BILTEN
34. smotre folklornih amatera grada Zagreba
Zagreb, lipanj 2011.
1
Uvod
S ukupno osamnaest održanih koncerata, završena je 34. smotra folklornih amatera grada
Zagreba. Drugačije koncepcije nego dosad, obuhvatila je dvanaest radnih, pet samostalnih (KUD
Horvati, Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana, Folklorni ansambl Sesvetska Sela,
SKUD Ivan Goran Kovačić, Folklorni ansambl Zagreb-Markovac), te završni koncert. Smotra je
trajala gotovo pet mjeseci. U veljači su organizirane tri večeri: večer pjevačkih skupina, folklora
etničkih manjina grada Zagreba, te zavičajnog folklora onih folklornih skupina koje djeluju u
Zagrebu, a potječu iz drugih krajeva Hrvatske ili BiH. U ožujku i prvom dijelu travnja nastupili su
podmladci društava, njih 49, i dječji Folklorni ansambl Sesvetska Sela. U svibnju i dijelu lipnja
predstavilio se 39 folklornih skupina odraslih koje djeluju u kulturno-umjetničkim društvima i
folklornim ansamblima grada Zagreba. Nastupilo je i obnovljeno društvo KUD-a Klas iz
Podsuseda. Na smotri je nastupilo 69 sudionika. Ove godine nisu nastupili: KUD Bosna Srebrena,
Zavičajno društvo Derventsko kolo, Zavičajno društvo Plehan, MKUD Krste Misirkov, FA Koleda i
HKUD Željezničar – odrasli.
Sve je koncerte stručno pratila i u pisanim osvrtima ocijenila Stručna komisija za vrednovanje nastupa 34. smotre folklornih amatera grada Zagreba. Organizator smotre – Narodno
sveučilište Dubrava i njegov Centar za hrvatsku tradicijsku kulturu, poslao je sve pristigle stručne
komentare svim sudionicima ovogodišnje Smotre. Uobličeni u Bilten, mogu se pogledati na
internetskoj stranici www.ns-dubrava.hr.
Kako je to već uobičajeno, održan je i završni koncert 34. smotre s odabranim najboljim
plesnim i glazbenim izvedbama prema prijedlozima članova stručne komisije, viñenim na smotri.
Iako je bilo puno prijedloga i doista odličnih izvedbi, radi koncepcije programa koncerta, mnogo
predloženog nije postalo dio programa te večeri. Koncert je održan 19. lipnja u velikoj dvorani
Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Popis naboljih izvedbi i program završne večeri 34.
smotre dostupni su na zadnjim stranicama ovoga biltena. Posebne pohvale na ovogodišnjoj smotri
dobili su članovi i voditelji podmladaka KUD-ova i dječji ansambl Sesvetska Sela u predstavljanju
folklornog stvaralaštva djece i kvalitetom i kvantitetom.
Nakon završetka Smotre održan je sastanak predstavnika Gradskog ureda za obrazovanje,
kulturu i šport, organizatora i članova Stručne komisije za vrednovanje nastupa folklornih skupina
na 34. smotri i Vijeća smotre. Tom prigodom pohvaljena je ovogodišnja koncepcija smotre, ali su se
čuli i novi prijedlozi za iduću, 35. smotru. Prihvaćeni su prijedlozi za dva nova koncertna
dogañanja: večer tradicijske tamburaške glazbe i etnokoncert s novim ostvarenjima u folkloru, tj.
viñenja tradicije u suvremenom.
mr. sc. Lucija Franić Novak
2
Sadržaj
PREGLED KONCERATA 34. SMOTRE
7
Samostalni koncert KUD-a Horvati
9
Samostalni koncert Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivana Ivančana
13
Samostalni koncert FA Sesvetska Sela
16
I. Koncert pjevačkih i sviračkih skupina
20
KUD Dubrava
Hrvatski gajdaški orkestar
Ženska vokalna skupina Koralde
KUD Oporovec
KUD Orač, Demerje
KUD Ruža Prigorja
KUU Staro Brestje
KUD Stenjevec
KUD Sv. Ana, Odranski Obrež
KUD Zora, Adamovec
FA Vrapčanci
Ženska vokalna skupina Zwizde
Muška pjevačka skupina Šokadija-Zagreb
II. Koncert rekreativnih folklornih skupina i
folklornih skupina nacionalih manjina
24
Grupa za meñunarodni folklor SKUD-a Ivan Goran Kovačić
KUD Vedar osmijeh
Plesna skupina Divertimento, Studio povijesnog plesa
Folklorna skupina Jeteliček, Češke besede Zagreb
Folklorna skupina Zahrebske Sluničko, Češke besede Zagreb
Folklorna skupina Bosana, Bošnjačke nacionalne zajednice Zagreba i Zagrebačke županije
Makedonsko kulturno društvo Ohridski biser, skupina Sonce
Plesna skupina Or hašemeš, Židovske zajednice Zagreb
3
Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, pododbor Zagreb
KUD Romska duša
III. Koncert folklora zavičajnih skupina
27
Udruga bosanskih Posavljaka Izvorni običaji
Zavičajna udruga Kordunaša Korana
Zavičajno društvo Sinac
KUD Žepče
KUD Žumberčani
Lička izvorna skupina Plješevica
IV. koncert
31
HKPD Bosiljak, Čučerje
KUD Prepuštovec
KUD Karlo Benko, Moravče
KUD Prigorski pajdaši, Glavnica Donja
KUU Prigorec, Sesvetski Kraljevec
KUU Staro Brestje
V. koncert
38
DFA Ethno
HSPD Sljeme, Šestine
HKUD Željezničar
KUD Croatia
KUD Dragutin Domjanić, Adamovec
VI. koncert
44
KUD Bukovac
KUD Mladi Prigorci, Žerjavinec
KUD Novo Brestje
KUD Sesvete
KUD Dragutin Domjanić, Vugrovec
KUD Preslica, Blato
Samostali koncert FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić
4
51
VII. Koncert
58
ZFA dr. Ivana Ivančana
FA Venčec
KUD Frankopan-Remete
DFA Sesvetska Sela
VIII. koncert
62
HKUD Prigorec, Markuševec
KUD Lučko
KUD Sv. Ana, Odranski Obrež
KPD Sveta Klara
KUD Vrhovje, Župe Dubrovec
HKD Braće Radića
KUD Mladost, Odra
KUD Orač, Demerje
IX. koncert
68
KUD Croatia
KUD Valentinovo
KUU Staro Brestje
KUU Prigorec, Sesvetski Kraljevec
KUD Prepuštovec
HKUD Prigorec, Markuševec
KUD Prigorski pajdaši, Glavnica Donja
KUD Veseli Prigorci, Jesenovec
KUD Kupinečki Kraljevec
X. koncert
75
KUD Dragutin Domjanić, Vugrovec
FS Kolo
KUD Bukovac
KUD Karlo Benko, Moravče
HSPD Podgorac, Gračani
KUD Novo Brestje
KUD Izidor, Sveta Klara
5
KUD Mladi Prigorci, Žerjavinec
KUD Sesvete
XI. koncert
81
KUD Dragutin Domjanić, Adamovec
FA Venčec
Folklorna izvorna skupina Remete
HSPD Sljeme, Šestine
HKPD Bosiljak, Čučerje
KUD Prigorski zdenec, Vidovec
FA Ententin
KUD Klas, Podsused
KUD Frankopan-Remete
KUD Vrhovje, Župe Dubranec
Veterani FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić
XII. Koncert
90
HKD Braće Radića
KUD Brezovica
KUD Mladost, Odra
KUD Orač, Mala Mlaka
KUD Preslica, Blato
KUD Lučko
KUD Sv. Ana, Odranski Obrež
KUD Orač, Demerje
KPD Sveta Klara
Samostalni koncert FA Zagreb-Markovac
98
Prijedlog izvedbi 34. Smotre za Završni koncert
103
Program završnog koncerta
104
Popis članova Stručne komisije i Vijeća smotre folklornih amatera grada Zagreba
107
6
PREGLED KONCERATA
34. SMOTRE FOLKLORNIH AMATERA GRADA ZAGREBA
20. studenog 2010.
Društveni dom Horvati
KUD Horvati
12. prosinca 2010.
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana
12. veljače 2011.
Narodno sveučilište Sesvete
FA Sesvetska Sela
12. veljače 2011.
Narodno sveučilište Dubrava
KUD Dubrava, Hrvatski gajdaški orkestar, ŽVS Koralde,
KUD Oporovec, KUD Orač, Demerje, KUD Ruža Prigorja,
KUU Staro Brestje, KUD Stenjevec, KUD Sv. Ana, Odranski
Obrež, KUD Zora, Adamovec, FA Vrapčanci, ŽVS Zwizde,
MPS Šokadija-Zagreb
19. veljače 2011.
Narodno sveučilište Dubrava
Grupa za meñunarodni folklor SKUD-a Ivan Goran Kovačić,
KUD Vedar osmijeh, PS Divertimento, FS Jeteliček,
FS Záhřebské Sluníčko, FS Bosana, MKD Ohridski biser,
skupina Sonce, PS Or hašemeš, SKD Prosvjeta, KUD Romska
duša
26. veljače 2011.
Narodno sveučilište Dubrava
UBP Izvorni običaji, ZUK Korana, ZD Sinac, KUD Žepče,
KUD Žumberčani, LIS Plješevica
13. ožujka 2011.
Mala dvorana KD-a Vatroslava Lisinskog
HKPD Bosiljak, Čučerje, KUD Prepuštovec, KUD Karlo
Benko, Moravče, KUD Prigorski pajdaši, Glavnica Donja,
KUU Prigorec, Sesvetski Kraljevec, KUU Staro Brestje
7
20. ožujka 2011.
Mala dvorana KD-a Vatroslava Lisinskog
DFA Ethno, HSPD Sljeme, Šestine, HKUD Željezničar,
KUD Croatia, KUD Dragutin Domjanić, Adamovec
27. ožujka 2011.
Mala dvorana KD-a Vatroslava Lisinskog
KUD Bukovac, KUD Mladi Prigorci, Žerjavinec, KUD Novo
Brestje, KUD Sesvete, KUD Dragutin Domjanić, Vugrovec,
KUD Preslica, Blato
2. travnja 2011.
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija
FA SKUD-a Ivan Goran Kovačić
3. travnja 2011.
Mala dvorana KD-a Vatroslava Lisinskog
ZFA dr. Ivana Ivančana, FA Venčec, KUD Frankopan-Remete,
DFA Sesvetska Sela
10. travnja 2011.
MCUK Travno
HKUD Prigorec, Markuševec, KUD Lučko, KUD Sv. Ana,
Odranski Obrež, KPD Sveta Klara, KUD Vrhovje, Župe
Dubranec, HKD Braće Radića, KUD Mladost, Odra,
KUD Orač, Demerje
3. lipnja 2011.
MCUK Travno
FA Zagreb-Markovac
8
GODIŠNJI KONCERT KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA HORVATI
subota, 20. studenoga 2010., Društveni dom Horvati, 19.00 sati
Cjelovečernjim koncertom Čez dvorišča KUD "Horvati" u Društvenom domu u Horvatima
obilježio je tridesetu godišnjicu rada i djelovanja. Već pri samom pristupu u kreiranju programa
učinjen je odmak od uobičajenih načina predstavljanja godišnjih koncerata folklornih ansambala i
KUDova. Program je bio podijeljen u dva dijela u trajanju od 45 minuta, a sastojao se od čak 28
(kratkih) točaka u kojima su dominirale vokalne izvedbe uz šest koreografija i četiri tamburaška
intermezza. Novina je bila u tome što većina izvoñača uopće nije napuštala pozornicu, već su
svojom pojavom, nošnjama i diskretnim premještanjima činili živu scenografiju koja je uz vizualni
efekt, moćno upotpunjavala i vokalnu dimenziju koncerta. Ideja nije loša, dapače vrlo je zanimljiva,
ali po mom mišljenju trebalo bi ju malo doraditi. Naime, prvi dio programa koji je činilo 14 točaka
(svaka pjesma u programu stoji kao zasebna točka – to ipak nije bilo potrebno!) bio je od samog
početka vrlo intenzivan i dinamičan tako da je izostala poželjna gradacija izvedbe, a samim time
bilo je teško publiku pa i izvoñače na sceni održati svih 45 minuta na istom intenzitetu doživljaja.
Možda ste mogli npr. šetanim kolom "na brzo" kojim i završava tzv. slavonsko-baranjski blok
napustiti pozornicu (time bi ipak napravili mali predah) pa postepenim ulaženjima krenuti s
pjesmama Podravine pa prema kraju prvog dijela.
Što se tiče koreografija i plesnih izvedaba mogu reći da mi je žao što ih nije bilo više jer su
plesači i plesačice dobro uvježbani, talentirani, vrijedni i vrlo scenični. Kod plesova iz Baranje malo
bih smirila naglašene oštre vertikale jer ovako se doima vrlo školski, naučeno. To je definitivno
jedna stepenica u učenju tih karakterističnih plesnih koraka, ali sad kad ste to dobro savladali treba
poraditi na finoći izvedbe, na stilu plesanja. Plesači nakon svake koreografije napuštaju pozornicu
(diskretno, bez naklona) i odlaze na presvlačenje, dok se plesačice vješto stapaju u spomenutu živu
scenografiju i postaju vokalni zbor do slijedeće koreografije kad se drugih šest plesačica izdvaja i
pridružuje u plesu momcima. Do zadnje točke prvoga dijela već se pomalo osjetio umor naročito
kod ženskog dijela ansambla.
