobravanja sadašnje strategije na 37,3% u julu 2013 godine, kao rezultat ukupnog udjela projekata u privatnom sektoru od 42% u periodu između odobravanja sadašnje strategije u oktobru 2010 godine i kraja jula 2013. Tokom tog perioda, Banka je potpisala 30 projekata u privatnom sektoru i 8 projekata u javnom sektoru, a prosječna veličina projekata bila je 4,6 miliona eura u privatnom sektoru odnosno 32,5 miliona eura u javnom sektoru. Sadašnjim aktivnim portfeljom javnog sektora i dalje dominiraju veliki poslijeratni projekti obnove u javnom sektoru potpisani tokom proteklih 15 godina. Udio projekata javnog sektora najvjerovatnije će i dalje biti značajan, s obzirom na veliki broj potencijalnih projekata za poticanje jačih regionalnih veza i reformu javnih preduzeća. Banka će, međutim, tražiti veće učešće privatnog sektora u takvim projektima, što je podložno tržišnim uslovima, i fokusiraće se na širenje svojih aktivnosti sa privatnim kompanijama. Ovakav pristup bi trebao dovesti do postepenog rebalansa omjera portfelja tokom srednjoročnog i dugoročnog perioda. 1.2 Implementacija prethodne strategije za zemlju Strategija za Bosnu i Hercegovinu, odobrena u septembru 2010 godine postavila je slijedeće glavne strateške prioritete: 5 Infrastruktura i energija U sektoru transporta, osigurati podršku kako za izgradnju nove tako i za rekonstrukciju postojeće infrastrukture, i olakšati komercijalni pristup sa većim uključivanjem privatnog sektora; U sektoru komunalne i okolišne infrastrukture, staviti težište kako na reforme sektora sa lokalnim vlastima tako i na institucionalno jačanje na nivou operativnih kompanija; U sektoru energije, podrška rekonstrukciji ili zamjeni postojećih termoenergetskih kapaciteta kako bi se povećala njihova efikasnost i pouzdanost i kako bi se izvršilo usklađivanje sa EU standardima emisije čestica, podrška daljem razvoju prenosnih i distributivnih mreža, i povećanje komercijalizacije energetskog sektora kako bi se promoviralo bolje funkcioniranje tržišta; i Za energetsku efikasnost, osigurati komercijalne zajmove javnim komunalnim preduzećima za finansiranje mjera i investicija čiji je cilj postizanje energetske efikasnosti, i korištenje postojećih programa za realiziranje malih projekata energetske efikasnosti i obnovljive energije, uključujući program kreditnih linija za finansiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan (WeBSECLF). Finansijski sektor Podržati mikro, mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kompanija za lizing, i ne-bankarskih mikrofinansijskih institucija, i nuditi mehanizme za podjelu rizika; i Osigurati pred-privatizacijske investicije u sektorima bankarstva i osiguranja i podržati manje banke u domaćem vlasništvu i mikrokreditne organizacije, između ostalog kroz dokapitalizaciju, kako bi olakšali ulaz novih strateških investitora i dali poticaj daljoj konsolidaciji sektora. Industrija, trgovina i agribiznis Podržati strateške lokalne i međunarodne investitore, posebno za velika preduzeća koja su u procesu privatizacije ili restrukturiranja. Banka će aktivno tražiti projekte u sektorima agribiznisa, industrije, nekretnina i turizma, prerade drveta i metaloprerađivačkom sektoru; Podržati mala i srednja domaća i strana privatna preduzeća putem dugoročnog kreditiranja ili dokapitalizacije korištenjem EBRD-italijanskog investicionog programa za domaća preduzeća (LEF). Osigurati da Programi Zaokreta u upravljanju preduzećima i Poslovnih savjetodavnih usluga (TAM i BAS) nastave pružati savjetodavne usluge malim i srednjim preduzećima. Usprkos teškom poslovnom okruženju i ograničenom napretku u strukturalnim reformama tokom perioda sadašnje strategije, Banka je uspjela u implementiranju mnogih projekata sa značajnim tranzicionim utjecajem u skladu sa odobrenim strateškim prioritetima: Banka je podržavala reforme u sektoru transporta i kontinuirano finansirala glavne autoputeve i obilaznice. Autoput Doboj-Prnjavor, najveći projekt u sadašnjem strateškom periodu, je dio najbrže cestovne veze glavnog grada Republike Srpske, Banja Luke, sa glavnim gradom zemlje, Sarajevom. U isto vrijeme, ovaj autoput će povezati Banjaluku sa autoputem Koridor Vc čime će se potpomoći unutarnja i međunarodna integracija Bosne i Hercegovine. Ključna tranzicijska odredba ovog projekta je napredak sa tenderom za PPP, 6 zasnovanom na najboljim primjerima iz međunarodne prakse, za susjednu dionicu Koridora Vc. Banka je također potpisala nekoliko ugovora o finansiranju za podršku reformi u komunalnom sektoru vodosnabdijevanja u oba entiteta. Imajući na umu stečena znanja iz svog iskustva sa početnom sporom implementacijom infrastrukturnih projekata tokom sadašnjeg strateškog perioda, Banka će se fokusirati na strukturiranje budućih transakcija u javnom sektoru na način koji će omogućiti bržu implementaciju, uključujući i potencijalnu tehničku pomoć usmjerenu na javne nabavke. U finansijskom sektoru, Banka se fokusirala na ublažavanje posljedica smanjenja sopstvenih plasmana banaka u okviru Bečke inicijative i na osiguranje finansiranja ugroženih grupa, uključujući mikropreduzeća u poljoprivrednom sektoru, osiguranjem nekoliko kreditnih linija za mala i srednja preduzeća, energetsku efikasnost i mikrofinansiranje. Intenziviran je dijalog o politici u oblasti reforme sektora mikrofinansiranja, a Banka je podržala prvu uspješnu transformaciju jedne institucije za mikrofinansiranje u komercijalnu kompaniju koja sada ima punu bankarsku dozvolu. Ovo je bio prvi opipljiv korak u transformaciji lokalnih mikrokreditnih institucija u komercijalne subjekte, koji su potpuno integrisani u lokalni finansijski sektor i podliježu istim propisima i nadzoru kao i drugi davaoci finansijskih usluga. U novom strateškom periodu, Banka će se usmjeriti na proširenje uspješne podrške malim i srednjim preduzećima i reformu mikrofinansijskog sektora uvođenjem novih finansijskih proizvoda usmjerenih ka malim i srednjim preduzećima sa ograničenim pristupom finansijskim sredstvima, npr. žene poduzetnice i ruralni poduzetnici. U tekućem strateškom periodu, Banka je pružala podršku lokalnom korporativnom sektoru kroz investicioni program za domaća preduzeća i ostale programe namjenskog investiranja poput programa za direktno finansiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan (WeBSEDFF). Banka je podržala veliki broj lokalnih kompanija u jačanju njihovog poslovanja i širenja, što je za rezultat imalo značajne promjene u relevantnim tržišnim strukturama i bolje usluge potrošačima (primjeri obuhvataju: sektor maloprodaje, proizvodnja hrane, kablovska TV i telekomunikacije). Banka je pored toga osigurala finansiranje nekoliko vodećih izvoznih preduzeća da bi ublažila efekte krize likvidnosti i da bi im omogućila da nastave sa širenjem proizvodnje i izvoza kroz jačanja veza sa dobavljačima (sektor jestivog ulja, prerada drveta). Izvršeno je i nekoliko značajnih investicija sa snažnim demonstracionim efektima u oblasti energetske efikasnosti, uključujući investiciju u najveću kompaniju za preradu drveta u zemlji, Natron Hayat. U sklopu ovog projekta izvršena je zamjena kotla na ugalj kotlom na biomasu, sa uštedom od 275.000 tona CO2 godišnje. Velika potražnja za finansiranjem unapređenja energetske efikasnosti u privatnom sektoru u tekućem strateškom periodu će se iskoristiti kao osnova za veće usmjeravanje na efikasnije korištenje energetskih resursa u novom strateškom periodu, i na širenje finansiranja energetske efikasnosti na javni sektor (daljinsko grijanje na biomasu i energetska efikasnost u javnim zgradama). 1.3 Učinak portfelja Banke na tranziciju Kroz svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini tokom perioda 2010-2013 godine, Banka je radila na rješavanju velikog broja tranzicijskih ciljeva utvrđenih u strategiji. Strateški prioritet pružanja podrške u proširivanju tržišta i povećanju konkurentnosti u korporativnom sektoru je obuhvaćen poslovanjem Banke sa malim i srednjim privatnim preduzećima u oblasti agrobiznisa, informaciono-komunikacionih tehnologija, proizvodnje i usluga. Preko četrdeset posto novih projekata je potpisano u korporativnom sektoru. Podrška mikro, malim i srednjim preduzećima kroz dugoročno kreditiranje domaćih finansijskih institucija ostvarena je putem kreditnih linija komercijalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama (jedna trećina 7 novopotpisanih projekata u BiH). Konačno, podrška u obnovi i modernizaciji infrastrukure, jačanju institucija i izgradnji kapaciteta je obuhvaćena zajmovima Banke sa državnom garancijom za preduzeća u sektoru vodovoda i transporta. Odražavajući jednaku raspodjelu projekata koji predstavljaju strateške prioritete u tri sektorske grupe, investicijske djelatnosti Banke u BiH su bile usmjerene na brojne tranzicijske ciljeve. Oko polovine projekata je bilo usmjereno na institucionalna i regulatorna poboljšanja i usvajanje najboljih korporativnih i poslovnih standarda i praksi. Jedna trećina novih operacija je bila usmjerena na povećanje konkurentnosti kroz podršku lokalnim kompanijama, širenje finansijskih proizvoda na područja nedovoljno opskrbljena takvim uslugama putem kreditnih linija komercijalnim bankama za mikro, mala i srednja preduzeća, i pokazujući uspješno restrukturiranje povećanjem operativne efikasnosti klijenata. Slika 1. Obuhvaćeni tranzicijski ciljevi (udio u ukupnom) u Bosni i Hercegovini, oktobar 2010 – maj 2013 U sklopu procesa unutrašnje kontrole i odgovornosti, Banka vrši procjenu potencijalnog tranzicijskog učinka projekta prilikom razmatranja utvrđenih tranzicijskih izazova1. Sve nove operacije potpisane u BiH u periodu od oktobra 2010 do maja 2013 godine dobile su ocjenu Dobar potencijal tranzicijskog učinka. Ovo je znatno više od institucionalnog cilja da najmanje 80% projekata treba da budu rangirani kao Dobri ili bolji, utvrđenog da se osigura visok početni kvalitet operacija Banke sa aspekta tranzicijskog učinka. Banka redovno prati sve projekte da bi tranzicijski učinak koji očekuje od svojih aktivnosti bio na kraju i ostvaren. Ostvareni tranzicijski rezultat projekata u portfelju BiH je dobar. Od 29 operacija koje se trenutno implementiraju u aktivnom portfelju2 na kraju maja 2013 godine, dvanaest ih je već uglavnom ostvarilo predviđeni tranzicijski učinak. Ovo obuhvata 1 Vidi http://www.ebrd.com/pages/research/economics/transition.shtml radi procjene tranzicijskog učinka i metodologije praćenja 2 Sve operacije aktivne duže od 6 mjeseci od potpisivanja kod kojih se najmanje jedanput prati njihov tranzicijski učinak 8 uspješnu implementaciju regulatornih reformi i poboljšane poslovne standarde za pet projekata za razvoj puteva i željeznica, i širenje proizvoda na područja sa slabom opskrbljenošću uslugama i provođenje programa za izgradnju kapaciteta u lokalnim bankama kroz pet projekata podrške mikro, malim i srednjim preduzećima. Trenutno je 14 operacija u aktivnom portfelju procijenjeno da se kreću u pravcu postizanja svojih zacrtanih tranzicijskih ciljeva, uključujući niz projekata na daljem unapređenju regulative i kapaciteta u sektorima infrastrukture i energetike. Tri operacije nisu uspješno ostvarile očekivani tranzicijski učinak. Projekat u oblasti upravljanja avio-saobraćajem se suočavao sa odlaganjima u fizičkoj implementaciji, što još uvijek nije omogućilo realizaciju regulatornih unapređenja. Zajam velikoj mikrofinansijskoj instituciji nije ostvario održivo povećanje dostupnosti kredita malim i srednjim preduzećima zbog negativnog učinka krize na klijente i pod-zajmoprimce. Konačno, projekat u sektoru proizvodnje i usluga nije uspio povećati konkurentnost i unaprijediti standarde zbog finansijskih poteškoća klijenta koje su izazvane zahtjevnim tržišnim uslovima. Očekivani tranzicijski učinak aktivnog portfelja BiH, brojčano izraženog u prosječnom rangu3 krajem maja 2013 godine je bio 3,79, što je bolje i od institucionalnog cilja od 4,35 i rezultata za cijeli portfelj Banke (4,05). Devet projekata u BiH je završeno (tj. potpuno otplaćeno od strane klijenata) tokom strateškog perioda. Osam od ovih projekata je uglavnom ostvarilo očekivani tranzicijski učinak, uključujući i šest projekata sa finansijskim institucijama u zemlji, gdje je izvršena potpuna isplata sredstava ciljanim područjima koja su bila nedovoljno opskrbljena uslugama i realizirana je tehnička pomoć za izgradnju kapaciteta banaka. Dva projekta u korporativnom sektoru su također bili uspješni u uvođenju novih procesa i unapređenju njihovih korporativnih standarda. Preostali završeni projekt, kredit u korporativnom sektoru, je prijevremeno otplaćen prije ostvarivanja bilo kojeg referentnog pokazatelja. 2. OPERATIVNO OKRUŽENJE 2.1 Političke prilike Kompleksan sistem ravnoteže koji proizlazi iz dejtonskog ustavnog uređenja otežava efikasno funkcioniranje države. Konsenzus između nacionalnih lidera i između dva entiteta o optimalnom budućem unutrašnjem uređenju BiH još uvijek se ne nazire, no bez sveobuhvatne reforme ustavnog uređenja teško će se ostvariti napredak ka efikasnijoj državi i implementaciji plana EU. Od usvajanja prethodne Strategije nije postignut značajniji napredak u ovom pogledu. Mnoge poteškoće koje su zajedničke sa drugim zemljama Zapadnog Balkana, poput nerazvijenih institucija, niskih kapaciteta državne službe, i slabog pravosuđa su se umnožile u BiH. To znači da je poslovanje u BiH mnogo teže nego u mnogim drugim zemljama u regionu, premda su lokalna preduzeća vremenom naučila kako zaobići razne barijere. Postojeća centralna vlada je formirana 10 februara 2012 godine. Kašnjenje od 16 mjeseci u formiranju vlade nakon opštih izbora 2010 godine ukazuje na institucionalnu 3 Rang predstavlja kombinaciju rangiranja tranzicijskog učinka i rizika za tranzicijski učinak. Očekivana tranzicija svake operacije se obično prati jednom godišnje i rangira se brojčano od 1 do 8, s tim da ocjene od 1 do 3 pokazuju većinom realiziran učinak, od 3 do 6 – većinom na putu ostvarivanja tranzicijskih ciljeva, i od 7 do 8 – postignuti minimalni učinak ili prevelike rizike. 9 disfunkcionalnost zemlje. Centralna vlada predstavlja široku koaliciju sastavljenu od ključnih političkih partija u kojoj su zastupljene tri glavne nacionalne zajednice. Centralna vlada i dalje je slabija od vladâ dva entiteta koji čine državu (Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska). Slijedeći opšti izbori i na centralnom nivou i na nivou entiteta se trebaju održati 2014. godine. Vidi Aneks 1 radi detaljnije političke procjene. 2.2 Makroekonomsko okruženje Globalna kriza je negativno uticala na ekonomiju Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina, ali domaći faktori su također doprinijeli ekonomskim slabostima u zemlji. Slaba domaća potražnja, nepovoljno vanjsko okruženje i politički zastoj su zaustavili oporavak. Negativni uticaj na potrošnju imale su kako mjere štednje tako i smanjene doznake iz inostranstva koje su značajno ispod kriznog nivoa. Visoka i rastuća nezaposlenost, trenutno gotovo 30%, je također ograničila potrošnju. Istovremeno, slabiji rast u eurozoni je negativno uticao na izvoznu aktivnost Bosne i Hercegovine i na dotok kapitala. Inflacija je i dalje niska i odražava oslabljenu domaću potražnju. U martu 2013 inflacija je iznosila samo 0,8% u odnosu na isti period prošle godine. Valutni odbor – uspostavljen 1997 godine – i dalje je ključno uporište monetarne politike. Novi Stand-by aranžman (SBA) sa MMF-om je odobren u septembru 2012 godine. Stand-by aranžman u iznosu od 520,6 miliona US$ na 24 mjeseca će biti tampon od vanjskih udara postojeće krize eurozone kao i uporište za strukturalne reforme predviđene ekonomskim programom zemlje za period 2012-2014. Ovaj novi aranžman je uslijedio nakon isteka Standby aranžmana od 36 mjeseci, koji je obustavljen 2011 godine zbog političkog zastoja koji je doveo do toga da zemlja nije imala centralnu vladu preko 15 mjeseci od izbora u oktobru 2010 godine. Odbor MMF-a je izvršio prvu reviziju u decembru 2012 godine, a drugu u maju 2013 godine. Ekonomski program predviđa nastavak fiskalne konsolidacije uz strukturalne fiskalne reforme u cilju očuvanja srednjoročne fiskalne održivosti. Sektor bankarstva u Bosni i Hercegovini je i dalje razmjerno likvidan i dobro kapitaliziran premda je nivo nekvalitetne aktive (NPL) u porastu. Strane banke drže preko 90% ukupnih sredstava u finansijskom sistemu BiH, ali sektor bankarstva nije izložen velikim kreditnim odlivima prema matičnim bankama, pa je sistem i dalje prilično likvidan. Međutim, NPL-ovi su u značajnom porastu. Do kraja 2012 godine dostigli su 13,5% u poređenju sa 7,1% u 2010 godini i 5,9% u 2009 godini. Bosna i Hercegovina je članica Bečke inicijative od 2009 godine. Loše vanjske i unutrašnje prilike će vjerovatno ograničiti rast u BiH u naredne dvije godine. Nakon negativnog rasta u 2012 godini, svaki oporavak u 2013 godini će u najboljem slučaju biti skroman. Određeni rast se očekuje u srednjeročnom periodu ako se poboljšaju globalni i regionalni izgledi. Međutim, ekonomija je i dalje ugrožena na mnogim frontovima, ne samo zbog toga što je cijeli region u teškoj situaciji, već i zbog toga što unutrašnja složenost političke strukture zemlje i loša investiciona klima predstavljaju glavne prepreke ulaganjima. Postoji također i rizik od slabljenja fiskalnog položaja ukoliko vlasti, naročito u Federaciji, ne ispune preuzete obaveze u skladu sa programom MMF-a za fiskalnu konsolidaciju, kao rezultat jakog pritiska različitih interesnih grupa. Svako odstupanje od programa može ugroziti dalja finansiranja od strane Evropske unije i Svjetske banke. 