Odabrana finalna naslovnica bila br 2
RASPORED
AKADEMSKE
GODINE
2014./2015.
RASPORED
AKADEMSKE GODINE
2014./2015.
Ðakovo, 2014.
CIP – Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
ISSN 1331-9639
Raspored akademske godine 2014./2015.
Katolički bogoslovni fakultet u Ðakovu
Ras. akad. god. 2014./2015. – KBF u Ðakovu
Uredila: Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, prodekanica za nastavu i studente
Za tisak priredio: Petar Vidović, dipl. teol., tajnik
Odgovara: Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, dekan
Grafička priprema i tisak: »Glas Slavonije« d.d. Osijek
Oblikovanje naslovnice: Mihaela Pecnik
Naklada: 100 primjeraka
•
Amor ipse notitia est.
Grgur Veliki
KAZALO
Naziv i sjedište ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7
Povijesni osvrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9
Uredi i stručne službe Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera
u Osijeku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11
Uredi, stručno-administrativno, tehničko i pomoćno osoblje
i službe Fakulteta i Studenstkog doma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
14
Nastavnici u znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradničkom
zvanju, znanstveni novaci, vanjski suradnici
i umirovljeni profesori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
16
Odsjeci i voditelji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
18
Katedre i predsjednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
19
Stalna i povremena tijela Fakultetskog vijeća. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
21
Odluka Senata o nastavnom kalendaru za akademsku godinu
2014./2015. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25
Studijski program:
Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski
filozofsko-teološki studij (300 ECTS-a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
I. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29
31
II. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
35
III. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
39
IV. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
43
V. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
47
Seminari: zimski i ljetni semestar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
51
Pisani elaborati: III. i IV. godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
55
Termini ispita za sve ispitne rokove (zimski, ljetni, jesenski)
u akademskoj godini 2014./2015. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
57
Važni dokumenti i pravni akti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
64
5
Novi način diplomiranja – naglasci iz novog Pravilnika
o diplomskim ispitima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
68
Novi tezarij za diplomski ispit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
75
Upute za izradu diplomskog rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
86
Pojedinačni opis kolegija i pregled sadržaja
s obveznom i preporučenom literaturom . . . . . . . . . . . . . . . . . .
89
Kalendar rada u akademskoj godini 2014./2015. . . . . . . . . . . . . 411
Dodatak – Opći podaci o ostalim Učilištima
Crkve u Hrvata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 425
6
NAZIV I SJEDIŠTE USTANOVE:
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U ÐAKOVU
Petra Preradovića 17, p. p. 54
HR – 31400 Ðakovo
Porta: (++385)-031-802-400
Tajništvo: (++385)-031-802-402
Faks: (++385)-031-802-403
E-mail: [email protected]
Web: http://www.djkbf.unios.hr
VLAST FAKULTETA:
Veliki kancelar: Mons. dr. sc. Ðuro Hranić,
nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki
TIJELA FAKULTETA:
Dekan: Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž
● Prodekanica za nastavu i studente:
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
● Prodekan za znanost i međufakultetsku suradnju:
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
● Prodekan za financije i organizaciju poslovanja:
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić
● Tajnik: Petar Vidović, dipl. teol.
● Voditelj knjižnice: Ankica Landeka,
dipl. teol. i dipl. knjižničar
● Stručni kolegij: prodekani, tajnik i voditelji odsjeka
Fakultetsko vijeće
7
Povijesni osvrt
Katolički bogoslovni fakultet u Ðakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku nastavlja tradiciju studija filozofije i teologije
u biskupskom gradu Ðakovu dugu gotovo dva stoljeća. Biskup Antun
Mandić je, naime, 6. studenoga godine 1806. otvorio u zgradi nekadašnjeg franjevačkog samostana Bogoslovno sjemenište i Lyceum episcopale. Uz velike teškoće osnovan je najprije studij filozofije, koji su,
iako je osnovan i uvijek ostao biskupski zavod (kao i cjelokupan Lyceum episcopale) počeli pohađati ne samo mladići, svećenički kandidati,
nego i veći broj svjetovnih đaka i to ne samo iz Slavonije, nego i iz daljih
krajeva, npr. iz južne Ugarske.
Studij teologije u Ðakovu odgovarao je ondašnjim propisima. Potpunim
teološkim studijem smatrao se onaj licej koji je imao četiri sistematizirana profesorska mjesta i isto tako četiri ispitana i odobrena profesora,
što je Lyceum episcopale u Ðakovu imao. Takav model studija bio je na
snazi do reforme 1849., odnosno 1850. godine kad je ministar kulta i
nastave grof Leo Thun donio zakon o reorganizaciji školstva, po kojoj
je filozofijski odsjek postao gimnazija. Ta se reforma poklapa s imenovanjem Josipa Jurja Strossmayera za đakovačkoga biskupa 1849., koji
je odmah filozofski studij dao prilagoditi učevnoj osnovi 7. i 8. razreda
gimnazije, dodavši neke predmete iz filozofije. Osim toga Strossmayer
se kroz 22 godine (1853.-1875.) brinuo i za studij i uzdržavanje franjevačkih bogoslova iz provincije Bosne Srebrne. Thunova reforma
školstva ostaje na snazi sve do apostolskog pisma Pape Pija XI. »Deus
scientiarum Dominus« 1931. Tada je filozofsko-teološki studij produžen na pet godina, a škola je dobila ime Visoka bogoslovna škola (VBŠ).
Duh obnove Drugoga vatikanskog sabora uvodi nove predmete, dolazi
generacija novih profesora, a model školovanja je najviša teološka ustanova u Hrvata, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (KBF). Prema
njegovom Statutu izrađen je 1974. i Statut VBŠ u Ðakovu. Odlukom
profesorskog zbora VBŠ i molbom dijecezanskog biskupa te KBF Kongregaciji za katolički odgoj odobrena je afilijacija KBF-u u Zagrebu, 10.
siječnja 1987.
9
Povratkom Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu u državno Sveučilište i VBŠ doživljava određene reforme, pa je tako 1994. uslijedila
i promjena imena. Visoka bogoslovna škola mijenja naziv u Teologija u
Ðakovu, usklađujući nazivlje sa Zakonom o visokim učilištima Republike Hrvatske iz 1993. Statut Teologije u Ðakovu, usklađen s crkvenim
i državnim propisima, Statutom Sveučilišta u Zagrebu i Statutom Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, prihvaćen je 6. rujna 1999.
godine na 7. redovitoj sjednici profesora Teologije u Ðakovu. Biskupski
ordinarijat u Ðakovu je 16. rujna 1999. godine potvrdio Statut Teologije u Ðakovu, a Fakultetsko vijeće Katoličkog bogoslovnog fakulteta u
Zagrebu prihvatilo je Statut Teologije u Ðakovu na 1. redovitoj sjednici
29. listopada 1999. godine. Statut Teologije u Ðakovu je 28. veljače
2000. godine stupio na snagu.
Nakon molbe dijecezanskog biskupa mons. dr. Marina Srakića 7. studenoga 2003. Kongregaciji za katolički odgoj u Rimu o pastoralnoj potrebi uzdignuća Teologije u Ðakovu na razinu Katoličkog bogoslovnog
fakulteta u Ðakovu, Kongregacija je prihvatila molbu te Dekretom br:
194/2004. od 04. lipnja 2005. godine osnovala Katolički bogoslovni fakultet u Ðakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Prvi Statut KBF-a, odobren »ad experimentum« na pet godina
od Kongregacije za katolički odgoj 04. lipnja 2005. godine, prestao je
važiti 20. travnja 2010. godine. Toga datuma stupio je na snagu novi
Statut KBF-a odobren od Kongregacije za katolički odgoj 25. ožujka
2010. godine.
10
UREDI I STRUČNE SLUŽBE SVEUČILIŠTA:
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
Trg Svetog Trojstva 3, p. p. 716
HR – 31000 OSIJEK
Tel.: (++385)-031-224-102; faks: (++385)-031-207-015
Rektor:
Prof. dr. sc. Željko Turkalj
Prorektor za nastavu i studente:
Izv. prof. dr. sc. Mario Vinković
Prorektor za znanost, tehnologije, projekte
i međunarodnu suradnju:
Prof. dr. sc. Rudolf Scitovski
Prorektor za strategiju razvoja i prostorno planiranje:
Prof. dr. sc. Damir Markulak
Prorektor za financije i poslovne odnose:
Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela
Središnja služba
Osoba za kontakt: Zdenka Barišić, mag. iur.,
glavna tajnica Sveučilišta:
(031) 224-130, e-mail: [email protected]
Odjel za nastavu i studente
Osoba za kontakt: Marija Rasonja, mag. iur.,
tajnik za nastavu i studente:
(031) 224-113, e-mail: [email protected]
11
Odjel za znanost, tehnologiju, projekte i programe
Osoba za kontakt: mr. sc. Dragica Steindl,
tajnik za znanost, tehnologiju, projekte i programe:
(031) 224-123, e-mail: [email protected]
Služba za financije, poslovne odnose, investicije i izgradnje
Osoba za kontakt: Anđelka Klaić, dipl. oec., rukovoditeljica službe za
financije, poslovne odnose, investicije i izgradnju:
(031) 224-133, e-mail: [email protected]
Odjel za gospodarenje imovinom i izgradnjom
Sveučilišnog campusa
Osoba za kontakt: Vanja Grgec, dipl. ing. građ., voditeljica odjela za
gospodarenje imovinom i izgradnjom Sveučilišnog campusa:
(031) 224-150 e-mail: [email protected]
Odjeljak za nabavu
Osoba za kontakt: Marija Vegar, dipl. oec.,
voditeljica odjeljka za nabavu:
(031) 224-155, e-mail: [email protected]
Služba za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju
Osoba za kontakt: Lidija Getto, prof., univ. spec. europskih studija,
načelnica službe za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju i
koordinatorica Europskih studija:
(031) 224-124, e-mail: [email protected]
Znanstveno-istraživački projekti
Osoba za kontakt: Klaudija Kulešević, mag. oec.,
stručna suradnica za bilateralnu i multilateralnu suradnju:
(031) 224-125, e-mail: [email protected]
Međunarodni programi
Osoba za kontakt: Martina Šuto, prof.,
stručna suradnica za međunarodnu suradnju:
(031) 224-125, e-mail: [email protected]
12
Međusveučilišna suradnja
Osoba za kontakt: Višnja Sak Bosnar, mag. oec.,
stručna suradnica za međusveučilišnu suradnju:
(031) 224-125, e-mail: [email protected]
Centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete
visokog obrazovanja
Odsjek za unapređenje i osiguranje kvalitete
visokog obrazovanja
Osoba za kontakt: – Marina Holjenko, dipl. iur.,
voditeljica sustava za unaprijeđenje
kvalitete:
e-mail: [email protected]
– Dubravka Trampus,
administrativna tajnica za poslove
osiguranja kvalitete:
(031) 224-184, e-mail: [email protected]
Odsjek za športsku djelatnost
Osoba za kontakt: Dražen Nikšić, prof., voditelj:
(031) 213-899, e-mail: [email protected]
Ured za studente s invaliditetom
Osoba za kontakt: Damir Španić dipl. nov., voditelj:
(031) 494-305, e-mail: [email protected]
13
UREDI, STRUČNO-ADMINISTRATIVNO,
TEHNIČKO I POMOĆNO OSOBLJE I SLUŽBE
FAKULTETA I STUDENTSKOG DOMA:
Dekanat:
● Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, dekan, 031-802-401;
E-mail: [email protected]
Prodekanat za nastavu i studente:
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, prodekanica, 031-802-409;
E-mail: [email protected]
Prodekanat za znanost:
● Doc. dr. sc. Šimo Šokčević, prodekan, 031-802-416;
E-mail: [email protected]
Prodekanat za financije i organizaciju poslovanja:
● Doc. dr. sc. Grgo Grbešić, prodekan, 031-802-414;
E-mail: [email protected]
Tajništvo:
● Petar Vidović, dipl. teol., tajnik,
031-802-402, faks: 802-403; E-mail: [email protected]
Središnja nadbiskupijska i fakultetska knjižnica (SNFK):
● Ankica Landeka, dipl. teol. i dipl. knjižničar, voditeljica
SNFK, 031-802-421, E-mail: [email protected]
● Tihonija Zovko, dipl. teol. i viši knjižničar, 031-802-418,
E-mail: [email protected]
● Mario Kovač, pomoćni knjižničar,
E-mail: [email protected]
● Vlatko Dolančić, dipl. teol. i dipl. arhivar,
Voditelj Arhiva SNFK,
031-802-420, E-mail: [email protected]
ili [email protected]
(Otvoreno za korisnike: od ponedjeljka do četvrtka:
10 – 18 sati; petkom: 8 – 16 sati)
14
Ured za pravne, kadrovske, opće i administrativne poslove i za
poslove praćenja i osiguranja kvalitete visokog obrazovanja:
● Danijela Išasegi Drenjančević, dipl. iur., voditeljica ureda
za pravne, kadrovske, opće i administrativne poslove
031-802-404, E-mail: [email protected]
● Antonija Pranjković, dipl. teol.,
stručna savjetnica za kvalitetu
031-802-404, faks: 802-403; E-mail: [email protected]
Ured za studente:
● Lidija Drmić, dipl. teol., voditeljica ureda
031-802-405, faks: 802-408; E-mail: [email protected]
(Otvoreno za studente: 9.45 – 10.15; 12.30 – 14.00 sati)
Ured za računovodstveno-financijske poslove:
● Anđa Čota, dipl. oec., voditeljica ureda
031-802-407, faks: 802-408; E-mail: [email protected]
● Susanne Simon Kolarević, referent
Ured tehničkih i pomoćnih poslova:
● Marin Ivanišić, prof. matematike i informatike,
stručni suradnik za računalnu mrežu i informacijski sustav
(CARNet),
031-802-413, faks: 802-403; E-mail: [email protected]
● Zvonko Sabolski, domar
● Vladimir Tolušić, vratar
● Ðurđica Bjelobrk, spremačica
● Katarina Horniš, spremačica
● Iva Vrtarić, spremačica
Studentski dom:
● Marijan Peša, domar
● Anica Aščić, spremačica
● Matija Nedić, spremačica
15
NASTAVNICI U ZNANSTVENO-NASTAVNOM,
NASTAVNOM I SURADNIČKOM ZVANJU,
ZNANSTVENI NOVACI, VANJSKI SURADNICI I
UMIROVLJENI PROFESORI:
Nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju
Redoviti profesori u trajnom zvanju:
● __________________
Redoviti profesori:
● Dr. sc. Karlo Višaticki
Izvanredni profesori:
● Dr. sc. Vladimir Dugalić
● Dr. sc. Ivica Pažin
● Dr. sc. Zvonko Pažin
● Dr. sc. Ivica Raguž
Docenti:
● Dr. sc. Miljenko Aničić
● Dr. sc. Ivica Čatić
● Dr. sc. Grgo Grbešić
● Dr. sc. Stjepan Radić
● Dr. sc. Šimo Šokčević
● Dr. sc. Drago Tukara
● Dr. sc. Davor Vuković
● Dr. sc. Suzana Vuletić
Nastavnici u nastavnom zvanju
Viši predavači:
● __________________
16
Predavači:
● Mr. sc. Vinko Sitarić
Nastavnici u suradničkom zvanju
Poslijedoktorandi/Viši asistenti:
● Dr. sc. Josip Bošnjaković
● Dr. sc. Darija Damjanović Barišić
● Dr. sc. Zdenko Ilić
● Dr. sc. Boris Vulić
Asistenti:
● Mr. sc. Antun Japundžić
● Mr. sc. Mladen Milić
● Mr. sc. Josip Vrančić
● Mr. sc. Marija Živković
Znanstveni novaci
● Biljana Hlavaček (r. Čičković), asistent
Vanjski suradnici – honorarni nastavnici:
● Mr. sc. Josip Bernatović, naslovni predavač
● Rolanda Lončarić – Takač, prof. kineziologije
● Mr. sc. Bože Radoš, naslovni predavač
● Dr. sc. Stanislav Šota, naslovni poslijedoktorand
(viši asistent)
Umirovljeni profesori:
● Prof. dr. sc. Pero Aračić
● Mr. sc. Luka Marijanović
● Dr. sc. Slavko Platz
● Dr. sc. Marin Srakić
● Dr. sc. Nikola Škalabrin
● Dr. sc. Ivan Zirdum
17
ODSJECI I VODITELJI:
Odsjek za filozofiju i povijest:
– Doc. dr. sc. Šimo Šokčević, voditelj
– Doc. dr. sc. Stjepan Radić, zamjenik voditelja
● Katedra filozofije
● Katedra crkvene povijesti
Odsjek za biblijske znanosti i patrologiju:
– Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, voditelj
– Doc. dr. sc. Drago Tukara, zamjenik voditelja
● Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta
● Katedra Svetoga pisma Novoga zavjeta
● Katedra povijesti kršćanske literature
i kršćanskoga nauka
Odsjek za sustavnu teologiju:
– Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, voditelj
– Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, zamjenik voditelja
● Katedra fundamentalne teologije
● Katedra dogmatske teologije
● Katedra ekumenske teologije
● Katedra liturgike
Odsjek za praktičnu teologiju:
– Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, voditelj
– Doc. dr. sc. Miljenko Aničić, zamjenik voditelja
● Katedra moralne teologije
● Katedra pastoralne teologije
● Katedra kanonskoga prava
● Katedra religiozne pedagogije i katehetike
● Katedra socijalnoga nauka Crkve.
18
KATEDRE I PREDSJEDNICI:
Katedra filozofije:
Doc. dr. sc. Stjepan Radić, predsjednik
Katedra Svetog pisma Starog zavjeta:
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, predsjednik
Katedra Svetog pisma Novog zavjeta:
Doc. dr. sc. Ivica Čatić, predsjednik
Katedra fundamentalne teologije:
Doc. dr. sc. Davor Vuković, predsjednik
Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka:
Doc. dr. sc. Drago Tukara, predsjednik
Katedra dogmatske teologije:
Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, predsjednik
Katedra moralne teologije:
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, predsjednik
Katedra pastoralne teologije:
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, v.d. predsjednika
Katedra ekumenske teologije:
Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, v.d. predsjednika
19
Katedra liturgike:
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, predsjednik
Katedra crkvene povijesti:
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić, predsjednik
Katedra kanonskog prava:
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, v.d. predsjednika
Katedra religiozne pedagogije i katehetike:
Izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predsjednik
Katedra socijalnog nauka Crkve:
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić, predsjednik
20
STALNA I POVREMENA TIJELA
FAKULTETSKOG VIJEĆA:
Odbor za diplomske i završne ispite:
● Doc. dr. sc. Šimo Šokčević, predsjednik
● Doc. dr. sc. Drago Tukara, član
● Doc. dr. sc. Davor Vuković, član
Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti:
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, predsjednik
● Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, član
● Doc. dr. sc. Stjepan Radić, član
Povjerenstvo za poslijediplomske studije:
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, predsjednik
● Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, član
● Doc. dr. sc. Stjepan Radić, član
Povjerenstvo za izdavačku djelatnost:
● Doc. dr. sc. Šimo Šokčević, predsjednik
● Izv. prof. dr. Ivica Raguž, član
● Dr. sc. Boris Vulić, viši asistent, član
Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanje:
● Doc. dr. sc. Grgo Grbešić, predsjednik
● Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, član
● Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, član
Povjerenstvo za nagrađivanje:
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, predsjednik
● Dr. sc. Josip Bošnjaković, član
● Dr. sc. Boris Vulić, viši asistent, član
21
Povjerenstvo za dodatnu provjeru posebnih znanja, vještina i
sposobnosti (motivacijski razgovor):
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, predsjednik
● Doc. dr. sc. Grgo Grbešić, član
● Dr. sc. Josip Bošnjaković
● Mr. sc. Vinko Sitarić, predavač, član
● Mr. sc. Antun Japundžić, član
Povjerenstvo za Teološko-pastoralni seminar (TPS):
● Doc. dr. sc. Šimo Šokčević, predsjednik
● Mr. sc. Josip Vrančić, asistent, član
● Mr. sc. Marija Živković
● Vlč. Ivan Lenić
Etičko povjerenstvo:
● Prof. dr. sc. Karlo Višaticki, predsjednik
● Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, član
● Dr. sc. Zdenko Ilić, viši asistent, član
● Danijela Išasegi Drenjančević, dipl. iur., član
● Tamara Ðurakić, predstavnica studenata
Povjerenstvo za praćenje i osiguranje kvalitete visokog
obrazovanja na KBF-u:
● Doc. dr. sc. Drago Tukara, predsjednik
● Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, član, predstavnik nastavnika
● Doc. dr. sc. Stjepan Radić, član, predstavnik nastavnika
● Dr. sc. Zdenko Ilić, viši asistent, član, predstavnik asistenata
● Dr. sc. Teuta Rezo, član, predstavnica vanjskih dionika
● Mr. sc. Ivan Andrić, član, predstavnik vanjskih dionika
● Anita Lučić, predstavnica studenata
22
Radna skupina za ishode učenja na KBF-u:
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, predsjednik
● Antonija Pranjković, član, dipl. teol.
● Anita Lučić, član, studentica
Knjižnično vijeće:
● Doc. dr. sc. Grgo Grbešić, nadstojnik Knjižnice, predsjednik
● Ankica Landeka, član, voditeljica Knjižnice
● Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, član
● Doc. dr. sc. Suzana Vuletić, član
● Dr. sc. Darija Damjanović, član
23
ČASOPIS I BIBLIOTEKA DIACOVENSIA:
Časopis Diacovensia
● Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž, glavni i odgovorni urednik
● Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin, zamjenik glavnog
i odgovornog urednika
Biblioteka Diacovensia
Uredničko vijeće = Povjerenstvo za izdavačku djelatnost
POSEBNE SLUŽBE:
Odgajatelj u Studentskom domu i povjerenik za formaciju
studenata laika:
● Doc. dr. sc. Grgo Grbešić, Tel.: 031-814-674;
E-mail: [email protected]
STUDENTSKI ZBOR:
● Emanuel Mates – predsjednik, predstavnik studenata u
Fakultetskom vijeću
● Filip Sertić – zamjenik predsjednika, predstavnik studenata u
Fakultetskom vijeću
● Anita Lučić – član, predstavnik KBF–a u Ðakovu u
Predsjedništvu Studentskog zbora Sveučilišta
● Tamara Ðurakić – član, studentski pravobranitelj
● Marija Lasić – član, tajnik
24
Na temelju članka 65. i 159. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i sukladno članku 43. Pravilnika o studijima i studiranju na
Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-pročišćeni tekst, Senat
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na 8. sjednici u akademskoj godini 2013./2014. održanoj 1. srpnja 2014. godine pod točkom 12.
dnevnog reda donio je sljedeću
ODLUKU
O NASTAVNOM KALENDARU ZA
AKADEMSKU GODINU 2014./2015.
1. Nastava na preddiplomskim sveučilišnim studijima, integriranim
preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, diplomskim
sveučilišnim studijima te na stručnim studijima, koji se izvode na
znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u akademskoj 2014./2015.
godini započinje 1. listopada 2014. godine
2. Nastava u zimskom semestru održava se od 1. listopada do 23.
prosinca 2014. godine, te od 7. siječnja do 23. siječnja 2015.
godine.
3. Božićni i novogodišnji blagdani traju od 24. prosinca 2014. do 6.
siječnja 2015. godine.
4. Zimski ispitni rok traje od 26. siječnja do 27. veljače 2015. godine.
5. Nastava u ljetnom semestru održava se od 2. ožujka do 12. lipnja
2015. godine.
6. Ljetni ispitni rok traje od 15. lipnja do 15. srpnja 2015. godine.
7. Jesenski ispitni rok traje od 1. do 30. rujna 2015. godine.
8. Znanstveno-nastavne sastavnice: Medicinski fakultet i Odjel za biologiju, koje u akademskoj godini 2014./2015. izvode nastavu u turnusima ili blok nastavu mogu organizirati nastavu u kraćem vremenu od
utvrđenog u točkama 2. i 5. ove Odluke.
REKTOR
Prof. dr. sc. Željko Turkalj
25
STUDIJSKI
PROGRAMI
Sveučilišni integrirani
preddiplomski i diplomski
filozofsko-teološki studij
(300 ECTS-a)
IZVEDBENI PLAN NASTAVE
(akademska godina – 2014./2015.)
Prethodne napomene:
1. Obvezatne kolegije mr. sc. Marka Tomića, preuzimaju prof. dr.
sc. Karlo Višaticki i doc. dr. sc. Ivica Čatić. Izborni kolegiji i
seminari koje je predavao mr. sc. Marko Tomić neće biti ponuđeni studentima. Ta mjesta su u tabeli istaknuta masnom bojom.
2. Izborni kolegiji i seminari koje u zimskom semestru predaje mr.
sc. Mladen Milić neće biti ponuđeni studentima. Ta mjesta su
u tabelama istaknuta masnom bojom.
I. GODINA
ISVU
šifra
95547
Kratica
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
PKN01/1 Doc. dr. sc.
Drago Tukara
Naziv kolegija
tjedno
opterećenje
p
s
v
ECTS
I. – zimski semestar
Uvod u misterij
Krista i povijest
spasenja
2
3
95468
FIL01/1
Doc dr. sc.
Šimo Šokčević
*Logika i
spoznajna teorija
3
5
95470
FIL03/1
Doc. dr. sc.
Stjepan Radić
*Povijest
filozofije, I.: stari
vijek
2
3
95469
FIL02/1
Dr. sc. Josip
Bošnjaković
Uvod u psihologiju
2
2
95433
CP01/1
Dr. sc. Darija
Damjanović
Barišić
Opća crkvena
povijest, I.: stari i
srednji vijek
3
4
95570
SZ01/1
Doc. dr. sc.
Ivica Čatić
Hebrejski jezik
2
3
95504
LIT01/1
Mr. sc.
Vinko Sitarić
Gregorijansko
pjevanje, I.
1
1
31
95434
CP02/1
95560
RPK06/1 Rolanda
Tjelesna i
Takač–Lončarić, zdravstvena
prof.
kultura, I.
95561
RPK07/1 Dr. sc.
Zdenko Ilić
/
Doc. dr. sc.
Grgo Grbešić
N. N.
Opća metodologija
+ proseminar
1
4
2
2
1
**Osnove
latinskog jezika
2
2
Izborni kolegij:
1
2
(upisuju oni koji nisu
učili latinski 4 godine u
srednjoj školi)
Ukupno:
19
2
2 30
Napomene:
* Kolegij koji je neprenosiv, tj. obavezno uključivši ispit i ECTS
bodove iz njega, na kraju akademske godine, za redoviti upis u višu
godinu studija potrebno je skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
** Oni koji ne moraju slušati ovaj kolegij upisuju jedan dodatni izborni
kolegij
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
95558
RPK04/1
Mr. sc. Josip
Bernatović
Razvojna psihologija
95438
CP06/1
Dr. sc. Darija
Damjanović Barišić
Starokršćanska
arheologija
95511
LIT08/1
Izv. prof. dr. sc.
Zvonko Pažin
Skupni rad u pastoralu i
katehezi
95512
LIT09/1
Mr. sc. Vinko Sitarić
Sakralne forme u
povijesti glazbe
32
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
Naziv kolegija
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
tjedno
opterećenje
p s v
ECTS
II. – ljetni semestar
ISVU
šifra
Kratica
95471
FIL04/2
Doc. dr. sc.
Stjepan Radić
*Povijest
filozofije, II.:
srednji vijek
2
2
95472
FIL05/2
Doc. dr. sc.
Šimo Šokčević
Kozmologija
2
3
95473
FIL06/2
Dr. sc. Josip
Bošnjaković
Psihologija religije
3
3
95571
SZ02/2
Prof. dr. sc.
Karlo Višaticki
*Opći uvod u
Sveto pismo
3
4
95488
FT01/2
Doc. dr. sc.
Davor Vuković
Svjetske religije
2
3
95435
CP03/2
Dr. sc. Darija
Damjanović
Barišić
Povijest Crkve u
Hrvata, I.: stari i
srednji vijek
3
4
95505
LIT02/2
Mr. sc.
Vinko Sitarić
Gregorijansko
pjevanje, II.
1
2
95563
RPK09/2 Dr. sc.
Zdenko Ilić
Latinski jezik –
upisuju svi
2
2
95562
RPK08/2 Rolanda
Tjelesna i
Takač–Lončarić, zdravstvena
prof.
kultura, II.
Ukupno:
Naziv kolegija
2
1
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Seminar:
20
1
2
1
2 30
Napomena:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih za redoviti upis u višu godinu studija potrebno je skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
33
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
95575
SZ06/2
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Antropološki naglasci u
Post 1,1-2,4a
95439
CP07/2
Dr. sc. Darija
Damjanović Barišić
Antičke biskupije na tlu
današnje Hrvatske
95480
FIL13/2
Mr. sc. Mladen Milić
Uvod u filozofsku misao
95525
MT08/2
Mr. sc. Bože Radoš
Kršćanska meditacija:
Uvod i osnovna iskustva
34
Naziv kolegija
II. GODINA
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
tjedno
opterećenje
ECTS
III. – zimski semestar
ISVU
šifra
Kratica
95474
FIL07/3
Doc dr. sc.
Šimo Šokčević
Povijest
filozofije III.: od
humanizma do
Hegela
2
3
95475
FIL08/3
Doc. dr. sc.
Stjepan Radić
*Ontologija
2
3
95476
FIL09/3
Doc. dr. sc.
Stjepan Radić
Etika
2
3
95572
SZ03/3
Prof. dr. sc.
Karlo Višaticki
Uvod i egzegeza
SZ., I.: Petoknjižje
i povijesne knjige
3
3
95534
NZ01/3
Doc. dr. sc.
Ivica Čatić
4
*Uvod i
egzegeza NZ, I.:
Sinoptici i Djela
apostolska
5
95436
CP04/3
Doc. dr. sc.
Grgo Grbešić
Opća crkvena
povijest, II.: Nova
i moderna
3
4
95535
NZ02/3
Doc. dr. sc.
Ivica Čatić
**Osnove
grčkoga jezika
2
2
95564
Ukupno:
Naziv kolegija
p
s
v
(upisuju oni koji nisu
učili u srednjoj školi)
RPK10/3 Rolanda
Tjelesna i
Takač–Lončarić, zdravstvena
prof.
kultura, III.
2
1
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Seminar:
2
1
20
1
2
30
35
Napomene:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih, na kraju akademske godine, za redoviti upis u višu
godinu studija potrebno je skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
** Oni koji ne moraju slušati ovaj kolegij upisuju jedan dodatni izborni
kolegij.
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
95481
FIL14/3
Mr. sc. Mladen Milić
Znanost, filozofija i
vjera – razlikovanje i
poveznice
95440
CP08/3
Dr. sc. Darija
Damjanović Barišić
Prvi kršćanski objekti
za kult
95441
CP09/3
Doc. dr. sc. Grgo
Grbešić
Protestantizam
95482
FIL15/3
Doc. dr. sc. Šimo
Šokčević
Aristotelova etika
36
Naziv kolegija
IV. – ljetni semestar
tjedno
opterećenje
p s v
2
3
ECTS
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
ISVU
šifra
Kratica
95477
FIL10/4
Doc. dr. sc.
Stjepan Radić
Povijest filozofije
IV.: suvremena
filozofija
95478
FIL11/4
Mr. sc.
Mladen Milić
*Filozofska
antropologija
3
4
95573
SZ04/4
Prof. dr. sc.
Karlo Višaticki
Uvod i egzegeza
SZ., II.: Proroci
i mudrosna
literatura
4
4
95536
NZ03/4
Doc. dr. sc.
Ivica Čatić
Uvod i egzegeza
NZ, II.: Ivanovski
spisi
3
3
95548
PKN02/4 Doc. dr. sc.
Drago Tukara
*Patrologija
4
5
Naziv kolegija
95437
CP05/4
Doc. dr. sc.
Grgo Grbešić
Povijest Crkve u
Hrvata, II.: Nova i
moderna
3
4
95537
NZ04/4
Doc. dr. sc.
Ivica Čatić
Grčki biblijski
jezik – upisuju svi
2
2
95565
RPK11/4 Rolanda
Tjelesna i
Takač–Lončarić, zdravstvena
prof.
kultura, IV.
Ukupno:
/
N. N.
Izborni kolegij:
/
N. N.
Seminar:
2
2
1
22
1
1
2
1
2 30
Napomena:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih za redoviti upis u višu godinu studija potrebno je skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
37
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
95442
CP10/4
Dr. sc. Darija
Damjanović Barišić
Utjecaj papinstva na
europska i svjetska
povijesna zbivanja
(od V. do XVI. stoljeća)
95443
CP11/4
Doc. dr. sc. Grgo
Grbešić
Povijest kršćanske
mistike
95540
NZ07/4
38
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
Naziv kolegija
Praktični rad s Biblijom
III. GODINA
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
tjedno
opterećenje
ECTS
V. – zimski semestar
ISVU
šifra
Kratica
95574
SZ05/5
Prof. dr. sc.
Karlo Višaticki
Biblijska teologija
SZ
2
2
95538
NZ05/5
Doc. dr. sc.
Ivica Čatić
Uvod i egzegeza
NZ, III.: Pavlove i
ostale poslanice
3
4
95489
FT02/5
Doc. dr. sc.
Davor Vuković
Teološka
epistemologija
2
2
95490
FT03/5
Doc. dr. sc.
Davor Vuković
Kršćanska objava
4
5
95448
DT01/5
Izv. prof. dr. sc.
Ivica Raguž
*Kristologija
4
5
95518
MT01/5
Izv. prof. dr. sc.
Vladimir
Dugalić
*Osnovna
moralna
teologija, I.
3
4
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Seminar:
Ukupno:
Naziv kolegija
p
20
s
v
1
2
1
0 30
Napomene:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih, na kraju akademske godine, za redoviti upis u višu
godinu studija potrebno je skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
39
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
Naziv kolegija
95464
ET03/5
Mr. sc. Antun
Japundžić
Duhovnost kršćanskog
Istoka
95498
KP05/5
Dr. sc. Zdenko Ilić
Župna administracija
95549
PKN03/5
Doc. dr. sc. Drago
Tukara
Povijest dogmi
95576
SZ07/06
Prof. dr. sc. Karlo
Višaticki
Uvod u psalme
40
VI. – ljetni semestar
tjedno
opterećenje
p s v
4
5
ECTS
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
ISVU
šifra
Kratica
95479
FIL12/6
Doc. dr. sc.
Šimo Šokčević
Teodiceja
95491
FT04/6
Doc. dr. sc.
Davor Vuković
Crkva Kristova
3
4
95449
DT02/6
Izv. prof. dr. sc.
Ivica Raguž
*Otajstvo
Trojedinoga
Boga
4
5
95519
MT02/6
Izv. prof. dr. sc.
Vladimir
Dugalić
*Osnovna
moralna
teologija, II.
3
3
95462
ET01/6
Mr. sc.
Ekumenska
Antun Japundžić teologija
3
4
Ukupno:
Naziv kolegija
2
3
/
N. N.
**Pisani elaborat
– iz jednog
obvezatnog
kolegija po izboru
/
N. N.
Izborni
1
2
/
N. N.
Izborni
1
2
/
N. N.
Seminar
1
2
19 1
2 30
Napomena:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih za redoviti upis u višu godinu studija potrebno je
skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
** Pisani elaborat treba sadržavati 12-15 znanstvenih kartica. Možete birati među dolje navedenim nastavnicima i katedrama a jedan
nastavnik može prihvatiti najviše 4 studenta za izradu elaborata.
41
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
95559
RPK05/6
Mr. sc. Josip
Bernatović
Pastoralna psihologija
95465
ET04/6
Mr. sc. Antun
Japundžić
Izabrana pitanja iz
pravoslavne teologije
95513
LIT10/6
Izv. prof. dr. sc.
Zvonko Pažin
Liturgijska inkulturacija
95483
FIL16/5
Doc. dr. sc. Stjepan
Radić
Uvod u filozofiju
kulture
42
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
Naziv kolegija
IV. GODINA
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
tjedno
opterećenje
ECTS
VII. – zimski semestar
ISVU
šifra
Kratica
95539
NZ06/7
Prof. dr. sc.
Karlo Višaticki
Biblijska teologija
NZ
2
3
95450
DT03/7
Dr. sc.
Boris Vulić
*Teološka
antropologija, I.
3
4
95494
KP01/7
Mr. sc.
Marija Živković
Uvod, I. i III. knjiga
Zakonika
3
4
95520
MT03/7
Doc dr. sc.
Suzana Vuletić
Bogoštovlje i
krjeposti
2
3
95521
MT04/7
Mr. sc.
Bože Radoš
Duhovno
bogoslovlje
2
2
95506
LIT03/7
Izv. prof. dr. sc.
Zvonko Pažin
*Osnove
liturgike
3
3
95566
SNC01/7 Doc. dr. sc.
Miljenko Aničić
Socijalni nauk
Crkve I.
2
3
95507
LIT04/7
**Izborni:
Svećenička
pjevačka služba
2
2
Mr. sc.
Vinko Sitarić
Naziv kolegija
p
s
v
(upisuju samo
svećenički kandidati)
Ukupno:
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Seminar:
21
1
2
1
0 30
43
Napomene:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih, na kraju akademske godine, za redoviti upis u višu
godinu studija potrebno je skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
** Oni koji ne moraju slušati ovaj kolegij upisuju jedan dodatni izborni
kolegij.
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
95499
KP06/7
Dr. sc. Zdenko Ilić
Sakramenti (osim
ženidbe)
95526
MT09/7
Mr. sc. Bože Radoš
Duhovnost Staroga
zavjeta
95527
MT10/7
Doc. dr. sc. Suzana
Vuletić
»Psihopatološki« tipovi
nezrele i moralno
skrupulozne religioznosti
95454
DT07/7
Dr. sc. Boris Vulić
Mariologija
44
Naziv kolegija
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
tjedno
opterećenje
ECTS
VIII. – ljetni semestar
ISVU
šifra
Kratica
95451
DT04/8
Dr. sc.
Boris Vulić
*Teološka
2
antropologija, II.
3
95522
MT05/8
Doc. dr. sc.
Suzana Vuletić
Bioetika
3
3
95495
KP02/8
Dr. sc.
Zdenko Ilić
II. knjiga Zakonika
3
3
Naziv kolegija
p
s
v
95567
SNC02/8 Doc. dr. sc.
Miljenko Aničić
Socijalni nauk
Crkve II.
2
3
95555
RPK01/8 Izv. prof. dr. sc.
Ivica Pažin
*Katehetika
4
4
95508
LIT05/8
Izv. prof. dr. sc.
Zvonko Pažin
Liturgijsko vrijeme 2
i prostor
3
95509
LIT06/8
Mr. sc.
Vinko Sitarić
Crkvena glazbena
kultura
2
N. N.
Pisani elaborat
– iz jednog
obvezatnog
kolegija po izboru
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Izborni kolegij:
1
2
/
N. N.
Seminar:
Ukupno:
2
2
3
1
2
20 1
2 30
Napomena:
* Kolegiji koji su neprenosivi, tj. obavezno uključivši ispite i ECTS
bodove iz njih za redoviti upis u višu godinu studija potrebno je
skupiti najmanje 48 ECTS bodova.
** Pisani elaborat treba sadržavati 12-15 znanstvenih kartica. Možete birati među dolje navedenim nastavnicima i katedrama a jedan
nastavnik može prihvatiti najviše 4 studenta za izradu elaborata.
45
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
95569
SNC04/8
Doc. dr. sc. Miljenko
Aničić
Osnovni pojmovi
gospodarske etike
95500
KP07/8
Dr. sc. Zdenko Ilić
Redovništvo
95514
LIT11/8
Mr. sc.Vinko Sitarić
Glazbeno oblikovanje
liturgijskih slavlja
95492
FT05/8
Doc. dr. sc. Davor
Vuković
Misiologija
46
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
Naziv kolegija
V. GODINA
ISVU
šifra
Kratica
95452
DT05/9
95523
Nositelj i/ili
izvoditelj dijela
nastave
Naziv kolegija
tjedno
opterećenje
p
s
v
ECTS
IX. – zimski semestar
Sakramenti
općenito
3
3
MT06/9 Doc. dr. sc.
Miljenko Aničić
Spolni i ženidbeni
moral
3
4
95552
PT01/9
Prof. dr. sc.
P. Aračić/
Dr. sc. Stanislav
Šota
Temeljna
pastoralna
teologija
4
4
95496
KP03/9
Dr. sc.
Zdenko Ilić
IV. knjiga Zakonika
3
4
95463
ET02/9
Mr. sc.
Istočno
Antun Japundžić bogoslovlje
2
2
95556
RPK02/9 Izv. prof. dr. sc.
Ivica Pažin
Pedagoška
misao: Povijest i
sadašnjost
3
3
95557
RPK03/9 Izv. prof. dr. sc.
Ivica Pažin
Didaktika i
metodika (vježbe)
3
95553
PT02/9
Dr. sc.
Stanislav Šota
*Izborni:
Propovjedništvo
(za svećeničke
kandidate obvezan)
2
2
/
N. N.
Izborni
1
2
/
N. N.
Diplomski seminar
Ukupno:
Mr. sc.
Josip Vrančić
24
1
4
1
2
1
1 30
47
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
95528
MT11/9
Izv. prof. dr. sc.
Vladimir Dugalić
Svetost života i
odgovorno roditeljstvo
95541
NZ08/9
Izv. prof. dr. sc.
Karlo Višaticki
Biblijska teologija
nade
95455
DT08/9
Mr. sc. Josip Vrančić
Izabrane teme
ekleziologije
95456
DT09/9
Dr. sc. Boris Vulić
Izabrane teme teološke
antropologije
Naziv kolegija
Napomena:
* Oni koji ne moraju slušati ovaj kolegij upisuju jedan dodatni izborni
kolegij.
48
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/
ili izvoditelj
dijela nastave
tjedno
Naziv kolegija opterećenje
p
s
v
ECTS
X. – ljetni semestar
95453
DT06/10 Mr. sc.
Josip Vrančić
Sakramenti
posebno
3
4
95554
PT03/10 Dr. sc.
Stanislav šota
Posebna
pastoralna
teologija
4
5
95510
LIT07/10 Izv. prof. dr. sc.
Zvonko Pažin
Liturgijska
3
sakramentologija
4
95497
KP04/10 Mr. sc.
V., VI., VII. knjiga
Marija Živković Zakonika
3
3
Teološka
socijalna etika
2
3
MT07/10 Doc. dr. sc.
*Izborni:
Miljenko Aničić Penitencija
(za svećeničke
kandidate
obvezan)
2
2
2
2
95568 SNC03/10 Izv. prof. dr. sc.
Vladimir
Dugalić
95524
Ukupno:
/
N. N.
Izborni
/
N. N.
Diplomski
seminar
7
(4+3)
2
19 2
0
30
49
Grupa izbornih kolegija
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili izvoditelj
dijela nastave
95550
PKN04/10
Doc. dr. sc.
Drago Tukara
Mistagoške kateheze
Ćirila Jeruzalemskoga
95457
DT10/10
Mr. sc.
Josip Vrančić
Izabrane teme
pneumatologije
95529
MT12/10
Doc. dr. sc.
Suzana Vuletić
Moralno minimalističke
tendencije suvremene
biomedicine
95458
DT11/10
Dr. sc.
Boris Vulić
Izabrane teme
eshatologije
Naziv kolegija
Napomena:
* Oni koji ne moraju slušati ovaj kolegij upisuju jedan dodatni izborni
kolegij.
50
SEMINARI – ZIMSKI SEMESTAR
Nositelj i/ili
izvoditelj
Naslov
seminara
Doc. dr. sc.
M. Aničić
Ljudska prava
i Socijalni nauk
Crkve
Dr. sc. Darija
Damjanović B.
Djela apostolska i
crkveni oci:
Izvori za povijest
prve Crkve
ponuđeno
godini
studija
ISVU
šifra
Kratica
IV.
103203
MT17-S
II.
95444
CP12-S
III.
102398
CP12-S2
Dr. sc. Z. Ilić
Kanonski oblik
ženidbe
IV.
95501
KP08-S
Mr. sc.
A. Japundžić
Život i vjera
Pravoslavnih
crkava
III.
95466
ET05-S
IV.
102395
ET05-S2
Mr. sc.
M. Milić
Izbor i
sistematika
antropoloških
pitanja
II.
95484
FIL17-S2
III.
10396
FIL17-S
Izv. prof. dr. sc.
Z. Pažin
Prethodne
napomene
liturgijskih knjiga
III.
95515
LIT12-S
IV.
102399
LIT12-S2
Doc. dr. sc.
S. Radić
Izabrana pitanja
ruske religiozne
filozofije
II.
95485
FIL18-S
III.
102426
FIL18-S2
Mr. sc. B.
Radoš
Poziv u Novom
zavjetu
II.
95530
MT13-S
III.
102400
MT13-S2
Izv. prof. dr. sc.
I. Raguž
Patristička i
srednjovjekovna
dogmatska
teologija
III.
95459
DT12-S
IV.
103204
DT12-S2
Osnove zbornog
pjevanja
III.
95516
LIT13-S
IV.
102402
LIT13-S2
Mr. sc.
V. Sitarić
51
Nositelj i/ili
izvoditelj
Doc. dr. sc.
Š. Šokčević
Naslov
seminara
ponuđeno
godini
studija
ISVU
šifra
Kratica
Identitet i razlika
II.
95486
FIL19-S
III.
102403
FIL19-S2
II.
95542
NZ09-S
III.
102404
NZ09-S2
II.
95551
PKN05-S
III.
102405
PKN05-S2
Kumranski
rukopisi i Novi
zavjet
Doc. dr. sc.
D. Tukara
Govori i
pisma Grgura
Nazijanskoga
Mr. sc.
J. Vrančić
Izabrane teme
sakramentalne
teologije
IV.
95460
DT13-S
Doc. dr. sc.
S. Vuletić
Pravo na život u
vrtlogu bioetičkih
paradigmi
IV.
95533
MT16-S
52
SEMINARI – LJETNI SEMESTAR
Naslov
seminara
ponuđeno
godini
studija
ISVU
šifra
Kratica
Doc. dr. sc. I.
Čatić
Tipovi vjere u
Ivanovu evanđelju
I.
95543
NZ10-S
II.
102406
NZ10-S2
Dr. sc.
Darija
Damjanović B.
Srednjovjekovni
crkveni sabori u
Hrvatskoj
I.
95445
CP13-S
II.
103404
CP13-S2
Dr. sc. Stanislav
Šota
Mladi i vjerski
crkveni život
III.
101639
PT04-S
IV.
102407
PT04-S2
Dr. sc. Z. Ilić
Kumovi i svjedoci
III.
95502
KP09-S
IV.
102408
KP09-S2
Katoličkopravoslavni
ekumenski
odnosi
III.
95467
ET06-S
IV.
102409
ET06-S2
Filozofska
promišljanja
'duhovnosti'
društvenoga
razvitka
I.
103402
FIL20-S3
II.
101640
FIL20-S
III.
102413
FIL20-S2
I.
95517
LIT14-S
II.
102414
LIT14-S2
III.
103400
LIT14-S3
IV.
111628
LIT14-S4
Nositelj i/ili
izvoditelj
Mr. sc. A.
Japundžić
Mr. sc. M. Milić
Izv. prof. dr. sc.
Z. Pažin
Mr. sc.
B. Radoš
Svetkovine i
blagdani
Poziv u Starom
zavjetu
I.
95531
MT14-S
II.
102415
MT14-S2
II.
95544
NZ11-S
III.
102416
NZ11-S2
53
Nositelj i/ili
izvoditelj
ponuđeno
godini
studija
ISVU
šifra
Kratica
I.
101633
PKN06-S
II.
102417
PKN06-S2
I.
101634
SZ00-S
II.
102418
SZ00-S2
III.
95493
FT06-S
IV.
102419
FT06-S2
III.
95532
MT15-S
IV.
102420
MT15-S2
Teologija Josepha
Ratzingera
III.
102421
DT14-S2
IV.
102423
DT14-S3
Klerički celibat
III.
95503
KP10-S
IV.
102424
KP10-S2
Naslov
seminara
Doc. dr. sc.
D. Tukara
Korespodnecija
sv. Jeronima
Prof. dr. sc.
K. Višaticki
Prorok Ezekiel
Doc. dr. sc.
D. Vuković
Izabrana pitanja
fundamentalne
teologije
Doc. dr. sc.
S. Vuletić
Konfliktna pitanja
biomedicinske
tehnologije
i genetskog
inženjeringa
Dr. sc. B. Vulić
Mr. sc.
M. Živković
54
PISANI ELABORATI
Grupa pisanih elaborata
ponuđena studentima III. godine
ISVU
šifra
Kratica
102018
PE1/6F-4
101976
Nositelj i/ili
izvoditelj
Naziv kolegija
Dr. sc. Josip
Bošnjaković
Pisani elaborat iz filozofije
(psihologija) – 4
PE1/6NZ1
Doc. dr. sc. Ivica
Čatić
Pisani elaborat Svetog
pisma NZ -1
102015
PE1/6CP2
Dr. sc. Darija
Damjanović
Barišić
Pisani elaborat iz crkvene
povijesti – 2
101974
PE1/6CP1
Doc. dr. sc. Grgo
Grbešić
Pisani elaborat iz crkvene
povijesti – 1
102013
PE1/6F-3
Mr. sc. Mladen
Milić
Pisani elaborat iz
filozofije-3
101973
PE1/6F-1
Doc. dr. sc.
Stjepan Radić
Pisani elaborat iz filozofije
–1
102012
PE1/6F-2
Doc. dr. sc. Šimo
Šokčević
Pisani elaborat iz
filozofije-2
102017
PE1/6NZ2
101978
PE1/6PKN
Doc. dr. sc. Drago
Tukara
Pisani elaborat kršćanske
literature i kršćanskog
nauka
101975
PE1/6SZ1
Prof. dr. sc. Karlo
Višaticki
Pisani elaborat iz Svetog
pisma SZ
Pisani elaborat iz Svetog
pisma NZ -2
55
Grupa pisanih elaborata
ponuđena studentima IV. godine
ISVU
šifra
Kratica
Nositelj i/ili
izvoditelj
Naziv kolegija
103221
PE2/8SNC
Doc. dr. sc.
Miljenko Aničić
Pisani elaborat iz
socijalnog nauka Crkve
103212
PE2/8MT1
Izv. prof. dr. sc.
Vladimir Dugalić
Pisani elaborat iz moralne
teologije – 1
103215
PE2/8PT2
Dr. sc. Stanislav
Šota
Pisani elaborat iz
pastoralne teologije – 2
103216
PE2/8KP1
Dr. sc. Zdenko Ilić
Pisani elaborat iz
kanonskog prava – 1
103211
PE2/8Et-1
Mr. sc. Antun
Japundžić
Pisani elaborat iz
ekumenske teologije
103220
PE2/8RPK
Izv. prof. dr. sc.
Ivica Pažin
Pisani elaborat iz religijske
pedagogije i kateheze – 1
103218
PE2/8LT1
Izv. prof. dr. sc.
Zvonko Pažin
Pisani elaborat iz liturgike
–1
103208
PE2/8DT1
Izv. prof. dr. sc.
Ivica Raguž
Pisani elaborat iz
dogmatske teologije – 1
103219
PE2/8LT2
Mr. sc. Vinko
Sitarić
Pisani elaborat iz liturgika
(crkvena glazba) – 2
103209
PE2/8DT2
Mr. sc. Josip
Vrančić
Pisani elaborat iz
dogmatske teologije – 2
103207
PE2/8FT1
Doc. dr. sc. Davor
Vuković
Pisani elaborat iz
fundamentalne teologije
–1
103213
PE2/8MT2
Doc. dr. sc.
Suzana Vuletić
Pisani elaborat iz moralne
teologije – 2
103210
PE2/8DT3
Dr. sc. Boris Vulić
Pisani elaborat iz
dogmatske teologije – 3
103217
PE2/8KP2
Mr. sc. Marija
Živković
Pisani elaborat iz
kanonskog prava – 2
56
TERMINI ISPITA ZA SVE ISPITNE ROKOVE
Zimski ispitni rok
26. I. – 27. II. 2015.
Ljetni ispitni rok
Jesenski ispitni rok
15. VI. – 15. VII. 2015. 01. IX. – 30. IX. 2015.
Doc. dr. sc. MILJENKO ANIČIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Spolni i ženidbeni moral
26. I. i 9. II.
17. VI.
od 9h
i 2. VI.
od 9h
Socijalni nauk Crkve,
27. I.
16. VI.
I. i II.
i 10. II.
i 1. VII.
od 9h
od 9h
15. VI. i
Penitencija + Izborni
28. I. i
11. II.
30. VI.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
1., 2., 14. i
15. IX.
od 9h
1., 2., 14. i
15. IX.
od 9h
1., 2., 14. i
15. IX.
od 9h
Mr. sc. JOSIP BERNATOVIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve ispite
17. VI.
4. i 18. II.
i 2. VII.
Jesenski rok
9. i 23. IX.
od 9h
Dr. sc. JOSIP BOŠNJAKOVIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve ispite
27. I.; 10. i
16. i 30.VI.;
24. II.
14. VII.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
7., 14. i 28.
IX.
od 9h
Naslov kolegija
Za sve kolegije
Doc. dr. sc. IVICA ČATIĆ
Zimski rok
Ljetni rok
27., 28. i
16., 17., 18. i
29. I.; 10., 11.,
30.VI.;
12., 24., 25. i
1., 2., 14. i
26. II.
15. VII.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
1., 2., 3., 16.,
17., 18., 29. i
30. IX.
od 9h
57
Dr. sc. DARIJA DAMJANOVIĆ BARIŠIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Jesenski rok
– Opća crkvena povijest,
12. i 26. II.
18. VI.; 9. i
10. i 24. IX.
I.: ...........
od 9h
10. VII.
od 9h
– Povijest Crkve u
od 9h
Hrvata, I.: ........
11. i 25. IX.
13. i 27. II.
19. VI. i 10.
Izborni kolegiji +
od 9h
VII.
od 9h
seminari
od 9h
Izv. prof. dr. sc. VLADIMIR DUGALIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
30. I. i 13. II.
Za sve ispite
od 9h
Osnovna moralna
18. VI. i 2. VII.
teologija
od 9h
19. VI. i 3. VII.
Teološka socijalna etika
od 9h
Doc. dr. sc. GRGO GRBEŠIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
– Opća crkvena povijest, 29. I. i 19. II.
18.VI. i
II.: .........
od 9h
02.VII.
– Povijest Crkve u
od 9h
Hrvata, II.: ......
30. I. i 20. II.
19. VI. i
Proseminar + Izborni
od 9h
03. VII.
kolegiji
od 9h
58
Jesenski rok
3. i 17. IX.
od 9h
4. i 18. IX.
od 9h
Jesenski rok
03.09. i
17.09.
od 9h
04. IX. i
18. IX.
od 9h
Dr. sc. ZDENKO ILIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Svi kolegiji iz kanonskog
27. I.; 3., 10. i 16., 23. i 30.
prava
17. II. od 9h
VI.;
7. VII. od 9h
Latinski jezik
28. I.; 4., 11. i 17. i 24. VI.;
18. II.
1. i 8. VII.
od 9h
od 9h
Mr. sc. ANTUN JAPUNDŽIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Istočno bogoslovlje
26. I. i 16. II. 16. VI. i 1. VII.
od 9h
od 9h
Ekumenska teologija
27. I. i 17. II.
od 9h
15. i 30. VI.
od 9h
– Izborni i seminari
– Pisani elaborati
27. I. i 17. II.
od 9h
16. VI. i 1. VII.
od 9h
Naslov kolegija
Za sve ispite
Mr. sc. MLADEN MILIĆ
Zimski rok
Ljetni rok
26., 27. i
15., 16., 17. i
28. I.;
30.VI.;
9., 10. i 11.
1., 2. i 6. VII.
II.
od 9h
od 9h
Izv. prof. dr. sc. IVICA PAŽIN
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve kolegije
31. I.;
16., 30. VI;
3., 9., 10.,
6., 7. VII.
24., 25. II.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
10. i 24. IX.
od 9h
11. i 25. IX.
od 9h
Jesenski rok
3., 10. i 17.
IX.
od 9h
3., 10. i 17.
IX.
od 9h
3., 10. i 17.
IX.
od 9h
Jesenski rok
1., 2., 14.,
15., 16., 28.,
29. i 30. IX.
od 9h
Jesenski rok
11., 18., 30.
IX.
od 9h
59
Izv. prof. dr. sc. ZVONKO PAŽIN
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
15., 16., 23 i
Za sve ispite
26. I.; 2. i
24. VI.;
16. II.
7. i 8. VII.
od 9h
od 9h
Naslov kolegija
Za sve ispite
Naslov kolegija
Za sve kolegije
Doc. dr. sc. STJEPAN RADIĆ
Zimski rok
Ljetni rok
28. i 29. I.;
18. i 19. VI.;
6., 19.
3., 9.
i 20. II. od 9h
i 10. VII. od
9h
Mr. sc. BOŽE RADOŠ
Zimski rok
Ljetni rok
29. I. i 13. II.
17. VI. i
od 9h
3.VII.
od 9h
Izv. prof. dr. sc. IVICA RAGUŽ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
– Kristologija
26. I. i 23. II.
15. VI. i 13.
od 9h
VII.
od 9h
– Otajstvo Trojedinoga
27. I. i 24. II.
16. VI. i 14.
Boga
od 9h
VII.
od 9h
– Svi ostali ispiti
28. I. i 25. II.
17. VI. i 15.
od 9h
VII.
od 9h
60
Jesenski rok
8. i 22. IX.
od 9h
Jesenski rok
9., 10., 24. i
25. IX.
od 9h
Jesenski rok
9. i 27. IX.
od 9h
Jesenski rok
1., 9. i 28.
IX.
od 9h
2., 9. i 29.
IX.
od 9h
3., 9. i 30.
IX.
od 9h
Mr. sc. VINKO SITARIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Gregorijansko pjevanje,
3., 10.
16. i 23. VI.;
I. i II.
i 24. II.
7. VII.
od 9h
od 9h
Crkvena glazbena
17. i 24. VI.;
kultura
8. VII.
od 9h
Svećenička pjevačka
30. I., 6. i
služba
23. II.
od 10h
Izborni kolegiji
4. i 23. II.
18. VI.
od 9h
i 6. VII.
od 9h
Seminar
29. I.
i 12. II.
od 9h
Jesenski rok
15., 22.
i 29. IX.
od 9h
15., 22. i 29.
IX.
od 9h
15., 22. i 29.
IX.
od 9h
15., 22. i 29.
IX.
od 9h
15., 22.
i 29. IX.
od 9h
Doc. dr. sc. ŠIMO ŠOKČEVIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve ispite
31. I.; 7., 14.
20. i 27. VI.;
i 21. II. od 9h
4. i 11. VII.
od 9h
Jesenski rok
1., 2., 19. i
26. IX.
od 9h
Doc. dr. sc. DRAGO TUKARA
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve ispite
6., 20. i 26.
26. VI.; 10. i
II.
14. VII.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
11. i 25. IX.
od 9h
61
Prof. dr. sc. KARLO VIŠATICKI
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Starozavjetni kolegiji
26., 27. i
15., 16., 17 i
28. I.;
30.VI.;
9., 10. i 11.
1. VII.
II.
od 9h
od 9h
23. i 24. VI.;
Novozavjetni kolegiji
2., 3., 4.,
6., 7. i 8. VII.
16., 17. i
18. II.
od 9h
od 9h
Naslov kolegija
Za sve ispite
Mr. sc. JOSIP VRANČIĆ
Zimski rok
Ljetni rok
23. VI. i 13.
2. i 23. II.
VII.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
1., 2., 3.,
14.,15. i 16.
IX.
od 9h
7., 8., 9.,
21.,22. i 23.
IX.
od 9h
Jesenski rok
7. i 28. IX.
od 9h
Doc. dr. sc. Davor VUKOVIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve ispite
27. i 28. I.;,
16., 17. i 30.
3., 4., 17. i
VI.;
18. II.
1., 6. i 7. VII.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
7., 8., 17.,
18.,
22. i 23. IX.
od 9h
Doc. dr. sc. SUZANA VULETIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
Za sve kolegije
26. I. i 27. II.
15. i 27. VI.
od 9h
od 9h
Jesenski rok
18. i 30. IX.
od 9h
62
Dr. sc. BORIS VULIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
– Teološka antropologija, 28., 29. i 30. 16., 19., i 20.
I. i II.
I.; 11., 12. i
VI.;
13. II.
1., 2. i 4. VII.
od 9h
od 9h
16., 19., i 20.
– Mariologija
28. i 29. I.;
– Izabrane teme
11. i 12. II.
VI.;
od 9h
1., 2. i 4. VII.
teološke antropologije
od 9h
– Izabrane teme
eshatologije
– Seminar
30. I. i 13. II.
20. VI. i 14.
– Elaborat iz dogmatske
od 9h
VII.
teologije
od 9h
Zaostali ispiti (Objava
29. i 30. I.;
16., 19., i 20.
Crkve i Crkva Kristova,
12. i 13. II.
VI.;
Pneumatologija)
od 9h
1., 2. i 4. VII.
od 9h
1., 2., 3.,
17., 18. i 19.
IX.
od 9h
Mr. sc. MARIJA ŽIVKOVIĆ
Naslov kolegija
Zimski rok
Ljetni rok
- Uvod, I. i III. knjiga
27. I., 5. i
15. i 24. VI.;
Zakonika
20. II.
14.VII.
- Seminar
od 9h
od 9h
16. i 23. VI.;
V., VI., i VII. knjiga
15.VII.
Zakonika
od 9h
Jesenski rok
2., 15. i 28.
IX.
od 9h
3., 11. i 29.
IX.
od 9h
Jesenski rok
1., 2., 3.,
17., 18. i 19.
IX.
od 9h
1., 2., 3.,
17., 18. i 19.
IX.
od 9h
3. i 19. IX.
od 9h
63
VAŽNI DOKUMENTI I PRAVNI AKTI:
STATUT KBF-a U ÐAKOVU
Pozorno pročitajte Statut KBF-a u Ðakovu, posebno članke, koji govore o studiju, ispitima, statusu studenta, akademskim stupnjevima,
završetku studija, stegovnoj odgovornosti studenata i sl.
Statut Vam je dostupan i na web.stranici Fakulteta: www.djkbf.unios.hr
PRAVILNIK O STUDIJIMA I STUDIRANJU
Pozorno pročitajte Pravilnik o studijima i studiranju, posebno članke koji
detaljno određuje sve što je vezano uz studij koji pohađate.
Pravilnik Vam je dostupan na web.stranici našeg Fakulteta: www.djkbf.
unios.hr
PRAVILNIK O DIPLOMSKIM ISPITIMA
Pozorno pročitajte novi Pravilnik o diplomskim ispitima (13. ožujka
2014.), koji propisuje pravila i postupke izrade diplomskoga rada, polaganja diplomskoga ispita, prava i obveze studenata, mentora i prosudbenih povjerenstava te ostala pitanja u vezi s diplomskim radovima
i diplomskim ispitima.
Sastavni dio novog Pravilnika o diplomskim ispitima čine:
– Tezarij za diplomski ispit – prema područja filozofsko–teološkog
studija (Prilog 1)
– Upute za izradu diplomskoga rada (Prilog 2)
– Prijava teme diplomskoga rada (Obrazac 1)
– Prijava za pristup diplomskom ispitu (Obrazac 2)
– Imenovanje Povjerenstva za diplomski ispit (Obrazac 3)
– Zapisnik diplomskog ispita (Obrazac 4)
Pravilnik Vam je dostupan na web.stranici našeg Fakulteta:
www.djkbf.unios.hr
64
PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI
NASTAVNIKA I SURADNIKA
Sve nastavnike i suradnike potičemo da pozorno pročitaju i pogledaju
Pravilnik o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika.
Pravilnik Vam je dostupan i na web.stranici Fakulteta:
www.djkbf.unios.hr
PRAVILNIK O STEGOVNOJ ODGOVORNOSTI
STUDENATA
Sve studente potičemo da pozorno pročitaju i pogledaju Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata.
Pravilnik Vam je dostupan i na web.stranici Fakulteta:
www.djkbf.unios.hr
PRAVILNIK O DOMSKOM REDU
Sve studente potičemo da pozorno pročitaju i pogledaju Pravilnik o
Domskom redu.
Pravilnik Vam je dostupan i na web.stranici Fakulteta:
www.djkbf.unios.hr
65
Dodatne napomene:
Članak 63. Statuta KBF-a određuje:
1. Ispitni su rokovi redoviti i izvanredni.
§ 2. Redoviti su ispitni rokovi: zimski, ljetni i jesenski. Redoviti ispitni
rok traje najmanje četiri tjedna.
§ 3. Izvanredne ispitne rokove utvrđuje znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna sastavnica ovlaštena za ustroj studija izvedbenim planom nastave. Ukoliko to nije predviđeno, ispiti se održavaju samo u
redovitim ispitnim rokovima.
Sukladno gore navedenoj odredbi Fakultetsko vijeće je na svojoj
VIII. redovitoj sjednici održanoj 07. lipnja 2006. godine, pod točkom 10. dnevnog reda, donijelo zaključak kojim se određuje:
Izvanredne ispitne rokove utvrđuje Fakultet izvedbenim
planom za pojedinu akademsku godinu. Ukoliko to nije
predviđeno ispiti se održavaju samo u redovitim ispitnim
rokovima.
Iznimno predrok može dati nastavnik koji u istoj godini sukcesivno predaje više kolegija, ali tek kad završi s predavanjem određene materije jednog kolegija.
Iznimno se predrok za zaostale ispite iz zimskog semestra
može ponuditi tijekom ljetnog semestra samo studentima
V. godine, prema dogovoru s pojedinim profesorom.
Studenti apsolventi mogu, kao i do sada, ispitima pristupiti
svaki mjesec, naravno, uz prethodni dogovor s predmetnim
profesorom.
66
Završetak studija nakog gubitka statusa redovitog studenta:
Na temelju tada važeće odredbe članka 140. Statuta Sveučilišta
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (u daljnjem tekstu: Sveučilište) i odredbe članka 93. Statuta Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu (u daljnjem tekstu: KBF), Fakultetsko vijeće KBF-a u
Ðakovu na I. redovitoj sjednici održanoj 22. listopada 2007. godine
pod točkom 4a. dnevnog reda donijelo je
ODLUKU
o uvjetima i načinu dovršetka studija za one osobe koje
su izgubile status redovitog studenta
Osobi koja je izgubila status redovitog studenta na nekoj od godina
studija odobrit će se dovršenje studija uz plaćanje propisane školarine, ukoliko najkasnije u roku od 5 (pet) godina od gubitka statusa
podnese pismenu molbu Fakultetskom vijeću i zatraži to pravo.
Osobi koja je izgubila status redovitog studenta u apsolventskom
stažu odobrit će se dovršenje studija uz plaćanje propisane školarine, ukoliko najkasnije u roku od 10 (deset) godina od gubitka statusa podnese pismenu molbu Fakultetskom vijeću i zatraži to pravo.
Dovršenje studija, na način i u rokovima navedenim u točkama 1. i
2., može se zatražiti i odobriti samo jedan put.
Od osoba spomenutih u točkama 1. i 2., ukoliko je u međuvremenu došlo do većih izmjena studijskog programa, može se zatražiti
pohađanje i polaganje određenog broja dodatnih kolegija i/ili seminara.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
67
NOVI NAČIN DIPLOMIRANJA
(naglasci iz novog Pravilnika o diplomskim ispitima)
Pravila i postupci izrade diplomskoga rada, polaganja diplomskoga ispita, prava i obveze studenata, mentora i prosudbenih povjerenstava
te ostala pitanja u vezi s diplomskim radovima i diplomskim ispitima na
sveučilišnomu integriranom preddiplomskom i diplomskom filozofskoteološkom studiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu u Ðakovu
Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku detaljno razrađuje Pravilnik o diplomskim ispitima od 04. ožujka 2014. godine (www.djkbf.
unios.hr).
Sastavni dio Pravilnika o diplomskim ispitima čine:
– Tezarij za diplomski ispit – prema područja filozofsko–teološkog
studija (Prilog 1)
– Upute za izradu diplomskoga rada (Prilog 2)
– Prijava teme diplomskoga rada (Obrazac 1)
– Prijava za pristup diplomskom ispitu (Obrazac 2)
– Imenovanje Povjerenstva za diplomski ispit (Obrazac 3)
– Zapisnik diplomskog ispita (Obrazac 4)
Odredbe novog Pravilnika o diplomskim ispitima se primjenjuju danom
stupanja na snagu (13. ožujka 2014. godine) na sve studente upisane u
prvu godinu studija počevši od akademske godine 2010./2011. i kasnije.
Studenti koji su prvu godinu studija upisali prije akademske godine 2010./2011. mogu diplomski ispiti polagati na stari način
najkasnije do 30. rujna 2016. godine.
I. Područja filozofsko-teološkog studija za diplomski ispit
Diplomski ispit obuhvaća tri od sljedećih 7 (sedam) mogućih područja filozofsko-teološkog studija, a svako područje sadrži po deset (10)
teza:
1. Filozofija i fundamentalna teologija;
2. Crkvena povijest i ekumenska teologija;
3. Sveto pismo i biblijska teologija;
68
4. Dogmatska teologija i patrologija;
5. Moralna teologija i socijalni nauk Crkve;
6. Pastoralna teologija i katehetika i
7. Liturgika i crkveno pravo.
Prvo područje filozofsko-teološkog studija određeno je temom diplomskoga rada te se obranom rada smatra da je položen i prvi dio
usmenog dijela diplomskoga ispita. Ukoliko je diplomski rad interdisciplinaran smatra se da rad pripada području kojem pripada i glavni
mentor, tj. ovisno o odsjeku/katedri na kojoj on djeluje.
Drugo područje (deset teza) filozofsko-teološkog studija student
za usmeni dio diplomskog bira sam prema vlastitim interesima i afinitetima a predlaže ga kod prijave teme diplomskog rada i mentora.
Prijedlog potvrđuje Odbor za diplomske ispite istom odlukom kojom
odobrava temu diplomskog rada i izbor mentora.
Treće područje (deset teza) filozofsko-teološkog studija predlaže
Odbor za diplomske ispite a određuje dekan kod imenovanja Povjerenstva za diplomski ispit.
Sva tri dijela diplomskog ispita moraju biti iz različitih područja
filozofsko-teološkog studija i to tako da dva od tri dijela svakako budu neposredno teološkoga karaktera, tj. da pripadaju
područjima 3, 4, 5, ili 6.
Položen diplomski ispit podrazumijeva pozitivno ocjenjena sva tri područja diplomskoga ispita.
II. Prijava teme i izabranog područja za usmeni dio
diplomskog ispita
Student u završnoj godini studija prijavljuje temu, izbor mentora
i područje filozofsko-teološkog studija koje je sam izabrao za usmeni
dio diplomskog ispita, Odboru za diplomske ispite, i to najkasnije do
15. studenoga (treba popuniti – Obrazac 1). Prijava teme sadržava
i sažetak (synopsis) opisa teme diplomskog rada. Prijave za Odbor za diplomske ispite prikuplja Ured za studente.
Student koji ne prijavi temu diplomskog rada, izbor mentora i prijedlog drugog područja filozofsko-teološkog studija, ono koje sam bira za
usmeni dio diplomskog ispita, do 15. studenoga završne godine studija,
69
moći će to učiniti na isti način tek sljedeće akademske godine kao pristupnik u statusu studenta apsolventa.
Odluke o imenovanju mentora i odobrenoj temi diplomskog
rada i drugog područja filozofsko-teološkog studija, onog koje je
student sam izabrao za usmeni dio diplomskog ispita, Odbor za diplomske ispite dostavlja Uredu za studente. To je dužan učiniti
najkasnije do 15. prosinca tekuće akademske godine. Ured za
studente dužan je ove odluke objaviti na mrežnim stranicama Fakulteta
do 20. siječnja tekuće akademske godine i iste unijeti u svoju evidenciju.
III. Mentor
Mentor za izradu diplomskog rada može biti nastavnik u znanstvenonastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora. Jedan
mentor ne može prihvatiti više od 3 (tri) diplomske radnje godišnje.
Svojstvo drugoga mentora može, uz suglasnost prvog mentora, imati
i nastavnik u nastavnom zvanju (predavač ili viši predavač) ili suradnik
u suradničkom zvanju (postdoktorant/viši asistent) ukoliko predaje na
nekoj od katedri unutar istog odsjeka na kojem predaje i glavni mentor
rada.
Mentor prati i usmjerava rad studenta na svim razinama, pomaže mu
u kreiranju teme i izrade diplomskog rada. Mentor je dužan uputiti
studenta na literaturu koja se odnosi na problematiku iz područja diplomskoga rada, kao i na način pisanja diplomskog rada, te ga upoznati
s pravilima o izgledu diplomskoga rada. Mentor može zahtijevati doradu, izmjenu i dopunu diplomskog rada. Student je dužan postupiti
prema uputama i primjedbama mentora.
U pojedinim međupredmetnim ili interdisciplinarnim područjima mentor može studentu predložiti još jednoga mentora (drugi mentor).
Student zbog nepredviđenih i izvanrednih okolnosti može od Odbora
za diplomske ispite zatražiti imenovanje novoga mentora.
Mentor ocjenjuje rad i supotpisuje Prijavu za pristup diplomskom ispitu. Svojim supotpisom Prijave mentor potvrđuje da je ocijenio diplom-
70
ski rad navedenom ocjenom i da rad tematski pripada navedenom području filozofsko-teološkog studija.
Mentor je član Povjerenstva za diplomski ispit.
IV. Predaja diplomskog rada
Student predaje Uredu za studente tri primjerka završenog, uvezanog i ocjenjenog diplomskoga rada te jedan primjerak u digitalnom
obliku.
Uz primjerke diplomskoga rada student je dužan Uredu za studente
predati i popunjen obrazac Prijave za pristup diplomskom ispitu (treba
popuniti – Obrazac 2).
Ured za studente utvrđuje ispunjenost uvjeta za pristupanje diplomskome ispitu. Ispunjenost uvjeta Studentska služba potvrđuje ovjerom
Prijave za pristup obrani diplomskog rada i diplomskom ispitu.
Ovjerene Prijave za pristup obrani diplomskog rada i diplomskom ispitu Ured za studente prosljeđuje Odboru za diplomske ispite na daljnje
postupanje.
V. Povjerenstvo za diplomski ispit i diplomski ispit
Na prijedlog Odbora za diplomske ispite dekan imenuje tročlano Povjerenstvo za diplomski ispit. Odluka dekana o imenovanju Povjerenstva za diplomski ispit mora sadržavati i odredbu o trećem području
filozofsko-teološkog studija za usmeni dio diplomskog ispita i za vrjednovanje znanja na diplomskom ispitu (treba popuniti – Obrazac 3).
Ured za studente u roku od tjedan dana dostavlja studentu Odluku dekana o imenovanju Povjerenstva za diplomski ispit i odredbi o trećem
području filozofsko-teološkog studija za usmeni dio diplomskog ispita i
za vrjednovanje znanja na diplomskom ispitu.
Članovi Povjerenstva za diplomski ispit mogu biti nastavnici filozofskoteološkoga studija u znanstveno-nastavnomu zvanju docenta i više.
Samo u iznimnim slučajevima i zbog opravdanih razloga jedan član Povjerenstva može biti nastavnik u nastavnom zvanju (predavač ili viši
predavač) ili suradnik u suradničkom zvanju (postdoktorant/viši asistent). Takav član ne može biti predsjednik Povjerenstva.
71
Predsjednik Povjerenstva za diplomski ispit ne može biti mentor diplomskog rada studenta koji pristupa ispitu. Članovi Povjerenstva za
diplomski ispit su:
– nastavnik iz dodijeljenog filozofsko-teološkog područja, načelno
bude i predsjednik
– nastavnik iz izabranog filozofsko-teološkog područja, kao član i
– mentor diplomskog rada, kao član.
Na temelju dostavljenih uvezanih primjeraka diplomskoga rada i ovjerene Prijave za pristup diplomskom ispitu Povjerenstvo za diplomski
ispit utvrđuje datum, vrijeme i mjesto pristupa diplomskom ispitu, te
priređuju Zapisnik s diplomskoga ispita (treba popuniti – Obrazac 4).
Ured za studente u roku od tjedan dana obavještava pristupnika i javnost o datumu, vremenu i mjestu pristupa diplomskom ispitu.
Od podnošenja Prijave za pristup diplomskom ispitu do datuma polaganja diplomskoga ispita mora proći najmanje 30 dana.
VI. Ponovno polaganje diplomskog ispita
Diplomski ispit student može ponoviti više puta. Drugi i svaki novi izlazak na diplomski ispit student plaća u iznosu od 50% propisane godišnje školarine.