Drugi dio programa mi se osobno više svidio upravo zbog toga što su se naglašenije
izmjenjivali intenziteti točaka, što je bilo više plesa (ne koreografija), i što nisam imala dojam, kao
u prvom dijelu, vokalnog koncerta s kratkim plesnim intermezzima. Koreografije pjesama i plesova
iz Draganića i Meñimurja su vrlo dobro izvedene, plesači i plesačice su uvježbani, ujednačeni,
precizni i vrlo sigurni u nastupu. Posebno moram pohvaliti scensko držanje svih izvoñača i općenito
scensku kulturu na visokom nivou (urednost, nasmijanost, uspravno držanje, gluma). Takoñer
pohvaljujem izvoñače raznih životnih dobi koji su vrlo vješto uklopljeni zajedno na pozornici i
odlično surañuju. Koncert je završio veselom i dinamičnom koreografijom pjesama i plesova
Zagorja koju je vrlo korektno izveo ansambl na izmaku snaga.
Čestitam vam na svečanom i vrlo intenzivnom koncertu kojim ste dostojno obilježili 30
godina vrijednog, temeljitog i nadasve uspješnog rada!
dr. sc. Iva Niemčić
Moje zadnje praćenje nastupa KUD-a "Horvati" bilo je na ovom istom mjestu prije deset
godina, prilikom istog povoda – proslave jubileja, tada 20 godina rada ovog uspješnog, dobro
organiziranog društva. Prilično toga se promijenilo u ovih deset godina, većina stvari na bolje.
Prostor društvenog doma u meñuvremenu je dovršen, renoviran te sada društvo ima vrlo dobre
uvjete kako za rad tako i za predstavljanje rezultata svojega rada. Prije deset godina govorio sam o
brojnim sekcijama društva; naime, društvo je tada imalo nekoliko dobnih selekcija mlañih uzrasta.
Na ovom koncertu kratko su nas na njihov tadašnji pomladak podsjetili oni najmlañi. Ipak moramo
primijetiti da su tadašnje mlañe dobne kategorije u meñuvremenu stasale, i kako smo mogli čuti pri
dodjeli priznanja za "staž" u društvu, mnogo njih ostalo je u kontinuitetu više od deset godina u
društvu što je za svaku pohvalu.
9
Isto tako, društvo neprekidno vode dvoje istih voditelja Gordan i Snježana Maslać što je takoñer
jedan od rekorda jer znamo da većina naših društava (govorim o prigradskim skupinama) ima
potrebu poput nogometnih momčadi mijenjati voditelje. Konstantan sistematičan, kvalitetan i
kontinuiran rad u pravilu donosi dobre, vrijedne rezultate a taj podatak su upravo ovim nastupom
Maslaći i potvrdili. Koncert je održan u pravoj svečarskoj atmosferi; lokalna zajednica je svojim
dolaskom pokazala da joj je stalo do uspjeha i proslava svojih sumještana, KUDa koji s ponosom
nosi ime svojeg naselja. Dočekala ih je decentno, jednostavno ali zanimljivo ureñena scena i
nesvakidašnji (usporedimo li ga s koncepcijom "klasičnih" folklornih koncerata) prikazani program.
Za vrijeme izvedbe prikazivani su slajdovi sa slikama iz sada već prilično duge povijesti ovoga
društva. Taj postupak je u skladu s današnjim nastojanjima preklapanja multimedijskih dogañanja s
dogañanjima na sceni. No, ako se radi o dva paralelno istodobno zanimljiva programa onda pažnja
posjetitelja ne može biti kvalitetno koncentrirana i fokusirana na dvije istodobne radnje. Ovaj
moment navodim kao uvod u raspravu o koncepciji njihovog programa. Vrlo zanimljivo zamišljen i
dobro realiziran program imao je svojih dobrih, boljih i izvrsnih strana. Koncepcija svakako
zaslužuje sve pohvale – odlučiti se na ovako smjeli odmak od standardnog načina prikazivanja
mogu samo društva s zavidnim iskustvom ali i s puno uložena truda i rada. Program podijeljen u
dva bloka odvijao se bez standardnih najava brojeva, tekao je glatko iz broja u broj. Koreografije,
vokalni i vokalno-instrumentalni brojevi su se kontinuirano izmjenjivali tvoreći nekoliko
zajedničkih slika predstavljajući na taj način stilski odreñenim pristupima pojedine hrvatske regije.
Prošli smo taku o manje od dva sata intenzivnog programa cijelu Panonsku i Središnju Hrvatsku
etnografsku zonu (od istočnih krajeva Baranje, Slavonije i Srijema do Karlovačkog područja na
jugu, Meñimurja i Podravine na sjeveru). Nošnje prikazivane na centralnom dijelu pozornice bile su
nošnje predstavljale su kraj iz kojega je u tom momentu dolazila izvoñena točka. Ostatak nošnji
pretapao se u prekrasnu informalnu sliku koja je promjenama pozicija izvoñača mijenjala svoju
formu. Ovako dobro zamišljenu koncepciju bilo bi efektnije izvesti na malo većoj sceni, na kojoj bi
mogli biti jasnije naglašeni koreografski postupci autora. Isto tako potrebno bi ovo bilo izvesti na
profesionalnoj sceni gdje bi igra svijetla te kombinacija s multimedijom još više istakla vrijednost
prikazanih glazbeno-scenskih priloga. Ovako su neke od najjačih strana njihova nastupa ponekad
ostajale nedovoljno istaknute ostavljajući pri tom dojam dinamičke ujednačenosti što je koncertima
ovog tipa (obavezni krešendo prema kraju segmenta nastupa) izuzetno važna komponenta. Ovdje je
sve ostalo na visokom ali prilično dinamički jednoličnom scenskom prikazu. U ovakvom rasporedu
neke stvari koje se u "klasičnom" načinu prezentiranja mogu prekriti, postanu jasno vidljive. Ovdje
je to bio odnos ženskih i muških pjevača, ali i prilična jednoličnost svirke tamburaškog sastava.
Prečesto su bili na sceni, gotovo da nije bilo praznog hoda, praznog daha – kratkim pauzama
(tišinom) i solističkim brojevima trebalo bi razbiti tu monotoniju velikog zvuka i tako cijelu priču
napraviti zanimljivijom. Isto se odnosi i na instrumentalni sastav – možda pretjerujem ali moguća
kombinacija s većim i manjim zvukom pridonijela bi takoñer dinamiziranju cjelokupnog scenskog
dogañanja, iako treba spomenuti da su oni imali gajde i violine kao raznolika glazbala ali u
kontekstu zajedničke svirke. Normalno, ovdje se radi samo o nekakvim savjetima i napomenama
koje bi eventualno mogle "dogañaj" podignuti na veći nivo mada treba istaknuti da je izvedbeni dio
koncerta u potpunosti zadovoljio, barem što se mojih segmenata (pjevanje i sviranje) tiče.
Cijeli program koncipiran je prema najjačem segmentu današnjih Horvata a to je zasigurno
ženska pjevačka skupina koju nakon deset godina čujem i moram priznati da sam zaista oduševljen
njihovim nastupom. Nije me ugodno iznenadila njihova uigranost, kvalitetna izbalansiranost, revija
kvalitetnih istaknutih glasova, nego i činjenica da su 2 sata pjevale istim intenzitetom ne gubeći pri
tome niti glasove niti pozitivan naboj koji njihovo pjevanje sasvim sigurno emitira. Upravo zbog
ovako postavljene koncepcije programa sve njihove kvalitete i vrijednosti došle su u prvi plan.
Svaka im čast na tako uspješnoj izvedbi. Veseli činjenica da su u stanju proizvesti kvalitetan zvuk
ali i zanimljiv nastup kojeg predvode brojne vrsne istaknute pjevačice. Zanimljive su kombinacije
glasova koje donose pojedine zapjeve. Radi se o vrlo kvalitetnom ženskom folklornom pjevačkom
zboru (ovo zbor poradi koncepcije u kojoj više žene pjeva vodeći glas) s jasnim ciljevima nastupa.
10
Stilske raznolikosti pojedinih područja donesene su u potpunosti tek s malim zamjerkama na
možda silovitije nego inače pjevanje u sjevernim regijama (Meñimurje, Podravina – treba ih
"smiriti", kako dinamički tako po rasponu – ravnomjerni glas i u gornjim i donjim lagama). Dikcija,
uigranost glasova i balansiranost (možda u troglasju nedostaje moćnog donjeg glasa [cure pjevaju
"na paru"] pa "piramida alikvotnih tonova" visi u obrnutom smjeru) na zavidnoj su kvaliteti. Ono
što su cure istaknule svojim nastupom dečki polako nastoje dohvatiti. Radi se o manjoj skupini
pjevača s manjim iskustvom (ali i "plašljivijim" pristupom) koji su korektno odradili svoj posao ali
u ovakvoj konstalaciji djeluju ne tako uvjerljivo. Instrumentalni sastav je korektno odradio svoj dio
posla s napomenama koje sam već prije spomenuo (raznolikost veličine zvuka, raznolik
instrumentarij). Ponovno ističem i nastup najmlañih koji su dobro započeli cijeli program zaigrano,
lijepim pjevanjem napjeva kroz igru veselo i opušteno a ipak kvalitetno.
Još jednom čestitke za jubilej, čestitke za izvrstan koncert i želja da s kvlaitetnim radom nastavite i
ubuduće!
mr. sc. Joško Ćaleta
U prigodi tridesete godišnjice djelovanja KUD-a Horvati organiziran je svečani koncert u
Društvenom domu u Horvatima, gdje smo u publici mogli uživati u brojnim dostignućima na
folklornoj sceni članova KUD-a i njihovih vrijednih i predanih voditelja. Radilo se o bogatom
programu čiju okosnicu su nosile ženski pjevački sastav Klencarice, zatim tamburaški sastav, te
folklorna skupina, ali i oni najmanji koji su nam se predstavili u uvodnom dijelu s jednom
zajedničkom plesnom izvedbom. Koncepcija koncerta Črez dvorišća bila je zanimljiva utoliko što
je vješto pokazala gotovo iste odrasle članove Društva u šest premijernih i obnovljenih koreografija,
a da pri tom pozornica nije u nijednom trenutku izgledala prazna. Popunjavala se uvijek napjevima
iz različitih djelova Hrvatske, koj su zdušno i uz veliki uloženi trud izvodile raspjevane Klencarice.
Što se tiče odijevanja i nošenja narodne nošnje na sceni, posebno mi se svidjela uredno
odijevena narodna nošnja vlastitog zavičaja- Horvata i onog draganičkog, koja je bila u svim
svojim dijelovima od oglavlja, preko nakita, narodne nošnje, do obuće izvrsno odjevena i nošena.
Osim nošnje draganičkog kraja, posuñena nošnja iz Hrvatskog zagorja - Bistre, takoñer je bila
odlično odjevena, iako se radilo o već viñenim, posuñenim i prosječnim narodnim nošnjama.
Dječja raznovrsna grupa prema uzrastu, vrlo brojna, razigrana i vesela, na sceni je pokazala,
uz sav uloženi trud i nastojanje, veliki nered. Posebno mi je čudno bilo da su neke djevojčice na
nogama imale ljubičaste nazuvke do koljena, uz obuvene balerinke (crvene, zlatne, šarene), a druga
je imala tamne crne čarape. Oglavlja, doduše u suštini jednostavna, opet su izgledala raščupana, i
one duljine kosa, koje su mogle biti spletene u kike ili pletenice bile su nažalost nabrzinu svezane i
djelovale kao da su pred nastup bile „počupane“ i razmršene. Neki nizovi crvenih kraluša kao nakit
su bili preveliki za ovaj uzrast djevojčica. Sve u svemu lošije odijevanje na sceni je kvarilo, makar
meni, dojam ukupno vrlo uvježbanog dječjeg nastupa. Preporučila bih voditeljima: popaziti na
odjeću, nakit i oglavlja; možda bi bilo najjdnostavnije izuti dječicu bosu na parketu, počešljati im
brižnije kose i prilagoditi nakit.
Iako svijesna malog broja članova, a velikih ideja, voditeljskih ambicioznih želja i
nastojanja, te uloženog rada i truda oko različitih koreografija prema lokalitetima, nije me bunila
otpjevana pjesma u nošnjama nepripadajućeg lokaliteta, već vjerojatno zbog brzine odijevanja ili
nabrzinu posuñene narodne nošnje, njena neispeglanost koja je došla do izražaja u baranjskim
narodnim nošnjama (stražnji ženski skuti i muške gaće sa košuljama!). Inače zahtjevna oglavlja
odabranog baranjskog dijela bila su vrlo uredna, kao i ostali djelovi narodne nošnje. Iako vrlo dobro
odjevena narodna nošnja iz sela Bekteža u Požeškoj kotlini, u kojoj su se vidjele varijante ženske
nošnje, uz izvrsno složena oglavlja, narušavala je krupna nanovo napravljena ogrlica plastičnih
perlica, kojoj po mom mišljenju nije bilo mjesto na jednoj članici ( privitku dostavljam varijantu
nove ogrlice).
11
U plesovima i pjesmama sisačke Posavine, vidjeli smo odjevenu jednu do dvije od varijanti
prebogatih ženskih narodnih nošnji, posebno stare svilenke, koje su bile odlično odjevene i dobro
nošene, uz iznimke kod mršavijih djevojaka, koje su mogle dodati ispod struka malo više
podskuknji ili „svitnak“ (zgužvana deblja podsuknja ispod struka), kako bi nošnja dobila barokni
oblik. Dečki su bili vrlo dobro odjeveni. Bravo!
Tamburaški sastav bi posebno pohvalila, jer su izgledali vrlo uredni, uz sviračicu na violini,
koja je prekrasno nosila narodnu nošnju iz Kupinca, uz posebno lijepi grlinček oko vrata i prsima.
U koreografiji Ke bu sreče mela ... plesači su bili vrlo dobro odjeveni uz prosječne
posuñene narodne nošnje, što ničim nije narušavalo scensku sliku. Osim, ženskih rukava koje je
štirkom, možda, trebalo malo naglasiti.