10 Vidi Aneks 7 radi tabele sa odabranim ekonomskim pokazateljima. 2.3 Strukturalna reforma Bosna i Hercegovina je sporo napredovala u reformama, posebno posljednih godina gdje je teško istaći konkretna ostvarenja u sferi reformi. EBRD-ovi tranzicijski pokazatelji na nivou zemlje pokazuju da je BiH ostvarila skoro maksimalan rezultat (4) za liberalizaciju cijena, trgovinski i devizni sistem, odražavajući široko liberaliziranu i otvorenu ekonomiju. Zemlja također ima relativno visok rezultat (3) u oblasti male i velike privatizacije. Zemlja ima najslabiji rezultat u oblasti reforme uprave i poduzetništva (2-) kao i politike konkuretnosti (2+), dvije oblasti u kojima se reforme tradicionalno teže sprovode, a dobri rezultati se povezuju sa zemljama u poodmaklim fazama tranzicijskog procesa. Na nivou sektora, postigut je djelomičan napredak u posljednje tri godine. Najzapaženiji je početak implementacije prvog PPP-a u sektoru transporta u 2012 godini, što obuhvata izgradnju i održavanje autoputa Doboj-Vukosavlje, dijela trans-nacionalnog transportnog Koridora Vc. Ukoliko bude uspješan, ovaj projekat bi mogao biti važan znak za druge zemlje u regionu. U ostalim sektorima mnoge reforme već duže vrijeme nisu završene. Napredak u privatizaciji je u zastoju, a razvoj privatnog sektora je ugrožen slabim poslovnim okruženjem. BiH čeka još dug put u procesu tranzicije. Rezultati tranzicije po sektorima, na skali od 1 do 4+, prikazani su na Slici 2. Rezultati se baziraju na procjeni preostalih tranzicijskih “jazova”, u pogledu strukture tržišta i snage institucija za podršku tržišta. Izuzev jednog sektora, tranzicijski jazovi u BiH se u svim sektorima procjenjuju kao “srednji” ili “veliki.” Najveći jazovi su prisutni u nebankarskim finansijskim institucijama (tržište kapitala i privatni kapital) kao i u sektoru nekretnina. Značajni tranzicijski jazovi i dalje su prisutni u energetskom sektoru, naročito u sektoru prirodnih resursa i održive energije, kao i komunalnoj i okolišnoj infrastrukturi, posebno u oblasti vodoopskrbe i otpadnih voda. Vidi Aneks 2. radi potpune procjene tranzicijskih izazova. 11 2.4 Poslovno okruženje Poslovno okruženje u BiH i dalje je najkompliciranije u regionu. U protekle dvije godine provedene su neke reforme da bi se smanjile administrativne barijere za otvaranje novih preduzeća, smanjenjem regulatornog poreskog opterećenja i pojednostavljenom registracijom imovine. Međutim, BiH je i dalje nisko rangirana na osnovu većine pokazatelja kvaliteta poslovnog okruženja. U posljednjem Izvještaju Svjetske banke o uslovima poslovanja, BiH se nalazila na 126 mjestu od 185 zemalja svijeta po sveukupnoj lakoći poslovanja, ispod svih zemalja Jugoistočne Evrope i među najlošije rangiranim u cijeloj tranzicijskoj regiji. Zemlja je naročito slabo rangirana po pokazateljima za dobijanje građevinske dozvole (na 163 mjestu), lakoću otvaranja preduzeća (na 162 mjestu), i priključenje električne energije (na 158 mjestu). BiH je nešto bolje rangirana prema pokazatelju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o globalnoj konkurentnosti i nalazi se na 88 mjestu od 144 zemlje u smislu cjelokupne konkurentnosti. Prema WEF-ovom pokazatelju globalne konkrentnosti, kvalitet javnih institucija u BiH je visok u odnosu na zemlje regiona (BiH je na 79 mjestu prema ovom pokazatelju iza svega dvije zemlje Jugoistočne Evrope) uprkos složenom političkom ambijentu. Prema pokazateljima kvaliteta makroekonomskog okruženja BiH se nalazi na 97 mjestu što je malo ispod prosjeka za region Jugoistočne Evrope, ali prema pokazateljima kvaliteta infrastrukture BiH ima loš rezultat. Nalazi se na predzadnjem mjestu - na 143 mjestu od ukupno 144 obuhvaćene zemlje - po kvalitetu svoje transportne infrastrukture. U istraživanju poslovnog ambijenta i uspješnosti rada preduzeća EBRD-a i Svjetske banke (BEEPS), koje je provedeno 2009 godine, preduzeća su istakla političku nestabilnost, poreske stope, veliki neformalni sektor i pristup finansiranju kao glavne prepreke u poslovanju preduzeća. Prema indeksu percepcije korupcije (CPI) agencije Transparency International za 2012 godinu, BiH se nalazi na 72 mjestu od 176 zemalja. Ovo je povoljno u odnosu na brojne regionalne susjede. Međutim, korupcija i dalje predstavlja ozbiljan problem, a građani je smatraju veoma raširenom pojavom. 2.5 Socijalne prilike Bez obzira na stalne ekonomske i reformske izazove, u posljednjoj deceniji se dohodak po stanovniku i životni standard značajno poboljšao u BiH. Stvarni BDP po stanovniku je porastao 32 procenta tokom decenije do 2012 godine. Međutim, sa dohotkom po stanovniku, korigovanom prema PPP (paritetu kupovne snage), nešto višem od 8.000 US$, BiH i dalje ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Prema procjenama Eurostata, u Bosni i Hercegovini BDP po stanovniku, korigovan prema standardima kupovne moći, u 2012 godini iznosi 28% od prosjeka EU. BiH ima najnižu stopu participacije u tržištu rada u Evropi. Na osnovu posljednje ankete Statističkog ureda o radnoj snazi, prosječna stopa participacije BiH je bila samo 44 procenta, znatno niža od zemalja u regionu, koje imaju stopu od preko 60%, a prosjek EU je preko 70%. Ovo odražava u velikoj mjeri izuzetno nisku stopu participacije među ženama, koja je bila 33% u 2012 godini. 12 Uprkos niskoj stopi participacije radne snage, BiH još uvijek bilježi najvišu stopu nezaposlenosti u regionu. Nezaposlenost mladih je naročito akutan problem. Dok prosječna stopa nezaposlenosti za cijelu populaciju trenutno iznosi 28%, nezaposlenost među osobama mlađim od 24 godine prelazi 60%. Nezaposlenost mladih je naročito visoka u Federaciji, gdje je iznosila blizu 70% u 2012 godini. U BiH postoje značajni regionalni dispariteti. Prema posljednjem istraživanju troškova domaćinstva, kojeg su proveli državni i entitetski uredi za statistiku 2007 godine, stopa siromaštva domaćinstava je bila najviša u Brčko distriktu i to 26%, zatim slijedi Republika Srpska sa 22% i Federacija BiH sa 16,3%. U oba entiteta postoje oštri dispariteti između urbanog i ruralnog stanovništva. Siromaštvo je znatno manje u urbanim područjima u poređenju sa ruralnim područjima (u BiH, stopa ruralnog siromaštva iznosila je 23,7% u poređenju sa 10,8% u urbanim područjima). Pristup obrazovanju je i dalje ispod standarda OECD-a. Upis u osnovne škole se kreće oko 90% u poređenju sa skoro univerzalnom stopom u OECD-u, a stopa završavanja osnovne škole je 76% i manja je od stope u većini zemalja u regionu. Na osnovu podataka Svjetske banke, BiH ima jednu od najnižih stopa upisa na treći stepen obrazovanja u regionu. Globalna finansijska kriza je u značajnoj mjeri pogodila BiH, premda u manjoj mjeri nego ostale zemlje Jugoistočne Evrope. Dokazi iz ankete Život u tranziciji (LiTS) EBRD-a i Svjetske banke ukazuju da građani smatraju da je uticaj krize veoma veliki. Preko 60% domaćinstava je izjavilo da ih je kriza pogodila jako ili u znatnoj mjeri, u poređenju sa prosjekom tranzicijske regije od 42 procenta. Veliki broj domaćinstava je izjavio da su morali smanjiti osnovne troškove kao što su osnovne namirnice i zdravstvena zaštita da bi se mogli nositi sa krizom. 2.6 Zakonsko-pravni kontekst Zakonsko-pravno okruženje je i dalje kompleksno i problematično. U proteklom periodu su izvršene neke značajne reforme ali je neophodno učiniti više. Višeslojna ustavna i politička struktura zemlje ima i dalje negativan uticaj na pravne reforme. Problemi višeslojne pravne strukture su vidljivi u mnogim pravnim oblastima. Korporativno upravljanje je regulisano na entitetskom nivou; postoje dva različita sistema korporativnog upravljanja, a svaki entitet ima vlastitu primarnu i sekundarnu legislativu. U sektoru pravosuđa, postoje dva odvojena pravna sistema i ograničena koordinacija na državnom nivou. Pravni okvir za tržište vrijednosnih papira je regulisan na entitetskom nivou, a svaki entitet ima vlastitu komisiju za vrijednosne papire i berzu. U nekim pravnim oblastima, BiH ima zakone koji na papiru zadovoljavaju i premašuju standarde u drugim zemljama u kojima djeluje EBRD; međutim, u praksi, primjena tih zakona je često slaba zbog slabosti ključnih institucija. Zakon o stečaju i nelikvidnosti ima ocjenu ‘visok stepen usaglašenosti’ sa međunarodnim standardima; međutim, praktično funkcionisanje režima nelikvidnosti ima slabosti u smislu odgovarajućeg reguliranja stečajnih upravnika. Zakon i okvir o sigurnim transakcijama je savremen; međutim, u praksi, provedba je spora i podložna opstrukcijama. Problemi efikasnosti sudova i poteškoće u zadovoljavanju potreba su najslabije karike sistema, pa stoga dužnici mogu opstruirati postupak izvršenja. Zakoni koji se primjenjuju na PPP i koncesije su složeni i rascjepkani; kombinirani set zakonskih akata koji koegzistiraju na različitim nivoima regulira slična pitanja. 13 Izgledi za Bosnu i Hercegovinu umnogome zavise od implementacije praktičnih zakonskih reformi i unutrašnje i regionalne integracije. Vidi Aneks 3. radi detaljnije procjene zakonsko-pravnog konteksta. 2.7 Energetska efikasnost i kontekst klimatskih promjena Članstvo u Energetskoj zajednici u velikoj mjeri pokreće energetsku politiku u BiH, zajedno sa domaćim ograničenjima i problemima. Dok će ovo vremenom osigurati da pitanja održive energije postanu prioritet, trenutno se energija i drugi prirodni resursi (uključujući i šume) neefikasno koriste u javnom i privatnom sektoru i već odavno su neophodne značajne investicije u energetsku efikasnost u proizvodnji električne energije, industrijskom, javnom i stambenom sektoru kao i zakonske i regulatorne promjene. Pored značajnog potencijala u unapređenju energetske efikasnosti, BiH ima neiskorišten potencijal u oblasti ulaganja u obnovljivu energiju (hidroenergija, biomasa, vjetroelektrane i proizvodnja solarne energije). Međutim, da bi se ovaj potencijal potpuno iskoristio neophodno je izvršiti zakonska i regulatorna poboljšanja, uključujući i politiku feed-in tarifa i koncesija, i veće uloge privatnog sektora. U komunalnom sektoru, javna komunalna preduzeća su još uvijek uglavnom nereformirana, što za posljedicu ima loše operativne i finansijske rezultate i nizak nivo usluga klijentima. Tarifna reforma, finansijska i operativna poboljšanja sa bolje definisanim odnosom između vlasnika i davalaca usluga, i investicije u istrošenu infrastrukturu su ključni izazovi u ovoj oblasti, a omogućili bi ulaganja u energetsku efikasnost. Veći doprinos privatnog sektora bi također mogao doprinijeti poboljšanjima energetske efikasnosti. Adaptacija Za region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, se predviđa da će doći do povećanja temperature, smanjenja padavina (posebno tokom ljeta) i do veće varijabilnosti padavina. Kao posljedica toga, predviđa se da bi u Bosni i Hercegovini moglo doći do sezonskih nestašica vode. Varijabilnije padavine za posljedicu mogu imati i fluktuacije u hidrologiji rijeka i češće ekstremne pojave poput poplava. 3. STRATEŠKA ORIJENTACIJA Bosna i Hercegovina ima značajne ekonomske potencijale u nizu sektora, ali je ostvarivanje tih potencijala bilo usporeno složenim i nefunkcionalnim političkim okvirom i nedostatkom spremnosti da se provedu duboke strukturalne reforme. Kao i u drugim zemljama u regionu, put Bosne i Hercegovine ka održivom rastu zahtijeva mnogo veći fokus na omogućavanje poslovnog okruženja za razvoj privatnog sektora, jačanje veza između entiteta i sa susjednim zemljama, i veću eksploataciju prirodnih komparativnih prednosti zemlje. U svojoj strategiji za naredni period Banka će se stoga fokusirati da odgovori na sljedeće izazove: Restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora. Bosna i Hercegovina ima jako industrijsko naslijeđe, obilne izvore energije, i značajne resurse za podršku prerađivačkoj industriji. Kako bi podržala širenje privatnog sektora, Banka će ponuditi lokalnim i stranim preduzećima široku paletu proizvoda, uključujući direktno 14 financiranje za velika preduzeća, dok će po Investicionom programu za lokalna preduzeća biti osigurano financiranje za restrukturiranje i širenje manjih lokalnih preduzeća koja se trenutno suočavaju sa ograničenim pristupom izvorima financiranja. Banka će davati kreditne linije za mala i srednja preduzeća putem lokalnih banaka, kredite za mikrofinanciranje, kao i nefinancijsku podršku putem Programa usluga za mala preduzeća, odnosno kroz Program razvoja preduzeća i Program poslovnog savjetovanja. Banka će nastaviti aktivan dijalog o politikama za poboljšanje investicijske klime. Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima. Mala otvorena ekonomija kao što je ekonomija Bosne i Hercegovine može dostići svoj puni ekonomski potencijal samo integracijom sa širim regionalnim tržištima. Regionalna integracija, kako fizička tako i komercijalna, će dobiti na značaju u novoj strategiji, jer je Bosna i Hercegovina od 1. jula 2013. godine, sa ulaskom Hrvatske u EU, dobila granicu sa Evropskom unijom. Banka će stoga nastaviti pružati podršku poboljšanjima infrastrukture i ohrabrivati veće učešće privatnog sektora u modernizaciji javne infrastrukture, kao i privatna ulaganja koja podržavaju jaču regionalnu integraciju kroz protok investicija i trgovine, čime će se jačati transportne i trgovinske veze sa susjednim zemljama Zapadnog Balkana, uključujući putem ciljanih dijaloga o politikama. Kako pristup EU tržištu zahtijeva poštivanje rigoroznih standarda kvalitete, Banka će staviti naglasak na poboljšanje standarda, kako kroz direktno financiranje izvozno-orijentiranih preduzeća tako i kroz programe usluga za mala preduzeća. Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa. Javna preduzeća i privatna preduzeća veoma neefikasno koriste postojeće resurse, što kao rezultat ima nepotrebno visoke troškove energije i znatne okolinske štete. U cilju podrške efikasnijem i održivom korištenju resursa, Banka će se fokusirati na investicije u održivu energiju sa snažnim demonstracionim efektima. Koristiće se različiti investicijski programi, uključujući Program direktnog financiranja projekata održive energije na Zapadnom Balkanu, kao i posredno financiranje putem lokalnih financijskih institucija kroz Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije na Zapadnom Balkanu. Banka će davati direktno financiranje za poboljšanja energetske efikasnosti i efikasnije korištenje resursa za velike korporativne klijente u privatnom i javnom sektoru, kao i za restrukturiranje i komercijalizaciju opštinskih komunalnih preduzeća. Banka će nastaviti voditi aktivan dijalog o politikama za održivo korištenje resursa korištenjem tehničke pomoći i u uskoj saradnji sa drugim donatorima. Što je najvažnije, Banka će nastojati promovirati internu integraciju aktivnim odabiranjem investicija koje dalje produbljuju ekonomske veze između dva entiteta i Brčko distrikta, kako sa privatnim kompanijama tako i kroz institucionalne reforme u javnom sektoru. U skladu sa implementacijom Strateške inicijative za jednakost spolova, Banka će pokušati da izradi i implementira projekte u relevantnim sektorima i područjima u Bosni i Hercegovini, budući da se radi o zemlji sa velikim spolnim razlikama u područjima pristupa finansiranju, radnih odnosa i zapošljavanja. Banka će nastojati da radi sa svojim klijetima u bankarskom sektoru kako bi definirala načine, gdje je to moguće, za pružanje podrške ženama poduzetnicama u smislu olakšavanja njihovog pristupa finansiranju i podržavanja njihovih poslovnih aktivnosti. Ovaj angažman će, gdje to bude moguće, osigurati vezu sa uslugama koje pružaju Bančini Programi usluga za mala preduzeća. 