Revizija ribolovno - gospodarske osnove.pdf

ReviziJ a ri bolov no-gosp odars ke os nove Spo rt sko -I'ibo lov no g saveza Brodsk o-posavske zu pa nije 3. OSNOVNA OBILJEZJA IHTIOFAUNE RIBOLOVNIH VODA
Za uspJesan i kvalitetan odnos prema pojedinoj ribolovnoj vodi, nuzno je raspolagati
informacijom 0 tzv. nultom stanju iste. Oakle, priblizno poznavati kvalitativnu i kvantitativnu
ihtiostrukturu pojedine ribolovne vode, kako bi se sukladno njenim ihtioloskim
karakteristikama moglo njome i primjereno gospodariti, te ju odrzivo koristiti.
U korelaciji s fizikalno-kemijskim i bioloskim karakteristikama pojedine vode, spoznaje 0
pribliznim vrijednostima kvalitativne i kvantitativne ihtiostrukture pomazu pri kvalitetnijem
odredivanju opcih i specificnih mjera zastite, kojima je cilj unaprjedenje ukupnog ihtioloskog
i ekoloskog stanja pojedine ribolovne vode, te dopustenog ulova.
3. 1. Materijal i metode
Za ukupnu valorizaciju i prosudbu kvantitativne i kvalitativne ihtiostrukture najvaznijih
ribolovnih voda kojima gospodari ovlastenik, posluzio je ulov ostvaren u sportskom i
gospodarskom ribolovu (tijekom 2005. godine), uporabom ribickih i ribarskih ribolovnih alata
na svim ribolovnim zonama ovlastenika.
Ukupna ihtiomasa i ihtioprirast za rijeku Savu izracunati su prema ulovu ribara, a za ostale
ribolovne vode prema ulovu ribica.
3. 2. Kvalitativno - kvantitativna ihtiostruktura
S obzirom na rijeku Savu koja je okosnica ribolovnih zona kojima gospodari ovlastenik, a
koja obiluje s oko pedesetak stalnih (autohtonih) i nekoliko povremenih vrsta (anadromne i
katadromne selice i poluselice), sve manje tekucice kao i stajacice uz njih , takoder, su
bogate ihtiovrstama. Njihov gospodarski i bioloski znacaj nije jednak, ali u ekosustavu kao
cjelini potrebno ih je sve podjednako spomenuti i upoznati. Svaka vrsta se odlikuje
zasebnim karakteristikama koje ih cine jedinstvenim u cjelokupnom kruznom tijeku tvari,
poglavito u prehrambenom lancu . Stoga je svaka pojedina vrsta iii jedinka , bez obzira na
izgled, velicinu, boju i formu tijela, ekonomski znacaj itd. , vrlo vazna i podjednako
dragocjena. Svaka je vrsta iii jedinka indikator uravnotezenosti prirodne-zivotne sredine j
odraz nekog nastalog stanja .
Zato je vrlo vazno upozoriti da se bilo kakav zahvat na ihtiofondu otvorenih i zatvorenih
voda, koji ima . cilj poboljsanje kvalitativno-kvantitativnih odnosa ihtiopopulacija, mora
provoditi pod strucnim nadzorom. U protivnom se, bez obzira na dobre namjere, mogu
izazvati suprotni ucinci.
Inace, vode tekucice ovog podrucja, u konacnici pripadaju slivu Ounava, odnosno tzv.
Crnomorskom slivu . lako brojna literatura ukazuje na nazocnost 78 ihtiovrsta u ovom slivu,
u podrucju kojim gospodari ovlastenik do sad a je zabiljezeno 50-ak. To, pak ne iskljucuje i
mozebitnu nazocnost ostalih vrsta Crnomorskog sliva, poglavito u rijeci Savio
10
ReviziJa ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Oakle, kada je rijec 0 ovim ribolovnim zonama, najvise ihtiovrsta obitava u rijeci Savi, a
manje u ostalim tekucicama i stajacicama.
Od ukupno nazocnih vrsta, osam je alohtono, sto znaci da su introducirane s podrucja
Sjeverne Amerike i Azije, uglavnom sredinom proslog stoljeca. Svakako da je rijeka Sava
inficirana s najvise alohtonih vrsta, poglavito s obliznjih ribnjaka koji uzimaju vodu upravo iz
ove rijeke iii njenih pritoka . To su: bijeli glavas (Hypophthalmichthys nobilis), babuska
(Carasius gibelio), bijeli amur (Ctenopharyngodon idel/a), sivi glavas (Hypophthalmichthys
molitrix), bezribica (Pseudorasbora parva), suncanica (Lepomis gibbosus).
Najbrojnija alohtona vrsta ovih voda je babuska, koja od svih ima najveCi utjecaj na
autohtonu ihtiofaunu. Glavni razlozi nezadrzivog sirenja te vrste su specifican nacin
razmnozavanja - ginogeneza, izostanak prirodnih predatora i otpornost na nepovoljne
uvjete (promjene temperature i koncentracije kisika). Izravni je konkurent autohtonom
vretenastom saranu (Cyprinus carpio) cije su se populacije proporcionalno smanjile
(MrakovCi6 i sur., 2005.) .
Pojedine ihtiovrste nisu atraktivne s motrista sportskog ribolova, a neke se love jedino u
svrhu uporabe za mamce na predatorske ihtiovrste koje ribici najcesce love, a to su stuka i
som.
Prema podatcima ukupnog godisnjeg ulova ribica, ostvarenog tijekom 2005., razvidno je
kako je lovljeno 12 ribolovno-atraktivnih vrsta, od kojih je najvise bilo deverike, babuske i
sarana .
lako su pojedine ihtiovrste neatraktivne za sportski ribolov, njihova je izuzetna vaznost u
smislu opstanka ihtioraznolikosti ovog podrucja. Ovo je poglavito vazno za vrste koje
predstavljaju endeme Crnomorskog sliva, a to su plotica, prugasti balavac i mali vretenac,
no i za one koje su ugrozene poput crnke, vretenastog sarana, bolena, piskura, kecige,
ka rasa.
11
Revlzija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko -ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupaniJe Tablica 2. Kvalitativni prikaz ihtiofaune ribolovnih zona prema dosadasnjim ulovima
Red.
br.
Hrvatskl
naziv
StlJpanj
IUCN
ugroZeno
sti uRH
2000
Europa
VU
Lamperta fluviatilis
NT
Lamperta planeri
EN
Latinski naziv
Bern
Apendix
Habitat
Directive
Annex
VU
II
LRlnt
III
StlJpanj
Endem
Podrijetlo
zaStite u
RH
V
AU
Z
II
AU
NZ
AU
SZ
AU
Z
ACIPENSERIDAE
1,
Keciga*
Acipenser ruthenus
PETROMYZONTIDAE
2.
3.
Rijecna
paklara
Potocna
paklara
III
SALMONIDAE
4.
Potocna
pastrva
Salmo truta f fario
VU
5.
Mladica
Hucho hucho
EN
EN
III
SZ
SILURIDAE
6.
Som
Silurus glanis
III
-
AU
NZ
VU
AU
Z
·
AU
NZ
VU
AU
Z
AU
SZ
AU
SZ
AU
NZ
ANGULL/DAE
7.
Jegulja
8.
Stuka
Anguilla anguilla
ESOCIDAE
Esox lucius
GADIDAE
9.
Manjic
Lota Iota
COBITITIDAE
10.
Veliki vijun
11 .
Piskur
Cobitis elongata
VU
DO
III
II
Misgumus fossilis
VU
LRlnt
III
II
Dunav
CIPRINIDAE
Koselj/Kesega
Abramis ba/lerus
VU
13.
Krupatica
Abramis bjoerkna
NT
AU
NZ
14.
Deverika
Abramis brama
-
AU
NZ
15.
Crnooka
deverika
Abramis sapa
AU
Z
16.
Uklija
Albumus a/burnus
AU
NZ
17.
Dvoprugasta
uklija
Alburnoides bipunctatus
LC
AU
Z
18.
Bolen
Aspius aspius
VU
II
AU
Z
19.
Mrena
8arbus barbus
-
V
AU
Z
20 .
Potocna
mrena
8arbus ba/canicus
VU
liN
AU
SZ
21.
Karas
Carassius carassius
VU
AU
Z
12.
22.
Babuska
Carassius gibelio
23.
Podust
Chrondostoma nasus
24.
Saran
Cyprinus carpio
III
III
NT
III
DO
III
III
LRlnt
-
III
·
EN
CR
AL
NZ
AU
NZ
AU
Z
25.
Klen
Leuciscus cephalus
·
AU
NZ
26.
Klenic
Leuciscus leuciscus
·
AU
NZ
27.
Jez
Leuciscus idus
VU
AU
Z
28 .
Gavcica
Rhodeus amarus
·
29.
Bodorka
Rutilus rutilus
·
30.
Plotica
Rutilus pigus
NT
31 .
Crvenperka
Scardinius
e!YJf1rophthalmus
32.
Linjak
Tinca tinca
III
II
AU
SZ
AU
NZ
AU
Z
NT
AU
NZ
-
AU
NZ
DO
III
II
Dunav
12
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije I
33.
Nosara
Vimba vimba
VU
34.
Ugrica
Vimba elongata
35.
Bezribica
Pseudorasbora paNa
Hypophthalmichthys
molitrix
Hypophthalmichthys
nobilis
36.
Sivi glavas
37.
Bijeli glavas
38.
Bijeli amur
Ctenopharyngodon idelfa
39.
Brkica
Barbatula barbatula
40.
41
42.
Tankorepa
krkusa
Keslerova
krkusa
Sabljarka
III
AU
Z
NT
AU
NZ
-
AL
NZ
AL
NZ
-
AL
NZ
AL
NZ
AU
NZ
I
SZ
Gobio uranoscopus
NT
DO
III
AU
Gobio kess/erii
NT
DO
III
AU
SZ
Pelecus cultratus
DO
DO
III
AU
SZ
AU
NZ
AU
SZ
PERCIDAE
-
43.
Balavac
Gymnocephalus cernuus
44.
Prugasti
balavac
Gymnocephalus
schraetser
45.
Grgec
Perca f/uviatilis
-
AU
NZ
46.
Smud
Sander lucioperca
-
AU
NZ
47.
Smud
kamenLak
Sander volgensis
DO
DO
III
AU
SZ
48.
Mali vretenac
Zingel streber
VU
VU
III
II
AU
SZ
49.
Veliki vretenac
Zingel zingel
VU
VU
III
V
AU
SZ
50.
Mramorasti
Qlavoc
Proterorhinus
marmoratus
AU
Z
CR
VU
III
liN
Dunav
Dunav
GOBIDAE
III
NT
CENTRARCHIDAE
51.
Suneanica
Lepomis gibbosus
-
AU
NZ
52.
Pastrvski
gr9.ec
Micropterus salmoides
-
AL
NZ
-
AL
NZ
AU
SZ
AME/uRIDAE
53
Srnedi somiC
Ictalurus nebulosus
UMBRIDAE
54 .
Crnka
Umbra krameri
EN
Legenda: KATEGORIJA UGROLENOSTI u RH (prema kriterijima IUCN): • CR - kritieno ugroiena
• EN - ugrozena
• VU - osjetljiva
• NT - gotovo ugroiena
• LC - najmanje zabrinjavajuCa
• DD - nedovoljno poznata
Bernska konvencija:
• Dodatak II
• Dodatak III
VU
II
Europska direktiva za stanista:
• Liste 1- V
Endemi:
• endemi Dunavskog, odnosno cmomorskog sliva
Podrijetlo:
• AU - autohtona
• AL - alohtona.
Stupanj zastite:
•
Z - zasticena
•
SZ - strogo zastieena
•
NZ - nezasticena
* CITES (Convention on Intemational Trade in Endangered Spedes of Wild Fauna and Flora) - ribe iz porodice Acipenseridae, a ovdje
su predstavljene keCigom koja se nalazi na Apendix II, nije dopusteno izvoziti iz Republike Hrvatske, bez posebnog
dopustenja nadleinog tijela driavne uprave za zastitu prirode.
Iz tabelarnog prikaza ihtiovrsta nazocnih na ovom prostoru, dvadesetak ih se smatra
rijetkima i ugrozenima, od kojih je 14 strogo zasti6eno prema Zakonu 0 zastiti prirode, dok
cetiri vrste predstavljaju endeme ovog sliva.