Čitava koncepcija, ukupan odabir, odijevanje narodnih nošnji bio je za ovakav vrlo zahtjevni
slavljenički koncert vrlo dobar. Još jednom čestitam voditeljima, stručnim suradnicima, a posebno
svim izvoñačima „malima i velikima“, tridsetu obljetnicu postojanja, te im želim još puno
ustrajnosti u svim nastojanjima da održe vrlo visoki stupanj scenske folklorne prezentacije
tradicijske baštine. Bravo Gordane i Snježana!
mr. sc. Lucija Franić Novak
12
SVEČANI KONCERT ZAGREBAČKOG FOLKLORNOG ANSAMBLA
DR. IVANA IVANČANA - DA SI OD SREBRA, DA SI OD ZLATA
nedjelja, 12. prosinca 2010., velika dvorana KD-a Vatroslava Lisinskog, 19.30 sati
Povodom 65. obljetnice osnutka Ansambla i uoči 5. obljetnice smrti dugogodišnjeg
umjetničkog voditelja i mentora Ivana Ivančana, Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana
održao je u punoj velikoj dvorani Vatroslav Lisinski svoj svečani koncert. Naziv koncerta "Da si od
srebra, da si od zlata" kao i vizualno rješenje programske knjižice jest oživljena uspomena na LP
ploču istoimena naziva izdanu 1970. godine s terenskim zapisima Ivana Ivančana i akademika Jerka
Bezića. Ideja je originalna i hrabra i vjerojatno je nije bilo jednostavno realizirat jer podliježe
zakonu o autorskim pravima. Program se sastojao od 21 točke podijeljen u dva podjednaka dijela u
trajanju od otprilike sat vremena svaki. Izmjenjivale su se vokalne izvedbe s poznatim
koreografijama Ivana (4) i Andrije (3) Ivančana, Gorana Kneževića (1) i Zvonimira Ljevakovića (2)
nadopunjene s tri instrumentalna intermezza. Ansambl je i ovim svečanim koncertom u punoj
velikoj dvorani Lisinski (što u današnje vrijeme doista nije mala stvar!) opravdao svoj status u
samom vrhu hrvatskog folklornog amaterizma! Gotovo sedamdeset plesača/pjevača koji su se
vješto izmjenjivali na sceni pokazali su nam svoje talente, sposobnosti, dobru pripremljenost i
uvježbanost i napokon rezultate svog (više)godišnjeg rada, truda i znoja te ljubavi prema
folklornom izričaju i njegovom scenskom uprizorenju. Moje zamjerke i sugestije su tek nijanse koje
si (nadam se) mogu priuštiti jer kao što rekoh ansambl prosuñujem (promatram i uživam u
njegovom koncertu) iz perspektive jednog od najboljih u nas. Kao što se već godinama u vašim
kritikama provlači i ja ću spomenuti, naglašeno ubrzani tempo koji naročito dolazi do izražaja u
prvom dijelu programa. Ako je to bio zaštitni znak i prepoznatljivi umjetnički pečat bivšeg
umjetničkog voditelja ansambla, možda nije nužno u tolikoj mjeri ga slijediti. Nažalost, kopija je
nerijetko lošija od originala. Nedostaje mi osobnog, novog izričaja novog stručnog voditelja
ansambla. Nije lako naslijediti i preuzeti ansambl od karizmatičnog dugogodišnjeg voditelja Andrije
Ivančana koji je definitivno ostavio dubok trag za sobom i obilježio hrvatsku primijenjenu
etnokoreologiju.
Iako su plesači i plesačice vrlo uvježbani i vješti, često su plesni koraci izvedeni prenaglašeno čak
karikaturalno (npr. muški u plesovima Banije). Kako je pozornica velike dvorane Lisinski vrlo
nezahvalna za folklorne izvedbe, nerijetko su plesači imali problema sa svladavanjem predugačkog
plesnog prostora, pa su i u tim slučajevima plesni koraci bivali iskrivljenima, na granici sa trčećim
ili naprosto predugački/široki i time znatno oslabili stilski dojam pojedine točke. U prvom dijelu
programa naročito su mi se svidjeli muški plesači u koreografiji Ideju regruti koji su uz sjajnu
uvježbanost i ujednačenost istaknuli i svoju plesačku (pa i glumačku) individualnost! Program je
koncipiran da neometano prelazimo iz točke u točku putujući tako hrvatskom glazbeno-plesnom
tradicijom, no zasmetao me nagli ulazak tamburaša na scenu dok je još krčki tanci nisu napustili.
Drugi dio programa je bio vidljivo bolji, opušteniji prateći pravi folkloraški duh. Kao da je
zamašnjak iz prvog dijela koncerta u pauzi znatno oslabio i na scenu nam vratio smirenije plesače i
finije stilske izvedbe poznatih koreografija. Ponovno pohvale sjajnim momcima na bunjevačkim
plesovima. Takoñer pohvale svim plesačima na sjajnoj izvedbi koreografije Vrličko kolo. Vrlo
precizno, ujednačeno, dobar tempo, ne koristi se efekt lupanja (iako je bila prilika za one koji
njeguju takav izričaj) jer je zbog preciznosti ritma već dovoljno efektno. Koncert završava
legendarnom koreografijom Podravski svati koju već godinama nisam vidjela i iznova sam joj se
razveselila. S odmakom gledajući danas to Ivančanovo remek djelo u punom sjaju i u izvrsnoj
izvedbi ne mogu ne primijetiti da je ipak nastalo u nekom drugom vremenu i da ga možemo (i
moramo) promatrati kao povijesno svjedočanstvo scenskog prikazivanja folklora.
I za kraj, čestitke svim plesačima, plesačicama, pjevačima, pjevačicama, solistima, muzičarima,
voditeljima i mentoru na lijepom koncertu i ugodnom društvu!
dr. sc. Iva Niemčić
13
S obzirom da sam ove godine imao prigodu pratiti sve naše najbolje amaterske ansamble na
ovom području, a vjerojatno i u Hrvatskoj (osim ovoga to su po meni još i „Ivan Goran Kovačić“,
„Zagreb-Markovac“ i „Turopolje), zanimljivo je bilo vidjeti neke sličnosti i različitosti meñu njima.
No, svakako moram konstatirati da, uz povremene manje oscilacije, ti ansambli održavaju visoku
razinu izvoñenja i da imaju sjajnu repertoarnu politiku. Neke manje nesavršenosti na ovom
koncertu možda su posljedica smjene generacija, možda uhodavanja novog voditelja, no bez obzira
na sve, visoka razina je zadržana. Iznimno mi se dopala i koncepcija programa, uz malu zamjerku
da bi program možda bio dramaturški efikasniji da je bio malo kraći. Sama ideja da se spretno
pomiješaju stilizirane točke visoke kvalitete i izvorna pučka glazba koja je nadahnjivala autore tih
stilizacija, dala je jedan vrlo zanimljiv pogled na današnji folklorni trenutak, kao i na povijest
antologijskih koreografija, te na suodnos s izvornim materijalom. U svakom slučaju dojam koji je
na mene ostavio koncert, je izuzetno pozitivan, a specifikacije nekih mojih osobnih impresija neka
budu shvaćene kao sugestije za poboljšanje u budućnosti. Mislim da je programski letak, koji nas je
podsjetio na vinilna vremena kao i na antologijsko diskografsko izdanje, bio pun pogodak, bez
obzira na relativnu nespretnost rukovanja njime.
Da si od srebra, da si od zlata
Izuzetno cijenim veliki trud koji je napravljen da se od plesača i svirača napravi klapa. Rezultat nije
bio loš, no svakako treba poraditi na rasponu tih glasova (tako bi se mogla uzeti i optimalnija –viša
intonacija), a posebice na takozvanoj dalmatinskoj agogici (kratke note još kraće, duge još duže)
kako bi se još bolje stilski izvela dalmatinska klapska pjesma.
Na Baniji bubanj bije
Vrlo uvjerljiva izvedba. Sugeriram bubnjaru da bude malo tiši jer je pokrio sva zvučna dogañanja.
Počimatelju bećarca moćnog glasa sugeriram da više koristi rezonancu glasa, a manje opterećuje
glasnice. Ovako je njegovo pjevanje na rubu deranja. Mislim da je on jako dobra solucija za tu
ulogu jer je dobro pogodio karakter, no svakako bi još trebalo poraditi na oblikovanju njegovog
glasa (ne mislim u klasičnom smislu, već folklornom).
Ftica vuga lepo speva
Uvjerljiva i sugestivna izvedba, no sugeriram da ne bude sve otpjevano u prsnom registru, jer jedna
od važnih karakteristika meñimurskog pjevanja je upravo miješanje registara, te izmjenično
korištenje obaju registara. To bi pridonijelo i mekoći interpretacije kao i karakterističnom
melankoličnom ugoñaju.
Ideju regruti
U inače vrlo dobroj izvedbi je bilo dosta problema s razumijevanjem teksta, naročito u prvoj pjesmi.
Jedan od razloga je i velika žurba pjevača, odnosno ubrzavanje tempa. Zbog toga je povremeno
dolazilo i do nekih ritmičkih razmimoilaženja s orkestrom.
Vid'ja sam je na štacionu
Stilski, te općenito vokalno, odlična izvedba uz samo dvije manje intonativne nesigurnosti.
Baška j' malo selo
U ovoj odličnoj koreografiji, te generalno odličnoj izvedbi, moje najveće zamjerke, kao i uvijek
dosada i to u izvedbama svih ansambala, idu na glazbu koja je nedovoljno zanimljiva i pored toga
sva u paralelnim sekstama bez kadencirajućih protupomaka na septimu i na oktavu. Uz to vela i
mala sopila neprekidno imaju isti ritam, što kod izvornih „folklornih džezera“ nije slučaj. Već više
puta sam sugerirao autoru da se time pozabavi. Budući da baš u ovaj ansambl ima glazbenog
stručnjaka koji je to u stanju odlično napraviti, neka ovaj moj napis bude još jedan poticaj da se
izvrši revizija glazbenog dijela točke, te da se na taj način ova odlična točka dovede do punog sjaja.
Pjevanje je bilo odlično.
Stažnjevečki gosti
Muzikalna počimateljica vrlo lijepog glasa očito je imala nekih problema s prehladom, dok je
počimatelju ova intonacija svakako preduboka. Na nekim mjestima u harmonizaciji pojedinih
napjeva treba pripaziti da muške dionice ne budu jače od melodije.
Turopoljski drmeš
Vrlo lijepa izvedba
14
Lepi Juro kres nalaže
Odlična izvedba
Prigorski plesovi
Svirka izvrsna, posebice primaš. Pjevanje vrlo dobro no pojedinim pjevačima u dubinama se
zatvara grlo.
Svirka na samici i svatovski drmeš na dudama
Vrlo dobra izvedba. Zadivljuje primaš violinist koji svira i bubanj, pa gajde, pa pjeva... Znam da
odlično i pleše...
Kolo igra, tamburica svira
Za moj ukus neka tempa su prebrza, a muški dio Ansambla je pjevački ponešto distonirao zbog
forsiranja, no u cjelini izvedba je vrlo dobra.
Diva Marica žito dožela
Vrlo dobra izvedba
Lipa li je rumen rožica
Vrlo dobra izvedba, no sva tempa su za moj ukus prebrza.
Divojka se svatom nadijala
Izvrsno pjevanje.
Ženina volja
Izvrsna izvedba. Jedino sugeriram malo jači prvi glas u pjevanju. Ovaj puta drugi glas je bio malo
prejak.
Čobanska svirka na diplama
Uredno.
Vrličko kolo
Pjevanje je impostacijski pliće od potrebnog. Muška pjesma koristila je istu temu kao i žene. U
koreografiji je koliko znam predviñena drugačija, mnogo kompliciranija tema.
Dobra večer u barba Sibeta
Uredno i za pohvalu, no s istim primjedbama kao i za prvu točku.
Stari splitski plesovi
Dobra izvedba, jedino bih sugerirao drugi naziv točke da naslov ne podsjeća na dobro poznatu
koreografiju (iako ni ovako ništa nije pogrešno).
Podravski svati
Vrlo dobra izvedba. Jako mi se dopalo pjevanje mladenke. I podsnehalje nisu bile loše, no u drugoj
strofi omaknuo se „falš“. „Preko Drave grmljavica“ je bila prebrza i nervozna. Orkestar odličan.
Vrlo zahtjevan program odlično je izveden u svim komponentama scenske izvedbe. Jako su
mi se dopale scenske izmjene točaka. Izvanredan orkestar, pjevanje na visokoj razini (uz neke
manje sugestije navedene u tekstu). Odličan ples, iako mi se načelno ne sviña držanje gornjeg dijela
tijela kod muškaraca (no o tome će možda nešto reći kolegica). Dobra scenska energija, uz ponešto
previše povika, juškanja i zviždanja, te scenskog „šeretluka“ muškog dijela što je čini mi se
konstanta ovog ansambla.
mr. sc. Bojan Pogrmilović
Josip Forjan, prof. - NIJE DOSTAVIO OSVRT
15
GODIŠNJI KONCERT KULTURNO-UMJETNIČKOG DRUŠTVA SESVETSKA SELA
subota, 12. veljače 2011., NS Sesvete, 18.00 sati
KUD Sesvetska Sela i ovoga je Valentinova počastio svoju vjernu publiku svečanim
cjelovečernjim koncertom. Koncert je održan u Sesvetama u obnovljenoj dvorani koja se pokazala
kao još jedna dobra folkloraška pozornica.