15 Vidi Aneks 7. za Jednakost spolova. 3.1. Ključni izazovi i operativni odgovori 3.1.1 Restrukturiranje i širenje domaćeg privatnog sektora Tranzicijski izazovi Udio privatnog sektora u ekonomiji je nizak u odnosu na druge zemlje u regiji, zbog kombinacije nezavršenog programa privatizacije (naročito za neka velika preduzeća) i lošeg poslovnog okruženja. Mnoga velika domaća preduzeća treba da izvrše obimno operativno, upravljačko i financijsko restrukturiranje. Pristup malih i srednjih preduzeća vanjskim izvorima financiranja je ograničen, naročito u posljednjih nekoliko godina, što onemogućava njihov rast i stvaranje radnih mjesta u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti oko 30%. Još uvijek nisu implementirane značajne pravne i regulatorne reforme, uključujući reforme u oblasti reguliranja financijskog sektora. Operativni odgovor Banka će podržati širenje privatnog sektora, sa naglaskom na inovativna preduzeća visokog stepena dodatne vrijednosti i izvozno-orijentirana preduzeća, kroz široku paletu proizvoda uključujući direktne kredite i ulaganja u kapital preduzeća, projekte u okviru Investicionog programa za lokalna preduzeća / Fonda za razvoj preduzeća (LEF & ENEF), kreditne linije za mala i srednja preduzeća, mikrofinanciranje i Program usluga za mala preduzeća (Program poslovnog savjetovanja i Program razvoja preduzeća, uključujući podršku implementiranju EU akta o malim preduzećima). Banka će se selektivno angažirati na restrukturiranju održivih privatnih preduzeća da potakne njihovu konkurentnost, kako davanjem kredita tako i ulaganjem u kapital, i dati podršku privatizaciji podesnih velikih preduzeća, ukoliko vlasti pokažu spremnost da ponovo pokrenu proces privatizacije i da se pridržavaju visokih standarda transparentnosti i dobre prakse u organizovanju konkurentnih tendera. Aktivnosti u privatnom sektoru će se fokusirati na sektore gdje zemlja ima konkurente prednosti i gdje privatni sektor ima najveću mogućnost ekspanzije, uključujući proizvođače u sektoru agribiznisa, maloprodaje hrane, nekretnina i prozvodnih preduzeća. Gdje god bude moguće ohrabriće se i dati podrška stranim investitorima. Banka će također podržati reformu finansijskog sektora, uključujući reformu mikrofinancijskih institucija, kako bi se osigurala stabilnost finansijskog sektora, omogućiti lakši pristup financiranju za privatne kompanije i produbiti lokalna kapitalna tržišta kroz uvođenje novih finansijskih proizvoda, koji će potencijalno uključivati proizvode sa podjelom rizika za podršku ženama poduzetnicama. Banka trenutno razmatra strukturiranje Programa kreditiranja sa pokrićem rizika od prvog gubitka putem subvencije za Zapadni Balkan, uključujući usluge koje bi se pružale potencijalnim krajnjim korisnicima Programa usluga za mala preduzeća. Usluge ovog programa za žene poduzetnice će također biti obuhvaćene u sklopu programa sa pokrićem rizika od prvog gubitka. 16 Dijalog o politikama Dijalog o poslovnom okruženju će obuhvatati učestvovanje EBRD-a u nadzornim odborima Vijeća stranih investitora i Agencije za promociju stranih ulaganja i fokusiraće se na pojednostavljivanje i jačanje relevantnih zakona i propisa, sa naglaskom na potrebu da se poduzimaju odlučne aktivnosti protiv korupcije. Pored toga, Banka će nastaviti pružati podršku pravosudnoj obuci u područjima vezanim za poslovanje. Banka će koristiti nalaze novog kruga ankete EBRD-a i Svjetske banke o poslovnom okruženju i rezultatima preduzeća (BEEPS), a očekuje se da će rezultati te ankete biti na raspolaganju krajem 2013 godine. Oslanjajući se na svoje uspješne dosadašnje aktivnosti, Banka će jačati dijalog o politikama u oblasti mikrofinanciranja, da bi omogućila napredak u komercijalizaciji i transformaciji mikrokreditnih institucija. 3.1.2 Stvaranje čvršćih veza sa širim regionalnim tržištima Tranzicijski izazovi Ključne transportne mreže su još uvijek neadekvatne da omoguće privatnim preduzećima da iskoriste strateški položaj zemlje. S obzirom na fiskalna ograničenja postoji urgentna potreba da se počne sa financiranjem poboljšanja infrastrukture korištenjem javno-privatnog partnerstva. Mnoga domaća preduzeća ne mogu ostvariti koristi koje im pruža blizina većih regionalnih tržišta sve dok ne poboljšaju svoju konkurentnost i ne podignu standarde kvalitete. Operativni odgovor Banka će razmotriti financiranje modernizacije ključnih infrastrukturnih mreža, uključujući Koridor Vc i druge dijelove strateških transportnih mreža u skladu sa indikativnim definicijama mreža koje su za ovu regiju navedene u novim EU TEN-T regulativama, uz paralelnu reformu relevantnih institucija i infrastrukturnih preduzeća, uključujući reformu procesa nabavke i veće učešće privatog sektora u poboljšanjima infrastrukture. Banka će davati financijska sredstva privatnim preduzećima za poboljšanja standarda kvalitete do nivoa potrebnog za ulazak na glavna međunarodna tržišta. Banka će također obezbijediti finansiranje za privatna preduzeća koja podržavaju jaču regionalnu integraciju putem investicionih i trgovinskih tokova. Ovi programi će biti dopunjeni relevantnim projektima Programa usluga za mala preduzeća. Dijalog o politikama Banka će biti spremna da osigura tehničku pomoć za implementiranje reformi nabavke, podršku restrukturiranju preduzeća u transportnom sektoru i da omogući veće korištenje javno-privatnog partnerstva u zemlji. Banka će također biti spremna da osigura tehničku pomoć za javne nabavke i zakonodavstvo za koncesije i da osigura jačanje kapaciteta nabavki, uključujući ciljanu obuku i radionice. 17 3.1.3 Promoviranje efikasnijeg i održivog korištenja resursa Tranzicijski izazovi Energija i drugi prirodni resursi (uključujući šume) se koriste neefikasno kako u javnom tako i u privatnom sektoru i već odavno postoji potreba za značajnim ulaganjima u energetsku efikasnost u proizvodnji energije, industriji, javnom i stambenom sektoru, kao i za pravnim i regulatornim izmjenama. Komunalna preduzeća su najvećim dijelom još uvijek nereformirana, što rezultira slabim operativnim i financijskim rezultatima i niskim nivoom usluga koje se pružaju korisnicima. Ključni izazovi u ovoj oblasti su tarifne reforme, financijska i operativna poboljšanja uz bolje definirane odnose između vlasnika i pružalaca usluga, i investiranje u zastarjelu infrastrukturu. BiH ima velike neostvarene potencijale u oblasti ulaganja u obnovljivu energiju (hidroenergija, biomasa, vjetroelektrane, proizvodnja solarne energije), a za puno iskorištenje tih potencijala potrebna su pravna i regulatorna poboljšanja, uključujući feed-in tarife i koncesije, i veća uloga za privatni sektor. Operativni odgovor Banka će financirati investicije u održivu energiju, direktno i korištenjem posebnih financijskih programa: Program kreditnih linija za financiranje projekata održive energije za Zapadni Balkan preko lokalnih privatnih financijskih institucija i Program direktnog financiranja projekata održive energije za Zapadani Balkan za direktno financiranje manjih projekata. Banka će financirati restrukturiranje i komercijalizaciju komunalnih preduzeća u oblasti vodovoda i kanalizacije kao i daljinskog grijanja, i težiti da podrži restrukturiranje sektora odlaganja krutog otpada i gradskog saobraćaja, ukoliko vlasti odluče da počnu implementirati reforme u tim sektorima. Banka će se usmjeriti na investicije u energetskom sektoru koje će doprinijeti efikasnom korištenju resursa i smanjenju nivoa zagađenja; na primjer, obnovljiva energija i rekonstrukcija ili zamjena starih i neefikasnih proizvodnih postrojenja, u skladu sa strategijom Banke za energetski sektor. Dijalog o politikama Vodiće se sveobuhvatan dijalog o održivoj energiji, u uskoj saradnji sa EU i drugim donatorima, uključujući tehničku pomoć u pravnim i regulatornim oblastima koje se fokusiraju na razvoj tržišta za preduzeća za energetske usluge (ESCO), uvođenje ugovora o energetskom učinku (EPC), transpoziciju EU direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), upravljanje šumama/efikasnije korištenje biomase i reformu sektora daljinskog grijanja. Banka će promovirati i fokusirati se na komercijalizaciju komunalnih i elektroprivrednih preduzeća, uključujući reforme tarifa, poboljšanja regulativa i usvajanja ugovora o pružanju javnih usluga, kroz projekte tehničke pomoći koji će biti priključeni individualnim investicionim projektima. 18 Promoviraće se poboljšanja politike koncesija i veća uloga privatnog sektora u osiguranju boljeg korištenja resursa kako bi se omogućila ulaganja u sektor, organiziranim i blisko koordiniranim naporima svih relevantnih odjeljenja. 3.2 Okolišne i socijalne implikacije predloženih aktivnosti Banke Svi projekti EBRD-a podliježu Okolišnoj i socijalnoj politici iz 2008 godine i Provedbenim zahtjevima4. Banka će raditi sa klijentima kako bi procijenila okolišni i društveni utjecaj svakog projekta, rizike i mogućnosti, i pomagaće im u implementiranju Provedbenih zahtjeva, uključujući dobru međunarodnu praksu i relevantne EU standarde. Tokom faze izgradnje i rada, EBRD će nadzirati da li su projekti u skladu sa dogovorenim obavezama i standardima, a priroda i učestalost monitoringa će se određivati na osnovu okolišnih i društvenih rizika povezanih sa određenom investicijom. Upravljanje okolišem u Bosni i Hercegovini i dalje otežavaju institucionalni, politički i zakonsko-pravni okviri koji nisu najoptimalniji. Međutim, proces harmonizacije sa EU standardima dovodi do okolišnih reformi, a predpristupni period EU je stvorio mogućnosti za zemlju da počne sistematično prilagođavati svoje zakone i pristupati dodatnim resursima i tehničkoj pomoći. Neki okolišni zakoni su usklađeni sa EU direktivama (uključujući Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o zaštiti vazduha, Zakon o zaštiti prirode i Fondu za zaštitu okoliša). U slučaju da projekti ne mogu biti strukturirani tako da budu ispunjavaju okolinske zahtjeve EU, to će biti jasno naznačeno u informaciji Banke za Upravni odbor, uz odgovarajuće obrazloženje za svako odstupanje, kao i u javnom dokumentu Kratki opis projekta. EBRD će raditi sa klijentima, gdje je to potrebno, da bi svaka komplementarna aktivnost na projektima koji ne ispunjavaju okolinske standarde EU vodila ka punom ispunjavanju tih EU standarda u budućnosti. Banka će za projekte koji uključuju lokalna mala i srednja preduzeća ocijeniti njihovu sposobnost da implementiraju projekte u skladu sa okolišnim i socijalnim zahtjevima Banke. To može uključivati izgradnju kapaciteta u područjima kao što su upravljanje okolišem, zdravlje i sigurnost na radu, transparentnost i javne konsultacije. Isto tako, za projekte koji uključuju finansijske posrednike, kapacitet partnerske banke da ocijeni i upravlja okolišnim i socijalnim rizicima i mogućnostima je od suštinskog značaja za postizanje održivog rezultata. EBRD će, kada to bude potrebno, osigurati obuku za te finansijske institucije. U sektoru transporta, EBRD će nastojati da finansira projekte koji unapređuju održivi transport. Infrastruktura i javni transport treba da budu dostupni, efikasni, dobri po okoliš, i sigurni. Kod projekata autoputeva i gradskog prevoza, Banka radi na promoviranju sigurnosti na cesti za vozače, pješake i druge korisnike cesta. Sigurnost pri izgradnji je drugo važno pitanje za sektor transporta, a tamo gdje je za projekte potrebna eksproprijacija zemljišta, primjenjujue se EBRD-ovi zahtjevi za preseljenje i obnovu sredstava za život. Efikasno i održivo korištenje resursa je sljedeći važan cilj mnogih EBRD-ovih projekata. Procijenjeno je da će emisija stakleničkih plinova (GHG) u Bosni i Hercegovini rasti skoro 30% u periodu između 2005 i 2030 godine, a trenutno, 73% emisija stakleničkih plinova 4 Okolišna i socijalna politika iz 2008 i Provedbeni zahtjevi će biti ponovo razmatrani i revidirani u 2013 godini. Nova politika će se primjenjivati na projekte čiji Koncept projekta će biti dat na razmatranje na datum ili nakon nakon datuma stupanja na snagu takve nove politike. 19 potječe iz sektora energetike5. Investicije EBRD-a u energetsku efikasnost, obnovljivu energiju i efikasnost resursa pomoći će da se smanji intenzitet emisija ugljika u Bosni i Hercegovini kao i zagađenost, i dovesti do efikasnosti i uštede u troškovima. Za projekte obnovljive energije, posebno vjetroelektrane, odluke o lokaciji bi trebale uzeti u obzir biodiverzitet i okolnosti staništa, uz izbjegavanje ili minimiziranje utjecaja na zaštićene zone i migraciona kretanja ptica. Za projekte biomase, EBRD će raditi sa klijentima kako bi im pomogla da razumiju svoje snabdjevačke lance i kako bi promovirala korištenje legalnih i održivih izvora goriva. Poremećaji u opskrbi vodom će imati negativan uticaj na industrije koje mnogo koriste vodu, posebno na poljoprivredu. Oni će negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i povećati potrebu za navodnjavanjem. Investicije u hidroenergiju će također trebati uzeti u obzir promjene u hidrologiji izazvane klimatskim promjenama. Potreba za investiranjem u efikasnije sisteme vodoopskrbe i za bolje upravljanje tim sistemima će se povećati zbog sve većih poremećaja u vodoopskrbi izazvanih klimatskim promjenama. Biće potrebno preduzeti aktivnosti u sektorima koji ovise o vodi kao što su sektori vodoopskrbe, struje i energije (posebno hidroenergije) kao i industrijama koje koriste velike količine vode kao što su rudarstvo, agribiznis i proizvodnja. 4. PRISTUP KAPITALU: PRIVATNI I JAVNI IZVORI FINANSIRANJA 4.1 Privatni izvori kapitala Većina javnog duga Bosne i Hercegovine se finansira eksterno iz zvaničnih izvora kao što su MMF, EU i Svjetska banka. Ostatak javnog duga se finansira kroz pozajmice na domaćim tržištima kapitala. BiH još uvijek nije koristila međunarodne izvore kapitala za finansiranje javnog duga. Zbog niskog kreditnog rejtinga zemlje (S&P rangira BiH kao B, dva nivoa ispod investicionog ranga; Moody-ev rejting je B3, dno spekulativne i visoko-rizične grupe) takvo zaduživanje je do sada bilo preskupo. Bankovni sektor u BiH je uglavnom u rukama stranaca. Banke u stranom vlasništvu posjeduju više od 90% svih bankovnih sredstava u zemlji. Njihov ulazak u BiH je doveo do značajnog povećanja u pristupu kreditima kako za domaćinstva tako i za preduzeća. U 2007 i 2008 godini, upravo prije nego što će globalna finansijska kriza pogoditi region, kredit je rastao po stopi od skoro 30% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, od tada se kreditni rast značajno smanjio. Krajem 2012 godine, rastao je jedva 2% u odnosu na prethodnu godinu. Na kućanstva otpada oko 45% ukupnih zajmova u privatnom sektoru dok na preduzeća otpada preostalih 55%. Većina zajmova je ili denominirana ili indeksirana u odnosu na stranu valutu. Pristup finansiranju za mikro, mala i srednja preduzeća je posebno pogođen ograničenom likvidnošću i povećanom odbojnošću prema riziku u finansijskom sistemu zbog krize. Domaća tržišta kapitala su još uvijek nerazvijena. Tržišta vladinih obveznica i tržišta novcem su i dalje na vrlo niskim nivoima razvoja. Tržištu vladinih obveznica nedostaje likvidnost i transparentnost kroz ponudu na zvaničnim stranicama. Ni OTC tržište nije razvijeno. Tržišta 5 UNECE, 2011 20 novca su i dalje slaba i nedostaju im referentni indeksi i likvidnost. Tržište korporativnih obveznica je u nastajanju i zadnjih pet godina nije bilo nikakvih emisija. 