13 Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Tablica 3. Kolicina ulova u gospodarskom ribolovu na rijeci Savi u 2005.
(Uprava ribarstva MPSVG, 2006.)
Godisnja kvota
Ulov
kg I kom
% od kvote
Prosjecna mas a
Saran
1.160
106,1 143
9,15
2,47
Som
2.320
336/135
14,48
2,49
Smud
1.388
182/108
13,11
1,69
Stuka
990
303,1 1165
30,62
1,84
-
2.877,1 14.470
0
0,64
Keciga
123
010
-
-
Linjak
-
3,7 15
-
0,74
Jez
-
441 1­
-
-
Bolen
-
2301­
-
-
33.797
1.868/­
5,53
-
Ostale alohtone
-
252,7/­
-
-
UKUPNO
-
6.599,7
-
-
Vrsta ribe
Deverika
Ostale autohtone
Tablica 4. Ulov 1.664 ribica, prijavljen ovlasteniku za 2005.
Redni
broj
Vrsta
ribe
Masa (kg)
Komada
Udio vrste u
ukupnoj masi
(cca %)
Udio vrste u
lIkupnom broju
(cca %)
1.
Saran
3.624
2.048
33,1
13,5
2.
Amur
540
135
5
0,9
3.
Sivi glavas
-
-
-
4.
Bijeli glavas
-
-
-
-
5.
Som
1.110
315
10,1
2
6.
Smud
540
262
5
1,7
7.
Stuka
615
358
5,6
2,4
8.
Linjak
38
62
0,4
0,4
9.
Deverika
2.015
7.154
18,4
47,1
10.
Jez
280
304
2,5
2
11.
Bolen
540
408
5
2,8
12.
Babuska
1.635
4.138
14,9
27,2
10.937
15.184
100
100,00
UKUPNO
12
16
ReviziJ a ribolovn o-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 3. 3. Ihtioprirast
Ribe rastu do kraja zivota, te to zapravo predstavlja pozitivnu promjenu njihove velieine
(duljine, visine, opsega). Rast ribe treba razlikovati od prirasta mase, koja ne ovisi samo 0
mjerama, vee i 0 stanju hranidbe. I rast i prirast rezultat su hranidbe.
Uribe krupnog rasta mozemo svrstati: soma i amura, u one srednjeg rasta: sarana, keeigu ,
bolena... , dok uribe malog rasta: balavca, bodorku ...
!naee, riba koja egzistira u stajatim vodama (ribnjacima , akumulacijama) brze raste od
jedinki iste vrste koja egzistira u tekueim vodama (npr. vretenasti saran).
Tempo rasta nije samo razlieit izmedu razlieitih ihtiovrsta, vee i unutar istih, a ovisi i 0: klimi
(temperaturi), nasljednim svojstvima, kolieini hrane i zdravstvenom stanju. Tako npr. u
optimalnim uvjetima stuka u 12-oj godini zivota moze doseei gotovo 1 m duljine i 8 kg tezine.
Hranidba je zivotni proces koji osigurava potrebnu energiju za odrzavanje zivota.
Ribe prvu hranu dobivaju iz zumanjeane vreeice. Gim poene uzimati ostalu hranu, iz stadija
lieinke ulazi u stadij mladunca. Tada mu hranu predstavljaju jednostaniene alge i Copepode
(Cyklops, Diaptomus) iii njihove lieinke (Nauplius) . Ukoliko je hrana prevelika, mladunci
veeinom ugibaju od gladi nego Ii napadaju preveliku hranu (poglavito smudevi mladunci).
Nakon 3 - 5 tjedana postupno prelaze na hranu karakteristienu za pojedinu vrstu, kada
prestaje stadij mladunca.
U tom razdoblju npr. mlad sarana (duga 2 - 3 cm) jos nije dovoljno velika da moze
konzumirati npr. vodenbube (Daphnia pulex i Daphnia magna) , dakle nize razredne raeiee
velieine 3 - 6 mm. No, za nekoliko dana, nakon sto poraste nekoliko milimetara, poeinje
konzumirati i ovu hranu.
,L.
...... Ribe se hrane eak i zimi (poglavito predatori), kada konzumiraju prirodnu hranu do koje tada
mogu doti. To znamo i po tome sto i u zimskim mjesecima mozemo uloviti sarana na boiliu
(npr. uz uporabu jednog od mesnih mirisa).
Inaee, veeina riba neke organizme u svom okolisu konzumira u velikom broju, neke to rade
umjereno, a neke uopee ne (Piria i sur., 2001.), sto ovisi i 0 sezonskom karakteru voda.
Godisnji prirast riba po jedinici vodene povrsine (ha) razlieit je, a ovisi
razlikujemo razlieite vrijednosti produktivnosti za razlieite tipove voda.
0
tipu voda. Tako
Za ovo podrueje posebnu vrijednost ima prirast ribe u rijeci Savi , s obzirom na to da ona eini
okosnicu ribolovnih voda ovlastenika . No, ribolovne zone ovlastenika bogate su i brojnim
manjim tekuticama , uz nesto manju zastupljenost voda stajaeeg tipa .
17
Revizija ribolovno-go spodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Ta blica 5. Prosudba prirodne ihtiomase po ribolovnim vodama
IHTIOMASA (cca kg)
NAZIV
RIBOLOVNE VODE
Ukupno**
Saran
som
smud
stuka
ostale*
231.000
3.696
11.781
6.468
10.626
65.373
7.410
1.000
148
126
178
3.875
TEKUCICE (ha)
Rijeka Sava (3.850)
Istocni lateralni kanal - Poljanci (24 ,7)
8.100
1.094
162
138
194
4.236
Bid (50 ,6)
15.180
2.049
304
258
364
7.939
Mrsunja (52)
15.600
2.106
312
265
374
8.159
Zapadni lateralni kanal - Orljava (27)
Rijeka Orljava (14,4)
4.320
583
86
73
104
2.259
Mali Strug (36)
10.800
1.458
216
184
259
5.648
Veliki Strug (36)
10.800
1.458
216
184
259
5.648
Ostale tekuCice (127,9)
38 .370
5.180
767
652
921
20.068
341 .580
18.624
13.992
8.348
13.279
124.205
4.050
547
81
69
97
2.118
Uk upno (4.218.6)
STA JACICE (ha)
Akumulacija Petnja (27)
Ostale stajacice (54)
16.200
2.187
324
275
389
8.473
Uk upno (81)
20.250
2.734
405
344
486
10.591
361.830
21 .358
14.397
8.692
13.765
134.796
SVEUKUPNO (4.299,6)
• o stale - podrazumijeva ostale autohtone ribe poput deverike, bolena, jeza, linjaka i sl.
... ukupno - ukljucuje i alohtone ihtiovrste
Tablica 6. Prosudba godisnjeg prirodnog ihtioprirasta po ribolovnim vodama
PROSJECNI GODISNJI IHTIOPRIRAST (cca kg)
NAZIV
RIBOLOVNE VODE
Saran
som
smud
stuka
ostale
Ukupno*
1.232
3.927
2.156
3.542
21 .791
32.648
Istocni lateralni kanal - Poljanci (24,7)
333
49
42
59
1.292
1.775
Zapadni lateralni kanal - Orljava (27)
365
54
16
24
1.412
1.871
Bid (50,6)
683
101
86
121
2.646
3.637
Mrsunja (52)
702
104
88
125
2.720
3.739
Rijeka Sava (3.850)
Rijeka Orljava (14,4)
194
29
24
35
753
1.035
Mali Strug (36)
486
72
61
86
1.883
2.588
486
72
61
86
1.883
2.588
256
217
307
6.690
9.197
Veliki Strug (36)
Ostale tekucice (127,9)
1.727
Akumulacija Petnja (27)
182
27
23
32
706
970
Ostale stajacice (54)
729
108
92
130
2.824
3.883
7.119
4.799
2.866
4.547
44.600
63.931
UK UPNO
• ukupno - ne podrazumijeva prirast alohtonih ihtiovrsta
Prosudbu godisnjeg prirasta pO jedinici povrsine svake ribolovne vode (ha), jednostavno je
dobiti dijeljenjem njenog godisnjeg prirasta s brojem hektara vodene povrsine .
Prirodna ihtiomasa i godisnja produktivnost u bajerima je minimalna, zbog njihove velike
dubine i male povrsine. Medutim, s obzirom na njihovo intenzivnije poribljavanje, vrijednosti
ovih parametara realno su vece, cak i do nekoliko puta.
18
Revizija ribolovno-gospodarske as nove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Nesto vece vrijednosti su ipak u manjim tekucicama, poglavito u Bidu, lateralnim kanalima,
Mrsunji, Orljavi, Malom i Velikom Strugu, jer su to vode koje ribu dobivaju i iz rijeke Save.
S obzirom na to, ukupna ihtiomasa ribolovnih voda kojima gospodari ovlastenik prosuduje
se na kolicinu od cca 361.830 kg.
Sukladno tome, prosjecni godisnji prirast autohtonih ihtiovrsta prosuduje se na
aproksimativnu vrijednost od cca 63.931 kg, odnosno cca 15 kg/ha, uzimajuci u obzir cca
4.300 ha ribolovnih povrsina.
S obzirom na to da su ribici, njih 1.664, tijekom 2005. godine prikazali 10.937 kg ulova ribe,
razvidno je kako je tek cca 17 % ukupnog godisnjeg ihtioprirasta autohtonih ihtiovrsta
izlovljeno od strane istih, odnosno cca 28,5 % ihtiprirasta koji se tolerira izloviti
(cca 38.359 kg). Naime, preporuka je da se od ukupnog godisnjeg prirasta moze izloviti cca
60 %, da bi gospodarenje bilo odrzivo. Preostalih 40 %, zajedno s poribljenim kolicinama,
sluzi za nadopunu maticnog jata, odnosno za amortizaciju kolicine ribe ulovljene u krivolovu ,
ulovljene i neprikazane ribe, te ribe zahvacene mortalitetom.
Ukoliko pretpostavimo da je odredeni broj ribica, zajedno s ribarima, zanemario godisnju
evidenciju ulova, da je odredeni broj ribica, zajedno s ribarima, ulovio vise od dopustenog
broja ribe (po danu i tako vise dana), te da je na ovom podrucju jos uvijek nazocan krivolov,
pog lavito na rijeci Savi, jasno je kako je ulova ipak bilo vise nego Ii je prikazano.
19
Revizija ribolovno-gospodars ke osnove Sportsko-ribo lovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 3. 4. Rezultati i rasprava
Prema raspolozivoj evidenciji ulova od strane ribica i ribara ovog podrucja, indikativne su
sljedeee cinjenice.
Naime, iz tablica je razvidan najveei udio deverike u ukupnom ulovu, sto je razumljivo kada
se zna da ove ribolovne vode pripadaju tzv. podrucju deverike, te upueuje na to da ista u
ovim vodama jos uvijek nije radikalno potisnuta od strane babuske.
Nasuprot tome, zabrinjava alarmantno nizak udio vretenastog sarana i laziranje njegova
ulova ad strane ribara (naime, nemoguee je da ribici 8rodsko-posavske zupanije prikazu
ulov od 2.048 komada ove vrste, a ribari za cijelo podrucje Save samo 43 komada), te
potpuni izostanak keCige, kao autohtonih vrsta riba, u ukupnom ulovu. Upravo ove potonje
vrste, zbog ugroze od izumiranja, pocetkom 2006. godine stavljene su na popis zastieenih
vrsta riba u Republici Hrvatskoj (Pravilnik 0 proglasavanju divljih svojti zastieenim i strogo
za stieenim - N. N. br. 7/06).
Kada je rijec 0 ulovima ribara, problem je sto isti, takoder, nisu obvezni odmah po ribolovu
evidentirati ulov, vee to rade naknadno, sto otvara moguenost kalkulacija s ulovom i
prikazivanja fiktivnih i krajnje nerealnih podataka 0 istom.
Ako su to stvarni podatci, onda kecigu i vretenastog sarana promptno treba proglasiti strogo
zastieenom vrstom i zabraniti ribolov na njih.