Cjelovečernji program sastojao se ove godine od 14 točaka, odnosno tri glazbena
intermezza, jedne vokalne izvedbe i deset koreografija. Iako je i ovim koncertom ansambl potvrdio
da pripada samom vrhu folklornog amaterizma grada Zagreba, koncert je bio barem za jedno koplje
lošiji od prošlogodišnjeg. Program je bio gotovo identično koncipiran kao i prošlogodišnji, čak je
istim točkama počeo i završio prvi dio i na kraju završio cijeli koncert. Uz navedene tri koreografije
(plesovi i pjesme Bizovca, Meñimurja i Podravine) još su se četiri koreografije iz repertoara
ansambla ponovile (pjesme i plesovi Posavine, sesvetskog prigorja, zapadne Hercegovine i linño), a
imali smo priliku vidjeti i dvije premijerne izvedbe vrličkog kola te pjesama i plesova Hrvata
Šokaca iz Bačke.
Ansambl je brojan, dobro uvježban s razvijenim osjećajem za scenu i scensko držanje, dosta
uredan i precizan u izvedbi, ali na ovogodišnjem koncertu mi nedostaje prošlogodišnja rasplesanost
naročito muških plesača i taj neopisivi folkloraški zanos na pozornici. Kao da je riječ o novim,
nedovoljno iskusnim iako dobro uvježbanim plesačima. Prva premijerna točka bila je koreografija
Branka Šegovića koje je nesumnjivo inspirirana dobro znanom Ljevakovićevom Vrlikom. Čestitam
vam na sjajnoj izvedbi. Plesači i plesačice bili su vrlo sigurni i precizni u izvedbi plesnih koraka,
ujednačeni, dobrog tempa i finih ženskih skokova. Čestitam i mladom momku na prvom skoku!
Zvučna komponenta koreografije (udarci nogu) takoñer vrlo dobro dinamizirana. Druga premijerna
točka nije me toliko oduševila. Koreografije pjesama i plesova Hrvata Šokaca iz Bačke korektno je
izvedena, ali rekla bih da plesačima još nije do kraja "sjela". Bilo je sitnih grešaka, nesigurnosti kod
prijelaza glazbenih tema i plesnih koraka i nekako mi se ni plesači ni plesačice nisu doimale
uvjerljivima. Kao da ni sami nisu zadovoljni tom točkom, a samim time ne mogu niti poslati
drugačiju poruku publici. Moje velike zamjerke idu još samo na izvedbu koreografije plesova
starog Trogira. Iako se svima čini na prvi pogled da stari gradski plesovi Trogira ili Splita nisu
zahtjevni i da ih lako mogu uvrstiti u svoj programa kako bi se i ansambl na pozornici malo smirio i
odmorio, to je velika zabluda. Nisam sigurna da li sam do sada vidjela i jedno amatersko društvo
koje je dobro izvelo navedene plesove, a mnogi imaju upravo te koreografije na svom repertoaru.
Za plesove starog Trogira treba biti vrlo vješt plesač s bogatim plesnim iskustvom i sa razvijenim
osjećajem za lijepo, uspravno i gracilno držanje i umijećem lakoće plesanja. Plesači i plesačice su
tehnički uvježbali plesne korake, ali su naročito muški plesači bili prilično neuvjerljivi u svom
nastupu.
Izvedba kojom ste me potpuno osvojili, kao i cijelu publiku bila je koreografija pjesama i
plesova zapadne Hercegovine. Sve pohvale svim izvoñačima na sceni, koreografu i glazbenim
obrañivačima. Plesači su uvježbani, sigurni, vrlo precizni i uredni, tempo je dobar, a kolovoña
odlučan i siguran. Zvonki zveket nakita sjajno je upotpunio šturu zvučnu dimenziju koreografije.
Koreografija je dinamična, zanimljiva i sjajno izvedena! I za kraj ste i ove godine ostavili staru i
provjerenu koreografiju Molvarski svati. Ono sve što sam prošle godine napisala za ovu točku za
ovogodišnju izvedbu naprosto ne stoji. Sada imam samo pohvale za sve izvoñače koji su vrlo
sigurno, rasplesano i moćno, a ujedno opušteno izveli Ivančanovu koreografiju nošeni pravim
folkloraškim zanosom!
Još jednom svim članovima i članicama KUDa Sesvetska Sela kao i svim voditeljima
čestitam na još jednoj uspješnoj godini, na još jednom jako dobrom koncertu kojim su potvrdili svoj
status na amaterskoj folklornoj sceni grada Zagreba.
dr. sc. Iva Niemčić
16
Po prvi puta sam u svojoj dugogodišnjoj ocjenjivačkoj praksi u bilježnicu napisao samo ...
...9 tamburaša + violina ( a gdje je čelo?).
To je bio ujedno i prvi koncert koji sam gledao i slušao u miru ( i u domačoj atmosferi).
Da ne duljim; pjevanje uvježbano gotovo do savršenstva (sjajno Vrličko kolo!!!). Pišući ovo
izvješće preslušavam snimku koncerta i ponovo uživam u pjesmi Da bi imel perje. Iskrene čestitke
Tomislavu Habulinu i zato što se trudi uvježbati pjevače poštujući sve karakteristike podneblja
kojem koreografija pripada. !
Tamburaši sjajni. Iako se vidi ( i čuje!) da pripadaju različitim školama (neujednačena tehnika
izoñenja npr. osminki!!!) Mario Pleše ih je povezao zanimljivim gl. obradama. Možda nedostaje
čelo i možda premalo komuniciraju meñusobno. Možda?! Violinist dobar, ali neka „oteža“ gudalo i
„nek igra kak je dreve (gudalo) duge!“. Uostalom, u Molvarskim svatima je svirao onako kako
folklornu violinu i treba svirati. Tradicijskim glazbalima (samici, gajdama...) je mjesto i u
koreografiji, a ne samo u samostalnoj točki. Recimo samici u osmoj točki Pismo moja dozovi mi
diku. Da li su diple bile dobro ugoñene? Ili jedna od samica u desetoj točki? Ili se samo radi o
tehnici sviranja? Kad sam već počeo pitanjima, evo još jedno: Zar se kupnjom koreografije (npr.
Molvarski svati) ne kupuje i originalna gl. obrada? I na kraju upućujem posebnu pohvalu
umjetničkom voditelju Branimiru Milasu za sve viñeno, a naročito za Linño.
Dražen Varga, prof.
Kulturno-umjetničko društvo Sesvetska Sela predstavilo je svoj protekli rad cjelovečernjim
koncertom, organiziranim i ove godine povodom Valentinova. Djelomično pomlañeni ansambl (za
razliku od poznatih lica koje smo navikli gledati proteklih godina) izveo je bogat, raznovrstan i
dobro koncipiran program u kojem su uživali brojni posjetitelji u punoj dvorani Narodnog
sveučilišta Sesvete. Razlog blagom i doista nepotrebnom nedostatku samopouzdanja i energičnosti
kod mladih izvoñača u prvom dijelu koncerta vjerojatno treba tražiti upravo u mladosti i
možebitnom prvom cjelovečernjem nastupu pojedinih izvoñača/ica, no uz zasluženu svesrdnu
podršku publike, sve je uspješno „nadoknañeno“ u nastavku koncerta – na obostrano zadovoljstvo.
Stručni voditelji Društva dobro poznaju strukturu i izvedbene mogućnosti članova ansambla
pa vješto odabiru i koncipiraju koreografije. Sve, dakako, „prati“ i pravilan odabir nošnji. Društvo
je na zagrebačkoj amaterskoj folklornoj sceni već poznato po uloženome trudu i pažnji koja se
posvećuje pravilnoj primjeni narodnih nošnji na sceni – što se potvrdilo i na ovome koncertu.
Općenito, upućujem pohvalu za odabir pokazanoga tradicijskoga ruha: za raznovrsnost, za pravilno
stilsko i tipološko kompletiranje, ukazivanje na dobne i društvene/socijalne razlike nositelja, te za
poštivanje tradicijskih obrazaca kićenja, oblikovanja djevojačkih frizura i oglavlja udatih žena! Isto
tako općenite „kritike“ odnose se samo na djelomičnu neurednost i nedostatnu širinu donjih dijelova
ruha u pojedinim točkama (Bizovac, Bačka), što ne treba shvatiti kao pokudu, nego kao poticaj
maksimalnom dotjerivanju ruha, a onda i cjelovite scenske slike – za buduće nastupe.
Grlo moje vilovito zvono - Pjesme i plesovi četiri sela bizovačkog kraja izvedeni su u
tipičnim svečanim, pravilno kompletiranim, no, nažalost, ne i dostatno širokim nošnjama (naravno,
riječ je o donjim dijelovima ruha, tj. nedostatnom broju podsuknji). Osobitosti tradicijskog ruha,
oglavlja i obuće, posebno kad su dobne i društvene odrednice njihovih nositeljica u pitanju, vješto
su uklopljene u koreografiju (npr. djevojke u kolu, udate žene oko kola). Nepostojanje pravilno
počešljanih šiški kod djevojaka opravdavaju suvremene frizure i nedostatak vremena za
preoblikovanje oglavlja u skladu s programskim potrebama. Uz dukate/krunaše, preporučljivo je
nositi i ogrlice od puhanog staklenog zrnja (ili zamjenske plastične).
Vrličko kolo izvedeno je u scenski odgovarajuće ujednačenoj i uredno odjevenoj narodnoj
nošnji tematiziranog područja – i kod ženskih i kod muških članova ansambla. Poželjna je veća
količina ženskog „teškog dinarskog“ nakita, tipičnog za Vrliku.
17
Drumarac i bećarsko kolo – glazbeni intermezzo – izveli su mladi svirači u urednom,
ujednačenom ruhu „novije mode“, karakterističnom za središnje krajeve Hrvatske.
Sad idemo dole v Posavinu - Izuzetno lijepa, slikovita, pravilno kompletirana, uredno
odjevena nošnja kao da je doprinijela poletnosti i razigranosti same koreografije. Kod ženskog
dijela ansambla prezentirane su gotovo sve varijante temeljnog (a sve „u par“ – kako i treba biti) i
gornjih slojeva ruha; zatim različiti oblici obuće (opanci kajišari, visoke cipele) te djevojačkog
češljanja (pletenice + parte) i ženskih oglavlja (poculice). Muški dio ansambla takoñer
odgovarajuće odjeven i uredan.
Plesovi starog Trogira - izvedeni su takoñer u dobro prilagoñenim nošnjama /
rekonstrukcijama. Dopadljivu scensku sliku remetile su neujednačene dužine suknji i pregača te
nedostatak ukrasnog plastrona kod jedne plesačice.
Da bi imel perje / Meñimurje slavno, kak si lepo ravno - Kombinacija uvodnog vokalnoinstrumentalnog dijela točke s dominantnim preostalim plesnim otvorila je mogućnost prikazivanja
različitog ruha – što je u ovom slučaju bilo dobro iskorišteno: „pjevačica“ u zadnjoj fazi narodnog
odijevanja, sa svilenom suknjom i bluzom grañanskog kroja, a „plesačice“ u tipičnom
meñimurskom svečanom ruhu (plečeki, kiklje, tj. robače, fertufi i tzv. tibetne marame). U
nedostatku velikih originalnih tibeta, scenski su sasvim prihvatljivi i rupci manjih dimenzija, ali
odgovarajućeg uzorka. Muški dio ansambla – takoñer uredan.
Pismo moja dozovi mi diku - Pjesme i plesovi Hrvata Šokaca iz Bačke premijerno su
izvedeni u, nažalost, ne potpuno pravilno odjevenom i kompletiranom tradicijskom ruhu; to se prije
svega odnosi na cjeline: suknja + bluza (šlurika, vezitl) + pregača + rubac za glavu. Naime, osim
nedostatnog broja podsuknji, prigovor se u najvećoj mjeri tiče odijevanja starinskih vunenih
klječanih pregača uz svečanije suknje i bluze šivane od finijih kupovnih tkanina – tim više što su
sve članice ansambla mlañe dobi. Posebno se, kao odjevni element mlañe udate žene, ističe crvena
štofana suknja – uz koju se nose „bolje“ pregače (npr. svilene pregače i pregači, platneni uski ili
široki pregači i sl.). Preostali ženski dio ansambla (djevojke u svečanim šljokanim i vezenim
košuljama, „žene“ u starinskim ponediljnjačama) bio je nešto pravilnije odjeven, podjednako
obzirom na cjelovitost, tj. kompletnost ruha i širinu njegovih donjih dijelova. Pohvala za
„pokazivanje“ zanimljivog načina kićenja djevojačkih frizura klasovima i raznoliku obuću. Muški
dio ansambla uredan i korektno odjeven. Dakle, vrlo dopadljiva točka, uz pravilno odjevene
šarolike i raznorodne odjevne elemente šokačkog stanovništva u Bačkoj, dobila bi puno više na
scenskom „izričaju“, tj. atraktivnosti.
Linño - još jedna od scenski sasvim odgovarajućih varijanti ruha, kakve smo navikli gledati
na Smotri. Svi izvoñači vrlo uredno odjeveni.
Svirka na tradicijskim instrumentima – odsvirali su dečki odjeveni jednako kao i u
prvom dijelu koncerta, a pridružila su im se dva izvoñača u tradicijskom ruhu prethodne i slijedeće
točke (= „ južno dinarsko područje“).
Kreni kolo, kreni bolje - osobno mi jedna od dražih i rado gledanih koreografija – izvedena
u pravilno kompletiranom tradicijskom ruhu, čija je ljepota i posebnost u jednostavnosti i
svojevrsnoj „vertikali“ odijevanja. Ženski nakit i pokoja torba prtilica doprinijeli su ukupnom
dojmu.
Pjesme i plesovi Sesvetskog prigorja – potvrdili su staro dobro pravilo da izvoñačima
najbolje „leži“, a onda se i najbolje prezentira, folklorni izričaj i ruho svojega/domaćega kraja.