4.2 MDB financiranje i saradnja sa drugim MFI i multilateralnim donatorima Banka će usko sarađivati sa drugim donatorima u Bosni i Hercegovini. Glavne oblasti saradnje sa drugim donatorima će obuhvatiti: Saradnja u dijalogu o politikama: EBRD će nastaviti da bude aktivni učesnik polugodišnjih koordinacijskih sastanaka donatora sa vlastima. Donatorska koordinacija u segmentu dijaloga o politikama će uključivati redovne sastanke predstavnika raznih agencija o specifičnim sektorima (npr., redovni sastanci koji se odnose na dijalog o politikama u sektoru komunalne i okolinske infrastrukture), bilateralne sastanke donatora o određenim projektima (Koridor Vc, energetika, komunalna preduzeća), i ad-hoc sastanke kada bude potrebno. U privatnom sektoru, očekuje se da će saradnja između MFI i donatora ostati manje formalna, osim za mikrofinancijski sektor gdje će kreditori/donatori imati zajedničke dijaloge o politikama sa regulatorima i usko će koordinirati aktivnosti. Sve MFI će sarađivati na provođenju istih visokih standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti, a EBRD će imati vodeću ulogu u ovoj oblasti za mikrofinancijski sektor. Sufinanciranje projekata: Nekoliko infrastrukturnih projekata koji su u toku ili su pripremljeni od strane EBRD-a tokom perioda tekuće strategije uključuju sufinanciranje sa EIB-om (Koridor Vc, autoput Doboj-Banja Luka, EPBiH) i bilateralnim donatorima (Koridor Vc, svi projekti u sektoru komunalne i okolinske infrastrukture (MEI)). Očekuje se da će se ova saradnja nastaviti tokom perioda ove nove strategije koja je u pripremi. Iako prema aktuelnom MMF-ovom programu EBRD-ovi krediti nisu obuhvaćeni bilo kakvim MMFovim uvjetima koncesionalnosti, ograničene mogućnosti zaduživanja će zahtijevati značajno sufinanciranje putem grantova naročito za komunalne projekte u područjima van glavnog grada. Tehnička pomoć: Banka će nastaviti da aktivno koristi značajnu tehničku pomoć od EU, bilateralnih donatora, i EBRD-ovog dioničarskog fonda, uglavnom za pripremu i implementaciju projekata u ključnim strateškim sektorima (infrastruktura, održiva energija, financiranje malih i srednjih preduzeća i mikrofinanciranje, kao i podrška malim preduzećima). Banka će također angažirati pravnu i regulatornu tehničku pomoć financiranu iz donacija za ključne oblasti, uključujući sektor energetike, održive energije, i financijski sektor. Dodatne oblasti gdje se očekuje aktivnije učestvovanje u tehničkoj pomoći financiranoj iz donacija obuhvataju dalju podršku transformaciji mikrofinancijskog sektora, poboljšanja investicijske klime i borbu protiv korupcije, i privatne koncesije. Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF): uspostavljen u decembru 2009 godine, WBIF obuhvata zajednički program grantova i zajednički program kreditiranja za prioritetne investicije u regionu. Cilj ovog programa je da se pojednostavi pristup kreditnim sredstvima udruživanjem i koordiniranjem različitih izvora financiranja i tehničke pomoći. U Bosni i Hercegovini inicijalni fokus na sektor infastrukture, uključujući društvenu infrastrukturu, će se nastaviti i biti proširen tokom perioda strategije da obuhvati podršku malim preduzećima unutar okvira Programa za razvoj i inovacije preduzeća. Saradnja između EBRD-a i EU: Banka će usko koordinirati sa EU svoje aktivnosti u segmentu dijaloga o politikama, sa posebno jakim naglaskom na transport - Koridor Vc. Banka će također sarađivati sa EU na određenim projektima za koje EU financira tehničku pomoć, a EU je dala oko jednu četvrtinu ukupnih sredstava za tehničku pomoć do sada, i 21 raditi na sufinanciranju direktnih ulaganja korištenjem Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA i IPA 2). Zajednički Akcioni plan Međunarodnih finansijskih institucija za rast. EBRD, EIB i Svjetska banka blisko sarađuju na ovom planu kako bi oživjeli rast u regionu CESEE, uključujući potencijalne zajedničke projekte. 22 ANEKS 1 – POLITIČKA ANALIZA Bosna i Hercegovina (BiH) je posvećena i primjenjuje principe višestranačke demokracije, pluralizma i tržišne ekonomije u skladu sa uslovima navedenim u članu 1. Sporazuma o osnivanju Banke. U BiH postoje ustavni i zakonodavni okviri za pluralističku parlamentarnu demokraciju, razdvajanje ovlasti i ravnoteža u političkom sistemu, garancije fundamentalnih prava i značajnu ulogu civilnog društva i u velikoj mjeri su u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima. Međutim, na funkcioniranje države generalno, a posebno njenih demokratski izabranih institucija, utiču specifičnosti ustavnog uređenja zemlje. Dejtonski mirovni sporazum iz 1995 godine, kojim je zaustavljen rat u BiH i omogućena stabilnost u zemlji, stvorio je izuzetno kompleksnu državnu strukturu i fragmentiran politički aparat. Na centralnom nivou, proces donošenja odluka zasniva se na kompliciranom sistemu ravnoteža, koji je osmišljen tako da zaštiti interese tri “konstitutivna” naroda i koji de facto ohrabruje njihove predstavnike u centralnim tijelima da pokažu privrženost svom konstitutivnom narodu, a ne državi. Konsenzus između nacionalnih lidera o optimalnom budućem unutrašnjem uređenju BiH još uvijek se ne nazire, no bez sveobuhvatne reforme ustavnog uređenja teško će se ostvariti napredak ka efikasnijoj državi i implementaciji plana EU. Od usvajanja prethodne Strategije nije postignut značajniji napredak u vezi sa mogućim ustavnim reformama. Mnoge slabosti koje su zajedničke drugim zemljama Zapadnog Balkana – kao što su ukupna institucionalna slabost, relativno nizak kapacitet javne administracije, pretjerana politizacija i manjak meritokracije u državim službama, slabo pravosuđe, i težak poslovni ambijent – su umnožene u BiH. To je jedan od glavnih razloga zašto je zemlja često rangirana među najgorim u regionu u raznim tabelama glede poslovnog ambijenta. Specifičnosti ustavnog uređenja također utiču na ljudska prava. Neki dijelovi postojećeg BiH zakonodavstva nisu usklađeni sa međunarodnim standardima, uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. U 2009 godini Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je donio presudu da se zaustavi diskriminacija protiv etničkih manjina u BiH, čijim predstavnicima je zakonom onemogućeno da se kandidiraju za najviše javne službe. Ova presuda Evropskog suda za ljudska prava još nije implementirana. Neuspjeh u implementiranju presude ECHR-a je trenutno jedna od glavnih prepreka za dostavljanje formalne aplikacije za članstvo u EU. BiH ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana (osim Kosova) koja još uvijek nije aplicirala za članstvo u EU. Učinjen je određen napredak u nekim područjima demokratskih reformi. Pa ipak, posljednja rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope (PACE) o BiH navodi da je postignut “veoma mali napredak u implementaciji ključnih preuzetih obaveza prema Vijeću Evrope” i da sadašnja situacija “koči završetak prijeko potrebnih reformi u ključnim sektorima, kao što su demokratske institucije, vladavina prava i ljudska prava (…)”.6 6 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1855 o “Funkcioniranju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini” (usvojena na plenarnoj sjednici 9. januara 2012.) 23 Predstavnička i odgovorna vlada Slobodni, pošteni i konkurentni izbori Postojeći pravni okvir, čak i ovako složen i koga karakteriše neusklađenost između Entiteta, omogućuje provođenje demokratskih izbora. Izbori se uglavnom provode u skladu sa obavezama koje nameće OSCE i Vijeće Europe, po procjeni ove dvije navedene institucije. Izborni zakon iz 2001 godine čini osnovu izbornog pravnog okvira, koji je doživio značajne i pozitivne promjene tokom godina. Međutim, postoji jedno područje u kojem pravni okvir nije uspješan u pogledu aktivnog i pasivnog biračkog prava: postojeća ograničenja zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta u vezi sa pravom na izbor kandidata nisu u skladu sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i u suprotnosti su sa OSCE dokumentom iz Kopenhagena i drugim međunarodnim standardima. PACE (Parlamentarna skupština Vijeća Evrope) je u više navrata od BiH vlasti tražila donošenje amandmana na Ustav i Izborni zakon kako bi se stalo na kraj diskriminaciji etničkih manjina.7 Europski sud je 22 decembra 2009 godine donio pravno obavezujuću presudu prema kojoj je uskraćivanje prava na osnovu etničke pripadnosti nespojivo sa opštim načelima Europske konvencije. U 2011 godini uspostavljen je Privremeni zajednički parlamentarni odbor za izradu nacrta izmjena i dopuna Ustava i Izbornog zakona kako bi se isti uskladili sa presudom ECHR-a, ali do sada nije došlo do dogovora ključnih sudionika. U praksi, izbori omogućuju nadmetanje između različitih političkih stranaka kao i slobodan izbor za birače. Kandidati mogu voditi svoje kampanje slobodno i bez ometanja od strane vlasti. Centralna izborna komisija (CIK) je nezavisno stalno tijelo koje imenuje specijalna Komisija za izbor i imenovanja. Predstavnici OSCE-a i Ureda visokog predstavnika (OHR) koji su bili članovi Izborne komisije do 2005 godine i dalje imaju savjetodavno mjesto u CIK-u, bez prava glasa. Opštinske izborne komisije su stalna tijela koja imenuju opštinski organi vlasti i čija imenovanja odobrava CIK. Mediji glasačima omogućavaju raznovrsnu i široku pokrivenost izborne kampanje. Izborni zakon predviđa domaće i međunarodne posmatrače izbora na svim nivoima izborne administracije. Međutim, smanjuje se broj domaćih posmatrača iz civilnog društva u velikoj mjeri zbog nedostatka sredstava. Specifičnosti ustavnog ustrojstva zemlje i preostale etničke podjele rezultiraju činjenicom prema kojoj političke stranke uglavnom saobraćaju sa svojim etničkim grupama. Međutim, postoji i nekoliko političkih stranaka koje u većoj mjeri imaju multietnički pristup. Od kraja rata (1992-1995), BiH je održavala redovne demokratske i konkurentne izbore na centralnom i opštinskom nivou. U prošlosti su izbori bili uspješno organizirani od strane OSCE-a. Održavanje dvaju posljednjih opštih izbora (2006. i 2010. godine) kao i opštinskih izbora (2008. i 2012. godine) bilo je u potpunosti obavljeno od strane BiH vlasti. Posljednji opšti izbori su od strane OSCE-ove / ODIHR-ove misije za posmatranje izbora bili ocijenjeni kao izuzetno uspješni i u skladu sa OSCE obavezama.8 U opštim izborima je učestvovalo ukupno 3.900 kandidata koji su glasačima pružili veliku mogućnost izbora. Izborna kampanja 7 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1701 (2010), Rezolucija 1725 (2010), i Rezolucija 1855 (2012) 8 Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Opći izbori od 3.10.2010., Posmatračka misija za izbore, Konačni izvještaj (17.12.2010.) 24 je bila takmičarska i uglavnom mirna, u skladu sa propisima, miroljubiva, iako je ponekad bila obilježena nacionalističkom retorikom nekih učesnika. Kada govorimo o ponavljanju proceduralnih nepravilnosti, treba spomenuti takozvano 'proxy' (porodično) glasanje, posebno u ruralnim područjima. Odvajanje ovlasti, efikasne kontrole i ravnoteža U BiH postoji ustavni i zakonodavni okvir parlamentarne demokratije koji karakteriše odvajanje ovlasti, kontrole i ravnoteža u političkom sistemu, nezavisno zakonodavstvo i procedure zakonodavnog nadzora u propisanoj domeni odlučivanja. Jedinstvena složenost arhitekture upravljanja u BiH proizilazi iz odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma sa razrađenim sistemom provjera i ravnoteže. One su u velikoj mjeri bile osmišljene u cilju zaštite interesa tri "konstitutivna" naroda. U stvarnosti, one ohrabruju političke predstavnike da pokažu predanost samo svom entitetu i njihovoj etničkoj grupi, a ne državi u cjelini. Funkcionalnost i efikasnost centralne vlade je ograničena, kao i koordinacija kreiranja politike. Ustav pruža ograničene ovlasti institucijama na državnom nivou, dok većinu takvih ovlasti daje Entitetima: Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS). Efikasnost Parlamentarne skupštine BiH je ograničena, iako je u posljednje vrijeme postignut određeni napredak u reorganizaciji njenog Sekretarijata. Na entitetskom je nivou ukupno funkcionisanje Parlamentarnih skupština efikasnije. Efikasnost ovlasti za upravljanje izabranih zvaničnika BiH je uspostavila institucionalne, pravne i finansijske aranžmane za izabrane zvaničnike kako bi koristili svoja ovlaštenja koja nisu ograničena internim nedemokratskim pravom veta ili drugim neprimjerenim utjecajima. Kao i u mnogim drugim zemljama u tranziciji, već dugo postoji blizak odnos između poslovnih i političkih elita. Međutim, to ne dovodi u pitanje ovlasti izabranih zvaničnika u upravljanju zemljom. Međunarodno prisustvo u BiH je i dalje značajno i pored činjenice da su mu uloga i brojnost smanjeni. Dejtonski sporazum je uspostavio Ured visokog predstavnika (OHR) pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Visoki predstavnik (HR), koji izvještava Vijeće za implementaciju mira (PIC), grupu od 55 zemalja i međunarodnih organizacija koje "sponzoriraju i usmjeravaju proces provedbe mira", može donositi odluke koje imaju zakonodavnu snagu, uključujući i nadmoćnost nad domaćim zakonodavstvom. Godine 1997 PIC je Visokom predstavniku dao dodatna ovlaštenja (Bonske ovlasti) za razrješenje bilo kojeg zvaničnika, uključujući i izabrane zvaničnike, koji opstruiraju Dejtonski mirovni sporazum. Iako je u praksi korištenje bonskih ovlasti smanjeno tokom godina, Visoki predstavnik ih i dalje povremeno koristiti. PIC je postigao dogovor da će OHR u budućnosti prestati sa radom kada se ispune određeni "uslovi" i ostvare određeni "ciljevi. U prošlosti je Visoki predstavnik bio i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH (EUSR). S obzirom da je nedavno došlo do razdvajanja ovih dvaju mandata, EU je ojačala svoju ulogu u BiH, što uključuje kombinovano prisustvo EUSR-a i EU Delegacije. EU je rasporedila značajne resurse u Bosni i Hercegovini u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, postavši tako ključni međunarodni faktor. EU policijska misija (EUPM) koja je pratila implementaciju reforme policije i pomagala u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, sa svojim je radom završila 2012 godine. 25 Strano vojno prisustvo u BiH je pod vodstvom Evropske unije - EUFOR Althea koje, u skladu sa UNSCR rezolucijom, ima mandat podržavanja sigurnog okruženja u zemlji. EUFOR je 2012 godine rekonstruiran i sveden na 600 vojnika. Trenutno je angažovan uglavnom na izgradnji kapaciteta i obuci. Civilno društvo, mediji i djelovanje Veličina i nezavisnost civilnog društva Postoji zadovoljavajući pravni okvir za organizacije civilnog društva. U pripremi je nacionalna strategija za razvoj civilnog društva. Institucionalni mehanizam za saradnju sa civilnim društvom je uspostavljen u oba Entiteta, ali još nije u potpunosti operativan. Još nije uspostavljen takav mehanizam na državnom nivou. Iako postoji mnogo registrovanih nevladinih organizacija u BiH, mali broj tih organizacija je dobro uspostavljen i fukcionalan. Mnoge nevladine organizacije su fokusirane na projekte i relativno usko su specijalizirane. Civilno društvo je uključeno u zakonodavne aktivnosti. Međutim, proces konsultacija sa civilnim društvom nije dovoljno snažan. Generalno govoreći, učešće javnosti u donošenju odluka u BiH zahtijeva dodatno poboljšanje. Pravo na osnivanje sindikata je sadržano u zakonu. Međutim, sindikatima općenito nedostaje stabilno finansiranje, a potrebno je dalje jačanje segmenta radnih prava i socijalnog dijaloga. Do sada nisu poduzeti nikakvi koraci ka uspostavljanju Ekonomskog i socijalnog vijeća na državnom nivou. Nezavisni pluralistički mediji koji rade bez cenzure Sveukupni pluralizam u medijima, koji općenito rade slobodno i bez cenzure u BiH, povećan je posljednjih godina. U velikoj je mjeri na snazi pravni okvir u skladu sa međunarodnim standardima. Vijeće za štampu, koje je samo-regulatorno tijelo za štampane medije, podupire promoviranje slobode govora i poštivanje novinarske etike. U isto vrijeme, potrebno je uraditi još mnogo toga kako bi se osiguralo da se sloboda izražavanja i sloboda medija, koje su garantovane Ustavom, poštuju i u praksi, jer je među građanima rašireno mišljenje da su mediji previše ispolitizirani i pod pritiskom političkih stranaka. Visoki nivo polarizacije medija po političkim i etničkim linijama i dalje ostaje izvor zabrinutosti. Postojeće zakonodavstvo pruža pravne mjere zaštite kako bi se osigurala nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije, ali pokušaji da se ona potkopa i dalje postoje. OSCE predstavnik za slobodu medija je u više navrata izrazio zabrinutost u vezi sa slučajevima prijetnji i zastrašivanja novinara.9 Slika medija je raznovrsna i kompleksna i uključuje oko 200 licenciranih elektronskih medija i 100 štampanih medija. Javni RTV sistem se sastoji od tri emitera – jedan na državnom nivou i dva na entitetskim nivoima – koji pokrivaju 70 posto teritorije zemlje. Postoji i preko 60 javnih i 16 TV kanala koji djeluju lokalno. 