Ove dvije ihtiovrste, uz bolena i cikova, zasigurno predstavljaju najugrozenije. Ne samo na
ovim ribolovnim zonama, vee i u cijelom Crnomorskom slivu. Uzrok tome je preveliki
ribolovni pritisak i prelov od strane ribica i ribara (uz napomenu da se cikov lovi u svrhu
ko ri stenja kao mamca za ribolov na soma), ali i predacija od strane ihtiofagnih ornitovrsta,
poglavito velikog vranca iii kormorana.
20
ReviziJa nbolovno-gospodarske os nove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 4. MJERE ZA ZASTITU I ODRZAVANJE RIBLJIH ZALIHA
Sirok je spektar mjera i zahvata kojima se skrbi 0 raspolozivim ihtioresursima, od kojih su
neke propisane i Zakonom 0 slatkovodnom ribarstvu. Medutim, iznad svega vazan je
entuzijazam osoba zaduzenih za provodenje ovih, gotovo cjelogodisnjih, aktivnosti, jer se
sve to najvecim dijelom obavlja na volonterskoj osnovi clanova ribickih udruga .
Prije svega, vazno je napraviti stratesku platformu, s koje ce se moti krenuti u osmisljeno
gospodarenje ribolovnim resursima ribolovnog podrucja iii ribolovne zone.
Stratesku i strucnu platformu svakako predstavlja ribolovno-gospodarska osnova, koja
odreduje premise i odrednice pravovaljanog gospodarenja ribolovnim vodama odredenog
podrucja, a realizaciju istih predvida putem godisnjih planova gospodarenja.
Naime, rijec je zapravo 0 tome da se moraju postaviti jasne odrednice, kako bi se znalo sto
se od pojedine ribolovne vode oeekuje iii zeli postici, a da bi 5e znalo kojim mjerama na istu
treba djelovati.
Dakako, da i 0 samoj specificnosti ribolovne vode, kao i biotickim i abiotickim cimbenicima
koji djeluju na istu, ovisi koje cemo mjere poduzimati iii planirati. Bilo u preventivnom, bilo u
kurativnom smislu.
4. 1. Ribocuvarska sluzba
Prema prirodi poslova koji su u domeni ribocuvarske sluzbe, slobodno se moze reci da je
kvalitetno funkcioniranje iste i najvaznija mjera zastite, bilo preventivna iii pak kurativna.
Vaznost ribocuvarske sluzbe naglasena je i Zakonom 0 slatkovodnom ribarstvu (N. N. br.
49/05), koji istu definira i njen rad regulira clancima 38. - 45., a ova problematika regulirana
je i clancima 39. - 46. Pravilnika 0 sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (N. N. br.
82/05).
U tom smislu, a radi zastite ribolovne zone, ovlastenik ribolovnog prava duzan je organizirati
ribocuvarsku sluzbu. Dakako, ista ne smije biti samo formalno ustrojena, vec i sluzba u
pravom smislu te rijeci. Ustrojena, opremljena, autoritativna, operativna, mobilna i efikasna.
Ribocuvarsku sluzbu obavljaju ribocuvari koje imenuje ovlastenik ribolovnog prava za
ribol ovne vode na koje je dobio ribolovno pravo.
Ribocuvari imaju ovlastenja propisana Zakonom
donesenim na temelju istoga.
0
slatkovodnom ribarstvu
propisima
S obzirom na to, ribocuvar je u obavljanju svoje djelatnosti ovlasten:
1. zatraziti dozvolu za obavljanje ribolova,
2. pregledati ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov,
3. zatraziti osobnu iskaznicu iii drugu ispravu na temelju koje moze utvrditi identitet osobe
koja lovi ribu,
4. privremeno oduzeti ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov.
21
i
Reviz iJa nbolov no-gos podarske os nove Sportsko-ribolovnog sa vez a
Brodsko-posa vske zupanije
Iz navedenih ovlasti, razvidno je kako ribocuvar nije ovlasten pregledavati vozila prekrsitelja.
Zbog toga je uputno takvu djelatnost obavljati zajedno s djelatnicima policije, koji su za to
ovlasteni. No, niti oni nemaju ovlasti vrsiti pretres vozila iii stambenog prostora prekrsitelja iii
pocinitelja kaznenog djela "protuzakoniti ribolov". Za to im je potrebit sudski nalog.
Ako ribocuvar zatekne na ribolovnim vodama na kojima obavlja ribocuvarsku djelatnost
osobu koja obavlja sportski ribolov iii druge radnje protivne Zakonu 0 slatkovodnom
ribarstvu i propisima donesenim na temelju istoga, duzan je u roku od tri dana 0 tome
sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadleznom inspektoru. Naime, prema citiranom Zakonu,
samo je ribarski inspektor ovlasten podnijeti prekrsajnu prijavu , odnosno procesuirati
prekrsitelja prema nadleznom prekrsajnom sudu.
Ako pak ribocuvar, u skladu s ovlastima iz Pravilnika 0 sportskom ribolovu u slatkovodnom
ribarstvu, prekrsitelju privremeno oduzme ribolovni alat ilili opremu za ribolov i/ili ulov, duzan
je u roku od 24 sata 0 tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadleznom inspektoru, te
dostaviti i presliku pismene potvrde 0 privremenom oduzimanju.
Navedeni rokovi , mad a se Cini da predstavljaju prilicno limitirajuci cimbenik, jer problem
predstavljaju poslovi obavljeni pocetkom vikenda, zapravo ne trebaju zabrinjavati. Naime,
ribocuvari jednostavno po obavljenom poslu, faksiraju zapisnik s potvrdom 0 oduzimanju
(ukoliko je doslo do oduzimanja predmeta i/ili ulova) nadleznom ribarskom inspektoru i
obveza prema zakonskom roku je ispunjena. Naknadno se isto dostavi jos i sluzbenom
postom . Preostali dio posla je na inspekciji.
Vazno je napomenuti da ribocuvar prigodom postupanja u slucaju prekrsaja mora samo
saciniti zapisnik. Ali taj zapisnik zato mora biti kvalitetno sastavljen i detaljno mora prikazati
situaciju koju je ribocuvar zatekao na vodi. Navesti prekrsitelje, svjedoke, vrijeme pocinjenja
prekrsaja, mjesto pocinjenja prekrsaja, sredstva kojima je prekrsaj pocinjen , predmet
interesa prekrsitelja, detaljno popisati i opisati oduzeti ribolovni pribor i ulov, nacin izvodenja
prekrsaja i zakonsku odredbu koja ga opisuje, prekrsitelju uzeti sljedece podatke: ime i
prezime, JMBG (iii nadnevak rodenja i broj nekog od identifikacijskih dokumenata), mjesto
rodenja, prebivaliste, boraviste (ukoliko ga ima), registracijsku oznaku automobila . Isto
uciniti i s osobom koja je bila (ako je bila) u drustvu prekrsitelja, kao i s mozebitnim
svjedocima prekrsaja. Ukoliko prekrsitelj odbije dati podatke, nije uputno ulaziti u konflikt,
vee se preporucuje pozvati policiju nadlezne policijske postaje, koja te stvari obavlja
elegantnije.
Ukoliko dode do oduzimanja ribolovnog alata, opreme iii ulova, ovlastenik ribolovnog prava
duzan je osigurati uvjete za cuvanje i odrzavanje privremeno istoga, a do njihove predaje
nadleznom sudbenom tijelu . Medutim, posta je riba problematicna za skladistiti, poglavito
ukoliko su vece kolicine iste, a sudski postupci dugotrajni, ovlastenik ce istu komisijski
neskodljivo unistiti iii predati karitativnoj udruzi (iii puckoj kuhinji), ukoliko je riba uginula , a
isto zabiljeziti na zapisnik. Medutim, ukoliko je riba ziva, potrebito je kontaktirati dezurnog
suca nadleznog prekrsajnog suda (ukoliko je rijec 0 prekrsaju) iii nadleznog drzavnog
odvjetnika, te mu priopCiti da se riba pusta nazad u vodu. I 0 ovome treba saciniti zapisnik,
a prekrsitelja iii pocinitelja kaznenog djela, kao i svjedoke, privoliti da potpisu kako je riba
pustena ziva nazad u vodu.
22 Revizija ribolovno-gospodarske os nove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Ribocuvari imaju iskaznieu i znacku kojima se dokazuje njihovo sluzbeno svojstvo, identitet i
ovlasti, a izdaje ih Hrvatski sportsko ribolovni savez, sukladno Pravilniku 0 sportskom
ribolovu u slatkovodnom ribarstvu.
Ribocuvari moraju imati polozen ribocuvarski ispit, koji se polaze pred
povjerenstvom, za koji se dobiva uvjerenje 0 polozenom ribocuvarskom ispitu.
strucnim
Nosenje kratkog i/ili dugog oruzja nije propisano Zakonom 0 slatkovodnom ribarstvu, niti
Pravilnikom 0 sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu. Medutim, ribocuvari mogu nositi
oruzje sukladno pozitivnim odredbama Zakona ooruzju.
Ribocuvar bi obvezatno trebao sa sobom imati sljedecu opremu: sluzbeni mobitel, torbu,
vagu , metar, notes, kemijsku olovku, zapisnik, Zakon 0 slatkovodnom ribarstvu (i potrebne
provedbene propise), bateriju, a za nocnu ophodnju i Ie uredaj.
Ukoliko se krece cameem, dobro je imati tzv. macak iii drugacije izvedenu kuku za
pretrazivanje dna i vode u otkrivanju postavljenih mreza.
Ovdje je korisna i uporaba elektro motora za pogon camea, jer se sa istim moze necujno
pribliziti krivoloveima na vodi, poglavito kada je mrak. Ukoliko se u duzim ophodnjama rabi
upravo camae s elektro motorom, potrebito je imati i pricuvni akumulator.
S obzirom na to da je ribocuvar ujedno i osoba koja na terenu predstavlja ovlastenika,
primjereno je da ribocuvari budu jednoobrazno odjeveni, te da se primjereno ponasaju.
Takoder, prigodom ribocuvarskog nadzora, kulturno je pozdraviti i predstaviti se nadziranom
ribicu. Na taj nacin oraspoloze se i oni koji bas nisu veseli sto ih se ometa u ribolovu. Pri
tome, korisno je od ribica zatraziti i odredene informaeije 0 ulovu, sto "grize" taj dan, da Ii je
bilo zanimljivih situaeija dok ribocuvara nije bilo na vodi i sl.
Ukoliko ribocuvar naide na postavljenu mrezu iii osobu koja obavlja protuzakoniti ribolov,
uputnije je odmah obavijestiti nadleznu polieijsku postaju, koja je strucnija u obradi kaznenih
djela, a i zasigurno ce postaviti zasjedu, s eiljem otkrivanja onog tko je npr. postavio mrezu.
Ukoliko je moguce, korisno je iz mreze osloboditi eventualno ulovljenu ribu, te nastaviti sa
zasjedom.
Iz prakticnih razloga, dobro je da uz ribocuvara u nadzor ide najmanje jedan volonter iii tzv.
pomocni ribocuvar. Na taj nacin ribocuvaru je olaksan pregled ulova i ribolovnog pribora,
postupanje u slucaju otkrivanja prekrsaja, a pomocnik je ujedno i svjedok eventualnog
prekrsaja, te postupanja ribocuvara u konkretnom slucaju, kao i reagiranja prekrsitelja.
Praksa je pokazala da se najbolji rezultati u otkrivanju protuzakonitog ribolova, postizu u
zasjedama i na tzv. kontrolnim tockama, gdje se pregledavaju ribici nakon povratka iz
ribolova. Naime, dok je na ribolovnom mjestu, ribic lako moze sakriti npr. ribu ispod mjere
(voda, sas, trava, grmlje i sl.), te je ribocuvaru tesko istu pronaci. Medutim, kada se vraca iz
ribolova, on ovu ribu moze sakriti jedino u torbu iii u prijevozno sredstvo. 8toga, zajedno s
polieijom, ribicima se pregledavaju prtljage u vozilima i ribolovne torbe, na koji se nacin vrlo
lako uocava protuzakoniti ulov.
23
Revizija ribolovno-gospodar-ske os nove Spo rtsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Za ovlastenika je vazno da ribocuvari dobro poznaju odredbe Zakona 0 slatkovodnom
ribarstvu, njegove provedbene propise, a po potrebi i pojedine odredbe i drugih vaznijih
zakonskih propisa, kao sto su Zakon 0 zastiti prirode, Zakon 0 zastiti okolisa, Zakon 0
vodama, kako bi mogli pravodobno izvijestiti i druge nadlezne sluzbe 0 eventualno
primijecenim krsenjima navedenih zakonskih odredbi.