Uredno odjeveni, pravilno kompletirani, raznoliki odjevni elementi, tako slični, a opet tako različiti
- lijepa scenska slika!
Molvarski svati - Poznata koreografija dr. Ivana Ivančana izvedena u, za nju
karakterističnom, podravskom ruhu. Korektno i uredno!
Kao što je uvodno napisano, dobro zamišljen i realiziran koncert u kojemu su, u konačnici,
podjednako uživali i mladi izvoñači i publika u dvorani!
18
Vjerujem (i znam!) da će daljnji zajednički rad i druženje, uz stručno vodstvo i potporu
odraslih članova Društva, kakva je ondje dugogodišnja „praksa“, rezultirati jednako dobrim i još
boljim nastupima i sve većom „suverenošću“ mladih izvoñača na sceni! Čestitam!
Katarina Bušić, prof.
19
I. koncert pjevačkih i sviračkih skupina
subota, 12. veljače 2011., NS Dubrava, Cerska 1, 19.00 sati
Šaroliko se društvo okupilo na prvom koncertu 34. smotre folklornih amatera grada Zagreba
čime je još jednom dokazana brojnost ljudi koji vole svoje slobodno vrijeme potrošiti na okupljanje
i zajedničko muziciranje i to poglavito tradicijskih glazbenih tema.
Izvorna skupina KUD-a Orač iz Demerja, predvoñena voditeljem uz glazbeni sastav vrlo se živo,
vedro, slikovito i zanimljivo predstavila programom Idu žene z kirolesom. Takvi nastupi uvijek
oduševe publiku i samo mogu na kraju dodati da je šteta što u izvornim skupinama društava nema
više mladih. S druge strane gledano, možda pojedinci trebaju navršiti odreñeni broj godina da bi
više cjenili jednostavnost izvornog od složenosti koreografija i da uživaju u tome.
Hrvatske gajdaški orkestar se još jednom pokazao u punom sjaju, kojeg je teško nadmašiti.
Svirački, vokalno, scenski – svi su aduti u njihovim rukama i zaista tradiciju pokazuju kroz više
slojeva: onaj stariji u solističkoj svirki pojedinog glazbala, sve do novijih tendencija kombiniranja
više različitih glazbala. Koji god put odabrali, izvedba je vrhunska!
Ženska vokalna skupina Koralde korektno je izvela odabrane pjesme. Čini se da se žene previše
trude imitirati neke druge pjevačke skupine i premalo koriste svoje prirodne glasove. Možda bi se
moglo krenuti u tom smjeru, ali svakako treba obratiti pažnju na odabir materijala koji odgovara
ovoj skupini i po glazbenim karakteristikama, ali i po karakteru samih pjesama.
Izvoñaći KUD-a Stenjevec odlučili su pokazati dio svoje lokalne tradicije. Vrlo su dobro uvježbani,
lijepo zvuče i tekst se razumije. Malo više hrabrosti počimalje, dodatno bi potaklo vedrinu i
angažman ostalih!
Vrlo je lijepo bilo slušati i izvoñače KUD-a Dubrava koje dokazuju da godine nisu važne te da se
neovisno o tome može lijepo zabavljati i pjevati uz dobro uvježbane svirače. Voditelji bi trebali
samo pripaziti pri odabiru tonaliteta, kako bi olakšali izvedbu pjevačima. (Pomalo je zagonetno
zašto je gospoña meñu sviračima udjevena u mušku nošnju?)
Izvoñači KUD-a Ruža Prigorja su takoñer korektno izveli u programu navedene pjesme, ali bi
možda ipak mogli biti dijelom „rekreativnih skupina“? Bolji odabir tonaliteta, više proba (posebno s
muškima) i malo više živosti bili bi svakako puno bolji za scenske izvedbe.
Odabir programa je za članice KUU Staro Brestje bio preveliki zalogaj, barem u ovom
trenutku. Postava s notama i dirigenticom bi više odgovarala za natjecanje zborova nego za
njegovanje folklora, ali za to bi trebali biti puno bolje uvježbani. Mišljenja sam da bi voditelji
trebali moći bolje procjeniti mogućnosti ljudi s kojima rade i odabrati pjesme koje bi pjevači mogi
izvesti, ne se sramiti jednoglasja, dvoglasja, jednostavnijih pjesama!
Pjevači KUD-a Oporovec su uz vrlo originalan glazbeni sastav zgodno izveli pjesme, ali bi dojam
bio puno bolji da su bili veseliji, opušteniji, prirodniji. Možda bi pomoglo više nastupa, više
pjevanja? Vjerujem da su u neformalnim druženjima puno opušteniji, ali ih za scenu i nastup ipak
treba bolje pripremiti u skladu s programom kojeg izvode.
Svirači KUDa Zora iz Adamovca potvrñuju da tradicija ne nestaje, već se mijenja i prilagoñava
dobu. Vrlo originalan scenski izgled svirača na farkašicama, zvuk koji podsjeća na neka stara
vremena, odabir pjesama – sve bi to bilo još puno intenzivnije da je i pjevanje bilo uvjerljivo kao i
svirka. Ipak, pohvale izvoñačima!
Pjevačice KUDa Sv. Ana iz Odranskog Obreža oduševile su prisutne svojim pojavama u stiliziranim
nošnjama i stavom na sceni! Fini glasovi lijepih djevojaka podlegli su na trenutak tremi, ali
vjerujem da će ustrajnim radom i nastupima pobjediti tu tremu i dodati u pjevanje radost,
opuštenosi i neposrednost koja je potrebna kako bi dojam bio potpun!
FA Vrapčanci odlučili su se predstaviti pjesmama svog lokaliteta koje su izveli skladno i fino.
Programi zavičajne tradicije neobično su važni i lijepo je čuti da ih se i dalje njeguje!
Fini momci muške vokalne skupine Šokadije iz Zagreba pokazali su i dokazali da i mladi dečki
znaju pjevati, a odabirom repertoara voditelj je dokazao da poznaje što publika voli!
20
Lijepim glasovima i dobroj uvježbanosti nedostaje još samo opuštenosti, neposrednosti na
sceni koja se stjeće iskustvom!
I za kraj koncerta oduševljavaju i pjevačice Šokadije iz Zagreba, ženska vokalna skupina Zwizde
punim zvukom, radosnom pjesmom uz zvonku počimalju. Tu se dalje nema puno za reći osim:
bravo!
dr. sc. Irena Miholić
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Idu žene s kirolesom (izvorna skupina KUD-a)
Čestitam svima – voditelju, orkestru i pjevačima/plesačima na vrsnom i odlično
promišljenom predstavljanu tipoloških inačica cjeline tradicijskog odijevanja uz istodobni prikaz
različitih vrsta muških i ženskih gornjih haljetaka (od suknenih muških kepenjka, različitih ženskih
i muških kožnato/krznenih prsluka do ženskih kratkih kaputića/bluza od samta i svile. Tom slogu
pripada oglavlje/frizura, nakit i obuća. Osobito me se dojmilo magijsko prenošenje životne snage
zelenila (grančice „bušpana“) koje su izvoñači podijelili s publikom u dvorani jer su time na vrlo
lijep način naznačili vitalnost tradicijskog svjetonazora, odnosno vjerovanja i obrednih običaja.
Bravo!
HRVATSKI GAJDAŠKI ORKESTAR
Drumarac iz Antina, Volim gajde
Hvala na sjajnoj izvedbi, zanosnom temperamentu i otvorenoj svestranoj komunikaciji!
Suvremeni sadržaj pjesme se potpuno „prirodno“ uklopio u tradicijski tekstualni smisao. Odjećom
je vrlo jasno predstavljena folklorna baština Slavonije i jednog dijela središnje Hrvatske. Valjalo bi
pripaziti na duljinu nogavica platnenih širokih gaća (treba ih podići u visini pojasa) i obuće
(neprikladna zamjena opanaka sa suvremenim cipelama gumenog potplata). Svaku pohvalu
zavrijeñuju klasovi žita zadjenuti za šešir.
ŽENSKA VOKALNA SKUPINA KORALDE
Večer sam si štela leći, Preko Drave grmljavica, Beljevina
Lijepo, uredno i nadasve individualno pokazan scenski kostim sukladan tradicijskom
standardu/obrascu ženskog odijevanja u Podravini, kako se to očituje u koloritu podravske nošnje,
poculicama, obući i nakitu. Moguća uniformnost kostima vješto je izbjegnuta različitim
pojedinačnim dijelovima: tibet-rupci preko ramena, bluze, struke oko vrata.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠVO STENJEVEC
Stoj nam polje, Li’epa naša stara lipa, Bi´ele fiolice (pjesme stenjevečkog kraja)
Čestitam na doličnom i urednom predstavljanju stenjevečke inačice tradicijske nošnje
zagrebačkog Prigorja koje se nosila tijekom prve polovice 20 stoljeća i kojom je obuhvaćeno
oglavlje, ruho, nakit i obuća. Vrlo dobro su bile kombinacije domaćih starih s novo izrañenim
dijelovima ruha i obuće. Nadam se da će se vremenom i sadašnja muška obuća (suvremene cipele
industrijske proizvodnje) moći zamijeniti za prikladniju folklornu baštinu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DUBRAVA
Sejala sam lenek, Oj, ti bela zora, Kumek s kleti baril nosi (pjesme iz Samobora)
Žao mi je što Društvo nije na vrijeme moglo osigurati posudbu valjanih nošnji samoborskog
kraja pa je bilo prisiljeno tradicijskom lokalnom obrascu pridružiti i nekoliko primjera posavskih
ženskih nošnji. Nošnja je istinski znak i dio sadržaja lokalno-zavičajne folklorne baštine koja i na
sceni mora biti valjano prezentirana. Zbog nemogućnosti
posudbe nošnji lokalnog, zavičajnog
karaktera i/ili miješanja nošnji iz drugih područja nedopustivo je velika šteta odašiljati krive poruke
i predstave o vlastitim kulturnim znakovitostima.
21
U takvim situacijama smatram primjerenijim odjenuti „suvremenu“ odjeću (samo onima za
koje nije osigurana dobra zavičajna nošnja) ili pravi scenski kostim. Time bi se jasno pokazala
sudbina folklorne baštine: napuštanje nošnje, odnos prema novo šivanim „replikama“ ali i
čuvanje/prenošenje znanja o plesu i pjevanju, a svi bi izvoñači u tomu imali istu priliku za scenski
nastup. U svemu ostalom, scenski prikaz nošnje bio je uredan i dobro nošen. Obuća i nakit su lijepo
pristajali uz odjevno ruho. Vrlo dobra individualna značajka tradicijskog pučkog odijevanja
postignuta je izvrsnim odabirom rubaca za glavu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO RUŽA PRIGORJA
Škrinjica, Jabuka se začrleni, Sadila sem rogozek
Pjevači su odjenuli standardizirani obrazac prigodno unajmljene muške i ženske folklorne
nošnje šireg zavičajnog područja (Posudionica i radionica narodnih nošnji, Zagreb); nošnja je bila
čista i uredno nošena, a skladno je popraćena ženskom obućom i jednoobraznim crvenim
„koraljnim“ogrlicama. Posebno dobro je bila pokazana individualnost u segmentu oglavlja
(ornamentalno i u koloritnom tonalitetu različiti rupci za žensku glavu, muški šeširi).Scensko
preodijevanje žena u mušku nošnju zbog programa nastupa (orkestar) ne čini mi se opravdanim. Da
Društvo ima potencijala i puno dobre volje pokazalo je i držanje i vedra lica izvoñača.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Tri jetrve žito žele, Oj, jablane, Zdravi bili ded i baka
Posuñene nošnje bile su uredno odjevene i nošene i zajedno s oglavljem i obućom sukladne
zavičajnoj varijanti. Dobar je bio i prikaz nošnje u varijanti „svile“ (2 ženska kompleta ruha i
oglavlja); kontinuitet tradicije bio je prikazan i u odijevanju i obuvanju muškaraca (oblačenje
klasičnih „gradskih“ crnih hlača i suvremenih cipela umjesto platnenih bijelih gaća i visokih crnih
čizama). Scenski nastup pod vodstvom dirigentice svakako je umanjio konačni dojam - uloga i
funkcija dirigenta je sasvim neprimjerena sadržaju pučke folklorne baštine, a posebno u slučaju
kada se ona prezentira tradicijskim odijevanjem. Bilo bi daleko umjesnije da pjevači izvode svoj
program „iz duše“ i bez pomoći/čitanja notnog i tekstualnog zapisa.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO OPOROVEC
Kriči, kriči tiček, Sukačica
Vrlo lijepo odjevno rješenje za scensku izvedbu programskih točaka poniklim u krilu
folklornog stvaralaštva. Idejna koncepcija scenskog kostima (crna suknja, crvena svilena bluza,
bijele perle, suvremene frizure i crne cipele) je u duhu odjevnog sloga gradskog tipa i posvema je
valjani pokazatelj kako se dio folklorne baštine može dobro prezentirati i bez tipične pučke nošnje
koja se na terenu posvema napustila i kada lokalna zajednica ne pribjegava posuñivanju novo
šivanih „replika“ zavičajne nošnje. U tom smislu i nastup s dirigenticom nije bio neumjesan.