Između dva pristupa diplomskom ispitu ne smije biti kraće vremensko
razdoblje od 90 dana.
Kod drugog i svakog novog pristupa diplomskom ispitu, nakon što student Uredu za studente preda obrazac Prijave za ponovni
pristup diplomskom ispitu, Odbor za diplomske ispite studentu
određuje sva tri područja filozofsko-teološkog studija za ispit.
Obavijest o prihvaćanju Prijave i određenim područjima filozofsko-teološkog studija za diplomski ispit Ured za studente dostavlja studentu
u roku od 15 dana od zaprimanja Prijave.
Na prijedlog Odbora za diplomske ispite dekan imenuje tročlano Povjerenstvo za diplomski ispit koje utvrđuje datum, vrijeme i mjesto ponovnog pristupa diplomskom ispitu.
72
Ured za studente najkasnije 15 dana prije održavanja ispita obavještava
pristupnika i javnost o datumu, vremenu i mjestu pristupa diplomskom
ispitu i o imenovanim članovima Povjerenstva za diplomski ispit.
VII. Postupak polaganja diplomskog ispita
Diplomski ispit je javan. Diplomski ispit može trajati najviše 60 minuta. Prvi dio diplomskoga ispita, odnosno obrana diplomskog rada,
sadrži početno izlaganje koje može trajati do 10 minuta, potom slijede pitanja članova Povjerenstva, što može potrajati do sveukupno
zaokruženih 30 minuta.
U drugom dijelu student kao pitanje dobiva po jednu tezu iz studijskog
područja koje je sam izabrao, te jednu iz studijskog područja koje mu je
prilikom prijave diplomskog ispita, na prijedlog Odbora za diplomske
ispite, odredio dekan. Za odgovor na svaku postavljenu tezu student
ima na raspolaganju po 15 minuta.
Kod drugog i svakog novog pristupa diplomskom ispitu student kao
pitanje dobiva po jednu
tezu iz svakog od tri područja filozofsko-teološkog studija za koja mu je
odredio Odbor za diplomske ispite. Za odgovor na svaku postavljenu
tezu student ima na raspolaganju po 20 minuta.
Nakon završetka diplomskoga ispita Povjerenstvo ocjenjuje svako od
tri ispitna područja ocjenom od »nedovoljan« (1) do »izvrstan« (5).
Ocjena može biti izražena i međuvrijednošću i to na 2 (dvije) decimale.
Povjerenstvo za diplomski ispit, po završetku ispita, na temelju ocjene
diplomskog rada te obrane rada i odgovora na pitanja/teze, sastavlja
završnu ocjenu diplomskog ispita i to u omjeru 25% ocjena diplomskog rada, a 75% ocjena iz diplomskog ispita. Povjerenstvo konačnu
ocjenu upisuje u Zapisnik, te potom priopćuje studentu.
VIII. Odgoda diplomskog ispita
Student može iz opravdanih razloga, najmanje tri (3) dana prije
početka, pisanom molbom zatražiti odgodu diplomskoga ispita.
Razloge odgode treba dokumentirati. O opravdanosti razloga odgode odlučuje imenovano Povjerenstvo za diplomski ispit, koji zajedno
73
sa mentorom diplomskog rada određuje novi datum, vrijeme i mjesto
diplomskog ispita.
Odluku o odgodi diplomskog ispita i novom datumu, vremenu i mjestu održavanja Povjerenstvo za diplomski ispit dostavlja Uredu za
studente.
74
NOVI TEZARIJ ZA DIPLOMSKI ISPIT
I. FILOZOFIJA I FUNDAMENTALNA TEOLOGIJA
Filozofija
1. Logika i spoznajna teorija: Osnovni elementi spoznaje – što je spoznaja, problem istine u kontekstu spoznajnog problema, osjetilna i
intelektivna spoznaja. Sustavna obrada ‘kritičkoga’ problema i suočavanje sa spoznajnoteorijskim shvaćanjima: realizam, idealizam,
materijalizam, racionalizam, empirizam, skepticizam i relativizam.
2. Ontologija (opća metafizika): Definicija i objekt ontologije. Povijest
nazivlja. Ontologija kao osnovni i najopćenitiji filozofijski pristup
postojećem. Temeljni problemi ontologije: supstancija, biće, bitak.
Pitanje transcendentala.
3. Teodiceja (i kozmologija): Tematiziranje Boga u antičkoj, srednjovjekovnoj i novovjekovnoj filozofiji. Povijesno-filozofska rasprava
o napetosti između »Boga filozofa« i živoga Boga vjere te njezine
reperkusije na philosophiu naturalis. Granična pitanja religije, filozofije i znanosti.
4. Povijest filozofije: Aristotel i Aristotelizam – Prikaz Aristotelova filozofskog učenja s obzirom na logiku, metafiziku i etiku. Rehabilitiranje aristotelovske filozofije u srednjem vijeku: glavni predstavnici i njihovo filozofsko učenje s posebnim osvrtom na filozofiju sv.
Tome Akvinskog.
5. Povijest filozofije: Fenomenologija i Egzistencijalizam – Temeljna
načela fenomenološke i egzistencijalističke filozofije. Najznačajniji
predstavnici ovih pravaca i njihovo filozofsko naučavanje s posebnim osvrtom na njemačko i francusko govorno područje.
Fundamentalna teologija
6. Kršćanska objava. Kozmička objava. Božja objava u Starom i u Novom zavjetu. Isus Krist – vrhunac, posrednik i punina objave. Prenošenje Božje objave. Značenje Tradicije/Predaje. Odnos između
Pisma i Predaje. Razumijevanje Božje objave u povijesti teologije.
75
7.
8.
9.
10.
Vjera – odgovor na Božju objavu. Struktura i glavne poruke konstitucije Dei Verbum.
Crkva Kristova. Povijesno ustanovljenje Crkve. Crkva kao Tijelo Kristovo i kao Božji narod. Odnos između Crkve i Kraljevstva
Božjeg. Crkva je jedna, sveta, katolička i apostolska. Crkveno učiteljstvo. Petrov primat. Misijsko poslanje Crkve. Struktura i glavne
poruke konstitucije Lumen Gentium.
Povijest Isusa Krista. Povijesna osoba Isusa iz Nazareta. Povijesnost
evanđelja. Isusove riječi i djela, znaci i čudesa, smrt i uskrsnuće.
Kristovo uskrsnuće. Isus Krist kao universale concretum. Kristološki
naslovi: Mesija-Krist, Sin Božji, Sin Čovječji, Gospodin-Kyrios.
Teološka epistemologija. Teologija kao crkveno i znanstveno promišljanje o Objavi. Razvoj teologije. Spoznaja u teologiji. Vjera i
razum. Pitanje istine u kršćanstvu/teologiji. Dogma i razvoj dogme.
Interpretacija vjerskih istina i dogmi. Povijesni razvoj i uloga fundamentalne teologije.
Religije. Značenje pojma religija. Unutarnji sadržaj religije – sveto. Vanjski oblici religije – očitovanja svetog. Velike religije svijeta:
hinduizam, budizam, islam, židovstvo, konfucijanizam, taoizam.
Modeli teologije religija. Prosudba nekršćanskih religija. Crkveni
dokumenti o odnosu prema nekršćanskim religijama.
II. CRKVENA POVIJEST I EKUMENSKA TEOLOGIJA
Crkvena povijest
1. Ranokršćanska Crkva: osnivanje Crkve i pracrkva u apostolsko vrijeme. Izgradnja crkvenog uređenja. Položaj kršćana do sredine III.
st. i sustavni progoni kršćana u Rimskom carstvu (Decije, Valerijan,
Dioklecijan, Galerije). »Preokret« za Konstantina I. Velikoga i stanje Crkve za Konstantinovih sinova.
2. Počeci kršćanstva u Hrvata: pokrštenje Hrvata i dokazi o teorijama
pokrštenja. Crkvene prilike za hrvatskih knezova (Trpimir, Zdeslav, Branimir). Crkva u Hrvatskoj u vrijeme kraljeva (Tomislav, Petar Krešimir VI, Dmitar Zvonimir). Splitski sabori u X. st., reformni
sabori XI. st.
76
3. Refomacija u XVI. st.: uzroci refomacije, historigorafija o reformaciji, život M. Luthera. Teologija M. Luthera i nastavak reformacije:
osnovne Lutherove teološke postavke, Lutherovi programatski
spisi, socijalni nemiri i Confessio Augustana, podjela i prvi vjerski
sukobi. Širenje protestantskih ideja: Ulrich Zwingli i baptisti, Jean
Calvin i kalvinizam, engleski crkveni raskol.
4. Ðakovačko-osječka nadbiskupija: prijelaz iz Bosne u Ðakovo, pod
turskom vlašću. Razdoblje poslije oslobođenja Slavonije od Turaka:
biskupi, vjerski i društveni život u Slavoniji (Juraj Mulih, Relković,
Došen), sjedinjenje sa srijemskom biskupijom. Biskup J.J. Strossmayer kao pastir svoje biskupije, kao mecena, kao političar, kao
apostolski administrator i sudionik Prvog vatikanskog koncila.
5. Hrvatsko-srpsko približavanje preko ilirskog pokreta i jugoslavenske ideje u 19. stoljeću, život u zajedničkoj državi i sukobi. Crkva
pred lijevim i desnim totalitarizmom u 20. stoljeću. Alojzije Stepinac u vrtlogu drugog svjetskog rata i komunističke diktature.
6.
7.
8.
9.
10.
Ekumenska teologija
Suvremeni ekumenski pokret: nastanak, razvoj i uloga Ekumenskog vijeća Crkava.
Temeljne postavke dekreta o ekumenizmu Unitatis Redintegratio.
Communicatio in sacris. Teološka načela, važeće odredbe i stajalište
katoličke Crkve.
Nastanak i liturgijska baština istočnih kršćanskih crkava.
Pravoslavlje: monaštvo, duhovnost i teologija.
III. SVETO PISMO I BIBLIJSKA TEOLOGIJA
1. Iz konstitucije II. vatikanskog koncila »Dei Verbum« o božanskoj
objavi: stvarnost, narav i predmet objave; bogoduhost Sv. pisma;
osobito klasična mjesta, istina Sv. pisma; književni rodovi.
2. Izvještaj o stvaranju čovjeka i problematika iskonskoga grijeha
(Post 1-3): književni sastav i teološka poruka.
3. Poziv, uloga i zadaća proroka u Izraelu: Iz 6, 1-13; Jr 1, 4-19; Ez
1-3.
77
4. Izabrana mesijanska mjesta SZ-a: Post 3, 15; 49, 10; 2 Sam 7, 14;
Ps 2 i 110; Iz 7, 14-15; 11, 1-9; 52; Zah 9, 9-10; Dn 7, 13-14, te Jr
31, 31-34.
5. Psalmi: nastanak, autorstvo, razdioba i egzegeza deset izabranih
psalama (1; 8; 14; 23; 58; 90; 118; 121; 126; 137).
6. Sinoptička evanđelja – povijesnost, faze nastanka (izabrati jednu
od tema: »Evanđelja djetinjstva«, Govor na gori, prispodobe, izvještaji o Isusovu uskrsnuću).
7. Evanđelje po Ivanu (teme po poglavljima).
8. Teologija Djela apostolskih, glava 1-15.
9. Osoba i teologija sv. Pavla na temelju autentičnih poslanica.
10. Izabrane teološke teme Novoga zavjeta: savez, opravdanje, vjera,
zakon i sloboda.
IV. DOGMATSKA TEOLOGIJA I PATROLOGIJA
1.
2.
3.
4.
5.
78
Povijest kršćanske literature i kršćanskog nauka
Pojam patrologije i znanstveni status discipline. Stanje Crkve i teologije u prednicejskom razdoblju. Opće značajke apostolskih otaca i
apologeta. Heretička i antiheretčka literatura. Aleksandijska škola.
Apokrifi. Začetci latinske književnosti u Africi.
Arijanska kriza između Nicejskoga i Carigradskoga sabora i najvažniji
autori uključeni u raspravu u prvomu razdoblju. Problem makedonijanstva i apolinarizma. Kapadočani. Antiohijska škola.
Crkvena književnost na Zapadu u IV i V stoljeću. Raskoli i krivovjerja
na Zapadu: donatizam, maniheizam, priscilijanizam i pelagijanizam.
Teološke rasprave između antiohijske i aleksandrijske škole. Problem
nestorijanizma i Marijino Bogomaterinstvo. Efeški sabor. Problem
monofizitizma i Kalcedonski sabor.
Pojasniti pojam »dogma« te razvoj pojma kroz povijest. Odnos dogme i Objave, odnosno između dogme i Svetoga pisma. Tradicija i
pravilo vjere. Nastanak simbola vjere: ispovijesti vjere u Novomu
zavjetu te kod apostolskih otaca. Usporedba članaka Apostolskog
vjerovanja s Nicejsko-carigradskim.
6.
7.
8.
9.
10.
Dogmatska teologija
Kristologija: Isus Krist u Sv. pismu s dogmatsko-teološkoga gledišta: »figurae Christi« u SZ-u, Kristovo javno djelovanje; teološko
tumačenje Kristove smrti i uskrsnuća. Kristologija Efeškoga (431.),
Kalcedenskoga (451.), 2. i 3. carigradskog (553. i 681.) te 2. nicejskog sabora (787). Soteriologija: Anzelmo Canterburyjski, Toma
Akvinski.
Trinitarna teologija: Trojstvo u Sv. pismu. Arijanizam, Nicejski (325.)
i Carigradski sabor (381.). Prikaz trinitarnih teologija u povijesti:
Augustin, Toma Akvinski, Karl Rahner, H. U. v. Balthasar. Analiza
trinitarnoga aksioma Karla Rahnera.
Teološka antropologija: teologija stvaranja: Sveto pismo, nauk Crkve, nauk o anđelima. Čovjek kao Božja slika. Čovjek kao grješno
biće: grijeh i istočni grijeh prema nauku Crkve. Milost: u Svetom
pismu, teološkoj tradiciji i nauku Crkve. Blažena Djevica Marija:
Sveto pismo, Marija vazda Djevica, Marija Bogorodica, Marija bezgrješno začeta, Marija na nebo uznesena.
Eshatologija: Smrt u Svetom pismu i teologiji. Čovjek kao duh i tijelo: platonizam, kršćanstvo. Čistilište, raj, pakao. Uskrsnuće tijela.
Posljednji sud, kraj svijeta, »visio beatifica.«
Sakramenti: Sakramenti općenito u Sv. pismu. Sakramenti općenito u teologiji: Augustin, Toma Akvinski, moderna teologija. Sakramenti posebno: Sveto pismo i teologija. Crkva kao sakrament,
Tijelo Kristovo, »communio«, narod Božji.
V. MORALNA TEOLOGIJA I SOCIJALNI NAUK CRKVE
Moralna teologija
1. Kristocentričnost moralnog života. Znanstveno izlaganje moralne teologije treba temeljitije hraniti naukom Svetoga pisma te ona treba
»rasvijetliti uzvišeni poziv vjernika u Kristu i njihovu obvezu da u
ljubavi donesu plod za život svijeta (usp. OT 16). Krist – konkretna
norma moralnosti. Moralno je djelovanje svjesno, hotimično i slobodno, ono je izraz čovjeka kao cjeline ali može imati veći ili manji
osobni intenzitet (sloboda izbora, osnovna ili temeljna sloboda te
osnovno ili temeljno opredjeljenje). Između osnovnog ili temeljnog
79
2.
3.
4.
5.
6.
80
moralnog opredjeljenja i pojedinih moralnih čina nalazimo područje koje nazivamo »krepostima«.
Kršćanska savjest i moralna norma. O moralnoj normi općenito.
Materijalnu i sadržajnu normativnost u moralnom djelovanju pružaju nam ljudsko iskustvo (naravni moralni zakon) i Objava (Sveto
pismo) te tradicija Crkve, dok je na subjektivnoj razini savjest zadnja norma moralnosti (biblijsko-teološki nauk o savjesti, antropologija vrijednosne savjesti i sud moralne savjesti, savjest kao zadnja
obvezujuća instanca i norma djelovanja, koraci u rješavanju dvojbene savjesti). Savjest valja odgajati prema objektivnim kriterijima.
Savjest i autoritet (Učiteljstvo Crkve).
Drama ljudskoga grijeha. Grijeh kao moralno djelovanje jest uvreda Boga, šteta i uvreda nanesena bližnjem i zajednici (i Crkvi) te
»umanjenje« samog čovjeka (usp. LG 22; GS 13). On je bitno vjerska i teološka kategorija, ali uključuje i antropološke momente.
Svetost života i temeljna bioetička načela. Laička/katolička bioetika:
osnovna polazišta i načela. Ljudska osoba i njezino tijelo. Svetost i/
ili kvaliteta života. Suvremene kontroverze oko početka ljudskog
života i status ljudskog embrija. Prenatalna dijagnostika. Pobačaj.
Tehničko-znanstveni i moralni vid medicinski pomognutog začeća.
Presađivanje organa. Umrijeti dostojno čovjeka između eutanazije
i distanazije.
Antropologija ljudske spolnosti i odgovorno roditeljstvo. Biološka,
psihološka, dijaloška, društveno-kulturalna i otajstvena dimenzija
spolnosti. Neki problemi spolne etike: samozadovoljavanje, predbračni odnosi, homoseksualnost. Antropologija i svetost bračne
ljubavi (GS 48-49). Glede prenošenja života Crkva naučava odgovorno očinstvo (GS 50), što obrazlaže enciklika »Humane vitae«
te upute i izjave mnogih episkopata, među kojima je i naš. Važnost
bračne duhovnosti i pitanje kontracepcije.
Socijalni nauk Crkve
Temeljna načela socijalnog nauka Crkve: dostojanstvo ljudske osobe, pravednost i opće dobro, opća namjena dobara i socijalna
pravednost, solidarnost i supsidijarnost, izražavaju bit, ali i normu ponašanja za današnjeg kršćanina te ih možemo promatrati
7.
8.
9.
10.
s metafizičkog i moralnog aspekta. Svako od ovih načela na svoj
način izražava primat ljudske osobe u odnosu na društvo, kako
u ontološkom, tako i u operativnom i finalističkom pogledu (usp.
Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 105.-208).
Dostojanstvo ljudskog rada. Crkva je pozvana čitati nove »znakove
vremena« i svojim socijalnim naukom pružiti novi pogled na dostojanstvo i svrhu ljudskog rada te pridonijeti humanizaciji svijeta rada
i pravednijoj raspodjeli dobara pred izazovima slobodnog tržišta i
duha poduzetništva. Socijalni nauk Crkve na osobit način ukazuje
na granice profita, važnost pravedne plaće i privatnog vlasništva
te poziva na rješavanje nezaposlenosti i ostvarivanje prava na rad,
zaštitu žena i obiteljskog života te izgradnju socijalne države (usp.
Laborem exercens, Centesimus annus, Kompendij socijalnog nauka
Crkve, br. 255.-376.).
Ljudska prava. Socijalni nauk Crkve oštro je kritizirao i osudio različite ideologije devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća: liberalizam,
fašizam, nacizam, socijalizam i komunizam te ukazao na njihove
antropološke pogreške koje su dovele do gaženja dostojanstva
ljudske osobe (usp. enciklike Lava XIII. i Pija XII. te encikliku Octogesima adveniens /br. 23.-47./ Pavla VI. i Centesimus annus /br. 12.29./ Ivana Pavla II.). Socijalni nauk Crkve stoga ukazuje na važnost
poštivanja ljudskih prava, među kojima istaknuto mjesto ima pravo
na vjersku slobodu (usp. Pacem in terris, Dignitatis humanae).
Crkva, politika i društvo. U suvremenom demokratskom društvu
vjernici su pozvani djelovati u civilnom društvu i »uskvasati samo
društvo Evanđeljem«. Socijalni nauk Crkve stoga pruža značajan
doprinos u razumijevanju suvremenog pojma sekularne države i
demokracije te odnosa Crkve i politike (usp. Gaudium et spes, br.
73.-76.; Kompendij socijalnog nauka Crkve, br. 377.-427).
Mir nije samo plod pravednosti već, prije svega, plod solidarnosti (usp.
Sollicitudo rei socialis, br. 39.). Socijalni nauk Crkve stoga ukazuje
na važnost cjelovitog ljudskog razvoja (usp. Populorum progressio),
važnost suživota i ulogu međunarodne zajednice u očuvanju mira
(usp. Gaudium et spes, br. 77.-93.). Na tom tragu više ne govorimo
o pravednom ratu, već o pravu na zakonitu obranu i humanitarnu
intervenciju.
81
VI. PASTORALNA TEOLOGIJA I KATEHETIKA
Pastoralna teologija
1. Definicija pastoralne teologije i tumačenje. Materijalni i formalni
objekt znanstvene pastoralne teologije. Oznake pastoralne teologije kao znanosti. Povijesni presjek razvoja znanstvene pastoralne
teologije. Pastoralna teologija u Hrvatskoj.
2. Kairološki način mišljenja. Pastoralni »danas«. Procesi migracije,
urbanizacije, sekularizacije, pluralizma. Indiferentizam i teoretski
ateizam. Crkva u trećem tisućljeću. Pastoralna konstitucija i Crkvi
u suvremenom svijetu »Gaudium et spes«. Neke dimenzije vjerovanja kod nas – religijsko-sociološka istraživanja.
3. Župno pastoralno vijeće. Principi utemeljenja. Konstruktivne norme i narav župnog pastoralnog vijeća. Sastav Župnog pastoralnog
vijeća. Članovi, svrha i zadatci župnog pastoralnog vijeća. Vrijednost odluka toga vijeća.
4. Principi, načela i smjernice pastoralnoga rada sa obiteljima. Apostolska pobudnica »Familiaris consortio«. Pastoral obitelji u Hrvatskoj.
Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj. Socio-religijski
pokazatelji situacije braka i obitelji u Hrvatskoj.
5. Fenomen životnih prijelaza. Obredna kultura i Crkva. Sakramenti
kao životni prijelazi. Rituali kod rođenja djeteta. Krštenje kao ritual
kod rođenja. Odgovorna praksa krštenja u Crkvi. Dokument Hrvatske biskupske konferencije »Direktorij za pastoral sakramenata
u župnoj zajednici«.
Religiozna pedagogija i katehetika
6. Prikaz razvoja katehetskoga djelovanja Crkve od novozavjetnih
vremena do najnovijega doba. Poimanje kateheze u prvoj Crkvi u
kontekstu katekumenata te njezin razvoj u povijesnim okolnostima života Crkve sve do danas. Poznavanje temeljnih katehetskih
dokumenata novijega vremena.
7. Vjeronauk u školi i župna kateheza razumiju se danas kao jedinstvo navještaja Crkve u dva različita koncepta. Ti oblici navještaja Crkve duboko su vezani i s nastajanjem religijske pedagogije i
katehetike kao znanosti, odnosno s reformom školstva na našim
82
područjima (1774. godine). Obilježja konfesionalnoga modela vjeronauka u školi, zajedno s cjelokupnom organizacijom vjeronauka
te njegov odnos prema župnoj katehezi, koncipiranoj prema novim katehetskim dokumentima i dokumentu Hrvatske biskupske
konferencije (2010.) »Župna kateheza u obnovi župne zajednice«.
8. Poznavanje razvoja čovjekova života nužno je za definiranje razvoja vjere i čovjekova odnosa prema Bogu. U tom smislu spoznaje
psihologije, na poseban način razvojne psihologije (od začeća do
»mudrosne dobi«) koja znanstveno empirijski pokazuje čovjekov
razvoj na psihološkoj, emocionalnoj, sociološkoj i intelektualnoj
razini, postaju korelativni čimbenik u shvaćanju razvoja vjere čovjeka u različitim njegovim etapama. Temeljna polazišta kateheze
sredine, kateheze prigode, kateheze inicijacije te kateheze poosobljenja, zajedno s temeljnim poznavanjem sadržaja kateheze za
odrasle.
9. Povijest kateheze odraslih, od fenomena religijskoga neznanja
(povijesni prikaz) preko onog »početničkoga znanja s autoritetom
vlastite odgovornosti« do fenomena indiferentnosti odraslih prema vjeri koja se praktički očituje u životu iz vjere koja je ili »relikt
djetinjstva« ili, pak, »balast vjere djetinjstva« zahtijeva od Crkve
promaknuće kateheze odraslih od »primarnih naslovnika sekundarnoga reda« do istinskih prvih naslovnika naviještanja Crkve.
Kateheza odraslih unutar temeljnih dimenzija crkvenoga života:
koinonija, martirija, liturgija i dijakonija.
10. Razvojem pedagoških i psiholoških disciplina, na poseban način
kada je riječ o vjeronauku u školi, posebno mjesto u suvremenim
religijsko pedagoškim spoznajama zauzimaju i pitanja metodologije,
točnije metodike i didaktike vjeronaučne nastave. U tom kontekstu
važno je zapaziti razliku između metodologije, metodike i metode
kao pojmova s vlastitim sadržajnim opisima. Kako konkretni metodički rad u nastavi, pa i u katehezi, svakodnevno stoji pred izazovom
stvaranja »dinamičkoga kvasca Evanđelja u suvremenom društvu
i kulturi«, tako su i pitanja konkretnih nastavnih oblika, metoda u
nastavi, zajedno s drugim kurikularnim načelima od velike važnosti
za kvalitetnije i bolje razumijevanje Riječi u životu svakog čovjeka,
83
posebno učenika. Dakle, poznavanje materije metodike i didaktike
vjeronaučne nastave.
VII. LITURGIKA I CRKVENO PRAVO
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
84
Liturgika
Teologija liturgije. Liturgija kao otajstvo spasenja. Duhovna žrtva.
Teologija liturgije 2. Vat. sabora, osobito SC 5, 6; i 7. Sveopće i
hijerarhijsko svećeništvo u Crkvi.
Povijest liturgije. Kršćansko bogoslužje prva četiri stoljeća. Narodni
jezik u bogoslužju. Liturgijska reforma Drugog vatikanskog sabora.
Neke posebnosti na našem području.
Kristovo otajstvo u liturgijskoj godini: vazmeni i božićni krug. Bogoslužje časova.
Liturgijski prostor i liturgijska umjetnost. Uređenje bogoslužnog
prostora. Liturgijska glazba prema SC 112-121. Ordinarium missae, Proprium missae, himni, sekvence, tropi, biblijski koral i crkvena pučka popijevka.
Slavljenje Kristovih otajstava. Sakramenati pristupa kršćanstvu. Povijest euharistijskog slavlja i današnje slavlje po dijelovima.
Kanonsko pravo
Crkvene službe: pojam i vrste s pravnim tumačenjem. Povjeravanje
crkvene službe – razlozi povjeravanja, načini, uvjeti i mjerodavna
vlast za povjeravanje iste. Kanonski razlozi gubitka crkvene službe,
mjerodavna vlast pri gubitku iste, načini gubitka službe s pravnim
učincima.
Partikularna crkva: pojam i vrste, vlast koja ih osniva te njezina nutarnja struktura. Dijecezanski biskup, biskup koadjutor i pomoćni
biskup – pravno tumačenje pojmova, imenovanje istih, opis službe, njihova prava i obveze. Pojam župe, osnivanje i ukidanje župe,
imenovanje župnika (župnog vikara), njegova prava i obveze u
župi.
Ženidba: etimologija i definicija, vrste, bitna svojstva i blagodati
ženidbe, privola kao konstitutivni element ženidbe te njezina svojstva, uvjeti za valjano sklapanje ženidbe. Mješovite ženidbe – pojam, uvjeti za sklapanje i mjerodavnost te načini njezina sklapanja.
9. Vremenita crkvena dobra: pojam i vrste, načini stjecanja dobara i
upravljanje istima u redovitom, izvanrednom i upravljanju od veće
važnosti. Ugovor o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske – glavni naglasi sadržaja ugovora, pravne
odredbe te prava i obveze koje iz njega proizlaze.
10. Sveti red – narav i svrhe svetog reda, tri stupnja s teološko-pravnim
tumačenjem, materija i forma, uvjeti za valjanost i dopuštenost ređenja; preuzimanje obveze celibata – pojam i pravno tumačenje te
obveze.
85
UPUTE ZA IZRADU DIPLOMSKOG RADA
I. Osnovne cjeline diplomskog rada
● Diplomski rad treba sadržavati sljedeće cjeline: sažetak i ključne
riječi na jeziku na kojem je rad napisan, uvod, glavni dio i literaturu, i to navedenim redoslijedom.
● U sažetku treba u 10-15 redaka opisati sadržaj diplomskog rada.
U uvodu treba sažeto opisati zadatak/cilj rada te navesti sadržaj
pojedinih poglavlja diplomskog rada. Glavni dio rada treba podijeliti u poglavlja i točke koje čine određenu logičku cjelinu. Prilozi se obrojčavaju i izdvajaju u posebno poglavlje. Pri navođenju
slika, tablica i ostalih podataka preuzetih iz literature potrebno je citirati upotrijebljenu literaturu. Na kraju dolazi sadržaj s
označenim stranicama svakog poglavlja, naslova i podnaslova.
II. Izgled diplomskog rada
● Diplomski rad mora biti napisan na standardnom hrvatskome
jeziku i latiničnim pismom.
● Diplomski rad mora biti pisan u računalnom programu za obradu teksta (npr. Microsoft Word, Open Office Writer i sl.).
● Veličina je stranice A4 (210x297 mm). Rubnice trebaju biti sljedeće veličine: lijeva 35 mm, a desna, gornja i donja po 25 mm.
● Rad treba pisati fontom Times New Roman, veličine 12pt uz
prored 1,5.
● Slike, tablice i slične sustave treba obrojčati. Kratak opis slike
stavlja se neposredno ispod slike, a kratak opis tablice iznad tablice.
● Upotrijebljenu literaturu treba popisati abecednim redom, i to u
skladu s pravilima odgovarajućeg stila citiranja u struci odnosno
prema uputama mentora.
● Na literaturu u tekstu poziva se u skladu s pravilima odgovarajućeg stila citiranja u struci odnosno prema uputama mentora.
● S obzirom na slike, tablice, grafikone i slične sustave:
a) prikaz treba biti sasvim pregledan,
b) iznad treba napisati redni broj i naslov,
c) ispod prikaza treba navesti izvor.
86
● Na naslovnoj stranici diplomskog rada treba navesti naziv sveučilišta i fakulteta, ime i prezime studenta, naslov diplomskog
rada, naziv vrste rada ispod naslova (diplomski rad), titulu, ime i
prezime mentora te mjesto i godinu nastanka rada. Preporučuje
se da podatci na naslovnoj stranici budu napisani fontom Times
New Roman, slovima veličine 14 točaka, a da naslov diplomskoga rada bude napisan slovima veličine 16 točaka (sve bold).
● Prvi unutarnji (meki) list papira je sasvim prazan. Druga unutarnja stranica treba biti identična naslovnoj stranici (omotu). Na
trećoj stranici diplomskoga rada treba biti sažetak od 250 riječi i
3 do 5 ključnih riječi, i to navedenim redoslijedom.
● Tekst diplomskoga rada ispisuje se samo na desnoj strani.
● Diplomski rad treba imati najmanje 30, a najviše 60 kartica (kartica = 1800 slovnih mjesta: znakova s prazninama) ne računajući
sažetak, sadržaj, popis literature i priloge.
● Omot diplomskoga rada treba biti tvrdog uveza, tamno plave
boje. Tekst na naslovnici treba pisati zlatnim ili bijelim slovima.
● Student predaje uredu za studente tri (3) primjerka završenog,
uvezanog i ocjenjenog diplomskog rada te jedan primjerak u digitalnom obliku.
87
POJEDINAČNI
OPIS KOLEGIJA
I PREGLED SADRŽAJA
S OBVEZNOM I
PREPORUČENOM
LITERATUROM
Sveučilišni integrirani
preddiplomski i diplomski
filozofsko-teološki studij
(300 ECTS-a)
I. SEMESTAR
Naziv predmeta
UVOD U MISTERIJ KRISTA I POVIJEST SPASENJA
Kratica
PKN01/1
ISVU šifra
95547
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
Semestar
zimski
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Drago Tukara
Cilj ili svrha
kolegija
Uvesti studenta u osnovne pojmove i sadržaje na području teologije.
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Koristiti osnovnu teološku terminologiju.
2. Prepoznati osnove odnosa čovjeka, Crkve i Boga.
3. Služiti se crkvenim dokumentima općenito.
4. Služiti se osnovnom teološkom literaturom.
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Ishod
učenja
Nema preduvjeta za upis
Ishodi učenja
ECTS
Preduvjeti za upis
1
1-4
Praktični
dio/vježbe
0,5
1-4
Seminarski
rad vježbe
0,5
1-4
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
3
predavanja
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
predavanjima
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Priprema za
ispit
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Provjeravanje
usvojenih
vještina
Evidencija
urađene teme
Pismeni ispit ili
usmeni ispit
Bodovi
min max
10
20
10
20
10
20
20
40
50
100
Konzultacije
Utorkom od 14 do 15 sati u kabinetu br. 6.
E-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student stječe uvid u osnovne teološke teme i pojmove kojima je sposoban pristupiti kritički, refleksivno i sustavno. Posebni uvid se stječe u
povijest spasenja kojoj je u središtu Isus Krist. Isto tako student stječe
sposobnost aktualizacije studija teologije u svom životu i u današnjem
svijetu.
93
Sadržaj
Slijedeći naslov kolegija izlažu se ponajprije osnovni pojmovi: misterij
općenito i misterij s teološkog aspekta. Pojmovi teologije i ekonomije
spasenja su osnovne odrednice preko kojih se dolazi do relacija unutar
Trojstva i do načina djelovanja i objavljivanja Boga u povijesti. U središtu je i čovjek, njegova otvorenost i upućenost na Boga.
Dobar dio predavanja odnosi se na objavljivanje Božjega misterija unutar Crkve, pa stoga se Crkvu upoznaje s aspekta njezine odgovornosti
u nastavljanju ponude spasenja svakom stvorenju. Kako bi se dobio
bolji uvid u ulogu Crkve obrađuje se i II. Vatikanski koncil. Pristup
dokumentima ovoga koncila otvara široko područje spoznaje o zajedništvu između Boga i čovjeka ostvarenom kroz povijest.
Sadržaj koji se nudi studentu ima prije svega motivirajuće značenje
što znači da želi, bez velike i duboke dogmatske znanosti, potaknuti
na osobno promišljanje o osnovnim pojmovima na području teologije
koji će se obrađivati u daljnjem teološkom studiju. Stoga, predmet
svojim sadržajem daje početne korake na putu teološkog odrastanja.
Obvezna literatura B. DUDA, Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja, u: BS
1(1980.), str. 10.-22.;
DOKUMENTI DRUGOG VATIKANSKOG KONCILA;
T. ŠAGI-BUNIĆ, Zrcalo koncila, Zagreb, 1986.;
Preporučena
literatura
JOSEPH RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, Zagreb, 1988.;
T. ŠAGI-BUNIĆ, Ali drugog puta nema, Zagreb, 1986.;
JOSEPH RATZINGER, VITTORIO MESSORI, Razgovor o vjeri, Split,
2001.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i interaktivna diskusija.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa i usmeni osvrt nakon predavanja i ispita.
94
Naziv predmeta
LOGIKA I SPOZNAJNA TEORIJA
Kratica
FIL01/1
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
I.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s temeljima tradicionalne logike i epistemologije s naglaskom na suvremene tendencije u razvoju tih dvaju disciplina.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati jasnoću u definiranju vlastitih ideja i pojmova.
2. Razviti konzistentnost u prosuđivanju stvarnosti i pojava.
3. Razlikovati strukturu različitih vrsta argumenata.
4. Staviti u odnos narav, doseg i granice znanja i spoznaje.
Ishod
učenja
1
1-4
1
1-4
Kolokvij
1
1-4
Završni ispit
2
1-4
Ukupno:
5
predavanja
Osobni rad
(samostalni
studij
literature)
Konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
nastavi
Samostalno
iščitavanje
i studiranje
obvezatne
literature
Pismena
provjera znanja
iz logike
Neposredna
priprema i
ponavljanje
usvojenog
gradiva
95468
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
7
10
Usmeni i
pismeni ispit
10
20
Pismeni ispit
15
30
Usmeni ispit
20
40
52
100
Četvrtkom od 13.00.-14.00. u kabinetu br.8.,
[email protected]
95
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje osnovnih pojmova tradicionalne logike, upućenost u osnovna pravila i oblike valjanog mišljenja, suđenja i zaključivanja; osposobljenost za razumijevanje i prosudbu sustavnosti spoznajnog problema te
(samo)kritičku prosudbu raznovrsnih pitanja u teoriji spoznaje.
Sadržaj
Sadržaj logike uključuje povijesni uvod u sustav tzv. tradicionalne, klasične logike s glavnim razvojnim sastavnicama i predstavnicima; klasični nauk o temeljnim oblicima misli (pojam, sud, zaključak); osnovne
metode i zakoni misli.
Sadržaj spoznajne teorije uključuje prikaz spoznajnog problema u
povijesti filozofije; sustavni dio: (1.) osnovni elementi spoznaje – spoznaja, istina, odnos logičke i ontologijske istine, refleksivna dimenzija,
samosvijest, evidencija, mišljenje i sigurnost; (2.) osjetilna i intelektivna
spoznaja, spoznajna svijest, apstrakcija i problem općih pojmova, proces spoznaje, problem uvida i spoznaje prvih načela; sustavna obrada
'kritičkoga' problema i suočavanje sa spoznajnoteorijskim shvaćanjima:
realizam, idealizam, materijalizam, racionalizam, empirizam, skepticizam i relativizam; životni odnos spoznaje i djelovanja – 'ethos istine'.
Obvezna literatura G. PETROVIĆ, Logika, Zagreb, 1994.;
S. KOVAČ, Logika, Zagreb, 2000.;
I. MACAN, Filozofija spoznaje, Zagreb, 1997.;
E. PIVČEVIĆ, Znanje i spoznaja, u: Filozofska istraživanja 19(1999.),
4(75), str. 811.-822.
Preporučena
literatura
L. S. CAUMAN, Uvod u logiku prvog reda, Zagreb, 2004.;
J. GRECO, E. SOSA (ur.), Epistemologija. Vodič u teorije znanja, Zagreb,
2004.;
H.-G. GADAMER, Istina i metoda, Sarajevo, 1978.;
I. KANT, Kritika čistog uma, Zagreb, 1984.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa, po mogućnosti, neposredno prije završetka predavanja.
96
Naziv predmeta
POVIJEST FILOZOFIJE, I.: STARI VIJEK
Kratica
FIL03/1
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna – Propedeutska
Godina
I.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
Dati prikaz antičke filozofije u njenim temeljnim osnovama i time
ukazati na važnost početaka filozofskog promišljanja uopće kao
conditio sine qua non kasnije filozofije.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
Semestar
95470
zimski
1. S obzirom na znanje i razumijevanje definirati i nabrojiti osnovne
pojmove i filozofe tog vremena.
2. Vezano uz prethodnu točku, posebna se pažnja posvećuje grčkim
filozofskim terminima poput (filosofia, logos, kosmos, anthropos, ethos, usia) čime student – stječući uvid u njihovo etimološko značenje – istovremeno biva upoznat s temeljnim filozofijskim nazivljem.
3. S obzirom na usporedbu i razumijevanje, moći će povezati temeljne probleme spekulativne filozofije koji su se javili već u grč. filozofiji, te i danas predstavljaju predmet prijepora u filozofiji: relativizam, skepticizam, nihilizam subjektivizam, itd…
4. S obzirom na zauzimanje vlastitog kritičkog stava dobit će uvid u razlikovanje temeljnih filozofskih smjerova antičke filozofije i njihovo
vrednovanje
5. Vezano uz prethodnu točku odgovorno propitivati i vrjednovati vlastiti (do tada stečeni) svjetonazor.
6. S obzirom na izvorne filozofske fragmente (npr. Heraklit) i tekstove (Aristotelova Nikomahova etika) student biva osposobljen za
ispravno čitanje i razumijevanje istih u njihovom filozofskom kontekstu.
97
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
1
1-6
Čitanje izvornih
tekstova i
rasprava nad
istima
0,5
1-6
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Završni ispit
0,5
1-6
1
1-6
predavanja
Ukupno:
3
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
pohađanja
nastave
Prisutnost
Vlastita
uz vlastito
nastavnikova
(aktivno)
evidencija
zalaganje
zalaganja
studenta (znak
+ i sl.)
Priprema
Ocjena
kratkog
elaborata
elaborata
Priprema za Pismeni i/ili
usmeni ispit usmeni ispit
Bodovi
min max
7
10
7
10
6
10
35
70
55
100
Konzultacije
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student se osposobljava za razumijevanje i prosudbu filozofske misli
i pravaca od samih početaka filozofije do kasnog helenizma. Također
se stječe osposobljenost za čitanje i razumijevanje izvornih tekstova
posebice Platona i Aristotela.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta
Sadržaj
U kolegiju se proučava razvoj zapadne filozofije od njenih početaka
pa sve do kasnog helenizma. Razmatranje započinje tzv. mitološkim
razdobljem u pov. fil, te se posebno stavlja naglasak na prijelaz iz mitološkog u tzv. kozmološko razdoblje, a koje predstavlja početak fil.
racionalnog promišljanja uopće. U tom se – kozmološkom razdoblju –
posebno proučavaju filozofi poput Talesa, Anaksimandra i Anaksimena. Nakon njih, naglasak se stavlja na Heraklita, Parmenida, Atomiste
i Pitagorejce. Nakon kozmološkog razdoblja i s njima vezanih filozofa
proučava se tzv. antropološko razdoblje odnosno predsokratovska
filozofija obilježena sofističkim učenjem. Unutar sofističkog učenja,
posebno se izdvajaju dva paradigmatska primjera: Gorgija i Protagora.
U nastavku na antropološko razdoblje detaljno se proučava vrhunac
antičke filozofije i u okviru toga filozofi Sokrat, Platon i Aristotel. Nakon ovog pregleda kronološki slijedi proučavanje helenističke filozofije s njenim predstavnicima (Stoicizam, Epikureizam) te vezano uz to
filozofija starog Rima i njen grčki kontekst.
98
Obvezna literatura S. PLATZ, Povijest filozofije I: Grčka i rimska filozofija, Ðakovo, 2005.;
D. BARBARIĆ, Hrestomatia filozofije, svezak I, grčka filozofija, Zagreb,
1995.
Preporučena
literatura
W. WINDELBAND, Povijest filozofije, Zagreb, 1990., Tematski broj
časopisa Filozofska istraživanja 27(2007.)4, posvećen Grčkoj filozofiji.
Oblici provođenja
nastave
Izlaganje na način predavanja s mogućnošću rasprave i dijalogiziranja
sa studentima.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra te unutar semestra mogućnost
studentskog očitovanja usmenim ili pismenim putem o kvaliteti izlaganja materije.
99
Naziv predmeta
UVOD U PSIHOLOGIJU
Kratica
FIL02/1
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Josip Bošnjaković
Cilj ili svrha
kolegija
Uvesti sudionike u temeljno poznavanje tema vezanih uz opću psihologiju.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i nabrojiti glavne pravce u povijesti psihologije kao i suvremene pristupe.
2. Definirati epistemološki status Psihologije kao znanosti i metode
istraživanja.
3. Sažeti i objasniti dinamičke i kognitivne procese.
4. Nabrojati i shvatiti procese motivacije, osjećaja, sukoba i prilagođavanja. Prepoznati kako izabirati, analizirati, obraditi, preraditi i
pohranjivati informacije.
5. Opisati, objasniti, prokazati, kontrolirati ljudsko ponašanje.
6. Poboljšati kvalitetu ljudskog života te integrirati sadržaj predmeta
sa svakidašnjim životnim situacijama.
Pohađanje
predavanja
Pismeni rad
Kontinuirana
provjera
znanja
(Kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
100
Ishod
učenja
Nastavna
aktivnost
Semestar
ECTS
Povezanost
ishoda učenja,
nastavnih metoda
i ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-6
0,25
1-6
0,35
1-6
Prisutnost na
nastavi
Izrada
pismenog
rada
Priprema za
pismeni ispit
0,40
1-6
2
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
95469
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
20
30
1 pismeni rad
12
20
Pismeni ispit
15
25
Usmeni ispit
15
25
62
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Sat vremena nakon predavanja u kabinetu br. 8.
Poznavanje osnovnih značajki bitnih pravaca u psihologiji; razumijevanje osnovnih psihologijskih pojmova i psihičkih procesa koji su u
psihologiji najviše istraživani; prepoznavanje općih psihičkih stanja radi
mogućnosti što bolje komunikacije i pomaganju drugima u odgojnom
procesu i u svakodnevnomu životu.
Sadržaj
Čovjek: tjelesna, psihička i duhovna komponenta – međusobno prožimanje; povijest psihologije; psihički procesi; metode istraživanja u
psihologiji; glavni pravci u psihologiji; živčani sustav i aktivnost mozga;
stanja svijesti; osjeti i percepcije; učenje i pamćenje; sjećanje i zaboravljanje; inteligencija; emocije – emocionalna inteligencija; motivacija;
stres i zdravlje; osobnost; razine svijesti; psihički poremećaji; psihoterapija; socijalni odnosi; socijalni procesi, društvo i kultura.
Obvezna literatura S. P. RATHUS, Temelji psihologije, Jastrebarsko, 2001.;
V. ANDRILOVIĆ, M. ČUDINA-OBRADOVIĆ, Osnove opće i razvojne
psihologije, Zagreb, 1994.;
A. FULGOSI, Psihologija ličnosti, Zagreb, 1997.
B. PETZ, Uvod u psihologiju. Psihologija za nepsihologe, Jastrebarsko,
2006.
Preporučena
P. GAMBINI, Introduzione alla psicologia, Volume primo: I processi dinamici, Franco Angeli, Milano, 2004.; P. GAMBINI, Introduzione alla
literatura
psicologia, Volume secondo: I processi cogitivi, Franco Angeli, Milano,
2006.; R. J. GERRIG – P. G. ZIMBARDO, Psychologie, Pearson, München, 2008.; D. GOLEMAN, Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga,
Zagreb, 1997., str. 1.-115.; B. ŠVERKO, Psihologija, Zagreb, 1996.;
W. REBELL, Psychologisches Grundwissen für Theologen, Chr. Kaiser,
München, 1988.; Psihologijski rječnik (ur. B. Petz), Zagreb, 1992.
Oblici provođenja Predavanja uz korištenje tehničkih pomagala, aktivno uključivanje sanastave
mih studenata.
Način provjere
znanja i polaganja Usmeni ispit.
ispita
Jezik poduke
i mogućnosti
Hrvatski jezik (jezik poduke). Talijanski i njemački jezik (mogućnost
praćenja na
praćenja).
drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
Anonimna anketa, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju
izvedbe svakog
položenog ispita.
predmeta i/ili
modula
101
Naziv predmeta
OPĆA CRKVENA POVIJEST: STARI I SREDNJI VIJEK
Kratica
CP01/1
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damjanović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkve u hijerarhijskim i teološkim segmentima, te utjecaj Crkve na formiranje društva
kasne antike i srednjeg vijeka.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje opće povijesti starog i srednjeg vijeka.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati problematike kasne antike vezane uz širenje kršćanstva
na teritoriju Rimskog carstva, imenovati najvažnije povijesne osobe
crkvene i svjetovne povijesti i analizirati tijek događaja prije i nakon
dobivene vjerske slobode.
2. Definirati pojedina krivovjerja nastala u IV. st., objasniti njihov nastanak i razvoj, te analizi krivovjerne doktrine i usporediti ih sa pravovjernom naukom Crkve.
3. Predstaviti događaje u Crkvi i srednjevjekovnoj Europi, staviti u
odnose duhovnu i svjetovnu vlast papinstva i vlast svjetovnih srednjovjekovnih vladara. Sintetizirati problematiku odnosa Crkve i države.
4. Ispravno vrjednovati događaje u povijesti Crkve, razlikovati pozitivne odgovore papinstva u vrtlogu povijesnih događanja srednjeg
vijeka.
5. Promatrati hijerarhijski i teološki razvoj Crkve u vremenskoj stvarnosti imajući na umu teološku datost Crkve, ne gubeći iz vida njenu
božansko-ljudsku narav.
102
ISVU šifra
Semestar
95433
zimski
predavanja
Aktivna
uključenost u
diskusijama
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
1 – 5 Prisutnost na
nastavi
1 – 5 Aktivno
sudjelovanje
Evidencija
10
20
Evaluacija
10
20
1,5
1 – 5 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
30
1,5
1 – 5 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
20
30
60
100
0,5
0,5
4
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje znanja o povijesti Crkve i kršćanstva u periodu starog i
srednjeg vijeka u raznim zemljama. Shvaćanje njenog razvoja, kriza
i obnova, te njene interakcije u društveno-političkim i kulturno-civilizacijskim prilikama.
Sadržaj
Razdoblje starog i novog vijeka obuhvaća postanak, razvoj i život Crkve;
unutarnje ustrojstvo i vanjsku djelatnost Crkve, te njen utjecaj na zbivanja u tada poznatom svijetu. Ujedno se proučava i unutarnje područje
djelovanja Crkve; razvoj znanosti, liturgije i umjetnosti. Stječe se cjelovito poznavanje opstojnosti Crkve i njen teološki razvoj u vremenu
starog i srednjeg vijeka.
Proučava se povijest kao znanost, predmet i metoda, te razdioba crkvene povijesti. Upoznaje se s općim religioznim prilikama u vrijeme
širenja kršćanstva, te razvoj crkvenog ustrojstva u Jeruzalemu i progoni
kršćana u prva tri stoljeća postojanja Crkve. Zatim: Crkva i kršćanstvo
u periodu mira i unutarcrkveni ustroj te teološka pitanja mlade zajednice. Pad zapadnog Rimskog Carstva i uspostava novih država i njihova
kristijanizacija. Opće oznake srednjeg vijeka. Uspon papinstva. Važnost
misionarskog rada na području Europe i arapska osvajanja jugoistočnog
Sredozemlja. Problem ikonoklazma i raskola između Rima i Bizanta.
Pitanje investiture i reforma pape Grgura. Križarski ratovi i srednjovjekovni koncili. Pojava novih oblika redovničkog života. Problem katarsko-dualističkih pokreta i pojava inkvizicije. Razvoj teološke znanosti i
sveučilišta. Problem Avignionskog sužanjstva i Velikog zapadnog Crkvenog raskola, te pitanje koncilijarizma i njegovo rješavanje u Konstanci.
103
Obvezna literatura H. JEDIN, Velika povijest Crkve, sv. I.,II.,III/1-2., Zagreb, 1971.; S. KOVAČIĆ, Kršćanstvo i Crkva u starom i srednjem vijeku, Split, 2004.; H.
JEDIN, Crkveni sabori, Zagreb, 1997.
G. BEDOUELLE, Povijest Crkve, Zagreb, 2004., str. 3.-87.
Preporučena
literatura
B. GOLUŽA, Povijest Crkve, Mostar, 1998.; A. FRANZEN, Pregled
povijesti Crkve, Zagreb, 1970.; J. RILEY-SMITH, Križarski ratovi, Split,
2007.; F. P. RIZZO, La chiesa dei primi secoli: lineamenti storici, Bari,
1999.; N. P. TANNER, The councils of the Church: a short history,
Tokyo, 2003.; A. G. HAMMAN, La vita quotidiana dei primi cristiani,
Milano, 1998.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, multimedijalni materijali. Povremena interaktivna diskusija.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski i engleski.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
104
Naziv predmeta
HEBREJSKI JEZIK
Kratica
SZ01/1
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj kolegija jest omogućiti studentima – u skladu sa predviđenim fondom sati – poznavanje biblijskog hebrejskog jezika.
Preduvjeti za upis
S obzirom da je ovo jedini kolegij hebrejskog jezika, nema posebnih
preduvjeta za upis.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati hebrejsko pismo Biblije među ostalim pismima onoga
prostora i vremena.
2. Čitati i razumjeti odgovarajuću razinu hebrejskog teksta.
3. Pročitani tekst iz točke br. 2 prevesti na hrvatski jezik.
4. Novim senzibilitetom integrirati spoznaje iz ostalih kolegija Staroga
zavjeta.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-4
predavanja
završni ispit
2
1-4
prisutnost na
nastavi
prevođenje
hebrejskog
teksta
Ukupno:
3
95570
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
evidencija
20
40
usmeni ispit
35
60
55
100
Konzultacije
Srijeda 15,00-16,00h, kabinet br. 3, kontakt: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student tijekom jednog semestra može steći tek temeljne spoznaje
hebrejskog biblijskog jezika, važnog za studij Svetoga pisma. Budući
da se Sveto pismo ne može uspješno studirati bez temeljnog poznavanja izvornih jezika na kojima je napisano, svrha ovog predmeta je
omogućiti studentima da usvoje nužno potrebito poznavanje biblijskog hebrejskog jezika.
105
Sadržaj
Hebrejska grafika i fonetika (konzonanti, vokali, spirantizacija i reduplikacija konzonanata, akcenti, pauza), morfologija (član, zamjenice,
imenice, pridjevi, brojevi, jaki glagoli i slabi glagoli) i temeljna sintaktička pitanja. Čitaju se izabrani biblijski odlomci (Post 1,1-2,4; Izl 3,1-15;
20,1-17; Rut 1,1-22; Ps 1-2; Jr 31,31-34).
Obvezna literatura Biblia Hebraica Stuttgartensia (BHS, peto izdanje priređeno brigom
A. Schenker, 1997.)
A. REBIĆ, Slovnica hebrejskoga jezika, KS, Zagreb, 1997.
B. LUJIĆ (priredio), Osnove hebrejskog jezika, Zagreb, 1996.
Preporučena
literatura
T. O. LAMBDIN, Introduction to Biblical Hebrew, London, 1971.
A. SPREAFICO, Guida allo studio dell’ebraico biblico, Roma, 1992.
P. JOÜON, Grammaire de l'hébreu biblique, Rome, Pontificio Istituto
Biblico, Roma, 1996.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usvajanje znanja provjerava se tijekom semestra povremenim testovima, a završni ispit se polaže usmeno.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik. Dostupna je i ostala literatura na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.
106
Naziv predmeta
GREGORIJANSKO PJEVANJE, I.
Kratica
LIT01/1
Vrsta
Predavanje, pjevanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
1 ECTS bod
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Povijesno poznavanje nastanka i razvoja gregorijanskog pjevanja u liturgiji rimsko-latinskog obreda
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati osnovne sastavnice liturgije rimskog obreda.
2. Poznavati osnovna razdoblja u povijesnom razvoju gregorijanskog
pjevanja.
3. Usporediti usku povezanost razvoja gregorijanskog pjevanja i tijeka
crkvene povijesti.
4. Shvatiti zašto je gregorijansko pjevanje vlastito rimskoj liturgiji.
5. Iz pjesmarica koristiti se repertorijem gregorijanskog pjevanja u
liturgiji i katehezi.
Ukupno:
zimski
1-5
prisutnost na
nastavi
aktivno
sudjelovanje
evidencija
20
30
vježba pjevanja
10
10
ponavljanje
usvojenog
gradiva
usmeni ispit s
pjevanjem
30
60
60
100
0,20
1-5
0,50
1-5
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Aktivnost
studenata
0,30
1
95504
Ishod
učenja
predavanja
pjevanje iz
pjesmarice
i slušanje
CD-a
završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
min
max
Konzultacije
Utorkom, u kabinetu 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Upoznavanje s povijesnim razdobljima nastajanja i razvoja gregorijanskog pjevanja kao vlastitog liturgijsko rimskog obreda.
107
Sadržaj
Povijest nastanka i razvoja gregorijanskog korala.
Povijesni periodi: od početaka kršćanstva do 6. stoljeća.
Zasluge pape Grgura Velikog i širenje gregorijanskog korala.
Razdoblje dekadence: od 10. do 19. stoljeća.
Razdoblje obnove: od 1903. do danas.
Obvezna literatura Crkvena glazba. Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; M.
MARTINJAK, Gregorijansko pjevanje, Baština i vrelo rimske liturgije,
Zagreb, 1997.; Gabrijela, s. M. Vlasta TKALEC, Opća teorija gregorijanskog pjevanja, Zagreb, 2002.; KIRIGIN, Konstitucija o svetoj liturgiji
Sacrosanctum Concilium, FTI, Zagreb, 1985.
Preporučena
literatura
Pjevajte Gospodu pjesmu novu. Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb,
2003.;
»Slavimo Boga«, Hrvatski katolički molitvenik: pjesmarica, Frankfurt
am Main, 1982.;
B. BAROFFIO, Musicus et cautor, Zagreb, 2001.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje, pjevanje i slušanje nosača zvuka (CD)
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit i pjevanje.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.
108
Naziv predmeta
OPĆA METODOLOGIJA+PROSEMINAR
Kratica
CP02/1
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno) + Proseminar (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić
Cilj ili svrha
kolegija
Osposobiti studenta da znanstveno misli, studira i piše.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti osnovne postupke koji su potrebni za pisanje seminarskog
ili diplomskog rada od izbora literature, do prenošenja na kartice
sadržaja do gotovog teksta.
2. Znati predstaviti svoje istraživanje, ispravno vrednovati različita
znanstvena mišljenja i iz njih izvući sintezu.
3. Koristiti ispravno pisanje bilješki, postaviti strukturu rada i ravnotežu među pojedinim cjelinama kao i ravnotežu između citiranja i
vlastitog razmišljanja.
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
Izrada
seminarskog
rada
95434
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
7
10
1 seminarski
rad
20
40
0,5
1-3
Seminarski
rad
1
1-3
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokviji)
2
1-3
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
30
Završni ispit
0,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
10
20
57
100
predavanja
Ukupno:
Konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
4
Utorak, 16 sati, kabinet br. 6, uz prethodnu najavu na e-mail:
[email protected]
109
Kompetencije koje
se stječu
Sadržaj
Osposobljenost za pisanje seminarskog i diplomskog rada.
Teoretski dio: Daju se osnovne informacije o biblioteci i arhivu. Prije pisanja seminarskog rada student mora svladati umijeća tehničke
naravi: citirati samostalna i nesamostalna djela, članke iz časopisa i
iz dnevnog tiska, enciklopedija, leksikona i zbornika radova, crkvene i državne dokumente, arhivsku građu, koristiti sistem skraćenica.
Objašnjava se postupak od izbora teme, skupljanje literature, obrada
materijala i konačnog teksta.
Praktični dio: Primjena teoretske spoznaje kroz pisanje seminarskog
rada.
Obvezna literatura J.M. PRELEZZO, J.M. GARCÍA, Invito alla ricerca. Metodologia e tecniche del lavoro scientifico, Las, Roma, 2007.; J. JANSSENS, Note di metodologia. Elenco bibliografico, Nota bibliografica, Stesura del testo, PUG,
Roma, 1989.
Preporučena
literatura
R. FARINA, Metodologia. Avviamento allla tecnica del lavoro scientifico,
LAS, Roma, 1987.; J. KNIEWALD, Metodika znanstvenog rada, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993.; V. SILOBRČIĆ, Kako sastaviti i objaviti znanstveno djelo, Jumena, Zagreb, 1983.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
110
Naziv predmeta
OSNOVE LATINSKOG JEZIKA
Kratica
RPK07/1
ISVU šifra
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s osnovama gramatike latinskog jezika, rimske kulture i
njezinog utjecaja na zapadnu kulturu.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. S razumijevanjem čitati tekstove na latinskom jeziku.
2. Prepoznavati osnovne oblike latinske gramatike.
3. Koristiti se rječnikom i samostalno prevoditi.
Semestar
Završni ispit
Ukupno:
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
Pohađanje
predavanja
i aktivna
uključenost
Povezanost
Kontinuirana
ishoda učenja,
nastavnih metoda i provjera
znanja i
ocjenjivanja
osobnog rada
(kolokvij)
Aktivnost
studenata
zimski
ECTS
Nastavna
aktivnost
95561
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Evidencija
12
25
1
1-3
Osobna
priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
25
50
0,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Pismeni ili
usmeni ispit
13
25
50
100
2
min
max
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30h, kabinet br. 7 uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student biva uveden u elemente latinskog jezika.
111
Sadržaj
Ovaj kolegij upisuju studenti koji ili uopće nisu učili latinski jezik, ili su
ga imali manje od četiri godine; omogućuje studentima da temeljno
upoznaju latinski jezik, poglavito morfologiju, te usvoje određeni fond
riječi.
Obvezna literatura V. GORTAN, O. GORSKI, P. PAUŠ, Elementa Latina, Zagreb, 1991.
Preporučena
literatura
P. KOBAŠ, Fontes Latini, Orašje, 2003.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, gramatičke vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
112
II. SEMESTAR
Naziv predmeta
POVIJEST FILOZOFIJE, II.: SREDNJI VIJEK
Kratica
FIL04/2
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna – Propedeutska
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
Studentima pružiti uvid u sadržaj srednjovjekovne filozofije s njenim
glavnim predstavnicima i smjerovima. Naglasak se posebno stavlja na
kršćansku srednjovjekovnu filozofiju, ne zapostavljajući pri tome niti
druge »filozofije« tog vremena poput židovske.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. S obzirom na znanje i razumijevanje definirati i nabrojiti osnovne
pravce i filozofe tog vremena.
2. S obzirom na temeljne (latinske) termine skolastičke filozofije poput supstantia, esentia, transcendentia itd.. student biva, u filozofskom smislu, osposobljen za vladanjem istima.
3. S kritičkom prosudbom čitati tekstove klasika skolastičke (i patrističke) filozofije poput Aurelia Augustina, Tome Akvinskog, Ivana
Duns Skota itd…
4. Vezano uz prethodnu točku – student biva osposobljen – razlikovati srednjovjekovnu religioznu filozofiju kršćanstva na jednoj te
židovstva na drugoj strani.
5. Kritički se postaviti prema filozofiji koja je bila pretežno spekulativne (metafizičke) naravi u odnosu na druge nadolazeće filozofije
poput humanizma i renesanse.
ISVU šifra
Semestar
95471
ljetni
113
Kontinuira
provjera znanja
(kolokviji)
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Čitanje i
komentiranje
izvornih
tekstova
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
0,5
1-5
0,5
1-5
0,5
0,5
2
1-5
1-5
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
Prisutnost
uz vlastito
aktivno
zalaganje
Metode
procjenjivanja
Evidencija
pohađanja nastave
Vlastita
nastavnikova
evidencija
studentova
zalaganja (znak
+ i sl.)
Ocjena elaborata
Priprema
kratkog
elaborata
Priprema za Pismeni i/ili usmeni
ispit
ispit
Bodovi
min max
7
10
7
10
6
10
35
70
55 100
Konzultacije
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student se osposobljava za razumijevanje i prosudbu filozofske misli
srednjeg vijeka, a to znači, od patristike do kasnog srednjeg vijeka te
suočavanje s izvornim tekstovima posebno kršćanskog klasika Tome
Akvinskog.
Sadržaj
U kolegiju se proučava razvoj zapadne filozofije od patristike do kasnog srednjeg vijeka. Uvodna se predavanja dotiču povijesnog konteksta kao što je prijelaz iz starog u srednji vijek i u njemu povijesna
zbivanja poput pada rimskog carstva. U tom se kontekstu razmatraju
filozofi patristike: Origen, Klement Aleksandrijski, Tertulijan te posebice Aurelije Augustin. Nakon toga slijedi razmatranje filozofa ranog
srednjeg vijeka poput Ivana Škota Eurigene, sv. Bernarda iz Clairvauxa.
Nakon toga kratko se predaje islamska i židovska srednjovjekovna
filozofija, te filozofi poput Avicene, Averoesa, Maimonidesa. U središte razmatranja stavlja se vrhunac srednjovjekovne filozofije i njezinih kršćanskih predstavnika. Pri tome se posebno proučavaju dva
smjera s pripadajućim im filozofima: Aristotelizam (sv. Albert, Toma
Akvinski) i Augustinizam (sv. Bonaventura i sv. Duns Skot). Između
ostalog obrađuju se također i drugi važni filozofi srednjeg vijeka poput
primjerice sv. Anselma i njegov poznati ontološki dokaz za Božju opstojnost. Na samom završetku razmatra se 'večer' srednjeg vijeka te
poznata rasprava o universaliama koja se odvijala između tzv. realista
i nominalista s njihovim predstavnicima – najpoznatiji je među njima
Willim Ockham.
114
Obvezna literatura S. KUŠAR, Hrestomatia filozofije: srednjovjekovna filozofija, sv. II.,
Školska knjiga, Zagreb, 1996. T. AKVINSKI, Izbor iz djela, Naprijed,
Zagreb, 1990.; M. JOSIPOVIĆ, Philosophia perennis, Breza, Zagreb,
2010.
Preporučena
literatura
B. BOŠNJAK, Od Aristotela do renesanse, Filozofska hrestomatija II.,
Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1982.; B. RUSSEL, Mudrost
zapada, Zagreb, 2005., BONAVENTURA, Put duha k bogu, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb, 1974.
Oblici provođenja
nastave
Izlaganje na način predavanja s mogućnošću rasprave i dijalogiziranja
sa studentima.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ili pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra te mogućnost studentskog očitovanja usmenim ili pismenim putem o kvaliteti izlaganja materije unutar
samog semestra.
115
Naziv predmeta
KOZMOLOGIJA
Kratica
FIL05/2
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
3 ECTS bodova
Nastavnik
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s temeljnim principima filozofije prirode i filozofije znanosti.
Preduvjeti za upis
Nema
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Sintetizirati različite problemske aspekte filozofije prirode i filozofije znanosti.
2. Analizirati bitnu strukturu i vlastitosti tjelesnih bića.
3. Staviti u odnos stvarnost i relativnost prostora i vremena.
4. Identificirati granična pitanja religije i znanosti.
Aktivnost
studenata
1
1-4
1
1-4
Završni ispit
1
1-4
Prisutnost na
nastavi
Samostalno
iščitavanje
i studiranje
obvezatne
literature
Neposredna
priprema i
ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
3
predavanja
Osobni rad
(samostalni
studij
literature)
95472
ljetni
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
7
10
Usmeni ispit
20
40
Usmeni ispit
25
50
52
100
Konzultacije
Četvrtkom od 13.00.-14.00. u kabinetu br. 8,
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student stječe osnovna znanja i uvide o filozofskom proučavanju prirode. Stječe se također sposobnost razlikovanja dva temeljna pristupa
prirodi: fizikalni i filozofski.
116
Sadržaj
Na početku kolegija se pokušava odrediti mjesto kozmologije kao filozofske discipline i njeno značenje za tumačenje prirode i prirodnih
znanosti općenito. Kao polazište se postavlja čovjekova uronjenost u
svijet i pogledi na fizički svijet kroz povijest, poput: animističko-antropomorfnog, naravno-racionalnog, mehanicističkog, te se na kraju
razmatra povratak ka humanijoj slici svijeta. Iz antičke se slike svijeta
posebno proučava Aristotelovo poimanje fizičkog bića. Posebna se
pažnja u kolegiju pridaje i proučavanju datosti prostora i vremena kao
dviju temeljnih kategorija fizičkog svijeta te filozofski pogledi na ove
dvije datosti kroz povijest. U okviru ove problematike razmatra se
Kantova i Newtonova slika te »paradigmatski« obrat u proučavanju
prirode, a koji je nastao Einsteinovom teorijom relativnosti. U kolegiju
također biva govora i o biološkom svijetu te njegovom odnosu prema
fizikalnom.
Obvezna literatura ARISTOTEL, Fizika, Zagreb, 1987.;
T. PETKOVIĆ, Uvod u modernu kozmologiju i filozofiju, Šibenik, Zagreb,
2001.;
V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti, Zagreb, 1998.; Tematski
broj časopisa Filozofska istraživanja godište 26 (2006.) 3, posvećen je
Einsteinovoj teoriji relativnosti.
Preporučena
literatura
I. HACKING, Einführung in die Philosophie der Naturwissenscaften,
Stuttgart, 1996.;
T. S. KUHN, Struktura znanstvenih revolucija, Zagreb, 1999. (Posebno
poglavlja: Kriza i nastajanje znanstvenih teorija i Revolucije kao promjene poimanja svijeta).
S. HAWKING, Kratka povijest vremena, Zagreb, 1996.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje uz mogućnost diskusije u obliku dijalogiziranja i pitanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i pismeni.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju svakog semestra te mogućnost studentskog
očitovanja o kvaliteti i jasnoći ispredavane materije.
117
Naziv predmeta
PSIHOLOGIJA RELIGIJE
Kratica
FIL06/2
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Josip Bošnjaković
Cilj ili svrha
kolegija
Uvesti sudionike u narav i značenje religioznih pojava, religioznih stavova osoba, uzimajući u obzir znanstvenu metodologiju osobito psihološku.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Nabrojati glavne autore i definirati osnovne misli tih autora koji su
se bavili psihologijom religije i religioznim pojavama.
2. Definirati pojedine karakteristike epistemološkog statusa Psihologije religije, razvoj religioznog stava u razvojnoj dobi kao i osnovne
suvremene religiozne pojave s psihološkog stajališta.
3. Izdvojiti, shvatiti i razlikovati religiozne stavove osoba, stavljajući ih
u odnos s psihološkim dinamikama osobe.
4. Prepoznati, prosuditi i promatrati svrhovite i nesvrhovite izričaje
religioznosti kako bi se moglo procijeniti i vrjednovati ono religiozno doživljavanje osoba s kojima se bude susretao/ala u svom radu
kao budući odgojitelj/ica, nastavnik/ica, predavač/ica, svećenik, kateheta/istica.
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
1
1-4
Pismeni rad
0,5
1-4
Kontinuirana
provjera
znanja
(Kolokviji)
0,5
1-4
Priprema za
pismeni ispit
Završni ispit
1
1-4
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
3
predavanja
118
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
95473
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na
Evidencija
nastavi
Izrada
pismenog
1 pismeni rad
rada
Bodovi
min max
15
25
12
20
Pismeni ispit
15
25
Usmeni ispit
20
30
62
100
Konzultacije
Sat vremena nakon predavanja u kabinetu br. 8.
Kompetencije
koje se stječu
Student će po završetku kolegija imati osnovni uvid u problematiku
odnosa religiozne i psihološke dimenzije ljudske osobnosti, odnos
psihologije i religije i steći uvid u najvažnije psihološke pristupe problematici psihologije religije.
Student će moći razumjeti formiranje religioznosti od djetinjstva do
zrele dobi i imati uvid u faktore koji utječu na formiranje religioznosti
(emocionalni, sociološki, kognitivni), kao i uvid u motivacijske faktore
u religioznosti.
Student će upoznati osnovne značajke religioznog ponašanja u suvremenom društvu.
Sadržaj
Polazište za istraživanje psihologije religioznosti; odnos znanosti i religije; početci discipline i najvažniji psihološki pristupi religiji: S. Freud,
A. Adler, C. G. Jung, W. James, E. Fromm, G. W. Allport, A. Maslow, V.
E. Frankl, R. Assaggioli; načini iskazivanja religioznosti; utjecaj okoline
na religioznost; emotivne, motivacijske i kognitivne komponente u
religioznosti; religija i briga o samima sebi; novi religijski pokreti i nove
religijske tendencije.
Obvezna
literatura
Š. ŠITO-ĆORIĆ, Psihologija religioznosti, Naklada Slap, Jastrebarsko,
2003.
V. E. FRANKL, Bog kojega nismo svjesni, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 2001.
E. FROMM, Psihoanaliza i religija, V.B.Z., Zagreb, 2000.
A. DOMAZET, Teologija i psihologija: mogućnosti i granice dijaloga, u:
Filozofska istraživanja 27 (2007.) 2, str. 261.-278.
Preporučena
literatura
B. BULAT, Psihološki aspekti religioznog iskustva, u: Iskustvo vjere danas, CUS, Split, 2000., str. 81.-113.
E. FIZZOTTI, Introduzione alla psicologia della religione, FrancoAngeli,
Milano, 2008.
W. JAMES, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990.
M. SZENTMARTONI, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990.
P. C. VITZ, Psihologija kao religija. Kult samoobožavanja, Verbum, Split,
2003.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja uz korištenje tehničkih pomagala, aktivno uključivanje samih studenata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i pismeni ispit.
119
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik (jezik poduke). Talijanski i njemački jezik (mogućnost
praćenja).
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju
položenog ispita.
120
Naziv predmeta
OPĆI UVOD U SVETO PISMO
Kratica
SZ02/2
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
I.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Predstaviti sve bitne sadržaje za ispravan pristup biblijskim tekstovima. Uvod služi kao polazište za sve biblijske kolegije – jer pruža temeljna znanja za ulazak u biblijski svijet.
Preduvjeti za upis
Nema
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uspješno pristupati biblijskim tekstovima.
2. Biti kompetentan tumač povijesnog konteksta u kojem nastaju biblijski spisi.
3. Služiti se osnovnim metodama za tumačenje Biblije.
4. Uspješno identificirati različite književne vrste kojima se služe biblijski autori.
Ukupno:
Ishod
učenja
Izrada
elaborata
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1–4
1,5
1–4
Prisutnost na
nastavi
Osobni rad
1,5
1–4
95571
ljetni
Bodovi
Metode
procjenjivanja
Evidencija
prisutnosti
Ocjena elaborata
15
25
10
20
Priprema i
polaganje
završnog
ispita
Kolokviji,
pismeni i usmeni
ispit
30
55
55
100
4
min max
Konzultacije
Srijedom od 15 – 16 sati u kabinetu br. 3.
E-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje temeljnih pojmova za razumijevanje Svetog pisma i neophodnih znanja za ispravno shvaćanje biblijskoga svijeta.
121
Sadržaj
Proučava se: Što je Biblija? Knjige Biblije; uloga i značenje usmenih
predaja; semitsko porijeklo, obilježja i pozadina Biblije; zemljopisni i
etnografski pregled Bliskog istoka (posebno Palestine); povijest izraelskog naroda; privatni, obiteljski i javni društveni život; gospodarsko,
vjersko i državno ustrojstvo u Izraelu; kronologija nastanka biblijskih
spisa; inspiracija – nadahnutost biblijskih spisa; tekst Biblije: jezici, rukopisi, prijevodi; nastanak kanona; apokrifni spisi, kumranski rukopisi,
Talmud, spisi Josipa Flavija; metode, povijest i rezultati arheoloških
iskapanja u Mezopotamiji, Egiptu i Palestini značajni za biblijsku povijest; tumačenje Biblije: nakana autora, književne vrste, metode tumačenja biblijskih tekstova; Biblija u Hrvata.
Obvezna literatura W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju – spomen objave, Zagreb, 1987.;
C. TOMIĆ, Pristup Bibliji, Zagreb, 1986.; T. SÖDING, Više od knjige.
Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001.; N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije,
Zagreb, 2001.; J. KREMER, Biblija Riječ Božja za sve ljude, Zagreb,
1993.; PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi,
Zagreb, 1995.; A. REBIĆ, Biblijske starine, Zagreb, 1983.; J. B. PRITCHARD, Biblijski atlas, Zagreb, 1990.
Preporučena
literatura
D. i P. ALEXANDER (prir.), Biblijski priručnik, Mala enciklopedija, Zagreb, 1989.; I. BAGARIĆ, Kumranski rukopisi i Novi zavjet, Tomislavgrad, 1986.; J. BURIĆ, Život i običaji Svete zemlje u Isusovo vrijeme,
Split, 1998.; K. DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Zagreb,
2004.; A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997.; J. KOŠ, Alef bet židovstva, Zagreb, 1999.; L. A. SCHÖKEL,
Današnji čovjek pred Biblijom, Zagreb, 1986.; Grupa autora, Biblijski
leksikon, Zagreb, 1972.;
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, seminarski rad, video projekcije i posjet Biblijsko-arheološkom muzeju u Cerniku.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Nakon položenog obvezatnog kolokvija slijedi pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna pismena anketa i statistički pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu.
122
Naziv predmeta
SVJETSKE RELIGIJE
Kratica
FT01/2
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Cilj ili svrha
kolegija
Doc. dr. sc. Davor Vuković
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje kršćanskih/teoloških pojmova, te kompetencije
stečene u kolegiju Uvod u misterij Krista i povijest spasenja.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razumjeti činjenicu religioznosti i religije, te prepoznati osnovne
elemente religije.
2. Nabrojati koje su velike svjetske religije i koje su njihove specifičnosti.
3. Opravdati specifičnost i jedincatost kršćanstva u odnosu prema religijama.
4. Promatrati, uočavati i znati prosuditi u kulturalno-društvenom kontekstu prisutnost religioznog i njegovu vjerodostojnost.
5. Vrjednovati važnost dijaloga s drugim religijama, te se uključiti u
međureligijski dijalog.
Semestar
95488
ljetni
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ECTS
Stjecanje osnovnih znanja o fenomenu religije i religioznosti, temeljno poznavanje velikih svjetskih religija, sposobnost katoličke teološke
prosudbe religija.