Zbog toga bi ovlastenik permanentno morae organizirati edukaeijska predavanja za
ribocuvare, kako u teoretskom smislu, tako i u prakticnom.
Podrucje kojim gospodari ovlastenik je veliko i kompleksno. Na njemu rijeka Sava
predstavlja i granieu sa susjednom drzavom, Federaeijom Bosnom i Hereegovinom. S
obzirorri na to, kao i na cinjenieu da gospodari ribolovnim podrucjem 5 oko 4.300 ha,
ovlastenik bi realno trebao raspolagati 5 najmanje 40 ribocuvara (1/100 ha). Medutim, 5
obzirom na trenutne objektivne mogucnosti, ovlastenik raspolaze sa 16 ribocuvara koji su
polozili ribocuvarski ispit i koji su podijeljeni u 3 skupine - "eentar", "istok" i "zapad", te 4
ribocuvara na akumulaeiji Petnja.
Rib ocuvarska sluzba djeluje sukladno internom Ribocuvarskom pravilniku i Organizacijskom
planu.
Inace, finaneijska izdvajanja za ribocuvarsku sluzbu, trebala bi biti odmah iza izdvajanja za
poribljavanje, jer bez kvalitetne ribocuvarske zastite, novae za poribljavanje beskorisna je
investieija.
Sli ka 4. Izgled znacke ribocuvara
24 Revi ziJa ribolovno-gospodarske osnove Sport sko-n bolovn og sa veza Brodsko-posa vske zupanije 4. 2.
Pravodobno reagiranje na akcidentalne i patoloske ugroze
ribolovnih voda i ihtiofaune
Pravodobno uocavanje promjena na vodi iii na ribama, te pravovaljano interveniranje prema
nadleznim institucijama, uvelike moze pridonijeti spasavanju ihtiofaune od nesagledivih
posljedica .
I ovdje se puno toga moze uciniti glede prevencije . Permanentan obilazak lokacija na
kojima su ranije zabiljezena oneciscenja, bilo od registriranih oneciscivaca iii pak od fizickih
osoba koje na odredenim lokacijama ispustaju otpadne vode kucanstava iii stocarskih
objekata.
Stalna nazocnost ribocuvarske sluzbe, sigurno je zapazena od strane takvih osoba, te iste i
izbjegavaju nadzirano podrucje.
Svako protuzakonito oneciscenje okolisa, uz prekrsaj, predstavlja i kazneno djelo, stoga je u
slu caju nailaska na takve situacije, potrebito obavijestiti i policiju.
lako tijelo drzavne uprave nadlezno za vode osigurava stalno pracenje oneciscenja voda ,
pa ovlastenik to i ne mora , uputno je s navedenom institucijom, nadleznom za te poslove na
ovom podrucju, biti u permanentnom kontaktu, te se koristiti njihovim podatcima i
saznanjima.
Tablica 7. Relativni utjecaj korisnika na vodene ekosisteme i zajednice riba
(Mrakovcic i sur., 2005.)
Utjecaj korisnika
A. Neizravni korisnici
1.
2.
3.
4.
5.
Poljoprivreda i sumarstvo
Graditeljstvo
Crpljenje vodotoka
Proizvodna industrija
Urbanizacija
potoci
rijeke
jezera
mocvare
++
++++
++++
++++
++++
++
++
++
++++
+++
++
+
+
++
++
++++
++++
++
+++
+
+
+++
++++
+
++
+
++
++++
+
+
+
+
+
+
+
++
B. Izravni korisnici
1.
2.
3.
4.
Brane i pregrade
Melioracija zemlje
Industrijsko i urbano
koristenje
Rekreacija i transport
Legenda:
+ - mali utjecaj
+ + - srednji utjecaj
+ + + - velik utjecaj
+ + + + - izrazito velik utjecaj
25
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 4.4. Kreiranje strukture ihtiofaune zatvorenih voda
Najprikladnije bi bilo kad bi ovlastenik raspolagao s takvim ribolovnim vodama, gdje bi svaki
ribic mogao pronaCi vrstu ribe koja ga ribolovno zanima i kad bi je bilo u dostatnim
kolicinama za svakoga, sto bi svima uvelike smanjilo njihove ribolovne napore i povecalo
ribolovnu efikasnost.
Idealno je, dakle, da se na odredenoj ribolovnoj vodi moze loviti gotovo svaka ihtiovrsta za koju
postoji zanimanje ribica i u oeekivanim koliCinama. Takve vode i ribiCi najradije preferiraju. No,
to nije realno, jednostavno iz razloga sto egzistencijalne i ekoloske potrebe razlicitih ihtiovrsta
podrazumijevaju i specificni habitat. Ali i zbog nedostatne veliCine pojedinih vodenih povrsina,
velike koncentracije predatorskih vrsta i sl. Stoga se mora pristupiti racionalnoj i odrzivoj
iskoristivosti ribolovnih voda, poglavito onih prirodnih, ali i doprirodnih, na koje covjek u
stanovitoj mjeri moze utjecati, formiranjem primjerene i atraktivne ihtiostrukture, a poglavito
kada je rijec 0 vodama koje tek trebaju postati ribolovne.
Sukladno dosadasnjoj praksi, koja upucuje na cinjenicu da minimalno cca 50 % ribica
ribolov uz rekreaciju dozivljava i kao mogucnost jeftine priskrbe ribe za konzumaciju,
struktura ribe kojom ce se poribljavati ribolovne vode mora odgovarati toj spoznaji.
Svakako treba insistirati na tome da u ribolovnim vodama bude zastupljen sto veci broj
prvorazrednih ribolovno zanimljivih ihtiovrsta. To, kada je rijec 0 ovom podrucju i ribolovnim
vodama koje su najfrekventnije, podrazumijeva nazocnost sarana i najmanje jednog
predatora, ali i sitne bijele ribe.
Tesko je govoriti koja je vrsta atraktivna za sportski ribolov, jer cak i bijela riba, pa i kod
vecine ribica omrazeni patuljasti somic i babuska, imaju svoje pobornike. Medutim, razvidno
je kako ribici ovog podrucja tradicionalno teze ribolovu ciprinidnih ihtiovrsta, medu kojima je
najpozeljniji saran, dok SIJ kod predatora posebno atraktivni stuka kao predstavnik porodice
Esocidae i smud kao predstavnik porodice Percidae.
Znajuci za preferencije ribica ovog kraja i prema vrednovanju svojih natjecateljskih
sposobnosti, kroz odriavanja ribolovnih natjecanja u lovu ribe udicom na plovak, jasno je
kako se niti popularnost bijele ribe (krupnije i sitnije - koja je uz to i izvor hrane predatorima)
ne smije zanemariti.
Prije svega vazan je strozi nadzor provodenja ribolovnih pravila i eventualno uvodenje
strozih ribolovnih pravila koja ce neposredno zastititi ihtiofaunu ribolovnih voda od ribica,
kao njihovih glavnih korisnika, a sto ovlastenik ima pravo prema cl. 22. st. 2. Zakona 0
slatkovodnom ribarstvu.
Niti posredna zastita riba nije manje vazna, a provodi se opservacijom mogucih uzrocnika
zagadenja, odredenim hidroregulacijskim mjerama, poribljavanjem (maticnih i ostalih
jed inki), provociranjem na mrijest (npr. postavljanje umjetnih gnijezda za smuda) i sl.
Za vrste koje se ne mogu naCi na trzistu, poradi poribljavanja vodotoka, odredenim
ribolovnim ogranicenjima i neogranicenim izlovom alohtonih vrsta. Ook se za one dostupnije
na triistu, treba preferirati veci udio u ukupnoj ihtiostrukturi pojedine ribolovne vode, uz,
takoder, masovni izlov alohtonih vrsta (ovdje se prvenstveno misli na ihtiostrukturu u
ribolovnim vodama stajaceg tipa) .
27
Revi ziJa ribolovno-g ospod arske osnove Sportsko -ribolovnog saveza Brodsko-posavske zup aniJe Izmedu 70 i 80 % poribljene ribe, gledano prema masi , trebalo bi biti tzv. konzumne velicine,
dakle, one mase i duzine koja je dopustena za zadrzavanje, a potom riba nasadne velicine,
koja ee biti poribljena, takoder, u tu svrhu.
Mlad ribe treba izbjegavati iz tri razloga. Prvo sto je skuplja, drugo sto je potencijalna hrana
predatorima i treee sto, kada je rijec npr. 0 saranu, ribici istog ne mogu loviti najmanje dvije
ribolovne sezone.
Mlad iii jos bolje riba u kategoriji mjesecnjaka, preporuea se za poribljavanje novoformiranih
ribolovnih voda gdje jos nema predatora, pri eemu se vrlo brzo postize zadovoljavajuCa
koncentracija riba po jedinici vodene povrsine.
Svakako da se racuna mora voditi i
najatraktivnijih , ihtiovrsta.
0
zastiti trofejnih vrijednosti pojedinih, ribolovno
Rijec je, naime, prije svega 0 trofejnim primjercima vretenastog sarana, koji su trenutno i
najatraktivniji za slatkovodni sportski ribolov, ali i bolena , te smuda, linjaka i nekih drugih
ribolovno atraktivnih ihtiovrsta.
Osim recenog , zbog permanentnog praeenja kvalitete vodenog medija, svake godine bi bilo
potrebito provoditi nadzor najmanje sljedeeih parametara: pH, O2 mgll , zasieenost O 2 %, te
temperature vode . Sve to, naravno, s ciljem pravodobnog saznanja 0 trenutnoj kvaliteti vode
u kojoj postojeea ihtiopopulacija zivi i u kojoj se hrani.
Posebna prihrana riba u stajaeim ribolovnim vodama nije potrebna , s obzirom na to da i ribici
vee svojim ribolovnim aktivnostima tijekom godine u vode unesu znatne kolicine hrane.
Razgradnja viska hrane samo bespotrebno trosi kisik, sto je poglavito vazno u Ijetnim
mjesecima i za eutrofne plitke vode.
Odluku 0 tome koje 6e se mjere izabrati i na koji nacin ee se provoditi, treba donositi u
konzultaciji sa strucnim voditeljem ovlastenika .
4. 5. Poribljavanje
Poribljavanje je , takoder, jedna od primarnih mjera zastite odredene ribolovne vode i njene
revitalizacije , poglavito kada je ista devastirana prekomjernim izlovom .
Neophodno je poglavito za zatvorene vode gdje je velik ribolovni pritisak, sto znaci i velik
izlov ihtiostocka. Takve vode naprosto ovise 0 poribljavanju .
Poribljavanje je moguee izvrsiti i izlovom ribe iz prirodnih otvorenih voda, kao i spasavanjem
ribe i njene mladi iz poplavnih podrucja.
No, kako se u posljednje vrijeme riba za poribljavanje najees6e kupuje s ribnjaearstava,
obavezno je istu pregledati na selekcijskom stolu. Na taj nacin, razdvojit 6e se alohtone i
nepozeljne ihtiovrste od onih koje namjeravamo kupiti, a ujedno 6e se ove potonje moGi
morfoloski pregledati, te odstraniti bolesne i one s razvidnim oste6enjima iii deformacijama.
Oakle, poribljavanje alohtonim ihtiovrstama nije dopusteno, jer isto ne tolerira niti
cl. 91. st. 2. Zakona 0 zastiti prirode (N. N. br. 70/05).
29
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Isto tako, poribljavanje ribolovnih voda s ihtiovrstom koja je nestala iz istih, dakle njena
reintrodukcija, moze se obaviti tek po ishodenom dopustenju tijela drzavne uprave
zaduzenog za zastitu prirode, te uz prethodnu suglasnost tijela drzavne uprave nadleznog
za poslove ribarstva, kao i na temelju studije 0 prosudbi rizika ponovnog uvodenja na
prirodu (sukladno cl. 93. st. 1. Zakona 0 zastiti prirode) .