Čestitam!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ZORA, ADAMOVEC
Stiže pramaljeće, Oj Banovci, Golubica bijela, Sejnkovska polka
Srdačno vam čestitam! Lijep nastup muških izvoñača odjevenih u sjajno osmišljen scenski
kostim koji je uključivao folklorne elemente tradicijskih nošnji nizinske Hrvatske: crne visoke
čizme, hlače tipa „rajthoza“, prsluk s dvorednim kopčanjem, bijela platnena košulja gradskog kroja
i crni šešir odličnog oblika (mali uzdignuti obod). Iako koncentriran na svoj instrument, svaki svirač
je odlično komunicirao i s ostalim sviračima i s publikom u dvorani. Bravo!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA, ODRANSKI OBREŽ
Ženska vokalna skupina Ane
Da mi je znati (Blato, Korčula), Ćuk sedi (Đurñevec), U našem selu (babina greda, Slavonija)
Sjajno! Bravo za izuzetnu uspjeli scenski kostim! Čestitan na izvanredno osmišljenoj i
22
realiziranoj ideji scenske odjeće koja tako briljantno nastavlja suživot tradicijskog stila u novom
vremenu i duhu: crne duge svečane suknje, bijele bluze što neodoljivo prizivlju sjećanja na
opleće„švabicu“, jedinstveno personalizirani pojasevi vezeni zlatnim koncem, vunene
šticle/narukvice i samt-ogrlice s privjeskom/dukatom!
I same pjevačice su s posebnim veseljem nosile i pokazale svoju odjeću. Dakako, i obuća i frizure
skladno su pristajale k svemu tomu. S posebnom osobnom zahvalnošću još jednom toplo i veselo
čestitam autoru kostima i članicama Društva!
FOLKLORNI ANSAMBL VRAPČANCI
Ladna vodica, Okopal Jezuš vinograd
I ovaj programski nastup Društva je bio, već po dobro ustaljenoj praksi, korektno i pažljivo
odjeven u lokalnu nošnju (sastavljenu od originalnih i/ili novo šivanih „replika“ muških i ženskih
primjeraka). Nošnje su se meñusobno odlikovale individualnim likovnim izrazom i vremenskim
odreñenjem (fazom, mijenama) nošenja u folklornom nasljeñu. Odlično je s nošnjom bilo usklañeno
žensko oglavlje (peča, rubac) i obuća. Svi izvoñači su bili urednog izgleda i ponositog držanja.
Valjalo bi samo razmisliti i o izgledu ženskog pojasa (umjesto jednoobrazne trobojnice bilo bi bolje
promisliti o tkanici i/ili suknenom pasu). Muška nošnja je bila solidna pratnja ženskoj; valjalo bi
samo pripaziti na duljinu nogavica gaća da ne bi bile predugačke.
ŠOKADIJA – ZAGREB, MUŠKI VOKALNI ANSAMBL
Sitan kamen do kamena (Bogdanovci), Splet šokačkih pjesama
Bravo, bravo, bravo! Kakva predstava i kakva dika muške tradicijske nošnje!
Impresionirana sam uznositim držanjem pjevača/svirača čija je obuća i ruho promovirala visoku
personalizaciju kompleta/pojedinih dijelova nošnje,a koja je uglavnom pokazano u originalnim
primjercima. Osobito je bilo lijepo vidjeti šešire ukrašene s po tri klasa žita. Čestitam!
ŠOKADIJA – ZAGREB, ŽENSKA VOKALNA SKUPINA ZWIZDE
Svatovac (Bošnjaci), Sinoć meni moja dika veli, Oj, curice mila moja (Baranja)
Svaka časti i poštovanje! Po cjelokupnom programu, a osobito u segmentu obuće, oglavlja,
nakita i same nošnje, jasno se očituje visoka stručna utemeljenost rada, djelovanja i promišljanja
prvenstveno voditelja i cijelog (muškog i ženskog) ansambla. Svaka pjevačica je bila istodobno (u
vizualnoj koncepciji folklornih dobara) i posebna samosvojna solistica i samozatajna članica
zajedničkog društva.
I muška i ženska vokalna skupina „Šokadije – Zagreb“ je odlično iznijela svoj večernji
program, nošena duhom folklornog tradicijskog stvaralaštva i znanjem svojeg vrsnog i zaslužnog
voditelja. Svima upućujem srdačne čestitke!
Ivanka Ivkanec, prof.
23
II. koncert rekreativnih folklornih skupina i folklornih skupina nacionalnih manjina grada
Zagreba
subota, 19. veljače 2011., NS Dubrava, cerska 1, 19.00 sati
GRUPA ZA MEĐUNARODNI FOLKLOR SKUD-A I. G. KOVAČIĆ
Tko pleše misli dobro
Rekreativna folklorna skupina za meñunarodni folklor predstavila nam se spletom europskih
i jednim američkim plesom. Deset žena i dva muškarca različitih dobi, uredno odjevenih u
univerzalne kostime bili su dobro pripremljeni za nastup, uvježbani i sigurni na sceni. Iako koncept
rekreativnih grupa kod nas baš i nije popularan, vi vješto odolijevate i marljivo radite već
godinama. Moja jedina zamjerka ide nedostatku orkestra koji bi pratio vaš nastup čime bi opći
dojam bio neusporedivo potpuniji. Čestitam na vrlo dobrom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VEDAR OSMIJEH
Katarinsko kolo (starogradski ples na osnovi slavonskog kola)
Takoñer rekreativna folklorna skupina starije životne dobi u sastavu od 4 muškarca i 12 žena
predstavila nam se koreografijom Katarinsko kolo. Vidi se da je uloženo puno rada i truda, plesači
su sve plesne slike i korake korektno izveli (kolo, kvadrilje, parovne plesove), ali su svi bili pomalo
ukočeni. Nedostajalo je sigurnosti i opuštenosti u nastupu. Malo su me zasmetale pojedine boje
haljina kao i ženski šeširi s trakama, pa mi je u vizualnom dojmu nedostajalo estetike. Znatno ljepša
oglavlja su bila u gospoña samo sa cvijećem u kosi. Čestitam na korektnom nastupu!
PLESNA SKUPINA OR HAŠEMEŠ ŽIDOVSKE OPĆINE ZAGREB
Izbor plesova iz Biblije
Plesna skupina okupljena oko židovske općine predstavila nam se stiliziranom koreografijom
nadahnutom biblijskim pričama. Plesači i plesačice su vrlo dobro uvježbani, rasplesani i sigurni u
svom nastupu. Koreografija je vrlo dinamična puna zahtjevnih plesnih dionica (skokova, okreta) i
za dobru izvedbu nužni su vješti plesači koji vladaju i plešu cijelim svojim tijelom (kod naših
tradicijskih plesova naglasak je više na rad nogu). Iako koreografija predstavlja odmak od
dosadašnjeg folklornog koncepta (čini mi se bliža točkama suvremenog plesa), izvedba je bila na
vrlo visokom nivou zahvaljujući prije svega dobrim plesačima! Čestitam!
PLESNA SKUPINA DIVERTIMENTO STUDIO POVIJESNOG PLESA
Cotillio Waltz, The Chambridge Waltz, Gallopade contredance
Šest djevojaka s krinkama na licima prikazale su nam tri društvena dvoranska plesa. Plesačice su
dobro uvježbane, finog scenskog držanja s osmijehom na licu, ali im (naročito u prva dva valcera)
nedostaje plesne gracilnosti i lakoće. To je posebno došlo do izražaja u čestim sitnim poskocima
koji su se doimali teškim. Zadnji ples, kontradanca, puno finije teče, plesačice su razigranije i
nježnije u izvedbi. Čestitam vam na vrlo dobrom nastupu!
FOLKLORNA SKUPINA JETELIČEK ČEŠKE BESEDE ZAGREB
Pekar
Folklorna skupina Jeteliček predstavila nam se stiliziranom koreografskom pričom o pekaru.
Posebno pohvaljujem pekara koji je izvrstan na sceni, i glumom i gestama, mimikom i pokretom.
Plesači i plesačice su odlično uvježbani, koreografija je zanimljiva iako je riječ o drugačijem
pristupu folkloru na sceni od onoga na što smo navikli kod domaćih amaterskih folklornih skupina.
Čestitam na odličnom nastupu!
24
FOLKLORNA SKUPINA ZAHREBSKE SLUNIČKO
ČEŠKE BESEDE ZAGREB
Marjanko, Marjanko, Fidlovačka, Veselka
Druga folklorna skupina okupljena oko Češke besede Zagreb predstavila nam se sa tri češka plesa.
Riječ je ponovno o vrlo stiliziranom pristupu s puno glume u plesu na sceni. Iako su plesači dosta
rasplesani, manjkalo je finoće i preciznosti u izvedbi pojedinih plesnih koraka. Naime, parovi, ali i
pojedini plesači nisu sinhronizirani odnosno ujednačeni pa je dojam neuredne izvedbe. Takoñer bih
predložila djevojkama da šiške pričvrste jer im ovako lete dok temperamentno plešu i ponovno
ostavljaju neuredan dojam. Čestitam na nastupu!
FOLKLORNA SKUPINA BOSANA, BOŠNJAČKE NACIONALNE
ZAJEDNICE ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Akšam doñe jacija se sprema (pjesme i plesovi Sarajeva i okolice)
Folklorna skupina Bosana, iako je bila sedma po redu, prva nastupila uz orkestar, što je za svaku
pohvalu. Već samim aktivnim doprinosom orkestra, izvedba je bila u znatnoj prednosti nad ostalim
skupinama koje je pratio tehnički ton. Sjajan ambijent je postignut već u prvoj koreografskoj slici
kada solist sa šargijom vlada pozornicom, a žene i djeca dočaravaju nam izvorni kontekst. Svi
izvoñači su dobro pripremljeni i uvježbani, ali mi se čini da im nedostaje sigurnosti u nastupu.
Naime, uglavnom je puna pozornica pjevača, a pjesma je bila vrlo tiha. Što se plesa tiče, takoñer je
prisutna doza nesigurnosti i stilske neujednačenosti. No, u cjelini je to bio vrlo dobar nastup sa
izvrsno prenesenom atmosferom na pozornicu. Čestitam!
SRPSKO KULTURNO DRUŠTVO PROSVJETA, PODODBOR ZAGREB
Trno mome – Šopsko oro
Srpsko društvo Prosvjeta i ove nam se godine predstavilo svojom (jedinom?) koreografijom Trno
mome – Šopsko oro. Plesači i plesačice su dobro uvježbani, rasplesani i dosta precizni u izvedbi, ali
je izostao pravi dojam jer su plesali na tehnički ton. Čak je i glas kolovoñe bio snimljen! Izvedba u
cjelini bila bi znatno bolja i potpunija da vas je pratio pravi orkestar, jer naročito kod ovakvih brzih
i temperamentnih plesnih koraka neophodna je suradnja plesača i orkestra koji ih prati. Plesači su se
doista trudili pratiti snimku što im je u većini i uspijevalo, ali nije baš bilo uvjerljivo. Sigurna sam
da se za ovaj nastup na Smotri, naročito stoga je svake godina nastupate s istom točkom, možete
barem toliko potrudit da nas iznenadite s orkestrom! Čestitam plesačima na vrlo dobroj izvedbi!
MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO OHRIDSKI BISER,
SKUPINA SONCE
Ovčarski igri
Skupina Sonce predstavila nam se koreografijom Ovčarski igri. I vas, prije svega pohvaljujem jer
imate orkestar koji je već samim svojim sudjelovanjem na pozornici znatno pridonio kvaliteti cijele
izvedbe. Iako je dosta neuobičajeno vidjeti violinisticu u štiklama na sceni! Plesači i znatno brojnije
plesačice su dobro uvježbani, finog scenskog držanja, nasmijani, dosta uredni i precizni u izvedbi
plesnih koraka. Jedino što me zasmetalo jest dominantan istočni pristup primijeni folklora na sceni
sa puno stilizacije. Čestitam na vrlo dobrom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ROMSKA DUŠA
Indijsko-romski čoček, Romsko-bosansko kolo, Grci, grci
Plesačice, na čelu s osebujnim plesačem iz Romske duše predstavile su nam se uz nezaobilazni
čoček, s još dva plesa. Čoček je kao i svaki puta do sada doista sjajno izveden, djevojke svaka na
svoj individualni način izvodi taj vrlo zahtjevan ples. Pohvale i najmanjoj plesačici koja vrlo vješto
parira svojim starijim kolegicama na sceni. Plesovi su se nizali bez koreografskih zahvata, uz kratku
stanku izmeñu.
25
Predlažem da ipak osmislite i prilagodite za pozornicu vaš nastup, jer ovako je izgledalo kao
npr. na nekoj zabavi, krenula je muzika, plesačice su se ustale i zaplesale. Čestitam na vrlo dobrom
nastupu!
dr. sc. Iva Niemčić
26
III. koncert folklora zavičajnih skupina grada Zagreba
subota, 26. veljače 2011., NS Dubrava, Cerska 1, 19.00 sati
ZAVIČAJNA UDRUGA KORDUNAŠA KORANA
Sitna kiša padala, Kunem ti se, Vrtikolo, Bećarac, Sremica
Kordunaši su nam se predstavili sa dvije pjesme i tri plesa (vrtikolo, bećarac i sremica).
Zbog nezainteresiranih lica izvoñača, ponekih pogleda u pod, sitnih grešaka i nepodudaranja u
plesnim koracima (naročito u bećarcu) ostavili ste dojam prilične nesigurnosti i neuvjerljivosti. A uz
samo malo truda vaš nastup može biti znatno bolji. Iako predstavljate izvorni, a ne koreografirani
folklor, već samo pojavom na pozornici obraćate se publici, stoga se očekuje i odreñena
komunikacija s publikom. U vašem primjeru barem pogled upućen publici, sretnija lica (i osmijeh
je dobrodošao iako nije nužan u svakom trenutku na sceni), preciznost i urednost same izvedbe.
Budući da su parovi ipak bili koreografski rasporeñeni na pozornici (pri tome mislim na odreñene
zadane pozicije), plesni korak je trebao biti uvježban. Stilske individualne plesne osobnosti su
naravno dobrodošle, ali ste barem svi trebali izvesti isti korak. I sami kraj točke treba bolje
prilagoditi sceni i cjelokupnoj dinamici izvedbe, jer je ovako ispalo da su se plesači otvorili na
polukrug i na mjestu cupkali čekajući kraj melodijske linije. Dajte si malo truda i poradite na
scenskom izgledu skupine i razultati će biti neusporedivo bolji.