Aktivnost
studenata
1
1-5
0,5
1-5
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
na nastavi
Priprema za
kolokvij
1,5
1-5
predavanja
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Bodovi
min max
20 30
Pismeni ili
usmeni ispit
15
30
Usmeni ispit
25
40
60
100
123
Konzultacije
Utorkom od 13 do 14h. Kabinet br. 2.
Uz najavu e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Znanje i poznavanje fenomena religije i religioznosti, velikih svjetskih
religija, njihovih temeljnih svojstvenosti na području nauka, morala,
kulta.
Prepoznavanje važnosti dijaloga s drugim religijama, koje su neizostavni sugovornik katoličke teologije, polazeći od objavljene Riječi i imajući
u vidu vlastitosti i jedincatost kršćanske poruke.
Sposobnost katoličke teološke prosudbe svjetskih religija.
Sadržaj
U prvom se dijelu analizira fenomen religije, religioznosti i primitivnih
oblika religioznosti (totemizma, animizma, fetišizma, magije). Zatim
se ulazi u analizu temeljnih kategorija koje strukturiraju iskustvo homo
religiosusa. To su kategorije svetog i svjetovnog, svetog prostora, svetog vremena, mita, molitve, obreda, kulta, meditacije, hodočašća.
U drugom dijelu, proučava se povijest nastanka, naučavanje, duhovnost, povijesni razvoj, širenje, razgranatost, aktualni ustroj i stanje velikih svjetskih religija kao što su hinduizam, budizam, konfucijanizam,
taoizam, japanske religije, židovstvo i islam. Osim velikih svjetskih religija, proučava se i religioznost modernog i postmodernog doba, te
osnove religioznosti New agea.
Tijekom izlaganja se nastoji ukazati na temeljne sličnosti i razlike između pojedinih religija i kršćanskog (katoličkog) naučavanja..
U trećem dijelu se nastoji, polazeći od katoličkog teološkog nauka,
utemeljenog na biblijsko-patrističkoj tradiciji te dokumentima Crkvenog učiteljstva, ponuditi smjernice za odnos i dijalog sa svjetskim
religijama.
Obvezna literatura MEÐUNARODNO TEOLOŠKO POVJERENSTVO, Kršćanstvo i religije, KS, 1999.
DRUGI VATIKANSKI SABOR, Deklaracija o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama »Nostra aetate«, KS, Zagreb, 1970.
KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Dominus Iesus. Deklaracija o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i Crkve, KS, Zagreb,
2000.
N. DOGAN, U potrazi za Bogom. Kršćanin u postmodernom vremenu,
Biblioteka Diacovensia, Ðakovo, 2003.
Kršćanstvo i religije, zbornik teoloških radova, prir. N. Hohnjec, KS,
Zagreb, 2000.
H. BÜRKE, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb, 2000.
J. RATZINGER, Vjera-istina-tolerancija. Kršćanstvo i svjetske religije, KS,
Zagreb, 2004.
N. BIŽACA, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, 2008.
124
Preporučena
literatura
H. KÜNG, Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994.;
N. DOGAN, Pristup religijskoj problematici na temelju saborskih
smjernica i današnjega razvoja, u: BS 75(2005.)3, str. 875.-903.
Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik, GZH – KS, Zagreb, 1987.
Leksikon temeljnih religijskih pojmova. Židovstvo-Kršćanstvo-Islam, prir.
A.T. Khoury, Prometej, Zagreb, 2005.
P. POUPARD, Religije, Jesenski Turk, Zagreb, 2007.
D. GIRA, S onu stranu tolerancije. Susret religija, Agm, Zagreb, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pisani ili usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon
predavanja ili/i ispita.
125
Naziv predmeta
POVIJEST CRKVE U HRVATA, I.: STARI I SREDNJI VIJEK
Kratica
CP03/2
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damajnović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkve u hijerarhijskim i teološkim segmentima na teritoriju srednjovjekovne Hrvatske.
Utjecaj Crkve na formiranje kulture i pismenosti hrvatskog naroda, te
važnost odnosa Crkve u formiranju srednjovjekovnog hrvatskog društva i Hrvatske kraljevine.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje stanja u Hrvatskoj ranog srednjeg vijeka, te poznavanje povijesti opće Crkve starog i srednjeg vijeka.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati problematike kasne antike vezane uz širenje kršćanstva
na teritoriju današnje Hrvatske, imenovati najvažnije povijesne osobe crkvene i svjetovne povijesti i analizirati tijek događaja prije i
nakon dobivene vjerske slobode.
2. Definirati pojedine teorije pokrštavanja Hrvata.
3. Predstaviti događaje u srednjovjekovnoj hrvatskoj Crkvi, staviti u
odnose duhovnu i svjetovnu vlast papinstva i vlast svjetovnih srednjovjekovnih vladara. Sintetizirati problematiku odnosa Crkve i države.
4. Ispravno vrjednovati događaje u povijesti Crkve, razlikovati pozitivne odgovore Crkve i hrvatskih vladara u povijesnim događajima
srednjeg vijeka.
5. Promatrati hijerarhijski i teološki razvoj Crkve u vremenskoj stvarnosti hrvatskog teritorija starog i srednjeg vijeka.
126
ISVU šifra
Semestar
95435
ljetni
predavanja
i aktivna
uključenost
Sudjelovanje u
interaktivnim
diskusijama
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij 1)
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij 2)
Završni ispit
Ukupno:
0,5
0,5
Ishod
učenja
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
1 – 5 Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
1 – 5 Aktivno
sudjelovanje
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Bodovi
min max
5
10
Evaluacija
5
10
1
1 – 5 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
15
25
1
1 – 5 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
15
25
1
1 – 5 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
20
30
60
100
4
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje poznavanja povijesti kršćanstva i crkvenih prilika u periodu
starog i srednjeg vijeka na područjima današnje Republike Hrvatske, te
utjecaji crkveno – političkih događanja Europe starog i srednjeg vijeka i
njihov odraz na povijesna kretanja na Hrvatskom područjima.
Sadržaj
Proučava se Crkva i kršćanstvo u Hrvata na osnovi utvrđenih i dokumentiranih činjenica. Upoznaje se s bogatstvom vjerskog života i
stvaranjem religioznog mentaliteta hrvatskoga naroda. Kršćanstvo na
područjima današnje Hrvatske u vrijeme rimske vlasti i osnutak prvih
kršćanskih zajednica, utemeljeno na pisanim i arheološkim izvorima.
Kršćanstvo na području Ilirika i Istre od Konstantina Velikog do pada
Zapadnog Rimskog carstava i naseljavanja novopridošlih naroda. Obuhvaćeno je povijesno razdoblje od dolaska i pokrštenja Hrvata i širenja kršćanstva sve do formiranja biskupija na današnjem Hrvatskom
području, te ustrojstva crkvene hijerarhije. Predstavljaju se obilježja
kasnog srednjeg vijeka i društveno-politički utjecaji na razvoj Crkve
u Hrvatskoj. Period pod mađarskom upravom i utjecaj Mađara na
crkvenu organizaciju u sjevernoj Hrvatskoj, te problem Dalmacije i
crkvene jurisdikcije na tim područjima, sve do problema inkvizicije na
području Hrvatske i crkvene organizacije u XVI. st.
Stječe se poznavanje najvažnijih događaja i osoba u crkvenom i političkom životu Hrvatske.
127
Obvezna literatura J. BUTRURAC, A. IVANDA, Povijest katoličke Crkve među Hrvatima,
Zagreb, 1973., str. 15.-131.; F. ŠANJEK, Povijest Hrvata. Srednji vijek,
knjiga I., Zagreb, 2003.; F. ŠANJEK, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Zagreb, 1993.; F. ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. 7.-20. st.,
Zagreb, 1996.; F. ŠANJEK, (ur.), Povijest Hrvata I, Srednji vijek, Zagreb,
2003.; Salonitansko-splitska Crkva u prvom tisućljeću kršćanske povijesti,
Zbornik međunarodnog znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma, u Splitu, 2004., 2008.
Preporučena
literatura
N. KLAIĆ, Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Zagreb, 1990.; N. BUDAK, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb, 1994.; I. GOLDSTEIN, Hrvatski
rani srednji vijek, Zagreb, 1995.; M. VIDOVIĆ, Povijest Crkve u Hrvata,
Split, 1996.; V. KOŠĆAK, Pripadnost istočne obale Jadrana do splitskih
sabora 925.-928., u: Historijski zbornik 33-34(1980.-81.), str. 291.-355.
A. DABINOVIĆ, Kako je Dalmacija pala pod jurisdikciju carigradske
patrijaršije, u: Rad JAZU 239(1930.)178.; J. LUCIĆ, Crkvene prilike
u Hrvatskoj za kneza Branimira (879.-892.), u: Croatica cristiana periodica 10(1986.)17, str. 1.-16.; M. MATIJEVIĆ-SOKOL, Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII., Split, 1990., L. MARGETIĆ,
Branimirov natpis iz 888. i međunarodni položaj Hrvatske, u: Zbornik
Pravnog fakulteta Zagreb 40(1990.), str. 17.-37.; N. KLAIĆ, Izvori za
hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb, 1972. – prijevodi izvornih
pisama pape Ivana VIII Branimiru; Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne,
Radovi simpozija povodom 9 stoljeća spominjanja Bosanske biskupije
(1089.-1989.), Studia Vrhbosnensia 4, Sarajevo, 1991.; Ð. BASLER,
Gnostički elementi u temeljima Crkve bosanske, Srednjovjekovna Bosna
i europska kultura (Zbornik), Zenica, 1973., str. 267.-276.; M. BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum:Identitet i kontinuitet, Mostar, 2002.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, multimedijalni materijali, te povremena interaktivna diskusija.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
128
Naziv predmeta
GREGORIJANSKO PJEVANJE, II.
Kratica
LIT02/2
Vrsta
Predavanje i pjevanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Poznavanje pučkih oblika u gregorijanskom koralu: himan, sekvenza i
trop te osnove gregorijanske notacije, ljestvica i psalmodijskih tonusa.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati nastanak i razvoj najraširenijeg pučkog oblika u gregorijsnskom koralu – HIMNA.
2. Shvaćati važnost himnodije u kršćanskim liturgijskim slavljima, napose u kultu mučenika
3. Uklopiti nastanak sekvenze i tropa u povijesnom razdoblju dekadenze gregorijanskog korala, napose kao izvorišta za nastanak kasnijih pučih oblika na narodnom jeziku.
4. Poznavanje osnova gregorijanske kvadratne notacije, te njezine
važnosti za zapisivanje i čuvanje greg. repertorija u različitim manuskriptualnim varijantama.
5. Uočavanje povezanosti starogrčke i gregorijanske glazbene terminologije kroz sustav ljestvice (modusa) i psalmodijskih napjeva –
tonusa.
6. Vrjednovanje i primjena greg. repertorija u korizmenom i uskrsnom vremenu – praktični dio.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,50
1-6
predavanja
pjevanje iz
pjesmarica
0,50
1-6
završni ispit
1
1-6
prisutnost na
nastavi
aktivno
sudjelovanje
na nastavi
ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
2
95505
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
evidencija
20
30
vježbe pjevanja
10
10
usmeni ispit
pjevanje
30
60
60
100
129
Konzultacije
Utorkom, kabinet 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Upoznavanje s teoretskim i praktičnim, tj. pjevanim dijelovima gregorijanske baštine.
Razumijevanje i služenje kvadratnom notacijom u liturgijskim knjigama.
Sadržaj
Pučki oblici u gregorijanskom koralu: himni, sekvenze (posljednice) i
tropi. Osnovna kvadratna notacija i njezine notne grupacije.
Modusi (ljestvice): tonusi (psalmodijski napjevi).
Upoznavanje s gregorijanskom baštinom u hrvatskim liturgijskim pjesmaricama i liturgijskim izdanjima opatije Solesmes.
Obvezna literatura Crkvena glazba. Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; M.
MARTINJAK, Gregorijansko pjevanje. Baština i vrelo rimske liturgije,
Zagreb, 1997.; Gabrijela, s. M. Vlasta TKALEC, Opća teorija gregorijanskog pjevanja, Zagreb, 2002.; KIRIGIN, Konstitucija o svetoj liturgiji
Sacrosanctum Concilium, FTI, Zagreb, 1985.
Preporučena
literatura
Pjevajte Gospodu pjesmu novu. Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb,
2003.; »Slavimo Boga«, Hrvatski katolički molitvenik: pjesmarica,
Frankfurt am Main, 1982.; B. BAROFFIO, Musicus et cautor, Zagreb,
2001.; Himni rimskog Časoslova, ur. V. ZAGORAC, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje, pjevanje i slušanje nosača zvuka (CD)
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit i pjevanje.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Usmeni osvrt i prosudba studenata nakon ispita.
130
Naziv predmeta
LATINSKI JEZIK
Kratica
RPK09/2
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Savladavanje osnovnih prevoditeljskih vještina antičkih i crkvenih tekstova na latinskom jeziku.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. S razumijevanjem čitati i prevoditi tekstove na latinskom jeziku.
2. Prepoznavati i prevoditi osnovne oblike latinske gramatike i sintakse.
3. Koristiti se osnovnim latinskim antičkim i teološkim terminima i frazama.
Ukupno:
ljetni
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
i osobnog rada
(kolokvij)
Završni ispit
Semestar
95563
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda
Pohađanje
i ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
1
1-3
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Osobna
priprema za
pismeni ispit
0,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min
max
Evidencija.
12
25
Pismeni ispit.
25
50
Pismeni ili
usmeni ispit.
13
25
50
100
2
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30h, kabinet br. 7 uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Kompetencije
koje se stječu
Student, nakon što je uveden u elemente latinskog jezika, sposoban je
bolje razumjeti stručnu terminologiju općenito, te crkvenu i teološku
posebno te jednostavnije teološko štivo na latinskom jeziku.
131
Sadržaj
Ovaj kolegij proširuje stečeno znanje, obrađuje malo podrobnije sintaksu, i bavi se prevođenjem konkretnog latinskog štiva.
Obvezna
literatura
P. BAŠIĆ, Latine discere, Zagreb, 2000.;
II. VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Latinski i hrvatski, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb, 1970.
Preporučena
literatura
P. KOBAŠ, Fontes Latini, Orašje, 2003.;
A. MERK S.J., izd., Novum Testamentum, Graece et latine, Roma, 1957.,
8. izd.; Missale Romanum, Roma, 1970.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
132
III. SEMESTAR
Naziv predmeta
POVIJEST FILOZOFIJE, III.: OD HUMANIZMA DO HEGELA
Kratica
FIL07/3
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
Cilj ili svrha
kolegija
Poznavanje osnovnih filozofskih pravaca i najvažnijih imena u filozofskom razdoblju od humanizma do Hegela.
Preduvjeti za upis
Odslušana predavanja iz kolegija Povijest filozofije: srednji vijek
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Opisati i objasniti tijek razvoja filozofskog mišljenja od humanizma
do Hegela, obrađenog kroz predavanja, samostalni rad i diskusiju
o filozofskim pravcima, teorijama i značajnim imenima nosiocima
povijesnih teorija.
2. Izgraditi adekvatne modele mišljenja u obujmu prepoznavanja,
poznavanja i elaboracije najosnovnijih podataka, formuliranih kroz
značenje filozofske terminologije.
3. Sintetizirati široke lepeze teorijskih pristupa povijesnom kontekstu
razvoja filozofskog mišljenja od humanizma do Hegela te s metamorfozom pojavljivanja različitih pravaca ustanoviti genezu nastanka, između ostalog, i aktualnih složenih problema koji izviru iz
intelektualnog kodeksa društva i konstrukcije društvenih odnosa.
4. Raspravljati o standardnim životnim pitanjima, čija geneza izvire iz
prakse življenja kroz kritičko promišljanje o različitim teorijskim
pristupima rješavanja praktičnih problema i donošenja odluka u pogledu izgradnje progresivne i moralne ličnosti, imajući na umu ideju
čovjeka kao Bogotražitelja.
ISVU šifra
Semestar
95474
zimski
133
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
1
1-4
1
1-4
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
3
predavanja
Osobni rad
(samostalni
studij
literature)
Aktivnost
studenata
Nazočnost na
nastavi
Samostalno
iščitavanje
i studiranje
obvezatne
literature
Neposredna
priprema i
ponavljanje
usvojenog
gradiva
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
7
10
Usmeni ispit
20
40
Usmeni ispit
25
50
52
100
Konzultacije
Četvrtkom od 13.00.-14.00. u kabinetu br. 8,
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Temeljno poznavanje autora, njihova povijesnoga obzora mišljenja,
djela, temeljnih misli te utjecaja.
Sadržaj
Povijesno-filozofska gibanja humanizma i renesanse. Karakteristike
moderne filozofije. Racionalizam općenito. R. Descartes. N. Malebranche. B. Pascal. B. de Spinoza. G. W. Leibnitz. Školski racionalizam.
Empirizam općenito; F. Bacon; Th. Hobbes; J. Locke; G. Berkeley; D.
Hume; Th. Reide; Iluminizam općenito; engleski, francuski i njemački
iluminizam; Klasični njemački idealizam općenito; I. Kant; J. G. Fichte;
F. W. J. Schelling; G. W. F. Hegel.
Obvezna literatura A. BAZALA, Povijest filozofije, I-III, Zagreb, 1906., 1909., 1912.;
B. BOŠNJAK, Povijest filozofije, I-III, Zagreb, 1993.;
W. WINDELBAND, Povijest filozofije, I-II, Zagreb, 1987.
Preporučena
literatura
O. HOFFE, Klassiker der Philosophie, I-II, Munchen, 1981.;
J. E. ERDMANN, Grundriss der Geschichte der Philosophie, 2 sv., Berlin,
1865.-1867.;
N. ABBAGNANO, Storia della Filosofia, Torino, 1974.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusija, pp prezentacije i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni.
134
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa, te briga nastavnika o kvaliteti nastave.
135
Naziv predmeta
ONTOLOGIJA
Kratica
FIL08/3
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
II.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
Dati uvid u filozofijsko razumijevanje konstitucije bićâ te daje univerzalno polazište u pokušaju razumijevanja ideje sveukupne stvarnosti.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Promišljati na specifično filozofski (spekulativni) način, a to znači
vladati s temeljnim pojmovima metafizike (odn. filozofije same) poput: bitka, biti, bića, uzročnosti, kategorijalnosti, itd…
2. Zauzeti vlastiti kritički stav naspram metafizike koja je u svojoj osnovi filozofijska (i legitimna) naspram one koja to nije.
3. Promišljati na analitički način, a to znači na ispravan način razumijevati pojmove i njihove nužne reference tj. odnose u stvarnosti.
4. Razumjeti na ispravan način teološko-dogmatsku problematiku, s
kojom će se kasnije susresti, a poglavito onu koja se tiče prvih kršćanskih vremena i nastanka dogmi o Trojstvu.
136
ISVU šifra
Semestar
95475
zimski
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
1
1-4
0,5
1-4
0,5
1-4
1
1-4
predavanja
Čitanje i
komentiranje
klasičnih i
suvremenih
tekstova
metafizike
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokviji)
Završni ispit
Ukupno:
3
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na
nastavi
Evidencija
pohađanja
nastave
Prisutnost uz
Vlastita
vlastito aktivno nastavnikova
zalaganje
evidencija
(komentiranje, studentova
javljanje i sl.)
zalaganja (znak
+ i sl.
Priprema
Ocjena
kratkog
elaborata
elaborata
Priprema za
ispit
Pismeni i/ili
usmeni ispit
Bodovi
min max
7
10
7
10
6
10
35
70
55
100
Konzultacije
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student ovim kolegijem biva osposobljen za spekulativno promišljane
uopće te poglavito za daljnji teološki studiji te unutar njega za studiji
dogmatske teologije posebno.
Sadržaj
U kolegiju se najprije određuje definicija i objekt ontologije kao filozofske discipline. Nakon toga, u uvodnim se razmatranjima dotiče ontološko iskustvo i metafizika kao temeljni filozofijski pristup te prijelaz
od klasične metafizike do ontologije. U ovom se kontekstu razmatraju
i pitanja poput: životni vidici metafizike, ontološka oznaka govora,
shvaćanje i mogućnosti klasične teorije analogije. Kao centralno pitanje ontologije u predavanju se analizira problem bića i njegovo metafizičko utemeljenje – bitak i bit te vezano uz to i daljnja pitanja konstitucije i strukture bića: supstancija, akcidenti; akt i potencija; struktura
materijalne stvarnosti: hilemorfizam (materija – forma). Samostojnost
bića (suppositum). Transcendentalni vidici bića – transcendentali. S
tim u vezi tu su i pitanja negacije i ideja ništavila (ne-bitka). Drugi dio
kolegija dotiče se problema uzročnost, što sobom uključuje sam pojam uzroka, načela, oznake i razdiobu te razmatranje o konstituciji
duhovnih supstancija i njihova specifično metafizičkog utemeljenja kao
sine qua non (što ujedno uključuje i argument u prilog opravdanja istih)
govora u teologiji uopće.
137
Obvezna literatura Opća metafizika, (prema djelu T. ALVARA, L. CLAVELL, T. MELENDO, Metafisica za uporabu studentima FF DI u Zagrebu priredio Mišić, A.), Zagreb, 1995.; I. ĆURIĆ, Ontologija, (skripta), Ðakovo, 1995.;
TOMA AKVINSKI, De ente et essentia (O biću i biti), u: Toma Akvisnki.
Izabrano djelo, T. VEREŠ, (prir.), Zagreb, 1981., str. 68.-100.
Preporučena
literatura
ARISTOTEL, Metafizika, preveo T. LADAN, Zagreb, 1992.; J. STADLER, Opća metafisika ili ontologija, Sarajevo, 1907., pretisak Zagreb,
2004.; A. BAUER, Ontologija, Zagreb, 1918.
Oblici provođenja
nastave
Izlaganja s mogućnošću pitanja, dodatnih pojašnjenja i rasprava.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa i analiza ispitnih rezultata.
138
Naziv predmeta
ETIKA
Kratica
FIL09/3
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
ISVU šifra
Razina
Srednja
Semestar
95476
Godina
II.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
Dati osnovne uvide s obzirom na područje kojima se bavi filozofska
disciplina Etike.
zimski
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Vladati značenjem etičkih pojmova poput: dobro, zlo, savjest, sloboda, volja, vrijednost itd…
2. Steći uvid u etičke pravce koji su se javili u povijesti te u bitnome
određuju današnju etičku diskusiju.
3. Kritički se odnositi prema raznim etičkim koncepcijama i usmjerenjima te shodno tome zauzeti vlastiti stav.
4. Kroz probleme bioetike, ekoetike, poslovne etike i drugih prepoznati etičku problematiku suvremenog doba.
5. Uvidjeti i prepoznati probleme i termine s kojima će se kasnije susresti u studiju, a tiču se područja moralne teologije.
Ukupno:
Konzultacije
Ishod
učenja
Čitanje i
komentiranje
članaka o
temeljnim
etičkim
problemima
današnjice
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokviji)
Završni ispit
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
1
1-5
0,5
1-5
0,5
1-5
Priprema
kratkog
elaborata
1
1-5
Priprema za
ispit
3
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na
nastavi
Evidencija
pohađanja
nastave
Prisutnost uz
Vlastita
vlastito aktivno nastavnikova
zalaganje
evidencija
(komentiranje, studentova
javljanje i sl.)
zalaganja (znak
+ i sl.
Bodovi
min max
7
10
7
10
Ocjena
elaborata
6
10
Pismeni i/ili
usmeni ispit
35
70
55
100
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
139
Kompetencije koje
se stječu
Osposobljavanje studenta za stjecanje uvida u osnovne pojmove filozofske etike, te analitičku prosudbu kriterija ćudorednog dobra. Student bi nakon odslušanog i položenog kolegija trebao imati također
uvid i u osnovne smjerove i škole filozofske etike.
Sadržaj
Na samom početku se postavlja pitanje o mjestu etike u okviru filozofije. Obrađuje se također podrijetlo i značenje riječi etika i moral.
Nakon toga naglasak se stavlja na razmatranje problema etičkog relativizma te vezano uz to obrađuju se nekognitivističke etičke teorije
i njihovi glavni predstavnici. Posebno mjesto u okviru predavanja zauzima rasprava o kriteriju ćudorednog dobra: tu se u obzir uzimaju
hedonističke, eudajmonističke, altruističke te utilitarne etičke teorije.
U okviru spomenutih etičkih teorija, posebno se proučavaju dvije paradigmatske teorije u povijesti etičke misli: to su Aristotelova kreposna etika i Kantova dužnosna etika – nazvane i poznate još kao aretaička (aristotelovska) i deontološka (kantovska) etika. Ne zaobilaze
se također niti klasici u području etičke misli: od Aristotela, Epikura,
Augustina, preko Tome Akvinskog pa sve do suvremenih etičara poput: Otfrieda Höffea i Hansa Jonnansa. Također u kolegiju se razmatra
subjektivni moralni red odnosno savjest kao vrhovna norma moralnog
djelovanja.
Obvezna literatura J. TALANGA, Uvod u Etiku, Zagreb, 1999.; W. K. FRANKENA, Etika, Zagreb, 1998.; ARISTOTEL, Nikomahova etika, Zagreb, 1988.; I.
KANT, Metafizika ćudoređa, Matica Hrvatska, 1999.
Preporučena
literatura
I. ČEHOK, I. KOPREK, Etika, Zagreb, 1996.; M. CIPRA, Misli o etici,
Zagreb, 1999.; A. MACINTYRE, Za vrlinom, Zagreb, 2002.; I. PRIMORAC, Etika na djelu, Zagreb, 2006.; Tematski brojevi časopisa Fil.
istraživanja god. 24 (2004.)1 i (2004.) 2 s temama: Demokracija i etika
I, i Demokracija i etika II.
Oblici provođenja
nastave
Izlaganje na način predavanja s mogućnošću rasprave i dijalogiziranja
sa studentima.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i pismeni ispit uz elaborate.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra te unutar semestra mogućnost
studentskog očitovanja usmenim ili pismenim putem o kvaliteti samog
izlaganja materije.
140
Naziv predmeta
UVOD I EGZEGEZA STAROG ZAVJETA, I.:
PETOKNJIŽJE I POVIJESNE KNJIGE
Kratica
SZ03/3
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj predmeta je upoznati ambijent u kojem se odvijala povijest Starog
zavjeta, te podatke o nastanku i temeljnoj teološkoj poruci navedenih
spisa od Petoknjižja do povijesnih spisa.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo Starog zavjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Diferencirati Petoknjižje i povijesne spise Starog zavjeta.
2. Razlikovati 4 odnosno 5 autora Pentateuha i povijesnih knjiga.
3. Znati vrijeme nastanka dotičnih spisa.
4. Biti u stanju egzegetirati važne tekstove Pentateuha i povijesnih
knjiga.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Provjera
znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-4
1
1-4
Prisutnost na
nastavi
Priprema za
pismeni ispit
1
1-4
Ponavljanje
gradiva
95572
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
30
Pismeni kolokvij
15
35
Usmeni ispit
25
35
55
100
3
Konzultacije
Ponedjeljkom 14-17h, kabinet 3; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Cilj predmeta je upoznati temeljne uvjete u kojima se odvijala povijest Starog zavjeta, te podatke o nastanku i temeljnoj teološkoj poruci
navedenih spisa.
Sadržaj
Uvod u pojedine knjige Petoknjižja, te ostale povijesne knjige. Egzegeza odabranih tekstova iz pojedinih knjiga kao npr. Post 1-11; Izl 1-3;
Izl 12; Pnz 5,1-21...
141
Obvezna literatura A. REBIĆ, Biblijska prapovijest, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1970.;
A. REBIĆ, Stvaranje svijeta i čovjeka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
1996.;
C. TOMIĆ, Prapovijest spasenja (Post 1-11), Provincijalat franjevaca
konventualaca, Zagreb, 1977.
Preporučena
literatura
J. KREMER, Biblija riječ Božja za sve ljude, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1977.;
C. TOMIĆ, Praoci Izraela (Post 12-50), Provincijalat franjevaca konventualaca, 1978.;
C. TOMIĆ, Izlazak (Izl, Lev, Br), Provincijalat franjevaca konventualaca, 1979.;
A. POPOVIĆ, Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih
tekstova Starog i Novog zavjeta s Dodatkom, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokviji, usmeni/pismeni ispiti.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimne ankete studenata.
142
Naziv predmeta
UVOD I EGZEGEZA NZ, I.:
SINOPTICI I DJELA APOSTOLSKA
Kratica
NZ01/3
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
II.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s osnovnim sadržajima za poznavanje Novoga zavjeta. Uvod u sinoptička evanđelja i Djela apostolska služi za uspješno
čitanje i egzegezu izabranih dijelova evanđelja i Djela.
Preduvjeti za upis
Položen kolegij Opći uvod u Sveto pismo.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Dobro poznavati povijesni kontekst nastanka evanđelja i Djela apostolskih.
2. Poznavati autorstvo, strukturu i glavne teološke sadržaje navedenih
spisa.
3. Uspješno analizirati izabrane dijelove iz evanđelja i Djela.
4. Služiti se glavnim egzegetskim metodama.
Ukupno:
Ishod
učenja
Izrada
elaborata
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1,5
1–4
1,5
1–4
2
1–4
Prisutnost na
nastavi
Osobno
istraživanje
Priprema i
polaganje
ispita
95534
zimski
5
Bodovi
Metode
procjenjivanja
Evidencija
prisutnosti
Ocjena elaborata
20
35
20
30
Pismeni i usmeni
ispit
20
35
60
100
min max
Konzultacije
Srijedom od 15 – 16 sati u kabinetu br. 3.
E-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje temeljnih znanja za razumijevanje sinoptičkih evanđelja i
Djela apostolskih, povijesti egzegeze i najnovijih tumačenja sinoptičkih
tekstova.
Preduvjeti za upis
Položen kolegij Opći uvod u Sveto pismo.
143
Sadržaj
Predmet najprije obrađuje povijesno – religioznu pozadinu grčko –
rimskoga i židovskoga svijeta u vremenu prije i za vrijeme nastajanja
sinoptičkih evanđelja i Djela apostolskih. Potom se u prvom dijelu
obrađuju uvodna pitanja: povijesni okvir, izvori i predaje, tekstualna i povijesna kritika, sinoptičko pitanje, autorstvo, vrijeme i mjesto
nastanka, književni karakter i teološki cilj pojedinoga evanđeliste. U
drugom se dijelu egzegetski obrađuju izabrani tekstovi iz sinoptičkih
evanđelja i Djela apostolskih koji predstavljaju najvažnije i najpoznatije
teme iz prva tri evanđelja i Djela apostolskih.
Obvezna literatura R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.; W. J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 1975.; I. DUGANDŽIĆ, Kako
su nastala evanđelja? Egzegetsko – teološki uvod i tumačenje izabranih
poglavlja, Zagreb, 1999.; D. J. HARRINGTON i dr., Komentar evanđelja i Djela apostolskih, Sarajevo, 1997.; K. KLIESCH, Djela apostolska,
Zagreb, 1993.; R. SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri
evanđelja, Zagreb 1997.; A. WEISER, Središnje teme Novoga zavjeta,
Zagreb, 1981.
Preporučena
literatura
A. COLE, Evanđelje po Marku. Uvod i komentar, Novi Sad, 1984.;
I. DUGANDŽIĆ, Nova pravednost.Poruka Isusova Govora na gori (Mt
5-7), Zagreb – Tomislavgrad, 1991.; R. T. FRANCE, Matej. Uvod i komentar, Novi Sad, 1987.; J. GNILKA, Prvi kršćani. Izvori i početak Crkve,
Zagreb, 2003.; A. DE GROOT, Čudo u Bibliji, Zagreb, 1987.; V. B. JARAK, Smionost Božje nježnosti, Zagreb, 1997.; M. LIMBECK, Markovo
evanđelje, Zagreb, 1999.;
G. LOHFINK, Posljednji dan Isusov, Zagreb, 1984.; L. MORRIS, Evanđelje po Luki. Uvod i komentar, Novi Sad, 1983.; P.-G. MÜLLER, Lukino
evanđelje, Zagreb, 1996.; A. REBIĆ, Blaženstva, Zagreb, 1986.; A. REBIĆ, Isusovo uskrsnuće. Izvješća, vjera, činjenice, Zagreb, 1972.; A. REBIĆ, Očenaš. Molitva Gospodnja, Zagreb, 1973.; C. TOMIĆ, Evanđelja
djetinjstva Isusova, Zagreb, 1971.; C. TOMIĆ, Isus iz Nazareta – Bog
s nama, Zagreb, 1990.; C. TOMIĆ, Isus iz Nazareta – Gospodin slave,
Zagreb, 1992.; C. TOMIĆ, Isus iz Nazareta – Prorok i Krist, Zagreb,
1991.; M. VUGDELIJA, Pastoralni aspekti besjede u prispodobama (Mt
13,1-52), Zagreb, 1985.; M. ZOVKIĆ, Isus u Evanđelju po Luki, VKT,
Sarajevo, 2002.; M. ZOVKIĆ, Isusove paradoksalne izreke, Sarajevo,
Bol, 1994.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i seminarski rad.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Nakon položenog obvezatnog kolokvija slijedi pismeni i usmeni ispit.
144
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna pismena anketa i statistički pokazatelji uspješnosti na
kolokviju i ispitu.
145
Naziv predmeta
OPĆA CRKVENA POVIJEST, II.: NOVA I MODERNA
Kratica
CP04/3
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić
Cilj ili svrha
kolegija
Razumjeti Crkvu u vremenu u kojem je živjela kao i trajnu prisutnost
Božjeg elementa koji je davao vitalnost i snagu Crkvi da izađe iz svih
poteškoća i kriza od protestantske reformacije do različitih ideologija
i totalitarizama 19. i 20 stoljeća.
Preduvjeti za upis
Položen kolegij Opća crkvena povijest, I.: stari i srednji vijek
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti povijesni kontekst razvoja teološke misli i analizirati ulogu
Crkve u zapadno europskoj kulturi kao i utjecaj same kulture i političkih događaja na samu Crkvu.
2. Objektivno vrednovati procese u Crkvi obzirom na teološki razvoj
i procese izvan nje koji su zahtijevali neprestane strukturne crkvene
reforme.
3. Procijeniti odgovor Crkve na pojavu najvažnijih događaja u novom
i modernom razdoblju od protestantizma, prosvjetiteljstva, razvoja
znanosti, do suvremenih misaonih strujanja 19. i 20. stoljeća.
Završni ispit
Ukupno:
Konzultacije
146
Aktivnost
studenata
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
predavanja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Semestar
95436
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
Evidencija
7
10
1,5
1-3
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
35
1,5
1-3
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
35
0,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
10
20
57
100
4
min max
Utorak, 16 sati, kabinet br. 6, uz prethodnu najavu na e-mail:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija sagledavanja cjeline crkvenog, političkog i kulturnog života novog i modernog razdoblja.
Sadržaj
Nova i moderna obuhvaća razdoblje djelovanja Crkve od srednjovjekovnog zalaza, protestantske reformacije u Njemačkoj, Švicarskoj,
Francuskoj i Engleskoj, prosvjetiteljskih ideja, političkih i gospodarskih
revolucija do velikih ratova 20. stoljeća. Posebno se stavlja naglasak na
Tridentskom saboru i njegovim dogmatskim dekretima i reformama
koje su uslijedile u cijeloj Crkvi.
Obvezna literatura
A. FRANZEN, Pregled povijesti Crkve, KS, Zagreb, 2004.; Velika povijest Crkve, prir. H. Jedin, IV. – VI., KS, Zagreb, 1971.; J. KOLARIĆ,
Ekumenska trilogija. Istočni kršćani, pravoslavni, protestanti, Prometej,
Zagreb, 2005.
Preporučena
literatura
Narodi Europe, prir. F. FERNÁNDEZ – ARMESTO, Naklada Zadro,
Zagreb, 1997.; E. ROTERDAMSKI, Pohvala ludosti, Cid-nova, Zagreb,
1999.; H. RAUSCHNING, Razgovori s Hitlerom, Croatia projekt, Zagreb, 1998.;
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
147
Naziv predmeta
OSNOVE GRČKOGA JEZIKA
Kratica
NZ02/3
Vrsta
Predavanja i vježbe (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj kolegija jest upoznati studente (koji nisu učili grčki jezik u srednjoj
školi) s osnovama grčkoga jezika kao preduvjetom za čitanje novozavjetnih tekstova.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznavati i služiti se osnovnim elementima grčke gramatike.
2. Čitati grčke tekstove i prevoditi na grčki jednostavnije rečenice s
hrvatskoga jezika.
3. Bolje razumjeti filozofsku i teološku terminologiju i brojne pojmove
iz drugih područja.
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Sadržaj
148
Ishod
učenja
Pismene
provjere
Priprema i
polaganje
ispita
Ukupno:
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1–3
0,5
1–3
0,5
1–3
Prisutnost na
nastavi
Pisanje
testova
Priprema i
polaganje
ispita
95535
zimski
2
Metode
procjenjivanja
Evidencija
prisutnosti
Pismeni ispit
Pismeni i usmeni
ispit
Bodovi
min max
30 45
15
30
15
25
60
100
Srijedom od 15 – 16 sati u kabinetu br. 3.
E-mail: [email protected]
Studentima je omogućeno upoznavanje osnova grčkoga jezika.
Predmet je namijenjen studentima koji nisu u srednjoj školi učili grčki
jezik. Obrađuju se osnovni elementi grčke gramatike. Praktične vježbe omogućuju usvajanje osnovnog grčkoga rječnika potrebnog za prevođenje jednostavnijih biblijskih tekstova.
Obvezna literatura N. HORAK – WILLIAMS, Grčki jezik Novoga zavjeta, Zagreb, 1991.
Preporučena
literatura
A. MUSIĆ, N. MAJNARIĆ, Gramatika grčkoga jezika, Zagreb, 1980.;
D. SABADOŠ, M. SIRONIĆ, Z. ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica, Zagreb, više izdanja.; Z. DUKAT, Gramatika grčkoga jezika, Zagreb,
1983.; Računalni program bible works 6.0. R. AMERL, Grčko – hrvatski
rječnik Novoga zavjeta, Zagreb, 2000.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, vježbe i redovita pismena provjera znanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna pismena anketa i statistički pokazatelji uspješnosti na ispitu.
149
IV. SEMESTAR
Naziv predmeta:
POVIJEST FILOZOFIJE IV.: SUVREMENA FILOZOFIJA
Kratica
FIL10/4
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
Dati pregled najvažnijih pravaca i filozofa 19. i 20. stoljeća.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. S razumijevanjem čitati i interpretirati tekstove suvremenih filozofa.
2. Suvislo povezati razna područja humanistike u njihov međusobni
odnos: filozofija naspram ostalih znanstvenih disciplina poput teologije, književnosti, psihologije, sociologije budući da su se suvremeni
filozofi (velik dio) bavili književnošću, sociologijom, psihologijom…
3. Samostalno pripremiti i održati predavanje iz područja suvremene
filozofije i njoj srodnih područja.
4. Na ispravan (znanstven) način razlučiti »ozbiljnu« akademsku filozofiju od raznih (privatnih) filozofija i svjetonazora.
150
ISVU šifra
Semestar
95477
ljetni
Evidencija
pohađanja
nastave
Vlastita
nastavnikova
evidencija
studentova
zalaganja (znak
+ i sl.)
Ocjena
elaborata
7
10
7
10
6
10
Pismeni i/ili
usmeni ispit
35
70
55
100
Ishod
učenja
Metode
procjenjivanja
1
1-4
Prisutnost na
nastavi
0,5
1-4
Prisutnost uz
vlastito aktivno
zalaganje
(komentiranje,
javljanje i sl.)
Kontinuirana
0,5
provjera znanja
(kolokviji)
Završni ispit
1
1-4
Priprema
kratkog
elaborata
Priprema za
ispit
predavanja
Čitanje i
komentiranje
članaka
suvremenih
filozofa
Ukupno:
3
1-4
Bodovi
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
min max
Konzultacije
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Razumijevanje različitih filozofskih smjerova od hegelijanske filozofije
na ovamo te osposobljavanje za njihovo kritičko vrednovanje.
Sadržaj
Kolegiji obuhvaća razmatranje filozofije 19. i 20. st. U početku se razmatra posthegelijanska filozofija s njenim ključnim predstavnicima te
se upućuje na razliku između lijevohegelijanske i desnohegelijanske
filozofije. Posebno se stavlja naglasak na lijevohegelijansku filozofiju s
njezinim glavnim predstavnicima poput L. Feuerbacha i K. Marxa, u
svrhu stjecanja uvida u začetke ateizma i s tim u vezi marksističkog
pokreta uopće. U kolegiju se, nadalje, obrađuju i poseban se značaj
daje važnim pravcima suvremene filozofije i njihovim predstavnicima
poput neokantovskog smjera (H. Cohen i E. Cassierer), fenomenološke škole (E. Husserl i M. Scheler), filozofija života (W. Dilthey, H.
Bergson), filozofija egzistencije (M. Heidgegger, J. P. Sartre), neoskolastika (J. Maritain, M. Blondel), personalizam (M. Buber, E. Levinas). U
kolegiju također biva govora i o drugim smjerovima suvremene filozofije poput filozofije jezika, hermeneutike, kritičkog racionalizma te se
posebno u obzir uzima pojam postmoderne.
Obvezna literatura B. BOŠNJAK, Povijest filozofije – svezak III, Zagreb, 1993.; O. ŽUNEC
(ur.), Suvremena filozofija I, Zagreb, 1996.; M. GALOVIĆ (ur.), Suvremena filozofija, II, Školska knjiga, Zagreb, 1996.; N. BERDJAJEV, Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu, Split, 2007.
151
Preporučena
literatura
Filozofski tekstovi iz: M. HEIDEGGER, Kraj filozofije i zadaća mišljenja,
Zagreb, 1996.;
Tematski broj časopisa Filozofska istraživanja god. 20(2004.)4, posvećen Hansu Georgu Gadammeru i filozofskoj hermeneutici.
Oblici provođenja
nastave
Usmeno predavanje uz mogućnost konstruktivne diskusije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra uz mogućnost konkretnog usmenog izjašnjavanja studenata o kvaliteti ispredavane materije.
152
Naziv predmeta
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA
Kratica
FIL11/4
ISVU šifra
Vrsta
Predavanje (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
II.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Mladen Milić
Cilj ili svrha
kolegija
Filozofska interpretacija čovjeka kao bića u svome totalitetu, refleksija
nad čovjekom egzistencijalnim elementima i odnosima s drugotnim.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti važnost filozofskog pristupa čovjeku.
2. Analizirati i spekulirati o suvremenim pitanjima odnosa prema čovjeku.
3. Shvatiti glavne odrednice i egzistencijalne elemente čovjeka kao
bića i njegove osobnosti.
4. Integrirati problematiku filozofske antropologije u cjelokupni filozofski sustav.
5. Postaviti glavna pitanja filozofske antropologije u kontekst interdisciplinarnog odnosa.
Semestar
95478
ljetni
153
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera
znanja i
osobnog
studija
literature
(kolokvij)
Završni ispit
1-5
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Osobna
priprema
za pismenu
ili usmenu
provjeru
Evidencija
i vođena
rasprava.
15
30
Usmena ili
pismena
provjera.
25
40
Samostalno
izlaganje
usvojenog
gradiva
Usmena
provjera.
20
30
60
100
1
2
1-5
1
1-5
4
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
min max
Konzultacije
Ponedjeljkom, 13 – 14 sati, kabinet br. 8, uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Sustavno shvaćanje bogatstva i dinamičnosti konstitucije svakoga ljudskoga bića kao polazišta u (samo)vrednovanju njegova dostojanstva i
mogućnosti.
Sadržaj
Povijesni razvoj naziva i objekt filozofske antropologije. Osobitosti
filozofijskoga pitanja o čovjeku. Poimanje života – mehanicizam, vitalizam; filozofijsko tumačenje i definicija života. Pitanje porijekla života: spontani nastanak (rađanje) ili kreacionizam. Biološka evolucija:
alternativa fiksizma i evolucionizma; evolucionističke teorije, pitanja
i obrazloženje evolucije ljudske vrste. Antropološki vid u poimanju
ljudske spoznaje i volje; shvaćanje egzistencije i slobode; metafizičko
tumačenje odnosa ljudske i apsolutne, božanske slobode. Pitanje tjelesnosti i problem dualizma. Spolnost kao konstitutivno određenje: dualnost ljudskoga bića kao muškarca i žene. Antropologija povijesnosti
i vremenitosti. Intersubjektivnost kao bitno određenje ljudskoga bića.
Čovjek – osoba: povijesni razvoj, terminološka određenja, osnovne
postavke klasičnoga i suvremenoga poimanja osobe. Elementi transcendencije ljudskoga bića: problem materijalizma i pitanje nastajanja
ljudskoga duha, filozofski principi i interpretacija stvaranja ljudske
duše. Pitanje smrti. Čovjek i besmrtnost: poimanje stvarne i osobne besmrtnosti, granice filozofskoga govora. Metafizička refleksija o
uskrsnuću.
154
Obvezna literatura G. HAEFFNER, Filozofska antropologija, Zagreb, 2003.; M. SCHELER,
Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb, Globus, 1996.
Preporučena
literatura
M. BELIĆ, Metafizička antropologija, FTI, Zagreb, 1993.; H. BURGER,
Filozofska antropologija, Zagreb, 1993.; ARISTOTEL, O duši. Nagovor
na filozofiju, Zagreb, 21996.; H. PLESSNER, Condicio humana. Filozofijske rasprave o antropologiji, Zagreb, 1994.; o teoriji evolucije posebno
u: V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti. Studije i članci, Zagreb,
1998., str. 9.-160.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja s mogućnošću pitanja i iznošenja kritičkoga mišljenja studenata; susreti u obliku rasprave nakon pojedinih tematskih cjelina.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
155
Naziv predmeta
UVOD I EGZEGEZA STAROG ZAVJETA II.:
PROROCI I MUDROSNA LITERATURA
Kratica
SZ04/4
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Cilj ili svrha
kolegija
Nakon panoramskog pregleda svake pojedine proročke/mudrosne
knjige egzegeza važnijih teoloških tekstova iz pojedinih proročkih/
mudrosnih knjiga.
Preduvjeti za upis
Poznavanje općeg uvoda u Sveto pismo Starog zavjeta, te poznavanje
Petoknjižja i povijesnih knjiga Starog zavjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Imati pregled fenomena profetizma u Starom zavjetu i ambijentu
Starog zavjeta.
2. Poznavati ranije i kasnije proroke, odnosno velike i male proroke,
te druge vrste biblijskih proroka.
3. Znati općenito o mudrosti i mudrosnim spisima Starog zavjeta.
4. Tumačiti proročke i mudrosne starozavjetne tekstove.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-4
Provjera
znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1
1-4
2
1-4
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
na nastavi
Priprema
za pismene
ispite
Ponavljanje
gradiva
Ukupno:
4
predavanja
95573
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
15
Max
30
Pismeni
kolokviji
20
40
Usmeni ispit
20
30
55
100
Evidencija
Konzultacije
Ponedjeljkom 14-17h, kabinet 3; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječu se egzegetske spoznaje kao važni elementi za starozavjetnu
Biblijsku teologiju.
156
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo Starog zavjeta, te Petnateuha
i povijesnih spisa Starog zavjeta
Sadržaj
Nakon panoramskog pregleda svake pojedine proročke/mudrosne
knjige egzegeza važnijih teoloških tekstova iz pojedinih proročkih/
mudrosnih knjiga.
Obvezna literatura B. LUJIĆ, Starozavjetni proroci II. prerađeno I prošireno izdanje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010.; C. TOMIĆ, Ilijino vrijeme. Knjige: Prva,
druga o kraljevima, Prva, druga Ljetopisa, Amos, Hošea, Provincijalat
franjevaca konventualaca, Zagreb, 1985. A. BAUM, Propovjednik i Pjesma nad pjesmama. G. ZIENER, Pravednost i mudrost. Knjiga mudrosti,
Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.B. LANG, Protiv ludosti. Mudre
izreke.Knjiga Sirahova, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.
Preporučena
literatura
N. HOHNJEC, Umijeće biblijske mudrosti. Egzegetsko-teološki uvod u
knjige i sadržaj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.N. HOHNJEC,
Djela proročka. Likovi i središnje proročke teme, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb, 2001. C. TOMIĆ, Začeci židovstva. Knjige: Ezra i Nehemija,
Drugi i treći Izaija, Hagaj i Zaharija, Malahija i Obadija, Joel i Jona, Job,
Psalmi, Mudre izreke, Pjesma nad pjesmama, Provincijalat franjevaca
konventualaca, Zagreb, 1988.; A. REBIĆ, Amos, prorok socijalne pravde, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokviji, usmeni/pismeni ispiti.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa i analiza ispitnih rezultata.
157
Naziv predmeta
UVOD I EGZEGEZA NZ, II.: IVANOVSKI SPISI
Kratica
NZ03/4
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj je upoznati studente s temeljnim značajkama Ivanove misli kako
bi mogli u teološkom smislu mogli kvalificirano čitati i interpretirati
ivanovske spise.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo i Osnova grčkog jezika.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Samostalno čitati ivanovske spise uočavajući specifičnosti njihovog
teološkog izraza.
2. Jasno razlikovati teologiju ivanovskih spisa od sinoptičkih.
3. Interpretirati teološku poruku pojedinog odlomka ivanovskih spisa.
4. Pomoću stečenih znanja pristupiti sintezi u okviru kolegija Biblijska
teologija NZ.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-3
0,5
1-3
završni ispit
2
1-4
Ukupno:
3
predavanja
pisani elaborat
Aktivnost
studenata
95536
ljetni
Metode
procjenjivanja
prisutnost na evidencija
nastavi
priprema za
pismeni ispit
usmeni ispit
interpretiranje usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
15
20
20
40
20
40
55
100
Konzultacije
Srijeda 15,00-16,00h, kabinet br. 3, kontakt: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke Ivanove misli;
uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju ivanovskih spisa;
samostalno čitanje Ivanova Evanđelja korištenjem stečenih znanja tijekom ovog kolegija te Osnova grčkoga jezika, kao i kritičkih izdanja
Evanđelja po Ivanu.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo i Osnova grčkog jezika.
158
Sadržaj
U uvodnomu dijelu govora o svakom od ivanovskih spisa izlaže se
njihov međusobni odnos kao i odnos prema drugim spisima NZ-a
u njihovom povijesnom i teološkom kontekstu. Potom se obrađuje
pitanje izvora i redakcije pojedinog spisa, njihov literarni karakter i teološke osobitosti. Najviše se vremena posvećuje proučavanju Ivanova
evanđelja. Pri tom se ističu njegove karakteristike kao što su stil i jezik
koji obiluje dualističkim i simboličkim izrazima, te religijsko-povijesna
pozadina (Stari zavjet, židovstvo, gnoza) te niz teoloških specifičnosti
koje ga odlikuju (npr. kristologija, eshatologija). U egzegetskom dijelu
obrađuju se Iv 1-3; 6; 17, te sedam znamenja i sedam Isusovih »Ja
jesam« s alegorijskim predikatom. Iz Knjige Otkrivenja obrađuju se
odabrani dijelovi.
Obvezna literatura R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.;
S. JURIČ, Apokalipsa, Tomislavgrad, 2004.;
D. J. HARRINGTON (i drugi), Komentar evanđelja i Djela apostolskih,
Sarajevo, 1997.;
J. R. W. STOTT, Ivanove poslanice, Uvod i komentar, Novi Sad, 1984.;
F. PORSCH, Ivanovo Evanđelje, Zagreb, 2002.
Preporučena
literatura
J. GNILKA, Teologija Novoga zavjeta, Zagreb, 1999.;
R. SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja, Zagreb,
1997.;
F. PORSCH, Mnogo glasova jedna vjera, Zagreb, 1988.;
A. ŠKRINJAR, Teologija sv. Ivana, Zagreb, 1975.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i egzegeza odabranih dijelova Evanđelja po Ivanu i Knjige
Otkrivenja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij i završni usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.
159
Naziv predmeta
PATROLOGIJA
Kratica
PKN02/4
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
II.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Doc. dr. sc. Drago Tukara
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati početke nastajanja teološke misli i kršćanske literature
Preduvjeti za upis
Položen kolegij Uvod u misterij Krista i povijest spasenja
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati metodologiju stvaranja sistematske teologije.
2. Znati literarnu djelatnost prve Crkve.
3. Prepoznati kontinuirani Božji spasenjski plan spasenja.
4. Učiniti novi pristup evangelizaciji/katehizaciji.
5. Prepoznati stvarnost Crkve.
160
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-5
Prisutnost na
predavanjima
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Seminarski rad 0,5
1-5
Čitanje
tekstova
Crkvenih
Otaca
Dijalogiziranje
1
1-5
0,5
1-5
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1
1-5
1
1-5
Ukupno:
5
95548
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
10
10
Evidencija
učinjenog rada
6
10
Uočavanje
6
sposobnosti
iščitavanja bitnih
teoloških tema
Aktivno
Evidencija
3
sudjelovanje
zainterserianosti i
na aktualizaciji motivacije
važnih i
zadanih tema
Priprema za
Pismeni ispit
10
ispit
10
Priprema
za ispit/
konzultacije
30
Usmeni ispit
20
10
30
55 100
Konzultacije
Utorkom od 14 do 15 sati u kabinetu br. 6.
E-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student stječe uvid u literarnu djelatnost Crkve u prvim stoljećima
poslije Krista. Upoznaje se kontekst nastajanja prve kršćanske literature te njezin utjecaj na društvenu misao. Stječe se jači osjećaj i dublja
povezanost s izvorima kršćanstva.
Sadržaj
U prvom semestru se obrađuju osnovni pojmovi: patristika, patrologija. Daje se povijesni presjek patrologije po razdobljima. Apostolski
Oci, apologeti, aleksandrijska i antiohijska škola, literarna djelatnost
na području Afrike, Istoka i Zapada. Prije svega sadržaj se odnosi na
životopise autora kršćanske literature tadašnjega vremena. I ne samo
to, pojedinačno se predstavlja svako važnije djelo i povremeno čitaju
djela. U prvom razdoblju nije toliko razvijena teološka misao crkvenih
otaca, stoga se sadržaj odnosi na liturgijsko-katehetsku zauzetost prve
Crkve. Obuhvaća razdoblje do 325. godine.
U drugom semestru koje počinje s razdobljem od 325. pa do kraja
patrologije sadržaj se odnosi na sustavniju teološku misao Crkvenih
Otaca. Tu spadaju također životopisi i djelovanje Crkvenih Otaca na
području pisane riječi. Kristologija, i sve što je vezano uz osobu i djelo
Isusa Krista, je područje izučavanja. Nezaobilazni dio su i hereze bilo
kojeg usmjerenja. Misao i djelo Crkvenih Otaca na Istoku i na Zapadu
dolazi do izražaja kroz čitanje tekstova pojedinih dijela, ali uvijek s
naglaskom na kasnije (ne)jedinstvo Kristove Crkve.
Obvezna literatura J. PAVIĆ-T. Z. TENŠEK, Patrologija, Zagreb, 1993.;
T. ŠAGI-BUNIĆ, Povijest kršćanske literature I., Zagreb, 1976.;
Y. IVONIDES, Zvijezde koje ne zalaze, (treće izdanje), Zagreb, 2008.
Preporučena
literatura
Ž. BIŠĆAN, T. Z. TENŠEK, Otačka čitanja u molitvi prve Crkve, Zagreb,
2000.; Djela Crkvenih Otaca.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i interaktivna diskusija.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
161
Naziv predmeta
POVIJEST CRKVE U HRVATA, II: NOVA I MODERNA
Kratica
CP05/4
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić
Cilj ili svrha
kolegija
Uvidjeti koji su događaji doveli do političke razjedinjenosti hrvatskih
zemalja od 15. do 17. stoljeća te nove ideje od početka 18-og stoljeća koje će dovesti do nacionalnog buđenja u 19 stoljeću. Otkriti
značenja crkvenog osamostaljivanja sjeverne hrvatske god. 1852. na
daljnji razvoj nacionalne misli kao i ulogu važnijih crkvenih osoba od
Strossmayera preko Mahnića do Stepinca u političkom, kulturnom i
crkvenom smislu.
Semestar
95437
ljetni
Preduvjeti za upis
Položen kolegij Povijest Crkve u Hrvata, I.: stari i srednji vijek
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti koliku je ulogu u nacionalnom, vjerskom i gospodarskom
smislu imao dolazak Turaka u naše krajeve te analizirati političke
odnose sa susjednim državama (Ugarskom, Turskim carstvom,
Habsburškom Monarhijom, Mletačkom Republikom i Srbijom).
2. Odgovoriti koja je bila uloga Katoličke Crkve ne samo u čuvanju
vjerskog nego i kulturnog i nacionalnog identiteta.
3. Promatrati razvoj crkvenih i društvenih institucija i njihov doprinos
u stvaranju samostalne hrvatske države.
Završni ispit
Ukupno:
162
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokviji)
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokviji)
Aktivnost
studenata
ECTS
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
Evidencija
7
10
1,5
1-3
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
35
1,5
1-3
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
35
0,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
10
20
57
100
4
min max
Konzultacije
Utorak, 16 sati, kabinet br. 6, uza prethodnu najavu na e-mail:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija poznavanja najvažnijih događaja, osoba u crkvenom i političkom životu na hrvatskim prostorima kao i međusobna
povezanost i uvjetovanost s europskim političkim i crkvenim prilikama.
Sadržaj
Dolazak Turaka u naše krajeve, srednjovjekovni crkveni redovi koji su
nestali i koji su se održali te njihovo značenje u kulturnom i crkvenom
smislu, najvažnije bitke i ratovi s Turcima te njihove posljedice, dolazak
pravoslavnog stanovništva i nastanak Grkokatoličke Crkve, najvažnije
osobe u crkvenom, kulturnom i političkom životu (B. Kašić, F. Vrančić,
J. Križanić, P. M. Katančić, P. R. Vitezović, Strossmayer, Stepinac…)
crkvene škole, učilišta i sveučilišta, Hrvati pod Habsburgovcima, ilirski
pokret i jugoslavenska ideja, NDH, Katolička Crkva za vrijeme komunizma.
Obvezna literatura F. ŠANJEK, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, KS, Zagreb, 1993.; M. VIDOVIĆ, Povijest Crkve u Hrvata, Split, 1996.; W. B. TOMLJANOVICH,
Biskup Josip Juraj Strossmayer: Nacionalizam i moderni katolicizam u
Hrvatskoj, HAZU, Zagreb, 2001.; B. KAŠIĆ, Putovanja, Privlačica, Privlaka, 1987.
Preporučena
literatura
E. GAŠIĆ, Kratki povijesni pregled biskupija Bosansko-Ðakovačke i Srijemske, Državni arhiv, Osijek, 2000.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
163
Naziv predmeta
GRČKI BIBLIJSKI JEZIK
Kratica
NZ04/4
Vrsta
Predavanja i vježbe (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj kolegija jest upoznati studente s posebnostima biblijskoga grčkog
jezika na tekstu Markova evanđelja.
Preduvjeti za upis
Položen kolegij Osnove grčkog jezika za one koji su ga morali slušati.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uz pomoć rječnika čitati jednostavnije novozavjetne tekstove na
grčkom jeziku.
2. Uočiti posebnosti novozavjetnoga grčkog jezika.
3. Poznavati osnovni rječnički fond novozavjetnih autora.
Pismene
provjere
Završni ispit
Ukupno:
1
0,5
0,5
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Predavanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1 – 3 Prisutnost na
nastavi
1 – 3 Pisanje
testova
1 – 3 Usvajanje
rječničkoga
fonda
2
95537
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
prisutnosti
Pismeni ispit
30
45
15
30
Pismeni i usmeni
ispit
15
25
60
100
Konzultacije
Srijedom od 15 – 16 sati u kabinetu br. 3.
E-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Predmet upoznaje studente s temeljima grčkoga biblijskoga jezika i
osposobljava ih da uz pomoć rječnika mogu samostalno čitati jednostavnije novozavjetne tekstove na grčkom izvorniku.
Preduvjeti za upis
Poznavanje osnova grčkoga jezika.
Sadržaj
Studenti upoznaju posebnosti grčkoga biblijskoga jezika čitajući Markovo evanđelje. Tijekom čitanja i analize izabranih poglavlja uočavaju
važnost pojedinih oblika i izraza za novozavjetnu egzegezu i teologiju.
164
Obvezna literatura NESTLE-ALAND, Novum Testamentum Graece et Latine, 27. izd.,
Stuttgart, 1994.; R. AMERL, Grčko-hrvatski rječnik Novoga zavjeta, Zagreb, 2000.
Preporučena
literatura
N. HORAK-WILLIAMS, Grčki jezik Novoga zavjeta, Zagreb, 1991.;
Računalni program Bible Works 6.0.; M. ZERWICK, Analysis philologica
Novi Testamenti graeci, Roma, 1966.; M. ZERWICK, M. GROSVENOR,
A Grammatical Analysis of the Greek New Testament, Roma, 1993.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, vježbe i redovita pismena provjera znanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna pismena anketa i statistički pokazatelji uspješnosti na ispitu.
165
V. SEMESTAR
Naziv predmeta
BIBLIJSKA TEOLOGIJA STAROG ZAVJETA
Kratica
SZ05/5
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Cilj ili svrha
kolegija
Sinteza starozavjetnog gradiva koje je do sada obrađivano u starozavjetnim kolegijima. Upoznavanje i usvajanje teološke poruke Starog
zavjeta.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Stari Zavjet, te poznavanje proročkih i
mudrosnih spisa Starog zavjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Kompetentno govoriti o velikim temama Starog zavjeta (Prapovijest, Patrijarsi, Izlazak, Pasha, Sužanjstvo, Eshatologija).
2. Sadržajno povezivati spise Starog zavjeta.
3. Koristiti biblijske tekstove u drugim važnim teološkim disciplinama.
4. Promatrati Povijest spasenja u hodu prema Novom zavjetu kao cilju.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-4
0,5
1-4
1
1-4
Prisutnost i
sudjelovanje
na nastavi
Priprema za
pismeni ispit
Ponavljnaje
gradiva
predavanja
Provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
95574
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
30
Pismeni kolokvij
15
35
Usmeni ispit
25
35
55
100
2
Konzultacije
Ponedjeljkom 14-17h, kabinet 3; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Rekapitulacija i sinteza materije koja je do sada obrađivana u starozavjetnim kolegijima. Pregled Starog zavjeta i kritički pristup.
166
Sadržaj
Definicija Biblijske teologije; Pregled i prikaz nekih biblijskih teologija
prošlog stoljeća; Povijesni pregled Biblijske teologije; Biblijska teologija in fieri.Uvod u semitski način mišljenja. Velike teme Starog zavjeta:
Odnos Boga prema Izraelu i Izraela prema Bogu; stvaranje svijeta; patrijarsi; egipatsko sužanjstvo; Izlazak; Pasha; Savez; Zakon; Babilonsko
sužanjstvo; Drugi Izlazak; Bogoštovlje u Izraelu; Kraljevstvo Božje;
Mesijanizam; Vjera u zagrobni život.
Obvezna literatura A. REBIĆ, Središnje teme Starog zavjeta, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
1996.;
R. E. BROWN i dr. Biblijska teologija Starog i Novog zavjeta, Kršćanska
sadašnjost, Zagreb, 1993.;
X. LEON-DUFOUR, Rječnik biblijske teologije, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb, 1969.
Preporučena
literatura
C. TOMIĆ, Pristup Bibliji, Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1986.;
W. J. HARRINGTON, Uvod u Stari Zavjet, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1977.;
A. GRABNER-HAIDER, Praktični biblijski leksikon, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1997.;
D. ARENHOEVEL, Prapovijest, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1988.;
R. SCHMID, S Bogom na putu. Knjige Izlaska, Levitskog zakonika i Brojeva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokviji, usmeni/pismeni ispiti.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimne ankete studenata.
167
UVOD I EGZEGEZA NZ, III.:
PAVLOVE I OSTALE POSLANICE
Naziv predmeta
Kratica
NZ05/5
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Uvesti studente u temeljne značajke Pavlovih i ostalih poslanica ako
bi mogli u teološkom smislu mogli kvalificirano čitati i interpretirati
pavlovske spise.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo i Osnova grčkog jezika.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Samostalno čitati Pavlove i ostale poslanice uočavajući specifičnosti
njihovog teološkog izraza.
2. Jasno razlikovati teologiju Pavlovih i ostalih poslanica od sinoptičkih
i ivanovskih spisa.
3. Interpetirati teološku poruku pojedinog odlomka Pavlovih i ostalih
poslanica.
4. Pomoću stečenih znanja pristupiti sintezi u okviru kolegija Biblijska
teologija NZ.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-3
predavanja
pisani elaborat
1
1-3
završni ispit
2
1-4
Ukupno:
4
Aktivnost
studenata
95538
ljetni
Metode
procjenjivanja
prisutnost na evidencija
nastavi
priprema za
pismeni ispit
usmeni ispit
interpretiranje usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
15 20
20
40
20
40
55
100
Konzultacije
Srijeda 15,00-16,00h, kabinet br. 3, kontakt: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke Pavlove misli te
najvažnije momente ostalih poslanica; uvid u najnovije znanstvene
metode u tumačenju pavlovskih spisa; čitanje ključnih mjesta iz protopavlovskih i deuteropavlovskih poslanica korištenjem stečenih znanja
tijekom ovog kolegija te Osnova grčkoga jezika.
168
Sadržaj
U uvodnomu dijelu govora o svakoj od pavlovskih i ostalih poslanica
analizira se autorstvo, vrijeme i mjesto nastanka pojedinih poslanica
te njihov književni sastav i generalna teološko-egzegetska problematika. Pri tom se posebna pozornost svraća na odlomke specifične za
pojedinu poslanicu.
Podrobnije se egzegetiraju izabrani odlomci iz Poslanice Rimljanima
(Rim 1-11) jer ova poslanica predstavlja svojevrsni sažetak Pavlove
misli. Pri tom se obrada pojedine teološke teme povezuje s istovrsnom temom u drugim pavlovskim poslanicama kako bi, uvažavajući
raznovrsnost literarnog izričaja, u prvi plan došlo jedinstvo i razvoj
Pavlove teološke misli. Dakle, umjesto da govorimo »Pavao je ovdje
rekao ovo a ondje ono« želimo istaknuti temeljnu strukturu Pavlove
teološke vizije koja svoje različite izričaje nalazi u različitim situacijama
kojim su upućene različite poslanice
Obvezna literatura W. J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 1983.; R. E.
BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.; J. HOLZNER, Pavao.
Njegov život i poslanice, Verbum, Split, 2008.; M. VIDOVIĆ, Pavlovski
spisi, Uvod i osnove tumačenja, Split, 2007.; J. GNILKA, Teologija Novoga zavjeta, Zagreb, 1999.
Preporučena
literatura
I. DUGANDŽIĆ, Bog – sve u svemu, Zagreb, 1996.; F. PORSCH,
Mnogo glasova jedna vjera, Zagreb, 1988.; M. VIDOVIĆ, Od križa do
uskrsnuća. Temeljna poruka Prve poslanice Korinćanima, Zagreb.; M.
ZERWICK, Poslanica Efežanima, Zagreb, 1974.; A. BRUNOT, Sveti
Pavao i njegova poruka, Zagreb, 1995.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i egzegeza odabranih dijelova pojedinih poslanica.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij i završni usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.
169
Naziv predmeta
TEOLOŠKA EPISTEMOLOGIJA
Kratica
FT02/5
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Davor Vuković
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o naravi, uvjetima i mogućnostima teološke spoznaje;
osposobljavanje za kritičko promišljanje odnosa filozofije i teologije;
učiteljstva i teologije, vjere i razuma.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje filozofskih i teoloških pojmova, te kompetencije
koje se stječu iz kolegija Logika i spoznajna teorija.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati specifičnost teologije kao znanosti.
2. Shvatiti narav teološkog znanja i spoznavanja.
3. Definirati osnovne teološke pojmove: istina, metoda, dogma, vjera,
Pismo, Predaja.
4. Staviti u odnos razum i vjeru; filozofiju i teologiju.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-4
0,5
1-4
1
1-4
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Priprema
za pismeni/
usmeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
predavanja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
Konzultacije
170
95489
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
20
30
Pismeni/usmeni
ispit
15
30
Usmeni ispit
25
40
60
100
2
Utorkom od 13 do 14h. Kabinet br. 2. Uz najavu e-mailom:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Sposobnost razumijevanja naravi i posebnosti teološke istine. Poznavanje teologije kao znanosti te njen odnos i dijalog s drugim znanostima, posebice s prirodnim znanostima.
Poznavanje izvora teološke spoznaje; razumijevanje odnosa vjera-razum, Pismo-Predaja, sensus fidei-teologija-Učiteljstvo.
Sadržaj
Kolegij će obraditi sljedeće probleme na polju teološke epistemologije:
Teološki koncept istine, »koncentracija« objavljene istine u osobi Isusa Krista uvjetuje mogućnost »hijerarhije istina« u kršćanskom nauku.
Odnos vjere i razuma; filozofije i teologije. Teološka metoda i načini
spoznaje kršćanske istine.
Teologija kao crkveno i znanstveno sustavno razmišljanje o Objavi i o
vjeri. Odnos između Učiteljstva i teologije: Učiteljstvo kao testimonium fidei i teologija kao auditus/intellectus fidei. Povijesni razvoj i uloga
fundamentalne teologije.
Znanstvenost teologije, odnos teologije i znanosti. Problem odnosa
Pisma i Predaje; narav, norme, struktura kršćanske Predaje. Riječ Božja kao potvrdna i konačna riječ; ograničeni i parcijalni karakter ljudske
spoznaje zahtijeva povijesni razvoj u razumijevanju vjerskih izričaja.
Dogma, njezino značenje za Crkvu, principi tumačenja dogmi. Sensus
fidei i njegova uloga u dogmatskom razvoju; odnos sensus fidei-teologija-Učiteljstvo.Uloga hermeneutike u teologiji.
Pitanje objavljene istine i vjerskih istinâ. Važnost razvoja i interpretacije/hermeneutike vjerskih istinâ i dogmi. Pitanje božanskog nadahnuća
i istinitosti Svetog pisma, te tumačenja i uloge Pisma u Crkvi.
Obvezna literatura W. KERN, F. NIEMANN, Nauka o teološkoj spoznaji, KS, Zagreb, 1994.
IVAN PAVAO II., Fides et ratio. Vjera i razum, KS, Zagreb, 1999.
Teologija u dijalogu s drugim znanostima, zbornik, prir. Pero Aračić, Biblioteka Diacovensia, Ðakovo, 2008.
A. FABRIS, Teologija i filozofija, KS, Zagreb, 2011.
DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dogmatska konstitucija o božanskoj
objavi Dei Verbum, KS, Zagreb, 1970.
Preporučena
literatura
Oblici provođenja
nastave
D. LAMBERT, Znanosti i teologija. Oblici dijaloga, KS, Zagreb, 2003.
V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti, KS, Zagreb, 1998.
G.F. POLI – M. CARDINALI, Komunikacija u teološkoj perspektivi. Promišljanja o komunikativnim aspektima vjere, KS, Zagreb, 2008.
W. KERN-H. POTTMEYER-M. SECKLER, Trattato di gnoseologia teologica, Queriniana, Brescia, 1990.
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
171
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni/usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon
predavanja ili/i ispita.
172
Naziv predmeta
KRŠĆANSKA OBJAVA
Kratica
FT03/5
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Doc. dr. sc. Davor Vuković
Cilj ili svrha
kolegija
Sposobnost razumijevanja naravi i dinamike kršćanske Objave i vjere;
poznavanje procesa prenošenja Božje objave.
Preduvjeti za upis
Kompetencije koje se stječu u kolegiju Uvod u misterij Krista i povijest
spasenja, te osobito u kolegiju Teološka epistemologija.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti i objasniti stvarnost Božje objave i kršćanske vjere.
2. Opravdati posebnost kršćanske objave i vjere (Kristova patnja,
smrt i uskrsnuće).
3. Ukazati na jedincatost Isusa Krista i obrazložiti njegovu ulogu u povijesti spasenja.
4. Staviti u odnos: događaj Objave i njezino prenošenje, Pismo i Predaju, Objavu i vjeru, povijest i spasenje.
95490
Ishod
učenja
zimski
Aktivnost
studenata
1,5
1-4
Pismeni rad –
elaborat
1
1-4
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1
1-4
1,5
1-4
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Izrada
pismenog rada
-elaborata
Priprema
za pismeni/
usmeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
Konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Evidencija
min max
10 20
Elaborat
15
20
Pismeni/usmeni
ispit
15
20
Usmeni ispit
20
40
60
100
5
Utorkom od 13 do 14h. Kabinet br. 2. Uz najavu e-mailom:
[email protected]
173
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje i razumijevanje teološkog pojma objave i događaja Božje
objave kao temeljne pretpostavke za razumijevanje ostalih teoloških
traktata.
Sposobnost opisati povijesna razdoblja Božjega samo-objavljivanja čovjeku, imajući u vidu osobu i djelo Isusa Krista kao punine Božje objave,
te uočiti bitne značajke i posebnosti kršćanske objave.
Razumijevanje dinamike koja se rađa u susretu Boga objavitelja i čovjeka
koji je pozvan vjerovati, odnosno vjerom odgovoriti Bogu.
Sposobnost interpretiranja aktualnog nauka o Objavi u svjetlu teološke
predaje i crkvenih dokumenata.
Osposobljenost za otvorenost, objektivni pristup i dijalog s nekršćanskim religijama, raznim modernim (a)religioznim fenomenima i suvremenim svijetom kao takvim.
Sadržaj
Predmet obrađuje temeljne značajke pojma objave i njegove važnosti
u fundamentalnoj teologiji. Polazište je Bog objavitelj i čovjek primatelj
Božje Objave, pozvan na odgovor vjere. Otvorenost čovjekova duha
prema Bogu. Bog traži čovjeka – čovjek traži Boga. Objavljena istina o
Bogu i o čovjeku.
Cilj je prikazati biblijske periode i svetopisamske temelje Božje Objave.
Božja objava u stvaranju i u Starom zavjetu; kozmička i povijesna Božja
objava.
Božja objava i povijest spasenja se ostvaruje kroz riječi i djela. Vrhunac
Božje objave jest u Isusu Kristu, koji je posrednik i punina čitave Objave.
U središtu Kristovog poslanja jesu patnja, smrt i uskrsnuće kao Božja
konačna objava. Izlaže se Božje samoočitovanje u događaju Isusa Krista,
objavitelja Oca i donositelja Kraljevstva Božjeg.
Isus iz Nazareta kao povijesna osoba. Povijesni značaj Evanđelja. Isus
kao universale concretum. Isusova prisutnost i pojava, riječi i djela, znaci i
čudesa, a osobito smrt i uskrsnuće kao punina Objave (DV 4). ‘Znakovi’
uskrsnog događaja: prazan grob i Isusova ukazanja/uprisutnjenja. Uskrsnuće kao središte kršćanske vjere. Kristološki naslovi: Mesija-Krist, Sin
Božji, Sin Čovječji, Gospodin-Kyrios.
Prenošenje i tumačenje Objave. Značenje i uloga predaje/tradicije. Živa
predaja Crkve. Odnos između Pisma i Predaje.
Kršćanska vjera jest odgovor Bogu objavitelju te predstavlja sastavni dio
događaja Objave.
Razumijevanje Božje objave u povijesti teologije. Uvid u modernističku
krizu i novo shvaćanje kršćanske Objave. I. vatikanski sabor (Dei Filius)
i reakcije Učiteljstva. Posebno se tumači produbljeno shvaćanje kršćanske objave na II. vatikanskom saboru (Dei verbum) i iznose teološki kriteriji za prosuđivanje njezine vjerodostojnosti. Struktura i glavne poruke
konstitucije Dei Verbum.
Cilj je obraditi pitanje sadržaja kršćanske Objave (Pismo, Predaja), njezina prenošenja, tumačenja i svjedočenja u zajednici Crkve (crkveno
učiteljstvo) imajući pritom u vidu sadašnji kontekst dijaloga sa religijama
i suvremenim svijetom.
174
Obvezna literatura J. RATZINGER, Teološki nauk o principima. Elementi fundamentalne teologije, Ex libris, Rijeka, 2010.
W. KNOCH, Bog traži čovjeka. Objava, Pismo, Predaja, KS, Zagreb,
2001.
A. REBIĆ, Isusovo uskrsnuće. Izvješća, vjera, činjenice, KS, Zagreb,
1972.
DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dogmatska konstitucija o božanskoj
objavi »Dei Verbum«, KS, Zagreb, 1970.
A. SCHNEIDER, Putovi Božje objave, FTI, Zagreb, 2008.
J. RATZINGER, Vjera – istina – tolerancija. Kršćanstvo i svjetske religije,
KS, Zagreb, 2004.