Ovakvu obvezu propisuje i cl. 55. st. 2. Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu, s tim da on svoju
obvezu stavlja kao primarnu, sto u pravnom smislu nije jace od Zakona 0 zastiti prirode, koji
je lex specialis za pitanja zastite prirode. No, i prema jednom i prema drugom, potrebito je
dopustenje i studija prosudbe rizika po prirodu.
Pori bljavanje ee se obavljati sukladno odredbama Godisnjeg plana gospodarenja i moei ee
u odredenim elementima odstupati, ovisno 0 raspolozivim financijskim sredstvima,
moguenosti nabave ribe na trzfstu, klimatoloskim uvjetima i sl.
4. 6. Zastita prirode
Prij e svega, zastita prirode u smislu ribarstva podrazumijeva zastitu i ocuvanje ocuvanje
vodenih povrsina, kao stanista ihtioorganizama, ali i pojedinih ihtiovrsta koje su
prekomjernim ribolovom dovedene na rub izumiranja.
U vlaznim stanistima nije dopusteno pregradivan je vodotokova, isusivanje, zatrpavanje
izvora, bara i dr. ako se time ugrozava opstanak prirodnih vrijednosti i ocuvanje bioloske
raznolikosti (cl. 51. Zakona 0 zastiti prirode).
S obzirom na to, razvidno je kako su pojedina podrucja kojima gospodari ovlastenik
(poj edine bare i mocvare, te poplavna podrucja, poglavito uz rijeku Savu) i ekoloski
znacajna podrucja ito s motrista Zakona 0 zastiti prirode, koja isti definira i na sljedeei nacin
(61. 58.):
"Ekoloski znacajna podrucja su:
- podrucja koja su bioloski iznimno raznovrsna iIi dobro ocuvana, a koja su meaunarodno
znacajna po mjerilima meaunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka,
- podrucja koja bitno doprinose ocuvanju bioloske i krajobrazne raznolikosti u Republici
Hrvatskoj,
- podrucja stanisnih tipova koji su ugroieni na svjetskoj, europskoj iIi driavnoj razini,
- stanista vrsta koje su ugroiene na svjetskoj, europskoj iIi driavnoj razini,
- stanista endemicnih svojti za Republiku Hrvatsku,
- podru6ja koja bitno pridonose genskoj povezanosti popu/acija bioloskih vrsta (ekoloski
koridori),
- selidbeni putovi iivotinja,
- ocuvane sumske cjeline.
Sustav meausobno povezanih iIi prostorno bliskih ekoloski znacajnih podrucja, koja
uravnoteienom biogeografskom rasporeaenosGu znacajno pridonose ocuvanju prirodne
ravnoteie i bioloske raznolikosti, cini ekolosku mreiu. Unutar ekoloske mreie njezini dijelovi
povezuju se prirodnim iii umjetnim ekoloskim koridorima."
30
ReviziJa nbolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije • Usee kanala Crnae u Savu i to od usea uzvodno do pocetka poplavnog podrucja, sto
predstavlja eea 800 m (zimovaliste autohtonih ihtiovrsta);
• Usee kanala Nova Sava u Savu i to od usea u Savu pa uzvodno eea 700 m
(zimovaliste);
• Usee kanala Resetariea u Savu i to od usea uzvodno eea 300 m (zimovaliste
autohtonih ihtiovrsta);
• Usee Sumetliee u Savu i to od usea uzvodno eea 500 m (zimovaliste autohtonih
ihtiovrsta);
• Kanal "Donji Andrijevei - Divosevei", pritoka Bida (staniste cikova, kao strogo
zastieene ihtiovrste);
• Usee Malog Struga u Savu i to od usea do graniee Parka prirode "Lonjsko Polje"
(zimovaliste autohtonih ihtiovrsta).
Mjere zastite za posebna stanista:
1. Ribolov u posebnim stanistima/zimovalistima nije dopusten (tijekom od 01. 11. - 01.
03.), a ako ta stanista podrazumijevaju i usea u rijeku Savu, onda to znaci da ribolov nije
dopusten niti na lijevoj i desnoj obali rijeke, u duljini od 100 m, pa sve do sredine rijeke.
Ribolov na posebnom stanistu/plodistu tzv. bara "Autoput", nije dopusten tijekom
plodenja karasa;
2. Zabranjena je uporaba camaea u posebnim stanistima.
Zbog navedenih vaznosti za opstanak i obnavljanje prirodnih ihtiopopulaeija, od izuzetnog je
znacaja ocuvanje posebnih stanista .
Sukladno cl. 5. st. 3. Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu, posebna stanista odreduje ministar,
nadlezan za poslove slatkovodnog ribarstva, uz pribavljeno misljenje ustanove koja je
izradila ribolovno-gospodarsku osnovu, te strucno misljenje Hrvatskih voda.
Stoga se predlaze da ovlastenik od nadleznog tijela drzavne uprave zaduzenog za poslove
ribarstva zatrazi proglasenje navedenih ribolovnih voda posebnim stanistima, zbog zastite
prirodnih plodista i riba tijekom zimovanja.
S obzirom na cinjenieu da ribe, s motrista Zakona 0 zastiti prirode, predstavljaju prirodna
dobra, a to su sve sastavniee prirode koje covjek iskoriseuje u gospodarske svrhe (mogu biti
neobnovljiva - mineralne sirovine i obnovljiva - bioloska dobra, vode, obnovljivo tlo), obveza
je u ribolovno gospodarsku osnovu inkorporirati i uvjete zastite prirode, sukladno cl. 123.
st. 1. Zakona 0 zastiti prirode. Dakle, prije izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima
ovlastenik ribolovnog prava duzan je od nadleznog tijela drzavne uprave za zastitu prirode
zatraziti ishodenje uvjeta zastite prirode.
Zad atak ovih uvjeta je prilagodavanje aktivnosti ovlastenika ribolovnog prava, prirodnim
vrijednostima ovog podrucja, kako ista ne bi bile ugrozene ribolovnim aktivnostima.
Ishodeni uvjeti zastite prirode smatraju se sastavnim dijelom ove ribolovno-gospodarske
osnove. No, ukoliko ih tijelo drzavne uprave nadlezno za poslove zastite prirode ovlasteniku
ne izda u roku od 60 dana od dana podnosenja zahtjeva (cl. 123. st. 3. Zakona 0 zastiti
prirode), smatra se da je suglasnost na ribolovno-gospodarsku osnovu, u tom smislu,
izdana.
32
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Takoder, ovlastenik moze godisnjim planom gospodarenja i samoinicijativno propisati
odredene mjere zastite prirode, sukladno cl. 22. st. 2. Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu.
Neke navodimo i ovdje:
1. Nakon svakog poribljavanja, ovlastenik ima pravo provesti privremenu zabranu
ribolova na vodi koja je poribljena, a za aklimatizaciju riba koje su poribljene, kao i za
ribe slicnih prehrambenih navika (koje se love na slican naCin kao i poribljene ribe). Na
taj bi se nacin donekle omogucila prilagodba introduciranih riba novom zivotnom
miljeu, te uzimanju prirodne hrane, cime bi se u stanovitoj mjeri ujedno sprijecilo
neoprezno uzimanje mamaca nakon isteka zabrane. Zabranu nije potrebito uvoditi za
ribe koje nisu predmet poribljavanja, koje su drugih prehrambenih navika (npr. ukoliko
se poribljava saran, zabrana se ne uvodi za ribolov na predatore, ali na ostale ciprinide
i bijelu ribu da, jer saran uzima i mamce kojima se ribolove i ove vrste). Takoder,
zabrana nije potrebita ukoliko se poribljavanje obavlja tijekom lovostaja ihtiovrste koja
je predmet poribljavanja iii nakon ribolovne sezone za tu vrstu;
2. Ribolov krizakom (tauplom) nije dopusten;
3. Zabranjeno je svako oneciscivanje okolisa, odnosno obalnog pojasa ribolovnih voda na
kojima se obavlja sportski ribolov;
4. Obveza je svakog ribica ocistiti ribolovno mjesto s kojeg je obavljao ribolov;
5. Zabranjena je sjeca drveca, te paljenje sasa, trske, trave i ostale vegetacije;
6. Zabranjeno je ometanje ribica bukom iii na druge nacine;
7. Zabranjeno je paljenje vatre na obalnom dijelu kojeg utvrdi ovlastenik ribolovnog prava,
poglavito na natjecateljskim stazama;
8. Ovlastenik ribolovnog prava ima pravo naplatiti uporabu camaca u ribolovu na
ribolovnim povrsinama kojima gospodari i na kojima je camac dopusten.
Kao jednu od mjera zastite ihtiofonda ribolovnih voda ovlastenika, odnosno jedinki riba
trofejne vrijednosti, ovom se ribolovno-gospodarskom osnovom odreduje zabrana
zad rzavanja ulovljenih sarana mase vece od 5 kg na svim zatvorenim vodama, koje su
ribici nakon ulova duzni neozlijedene odmah vratiti u vodu iz koje su ulovljeni. Ta se mjera
zastite poglavito preporuca i za riieku Savu, s obzirom na to da je vretenasti saran na
popisu ugrozenih vrsta riba "Crvene knjige ugrozenih vrsta riba Hrvatske".
Takoder, odreduje se i zabrana nocnog ribolova na svim ribolovnim vodama - stajacicama,
izuzev vikenda .
33
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Spo rtsko-nbolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 4. 7. Redukcija nepozeljnih ihtiovrsta
Redukcija nepozeljnih ihtiovrsta obavlja se u pravilu iz dva razloga:
1. jer su iste alohtone,
2. jer su prekobrojne.
Redukcija i iz jednog i iz drugog razloga, moze se obaviti i uporabom sportsko-ribolovnih
alata, dakle bez ispustanja vode i provlacenja ribarskih alata, sto nepotrebno izaziva stres i
kod pozeljnih vrsta, pri cemu moze doci i do masovnog mortaliteta, poglavito smuda.
Jednostavno, godisnjim planom ce se predvidjeti povecanje dnevne ulovne kvote po ribicu,
za odredenu vrstu ciju se populaciju zeli reducirati, kao sto se mogu predvidjeti i ribolovna
na~ ecanja na nepozeljne ihtiovrste. Na taj se nacin vrsta lovi selektivno, bez uznemiravanja
ostalih.
Za one koje je tesko iii gotovo nemoguce izloviti uporabom sportsko-ribolovnih alata, a
predstavljaju opterecenje ribolovnim vodama, uporabit ce se ribarski alati-mreze (uz
eventualno ograniceno ispustanje vode, ukoliko je rijec 0 akumulaciji).
Na taj se nacin mogu izlovljavati i primjerci sivog i bijelog glavasa koji se u vrijeme prirodnog
plodenja plemenitih i ribolovno-atraktivnih autohtonih ihtiovrsta javljaju u jatima i svojim
agresivnim ponasanjem predstavljaju smetnju u njihovim prirodnim plodistima.
Za selektivni izlov pojedinih ihtiovrsta potrebito je dopustenje nadleznog Ministarstva.
Takoder, populaciju smedog somica moguce je izlovljavati i hvatanjem njegove mladi dok
se u jatima krece povrsinom vode (meredovom, kantama i sl. napravama).
4. 8. Uporaba plovila na ribolovnim vodama
Uporaba plovila (a pod tim pojmom najcesce podrazumijevamo camac) u sportskom
ribolovu tolerirati ce se iskljucivo na rijeci Savi i to uz godisnju naknadu koju odredi
ovlastenik.
Na ostalim ribolovnim vodama nije dopustena uporaba plovila u sportskom ribolovu.
Ovlastenik, prema potrebi, moze i na rijeci Savi zabraniti uporabu plovila u sportskom
ribolovu, 0 cemu ce pravodobno i na prikladan nacin upoznati ribice.
4. 9. "Catch & Release" ribolov
Jedna od danas u svijetu priznatih metoda za revitalizaciju devastiranih ribolovnih voda
(8robbel et ai., 1996.), dakako uz poribljavanje i reintrodukciju. Medutim, od ostalih se
razlikuje po tome sto je jeftinija, jer nema izdvajanja za kupnju ribe kojom se restauracija
namjerava obaviti.