UDRUGA BOSANSKIH POSAVLJAKA IZVORNI OBIČAJI
kola: Đačko, Bruña, Keler
Bosanski posavljaci izvrsno su nam se predstavili kratkom i uvjerljivom izvedbom svoja tri
kola. Već pri samom izlasku na pozornicu ostavili ste dojam sigurne, uredne skupine koja će nam s
veseljem i ponosom pokazati svoje plesačke i sviračke vještine. Tri najavljena plesa izmjenjivala su
se u kolu (koje je malo pobjeglo u lijevo) bez koreografskih zahvata. Imam samo riječi hvale za sve
plesače i plesačice na sjajne interpretacije plesnih koraka. Do izražaju su došle individualne
plesačke vještine, iskustvo i različite estetike. Izvoñači su bili uredni, sigurni u svom nastupu, finog
scenskog držanja s osmijehom na licima. Čestitam na sjajnoj izvedbi!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽEPČE
Ljušćidba
KUD Žepče predstavili su nam se zanimljivim uprizorenjem običaja ljuštenja kukuruza.
Iako točkom dominiraju sjajne vokalne izvedbe, mogli smo uživat i u kratko, ali dinamičnom kolu.
Svi izvoñači na pozornici dobro su pripremljeni za nastup, sigurni u svoju izvedbu, što se plesa tiče,
riječ je o vrlo vještim i talentirani plesačima svih dobnih skupina. Posebno pohvaljujem mlade
plesačice koje su pokazale svoj izniman plesani potencijal. Imam samo jednu sugestiju za boljim
rješenjem završetka točke. Budući da je kolo vrlo temperamentno i sjajno izvedeno te vašu izvedbu
po dinamici dovodi do vrhunca, predlažem da kolom i završite svoj nastup. Čestitam na izvrsnom
nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽUMBERČANI
Dozivanje kiše za vrijeme sušnih godina (narodni običaj Žumberka)
Žumberčani su nam se ove godine predstavili narodnim običajem dozivanja kiše. Uloženo je
puno rada i truda, pozornica je puna izvoñača koji su uvježbali svoje uloge, ali cijela zamisao jest
vrlo upitna. Glazbeno-scenski igrokaz s, nažalost, lošom glumom (i čitanim uvodnim tekstom!)
trebao je predstaviti mlade prepelice (djevojke) koje za sušnih razdoblja svojim ophodom i
pjesmom dozivaju kišu. Teško je bilo predočit si tu zamisao jer su članice KUDa Žumberčani starije
životne dobi pa je prilično čudno od njih zahtijevat da glume mlade djevojke. Ukratko, želim reći da
sve što pripremate za izvedbu na sceni, ono čime se želite predstaviti (u najboljem svijetlu) trebate
prije svega prilagoditi izvoñačima, njihovim sposobnostima, spolu (prije nekoliko godina je jedna
gospoña bila odjevena u muškarca) pa i godinama.
27
LIČKA IZVORNA SKUPINA PLJEŠEVICA
Kršna Liko i korijeni moji (pjesme i kola istočne Like)
Lička izvorna skupina Plješivica predstavila nam se sa četiri pjesme i dva kola iz svog
zavičaja. Plesači i plesačice su dobro pripremljeni za nastup, sigurni na sceni, finog scenskog
držanja. Naročito kolo sremica je plesno vrlo vješto izvedeno, uspješno ste atmosferu kola prenijeli
na scenu. Osobno bih radije slijed od četiri pjesme prekinula kolom izmeñu, za što nisu potrebni
koreografski zahvati već samo drugačiji redoslijed pazeći pritom na prijelaze muzičkih tema i
kretanja po pozornici. Čestitam na vrlo dobrom nastupu!
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC
Vriću žita i ujam, pa da idem na sajam
Zavičajno društvo Sinac, kao i svake godine dosad, uspjelo je iznenaditi publiku svojim
sjajnim nastupom. Prikazali su nam jedan sajmeni dan. Svi izvoñači na sceni su vrlo pripremljeni i
uredni, sigurni u nastupu, vrlo scenični i u gestama, i izrazom, kretanjima pa čak i glumom. Plesno
su takoñer vrlo vješti, precizni i uvjerljivi. No, idejno, u želji da svake godine predstavite neki novi
tradicijski fragment svoga zavičaja, mislim da je ova točka otišla korak predaleko za ovu Smotru.
Drugim riječima, odmakli ste se od uobičajenog predstavljanja na sceni tradicijske kulture. Vaše
glazbeno-scensko uprizorenje sajmenog dana i svih dogañanja koja ga prate je više nalikovalo na
isječak iz etno mjuzikla nego na folklornu izvedbu. Možda to i nije loše, možda će se naš folklorni
amaterizam razvijati i u tome smjeru, ali danas mi se čini malo pretjeranim, sa previše glume. No,
izvedba je bila, kako sam već rekla, doista na vrlo visokom nivou i čestitam svim članovima i
voditeljima društva.
dr. sc. Iva Niemčić
ZAVIČAJNA UDRUGA KORDUNAŠA KORANA
Sitna je kiša padala, Kunem ti se, Vrtikolo, Bećarac, Sremica
Mislim da je ovo treći put kako pratim ovu udrugu. Uz zahvalu da uopće postoje i
zadovoljstvo da ih možemo gledati moram reći i to, da su mi ovaj puta bili u nešto blijeñem izdanju.
Razlog tome je izostanak prave scenske energije i strasti na sceni. Iako to ne spada u moj djelokrug
rada (no teško se oteti ukupnom dojmu), tome je pridonijela i nešto slabija scenska priprema u
plesnom pogledu i oblačenju. Što se glazbenog dijela tiče, moje primjedbe nisu velike. Moram reći
da Ansambl uglavnom pjeva točno, te da je intonacija uglavnom uredna. Pored toga iako pjevaju
napjeve relativno novijeg razdoblja u durskom rodu i s rožnim kvintama na kraju, pjevaju te
napjeve starinskim stilom i to smatram jako dobrim. Ipak, bilo bi lijepo kada bi se našao i koji
napjev starijeg razdoblja s takozvanim uskim intervalima. Orkestar vrlo dobro prati pjevače. Iako
sam načelno protiv upotrebe harmonike na ovim prostorima, sviña mi se to što je harmonika svirala
prateći glas i nije gušila žičane instrumente. Moja jedina dvojba je pjesma koju je interpretativno
vrlo sugestivno i proživljeno otpjevao solist prateći se na samici. Leksik te pjesme, kao i njena
melodija, po meni teško da spadaju u naslijeñe toga kraja. Štoviše stihovi upućuju na neko novije
razdoblje komponiranih pjesama u stilu sevdalinki koje su dolazile iz Bosne. Budući da smo na
okruglom stolu imali raspravu oko toga, obećao sam da ću ponovo pogledati snimku i da ću se
konzultirati oko te pjesme. Prema tome kad dovršim istragu oko te pjesme upotpunit ću i svoje
izvješće.
UDRUGA BOSANSKIH POSAVLJAKA IZVORNI OBIČAJI
Kola: Đačko, Bruña, Keler
Ansambl je vrlo uredan na sceni u svakom pogledu. S glazbene pak strane treba reći da je
svirač na šargiji odličan i treba samo izraziti žaljenje što nema svog susvirača na violini. Pjevanje je
strastveno i intonativno čisto, ali nažalost uglavnom jednoglasno što znači bez karakterističnog i
28
zahtjevnog dvoglasja u malim i velikim sekundama. Bilo bi dobro kada bi mlañi naučili od starijih
pjevati na taj način. Čuo sam za vrijeme izvedbe dvije ili tri žene koje su spontano pokušavale
hvatati drugi glas, no bile su pokrivene većinom. Ovo je slučaj kada bi se većina trebala prilagoditi
manjini i učiti od nje.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽEPČE
Ljušćidba
Ne bih sada ulazio u sam način prikazivanja običaja na sceni. O tome će vjerojatno nešto
više reći kolegica, no moj je dojam da tu ima realističnog viška koji nije potpuno primjeren sceni.
No ukupni dojam je odličan, a posebice je glazbeni dio sjajan. Odlično sviranje na šargiji i violini.
Posebice zadivljuje mladi violinist (na okruglom stolu saznao sam da ima deset godina) koji već
sasvim suvereno vlada stilom. Kada još malo dozrije i dobije veću snagu tona to će zaista biti
sjajno. I pjevanje je stilski i intonativno odlično. Posebice kad se radi o muškim i ženskim duetima
koji izvanredno vladaju karakterističnim dvoglasjem. Treba još poraditi na tome da to dvoglasje
savladaju svi kako bi jednaka kvaliteta pjevanja bila i u pjesmi u kolu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽUMBERČANI
Dozivanje kiše za vrijeme sušnih godina (narodni običaj Žumberka)
Moram reći da je uložen izniman trud u oblikovanje ove točke. On se svakako djelomično
isplatio. Možda ponajviše u glazbenom pogledu. Vrlo dobar orkestar sastavljen od četiri svirača
dobro je pratio izvedbe, a bilo je zanimljivo čuti i upotrebu usne harmonike koja je u ovim
krajevima katakada znala pratiti ples. Pjevanje je bilo čisto i dobro uvježbano, iako još malo strasti
ne bi nedostajalo. Ono što je dvojbeno je sam način prikazivanja ovog običaja. U prvom redu to je
„novokomponirani“ tekst. Kada je već tako mogao je biti glumački naučen, a ne čitan iz „fascikla“.
Pored toga nije baš jasno što je tu radio Zeleni Juro, a najmanje je jasno kako su starije žene mogle
glumiti mlade djevojke potrebne za izvoñenje takvog obreda.
LIČKA IZVORNA SKUPINA LIČKA PLJEŠEVICA
Kršna Liko i korjeni moji (pjesme i kola istočne Like):
Poselarka – pjesma uz samicu, Rozgalica – pjesma bez tambura, Kršna Liko i korjeni moji – pjesma
uz tambure, Zaigrat ću kolo najmilije – šetajuće kolo uz pjesmu, Sremica – kolo uz tambure
Ovaj ansambl uvijek ostavlja dušu na sceni i to je svakako njegova najvrijednija
karakteristika. Treba reći i da je izbor tema bio odličan, te da su stilski i izvedbeno svi izvoñači bili
sjajni. Posebice dva solista i samičar. Moje sugestija bila bi da se još malo bolje posloži materijal
kako bi kontrast bio veći, te da zbor pripazi na krajeve fraza kada malo pada u intonaciji. To se
dogaña zbog preranog napuštanja pjevačke aktivnosti.
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC
Vriću žita i ujam, pa da idem na sajam
Izvanredna izvedba u svakom pogledu. Izvanredan izbor materijala. Izvanrednan orkestar,
instrumentalni i vokalni solisti, dueti, terceti. Izvanredna gluma i govor na sceni. Koncepcija je
dramaturški odlično postavljena. Moja jedina dvojba je opreka koja se dogaña izmeñu scenskog
hiperrealizma i stiliziranog pristupa karakterstičnog za mjuzikle i operete. No, kako je to sve sjajno
izvedeno treba reći da je to možda i opravdanje za ovakav dvojni scenski pristup.
mr. sc. Bojan Pogrmilović
Kao i prethodnih godina, i na ovogodišnjoj Smotri nas je posebno zanimala i razveselila
večer na kojoj su svoju djelatnost predstavile zavičajne folklorne skupine koje djeluju u Zagrebu:
Zavičajna udruga Kordunaša „Korana“, Udruga bosanskih Posavljaka „Izvorni običaji“, Kulturno-
29
umjetničko društvo Žepče, Kulturno-umjetničko društvo „Žumberčani“, Lička izvorna skupina
„Plješevica“ te Zavičajno društvo Sinac.
Kolege članovi prosudbene komisije zaduženi za praćenje i valoriziranje plesnih i glazbenih
sastavnica izvedbi svake godine, u pravilu, mogu vidjeti i ocijeniti nešto „novo“. Meñutim, kada je
riječ o primjeni zavičajne narodne nošnje na sceni, razvidno je, nema puno mogućnosti prikazivanja
(i viñenja!) različitih odjevnih kombinacija – obzirom na, npr. stilske i/ili tipološke osobitosti ruha,
specifična obredna opremanja i sl. Zašto je tomu tako? Prvo, članovi ovih društava dijelom su
baštinili tradicijsko ruho svojega staroga kraja, a dijelom su pristupili rekonstrukcijama, tj. izradi
novih odjevnih elemenata po uzoru na stare, svatko pod specifičnim okolnostima i u skladu sa
svojim mogućnostima - i to je najčešće jedini odjevni obrazac kojeg predstavljaju na sceni. Radi se
zapravo o nošnji koja se odijevala u svečanijim prigodama. Raduje pritom činjenica da je većina
društava vrlo uspješna u kompletiranju tradicijskoga odjevnoga inventara – podjednako temeljnih
odjevnih elemenata i, u znatnoj mjeri, onih „popratnih“ (ženska oglavlja, oprema glave, nakit,
torb/ic/e i različiti rekviziti) → što se posebno odnosi na zavičajne bosanske skupine. Pohvalno je
takoñer, kao što je već rečeno, da se nošnja kompletira dijelom od originalnih odjevnih elemenata, a
dijelom od novih, rekonstruiranih primjeraka – što ukazuje na potrebu i nastojanje da se „karike
koje nedostaju“ nadomjeste pravilnim, prema tradicijskim predlošcima izrañenim suvremenim
dijelovima. Općenito uzevši, rekonstrukcije su prilično uspjele, a tiču se u najvećoj mjeri ličkih
zavičajnih skupina i ZUK „Korana). Primjedbe koje se odnose na korišteni materijal (vrste, količine
i boje tkanine te ukrasni dodaci) upućene su već prethodnih godina i ne treba ih ovdje ni općenito ni
pojedinačno, po društvima, ponavljati.