T. IVANČIĆ, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Teovizija, Zagreb, 2000.
Preporučena
literatura
A. KRESINA, LJ. RUPČIĆ, A. ŠKRINJAR, Dogmatska konstitucija o božanskoj objavi Dei Verbum, FTI, Zagreb, 1981.
W. KASPER, Bog Isusa Krista. Tajna trojedinog Boga, UPT, Ðakovo,
1994.
W. KASPER, Isus Krist, CuS, Split, 1995.
B FORTE, Na putovima Jednog. Metafizika i teologija, KS, Zagreb.
H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, UPT,
Ðakovo, 2005.
Objava, objave, ukazanja, zbornik, prir. N.A. Ančić i N. Bižaca, CuS,
Split, 2007.
S. PIE-NINOT, La teologia fondamentale, Queriniana, Brescia, 2002.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni/usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon
predavanja ili/i ispita.
175
Naziv predmeta
KRISTOLOGIJA
Kratica
DT01/5
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
III.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s temeljnim vidovima vjere u Isusa Krista u Svetom
pismu, dogmama Crkve i teološkom tradicijom.
Preduvjeti za upis
Opće poznavanje kršćanske vjere i barem jedan kolegij iz teologije
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razumijevati osobu Isusa Krista.
2. Dobiti uvid u sustavnu kristologiju Staroga zavjeta.
3. Protumačiti kristološke dogme prvih stoljeća.
4. Objasniti kristologije antike i srednjovjekovlja.
5. Predstaviti kristologije modernih teologija.
6. Usporediti kršćanstvo spram ostalih religija i drugih svjetonazora.
ECTS
Semestar
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
1-6
predavanja
Završni ispit
3
1-6
Ukupno:
5
Aktivnost
studenata
95448
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Ponavljanje Usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Petkom u 16,00 sati.; kabinet 2; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog predmeta očekuje se da student bude osposobljen
za poznavanje Isusa Krista sa stajališta kršćanske vjere. Boga. Predmet također omogućuje studentu da kristološki tumači sva otajstva
kršćanske vjere.
176
Sadržaj
Uvodni dio: kristologija i današnji govor o Bogu.
Biblijski dio: Isus Krist u Novome zavjetu; biblijsko-teološka analiza
novozavjetne kristologija.
Povijesno-teološki dio: analiza kristoloških promišljanja u povijesti
Crkve i teologije, s posebnim naglaskom na sabore prvoga tisućljeća.
Moderne kristologije: analiza modernih kristoloških promišljanja u katoličkoj, pravoslavnoj i protestantskoj teologiji.
Kristologija u umjetnosti i u dijalogu s drugim religijama: predstavljaju
se različiti umjetnički izričaji Isusa Krista u povije Crkve Također se
pokušava progovoriti o razlici, sličnostima te o mogućem dijalogu između kršćanstva i drugih religija.
Sustavno-teološki prikaz kristologije u kontekstu drugih teoloških
znanosti i cjelokupne kršćanske duhovnosti.
Obvezna literatura C. SCHÖNBORN, Bog posla Sina svoga. Kristologija, KS, Zagreb,
2008.; W. KASPER, Isus Krist, CuS, Split, 1995.; K. RAHNER, Temelji kršćanske vjere, Ex Libris, Zagreb, 2008.; H. U. v. BALTHASAR,
Samo je ljubav vjerodostojna, K. Krešimir, Zagreb, 1999.
Preporučena
literatura
ĆIRIL ALEKSANDRIJSKI, Utjelovljenje Jedinorođenca – Jedan
Krist, Makarska, 2001.
ORIGEN, Počela, Symposion, Split, 1985.
GRGUR NAZIJANSKI, Teološki govori i teološka pisma, Služba
Božja, Split, 2005.
LEON VELIKI, Govori, Služba Božja, Makarska, 1993.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa (pisana ili usmena) nakon održane nastave i ispita.
177
Naziv predmeta
OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA I.
Kratica
MT01/5
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
III.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s temeljnim postavkama katoličkog moralnog bogoslovlja te stjecanje umijeća moralnog vrednovanja u svjetlu kršćanske
vjere.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje filozofske etike, uvoda u Sveto pismo, patrologije i teološke antropologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati i objasniti temeljne postavke katoličkog moralnog nauka.
2. Sažeti i objasniti spoznaju temeljnih etičkih načela u svjetlu naravnog zakona.
3. Identificirati specifičnost katoličkog moralnog nauka u svjetlu kršćanske vjere.
4. Raspraviti i staviti se u odnos s drugim (nekatoličkim) moralnim
sustavima.
5. Shvatiti smisao i značenje ljudske slobode.
6. Staviti u odnos vlastiti vrijednosni sustav s temeljnim postavama
katoličkog moralnog nauka.
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
1,5
1-6
1,5
1-6
Završni ispit
1
1-6
Prisutnost na
predavanjima
Priprema
za pismeni
kolokvij i
osobni rad
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
4
predavanja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Konzultacije
178
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
95518
zimski
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
10
20
Pismeni ispit
30
50
Usmeni ispit
20
30
60
100
Utorkom od 16.00 – 17.00 u kabinetu br.1. Uz prethodnu najavu
e-mailom [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se:
– potreban uvid u povijest i osnovne postavke katoličke moralne teologije na temelju njezinih izvora: razum i Objava i tradicija Crkve;
– sposobnost razumijevanja osnovnih pojmova moralne teologije
te umijeće moralnog vrednovanja u svjetlu katoličkog moralnog
nauka
– umijeće sučeljavanja katoličkog moralnog nauka s drugim antropološkim postavkama i vrijednosnim sustavima.
Sadržaj
– Uvod i povijesni pregled razvoja moralne teologije kao teološke
znanosti (izvori spoznaje, metode i sistematika te odnos prema
drugim znanostima i interdisciplinarnost).
– Specifičnost kršćanskog morala i pitanje naravnog zakona.
– Moralnost ljudske osobe: ljudska sloboda i spoznaja moralnog dobra. Osobito se raspravlja o nakani i motivu kao konstitutivnim
čimbenicima moralnog djelovanja te o odnosu subjektivne i objektivne moralnosti.
Obvezna literatura IVAN PAVAO II., Veritatis splendor, Zagreb, 1998.;
IVAN PAVAO II., Fides et ratio, Zagreb, 1999.
B. HÄRING, Kristov zakon, sv. 1., Zagreb, 1973.;
M. PERKOVIĆ, Temelji teološke etike, Sarajevo, 2000.;
Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994.
Preporučena
literatura
I. FUČEK, Osoba. Savjest, Split, 2003.;
I. FUČEK, Zakon.Vjera, Split, 2004.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni kolokvij tijekom semestra i usmeni ispit na kraju.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
179
VI. SEMESTAR
Naziv predmeta
TEODICEJA
Kratica
FIL12/6
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
Cilj ili svrha
kolegija
Sustavno, razumski pristupati pitanjima o Bogu: njegovom postojanju,
njegovoj naravi i njegovom djelovanju u svijetu.
Preduvjeti za upis
Nema.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uvidjeti vrijednost tradicionalne »školske« teodiceje kojoj je elementarno to da ukazuje i podsjeća na patnju kao posljedicu ljudske
grješne slobode.
2. Objasniti klasične argumente za Božje postojanje i uvažavajući prigovore kritički se osvrnuti na iste, imajući na umu da argumenti jamče
racionalnost govora o Bogu i time ga utemeljuju.
3. Sintetizirati ateističke prigovore usmjerene k tradicionalnoj teodiceji, koja razlikovanjem između Božjeg direktnog »htijenja« i »pripuštanja« ne uspijeva odgovoriti na pitanje: nije li »dobri i svemogući« Bog olako »prepustio« milijune nevinih ljudi na milost i nemilost
krvavog slobodnog »orgijanja« totalitarnih umova i sustava?
4. Ukazati i na ozbiljne probleme ateističkih postavki koje eliminirajući
postupke opravdanja Boga, ozbiljno dovode u pitanje moralnost i
smislenost života općenito.
5. Afirmirati temeljnu smislenost svijeta pa i shvatljivost ljudske patnje
polazeći od umom (i Objavom) zajamčene »razumnosti« Božje, a
time i razumske shvatljivosti i etičnosti njegova djelovanja u svijetu.
6. Posvijestiti sebi da se u oblikovanju odgovora na teodicejska pitanja
susrećemo s nedostatnošću svih teodicejskih pokušaja (pa i same
vjere) gdje se onda opetovano, iznova otvara prostor teolozima i
filozofima da, uvažavajući prijašnje pokušaje, promišljaju o novim,
pluralnim teodicejskim modelima koji će biti primjereni suvremenoj kulturi i njezinoj percepciji problema ljudske patnje.
180
ISVU šifra
95479
Semestar
ljetni
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
1
1-6
1
1-6
Kolokvij
1
1-6
Završni ispit
2
1-6
Nazočnost
na nastavi
Samostalno
iščitavanje
i studiranje
obvezatne
literature
Pismena
provjera
znanja iz
logike
Neposredna
priprema i
ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
5
predavanja
Osobni rad
(samostalni studij
literature)
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Evidencija
7
10
Usmeni i
pismeni ispit
10
20
Pismeni ispit
15
30
Usmeni ispit
20
40
52
100
Konzultacije
Četvrtkom od 13.00.-14.00. u kabinetu br. 8,
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Osposobljenost za sustavno obrazlaganje govora o Bogu te legitimiranje stvarnosti i ljudskog iskustva Apsolutnog, osobito u sintezi odnosa
vjera-razum.
Sadržaj
Nazivlje i određenje filozofijskog govora o Bogu. Područje i iskustvo
religioznoga. Antička filozofija pred pitanjem o Bogu-razlikovanje:
theós-theión, pitanje spoznaje Boga. Odnos vjere i razuma: fideističko
shvaćanje vjere, racionalizam prema vjeri, sinteza »vjera-razum«: povijesni pregled i enciklika Fides et ratio. Razvoj filozofskog shvaćanja
Boga- Augustinova misao, Anselmo i ontološki dokaz, »quinque viae«
Tome Akvinskog. Govor o Bogu i analogija. Pitanje neopozitivističkog
odbacivanja govora o bogu i mogućnosti suvremene analitičke filozofije. Pitanje ateizma. Sinteza: transcendentalni i imanentni Bog: pitanje
i problem interpretacije beskonačnosti i Božje apsolutnosti, vječnosti,
neizmjernosti, svemoći i znanja. Teodiceja »u užem smislu«- o Bogu
pred postojanjem zla i iskustvom patnje.
Obvezna literatura I. DEVČIĆ, Pred Bogom blizim i dalekim, FTI, Zagreb, 1998.; A. KUSIĆ,
Filozofski pristup Bogu, Split, 1980.; N. STANKOVIĆ, Čovjek pred bezuvjetnim, FTI, Zagreb, 2000.; K. WARD, Bog: vodič za zbunjene, Jesenski
i Turk, Zagreb, 2004.
181
Preporučena
literatura
S. KUŠAR, Filozofija o Bogu. Građa i literatura za studij teodiceje, KS,
Zagreb, 2001.; I. DEVČIĆ, Bog i filozofija, KS, Zagreb, 2003.; N. FISCHER, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS, Zagreb, 2001.; W.
KASPER, Bog Isusa Krista, UPT, Ðakovo, 1994.; H. KÜNG, Postoji li
Bog?, Ex libris, Rijeka, 2006.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusija, pp prezentacije i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i pismeni (kolokvij).
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Mišljenje studenata o kvaliteti nastave putem anketa, te briga nastavnika o kvaliteti nastave.
182
Naziv predmeta
CRKVA KRISTOVA
Kratica
FT04/6
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Davor Vuković
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje otajstva Crkve i njezine naravi, povijesnog osnutka Crkve i njezinog razvoja/ustroja.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje događaja kršćanske objave, te kompetencije
koje se stječu u kolegiju Uvod u misterij Krista i povijest spasenja.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti i predstavitii bit i narav Crkve kao ljudsko-božanske zajednice i univerzalnog sakramenta spasenja.
2. Ukazati na vjerodostojnost Katoličke Crkve.
3. Vrjednovati Crkvu u njezinoj jedinstvenosti, ali i pluralnosti karizmi,
službi, zadaća.
4. Staviti u odnos Crkvu i svijet/povijest; Crkvu i Kraljevstvo Božje.
Aktivnost
studenata
1
1-4
1
1-4
1
1-4
1
1-4
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Izrada pismenog
rada -elaborata
Priprema za
pismeni/usmeni
ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
predavanja
Pismeni rad –
elaborat
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
Konzultacije
95491
ljetni
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Evidencija
10
20
Elaborat
15
20
Pismeni/
usmeni ispit
15
20
Usmeni ispit
20
40
60
100
4
Utorkom od 13 do 14h. Kabinet br. 2. Uz najavu e-mailom:
[email protected]
183
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje nastanka i povijesnog razvitka Katoličke crkve, ustroja njezinog unutarnjeg života i služba, te univerzalnog poslanja Crkve kao
spasenjske zajednice.
Sposobnost ispravnog shvaćanja shvaćanja uloge i zadaće vjernika u
crkvenoj zajednici kao i odnos Crkve prema drugim kršćanima, pripadnicima drugih religija te suvremenom svijetu.
Osposobljenost dijaloga s ljudima, kulturama, suvremenim svijetom, u
svjetlu nauka Crkve i o Crkvi.
Sadržaj
Predmet ima za cilj omogućiti razumijevanje misterija Crkve te pojasniti povijesni nastanak i ustanovljenje Crkve koja je djelo Trojstva i
bitno vezana uz osobu, poruku i djelo Isusa Krista.
Povijesno ustanovljenje Crkve kao novog Božjeg naroda. Crkva kao tijelo Kristovo i univerzalni sakrament spasenja. Ona je po svojoj naravi
ljudska i božanska, duhovna i materijalna, vidljiva i nevidljivim stvarnostima obdarena.
Na tragu obnovljenog shvaćanje nauke o Crkvi na II. vatikanskom saboru (Lumen gentium) se izlaže njezino otajstvo, bitne teološke značajke i univerzalno poslanje. Pritom se Crkva razumijeva kao narod
Božji u odnosu prema svima onima koji su na različite načine na nju
usmjereni. Odnos između Crkve i Kraljevstva Božjeg. Struktura i glavne poruke konstitucije Lumen Gentium.
Cilj je zatim protumačiti vidljivo hijerarhijsko ustrojstvo Crkve, karizme i službe u zajednici, osobito pitanje papinog primata i odnosa s
biskupskim kolegijem, te mjesto i zadaće laika u Crkvi i svijetu.
Zaključni osvrt obrađuje dogmatske oznake Crkve, koja je jedna, sveta, katolička i apostolska, te njezin odnos prema suvremenom svijetu.
Obvezna literatura M. ZOVKIĆ, Crkva kao narod Božji. Katolička ekleziologija, KS, Zagreb,
1976T. IVANČIĆ, Crkva. Fundamentalno-teološka ekleziologija, Teovizija, Zagreb, 2004.
DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dogmatska konstitucija o Crkvi »Lumen
gentium«, KS, Zagreb, 1970.
A. SCHNEIDER, Crkva. Otajstvo i znak spasa, FTI, Zagreb, 2008.
I. ANTUNOVIĆ, Otajstvo Kristove Crkve, FTI, Zagreb.
Preporučena
literatura
Oblici provođenja
nastave
184
R. BRAJČIĆ, M. ZOVKIĆ, Dogmatska konstitucija o Crkvi Lumen gentium, FTI, Zagreb, 1. dio: 1977; 2. dio: 1981.
N. A. ANČIĆ, Crkva u društvenim promjenama. Ekleziološka promišljanja, CuS, Split, 2007, str. 5-196; 231-271.
L. MARKEŠIĆ, Crkva Božja. Postanak, povijest, poslanje, Sarajevo, 2005.
M. KEHL, Die Kirche. Eine katholische Ekklesiologie, Echter, Würzburg,
1992.
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ili usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon
predavanja ili/i ispita.
185
Naziv predmeta
OTAJSTVO TROJEDINOGA BOGA
Kratica
DT02/6
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
III.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž
Cilj ili svrha
kolegija
Prikaz vjere u Trojedinoga Boga i razvoja trinitarne teologije u povijesti.
Preduvjeti za upis
Opće poznavanje kršćanske vjere i barem jedan položeni kolegij iz
teologije
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prikazati vjeru u Trojedinoga Boga nevjerujućima.
2. Prepoznati i prikazati biblijsko utemeljenje vjere u Trojstvo.
3. Predstaviti trinitarne dogme.
4. Objasniti trinitarnu teologiju antike i srednjovjekovlja.
5. Predstaviti moderne trinitarne teologije.
6. Usporediti vjeru u Trojstvo s drugim religijama i filozofskim govorom o Bogu.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
1-6
predavanja
Završni ispit
3
1-6
Ukupno:
5
Aktivnost
studenata
95449
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Ponavljanje Usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Petkom u 16,00 sati; kabinet 2; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog predmeta očekuje se da student bude osposobljen
za poznavanje kršćanskoga poimanja Boga kao Trojedinoga Boga. Radi
se o poimanju koje predstavlja temelj i jezgru cjelokupne teologije.
Bez razumijevanja i življenja otajstva Trojedinoga Boga nemoguće je
uopće baviti se teologijom.
186
Sadržaj
Uvodni dio: vjera u Trojedinoga Boga i današnji govor o Bogu
Biblijski dio: prikaz začetaka vjere u Trojstvo u Starome zavjetu te analiza vjere u Trojstvo u Novome zavjetu
Povijesno-teološki dio: analiza trinitarnih promišljanja u povijesti Crkve i teologije, s posebnim naglaskom na Nicejski i Carigradski sabor.
Moderne trinitarne teologije: analiza modernih trinitarnih promišljanja
u katoličkoj, pravoslavnoj i protestantskoj teologiji.
Trojstvo u umjetnosti, društvu i u dijalogu s drugim religijama (židovstvo, islam): predstavljaju se različiti umjetnički izričaji o Trojstvu te se
razmatra o mogućem nadahnuću vjere u Trojedinoga Boga za shvaćanje i ostvarenje istinskoga društva i politike. Također se pokušava
progovoriti o razlici, sličnostima te o mogućem dijalogu između kršćanstva, židovstva i islama.
Sustavno-teološki prikaz otajstva Trojedinoga Boga u kontekstu drugih
teoloških znanosti i cjelokupne kršćanske duhovnosti.
Obvezna literatura AURELIJE AUGUSTIN, Trojstvo, Služba Božja, Split, 2009.
S. KUŠAR, Otajstvo Trojedinoga Boga, KBF, Zagreb, 1994.
W. KASPER, Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinoga Boga, UPT, Ðakovo,
1994.
G. GRESHAKE, Kratki uvod u vjeru u Trojedinoga Boga, KS, Zagreb,
2007.
Preporučena
literatura
F. COURTH, Bog Trojstvene ljubavi, KS, Zagreb, 1999.
BAZILIJE VELIKI, Duh Sveti, Makarska, 1978.
ORIGEN, Počela, Split, 1985.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa (pisana ili usmena) nakon održane nastave i ispita.
187
Naziv predmeta
OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA, II.
Kratica
MT02/6
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
III.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s temeljnim postavkama katoličkog moralnog bogoslovlja te stjecanje umijeća moralnog vrednovanja u svjetlu kršćanske
vjere.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje filozofske etike, uvoda u Sveto pismo, patrologije i teološke antropologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti temeljne postavke katoličkog moralnog nauka,
osobito u svjetlu objektivne (materijalne) i subjektivne (formalne)
moralnosti.
2. Prepoznati i shvatiti važnost i dostojanstvo osobne savjesti.
3. Analizirati i prosuditi način donošenja suda savjesti.
4. Objasniti i integrirati objektivnu i subjektivnu dimenziju moralnosti.
5. Razlikovati i vrednovati objektivnu i subjektivnu dimenziju grijeha.
6. Staviti u odnos vlastiti vrijednosni sustav s temeljnim postavama
katoličkog moralnog Nauka.
Završni ispit
Ukupno:
Konzultacije
188
Ishod
učenja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
ISVU šifra
1,5
1-6
1
1-6
0,5
1-6
3
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na
predavanjima
Priprema
za pismeni
kolokvij i
osobni rad
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
95519
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Evidencija
min max
10 20
Pismeni ispit
20
40
Usmeni ispit
30
40
60
100
Utorkom od 16.00 – 17.00 u kabinetu br. 1. Uz prethodnu najavu
e-mailom [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se:
– sposobnost i umijeće moralnog vrednovanja u svjetlu katoličkog
moralnog nauka o savjesti;
– poznavanje i primjena psiho-pedagoških metoda u moralnom odgoju savjesti;
– sposobnost razlikovanja objektivne (materijalne) i subjektivne
(formalne) moralnosti te poznavanje kriterija za prosudbu osobne
moralne ubrojivosti i odgovornosti;
– razumijevanje uzroka, težine i posljedica ljudskog grijeha.
Sadržaj
– Moralnost ljudske osobe: savjest i moralni čini.
– Biblijsko-antropološko poimanje te razne teorije o savjesti.
– Savjest kao sud i norma djelovanja. Pitanja dvojbene savjesti te
odgoj i prava osobne savjesti.
– Odgovornost i ubrojivost moralnih čina te smisao moralnog zakona i autoriteta.
– Biblijsko i povijesno-teološko razmatranje triju konstitutivnih pojmova moralne teologije: krepost, grijeh i obraćenje.
Obvezna literatura IVAN PAVAO II., Veritatis splendor, Zagreb, 1998.;
M. PERKOVIĆ, Temelji teološke etike, Sarajevo, 2000.;
RAZNI AUTORI, Savjest, u: Bogoslovska smotra 47 (1977.), str. 3.18.,151.-250.; Grijeh i obraćenje, u: Bogoslovska smotra 46 (1976.)
1-2, str. 5.-129.
Preporučena
literatura
I. FUČEK, Osoba. Savjest, Split, 2003.;
I. FUČEK, Grijeh. Obraćenje, Split, 2004.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni kolokvij tijekom semestra i usmeni ispit na kraju.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
189
Naziv predmeta
EKUMENSKA TEOLOGIJA
Kratica
ET01/6
Vrsta
Predavanje (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Antun Japundžić
Cilj ili svrha
kolegija
Kolegij ima za cilj upoznati studenta sa nastankom suvremenog ekumenskog pokreta, katoličkim načelima ekumenizma, motivima i razlozima crkvenih raskola te pokušajima ujedinjenja.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje povijesti Crkve.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati i objasniti razloge i motive nastanka i razvoja suvremenog ekumenskog pokreta.
2. Razumjeti i analizirati pokušaje sjedinjenja kršćana tijekom povijesti.
3. Biti osposobljen procijeniti i vrjednovati suvremeni ekumenski dijalog u kontekstu ekumenskih nastojanja raznih kršćanskih zajednica.
Semestar
Ishod
učenja
1-3
Znanstveni
elaborat
0,5
1-3
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1,5
1-3
Priprema za
pismeni ispit
1,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
Konzultacije
190
Aktivnost
studenata
0,5
predavanja
95462
ljetni
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Izrada
znanstvenog
elaborata
4
Srijedom 14-15 h; kabinet br. 4.;
e-mail: [email protected]
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
10
20
Vrjednovanje
znanstvenog i
metodološkog
aspekta rada
Pismeni ispit
10
20
20
30
Usmeni ispit
20
30
60
100
Kompetencije koje
se stječu
Student biva uveden u povijest ekumenskog gibanja, u teologiju crkvenog jedinstva, i ekumensku teologiju, tako da može pratiti, razumijevati i tumačiti događaj ekumenizma.
Sadržaj
Polazeći od termina oikumene i njegovog značenja kako u antici tako
i kroz povijest pa sve do suvremenog značenja ovoga pojma, obrađuju se osnovna pitanja ekumenskog pokreta; svjetskog vijeća Crkava; važnost i nastanak modernog ekumenskog pokreta te nastojanja
oko jedinstva kršćana. Također se obrađuju motivi i okolnosti koje su
dovele do crkvenih raskola, ali i važni pokušaji i načini ujedinjavanja
kršćana tijekom povijesti. Do izražaja dolaze i stavovi protestanata
i pravoslavaca s obzirom na ekumenizam. Donose se i tumače katolička načela ekumenizma prema II. Vatikanskom saboru, poseban
naglasak se stavlja i na crkvene dokumente, naročito na Dekret »Unitatis redintegratio«.
Obvezna literatura Drugi vatikanski sabor, Dekret »Unitatis redintegratio« o ekumenizmu,
u: Drugi vatikanski sabor, Dokumenti, KS, Zagreb, 1998., str. 205 –
236.
N. IKIĆ, Ekumenske studije i dokumenti. Izbor ekumenskih dokumenata
Katoličke i Pravoslavne Crkve s popratnim komentarima, Vrhbosanska
katolička teologija, Sarajevo, 2003.
L. LIES, Temeljni tečaj ekumenske teologije. Od raskola do pomirenja.
Modeli crkvenog jedinstva, KS, Zagreb, 2011.
R. PERIĆ, M. LACKO, Dekret o ekumenizmu. Dekret o istočnim Crkvama Orientalium Ecclesiarum, FTI, Zagreb, 1987.
J. ZEČEVIĆ, Ekumenska teologija (skripta), Zagreb, 2005.
Preporučena
literatura
J. KOLARIĆ, Ekumenska trilogija. Istočni kršćani, pravoslavni, protestanti, Prometej, Zagreb, 2005.; R. KOTTJE, B. MOELLER, Ekumenska
povijest Crkve 1, Teološki Fakultet »Matija Vlačić Ilirik«, Zagreb, 2007.;
R. KOTTJE, B. MOELLER, Ekumenska povijest Crkve 2, Teološki Fakultet »Matija Vlačić Ilirik«, Zagreb, 2008.; R. KOTTJE, B. MOELLER,
Ekumenska povijest Crkve 3, Teološki Fakultet »Matija Vlačić Ilirik«,
Zagreb, 2008.; P. NEUNER, Teologia ecumenica, Queriniana, Brescia,
2000.; T. VUKŠIĆ, Mi i oni. Siguran identitet pretpostavka susretanja,
Sarajevo, 2000.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i/ili pismeni te pisani rad.
191
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
192
VII. SEMESTAR
Naziv predmeta
BIBLIJSKA TEOLOGIJA NOVOGA ZAVJETA
Kratica
NZ06/7
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Kompetencije koje
se stječu
Studentu se omogućuje da dobije pregled poruke svih novozavjetnih
spisa i da kritički vrjednuje cjelokupnu poruku Novoga zavjeta u odnosu prema konkretnom životu nekad i danas.
Preduvjeti za upis
Položeni novozavjetni predmeti
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prikazati najvažnijih novozavjetnih biblijskih tema
2. Definirati različite pristupe novozavjetnih teologa u tumačenju Isusove poruke
3. Imati uvida u različite biblijske teologije u novozavjetnim spisima
4. Razlikovati pojedine novozavjetne autore i njihovu misao
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
Provjera
znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1
1-4
1
1-4
Ukupno:
3
predavanja
Sadržaj
95499
zimski
Aktivnost
studenata
Bodovi
Metode
procjenjivanja min Max
Nazočnost i evidencija
(inter)aktivno
sudjelovanje
Priprema za Pismeni
pismeni ispit kolokvij
Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit
15
30
15
35
25
35
55 100
Biblijska teologija Novoga zavjeta predstavlja svojevrstan vrhunac proučavanja cjeline novozavjetnog kanona. Ona se po svojoj metodi, značajkama i objektu razlikuje od ostalih novozavjetnih disciplina. Nakon
analize tih uvodnih postavki daje se prikaz novozavjetnog istraživanja
koje je dovelo do današnjih spoznaja. U drugom se dijelu obrađuju teologije pojedinih autora i spisa na primjeru velikih novozavjetnih tema:
kristologije, antropologije, soteriologije, ekleziologije, eshatologije.
193
Obvezna literatura J. GNILKA, Teologija Novoga zavjeta, Zagreb 1999.; I. DUGANDŽIĆ,
Biblijska teologija Novoga zavjeta, Zagreb, 2004.; F. PORSCH, Mnogo glasova jedna vjera. Teologija Novoga zavjeta, Zagreb, 1988.; R. E.
BROWN i dr., Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta, Zagreb,
1980.; X. LEON-DUFOUR, i dr., Rječnik biblijske teologije, Zagreb,
1969.; A. WEISER, Središnje teme Novoga zavjeta, Zagreb, 1981.
Preporučena
literatura
A. COLE, Evanđelje po Marku. Uvod i komentar, Novi Sad, 1984.;
I. DUGANDŽIĆ, Nova pravednost. Poruka Isusova Govora na gori (Mt
5-7), Zagreb – Tomislavgrad, 1991.; R. T. FRANCE, Matej. Uvod i komentar, Novi Sad, 1987.; J. GNILKA, Prvi kršćani. Izvori i početak Crkve,
Zagreb, 2003.; A. DE GROOT, Čudo u Bibliji, Zagreb, 1987.; V. B. JARAK, Smionost Božje nježnosti, Zagreb, 1997.; M. LIMBECK, Markovo
evanđelje, Zagreb, 1999.;
G. LOHFINK, Posljednji dan Isusov, Zagreb, 1984.; L. MORRIS, Evanđelje po Luki. Uvod i komentar, Novi Sad, 1983.; P.-G. MÜLLER, Lukino
evanđelje, Zagreb, 1996.; A. REBIĆ, Blaženstva, Zagreb, 1986.; Isti:
Isusovo uskrsnuće. Izvješća, vjera, činjenice, Zagreb, 1972.; Isti: Očenaš.
Molitva Gospodnja, Zagreb, 1973.; C. TOMIĆ, Evanđelja djetinjstva Isusova, Zagreb, 1971.; Isti: Isus iz Nazareta – Bog s nama, Zagreb, 1990.;
Isti: Isus iz Nazareta – Gospodin slave, Zagreb, 1992.; Isti: Isus iz Nazareta – Prorok i Krist, Zagreb, 1991.; M. VUGDELIJA, Pastoralni aspekti
besjede u prispodobama (Mt 13,1-52), Zagreb, 1985.; M. ZOVKIĆ, Isus
u Evanđelju po Luki, VKT, Sarajevo, 2002.; Isti: Isusove paradoksalne
izreke, Sarajevo-Bol, 1994.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i samostalni rad
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna pismena anketa i statistički pokazatelji uspješnosti na ispitu
194
Naziv predmeta
TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA, I.*
Kratica
DT03/7
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
IV.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Boris Vulić
Cilj ili svrha
kolegija
Sustavno predstavljanje teološkog govora o čovjeku, ljudskoj zajednici
i stvorenome svijetu u svjetlu Božje objave.
Preduvjeti za upis
Kompetencije stečene u predmetima Filozofska antropologija, Kristologija i Otajstvo Trojedinoga Boga.
Ishodi učenja
ISVU šifra
Semestar
95450
zimski
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati temeljne pojmove teološke antropologije.
2. Protumačiti Božju objavu o čovjeku.
3. Sintetizirati vjeru i nauk Crkve o Božjoj viziji čovjeka.
4. Prosuditi sadržaje drugih antropologija.
5. Koristiti teološku antropologiju u svojoj budućoj crkvenoj službi.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda
Pohađanje
i ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
1
1-5
Kolokvij 1
1
1-5
Kolokvij 2
1
1-5
Završni ispit
1
1-5
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje na
nastavi
Proučavanje
obvezne
literature kroz
samostalni rad
Proučavanje
obvezne
literature kroz
samostalni rad
Proučavanje
obveznih članaka
kroz samostalni
rad i ponavljanje
gradiva
Ukupno:
4
predavanja
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min
max
Evidencija
10
20
Pismeni ispit
10
20
Pismeni ispit
10
20
Usmeni ispit
30
40
60
100
195
Konzultacije
Srijedom poslije predavanja, kabinet br. 2, uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije
koje se stječu
Stječe se biblijsko-teološko znanje te poznavanje crkvenih dokumenata
za sustavno razumijevanje i daljnje promišljanje Božje vizije i katoličke
interpretacije čovjeka, posebno njegove stvorenosti i spašenosti u Kristu te sposobnost za primjenu usvojenog znanja u pastoralnoj praksi,
teološkim istraživanjima i ekumenskim gibanjima.
Sadržaj
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
Opći uvod u teološku antropologiju.
Povijesni presjek teološko-dogmatskog govora o čovjeku.
Teologija stvaranja – čovjek i svijet kao Božja stvorenja.
Čovjek slika Božja – odnos kristologije/spasenja i antropologije/
stvaranja.
Pitanje nadnaravi – Božji poziv na sudjelovanje u božanskom životu.
Čovjek grešnik: izvorno rajsko stanje i izvorni grijeh.
Sinovi u Sinu – čovjek u milosti Kristovoj: primat milosti, novo
stvaranje i otkupljenje.
Anđeli i đavoli.
Perspektive teološke antropologije.
Obvezna
literatura
L. NEMET, Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003.
I. GOLUB, Milost. S predavanja, KS, Zagreb, 1997.
J. RATZINGER, U početku stvori Bog. Promišljanja o stvaranju i grijehu,
Verbum, Split, 2008.
J. RATZINGER, Dogma i navještaj, KS, Zagreb, 2011., 142.-230.
Preporučena
literatura
A. SCOLA, G. MARENGO, J. PRADES LOPEZ, Čovjek kao osoba.
Teološka antropologija, KS, Zagreb, 2003.
F. COURTH, Kršćanska antropologija. Bog – čovjek – svijet, UPT,
Ðakovo, 1998.
K. RAHNER, Vječno značenje Isusova čovještva za naš odnos prema
Bogu, u: ISTI, Teološki spisi. Izbor, FTI, Zagreb, 2008., 130.-143.
J. RATZINGER, Kršćansko bratstvo, KS, Zagreb, 2008.
A. MATELJAN, Obdareni ljubavlju. Uvod u teologiju milosti, Crkva u svijetu, Split, 2006.
A. TAMARUT, Stvoren za ljubav. Kršćanski pogled na čovjeka, Glas Koncila, Zagreb, 2005.
I. KEŠINA, Stvaranje evolucijom, CuS, Split, 2012.
S. MORANDINI, Teologija i fizika, KS, Zagreb, 2012.
S. MORANDINI, Teologija i ekologija, KS, Zagreb, 2013.
* Tijekom predavanja studenti će biti upoznati s drugom korisnom literaturom.
196
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prezentacije, diskusije o izabranim temama i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Dva pismena kolokvija i završni usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
197
Naziv predmeta
Uvod, I. i III. KNJIGA ZAKONIKA
Kratica
KP01/7
Vrsta
Predavanje (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Marija Živković
Cilj ili svrha
kolegija
Omogućiti studentima temeljno poznavanje uvodnih kanona Zakonika
kanonskoga prava, osnovne kanonske terminologije te načina praktične primjene kanonskih normi u svakidašnjem životu Crkve.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i razlikovati temeljne pojmove kanonske prakse.
2. Shvatiti važnost njihove točno određene primjene.
3. Stvoriti preduvjete za razumijevanje ostalih knjiga Zakonika kanonskoga prava.
4. Vrjednovati različita pitanja iste materije a koja ostaju otvorena.
Aktivnost
studenata
1
1-4
1
1-4
Završni ispit
2
1-4
Prisutnost na
nastavi
Sudjelovanje
u
predviđenim
raspravama
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
4
predavanja
Osobni rad
i aktivno
zalaganje
95494
zimski
Ishodi
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
10
25
Evidencija
10
20
Usmeni ispit
30
55
50
100
Konzultacije
Utorkom 13-14.30h, kabinet br. 7, uz prethodni dogovor
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog kolegija student je osposobljen da se služi važnijim
izvorima kanonskoga prava, da razumije temeljne kanonsko-pravne
pojmove i da primjenjuje osnovna kanonsko-pravna načela u tumačenju tekstova ZKP-a.
198
Sadržaj
Obvezna literatura
Preporučena
literatura
Oblici provođenja
nastave
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Uvod u kanonsko pravo: tumači se iskonski identitet prava, specifičnost pravnog uređenja (filozofija prava); institucionalna dimenzija
Crkve sakramenta spasenja (teologija prava); povijesna sinteza izvora kanonskoga prava. Nakon toga prelazi se na tumačenje I. knjige
Zakonika: crkveni zakoni, običaj, opće odluke i upute, pojedinačni
upravni akti, statuti i pravilnici, fizičke i pravne osobe, pravni čini,
vlast upravljanja, crkvene službe, zastara i računanje vremena. Potom
se prelazi na III. knjigu Zakonika: naviještanje Božje riječi, crkvena
misijska djelatnost, crkvena sveučilišta i fakulteti, sredstva društvenog
priopćivanja i posebno knjige, ispovijest vjere
Zakonik kanonskoga prava, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, GK, Zagreb, 1996., Opće odredbe, kann. 1-203 (str. 4.-91.) Naučiteljska služba Crkve, kann. 747-833 (str. 376.-421.).;
N. ŠKALABRIN, Uvod u kanonsko pravo, Ðakovo, 1994., 112 str.;
N. ŠKALABRIN, Opće odredbe, Ðakovo (skripta), 1995. i 2009., 197 str.;
N. ŠKALABRIN, Naučiteljska služba Crkve (skripta), Ðakovo, 1998., 65
str.;
J. BRKAN, Opće odredbe Zakonika kanonskog prava, Makarska, 1997.,
396 str.;
V. B. NUIĆ, Opće pravo Katoličke Crkve, KS, Zagreb, 1985., str. 1.-74.;
248.-274.;
AA. VV., Novi Zakonik Crkve, u: BS 54 (1984.) 2-3, 464 str.;
V. MILIČIĆ, Opća teorija prava i države, II., Zagreb, 2003., 513 str.;
H. HEIMERL- H. PREE, Kirchenrecht. Allgemeine Normen und Eherecht, Springer-Verlag, Wien, New York, 1983., str. 3.-148.;
L. CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico. Commento giuridicopastorale, III., ED, Roma, 1996., str. 1.-269.;
L. CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico. Commento giuridicopastorale, III., ED, Roma, 1996., str. 1-79.;
Predavanje na kojem izvoditelj tumači kanonske odredbe upućujući
na njihovu primjenu u drugim knjigama Zakonika.
Usmeni ispit.
Hrvatski jezik.
Anonimna anketa na kraju ispredavane materije.
199
Naziv predmeta
BOGOŠTOVLJE I KRJEPOSTI*
Kratica
MT03/7
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda.
Nastavnik
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
Cilj ili svrha
kolegija
Posebna zadaća moralne teologije je da kolegijem, Bogoštovlje i krjeposti, prikaže rast i usavršavanje kršćanskog života u zajedništvu s Bogom i bližnjima.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje: općih postavki moralne teologije, biblijske i fundamentalne teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uspjeti sintetički sagledati i povezati kreposne temelje osnovnog
moralnog bogoštovlja u skladu s njegovim biblijskim utemeljenjem/
Objavom i Učiteljskim prosljeđivanjem, te dati načelna rješenja na
pitanja i probleme s kojima se moralna teologija danas susreće u
kontekstu suvremenih društveno-kulturoloških pojava.
2. Shvatiti konstitutivne moralne i religiozne elemente kršćanskog
života, koje se najautentičnije ostvaruju putem krjeposti kao trajnim stanjem duševnih sposobnosti, koje daju postojanost u vršenju
dobra te tako omogućuju čovjeku da ostane vjeran: samome sebi,
Bogu i bližnjima.
3. Moralno primjenjivom integracijom ulivenih i stečenih krjeposti,
svoje kršćansko životno poslanje prosvijetliti vjerom, nadahnuti
svetim ufanjem i postojanom ljubavlju kako bi smo se uspjeli što
više suobličiti Kristu.
4. Vršenjem bogoslovnih i moralnih krjeposti, integrirati višestruku
teološko-etičku izgrađenost u odgovornom odnosu prema sebi i
solidarnosti s drugima, ostvarujući svoju humanu misiju evanđeoskog apostolata.
200
ISVU šifra
Semestar
95520
zimski
Ukupno:
Ishod
učenja
Kontinuirana
provjera znanja
(Kolokvij 1)
Kontinuirana
provjera znanja
(Kolokvij 2)
Završni ispit
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja
ocjenjivanja
0,5
1-4
1
1-4
1
0,5
3
Aktivnost
studenata
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Evidencija
10
20
Pismeni ispit
20
30
1-4
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
30
1-4
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
10
20
60 100
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: utorkom od 13-14 h. Kabinet br.1.
Molim prethodno najaviti konzultacije mailom:
[email protected].
Kompetencije koje
se stječu
Po bogoslovnim krjepostima, život kršćanina svodi se na djelotvornu
ljubav, ustrajno ufanje i požrtvovnu ljubav. Vjerom se preobražava njegova spoznaja (»obsequium mentis«); ufanje mu daje snage da usmjeri
svoj rad k postizavanju Božje blizine i spasenja (»obsequium voluntatis«); dok ljubavlju kršćanin centrira sve u Bogu (»obsequium cordis«).
Po moralnim krjepostima društvo postiže svoju ujedinjenost Božjeg
naroda s isticanjem jednakosti, pravednosti i međusobnog poštovanja,
te prožeto ovim krjepostima, ostvaruje karitativnu djelatnost Kristocentričnog humanizma.
U sintezi ulivenih i stečenih krjeposti, čitav moralni život kršćanina
postaje u širem smislu riječi: bogoštovlje.
Sadržaj
Teološke krjeposti i bogoštovlje izražavaju stav čovjeka prema Bogu
te čitav religiozni i moralni život kršćanina, ulivenom milošću božanskih krjeposti, koje nam omogućuju da se uzdignemo na razinu nadnaravnog odnosa, kako bi smo se mogli daljnje usavršavati stečenim
krjepostima. Na taj način one predstavljaju dar i poziv da se unutarnjim
predanjem i izvanjskim djelovanjem milosti uspiju povezati naravne i
nadnaravne dimenzije našeg moralnog života.
Zahvaljujući njima, ostvaruje se sudjelovanje božanske u ljudskoj naravi kao temeljni povijesno-spasenjski događaj, koji otvara čovjeku
mogućnost upoznavanja Boga i samog sebe, vjernim usavršavanjem u
moralnom napredovanju, teologalnim djelovanjem i željom sjedinjenja
čovjeka s Bogom.
201
Da bi to uspješno ostvarili, izlaganjima se želi predstaviti dinamizam
duhovne jakosti teoloških/bogoslovnih/ulivenih krjeposti (vjere, sv.
ufanja i ljubavi), proučavanjem bogoštovnih čina religioznog morala i
produbljivanjem znanja o stečenim/moralnim/stožernim krjepostima
(razboritosti, pravednosti, umjerenosti i duhovne jakosti).
Nastoji se upoznati njihovu narav, sadržaj, ulogu i obveze u moralnom
životu pojedinca i zajednice, međusobni odnos i povezanost, uvjete
rasta i opasnosti koje im prijete u današnjem svjetovnom nazoru života s manama, nedostacima i grijesima koji se očituju u štovanju Boga,
kako bismo krjeposnim djelovanjem iznašli snagu opiranja zlu, jačanja
u dobru, težeći sve većoj savršenosti i punini moralnog života.
Obvezna literatura R. CESSARIO, Kreposti, KS, Zagreb, 2007.; B. HÄRING, Kristov zakon. Opća kršćanska moralna teologija, sv. I., KS, Zagreb, 1973., str.
467.-478.; B. HÄRING, Kristov zakon. Prvi dio posebne moralne teologije, sv. II., KS, Zagreb, 1980., str. 27.-383.; HRVATSKA BISKUPSKA
KONFERENCIJA – Libreria Editrice Vaticana (za uporabu prijevoda na
hrvatskom jeziku), Katekizam Katoličke Crkve, GK, Zagreb, 1994., str.
52.-69.; 461.-469.; 485.-488.; 539.-544.; Š. ŠIPIĆ, Otkupljeni čovjek.
Pregled kršćanske etike. Bogoliki život. Božanske kreposti: vjera-ufanjeljubav, sv. 3., Makarska, 1979.; Š. ŠIPIĆ, Otkupljeni čovjek. Pregled kršćanske etike. Bogoštovni moral. Krepost bogoštovlja ili religije, sv. 4.,
Makarska, 1980.;
Š. ŠIPIĆ, Otkupljeni čovjek. Pregled kršćanske etike. Društveni moral.
Krepost razboritosti i pravednosti, sv. 5., Makarska, 1980.; A. ŽIVKOVIĆ, Kršćanske kreposti uopće, a bogoslovne i stožerne napose, Tisak
narodne tiskare, Zagreb, 1942.
Preporučena
literatura
I. FUČEK, Moralno-duhovni život II: Zakon – vjera, Verbum, Split,
2004., str. 227.-274.;
I. FUČEK, Moralno-duhovni život V: Bogoštovlje – molitva, Verbum,
Split, 2006., str. 134.-147.; 247.-333.; 357.-361.; S. PINCKAERS,
Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, KS, Zagreb, 2000.; J. RAZINGER, O vjeri, nadi i ljubavi, Verbum, Split, 2007.; M. SRAKIĆ, Posebna
moralna teologija I.: Božanske kreposti i krepost religije, (skripta), Visoka
Bogoslovna škola – Ðakovo, Ðakovo, 1993./1994.; TALIJANSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Dan Gospodnji, Pastoralna nota talijanskih
biskupa, Dokumenti 72., KS, Zagreb, 1985., L. TOMAŠEVIĆ, Teologija i moralnost nedjelje prema novijim dokumentima Crkve, u: Služba
Božja 1 (2004.), str. 86.-98.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, multimedijalni materijali.
Povremena interaktivna diskusija i parlaonično sučeljavanje o nekim
važnim temama dotaknutim tijekom predavanja.
202
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni kolokvij krajem studenog (Ulivene/Bogoslovne krjeposti)
Pismeni kolokvij krajem siječnja (Stečene/Moralne krjeposti)
Usmeni ispit preostalog gradiva
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, njemački, engleski.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
203
Naziv predmeta
DUHOVNO BOGOSLOVLJE
Kratica
MT04/7
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Bože Radoš
Cilj ili svrha
kolegija
Kompetentno vrjednovanje kršćanskog duhovnog iskustva u životu
Crkve.
Preduvjeti za upis
Poznavanje uvoda u Sveto pismo i osnovne moralne teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati duhovno bogoslovlje kao teološku disciplinu i uočiti
komplementarnost sa srodnim teološkim disciplinama.
2. Prepoznati autentičnost i specifičnost kršćanskog duhovnoga iskustva.
3. Ukazati na putove i stupnjeve kršćanskoga duhovnoga iskustva.
4. Rasvijetliti duhovnost u životu Crkve.
5. Kršćansko duhovno iskustvo.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-5
0,5
1-5
0,5
1-5
Prisutnost
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
2
95521
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
20
30
Pismeni ispit
15
20
Usmeni ispit
20
50
55
100
Konzultacije
Četvrtkom 14.00 h – 15.00 h, kabinet 1;
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija autentičnog vrjednovanja kršćanskog duhovnog iskustva u životu Crkve – zajednice i pojedinog vjernika.
204
Sadržaj
Definicija duhovnog bogoslovlja.
Studij sustavnog duhovnog bogoslovlja: komunikacija božanskog nadnaravnoga života, život milosti, kršćanko duhovno iskustvo – iskustvo
Duha Svetoga.
Duhovnost u životu Crkve i neki pravci redovničke duhovnosti.
Kršćanska duhovnost u susretu s istočnjačkim oblicima duhovnost.
Obvezna literatura A. J. MATANIĆ, Uvod u duhovnost, HKP i KS, Zagreb, 1994.;
S. PINKAERS, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, KS, Zagreb,
2000.;
Ž. BEZIĆ, Kršćansko savršenstvo, Crkva na kamenu, Mostar, 1986.;
J. MAMIĆ, Razvoj suvremene duhovnosti, HKP i KS, Zagreb, 2003.
Preporučena
literatura
T. IVANČIĆ, Kršćanstvo u traganju za identitetom, Zagreb, 1990.;
M. ŠPEHAR, U potrazi za Duhovim iskustvom,GK, Zagreb, 2004.;
M. I. RUPNIK, U Vatri gorućega grma. Uvođenje u duhovni život, Verbum, Split, 2006.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Analiza ispitnih rezultata i anonimna anketa na koncu semestra.
205
Naziv predmeta
OSNOVE LITURGIKE*
Kratica
LIT03/7
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje temeljnih znanja o postanku, razvoju i teološkom značenju
kršćanskih obreda i liturgijske simbolike.
Preduvjeti za upis
Osnovno znanje latinskog jezika.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati osnove i teološko značenje kršćanskog bogoslužja; sažeti i usporediti osnovna razdoblja povijesti liturgije, te prepoznati i
definirati temeljne liturgijske simbole.
2. Vrjednovati u kojoj se mjeri neprekinuti polog vjere u različitim
povijesnim razdobljima ostvarivao u bogoslužju; sintetizirati i prosuditi na koji način i u kojoj mjeri je obnova Drugog vatikanskog
sabora uspjela da liturgija slavi i ostvaruje Kristova otajstva.
3. Vrjednovati i ocijeniti u kojoj se mjeri u našim prilikama ostvaruje
životnost liturgije te odrediti na koji bi se način bogoslužje učinilo
životnijim i prihvatljivijim.
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
Konzultacije
206
Ishod
učenja
predavanja
Pisanje
elaborata
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1,5
1-3
0,5
1-3
0,5
1-3
0,5
1-3
3
955068
zimski
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
7
10
Pregled i
vrednovanje
elaborata
Priprema za Pismeni ispit
ispit
15
25
15
25
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
20
40
57
100
Prisutnost
na nastavi
Izrada
elaborata
Evidencija
Usmeni ispit
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje postanka, razvoja i teološkog značenja kršćanskih obreda
i liturgijske simbolike.
Sadržaj
Osnovna obilježja kršćanskog bogoslužja. Razvoj bogoslužja kroz različite kulturne epohe do današnjih vremena s naglaskom na inkulturaciju u hrvatsku kulturu tijekom povijesti sve do naših dana. Pregled
postanka i razvoja različitih liturgijskih knjiga. Liturgijske knjige u današnjoj Crkvi u Hrvata. Upoznavanje s različitim liturgijskim obredima
na kršćanskom Zapadu. Nauk 2. Vatikanskog sabora o bogoslužju i
liturgijska obnova. Duhovno bogoslužje i različiti službenici u liturgiji.
Liturgija i pobožnosti.
Obvezna literatura Z. PAŽIN, Osnove liturgike (skripte), Ðakovo, 2013., str. 1-117; A.
ADAM, Uvod u katoličku liturgiju, HILP, Zadar, 1993., str. 11.-310.; V.
ZAGORAC, Kristova svećenička služba. Temeljni pojmovi bogoslužja.
Povijest liturgije, KS, Zagreb, 1997., str. 9.-297.;
Preporučena
literatura
J. RATZINGER, Duh liturgije. Temeljna promišljanja, ZIRAL, Mostar –
Zagreb, 2001., str. 11.-224.; I. ŠAŠKO, Per signa sensibilia. Liturgijski
simbolički govor, Glas Koncila, Zagreb, 2004., str. 29.-315.; B. ŠKUNCA, Duh i obred. O bitnosti i primjenjivosti katoličkog bogoslužja, HILP,
Zadar, str. 6.-266.; KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJE I DISCIPLINU SAKRAMENATA, Direktorij o pučkoj pobožnosti, KS, Zagreb,
2003., str. 15.-236; J. GALINEAU, Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, KS, Zagreb, 1973., str. 31.-310.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit i pisane vježbe.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon položenog ispita.
207
Naziv predmeta
SOCIJALNI NAUK CRKVE, I.
Kratica
SNC01/7
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje spoznajnih izvora, metoda, objekta i principa socijalnog
nauka Crkve te njegovih početaka kao teološke discipline.
Preduvjeti za upis
Ne postoje
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Raspolagati znanjem o temeljima socijalnog nauka Crkve, posebno
njegovih načela kao okosnice i strukturalne osnove ove discipline.
2. Uočavati važnost društvene dimenzije u crkvenom učenju i praksi
odnosno u moralnoj teologiji.
3. Identificirati fenomene u društvenom životu, koji su u suprotnosti
s kršćanskim poimanjem čovjeka i društva.
4. Primjenjivati načela socijalnog nauka Crkve na rješavanje konkretnih društvenih problema.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja i
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
Provjera znanja
0,5
1-4
Završni ispit
1,5
1-4
diskusija
Ukupno:
3
95566
zimski
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
predavanjima i
diskusija
Priprema za
Evaluacija
pismeni ispit
Priprema za
Evaluacija
usmeni ispit
Bodovi
min max
15
25
15
25
30
50
60
100
Konzultacije
Ponedjeljak 14,00-15,00 sati u kabinetu br.1. Najava konzultacija na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Upoznavanje temelja socijalnog nauka Crkve te sposobnost kritičkog
prosuđivanja aktualnih društvenih pojava u svjetlu tog nauka.
208
Sadržaj
Obraćenje kao najvažniji zahtjev Kristove poruke nema odjeka samo
na život pojedinca, nego potiče promjene i oblikovanje svih područja
društvenog života u skladu sa stvarnošću novog života u Kristu. Predavanja obrađuju pitanja naziva ove discipline, njezina teološkog utemeljenja i nadležnosti Crkve, odnosa prema moralnoj teologiji, objekta,
spoznajnih izvora i metode, osnovnih načela kao štu su: personalnost,
solidarnost, supsidijarnost i opće dobro. Nakon panoramskog pregleda razvoja predstavljaju se sadržaji temeljnih socijalnih dokumenata od
Leona XIII. do Pija XII.
Obvezna literatura J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, Zagreb, 2005.; M. VALKOVIĆ
(ured.), Socijalni dokumenti Crkve, Zagreb, 1991.; PAPINSKO VIJEĆE
»IUSTITIA ET PAX«, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.;
R. WEILER, Uvod u katolički socijalni nauk, Zagreb, 1995.; Š. MARASOVIĆ, Kršćanska društvena svijest. Prilozi iz društvenog nauka Crkve, CUS, Split, 2010.
Preporučena
literatura
S. BALOBAN, Etičnost i socijalnost na kušnji, Zagreb, 1997.; Bogoslovska smotra 62 (1992.) 1-4; O. von NELL-BREUNING, Gerechtigkeit und Freiheit. Grundzüge katholischer Soziallehre, Wien, 1980.; B.
SORGE, Introduzione alla dottrina sociale della Chiesa, Brescia, 2006.;
A. RAUSCHER (izd.), Handbuch der Katholischen Soziallehre, Berlin,
2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije
Načini provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij i usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski i njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
209
Naziv predmeta
SVEĆENIČKA PJEVAČKA SLUŽBA
Kratica
LIT04/7
Vrsta
Pjevanje, predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Osposobljenost za pjevanje svega onoga što liturgijske knjige predviđaju da bi se trebalo pjevati u liturgiji.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati u liturgijskim knjigama sve što je predviđeno da bude
izvedeno pjevanjem.
2. Grupirati dijelove liturgije prema »tipskim melodijama«.
3. Odgovoriti napose na zahtjeve Opće uredbe Rimskog misala.
4. Poznavanje drugih liturgijskih knjiga, napose vlastitostima koja su
izdana u drugim liturgijskim priručnicima.
5. Dopunjavati službene lit. knjige vlastitostima koja su izdana u drugim
liturgijskim priručnicima izdanim za hrvatsko jezično područje.
Ukupno:
Ishod
učenja
nastave
Pjevanje iz
udžbenika
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-5
0,5
1-5
1
1-5
2
Aktivnost
studenata
95507
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Prisutnost na Pjevanje na satu
nastavi
Ponavljanje
Pjevanje
usvojenog
gradiva
Bodovi
min
max
20
30
10
10
30
60
60
100
Konzultacije
Utorkom, kabinet 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Sposobnost pjevanja u liturgiji prema shemama za određene dijelove liturgije te korištenje notnih dijelova koji se nalaze u liturgijskim
knjigama.
210
Sadržaj
Svrha predmeta jest praktično studiranje melodija koje svećenik pjeva
unutar liturgijskih slavlja, a potom u Časoslovu te u slavlju sakramenata i sakramentala (s naglaskom na obred ukopa 9.) Posebno mjesto
zauzima slavlje Svetog trodnevlja uključujući i dijelove pjevanih Muka.
Upoznaju se i vlastite melodije naše Nadbiskupije za slavlja.
Obvezna literatura »Svećenička pjevačka služba«, priručnik, Zagreb, 1987.; Nedjeljni i
blagdanski misal za narod ABC, Zagreb, 1992.; Muka po Mateju, Marku, Luki i Ivanu, Zagrebu, 1988.
Preporučena
literatura
Crkvena glazba, Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.;
ŠIME MAROVIĆ, Svećenička pjevačka služba, priručnik + CD, Split,
2003.;
Rimski misal, Drugo tipsko izdanje, Zagreb, 1980.
Oblici provođenja
nastave
Vježbe pjevanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pjevanjem.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Analiza nakon položenih ispita.
211
VIII. SEMESTAR
Naziv predmeta
TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA, II.*
Kratica
DT04/8
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Boris Vulić
Cilj ili svrha
kolegija
Sustavni prikaz teološko-dogmatskog gledanja na eshatološko ispunjenje čovjeka i dovršenje svega u svjetlu Božjeg nauma spasenja.
Preduvjeti za upis
Kompetencije stečene u predmetu Filozofska antropologija i Kristologija.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati temeljne pojmove eshatologije.
2. Protumačiti Božju objavu o čovjekovu konačnom ispunjenju.
3. Sintetizirati vjeru i nauk Crkve o eshatološkim stvarnostima.
4. Prosuditi sadržaje drugačijih odgovora na pitanja čovjekove budućnosti.
5. Koristiti teološku antropologiju u svojoj budućoj crkvenoj službi.
Aktivnost
studenata
1
1-5
Kolokvij
1
1-5
Završni ispit
1
1-5
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje na
nastavi
Proučavanje
obvezne
literature kroz
samostalni rad
Proučavanje
literature kroz
samostalni rad
i ponavljanje
gradiva
Ukupno:
3
predavanja
Konzultacije
212
95451
ljetni
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
30
Pismeni ispit
15
30
Usmeni ispit
30
40
60
100
Srijedom poslije predavanja, kabinet br. 2, uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se biblijsko-teološko znanje te poznavanje crkvenih dokumenata za cjelovito razumijevanje i daljnje promišljanje budućnosti stvorene stvarnosti i ljudskog zagrobnog života te sposobnost za primjenu
usvojenog znanja u pastoralnoj praksi, teološkim istraživanjima i ekumenskim gibanjima.
Sadržaj
I. Teološka načela hermeneutike eshatoloških iskaza.
II. Eshatološka nada Izraela i Gospodinova paruzija.
III. Uskrsnuće mrtvih: smrt kao eshatološki događaj, sud i dijaloška
besmrtnost.
IV. Čistilište: oblikovanje potpune kristolikosti.
V. Pakao: mogućnost vječne propasti.
VI. Nebo: zajedništvo i sudjelovanje u životu trojedinoga Boga.
Obvezna literatura R. LAVATORI, Gospodin će doći u slavi. Eshatologija u svjetlu Drugog
vatikanskog koncila, KS, Zagreb, 2011.
J. RATZINGER, Dogma i navještaj, KS, Zagreb, 2011., 273.-308.
Preporučena
literatura
R. GUARDINI, Posljednje stvari, KS, Zagreb, 2002.
L. NEMET, Kršćanska eshatologija, KS, Zagreb, 2002.
C. POZO, Eshatologija, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo,
1997.
N. IKIĆ, Kompendij katoličke pneumatologije, mariologije i eshatologije,
KBF, Sarajevo, 2011., 179.-290.
A. SCHNEIDER, Eshatologija, FTI, Zagreb, 2010.
* Tijekom predavanja studenti će biti upoznati s drugom korisnom
literaturom.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prezentacije, diskusije o izabranim temama i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni kolokvij i završni usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
213
Naziv predmeta
BIOETIKA*
MT05/8
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Cilj ili svrha
kolegija
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
Stjecanje osnovnih znanja o bioetičkim pitanjima; njihovo sagledavanje
u svjetlu kršćanske vjere te osposobljavanje za kritičko prosuđivanje
modernih bioetičkih stavova.
Osnovno poznavanje: filozofije, etike, teološke antropologije, moralne
teologije
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Religiozno-bioetičkim osvrtom na postignuća suvremene biomedicine, razotkriti istinu o vrijednosti, dostojanstvu i svetosti ljudskog
života.
2. Utjecati na kritičko prosuđivanje biomedicinskih dilema koje graniče s moralno-bioetičkom dozvoljenošću, te time zahtijevaju doprinos i poticaj za odgovornošću.
3. Pozitivno vrjednovati plemenite tendencije suvremenih biomedicinskih ostvarenja koje se razvijaju u skladu s ispravnim bioetičkim
postavkama.
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
(pismeni
kolokvij)
Kontinuirana
provjera
znanja (usmeni
kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
214
ljetni
Aktivnost
studenata
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Evidencija
10
20
Evaluacija
10
20
Ishod
učenja
Ishodi učenja
Semestar
ECTS
Preduvjeti za upis
ISVU šifra
95522
Kratica
0,5
1-3
0,5
1-3
1
1-3
Priprema za
usmeni ispit
Pismeni ispit
20
30
1
1-4
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
20
30
60
100
3
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: utorkom od 13-14 h. Kabinet br.1.
Molim prethodno najaviti konzultacije mailom:
[email protected].
Kompetencije koje
se stječu
Sustavno uvođenje u bioetičku disciplinu s posebnim teološko-moralnim osvrtom na glavne bioetičke dileme povezane s moralnim/antropološkim/biološkim/pravnim statusom vrijednosti ljudskog života od
začeća do prirodne smrti na osnovama interdisciplinarnog pristupa.
Sadržaj
Velika prirodoznanstvena otkrića, posebno na polju biotehnologije i
medicine, znatno utječu na poboljšanje kvalitete življenja, zadovoljstva i zdravlja ljudi.
Iako tradicionalno usmjerena da potpomaže ljudski život u trenucima njegove patnje i boli, suvremena biomedicina nastoji potpuno biotehnološki zagospodariti, isprogramirati i kontrolirati ljudski život.
Tim dosezima i mogućnostima intervencija nad ljudskim bićem i njegovom okolinom, pobuđene su mnoge nade, ostvarene zapanjujuće
učinkovitosti, ali i potaknuti brojni strahovi. Suvremeni biotehnološki svijet dosegao je u medicinskoj primjeni, već sada trenutak u
kojem se treba odlučiti: ili nastaviti bez ograničenja činiti sve što je
moguće, ili s ograničenjem činiti samo ono što je dobro? Ova i brojna
druga pitanja zasad i nesavladivih posljedica, nuspojava i rizika, ukazala su na potrebu za moralno-bio-etičkom orijentacijom.
Bioetika kao nova znanstvena disciplina sa svojim interdisciplinarnim
pristupom želi dati odgovor na prijetnju od mogućeg samouništenja
ili srozavanja čovjeka na predmet eksperimentiranja i manipuliranja.
Stoga predavanja polaze od općih značajki, utemeljenosti i posebnosti bioetike kao znanosti, njezinog razvoja, pluralističkih modela,
metoda, načela i principa. Potom prelazimo na sustavnu obradu temeljnih bioetičkih dilema koje susrećemo u biomedicinskoj kontroli
ljudskog života: od prenatalnog stadija, preko svih razvojnih etapa
ljudskog bića do terminalne faze života. Pritom se poseban naglasak
stavlja na:
– molekularnu genetiku i genetski inženjering (dešifriranje mape
gena, modificiranje genetičke informacije, genska terapija, genotipska selekcija, genetski predikativni testovi i genetski screening);
– biotehnološke zahvate u ljudski život: eugenetika, (»terapeutsko«
i reproduktivno) kloniranje, istraživanja nad matičnim stanicama;
215
– zahvati u sam početni razvoj ljudskog života: teorije progresivne
humanizacije, upitni status ljudskog embrija, prenatalna/predimplantacijska dijagnostika, medicinski asistirana oplodnja, kontraceptivna/
interceptivna/kontragestativna/prirodna regulacija spolne plodnosti;
– klinička i farmakološka eksperimentiranja nad čovjekom, istraživanja, transplantacija organa, postupanja s humanim biološkim materijalom, umjetni/arteficijalni organi, kibernetička medicina, medicinska
nanotehnologija,
– pitanje smrti i njezini kriteriji, terapijska upornost, palijativna skrb,
redovna i izvanredna sredstva, eutanazija, distanazija, samodeterminirajuće biološke oporuke...
Sva ova nabrojena dostignuća zahtijevaju moralno-bio/etička ograničenja, ukoliko nadilaze temeljne vrijednosti koje se moraju poštovati
u promicanju i obrani svakog ljudskog života. Usporedno s porastom
znanstvenih postignuća i galopirajućih moćnih napredaka, zahtijevaju
se isto tako nova promišljanja i nova bioetička pre/vrednovanja moralne odgovornosti.
Stoga, je potrebno isticati naglaske personalističke bioetike u svjetlu
katoličke antropologije koja bi iznalazila nove putove »bioetičke medijacije« između vjere, znanosti i humanističke kulture.
Obvezna literatura M. ARAMINI, Uvod u Bioetiku, KS, Zagreb, 2009.; T. MATULIĆ, Bioetika, GK, Zagreb, 2001.; L. TOMAŠEVIĆ, Bioetika iz teološke perspektive, Pergamena, Zagreb, 2014.;
V. VALJAN, Bioetika, Sarajevo, 2004.;
S. VULETIĆ, Bioetika, (Scripta ad usum privatum degli studenti)
Preporučena
literatura
I. L. RINČIĆ, Europska bioetika: ideje i institucije, Pergamena, Zagreb,
2011.;
G. RUSSO, Bioetica. Manuale per i teologi, Las, Roma, 2005.
E. SGRECCIA, Manuale di Bioetica, (vol. I i II), Vita e Pensiero, Milano,
20033;
D. TETTAMANZI, Nuova Bioetica Cristiana, Piemme, Casale Monferrato, 2000.;
UNESCO, Bioethics. Core Curriculum, Paris, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prikazivanje prikladnih multi medijskih materijala, parlaonične diskusije različitih ideoloških sučeljavanja prema uzoru na:
Darryl R. J. Macer (ur.), Moral Games for Teaching Bioethics, UNESCO
Chair in Bioethics, Haifa, 2008.
Načini provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni kolokvij općeg dijela bioetika (prvi tjedan u studenom)
Usmeni kolokvij (prvi tjedan u prosincu)
Završni usmeni ispit
216
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski, talijanski, njemački, engleski.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
217
Naziv predmeta
II. KNJIGA ZAKONIKA
Kratica
KP02/8
Vrsta
Predavanje (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Ovim kolegijem žele se prikazati vjernici laici i klerici u životu Katoličke Crkve s posebnim osvrtom na njezino hijerarhijsko ustrojstvo te
različitost crkvenih službi
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje fundamentalne i pastoralne teologije te pravne
terminologije
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti teološko-pravni položaj vjernika laika i klerika
u Katoličkoj Crkvi.
2. Predstaviti i razlikovati laički stalež od kleričkog.
3. Protumačiti hijerarhijsko ustrojstvo Katoličke Crkve.
4. Sintetizirati različite crkvene službe.
5. Identificirati i odrediti crkvenu službu u pastoralnom životu zajednice vjernika.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
1-5
0,5
1-5
0,5
1-5
3
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
95495
ljetni
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min Max
Evidencija
20
30
Pismeni ispit
15
20
Usmeni ispit
20
50
55
100
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30 h., kabinet br. 7. uz prethodnu najavu e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog kolegija student stječe temeljna znanja za potrebno
razumijevanje i primjenu odredaba II. knjige Zakonika.
218
Sadržaj
Božji narod – ima 2 dijela: vjernici te hijerarhijsko uređenje katoličke
Crkve
1. dio: obveze i prava svih vjernika, obveze i prava vjernika laika, posvećeni službenici ili klerici, osobne prelature, vjernička društva;
2. dio: Vrhovna crkvena vlast, partikularne Crkve i njihove skupštine;
Obvezna literatura Zakonik kanonskoga prava, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, GK, Zagreb, 1996., Božji narod, kann. 204-746 (str. 93.-373.).;
N. ŠKALABRIN, Božji narod (skripta), Ðakovo, 1995. i 2009.; J. BRKAN, Župa u zakonodavstvu Katoličke Crkve, Split, 2004.;
J. BRKAN, Obveze i prava vjernika laika, Split, 2005.; J. BRKAN, Klerici
u zakonodavstvu Katoličke Crkve, Split, 2012.; V. B. NUIĆ, Opće pravo
Katoličke Crkve, KS, Zagreb, 1985., str. 75.-247.; P. PRANJIĆ, Božji narod, Sarajevo, 2012.
Preporučena
literatura
IVAN PAVAO II., Dat ću vam pastire (PASTORES DABO VOBIS),
GK, Zagreb, 1992.; L. CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico.
Commento giuridico-pastorale, I., ED, Roma, 1996., str. 297.-884.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje na kojem se težište stavlja na poznavanje pravnog položaja
vjernika, upoznavanje institucija opće i partikularne Crkve i primjenu
odredaba na pojedine crkvene službe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ili pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju ispredavane materije.
219
Naziv predmeta
SOCIJALNI NAUK CRKVE, II.
Kratica
SNC02/8
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s razvojem socijalnog nauka Crkve te sa sadržajem
njegovih najvažnijih dokumenata, kao što su pitanja braka i obitelji, rada,
godspodarstva, politike, ljudskih prava, rata i mira i dr.
Preduvjeti za upis
Nema
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Raspolagati znanjem o razvoju socijalnog nauka Crkve, koji se razvija, s jedne strane u vjernosti istini, a s druge strane u vjernosti
povijesti i otvorenosti konkretnom životu.
2. Prepoznati važnost zauzimanja Crkve i kršćana za društvene probleme.
3. Prepoznavati i prokazivati društvena zla u konkretnoj društvenoj
sredini.
4. Zauzimati se za žrtve nepravednih društvenih odnosa, za obespravljene i siromašne kroz društveni angažman u duhu socijalnog
nauka Crkve.
5. Raditi na realizaciji socijalne poruke Crkve u pastoralnoj praksi kroz
odgojni i obrazovni rad te kroz konkretne akcije pomoći.
Aktivnost
studenata
1
1-4
Provjera znanja
– kolokvij
0,5
1-4
Pismeni rad
Usmeni ispit
Ukupno:
0,5
1
3
1-4
1-5
Prisutnost na
predavanju
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
i konzultacije
Pismeni rad
Usmeni ispit
diskusija
220
95567
ljetni
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja i
ocjenjivanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
25
Evaluacija
10
15
Evaluacija
Evaluacija
10
25
60
15
45
100
Konzultacije
Ponedjeljak 14,00-15,00 sati u kabinetu br.1. Najava konzultacija na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Upoznavanje povijesnog razvoja socijalnog nauka i njegovih ključnih
tema te osposobljavanje za pastoralni, društveni i politički angažman u
duhu kršćanskog socijalnog nauka.
Sadržaj
U drugoj polovici XX. stoljeća, a posebno tijekom II. Vat. koncila, došlo je u Crkvi općenito, a onda i u njezinom socijalnom nauku do značajnih promjena u stavu i metodi: mijenja se stav Crkve prema svijetu,
njezin pogled dobiva svjetske dimenzije, dolazi do promjena u metodološkom pristupu problemima, naglašava se pastoralna usmjerenost
socijalnog nauka itd. U nastavku predavanja iz zimskog semestra obrađuju se socijalni dokumenti Ivana XXIII., II. Vatikanskog koncila, Pavla
VI., Ivana Pavla II. kao i stavovi Benedikta XVI. Na koncu se propituje
odnos socijalnog nauka i teologije oslobođenja te političke teologije.
Obvezna literatura M. VALKOVIĆ (ur.), Socijalni dokumenti Crkve, Zagreb, 1991.; PAPINSKO VIJEĆE »IUSTITIA ET PAX«, Kompendij socijalnog nauka Crkve,
Zagreb, 2005.; J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, Zagreb, 2005.;
S. BALOBAN (ur.), Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu, Zagreb,
1998.
Preporučena
literatura
W. KERBER i dr. (izd.), Katholische Gesellschaftslehre im Überblick. 100
Jahre Sozialverkündigung der Kirche, Frankfurt a.M., 1991.; O. v. NELLBREUNING, Soziallehre der Kirche. Erläuterungen der lehramtlichen
Dokumente, Wien, 1983.; H. CARRIER, Dottrina sociale. Nuovo approccio all’insegnamento sociale della Chiesa, Milano, 1993.; V. ZSIFKOVITS, Politika bez morala?, Zagreb, 1996.; Š. MARASOVIĆ, Grijeh
struktura, u: N. A. ANČIĆ i N. BIŽACA (prir.), Osobna i društvena
dimenzija grijeha, Split, 2002., str. 155.- 193.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije
Načini provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij, pismeni rad i usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski i njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
221
Naziv predmeta
KATEHETIKA
Kratica
RPK01/8
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Visoka
Godina
IV.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj je kolegija holističkim pristupom predstaviti razvoj čovjeka od njegova začeća do smrti te na temelju sveobuhvatnoga »istraživanja" čovjeka, sa svim njegovim komponentama, ponuditi i pronaći najbolji način
njegova odnosa prema kršćanskoj vjeri i njegova vlastita odnosa prema
Bogu.
Poznavanje općih standarda opće i razvojne psihologije kao i teološke
antropologije.
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati i tumačiti razvoj čovjeka u pojedinim etapama njegova
života.
2. Prosuđivati mogućnost interpretacije teoloških sadržaja kršćanske
vjere u skladu s razvojem osobe.
3. Stvarati religijsko-pedagoške i katehetske koncepte djelovanja unutar obitelji i drugih odgojno-obrazovnih institucija.
4. Integrirati teološke spoznaje u okviru korelativnoga pristupa s drugim
spoznajama društveno-humanističkih znanstvenih disciplina.
Nastavna
aktivnost
Ishod
učenja
Povezanost
ishoda učenja,
nastavnih
metoda i
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
Aktivno
sudjelovanje
tijekom
predavanja
2
1-4
Prisutnost na
nastavi uz aktivno
sudjelovanje
Istraživanje
i izrada
elaborata
1,5
1-4
Završni ispit
0,5
1-4
Ukupno:
222
Semestar
ECTS
Preduvjeti za
upis
Ishodi učenja
ISVU šifra
4
95555
ljetni
Metode
procjenjivanja
Evidencija
praćenja
i aktivnog
zalaganja
studenta
Istraživanje i izrada Praćenje za
elaborata
vrijeme izrade
elaborata
uz stalne
konzultacije
Predstavljanje
Evaluacija
ostvarenog
istraživalačkog
projekta i
rada, elaborata i
ponavljanje
usmeni ispit
usvojenog znanja
Bodovi
min max
10 20
20
40
30
40
60
100
Konzultacije
Utorkom od 13,30 do 15,00., kabinet br. 9. uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije
koje se stječu
Spoznaja razvojno psiholoških datosti pojedine dobi. Temeljem spoznaja
psihološkoga razvoja osobe, studenti spoznaju mogućnosti buđenja otvorenosti čovjeka za transcendentalno kao i moguće praktično teološko
iskustvo čovjeka. Vjernost Bogu i vjernost čovjeku, kao aksiom djelovanja
Crkve, postaje temeljno pravilo budućega rada i promišljanja studenata.
Sadržaj
Na temelju teološko-pedagoških parametara elaborira se uporišna teorijska osnova za religijski odgoj i katehezu svih životnih dobi, uključujući
i obitelj te razna mjesta ostvarivanja katehetskoga rada Crkve. Pri tom
se osvješćuje delikatni aspekt: polazi se od šarolikog postojećeg stanja u
praksi i kreira se te provjerava obnovljena radna shema na znanstvenim
osnovama. Religijski odgoj i kateheza životnih dobi razvija se temeljem
raznih dijalektičkih napetosti koje proizlaze iz epistemološkoga statusa
ove discipline, posebice napetosti između vjernosti Bogu i vjernosti čovjeku, božanske objave i ljudske zrelosti, sadržaja i metode, teološke i
pedagoške dimenzije, znanstvenog i iskustvenog, te znanstvenog i umjetničkog, kao i teorije i praske. Čovjeka se promatra u njegovoj cijelosti, kao ens educandum i ens religiosum, te se u tom smislu svi sadržaji
kolegija naslanjaju na spoznaje teologije, odnosno teološke antropologije i katehetike s jedne strane, te istovremeno opće psihologije, religijske
psihologije i religijske pedagogije s druge strane.