34
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Naime, ukoliko se utvrdi da je u odredenoj ribolovnoj vodi doslo do prelova, odnosno da je
narusena populacija odredene ihtiovrste, jednostavno se uvede obveza "Catch & Release"
ribolova ("Ulovi i Pustt") za tu vrstu. To znaCi da se niti jedan ulovljeni primjerak vrste koja je
pod ovakvom mjerom zastite, ne smije nakon ulova zadrzati, vee se neozlijeden odmah
mora vratiti nazad u vodu iz koje je ulovljen .
Ova mjera, uz revitalizacijski efekt, ne sprjecava niti ribice u ribolovu, sto je, takoder,
pozitivna stvar.
Na ovaj nacin, populacije ugrozenih i strogo zastieenih ihtiovrsta mogu se riboloviti, a da pri
tome ne bude narusen kvantitativni sastav istih. Tijekom reprodukcije u narednim godinama,
iste ee se samo poveeavati, do optimalnih razlTljera.
Primjena ove mjere u svrhu revitalizacije ribolovnih voda i zastite endemskih i ugrozenih
ihtiovrsta na ovom podrucju, posebno bi se trebala odnositi prema ihtiovrstama koje se
nalaze na popisu "Crvene knjige" ugrozenih vrsta zivotinja, odnosno za ihtiovrste Ciji je
opstanak na ovom podrucju ugrozen, kao i na trofejne primjerke odredenih ihtiovrsta, cime
se ulov trofejne ribe omogueava i veeem broju ribica.
Prema potrebi, ovlastenik ee godisnjim planom gospodarenja odrediti ihtiovrste i njihove
trofejne mjere, iznad kojih ee se svaka ulovljena jedinka morati neozlijedena vraeati nazad u
vod u iz koje je ulovljena.
Takoder, ukoliko ovlastenik zeli biti konkurentan prema susjednim ovlastenicima i na
odredene ribolovne vode kojima gospodari privuei veei broj ribica (bilo domaeih iii iz
inozemstva) koji ee kupiti ribolovnicu, pozeljno je da ima i konkurentne ribolovne vode.
Dakle, trofejnu ribu, do koje ee ribici moCi dolaziti uz sto manji ribolovni nap~r.
Nad alje, nakon ribolovnih natjecanja, sva ulovljena riba koja je ziva mora biti vraeena u
vodu .
Pravila za "Catch & Release" ribolov:
• uporaba kliznih sistema/montaza,
• uporaba optimalne velicine udice i udice bez protukuke (radi sprjecavanja ozljeda usta), • uporaba deblje strune (radi sto brzeg izvlacenja ribe),
• izbjegavanje dugotrajnog zamaranja ulovljene ribe Uer isto uzrokuje stvaranje mlijecne
kiseline u muskulaturi ribe),
• sto kraee izlaganje ulovljene ribe zraku,
• ulovljenu ribu iskljucivo dodirivati vlaznim rukama (zbog zastite sluzokoze -zastitnog
sloja koze, poglavito vazno za ribe bez Ijusaka),
• izbjegavati dodir ulovljene ribe s odjevenim dijelovima tijela (zbog zastite sluzokoze),
• izbjegavanje ozljedivanja vitalnih organa ribe (trbuh, oci, reproduktivni organi),
• izbjegavanje dodira ribe sa zemljom i inim predmetima,
• pustanje ribe u vodu odmah po ulovu,
• reanimacija izmorene ribe u vodi (Iaganim pokretima naprijed - nazad, u uspravnom
polozaju).
35
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije • crvi (Iieinke velike mesne muhe, tzv. pinkes i squatts su lieinke zelene i kucne muhe, te
brasneni crvi, a koriste se u lovu na sitnu iii krupnu bijelu ribu, podusta),
• ribe (tzv. kederi: uklija, crvenperka, bodorka, babuska, bezribica, a koriste se u lovu na
predatorske ihtiovrste),
• zabe (za ribolov na soma),
• kukci (skakavci, muhe, hrustevi, rovci i sl., koriste se za ribolov na pastrvu, klena, grgeea i sl.), • iznutrice Uetra i sl. za ribolov na soma) i ledna mozdina (klen).
U mamce biljnog podrijetla mozemo ubrojiti sljedece vrste mamaca:
• voce (visnja, tresnja - pogodne za ribolov na klena),
• zitarice (kukuruz, psenica, konoplja),
• leguminoze (grah, grasak, soja - za ribolov na sarana),
• tigrovi oraseici (za ribolov na sarana),
• kiki-riki (za ribolov na sarana).
Preradeni mamci
U preradene mamce ubrajamo sljedece vrste mamaca:
• kruh (gotovo za sve ihtiovrste, izuzev predatora),
• zganci (za ribolov na linjaka i sarana),
• boilie (za ribolov na sarana, amura, linjaka, deveriku),
• mesni naresci i kobasice (za ribolov na klena, mrenu, soma),
• hrana za pse i maeke (za ribolov na sarana i soma),
• paste (od sira, kruha, mesa, konoplje - za ribolov na sarana i bijelu ribu),
• pelete (za ribolov na sarana).
U ribolovu na predatore, danas se sve vise prakticira uporaba umjetnih mamaca, zbog sve
popularnijeg "Catch & Release" ribolova. Naime, imperativ i svrha ovog ribolova je vracanje
u vodu svih ulovljenih riba, u pravilu neozlijedenih. Ukoliko se iste love na mamce
zivotinjskog podrijetla, velik postotak vracenih riba nakon nekoliko dana ugiba, zbog
ostecenja unutarnjih organa prilikom oslobadanja od udice, jer su mamac duboko progutale.
Kod ribolova na umjetne mamce, isti se u pravilu kvaee za vrh usta i pri oslobadanju riba se
ne ozljeduje, te nenarusena zdravlja vraca nazad u vodu, eime je i postotak prezivljavanja
gotovo stopostotan.
lako Zakon 0 slatkovodnom ribarstvu tolerira ribolov na zivog mamca, to isto nije dopusteno
prema Zakonu 0 dobrobiti zivotinja (N. N. br. 19/99) i Kaznenom zakonu (N. N. br. 110/97),
koj i kaznenim djelom smatra mueenje zivotinja. Drzanje zive ribice na udici tijekom nekoliko
sati iii nekoliko puta, zasigurno predstavlja mueenje zivotinja, sto je zabranjeno i u vecini
zemalja Europske Unije.
S obzirom na to, preporuka je da se predatorske ribe love iskljueivo na umjetne mamce, a
ako se i love na mamce zivotinjskog podrijetla, neka to budu autohtone ihtiovrste (uklija,
crve nperka, bodorka) i neka rib ice ne budu zive.
Poseban problem u ribolovu danas predstavlja unos prekomjernih kolieina mamaca i
prihrane, brasnastih struktura, poglavito boilia koje se prave kombinacijom vise vrsta
brasnaste hrane i aromatienih aditiva.
37
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Masovni unos ovakve hrane u malene zatvorene vode, moze dovesti do ozbiljnih problema i
poremecaja bio-kemijske ravnoteze ribolovne vode, te njene eutrofikacije.
Maks imalno dopustena kolicina mamaca
Upravo zbog sprjecavanja unosa prekomjernih
brasnastog podrijetla, nuzno je iste ograniCiti.
kemijski obogacenih kolicina mamaca
TIjekom ribolova, ribic ne smije u vode (poglavito ne u akumulacije, ribnjake, bajere i bare)
unositi vise od 2 kg prihrane dnevno (boilia, peleta iii druge brasnaste hrane), kako
sugeriraju Wolos et al. (1992.). Niti kada je rijec 0 natjecanjima. Na taj nacin se visoka
koncentracija fosfora (P) ne akumulira u ribama, a ukoliko se iste pravodobno izlove, visak
P iz njih ne dolazi niti u vodu (putem izlucevina) .
4. 11. Odredivanje lovostaja i najmanjih ribolovnih duljina
Ova mjera zastite odnosi se na ihtiovrste cija zastita nije odredena Naredbom 0 zastiti riba u
slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 82105), a predstavljaju, takoder, vrste vrijedne za
ovlastenika. Kako su prema cl. 37. st. 1. i 2. Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu odredbe ove
ribolovno - gospodarske osnove obvezujuce za ovlastenika ribolovnog prava i korisnike
ribolovnih voda, vise nije potrebito ishoditi i odobrenje nadleznog ministra za pojacane
mjere zastite u smislu propisivanja posebnih najmanjih velicina pojedinih vrsta riba ispod
koj ih se ne smiju loviti, kao i vrijeme njihova lovostaja, a ta obveza, koja je bila opisana u cl.
60 . st. 3. Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 106101), sada je Zakonom 0
izmjenama i dopunama Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 174104) i ukinuta.
Tablica 8. Prikaz minimalne ribolovne duljine i lovostaja za pojedine ihtiovrste
Vrsta
Minimalna ribolovna duljina
(cm)*
Razdoblje lovostaja*
Manjic
40
Linjak
Karas
25
01 . 11. - 31.01.
01.05 . -31. 07 .
-
trajno
Klen
Podust
20
30
01. 05 . ­ 30. 06 .
Krupatica
30
40
01 . 05. - 30. 06.
Bolen
Jez
25
01 . 05. - 30. 06.
01 . 04. - 31. 05.
01. 05. - 31. 05.
* Minimalne ribolovne duljine i razdoblje lovostaja za u tablici navedene ihtiovrste, vrijede za sve
ribolovne vode u kojima iste obitavaju.
•
Ihtiovrste koje su proglasene strogo zasticenima, zabranjeno je riboloviti i uznemiravati.
Unatoc citiranim zakonskim odredbama, koje to eksplicite ne propisuju, za predlozene
zastitne mjere preporucamo ipak izvijestiti i tijelo drzavne uprave nadlezno za ribarstvo,
zbog dopune Naredbe 0 zastiti riba u slatkovodnom ribarstvu.
38
ReviziJa ribolovno-gospodarske os nove Spolisko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 4. 12. Mjere sezonskog karaktera
Proljetno - Ijetno razdoblje
Odlaskom leda i zivot u vodi postaje aktivnijim, sto znaci da riba porastom temperature
pocinje aktivnije traziti hranu i pripremati se za reprodukciju .
Od laskom leda, gotovo redovito dolazi na vidjelo danak kojeg hladnoea, odnosno zimsko
razdoblje uzima medu imunoloski inferiornijim ihtioorganizmima. Ova uginuea rezultat su
prirodne selekcije i cesea su u vodama gdje se na ledu ne buse rupe i medu populacijom
riba (ugl.sarana) kojima su vode poribljene u kasnu jesen, jer se ne uspiju aklimatizirati na
novonastale zivotne uvjete.
Dakako da medu uginulom ribom ima, osim tjelesno slabijih i nerazvijenijih organizama koji
su zbog slabijeg imuniteta bili izlozeniji pogibelji, i onih koji su tijekom ribolovne sezone
prezivjeli ribolov, dakle bili na udici od koje su se uspjeli osloboditi iii su pak pusteni od
strane ribica. Najcesee je rijec 0 nedoraslim jedinkama (posebno su osjetljivi smudevi, koji
su ulovljeni na mamac zivotinjskog podrijetla), koje su uslijed osteeenja vitalnih dijelova
tijela dozivjele znatnije narusavanje zdravstvenog i kondicijskog stanja organizma, cemu su
podlegli.
Uzorci ovakvih riba ipak bi se trebali dostaviti na veterinarsku analizu, kako bi se i strucno
utvrdilo uzrok recenih uginuea, zbog mozebitne pojavnosti i neke od bolesti riba, Cime bi se
pravodobno mogle poduzeti odredene mjere u suzbijanju iste.
Takoder, odlaskom leda, a dok ribolovna sezona nije u pravom smislu zazivjela, jedna od
aktivnosti svakako je i permanentna zastita ribolovnih voda od krivolovaca, jer to je i
razd oblje koje pogoduje obavljanju protuzakonitog ribolova, zbog rjede nazocnosti ribica na
ribolovnim vodama.
Preporuka je da se danonoeno obavljaju ribocuvarski nadzori najatraktivnijih ribolovnih
vod a, dok bi se na ostalim vodama kontrola i cuvanje obavljalo prema potrebi.
Takoder, ribocuvarsku zastitu treba pojacati i nakon otapanja leda. To je osjetljivo razdoblje,
jer do pocetka lipnja traje neprekidni ciklus reprodukcije razlicitih ihtiovrsta, poput stuke,
smuda, grgeca, sarana, podusta, bijele ribe i td.