9 Predstavnik OSCE o slobodi medija, izjave za javnost od 16. aprila 2013. godine i 20. jula 2012. godine 26 Višestruki pravci građanskog i političkog sudjelovanja Postoji veliki broj kanala za građansko i političko sudjelovanje. Međutim, potrebno je unaprijediti učešće javnosti u donošenju odluka. Sloboda formiranja političkih partija i postojanje organizovane opozicije Sloboda formiranja političkih stranaka koja se implementira u praksi zajamčena je Ustavom, a potvrđuje se postojanjem značajnog broja stranaka i opozicionih partija sposobnih da slobodno vode kampanju i da se suprotstave vladinim inicijativama. Na zadnjim opštim izborima učestvovalo je 39 političkih stranaka. Više od 18 različitih političkih stranaka je zastupljeno u državnom Parlamentu. Predstavnici opozicionih stranaka su u većini u određenom broju opštinskih skupština. Vladavina prava i pristup pravdi Nadmoćnost zakona Postoje potrebne zakonske i institucionalne garancije za vladavinu zakona. Građani imaju pravo na slobodno i pravično suđenje i zaštićeni su od proizvoljnih hapšenja ili pritvaranja. Nezavisnost pravosuđa Nezavisnost pravosuđa je garantovana Ustavom. Postoje ključne zaštitne mjere kako bi se osigurala njegova nepristranost, iako je njihova implementacija neujednačena. Nezavisnost sistema je dodatno podržana funkcionisanjem nezavisnog Ustavnog suda, Suda BiH, kao i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Glavni izazovi proizlaze iz konstitutivne specifičnosti Bosne i Hercegovine. Nezavisnost je narušena nedostatkom koordinacije i harmonizacije između državnog nivoa i entitetskih nivoa, te budžetske fragmentacije. Jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa je jedan od glavnih ciljeva Evropske unije prilikom vođenja strukturalnog dijaloga o pravosuđu. Evropska unija pruža pomoć Bosni i Hercegovini u ovoj oblasti. Dijalog je doprinio reviziji Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i drugim mjerama za reformu državnog pravosudnog sistema u skladu sa evropskim standardima nezavisnosti, nepristrasnosti i profesionalnosti. Vlada i građani jednako podliježu zakonu Vlasti su pojačale mjere za povećanje odgovornosti i sprječavanja zloupotrebe ovlasti od strane nosilaca javnih funkcija. Ured Disciplinskog tužioca je uspio smanjiti broj neriješenih predmeta i povećati broj disciplinskih postupaka protiv nosilaca javnih funkcija. Djelotvorne politike i institucije za sprječavanje korupcije Prema indeksu percepcije korupcije (CPI) agencije Transparency International za 2012 godinu, BiH je imala rezultat od 4.2 što je stavlja na 72 mjesto od 176 zemalja10. Korupcija je i dalje ozbiljan problem, a građani je vide kao široko rasprostranjeni fenomen. 10 Transparency International, 2012 Indeks percepcije korupcije (CPI), rezultati 27 Prema najnovijim izvještajima Grupe zemalja Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), glavni izazov u borbi protiv korupcije u BiH - ostavljajući po strani nedostatke koji proizlaze iz njene neobične ustavne postavke i nedostatka koordinacije i harmonizacije između državnog i entitetskih nivoa - leži u "djelotvornoj primjeni zakona". GRECO je uočio da je statistika pokazala alarmantne podatke u vezi sa krivičnim gonjenjem i suđenjima koji se u "većini slučajeva završe oslobađajućim ili uslovnim presudama”.11 U svom izvještaju za 2011 godinu GRECO je donio niz konkretnih preporuka. Organi vlasti Bosne i Hercegovine su predstavili svoj izvještaj o implementaciji ovih preporuka krajem 2012 godine, a GRECO trenutno priprema svoj Evaluacijski izvještaj. Antikorupcijske strategije su na snazi u oba Entiteta. Iako je propis o osnivanju Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije usvojen 2012 godine, Agencija još uvijek nije u potpunosti operativna. Na snazi je i Zakon o sukobu interesa, ali još se nije krenulo sa usklađivanjem zakonodavstva o sukobu interesa na nivou cijele zemlje. Vrlo mali broj slučajeva korupcije na visokom nivou završio je krivičnim gonjenjem. Nepotizam i dalje ometa profesionalni učinak cijelog javnog sektora. Građanska i politička prava Sloboda govora, informisanja, vjeroispovijesti, savjesti, kretanja, udruživanja, okupljanja i privatnog vlasništva BiH ima pravne i institucionalne osnove za zaštitu osnovnih prava i sloboda, koje su sadržane u njenom Ustavu. BiH je ratifikovala sve glavne UN Konvencije o ljudskim pravima. Ustav navodi 15 međunarodnih instrumenata o ljudskim pravima i eksplicitno propisuje direktnu primjenu Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih Protokola kao i supremaciju nad nacionalnim pravom. Iako je na snazi neophodni okvir, implementacija standarda ljudskih prava ostaje neujednačena. Posljednja procjena stanja u Bosni i Hercegovini u oblasti ljudskih prava u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija (UPP) je sprovedena u februaru 2010 godine, a usvojena na Plenarnoj sjednici u junu iste godine. Naredna analiza stanja u Bosni i Hercegovini, u okviru drugog ciklusa UPP, zakazana je za oktobar 2014 godine. Tri glavne preporuke za Bosnu i Hercegovinu su se odnosile na prava žena (16,67% od 126 preporuka), prava djeteta (14,29%) i manjina (11,9%). Bosna i Hercegovina je prihvatila više od dvije trećine preporuka navedenih u pregledu.12 Ustavne garancije za slobodu okupljanja i udruživanja, govora, mišljenja, savjesti i religije se uglavnom poštuju. Istovremeno, izvještaji Vijeća Evrope i EU ukazuju na preostale slabosti u području slobode izražavanja (zaštita od procesuiranja, fizičkih napada na novinare i zagovornike ljudskih prava). Diskriminacija LGBT osoba je i dalje široko rasprostranjena. Antidiskriminacijski zakon ne uključuje starosnu dob i invalidnost kao kategorije za diskriminaciju i nudi širok dijapazon izuzetaka. U principu, i dalje je niska svijest javnosti o pravnim lijekovima koje predviđa Zakon o zabrani diskriminacije. 11 Vijeće Evrope, Grupa država protiv korupcije (GRECO), Treća evaluacija, Evaluacioni izvještaj za Bosnu i hercegovinu (asvojen na plenarnoj sjednici 27. Maja 2011. godine) 12 Univerzalni periodični izvještaj (UPR), 2010 izvještaj o Bosni i Hercegovini, 17 februar 2010 – usvojen na Plenarnoj sjednici u junu 2010. godine Statistički podaci: UPP statistički podaci o UPP preporukama 28 Imovinska prava se poštuju, a riješena je i velika većina zahtijeva za povrat imovine. Međutim, od prestanka rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica u 2009 godini, ostalo je više od 100 neriješenih predmeta. Još uvijek ne postoji pouzdana baza podataka o neriješenim slučajevima. Još uvijek ima više od 100.000 interno raseljenih osoba u BiH, 7.000 izbjeglica, i više od 13.000 nestalih osoba. Unatoč poduzetim koracima u pravcu implementacije revidirane Strategije za implementaciju Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, uglavnom u pogledu stambenih pitanja, Bosni i Hercegovini još uvijek nedostaje koordiniran mehanizam za rješavanje zakonskih praznina koje ometaju održiv povratak i lokalnu integraciju. Ustav daje građanima pravo da predstavke o kršenju njihovih prava i sloboda zajamčenih Ustavom upute Ustavnom sudu. Kada se njegove odluke ne sprovode, građani mogu takve predstavke uputiti Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR). Ukupan broj neriješenih predstavki podnesenih ECHR-u u 2012 godini je iznosio 1.433. Na snazi je i institucija Ombudsmana, koja je pripremila više izvještaja i preporuka za Parlament. Politička inkluzivnost za žene, etničke i druge manjine Zbog istorije oružanog međuetničkog sukoba, posebno su osjetljiva pitanja koja se odnose na prava etničkih zajednica u Bosni i Hercegovini. Popisa stanovništva u BiH nije bilo od 1991 godine, a prvi poslijeratni popis stanovništva, koji će uključivati pitanja o etničkoj pripadnosti, zakazan je za 2013 godinu. Ustav je uspostavio kategoriju "konstitutivnih naroda", koji uključuje Bošnjake, Hrvate i Srbe. “Manjine” su još jedna kategorija". Prema Zakonu o zaštiti prava nacionalnih manjina, postoji 17 nacionalnih manjina u BiH (Albanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci). Oni koji se ne izjašnjavaju o svojoj etničkoj pripadnosti definišu se kao "ostali". Iako su na snazi pravni i institucionalni okvir za zaštitu manjina, uključujući i gore navedeni zakon, Zakon protiv diskriminacije, kao i Zakon o Vijeću nacionalnih manjina, provedba je još uvijek neujednačena. Najteži i jedinstven problem koji se odnosi na inkluzivnost etničkih manjina se odnosi na specifičnosti ustavnog ustrojstva. U BiH građani koji se ne izjašnjavaju kao dio jednog od tri "konstitutivna naroda" su pravno onemogućeni da se kandiduju za BiH Predsjedništvo i Dom naroda u državnom Parlamentu. Osim toga, postoje diskriminatorna ograničenja na osnovu mjesta prebivališta: građanin upisan u "pogrešnom" Entitetu (Bošnjak ili Hrvat u RS ili Srbin u FBiH) se ne može kandidovati za Predsjedništvo BiH; RS birači mogu glasati samo za srpskog kandidata, dok glasači u FBiH mogu glasati samo za bošnjačkog ili hrvatskog kandidata. Sve ove diskriminatorne odredbe nisu u skladu sa pravilima ECHR, i u suprotnosti su sa Dokumentom OSCE-a iz Kopenhagena i drugim međunarodnim standardima. ECHR je 22 decembra 2009 godine donijela pravosnažnu odluku prema kojoj je pravilo nepodobnosti po nacionalnoj osnovi "nespojivo sa opštim principima Evropske konvencije.13 U PACE Rezoluciji usvojenoj 9 januara 2012 godine, vlasti BiH su bile opomenute da je gore navedena presuda ECHR-a pravno obavezujuća i pozvane da je provedu bez daljnjeg odlaganja, upozoravajući da bi neusvajanje neophodnih ustavnih amandmana dovelo u 13 Evropski sud za ljudska prava (ECHR), pritužba uložena od strane dva aplikanta romskog i jevrejskog porjekla: “Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine”, 22. decembar 2009. godine 29 pitanje nastavak članstva BiH u Vijeću Europe.14 Ipak, do sada ključni akteri u BiH nisu uspjeli postići dogovor o implementaciji presude ECHR-a. Romska manjina je i dalje najugroženija u Bosni i Hercegovini. Prema popisu stanovništva iz 1991 godine, ova zajednica broji 9.000 osoba, ali se procjenjuje da se taj broj kreće u rasponu od 30.000 do 100.000. Postignut je određeni napredak u obezbjeđenju ličnih dokumenata za Rome, kao i poboljšanju njihovih stambenih uslova. BiH učestvuje u Dekadi inkluzije Roma i na snazi su četiri akciona plana u sklopu Strategije za uključivanje Roma. Međutim, postignut je mali napredak u poboljšanju položaja romskih žena i djece, koji su i dalje izloženi diskriminaciji i nasilju u porodici. U BiH su na snazi ključni zakonski elementi za ravnopravnost spolova. Zemlja se obavezala da će poštovati rodnu ravnopravnost u skladu sa nekoliko međunarodnih instrumenata koji se navode u Ustavu, uključujući i UN Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. Zakon o ravnopravnosti spolova propisuje sudjelovanje žena na svim nivoima javnog života. BiH je nastavila implementirati Akcioni plan UNSCR 1325 u vezi sa ženama, mirom i sigurnošću. Rodni akcioni plan za BiH koji je usvojen 2006 godine identificirao je povećanje učešća žena u političkom životu i odlučivanju kao jedan od ključnih prioriteta. Ipak, učešće žena u političkom životu i dalje je nisko. Zakon o ravnopravnosti spolova, sa izmjenama i dopunama u 2009 godini, predviđa najmanje 40 posto njihove zastupljenosti u javnoj upravi. Ova kvota nije postignuta. Dok su zakonski uslovi u pogledu rodne ravnoteže na izbornim stranačkim listama poštovani na posljednjim opštim izborima, sa 37,7% žena kandidata, samo 43 žene su izabrane u tri Parlamenta (državnom i dva entitetska). Žene poslanici čine 19,28% u sadašnjim izbornim tijelima, što je samo neznatno povećanje od 2006 godine (17,21%). U 2013 godini, prva žena premijer imenovana je u RS-u. Žene čine impresivnih 24% u Vladi RS-a. U isto vrijeme, postoji samo jedna žena ministar u Vladi drugog Entiteta (FBiH), a žena uopšte nema u vladi na državnom nivou vlasti. Postignut je određeni napredak u borbi protiv nasilja nad ženama, posebno u Republici Srpskoj, gdje implementacija Strategije protiv porodičnog nasilja dobiva zamah a započeta je i policijska obuka. U FBiH je potrebno donijeti amandmane na Zakon o zaštiti od nasilja u porodici kako bi se poboljšala zaštita žrtava. Diskriminatorski običaji i stereotipi su još uvijek prisutni u ruralnim područjima, podrivajući na taj način osnovna prava žena. Sloboda od uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja Na snazi su ustavne garancije protiv uznemiravanja, zastrašivanja i mučenja koje se uglavnom provode u praksi. Međutim, za razliku od prethodnih rezultata, posljednji izvještaj Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) Vijeća Evrope naglašava "značajan broj vjerodostojnih tvrdnji o ozbiljnom fizičkom zlostavljanju od strane policije i ostalih policijskih službenika ".15 . 14 Parlamentarna skupština Vijeća Evrope (PACE), Rezolucija 1855 o “Funkcionisanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini” (usvojena na Plenarnoj sjednici 9. januara 2012. godine) 15 Vijeće Evrope, Evropski komitet za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), Izvještaj Vlade Bosne i Hercegovine o posjeti Bosni i Hercegovini od strane Evropskog komiteta za CPT od 5. do 14. aprila 2011. godine (Usvojen na Plenarnoj sjednici 26. aprila 2012. godine) 30 ANEKS 2 – ANALIZA IZAZOVA TRANZICIJE Sektori Poslovni sektori Agroindustrija Opšta industrija Nekretnine Telekomunikacije Energija Prirodni resursi Električna energija Održiva energija Infrastruktura Gradski prevoz Vodovod i kanalizacija Ceste Željeznice Finansijske institucije Bankarstvo Mikro, mala i srednja preduzeća Osiguranje i finansijske usluge Privatni kapital Tržište kapitala Struktura tržišta Institucije koje pružaju podršku tržištu Srednji Veliki Veliki Srednji Srednji Srednji Veliki Srednji Veliki Veliki Veliki Veliki Veliki Veliki Srednji Veliki Srednji Srednji Veliki Veliki Srednji Mali Srednji Srednji Srednji Veliki Veliki Srednji Srednji Srednji Veliki Veliki INDUSTRIJA, TRGOVINA I AGROINDUSTRIJA Agroindustrija Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Srednji Bosna i Hercegovina je, kao rezultat regionalnih trgovinskih pregovora i direktnih ulaganja, od 2005. godine značajno poboljšala i strukturu i obim tržišta. BiH je 2008 godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, a u toku su i pregovori da postane članica Svjetske trgovinske organizacije. Poljoprivredna tržišta sada, generalno gledano, slobodno posluju te je nizak stepen trgovinskih restrikcija kao i podrške vlasti tom sektoru. Međutim, sektor trpi posljedice veoma malih prosječnih zemljišnih posjeda i nedostatka jasnih vlasničkih odnosa nad zemljom, što je dijelom posljedica rata ali i velikih birokratskih opterećenja kod uknjiženja ili najma zemljišta. Proces gradnje skladišta je jednako birokratski i sektor pati od nedostatka skladišnog prostora. Sektor uglavnom čine male farme koje proizvode za kućne potrebe dok veća državna poljoprivredna dobra uglavnom nisu u funkciji ili posluju sa teškoćama zbog produženog procesa privatizacije. Pored toga, raseljavanje vlasnika zemlje tokom rata kao i zagađenost zemljišta minama limitiraju korištenje poljoprivrednog zemljišta. Shodno tome, veliki potencijal predstavlja ponovno korištenje neobrađenog zemljišta za proizvodnju jer prema podacima FAO-a trenutno se ne obrađuje više od 40% obradivog zemljišta. Prehrambena industrija se oporavlja nakon dugog perioda nedovoljnog investiranja. Oko 80% industrije je sada privatizirano i uspijevalo je da privuče značajne iznose direktnih stranih ulaganja do 2008 godine. To je dovelo i do poboljšanja u 31 ISO certifikaciji i standardima kvaliteta, ali još uvijek postoji značajan potencijal za poboljšanja u svrhu pristupa izvoznim tržištima, kao što je EU. I dalje su nedovoljno razvijene prerada poljoprivrednih proizvoda, logistika i maloprodaja. Proizvodnja i usluge Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Srednji Bosna i Hercegovina je, tipično, zauzela posljednje mjesto među zemljama Jugoistočne Evrope u procjeni reforme proizvodnje i usluga, posebno u sferi pokretanja novog preduzeća, građevinskih dozvola, izvršenja ugovora i priključenja na električnu energiju. Situacija se nije promijenila u toku prošle godine. Komplicirana politička i ustavna struktura zemlje je i dalje najveća prepreka reformi i dobrom upravljanju u skladu sa standardima EU. Zemlja zaostaje i za drugim zemljama u regionu -kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. U zadnjih nekoliko godina nije postignut praktično nikakav napredak u privatizaciji preostalih velikih preduzeća zbog nedostatka političke volje da se rasprodaju ekonomski osjetljiva preduzeća, tj. ona koja osiguravaju direktno i indirektno zapošljavanje velikog broja radnika. Privatizacija velikih proizvodnih preduzeća, kao što je proizvođač aluminijuma Aluminij d.d. Mostar, preduzeća za inženjering Energoinvest i građevinskog preduzeća Hidrogradnja, nije završena. Međutim, veći broj većih industrijskih postrojenja koja su privatizirali strateški sponzori sredinom 2000-ih su se pokazala otpornim na nedavnu krizu. Nekretnine Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Tržište