Obvezna
literatura
J. COLOMB, Kateheza životnih dobi, KSC, Zagreb, 1991.; A. HOBLAJ,
Teološko-katehetska ishodišta vjerskog odgoja u ranom djetinjstvu, GK,
Zagreb, 2006.; B. STARC (i drugi), Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve koji odgajaju
djecu predškolske dobi, Golden mark-Tehnička knjiga, Zagreb, 2004.; Ž.
BEZIĆ, Razvojni put mladih, Crkva u svijetu, Split, 1984.; R. OERTER/L.
MONTADA, Entwicklungspsychologie. Ein Lehrbuch, Beltz, Psychologie
Verlags Union, Weihnheim, 1995.; E. J. KORHERR, Pädagogische Psychologie für Theologen. Entwicklungspsychologische Grundlagen, Graz,
1990.; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Program katoličkoga
vjeronauka u osnovnoj školi, KS, Zagreb, 2003.; HRVATSKA BISKUPSKA
KONFERENCIJA, Plan i program katoličkoga vjeronauka za četverogodišnje srednje škole, Zagreb, 2009.; E. ALBERICH, A. BINZ, Odrasli i
kateheza. Elementi katehetske metodologije za odraslu dob, KSC, Zagreb,
2002.; F. SCHWEITZER, Die Religion des Kindes. Zur Problemgeschichte
einer religionspädagogischen Grundfrage, Gütersloher Verlagshaus Gerd
Mohn, Gütersloh, 1992.; K. E. NIPKOW, Stufentheorien der Glaubensentwicklung als eine Herausforderung für Religionspädagogik und Praktische Theologie, u: K. E. NIPKOW, F. SCHWEITZER, J. W. FOWLER,
(ur.), Glaubensentwicklung und Erziehung, Gütersloh, 1988, str. 270.-290.
223
Preporučena
literatura
B. GROMM, Religionspädagogische Psychologie. Kleinkind, Schüler, Jugendlicher, Patmos, Düsseldorf, 1981.; A. HOBLAJ, M. ŠIMUNOVIĆ, Pustite
malene k meni. Zbornik radova, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Zagreb, 1999.; Z. MATOIC, Srcem prema vjeri.
Nacionalni skup o vjerskom odgoju djece i mladeži s posebnim potrebama,
Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Zagreb,
1999.; I. PAŽIN, Za trajni odgoj u vjeri. Zbornik radova, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, Zagreb, 2006.
Oblici
provođenja
nastave
Predavanja popraćena power point prezentacijama i drugim medijskim
uratcima (dokumentarni filmovi...)
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Praćenje istraživanja, pisani elaborat i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski i njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon položenog ispita.
224
Naziv predmeta
LITURGIJSKO VRIJEME I PROSTOR*
Kratica
LIT05/8
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o postanku i razvoju liturgijske godine, liturgijskog
prostora i Časoslova i današnjeg ustrojstva.
Preduvjeti za upis
Osnove latinskog jezika.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i sažeti osnovna razdoblja razvoja liturgijske godine, liturgijskog prostora i bogoslužja časova te objasniti smisao i značenje
današnjeg ustrojstva istih.
2. Prosuditi liturgijsko-teološku opravdanost određenih blagdana tijekom povijesti, vrednovati današnje ustrojstvo liturgijske godine,
ocijeniti važnost molitve časova u današnjem vremenu.
3. Primijeniti u katehetsko-pastoralnom radu mogućnosti koje pruža
liturgijska godina i liturgija časova.
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Pisanje
elaborata
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-3
1
1-3
0,5
1-3
0,5
1-3
3
Aktivnost
studenata
95508
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Izrada
Pregled i
elaborata
vrednovanje
elaborata
Priprema za Pismeni ispit
ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
Bodovi
min max
7
10
15
25
15
25
20
40
57
100
Konzultacije
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje postanka i razvoja liturgijske godine, liturgijskog prostora
i Časoslova.
225
Sadržaj
Slavljenja Kristovih otajstava tijekom liturgijske godine: vazmeni krug,
božićni krug, Gospodnji blagdani, blagdani Bogorodice i svetaca. Stupnjevi liturgijskih slavlja. Postanak i razvoj Časoslova kao uzvišene molitve Crkve kojom se posvećuje čovjekov život i rad tijekom jednog
dana i tijekom liturgijske godine. Teologija liturgijskog prostora.
Obvezna literatura Z. PAŽIN, Liturgijsko vrijeme i prostor (skripte), Ðakovo, 2014., str.
1-124; V. ZAGORAC, Krist, posvetitelj vremena. Liturgijska godina.
Štovanje svetaca. Časoslov, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996., str.
9.-279; A. ADAM, Slaviti crkvenu godinu, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003., str. 23-127; Bogoslužni prostor. Crkva u svijetlu
teologije, arhitekture i umjetnosti. Zbornik Savjetovanja za upravitelje crkava, arhitekte i umjetnike, Split, 17. i 18 listopada 1995., HILP, Zadar,
1996., str. 11.-213.
Preporučena
literatura
I. ŠAŠKO, Per signa sensibilia. Liturgijski simbolički govor, Glas Koncila,
Zagreb, 2004., str. 29.-315.; Ti si Krist – za nas i za sve ljude. Izjave i
odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, Nadbiskupski ordinarijat, Ðakovo, 2008., br. 334.-344.; A. BADURINA, B. ŠKUNCA,
F. ŠKUNCA, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, 1987.,
str. 17.-35.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit i pisane vježbe.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon položenog ispita.
226
Naziv predmeta
CRKVENA GLAZBENA KULTURA
Kratica
LIT06/8
ISVU šifra
Vrsta
Predavanje, pjevanje (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Poznavanje crkvenih dokumenata o glazbi te prepoznavanje glazbeno
– estetske vrijednosti raznih vrsta glazbenih oblika u liturgijskoj glazbi
Semestar
95509
ljetni
Preduvjeti za upis
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati koncilske i pokoncilske dokumente o crkvenoj glazbi.
2. Usporediti razvoj misli o liturgijskoj glazbi uspoređujući događanja
na razini opće Crkve te prilike na prostorima hrvatske liturgjske
baštine.
3. Primijeniti osnovna filozofsko – estetska učenja na područje crkvene glazbe s osnovnim povijesnim vidom razvoja misli kod pojedinih
teologa.
4. Poznavati forum protestantskog korala te njezinu paralelu crkvene
popijevke u katoličkoj crkvi.
5. Prosuditi važnost prvih tiskanih pjesmarica u Hrvatskoj od 1701. i
utjecaj na daljnji razvoj tiskanja glazbenih zapisa.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
0,60
1-5
predavanja
Pjevanje iz
pjesmarica
0,40
1-5
Završni ispit
1
1-5
Prisutnost na
nastavi
Aktivno
sudjelovanje
pjevanjem
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
2
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
20
30
Vježbe pjevanja
grupno i
individualno
Usmeni ispit i
pjevanje
10
20
30
50
60
100
Konzultacije
Utorkom, kabinet 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Prepoznavanje i određivanje liturgijsko-estetske vrijednosti raznih vrsta i stilova crkvene glazbe.
227
Sadržaj
Upoznavanje pretkoncilskih, koncilskih i pokoncilskih dokumenata 20.
stoljeća o liturgijskoj glazbi s naglaskom na pučku crkvenu popijevku.
Hrvatska glazbena tradicija: glagoljaško i pučko pjevanje.
Protestantski koral i hrvatski koral. Crkvena popijevka. Tiskane knjige
pučkih popijevki u povijesti. Pjesmarice 20. stoljeća. Problemi suvremene liturgijske glazbe. Upoznavanje baštine pučkih popijevki prema
liturgijskoj godini.
Obvezna literatura »Crkvena glazba«, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; M.
KIRIGIN, Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum Concilium, Zagreb,
1985.; »Pjevajte Gospodu pjesmu novu«, Hrvatska liturgijska pjesmarica,
Zagreb, 2003.
Preporučena
literatura
»Religijske teme u glazbi«, ur. M. Steiner, Zagreb, 2003.; »Budućnost s
tradicijom«, ur. Katarina Koprek, Zagreb, 2005.; »Slavimo Boga«, Hrvatski katolički molitvenik i pjesmarica, Frankfurt am Main, 1982.
Oblici provođenja
nastave
Vježbe pjevanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pjevanjem.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Analiza nakon položenih ispita.
228
IX. SEMESTAR
Naziv predmeta
SAKRAMENTI OPĆENITO
Kratica
DT05/9
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Josip Vrančić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s osnovnom terminologijom, poviješću i teologijom katoličke sakramentologije.
Preduvjeti za upis
Minimalne kompetencije potrebne za upis su one koje se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije i biblijskih znanosti.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti važnost govora simbola i znaka u katoličkoj sakramentalnoj
teologiji.
2. Staviti u odnos teološki govor sakramentalnoga znaka sa ostalim
teološkim traktatima.
3. Dopuniti svoje teološko znanje stečeno u drugim srodnim teološkim traktatima.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-3
predavanja
Završni ispit
2
1-3
Ukupno:
3
Aktivnost
studenata
95452
Zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Ponavljanje Usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
Min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Četvrtak 16.00 sati; kabinet br. 2; josipvrancic©gmail.com
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog predmeta očekuje se da student bude osposobljen
za razumijevanje sakramentalne strukture vjere. Student će moći uvidjeti da se kršćanska vjera može u potpunosti živjeti jedino po sakramentima.
Preduvjeti za upis
Minimalne kompetencije potrebne za upis su one koje se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije i biblijskih znanosti.
229
Sadržaj
Uvod: analizira se problematika sakramentalne teologije i prakse u
kontekstu modernoga društva.
Biblijski vid: progovara se o sakramentalnoj strukturi vjere izraelskoga
naroda te o pojmu mysterion u Novom zavjetu.
Povijesno-teološki vid: opširno se donose različiti pristupi sakramentima kroz povijest Crkve.
Sustavno-teološki vid: prikazuju se moderne sakramentalne teologije
(katoličke, pravoslavne i protestantske) i njihova aktualnost za današnju teologiju i pastoral sakramenata.
Obvezna literatura J. RATZINGER – BENEDIKT XVI., Duh Liturgije: temeljna promišljanja, Ziral, Mostar, 2001.; E. H. SCHILLEBEECKX, Krist sakrament susreta s Bogom, Zagreb, 1992.; F. COURTH, Sakramenti,
Ðakovo, 1997.
Preporučena
literatura
TERTULIJAN, Spis o krstu, Zagreb, 1981.; ATANAZIJE, Otajstva
i tajne, Makarska, 1986.; B. TESTA, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb,
1999.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ili pisani ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa (pisana ili usmena) nakon održane nastave i ispita.
230
Naziv predmeta
SPOLNI I ŽENIDBENI MORAL
Kratica
MT06/9
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s poimanjem spolnosti, braka i obitelji u katoličkoj
moralnoj teologiji i osposobiti ih za kritički odnos prema pojavama u
današnjem vremenu kao i za ulogu obrazovanja i odgoja u duhu katoličkog morala spolnosti, braka i obitelji.
Preduvjeti za upis
Osnovna moralna teologija, I. i II.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Imati temeljna znanja o shvaćanju spolnosti, braka i obitelji u katoličkoj teologiji.
2. Sagledati spoznaje antropoloških znanosti o ljudskoj seksualnosti
u svjetlu Objave i integrirati ih u kršćanski pogled na seksualnost,
brak i obitelj.
3. Zauzeti kritički stav prema suvremenim pojavama na području
spolnosti, braka i obitelji.
4. Raditi na obrazovanju i odgoju s ciljem cjelovitog poimanja seksualnosti i ljudske osobe.
Ishod
učenja
1
1-3
0,5
1-3
Kontrola znanja
1
1-3
Polaganje ispita
1,5
1-4
Osobni rad
Ukupno:
Konzultacije
Semestar
ECTS
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Predavanja i
ocjenjivanja
diskusija
ISVU šifra
4
95523
zimski
Aktivnost
studenata
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
Osobni rad i
konzultacije
Priprema za
kolokvij
Priprema i
polaganje
ispita
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
25
Evidencija
5
10
Evaluacija
15
25
Evaluacija
25
40
60
100
Ponedjeljak 14,00-15,00 sati u kabinetu br.1. Najava konzultacija na
e-mail: [email protected]
231
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje temeljnih znanja o kršćanskom shvaćanju spolnosti, braka i
obitelji te osposobljavanje za kritičko prosuđivanje shvaćanja i prakse
suvremenog doba.
Sadržaj
Spolne razlike muškog i ženskog određuju čovjeka u svim dimenzijama njegova života. Moralna teologija, koja želi toj činjenici prići odgovorno, mora uvažavati spoznaje drugih disciplina. Predavanje polazi
od antropoloških spoznaja o spolnosti, koje gleda u svjetlu kršćanske vizije čovjeka, kako se pokazuje u sv. Pismu i kako je oblikovana
kroz povijest teologije. Nakon obrade nekih konkretnih vidova spolnog morala kao što su autoerotizam, homoseksualnost, prostitucija,
pornografija i dr., pažnja se usmjerava na pitanja bračnog i obiteljskog
morala, narav braka, njegov smisao i svrhu, bračnu ljubav, bračnu
neplodnost i pitanje umjetne oplodnje, metode planiranja, rađanje i
odgoj potomstva, te pastoralnu brigu za supružnike.
Obvezna literatura V. VALJAN, Moral spolnosti, braka i obitelji, Sarajevo, 2002.; B.
HÄRING, Kristov zakon – Slobodni u Kristu, sv. 3., Zagreb, 1986., str.
15.- 218.; P. ŠOLIĆ, Moralni aspekti ljudske seksualnosti, Split, 2002.
Preporučena
literatura
T. MATULIĆ, Pobačaj. Drama savjesti, Zagreb, 1997.; P. M. QUAY, Kršćansko značenje spolnosti, Zagreb, 2008.; T. S. DE KRUIJF – G. N.
VOLLEBREGT, Spolnost i brak u Bibliji, Zagreb, 1972.; M. P. FAGGIONI, Sessualita, matrimonio, famiglia, Bologna, 2010.; C. ZUCCARO,
Morale sessuale. Nuovo manuale di teologia morale, Bologna, 2000.; B.
FRALING, Sexualethik. Ein Versuch aus christlicher Sicht, Paderborn,
1995.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije
Načini provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij i usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski i njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
232
Naziv predmeta
TEMELJNA PASTORALNA TEOLOGIJA
Kratica
PT01/9
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
V.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Pero Aračić/Dr. sc. Stanislav Šota
Ishodi učenja
95552
zimski
Kolegij »Temeljna pastoralna teologija« uvodi u područje teološke refleksije nad konkretnom crkvenom praksom na svim razinama crkvenoga djelovanja.
Temeljne teološke spoznaje, napose iz područja dogmatske i biblijske
teologije.
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Pojasniti temeljne odrednice pastoralne teologije kao teološke discipline, odnosno njezinu kritičku, analitičku i normativnu zadaću s
obzirom na crkvenu prasku.
2. Samostalno reflektirati nad konkretnom crkvenom praksom, vodeći računa o iskonskim ciljevima Crkve, situacijama njezinog djelovanja i potrebi neprestanog kvalitetnog unaprjeđivanja.
3. Iščitavati znakove vremena u kojem Crkva djeluje na temelju relevantnih crkvenih dokumenata, teološke literature i rezultata različitih socioreligijskih istraživanja.
4. Dugoročno i kratkoročno pastoralno planirati na temelju spoznaja
o utemeljenju, fazama i razinama takvoga planiranja.
5. Prepoznati važnost župne zajednice kao temeljne jedinice crkvenoga života i djelovanja, njezin teološki značaj, strukture i načela
djelotvornosti župe u suvremenom pastoralnom radu.
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
Kontinuirana
provjera
znanja
(kolokviji)
Završni ispit
Ukupno:
1
Ishod
učenja
Preduvjeti za upis
Semestar
ECTS
Cilj ili svrha
kolegija
ISVU šifra
1-5
1
1-5
2
1-5
4
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
predavanjima
Studiranje
zadane
literature
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Usmena
provjera
svladanoga
gradiva
Usmeni ispit
Bodovi
min
max
15
25
20
30
20
45
55
100
233
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovoga kolegija student će biti upoznat sa sadržajima, ciljevima i metodama pastoralne teologije. Kolegij omogućuje i stjecanje
sposobnosti prosuđivanja pastoralne situacije Crkve u Hrvatskoj, kao
temeljnog polazišta za predlaganja programa i planova za njezino poboljšanje, s posebnim uvažavanjem uloge župne zajednice.
Sadržaj
Kao teološka znanost pastoralna teologija reflektira sadašnju i buduću
crkvenu i društvenu praksu vjere, i to analitički, kritički i normativno.
Ona je interdisciplinarno povezana s egzegetskim, patrologijsko-povijesnim te sustavnim teološkim područjima. Osobitu pozornost pridaje
odnosu između teološke teorije i crkvene prakse, koju putem empirijskih spoznaja analizira i kritički vrednuje. Promišlja o pastoralnom
planiranju i programiranju te mogućim profilima crkvenih službi.
Pastoralna teologija polazi od temeljnih pojmova »Crkva« i »zajednica« u Novom zavjetu: od apostola i proroka kao temelja Crkve, te
od povijesnog razvoja službi i funkcija u Crkvi. Proučava i analizira
strukture Crkve od njezina početka do danas. Analizira teološko i
sociološko poimanje zajednice sa stupnjevitom pripadnošću Crkvi i
zajednici. Pretresa osnovne funkcije, odnosno zadaće Kristove Crkve
i svake župe, tj. naviještanje Riječi, slavljenje euharistije i sakramenata,
dijakoniju, te brigu oko zajedništva župe. Uz povijesni razvoj župe, te
njezine aktualne situacije, promišlja se i o modelima zajednica budućnosti, te o pokoncilskim župnim vijećima, zatim o vođenju zajednice,
o pastoralnom planiranju, te o suradnji i suodgovornosti na nižim i
višim crkvenim razinama, s posebnim naglaskom na udio nezaređenih
vjernika.
Obvezna literatura P. ARAČIĆ, G. ČRPIĆ, K. NIKODEM, Postkomunistički horizonti, Ðakovo, 2003.; P. ARAČIĆ (ur.), Novi izazovi pastoralnoj teologiji,
Ðakovo, 2005.; P. ARAČIĆ (ur.), Jeremija, što vidiš?, Ðakovo, 2001.; J.
BALOBAN, Djelovanje Crkve u novim društvenim okolnostima, Zagreb,
1995.; A. MATE-TOTH, P. MIKLUŠČAK, Nije kao med i mlijeko. Bog
nakon komunizma. Na putu prema pastoralnoj teologiji Istočne (Srednje) Europe, Zagreb, 2001.; N. METTE, Katolička pastoralna teologija,
Lepuri-Split, 2004.; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Župna
kateheza u obnovi župne zajednice, Zagreb-Zadar, 2000.; J. BALOBAN,
Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, Zagreb, 1992.; BONO Z. ŠAGI, Pastoral župne zajednice, Zagreb 2001.; J. ŠIMUNOVIĆ, Župna zajednica
na početku trećeg tisućljeća, Zagreb, 2009.; IVAN PAVAO II., Christi
fideles laici, Zagreb, 1990.
234
Preporučena
literatura
Ž. BEZIĆ, Pastoralni radnik, Zagreb, 1982.; T. J. ŠAGI-BUNIĆ, Svećenik kome da služi, Zagreb, 1970.; P. M. ZULEHNER, Pastoraltheologie.
Fundamentalpastoral, Düsseldorf, 1989.; S: NIMAC, B. SEVESO, Praktična teologija, Lepuri, 2009.; J. BALOBAN, G. ČRPIĆ, Određeni aspekti crkvenosti, u: BS 70 (2000) 2, str. 257.-290.; N. de MARTINI, Nova
župa, Zagreb, 1982.P. M. ZULEHNER, Pastoraltheologie. Gemeindepastoral, Düsseldorf, 1989.; S. NIMAC, Pastoral grada, Lepuri, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja uz Power-point prezentaciju
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij i usmeni ispit
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na koncu semestra.
235
Naziv predmeta
IV. KNJIGA ZAKONIKA
Kratica
KP03/9
Vrsta
Predavanje (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
V.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Temeljito upoznavanje teološko-pravnog poimanja ženidbe u Katoličkoj Crkvi, sigurna i ispravna primjena kanonskih načela o ženidbi u
pastoralnom životu partikularne Crkve te župne zajednice
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje teologije sakramenata, pravne terminologije i
pastoralne teologije
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti kršćanski nauk o sakramentu ženidbe.
2. Integrirati kršćansku ženidbu u suvremenom društvu.
3. Obraniti i vrjednovati kršćanski brak i obitelj pred izazovima pluralističkog društva.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
1-3
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1
1-3
1
1-3
Ukupno:
4
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
95496
zimski
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
10
20
Pismeni ispit
20
30
Usmeni ispit
25
50
45
100
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30 h., kabinet br. 7. uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog kolegija student stječe saznanja o nauku Katoličke
Crkve o bitnim svojstvima ženidbe: o jednosti i nerazrješivosti te o
ženidbenim zaprekama, ženidbenoj privoli i obliku sklapanja ženidbe.
236
Sadržaj
Ženidba – IV. knjiga Zakonika ili Posvetiteljska služba Crkve govori,
među ostalim, o sakramentima među kojima se posebna pozornost
u kanonskom pravu poklanja ženidbi. Polazi se od teološko-pravnih
načela, a potom se tumače: pastoralna briga i priprava za sklapanje
ženidbe, zapreke općenito, zapreke pojedinačno, ženidbena privola,
oblik sklapanja ženidbe, mješovite ženidbe, tajno sklapanje ženidbe,
učinci ženidbe, rastava ženidbenih drugova, ukrepljenje ženidbe
Obvezna literatura Zakonik kanonskoga prava, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, GK, Zagreb, 1996., Posvetiteljska služba Crkve, kann. 1055-1116
(str. 520.-565.).;
N. ŠKALABRIN, Ženidba. Pravno-pastoralni priručnik, Ðakovo, 1995.;
M. BERLJAK, Kanonski oblik ženidbe, Zagreb, 1999.;
M. BERLJAK, Sakrament ozdravljenja, Zagreb, 2004.;
V. BLAŽEVIĆ, Ženidbeno pravo Katoličke Crkve. Pravno-pastoralni priručnik, Zagreb, 2004.;
V. B. NUIĆ, Opće pravo Katoličke Crkve, KS, Zagreb, 1985.
Preporučena
literatura
H. HEIMERL- H. PREE, Kirchenrecht. Allgemeine Normen und Eherecht, Springer-Verlag, Wien, New York, 1983.; L. CHIAPPETTA, Il
Matrimonio nella nuova legislazione canonica e concordataria. Manuale
giuridico-pastorale, ED, Roma, 1990.; L. CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico. Commento giuridico-pastorale, II., ED, Roma, 1996.; J. F.
CASTAÑO, Il Sacramento del matrimonio, Roma, 1992.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje na kojem izvoditelj tumači kanonske odredbe o ženidbi s
posebnim naglaskom na ženidbene zapreke, ženidbenu privolu i oblik
sklapanja ženidbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ili pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju ispredavane materije.
237
Naziv predmeta
ISTOČNO BOGOSLOVLJE
Kratica
ET02/9
Vrsta
Predavanje (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Antun Japundžić
Cilj ili svrha
kolegija
Razlikovanje pojedinih Istočnih Crkava i vrjednovanje njihove crkvene
tradicije i teološke raznolikosti.
Preduvjeti za upis
Minimalne kompetencije koje se stječu studiranjem kolegija iz povijesti Crkve te poznavanje povijesti teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati Istočne Crkve i vrednovati njihovu baštinu.
2. Razumjeti i adekvatno interpretirati posebnosti pojedinih Istočnih
Crkava.
3. Identificirati i razlikovati teološke škole koje pripadaju istočnoj tradiciji te objasniti njihovo značenje za Istočne Crkve.
Ukupno:
Ishod
učenja
Kontinuirana
provjera znanja
Završni ispit
Semestar
ECTS
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
ISVU šifra
0,5
1-3
0,5
1-3
1
1-3
2
Aktivnost
studenata
95463
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Priprema za Pismeni ispit
ispit
Ponavljanje Usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
15
25
15
25
30
50
60
100
Konzultacije
Srijedom 14-15 h; kabinet br. 4.; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Postaje se sposobnim prepoznavati raznovrsne istočne Crkve, i one
sjedinjene s Rimom, zatim, prosuditi i cijeniti raznoliku crkvenost i
teološku posebnost, a to može pospješiti ekumenski dijalog i kršćansko jedinstvo.
238
Sadržaj
Ponajprije se određuje Kršćanski istok, raščlanjuje se patrijaršijski
ustroj Crkve unutar granica Rimskog carstva, i daje se povijesni i teološki presjek sviju predkalcedonskih Crkava. Zatim se naznačuju pravoslavne Crkve, razlaže se što to znači da je istočna teologija apofatična i otkrivaju se izvori apofazije; predočuju se izvori za pravoslavnu
teologiju; navode se teološke razlike između Pravoslavne i Katoličke
Crkve. U zadnjem se dijelu prati – nakon 1054. i 1453. – posebni
razvoj i značaj, istaknute škole i teolozi bizantske, odnosno novogrčke
teologije s jedne, te slavenske pravoslavne teologije s druge strane.
Obvezna literatura Y. CONGAR, Istočni raskol, Zagreb, 1986.; J. KOLARIĆ, Ekumenska
trilogija. Istočni kršćani, pravoslavni, protestanti, Prometej, Zagreb,
2005.; V. LOSKI, Mistična teologija Istočne Crkve, KS, Zagreb, 2001.; T.
WARE, Pravoslavna Crkva, Prosvjeta, Zagreb, 2005.
Preporučena
literatura
E. BENZ, Duh i život Istočne Crkve, KS, Zagreb, 2003.; R. MIZ, Kršćanski istok. Prošlost i sadašnjost, Veternik, Novi Sad, 2001.; J. PAVIĆ,
Istočno bogoslovlje, I-II (skripta), Ðakovo, 1962.; T. Z. TENŠEK, Kršćanstvo Istoka, KS, Zagreb, 2001.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i/ili pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
239
Naziv predmeta
PEDAGOŠKA MISAO: POVIJEST I SADAŠNJOST
Kratica
RPK02/9
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj je kolegija istražiti i predstaviti povijest i sadašnjost pedagogijske
misli. Takav pristup sadržaju ima za zadaću stvoriti kritičku refleksiju
prema suodnosnim znanostima poput npr. filozofije. Na isti način utemeljuje se ispravnost shvaćanja i razumijevanja religijske pedagogije i
katehetike, točnije teologije u dijalogu s drugim znanostima, najprije
putem tumačenja epistemologije religijske pedagogije i katehetike.
Osnovno poznavanje povijesti i sadašnjosti filozofijskih smjerova te
općih pedagoških reformi u povijesti.
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati temeljne teorijske principe i razvoj pedagogije, didaktike
i metodike.
2. Reflektirajući kurikularne paradigme novijega vremena upoznati i
razumjeti identitet religijske pedagogije i katehetike.
3. Tumačiti i vrednovati religijsku pedagogiju kao promotora određenih vrijednosti unutar opće pedagogijske misli.
Preduvjeti za upis
Ishodi učenja
Semestar
Ishod
učenja
1
1-3
Prisutnost
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje
Izrada elaborata
1
1-3
Završni ispit
1
1-3
Istraživalački
rad i izrada
znanstvenog
elaborata
Ponavljanje
usvojenog
gradiva i
prezentacija
elaborata
Ukupno:
3
tijekom
predavanja
240
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Aktivno
ocjenjivanja
sudjelovanje
ISVU šifra
95556
zimski
Metode
procjenjivanja
Evidencija
praćenja
i aktivnog
zalaganja
studenta
Redovite
konzultacije
i izrada
elaborata
Prezentacija
elaborata
i rezultata
istraživanja i
usmeni ispit
Bodovi
min max
10
20
20
30
30
50
60
100
Konzultacije
Utorkom od 13,30 do 15,00., kabinet br. 9. uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje temeljnih teorijskih principa pedagogije, didaktike i metodike, te u tom smislu upoznavanje različitih područja pedagogije kao
znanstvene discipline. Istovremeno, promatrajući na poseban način
kurikularne paradigme novijega vremena, studenti će biti upoznati s
identitetom religijske pedagogije i katehetike, te u tom smislu posebno s najnovijim katehetskim i religijsko-pedagoškim postignućima kroz
prizmu odgojno-obrazovnoga sustava u Europi i Republici Hrvatskoj.
Sadržaj
Epistemološki status religioznoga odgoja i kateheze i znanstveni-nastavni profil sveučilišne discipline religijske pedagogije i katehetike:
razvoj sadržajne teorije o katehetici u povezanosti s religioznom pedagogijom. Komparativnom analizom temeljnih područja pedagogije
kao znanosti i religijske pedagogije na poseban će način biti riječi o
doprinosu razvoja crkvene misli u kontekstu sveopćega područja pedagogije. Dvostruka, dakle, uporišna točka kolegija leži u teološkim
i odgojnim znanostima. U tom kontekstu posebice se ističe s jedne
strane izvornost religioznoga odgoja i kateheze u odnosu na sustavnu
teologiju kao otklon od njezine podređenosti te doprinos religijske
pedagogije i katehetike cjelovitom pedagogijskom području spoznaje
i čina.
Obvezna literatura E. ALBERICH, Kateheza danas. Priručnik fundamentalne katehetike,
KSC, Zagreb, 2002.; M. PRANJIĆ, Religijska pedagogija. Naziv, epistemologija, predmet i omeđenje, KSC, Zagreb, 1996.; A. PAVLOVIĆ,
Putovima vjerskog odgoja. Obitelj-škola-župna zajednica, Crkva na kamenu, Mostar, 2005.; E. MUNJIZA, Povijest hrvatskog školstva i pedagogije, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Osijek, 2009.; A. VUKASOVIĆ, Pedagogija, Alfa-Hrvatski katolički zbor »Mi«, Zagreb, 1994.;
R. RAZUM, Vjeronauk između tradicije i znakova vremena. Suvremeni
izazovi za religijskopedagošku i katehetsku teoriju i praksu, GK, Zagreb,
2008.; I. PAŽIN, Vjeronauk u školi. Izabrane teme, Biblioteka Diacovensia, Ðakovo, 2010.; KONGREGACIJA ZA KLER, Opći direktorij za
katehezu, KS i NKUHBK, Zagreb, 2000.; IVAN PAVAO II., Catechesi tradendae. Apostolska pobudnica, GK, Zagreb, 1979.; F. W. KRON,
Grundwissen Pädagogik, UTB für Wissenschaft, München, 1996.; E.
GROSS, Religiöse Erziehung in Zukunft. Religionspädagogik im Europäischen Haus, LIT, Münster, 2003.; H. BOKELMANN, Streiten für die
Menschen. Zum Verständigungsproblem in der Pädagogik, u: H. RÖHRS,
H. SCHEUERL, (ur.), Richtungsstreit in der Erziehungswissenschaft und
pädagogische Verständigung, Frankfurt am Main, 1989., str. 367.-392.
241
Preporučena
literatura
BISKUPI JUGOSLAVIJE, Radosno naviještanje evanđelja i odgoj u vjeri.
Temeljne smjernice o obnovi religioznog odgoja i kateheze, KS, 2. izdanje,
Zagreb, 1992.; H. G. ZIEBERTZ/ W. SIMON, Bilanz der Religionspädagogik, Patmos, Düsseldorf, 1995.; W. BARTHOLOMÄUS, Einführung
in die Religionspädagogik, Käsel, München, 1983.; A. BATTKE/Th.
FITZNER (i drugi), Schulentwicklung – Religion – Religionsunterricht.
Profil und Chance von Religion in der Schule der Zukunft, Herder, Freiburg-Basel-Wien, 2002.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja popraćena ppt i drugim medijima
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pisani elaborat i usmeni ispit
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski i njemački jezik
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra.
242
Naziv predmeta
DIDAKTIKA I METODIKA (vježbe)
Kratica
RPK03/9
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (3 sata) i praktične vježbe (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Spoznati važnost razvoja metodike i didaktike na općoj, ali i na religijsko-pedagoškoj razini. Uočiti razliku između razvoja opće metodike i didaktike i vjeronaučne metodike i didaktike. Naučiti kreativno
stvarati i organizirati vjeronaučnu nastavu, odnosno nastavne procese
korištenjem suvremenih medijskih i metodičkih uputa.
Preduvjeti za upis
Poznavanje razvoja pedagoške misli u povijesti i danas kao i poznavanje razvoja čovjeka u različitim njegovim etapama, najprije onim
djetinjstva i mladosti.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Smisleno organizirati nastavne procese (katehetske susrete).
2. Integrirati teološke sadržaje na pedagoški način za naslovnike pojedinih dobi, uvažavajući pri tom kriterij dobi naslovnika.
3. Upotrebljavati različite metode u svrhu jasnijega i osmišljenijega
tumačenja i prihvaćanja vjeronaučnih sadržaja.
Semestar
95557
zimski
243
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Aktivno
ocjenjivanja
2
1-3
0,5
1-3
1
1-3
0,5
1-3
sudjelovanje
tijekom
predavanja
Izrada pisanog
elaborata
Slušanje
nastave u
praksi te
izvođenje
nastave
(vježbe)
Završni ispit
Ukupno:
4
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Evidencija
praćenja
i aktivnog
zalaganja
studenata
Izrada
Redovite
pisanog
konzultacije pri
elaborata
izradi elaborata
Praktične
Evidencija
vježbe u
praćenja
nastavi
u okviru
metodičkih
vježbi te
savjetodavni
razgovor pri
održavanju i
organizaciji
nastave
Ponavljanje Prezentacija
usvojenog
pisanoga
gradiva i
elaborata,
prezentacija izvješće s
pisanog
metodičkih
rada
vježbi kao i
usmeni ispit
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Bodovi
min max
10
20
10
20
20
30
20
30
60
100
Konzultacije
Utorkom od 13,30 do 15,00., kabinet br. 9. uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje temeljnih teorijskih principa didaktike i metodike religioznoga odgoja i kateheze kao preduvjeta daljnjem katehetskom promišljanju i djelovanju. Uz to, student svladava osnove praktičnoga rada s
djecom i mladima na temelju teorijskih i praktično primijenjenih priprava za rad. Usavršavanje osnovnih metodičkih oblika i metoda rada
u cilju što kvalitetnije interakcije u komunikacijskim i vjeronaučnim,
odnosno katehetskim procesima.
Sadržaj
Kolegij najprije nudi povijesno i sadašnje definiranje identiteta
metodike i didaktike kao osnovnih područja rada budućih pedagoških djelatnika. U tom se smislu ove discipline prikazuju u kontekstu vlastitosti religijske pedagogije i katehetike na europskoj i
hrvatskoj razini te na poseban način otvaraju prostor promišljanju
o metodici i didaktici i na jednoj »meta« razini. Nadalje, tumačenje
244
teorijskih i praktičnih osnova vjeronaučne didaktike i metodike, s ciljem ostvarivanja konkretnih metodičkih vježbi u osnovnim i srednjim
školama, praćeno je metodičkim »hospitacijama« i konkretnim radom
studenata. S obzirom na navedeno iznose se spoznaje koje pridonose
boljem razumijevanju teorijskih saznanja pedagoške psihologije, a koje
nužno utječu na unutarnju promjenu postavljenih standarda obrazovanja u cjelini.
Obvezna literatura V. POLJAK, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1990.; M. PRANJIĆ,
Metodika vjeronaučne nastave, KSC, Zagreb, 1997.; J. BARIČEVIĆ,
Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim tekstovima,
u: Diacovensia. Teološki prilozi 2(1994.)1, str. 110.-146.; A. PAVLOVIĆ,
Vjeronaučni udžbenik kao didaktičko sredstvo vjeronaučne nastave,
u: Isti, Putovima vjerskog odgoja, Crkva na kamenu, Mostar, 2005.; G.
HILGER (i drugi), Vjeronaučna didaktika. Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salesiana, Zagreb, 2009.; F. W. NIEHL, A. THÖMES,
212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC, Zagreb, 2002.; K. KÖNIG,
Religionsdidaktik in Grundregeln. Leitfaden für den Religionsunterricht,
Verlag Friedrich, Regensburg, 1996.; B. GROMM, Methoden für Religionsunterricht, Jugendarbeit und Erwachsenenbildung, (10. izdanje),
Patmos, Düsseldorf, 1996.; G. ADAM, R. LACHMANN, Methodisches
Kompendium für den Religionsunterricht, Göttingen, 1993.
Preporučena
literatura
H. F. ANGEL, Naturwissenschaft und Technik im Religionsunterricht, Regensburger, Studien zur Theologie 37, Peter Lang Verlag, Frankfurt
am Main-Bern-New York-Paris, Frakfurt, 1988.; G. BAUDLER, Religiöse Erziehung heute. Grundelemente einer Didaktik religiösen Lernens
in der weltanschaulich pluralen Gesellschaft, Paderborn-München-Wien-Zürich, 1979.; E. J. KORHERR, Die Beziehungen des Religionsunterrichts zu den anderen Unterrichtsfähern der Schule (Vernetzung
des RU im Lernprogramm der Schule), u: E. J. KORHERR, (ur.), Religiöse Erziehung vor den Herausforderungen der kulturellen Vielfalt in
Europa. Dokumentation des VI. Europäischen Forums zum schulischen
Religionsunterricht, Quellen zur katechetischen Zeitgeschichte 3.,
Graz, 1995., str. 43.-86.; V. LADENTHIN, Bildung als Aufgabe der Gesellschaft. Die Pisa-Studie: Evaluation und Planung von Bildungsprozessen, u: GÖRRES-GESELLSCHAFT (ur.)., Jahres- und Tagungsbericht
der Görres-Gesellschaft 2002., Köln, 2003., str. 5.-21.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe u nastavi te izrada pisanoga elaborata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit te prezentacija rada u okviru metodičkih vježbi.
245
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski i njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra.
246
Naziv predmeta
PROPOVJEDNIŠTVO
Kratica
PT02/9
Vrsta
Predavanja i praktične vježbe (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Stanislav Šota
Cilj ili svrha
kolegija
Kolegij »Propovjedništvo« uvodi u teoriju klasičnoga govorništva i
teologiju naviještanja, pokazuje povijesni razvoj, liturgijski kontekst,
izvore i vrste propovijedi, te pripravu i nastup propovjednika.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Pojasniti povijest razvoja govorništva, teorijske postavke klasičnoga govorništva i teologije naviještanja Božje Riječi u propovijedi.
2. Grupirati različite vrste javnoga govorenja i crkvenoga propovijedanja.
3. Prepoznati važnost primjerene priprave izvanliturgijskoga govora i
liturgijske propovijedi, vodeći računa o temeljnim dijelovima svakoga javnog govorenja.
4. Na temelju praktičnih vježbi unutar kolegija prepoznati vrijednost
prethodnog uvježbavanja govora prije javnoga nastupa.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-4
0,5
1-4
Prisutnost na
predavanjima
Govorničke
vježbe
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
2
predavanja
Uvježbavanje
javnoga nastupa
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
95553
zimski
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Grupna
analiza javnoga
nastupa
Usmeni ispit
Bodovi
min max
15 20
20
40
20
40
55
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Cilj ovog kolegija je osposobiti studenta za pismenu pripremu govora
i za javno nastupanje prema općim pravilima retorike, te uvođenje u
bit, sadržaje i opća pravila liturgijskog propovijedanja.
247
Sadržaj
Kolegij proučava teoriju klasičnog govorništva, teologiju naviještanja,
povijesni razvoj i liturgijski kontekst, izvore i vrste propovijedi te
pripravu i nastupe. Nakon određenog broja sati predavanja, slijede
praktične vježbe, pri čemu svaki od studenata priprema govor i javno
nastupa pred drugim studentima. Taj se nastup kamerom snima, te
nakon toga slijedi zajednička analiza i refleksija na osnovu odslušanih
predavanja. U prvom semestru je uglavnom naglasak na govorništvu
kao takvom, u drugom se uglavnom posvećuje liturgijskom govorništvu, odnosno homiletici.
Obvezna literatura Ð. GRAČANIN, Temelji govorništva, Zagreb; I. ŠKARIĆ, Temeljci suvremenog govorništva, Zagreb, 2000.; F. B. CRADDOCK, Propovijedanje.
Umijeće naviještanja riječi danas, Zagreb, 2009.; A. S. SNOJ, Homiletika, Ljubljana, 1997.; Prezbiteri služitelji Božje riječi, Sarajevo, 1987.;
Govor o Bogu jučer i danas, Zbornik radova, Split, 2005.
Preporučena
literatura
S. WALLNER, Werkbuch Predigt. Im Dialog mit der Gemeinde, Graz,
1989.; R. ZERFASS, Grundkurs Predigt I i II, Düsseldorf, 1987.; G.
OTTO; Rhetorische Predgitlehre, Mainz, 1999.; M. ENTRICH, Überzeugend predigen, Stuttgart, 2005.; P. MÜLLER, Predigt ist Zeugnis,
Freiburg 2007.; A. GRÖZINGER, Homiletik, Gütersloh, 2008. D.
GOTTESMAN i B. MAURO, Umijeće javnog nastupa, Zagreb, 2006.;
A. i B. PEASE, Velika škola govora tijela, Zagreb, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja uz Power-Point prezentaciju i praktične vježbe pred kamerom.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Priprava i izvođenje praktične vježbe te završni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na koncu semestra.
248
X. LJETNI SEMESTAR
Naziv predmeta
SAKRAMENTI POSEBNO
Kratica
DT06/10
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
V.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Josip Vrančić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s katoličkim naukom o pojedinim sakramentima s
posebnim naglaskom na sakramente inicijacije
Preduvjeti za upis
Minimalne kompetencije potrebne za upis su one koje se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije, biblijskih znanosti te traktata
Sakramenti općenito
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti važnost sakramenata za život Crkve i vjernika.
2. Staviti u odnos teološki govor o pojedinim sakramentima sa ostalim teološkim traktatima posebno iz područja katoličke liturgije,
pastorala i patrologije.
3. Dopuniti svoje teološko znanje stečeno u ostalim srodnim teološkim traktatima.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-3
predavanja
Završni ispit
3
1-3
Prisutnost
na nastavi
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
4
95453
Ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
30
Usmeni ispit
45
70
60
100
Konzultacije
Četvrtak 16.00 sati; kabinet br. 2; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog predmeta očekuje se da student bude osposobljen
za razumijevanje svih sedam sakramenta, s posebnim naglaskom na
sakramente kršćanske inicijacije: krštenje, potvrda i euharistija.
249
Sadržaj
Uvod: sakramenti, napose sakramenti kršćanske inicijacije i današnji
čovjek.
Biblijsko-povijesni vid: analiza svakoga pojedinačnoga sakramenta s
biblijskoga, povijesno-teološkoga i sustavnoga motrišta.
Zaključna promišljanja: suodnos Krista, Crkve i sedam sakramenata.
Obvezna literatura F. COURTH, Sakramenti, UPT, Ðakovo, 1997.; T. SCHNITZLER, O
značenju sakramenata: pomoć za novo iskustvo, KS, Zagreb, 1998.; B.
TESTA, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb, 2009.
Preporučena
literatura
T. J. ŠAGI-BUNIĆ, Euharistija u životu Crkve kroz povijest, KS,
Zagreb, 1984.; T. SCHNEIDER, Zeichen der Nähe Gottes, Mainz,
1979.; K. RAHNER, Teološki spisi, FTI, Zagreb, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa (pisana ili usmena) nakon održane nastave i ispita
250
Naziv predmeta
POSEBNA PASTORALNA TEOLOGIJA
Kratica
PT03/10
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (4 sata tjedno)
Razina
Viša
Godina
V.
ECTS
5 ECTS bodova
Nastavnik
Dr. sc. Stanislav Šota
Cilj ili svrha
kolegija
Kolegij »Posebna pastoralna teologija« ukazuje na važnost pastoralnoteološke refleksije i unaprjeđenja crkvenoga djelovanja u odnosu na
bračno-obiteljsku stvarnost te na različite druge »prekretnice« tijekom ljudskoga života koje su vrlo često obredno popraćene.
Semestar
95554
ljetni
Preduvjeti za upis
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Na temelju relevantnih crkvenih dokumenata i izvancrkvene literature, napose na temelju socioreligijskih istraživanja, uvidjeti situaciju i stvarnost braka i obitelji u Hrvatskoj te dalekosežnost aktualnih
procesa s obzirom na brak i obitelj.
2. Razumjeti teološku dimenziju, odnosno Božji plan s obzirom na
brak i obitelj, te dinamiku bračno-obiteljskog života napose s obzirom na suvremeni način života.
3. Uvidjeti svu kompleksnost takozvanih životnih čovjekovih prekretnica, koje su upravo radi unutarnje emocionalne isprepletenosti
obredno vrlo produktivne.
4. Uočiti važnost pristupa svakoj osobi kao zasebnoj jedinki s kojom
Bog imao zajedničku povijest, te napose u različitim životnim prekretnicama pomoći osobi u posvješćivanju i otključavanju te zajedničke povijesti sa Bogom.
5. Odgovorno pristupiti pastoralu sakramenata, odnosno pripravi i
podjeljivanju sakramenata osobama koje ih napose u važnim životnim prekretnicama vrlo često traže.
251
predavanja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Ishod
učenja
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
1
1-5
2
1-5
2
1-5
Završni ispit
Ukupno:
5
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
predavanjima
Studiranje
zadane
literature
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Usmena
provjera
svladanoga
gradiva
Usmeni ispit
Bodovi
min max
15
25
20
30
20
45
55
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Kroz ovaj kolegij student stječe kompetencije za rad sa kandidatima
za slavljenje pojedinih sakramenata. Posebno se uvažava važna uloga
braka i obitelji sa Crkvu i društvo, pri čemu se studentu nastoji omogućiti uvid u stvarnost braka i obitelji danas, dalekosežnost aktualnih
procesa, kao i mogućnost stvaranja novih modela rada sa brakovima
i obiteljima.
Sadržaj
Pastoralna teologija polazi od novog teološkoga shvaćanja sakramenata i simbola. Sakramente tumači iz punine čovjekova života, uvažavajući pri tom antropološku bazu, kristološko-pneumatološku dimenziju,
te ekleziološku transparentnost i aktualizaciju sakramenata u svijetu.
Pastoralna teologija obrađuje svaki pojedini sakrament u pastoralnoj
perspektivi, gledajući njegovu antropološku i teološku ukorijenjenost
u iskustvu Crkve kroz povijest, ali i njegovo mjesto u sadašnjoj konkretnoj crkvenoj situaciji i u konkretnom društvenom kontekstu. Uz
Božji element u pastoralu sakramenata iznimnu ulogu i zadaću u podijeljenoj odgovornosti ostvaruju pastoralni djelatnici, pojedinac koji
prima sakrament i cijela kršćanska zajednica.
Pastoralna teologija osobiti naglasak stavlja na kršćanski specifikum
braka, koji pored antropološke, institucionalne i partnerske dimenzije,
uključuje kristološku i ekleziološku dimenziju braka. Polazi od svijetla i
sjene današnje obitelji. Tematizira obitelj kao zajednicu osoba. Govori
o etapama bračnog i obiteljskog pastorala, o predbračnom pastoralu i
o posliježenidbenom pastoralu. Tematizira i problematiku rastavljenih i
ponovo oženjenih kršćana u odnosu na njihovo stupnjevito zajedništvo
u Crkvi i unutar župne zajednice. Kršćanska obitelj tematizira se kao
suodgovorni promicatelj vjere. Naravno da se obrađuju aktualni procesi
u Europi te posebno u Hrvatskoj, posebno s obzirom na nupcijalitet,
divorcijalitet i natalitet.
252
Obvezna literatura J. BALOBAN, Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, Zagreb, 1992.; J. GILENAU (i suradnici), Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb, 1973.,
str. 354.-443.; HRVATSKI BISKUPI, Pristup odraslih u kršćanstvo, Zagreb, 1993.; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za
pastoral sakramenata u župnoj zajednici, Zagreb, 2008.; P. ARAČIĆ
(ur.), Obitelji, postani ono što jesi, Ðakovo, 1984.; P. ARAČIĆ (ur.),
Uspjeli brak-sretna obitelj, Ðakovo, 1989.; P. ARAČIĆ (ur.), Obitelj u
Hrvatskoj – Stanje i perspektive, Ðakovo, 1995.; P. ARAČIĆ, Rasti u
ljubavi. Priprema za brak i obitelji i pastoral zaručnika, Zagreb, 2000.;
HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Zagreb, 2002.; I. DŽINIĆ, Pastoral sa rastavljenima te rastavljenima i ponovno civilno vjenčanima u Hrvatskoj. Izazov
za dijakoniju u Crkvi, Ðakovo, 2006.
Preporučena
literatura
K. RAHNER, Überlegungen zum personalen Vollzug des sakramentalen
Geschehens, u: ISTI, Schriften zur Theologie, Zürich-Einsiedeln-Köln,
1972., str. 405.-429.; P. M. ZULEHNER, Pastoraltheologie. Übergänge, Düsseldorf, 1989.; J. BALOBAN, Hrvatska kršćanska obitelj na
pragu XXI. stoljeća, Zagreb, 1990.; Europsko istraživanje vrednota-EVS
iz 1999. Podaci za Republiku Hrvatsku. Djelomično izvješće, u: BS
70(2000.)2; M. VALKOVIĆ, Problematika neuspjelih ženidbi, u: BS
49(1979.)1-2, str. 113.-142.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja uz Power-Point prezentaciju
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Kolokvij i usmeni ispit
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na koncu semestra
253
Naziv predmeta
LITURGIJSKA SAKRAMENTOLOGIJA*
Kratica
LIT07/10
Vrsta
Predavanja (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
4 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s postankom i razvojem bogoslužja sakramenata i blagoslovina; pripravljanje i slavljenje istih prema važećim bogoslužnim
knjigama.
Preduvjeti za upis
Osnove latinskog jezika
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti povijesni razvoj i sadašnje ustrojstvo slavlja pojedinih sakramenata i blagoslovina.
2. Prosuditi i razlikovati stupnjeve važnosti pojedinih odredaba i propisa. Identificirati ono što je temeljno i važno u pojedinim slavljima
u današnjem vremenu.
3. U skladu s liturgijskim propisima pripravljati i prilagođavati pojedine sakramentalne i nesakramentalne obrede.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i Pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
ISVU šifra
1,5
1-3
0,5
1-3
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
1
1-3
1
1-3
Ukupno:
4
Pisanje
elaborata
Aktivnost
studenata
95510
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Izrada
Pregled i
elaborata
vrednovanje
elaborata
Priprema za Pismeni ispit
ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
Bodovi
min max
7
10
15
25
15
25
20
40
57
100
Konzultacije
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanja postanka i razvoja bogoslužja sakramenata i blagoslovina
te pripravljanje i slavljenje sakramenata i blagoslovina prema važećim
liturgijskim knjigama.
254
Sadržaj
Postanak i razvoj bogoslužja sakramenata inicijacije odraslih i djece i
njihovo slavljenje prema važećim liturgijskim knjigama, s posebnim naglaskom na euharistijsko slavlje koje je vrhunac i izvorište" svekolikog
bogoslužja. Postanak i razvoj bogoslužja sakramenata pomirenja, bolesničkog pomazanja, svetoga reda i ženidbe i njihovo slavljenje prema
važećim liturgijskim knjigama. Postanak i razvoj slavlja blagoslovina,
kao i njihovo slavljenje prema važećim bogoslužnim knjigama: posveta
crkve, zavjetovanja, sprovodi, slavlje blagoslova, egzorcizmi. Važnost i
bogatstvo takvih slavlja u današnjem životu Crkve te mogućnosti prilagodbe uz naglasak sudjelovanja vjernika-laika.
Obvezna literatura Z. PAŽIN, Liturgijska sakramentologija (skripta), Ðakovo, 2014., str.
1-200; V. ZAGORAC, Kristova otajstva. Sakramenti i blagoslovine: povijest i teologija slavljenja, KS, Zagreb, 1998., str. 9.-274.; P. BAŠIĆ, Slaviti
euharistiju po Misalu Pavla Šestoga, Provincijalat franjevaca trećoredaca, Zagreb, 1992., str. 5.-142; T. J. ŠAGI-BUNIĆ, euharistija u životu
Crkve kroz povijest, KS, Zagreb, 1984, str. 17-353.
Preporučena
literatura
T. SCHNITZLER, O značenju sakramenata, KS, Zagreb, 1998., str. 9.142.; Z. PAŽIN, Otajstvo je to veliko. Liturgija i teologija Reda slavljenja
ženidbe, Biblioteka Diacovensia, Studije 9, Ðakovo, 2005., str.15.147.; HBK, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, GK,
Zagreb, 2008., str. 11.-17.; HBK, Pristup odraslih u kršćanstvo. Upute
za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama, HILP, Zagreb, 1993.,
str. 7.-130.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit i pisane vježbe.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon položenog ispita.
255
Naziv predmeta
V., VI. i VII. KNJIGA ZAKONIKA
Kratica
KP04/10
ISVU šifra
Vrsta
Predavanje (3 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Marija Živković
Cilj ili svrha
kolegija
Generalno poznavanje kanonske regulative upravljanja vremenitim
dobrima Crkve.
Egzegetsko-analitički pristup materiji kaznenih mjera u Crkvi.
Prikaz temeljnih elemenata procesnog prava u Crkvi te praktičnoga
provođenja sudske prakse.
Semestar
95497
ljetni
Preduvjeti za upis
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Generalno poznavati i način upravljanja vremenitim dobrima Crkve.
2. Definirati kazneno-pravnu terminologiju Crkve.
3. Razlikovati pojedinačne delikte i način njihova tretiranja.
4. Detaljno poznavati odredbe vezane uz Delicta graviora.
5. Poznavanje sudsko-pravne terminologije te dinamike sudskog procesa.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
1
1-5
1
1-5
Završni ispit
1
1-5
Prisutnost na
nastavi
Sudjelovanje
u praktičnom
dijelu
programa
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
3
predavanja
Osobni rad
i aktivno
zalaganje
Konzultacije
256
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
15
30
Evidencija
15
20
Usmeni ispit
30
50
60
100
Utorkom 13-14.30h, kabinet br. 7, uz prethodni dogovor
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog kolegija student je osposobljen za razumijevanje i
primjenu odredaba sadržanih u V., VI. i VII. Knjizi Zakonika
Sadržaj
U ovom se kolegiju obrađuju 3 knjige Zakonika
1. Vremenita crkvena dobra: stjecanje dobara, upravljanje dobrima,
ugovori i napose otuđenje, nabožne volje općenito i nabožne zaklade;
2. Kaznene mjere u Crkvi: općenito o kažnjivim djelima i kaznama, kazne za pojedinačna kažnjiva djela;
3. Postupci: sudstvo općenito, parnično suđenje, neki posebni postupci, kazneni postupak, postupak u upravnim utocima i u uklanjanju ili
premještanju župnika
Obvezna literatura Zakonik kanonskoga prava, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. s izvorima, GK, Zagreb, 1996.; N. ŠKALABRIN, Vremenita crkvena dobra,
Ðakovo, 2008., J. BRKAN, Crkvena vremenita dobra, Split, 2006.; N.
ŠKALABRIN, Kaznene mjere u Crkvi, Ðakovo, 2004.; N. ŠKALABRIN,
Postupci, Ðakovo, 2000.; V. B. NUIĆ, Opće pravo Katoličke Crkve, KS,
Zagreb, 1985., str. 405.-568.
Preporučena
literatura
L. CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico. Commento giuridico-pastorale, III., ED, Roma, 1996., str. 529.-736.; L. CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico. Commento giuridico-pastorale, III., ED, Roma,
1996., str. 1.-308. H. SCHWENDENWEIN, Das neue Kirchenrecht,
Graz, 1983.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje na kojem izvoditelj tumači kanonske odredbe navedenih
triju knjiga Zakonika. Naglasak se stavlja na upravljanje vremenitim
crkvenim dobrima, na odredbe o kaznenim mjerama u Crkvi te posebno na ženidbene postupke.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju ispredavane materije
257
Naziv predmeta
TEOLOŠKA SOCIJALNA ETIKA
Kratica
SNC03/10
Vrsta
Predavanja i seminar (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
3 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje sa socijalno-etičkom dimenzijom kršćanskog života i razumijevanje suvremenih uvjeta društveno-političkog života.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje socijalnog nauka Crkve.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti i primijeniti u životu temeljna načela socijalnog nauka Crkve.
2. Prepoznati i prosuditi važnost poštivanja ljudskih prava u demokratskom društvu.
3. Analizirati i usporediti suvremeno društvo s kršćanskim poimanjem
socijalne države.
4. Shvatiti i prosuditi današnja poimanja sekularne države te razlikovati državu od društva.
5. Integrirati kršćansku vjeru u osobni društveni angažman u civilnom
društvu.
6. Staviti u odnos osobnu vjeru s njezinom društvenom dimenzijom i
javnim svjedočenjem osobnog kršćanskog uvjerenja.
Ukupno:
Konzultacije
258
Ishod
učenja
predavanja
Aktivno
sudjelovanje
u
seminarskim
raspravama
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-6
1,5
1-6
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
predavanjima
95568
ljetni
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Evidencija
10
20
Evaluacija
30
50
Usmeni ispit
20
30
60
100
Aktivno
sudjelovanje i
osobni rad
0,5
3
1-6
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Utorkom od 16.00 – 17.00 u kabinetu br.1. Uz prethodnu najavu emailom [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Očekuje se da je student stekao:
– teorijsku sposobnost u tumačenju etičko-socijalne dimenzije javnoga i društvenog života;
– sposobnost uključivanja u društveni i crkveni život.
Sadržaj
Uz naziv, značenje i smještaj kolegija unutar Katedre socijalnog nauka
Crkve:
– prvi dio kolegija, polazeći od kršćanskog poimanja čovjekove
društvene naravi, obrađuje suvremene teorije o državi i civilnom
društvu te različita poimanja i aspekte općeg dobra i ljudskih prava
te socijalne države;
– drugi dio, pod etičko-socijalnim vidom, obrađuje suvremena pitanja poput poziva kršćanina u svijetu, etike i kulture, društvenogospodarskog života, etike i politike, rata i mira.
Obvezna literatura M. BIŠKUP, Ljudska prava, Zagreb, 2010.; V. DUGALIĆ, Nacionalno
bogatstvo: opće dobro svih građana ili prigoda za bogaćenje pojedinaca?, u: S. BALOBAN (ur.), Hrvatski identitet u Europskoj uniji, Zagreb,
2003., str. 197.-227.; V. DUGALIĆ, Kršćanski caritas i socijalna politika, u: Diacovensia 12 (2004.) 2, str. 241.-302.; PAPINSKO VIJEĆE
»IUSTITIA ET PAX«, Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.
Preporučena
literatura
R. COSTE, Političke zajednice, Zagreb, 1995.; S. BALOBAN, Etičnost
i socijalnost na kušnji, Zagreb, 1997.; S. BALOBAN (ur.), Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.; VIJEĆE ZA LAIKE HBK, Crkva,
demokracija, opće dobro u Hrvatskoj, Zagreb, 1995.; I. KOPREK (ur.),
Ljudska prava – čovjekovo dostojanstvo, Zagreb, 1999.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit na kraju semestra.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
259
Naziv predmeta
PENITENCIJA
Kratica
MT07/10
Vrsta
Predavanja (2 sata tjedno)
Razina
Srednja
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o naravi i praksi sakramenta pomirenja u svrhu osposobaljvanja za službu ispovjednika ili za katehetsku pripravu djece za
primanje ovog sakramenta.
Preduvjeti za upis
Položeni ispiti iz kolegija: Osnovna moralna teologija I. i II., Bioetika,
Moral spolnosti, braka i obitelji
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Imati dovoljno znanja o naravi i praksi sakramenta pomirenja.
2. Primjenjivati stečeno znanje iz moralne teologije u ispovjedničkoj
praksi ili u pripremi primatelja sakramenta pomirenja.
3. Prepoznavati duševna stanja koja spadaju u područje sakramenta
pomirenja za razliku od onih stanja koja trebaju druge vrste profesionalne pomoći.
ljetni
Aktivnost
studenata
1
1-3
Evidencija
30
50
i diskusija o
konkretnim
slučajevima
Osobni rad
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
0,5
1-3
Evaluacija
15
25
Polaganje ispita
0,5
1-3
Pručavanje
literature i
konzultacije
Priprema
ispita
Evaluacija
15
25
60
100
Ukupno:
2
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
Semestar
95524
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja
ocjenjivanja
ISVU šifra
min max
Konzultacije
Ponedjeljak 14,00-15,00 sati u kabinetu br.1. Najava konzultacija na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Kolegij je prvenstveno namijenjen svećeničkim kandidatima u svrhu
stjecanja potrebne kompetencije za službu ispovjednika kao i osposobljavanje vjeroučitelja za pripravu djece za sakrament pomirenja.
260
Sadržaj
Kolegij obrađuje:
– biblijske temelje sakramenta pomirenja, povijesni razvoj sakramenta te teologiju sakramenta u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora i obnovljenog Reda pokore;
– materiju i formu sakramenta te bitne dijelove sakramenta pomirenja: pokajanje, ispovijed, zadovoljština;
– ulogu i važnost služitelja sakramenta pomirenja s naglaskom na
pridržane grijehe i podjeljivanje odrješenja te sakramentalnu tajnu.
Obvezna literatura IVAN PAVAO II., Pomirenje i pokora, Zagreb, 1985.; IVAN PAVAO
II., Sakrament pokore. Sedam govora i jedno apostolsko pismo Ivana Pavla II., Zagreb, 1997.; Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1992.
(odabrani brojevi); M. SRAKIĆ, De poenitentia, skripte, Ðakovo, 1983.
Preporučena
literatura
M. SRAKIĆ, A. JARM, Pomirbeno slavlje, Ðakovo, 1978.; I. FUČEK, Teološki naglasci novoga Reda pokore, u: Bogoslovska smotra 46 (1976.)
1-2, str. 71.-90.; A. AMATO, Tridentinski sabor: završna i polazna točka sakramenta pokore, u: Bogoslovska smotra 46(1976.)4, str. 405.418.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
261
IZBORNI KOLEGIJI
(složeni prema abecednom redu nastavnika)
Zimski semestar:
Naziv predmeta
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
Kratica
RPK04/1
ISVU šifra
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Josip Bernatović
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s osnovama i metodama psihološkog razvoja ljudskoga života kroz prizmu različitih uvjetovanosti razvoja na razini psihofizičkih, intelektualnih, emocionalnih, te socijalnih odrednica.
Semestar
95558
zimski
Preduvjeti za upis
Nema ih
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati različite povjesne uvjetovanosti razvoja psihologije.
2. Znati prepoznati i pojasniti razvojne faze psihofizičkog sazrijevanja
čovjeka od prenatalnog perioda do starosti.
3. Primijeniti stečena znanja u radu s osobama različite dobi s ciljem
kvalitetnijeg pristupa odgoju.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
1
1-3
predavanja
Priprema i
završni ispit
1
1-3
Ukupno:
2
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
prisutnost na evidencija
nastavi
interpretiranje usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
25
35
30
65
55
100
Konzultacije
Srijedom u 16 h u kabinetu br. 9
Kompetencije koje
se stječu
Sposobnost odgoja djece, sposobnost rada s osobama različite dobi,
posebno djecom i mladima.
262
Sadržaj
Psihološki aspekti ljudskog razvoja. Kratka povijesna panorama. Metode i tehnike istraživanja psihičkog razvoja. Narav psihičkog razvoja.
Zakoni i karakteristike razvoja. Faze razvoja općenito. Razvojne faze
pojedinačno od prenatalnog perioda do starosti. U pojedinoj fazi analiziramo psihofizički, intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj. Izabrane teme kao: duhovno – religiozni razvoj koji prati psihofizički rast.
Obvezna literatura F. IMODA, Razvoj čovjeka, KS, Zagreb, 2004.; I. FURLAN, Čovjekov
psihički razvoj, Zagreb, 1991.
Preporučena
literatura
J. PIAGET, Psihologija djeteta, Novi Sad, 1990.; Ž. BEZIĆ, Razvojni put
mladih, Ðakovo, 1989.; A. ARTO, Psihologia evolutiva, Rim, 1990.; C.
ROGERS, Entwiklung der Persoenlichkeit, Stuttgart, 1994.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, konzultacije i aktivno uključivanje samih studenata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeno ili usmeno.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Praćenje kvalitete i uspješnosti: Slobodno izjašnjavanje studenata, primjedbe i sugestije, ankete.
263
Naziv predmeta
STAROKRŠĆANSKA ARHEOLOGIJA
Kratica
CP06/1
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damajnović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o osnovama arheologije, te kršćanske arheologije s
naglaskom na prepoznavanje starokršćanskih arheoloških, ikonografskih i epigrafskih materijala. Rekonstrukcija kršćanskog duhovnog, religioznog i teološkog poimanja života na temelju materijalnih ostataka.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati arheologiju i grane arheologije, imenovati i nabrojati metodu i predmet kršćanske arheologije. Analizirati pojedine obrađene materijalne ostatke i usporediti ih sa sličnim nalazima u ostalim
dijelovima Orbisa christianusa.
2. Razlikovati predstavljene materijalne ostatke, primjeniti usvojeno
znanje na opis pojedinog ostatka, kao i odgovoriti na postavljena
epigrafska pitanje vezana uz iščitavanje teksta.
3. Identificirati važne antičke materijalne ostatke, procjeniti njihovu
vrijednosti i važnost u rekonstrukciji kršćanskog života staroga vijeka.
predavanja
i aktivna
uključenost
Iznalaženje
argumenata u
interaktivnoj
diskusiji
Završni ispit
Ukupno:
264
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
95438
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
0,5
1 – 3 Prisutnost na
nastavi
Evidencija
10
20
0,5
1 – 3 Aktivno
sudjelovanje
Evaluacija
10
20
1
1 – 3 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
35
60
55
100
2
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje temeljnih znanja o kršćanskoj arheologiji. Razvijanje znanja o
dostignućima starokršćanske arheologije i razvitku kršćanske kulture
kao poveznice antičke i srednjovjekovne europske kulture. Razvijanje
vještine prepoznavanja ostataka starokršćanske materijalne kulture.
Sadržaj
Značenje i definicija samog pojma arheologije, te povijesni razvoj arheologije. Definicija i zadaće starokršćanske arheologije i njen povijesni razvoj. Upoznavanje s najbitnijim vrelima za kršćansku arheologiju.
Sažeti pregled po granama starokršćanske arheologije s prikazom razvoja starokršćanske topografije, arhitekture, ikonografije i epigrafije.
Kolegij obrađuje razvoj starokršćanske arheologije kao samostalne
discipline od XVI. st. nadalje. Kršćanski se materijalni ostaci mogu
pratiti na arheološkom materijalu tek od sredine II. st., od IV. pa do
početka VII. st. kršćanstvo je vodeća religija u carstvu, a civilizacijski
razvitak moguće je cjelovito pratiti u najvećim centrima carstva. Kolegij ima za cilj pokazati preoblikovanje klasične rimske i grčke kulture u
kulturno ozračje kršćanskog karaktera, te razvoj materijalne kulture s
kršćanskom simbolikom i značenjem.
Obvezna literatura P. TESTINI, Archeologia cristiana, Roma ed. 2., 1980.;
N. CAMBI, Antika. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj II., Zagreb, 2002.,
str. 205.-366.;
E. DYGGVE, Povijest salonitanskog kršćanstva, Split, 1996. (prijevod na
hrvatski uz pogovor N. Cambija).
Preporučena
literatura
Antička Salona, Split, 1991. (članci M. Abramića, B. Gabričevića, D. Rendića Miočevića, N. Duvala, G. DeAngelisa D’ Ossata).; F. BISCONTI,
H. BRANDENBURG, Sarcofagi antichi, paleocristiani e altomediavali,
Città del Vaticano, 2004.; F. BISCONTI, Temi di iconografia paleocristiana, Città del Vaticano, 2000.; Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike
zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1979.; Od nepobjedivog sunca do Sunca
pravde. Katalog izložbe, Zagreb, 1994. (ed. B. Migotti).; Suvremena katolička enciklopedija, Split, 1998.; D. DAMJANOVIĆ, La pittura cimiteriale a Štrbinci, antica Certissia vicino Ðakovo; a proposito dell’affresco
sepolcrale: pavoni, cantaro ed elementi astrali, u: Rivista di Archeologia
Cristiana 85(2009[pubbl.2010]) str. 237.-260.; D. DAMJANOVIĆ, Note
e osservazioni sul reliquiario d’oro di Pola, u: Giornata di studio tematica Il cristianesimo in Istria fra Tarda Antichià e Alto Medioevo. Novità e
riflessioni. (8.3.2007.) Roma, 2009., str. 233.-245.
265
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, multimedijalni materijali. Povremena interaktivna diskusija, te odlazak na teren i u arheološke
muzeje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski i engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
266
Naziv predmeta
PRVI KRŠĆANSKI OBJEKTI ZA KULT
Kratica
CP08/3
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damajnović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o pojavnosti kršćanske arhitekture i njenog razvoja.
Utjecaj liturgijske i obredne evolucije na arhitektonska riješenja i oblikovanja kršćanskih kultnih objekata na području koje obuhvaća Orbis
christianus od polovine III. do kraja VI. st.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati starokršćanske kultne građevine, imenovati i nabrojati
metodu i predmet kršćanske arhitekture. Analizirati pojedine građevine, njihov interijer i eksterijer i usporediti ih sa sličnim nalazima
u ostalim dijelovima Orbisa christianusa.
2. Razlikovati predstavljene kultne građevine, primjeniti usvojeno znanje na opis istih, kao i odgovoriti na postavljena pitanje vezana uz
njihov povijesni i arhitektonski nastanak.
3. Identificirati najvažnije antičke kršćanske kultne građevine, procjeniti njihovu vrijednosti i važnost u rekonstrukciji kršćanskog života
staroga vijeka, te gospodarsko i političko stanje u vrijeme njihova
nastanka.
predavanja
i aktivna
uključenost
Iznalaženje
argumenata u
interaktivnoj
diskusiji
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
95440
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
0,5
1 – 3 Prisutnost na
nastavi
Evidencija
10
20
0,5
1 – 3 Aktivno
sudjelovanje
Evaluacija
10
20
1
1 – 3 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
35
60
55
100
2
267
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje poznavanja nastanka prvih kršćanskih ambijenata, te njihovu povijesnu evoluciju u skladu sa razvojem liturgije, kako na svom
području Orbis Christanus, tako i s posebnim naglaskom na antičku
sakralnu arhitekturu na hrvatskim područjima. Upoznaje se korelacija
u oblikovanju kršćanskih građevina s razvojem i oblikovanjem mučeničkoga kulta, te liturgijom sakramenata. Upoznati studente s razvitkom starokršćanske arhitekture u povijesnom slijedu od početaka, od
druge polovice III. st. pa do kraja antičke civilizacije početkom VII. i
urastanja u rani srednji vijek.
Sadržaj
Upoznaje se povijesni razvoj starokršćanskih sakralnih objekata, od
prvih oratorija i domus ecclesia, do bazilikalnih struktura na Istoku i
Zapadu rimskog carstava, te njihova arhitektonska različitost i specifičnost. Pridaje se i velika važnost unutarnjem uređenju kultnih prostra
od arhitektonske plastike do liturgijskih predmeta, te uloga ars minor
u liturgiji.
U razdoblju prije tzv. Milanskog edikta grade se prostori unutar privatnih zdanja koji se samo u najosnovnije uređuju da mogu poslužiti
u liturgijske svrhe. Nakon priznanja kršćanstva nastaje razdoblje u
kojem se počinju graditi objekti koji su planski namijenjeni isključivo
liturgijskoj namjeni kršćanske zajednice, ali objekti nisu još standardizirani. Tek krajem IV. ili početkom V. st. počinje standardizacija kultnih
objekata. Oni se sastoje od crkava i drugih sporednih prostora među
kojima su najvažniji oni vezani uz obred krštenja; krstionica i prostori
za pripremu katekumena. Osim toga grade se i cemeterijalne bazilike
na kršćanskim grobljima. Faza standardizacije traje sve do početaka
VI. stoljeća. Osim objekata u gradovima podižu se i kultni objekti u
izvangradskim naseljima (pagus). U kasnijem razdoblju pojavljuju se
složeniji objekti centralnog, križnog ili trolisnog oblika. Već pred kraj
VI. st. dolazi do postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno
tomu adaptaciji postojećih prostora.
Obvezna literatura P. TESTINI, Archeologia cristiana, Roma, ed. 2., 1980.; E. CECCI, I
monumenti cristiani di Salona, Milano, 1963.; H. KRAELING, The Excavations at Dura-Europos, II., New York, 1967.; A. UGLJEŠIĆ, Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije, Zadar,
2002.; A. UGLJEŠIĆ, Ranokršćanska arhitektura na području današnje
Šibenske biskupije, Drniš, Zadar, 2006.; F. GIUDOBALDI, A. G. GUIDOBALDI, C. BARSANTI, San Clemente, Roma, 1978.; H. BRANDENBURG, Le prime chiese di Roma, Roma, 2004.
268
Preporučena
literatura
F. GUIDOBALDI, A. G. GUIDOBALDI, Pavimenti marmorei di Roma
dal IV al IX sec., Roma, 1983.; A. ŠONJE, Crkvena arhitektura zapadne Istre, Zagreb, 1982.; E. MARIN, Starokršćanska Salona, Zagreb,
1988.; J. BELAMARIĆ, R. BUŽANČIĆ, D. DOMANČIĆ, J. JELIČIĆ
RADONIĆ, V. KOVAČIĆ, Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split,
1994.; J. BELOŠEVIĆ, Il complesso dell’architettura paleocristiana a Crkvine di Galovac nei pressi di Zadar, XIII. Internacionalni kongres za
starokršćansku arheologiju, Split, Città di Vaticano, 1997., str. 69.-88.;
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb,
1979.; R. KRAUTHEIMER, Early Christian and Byzantine Architecture,
Harmondsworth, 1965.(ili neko drugo izdanje).; Suvremena katolička
enciklopedija, Split, 1998.; M. PRELOG, Eufrazijeva bazilika, Poreč-Zagreb,1986.; N. CAMBI, Antika. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb,
2002.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, povremena interaktivna diskusija, te odlazak na teren i arheološke muzeje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski i engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
269
Naziv predmeta
PROTESTANTIZAM
Kratica
CP09/3
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić
Cilj ili svrha
kolegija
Iznijeti uzroke nastanka protestantizma, shvatiti protestantska načela
te razvijati otvorenost prema kršćanskoj različitosti koja treba pomoći
u jačanju ekumenskog dijaloga.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti historijske, teološke, duhovno-religiozne, političke, socijalne i psihološke uzroke nastanka protestantizma.
2. Staviti u odnos Martina Luthera prema ostalim reformatorima te
prosuditi što im je zajedničko, a što različito u teološkom naučavanju.
3. Preko sagledavanja povijesnih činjenica i u duhu ekumenizma promatrati i procijeniti protestantizam.
predavanja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
95441
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
1,0
1-3
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
40
60
0,5
1-3
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
10
30
57
100
2
Evidencija
7
10
Konzultacije
Utorak, 16 sati, kabinet br. 6, Uz prethodnu najavu na e-mail:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Shvaćanje zajedničkog i različitog između katoličke Crkve i pojedinih
protestantskih zajednica te isto tako zajedničkog i različitog u samim
protestantskim zajednicama.
270
Sadržaj
Utjecaj idejnih, socijalnih, kulturnih, teoloških, crkvenih i političkih
strujanja 14. i 15. stoljeća na protestantsku reformaciju koja je započela u Njemačkoj pod vodstvom M. Luthera. U reformatorskim
spisima posebno se obrađuje teološke Lutherove postavke o milosti,
istočnom grijehu, spasenju, opravdanju, sakramentima, Crkvi, papinom primatu. Širenje reformacije po europskim zemljama od Švicarske, Francuske, Engleske do nordijskih zemalja. Pokušaji i razlozi
neuspjeha oko ponovnog sjedinjenja. Vjerski ratovi. Sadašnje stanje
protestantskih zajednica.
Obvezna literatura J. KOLARIĆ, Ekumenska trilogija. Istočni kršćani, pravoslavni, protestanti, Prometej, Zagreb, 2005., str. 413.-627.; B. LOHSE, Martin Luther.
Život i djelo, Teološki fakultet »Matija Vlačić Ilirik«, Zagreb, 2006.
Preporučena
literatura
Velika povijest Crkve, prir. H. Jedin, IV., KS, Zagreb, 1971.; J. BOISSET,
Protestantizam, KS, Zagreb, 1999.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
271
Naziv predmeta
ŽUPNA ADMINISTRACIJA
Kratica
KP05/5
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Osnovno upoznavanja s dokumentima crkvene administracije te točno i pravno valjano vođenje svih župnih spisa i knjiga
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati i znati ispuniti pojedini crkveni dokument.