Upravo u tom razdoblju zabiljezeni su brojni slu6ajevi ometanja mrijesta, krivolova, odnosno
nedopustenog i protuzakonitog ribolova od strane ribica, koji pod izgovorom ribolova bijele ribe
nerijetko ribolove i zadrzavaju velike kolicine ulovljene ribe (poglavito u kasnu jesen poribljenih
sarana), koja je u tom razdoblju i najgladnija, te tako i udicom najdostupnija.
U ra no proljetno razdoblje , kada je temperatura vode oko 5 DC, vee mogu poceti aktivnosti
glede izrade i postavljanja smudevih gnijezda. Ista se postavljaju kao nadomjestak i dopuna
pri rodnim mjestima. Prakticna su jer se mrijest moze nadzirati i evidentirati, te prebacivati u
ostale ribolovne vode, u namjeri njihova poribljavanja. Nesto kasnije postavljaju se
somovska gnijezda.
Proljetno-Ijetno razdoblje kao sto je i navedeno, pogodno je i za uzimanje uzoraka voda
zbog bio-kemijskih analiza i utvrdivanja boniteta i kvalitete vode.
39
ReviziJa ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije U proljeee se treba obratiti i pozornost na ratare koji vrse razbacivanje gnojiva po usjevima i
tretiraju iste pesticidima. Njihovi zahvati nikako ne smiju zahvatiti vodene povrsine.
Rano proljeee, takoder, pogoduje i poribljavanju (poglavito saranom), jer je akumulacija
fi nancijskih sredstava u ovom dijelu godine i najveea (veeina ribica kupuje ribolovnice).
U poribljavanoj vodi, uputno je nakon pustanja riba uvesti privremenu zabranu ribolova, u
trajanju od 7 dana, sto ee u djelo provesti ribocuvarska sluzba. Zabrana je nuzna zbog
prvotne adaptacije i aklimatizacije poribljene ribe na novonastale zivotne uvjete, kako ne bi
doslo do masovnog izlova takve ribe od strane neodgovornih ribica.
Nako n toga, poglavito na vodama siromasnijim hranjivima potrebitim za rast i razvoj riba,
nuzno je obaviti i prihranu zitaricama, sto je i dobra preventiva od nag log izlova ribolovnim
priborima gladne i tek poribljene ribe.
Medutim, pri tome je potrebito posvetiti pozornost i nastojati prihranu ne obaviti pri niskoj
temperaturi vode, kako se u riba ne bi izazvale tegobe probavnog trakta. Praksa je pokazala
da se kod temperature od oko 14 DC vee moze se krenuti s prvom prihranom, a to
kalendarski dolazi krajem ozujka i pocetkom travnja.
Naravno da se i sukladno varijabilnosti klime trebaju prilagoditi i sve recene mjere i radnje,
jer se posljednjih godina cak i sredinom veljace saran lovio na udicu, sto znaci da se i
cjelokupni zivot u vodi ranije probudio.
U ovom razdoblju, dakle Ijetnom, nije iskljueena pojavnost modrozelene alge (Cyanophyta) i
zelene alge (Hygrophyta) , ciji se razvoj i cvjetanje trebaju permanentno pratiti.
Na masovnu pojavnost ovih algi, potrebito je i primjereno reagirati, kemijski - uporabom
hidratiziranog vapna u kolicinama ne veeim od cca 20-30 kg/ha (u tekueem obliku - napraviti
tzv. hidratno mlijeko) i bioloski - poribljavanjem ribolovnih voda bijelim glavasem (ove potonje
mjere se odnose na zatvorene vode).
Provodenje vapnjenja posebice je korisno u vrueim Ijetnim danima, kada temperatura vode u
vodi doseze i do 30 DC. Naime, vapnjenjem se voda donekle i aerira. Aeracija se moze postiei i
jutarnjim iii vecernjim ucestalim voznjama eamcem na benzinski motor, pri cemu se stvaranjem
velikih valova nastoji donekle omoguCiti prodor kisiku iz zraka u toplu vodu.
Ove mjere je posebice korisno provoditi utopia i oblacna jutra, koja su
pojavu tzv. zijeva riba.
najopasnija za
Zbog moguee nestasice kisika, mora se ograniciti i reducirati unosenje u vodu prihrane za
ribu, jer njenom razgradnjom dodatno se trosi i kisik.
Tijekom ovog razdoblja potrebito je i ponajvise realizirati radne akcije clanstva, na uredenju
o olisa oko ribolovnih voda (kosnja trave, sadnja sadnica, sijanje travnatih smjesa,
postavljanje buradi za prikupljanje otpada itd.) i ostalih potreba koje se tijekom sezone
ukazu.
40
Revi zija nbol ovn o-g ospoda rs ke osn ove Sportsko-rib olovn og saveza Brodsk o-posavske zupa nlje Jesenskorazdobije
1 nadalje je potrebito permanentno praeenje svih zbivanja na ribolovnim vodama, kao i
angaziranje ribocuvarske sluzbe, jer je ovo prestanak sezone lova na sarana, amura i bijele
ribe, a pocetak sezone lova na predatorske ihtiovrste, kao sto su stuka , smud.
U ovom razdoblju se obavlja i posljednje poribljavanje ukoliko to dopusta financijska
situacija . Uglavnom je to rijec 0 saranu konzumne velicine, ali ovo je vrijeme pogodno i za
poribljavanje ribolovnih voda maticama sarana, smuda i stuke, koji se do sljedeeeg
reproduktivnog ciklusa mogu primjereno prilagoditi novoj zivotnoj sredini.
Ovo je ivrijeme kada dolazi do propadanja vodene vegetacije, kao i do nepozeljnog
padanja u vodu otpalog lisea s obliznjeg drveea.
Procesima oksidacije ove organske tvari, dolazi i do smanjenja koncentracije otopljenog
kisika u vodi , sto uranu jesen moze rezultirati pomorom veeih kolicina ribe u vodi,
uzrokovanog hipoksijom.
~ Takoder, prigoda je da se obavi i popravka pristupnih putova ribolovnim vodama, ravnanjem
depresija i navozenjem sitnijeg kamena .
Isto kao i u proljeee, potrebno je obratiti pozornost na poljoprivredne djelatnosti,
razbacivanje gnojiva po usjevima i tretiraju istih pesticidima . Ovi agrozahvati ne smiju
zahvatiti i ugroziti vodene povrsine , kao niti pranje poljoprivrednih strojeva i osobnih vozila
uz vodotoke, te odbacivanje ambalaze pesticida uz iii u iste.
Zimsko razdoblje
Razd oblje minimalnih aktivnosti oko ribolovnih voda.
Prije zamrzavanja vodenih povrsina, ondje gdje je uporaba camaca dopustena, obaviti
vadenje camaca na obalu.
Ukoliko se pojedine vode djelomicno ispustaju, radi izmrzavanja i aeriranja dna, onda se
mora voditi racuna da se ne ispusti previse vode , kako se za zimovanje vee pripremljena
mala i nedorasla riba iz korijenja i busenja vodenog bilja ne bi morala povlaciti prema
dubljim dijelovima vode, gdje bez zaklona postaje lak plijen predatora.
I naposljetku , pojavom leda moraju se organizirano provoditi i busenja rupa u ledu na
vodama stajaCicama (a po potrebi i stavljanje u iste snopova trske, zbog boljeg protoka
pli nova kroz otvor u ledu, koji inace brzo zalede) , uklanjanje snijega s povrsine leda (zbog
boljeg prolaska svijetla , sto omogueuje asimilacijske procese podvodnog bilja) , sto ee
nadzirati ribocuvarska sluzba, a sto ee omogueiti dotok kisika u nezaledeni dio vode.
4. 13. Edukacija ribica
Edukacija ribica i upoznavanje istih 0 internim pravilima i odlukama ovlastenika, ali i
aktua lnim zakonskim i podzakonskim odredbama, moze se provoditi putem informativnog
letka koji se ribiCima dijeli prigodom kupnje ribolovnih dozvola.
41
Revizija ribo lovno- g ospo da rske os nove Sportsko-ribolov nog saveza Brodsk o-posa vs ke zupanije Informativni letak, uz vaznlJe zakonske propise, moze sadrzavati i posebna ribolovna
ogranicenja, koja su propisana ribolovno-gospodarskom osnovom, kao i ostale obavijesti za
ribice , a vezane za tekucu ribolovnu sezonu.
4. 14. Strucno gospodarenje ribolovnim zonama
Ovlastenik ribolovnog prava duzan ie, prema cl. 25 . st. 15. Zakona 0 slatkovodnom
ribarstvu, osigurati strucno voden je poslova gospodarenia ribolovnom zonom.
Strucno vodenje poslova gospodarenja moze obavljati osoba koja je polozila strucni ispit za
gospodarenje ribolovnim podrucjem iii ribolovnom zonom , odnosno osoba koja je polozila
kolegij ribarstva na VI. iii VII. stupnju obrazovanja.
Pomocu strucne osobe ovlastenik ribolovnog prava treba osigurati strucni i sustavni nadzor
provodenja pozitivnih odredbi Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu i njegovih provedbenih
prop isa, ribolovn~ospodarske osnove, kao strucne studije, te godisnjeg plana
gospodarenja, kao operativnog , odnosno provedbenog akta ribolovno-gospodarske
osnove.
42
-
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 5. KOLICINA DOPUSTENOG ULOVA
Vrijed ni podaci 0 ucinkovitosti gospodarenja na ribolovnim vodama dobivaju se iz statistika
o ulovu, evideneije 0 poribljavanju, omjera nasadenih i ulovljenih riba (koefieijent lovnosti),
tezinskog omjera nasadenih i ulovljenih riba, kolicine ribe ulovljene na jednu godisnju
ribolovnu dozvolu/povlastieu i evidencije 0 posjecenosti ribolovne vode (ribolovnom pritisku) .
Omjer nasadenih i ulovljenih riba izrazava se u postoeima. Moguce ga je izracunati za sve
ihtiovrste zajedno iii za svaku ponaosob. Omjer nasadenih i ulovljenih riba moze se racunati
za svaku godinu posebno iii za duzi niz godina. To ponajvise ovisi 0 tipu vode (stajaca,
te kuca), vrsti ribe, dobi i velicini nasadenih riba, te 0 posjecenosti i intenzitetu ribolova od
strane ribica i ribara. Omjer nasadenih i ulovljenih riba je vrijedan pokazatelj uspjesnosti
ribolova, a ujedno se dobivaju informaeije 0 ispravnosti poribljavanja, nacinu poribljavanja,
migraeiji riba i sl.
Tezinski omjer nasadenih i ulovljenih riba, pak daje sliku
vodi, odnosno 0 bioloskoj produktivnosti te vode.
0
prirastu ribe u nekoj ribolovnoj
Kolicina ribe ulovljene na jednu godisnju dozvolu/povlastieu izrazava se u kg iii kom. Za
kratkotrajne sezonske dozvole kolicina ribe se izrazava pomocu koefieijenta ulovljenosti. Na
eiprin idnim vodama, npr. ulov na jednu godisnju ribicku dozvolu iznosi u prosjeku do 15 kg
ri be. Kod proejene kvalitete ribolovne vode i ispravnosti gospodarenja na njoj sluze jos neki
podaci : broj riba, biomasa i prirast. Ovi podaci utvrduju se po 1 ha vodene povrsine. Za
njihovo tocno utvrdivanje potrebno je primjenjivati metode koje su teze izvedive (ispustanje
lokaliteta na suho, izlov ribe pomocu elektroagregata, markiranje riba, analiza rasta pomocu
Ijusaka), a pracenje ovih pokazatelja se provodi uglavnom u istrazivacke svrhe.
Kada je rijec 0 sportskom ribolovu, korisni podaci bi se dobili i evideneijom ribolovnog
pritiska na pojedine ribolovne vode (upisivanjem datuma boravka na odredenoj vodi), cime
se moze utvrditi i na koju ihtiovrstu ribici vrse najveci ribolovni pritisak, te koliki je njihov
ribolovni napor i na koju se vodu ti podatci odnose.
U odredivanju ribolovnih kvota za ribolovne vode ribolovnih zona kojima gospodari
ovlastenik, koristena je vrijednost prirasta ukupnog ihtiofonda, kalkulirana temeljem
prosjecnih vrijednosti udjela zastupljenosti ihtiovrsta u prikazanom godisnjem ulovu ribica i
riba ra u 2005. godini, kao i broju aktivnih ribara i ocekivanom broju ribica koji ce kupiti
godisnju ribolovnu dozvolu.