nekretnina je u ranim fazama razvoja, uključujući uvođenje novih proizvoda i metoda finansiranja. Kreditiranje nekretnina i transakcije nekretninama u Bosni i Hercegovini su ograničene većim brojem faktora, uključujući odlaganja i druge probleme u izvršenju zakonskih ugovora te prevelike poreze, naknade i uslove za dobijanje dozvola. Kao rezultat, prodor na tržište modernih komercijalnih usluga po pitanju nekretnina (objekti za maloprodaju, uredi, smještaj i turistički objekti) je slab. Pozitivno je da postoje administrativna poboljšanja u smislu lakšeg dobijanja izvoda iz katastra potrebnih za građevinsku dozvolu i uknjiženja novih objekata u katastru i zemljišnim knjigama. Zemljišne knjige i katastar su u potpunosti digitalizirani. Još uvijek su veliki nedostaci u smislu razvoja modernog primarnog i sekondarnog zakonodavstva koje podržava održivost nekretnina (energetska efikasnost, uticaj na okoliš). Telekomunikacije Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Srednji Sektor telekomunikacija reguliše Regulatorna agencija za komunikacije (RAK). Implementacija modernih propisa zaostaje posebno u oblastima režima autorizacija, odredbi o univerzalnom pristupu ili pristupu tržištu. Tržište je u potpunosti liberalizirano u januaru 2006 godine. Postignut je napredak u uspostavljanju potrebne infrastrukture za prenosivost brojeva, i mobilnih i fiksnih, ali do sada provedena samo prenosivost fiksnih brojeva telefona. Proces digitalizacije državnih emitera je u početnoj fazi, a postojeća infrastruktura za emitiranje u zemlji je u vlasništvu tri odvojena preduzeća, koja djeluju u različitim područjima BiH. 32 Tržištem telekomunikacija i dalje dominiraju tri operatera fiksnih linija podijeljena po etničkoj osnovi (sva tri u državnom vlasništvu, od kojih dva u vlasništvu Bosne i Hercegovine, jedan u vlasništvu Srbije), koji upravljaju i mobilnim mrežama – sve mobilne mreže nude pokrivenost skoro cijele zemlje. Republika Srpska je prodala postojeće preduzeće Telekomu Srbije, dok su planovi za privatizaciju HT Mostar i BH Telecom odloženi do daljeg. Vlasti su njihovu privatizaciju odložile na neodređen period u februaru 2011 godine. U mobilnom segmentu tri najveća operatera su povezana sa postojećim operaterima fiksnih telefonskih linija. Smatra se da posjeduju značajnu tržišnu snagu, a 2010 godine je uveden prvi paket razdvojenih ponuda (RUO). Sva tri mobilna operatera su dobila 3G licence 2009 godine. Internet usluge su dostupne i preko postojećih i preko alternativnih (kablovskih) operatera. Prodor širokopojasnog interneta je još uvijek slab, daleko ispod prosjeka EU, ali snažno raste, zahvaljujući i snažnom porastu širokopojasne mobilne telefonije. Značajne aktivnosti su na konsolidaciji segmenta kablovske TV koje su počele ulagati u pružanje usluga širokopojasnog interneta i telefonije i time snažno konkuriraju postojećim fiksnim operaterima. ENERGIJA Prirodni resursi Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Glavni prirodni resursi su ugalj, željezna ruda, boksit, mangan, olovo, cink i bakar. Rudnici su korporatizirani i uglavnom u privatnom vlasništvu. Rudarski sektor je i dalje malen u poređenju sa drugim industrijama, ipak moguća su poboljšanja u smislu transparentnosti i standarda zaštite zdravlja, okoliša i održivosti. Snabdijevanje energentima u zemlji znatno ovisi o drugim zemljama jer se uvozi sav potrebni prirodni gas i nafta. Tržište nafte je otvoreno za privatne distribucione kompanije, iako dominira ruski Zarubezhneft – koji kontrolira i rafineriju u Brodu. Za razliku od energetskog sektora, transport i distribucija gasa su još uvijek prerogativi dva entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBH). BH Gas je jedini operater prenosne gasne mreže u FBH i de facto jedini uvoznik i glavni veleprodajni snabdjevač u zemlji. Od dva preduzeća za prenos u RS, Gaspromet je 40% privatiziran od strane Srbijagasa, čime je omogućeno da Bosna i Hercegovina učestvuje u projektu Južni tok. Komercijalno i pravno razdvajanje, u skladu sa EU Direktivom 2003/55, ostaje jedan od ključnih izazova u sektoru. Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Federaciji Bosne i Hercegovine upućen je Parlamentu na usvajanje u 2012 godini i očekuje se da će biti usvojen u 2013 godini. Veliki jaz i dalje postoji u stvaranju institucija koje pomažu tržište na nivou Federacije. Narodna skupština RS-a je u decembru 2010 godine odobrila “Strategiju razvoja energetskog sektora do 2030 godine”. BiH je potpisnica Sporazuma o energetskoj zajednici, čiji cilj je uspostava Integrisanog energetskog tržišta u Jugoistočnoj Evropi. Za razliku od elektroenergetskog sektora, trenutno ne postoji regulator prenosa i distribucije prirodnog gasa u FBH, ni na državnom nivou. U svjetlu nedostatka konkurentnosti i razdvojenosti u sektoru gasa, kao i vrlo slabih institucija i politika podrške tržištu, tranzicioni jaz u BiH je procijenjen kao velik. 33 Održiva energija Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Pravni i institucionalni okvir za održivu energiju je i dalje slab. Ne postoji posebna energetska politika ili strategija na državnom nivou, ni zakon o energiji ili Agencija za energiju. Ne postoji zvanična politika promocije obnovljive energije i energetske efikasnosti. Jedini pravni akt koji postoji je Zakon o prenosu električne energije, nezavisnom operateru sistema (ISO) i regulatoru. Trenutno je BiH u procesu usvajanja osnovnih zakona na nivou Federacije oko feed-in tarifa i podrške obnovljivoj energiji u cilju stimulisanja mogućih ulaganja. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije (RES) i efikasnoj kogeneraciji u FBiH je trenutno u finalnom postupku usvajanja. Fiksna feed-in tarifa električne energije proizvedene putem RES-a i obaveza plaćanja distributera električne energije ili operatera mreže je uvedena 2002 godine (za postrojenja kapaciteta ispod 5 MWh). Stopa naplate potraživanja od stanovništva je blizu 100%, ali tarife za električnu energiju još uvijek nisu ekonomske i ne obuhvataju naknade za zaštitu okoliša. Postoji značajan nivo subvencioniranja između kategorija korisnika. I dalje su visoki gubici pri prenosu/distribuciji od 21% u 2008, iako su smanjeni sa 24% u 2006. Efikasnost termocentrala je izuzetno niska (oko 22% prema Enerdata). BiH je ratificirala UNFCC i Protokol iz Kyotoa gdje ima status strane koja ne potpada pod Aneks 1. Nisu usvojeni ciljevi ili politike emisije stakleničkih gasova. Električna energija Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Sektor električne energije je trenutno organiziran u tri vertikalno integrirana regionalna preduzeća u državnom vlasništvu koji posluju u svim segmentima energetskog lanca (proizvodnja, distribucija i prodaja) na svojim teritorijama. Malo je smjernica ili strategija razvoja na državnom nivou. Određen napredak je postignut u poboljšanju strukture tržišta početkom procesa razdvajanja i značajnim regulatornim izmjenama. U Republici Srpskoj je distribucija funkcionalno razdvojena unutar labave strukture holding preduzeća (EPRS). Međutim, taj posao je još uvijek u toku. 2006 godine je uspješno završeno pravno razdvajanje prenosnih aktivnosti, stvaranjem Preduzeća za prenos električne energije (Transco) i nezavisnog operatora sistema (ISO). Do sada je učešće privatnog sektora bilo ograničeno na male hidroelektrane, a liberalizacija tržišta je u ranoj fazi. Liberalizacija tržišta napreduje prema planu, ali se očekuje da će tri postojeća elektroprivredna preduzeća u dogledno vrijeme zadržati svoje dominantne pozicije. Osnovane su državne i entitetske regulatorne agencije ali je njihova nezavisnost ograničena. Pored toga, tarife za električnu energiju još uvijek nisu ekonomske i postoji značajan nivo subvencioniranja između kategorija korisnika. Postojeća elektroprivredna preduzeća su značajno smanjila svoje distributivne gubitke u odnosu na period nakon rata (>20% u prosjeku), pri čemu je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (“EPBiH”) registrovala gubitke ispod 10% a druga dva preduzeća oko 15%. Gubici u prenosu električne energije su smanjeni na ispod 2%. 34 INFRASTRUKTURA Vodovod i kanalizacija Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Uspostavljena je puna decentralizacija lokalne infrastrukture u FBH i RS, pošto su sva komunalna preduzeća u potpunom ili većinskom vlasništvu opština. Istovremeno su skoro sva komunalna preduzeća potpuno korporatizirana. Finansijski pokazatelji nekih preduzeća su prihvatljivi zbog grantova i budžetskih transfera pošto su tarife, kontrola troškova i stopa naplate često slabe. Sektor infrastrukture se generalno oslanja na grantove pošto ulaganja na temelju prihoda nisu pravilo. Nedostaje komercijalno finansiranje zbog neisprobanog zakonskog okvira za državne garancije i komercijalnih ograničenja za lokalna komunalna preduzeća. To će se promijeniti pošto su usvojeni novi zakonski propisi koji pomažu zajmove na komercijalnoj osnovi u sektoru. Često su slabi rezultati poslovanja, a karakteriše ih veliki gubitak vode te nedostatak jasnih ciljeva rada komunalnih preduzeća. Pružanje usluga je često zasnovano na ponudi i ne postoji značajan pritisak konkurencije ili značajno učešće privatnog sektora u komunalnom sektoru. Svi najvažniji aspekti rada komunalnih preduzeća (utvrđivanje tarifa, kapitalna ulaganja, osoblje, itd.) su pod direktnom kontrolom opštinskih vijeća. Tarife su utvrđene bez jasne formule utvrđivanja cijena ili odobrenja nezavisnog regulatora koji procjenjuje tarife ili planove poslovanja. U nedostatku odgovarajućeg ugovornog okvira između komunalnih preduzeća i lokalnih vlasti, utvrđivanje tarifa i operativno planiranje je često ispolitizirano i nedostaje mu transparentnost. Gradski prevoz Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Veliki Većina prevozničkih preduzeća su korporatizirana, ali im nedostaje moderna praksa kao poslovno planiranje, sistemi upravljanja informacijama i kontrola kvaliteta usluga. Stoga, pokazatelji rada su često slabi i prevozničkim preduzećima nedostaju jasni ciljevi uspjeha rada. Pružanje usluga često ovisi o ponudi i ne postoji značajan pritisak konkurencije ili značajno učešće privatnog sektora u komunalnom sektoru. Operater gradskog javnog prevoza u Sarajevu zadržava monopol. Finansijski pokazatelji uspjeha nekih prevozničkih preduzeća su prihvatljivi zbog grantova i budžetskih transfera, međutim udio operativnih troškova i kontrola kupovine karata su često slabi. Infrastrukturna ulaganja u sektor gradskog prevoza su većinom na bazi grantova. Nedostaje komercijalno finansiranje - sa ili bez državne garancije - zbog pravnih i komercijalnih ograničenja za komunalna preduzeća. To će se promijeniti pošto su usvojeni novi zakonski propisi koji pomažu zajmove na komercijalnoj osnovi u sektoru. Kao i drugdje na Zapadnom Balkanu, saobraćajne gužve su sve veći problem; jasna je potreba i za ulaganjima u ključne nedostajuće putne veze i upravljanje saobraćajem u Sarajevu, zbog promjena šeme urbanog rasta grada u proteklih 15 godina. U nedostatku odgovarajućeg ugovornog okvira između gradskih prevoznika i lokalnih vlasti utvrđivanje tarifa i operativno planiranje je često ispolitizirano i nedostaje mu transparentnost. 35 Ceste Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Srednji Agencije za ceste u oba entiteta su korporatizirane. Postignuto je da se održavanje cesta pokriva naplatom naknada za njihovo korištenje. Otvoreni tenderi su praksa kod ugovora za izgradnju i velikih radova na održavanju cesta. Isto tako, agencije za autoputeve su osnovane kao posebna korporativna tijela čiji je glavni direktni izvor prihoda akciza iz goriva za autoputeve. Čini se da su vlasti zainteresirane za razvoj šeme javno- privatnog partnerstva (PPP) kod izgradnje autoputeva, posebno Republika Srpska (RS), koja je objavila tender za javno-privatno partnerstvo kod izgradnje dijela koridora Vc u RS-u. Željeznice Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Mali Kod željeznica su razdvojene operacije i utvrđivanje politika, osnovne aktivnosti željeznica su djelomično odvojene, a isključene su dodatne usluge. Nezavisni regulator željeznica je osnovan, ali je njegov kapacitet neodgovarajući a mogućnost pristupa treće strane ograničena nedostatkom komercijalne potrebe. Proces reforme je ispolitiziran i suočen sa jakim političkim suprostavljanjima. FINANSIJSKE INSTITUCIJE Bankarstvo Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Srednji U Bosni i Hercegovini se nadmeće 29 banaka. To uključuje 19 banaka gdje je većinsko strano vlasništvo, od kojih su osam u Republici Srpskoj, a 11 u FBiH. Međutim, značaj banaka u stranom vlasništvu u bankarskom sektoru Bosne i Hercegovine je još veći kada se pogleda imovina jer one su krajem 2011 godine bile u posjedu 92,1% ukupne imovine. Sektor nije posebno koncentriran jer glavnih 5 banaka posjeduje nešto preko 40% ukupnih sredstava. Pošto je krajem 2011 godine omjer imovina/BDP bio 84%, a osnos depoziti/BDP 59%, postoji prostor za veća finansijska posredovanja. Značajno jačanje šeme osiguranja depozita početkom 2010 godine, zahvaljujući zajmu EBRD od 50 miliona eura, do sada nije dovelo do povećanja depozita. Depoziti izraženi ili indeksirani u stranoj valuti su marginalno smanjeni i čine 53% ukupnih depozita krajem prošle godine nasuprot 56,6% u 2010 godini. Privatni krediti prema BDP-u iznose oko 60% BDP krajem 2011 godine. Udio nekvalitetnih sredstava (NPL) je porastao na 11,85% u 2011. godini (u poređenju sa 7,1% u oktobru 2010. godine i 5,87% 2009. godine). Koeficijent adekvatnosti kapitala ostaje na solidnih 17,7% na kraju 2011. godine. Agencije za bankarstvo u dva entiteta unutar zemlje još uvijek djeluju neovisno jedna od druge. Pored banaka one vrše nadzor mikrokreditnih organizacija i leasing kompanija. Obje su potpisale Memorandum o razumijevanju o uspostavi okvira za koordinaciju sa Centralnom bankom. Postoji određen stepen saradnje i razmjene podataka između dvije agencije, putem Stalne komisije za finansijsku stabilnost (osnovane 2009. godine), ali je potreban dalji napredak po pitanju standarda nadzora kao i stepena harmonizacije nadzorne prakse i propisa. 36 Usluge osiguranja i druge finansijske usluge Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Srednji Sektor osiguranja u Bosni i Hercegovini nije posebno koncentriran jer tri najveća osiguravajuća društva posjeduju 35% tržišta. Privatna preduzeća predstavljaju skoro 70% tržišta. Penetracija osiguranja iznosi 1,88% premije/BDP, od čega je 16% životno osiguranje a 84% ostala. Zakoni i propisi po pitanju osiguranja su usvojeni, sa jasnim smjernicama oko zahtjeva za rezervama. Postoje posebni režimi licenciranja za svaki od dva bh entiteta, a rezultat visokih naknada za licence, zajedno sa dvojnim zahtjevima, je nedostatak agenata. Međutim, već četiri godine društva posluju preko granica entiteta. Društva iz FBiH sa podružnicama u RS povećala su ukupne zarađene premije za 88% (u 2010. godini). Još značajnije je, međutim, da su društva sa sjedištem u RS čije podružnice djeluju u FBiH, šest puta uvećala svoje premije. To sugeriše da treba ohrabriti veće aktivnosti preko granica entiteta jer to uvećava konkurentnost i, na kraju, daje bolji kvalitet i veći razvoj bh. sektora osiguranja. Regulatori se smatraju operativno nezavisnim. Istovremeno, implementacija zakonskih propisa treba biti dalje ojačana te ažuriran veći broj tehničkih regulativa. Dostupnost proizvoda i znanja na tržištima je i dalje ograničena. Osam leasing društava formiraju Udruženje leasing društava Bosne i Hercegovine. Većina (59%) leasing aktivnosti je u segmentu vozila. Penzioni sistem u BiH ima fondove Stuba I i III. Mikro, mala i srednja preduzeća Struktura tržišta: Srednji Tržišne institucije: Srednji Uprkos značajnom poboljšanju u dostupnosti finansiranja, pozajmice mikro, malim i srednjim preduzećima (MSME) čine oko 25% ukupnih pozajmica banaka u 2011. godini. Domaći krediti privatnom sektoru su procijenjeni na oko 55% BDP-a. Značajan napredak je postignut kroz Zakon o mikrofinansiranju (MF), implementiran 2007. godine. Ne postoje konsolidirani podaci o ukupnom obimu mikrofinansijskih operacija u zemlji. Entitetske agencije za bankarstvo su počele da nadgledaju mikrokreditna i leasing društva koja su značajno uvećala svoje aktivnosti zadnjih nekoliko godina. Mikrofinansijske institucije sada teže transformaciji u banke iako to sprečavaju regulatorni zahtjevi. Postignut je napredak u efikasnosti katastra i sistema uknjiženja pokretne imovine osnivanjem jedinstvenog registra kolaterala 2009. godine. Međutim, zakonski okvir ostaje prilično složen zbog dva različita sistema vlasti. Definicija kolaterala je fleksibilna, a mikro zajmovi se mogu odobravati i bez kolaterala. USAID je sponzorirao projekat uspostave državnog registra pokretne imovine, koji je postao operativan prije četiri godine. Svako iz Bosne i Hercegovine može u ovaj registar unijeti podatke o založenoj pokretnoj imovini. Registar privatnih kredita postoji od 2001. godine sa dobrom pokrivenošću širom Bosne i Hercegovine iako se pokrivenost smanjila od 2010. godine sa 69% odraslih na 39,6% odraslih što je nadoknađeno povećanjem pokrivenosti javnim registrom. Uprkos nedavnim promjenama, mikrofinansijske institucije ne koriste aktivno kreditne podatke kreditnog biroa što je dovodilo do prekomjernih pozajmica i prezaduženosti. Izvršenje ugovora je i dalje dug i skup proces. 