2. Pravovaljano pismeno odgovoriti na upite stranaka.
3. Ispravno i točno voditi sve župske knjige i spise.
4. Znati voditi pismenu korespondenciju između pravnih crkvenih
osoba.
Ukupno:
Aktivnost
studenata
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera
znanja
Završni ispit
Semestar
95498
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
Prisutnost na
Evidencija
nastavi i aktivno
sudjelovanje
20
30
0,5
1-4
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
15
20
0,5
1-4
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
20
50
55
100
2
min max
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30h, kabinet br. 7 uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Nova saznanja i praktična primjena vođenja župnih knjiga i drugih knjiga prema propisima partikularnoga prava.
Sadržaj
Obrađuju se opći i partikularni propisi o vođenju župnih i drugih knjiga
prema propisima biskupske konferencije ili dijecezanskoga biskupa.
272
Obvezna literatura Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996.;
J. BRKAN, Župa u zakonodavstvu Katoličke Crkve, Split, 2004.;
M. ŠETKA, Vođenje župskog ureda, Makarska, 1968.;
Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, Ðakovo,
2008.
Preporučena
literatura
M. MIĆAN, Povrat crkvenih matičnih knjiga, u: VÐSB (2006.) 6.
CONFERENZA EPISCOPALE ITALIANA, La gestione e l’amministrazione della parrocchia. Economia delle grandi diocesi, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ili usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa.
273
Naziv predmeta
SAKRAMENTI (OSIM ŽENIDBE)
Kratica
KP06/7
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Kolegij želi istaknuti temeljnu važnost sakramentalnog života vjernika
katolika te način, mjesto, vrijeme i uvjete primanja pojedinih sakramenata
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje teologije, liturgike i pravne terminologije
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti teološko-pravno poimanje sakramenata katoličke Crkve.
2. Predstaviti i razlikovati svaki pojedini sakrament.
3. Protumačiti važnost sakramenta u životu Katoličke Crkve.
4. Sintetizirati podjelu i primanje pojedinih sakramenata.
5. Identificirati i odrediti razne blagoslovine u liturgijskoj godini te ih
znati primijeniti u crkvenoj godini.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1
1-5
0,5
1-5
0,5
1-5
Prisutnost
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
2
95499
Zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
20
30
Pismeni ispit
15
20
Usmeni ispit
20
50
55
100
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30 h, kabinet br.7, uz prethodnu najavu e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Pravni pristup sakramentima Katoličke Crkve te njihova primjena i
razumijevanje u životu Crkve.
274
Sadržaj
Nakon uvodnih kanona, koja postavljaju temeljna načela bogoslužnog-liturgijskog prava, analizira se posvetiteljska služba Crkve kroz
pojedine sakramente. U širem smislu: Posvetiteljska služba Crkve
(834-1253). U užem smislu: 1) Sakramenti: Krst, Sakrament potvrde,
Euharistija, Sakrament pokore, Sakrament bolesničkog pomazanja,
Sveti red; 2) Ostali bogoštovni čini: Blagoslovine, Časoslov, Crkveni
sprovod, Štovanje svetaca, svetih likova i svetih moći, Zavjet i prisega;
3) Sveta mjesta i vremena.
Obvezna literatura M. BERLJAK, Sakramenti ozdravljenja. Pokora i bolesničko pomazanje,
Zagreb, 2004.
M. BERLJAK, Kumovi * svjedoci. Krst – Potvrda – Ženidba, Zagreb,
2010.
Rimski misal, KS, Zagreb, 2006.
N. ŠKALABRIN (prir.), Posvetiteljska služba Crkve, Ðakovo, 2010.
RIMSKI OBREDNIK, Blagoslovine, KS, Zagreb, 2007.
RIMSKI OBREDNIK, Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne, KS,
Zagreb, 1973.
RIMSKI OBREDNIK, Red krštenja, KS, Zagreb, 1970.
RIMSKI OBREDNIK, Red potvrde, KS, Zagreb, 1972.
RIMSKI OBREDNIK, Red pokore, KS, Zagreb, 1975.
RIMSKI OBREDNIK, Red pristupa odraslih u kršćanstvo, KS, Zagreb,
1998.
RIMSKI OBREDNIK, Red sprovoda, KS, Zagreb, 2003.
RIMSKI OBREDNIK, Sveta pričest i štovanje euharistijskog otajstva
izvan mise, KS, Zagreb, 1974.
RIMSKI PONTIFIKAL, Ređenje biskupa, prezbitera i đakona, KS, Zagreb, 2000.
Preporučena
literatura
Oblici provođenja
nastave
Ti si Krist – za nas i za sve ljude. Izjave i odluke Druge biskupijske
sinode đakovačke i srijemske, Nadbiskupski ordinarijat, Ðakovo,
2008.; HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Dopunske odredbe Hrvatske biskupske konferencije uz Zakonik kanonskoga prava, u:
Službene vijesti 1 (1994.) 2, str. 7.-11.; L. CHIAPPETTA, Il Codice di
diritto canonico. Commento giuridico-pastorale, II, Libri III-VI, Seconda
edizione accresciuta e aggiornata, ED, Roma, 1996.; N. ŠKALABRIN,
Prilog za misno slavlje, u: Vjesnik đakovačke i srijemske biskupije 130
(2002.) 1, str. 28.-33.; N. ŠKALABRIN, Sveta mjesta i napose crkve,
u: Bogoslovska Smotra 74 (2003.) 4, str. 901.-923.; V. B. NUIĆ, Opće
pravo Katoličke Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskoga prava, KS,
Zagreb, 1985.
Predavanja.
275
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ili usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
276
Naziv predmeta
DUHOVNOST KRŠĆANSKOG ISTOKA
Kratica
ET03/5
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Antun Japundžić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje specifičnosti koje karakteriziraju duhovnost kršćanske
istočne tradicije.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti i objasniti koje su temeljni elementi i osnovne karakteristike
Istočne kršćanske duhovnosti.
2. Predstaviti i protumačiti posebnosti hezihastičke duhovnosti.
zimski
Ishod
učenja
Semestar
95464
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-2
Znanstveni
elaborat
0,5
1-2
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
u diskusijama
tijekom
predavanja
Izrada
znanstvenog
elaborata
Završni ispit
1
1-2
Ukupno:
2
predavanja
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min
max
Evidencija
10
25
Vrednovanje
sadržajne i
metodološke
dimenzije rada
Priprema za
ispit
10
25
35
50
55
100
Konzultacije
Srijedom 14-15 h; kabinet br. 4.;
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Produbljivanje i bolje razumijevanje duhovnosti Istočnih kršćana te
posebnosti koje je karakteriziraju.
277
Sadržaj
Kolegij polazi od istočnih otaca koji su posvećivali molitvi veliki dio
duhovnih traktata, vidjevši u njoj središte kršćanskog života. Upravo
kršćanski Istok na poseban način ostao je vjeran središnjem položaju
molitve, kako u osobnom duhovnom i liturgijskom životu tako i u teologiji. Tumače se specifičnosti molitve i duhovnosti Istočnih kršćana
s posebnim osvrtom na hezihazam i molitvu srca, kao poseban oblik
hezihatičke duhovnosti te se ističu karakteristike bizantske duhovnosti
i različiti načini življenja te duhovnosti.
Obvezna literatura А. ЈЕВТИЋ, Духовност православља, Хиландар, 1996.
V. LOSKI, Mistična teologija Istočne Crkve, KS, Zagreb, 2001.
Ispovijest ruskog hodočasnika, KS, Zagreb, 2003.
Preporučena
literatura
T. ŠPIDLIK, La spiritualità dell’Orinte cristiano, San Paolo, Cinisello Balsamo, 1995.
R. F. TAFT, Liturgia. Modello di preghiera, icona di vita, Lipa, Roma,
2009.
V. LOSSKY, Conoscere Dio, Quqajon, Magnano, 1996.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit i izrada pismenog elaborata.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
278
Naziv predmeta
ZNANOST, FILOZOFIJA I VJERA
– RAZLIKOVANJE I POVEZNICE
Kratica
FIL14/3
Vrsta
Predavanja i vježbe (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Mladen Milić
Cilj ili svrha
kolegija
Kroz filozofijsku prizmu približiti permanentnu aktualnost problematike odnosa znanosti i vjere.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati i definirati uzroke krize odnosa znanosti i vjere.
2. Analizirati probleme uz pomoć filozofijske terminologije.
3. Ukazati na moguća rješenja problematike i sintetizirati ih.
4. Koristiti stečene kognitivne elemente u filozofskoj prosudbi interdisciplinarnog pristupa problematici.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
i osobnog rada
(kolokvij)
0,5
1-4
Završni ispit
0,5
1-4
Ukupno:
2
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Osobna
priprema
za pismenu
ili usmenu
provjeru
Samostalno
izlaganje
usvojenog
gradiva
95481
zimski
Metode
procjenjivanja
Evidencija
i vođena
rasprava.
Bodovi
min max
25 50
Usmena ili
pismena
provjera.
15
25
Usmena
provjera.
10
25
50
100
Konzultacije
Ponedjeljkom, 13 – 14 sati, kabinet br. 8, uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Kolegij u filozofijskoj perspektivi želi dati široki uvid u problematiku
odnosa znanosti i vjere te otvara mogućnosti daljnjega interdisciplinarnoga istraživanja.
279
Sadržaj
Određenje pojmova i kratki povijesni pogled s obzirom na 'djelokrug'
filozofije, znanosti i vjere. 'Autonomija' znanosti. Filozofija prema znanostima. Istina i transcendentalnost. Razum i vjera. Filozofija o religiji i
pitanjima teologije. Znanost pred teologijom. Teologija prema pitanjima i metodama znanosti. Znanstvenost i izazov pozitivizma. Problem
ideologizacije u pitanjima odnosa znanosti i vjere.
Obvezna literatura IVAN PAVAO II., Enciklika Vjera i razum (Fides et ratio); Rim, 1998.; D.
BARBARIĆ (ur.), Filozofija i teologija (zbornik radova), Zagreb, ŠK
– Matica hrvatska, 1993.; V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti,
KS, Zagreb; S. KUTLEŠA, Doprinos kršćanstva znanosti, u: Obnovljeni život (55) (2000.)4; E. HUSSERL, Filozofija kao stroga znanost
i druge rasprave, Zagreb, Ljevak, 2003.; S. LELAS, T. VUKELJA, Filozofija znanosti, Zagreb, ŠK, 1996.; H. KŰNG, Postoji li Bog?, Zagreb, 1987.; I. SUPEK, Filozofija, znanost i humanizam, Zagreb,
HAZU – ŠK, 1995.; I. DEVČIĆ, Bog i filozofija, Zagreb, KS, 2003.; E.
CASSIRER, Uz Einsteinovu teoriju relativnosti, Zagreb, Demetra, 1998.
Preporučena
literatura
H. FESTINI, Kontinuitet Wittgensteinovih pogleda na religiozno
vjerovanje, u: Filozofska Istraživanja (28) 9(1989.)1, str. 247. – 254.;
A. KRESINA, Čovjek s onu stranu tvari, Zagreb, 1989.; M. CIPRA, Temelji ontologije, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.; Ž. TANJIĆ, Riječ
teologije u vrtlogu znanosti, u: Bogoslovska smotra (2006.)2, str. 267.283.; V. BATOVANJA, Karl Jaspers: Pledoaje za filozofiju. Filozofija u
razlici spram religije i znanosti, u: Synthesis philosophica 23(2008.)1,
str. 177.-197., (njemački).
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i diskusije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni rad i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
280
Naziv predmeta
SKUPNI RAD U PASTORALU I KATEHEZI*
Kratica
LIT08/1
Vrsta
Predavanja i vježbe (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ETCS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje osnovnih vještina interaktivnog rada u nastavi i u pastoralu
(pastoralni razgovor, rad u savjetovalištu)
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razumjeti pravila interaktivnoga rada u nastavi i u vođenju određenih interesnih skupina.
2. Na osobnoj razini doživjeti što znači interaktivan pristup drugoj
osobi, odnosno učeniku ili sudioniku neke skupine.
3. Interaktivno održavati nastavu vjeronauka, kvalitetno voditi pastoralne razgovore te postupno se uključivati u rad u obiteljskom savjetovalištu.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
Aktivno
sudjelovanje
0,5
1-3
Vježbe
0,5
1-3
Završni ispit
0,5
1-3
Prisutnost na
nastavi.
Aktivno
sudjelovanje u
vježbama
Samostalno
vođenje nekih
vježbi
Pismeni
elaborat i
vježbe.
Ukupno:
2
95511
zimski
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
10
15
Vrednovanje
aktivnog
sudjelovanja
Vrednovanje
interaktivnih
sposobnosti
Ocjena
pismenog rada
i vrednovanje
svih vježbi.
20
40
15
30
10
15
55
100
Konzultacije
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Sposobnost kvalitetne komunikacije te sposobnost interaktivnog vođenja skupnog rada.
281
Sadržaj
Kolegij se odvija na dvije razine:
I. Teorija vođenja »dinamike grupe« koja se može primijeniti u pastoralu i katehezi s najrazličitijom populacijom.
II. Praktične vježbe. Da bi netko mogao voditi neku grupu, potrebno
je da to vidi u praksi, važno je da sam doživi takav rad kao običan
sudionik.
Obvezna literatura R. ANIĆ, Vježbe za rad s mladima, KSC, Zagreb, 2000., str. 1-137; Y.
COUSINEAU, Odgojne vježbe za rad u skupinama. Građa za kateheze,
pastoral mladih i zajedništvo, PUP »Kefa«, Zagreb, 1999., str.9-184;
K. BUNČIĆ, Ð. IVKOVIĆ, J. JANKOVIĆ, A. PENAVA, Igrom do sebe,
Alinea, Zagreb, 1994., str. 9-143; Z. PAŽIN, Temeljna opredjeljenja
duhovnog vođe, u: Vjesnik đakovačke i srijemske biskupije 7-8(1995.),
str. 353.-359.
Preporučena
literatura
Z. PAŽIN, Obiteljsko savjetovalište. Svrha, struktura, metoda rada,
u: P. ARAČIĆ (ur.), Uspjeli brak – sretna obitelj, Ðakovo, 1988., str.
196.-205. Z. PAŽIN, Obiteljsko savjetovalište, u: Vjesnik Ðakovačke i
Srijemske biskupije 12(2003.), str. 828.-830.
Oblici provođenja
nastave
Skupnodinamičke vježbe i teorijsko izlaganje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Sudjelovanje u vježbama i pisanje elaborata.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon završetka kolegija.
282
Naziv predmeta
DUHOVNOST STAROGA ZAVJETA
Kratica
MT09/7
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Bože Radoš
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj je uvesti u duhovnog čitanja Svetoga pisma sa svrhom da se ista
lakše i cjelovitije razumije i prilagodi za šire vjerničke slojeve.
ISVU šifra
Semestar
95526
zimski
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo Starog zavjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
Čitati i komentirati biblijske tekstove prateći prvenstveno duhovno/
egzistencijalnu nit prezentnu u životu biblijskih protagonista
Otkriti aktualnost Riječi Božje identificirajući je nezaobilaznim elementom duhovne formacije pojedinca i zajednice.
Objasniti kako se po Riječi Božjoj ulazi u egzistencijalni-molitveni dijalog s Bogom.
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
0,5
1-3
Prisutnost na
nastavi
Čitanje i
komentiranje
biblijskih
tekstova
0,5
1-3
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Završni ispit
0,5
1-3
0,5
1-3
Prisutnost uz
vlastito aktivno
zalaganje
(komentiranje,
javljanje i sl.)
Priprema
kratkog
elaborata
Priprema za
ispit
predavanja
Ukupno:
2
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Evidencija
pohađanja
nastave
Vlastita
nastavnikova
evidencija
studentova
zalaganja.
Ocjena
elaborata
7
10
5
10
8
10
Pismeni i/ili
usmeni ispit
35 70
55 100
Konzultacije
Četvrtkom 14.00 h – 15.00 h, kabinet 1; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija duhovnog čitanja Svetoga pisma i lakšeg pretakanja poruke u jednostavnije ruho, prikladno za šire vjerničke slojeve.
283
Sadržaj
1. Iskustvo Božjeg blagoslova u povijesti Patrijarha (osobito Abrahama
i Jakova).
2. Mojsije: susret s Bogom i posrednička uloga;
3. David, slika Mesije: izbor, kraljevanje i kajanje.
4. Poziv i poslanje proroka (osobito Jeremije i Izaije)
– Kroz iskustvo pojedinaca i Izabranoga naroda SZ pokazati aktualnost Riječi Božje u duhovnoj formaciji pojedinca i zajednice danas.
Obvezna literatura R. E. BROWN i dr. Biblijska teologija Starog i Novog zavjeta, KS, Zagreb, 1993.;
D. ARENHOEVEL, Uspomena na očeve, Zagreb, 1991.;
D. BARSOTTI, Izlazak, Teovizija, Zagreb, 2010.
D. ARENHOEVEL, Prapovijest, KS, Zagreb, 1988.;
R. SCHMID, S Bogom na putu. Knjige Izlaska, Levitskog zakonika i Brojeva, KS, Zagreb, 1991.
B. LUIĆ, Iskustvo Boga i čovjeka u Jeremijinoj knjizi, Zagreb, 1985.
Preporučena
literatura
G, BRAULIK, Mojsijeva oporuka, Zagreb, 1988.
L. KRINETZKI, Savez Božji s ljudima, Zagreb, 1999.
C.M.MARTINI, Jakovljev san,KSC, Zagreb, 2000
A.VUČKOVIĆ, Vrtlog grijeha. O Davidovu grijehu s Bat-Šebom,HILP,
Zagreb 2012.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje, aktivno uključivanje studenata u komentiranje pojedinačnih biblijskih iskustava.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Analizom doprinosa studenata tijekom izvođenja predavanja, i analizom ispitnih rezultata.
284
Naziv predmeta
SAKRALNE FORME U POVIJESTI GLAZBE
Kratica
LIT09/1
Vrsta
Predavanje i slušanje nosača zvuka (CD) (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje svih glazbenih formi u povijesti glazbe kojima je bila inspiracija sakralni tekst ili izvođenje u liturgiji
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Zaključiti kako je misa bila najrašireniji oblik u povijesti glazbe.
2. Poznavati sastavnice liturgijsko-glazbenih dijelova specificiranih kao
ordinarij i proprij mise.
3. Razlikovati monodijske od polifonih glazbeno-sakralnih formi.
4. Poznavati osnovna obilježja svakog stilskog razdoblja i specifičnih
sakralnih formi od renesanse do klasicizma.
5. Praktično uporabiti u katehezi nosače zvuka – CD-a za slušanje
sakralnih glazbenih formi.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
slušanje nosača
zvuka
završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-5
0,5
1-5
1
1-5
prisutnost na
nastavi
aktivno
sudjelovanje
ponavljanje
usvojenog
gradiva
2
95512
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
evidencija
20
25
prepoznavanje
slušanjem
usmeni ispit
10
15
30
60
60
100
Konzultacije
Utorkom, kabinet 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje sakralnih formi koje susrećemo u povijesti glazbe.
Sakralne forme uvijek imaju tekst koji se koristi u liturgiji i koji je kompozitorima bio inspiracija za stvaranje glazbenih djela.
285
Sadržaj
Sakralne forme koje nalazimo u svim stilskim razdobljima tijekom
povijesti glazbe: Misa, Oratorij, Motet, Muka (Passio), Magnificat, Te
Deum, Stabat Mater, Gloria (kao zasebna forma), Psalmi, Korali, koralni preludiji i dr.
Obvezna literatura Crkvena glazba, priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; J. ANDREIS, Povijest glazbe, Zagreb, 1975.; Muzička enciklopedija, Zagreb,
1971.; Sveta Cecilija, časopis za crkvenu glazbu, Zagreb, različita godišta.
Preporučena
literatura
Vjesnik Ðakovačko-osječke nadbiskupije, Ðakovo, godište 2002.; J.
CHAILLEY, Glazbena povijest srednjega vijeka, Zagreb, 2005.; H. M.
BROWN, L. K. STEIN, Glazba u renesansi, Zagreb, 2005.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje i slušanje nosača zvuka.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Usmeni osvrt studenata nakon ispita. Mišljenje.
286
Naziv predmeta
ARISTOTELOVA ETIKA
Kratica
FIL15/3
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna – propedeutska
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
Cilj ili svrha
kolegija
Proučavanjem Aristotelove etike studenti imaju mogućnost naučiti i
zatim polučiti etičku mudrost koja je položila test vremena i kao takva
može ponuditi vrijedan uvid u sadašnje stanje morala.
Preduvjeti za upis
Nema
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Sintetizirati ključne etičke ideje.
2. Prepoznati vrijednost izgradnje moralnih kreposti u vlastitom životu i društvu.
3. Razlikovati između dobrih i loših izbora, te vrlina i poroka.
4. Procijeniti vrijednost moralne kreposti pravednosti.
Semestar:
95482
zimski
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
Nazočnost Evidencija
na nastavi,
sudjelovanje u
diskusiji
30
50
predavanja,
diskusija i
interpretacija
izvornih
tekstova
Završni ispit
1
1-4
Neposredna Usmeni ispit
priprema i
ponavljanje
usvojenog
gradiva
25
50
Ukupno:
2
55
100
Konzultacije
Četvrtkom od 13.00.-14.00. u kabinetu br. 8, [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Ovaj kolegij ima zadaću razviti kod studenata sposobnost čitanja, interpretiranja i raspravljanja kompleksnih filozofskih tekstova.
287
Sadržaj
Kolegij je usmjeren proučavanju Aristotelove filozofije, točnije ukazujemo na njegov krajnje uravnotežen pristup mnogim etičkim pitanjima. Na temelju djela Nikomahova etika cilj nam je jasno predstaviti
njegove ideje te pokazati kako ta misao i danas ima ogromnu važnost.
Nakon prikaza općeg Ariostotelovog pristupa filozofiji okrećemo se
radu na tekstovima. Osobitu pozornost posvećujemo svrsi (smislu)
života po Aristotelu, zatim pitanjima moralne savršenosti, intelektualnim i društvenim vrlinama, oblicima pravednosti, prijateljstvu te postizanju istinske sreće u životu.
Obvezna literatura ARISTOTEL, Nikomahova etika, SNL, Zagreb, 1982.
Preporučena
literatura
DÜRING, Aristoteles. Darstellung und Interpretation seine Denkes,
Heidelberg, 1966.; H. ARENDT, The Human Condition, University of
Chicago Press, Chicago, 1998.; D. ASSELIN, Human Nature and Eudaimonia in Aristotle, Peter Lang, New York, 1989.; J. MARITAIN, The
Person and the Common Good, University of Notre Dame Press, Notre
Dame, 1966.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, pp prezentacije, diskusija i zajednička interpretacija filozofskih tekstova.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra te unutar semestra mogućnost
studentskog očitovanja usmenim ili pismenim putem o kvaliteti izlaganja materije.
288
Naziv predmeta
BIBLIJSKA TEOLOGIJA NADE
Kratica
NZ08/9
Vrsta
Predavanja i samostalni rad (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Kompetencije koje
se stječu
Predmet omogućuje razumijevanje biblijskog poimanja i sadržaja nade
kao jedne od bitnih odrednica života čovjeka vjernika.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati osnovne pojmove starozavjetne i novozavjetne biblijske
teologije.
2. Definirati biblijski pojam nade u okviru biblijske starozavjetne i novozavjetne teologije.
3. Diferencirati starozavjetne i novozavjetne biblijske tekstove.
4. Poznavati otvorene biblijske horizonte.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
1
1-4
predavanja
Pismeni
elaborat i
završni ispit
Ukupno:
Sadržaj
2
Aktivnost
studenata
95541
zimski
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Nazočnost evidencija
i aktivno
sudjelovanje
Priprema i Usmeni ispit
ponavljanje
gradiva
20
40
35
60
55
100
Biblijski govor o nadi jest govor o mjestu što ga budućnost ima u životu
Božjega naroda. Božja obećanja, obično u Starom zavjetu vezana uz
sklapanje saveza, i njihovo ispunjenje temelj su nadanja. Analiza sadržaja Božjih obećanja i njihov utjecaj na budućnost. Čovjek vjernik
pred povijesnim tragedijama. Objekti nadanja. Novost novozavjetnog
govora o nadi. Nada suočena sa smrću.
289
Obvezna literatura Pojmovi: nada, obećanje, savez, u: A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997.; X. LEON – DUFOUR (uredio),
Rječnik biblijske teologije, Zagreb, više izdanja.; elpis u: Theologisches
Wörterbuch zum Neuen Testament; Exegetisches Wörterbuch zum Neuen Testament; The Anchor Bible Dictionary; L. KRINETZKI, Savez Božji
s ljudima prema Starom i Novom zavjetu, KS, Zagreb, 1999.; M. TOMIĆ, Pojam elpis u poslanicama Kološanima i Efežanima, u: Diacovensia, 1/1994., str. 240-263.; K.M.WOSCHITZ, Elpis – Hoffnung Herder,
Wien – Freiburg – Basel, 1979.
Preporučena
literatura
D.i P. ALEXANDER (prir.), Biblijski priručnik, Mala enciklopedija, Zagreb, 1989; K. DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Zagreb,
2004.; Grupa autora, Biblijski leksikon, Zagreb, 1972.; Biblijski komentari uz izabrane tekstove.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, konzultacije i seminarski rad
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izrada elaborata i usmeni ispit
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Analiza ispitnih rezultata i anonimne ankete.
290
Naziv predmeta
POVIJEST DOGMI
Kratica
PKN03/5
ISVU šifra
95549
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
Semestar
zimski
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Drago Tukara
Cilj ili svrha
kolegija
Steći znanje o nastanku i interpretaciji kršćanskih istina
Preduvjeti za upis
Položeni kolegiji iz Patrologije i Uvod u misterij Krista i povijest spasenja
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti nastajanje Creda.
2. Predstaviti nastajanje Regule fidei.
3. Razlikovati službene i neslužbene definicije istina vjere od strane
Crkve.
4. Sintetizirati razvoj vjere od Objave do Dogme.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Seminarski
rad/pisani
rad na temu
Tradicija
Ponavljanje
Creda/
vjeronaučni
oblik
Završni ispit
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
0,5
1-4
0,5
1-4
0,5
1-4
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
0,5
1-4
Priprema za
ispit
Prisutnost na
predavanjima
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
30
Evidencija i
pregled pisanog
rada
10
20
Procjena
pamćenja
vjeronaučnog
znanja
Usmeni ispit
5
10
20
40
50
100
2
Konzultacije
Utorkom od 14 do 15 sati u kabinetu br. 6.
E-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Analiza nastanka dogmi omogućuje studentu formirati osobni kritički
pristup prema dogmama i prema vjerskim postavkama.
291
Sadržaj
Pojam i narav dogme s posebnim naglaskom na prva stoljeća Crkve.
Analiza nastanka dogmi. Osobe i činjenice koje su doprinijele rađanju
dogmi.
Obvezna literatura H. DENZINGER, P. HÜNERMANN, Zbirka sažetaka vjerovanja definicija i izjava o vjeri i čudoređu, Ðakovo, 2002.; T. J. ŠAGI – BUNIĆ,
Povijest kršćanske literature, Zagreb, 1976.
Preporučena
literatura
BERNARD MEUNIER, La nascita dei dogmi cristiani, Torino, 2001.
Apokrifna literatura.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Slobodno izjašnjavanje studenata, primjedbe i sugestije.
292
Naziv predmeta
UVOD U PSALME
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Cilj ili svrha
kolegija
Preduvjeti za upis
Ishodi učenja
Detaljnije upoznavanje s izraelskom mudrosnom literaturom, te mudrosnom literaturom Starog prednjeg Istoka.
Općenito poznavanje korpusa biblijske sapijencijalne literature
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razlikovati biblijske prozne tekstove.
2. Znati vrijeme nastanka mudrosnih spisa i posebno Psalama.
3. Upoznati mudrosni ambijent u kojem se Izrael nalazi.
4. Diferencirati razne vrste psalama u Bibliji.
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađane
ocjenjivanja
predavanja
Elaborat na
određenu temu
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
SZ07/6
ECTS
Kratica
0,5
1-4
0,5
1-4
1
1-4
2
ISVU šifra
95576
Semestar
zimski
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Priprema
Pismeni rad
Ponavljanje
gradiva
Usmeni ispit
Bodovi
min max
15 30
15
35
25
35
55
100
Konzultacije
Ponedjeljkom 14-17h, kabinet 3; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje Stječu se nove spoznaje iz područja izraelske mudrosne litarature, te
se stječu
mudrosne literature Starog prednjeg Istoka.
Sadržaj
Uvod u hebrejsku poeziju i Knjigu psalama. Pregled skupina Psalama
i problem autorstva pojedinih Psalama. Kratki uvod u egipatske i mezopotamijske mudrosne tekstove
Obvezna literatura N. HOHNJEC, Izabrani psalmi, U pravi trenutak, Ðakovo, 1994.
C. TOMIĆ, Psalmi. Kratki uvod i tumač. Novo prepravljeno izdanje,
Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1986.
I. ŠTAMBUK, Psalmi, Makarska, 1975.
N. HOHNJEC, Umijeće biblijske mudrosti.Egzegetsko-teološki uvod u
knjige i sadržaj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2001.
A. DEISSLER, Psalmi, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009.
293
Preporučena
literatura
N. HOHNJEC, Kasna i mudrosna biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
2007.
W. J. HARRINGTON, Uvod u Stari Zavjet, Zagreb, 1977.
C. TOMIĆ, Poruka spasenja Svetog Pisma Starog Zavjeta, Provincijalat
franjevaca konventualaca, Zagreb, 1983.
JERUZALEMSKA BIBLIJA, Zagreb, 1996.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Elaborati, usmeni/pismeni ispiti
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa među studenticama/studentima
294
Naziv predmeta
IZABRANE TEME EKLEZIOLOGIJE
Kratica
DT08/9
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Josip Vrančić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati se sa izabranim aktualnim pitanjima suvremene katoličke
ekleziologije
Preduvjeti za upis
Minimalne kompetencije potrebne za upis su one koje se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije te kolegija iz fundamentalne teologije posebice traktata Crkva Kristova
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Shvatiti važnost ekelziološkog promišljanja unutar ostalih teoloških
i srodnih znanosti.
2. Staviti u odnos postavke katoličke ekleziologije sa naučavanjem o
Crkvi ostalih kršćanskih zajednica.
3. Dopuniti svoje teološko znanje stečeno u ostalim teološkim traktatima.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-3
1,5
1-3
Aktivnost
studenata
95455
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Ponavljanje
Usmeni ispit
usvojenog
gradiva
2
Bodovi
min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Četvrtak 16.00 sati; kabinet br.2; josipvrancic©gmail.com
Kompetencije koje
se stječu
Upoznavanje katoličkoga shvaćanja Crkve s posebnim naglaskom na
pojedina aktualna pitanja suvremene katoličke ekleziologije u ekumenskom dijalogu s drugim kršćanskim Crkvama i kršćanskim zajednicama
295
Sadržaj
I. Crkva u modernome društvu; II. Otajstvo Crkve u Sv. Pismu, III.
Povijesno – dogmatsko razumijevanje Crkve kroz povijest; IV. Ekleziologija Drugog vatikanskoga sabora i suvremene ekleziologije; V. Pitanje
odnosa univerzalne i lokalne Crkve kao i govor Drugog vatikanskog
sabora o mjestu i ulozi rimskoga biskupa u Crkvi
Obvezna literatura J. GNILKA, Prvi kršćani. Izvori i početak Crkve, KS, Zagreb, 2003.; L.
MARKEŠIĆ, Crkva Božja – postanak, povijest, poslanje, Sarajevo, 2005.;
̋
T. SODING,
pogled u prošlost radi budućnosti, KS, Zagreb, 2004.; J.
RATZINGER – BENEDIKT XVI., Zajedništvo u Crkvi, Verbum, Split,
2006.
Preporučena
literatura
GRGUR NISANSKI, Velika kateheza, Makarska, 1982.; K. RAHNER,
Temelji kršćanske vjere, Ex Libris, Zagreb, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusije o izabranim temama i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ili usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
296
Naziv predmeta
IZABRANE TEME TEOLOŠKE ANTROPOLOGIJE
Kratica
DT09/9
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Boris Vulić
Cilj ili svrha
kolegija
Analizirati prisutnost svijesti u suvremenim teološkim pravcima o suodnosu između kristologije i teološke antropologije u svjetlu nutarnjeg
odnosa spasenja i stvaranja.
Preduvjeti za upis
Kompetencije stečene u kolegijima Kristologija i Teološka antropologija,
I.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti nauk Drugog vatikanskog koncila o čovjeku i njegov suvremeni razvoj.
2. Staviti u odnos kristologiju i antropologiju, spasenje i stvaranje.
3. Uključiti se u suvremena pitanja teološkog govora o čovjeku.
4. Integrirati obrađene teme u evangelizacijski proces Crkve.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
2
predavanja
Aktivnost
studenata
95456
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost
Evidencija
i aktivno
sudjelovanje na
nastavi
Proučavanje
Usmeni ispit
literature kroz
samostalni rad
i ponavljanje
gradiva
Bodovi
min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Srijedom poslije predavanja, kabinet br. 2, uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija za dublje promišljanje čovjeka kao teološke
teme te šire poznavanje aktualnih rasprava teološke antropologije.
297
Sadržaj
I. Čovjek u nauku Drugog vatikanskog koncila: program za teološku
antropologiju.
II. Čovjek stvoren na sliku Božju: odnos kristologije i antropologije
(K. Barth, K. Rahner, W. Kasper, H. U. v. Balthasar).
III. Pitanje nadnaravi (K. Rahner, H. U. v. Balthasar, J. Alfaro, H. de
Lubac).
Obvezna literatura H. U. v. BALTHASAR, Teologija i povijest. Kerigma i sadašnjost, KS, Zagreb, 2006.
K. RAHNER, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris,
Rijeka, 2007. (izabrana poglavlja)
Preporučena
literatura
H. de LUBAC, Katoličanstvo. Društveni aspekti dogme, Ex Libris, Rijeka, 2012. (izabrana poglavlja)
K. RAHNER, Teološki spisi, FTI, Zagreb, 2008. (izabrana poglavlja)
K. BARTH, Teološki eseji, Ex Libris, Rijeka, 2008.
J.-Y. LACOSTE i dr., Povijest teologije, KS, Zagreb, 2013.
R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, KS, Zagreb, 1999., 151.254.
S. ROSTAGNO, Karl Barth, KS, Zagreb, 2013.
I. SANNA, Karl Rahner, KS, Zagreb, 2006.
I. MORALI, Henri de Lubac, KS, Zagreb, 2007.
* Tijekom predavanja studenti će biti upoznati s drugom korisnom
literaturom.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prezentacije, diskusije o izabranim temama i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
298
Naziv predmeta
»PSIHOPATOLOŠKI« TIPOVI NEZRELE
I MORALNO SKRUPULOZNE RELIGIOZNOSTI*
Kratica
MT10/7
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda.
Nastavnik
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj kolegija je utemeljiti ispravnu predodžbu istinske religioznosti,
koja svojim zrelim duhovnim, molitvenim i moralnim životom povezuju vjernika s Bogom, jačaju njegov unutarnji svijet i na taj način
pozitivno utječu na duševno zdravlje, naspram iskrivljenih predodžbi
o Bogu/sebi/moralu, pogrešnih oblika molitve/žrtve/pokore/odricanja,
prenaglašenog osjećaja skrupulozne krivnje i ostalih oblika ekleziogeno-neurotičnih manifestacija.
Preduvjeti za upis
Solidno predznanje opće i razvojne psihologije, fundamentalne i moralne teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati oblike prave religioznosti, te razlučiti iskrivljene pojmove o Bogu/vjeri/moralu.
2. Znati prosuditi poznavanje ispravnih vjerskih istina i moralnog ponašanja.
3. Identificirati nerazumne ili preteške »pseudo-religiozne« zahtjeve
koji se zbog svojih previsokih moralnih načela, mogu učiniti neostvarivima pojedincu, gomilajući mu osjećaj skrupulozne krivnje,
što se može očitovati u obliku neuroza.
4. Integrirati religiozne poticaje za jačanje duševne stabilnosti pojedinca, duhovne snage, nutarnje čvrstoće, mira i opuštenosti, lijepih
duhovnih doživljaja, motivacije i razvijanja svojih mogućnosti.
ISVU šifra
Semestar
95527
zimski
299
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Aktivno
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
0,5
1-4
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
0,5
1-4
Završni ispit
1
1-4
Izrada
znanstvenog
elaborata
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
2
sudjelovanje
tijekom
predavanja
Izrada
elaborata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
praćenja
i aktivnog
zalaganja
studenta
Izrada
elaborata
10
20
20
30
Usmeni ispit
30
50
60
100
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: utorkom od 13-14 h. Kabinet br.1.
Molim prethodno najaviti konzultacije mailom:
[email protected].
Kompetencije koje
se stječu
Po odslušanosti kolegija očekuje se da student zna prepoznati i pastoralno odgovoriti na uočene simptome »psihopatoloških« tipova
iskrivljene, ekstrinzične, religioznosti i skrupulozne moralnosti, nezrelih, psiho-afektivnih ličnosti, pojedinih fanatičnih vjernika infantilne
pobožnosti.
Sadržaj
Pored nesumnjivo, velikih, pozitivnih doprinosa religioznosti u psihičkom životu pojedinca, religioznost može katkada predstavljati i određene rizične faktore za njegovo duševno zdravlje, poput ekleziogenih
neuroza, kod osoba nezrele i ekstrinzične religioznosti.
Ekleziogene su neuroze oblici nezrelog ponašanja, a obuhvaćaju neurotičnu religioznost koju karakterizira kontradiktorno ponašanje:
s jedne strane utopistička naivnost, a s druge racionalizam; s jedne
strane moralna hiperskrupuloznost, a s druge laksizam; agresivnost
prema vjerskim autoritetima i istodobno servilnost; potrebu da bude
čašćen i istodobno sažalijevan...Svi su ti oblici religioznog ponašanja u
biti patološke naravi i odgovaraju poremećajima u strukturi i evoluciji
religioznosti, razrađeni kroz deset psihopatoloških tipova nezrele religioznosti: ovisna religioznost, religioznost koja nagrađuje, zamjenska
religioznost, religioznost iz straha, mazohistička religioznost, hipomanična religioznost, opsesivna religioznost, svjesni i nesvjesni neurotični
ateizam, neurotičko vjersko obraćenje. U tim tipovima, koji obuhvaćaju nezrele psiho-afektivne ličnosti, najbolje se prepoznaju temeljne
značajke ekleziogenih neurotika.
300
Ukazujući na ova potencijalna religiozna zastranjenja, želimo jasno naglasiti da vjerski život ne uzrokuje psihoneuroze, nego sam neurotik
unosi u svoju psihopatologiju određene vjerske sadržaje, kanalizirajući
osobne psihičke smetnje u vjeru, koja na taj način postaje njihovo izričito očitovanje.
Kolegij se zaključuje ukazivanjem pozitivnih religioznih vrijednosti i
smjernicama kako pastoralno odgovoriti na predočene probleme, jer
u konačnici, Crkva i jedinstvo naroda Božjeg ovise o stupnju integracije svakoga zrelog člana, a zdrav duhovni život ne može se graditi na
negativnostima, nego na idealima.
Obvezna literatura Š. Š. ĆORIĆ, Psihologija religioznosti, Naklada Slap, Jastrebarsko, 22003.;
M. SZENTMARTONI, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990.; I.
ŽIVKOVIĆ, S. VULETIĆ, Ekleziogene neuroze u psihopatološkim oblicima religioznosti, u: Društvena Istraživanja 92(2007.) 6, str. 1263.-1286.;
M. NIKIĆ, Očima psihologa teologa, Zaklada biskup Josip Lang, Zagreb, 2011.
Preporučena
literatura
E. FROMM, Psihoanaliza i religija, V.B.Z., Zagreb, 2000.; S. VULETIĆ,
I. ŽIVKOVIĆ, Aspetti devianti del fanatismo religioso, u: Analecta TOR
177 (2006.), str. 651.-670.; I. ŽIVKOVIĆ, S. VULETIĆ, Authentic versus
non-authentic religiosity – Psychopatology and sanctity, u: Analecta TOR
177(2006.), str. 477.-510.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja popraćena power point prezentacijama, primjeri iz psihološke analize
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pisani elaborat, usmeno polaganje ispita
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Upitnik o dimenzijama religioznosti i njezinu utjecaju na svagdanji život.
301
Naziv predmeta
MARIOLOGIJA*
Kratica
DT07/7
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna.
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Boris Vulić
Cilj ili svrha
kolegija
Predstavljanje osobe i povijesno-spasenjske uloge Blažene Djevice
Marije u misteriju Krista i Crkve.
Preduvjeti za upis
Položen barem jedan kolegij iz dogmatske teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Analizirati biblijsku teologiju o Blaženoj Djevici Mariji.
2. Objasniti marijanske dogme Crkve.
3. Predstaviti shvaćanje Marije u drugim crkvenim zajednicama i religijama.
4. Koristiti mariologiju u okviru svoga budućeg crkvenog djelovanja.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
2
predavanja
Aktivnost
studenata
95454
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost
Evidencija
i aktivno
sudjelovanje
na nastavi
Proučavanje
Usmeni ispit
literature kroz
samostalni rad
i ponavljanje
gradiva
Bodovi
min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Srijedom poslije predavanja, kabinet br. 2, uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se poznavanje vjere i nauka Crkve o osobi, suradničkom doprinosu i antropološko-ekleziološkoj paradigmi Blažene Djevice Marije u
događaju spasenja svijeta.
302
Sadržaj
I. Marija u povijesti spasenja: kristološka, antropološka i ekleziološka
dimenzija mariologije. II. Sveto pismo o Mariji. III. Povijesno-teološki
presjek mariologije s posebnim osvrtom na Drugi vatikanski koncil. IV.
Marijanske dogme. V. Marija i ekumenizam. VI. Marijanska duhovnost.
Obvezna literatura N. IKIĆ, Kompendij katoličke pneumatologije, mariologije i eshatologije,
KBF, Sarajevo, 2011., 97.-177.
K. RAHNER, Marija, majka Gospodinova. Teološka razmatranja, KS,
Zagreb, 1980.
Preporučena
literatura
IVAN PAVAO II., Redemptoris Mater. Enciklika o BDM u životu Crkve na
putu, KS, Zagreb, 21994.
J. RATZINGER, Kći Sionska. Marijanska pobožnost u Crkvi, Verbum,
Split, 2008.
I. DUGANDŽIĆ, Marija, Isusova majka, u Novom zavjetu, MIR,
Međugorje, 2008.
J. GALOT, Bog i žena. Marija u spasenjskom djelu, UPT, Ðakovo,
2001.
V. KOŠIĆ, Marija, majka Sina Božjega, KS, Zagreb, 2003.
* Zbornici radova mariološko-marijanskih kongresa u izdanju Hrvatskog mariološkog instituta i KS, Zagreb.
** Tijekom predavanja studenti će biti upoznati s drugom korisnom
literaturom.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prezentacije, diskusije o izabranim temama i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
303
Ljetni semestar:
Naziv predmeta
OSNOVNI POJMOVI GOSPODARSKE ETIKE
Kratica
SNC04/8
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s osnovnim pojmovima gospodarske etike sa stanovišta katoličkog socijalnog nauka i osposobiti ih za kritičko sagledavanje i prosuđivanje aktualne društvene situacije.
Semestar
95569
ljetni
Preduvjeti za upis
Položen ispit iz kolegija Socijalni nauk Crkve, I.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati osnovne pojmove i kriterije gospodarske etike sa stanovišta socijalnog nauka Crkve.
2. Prosuđivati konkretnu društvenu stvarnost, polazeći od temeljnog
kriterija da je čovjek polazište i cilj cjelokupne gospodarske aktivnosti.
3. Naočigled očitoj odsutnosti etike u liberalnom tržišnom gospodarstvu ponovno tematizirati važnost etičke dimenzije u poslovanju.
4. Zalagati se za konkretno oblikovanje gospodarske aktivnosti koja je
u skladu s kršćanskom slikom čovjeka.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanje
ocjenjivanja
0,5
1-4
0,5
1-4
Osobni rad i
završni ispit
1
1-4
Ukupno:
2
i aktivno
sudjelovanje
Provjera znanja
Konzultacije
304
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
predavanju
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za Evaluacija
pismeni ispit
Priprema
Usmeni ispit
usmenog
ispita
Bodovi
min max
10
20
20
30
30
50
60
100
Ponedjeljak 14,00-15,00 sati u kabinetu br.1. Najava konzultacija na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Upoznavanje osnovnih pojmova gospodarskog života te sposobnost
kritičkog prosuđivanja aktualnih gospodarskih događanja u svjetlu socijalnog nauka Crkve.
Sadržaj
Posljednjih se desetljeća u zemljama liberalne ekonomije sve više tematizira odnos etike i gospodarstva. Političke i gospodarske promjene
u nekadašnjim komunističkim zemljama srednje i istočne Europe dodatno su aktualizirale ovu temu. U temeljima aktualne svjetske financijske krize također se uočava kriza morala. Sa stanovišta socijalnog
nauka Crkve gospodarstvo je djelovanje čovjeka za čovjeka, pa zato
svako ljudsko djelovanje ima etičku dimenziju. U predavanju se, između ostalih, žele obraditi i iz perspektive socijalnog nauka sagledati
teme kao: bit gospodarstva, principi njegova funkcioniranja, pitanje
privatnog vlasništva, rada i kapitala, suvremeni ekonomski sistemi, slobodno tržište, socijalna pravednost, socijalno-tržišno gospodarstvo,
utjecaji na okoliš, globalizacija, tržišna konkurencija, korupcija i dr.
Obvezna literatura J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, KS, Zagreb, 2005., str. 163. –
228.; B. HÄRING, Kristov zakon – Slobodni u Kristu, sv. III., KS, Zagreb,
1986., str. 365. – 457.; S. BALOBAN, Etičnost i socijalnost na kušnji.
Socijalna problematika u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 1997., str. 27. – 66.; G.
BAZOLLI, Tržište i nejednakost, KS, Zagreb, 2009.
Preporučena
literatura
A. KLOSE, Poduzetnička etika, ŠK, Zagreb, 1996.; I. KOPREK (ur.), Poslovna etika i duhovnost, Filozofsko-teološki institut DI, Zagreb, 2007.;
M.- D. CHENU, Teologija rada, KS, Zagreb, 2008.; I. KOPREK, N.
ROGOŠIĆ (ured.), Korupcija. Relgijska – etička – praktična promišljanja, FTI DI, Zagreb, 2009.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i konzultacije
Načini provjere
znanja i polaganja
ispita
Diskusije, kolokvij i usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
Hrvatski i njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata
305
Naziv predmeta
PASTORALNA PSIHOLOGIJA
Kratica
RPK05/6
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Josip Bernatović
Cilj ili svrha
kolegija
Poučiti studente na koji način koristiti psihologiju u pastoralnom djelovanju.
Preduvjeti za upis
Nema ih
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati elemente i obilježja pastoralne psihologije.
2. Primijeniti metode osobnih susreta s vjernicima.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-2
predavanja
Priprema i
završni ispit
1
1-2
Ukupno:
2
Aktivnost
studenata
95559
ljetni
Metode
procjenjivanja
prisutnost na evidencija
nastavi
interpretiranje usmeni ispit
usvojenog
gradiva
Bodovi
min max
25 35
30
65
55
100
Konzultacije
Srijedom u 16 h u kabinetu br. 9
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija za provođenje pastoralnog susreta s različitim
osobama. U susretu osobi pomažemo da odgovorno i uspješno pronađe svoj put do Boga te u susretu s Njim prihvaća svoj život često
bremenit poteškoćama.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
306
Sadržaj
Psihologija u službi pastoralnog rada. Psihologija i pastoral, psihologija
i religioznost. Stavovi pastoralnih djelatnika prema psihologiji. Narav
psihološkog kolokvija – razgovora prema Rogersu. Vrijednost i način
provođenja osobnih susreta u pastoralu. U središtu susreta mora biti
vjernik kojemu treba dati aktivnu ulogu u susretu. Duševno raspoloženje i psihički zahtjevi vjernika. Osoba pastoralnog djelatnika u susretu
s vjernicima. Empatijsko prihvaćanje, pozitivno promatranje i autentičnost. Nema pastoralnog djelovanja bez susretanja: Bog – čovjek; čovjek
– čovjek; čovjek – zajednica.
Obvezna literatura A. TRSTENJAK, Pastoralna psihologija, Ðakovo, 1989.; V. FRANKL,
Liječnik i duša, KS, Zagreb, 1990.; Š. ĆORIĆ, Psihologija religioznosti,
Jastrebarsko, 1998.
Preporučena
literatura
B. GIORDANI, La psicologia in funzione pastorale, Roma, 1981.; C.
ROGERS, Die nicht – direktive Beratung, Frankfurt, 1995.; C. MEVES,
Mali vodič za psihoterapeute, Ðakovo, 1987.; P. TOURNIER, Umijeće
slušanja, Ðakovo, 1986.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, testovi, konzultacije i aktivno sudjelovanje studenata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeno ili usmeno.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Slobodno izjašnjavanje studenata, primjedbe i sugestije, ankete.
307
Naziv predmeta
ANTROPOLOŠKI NAGLASCI U Post 1,1-2,4a
Kratica
SZ06/2
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj je da studenti, putem upoznavanja strukture Post 1,1-2,4a te
osnovnih elemenata starozavjetne antropologije, upoznaju način biblijskog izražavanja.
Semestar
95575
ljetni
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razumjeti osnovne elemente biblijskog izričaja u Post 1,1-2,4a.
2. U drugim tekstovima SZ-a identificirati osnovne antropološke izričaje i njihov doprinos teologiji teksta.
3. S većom efikasnošću izdvajati pojedine literarne postupke pomoću
kojih biblijski pisac na (ne)izravan način prenosi svoju poruku.
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
Položen ispit iz Hebrejskog jezika.
Ishodi učenja
ECTS
Preduvjeti za upis
0,5
1-3
1,5
1-3
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
prisutnost na evidencija
nastavi
interpretiranje usmeni ispit
usvojenog
gradiva
2
Bodovi
min max
25
35
30
65
55
100
Konzultacije
Srijeda 15,00-16,00h, kabinet br. 3, kontakt: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Studenti detaljnije upoznaju strukturu Post 1,1-2,4a; tijekom predavanja uočavaju kako iščitavati autorove indikacije u starozavjetnom
narativnom tekstu; dobivaju osnovne spoznaje iz antropologije ovog
teksta koja predstavlja sintezu teološke misli P redaktora i mudrosnih
tradicija Starog Istoka njegovog vremena kojima je raspolagao i na taj
način se zadobivaju uvodne spoznaje o načinima izražavanja starozavjetne teologije.
Sadržaj
U prvom dijelu izlaže se pozicija Post 1,1-2,4a u njegovom biblijskom i širem kulturološkom kontekstu. Potom se prelazi na analizu teksta fokusirajući se na čovjekov položaj u literarnoj strategiji
308
Post 1,1-2,4a, uz naglasak na njegovoj specifičnosti izražavanja. Poslije
toga analiziraju se temeljni izričaji koje tekst iznosi o čovjeku (indirektni, koje predstavljaju demitologizacija svemira i konstrukcija opisa
stvaranja čovjeka, i direktni, koje čine tvrdnje da je čovjek stvoren na
sliku Božju te da treba gospodariti zemljom, skupa s njihovim implikacijama).
U drugom dijelu kolegija iznose se paradoksalni elementi čovjekove
egzistencije koji proizlaze iz Post 1,1-2,4a i to pod tri vida: paradoks
koje čovjek doživljava u odnosu na samog sebe, na društvo te na svijet
u kojem živi. U isto vrijeme, svaki od ovih paradoksa zapravo otkriva
dinamičku napetost u koju je stavljen čovjek i koja mu pojedini od ovih
odnosa predstavlja kao zadatak, tako da se iza svakog pojedinog paradoksa izlaže i zadatak kojeg ima po tom osnovu: u odnosu na samog
sebe, u odnosu na društvo i na svijet u kojem živi.
Obvezna literatura D. ARENHOEVEL, Stuttgarter Kleiner Kommentar – Altes Testament
1, hrv. prijev., Prapovijest, Zagreb, 1988.;
A. REBIĆ, Stvaranje svijeta i čovjeka, Zagreb, 1996.;
M. VUGDELIJA, Čovjek i njegovo dostojanstvo u svjetlu Biblije i kršćanske teologije, Split, 2000.
Preporučena
literatura
G. von RAD, Theologie des Alten Testaments. I. Die Theologie der historischen Überlieferungen Israels, München, 1957.; engl. prijev., Old
Testament Theology, London, 1962.;
R. RENDTORFF, Theologie des Alten Testaments: ein kanonischer
Entwurf, II, Neukirchen-Vluyn, 2001.; tal. prijev., Teologia dell’Antico
Testamento, II, Torino, 2001.;
K. WESTERMANN, Genesis 1-11, Neukirchen-Vluyn, 1974., engl. prijev., Genesis 1-11, Minneapolis, 1984.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i egzegeza odabranih dijelova teksta.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.
309
Naziv predmeta
ANTIČKE BISKUPIJE NA TLU DANAŠNJE HRVATSKE
Kratica
CP07/2
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damjanović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkvene hijerarhije
u periodu kasne antike na teritoriju današnje Republike Hrvatske. Proučavanje literarnih i arheoloških izvora koji omogućuju rekonstrukciju
pojave kršćanskih zajednica do njihovog oblikovanja u biskupije i nadbiskupije od IV. do VI. st.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Nabrojati starovjekovne biskupije i metropolije na tlu današnje Hrvatske. Imenovati biskupe u kronotaksi i analizirati povijesni hod od
pojave prvih kršćanskih zajednica do razvijene hijerarhijski organizirane biskupije.
2. Odgovoriti na izazove koje postavljaju materijalni i pismeni izvori,
integrirati poznavanje starovjekovnih biskupija u povijest nacionalne crkve staroga vijeka i njegove poznate problematike. Sintetizirati znanja o crkvenoj hijerarhiji i ustrojstvu Crkve na tlu antičke
Hrvatske.
3. Dopuniti dosadašnja saznanja o povijesti Crkve u Hrvata.
predavanja
i aktivna
uključenost
Iznalaženje
argumenata u
interaktivnoj
diskusiji
Završni ispit
Ukupno:
310
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
95439
ljetni
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
0,5
1 – 3 Prisutnost na
nastavi
Evidencija
10
20
0,5
1 – 3 Aktivno
sudjelovanje
Evaluacija
10
20
1
1 – 3 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
35
60
55
100
2
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije
koje se stječu
Očekuje se da student poznaje stanje kršćanstva i Crkve u pojedinim biskupijama na teritoriju današnje Republike Hrvatske. Ujedno
i poznavanje prilika od vremena prvih kršćanskih zajednica, progona
do djelovanja biskupa u mirnodobskim uvjetima sve do provale novih
naroda na ova područja.
Sadržaj
Na tlu današnje Republike Hrvatske u starom vijeku širenjem kršćanstva osnivaju se prve biskupije. Veća saznanja o njihovom postojanju i
radu imamo iz literarnih izvora kasnijeg datuma, odnosno, nakon što
kršćanstvo dobiva slobodu. Osim ovih, postoje i brojni arheološki dokazi i materijalni spomenici koji svjedoče o bogatom crkvenom životu
biskupija na našim prostorima. Poznate su dvije velike metropolije
sa svojim sufraganskim biskupijama na tlu današnje Hrvatske; Sirmij
i Salona. Postoje literarni i arheološki dokumenti koji nam svjedoče o
djelovanju i drugih biskupija i njihovih biskupa. Bit će obrađene biskupije u Sisciji, Jaderu, Cissi, Parentiumu, Cibalamae, Mursi; od njihovog
prvog spomena u izvorima, te mučenicima, do uzdignuća na crkvenoj
hijerarhiji.
Obvezna
Literatura
J. KOLARIĆ, Povijest kršćanstva na našem tlu prije dolaska Hrvata, Zagreb, 1995.; J. KOLARIĆ, Povijest kršćanstva u Hrvata, Zagreb, 2003.;
J. KOLARIĆ, Questiones selectae, Zagreb, 2003.; A. ZIRDUM, Povijest
kršćanstva u Bosni i Hercegovini, Plehan, 2007.; E. DYGGVE, Povijest
salonitanskog kršćanstva, Split, 1996.; S. J. ŠKUNCA, Problem Cisse
i njezine biskupije, u: Croatica Cristiana Periodica 15(1991.)27, str.
1.-20.; M. SUIĆ, Episcopus Cissensis – iterum, u: Croatica Cristiana
Periodica 16(1992.)30, str. 11.-35.; M. BULAT, Mursa. Osijek u rimsko
doba, Osijek, 1989.; J. BRUNŠMID, Colonia Aurelia Cibalae. Vinkovci
u staro doba, u: VHAD VI(1902.), str. 117.-166.
M. JARAK, Povijest kršćanskih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske, Od Nepobjedivog Sunca do Sunca Pravde; katalog izložbe, Zagreb,
1991., str. 17.-39.
Preporučena
literatura
B. ILAKOVAC, Ranokršćanski relikvijar Kesenske (Cissa) biskupije iz
Novalje na otoku Pagu, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 26/27
(1993./1994.) 3, str. 47.-65.; M. BULAT, Novi podaci za baziliku mučenika u Mursi, u: Lhnid 7(1989.)195.-202.; B. ŠILJEG, Ranokršćanski
mramorni kapitel iz Dubrovnika, Pril. inst. arheol. Zagreb 24(2007.),
str. 257.-261.; M. ZANINOVIĆ, Zemljopisno-povijesni položaj luka
Parentija i Nezakcija, u: Histria archaeologica 36(2005.), str. 115.-136.;
M. BALDINI, Parentium – prilozi čitanju urbane kronologije, u: Opuscula archaeologica 23-24(1999.-2000.), str. 451.-457.
311
Oblici provođenja
nastave
Predavanja power point prezentacije, multimedijalni materijali.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti izvedbe
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
svakog
predmeta i /ili
modula
312
Naziv predmeta
UTJECAJ PAPINSTVA NA EUROPSKA
I SVJETSKA POVIJESNA ZBIVANJA (OD V. DO XVI. st.)
Kratica
CP10/4
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damjanović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o funkcioniranju papinstva kroz stoljeća, organizaciji
papinske administracije, kurije, te nastanku konklava i pravilnika o izboru pape. Važnost papinstva u formiranju kršćanske Europe ranog
i kasnog srednjeg vijeka, te utjecaj papinske administracije na bitne
povijesne događaje u Europi i novootkrivenom svijetu. Osposobljenost za kritičko prosuđivanje pojedinih povijesnih događaja u svijetlu
modernih interpretacija.
Preduvjeti za upis
Poznavanje opće crkvene povijesti.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati pojam pape i papinstva, nabrojati i imenovati najbitnije
pape u povijesti papinstva od V. do XVI. st. i objasniti njihov značaj
za hijerarhijski razvoj Crkve, te utjecaj na povijesna zbivanja u navedenom vremenu. Analizirati povijesne događaje u vrijeme pontifikata pojedinog pape.
2. Prosuditi pojedine povijesne događaje i eventualni utjecaj na tok
istih intervencijom papinske diplomacije i kurije.
3. Razlikovati i vrjednovati stav Crkve i papinstva u ključnim trenucima za oblikovanje crkvenih stavova i teologije, te postavljanje papinske diplomacije prema određenim državničkim pitanjima.
4. Dopuniti dosadašnja znanja opće povijesti Crkve i poznavanje povijesti papinstva, koristiti povijesne informacije u nadopuni dosadašnjeg povijesnog znanja starovjekovne i srednjovjekovne povijesti
Europe.
ISVU šifra
Semestar
95442
ljetni
313
predavanja
i aktivna
uključenost
Iznalaženje
argumenata u
interaktivnoj
diskusiji
Završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
0,5
1 – 3 Prisutnost na Evidencija
nastavi
10
20
0,5
1 – 3 Aktivno
sudjelovanje
Evaluacija
10
20
1
1 – 4 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
35
60
55
100
2
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br.6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije
koje se stjecu
Očekuje se poznavanje povijesnih događaja od perioda kasnog starog vijeka do početka XVI. st. Naglasak je stavljen na utjecaj papinske
diplomacije u pojedinim ključnim trenucima za povijest europskih naroda, ali i uključivanje u tokove na razini svjetskih zbivanja od otkrića
Amerika do početka XVI. st. Ujedno i poznavanje uzroka i posljedica
određenih papinskih intervencija.
Sadržaj
Od trenutka pada Zapadnog rimskog Carstva, papin utjecaj u diplomatskim i političkim pitanjima europskih zemalja koja su u nastajanju
sve je veći i izraženiji. Osnutkom papinske države 756.g. pa sve do današnjih dana uviđa se važnost i značenje Svete Stolice u rješavanju pojedinih važnih povijesnih događaja. Sudjelovanje papinske diplomacije,
a i osobni angažman pojedinih papa kroz povijest kršćanske Crkve
utjecalo je na povijesni tok pojedinih ratova kao i određivanje daljnjeg
tijeka politike u određenim diplomatskim i društvenim prilikama.
Obvezna
Literatura
S. LEDIĆ, Pape kroz povijest, Zagreb, 2005.; J. N. D. KELLY, Oxford
dictionary of Popes, Oxford, 1986.; The great popes trought history; an
encyclopedia, (ed.F. J. Coppa), London, 2002.; Storia dei papi, (ed. P.
Fedele), Torino, 1939.; Enciclopedia dei papi, (ed. M. Simonetti, G.
Martina), Roma, 2000.
314
Preporučena
literatura
O. BERTOLINI, Roma di fronte a Bisanzio e ai Longobardi, Roma, 1941.;
S. TRAMONTINI, La politica papale nel passaggio dal ‘500 al ‘600, La
Chiesa nell’eta’ dell’assolutismo confessionale (ed. L. Mezzadri), Cinisello Balsamo, 1988., str. 135.-169.; J. BURCHARD, Aleksandar VI i
njegov dvor, Zagreb, 1951.; E. DUFFY, Sveci i grešnici: povijest papa, Rijeka, 1998.; G. BARRACLOUGH, The medieval papacy, London, 1976.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, te povremena interaktivna diskusija.
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski i engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
315
Naziv predmeta
POVIJEST KRŠĆANSKE MISTIKE
Kratica
CP11/4
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Grgo Grbešić
Cilj ili svrha
kolegija
Shvatiti da kršćanska mistika ima izvor u Bogu, da ima svoj vrhunac u
Isusu Kristu, da je po sakramentima i po nadahnuću i djelovanju Duha
Svetoga trajno prisutna u Crkvi.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uočiti nedjeljivost teologije i mistike i definirati temeljne principe
kršćanske mistike.
2. Prosuditi najvažnija povijesna razdoblja u kome je cvjetala mistika i
mistična teologija i ukazati na važnu ulogu pojedinih mističara od sv.
Pavla, Augustina, Bernarda iz Clairvauxa, sv. Franje, Katarije Sijenske, Ignacija Loyolskog… u reformi Crkve.
3. Nadopuniti spoznaju s mistikom istočnih crkava i uvidjeti bitnu razliku između mistike istočnjačkih religija i kršćanske mistike.
Ishod
učenja
0,5
1-3
Seminarski rad
0,5
1-3
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
0,5
1-3
Završni ispit
0,5
1-3
predavanja
Ukupno:
Konzultacije
316
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
Izrada
seminarskog
rada
95443
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
7
10
1 seminarski
rad
20
40
Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
30
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
10
20
57
100
Utorak, 16 sati, kabinet br. 6, e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Shvatiti pojedina povijesna razdoblja kada je ljudski element u Crkvi
dovodio do velikih kriza, podjela i otpada od vjere i mistiku kao trajnu
Božju imanenciju koja nam potvrđuje da je Crkva unatoč svim poteškoćama bila i ostala Mistično Tijelo Kristovo.
Sadržaj
Cilj ovog predmeta je dati opće oznake kršćanske mistike, povijesni
pregled od Prve Crkve, otačkog vremena preko srednjeg vijeka do
novoga doba. U današnjem vremenu je prisutan sinkretizam na religijskom području. Zbog toga se nužno postavljaju bitne razlike između
kršćanske mistike koja se bazira na objavi i mistike istočnjačkih religija
koje ne poznaju objavljenog i osobnog Boga. U povijesnom pregledu
spominju se najvažniji mističari bilo Zapadne bilo Istočnih Crkava kao i
pojedina razdoblja kada je osobito cvjetala mistika. U Zapadnoj Crkvi
to je razdoblje od 14. do 17. stoljeća.
Obvezna literatura W. JOHNSTON, Mistična teologija. Znanost ljubavi, Demetra, Zagreb,
2007.
J. GARDET, Mistika, KS, Zagreb, 1983.;
M.-M. DAVY, Enciklopedija mistika, II., Naprijed, Zagreb, 1990.
Preporučena
literatura
Oblak neznanja. Knjiga kontemplacije, Zagreb, 2005.
IVAN OD KRIŽA, Tamna noć, Symposion, Split, 1976.;
M.F. KOWALSKA, Dnevnik, Biblioteka dva srca, Zagreb, 2006.
J.M. VERLINDE, Zabranjeno iskustvo. Od Ašrama do samostana, Verbum, Split, 2007.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje i konzultacije.
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Pismeni i/ili usmeni ispit.
Jezik poduke i
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
Anonimna anketa.
317
Naziv predmeta
REDOVNIŠTVO
Kratica
KP07/8
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje znanja o: pravnom nauku redovnika u Katoličkoj Crkvi te
općim i posebnim odredbama (konstitucijama) po kojima svaka redovnička zajednica živi.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje teološko-pravnog nauka o vjernicima laicima i
klericima
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti redovnički stalež u Katoličkoj Crkvi.
2. Predstaviti i razlikovati Ustanove posvećenog života od Družbi
apostolskog života.
3. Identificirati posebnost života redovničkog staleža u crkvenom životu župske zajednice.
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
2
1-3
0,5
1-3
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje
Priprema za
pismeni ispit
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
3
95500
Ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Min Max
Evidencija
20
30
Pismeni ispit
15
20
Usmeni ispit
20
50
55
100
Konzultacije
Četvrtkom 13,30-14,30 h., kabinet br.7. uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Pravni pristup i analiza Ustanova posvećenog života i Družbi apostolskog života Katoličke Crkve.
318
Sadržaj
U širem smislu: Ustanove posvećenog života i Družbe apostolskog
života (573-746). U užem smislu: 1) Ustanove posvećenog života:
Zajedničke odredbe, Redovničke ustanove, Svjetovne ustanove; 2)
Družbe apostolskoga života.
Obvezna literatura J. BRKAN, Ustanove posvećenog života i Družbe apostolskog života, Šibenik, 2007.; J. DELIĆ, Monaško pravo u Zakoniku kanonskoga prava
1983. godine, u: Kačić, 26 (1994.), str. 73.-86.; P. PRANJIĆ, Božji narod,
Sarajevo, 2012.; B. Z. ŠAGI, Put i usput redovništva. 40 godina od Drugog vatikanskog koncila, Zagreb, 2005.
Preporučena
literatura
Ti si Krist – za nas i za sve ljude. Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, Nadbiskupski ordinarijat, Ðakovo, 2008.; L.
CHIAPPETTA, Il Codice di diritto canonico. Commento giuridico-pastorale, I., Libro II, Seconda edizione accresciuta e aggiornata, ED, Roma,
1996.; V. B. NUIĆ, Opće pravo Katoličke Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskoga prava, KS, Zagreb, 1985.; N. ŠKALABRIN, Prilog za
misno slavlje, u: Vjesnik đakovačke i srijemske biskupije 130 (2002.) 1,
str. 28.-33.; N. ŠKALABRIN, Sveta mjesta i napose crkve, u: Bogoslovska Smotra 74 (2003.) 4, str. 901.-923.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ili usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
319
Predmet:
IZABRANA PITANJA IZ PRAVOSLAVNE TEOLOGIJE
Kratica
ET04/6
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Antun Japundžić
Cilj ili svrha
kolegija
Produbiti određena teološka pitanja suvremene pravoslavne teologije.
Preduvjeti za upis
Minimalne kompetencije koje se stječu u kolegijima iz dogmatske teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati elemente i obilježja pojedinih pravoslavnih teoloških
škola te objasniti njihove specifičnosti.
2. Vrjednovati teološku misao suvremenih pravoslavnih teologa.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-2
Znanstveni
elaborat
0,5
1-2
Završni ispit
1
1-2
Ukupno:
2
predavanja
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
u diskusijama
tijekom
predavanja
Samostalno
istraživanje
i pisanje
znanstvenog
elaborata
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
95465
ljetni
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
10
25
Vrednovanje
sadržajne i
metodološke
dimenzije rada
10
25
Priprema za
ispit
35
50
55
100
Konzultacije
Srijedom 14-15 h; kabinet br. 4; e-mail: [email protected]
Kompetencije:
Upoznaju se specifičnosti pravoslavne teologije te se stječe sposobnost razlikovanja Istočne i Zapadne teologije s obzirom na određena
teološka pitanja.
320
Sadržaj:
Obrađuju se pojedina pitanja koja su specifična za pravoslavnu teologiju i to uzimajući u obzir teologiju i različita promišljanja suvremenih
pravoslavnih teologa, pripadnika grčke ruske i drugih pravoslavnih Crkava. Kolegij se posebno usredotočuje na dogmatska, ekleziološka i
soteriološka pitanja te se ističu i razlike u Istočnoj i Zapadnoj teologiji.
Obvezna
literatura:
E. BENZ, Duh i život Istočne Crkve, KS, Zagreb, 2003.
P. EVDOKIMOV, Pravoslavlje, Beograd, 2009.
Ј. ПОПОВИЋ, Догматика Православне Цркве, 1, Београд, 1932.
Ј. ПОПОВИЋ, Догматика Православне Цркве, 2, Београд, 1935.
Ј. ПОПОВИЋ, Догматика Православне Цркве, 3, Београд, 1978.
Ј. ЗИЗЈУЛАС, Догматске теме, Беседа, Нови Сад, 2001.
Preporučena
literatura:
V. LOSKI, Mistična teologija Istočne Crkve, KS, Zagreb, 2001.
K. Ch. FELMY, La teologia ortodossa contemporanea. Una introduzione,
Queriniana, Brescia, 1999.
Y. SPITERIS, La salvezza e peccato nella tradizione orientale, EDB, Bologna, 2000.
J. MEYENDORFF, La teologia bizantina. Sviluppi storici e temi dottrinali,
Marietti, 1820, Genova, 1984.
Oblici provođenja:
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
Ispiti:
Pisana obrada teme izabrane u dogovoru s profesorom / Usmeni ispit.
Praćenje kvalitete
i uspješnosti:
Anonimna anketa.
321
Naziv predmeta
UVOD U FILOZOFSKU MISAO
Kratica
FIL13/2
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Mladen Milić
Cilj ili svrha
kolegija
Približiti važnost filozofije i spekulativnog promišljanja unutar teologije
i modernog svjetonazora.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati i objasniti glavne ishodišne probleme filozofske misli.
2. Primijeniti primljene informacije na osobne stavove glede važnosti
filozofske misli uopće i unutar teološkog studija.
3. Identificirati suvremena pitanja i glavne probleme suvremene filozofske misli.
Ishod
učenja
1
1-3
predavanja
i aktivna
uključenost
Kontinuirana
provjera znanja
i osobnog rada
(kolokvij)
0,5
1-3
Završni ispit
0,5
1-3
Ukupno:
Konzultacije
322
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
Aktivnost
studenata
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Osobna
priprema
za pismenu
ili usmenu
provjeru
Samostalno
izlaganje
usvojenog
gradiva
95480
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
i vođena
rasprava.
25
50
Usmena ili
pismena
provjera.
15
25
Usmena
provjera.
10
25
50
100
Ponedjeljkom, 13 – 14 sati, kabinet br. 8, uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje osnovnih zadaća i mjesta filozofije unutar znanstvene misli,
upućenost u središnje filozofske pojmove, probleme i discipline, te
ovladavanje osnovnom filozofskom terminologijom i pojmovima.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Sadržaj
Problem uvoda i uvođenja u filozofiju; filozofija kao čovjekov egzistencijal; mjesto filozofije unutar ljudske misli; mjesto filozofije unutar znanosti; odnos filozofije i teologije; smisao i svrha bavljenja filozofijom;
filozofske discipline; središnji pojmovi filozofije (bit, biće, bitak, logos,
princip, uzrok, ideja, itd.); filozofska terminologija; filozofija u kršćanskoj egzistenciji; budućnost filozofije.
Obvezna literatura E. FINK, Uvod u filozofiju, Zagreb, 1998.; M. HEIDEGGER, Što je to –
filozofija, u: M. HEIDEGGER, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb,
1996.; J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, Zagreb, 1996.; IVAN PAVAO DRUGI, Fides et ratio. Enciklika o odnosu vjere i razuma, Zagreb,
1999.
Preporučena
literatura
ARISTOTEL, Nagovor na filozofiju; J. M. BOCHENSKI, Uvod u filozofsko mišljenje, Split, 1997.; S. ZIMMERMANN, Uvod u filozofiju, Zagreb, 1922.;
B. DESPOT, Uvod u filozofiju, Zagreb, 1988.; PLATON, Obrana Sokratova, Zagreb, 2000.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
323
Naziv predmeta
LITURGIJSKA INKULTURACIJA*
Kratica
LIT10/6
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ETCS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Polazeći od iskustva inkulturacije u našim krajevima vidjeti mogućnosti
liturgijske inkulturacije danas.
Preduvjeti za upis
Osnove latinskog jezika.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati što je to liturgijska inkulturacija načelno te kako se ona
ostvarivala u povijesti, osobito na području sjeverne Hrvatske.
2. Vrjednovati iskustva liturgijske inkulturacije u našim krajevima prije
Drugog vatikanskog sabora.
3. Procijeniti i ukazati na mogućnosti inkulturacije koju nude važeće
liturgijske knjige.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
0,5
1-3
Pismeni
elaborat
1
1-3
Prisutnost na
nastavi.
Samostalno
istraživanje
liturgijskih
knjiga
Pismeni
elaborat i
vježbe.
Ukupno:
2
predavanja
Istraživanje
liturgijskih
knjiga
95513
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
10
20
Vrednovanje
istraživanja
20
40
Ocjena
pismenog rada i
vrednovanje svih
vježbi.
20
40
50
100
Konzultacije
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Poznavanje primjera liturgijske inkulturacije u našim krajevima u nedavnoj prošlosti (prije 2. Vatikanskog sabora), te uočavanje mogućnosti prilagodbe bogoslužja u današnje vrijeme prema važećim liturgijskim propisima.
324
Sadržaj
Liturgijske prilagodbe u obrednicima na području Slavonije i Srijema
prije 2. Vatikanskog sabora: Uvod u Strossmayerov obrednik iz 1878.,
obredi krštenja, sprovoda, vjenčanja, blagoslova polja, tijelovska procesija, slavljenje zlatnoga pira.
Mogućnosti prilagodbe prema važećim liturgijskim knjigama: Misal,
Red vjenčanja, Sprovoda, Procesija, te osobito Red blagoslova.
Obvezna literatura KONGREGACIJA ZA SAKRAMENTE I BOGOŠTOVLJE, Rimska liturgija i inkulturacija. Četvrta uputa za ispravnu primjenu Koncilske konstitucije o svetom bogoslužju, br. 37-40, Dokumenti 102, Kršćanska
sadašnjost, 1995., str. 1-51; Rimski misal prerađen prema odluci Svetog
ekumenskog sabora Drugoga vatikanskog, objavljen vlašću Pape Pavla VI.,
preuređen brigom pape Ivana Pavla II. Opća uredba. Iz trećeg tipskog
izdanja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., str. 5-95; Z. PAŽIN –
VIŠATICKI, Vlastiti misal Ðakovačke i Srijemske biskupije. Biblioteka
diacovensia, Studije 22, Ðakovo, 2013., str. 21-287.
Preporučena
literatura
Z. PAŽIN, Otajstvo je to veliko. Liturgija i teologija Reda slavljenja ženidbe, Ðakovo, 2005., str. 1-140; Obrednik biskupije Bosansko-Djakovačke
i Sriemske izdan po naredbi preuzvišenoga i prečastnoga Gospodina Josipa
Jurja Strossmayera biskupa Bosansko-djakovačkoga i Sriemskoga itd., Tisak dioničke tiskare, Zagreb, 1878.
Z. PAŽIN, Različiti oblici liturgijskih blagoslova obitelji, u: Diacovensia
15 (2009) br. 2, str. 71-90; J. RADIĆ, Liturgijska obnova u Hrvatskoj,
Makarska, 1966., str. 9-233
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni elaborati i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon položenog ispita.