S obzirom na to, ukupna ihtiomasa ribolovnih voda kojima gospodari ovlastenik prosuduje
se na kolicinu od eea 361.830 kg, a prosjecni godisnji prirast autohtonih ihtiovrsta na
aproksimativnu vrijednost od eea 63.931 kg, odnosno eea 15 kg/ha, uzimajuCi u obzir eea
4. 300 ha ribolovnih povrsina.
Ribari su, njih 8 koliko je imalo povlastieu za gospodarski ribolov, na rijeei Savi u 2005.
ukupno prikazali ulov autohtone ribe u kolicini od 6.344,6 kg, kako je na ribolovnim zonama
kojima gospodari ovlastenik (Y2 S1, S2 i Y2 S3) lovi 4 ribara (2 na Y2 S1, 1 na S2 i 1 na Y2 S3),
dakle, 50 % ribara koji love na rijeei Savi, to znaci da su isti ostvarili priblizno i 50 %
ukupnog ulova ribara koji ribolove na ovoj rijeei, dakle eea 3.172,3 kg iii eea 793 kg
autohtone ribe po ribaru .
43
ReviziJa ribolovno-gospodarske osnove Sponsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Od vrijednosti godisnjeg prirasta, 60 % iii 38.358,6 kg autohtone ribe dopusta se za izloviti
na ribolovnim vodama ovlastenika. Za rijeku Savu to iznosi 19.588,9 kg. Prema tome, a
suklad no odredbi cl. 8. st. 5. Zakona 0 slatkovodnom ribarstvu i prikazanom ulovu ribara u
2005., ovom se ribolovno-gospodarskom osnovom odreduje maksimalno dopustena kolicina
autohtone ribe za izloviti iz rijeke Save prema sljedecoj tabliei:
Tabliea 9. Maksimalno dopusten godisnji ulov ribara koji love u ribolovnim zonama
ovlastenika (na osnovi 4 ribarske povlastiee)
,
i
Ihtiovrsta
masa na 4 ribaral
masa po ribaru (cca kg)
SARAN
41,6/166,4
8 0M
129,8/519,2
. SMU8
71 /284
I
i
--
STU KA
117,6/470,4
KEC IGA
-
--
DEVERIKA
1.109,2/4.437,1
JEZ
171,4/685,7
BOLEN
88,2/352,6
LlNJ AK
2,5/9,8
08TALE AUTOHTON E
UKUPNO
719,9/2.879,7
2.451,2 I 9.804,9
Dakle, svakom je ribaru dopusteno zadrzati maksimalno eea 2.450 kg autohtone ribe
godisnje, ukupno eea 9.800 kg, dok ulov alohtone ribe nije ogranicen.
To znaci da ce ribici na rijeei Savi moci uloviti i zadrzati, takoder, maksimalno eea 9.800 kg
autohtone ribe, po svakom ribicu eea 5 kg autohtone ribe, racunajuci na bazi 2.000 ribica
koliki ribolovni pritisak na svojim vodama ovlastenik ocekuje u sljedecim godinama. Naravno
da svi ribici ribolovno ne gravitiraju rijeci Savi, pa se za ovu vodu maksimalno dopustena
kolicina godisnja kolicina ulova moze tolerirati i na 10 kg po ribicu koji uglavnom gravitira
ovoj ri bolovnoj vodi.
Preostala kolicina autohtone ribe dopustene za izlov, koja se odnosi na druge ribolovne
vode, iznosi eea 18.770 kg, sto, uzimajuci U obzir ocekivani broj od 2.000 ribica s kupljenom
dozvolom za sportski ribolov, iznosi eea 10 kg po ribicu. S obzirom na to da je na ove
ribolovne vode orijentiran velik broj ribica koji u pravilu ribolovno ne gravitiraju rijeei Savi,
ulov po ribicu tolerira se u maksimalnoj kolicini od 15 kg godisnje.
Tabelarno prema ribolovnim vodama, izuzev rijeke Save, to izgleda ovako:
44
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije Ta blica 10. Maksimalno dopustena kolicina ulova vaznijih autohtonih ihtiovrsta, po
ribolovnim vodama, koja je ribicima dopustena zadrzati tijekom godine (na
bazi 2.000 ribica)
NAZIV
RIBOLOVNE VODE
(ha)
MAKSIMALNA KOLICINA ULOVA VAZNIJIH IHTIOVRSTA KOJA JE
RIBICIMA DOPUSTENA ZADRZATI GODISNJE
(cca kg)
Saran
som
smud
stuka
Ostale
(deverika, bolen, jez, linjak)
Ukupno·
(cca)
26,9
0,6
0,4
0,9
405,4
434,2
29,6
0,7
0,2
0,4
443,1
474
Bid (50,6)
36,9
1,2
0,9
1,7
830,3
871
Mrsunja (52)
56,9
1,3
0,6
1,8
853,5
914,1
Rijeka Orljava (14,4)
15,7
0,4
0,3
0,5
236,3
253,2
Mali Strug (36)
39,4
0,9
0,6
1,2
590,9
633
39,4
0,9
0,6
1,2
590,9
933
Istocni lateralni kanal Poljanci (24,7)
Zapadni lateralni kanal Orliava (27)
Veliki Strug (36)
Ostale tekuCice (127,9)
139,9
3,1
2,2
4,4
2.099,3
2.248,9
Akumulacija Petnja (27)
14,7
0,3
0,2
0,5
221,5
237,2
Ostale stajacice (54)
59,1
1,3
0,9
1,9
886,2
949,4
UKUPNO
458,5
10,7
6,9
14,5
7.157,4
7.948
•
•
Dnevna i godisnja ribolovna kvota vodama koje se poribljavaju moze se i povecati,
za kolicinu riba vrste kojom se u tekucoj godini poribljavalo, sto ce odrediti strucna
osoba ovlastenika ribolovnog prava godisnjim planom gospodarenja.
Maksimalna kolicina riba koja se pO ribicu dopusta zadrzati je 1 riba od svake
navedene ihtiovrste (saran, som, smud, stuka), sve do ispunjenja godisnje ulovne
kvote.
Kada se zna da ulov alohtonih ihtiovrsta kolicinski nije ogranicen, svaki ce ribic godisnje
moci i znatno vise zadrzati ulovljenih riba.
Jasno je da svi ribici nece ispuniti propisano dopustenu godisnju kvotu , neki istu nece niti
evidentirati, a odredeni broj ce ih istu i premasiti, sto je protuzakonito, dok ce pojedinci
dopustenu godisnju kvotu uloviti u samo jednoj ribi. Ukoliko ribic ulovi i zadrzi trofejnu ribu
cija masa prelazi ukupnu, odnosno pojedinacnu godisnju kvotu, te godine vise ne moze
zadrZavati ulov. Ova odredba ne vrijedi za trofejne jedinke pojedinih ihtiovrsta (odredene
ovom osnovom) , koje se nakon ulova moraju vratiti neozlijedene nazad u vodu.
Aiu rno evidentiranje ulova od strane ribica i nadzor ove zakonske obveze od strane
ovlastenika , te po mogucnosti evidencija ulova po ribolovnim vodama, zasigurno ce
prikazati vjerodostojniju sliku ukupne ihtiostrukture ribolovnih voda ovih ribolovnih zona,
cime 6e se omoguCiti azuriranje odredenih dnevnih i godisnjih ribolovnih kvota.
45
....
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog sa veza
Brodsko-posa vske zupanije
Ovo azuriranje strucna osoba ovlastenika moze izvrsiti i godisnjim planom gospodarenja, uz
strucno misljenje ustanove koja je izradila ribolovno - gospodarsku osnovu.
Ribicima s dnevnom ribolovnicom, kao i djeci do 15 godina starosti, nije dopusteno zadrZati
ulov, s obzirom na to da djeca nisu obvezna kupiti ribolovnicu pa ne dobivaju niti obrazac za
evidenciju ulova, a za dnevnu ribolovnicu nije niti propisan obrazac za evidenciju ulova.
Ukoliko ovlastenik na pojedinoj ribolovno] vodi primijeti ekspanzija pojedine ihtiovrste u
odredenoj ribolovnoj vodi, godisnjim planom gospodarenja, uz suglasnost strucne osobe
ovlastenika i misljenje ustanove koja je izradila ribolovno - gospodarsku osnovu, moze se
propisati privremeno pove6anje dnevne i godisnje ulovne kvote za istu iii njeno premjestanje
u deficitarne vode.
Ukoliko je potreba za selektivnim izlovom pojedine ihtiovrste, dopustenje za takav izlov
izd aje drzavno tijelo nadlezno za poslove slatkovodnog ribarstva .
46
Revizija ribolovno-gospodarske osnove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanije 6. LITERATURA
Adamek, Z., Vostradovsky, J., Dubsky, K., Novacek, J., Hartvich, P. (1995.): Rybarstvy ve
volnyc h vadach . Victoria publishing, Praha, 5-203
Brobbel M. A., Wilkie J. D., Kieffer J. D. & Tufts B. L. (1996.): "Psysiological effects of catch
and release angling in Atlantic salmon (Sa/mo safar) at different stages of freshwater
migration". Can. J. Fish. Aquat. Sci. 53: 2036-2043
tech, O. D. (1882.): "GOSPODAR - organ Siavonskog gospodarskog druZtva". 5: 34-36
Cungova, N. J. (1959.): Rukovodstvo po izucenijo vozrasta rib. 16-144, Akadenii Nauk
Drzavni zavod za zastitu prirode (2004.): "Crveni popis ugrozenih biljaka i zivotinja
Hrvatske". Oenona d.o.o. Zagreb, Republika Hrvatska
EENETCNC (2002.): A Preliminary European Red List of Vertebrates, European
Environment AgencyfThe European Topic Centre on Nature Protection and Biodiversity,
Paris
Kazneni zakon (N. N. br. 110/97)
Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodnog gospodarstva, Uprava ribarstva (2005.) Statisticki podatci 0 gospodarskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu
Mrakovcic, M. i sur. (2006.): Crvena knjiga ugrozenih slatkovodnih riba Hrvatske, Drzavni
zavod za zastitu prirode, Zagreb
Naredba 0 broju povlastica, kolicini i vrsti ulova
gospodarskog ribolova (N. N. br. 91/03)
visini iznosa naknade za obavljanje
Naredba 0 granicama ribolovnih podrucja i ribolovnih zona za sportski i gospodarski (N. N.
br. 82/05)
Naredba
0
zastiti riba u slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 82105)
•
Piria M., Treer T., Safner R. & Odak T. (2001.): "Metodika istrazivanja prirodne prehrane
slatkovodnih riba". Ribarstvo. 59: 9-23
Pravilnik 0 gospodarskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 82/05) Pravilnik
0
proglasavanju divljih svojti zasticenim i strogo zasticenim (N. N. br. 7/06) Pravil nik
0
sportskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 82/05) Senk, 0 ., Kaluderovic, M., (1963.): Prilog ispitivanju odnosa sekundarnih radijalnih kanala i promena tempa rasta cikloidnih krljusti riba . Veterinaria 3 Vukovic, T., (1982.): Sistematika riba u slatkovodnom ribarstvu. JUMENA Zagreb, 605 p. 47
--------~----------------------------- ---------. ----~==~=- =-===
-- -==~==r_~
ReviziJa ribolovno-gospodarske os nove Sportsko-ribolovnog saveza Brodsko-posavske zupanlJe Wolos A., Theodorowicz M. & Grabowska K. (1992.): "Effect of ground-baiting on anglers'
catches and nutrient budget of water bodies as exemplified by polish lakes". Aquaculture
and Fisheries Management 23, 499-509
Zakonu 0 dobrobiti zivotinja (N. N. br. 19/99) Zakonom
0
izmjenama i dopunama Zakona
0
slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 174/04) Zakon
0
slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 106/01 i 7/03) Zakon
0
slatkovodnom ribarstvu (N. N. br. 49/05) Zakon
0
udrugama (N. N. br. 88/01 iN. N. br. 11/02) Zakon 0 zastiti prirode (N. N. br. 70/05) 48