37 Privatni kapital Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Komercijalni sektor privatnog kapitala tek treba da se razvije do mjere da ima značaj u izazovnom poslovnom okruženju. Još na tržištu nema uspješnih voditelja fondova za zemlju, a manje od pet regionalnih voditelja fondova su identificirani da uključuju Bosnu i Hercegovinu u svoje ciljno područje. Strategije ulaganja su fokusirane na mogućnosti rasta. Aktivni kapital ostaje na niskom nivou od 0,3% BDP-a u 2011. godini i nema dostupnog kapitala za ulaganja u bh tržište privatnog kapitala. Baza podataka domaćih institucionalnih ulagača još ne postoji. Okviri korporativnog upravljanja dosta dobro prate OECD-ove Principe korporativnog upravljanja. Tržište kapitala Struktura tržišta: Veliki Tržišne institucije: Veliki Kapital Sarajevske berze je 2011 godine iznosio 2.119 miliona eura, a Banjalučke berze 1.764 miliona eura. Ukupni tržišni kapital u Bosni i Hercegovini iznosio je 29,6% BDP-a na kraju 2011 godine (manje u odnosu na 44% u 2010 godini). Ukupni obim trgovine dionicama na dva tržišta je bio 60 miliona US$. Tržišta obveznica vlade i tržišta novca su u veoma ranoj fazi razvoja. Tržištu obveznica još uvijek nedostaje napredak posebno u sekundarnom segmentu, kao što je razvoj OTC tržišta, veća transparentnost kroz ponude na zvaničnim stranicama i likvidnost. Tržišta novca su i dalje slaba sa nepostojećim referentnim indikatorima i nedostatkom likvidnosti. Tržišta korporativnih obveznica su još uvijek nastajanju i zadnjih pet godina nije bilo nikakvih emisija. 38 ANEKS 3 – ZAKONSKO-PRAVNA TRANZICIJA Ovaj Aneks predstavlja analizu odabranih pravnih pitanja od direktnog značaja za strategiju ulaganja Banke u novom periodu. U slučaju Bosne i Hercegovine, pravni okvir za osigurane transakcije, korporativno upravljanje, nesolventnost i tržišta kapitala će biti relevantni za planove Banke o restrukturiranju i proširenju lokalnog privatnog sektora. Zakonski propisi o javno-privatnom partnerstvu biće suštinski za razvoj infrastrukture potrebne za povezanost sa širim regionalnim tržištima. Na kraju, propisi o energetskoj efikasnosti i obnovljivoj energiji imaju značajnu ulogu u promociji efikasnijeg i održivog korištenja resursa. Osigurane transakcije Bosna i Hercegovina ima moderan i jedinstven zakonski okvir za osigurane transakcije zasnovan na državnom Okvirnom zakonu o zalogu. Zakon primjenjuje tzv. “funkcionalni” pristup osiguranju, obezbjeđujući isti režim za vlasničke zaloge (kada dužnik mora prenijeti kolaterala na zajmodavca ili treću stranu), nevlasničke zaloge, prava retencije, zakupe i druga prava obezbjeđenja. Zalog može uključivati materijalnu imovinu, bankovne račune, potraživanja ili dionice u društvima sa ograničenom odgovornošću. Zakon daje stranama veliku slobodu da definiraju predmet zaloga (pojedinačno ili općenito, uključujući kao zbir fluktirajućih sredstava) i osigurani dug (uključujući revolving zajmove i kreditne linije). U praksi izvršenje je možda najslabija tačka režima jer se pravosudni sistem teško nosi sa zahtjevima režima, posebno što se tiče brzine. Na taj način su dužnici često u mogućnosti da opstruiraju proces izvršenja. Korporativno upravljanje Svaki entitet reguliše vlastiti režim korporativnog upravljanja i ima vlastitu Komisiju za vrijednosne papire. EBRD-ova Procjena sektora korporativnog upravljanja iz 2007. godine je navela da oba entiteta “osrednje ispunjavaju” OECD-ove Principe korporativnog upravljanja, a čini se da regulatorni okvir nije bitno izmijenjen od te procjene. EBRD-ov Pregled zakonskih indikatora iz 2005 godine otkrio je da pravosudni postupak u oba entiteta može biti složen i dug i da izvršenje može biti problematično. Praksa posebnih odbora za reviziju, uključujući "vanjske članove", umjesto komisija za reviziju koje čine nezavisni i kvalificirani članovi nadzornih odbora, ostaje problem u bh. zakonu o privrednim društvima. Najbolja praksa sugeriše da odbor za reviziju treba uključiti članove nadzornog odbora samo ako su funkcije delegirane odboru za reviziju tipične funkcije nadzornog odbora. Drugo, ključno je da članovi koji su u odboru za reviziju i preporuče neke mjere nadzornom odboru potom prate i glasaju za preporuke na sjednicama nadzornog odbora čime snaže “objektivnu procjenu” koju nezavisni direktori trebaju osigurati. Na kraju, prisustvo vanjskih članova može stvarati probleme oko povjerljivosti i odgovornosti. Iako je legitimno da komisiji može trebati vanjski savjet ili stručni savjet o posebnim pitanjima ona treba biti u mogućnosti da traži takav savjet, ali ne treba dozvoliti savjetniku (savjetnicima) da zamijene komisiju u stavovima i preporukama. Ključna bojazan o okviru korporativnog upravljanja u BiH je njegova efikasnost. Vlasti trebaju identificirati glavne slabosti koje utiču na prakse korporativnog upravljanje preduzeća i banaka i riješiti ih ciljanim i efikasnim zakonodavstvom. Dalje trebaju osigurati da se zakoni propisno provode. Kodeks korporativnog upravljanja može biti vrlo korisno oruđe u 39 promoviranju dijaloga među preduzećima i vlastima, međutim treba omogućiti odgovarajuće resurse kako bi se osigurala efikasnost tog dijaloga. Nesolventnost Zakon o nesolventnosti iz 2005.g. (dopunjen 2010.g.) konsolidira zakone dva entiteta. EBRD-ova Procjena sektora nesolventnosti, završena krajem 2009 godine, je zaključila da su odredbe Zakona o nesolventnosti veoma kvalitetne i da sadrže mnoge elemente koje međunarodni standardi i najbolje prakse po pitanju nesolventnosti prihvataju kao ključne za dobro funkcionirajući pravni režim nesolventnosti. Zakon osigurava prijavu bankrota koja vodi ili ‘likvidaciji’ dužnika ili reorganizaciji, čiji je jedan od glavnih ciljeva očuvanje poslovanja dužnikove firme. Ne postoji poseban ili ubrzani postupak reorganizacije; uobičajeni postupak bankrota se može pretvoriti u postupak reorganizacije pošto dužnik može podnijeti plan reorganizacije zajedno sa prijedlogom pokretanja postupka bankrota. U hitnim slučajevima nepostojanje posebnog postupka reorganizacije može dovesti to pretjeranog odlaganja. ‘Izvještaj o poslovanju’ Svjetske banke iz 2013. g. sugeriše da je upitna efikasnost sudskih postupaka te navodi da je prosječno trajanje postupka kod bankrota 3,3 godine. Dok EBRD-ova procjena hvali odredbe oko početka postupka, postupanja prema zajmodavcima i izbjegavanja predbankrotnih transakcija, ona vidi i reorganizaciju kao područje u kojem bi zakonu bila korisna reforma kako bi između ostalog uključivao i odredbe o nezavisnoj analizi predloženog plana reorganizacije, ograničio glasanje povezanih stranaka i uveo odredbe kojima se dopuštaju izmjene plana nakon odobravanja. Plan reorganizacije traži podršku proste većine zajmodavaca u svakoj klasi koji predstavljaju ukupan iznos zahtjeva koji je veći od ukupnog iznosa zahtjeva svakog odvojenog zajmodavaca. Pored toga, procjena EBRD-a otkriva da je zakodavni okvir oko stečajnog upravitelja slab i treba ga poboljšati. U ovom trenutku ne postoji utvrđeno regulatorno tijelo za stečajne upravitelje i nema odredbi profesionalnog standarda ili etičkih kodeksa ponašanja. Tržišta kapitala U FBiH, regulator tržišta vrijednosnica je Komisija za vrijednosne papire, dok Agencija za bankarstvo FBiH nadgleda bankarski sektor. Osnovni zakonski propis tržišta vrijednosnica je Zakon o tržištu vrijednosnica usvojen u decembru 2008. godine. Zakon reguliše trgovinu i izdavanje vrijednosnica i teži usklađivanju zakonodavstva zemlje sa Acquis Communautaire. Drugi relevantni zakoni su Zakon o privrednim društvima, Zakon o preuzimanju i Zakon o investicionim fondovima. Jedina berza u FBiH je Sarajevska berza. Propisima o tržištu vrijednosnica nedostaju opsežne odredbe oko izdavanja i trgovine obveznicama. Ima i nesigurnosti u pogledu provodivosti transakcija derivatima i zatvaranja transakcija kroz netiranje. Pored toga, početne javne ponude nisu uobičajene u FBiH i traženi sadržaj prospekta ne daje dovoljno podataka ulagačima o rizicima u vezi sa mogućim ulaganjem. U smislu samog tržišta, primarna emisija vladinih obveznica je počela tek 2011. god, uglavnom ograničena na kratkoročne vladine obveznice (T-mjenice). U RS-u regulator tržišta vrijednosnica je Komisija za vrijednosnice Republike Srpske, dok je regulator bankarskog sektora Agencija za bankarstvo Republike Srpske. Osnovni zakonski propis o tržištu vrijednosnica je Zakon o tržištu vrijednosnica prerađen 2006. godine i 40 dopunjen 2009. godine. Ovaj Zakon reguliše izdavanje i trgovinu vrijednosnicama, ponašanje učesnika na tržištu vrijednosnica, funkcionisanje berze i centralnog registra vrijednosnica i detaljna pravila transparentnosti tržišta i zaštite ulagača. Drugi relevantni zakoni su Zakon o privrednim društvima, Zakon o preuzimanju i Zakon o investicionim fondovima. RS je 2011. godine usvojila zakon koji regulira primarno tržište trezorskih/državnih obveznica. Postoji samo jedna berza u Republici Srpskoj, Banjalučka berza. Slično FBiH, glavne mane su nedostatak opsežnih propisa o obveznicama i odredbi oko izvršivosti derivata. Primarna emisija vladinih obveznica je počela u RS-u takođe 2011. godine. Bilo bi potrebno da oba regulatora razmotre poboljšavanje traženih sadržaja prospekta do nivoa koji bi potencijalnim ulagačima omogućio kvalitetnu investicionu odluku kada kupuju vrijednosnice. To bi, npr., uključilo da se od mogućih emitenata traži veći standard objavljivanja podataka. Treba razmotriti, dugoročno gledano, izradu zakonskog okvira koji reguliše izvršivost derivata i zatvaranja transakcija kroz netiranje. Javno-privatno partnerstvo (JPP) Pitanje JPP/koncesije u Bosni i Hercegovini regulisano je kombiniranim setom zakona što odražava kompleksnu strukturu zemlje. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine iz 2002. godine je glavni dio zakonodavstva na državnom nivou koji koegzistira sa nekoliko akata na entitetskom i regionalnom nivou. Općenito, zakoni Bosne i Hercegovine u sektoru JPP/koncesija predstavljaju korak naprijed u izgradnji modernog pravnog sistema i pokazuju namjeru da se stvori pouzdan pravni osnov za dodjelu koncesija koji može privući strana ulaganja. Ovi zakoni su imali koristi od stručnosti međunarodnih savjetnika koji su učestvovali u njihovoj izradi i relativno jasno definiraju opseg primjene, regulišu postupak odabira privatnog partnera i utvrđuju dosta fleksibilan okvir projektnih ugovora. Osim toga, ovi zakoni jasno navode principe transparentnosti, nediskriminacije, proporcionalnosti i pozivaju se na prava potrošača. Međutim, tržišna saradnja u Bosni i Hercegovini je još uvijek u ranima fazama razvoja i JPP/koncesije su relativno novi modeli u zemlji. Politika dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini iz 2006 godine, koju su usvojili Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine te Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 2006 godine, identifikovala je generalni okvir politike za poboljšanje zakonskog okruženja i promociju JPP. Dokument navodi da još treba riješiti mnogo pitanja da bi se poboljšala poslovna klima u Bosni i Hercegovini. Nedavna EBRD-ova Procjena zakona o JPP/koncesijama u zemljama gdje EBRD djeluje ocjenjuje da je kvalitet zakona Bosne i Hercegovine “umjereno u skladu sa najboljim međunarodnim standardima”, a izvodivost u praksi “umjereno efikasna,” uglavnom zbog donekle nejasne politike JPP, nekonsistentnog pravnog okvira i nerazvijenih institucionalnih kapaciteta. Jedno od pitanja sa kojima se suočava zemlja je postojanje nekoliko zakonodavnih akata koji regulišu slična pitanja na različitim nivoima. Npr. nije potpuno jasno da li se Zakon o javnoj nabavci u Bosni i Hercegovini iz 2004 godine odnosi na dodjelu koncesija, posebno imajući u vidu postojanje posebnih zakona o koncesijama. Pored toga, definicija koncesije u zakonima o koncesijama u Bosni i Hercegovini uključuje i druge forme sporazuma o javno-privatnom partnerstvu. Stoga, harmonizacija sektorskih zakona je i dalje neophodna da bi se izbjegla preklapanja, nekonzistentnosti i rupe u zakonu. Kako su državne vlasti pristupanje EU označile kao prioritet zemlje, približavanje domaćeg zakonodavstva acquis je jedan od suštinskih ciljeva vlasti, uključujući i sektor JPP/koncesija. 41 Energetska efikasnost i obnovljiva energija Razvoj održive energije je veoma značajno pitanje za domaće vlasti, ali dalji napori su potrebni da se uspostave koherentne i sveobuhvatne politike energetske efikasnosti i obnovljive energije, zakonski i regulatorni okvir, kao i odgovarajući institucionalni kapacitet, zajedno sa usklađenim inicijativama za implementaciju projekata. Kod energetske efikasnosti vlasti se trebaju fokusirati na poboljšanje formulacije, provedbe i stalnu reviziju politike i ciljeva energetske efikasnosti izrađene po mjeri zemlje, što treba biti osnova za izradu specijaliziranog zakonskog i regulatornog okvira prema EU Direktivama. Državne i entitetske vlasti trebaju osigurati uspostavu odgovarajućeg institucionalnog kapaciteta za provedbu ciljeva politike. Kampanje usmjerene na podizanje svijesti o poboljšanju energetske efikasnosti u različitim industrijama i domaćinstvima će biti ključan faktor u postizanju ovih ciljeva. Kod obnovljive energije, zemlja treba povećati aktivnosti na približavanju politike i pravnog okvira međunarodnim obavezama i EU acquis. Posebnu pažnju treba dati pokretanju odgovarajućih finansijskih inicijativa za provedbu projekata i privlačenju relevantnog finansiranja, uključujući lokalne banke. Institucionalni aranžmani trebaju biti utvrđeni kako bi osigurali združene napore na formulisanju i provedbi političkog i regulatornog okvira. Izgradnja odgovarajućih kapaciteta za učesnike na tržištu i kampanja podizanja svijesti bi bile od koristi za dobro funkcionisanje sektora obnovljive energije. 42 ANEKS 4 - PODRŠKA ZA MALA PREDUZEĆA EBRD pruža podršku ekonomskoj tranziciji time što pomaže promjenu preduzeća u održiva mikro, mala i srednja preduzeća i daje doprinos razvoju održivih infrastruktura za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima kroz program usluga za mala preduzeća (SBS): Program razvoja preduzeća (EGP) i Program poslovnog savjetovanja (BAS). Prethodna iskustva SBS-a u Bosni i Hercegovini EBRD je pokrenula SBS aktivnosti u Bosni i Hercegovini u 1997. godini kroz EGP, a 2001. godine je pokrenut BAS program. Do danas, SBS je primio preko 7,7 miliona eura donatorskih sredstava od Evropske unije, EBRD-ovog specijalnog dioničarskog fonda, Luksemburga, Holandije, Japana i drugih. Klijenti su doprinijeli sredstvima u iznosu od skoro 3 miliona eura. Do danas je EGP implementirao 47 projekata, uglavnom u sektoru industrijske proizvodnje. Većina projekata je imala za cilj poboljšanje prodaje i marketinga kao i organizacionih i upravljačkih struktura. Po završetku projekata, 65% menadžera je ocijenilo EGP projekte kao uspješne ili veoma uspješne. Preduzeća koja su dobila pomoć u prosjeku su povećala promet za 14% i izvoz za 38%. Pored toga, 18% korisnika EGP usluga su dobili financijska sredstva u iznosu preko 1,3 miliona eura. EGP je organizirao niz aktivnosti za sektorski razvoj i poslovne kontakte. BAS je implementirao preko 600 projekata uglavnom u oblasti primjene međunarodnih standarda, analiza tržišta i kompjuterizovanih financijskih sistema u nizu industrijskih grana. Do danas je izvršena procjena 508 projekata, od kojih je preko 74,5% ocijenjeno kao uspješno ili veoma uspješno. 