325
Naziv predmeta
UVOD U FILOZOFIJU KULTURE
Kratica
FIL16/5
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati studente s osnovnim pristupa filozofije prema kulturi te
shodno tome ponuditi teme koji se prvotno tiču jednog takvog prikaza
poput odnosa nature (prirode) i kulture, jezika i kulture itd…
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uvidjeti važnost specifično filozofskog promatranja kulture kao
vanjskog (materijalnog) izričaja čovjekova duhovnog stvaralaštva.
2. Razlučiti u čemu se razlikuje filozofski pristup kulturi naspram primjerice sociološkog ili pak povijesnog.
3. Prepoznati važnost odnosa kulture naspram religije i obratno, što
se pokazuje važnim u njegovu (studentovu) daljnjem teološkom
studiju.
4. Grupirati kulturalne obrasce pod zajedničke nazivnike shodno njihovim temeljnim karakteristikama.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-4
0,5
1-4
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
2
predavanja
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokviji)
Konzultacije
326
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
nastavi
95483
ljetni
Bodovi
Metode
procjenjivanja min max
Evidencija
pohađanja
nastave
Prisutnost uz
Vlastita
vlastito aktivno nastavnikova
zalaganje
evidencija
(komentiranje, studentova
javljanje i sl.)
zalaganja
(znak + i sl.
Priprema za
Pismeni i/ili
ispit
usmeni ispit
10
20
10
20
30
60
50
100
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje kompetencija o specifično filozofskom pogledu na kulturu,
te samim time i za spekulativno promišljanje o jednom fenomenu koji
se tiče čovjekova socijalnog života.
Sadržaj
Na samom se početku postavlja pitanje o čovjeku, daju se osnovne filozofsko-antropološke postavke o fenomenu ljudskog, te se posebice
razmatra etimološko značenje riječi čovjek i to kroz tri bitne jezične skupine: slavensku, romansku i germansku. Nadalje se razmatra
čovjek kao specifično duhovno biće pri čemu se ukazuje na autore
poput K. Jaspersa i M. Heideggera. U tom smislu čovjeka se promatra kao biće tradicije i rada. Nakon ovih uvodnih dijelova donose se
»transkulturalne« konstante te se obrađuju razne definicije i određenja
pojma kulture. U daljnjem tijeku predavanja sam se fenomen kulture
promatra kroz mnoge prizme odn. kroz razne odnose: odnos kulture
i tehnike, kulture i jezika, te kulture i igre. Kao važan aspekt kolegija
proučava se odnos kulture i religije. Na poseban način se obrađuju
fenomeni mita i magije kao jedni od prvotnih vidova kulture uopće.
Pri kraju se, a vezano uz mitove, razmatraju novi filozofsko-teorijski
smjerovi o nastanku kulture kao primjerice teorija Renéa Girarda i
njegova postavka o jednodušnom nasilju (mehanizam žrtvenog jarca)
kao načinu nastanka kulture uopće.
Obvezna literatura E. CASSIERER, Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju ljudske kulture, Zagreb, 1978.; E. CASSIERER, Filozofija simboličkih oblika, Novi Sad,
1985.; N. SKLEDAR, Osnovni oblici čovjekova duha i kulture, Zagreb,
1998.; N. SKLEDAR, Čovjekov opstanak, Zagreb, 1996.
Preporučena
literatura
R. ŽIRAR, Nasilje svete, Novi Sad, 1990.; I. ČATIĆ, Scijentističko ili
kulturologijsko obrazovanje za izazove budućnosti, u: I. ČATIĆ (ur.),
Filozofija i tehnika, Zagreb, 2003.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja uz mogućnost konstruktivne diskusije sa studentima.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni i usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
327
Naziv predmeta
KRŠĆANSKA MEDITACIJA: UVOD I OSNOVNA ISKUSTVA
Kratica
MT08/2
Vrsta
Predavanja i vježbe (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Bože Radoš
Cilj ili svrha
kolegija
Uvesti studenta u sadržaj i metode kršćanske meditacije.
Preduvjeti za upis
Nema
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati sadržaj i oblike kršćanske meditacije.
2. Prepoznati i vrednovati nutarnje duševne procese proizašle za meditaciju.
3. Identificirati specifične elemente kršćanske meditacije i konfrontirati ih s drugim meditacijskim praksama.
4. Integrirati u procesu meditacije teološko znanje i vjerničko iskustvo.
5. Pripremati i voditi različite oblike kršćanske meditacije.
predavanja
Aktivna
uključenost u
diskusijama
Kontinuirana
provjera znanja
(kolokvij)
Završni ispit
Ukupno:
0,5
0,5
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Nastavna
Povezanost
aktivnost
ishoda učenja,
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
95525
ljetni
Metode
procjenjivanja
1 – 5 Prisutnost na Evidencija
nastavi
1 – 5 Aktivno
Evaluacija
sudjelovanje
Bodovi
min max
10
20
10
20
0,5
1 – 5 Priprema za
pismeni ispit
Pismeni ispit
20
30
0,5
1 – 5 Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Usmeni ispit
20
30
60
100
2
Konzultacije
Četvrtkom 14.00 h – 15.00 h, kabinet 1; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija upućivanja drugih u sadržaj i prakticiranje kršćanske meditacije.
328
Sadržaj
Predmet ima za zadaću pokazati prokušane putove do kršćanske
meditacije. U prvom dijelu kolegij uvodi u razumijevanje meditacije i
vježbanje u osnovama meditacije: držanje tijela, disanje, popratne riječi, tok osnovnih vježbi, i sl. Drugi dio kolegija obrađuje kršćansku meditaciju i praktično upućivanje u pojedine vrste kršćanske meditacije.
Obvezna literatura E. BIANCO,(uredio) Lectio divina,Veritas, Zagreb 2012.
E. BIANCO, Lectio divina. Suster s Bogom u njegovoj riječi, KSC, Zagreb
2005.
K. TILMANN: Uvod u meditaciju 1, KS, Zagreb, 1981.;
K. TILMANN, H.T. von PEINEN, Kršćanska meditacija 1. Bit i stupnjevi, KS, Zagreb, 1983.;
K. TILMANN: Uvod u meditaciju 2, Naravna meditacija, KS, Zagreb,
1981.
T. MERTON, Duhovno vodstvo i meditacija, KS, Zagreb, 2012.
Preporučena
literatura
K. TILMANN: Uvod u meditaciju 3. Praktične vježbe, KS, Zagreb, 1981.;
K. TILMANN, H.T. von PEINEN: Kršćanska meditacija 2. Vježbe i tekstovi, KS, Zagreb, 1983.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje i praktične vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Analizom doprinosa studenata tokom izvođenja predavanja i vježbi.
329
Naziv predmeta
GLAZBENO OBLIKOVANJE LITURGIJSKIH SLAVLJA
Kratica
LIT11/8
Vrsta
Predavanje, pjevanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Sposobnost glazbenog uređenja liturgijskog slavlja kroz prikladne prijedloge glazbenih dijelova.
ISVU šifra
Semestar
95514
ljetni
Preduvjeti za upis
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
izvođenje
vježbi usmeno i
pismeno
završni ispit
Ukupno:
Ishod
učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati detaljno dijelove liturgijske godine i stupnjevitost pojedinih vremena i slavlja.
2. Razumjeti tematsku poruku liturgijskih čitanja donesenih u lekcionarima za pojedine nedjelje i blagdane.
3. Usporediti tekstove koje donosi Rimski misal s popijevkama koje bi
najbolje odgovarale istim tekstovima.
4. Poznavati gregorijanski repertorij te repertorij pučkih popijevki za
tematsko oblikovanje slavlja.
5. Primijeniti ista načela na slavlja sakramenata i blagdana te napose
red sprovoda.
ECTS
Ishodi učenja
Aktivnost
studenata
0,5
1-5
0,5
1-5
1
1-5
prisutnost na
nastavi
prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
ponavljanje
usvojenog
gradiva
2
Metode
procjenjivanja
evidencija
Bodovi
min max
15 20
evidencija i
pregled vježbi
15
20
pismeni ispit
30
60
60
100
Konzultacije
Utorkom, kabinet 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Glazbeno uređenje jednog liturgijskog slavlja s obzirom na tematiku
slavljenog otajstva, ponuđenih liturgijskih čitanja te povezanost s vremenom unutar liturgijske godine.
330
Sadržaj
Poznavanje liturgijske godine. Lectio continua nedjeljnih čitanja. Rimski misal kao osnovno liturgijsko vrelo. Liturgijsko glazbene forme:
Ordinarium et Proprium missae. Osnovni repertorij gregorijanskog
korala za oblikovanje liturgijskih slavlja. Poznavanje repertorija pučkih
popijevki koje nude liturgijske pjesmarice, ponajprije »Pjevajte Gospodu pjesmu novu«.
Glazbeno oblikovanje Časoslova, sakramentalnih slavlja i blagoslovina.
Obvezna literatura Rimski misal. Opća uredba iz trećeg tipskog izdanja, Zagreb, 2004.; Crkvena glazba. Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; Š. MAROVIĆ, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, Split, 2009.; Pjevajte
Gospodu pjesmu novu. Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb, 2003.
Preporučena
literatura
Slavimo Boga. Hrvatski Katolički molitvenik i pjesmarica, Frankfurt am
Main, 1982.; M. KIRIGIN, Konstitucija o svetoj liturgiji Sacrosanctum
Concilium, Zagreb, 1985.; Religijske teme u glazbi, ur. Marijan Steiner,
Zagreb, 2003.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni i pismeni oblik ispita.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Usmeni osvrt i mišljenje studenata nakon ispita.
331
Naziv predmeta
PRAKTIČNI RAD S BIBLIJOM
Kratica
NZ07/4
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja i rad u skupini (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II.
ECTS
2 ECTS boda
Semestar
95540
ljetni
Nastavnik
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Služiti se brojnim metodama u praktičnom radu s Biblijom.
2. Samostalno voditi rad u biblijskim skupinama.
3. Izrađivati radne materijale za rad uskupini.
4. Biti aktivan sudionik u pastoralnom radu u župskoj zajednici.
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanje
ocjenjivanja
Aktivno
sudjelovanje
Izrada radnih
materijala
Ukupno:
Ishod
učenja
Cilj kolegija je osposobiti sudionike za aktivno služenje raznovrsnim
praktičnim pristupima biblijskim tekstovima i omogućiti im da se aktivno uključe u pastoralni rad kao animatori biblijskoga pastorala.
ECTS
Cilj ili svrha
kolegija
Aktivnost
studenata
0,5
1–4
1
1–4
0,5
1–4
Prisutnost na
nastavi
Vođenje rada
u skupini
Služenje
radnim
materijalima
Metode
procjenjivanja
Evidencija
prisutnosti
Ocjena
skupine
Ocjena radnih
materijala
2
Bodovi
min max
10 20
30
50
15
30
55
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Cilj kolegija je osposobiti sudionike za aktivno služenje raznovrsnim
praktičnim pristupima biblijskim tekstovima – kao budući animatori
biblijskoga pastorala.
Preduvjeti za upis
Prednost pri upisu imaju članovi biblijske skupine.
Sadržaj
Predmet pruža zainteresiranim studenti(ca)ma uvid u niz praktičnih
pristupa biblijskim tekstovima. Osim toga, kao nadopuna klasičnom
egzegetskom pristupu, omogućuje sudionicima stjecanje vještina vođenja rada u skupini.
332
Obvezna literatura J. FUĆAK (preveo), Praktični rad s Biblijom, Zagreb, 21991., str. 194.198.; N. HOHNJEC, Biblija u pastoralnom radu, Zagreb, 1998. (sudionici dobivaju fotokopiranu građu za svaku obrađenu metodu).; E.
BIANCO, Lectio Divina, Zagreb, 2005.; P. G. MÜLLER, Einführung in
Praktische Bibelarbeit, Stuttgart, 1990., L’Animatore biblico, LDC, Leumann (Torino), 2000.
Preporučena
literatura
W. HOFFSÜMMER, Biblijski i drugi igrokazi, Luka, 1995.; A. STEINER,
V. WEYMAN, Isusovi susreti, Sarajevo, 1992.; A. GRABNER-HAIDER
(prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997.; Grupa autora, Biblijski
leksikon, Zagreb, 1972.; X. LEON – DUFOUR (ur.), Rječnik biblijske
teologije, Zagreb, više izdanja.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, sudjelovanje u praktičnom radu i vođenje skupina, izrada
radnih materijala.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Vrednuje se aktivno sudjelovanje, vođenje rada u skupini i izrađeni
materijali (radni listovi).
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna pismena anketa.
333
Naziv predmeta
MISTAGOŠKE KATEHEZE ĆIRILA JERUZALEMSKOGA
Kratica
PKN04/10
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
V.
ECTS
2 ECTS
Nastavnik
Doc. dr. sc. Drago Tukara
Cilj ili svrha
kolegija
Dobiti općeniti uvid u način katehiziranja u prvoj Crkvi
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta za upis
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razumjeti način prenošenja vjere.
2. Razlikovati važne od nevažnih elemenata u Ćirilovoj katehezi.
3. Tematski okarakterizirati teološke probleme u četvrtom stoljeću.
4. Aktualizirati evangelizaciju u današnje vrijeme.
Semestar
95550
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-4
Prisutnost
Evidencija
0,5
1-4
Evidencija
pisanog rada
20
40
Pohađanje
vježbi
0,5
1-4
30
0,5
1-4
Pregled/
procjenjivanje
vježbi
Konzultacijski
način ispita
10
Završni ispit
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Zajednička
priprema
za završno
vrednovanje i
ocjenjivanje
5
10
55
100
predavanja
Seminarski rad
Ukupno:
2
min max
20 20
Konzultacije
Utorkom od 14 do 15 sati u kabinetu br. 6.
E-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
stjecanjem uvida u rad sa vjernicima student dobiva mogućnost primjena određenih oblika u praksu današnjega vremena.
334
Sadržaj
Pojam mistagogije i drugi srodni pojmovi. Vjeronaučna praksa prve
Crkve Jeruzalemu: sakramentalna i liturgijska.
Obvezna literatura ĆIRIL JERUZALEMSKI, Mistagoške kateheze, (prijevod: Marijan Mandac), Split, 2005.; VÐB (2001.)5;
Preporučena
literatura
VLADIMIR ZAGORAC, Kristova otajstva, Zagreb, 1998.; AMBROZIJE, Otajstva i tajne (prijevod: Marijan Mandac), Makarska, 1986.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Slobodno izjašnjavanje studenata, primjedbe i sugestije kroz anketu.
335
Naziv predmeta
MISIOLOGIJA
Kratica
FT05/8
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Davor Vuković
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje i razumijevanje misijskog poslanja Crkve.
Semestar
95492
ljetni
Preduvjeti za upis
Poznavanje nauka o Crkvi i njezinoj naravi/poslanju, tj. kompetencije
koje se stječu u kolegiju Crkva Kristova.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Objasniti misije i misijsko poslanje Crkve.
2. Opravdati razlog misijskog poslanja tj. misija.
3. Razlikovati misijsko poslanje Crkve i međureligijski dijalog.
4. Staviti u odnos: misijsko poslanje Crkve, religije i kulture.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
1
1-4
Pismeni rad –
elaborat
1
1-4
Prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
na nastavi
Izrada
pismenog
rada
Ukupno:
2
predavanja
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
30
50
Pismeni rad
-elaborat
30
50
60
100
Konzultacije
Utorkom od 13 do 14h. Kabinet br. 2. Uz najavu e-mailom:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Sposobnost razumijevanja i obrazloženje evangelizacijskog poslanja
Crkve odnosno katoličkog poimanja misije u kontekstu suvremenog
pluralizma i inkulturacije, a na temelju analize svetopisamskih datosti
i dokumenata crkvenog učiteljstva, te razumijevanje odnosa Crkve i
religija, Crkve i kulturâ.
336
Sadržaj
Misiologija i misijsko poslanje Crkve. Dekret o misijskoj djelatnosti
Crkve Drugog vatikanskog sabora Ad gentes progovara da »Crkva u
hodu jest misonarska po svojoj naravi jer potječe iz slanja Sina i slanja
Duha Svetoga po odluci Boga Oca« (AG 2.). Cilj ovoga kolegija jest
promišljati o toj misionarskoj naravi Crkve. Kolegij polazi od izvora
i razvoja misiologije kao znanosti. U središtu misiologije jest misija,
tj. poslanje, koje ima svoje izvorište u Božjoj objavi. Polazeći od božanskog poslanja kolegij želi obraditi smisao i zadatke poslanja Crkve.
Temeljne teme kolegija su: izvor i razlozi misijskog djelovanja Crkve,
različiti modeli misija i njihovo razumijevanje, misije u Svetom pismu i
crkvenim dokumentima, uređenje misijske djelatnosti, misijska zvanja
i suradnja, misija Crkve i njen odnos s drugim religijama, misija Crkve,
različitost kultura, pluralizam i inkulturacija, misije u suvremenom teološkom promišljanju.
Obvezna literatura DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve »Ad
Gentes«, KS, Zagreb, 1970.; IVAN PAVAO II, Redemptoris Missio, KS,
1991.; Crkva i misije, zbornik, Studia Urbaniana 37, Sarajevo – Zagreb,
1993.
Preporučena
literatura
PAVAO VI., Evangelii nuntiandi, KS, Zagreb, 1972.; A. WOLANIN,
Teologia della missione, Rim, 2000.; J. A. BARREDA, Missionologia, Milano, 2003.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i razgovor o zadanim temama vezanim uz predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pisana obrada teme izabrane u dogovoru s profesorom
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon
predavanja ili/i ispita
337
Naziv predmeta
MORALNO MINIMALISTIČKE TENDENCIJE
SUVREMENE BIOMEDICINE*
Kratica
MT12/10
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
V.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
Cilj ili svrha
kolegija
Simbiozom morala i biomedicine, teološko-etičkih principa i medicinske deontologije, ostvariti nove bioetičko-moralne kriterije koji
će biti u stanju ukazati i očuvati apsolutnu vrijednost, nepovredivost i
dostojanstvo ljudskog života pred svim izazovima koji se nameću suvremenoj biomedicini.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje: etike, bioetike i temeljnih postavki opće moralne teologije
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Uočiti moralno-minimalističke tendencije suvremene biomedicine
u krizi svog humanog identiteta.
2. Predstaviti moralno bio/etičke smjernice koje naglašavaju zaštitu i
promoviraju obranu prava pacijenata, kroz proglašene norme dobre kliničke prakse.
3. Vrjednovati personalističku viziju zdravlja i bolesti u svjetlu katoličke antropologije koja promatra osobu u jednosti duše i tijela, naglašavajući svetost svakog ljudskog života, a ne samo onoga: kliničkisuperiornije kvalitete.
4. Znanstveno-moralno-bioetički se osposobiti za mogućnost suradnje s bioetičkim povjerenstvima za pitanja medicinske etike i biomedicinskih dilema.
338
ISVU šifra
Semestar
95529
ljetni
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
0,5
1-4
0,5
1-4
Završni ispit
1
1-4
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Izrada
znanstvenog
alaborata
Ponavljanje
usvojenog
gradiva
Ukupno:
2
predavanja
uz aktivnu
prisutnost
Znanstveni
elaborat
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Sadržaj
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Evidencija
min max
15 25
Evaluacija
15
25
Usmeni ispit
uz posebno
vrednovanje
osobne refleksije
30
50
60 100
Vrijeme konzultacija predviđeno je: utorkom od 13-14 h. Kabinet br. 1.
Molim prethodno najaviti konzultacije mailom:
[email protected].
Nakon odslušanog kolegija, očekuje se da će student biti u mogućnosti
prepoznati i primijeniti tražene moralno-bioetičke aspekte medicinskih dilema uzrokovanih suvremenim znanstvenim saznanjima i primjenom biotehnološkog napretka.
Nastojat ćemo dati uvida u biološke, filozofske, antropološke, religiozne i empirijsko-racionalne modele poimanja medicinskih fenomena
zdravlja i bolesti.
Pratit ćemo tradicionalno-etičku usmjerenost medicinskog razvoja
sve do aktualne krizne točke njene humanosti i empatijskog liječničkog pristupa, u čiji prilog značajno idu: biotehnološki progresi, mehanicistička/vitalistička vizija suvremene biomedicine, (krivi) motivi odabira liječničke profesije za životno zvanje, kult tjelesnosti i zdravstvena
opsesija, organizacija zdravstvenog menadgementa i pitanje pravedne
raspodjele zdravstvenih resursa, sociološko-kulturne uvjetovanosti
koje se naveliko odražavaju na dehumanizaciju samog medicinskog
pristupa kroz: pluralizam – individualizam – relativizam – liberalizam –
komercijalizam – i depersonalizaciju ljudskog života.
Naspram navedenih bioloških redukcionizama, ukazat ćemo na personalističku viziju zdravlja, bolesti i patnje u svjetlu katoličke antropologije koja promatra osobu u jednosti duše i tijela, naglašavajući
svetost svakog ljudskog života, a ne samo onoga: klinički-superiornije
kvalitete, te pruža transcendentalnu otvorenost poimanja ljudske osobe, shvaćenu u svojoj komplementarnoj, integrativnoj jedinstvenosti
(GS, 14). To omogućuje novi biomedicinski pristup holistički viđene,
antropološke medicine, koja bi bazirala svoj personalizirani terapeutski susret, utemeljen na modelu integrativne zdravstvene skrbi.
339
Sve ćemo to promatrati kao izazov teologiji i bioetici da proučavaju
biomedicinske dileme i donose normativne sudove o njima, da ukazuje na izvornu moralnost kojom je medicina uvijek povijesno bila
obilježena.
Stoga ćemo nastojati u daljnjem odvijanju kolegija dati ispravne korektivne smjernice kroz: deklaracije i orijentativne dokumente Svjetske
Zdravstvene Organizacije koji nude prijedloge dobre kliničke prakse,
naglašavanjem uvažavanja, zaštite i poštivanja prava i obrane pacijenata.
Nastojat ćemo strukturirati jednu moralno-bio-etičku viziju terapeutskog odnosa i biomedicinskih protokola, kako bi medicina i dalje imala
i pronašla svoj zagubljeni oslonac i cilj postojanja: potpunog služenja
bolesnom i nemoćnom čovjeku, u održivosti izvornog slogana: »Voluntas aegroti, suprema lex!«, kroz katoličku impostaciju: Sedare dolorem,
opus divinum est«.
Obvezna literatura Z. BOŠKOVIĆ, Medicina i pravo, Pergamena, Zagreb, 2007.; V. POZAIĆ, Čuvari života. Radosti i tjeskobe djelatnika u zdravstvu, FTIDI,
Zagreb, 1998; A. ŠVAJGER, (ur.), Medicinska etika, Medicinski Fakultet, Zagreb, 1996.; A. ŠVAJGER, Četiri stara teksta o liječničkoj etici,
u: Glasnik Hrvatskog liječničkog društva VI (1996.) 3., str. 12.-17.; J.
TALANGA, Odnos liječnika i pacijenta prema medicinskoj etici, u:
BS 1(2006.), str. 47.-61. S. VULETIĆ, Interna moralnost biomedicine.
Kroz njenu anamnezu i rehabilitacijski imperativ, u: I. DŽINIĆ, I. RAGUŽ (ur.), Iščekivati i požurivati dolazak dana Božjega. Zbornik radova
u čast prof. dr. sc. Peri Aračiću prigodom 65. obljetnice života, Biblioteka Diacovensia, Gradska tiskara Osijek, Ðakovo, 2009., str. 603.621. S. VULETIĆ, Moralno-bioetička dijagnoza suvremene biomedicine,
(scripta ad usum privatum degli studenti).
Preporučena
literatura
340
N. A. ANČIĆ, N. BIŽACA (ur.), Kršćanstvo i zdravlje, Zbornik radova
teološkog simpozija, CuS, Split, 2006.; S. BALOBAN, Socijalni govor
Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2004., str. 93.-109.; E. F. DIAMOND,
A Catholic Guide to medical ethics, The Linacre Institure, Illinois, 2001.
S. FATOVIĆ-FERENČIĆ, A. TUCAK (ur.), Medicinska etika, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.; HRVATSKI LIJEČNIČKI ZBOR, Kodeks
medicinske etike i deontologije, u: Liječničke Novine 168(2002.); MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI, Brošura Zakon o
zaštiti prava pacijenata, 18.06.2005.; V. MILIČIĆ, Deontologija profesije
liječnik. Život čovjeka i integritet liječnika-ćudoredna raskrižja bioetike,
Pravni fakultet, Sveučilišna tiskara, Zagreb, 1996.; E. PELLEGRINO,
D. C. THOMASMA, The Christian Virtues in Medical Practice, Georgetown University Press, Washington, D.C., 1996.; N. ZURAK, Savjest i
priziv savjesti u medicinskoj znanosti i u liječničkoj praksi, u: Ž. Znidarčić (ur.), Etika u medicinskoj znanosti, CBE, Zagreb, 2009.; str. 99.-106.
Oblici provođenja
nastave
power point prezentacije, prikazivanje prikladnih multimedijalnih materijala i analiza određenih slučajeva kršenja kodeksa medicinske etike
i deontologije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno/pismeno
Elaborati na slobodno odabrane teme: Degradacija liječničke profesije/Patnja i bol u svjetlu Biblije i ljudskog iskustva…
Recenzija filmskih trilera: redatelja N. Cassavetes, Johnny Q / B. Shroeder, Očajnički čin
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata
341
Naziv predmeta
IZABRANE TEME ESHATOLOGIJE*
Kratica
DT11/10
ISVU šifra
Vrsta
Predavanja (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
V.
ECTS
2 ECTS bodova
Semestar
95458
ljetni
Nastavnik
Dr. sc. Boris Vulić
Cilj ili svrha
kolegija
Analizirati teološki govor o nadi u spasenje svih ljudi pod vidom Božje
sveopće spasenjske volje i postojanja pakla.
Preduvjeti za upis
Kompetencije stečene u kolegijima Kristologija i Teološka antropologija,
II.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Protumačiti teološke postavke o temi kod teologa H. U. v. Balthasara i K. Rahnera.
2. Argumentirati teološka načela o Božjoj sveopćoj spasenjskoj volji i
postojanju pakla.
3. Opravdati razloge kršćanske nade u spasenje svih ljudi.
4. Utjecati na jačanje nade u evangelizacijskom djelovanju Crkve.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
1
1-4
Završni ispit
1
1-4
Ukupno:
2
predavanja
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost
Evidencija
i aktivno
sudjelovanje na
nastavi
Proučavanje
Usmeni ispit
literature kroz
samostalni rad
i ponavljanje
gradiva
Bodovi
min max
15
30
45
70
60
100
Konzultacije
Srijedom poslije predavanja, kabinet br. 2, uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se znanje o opravdanosti kršćanske nade ukompetencija za
dublje promišljanje nade u spasenje svih ljudi u kontekstu Božje univerzalne spasenjske volje i dogmatskih sadržaja o paklu te o važnosti
nade posebno u evangelizacijskom, liturgijskom i pastoralnom životu
Crkve.
342
Sadržaj
I. H. U. v. Balthasar: Nada u prazni pakao?
II. K. Rahner: Sveopći spasenjski optimizam.
III. Teološka vrijednost nade u spasenje svih ljudi.
Obvezna literatura BENEDIKT XVI., Spe salvi. Enciklika o kršćanskoj nadi, KS, Zagreb,
2008.
MEÐUNARODNA TEOLOŠKA KOMISIJA, Dokument o limbu. Nada u
spasenje djece umrle bez krštenja, KS, Zagreb, 2008.
Preporučena
literatura
K. RAHNER, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris,
Rijeka, 2007. (izabrana poglavlja)
J. MOLTMANN, Teologija nade. Istraživanja o temeljenju i posljedicama
kršćanske eshatologije, Ex Libris, Rijeka, 2008.
* Tijekom predavanja studenti će biti upoznati s drugom korisnom
literaturom.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prezentacije, diskusije o izabranim temama i konzultacije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
343
SEMINARI
(složeni prema abecednom redu nastavnika)
Naziv predmeta
LJUDSKA PRAVA I SOCIJALNI NAUK CRKVE
Kratica
MT17-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Miljenko Aničić
Cilj ili svrha
kolegija
Obraditi povijest ljudskih prava, stav Crkve prema ljudskih pravima i
današnje probleme u njihovu tumačenju i praksi.
Preduvjeti za upis
Ne postoje
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Raspolagati osnovnim spoznajama na području ljudskih prava, njihova nastanka, sadržaja i aktualnosti.
2. Prepoznati probleme ljudskih prava i njihove ugroženosti u konkretnoj društvenoj stvarnosti.
3. Kritički prosuđivati njihova današnja tumačenja i polazišta tih tumačenja u svjetlu socijalnog nauka Crkve.
344
Ishod
učenja
problematiku
i aktivno
sudjelovanje
Predstavljanje
referata i
diskusija
Izrada
seminarskih
radova,
pregled i
razgovor sa
studentima
Ukupno:
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Uvod u
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-3
0,5
1-3
1
1-3
2
103203
zimski
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost
Evidencija
na uvodnim
predavanjaima i
diskusija
Aktivno
Evaluacija
sudjelovanje
Pismeni rad i
konzulatacije
Pismeni rad
Bodovi
min max
15
25
15
25
30
50
60
100
Konzultacije
Ponedjeljak od 14,00 – 15,00 h. u kabinetu br. 1.
Najava na e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje temeljnih znanja o ljudskim pravima, njihovom mjestu u socijalnom naučavanju Crkve te sposobnost kritičkog prosuđivanja aktualnih društvenih pojava u svjetlu tog nauka.
Sadržaj
Ljudska prava su česta tema razmatranja i zakonskih regulativa. Neosporno je da je u njihovoj zaštiti i promidžbi postignut značajan napredak. S papom Ivanom XXIII. i njegovim nasljednicima tema ljudskih prava je postala jedna od središnjih tema crkvenog socijalnog
naučavanja. Crkva je danas jedan od najdosljednijih tumača i zaštitnika
ljudskih prava. U predavanju se obrađuju slijedeće teme: Pojam i povijest ljudskih prava; važni dokumenti iz prošlosti i sadašnjosti; ljudska
prava u sv. Pismu i povijesti teologije; Crkva i ljudska prava u vrijeme
misioniranja Amerike i Francuske revolucije; ljudska prava kao tema
katoličkog socijalnog nauka; prirodno pravo i ljudska prava.
Obvezna literatura M. BIŠKUP, Ljudska prava. Povijesno-teološki osvrt, KS, Zagreb, 2010.;
V. BLAŽEVIĆ (ured.), Ljudska prava i Katolička crkva. Dostojanstvo osobe i temeljna ljudska prava u naučavanju Katoličke crkve, Pravni centar,
Sarajevo, 2000.; I. KOPREK (ured.), Ljudska prava čovjekovo dostojanstvo. Filozofkso teološka promišljanja, Filozofsko-teološki institut DI,
Zagreb, 1999.; M. VILLEY, Pravo i prava čovjeka, Disput, Zagreb, 2002.
Preporučena
J. SABOL, Sloboda i odgovornost. Kršćanski pogledi na značajna pitanja
literatura
našeg vremena, Glas koncila, Zagreb, 2001., str. 115 – 141; SVJETSKA
KONFERENCIJA RELIGIJA ZA MIR, Sloboda religije u BiH, New York
– Sarajevo, 1998. (str. 26 – 67: Ujedinjeni narodi i drugi međunarodni
instrumenti o ljudskim pravima; Međunarodno humanitarno pravo;
Europski instrumenti i dokumenti o ljudskim pravima); G. PUTZ,
Christentum und Menschenrechte, Tyrolia, Innsbruck, 1991.; K. HILPERT, Menschenrechte und Theologie. Forschungsbeiträge zur ethischen
Dimensidon der Menschenrechte, Herder, Freiburg, 2001.; J.- F. COLLANGE, Teologia dei diritti umani, Queriniana, Brescia, 1991.
Oblici provođenja
Uvodna predavanja / Seminar
nastave
Načini provjere
znanja i polaganja Diskusije i seminarski rad.
ispita
Jezik poduke i
Hrvatski i njemački jezik.
mogućnosti
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
Analiza rezultata
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
345
Naziv predmeta
DJELA APOSTOLSKA I CRKVENI OCI:
IZVORI ZA POVIJEST PRVE CRKVE
Kratica
CP12-S
Vrsta
Predavanje (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II. i III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damjanović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje kompetencija u proučavanju literarnih izvora i argumentirano braniti postavljene hipoteze temeljne na postojećoj literaturi.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Primijeniti stečena znanja kako bi se rekonstruirala povijest prvih
kršćanskih zajednica. Analizirati pronađene izvore i usporediti ih sa
dosadašnjim saznanjima iz povijesti Crkve staroga vijeka.
2. Vrjednovati povijesne literarne izvore u rekonstrukciji ključnih događaja u rastu i razvoju crkvene hijerarhije, teologije i liturgije.
3. Koristiti stečena znanja u analizi i sintezi povijesnih događaja starovjekovnih kršćanskih zajednica i prvih biskupija.
Konzultacije
346
0,5
Seminarski rad
1
Iznalaženje
uvjerljive
argumentacije
u interaktivnoj
diskusiji i
debatnom
sučeljavanju
Ukupno:
0,5
2
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Osobni rad
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
1 – 3 Pretraživanje
i proučavanje
literature
1 – 3 Izrada i
prezentiranje
seminara
1 – 3 Aktivno
sudjelovanje
i usvojenost
gradiva
95444
zimski
Metode
procjenjivanja
Evidencija
Bodovi
min max
15 20
Evaluacija i
usmeni ispit
30
60
Evaluacija
15
20
60
100
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije
koje se stjecu
Sustavno uvođenje u istraživanje izvora koji omogućuju rekonstrukciju dijela povijesti pracrkve. Stječe se znanje prepoznavanja povijesnih
elemenata u tekstovima i njihova integracija s povijesnim događajima,
te njihovo povezivanje s drugim povijesnim izvorima kršćanskog i nekršćanskog karaktera.
Sadržaj
Na dan Pedesetnice po prvi puta apostoli ispunjeni Duhom Svetim
navještaju Evanđelje i krste prisutne obraćenike. U Jeruzalemu se
formira pracrkva s hijerarhijskim razinama, obrednim obilježjima,
formiraju se molitve i liturgija pojedinih sakramenata. Izvori svjedoče njihov stupnjeviti razvoj. Iz Djela apostolskih se indirektno iščitava
funkcioniranje kršćanskih zajednica u Palestini i Siriji, na misionarskom
putu sv. Pavla, a Crkveni oci u svojim djelima ostavljaju nam fragmente
povijesnih zbivanja u zajednicama. Upravo ti fragmenti sačuvani u navedenim izvorima pomažu nam rekonstruirati život, vjeru, duhovnost
i religioznost, sakramentalnost i liturgiju prve Crkve.
Ponuđene su teme vezane uz slijedeće probleme:
Poslanice sv. Pavla: Rimljanima, I.i II. Korinćanima, Galaćanima, Efežanima, Filipljanima, Kološanima, I.i II. Solunjanima, I.i II. Timoteju, Titu,
Filomenu, Hebrejima
Djela apostolska: 1-9 poglavlja – prva Crkva i Pavlovo obraćenje; 13
poglavlja – od obraćenja do I. misionarskog putovanja; 13-18,23 poglavlja – I. i II. Pavlovo misionarsko putovanje; 18,23 – 28,31 poglavlja
– III. Pavlovo putovanje i odlazak u Rim
Egerija, Putopis
Sv. Augustin, Ispovijesti
Sv. Atanazije, Život sv. Sinkletike
Euzebije Cezarejski, Povijest Crkve
Obvezna
Literatura
E. CEZAREJSKI, Crkvena povijest. Uvod, Služba Božja, Split, 2004.;
A. BADIOU, Sveti Pavao- utemeljitelj univerzalizma, Naklada Ljevak,
Zagreb, 2006.; A. REBIĆ,Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, Zagreb, 2002.; A. L. ASH-R. OSTER, Djela apostolska- uvod i komentar, Dobra Vest, Novi Sad, 1986.; C. TOMIĆ, Savao
Pavao, Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1982.;. H. JEDIN, Velika povijest Crkve, sv. I, KS, Zagreb, 1972.; HARRINGTON-VIVIANO-KARRIS-DILLON-PERKINS, Komentar Evanđelja i Djela apostolskih, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 1997.; Mali biblijski
leksikon, prir. Ivan Zirdum, UPT, Ðakovo, 2001.; R. BROWN, Uvod u
Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008.; Teološki rječnik, prir. RAHNER, VORGRIMLER, UPT, Ðakovo, 2004.; V. BURIĆ, Sveti Pavao kao pisac, KS,
Zagreb, 2009.; W. J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb,
1985.; M. MANDAC, Egerija. Putopis, Služba Božja, Makarska, 1999.;
A. AUGUSTIN, Ispovijesti, KS, Zagreb, 2002.; J. R. W. STOTT, Poslanica Efežanima. Uvod i komentar, Logos, Daruvar, 1997.; R. P. MARTIN,
Poslanica Filipljanima. Uvod i komentar, Logos, Daruvar, 1997.;
347
Preporučena
literatura
Oblici provodenja
nastave
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Jezik poduke i
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i
Uspješnosti
izvedbe
svakogpredmeta i
/ili modula
348
L. MORRIS, Prva i Druga poslanica Solunjanima. Uvod i komentar,
Logos, Daruvar, 1997.; ASH A. L., OSTER R., Djela apostolska. Tumačenje Djela apostolskih, Dobra vest, Novi Sad, 1986.; DILLON R.
J., Komentar evanđelja i Djela apostolskih, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 1997.; K. KLIESCH Djela apostolska, KS, Zagreb,
1993.; SV. ATANAZIJE, Život sv. Sinkletike, Symposion, Split, 2001.;
H. CARSON, Kološanima i Filemonu, Dobra vest, Novi Sad, 1983.; T.
HEWITT, Hebrejima, Dobra vest, Novi Sad, 1986.
A. BRUNOT, Sveti Pavao i njegova poruka, KS, Zagreb, 1980.; A. REBIĆ, Služba žene u prvokršćanskoj zajednici, u: Bogoslovska smotra
(1989.)2; I. DUGANDŽIĆ,Upoznajmo Bibliju, Glas koncila, Zagreb,
2009.; J. GALOT, Mariologija, UPT, Ðakovo, 2001.; J. HOLZNER,
Pavao, Verbum, Split, 2008.; K.DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i
filozofija, Profil, Zagreb, 2004.; D. KNIEWEALD, Liturgika, Zagreb,
1937.; Suvremena katolička enciklopedija, prir: Michael Glazier i Monika K. Hellwig, LAUS, Split, 1998.; A. ADAM, Uvod u katoličku liturgiju,
Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zadar, 1993.; A. FORTESCUE,
Original Catholic encyclopedia, I., Encyclopedia Press, New York, 1913.;
A. G. HAMMAN, Svagdašnji život prvih kršćana, Provincijalat franjevaca
trećoredaca, Zagreb, 1983.; J. GNILKA, Prvi kršćani. Izvori i početak
Crkve, KS, Zagreb, 2003.; V. B. JARAK, Rano kršćanstvo, Biblioteka
Slovoznak – Plehan, Ljubljana, 1986.; ŠAGI-BUNIĆ, Povijest kršćanske
literature I, KS, Zagreb, 1976.; J. QUASTEN, Patrology, Christian
classics, Westminster, 1992.; PAVIĆ-TENŠEK, Patrologija, KS, Zagreb,
1993.; F. CAYRE, Manual of patrology and history of theology I, Society
of St John the Evangelist, 1935.; MONAH DORETEJ, Povijest monaštva. Od sv. Antuna opata do sv. Bernarda, Verbum, Split, 2006.; SV. AMBROZIJE, Spisi o djevičanstvu, Symposion, Split, 2001.; SV. GRGUR IZ
NISE, Spis o djevičanstvu, Symposion, Split, 1982.
Predavanja, power point prezentacije, te interaktivna diskusija.
Izlaganje povjerene teme i usmeni ispit.
Hrvatski, talijanski i engleski jezik.
Anonimna anketa.
Naziv predmeta
KANONSKI OBLIK ŽENIDBE
Kratica
KP08-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Temeljno upoznavanje s kanonskim oblikom sklapanja ženidbe u Katoličkoj Crkvi s naglascima koju ju čine (ne)valjanom.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog seminara student će moći:
1. Definirati i objasniti kanonsku ženidbu.
2. Prepoznati bitne elemente valjanosti načina sklapanja ženidbe.
3. Ispravno i točno objasniti moguće oblike sklapanja ženidbe.
4. Znati razlikovati kanonski civilni i kanonski oblik sklapanja ženidbe.
Aktivnost
studenata
1
1-4
Seminarski
rad
0,5
1-4
Završni ispit
0,5
1-4
Pretraživanje
i proučavanje
literature
Izrada i
prezentiranje
odabrane
teme
Usvojenost
gradiva
Ukupno:
2
95501
zimski
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Osobni rad
ocjenjivanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Min
Max
Evidencija
15
30
Evaluacija
25
30
Pismeni ispit
20
40
60
100
Konzultacije
Četvrtkom od 13,30-14,30h, kabinet br. 7. Uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Nova teološko-pravna saznanja o kanonskom obliku sklapanja ženidbe.
Sadržaj
Pojam i vrste ženidbenog oblika;
ženidbeni oblik kroz povijest;
kanonski oblik u ZKP-a.
349
Obvezna literatura Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996.;
J. BERLJAK, Kanonski oblik ženidbe, Zagreb, 1999.;
V. BLAŽEVIĆ, Ženidbeno pravo Katoličke Crkve. Pravno-pastoralni priručnik, Zagreb, 2004.;
N. ŠKALABRIN, Ženidba. Pravno-pastoralni priručnik, Ðakovo, 1995.;
Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, Ðakovo,
2008.
Preporučena
literatura
L. ÖRSY, Marriage in Canon Law, Texts and comments; Reflections and
Questions, Dublin, 1988;
L. SABBARESE, Il matrimonio canonico nell’ordine della natura e della
grazia, Roma, 2002;
R. SEBOTT, Das neue Kirchliche Eherecht, Frankfurt am Main, 1990.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, osobna izlaganja, diskusije
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa.
350
Naziv predmeta
ŽIVOT I VJERA PRAVOSLAVNIH CRKAVA
Kratica
ET05-S
ISVU šifra
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Antun Japundžić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje vjerskog života Pravoslavnih Crkava.
Semestar
102395
zimski
Preduvjeti za upis
Osnovne kompetencije koje se stječu u kolegijima iz dogmatske teologije i povijesti Crkve.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Potpunije razumjeti pravoslavnu teologiju.
2. Suočiti se sa stvarnim vjerskim životom i teologijom unutar pojedine Pravoslavne Crkve.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
Aktivnost
studenata
0,5
1-2
Osobni rad
0,5
1-2
Seminarski
rad
1
1-2
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje u
diskusiji
Proučavanje
literature
Izrada i
izlaganje
seminarskog
rada
Ukupno:
2
predavanja
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
15
25
Evidencija
15
25
Vrednovanje
izlaganja rada te
metodološkog
i znanstvenog
aspekta rada
30
50
60
100
Konzultacije
Srijedom 14-15 h; kabinet br. 4;
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetentnost za potpuno razumijevanje Pravoslavnih Crkava u njihovom povijesno-teološkom kontekstu.
351
Sadržaj
Jedna od izabranih tema koja se odnosi na vjerski život pravoslavnih
crkava proučava se pod raznim aspektima, a posebna pažnja se pridaje
dogmatskom i liturgijskom vidu te se stavlja u povijesno-teološki kontekst cjelokupne pravoslavne teologije.
Obvezna literatura E. BENZ, Duh i život Istočne Crkve, KS, Zagreb, 2003.
A. PECINI, Pravoslavne crkve, KSC, Zagreb, 2005.
T. WARE, Pravoslavna Crkva, Prosvjeta, Zagreb, 2005.
Preporučena
literatura
J. MEYENDORFF, The Orthodox Church. Its Past and Its Role in the
World Today, St. Vladimir’s Seminary Press, New York 41996.
Y. SPITERIS, La teologia ortodossa neo-greca, EDB, Bologna, 1992.
E. MORINI, La Chiesa Ortodossa. Storia, disciplina, culto, ESD, Bologna,
1996.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni rad i izlaganje izabrane teme.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
352
Naziv predmeta
IZBOR I SISTEMATIKA ANTROPOLOŠKIH PITANJA
Kratica
FIL17-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Viša
Godina
II. i III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Mladen Milić
Cilj ili svrha
kolegija
Produbljivanje problematike određenih aktualnih antropoloških pitanja
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Izdvojiti određena pitanja u kontekstu suvremene antropološke
problematike.
2. Staviti problematiku u odnos prema suvremenom misaonom kontekstu.
3. Koristiti stečene uvide u analitičkom promišljanju vlastitih stavova i
suvremenog svjetonazora.
Ukupno:
Konzultacije
zimski
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Evidencija i
vođena rasprava.
15
25
0,5
1-3
Osobna
priprema
literature za
samostalno
izlaganje
Usmena
provjera.
15
25
1
1-3
Izrada
seminarskog
rada
Pregled
seminarskog
rada
20
50
50
100
2
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost u
diskusiju
Samostalno
izlaganje
na temelju
osobnog
studija
literature
Seminarski
rad
Semestar
102369
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
min max
Ponedjeljkom, 13 – 14 sati, kabinet br. 8, uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
353
Kompetencije koje
se stječu
Uvid u određena pitanja filozofske antropologije, važna za shvaćanje
čovjeka kao bića u neprestanom dijalogu sa samim sobom, svijetom
i apsolutom.
Sadržaj
Izabrana aktualna pitanja filozofske antropologije: Poimanje života –
mehanicizam, vitalizam; filozofijsko tumačenje i definicija života. Pitanje porijekla života: spontani nastanak (rađanje) ili kreacionizam.
Biološka evolucija: alternativa fiksizma i evolucionizma; evolucionističke teorije, pitanja i obrazloženje evolucije ljudske vrste. Pitanje
tjelesnosti i problem dualizma. Spolnost kao konstitutivno određenje:
dualnost ljudskoga bića kao muškarca i žene. Intersubjektivnost kao
bitno određenje ljudskoga bića. Čovjek – osoba: osnovne postavke
klasičnoga i suvremenoga poimanja osobe. Elementi transcendencije
ljudskoga bića; Čovjek i besmrtnost.
Obvezna literatura G. HAEFFNER, Filozofska antropologija, Zagreb, 2003.; M. SCHELER,
Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb, Globus, 1996.
Preporučena
literatura
M. BELIĆ, Metafizička antropologija, FTI, Zagreb, 1993.; H. BURGER,
Filozofska antropologija, Zagreb, 1993.; ARISTOTEL, O duši. Nagovor
na filozofiju, Zagreb, 21996.;
H. PLESSNER, Condicio humana. Filozofijske rasprave o antropologiji,
Zagreb, 1994.;
o teoriji evolucije posebno u: V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti. Studije i članci, Zagreb, 1998., str. 9. -160.
Oblici provođenja
nastave
Samostalno izlaganje i iznošenje kritičkoga mišljenja studenata; susreti
u obliku rasprave nakon pojedinih tematskih cjelina.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni rad i izlaganje teme.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa, završna evaluacija ili diskusija na kraju semestra.
354
Naziv predmeta
PRETHODNE NAPOMENE LITURGIJSKIH KNJIGA*
Kratica
LIT12-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s crkvenim naukom i odredbama o smislu i načinu slavljenja pojedinih sakramenata i sakramentala prema službenim liturgijskim knjigama.
Preduvjeti za upis
Osnove latinskog jezika.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti značenje i praktične odredbe o određenom
liturgijskom slavlju prema izabranoj liturgijskoj knjizi.
2. Prosuditi i razlikovati stupnjeve važnosti pojedinih odredaba i propisa i kritički ih vrjednovati.
3. U skladu s liturgijskim propisima samostalno pripravljati pojedine
obrede.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-3
0,5
1-3
Izrada
seminarskog
rada
1
1-3
Ukupno:
2
predavanja
Izlaganje i
konzultacije
Aktivnost
studenata
102399
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Izlaganje i
Samostalnost u
diskusija.
izradi i vještina
izlaganja
Pisanje
Ocjenjivanje
seminarskog pismenoga rada
rada
prema sadržaju i
metodologiji
Bodovi
min max
10
20
20
40
20
40
50
100
Konzultacije
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Samostalno proučavanje crkvenog nauka, te poznavanje važećih liturgijskih propisa glede određenih liturgijskih slavlja te aktivno priređivanje određenog bogoslužja.
355
Sadržaj
Svim studentima se ukratko iznese povijest određenih liturgijskih slavlja s naglaskom na to da je u određenom povijesnom trenutku Crkva
jasno propisala način odvijanja nekog bogoslužnog čina. Svakom pojedinom studentu se za bogoslužje koje treba obrađivati pomaže u
metodologiji istraživanja, upućuje ga se na primarnu i sekundarnu literaturu. Prigodom izlaganja rezultata istraživanja, svakom se studentu
ukaže na manjkavosti i daju mu se potrebni naputci. Prigodom izrade
seminarskog rada u konzultacijama se svakom pojedinom studentu
daju dodatne upute.
Obvezna literatura HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, GK, Zagreb, 2008., str.1-175; Ti si Krist
– za nas i za sve ljude. Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, Nadbiskupski ordinarijat, Ðakovo, 2008., str. 171247; Prethodne napomene one liturgijske knjige koju pojedini student
obrađuje: Misal, Red krštenja, Red potvrde, Red bolesničkog pomazanja,
Red ženidbe, Pontifikal, Blagoslovi, Red sprovoda, Časoslov.
Preporučena
literatura
A. ADAM, Uvod u katoličku liturgiju, HILP, Zadar, 1993., str. 11.-396.;
V. ZAGORAC, Kristova otajstva. Sakramenti i blagoslovine: povijest i
teologija slavljenja, KS, Zagreb, 1998., str. 1-269; P. BAŠIĆ, Slaviti euharistiju po Misalu Pavla Šestoga, Provincijalat franjevaca trećoredaca,
Zagreb, 1992., str. 5.-149.T. SCHNITZLER, O značenju sakramenata,
KS, Zagreb, 1998., str. 7-140; Z. PAŽIN, Otajstvo je to veliko. Liturgija i teologija Reda slavljenja ženidbe, Biblioteka Diacovensia, Studije 9,
Ðakovo, 2005., str. 17-102.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon predaje seminarskog rada.
356
Naziv predmeta
IZABRANA PITANJA RUSKE RELIGIJSKE FILOZOFIJE
Kratica
FIL18-S
ISVU šifra
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II. i III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Stjepan Radić
Cilj ili svrha
kolegija
U okviru seminara i seminarskih radova istraživati zajedno sa studentima rusku religijsku filozofiju 19. i prve polovice 20. st-a. Osim toga
kao važan cilj postavlja se praćenje i vođenje pismenih studentskih
radova osposobljavajući time studente za znanstveni rad uopće.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Steći uvid u gibanje ruske filozofije u 19. i početkom 20 stoljeća.
koja je u značajnoj mjeri religijski obilježena.
2. Također prepoznati i iščitati specifično religijske teme i probleme u
ruskoj književnosti (Dostojevski, Tolstoj itd…)
3. Steći kompentencije u pripremi i izlaganju jedne specifično filozofske teme, te istu znati opravdati pred ostalim sudionicima seminara.
4. Vladati metodologijom znanstvenog rada: postavljanje teze, argumentiranje iste, korištenje znanstvenog aparata – ispravno citiranje
itd…
Semestar
95485
zimski
357
Metode
procjenjivanja
Ishod
učenja
Aktivnost
studenata
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
0,5
1-4
Prisutnost na
seminaru
Čitanje
izvornih
tekstova i
rasprava nad
istima
0,5
1-4
Aktivno
zalaganje i
komentiranje
Zajednička
rasprava na
seminaru
0,5
1-4
Završni rad
0,5
1-4
Prezentiranje
i obrana
vlastitog
pismenog
rada
Završni
Završni
seminarski rad seminarski rad
Ukupno:
2
seminara
Evidencija
pohađanja
seminara
Vlastita
nastavnikova
evidencija
zalaganja
studenta (znak
+ i sl.)
Ocjena
prezentiranja
vlastitog rada
Bodovi
min max
7
10
7
10
6
10
35
70
55
100
Konzultacije
Utorkom u 14h, kabinet broj 8. Email: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Student se osposobljava za razumijevanje i prosudbu ruske religijske
filozofije i autora unutar tog razdoblja.
Sadržaj
U seminaru se razmatraju filozofi i književnici koji predstavljaju rusku
religijsku filozofiju 19. i djelomično 20-st-a. U tom smislu posebna se
pažnja posvećuje filozofima Nikolaju Berdjajevu, Vladimiru Solovjevu,
Lav Šestovu te književnicima s filozofskim obilježjima L. N. Tolstoju i F.
M. Dostojevskom, s pripadajući im djelima.
Obvezna literatura N. BERDJEJEV, Smisao povijesti, Split, 2005.
N. BERDJEJEV, Filozofija nejednakosti, Podgorica, 2001.
N. BERDJEJEV, Smisao stvaralaštva, Beograd, 2001.
W. SOLOWJEV, Vorlesungen über das Gottmenschenutm, u: Deutsche Gesamtausgabe der Werde von Wladimir Solowjew, sv. I., München,
1978.
L. N. TOLSTOJ, Kozaci; Kavkaske pripovijetke: Sevastopoljske pripovijetke, sv. 8., Matica Hrvatska, Zagreb, 1976.
L. N. TOLSTOJ, Traganje za Bogom, Beograd, 2003.
F. M. DOSTOJEVSKI, Zločin i kazna, Naprijed, Zagreb, 1983.
Preporučena
literatura
358
Uključena u preporučenu.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja uz mogućnost konstruktivne diskusije sa studentima.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ispit uz zalaganje na seminaru.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa
359
Naziv predmeta
POZIV U NZ
Kratica
MT13-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II., III
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Bože Radoš
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj je kroz različite događaje poziva uočiti, i danas aktualan, originalan
Kristovo pristup ljudima.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo Novog zavjeta,
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Sažeti tipologiju Kršćanskoga poziva oslikanu u pozivu dvanaestorice apostola.
2. Definirati specifikum Kristova poziva kroz pozivanje grešnika.
3. Staviti u odnos individualnost i univerzalnost poziva. Pozvani da bi
bili poslani.
4. Identificirati ključne faze poziva kod Petra, Ivana i Jakova.
5. Objasniti fenomen ‘neuspjelih poziva’.
6. Ukazati na trajni nesklad: povjerenih poslanja i ljudskih sposobnosti.
Ishod
učenja
seminara
Metodičke
pripreme
(referat)
Metodičke
upute, uvodi
Ukupno:
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-6
0,5
1-6
1
1-6
2
Aktivnost
studenata
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Priprema za Prezentacija
referat
referata
Izrada
seminara
95530
Pismeni rad
Bodovi
min Max
20
30
15
35
25
35
60
100
Konzultacije
Četvrtkom 14.00 h – 15.00h, kabinet 1; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stječe se kompetencija da se kroz fenomen poziva upoznaje originalnost Isusove pedagogije.
360
Sadržaj
Tipologija poziva. Specifikum Kršćanskoga poziva. Izbor i poziv dvanaestorice apostola.
Odnos individualnoga i univerzalnoga kod poziva. Pozvani i poslanje.
Sazrijevanje i ključne faze poziva. Fenomen ‘neuspjelih poziva’. Pozivanje grešnika.
Obvezna literatura A. COLE, Marko, Tumačenje Evanđelja po Marku, DV, Novi Sad, 1984.,
L. MORRIS, Luka, Tumačenje Evanđelja po Luki, DV, Novi Sad, 1983.,.
R. T. FRANCE, Matej, Tumačenje Evanđelja po Mateju, DV, Novi Sad,
1987.,
M LIMBECK, Matejevo evanđelje, KS, Zagreb, 2009.
BENEDIKT XVI., Apostoli i prvi Kristovi učenici, Verbum, Split, 2012.
D. J. HARRINGTON, B. V. VIVIANO i dr., Komentar evanđelja i djela
apostolskih, VKT, Sarajevo 1997.
Preporučena
literatura
C. TOMIĆ, Ivan Krstitelj, Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb,
1978.
B. LUJIĆ, Kratki uvod u novozavjetnu poruku, KS, Zagreb, 2006.
J. GNILKA, Teologija Novoga zavjeta, KS, Zagreb 1999.
Oblici provođenja
nastave
Seminar
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Referati; seminarska radnja
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimne ankete studenata.
361
PATRISTIČKA I SREDNJOVJEKOVNA
DOGMATSKA TEOLOGIJA
Naziv predmeta
Kratica
DT12-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Ivica Raguž
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s najznačajnijim teolozima i teološkim promišljanjima o
nekim dogmatskim temama u antici i srednjovjekovlju.
Preduvjeti za upis
Opći uvod u teologiju.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Predstaviti najznačajnije teologe i teološka promišljanja iz dogmatske teologije u antici i srednjovjekovlju
2. Usporediti teologe i teološka promišljanja u antici i srednjovjekovlju
s današnjom dogmatskom teologijom.
3. Aktualizirati teološku misao antike i srednjovjekovlja za današnju
teološku misao, Crkvu, duhovnost i društvo.
Izrada
seminarskog
rada
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Izlaganje i
konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1,0
1-3
0,5
1-3
0,5
1-3
Aktivnost
studenata
103204
zimski
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Izlaganje i
Samostalnost u
diskusija.
izradi i vještina
izlaganja
Pisanje
Ocjenjivanje
seminarskog pismenoga rada
rada
prema sadržaju i
metodologiji
2
Bodovi
min max
10
20
20
40
20
40
50
100
Konzultacije
Petak 16,00; kabinet br. 2; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Uvid u najzanačnije teologe antike i srednjovjekovlja: Justin Mučenik,
Origen, Augustin, Grgur Nazijanski, Bazilije Veliki, Rikard od sv. Viktora, Bernard, Toma Akvinski. Analiza njihovih djela i aktualnost za
današnju teologiju.
362
Sadržaj
Svaki seminar sadrži kratki uvod u određenu temu. Studentima se
ukaže na literaturu koju je potrebno pročitati i pripremiti za svaki sat
seminara. Svi studenti jedanput izlažu određenu temu, pri čemu ostali
sudjeluju u raspravi o određenom pročitanom tekstu. U raspravi se
kritički osvrće na navedeni tekst, promišlja ga se u kontekstu današnje
teologije. Potom slijedi izrada seminarskoga rada na temelju pročitanih tekstova ili se može izabrati neki drugi tekst autor iz navedena
razdoblja.
Obvezna literatura ĆIRIL ALEKSANDRIJSKI, Utjelovljenje Jedinorođenca – Jedan
Krist, Makarska, 2001.
ORIGEN, Počela, Symposion, Split, 1985.
GRGUR NAZIJANSKI, Teološki govori i teološka pisma, Služba
Božja, Split, 2005.
LEON VELIKI, Govori, Služba Božja, Makarska, 1993.
AUGUSTIN, Ispovijesti, KS, Zagreb, 2011.
TOMA AKVINSKI, Suma protiv pogana, KS, Zagreb, 1993.
BONAVENTURA, Tri opuscula, KS, Zagreb, 2010.
Preporučena
literatura
S. KUŠAR, Otajstvo Trojedinoga Boga, KBF Zagreb, Zagreb, 1994.
W. KASPER, Bog Isusa Krista. Tajna Trojedinoga Boga, UPT, Ðakovo,
1994.
G. GRESHAKE, Kratki uvod u vjeru u Trojedinoga Boga, KS, Zagreb,
2007.
C. SCHÖNBORN, Bog posla Sina svoga. Kristologija, KS, Zagreb,
2008.
W. KASPER, Isus Krist, CuS, Split, 1995.
K. RAHNER, Temelji kršćanske vjere, Ex Libris, Zagreb, 2008.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon predaje seminarskog rada.
363
Naziv predmeta
OSNOVE ZBORNOG PJEVANJA
Kratica
LIT13-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Vinko Sitarić
Cilj ili svrha
kolegija
Poznavanje osnova vođenja zbora i pripremanja za liturgijska slavlja.
Preduvjeti za upis
dostatan sluh
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Oblikovati pjevački zbor prema mogućnostima koje su mu na raspolaganju.
2. Poznavati osnove tehnike pjevanja.
3. Primijeniti osnove tehnike dirigiranja i uvježbavanja zbora.
4. Planirati i provesti zamišljeni tijek probe zbora.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,50
1-4
prisutnost na
nastavi
prisutnost
i aktivno
sudjelovanje
ponavljanje
usvojenog
gradiva
predavanja
izvođenje
0,50
vježbi usmeno
i pismeno
završni ispit
1
Ukupno:
2
1-4
1-4
95516
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
evidencija
15
20
evidencija vježbi
i nastupa
15
20
usmeno
praktični ispit
30
60
60
100
Konzultacije
Utorkom, kabinet 4, od 16-17 sati; e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Uređenje grupe pjevača kao zbora po glasovnim podjelama.
Poznavanje osnova tehnike pjevanja i dirigiranja te sposobnost vođenja i vježbanja novih pjesama.
Sadržaj
Poznavanje ljudskog glasa, njegova raspona te odnosa muških i ženskih
glasovnih mogućnosti. Prenošenje tehnike pjevanja i osposobljavanje
pjevača za što lakše usvajanje tehničkog i glazbenog sadržaja pjesama i
kompozicija potrebnih za liturgijska slavlja.
364
Obvezna literatura Crkvena glazba. Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.
Š. MAROVIĆ, Glazba i bogoslužje. Uvod u crkvenu glazbu, Split, 2009.
J. JERKOVIĆ, Osnove dirigiranja I, Osijek, 1987.
Pjevajte Gospodu pjesmu novu. Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb,
2003.
Preporučena
literatura
SVETA CECILIJA, razni članci
VJESNIK ÐAKOVAČKO-OSJEČKE NADBISKUPIJE, glazbeni članci
Slavimo Boga. Hrvatski Katolički molitvenik i pjesmarica, Frankfurt am
Main, 1982.
Oblici provođenja
nastave
Predavanje i vježbanje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno s nastupom pred zborom.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Usmeni osvrt s eventualnim primjedbama studenata.
365
Naziv predmeta
IDENTITET I RAZLIKA
Kratica
FIL19-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna – propedeutska
Godina
II. i III.
ECTS
1 ECTS bod
Nastavnik
Doc. dr. sc. Šimo Šokčević
Cilj ili svrha
kolegija
Razrada osnovnih filozofskih pristupa identitetskoj problematici, kako
u osobnom, tako i u društveno-političkom smislu.
Preduvjeti za upis
Nema
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog seminara student će moći:
1. Na ispravan način vrjednovati odnos identiteta i razlike u metafizičkom, logičkom i epistemološkom kontekstu.
2. Staviti u odnos različite društvene tendencije u oblikovanju suživota
i usklađivanja odnosa identiteta i razlike.
3. Analizirati neke od oblika redukcionizama identiteta.
Aktivnost
studenata
1
1-3
Izrada
seminarskog
rada
1
1-3
Pohađanje
seminara,
aktivnost u
raspravama
i pisanje
neformalnih
radova
Napisati
sadržajno i
metodološki
precizan
seminarski rad
Ukupno:
2
diskusija i
interpretacija
izvornih
tekstova
102403
zimski
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Predavanja,
ocjenjivanja
ISVU šifra
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
20
40
Ispravljanje
i evaluacija
metodološke
i sadržajne
preciznosti
30
60
50
100
Konzultacije
Četvrtkom od 13.00.-14.00. u kabinetu br. 8, [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Mogućnost donošenja zaključaka, koji će se zasnivati na filozofijskim
principima i argumentima, s povijesnom interpretacijom promjenjivih
okvira koji su oblikovali filozofski horizont identiteta i razlike.
366
Sadržaj
Istražujemo značenja, probleme i mogućnosti suvremenih filozofijskih
i političkih pristupa identitetu i razlici. Započinjemo razradom tri različita pristupa identitetu, a to su: liberalna koncepcija individualnih prava i ljudskih sloboda, egzistencijalistička analiza nihilizma i slobode te
tradicionalno razumijevanje vrlina i djelovanja. Srž kolegija se usmjerava prema novim filozofijskim teorijama i suvremenim raspravama
o odnosu identiteta i razlike uzimajući u obzir povijest zapadnjačkog
mišljenja, ukazujući na religijske i etničke ekstreme, preispitujući demokraciju i nudeći kao alternativu kršćansku viziju budućnosti obećanja istinskog uvažavanja identiteta i razlike.
Obvezna literatura M. HEIDEGGER, Identität und Differenz, The Universitiy of Chicago
Press, 2002.; C. TAYLOR, Multiculturalism, u: A. GUTMANN, Multiculturalism, Princeton UP, 1994.; J. LOCKE, Pismo o toleranciji, Mladost, Beograd, 1978.; J. P. SARTRE, Mučnina, MH, Zagreb, 1980.; A.
MACINTYRE, Whose Justice? Which Rationality?, University of Notre
Dame, Notre Dame, 1998.;
Preporučena
literatura
I. M. YOUNG, Pravednost i politika razlike, Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb, 2005.; W. PANNENBERG, Anthropologie. Anthropologie in der
Theologische Perspektive, Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen, 1967.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, pp prezentacije, diskusija i zajednička interpretacija filozofskih tekstova.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju semestra te unutar semestra mogućnost
studentskog očitovanja usmenim ili pismenim putem o kvaliteti izlaganja materije.
367
Naziv predmeta
KUMRANSKI RUKOPISI I NOVI ZAVJET
Kratica
NZ09-S2
ISVU šifra
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II. i III.
ECTS
2 ECTS boda
Semestar
102404
zimski
Nastavnik
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje studenata s kumranskim rukopisima i komparativna analiza mjesta koja su terminologijom i sadržajem slična nekim novozavjetnim tekstovima.
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
izlaganje i
konzultacije
izrada
seminarskog
rada
Ukupno:
Ishod
učenja
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo i osnova biblijske arheologije.
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Kompetentno predstavljati kumranske rukopise u njihovom povijesnom i teološkom kontekstu.
2. Kvalitetno analizirati sadržajne sličnosti i razlike u odnosu na novozavjetne spise.
3. Dobro poznavati posebnosti »esenskog« shvaćanja povijesti, teologije (apokaliptike) i njihova utjecaja na razvoj novozavjetne misli.
ECTS
Preduvjeti za upis
Ishodi učenja
0,5
1-3
0,5
1-3
1
1-3
2
Aktivnost
studenata
prisutnost
na nastavi
izlaganje i
diskusija
Metode
procjenjivanja
evidencija
samostalnost u
izradi i vještina
izlaganja
pisanje
ocjenjivanje
seminarskog prema sadržaju i
rada
metodologiji
Bodovi
min
max
15
20
15
40
25
40
55
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
368
Studenti produbljuju svoja znanja o kumranskoj zajednici, njihovu životu, ulozi i tekstovima koje su ostavili. U usporednoj analizi izabranih mjesta iz kumranskih spisa i onih koja pripadaju Novom zavjetu
– studenti ulaze u veoma složeni proces interrelacije različitih struja u
prvom stoljeću prije i poslije Krista.
Sadržaj
Seminar počinje pregledom povijesti Kumrana i otkrića brojnih rukopisa koji su tamo pronađeni. Nakon sustavnog pregleda glavnih rukopisa po sadržaju – identificiraju se moguće dodirne točke između
tih rukopisa i novozavjetnih tekstova. Studenti samostalno obrađuju
određene teme i nakon konzultacija izlažu rezultate svojih istraživanja.
Redovito uslijedi diskusija s pitanjima i osvrtima sudionika seminara.
Na temelju iznesenih primjedbi i sugestija prilazi se pisanju završnoga
rada.
Obvezna literatura Kumranski rukopisi iz pećina kraj Mrtvog mora, preveo E. VERBER,
BIGZ, Beograd, 1982.; D. i P. ALEXANDER (prir.), Biblijski priručnik,
Mala enciklopedija, Zagreb, 1989.;I. BAGARIĆ, Kumranski rukopisi
i Novi zavjet, Tomislavgrad, 1986.; Isti, Kumran ili Betlehem. Rukopisi Mrtvog mora – pokop mrtvih teorija, Naša ognjišta, Duvno, KS,
Zagreb, 1975.; R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.; J.
BURIĆ, Život i običaji Svete zemlje u Isusovo vrijeme, Split, 1998.; W. J.
HARRINGTON, Uvod u Bibliju – spomen objave, Zagreb, 1987.; J. B.
PRITCHARD, Biblijski atlas, Zagreb, 1990.; C. TOMIĆ, Pristup Bibliji,
Zagreb, 1986.; Isti, Kumranska zajednica i kršćanstvo, u: Bogoslovska
smotra, 43 (1974.) 4, str. 404 – 437.A. REBIĆ, Biblijske starine, Zagreb, 1983.; J. ŠAGI, Učitelj pravednosti i Isus Krist, u: Spectrum, 3
(1967.) I., str. 8 – 51.; P. VIDOVIĆ, Kumran u Novom zavjetu, u: Obnovljeni život, 51 (1996.) V., 515 – 542.; E. WERBER, Kršćanstvo prije
Krista?, Zagreb, 1972.
Preporučena
literatura
A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb,
1997.; Grupa autora, Biblijski leksikon, Zagreb, 1972.;
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i osobni rad studenata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata nakon predaje seminarskog rada.
369
Naziv predmeta
GOVORI I PISMA GRGURA NAZIJANSKOG
Kratica
PKN05-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
II. i III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Drago Tukara
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati teološki sadržaj u govorima i pismima kod Grgura Nazijanskoga, te općenito upoznati govore i pisma kao način komunikacije
prve Crkve.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta za upis.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Proširiti znanje na području teologije.
2. Steći će se i dobiti osjećaj za pisanu riječ u prvim stoljećima.
3. Ostvariti veću kreativnost u problematiziranju teologije općenito.
4. Uočiti aktualne teološke problematike u današnjoj pisanoj riječi.
Izrada
seminarskog
rada na
zadanu temu
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Izlaganje i
konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
0,5
1-4
0,5
1-4
95551
ljetni
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Diskusija
Samostalnost pri
analizi određenih
govora i pisama
Izlaganje rada Ocjenjivanje
pisanog rada
prema sadržaju i
metodologiji
2
Bodovi
min max
10
20
20
40
25
40
55
100
Konzultacije
Utorkom od 14 do 15 sati u kabinetu br. 6.
E-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanjem uvida u rad sa vjernicima student dobiva mogućnost primjena određenih oblika u praksi današnjega vremena.
370
Sadržaj
Izlaganje najvažnijih teoloških tema četvrtoga i petoga stoljeća, te metodološki pristup obradi svake teme. Upućivanje na primarnu i sekundarnu literaturu koja je u svezi sa zadanom temom. Izlaganja rezultata
istraživanja, a prigodom izrade seminarskog rada u konzultacijama se
svakom pojedinom studentu daju dodatne upute.
Obvezna literatura CLAUDIO MORESCHINI, Povijest patrističke filozofije, Zagreb, 2009.;
SV. AUGUSTIN, Govori 1-2, (prijevod: Marijan Mandac), Makarska,
1990.,1993.; LEON VELIKI, (prijevod: Marijan Mnadac), Makarska,
1993.
Preporučena
literatura
PAPA BENEDIKT XVI, Crkveni oci od Klementa Rimskoga do Augustina,
Split, 2011.; ANTONIO QUACQUARELLI, Retorica patristica e sue
istituzioni interdisciplinari, Roma, 1995.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno i na pisani način.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Slobodno izjašnjavanje studenata, primjedbe i sugestije kroz anketu.
371
Naziv predmeta
IZABRANE TEME SAKRAMENTALNE TEOLOGIJE
Kratica
DT13-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Josip Vrančić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s najznačajnijim teološkim pravcima i aktualnim pitanjima sakramentalne teologije.
Preduvjeti za upis
Opći uvod u teologiju.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Predstaviti teološke pravce i najznačajnije teologe s područja sakramentalne teologije
2. Usporediti teološka razmišljanja, obrazloženja i pokušaje rješavanja
pojedinih gorućih pitanja sakramentalne teologije sa teološkim razmišljanjima otaca Crkve, kako istoka tako i zapada.
3. Dopuniti svoje teološke znanje o rubnim pitanjima koje dotiče katolička sakramentalna teologija.
Izrada
seminarskog
rada
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
Izlaganje i
konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
0,5
1-3
Prisutnost na
nastavi
Izlaganje i
diskusija.
1,0
1-3
Pisanje
seminarskog
rada
95460
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
10
20
Samostalnost u
izradi i vještina
izlaganja
Ocjenjivanje
pismenoga rada
prema sadržaju i
metodologiji
20
40
20
40
50
100
2
Konzultacije
Četvrtak 16.00 sati; kabinet br. 2; [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Upoznaju se izvori, tradicija te suvremeno teološko shvaćanje katoličke sakramentalne teologije kao i izabrana pitanja suvremene katoličke
sakramentologije te njezin suodnos sa teološkim sakramentalnim govorom istočne kršćanske tradicije i raznih protestantskih denominacija.
372
Sadržaj
U izvođenju susreta stavlja se naglasak na zajednički istraživački rad
studenata i profesora. Nakon predstavljene teme seminara kao i
dostupne literature svaki student bira određenu pod temu koja je u
uskom odnosu sa temeljnom zadanom temom. Zadatak je svakoga
studenta ponaosob u kratkom elaboratu predstaviti svoja zapažanja i
zaključke nakon konzultacije ponuđene literature ali i osobnoga istraživanja, pri čemu ostali sudjeluju u raspravi. Na koncu slijedi izrada
pisanoga seminarskoga rada koristeći se pravilima službene metodologije znanstvenoga rada.
Obvezna literatura J. RATZINGER – BENEDIKT XVI., Duh Liturgije: temeljna promišljanja, Ziral, Mostar, 2001.; E. H. SCHILLEBEECKX, Krist sakrament susreta s Bogom, Zagreb, 1992.; F. COURTH, Sakramenti,
Ðakovo, 1997.; T. SCHNITZLER, O značenju sakramenata: pomoć za
novo iskustvo, KS, Zagreb, 1998.; B. TESTA, Sakramenti Crkve, KS, Zagreb, 2009.
Preporučena
literatura
T. J. ŠAGI-BUNIĆ, Euharistija u životu Crkve kroz povijest, KS,
Zagreb, 1984.; T. SCHNEIDER, Zeichen der Nähe Gottes, Mainz,
1979.; K. RAHNER, Teološki spisi, FTI, Zagreb, 2008.; TERTULIJAN, Spis o krstu, Zagreb, 1981.; ATANAZIJE, Otajstva i tajne,
Makarska, 1986.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon predaje seminarskog rada.
373
Naziv predmeta
PRAVO NA ŽIVOT U VRTLOGU BIOETIČKIH PARADIGMI*
Kratica
MT16-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
Cilj ili svrha
kolegija
Znati znanstveno uvjerljivo i bioetički argumentirano obraniti temeljno »pravo na život«.
Preduvjeti za upis
Solidno predznanje: filozofije, antropologije, moralne teologije i bioetike.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati ideološki motivirane kontroverze i biološke redukcionizme koje nastoje umanjiti ontološki/antropološki/biološki/pravni
status ljudske osobe od začeća do smrti.
2. Utjecati na obranu ljudskog dostojanstva uvjerljivim svjedočanstvom svojih pastoralnih zalaganja i osobnim životnim primjerom.
3. Odgovorno se postaviti na stranu »kulture života« načelima: nepovredivosti, dostojanstva, svetosti i neprocijenjive vrijednosti ljudskog života u svjetlu katoličke antropologije, osporavajući doktrinu
etičkog relativizma, autonomnog individualizma, te permisivističkih
i liberalističkih tendencija u odnosu na »pravo na život«.
ISVU šifra
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Osobni rad 0,5
ocjenjivanja
Konzultacije
374
Ishod
učenja
Semestar
1-3
Seminarski
rad
1
1-3
Završni
ispit
Ukupno:
0,5
1-3
2
Aktivnost
studenata
Pretraživanje
i proučavanje
literature
Izrada i
prezentiranje
seminara
Usvojenost
gradiva
95533
zimski
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
15
30
Evaluacija
30
60
Usmeni ispit
15
30
60
100
Vrijeme konzultacija predviđeno je: utorkom od 13-14 h. Kabinet br. 1.
Molim prethodno najaviti konzultacije mailom:
[email protected].
Kompetencije koje
se stječu
Po odslušanosti kolegija očekuje se da student može prepoznati filozofsko-ideološki-redukcionističko biološki obojene kontroverze o
početku, kontinuumu i svršetku ljudskog života te proizvoljno pravo
na njegovo samo/određenje dominantnih socio-kulturoloških stajališta.