70% preduzeća koja su dobila podršku BAS-a registrovala su povećanje prometa, a 64% preduzeća je povećalo broj radnika. BAS je na taj način doprinio stvaranju preko 1.500 radnih mjesta. Pored toga, 27% preduzeća je dobilo financijska sredstva u prosječnom iznosu od preko 600.000 eura. BAS je također poduzeo 28 aktivnosti za razvoj tržišta da pomogne u razvoju adekvatne infrastrukture za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima. Što se tiče multidisciplinarnih pitanja, BAS je podržao jednakost spolova kroz poseban program Žene u biznisu (WiB). Zaključci ovog i prethodnih WiB programa su između ostalog da žene imaju manje znanja i resursa za razvoj poslovnih aktivnosti. Uglavnom im nedostaje samopouzdanje i/ili poznavanje osnovnih poslovnih funkcija kao što su marketinške i prodajne strategije, menadžerske vještine i poslovno planiranje. Pored toga, postalo je jasno da programi za pružanje podrške ženama treba da budu povezani sa financijskim institucijama kako bi se postigli maksimalni učinci. Na kraju, SBS je snažno fokusiran na razvoj ruralnih regija van velikih gradova. Mikro, mala i srednja preduzeća i konsultantski sektor u Bosni i Hercegovini MSME sektor (sektor mikro, malih i srednjih preduzeća) MSME igraju značajnu ulogu u domaćoj ekonomiji, iako su zvanične statistike o ovom sektoru u Bosni i Hercegovini i dalje rijetke. Prema najnovijoj strategiji za mala i srednja preduzeća, koja je istekla 2011. godine, mikro preduzeća predstavlaju preko 93,6% od 43 ukupnog broja preduzeća. Većina malih i srednjih preduzeća posluje u sektoru trgovine. Proizvodi koji se izvoze uglavnom imaju nisku dodatnu vrijednost, a neke industrijske grane se suočavaju sa sve većim problemima nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju čime su izgubili glavnog trgovinskog partnera unutar regije CEFTA. Većina preduzeća su porodična preduzeća gdje nema delegiranja poslova ili podjele rada, a rezultati preduzeća su slabi zbog nedostatka adekvatnih upravljačkih procesa, efikasne proizvodnje i obimnih marketinških i distributivnih kanala. Tržište konsultantskih usluga Konsultantski sektor u zemlji se suočava sa srednjim tranzicijskim izazovima u vezi sa lokalnim konsultantskim uslugama. Spektar usluga je adekvatan ali sektoru nedostaje ekspertiza za sofisticiranije i složenije konsultantske usluge kao i bilo kakva formalizacija. Konsultanti koji su kvalificirani za implementaciju sistema upravljanja kvalitetom su brojni, a kvalitet IT i inženjerskih usluga se postepeno popravlja. Nasuprot tome, konsultanti za oblasti općeg upravljanja i upravljanja ljudskim resursima gotovo da ne postoje. Nedostatak ekspertize vidljiv je u oblastima implementacije studija izvodljivosti i traženja partnera, kao i u oblasti naprednijih marketinških usluga. MSME još uvijek imaju veliku potrebu za konsultantskim uslugama u oblasti uvođenja Evropskih standarda, posebno u sektorima proizvodnje hrane i pića i preradi drveta ali mnogi poduzetnici još nisu prepoznali potrebu da traže vanjsku pomoć za sofisticiranije aspekte poslovanja, kao što su strateško planiranje, brending i marketing. Učešće žena u sektoru je adekvatno i mnoge konsultantske usluge se mogu dobiti van glavnog grada, što je uglavnom rezultat specifične organizacije države. Konačno, postoji asocijacija lokalnih konsultanata ali sa vrlo malo članova, naročito iz Republike Srpske, i sa vrlo ograničenim aktivnostima. Institucionalna podrška sektoru MSME Zbog kompleksne političke strukture Bosne i Hercegovine, institucionalna podrška za razvoj sektora MSME je raštrkana i nekoordinirana. Na državnom nivou Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koordinira politike koje se odnose na mala i srednja preduzeća kao i implementaciju Akta o malim preduzećima (SBA). Nema agencije za mala i srednja preduzeća na državnom nivou. Iako je formalno uspostavljeno Vijeće za mala i srednja preduzeća za koordinaciju između entiteta, ono u praksi još nije počelo s radom. Individualne politike i strategije se implementiraju na nivou entiteta. Oba entiteta imaju strategiju za mala i srednja preduzeća, ali samo Republika Srpska ima agenciju koja može uspješno podržati implementaciju politika za mala i srednja preduzeća. Pored toga, zastupljenost malih i srednjih preduzeća na nivou države i entiteta je veoma ograničena i kao rezultat toga gotovo da ne postoji javno-privatni dijalog o razvoju malih i srednjih preduzeća. Nedavno formirana asocijacija žena u biznisu, koja ima za cilj da pomogne ženama poduzetnicama da se pozicioniraju na tržištu, još uvijek nije postala samoodrživa. Međunarodni donatori i dalje igraju važnu ulogu u pružanju podrške razvoju privatnog sektora u Bosni i Hercegovini. Mnogi bilateralni i multilateralni donatori su još uvijek aktivni u zemlji, i pružaju podršku malim i srednjim preduzećima i konsultantskim aktivnostima putem niza raznovrsnih instrumenata i programa. 44 Nastavak aktivnosti SBS-a u Bosni i Hercegovini EBRD će nastaviti da podržava MSME sektor u zemlji putem direktne podrške preduzećima i sistemskog razvoja tržišta kroz SBS program, i na taj način će doprinijeti razvoju konkurentnog i održivog privatnog sektora i podržati implementaciju SBA. U uskoj saradnji sa drugim donatorima i domaćim vlastima, SBS će se posebno fokusirati na povećanje izvoznih aktivnosti, razvoj proizvoda i marketinga kao i na promicanje inovacija u domaćem MSME sektoru, te će raditi sa preduzećima u prioritetnim sektorima kao što su agribiznis, prerada metala i drveta i IT sektor. Posebna pažnja će biti posvećena olakšavanju pristupa klijenata financijskim sredstvima putem Banke i njenih partnerskih financijskih institucija u Bosni i Hercegovini. EBRD će nastaviti da implementira BAS/LEF program za poboljšanje računovodstva (AIP) kao pred- i post-investicijskog sredstva za podizanje nivoa i standarda financijskog upravljanja u preduzećima. Multidisciplinarne aktivnosti kao što su poboljšanja zaštite okoline, razvoj ruralnih regija, jednakost spolova i mladih poduzetnika nastaviće da bude u fokusu SBS-ovih aktivnosti. Posebice, BAS će nastojati da nastavi program Žene u biznisu u saradnji sa timom za financijske institucije kako bi još više olakšali pristup financiranju. Putem EGP-a Banka će nastaviti da pruža podršku prenosu upravljačkih vještina i specifičnog znanja, i radiće sa preduzećima srednje veličine koja imaju dobar potencijal za izvoz i rast. EGP će pomoći tim preduzećima da internacionaliziraju svoje proizvode tako što će povećati njihove kontakte sa najboljim međunarodnim praksama i stvarati veze sa drugim preduzećima u regiji i na tržištu Evropske unije. Pored toga, EGP-ova pomoć će se fokusirati na vrste usluga kao što su poslovno planiranje, financijski menadžment, strategije prodaje i marketinga. Banka će nastaviti da omogućava pristup MSME-a konsultantskim uslugama tako što će kroz BAS program raditi na projektima sa lokalnim konsultantima. Primjenjivaće se fleksibilna grant shema putem godišnjih ažuriranja Matrice smjernica za grantove da se naprave prioriteti aktivnosti i izbjegne dupliciranje sa naporima drugih međunarodnih donatora i vladinih organizacija. Obično će se veći grantovi davati za manja preduzeća koja se nalaze van Sarajeva i za projekte koji uključuju konsultantske usluge tamo gdje je manje razvijena potražnja na tržištu. Ovo obuhvata prije svega energetsku efikasnost i upravljanje zaštitom okoline, ali također i sofisticirane usluge koje se odnose na marketing i brending, kao i na IT sisteme. BAS će se fokusirati na razvoj održivog i komercijalno sposobnog tržišta lokalnih poslovnih savjetodavnih usluga. On će također nastaviti da razvija postojeće partnerske odnose sa relevantnim lokalnim institucijama radi jačanja institucionalne podrške kako bi se dugoročno podržala pomoć preduzećima. BAS podrška na nivou tržišta će uključiti: (i) Prepoznatljivost i informiranje da se promovira korištenje usluga poslovnog savjetovanja, naročito u manje razvijenim regijama, i da se potakne potražnja za sofisticiranijim konsultantskim uslugama; (ii) Izgradnja kapaciteta konsultanata će se fokusirati na obuku u prodaji i marketingu konsultantskih usluga kao i energetske efikasnosti i upravljanja zaštitom okoline, i (iii) Obuka MSME-a, koja će se uglavnom fokusirati na rješavanje multidisciplinarnih pitanja kao što su žene u biznisu, razvoj ruralnih regija, energetska efikasnost i zaštita okoliša. 45 ANEKS 5 – TEHNIČKA SARADNJA SREDSTVA TEHNIČKE POMOĆI PO DONATORU PREKO EBRD-a, 2010.-2012. Donator Sredstva tehničke pomoći (€) 451.400 45.000 298.400 1.457.141 3.612.400 1.167.593 50.000 250.000 746.929 206.000 566.000 8.850.863 Austrija Centralnoevropska inicijativa Republika Češka EBRD-ov specijalni dioničarski fond EU Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan Italija Luksemburg Holandija Španija Švedska Ukupno SREDSTVA TEHNIČKE POMOĆI PO SEKTORU PREKO EBRD-a, 2010.-2012. Sektor/Tim Razvoj malih i srednjih preduzeća * Finansijske institucije Tim za pravnu tranziciju Infrastruktura Ostalo Ukupno EGP/BAS Finansijske institucije Tim za pravnu tranziciju Komunalna infrastruktura Ostalo Sredstva TP (€) 3.151.579 980.000 68.550 4.310.734 340.000 8.850.863 Napomena: Vrijednost angažiranih sredstava je bazirana na kraju godine ili podacima na kraju perioda svake godine. * Ova sektorska kategorija obuhvata direktnu pomoć za SME-ove i direktnu pomoć kroz dijalog o politikama između EBRD-a, vlasti i trgovačkih/poslovnih asocijacija (npr. investiciona vijeća) 46 ANEKS 6 – ODABRANI EKONOMSKI POKAZATELJI BiH 2007. Proizvodnja i potrošnja BDP Privatna potrošnja Javna potrošnja Bruto fiksni kapital Izvoz roba i usluga Uvoz roba i usluga 6,2 0,9 7,0 37,8 11,6 12,3 2008. 5,7 -0,1 9,2 13,2 8,2 3,9 Nezaposlenost (kraj godine) Cijene Potrošačke cijene (godišnji prosjek) Potrošačke cijene (kraj godine) Fiskalni pokazatelji Opći vladin bilans Opći vladini prihodi Opći vladini troškovi Opći vladin dug Monetarni i financijski sektori Novac u širem smislu (M2, kraj godine) Krediti privatnom sektoru (kraj godine) 9,8 8,6 7,0 9,2 29,0 23,4 1.5 4.9 7.4 3.8 0,2 46,9 46,7 32,8 -3,7 45,9 49,6 31,1 20,7 28,8 4,1 22,4 Nekvalitetna aktiva 3,4 3,0 Kamatne stope i kurs valuta Kamatna stopa za depozite u domaćoj valuti Kamatna stopa za depozite u stranoj valuti Kamatna stopa za kredite u domaćoj valuti Kamatna stopa za kredite u stranoj valuti 2,0 2,0 8,3 8,4 1,9 2,1 8,2 8,8 Stope na tržištu novca Kursna stopa (kraj godine) Kursna stopa (godišnji prosjek) 2010. (Stvarna promjena procenta) -2,9 1,4 -3,5 -1,2 3,9 1,2 -21,4 -8,0 -5,8 8,0 -11,0 -0,6 2011. 1,3 3,5 3,6 -6,4 2,7 3,3 Nije primjenjivo Nije primjenjivo 17,9 1,1 4,4 5,4 -1,1 -1,4 (u procentima radne snage) 24,1 27,2 27,6 (Promjena procenta) -0.4 2.1 3.7 0.0 3.1 2.7 (Kao procenat BDP-a) -5,9 -3,9 45,0 46,7 50,9 50,6 36,0 39,4 -3,1 46,5 49,5 40,3 (Promjena procenta) 2,2 7,2 5,8 -3,2 3,5 5,3 (kao procenat ukupnih kredita) 4,5 9,1 12,0 (u procentima godišnje) 2,0 1,6 1,4 2,4 2,0 1,6 8,5 8,7 8,2 9,0 8,5 8,2 Nije Nije Nije primjenjivo primjenjivo primjenjivo (KM u odnosu na US dolar) 1,4 1,5 1,5 1,4 1,5 1,4 1,3 1,4 1,4 1,3 Vanjski sektor Tekući račun Trgovački bilans Izvoz roba Uvoz roba Direktne strane investicije Bruto rezerve, isključujući zlato (kraj godine) Ukupan vanjski dug Ukupan javni vanjski dug Ukupan privatni vanjski dug -10,7 -37,2 39,6 -64,9 13,6 30,5 51,4 18,2 33,3 -14,1 -38,3 37,3 -66,2 5,4 25,3 46,7 17,2 29,6 Bruto rezerve, isključujući zlato (kraj godine) 4,3 6,0 (Kao procenat BDP-a) -6,6 -5,6 -9,6 -27,8 -25,8 -27,9 33,5 44,3 47,0 -51,6 -55,7 -61,3 1,4 1,5 2,1 18,6 19,1 17,5 55,8 52,3 46,5 21,8 25,6 26,1 34,0 26,7 20,4 (U mjesecima uvoza roba i usluga) 5,9 5,4 5,4 3,774 24,8 4.741,4 1,006,4 126,5 50,2 (Denominacije kao što je naznačeno) 3,768 3,760 3,752 24,1 24,6 25,5 4.375,5 4.271,9 4.654,4 251,4 230,5 380,2 173,4 138,4 117,6 52,8 55,4 56,6 Stavke iz memoranduma Broj stanovnika (kraj godine, milion) BDP (u milionima maraka) BDP po glavi stanovnika (u US dolarima) Direktne strane investicije (u milionima US dolara) Vanjski dug/izvoz roba i usluga (u postocima) Novac u širem smislu (M2, kraj godine kao postotak BDP-a) 1 2012. 2013. Procjena Projekcija -0.7 -0.6 -2.7 -0.7 -5.1 -3.8 2.2 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka -0,5 Nema podataka 27,6 Nema podataka 1.9 1.8 1.7 1.8 -2,8 45,7 41,9 44,3 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka 3,4 2,9 Nema podataka Nema podataka 13,5 Nema podataka 1,5 1,7 8,1 7,8 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nije primjenjivo 1,5 1,5 Nema podataka Nema podataka -9,7 -28,1 53,9 -63,0 3.4 19,2 51,8 28,5 23,3 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka 5,1 Nema podataka 3,752 26,4 4.461,2 629.7 129,9 56,6 Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka Nema podataka (Promjena procenta) Tržište radne snage 1 Bruto prosjek mjesečne zarade u privredi (godišnji prosjek) Stvarni rast plaća (procjena) 2009. 3,842 218 3.901,6 2,083,1 138,1 54,7 Isključeni radnici u inostranstvu 47 Nije primjenjivo Nema podataka ANEKS 7 – JEDNAKOST SPOLOVA Jednakost spolova i ljudski razvoj Prema UNDP-ovom Indeksu ljudskog razvoja (HDI) za 2012.16, Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa visokim indeksom ljudskog razvoja. Rangirana je na 81 mjesto od 187 država, što je malo ispod regionalnog prosjeka za Evropu i Centralnu Aziju. HDI obuhvata tri dimenzije: zdravlje, obrazovanje i pristojan životni standard. Učešće u radnoj snazi i razlike u plaćama među spolovima Prema Analizi radne snage (LFS) koju je pripremila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u 2012. godini 32,6% žena starijih od 15 godina su učestvovale u radnoj snazi u odnosu na 56,4% muškaraca iste starosne dobi. Stopa zaposlenosti žena za istu godinu je bila gotovo upola manja od stope zaposlenosti muškaraca (22,6% žena i 41,5% muškaraca su bili zaposleni). Stopa nezaposlenosti za žene je 30,7% u odnosu na 26,4% za muškarce. Segregacija prema vrsti posla je slična, žene su uglavnom zaposlene na manje utjecajnim i slabo plaćenim poslovima. 60,6% zaposlenih žena rade u uslužnom sektoru, 22,7% u sektoru poljoprivrede a 16,7% u industriji, dok 42,3% zaposlenih muškaraca radi u uslužnom sektoru, 38,3% u industriji i 19,3% u poljoprivredi. U 2012 godini, 25,1% zaposlenih muškaraca su bili registrovani kao vlasnici biznisa dok je kod žena taj procenat iznosio 18,6%. Prema Eurofund studiji iz 2012. godine, žene su zarađivale u prosjeku 20% manje (procjena) u odnosu na muškarce. Prema UNESCO-vim statistikama, u 2011. godini nije bilo značajnih razlika u broju djevojčica i dječaka koji su upisani u osnovne i srednje škole. Što se tiče trećeg stepena školovanja, u 2011. godini procenat upisanih muškaraca je bio 33% a žena 43%. Prema UNESCO-ovim statistikama, u 2011. godini žene koje su se upisale na treći stepen obrazovanja bile su brojnije od muškaraca u oblastima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja, društvenih nauka i umjetnosti, dok su se muškarci uglavnom upisivali na fakultete u sektorima usluga, inženjeringa, proizvodnje, građevinarstva i poljoprivrede. Poduzetništvo, pristup financiranju Prema istraživanju Poslovnog okruženja i rezultata poslovanja preduzeća (BEEPS) iz 2009. godine, 38% od 361 anketirane firme je imalo žene u vlasničkoj strukturi u poređenju sa 36% u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji. U 14% firmi žene su bile članovi glavne uprave u poređenju sa 18,9% u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji. Od ukupnog broja stalno zaposlenih radnika bilo je 32,2% žena u 2009. godini u poređenju sa 38,2% što predstavlja prosjek za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju. Prema istraživanju BEEPS 2009.god. 58% firmi gdje su žene vlasnici apliciralo je za kredite u poređenju sa 56% firmi u vlasništvu muškaraca, dok je 51% firmi gdje su žene u upravi apliciralo za kredite u poređenju sa 57% firmi gdje su upravu činili muškarci. 11,5% aplikacija za kredite koje su podnijele firme u vlasništvu žena bilo je odbijeno dok je procenat odbijenih kredita za firme u vlasništvu muškaraca bio 17,4%. Razlike su veće kad se porede firme gdje su žene u glavnoj upravi: odbijeno je 24% aplikacija firmama koje su imale 16 Prema HDI-ju, zemlje se dijele u četiri kategorije ljudskog razvoja: Veoma visoki ljudski razvoj, Visoki ljudski razvoj, Srednji ljudski razvoj i Nizak ljudski razvoj 48 žene u glavnoj upravi u odnosu na 14% odbijenih aplikacija za firme gdje su u upravi bili muškarci. Vlasnik firme Žene (38%) 58% 11,5% Uprava firme Žene (14%) 51% 24% Aplicirali za kredit Odbijena aplikacija za kredit Aplicirali za kredit Odbijena aplikacija za kredit Izvor: BEEPS 2009. 49 Muškarci (60,9%) 56% 17,4% Muškarci (86%) 57% 14%
© Copyright 2024 Paperzz