Sadržaj
Temeljno ljudsko pravo, »pravo na život«, zagarantirano Ustavom i najvišim pravnim instancama, kontroverzno je podređeno proizvoljnoj
volji pluralističkog društva i njegovog različitog svjetonazorskog opredjeljenja. Za takva ideološka strujanja je legalizacija i relativizacija pojedinih tehnika koje interveniraju u sam ljudski život (protivno njegovom
izvornom dostojanstvu), potvrda prava na autonomiju, posljedično i
afirmacija slobode naspram svakom obliku autoritativnog tutorstva i
ograničavanja prava i slobode pojedinca.
Kroz ponuđene teme seminara, nastojat ćemo otkriti bioetičke probleme vezane uz:
1. Početak ljudskog života kroz ontološko-biološki-pravni status ljudskog embrija prikazom razvoja po fazama (fiziologija-fekondacijaembriogeneza), te ontološki identitet ljudskog života kroz različite
filozofsko-bioetičke impostacije.
2. Potencijalna osobnost ljudskog embrija kroz teorije embrionalne
animacije.
3. Pobačaj u vrtlogu autonomije, savjesti i zakona.
4. Reproduktivna tehnologija i humana prokreacija-moralni sud pojedinih tehnika.
5. Nove socijalno etičke dileme i uloga žensko/muškog roda (zamjenska materinstva, »prava na potomstvo« homoseksualnih parova,
oplodnja »post-mortem«).
6. Etički problemi vezani uz svršetak ljudskog života (biološke oporuke, samodeterminirajuće izjave anticipirane smrti, »liwing
will«/»patient-selfdetermination act«, donorske kartice i etičnost
ophođenja s humanim biološkim materijalom).
7. Bolesnici u terminalnoj životnoj fazi (ne/mogućnost palijativne
skrbi,uspostava hospicija, odnos redovnih i izvanrednih terapeutskih sredstava)
8. Zagovaranje »kulture života«, načelom nepovredivosti, dostojanstva, svetosti i neprocjenjive vrijednosti ljudskog života u svjetlu
katoličke antropologije, osporavajući doktrinu etičkog relativizma,
autonomnog individualizma, te permisivističkih i liberalističkih tendencija u odnosu na »pravo na život«.
9. Pravna mogućnost liječničkog priziva/objekcije savjesti.
375
Obvezna literatura M. ARAMINI, Uvod u Bioetiku, KS, Zagreb, 2009.;
Z. BOŠKOVIĆ, Medicina i pravo, Pergamena, Zagreb, 2007.;
A. FRKOVIĆ, Medicina i bioetika, Pergamena, Zagreb, 2010.;
T. MATULIĆ, Pobačaj. Drama savjesti, FTI.DI, Zagreb, 1997.;
V. POZAIĆ, Život prije rođenja. Etičko-moralni vidici, FTI, Zagreb,
1990.;
I. ŠEGOTA, Bioetika i palijativna medicina, Medicinski fakultet u Rijeci,
Rijeka, 2005.;
A. ŠVAJGER, Status ljudskog embrija, u: Ž. Znidarčić, (ur.), Medicinska
etika 1, CBE, Zagreb, 2004.;
V. VALJAN, Bioetika, Svjetlo riječi, Sarajevo, Zagreb, 2004.;
A. VOLARIĆ-MRŠIĆ, (ur.), Status ljudskog embrija, FTI DI, Zagreb,
2001;
S. VULETIĆ, Ne/odgovornost za začeti život u liberalnim i proabortivnim sub/kulturalnim društvenim okolnostima, u: Obnovljeni život
2(2011.)66., str. 151.-171.
S. VULETIĆ, Problem neplodnosti i moralni izazovi biomedicinskih
zahvata u ljudsko rađanje, Uz rezultate znanstveno-istraživačkog projekta »Kršćanski identitet i kvaliteta bračnog i obiteljskog života«, u:
Diacovensia 27 (2010.) 3., str. 587.-616.
B. JURANIĆ, Š. MIKŠIĆ, S. VULETIĆ, Ideje i iskustva, O organizaciji palijativne skrbi, u: V. Ðorđević – M. Braš – L. Brajković (ur.),
Palijativna skrb: Mostovi nade i čovječnosti, Roketa, Zagreb, 2012., str.
142.-155.
S. VULETIĆ, B. JURANIĆ, Š. MIKŠIĆ, Ž. RAKOŠEC, Biomedicinski
i moralno-etički aspekti distanazije. U agoniji umiranja pred medicinskom beskorisnošću, u: Diacovensia 22 (2014.) 2., str. 163.-200.
Preporučena
literatura
IVAN PAVAO II., Evanđelje života – Evangelium vitae. Enciklika o vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, KS, Zagreb, 1995.;
KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Donum vitae Dar života. Naputak
o poštivanju ljudskog života u nastanku i o dostojanstvu rađanja. Odgovori
na neka aktualna pitanja, KS, Zagreb, 1987.;
KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Dignitas Personae – Dostojanstvo
osobe. Naputak o nekim bioetičkim pitanjima, KS, Zagreb, 2009.
UNESCO, Casebook on human dignity and human rights, Social and Human Sciences Sector, Ethics Education Programme, Paris, 2011.
UNESCO, The principle of respect for human vulnerability and personal integrity. Report of the International Bioethics Committee of Unesco
(IBC), Paris, 2013.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusije o izabranim temama, konzultacije, prikazivanje
prikladnih medijskih materijala, parlaonična sučeljavanja različitih ideoloških mišljenja.
376
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje povjerene teme;
Pismeni dio ispita vezan uz sve teme dotaknute tijekom seminara.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski, njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
377
Ljetni semestar
Naziv predmeta
TIPOVI VJERE U IVANOVU EVANÐELJU
Kratica
NZ10-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I. i II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Ivica Čatić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje studenta s temom vjere kao jednom od najvažnijih tema
i prepoznavanje određenih »tipova« vjere oličenih u pojedinim likovima.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo, Osnova grčkog jezika te Ivanovskih spisa.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznavati mjesta i načine na koje Evanđelje po Ivanu progovara
o vjeri.
2. Staviti u odnos pojedine uosobljene »tipove« s općenito predstavljenom temom vjere u Evanđelju.
3. Koristiti se stečenim znanjem kao kriterijima i orijentirima za govor
o vjeri u duhovnom smislu.
izrada
seminarskog
rada
Ukupno:
Ishod
učenja
predavanja
izlaganje i
konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
0,5
1-3
prisutnost na
nastavi
izlaganje i
diskusija
1
1-3
pisanje
seminarskog
rada
102406
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
evidencija
15
20
samostalnost u
izradi i vještina
izlaganja
ocjenjivanje
prema sadržaju i
metodologiji
15
40
25
40
55
100
2
Konzultacije
Srijeda 15,00-16,00h, kabinet br. 3, kontakt: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Studenti se pobliže upoznaju s temom vjere u Evanđelju po Ivanu, koja
pripada najvažnijim temama ovog Evanđelja, uočavaju načine na koje
evanđelist uosobljuje pojedine razine vjere ili prepreke na putu do nje
te uči napraviti prijelaz od teologije ka duhovnosti.
378
Sadržaj
Na početku seminara studentima se ukratko izlože najbitnije odrednice teološke teme vjere u Evanđelju po Ivanu (imajući u vidu da su
oni već ili položili ili upravo slušaju tu materiju), naglasak se stavi na
personifikacije pojedinih »tipova« vjere u određenim likovima. Nakon
nekoliko uvodnih sati, studenti počinju izlagati rezultate svojih istraživanja, pri čemu se ukazuje na eventualne slabe strane njihovih radova
te im se daju smjernice kako bi svoje radove što bolje izradili. Potom
studenti kreću u izradu seminarskog rada tijekom kojeg, u prigodi
osobnih konzultacija, svaki student dobiva dodatne upute.
Obvezna literatura R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.;
D. J. HARRINGTON (i drugi), Komentar evanđelja i Djela apostolskih,
Sarajevo, 1997.;
F. PORSCH, Ivanovo Evanđelje, Zagreb, 2002.
J. GNILKA, Teologija Novoga zavjeta, Zagreb, 1999.;
R. SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja, Zagreb,
1997.;
F. PORSCH, Mnogo glasova jedna vjera, Zagreb, 1988.;
A. ŠKRINJAR, Teologija sv. Ivana, Zagreb, 1975.
Preporučena
literatura
I. DUGANDŽIĆ, Vjera u Ivanovom evanđelju, u: Biblija danas
3(2000.), str. 11.-15.
L. MORRIS, Ivan, DV, Novi Sad, 1988.
B. MRAKOVČIĆ, Vjera i svjedočanstvo u Ivanovom evanđelju, u: Riječki teološki časopis, 19(2011.)1, str. 5.-35.
A. REBIĆ, Isusovo uskrsnuće, KS, Zagreb, 1972.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata nakon predaje seminarskog rada.
379
Naziv predmeta
SREDNJOVJEKOVNI CRKVENI SABORI U HRVATSKOJ
Kratica
CP13-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I. i II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Darija Damjanović Barišić
Cilj ili svrha
kolegija
Stjecanje kompetencija u proučavanju literarnih izvora i argumentirano braniti postavljene hipoteze temeljne na postojećoj literaturi.
Preduvjeti za upis
Nema posebnih preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Primjeniti stečena znanja kako bi se rekonstruirala povijest crkvenih prilika u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Analizirati pronađene
izvore, usporediti ih sa ostalom povijesnom literaturom, te donijeti
zaključke o važnosti crkvenih reformi i sabora sazvanih u srednjovjekovnoj hrvatskoj Crkvi.
2. Prosuditi važnost sabora za reformu crkvene prakse, liturgije i
obreda, te formiranju društvenih odnosa, zakona i pravila bitnih za
funkcioniranje srednjovjekovne kraljevine. Sintetizirati povijesne
događaje i ucijepiti ih u povijest crkvenih zbivanja.
3. Promatrati povijesna događanja srednjovjekovne crkvene povijesti
u Hrvatskoj.
Seminarski rad
Iznalaženje
uvjerljive
argumentacije
u interaktivnoj
diskusiji i
debatnom
sučeljavanju
Ukupno:
380
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Osobni rad
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5 1 – 3
1
1–3
0,5 1 – 3
2
103404
ljetni
Aktivnost
studenata
Pretraživanje
i proučavanje
literature
Izrada i
prezentiranje
seminara
Aktivno
sudjelovanje
i usvojenost
gradiva
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min max
Evidencija
15
20
Evaluacija i
usmeni ispit
30
60
Evaluacija
15
20
60
100
Konzultacije
Vrijeme konzultacija predviđeno je: ponedjeljkom i srijedom od 13-14
h. kabinet br. 6.
Službena e-mail adresa: [email protected]
Kompetencije
koje se stjecu
Sustavno uvođenje u istraživanje izvora koji omogućuju rekonstrukciju
srednjovjekovne hrvatske povijesti i srednjovjekovne hrvatske crkvene povijesti. Stječe se znanje iščitavanja povijesnih izvora i prepoznavanja povijesnih elemenata u tekstovima, te njihova interpretacija i
integracija.
Sadržaj
Pokrštavanjem Hrvata ostvaruje se baza za stvaranje crkvene hijerarhije na tlu srednjovjekovne Hrvatske. Slijedom povijesnih zbivanja u
Crkvi srednjovjekovne Europe; potrebi prilagođavanja novo nastalim
kraljevstvima, novim obraćenim narodima, uslijed pojave laičke investiture i simonije, javlja se potreba održavanja reformnih crkvenih sabora na nacionalnoj razini, pa tako i u kraljevini Hrvatskoj. Na temelju
povijesnih svjetovnih i crkvenih dokumenata kroz važne teme crkvenog karaktera moguće je vidjeti suradnju svjetovnih vladara sa crkvenim dužnosnicima hrvatske srednjeg vijeka, te formiranje hrvatskog
društva, kulture, pismenosti i vlasti kroz prizmu kršćanskih vrjednota.
Teme:
– Crkvena jurisdikcija u Hrvatskoj srednjeg vijeka
– Crkveno i političko stanje Hrvatske za kneza Zdeslava
– Priklanjanje kneza Branimira Rimu
– Crkveni sabori u Splitu u 10.st.
– Ukidanje Ninske biskupije
– Glagoljica i slavenski jezik u liturgiji Hrvatske srednjovjekovne crkve
– Reformni sabor 1060.g u Hrvatskoj
– Reformisti i protureformisti u Historia salonitana maior Tome Arhiđakona
– Reformni sabor 1074.g. u Hrvatskoj
– Reformni sabori i hrvatsko školstvo srednjeg vijeka
– Zvonimirova zavjernica
Obvezna
Literatura
F. ŠANJEK, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Zagreb, 1993.; F. ŠANJEK,
Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, 1996., st. 7.-20.; F. ŠANJEK, Povijest Hrvata. Srednji vijek, sv. I, Zagreb, 2003.; I. GOLDSTEIN, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb, 1995.; T. RAUKAR, Hrvatsko
srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.; M. VIDOVIĆ, Povijest Crkve u Hrvata,
Split, 1996.; J. LUCIĆ, Crkvene prilike u Hrvatskoj za kneza Branimira (879.-892.), u: Croatica cristiana periodica, X(1986.)17, str.
381
1.-16.; N. KLAIĆ, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb,
1971.; N. KLAIĆ, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb,
1972. – prijevodi izvornih pisama papa Ivana VIII Branimiru; M. MATIJEVIĆ-SOKOL, Branimirova Hrvatska u pismima pape Ivana VIII,
Split, 1990.; L. MARGETIĆ, Branimirov natpis iz 888. i međunarodni
položaj Hrvatske, u: Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb 40(1990.), str.
17.-37.; N. BUDAK, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb, 1994.; V. KOŠĆAK, Pripadnost istočne obale Jadrana do splitskih sabora 925.-928.,
u: Historijski zbornik 33-34(1980.-81.), str. 291.-355.; Zbornik kralja
Tomislava u spomen tisućgodišnjice hrvatskog kraljevstva, Djela JAZU
39, Zagreb, 1925.; A. DABINOVIĆ, Kako je Dalmacija pala pod jurisdikciju carigradske patrijaršije, u: Rad JAZU 239(1930.), str. 178ss; L.
MARGETIĆ, Marginalije uz rad V. Košćaka »Pripadnost istočne obale
Jadrana do splitskih sabora 925.-928«, u: Historijski zbornik 36(1983.),
str. 255.-286.
Preporučena
literatura
Vita religiosa, morale e sociale ed i concili di Split (Spalato) dei secc.
10-11, Atti del Symposium internazionale di storia ecclesiastica, Split,
1978., Padova, 1982.; Toma ARHIÐAKON, Historia salonitana maior, Split, 2003.; Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije,
sv. I-XVIII, Zagreb, 1904.-1990.; N. KLAIĆ, Ivan Ravenjanin i osnutak splitske metropolije, u: VHAD 65-67(1963.-1965.), str. 209.-249.;
L. MARGETIĆ, Međunarodni položaj Hrvatske oko 1075.godine, u:
Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci 6(1985.), str. 97.-110.; F. ŠANJEK,
Zvonimirova »zavjernica« u svjetlu crkveno-političkih odrednica grgurovske reforme, u: I. GOLDSTEIN, (ur.) Zvonimir, kralj hrvatski, Zagreb, 1997.; L. MARGETIĆ, Branimirov natpis iz 888. i međunarodni
položaj Hrvatske, u: Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb 40(1990.), str.
17.-37.; N. BUDAK, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb, 1994.; S. RITIG,
Povijest i pravo slovenštine u crkvenom bogoslužju, sa osobitim obzirom
na Hrvatsku, sv. I (863.-1248.); M. JAPUNDŽIĆ, Koji je bio predložak
najstarijeg hrvatskog glagoljskog evanđelistara, u: Marulić 6(1987.), str.
705.-790.
Oblici
provodenja
nastave
Predavanja, power point prezentacije, te interaktivna diskusija.
Način provjere
znanja i
polaganja ispita
Izlaganje povjerene teme i usmeni ispit.
382
Jezik poduke i
mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski i engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i /ili
modula
Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
383
Naziv predmeta
MLADI I VJERSKI I CRKVENI ŽIVOT
Kratica
PT04-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Stanislav Šota
Cilj ili svrha
kolegija
Seminar »Mladi i vjerski i crkveni život« ima za cilj približiti studentima
mogućnosti teološko-praktične refleksije o mladima i mogućnostima
crkvenoga rada sa njima.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog seminara student će moći:
1. Voditi kvalitativno istraživanje sa mladima u obliku otvorenih i
strukturiranih intervjua, ali isto tako naučeno primjenjivati i na druge kategorije ljudi.
2. Znanstveno-teoretski reflektirati nad rezultatima kvalitativnoga
istraživanja, te uz pomoć druge, teološke refleksije otkrivati znakove vremena s obzirom na svijet mladih.
3. Kreativno ukazivati na moguće smjernice crkvenoga rada sa mladima unutar župne zajednice i na drugim razinama crkvenoga života.
4. Pastoralno djelovati sa mladima kao nositelji crkvenih službi.
Ishod
učenja
rad
Pisanje
seminara
Ukupno:
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Istraživački
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-2
1
3-4
2
Aktivnost
studenata
Kvalitativno
istraživanje
Znanstveno
reflektiranje
101639
ljetni
Metode
procjenjivanja
Evidencija kroz
izlaganje
Ocjena završnog
pismenog rada
Bodovi
min max
25
40
30
60
55
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
384
Student se osposobljava za samostalan znanstveno-istraživački rad
kroz upoznavanje sa osnovnim principima kvalitativnih i kvantitativnih
socioloških istraživanja, te pravilima druge, odnosno teološke refleksije nad rezultatima tih istraživanja. Student, nadalje, upoznaje mogućnosti crkvenoga rada sa mladima, te ujedno stječe kompetencije za
samostalni praktični rad sa njima.
Sadržaj
Seminar uvodi u znanstveno-istraživački rad kroz metodu kvalitativnih
i kvantitativnih socioloških istraživanja. Nakon upoznavanja sa temeljnim teoretskim principima tih metoda istraživanja, studenti provode
jedno kvalitativno istraživanje u obliku otvorenih razgovora sa mladima. Zatim slijedi »iščitavanje« rezultata istraživanja, te druga teološka refleksija, uz pomoć koje studenti otkrivaju znakove vremena s
obzirom na svijet mladih i crkveno djelovanje sa njima. U završnom,
pismenom radu, studenti dodatno pokazuju kreativnost s obzirom na
definiranje konkretnih smjernica za crkveno djelovanje sa mladima.
Obvezna literatura G. ČRPIĆ, Religijske tendencije srednjoškolske omladine, u: VÐSB
123(1995.)10, str. 459.-471.; A. PAVLOVIĆ, Religijska socijalizacija i
crkveno-religijske aktivnosti mladih u Hrvatskoj (1945.-1999.), u: ARAČIĆ, Pero (ur.), »Jeremija, što vidiš?«, Diacovensia, Ðakovo, 2001.,
str. 77.-98.; J. BALOBAN, Perspektive katehizacije mladeži kod nas,
u: Isti, Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, KS, Zagreb, 1992., str. 108.120.; M. ŠIMUNOVIĆ, Evangelizacija mladih – pastoralni problem
ili šansa?, u: Isti, Pastoral za novo lice Crkve, KS, Zagreb, 2006., str.
153.-168.; P. ŠOLIĆ, Svećenik u službi mladih, u: Isti, Radost ljubavi,
CuS, Split, 1994., str. 143.-154.; Vjesnik Ðakovačke i Srijemske biskupije
130(2002.)2; A. VUČKOVIĆ, Kršćanski navještaj Boga i nova religioznost kod mladeži, u: BS 68(1998.)1-2, str. 47.-64.; AA.VV., Vjera mladih i župska zajednica. Zbornik radova X. I XI. Katehetske ljetne škole,
Varaždin 1981. – Pazin, 1982., KS, Zagreb, 1983.
Preporučena
J. E. VECCHI, Pastoral mladih, KSC, Zagreb, 1998.; H. KRÄTZL, Kirliteratura
che kann in der Zukunft nicht auf die Jugend verzichten, u: Isti, Neue
Freude an die Kirche, Tyrolia, Innsbruck-Wien, 2001., str. 240.-254.; T.
TRSTENJAK, Mladi i Crkva – od objekta do subjekta evangelizacije, u:
OŽ 45(1990.)3, str. 144.-152.
Oblici provođenja
nastave
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Nekoliko uvodnih predavanja i praktični rad sa studentima
Priprava i izvođenje praktične nastave te završni pismeni rad
Hrvatski
Anonimna anketa na koncu semestra
385
Naziv predmeta
KUMOVI I SVJEDOCI
KP09-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Zdenko Ilić
Cilj ili svrha
kolegija
Preduvjeti za upis
Temeljno upoznavanje sa sakramentima inicijacije s posebnim osvrtom na kumove i svjedoke, uz ostale sakramente s izabranim pitanjima
Nema posebnih preduvjeta
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti kumove u sakramentima krštenja i potvrde.
2. Definirati i objasniti značenje svjedoka kod sakramenta ženidbe.
3. Iznijeti i objasniti aktualnu problematiku pojedinih sakramenata.
4. Znati napisati tezu s pravnom argumentacijom i ispravnom metodologijom.
Ishod
učenja
1
1-4
Seminarski
rad
0,5
1-4
Završni ispit
0,5
Ukupno:
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
Sadržaj
386
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Osobni rad
ocjenjivanja
ISVU šifra
102408
Kratica
2
Aktivnost
studenata
ljetni
Metode
procjenjivanja
Pretraživanje
Evidencija
i proučavanje
literature
Izrada i
Evaluacija
prezentiranje
odabrane teme
Usvojenost
Pismeni ispit
gradiva
Bodovi
Min
Max
15
30
25
30
20
40
60
100
Četvrtkom od 13,30-14,30 h., kabinet br.7. Uz prethodnu najavu
e-mailom: [email protected]
Ispravna teološko pravna tumačenja i primjena pojedinih pojmova u
kršćanskom sakramentalnom nauku
Teme koje će se obrađivati su sljedeće: 1) kumovi kod krštenja i potvrde; 2) svjedoci kod ženidbe; 3) bolesničko pomazanje ili sakrament
umirućih?!; 4) sveti red – stupnjevi i uvjeti primanja; 5) sakrament pokore – valjanost odrješenja; 6) euharistija – mjesto i način slavlja
Obvezna literatura Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996.;
M. BERLJAK, Kumovi i svjedoci, Zagreb, 2010;
M. BERLJAK, Sakramenti ozdravljenja. Pokora i bolesničko pomazanje,
Zagreb, 2004;
A. MATELJAN, Otajstvo supatnje. Sakrament bolesničkog pomazanja,
Split, 2002;
N. ŠKALABRIN, Posvetiteljska služba Crkve (skripta), Ðakovo, 2010.
Izjave i odluke Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, Ðakovo,
2008.
Preporučena
literatura
HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj, Zagreb, 2002.;
Isti, Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici, Zagreb,
2008.;
C. ROCCHETTA, I sacramenti della fede, Saggio di teologia biblica
dei sacramenti come »eventi di salvezza« nel tempo della Chiesa, voll.
1-2; Bologna, 2001.;
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, osobna izlaganja, diskusije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni ispit.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa.
387
Naziv predmeta
KATOLIČKO-PRAVOSLAVNI EKUMENSKI ODNOSI
Kratica
ET06-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Antun Japundžić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati i produbiti postojeće stanje ekumenskog dijaloga između katolika i pravoslavaca.
Preduvjeti za upis
Kompetencije koje se stječu studiranjem kolegija ekumenske teologije.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Prepoznati poteškoće suvremenog ekumenskog dijaloga.
2. Prosuditi i vrjednovati katoličko-pravoslavni odnos i suradnju posebno na našim područjima.
Aktivnost
studenata
0,5
1-2
Osobni rad
0,5
1-2
Seminarski
rad
1
1-2
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje u
diskusiji
Proučavanje
literature
Izrada i
izlaganje
seminarskog
rada
Ukupno:
2
predavanja
102409
ljetni
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda
Pohađanje
i ocjenjivanja
ISVU šifra
Bodovi
Metode
procjenjivanja
min
max
Evidencija
15
25
Evidencija
15
25
Ocjena
izlaganja rada
te sadržajnih i
metodoloških
karakteristika
seminarskog
rada
30
50
60
100
Konzultacije
Srijedom 14-15 h; kabinet br. 4.; e-mail: [email protected]
Kompetencije
koje se stječu
Razumijevanje, interpretiranje i objektivno prosuđivanje i vrednovanje
suvremenih nastojanja u ekumenskom dijalogu između katolika i pravoslavaca.
388
Sadržaj
Nastojat će se otkriti i produbiti neka goruća pitanja suvremenog ekumenskog dijaloga. Polazeći od službenih dokumenata i postojeće situacije na području ekumenskog dijaloga između katolika i pravoslavaca,
upoznaju se problemi i poteškoće u ostvarivanju ovoga dijaloga, razina
na kojoj je taj dijalog već ostvaren te perspektive i područja moguće
suradnje.
Obvezna
literatura
Drugi vatikanski sabor, Dekret »Unitatis redintegratio« o ekumenizmu, u:
Drugi vatikanski sabor, Dokumenti, KS, Zagreb, 1998., str. 205 – 236.
PAPINSKO VIJEĆE ZA PROMICANJE JEDINSTVA KRŠĆANA, Direktorij za primjenu načela i normi o ekumenizmu, IKA, Vijeće za ekumenizam i dijalog HBK, Zagreb, 1994.
N. IKIĆ, Ekumenske studije i dokumenti. Izbor ekumenskih dokumenata
Katoličke i Pravoslavne Crkve s popratnim komentarima, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003.
Preporučena
literatura
Р. БИГОВИЋ, Православна теологија екуменизма, Београд, 2010.
А. ЂАКОВАЦ (прир.), Православље и екуменизам, Београд, 2005.
L. LIES, Temeljni tečaj ekumenske teologije. Od raskola do pomirenja. Modeli crkvenog jedinstva, KS, Zagreb, 2011.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni rad i izlaganje izabrane teme.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa.
389
Naziv predmeta
FILOZOFSKA PROMIŠLJANJA 'DUHOVNOSTI'
DRUŠTVENOGA RAZVITKA
Kratica
FIL20-S3
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Viša
Godina
I. – III.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Mladen Milić
Cilj ili svrha
kolegija
Filozofski promišljati utjecaj društvenog razvitka na razvoj ljudskoga
duha.
Preduvjeti za upis
Nema ih.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Analizirati religiozno-duhovne elemente današnjeg društva.
2. Staviti problematiku u filozofsko-teološki aspekt.
3. Koristiti stečene uvide u analitičkom promišljanju vlastitih stavova i
suvremenog svjetonazora.
Ukupno:
ljetni
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
Prisutnost
na nastavi
uz aktivno
sudjelovanje
Evidencija i
vođena rasprava.
15
25
0,5
1-3
Osobna
priprema
literature za
samostalno
izlaganje
Usmena
provjera.
15
25
1
1-3
Izrada
seminarskog
rada
Pregled
seminarskog
rada
20
50
50
100
2
Metode
procjenjivanja
Bodovi
Ishod
učenja
predavanja
i aktivna
uključenost u
diskusiju
Samostalno
izlaganje
na temelju
osobnog
studija
literature
Seminarski
rad
Semestar
103402
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
min max
Konzultacije
Ponedjeljkom, 13 – 14 sati, kabinet br. 8, uz prethodnu najavu na
e-mail: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Uvid u određena pitanja društvene teorije, analitički odnos spram
utjecaja suvremene kulture na ljudski duh.
390
Sadržaj
Izabrana aktualna pitanja suvremenog društva i posljedice koje ostavlja
spram duhovnosti: demokracija, kapitalizam, propaganda, umjetnost,
identitet, relativizam, kršćanska kultura
Obvezna literatura Ž. TANJIĆ, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, KS, Zagreb,
2009.; J. RATZINGER, Kršćanstvo i kriza kultura, Verbum, Split, 2008.
Preporučena
literatura
I. KOPREK, (ur.), Religije i novac: Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog u Zagrebu 11. prosinca 2004, FTI, Zagreb, 2005.; C.
STOLL, Rođenje modernoga kapitalizma iz duha kalvinizma. Iščitavanje ‘Protestantske etike’ Maxa Webera, u: Communio 37(2011.)111.;
O. BOULNOIS, S onu stranu kreativnosti – kršćanstvo i suvremena
umjetnost, u: Communio 37 (2011.), br. 111.; J. MESNARD, Demokracija, humanizam i duhovnost, u: Communio 37(2011.)112.
Oblici provođenja
nastave
Samostalno izlaganje i iznošenje kritičkoga mišljenja studenata; susreti
u obliku rasprave nakon pojedinih tematskih cjelina.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pismeni rad.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa, završna evaluacija ili diskusija na kraju semestra.
391
Naziv predmeta
SVETKOVINE I BLAGDANI*
Kratica
LIT14-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II. – IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Izv. prof. dr. sc. Zvonko Pažin
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje s liturgijskom godinom, stupnjevima pojedinih blagdana
i svetkovina, te teologijom pojedinog blagdana i svetkovine prema važećem kalendaru i misalu.
Preduvjeti za upis
Osnove latinskog jezika
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati i objasniti značenje i praktične odredbe o povijesti i stupnjevima (važnosti) pojedinih blagdana i svetkovina.
2. Prosuditi i vrjednovati teološki sadržaj pojedinog blagdana ili svetkovine na osnovu misnih molitava i svetopisamskih čitanja.
3. Samostalno se služiti Misalom u pripravljanju liturgijskog slavlja pojedinih blagdana ili svetkovina.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-3
0,5
1-3
Izrada
seminarskog
rada
1
1-3
Ukupno:
2
predavanja
Izlaganje i
konzultacije
Aktivnost
studenata
Prisutnost na
nastavi
Izlaganje i
diskusija.
Pisanje
seminarskog
rada
95517
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
Evidencija
10
20
Samostalnost u
izradi i vještina
izlaganja
Ocjenjivanje
pismenoga
rada prema
sadržaju i
metodologiji
20
40
20
40
50
100
Konzultacije
Utorak 14.00 – 15.00 sati; kabinet br. 4; [email protected];
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Samostalno proučavanje smisla i teološkog sadržaja pojedinih blagdana i svetkovina prema načelu: lex oradni – lex credendi te aktivno
priređivanje određenog bogoslužja.
392
Sadržaj
Svim studentima se ukratko iznese povijest nastanka liturgijske godine i važnijih blagdana i svetkovina. Svakom pojedinom studentu se
za istraživanje izabranog blagdana ili svetkovine pomaže u metodologiji istraživanja, upućuje ga se na primarnu i sekundarnu literaturu.
Prigodom izlaganja rezultata istraživanja, svakom se studentu ukaže
na manjkavosti i daje mu se potrebni naputci. Prigodom izrade seminarskog rada u konzultacijama se svakom pojedinom studentu daju
dodatne upute.
Obvezna literatura K.-H. BIERITZ, Crkvena godina. Svetkovine, blagdani i spomendani u povijesti i danas, KS, Zagreb, 2010., str. 1-240; Časoslov Rimskog obreda,
1, KS, Zagreb, 1984, str. 54-82
Preporučena
literatura
A. BADURINA (prir.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva i uvod u ikonografiju, Sveučilišna naknada Liber i Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985. D. J. HARRINGTON i dr., Komentar
evanđelja i Djela apostolskih, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo,
1997.; A. ADAM, Slaviti crkvenu godinu, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i vježbe.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketa nakon predaje seminarskog rada.
393
Naziv predmeta
POZIV U SZ
Kratica
MT14-S2
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I. i II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Bože Radoš
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj predmeta je upoznati dinamizam poziva u povijesti spasenja očitovana kroz poziv patrijarha, proroka i kraljeva.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo Starog zavjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati Božju inicijativu i zahvat u povijesti spasenja kroz poziv
pojedinaca.
2. Staviti u odnos individualnost i univerzalnost poziva.
3. Identificirati ključne elemente i faze poziva.
4. Shvatiti očitost Božjeg djelovanja naglašenu u neskladu povjerene
poslanja i ljudske neadekvatnosti – nespremnosti.
Ishod
učenja
seminara
Metodičke
pripreme
(referat)
Metodičke
upute, uvodi
Ukupno:
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-4
0,5
1-4
1
1-4
Aktivnost
studenata
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Priprema za Prezentacija
referat
referata
Izrada
seminara
2
102415
Pismeni rad
Bodovi
min Max
20
30
15
35
25
35
60
100
Konzultacije
Četvrtkom 14.00 h – 15.00 h, kabinet 1;
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Kompetentan je tumačiti dinamizam poziva u povijesti spasenja očitovana u iskustvu patrijarha, proroka i kraljeva.
Sadržaj
Odnos poziva i blagoslov kod Abrahama. Jakov, pozvan s Bogom pobijediti. Josip, pozvan okupi braću. Mojsije, pozvan biti posrednik. Poziv
i savez. Samuel, duhovno vodstvo i poziv. David, Jahvini kriteriji izbora. Ilija, sazrijevanje poziva. Jeremija, tajna poziva.
394
Obvezna literatura P. BEAUCHAMP, Rječnik biblijske teologije, Zagreb, 1969.; W. J. HARRINGTON, Uvod u Stari Zavjet - Spomen Obećanja, Zagreb, 1977.; A. REBIĆ,
Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982.
E. BROWN i dr. Biblijska teologija Starog i Novog zavjeta, KS, Zagreb,
1993.;
D. ARENHOEVEL, Uspomena na očeve, Zagreb, 1991.;
R. SCHMID, S Bogom na putu. Knjige Izlaska, Levitskog zakonika i Brojeva, KS, Zagreb, 1991.
B. LUIĆ, Iskustvo Boga i čovjeka u Jeremijinoj knjizi, Zagreb, 1985.
Preporučena
literatura
D. BARSOTTI, Izlazak, Teovizija, Zagreb, 2010., B. LUJIĆ, Starozavjetni proroci, Zagreb, 2004.; C.M.MARTINI, Jakovljev san,KSC, Zagreb, 2000.; A.VUČKOVIĆ, Vrtlog grijeha. O Davidovu grijehu s BatŠebom,HILP, Zagreb, 2012.; D. ARENHOEVEL, Prapovijest, KS, Zagreb, 1988.
Oblici provođenja
nastave
Seminar
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Referati; seminarska radnja
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimne ankete studenata.
395
Naziv predmeta
BIBLIJSKI GOVOR O ANÐELIMA I DEMONIMA
Kratica
NZ11-S2
ISVU šifra
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
II. i III.
ECTS
2 ECTS boda
Semestar
102416
ljetni
Nastavnik
Cilj ili svrha
kolegija
Govor o anđelima i demonima zauzima značajno mjesto u židovstvu
kao i u kršćanstvu. Taj je govor često obojen mnogim folklornim
primjesama – tako da se dosta udaljio od onoga izvornog biblijskog
govora. Cilj ovoga seminara jest istražiti autentični biblijski govor o
anđelima i demonima i tako ga staviti na ono mjesto koje mu pripada.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo, osnova biblijske arheologije
i glavnih biblijskih knjiga.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Na teološki pravi način progovoriti o anđelima i demonima u njihovom povijesnom i teološkom kontekstu.
2. Ispravno razlučiti kulturološke i ostale utjecaje okolnih naroda na
biblijski govor.
3. Prepoznavati kasniji »doprinos« brojnih duhovnih pisaca i umjetnika
današnjem govoru o ovoj tematici.
ECTS
Ishod
učenja
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
pohađanje
ocjenjivanja
predavanja
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
izlaganje i
konzultacije
0,5
1-3
prisutnost na
nastavi
izlaganje i
diskusija
izrada
seminarskog
rada
Ukupno:
1
1-3
2
pisanje
seminarskog
rada
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min
max
evidencija
15
20
samostalnost u
izradi i vještina
izlaganja
ocjenjivanje
prema sadržaju i
metodologiji
15
40
25
40
55
100
Konzultacije
Kompetencije koje
se stječu
396
Seminar pruža studentima priliku da prodube svoja znanja o anđelima i demonima. Analiza biblijskih tekstova u kojima se, izravno ili
neizravno, spominju anđeli i demoni uvodi studente u jedno veoma
bogato područje – koje je često znalo biti područje gdje se dosta toga
prepuštalo »kreativnoj mašti« brojnih kasnijih autora.
Sadržaj
Nakon kraćeg uvoda u terminologiju kojom se služe biblijski pisci kad
govore o anđelima i demonima – prelazi se na detaljnu analizi pojedinih
(skupina) biblijskih knjiga. Pristup je, uglavnom, kronološki. Studenti samostalno obrađuju određene teme i nakon konzultacija izlažu rezultate
svojih istraživanja. Nakon diskusije, s pitanjima i osvrtima sudionika seminara, prilaze pisanju završnoga rada.
Obvezna literatura D. i P. ALEXANDER (prir.), Biblijski priručnik, Mala enciklopedija,
Zagreb, 1989.; A. BADURINA (uredio), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Leber i KS, Zagreb, 1985.; R. E.
BROWN, Uvod u Novi zavjet, Zagreb, 2008.; J. BURIĆ, Život i običaji
Svete zemlje u Isusovo vrijeme, Split, 1998.; Biblijske starine, Zagreb,
1983.; G. GOZZELINO, Tko je uistinu sotona?, Crkva u svijetu, Split,
1996.; H. HAAG, Teufels glaube, Tübingen, 1974.; Isti, Oproštaj od đavla. O kršćanskom ophođenju sa zlom, Svjetlo riječi, Sarajevo, 2011.; J.
MÜLLER (prir.) Demoni među nama? Egzorcizam danas, UPT, Ðakovo,
1998.; M. PSEL, O demonima, Verbum, Split, 1995.; B. WENISCH,
Satanizam, crne mise – vjera u demone – kult vještica, UPT, Ðakovo,
1993.; Komentari svih mjesta koja govore o anđelima i demonima,
uključujući BJ i TOB.
Preporučena
literatura
Članci o anđelima i demonima u leksikonima i rječnicima: A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997.; Grupa autora, Biblijski leksikon, Zagreb, 1972.; X. LEON – DUFOUR
(uredio), Rječnik biblijske teologije, KS, Zagreb, 1969.; članci C. A.
NEWSOM, Angels i Demons, u: The Anchor Bible Dictionary, Vol. I.,
New York, Doubleday, 1992.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i osobno istraživanje studenata.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketiranje studenata nakon predaje seminarskog rada.
397
Naziv predmeta
KORESPODENCIJA SVETOG JERONIMA
Kratica
PKN06-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
I. i II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Drago Tukara
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznati teološki sadržaj u pismima kod sv. Jeronima te općenito
upoznati govore i pisma kao način komunikacije prve Crkve.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta za upis
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Proširiti znanke na području teologije.
2. Steći i dobiti osjećaj za pisanu riječ u prvim stoljećima.
3. Ostvariti veću kreativnost u problematiziranju teologije općenito.
4. Uočiti aktualne teološke problematike u današnjoj pisanoj riječi.
Izrada
seminarskog
rada na
zadanu temu
Ukupno:
Ishod
učenja
seminara
Izlaganje i
konzultacije
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-4
0,5
1-4
0,5
1-4
101633
ljetni
Aktivnost
studenata
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Diskusija
Samostalnost pri
analizi određenih
govora i pisama
Izlaganje rada Ocjenjivanje
pisanog rada
prema sadržaju i
metodologiji
2
Bodovi
min Max
10
20
20
40
25
40
55
100
Konzultacije
Utorkom od 14 do 15 sati u kabinetu br. 6.
E-mail adresa: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Stjecanje uvida u rad sa vjernicima student dobiva mogućnost primjena određenih oblika u praksi današnjega vremena.
Sadržaj
Izlaganje najvažnijih teoloških tema četvrtoga i petoga stoljeća, te metodološki pristup obradi svake teme. Upučivanje na primarnu i sekundarnu literaturu koja je u svezi sa zadanom temom. Izlaganja rezultata
istraćivanja a prigodom izrade seminarskog rada u konzultacijama se
svakom studentu daju dodatne upute.
398
Obvezna literatura CLAUDIO MORESCHINI, Povijest patrističke filozofije, Zagreb,
2009.
SV. AUGUSTIN, Govori 1-2, (prijevod: Marijan Mandac), Makarska,
1993.
LEON VELIKI, (prijevod: Marijan Mandac), Makarska, 1993.
Preporučena
literatura
PAPA BENEDIKT XVI, Crkveni oci od Klementa Rimskoga do Augustina, Split, 2011.; ANTONIO QUACQUARELLI, Retorica patristica e
sue istituzioni interdisciplinari, Roma, 1995.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusija, izlaganje.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pisani rad.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Slobodno izjašnjavanje studenata, primjedbe i sugestije kroz anketu.
399
Naziv predmeta
PROROK EZEKIEL
Kratica
SZ00-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
I. i II.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Prof. dr. sc. Karlo Višaticki
Cilj ili svrha
kolegija
Cilj predmeta je upoznati starozavjetnog proroka Ezekiela, njegovo
vrijeme i način djelovanja.
Preduvjeti za upis
Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo Starog zavjeta, te poznavanje
proročkih spisa Starog zavjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Definirati profetizam u Starom zavjetu.
2. Razlikovati velike i male proroke i ambijent njihova djelovanja.
3. Znati vrijeme nastanka spisa proroka Ezekiela.
4. Sintetizirati teologiju proroka Ezekiela.
Ishod
učenja
seminara
Metodičke
pripreme
(referat)
Metodičke
upute, uvodi
Ukupno:
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
0,5
1-4
0,5
1-4
1
1-4
2
Aktivnost
studenata
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost na Evidencija
nastavi
Priprema za Prezentacija
referat
referata
Izrada
seminara
101634
Pismeni rad
Bodovi
min Max
15
30
15
35
25
35
55
100
Konzultacije
Ponedjeljkom 14.00 h – 17.00h, kabinet 3; [email protected];
Kompetencije koje
se stječu
Cilj predmeta je upoznati detaljnije fenomen profetizma i u tom okviru velike starozavjetne proroke.
Sadržaj
Ezekiel i njegovo doba; propast Jeruzalema; Babilonsko sužanjstvo;
Novi hram, Povratak egzilanata.
Obvezna literatura P. BEAUCHAMP, Prorok, u: Rječnik biblijske teologije, Zagreb, 1969.,
1023-1032.
W. J. HARRINGTON, Uvod u Stari Zavjet - Spomen Obećanja, Zagreb,
1977., str. 191.-270.
400
Proroci u: Biblijski leksikon, Zagreb, 1988.3, str. 264.-265.
Proricanje, Proroci pisci, Proročanstvo iz pehara, Proročica, Proročka
riječ, Proročka služba, Proročki govor, Proročki učenici, Prorok u: Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997.
A. REBIĆ: Proroci I. Historijsko-religiozna analiza proročkog pokreta u Izraelu s egzegetskim prilogom (Biblijsko-egzegetska predavanja studentima
Bogoslovskog fakulteta u Zagrebu), Zagreb, 1969.
A. REBIĆ, Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982.
A. REBIĆ, Središnje teme Staroga zavjeta. Biblijskoteološki pregled starozavjetne poruke, Zagreb, 1996, str. 70.-72.
A. REBIĆ, Odnos starozavjetnih proroka prema izraelskim ustanovama, u: Crkva u svijetu 10(1975), str. 132.-140.
A. REBIĆ, Zadaća i uloga proroka u Izraelu, u: Crkva u svijetu (1974),
str. 334.-338.
Preporučena
literatura
C. TOMIĆ, Poruka spasenja Svetog Pisma Starog Zavjeta, Zagreb, 1983.
C. TOMIĆ, Veliki proroci. Knjige: Druga o kraljevima, Druga Ljetopisa, Izaija, Jeremija, Ezekijel, Mihej, Nahum, Sefanija, Habakuk, Zagreb, 1987.
C. TOMIĆ, Vrijeme iščekivanja. Knjige: Prva Druga o Makabejcima, Tobija,
Judita, Estera, Propovjednik, Sirah, Knjiga Mudrosti, Daniel, Baruh, Zagreb,
1989.
B. LUJIĆ, Starozavjetni proroci, Zagreb, 2004.; Jeruzalemska Biblija,.....
N. HOHNJEC, Ezekiel – prorok viđenja, u: Vjesnik đakovačke biskupije
42(1989.)9, str. 164.
Ž. KUSTIĆ, Astronautsko iskustvo proroka Ezekiela, u: »Kovčeg« 2,
Glas koncila, Zagreb, 1974., str. 5-10.
Oblici provođenja
nastave
Seminar
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Referati; seminarska radnja
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimne ankete studenata.
401
Naziv predmeta
IZABRANA PITANJA FUNDAMENTALNE TEOLOGIJE
Kratica
FT06-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Davor Vuković
Cilj ili svrha
kolegija
Produbljivanje poznavanja izabranih tema fundamentalne teologije
(Objava, vjera, Crkva, religije, teologija kao znanost, vjerodostojnost
kršćanstva, itd.) i osposobljavanje za pismenu obradu određene teološke teme.
Preduvjeti za upis
Osnovno poznavanje filozofskih i teoloških pojmova, te kompetencije
koje se stječu u kolegiju Uvod u misterij Krista i povijest spasenja.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Razumjeti i objasniti određenu fundamentalno-teološku temu.
2. Raspraviti, izložiti i predstaviti određenu fundamentalno-teološku
temu.
3. Pismeno obrazložiti, analizirati i sintetizirati određenu fundamentalno-teološku temu.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
1
1-3
Seminarski rad
1
1-3
Ukupno:
2
seminara
i aktivno
sudjelovanje
Aktivnost
studenata
95493
ljetni
Metode
procjenjivanja
Prisutnost
Evidencija
na nastavi
i aktivno
sudjelovanje u
diskusiji
Izrada
Seminarski rad
seminarskog
rada
Bodovi
min max
30
50
30
50
60
100
Konzultacije
Utorkom od 13 do 14h. Kabinet br. 2.
Uz najavu e-mailom: [email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Sposobnost sistematske – usmene i pismene – obrade, analize i sinteze određene teme iz područja fundamentalne teologije.
402
Sadržaj
Kroz seminar će se obrađivati određene teme iz područja fundamentalne teologije: pitanje Božje objave, vjere, Crkve, teologije, religija,
kulture, nevjere/ateizma, odnosa između vjere i razuma, filozofije i
teologije, itd.
Obvezna literatura R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog stoljeća, KS, Zagreb, 1999.
K. RAHNER, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex libris,
Rijeka, 2007.
C. DOTOLO, Moguće kršćanstvo. Između postmoderniteta i religioznog
traganja, KS, Zagreb, 2011.
H. U. von BALTHASAR, Samo je ljubav vjerodostojna, K. Krešimir, Zagreb, 1999.
W. KASPER, Bog Isusa Krista. Tajna trojedinog Boga, UPT, Ðakovo,
1994.
Preporučena
literatura
R. GIBELLINI (prir.), Teološke perspektive za XXI. stoljeće, KS, Zagreb,
2006.
H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, UPT,
Ðakovo, 2005.
Teologija u dijalogu s drugim znanostima, zbornik, prir. Pero Aračić, Biblioteka Diacovensia, Ðakovo, 2008.
G. PASQUALE (prir.), Teologija povijesti spasenja u XX. stoljeću, KS,
Zagreb, 2011.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja i diskusija o zadanim temama.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Usmeno izlaganje i pismeni rad.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon
predavanja ili/i ispita.
403
Naziv predmeta
KONFLIKTNA PITANJA BIOTEHNOLOGIJE
I GENETSKOG INŽENJERINGA*
Kratica
MT15-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Osnovna
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Doc. dr. sc. Suzana Vuletić
Cilj ili svrha
kolegija
Osposobiti studente da znaju prepoznati moguće biotehnološke manipulacije ljudskim životom i kršćanski se postaviti ukazivanjem na
nužnost poštivanja svetosti i nepovredivog dostojanstva ljudske osobe.
Preduvjeti za upis
Solidno predznanje: filozofije, antropologije, etike, moralne teologije
i bioetike.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Otkriti suvremene domete medicinskog napretka na području biotehnologije i genetskog inženjeringa.
2. Suočiti se s relevantnošću poznavanja biomedicinskih dostignuća u
rješavanju aktualnih bioetičkih konflikata.
3. Znati ukazati na bioetičke principe nužnog poštivanja tjelesnog integriteta i dostojanstva čovjeka kao temeljnog vrijednosnog kriterija na razini medicinskih znanosti i istraživanja.
Ishod
učenja
0,5
1-3
Seminarski
rad
1
1-3
Završni ispit
0,5
1-3
Ukupno:
Konzultacije
404
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Osobni rad
ocjenjivanja
ISVU šifra
2
Aktivnost
studenata
Pretraživanje
i proučavanje
literature
Izrada i
prezentiranje
seminara
Usvojenost
gradiva
95532
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
15
20
Evaluacija
30
60
Usmeni ispit
15
20
60
100
Vrijeme konzultacija predviđeno je: utorkom od 13-14 h. Kabinet br. 1.
Molim prethodno najaviti konzultacije mailom:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Relevantnost poznavanja recentnih dometa medicinskih znanosti na
području biotehnologije i genetskog inženjeringa, koji svojim rapidnim
progresom nužno zahtijevaju kršćansko usmjerenje kako bi uspjeli sačuvati izvornu plemenitost i humanost izvornog poslanja biomedicine.
Sadržaj
Nastojat ćemo otkriti moralno-bioetičke implikacije progresivne medicinske tehnologije kroz teme:
1. Aktualni izazovi u zaštiti ljudskog života
2. Nužnost uspostavljanja etičke nadležnosti i (meta)bioetičke odgovornosti u biomedicinskim istraživanjima
3. Eugenika
4. Biomedicinske datosti kloniranja
5. Legitimna i diskutabilna kloniranja (GMO, transgene biljke i xenotransplantacijske životinje čistih linija)
6. Etičnost kloniranja: terapeutske/reproduktivne/alterativne/ eksperimentalne svrhe
7. Moralno-etički kriteriji za vrednovanje embrionalnog kloniranja
(kriterij genske različitosti – nepovredivosti biološke naravi – pravo na autentičnost i samo-određenje)
8. Matične stanice
9. Prenatalna/predimplantacijska dijagnostika = Selekcija ljudskih
bića prema nasljednim karakteristikama
10. Modifikacija genetičke informacije: Terapija gena; Genetička manipulacija, Genotipska selekcija, Genetski predikativni testovi i
genetski screening
11. »Techno sapiens« i »cyborg medicina«
12. Pitanja ambijentalne bioetike: rizici i perturbacije eko-ekvilibrija
puštanjem GMO u prirodu
13. Biomedicinska tehnologija između biogenetičkog pesimizma i/ili
optimizma? = Sloboda i/ili ograničenost znanstvenog istraživanje
14. Dostojanstvo ljudske osobe kao temeljni vrijednosni kriterij u jedinstvenosti svog genetičkog identiteta
Obvezna literatura I. KEŠINA, Čovjek između prokreacije i proizvodnje. Kršćanska etika ljudskog rađanja, CuS, Split, 2008.;
T. MATULIĆ, Život u ljudskim rukama. Nova biologija i biotehničko revolucioniranje života, Glas Koncila, Zagreb, 2006.; T. MATULIĆ, Medicinsko prevrednovanje etičkih granica. Svetost života prikliještena između
autonomije i tehnicizma, Glas Koncila, Zagreb, 2006.;
V. POZAIĆ, Život prije rođenja. Etičko-moralni vidici, FTI, Zagreb, 1990.;
I. RINČIĆ-LERGA, Bioetika i odgovornost u genetici, Pergamena, Rijeka, 2007.;
L. TOMAŠEVIĆ, Bioetički izazovi. Izazovi globalne bioetike i biotehnologije, u: BS 2 (2006.), str. 395.-415.;
LJ. ZERGOLLERN-ČUPAK, Bioetika i biomedicina, Pergamena, Zagreb, 2006.
405
Preporučena
literatura
KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE, Dignitas Personae – Dostojanstvo
osobe. Naputak o nekim bioetičkim pitanjima, KS, Zagreb, 2009.;
IVAN PAVAO II, »Ricerca biologica, ingegneria genetica e rispetto
dell’uomo«, u: P. Verspieren (ur.), Biologia-Medicina-Etica, Queriniana,
Brescia, 1990., str. 366.-371.;
PONTIFICIA ACCADEMIA PRO VITA, Ethics of Biomedical Research,
Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano, 2004
A. SERRA, »Ingegneria genetica«, u: Dizionario interdisciplinare di scienza e fede, Urbaniana Press – Città Nuova, Roma, 2000.
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, diskusije, prikazivanje prikladnih dvd materijala: NATIONAL GEOGRAPHIC, Kloniranje: kontroverzna sudbina čovječanstva;
kratki isječci prenatalnog razvoja embrija...
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje povjerene teme;
Pismeni dio ispita vezan uz sve teme dotaknute tijekom seminara.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski, talijanski, engleski, njemački jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon završenih predavanja te analiza ispitnih rezultata.
406
Naziv predmeta
TEOLOGIJA JOSEPHA RATZINGERA*
Kratica
DT14-S
Vrsta
Seminar (1 sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III./IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Dr. sc. Boris Vulić
Cilj ili svrha
kolegija
Upoznavanje teološkog profila Josepha Ratzingera.
Preduvjeti za upis
Kompetencije stečene u kolegiju Opća metodologija + proseminar.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog seminara student će moći:
1. Sažeti specifičnosti teološkog profila J. Ratzingera.
2. Objasniti izabrane teme polazeći od teoloških promišljanja J.
Ratzingera.
3. Primijeniti Ratzingerova promišljanja u Crkvi i društvu.
Ishod
učenja
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
Izlaganje i
konzultacije
0,5
1-3
Izrada
seminarskog
rada
1
1-3
Prisutnost
uz aktivno
sudjelovanje
Samostalno
studiranje
izabrane
literature i
izlaganje
Pisanje
seminarskog
rada
Ukupno:
2
predavanja
95461
ljetni
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
10
20
Vrednovanje
sadržaja i
vještine
izlaganja
20
40
Ocjenjivanje
sadržaja i
metodologije
seminarskog
rada
20
40
50
100
Konzultacije
Srijedom poslije predavanja, kabinet br. 2, uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Produbljivanje vlastite sposobnosti teološkog promišljanja aktualnih
tema i perspektiva koristeći djela teologa Josepha Ratzingera/pape
Benedikta XVI.
407
Sadržaj
Opći dio: I. Uvod u teologiju J. Ratzingera. II. Učiteljska služba pape
Benedikta XVI. III. Djela J. Ratzingera na hrvatskome jeziku. IV. Uvod
u izabrane filozofsko-teološke teme. Praktični dio: Svaki student izabire jednu temu ili djelo, te, nakon samostalnog rada, isto izlaže pred
svim sudionicima i otvara diskusiju. Cilj diskusije, u kojoj sudjeluju svi
studenti i nastavnik, je kritički osvrt na Ratzingerova promišljanja kao i
na sadržaj te način izlaganja teme od strane studenta. Student potom,
prema metodološkim pravilima, izrađuje pisani seminarski rad (od 12
do 18 kartica teksta), uvažavajući zaključke diskusije.
Obvezna
literatura
J. RATZINGER, Moj život. Autobiografija, Verbum, Split, 2005.
H. HOPING, J.-H. TÜCK, Sablazan istine vjere. Teološki profil Josepha
Ratzingera, KS, Zagreb, 2006.
Preporučena
literatura
J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo. Predavanja o apostolskom vjerovanju,
KS, Zagreb, 52002.
J. RATZINGER/BENEDIKT XVI., Dogma i navještaj, KS, Zagreb, 2011.
J. RATZINGER/BENEDIKT XVI., Isus iz Nazareta, vol. I.-II., Verbum,
Split, 2007.-2011.
J. RATZINGER/BENEDIKT XVI., Teološki nauk o principima, Ex Libris,
Rijeka, 2010.
J. RATZINGER/BENEDIKT XVI., Deus caritas est. Enciklika o kršćanskoj ljubavi, KS, Zagreb, 2006.
* kao i druga izabrana djela J. Ratzingera objavljena na hrvatskome
jeziku
Oblici provođenja
nastave
Predavanja, prezentacije, izlaganja, konzultacije i diskusije.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Izlaganje i izrada pisanog seminarskog rada.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa nakon svih izlaganja i analiza rezultata pisanih radova.
408
Naziv predmeta
KLERIČKI CELIBAT
Kratica
KP10-S
Vrsta
Seminar (1sat tjedno)
Razina
Srednja
Godina
III. i IV.
ECTS
2 ECTS boda
Nastavnik
Mr. sc. Marija Živković
Cilj ili svrha
kolegija
Omogućiti studentima temeljno poznavanje teološko-pravne podloge
kleričkoga celibata s posebnim osvrtom na analizu crkvenih dokumenata koji reguliraju materiju.
Preduvjeti za upis
Nema preduvjeta.
Ishodi učenja
Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:
1. Poznavati teološko utemeljenje kleričkoga celibata te njegov povijesni razvoj u zapadnoj i istočnoj Crkvi.
2. Egzegetsko-analitički pristupiti analizi kanona 277.
3. Staviti u odnos slučaj gubitka kleričkoga staleža i obveze celibata.
Ukupno
Aktivnost
studenata
0,5
1-3
0,5
1-3
1
1-3
Prisutnost na
nastavi
Sudjelovanje u
predviđenim
raspravama
Pismeni elaborat
2
95503
ljetni
Ishod
učenja
predavanja
Osobni rad
i aktivno
zalaganje
Završni ispit
Semestar
ECTS
Povezanost
Nastavna
ishoda učenja,
aktivnost
nastavnih metoda i
Pohađanje
ocjenjivanja
ISVU šifra
Metode
procjenjivanja
Bodovi
min max
Evidencija
20
40
Evidencija
20
30
Ocjena
sadržajnih i
metodoloških
karakteristika
rada.
20
30
50 100
Konzultacije
Utorkom od 13-14.30h, kabinet br. 7 uz prethodnu najavu na:
[email protected]
Kompetencije koje
se stječu
Po završetku ovog kolegija student je osposobljen valorizirati pravnopraktični smisao obveze celibata klerika u Katoličkoj Crkvi (latinskoga
obreda).
409
Sadržaj
Seminar se temelji na razradi pitanja teološkoga, povijesnoga i pravnog utemeljena kleričkoga celibata. Povijesno-kanonskom metodom
nastoji se prikazati status celibata klerika u sklopu važećega kanonskog zakonodavstva te egzegetsko-analitičkom metodom približiti kanon 277, kojim je ista materija regulirana. Uslijed sve aktualnije teme
unutar svakodnevice Crkve a koja se odnosi na gubitak kleričkoga
staleža, pojašnjava se odnos neizbrisivosti jednom valjano primljenoga
sakramenta sv. reda, obveze celibata te gubitka kleričkoga staleža.
Obvezna literatura Materijal naknadno predložen i distribuiran od strane profesora.
Preporučena
literatura
Oblici provođenja
nastave
Predavanje na kojem izvoditelj tumači kanonske odredbe upućujući na njihovu primjenu unutar crkvene prakse. Samostalna izlaganja
studenata, rasprava na dotične teme te pisani elaborat po završetku
nastavne cjeline.
Način provjere
znanja i polaganja
ispita
Pisani rad.
Jezik poduke
i mogućnosti
praćenja na
drugim jezicima
Hrvatski jezik.
Način praćenja
kvalitete i
uspješnosti
izvedbe svakog
predmeta i/ili
modula
Anonimna anketa na kraju ispredavane materije.
410
KALENDAR RADA
2014./2015.
LISTOPAD – 2014.
datum
dan
1.
srijeda
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
Predavanja
2.
četvrtak
Predavanja
3.
petak
Predavanja – Zaziv Duha Svetoga
4.
subota
Vježbe i osobni rad
5.
nedjelja
XXVII. – kroz godinu
6.
ponedjeljak
Predavanja – I. redovita sjednica FV
7.
utorak
Predavanja – Počinje rad u seminarima
8.
srijeda
Dan neovisnosti
9.
četvrtak
Predavanja
10.
petak
Predavanja
11.
subota
Vježbe i osobni rad
12.
nedjelja
XXVIII. – kroz godinu/Zaziv Duha Svetoga na Sveučilištu
13.
ponedjeljak
Predavanja -Diplomski ispit
14.
utorak
Predavanja – Studentska misa u 12.00 sati
15.
srijeda
Predavanja
16.
četvrtak
Predavanja
17.
petak
18.
subota
Međunarodni simpozij:
Izgrađivati zrelu osobnost za plodne odnose s drugima
19.
nedjelja
20.
ponedjeljak
Predavanja
21.
utorak
Predavanja
22.
srijeda
Predavanja
23.
četvrtak
Predavanja
24.
petak
Predavanja
25.
subota
Vježbe i osobni rad
26.
nedjelja
XXX. – kroz godinu
27.
ponedjeljak
Predavanja – II. redovita sjednica FV
28.
utorak
Predavanja
29.
srijeda
Predavanja
30.
četvrtak
Predavanja
31.
petak
Predavanja
XXIX. – kroz godinu
413
STUDENI – 2014.
datum
dan
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
1.
subota
2.
nedjelja
XXXI. – kroz godinu/Dušni dan
3.
ponedjeljak
Predavanja
4.
utorak
Predavanja
5.
srijeda
Predavanja
6.
četvrtak
DAN KBF-a
7.
petak
Predavanja – Duhovne vježbe za studente laike
od 16.00 sati
8.
subota
Duhovne vježbe za studente laike
9.
nedjelja
XXXII. – kroz godinu
10.
ponedjeljak
Predavanja
11.
utorak
Predavanja – Studentska misa u 12.00 sati
12.
srijeda
Predavanja
13.
četvrtak
Predavanja
14.
petak
Predavanja
15.
subota
Vježbe i osobni rad
16.
nedjelja
XXXIII. – kroz godinu
17.
ponedjeljak
Predavanja – Diplomski ispit
18.
utorak
Predavanja
19.
srijeda
Predavanja
20.
četvrtak
Predavanja
21.
petak
Predavanja
22.
subota
Vježbe i osobni rad
23.
nedjelja
XXXIV. – kroz godinu, Krist Kralj
24.
ponedjeljak
Predavanja
25.
utorak
Predavanja
26.
srijeda
Predavanja
27.
četvrtak
Predavanja
28.
petak
Predavanja
29.
subota
Vježbe i osobni rad
30.
nedjelja
I. – Došašća
414
SVI SVETI
PROSINAC – 2014.
datum
dan
1.
2.
3.
4.
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
Predavanja – III. redovita sjednica FV
Predavanja
Predavanja
Predavanja – Adventska duhovna obnova za studente
laike od 15.00 sati
Predavanja
Vježbe i osobni rad
II. – Došašća
Bezgrešno začeće BDM
Predavanja – Studentska misa u 12.00 sati
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Vježbe i osobni rad
III. – Došašća
Predavanja
– Diplomski ispit
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Vježbe i osobni rad
IV. – Došašća
Predavanja
Predavanja
Badnjak
BOŽIĆ – ROÐENJE GOSPODNJE
Sveti Stjepan
Božićni blagdani
Sveta obitelj Isusa, Marije i Josipa
Božićni blagdani
Božićni blagdani
Božićni blagdani
415
SIJEČANJ – 2015.
datum
1.
dan
četvrtak
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
Nova godina – Sveta Bogorodica Marija
2.
petak
Božićni blagdani
3.
subota
Božićni blagdani
4.
nedjelja
Druga nedjelja po Božiću
5.
ponedjeljak
Božićni blagdani
6.
utorak
Bogojavljenje
7.
srijeda
Predavanja
8.
četvrtak
Predavanja
9.
petak
Predavanja
10.
subota
Vježbe i osobni rad
11.
nedjelja
Krštenje Gospodinovo
12.
ponedjeljak
Predavanja – IV. redovita sjednica FV
13.
utorak
Predavanja – Studentska misa u 12.00 sati
14.
srijeda
Predavanja
15.
četvrtak
Predavanja
16.
petak
Predavanja
17.
subota
Vježbe i osobni rad
18.
nedjelja
III. – kroz godinu
19.
ponedjeljak
Predavanja – Diplomski ispit
20.
utorak
Predavanja
21.
srijeda
Predavanja
22.
četvrtak
Predavanja
23.
petak
Predavanja
24.
subota
Vježbe i osobni rad
25.
nedjelja
IV. – kroz godinu
26.
ponedjeljak
Zimski ispitni rok
27.
utorak
Zimski ispitni rok
28.
srijeda
Zimski ispitni rok
29.
četvrtak
Zimski ispitni rok
30.
petak
Zimski ispitni rok
31.
subota
Zimski ispitni rok
416
VELJAČA – 2015.
datum
dan
ispiti – predavanja
1.
nedjelja
V. – kroz godinu
2.
ponedjeljak
Zimski ispitni rok – Svijećnica
3.
utorak
Zimski ispitni rok
4.
srijeda
Zimski ispitni rok
5.
četvrtak
Zimski ispitni rok
6.
petak
Zimski ispitni rok
7.
subota
Zimski ispitni rok
8.
nedjelja
VI. – kroz godinu
9.
ponedjeljak
Zimski ispitni rok
– Diplomski ispit
10.
utorak
Zimski ispitni rok
11.
srijeda
Zimski ispitni rok
12.
četvrtak
Zimski ispitni rok
13.
petak
Zimski ispitni rok
14.
subota
Zimski ispitni rok
15.
nedjelja
VII. – kroz godinu
16.
ponedjeljak
Zimski ispitni rok
17.
utorak
Zimski ispitni rok
18.
srijeda
Zimski ispitni rok – Pepelnica
19.
četvrtak
Zimski ispitni rok
20.
petak
Zimski ispitni rok
21.
subota
Zimski ispitni rok
22.
nedjelja
I. – Korizmena
23.
ponedjeljak
Zimski ispitni rok
24.
utorak
Zimski ispitni rok
25.
srijeda
Zimski ispitni rok
26.
četvrtak
Zimski ispitni rok
27.
petak
Zimski ispitni rok
28.
subota
Vježbe i osobni rad
417
OŽUJAK – 2015.
datum
dan
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
11.
12.
13.
14.
15.
16.
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
17.
18.
19.
utorak
srijeda
četvrtak
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
II. – Korizmena
Predavanja – V. redovita sjednica FV
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Vježbe i osobni rad
III. – Korizmena
Predavanja
Predavanja – Počinje rad u seminarima
– Studentska misa u 12.00 sati
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Vježbe i osobni rad
IV. – Korizmena
Predavanja
– Diplomski ispit
Predavanja
Predavanja
Predavanja – Korizmena duhovna obnova za studente laike
od 15.00 sati
Predavanja
Vježbe i osobni rad
V. – Korizmena
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Predavanja
Vježbe i osobni rad
CVJETNICA
Predavanja – VI. redovita sjednica FV
Predavanja
418
TRAVANJ – 2015.
datum
dan
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
1.
srijeda
Predavanja
2.
četvrtak
Veliki četvrtak
3.
petak
Veliki petak
4.
subota
Velika subota
5.
nedjelja
VAZAM – NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEG
6.
ponedjeljak Uskrsni ponedjeljak
7.
utorak
Predavanja
8.
srijeda
Predavanja – Simpozij profesora u Rijeci
9.
četvrtak
Predavanja – Simpozij profesora u Rijeci
10.
petak
Predavanja
11.
subota
Vježbe i osobni rad
12.
nedjelja
II. – Vazmena
13.
ponedjeljak
Predavanja – Diplomski ispit
14.
utorak
Predavanja – Studentska misa u 12.00 sati
15.
srijeda
Predavanja
16.
četvrtak
Predavanja
17.
petak
Predavanja
18.
subota
Vježbe i osobni rad
19.
nedjelja
III. – Vazmena
20.
ponedjeljak
Predavanja
21.
utorak
Predavanja
22.
srijeda
Predavanja
23.
četvrtak
Predavanja – Imendan Velikoga kancelara KBF-a
24.
petak
Predavanja
25.
subota
Vježbe i osobni rad
26.
nedjelja
IV. – Vazmena
27.
ponedjeljak
Predavanja
28.
utorak
Predavanja
29.
srijeda
Predavanja
30.
četvrtak
Predavanja
419
SVIBANJ – 2015.
datum
dan
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
1.
petak
Sveti Josip Radnik – Međunarodni praznik rada
2.
subota
Vježbe i osobni rad
3.
nedjelja
V. – Vazmena
4.
ponedjeljak
Predavanja – VII. redovita sjednica FV
5.
utorak
Predavanja
6.
srijeda
Predavanja
7.
četvrtak
Predavanja
8.
petak
Predavanja
9.
subota
Vježbe i osobni rad
10.
nedjelja
VI. – Vazmena
11.
ponedjeljak
Predavanja
12.
utorak
Predavanja – Studentska misa u 12.00 sati
13.
srijeda
Hodočašće u Dragotin
14.
četvrtak
Predavanja/Uzašašće Gospodinovo
15.
petak
Predavanja
16.
subota
Vježbe i osobni rad
17.
nedjelja
VII. – Vazmena
18.
ponedjeljak
Predavanja – Diplomski ispit
19.
utorak
Predavanja
20.
srijeda
Predavanja
21.
četvrtak
Predavanja
22.
petak
Predavanja
23.
subota
Vježbe i osobni rad
24.
nedjelja
DUHOVI – PEDESETNICA
25.
ponedjeljak
Predavanja
26.
utorak
Predavanja
27.
srijeda
Predavanja
28.
četvrtak
Predavanja
29.
petak
Predavanja
30.
subota
Vježbe i osobni rad
31.
nedjelja
PRESVETO TROJSTVO
420
LIPANJ – 2015.
datum
dan
predavanja – ispiti – vježbe i osobni rad
1.
ponedjeljak
Predavanja – VIII. redovita sjednica FV
2.
utorak
Predavanja
3.
srijeda
Predavanja
4.
četvrtak
Tijelovo
5.
petak
Predavanja
6.
subota
Vježbe i osobni rad
7.
nedjelja
X. – kroz godinu
8.
ponedjeljak
Predavanja
9.
utorak
Predavanja
10.
srijeda
Predavanja
11.
četvrtak
Predavanja
12.
petak
Predavanja – Misa zahvalnica i Tebe Boga hvalimo
13.
subota
Vježbe i osobni rad
14.
nedjelja
XI. – kroz godinu/Tebe Boga hvalimo na Sveučilištu
15.
ponedjeljak
Ljetni ispitni rok – Diplomski ispit
16.
utorak
Ljetni ispitni rok
17.
srijeda
Ljetni ispitni rok
– Motivacijski razgovori za upis u I. godinu studija
18.
četvrtak
Ljetni ispitni rok
19.
petak
Ljetni ispitni rok
20.
subota
Ljetni ispitni rok
XII. – kroz godinu
21.
nedjelja
22.
ponedjeljak Dan antifašističke borbe
23.
utorak
Ljetni ispitni rok
24.
srijeda
Ljetni ispitni rok
25.
četvrtak
Dan državnosti
26.
petak
Ljetni ispitni rok
27.
subota
Ljetni ispitni rok
28.
nedjelja
XIII. – kroz godinu
29.
ponedjeljak
Ljetni ispitni rok/Sveti Petar i Pavao
30.
utorak
Ljetni ispitni rok
421
SRPANJ – 2015.
datum
dan
ispiti – godišnji odmori
1.
srijeda
Ljetni ispitni rok
Ljetni ispitni rok
2.
četvrtak
3.
petak
Ljetni ispitni rok
4.
subota
Ljetni ispitni rok
5.
nedjelja
XIV. – kroz godinu
6.
ponedjeljak
Ljetni ispitni rok – IX. redovita sjednica FV
7.
utorak
Ljetni ispitni rok
8.
srijeda
Ljetni ispitni rok
9.
četvrtak
Ljetni ispitni rok
10.
petak
Ljetni ispitni rok
11.
subota
Ljetni ispitni rok
12.
nedjelja
XV. – kroz godinu
13.
ponedjeljak
Ljetni ispitni rok
14.
utorak
Ljetni ispitni rok
15.
srijeda
Ljetni ispitni rok
16.
četvrtak
Diplomski ispit
17.
petak
Upisi u I. godinu (ljetni rok) – Vrijeme predviđeno za
korištenje godišnjih odmora
18.
subota
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
19.
nedjelja
XVI. – kroz godinu
20.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
21.
utorak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
22.
srijeda
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
23.
četvrtak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
24.
petak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
25.
subota
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
26.
nedjelja
XVII. – kroz godinu
27.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
28.
utorak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
29.
srijeda
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
30.
četvrtak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
31
petak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
422
KOLOVOZ – 2015.
datum
dan
godišnji odmori
1.
subota
2.
nedjelja
XVIII. – kroz godinu
3.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
4.
utorak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
5.
srijeda
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
6.
četvrtak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
7.
petak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
8.
subota
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
9.
nedjelja
XIX. – kroz godinu
10.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
11.
utorak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
12.
srijeda
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
13.
četvrtak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
14.
petak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
15.
subota
Uznesenje BDM – Velika Gospa
16.
nedjelja
XX. – kroz godinu
17.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
18.
utorak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
19.
srijeda
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
20.
četvrtka
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
21.
petak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
22.
subota
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
23.
nedjelja
XXI. – kroz godinu
24.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
25.
utorak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
26.
srijeda
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
27.
četvrtka
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
28.
petak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
29.
subota
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
30.
nedjelja
XXII. – kroz godinu
31.
ponedjeljak
Vrijeme predviđeno za korištenje godišnjih odmora
423
RUJAN – 2015.
datum
dan
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja
ponedjeljak
utorak
srijeda
ispiti – upisi
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
XXIII. – kroz godinu
Jesenski ispitni rok – X. redovita sjednica FV
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
– Motivacijski razgovori za upis u I. godinu studija
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
XXIV. – kroz godinu
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok – TPS
Jesenski ispitni rok – TPS
Jesenski ispitni rok – TPS
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
XXV. – kroz godinu
Jesenski ispitni rok
– Upisi u I. godinu studija (jesenski rok)
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok
Jesenski ispitni rok – Diplomski ispit
Jesenski ispitni rok
XXVI. – kroz godinu
Jesenski ispitni rok/Upisi u više godine studija
Jesenski ispitni rok/Upisi u više godine studija
Jesenski ispitni rok/Upisi u više godine studija
Simpozij povodom 200-te godišnjice Strossmayerova rođenja (1815. –
2015.) 01. i 02. listopada 2015.
424
DODATAK
OPĆI PODACI O OSTALIM CRKVENIM
UČILIŠTIMA CRKVE U HRVATA
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Vlaška 38, 10000 ZAGREB
● Porta – 01/4890-400
● Tajništvo – 01/4890-402; 4890-429
● Studentska referada – 01/4890-404; 4890-489
● E-mail: [email protected]
● www: http://www.kbf.hr
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
– Katehetski institut
● Tajništvo – 01/4890-428; 4890-408
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
– Institut za crkvenu glazbu »Albe Vidaković«
● Tajništvo – 01/4890-411
425
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
– Institut za teološku kulturu
● Tajništvo – 01/4890-409
Teologija u Rijeci
Omladinska 14, 51000 RIJEKA
● Tajništvo: 051/515-561; 207-890
● E-mail: [email protected]
Katolički bogoslovni fakultet u Splitu
Zrinjsko-Frankopanska 19, 21000 SPLIT
● Porta – 021/386-142; 386-143
● Tajništvo – 021/386-144
● Studentska referada – 021/321-479
● E-mail: [email protected]
● www: http://www.kbf-st.hr
Filozofski fakultet Družbe Isusove
Jordanovac 110, 10000 ZAGREB
● Tajništvo: 01/23-54-222; 23-54-203
● E-mail: [email protected]@ffdi.hr
● www: http://www.ffdi.hr
426
Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru
Franje Tuđmana 24i, 23000 ZADAR
● Tajništvo: 023/345-012
● E-mail: [email protected]
● www.unizd.hr/teoloskokatehetskiodjel
Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu
Josipa Stadlera 5, BiH-71000 SARAJEVO
● Tajništvo: ++387-(0)33-533-516
● E-mail: [email protected]
● www.kbf.ba
Franjevačka Teologija
Aleja Bosne Srebrene 111, BiH-71000 SARAJEVO
● Tajništvo: ++387-(0)33-453-266; 542-580
● E-mail: [email protected]
427
A
2

Otvoreno_pismo_Ä lanovima_HTD_14_10.pdf

Upute… - Gimnazija Livno

PRIJAVA NA JAVNI KONKURS ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U

linku - Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

SILABUS ZA PREDMET PEDAGOGIJA

Bilten br.1 - AK "DELTA SPORT"

pdf , Hrvatski, Str. 7

Zagreb, katedrala, 25. listopada 2014.

Kliknite ovdje! - Visoka škola za turizam i menadžment Konjic

Broj 45 - Kršćanska adventistička crkva