Drugi uzrok svojevrsnoj tipizaciji večeras viñenog ruha treba tražiti u specifičnim
društveno-povijesnim okolnostima na odreñenim područjima gdje su, primjerice, potpuno
nepoznati/zaboravljeni stariji odjevni slojevi ili prigodno običajno opremanje - i o njima nema
preciznijih slikovnih i pisanih tragova.
Svjesna spomenutih društveno-povijesnih uvjetovanosti i, dakako, financijskih ograničenja,
a u smislu napredovanja u kompletiranju i prezentiranju tradicijskog odjevnog inventara, ipak
moram predložiti (ne zahtijevati!) odreñene prilagodbe koje mogu ići u smjeru:
- posvećivanja veće pažnje detaljima (nakitu, rekvizitima) – posebno kod skupina koje su vrlo
uspješno kompletirale temeljno ruho;
- pribavljanja različitih gornjih, zimskih dijelova i/ili onih elemenata koji su nastajali pod utjecajem
grañanskog odijevanja;
- kompletiranja drugačijih odjevnih cjelina, nasta(ja)lih takoñer razvojem modernog društva;
- prilagoñavanja koreografija i tematiziranih prikaza na sceni dobnim i izvedbenim mogućnostima
članova folklornih skupina te, naravno, odjevnom inventaru kojeg imaju na raspolaganju.
Pojedinačne napomene koje ovdje nisu razrañene, izrečene su predstavnicima društava
(predsjednicima, stručnim/umjetničkim voditeljima) u razgovoru voñenom nakon koncerta.
Vjerujem da će ovakvi, nešto drugačije istaknuti i navedeni komentari, biti shvaćeni kao
dobronamjerni dodatni poticaj očuvanju i vrednovanju zavičajnog tradicijskoga ruha te njegovoj
pravilnoj obnovi, rekonstrukciji i originalnom predstavljanju na sceni.
Čestitam svim izvoñačima na ovogodišnjem programu i želim im veselo druženje i daljnji
uspješan rad na predstavljanju zavičajnih folklornih tradicija!
Katarina Bušić, prof.
30
IV. koncert, nedjelja, 13. ožujka 2011., mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 11.00 sati
Dana 13. ožujka 2011. godine održan je IV. koncert 34. smotre folklornih amatera grada
Zagreba. Koncert je održan u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog s početkom u 11 sati. U programu
su nastupile dječje grupe:
HKPD Bosiljak, Čučerje
KUD Prepuštovec
KUD Karlo Benko, Moravče
KUD Prigorski pajdaši, Glavnica Donja
KUD Prigorec, Sesvetski Kraljevec
KUD Staro Brestje
Opća zapažanja:
Koncert je održan u maloj, do posljednjeg mjesta ispunjenoj, dvorani Vatroslava Lisinskog.
Prosudbena komisija imala je optimalne uvjete za nesmetano praćenje programa. Iako je tiskani
program koncerta bio dostupan kako publici tako i komisiji, angažirana je najavljivačica koja
decentnim voñenjem ni na koji način nije ometala zacrtanu dinamiku programa. Grupe su se na
pozornici izmjenjivale brzo, bez zastoja. Zbog svojih tehničkih i akustičkih značajki, mala dvorana
Vatroslava Lisinskog pokazala se kao odličan izbor za nastupe dječjih grupa.
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Jedan, dva......do Boga (dječje igre, pjesme i plesovi iz Posavine)
Metodički odlično osmišljen nastup djece iz Čučerja. Od mlañeg ka starijem uzrastu, te u
tom smislu po kompleksnosti redoslijedno prilagoñen materijal. Nakon naslovne brojalice uslijedila
je igra Škanjec, idealna za stvaranje dobre atmosfere i razigravanje djece. Na žalost, na samoj sceni,
od smisla igre dobiveno je veoma malo. Niti je „škanjec“ odvlačio „piliće“, niti ih je „kvočka“
pretjerano štitila. U toj bi se igri, scenski i doživljajno, mogli napraviti kvalitativni pomaci. „Tko je
moje guske krao“ izvedeno je korektno, dok je „Burmutica“ više glazbeno nego scenski poslužila
kao prijelaz prigodom ulaska starije grupe djece za „Sadila se bijela loza vinova“. Odlična je
autoričina ideja da do kraja scenskog prikaza mlaña djeca budu s vanjske strane oboda kruga,
imitirajući starije. Vidi se i dobra tendencija da pri izvedbi fizički relativno teških plesova poput
„Repe“ , mlañi plešu jednostavne i za njih primjerene varijante plesa. Jedina scenska zamjerka
ovog prikaza odnosi se na spomenuti ples, i to zbog postavljanja mlañe djece u dvije postrance
postavljenje ravne linije, pri kojima je i s jedne i s druge strane vidljiv uvijek samo prvi plesni par.
Poziciju bi valjalo postaviti na način da se u svakom trenutku sva djeca na sceni mogu dobro
vidjeti. Veseli veliki broj djece u grupi. Potencijal je evidentan.
Mala Podravina
Podravske igre i plesove izvela je takoñer veoma brojna starija grupa djece iz Čučerja.
Dinamički gledano, upravo je kombiniranje igara i plesova rezultiralo veoma interesantnim
scenskim prikazom. Na početku je prikazan „Paun“ nakon kojeg je izvedena veoma lijepa i scenski
nezasluženo zanemarivana varijanta plesa „Žena ide na gosti“. Valja napomenuti kako se u
originalnoj varijanti plesa posljednja dva takta izvode trokoračno s dvije osminke i četvrtinkom na
kraju, a ne s dvije četvrtinke u predzadnjem taktu kako je bilo prikazano. Ukoliko je to napravljeno
kako bi se olakšala zamjena mjesta malih plesača u prostoru, ne treba prigovora. Opaska je u tom
slučaju čisto edukativne prirode. Scenski je sjajno osmišljena „Kvocalica“. Tu se prije svega misli
na rotaciju koja je toj, samoj po sebi atraktivnoj igri dala dodatnu efektnu dimenziju. Kod
„Grizlice“, zbog tehničke prezahtjevnosti podravskog „Drmeša“ koji je u prikazanoj varijanti
sastavni dio drugog djela plesa, valjalo bi se odlučiti za varijantu bez njega, koja je primjerenija
izvedbenim mogućnostima djece. Na posljetku, u finalu, nema potrebe za glazbenim uvoñenjem
bilogorskog plesa „Skupljajte se djevojčice“ pogotovo stoga što se koristi bez pjesme, tek kao
glazbena podloga plesu.
31
S obzirom da je vidljivo kako se u plesnom smislu radi o podravskom plesu „Na kraj sela
kolo igra“, nema razloga da se upravo taj ples ne koristi i glazbeno. Starija grupa djece takoñer je
pokazala brojnost i potencijal.
Nastup obiju dječjih grupa iz Čučerja pratio je veoma mladi orkestar što valja posebno
pohvaliti. Za budućnost „Bosiljka“ nema straha!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Pjesme, igre i plesovi Podravine
Nastup brojčano malene grupe (jedan dječak i sedam djevojčica) mlañe djece iz Prepuštovca
može se, s obzirom na dob, ocijeniti uspješnim. Gibanja u prostoru bila su postavljenja adekvatno,
primjerena mogućnostima, i s te strane nije bilo pogrešaka. Vjerojatno su i dob i scensko neiskustvo
mališana pridonijeli drastičnim povlačenjem djece u dubinu pozornice, koju bi u narednom
razdoblju rada, kroz veći broj nastupa pred publikom, valjalo nastojati eliminirati. Ono što je
evidentno, jest činjenica kako prikazane igre „Birajmo si frajlicu“ i „Kvocalica“ kao i plesovi
poput „Ja sam crni ja“ i „Sirotica“ nisu bili autentično prikazani te se od njihove originalne
strukture nije vidjelo gotovo ništa. Ukoliko je razlog tome bila prilagodba pokreta s obzirom na dob
i iskustvo malenih izvoñača, onda je takva intervencija opravdana. Ukoliko se radi o nedovoljnom
poznavanju spomenutih igara i plesova, sugerira se dodatna edukacija voditelja kroz postojeću
literaturu, specijalizirane seminare za dječje folklorno stvaralaštvo ili programe Škole hrvatskog
folklora.
Pjesme i plesovi Prigorja
Prema nazivu scenskog prikaza, uvodnoj pjesmi te korištenoj narodnoj nošnji za očekivati je
bilo izvoñenje pjesama i plesova zagrebačkog Prigorja. Pa ipak, naredni ples „Šroteš“
etnokoreološka je tekovina Hrvatskog zagorja. Osim što ne pripada u prikazano područje, stilski je
prikazan potpuno neadekvatno. Ples je dobio ime od - tuči, nabijati, raditi šrot, što samo po sebi
dovoljno govori o karakteru i stilu kojim se pleše. S obzirom da se izvorno izvodi na punom stopalu
i iznimno čvrsto, osim što je potpuno izvan konteksta područja koje se želi prikazati, nije pogodan
za rad s dječjim uzrastom pa niti onim starijim. Nije stoga ispalo loše što je prvi dio plesa, iako
prikazan pogrešno (možda je to i bila namjera), bio veoma mekan i izrazito nježan. Drugi dio plesa,
koji se sastoji od polkinih trokoraka, osim nedostatka čvrstine (što je u ovom slučaju ponovo ispalo
dobro) nije imao korektan završetak. Naime, posljednja dva takta tog plesa ne izvode se trokoračno
ritmičkim obrascem dvije osminke pa četvrtinka, već sunožno na obje noge, pri čemu se predzadnji
takt pleše kao četiri osminke a posljednji kao dvije osminke i četvrtinka. „Polka“ je izvedena
korektno dok je plesni obrazac prigorskog „Drmeša“ (plesa koji je takoñer za ovu dob djece
pretežak) bio potpuno pogrešan. Prikazan je ritmičkim obrascem četvrtinka pa dvije osminke
umjesto obrnuto, dvije osminke četvrtinka, čime je kompletan ples izgubio smisao. Mladi su se
izvoñači junački borili sa zadanim plesovima, pokazali potencijal, te im na tome valja odati
priznanje. S obzirom da se radi o istom voditelju kao i kod mlañe grupe, vrijedi ista opaska.
Pohvale svakako i mladom orkestru.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Vrapci mužikaši (dječje pjesme i plesovi iz Podravine)
Najbolji dojam na IV. koncertu ovogodišnje Smotre, bez ikakve sumnje, ostavila je brojna
dječja grupa iz Moravča. Dobro izbalansirano, primijenjeno uzrastu, s izuzetkom druge varijante
„Grizlice“ u kojoj se pojavljuje molvarski „Drmeš“, za djecu tehnički i stilski preteški.
Interesantno je bilo vidjeti na sceni rjeñe korištene podravske inačice istog plesa „Ti si baba nora“,
„Ja sam baba luta“ ili „U zelenoj bašći sjedi krokodil“. Uz već spomenute plesove, izvedeni su i
„Ja ti figu dam“ te „Polka“. Uživljenost djece u ono što izvode bila bi još veća kada ne bi bila, za
taj uzrast svakako bespotrebno opterećena velikim brojem promjena koreografskih slika koje
katkada nisu bile scenski do kraja korektne. Upravo iz navedenog razloga, jedini mali nedostatak
bila je spontanost, inače toliko svojstvena djeci.
32
Kada se ima u vidu da je male plesače-pjevače pratio isto tako mladi orkestar, ne preostaje
ništa drugo nego pohvaliti i grupu i voditelje uz želju za još boljim ostvarenjima.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI PAJDAŠI, GLAVNICA DONJA
Šroteš i Remetsko kolo (glazbeni intermezzo iz Prigorja)
S obzirom da je prosudbena komisija sastavljena od članova od kojih su pojedini zaduženi
posebno kako za glazbenu, tako i odjevnu komponentu, na ovom se mjestu neću posebno očitovati
o nastupu tamburaškog sastava iz Glavnice Donje.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SESVETSKI KRALJEVEC
Sjedi ježo u oranju (igre, pjesme i plesovi Turopolja)
Vrlo dobrim može se ocijeniti nastup mlañe grupe iz Sesvetskog Kraljevca. U prvom su
djelu scenskog prikaza veoma korektno, gotovo školski izvedene igre „Pučem, pučem zeljice“, „Na
kamen sjela Ljubica“ i „Sjedi ježo“ da bi uvoñenjem nešto malo starije djece bio prikazan fragment
Jurjevskog ophoda i obrednog kola. Na kraju se metodički odlično završilo s plesom, premda sam
izbor nije bio najsretniji. Naime, kada se na sceni želi pokazati odreñeno područje neovisno od toga
radi li se o glazbenoj ili plesnoj komponenti, valja se uvijek odlučiti za sadržaj koji je
karakterističan upravo za to područje. U ovom slučaju „Milica“, zbog svoje velike
rasprostranjenosti u mnogim našim krajevima, posve sigurno nije pravi odabir. Područje Turopolja
nudi čitav niz boljih, autentičnijih rješenja kojima bi se moglo, i trebalo zamijeniti postojeće.
Medved bere jagode (igre, pjesme i plesovi Baranje)
Nedostatak komponenti pogodnih za scensku prezentaciju unutar odabranih baranjskih
dječjih igara („Medved bere jagode“, „Taši, taši kolo“, „Slipi miš“, „Miš posije proju“) autorica
je vrlo uspješno kompenzirala formama s kojima je insistirala na razvijanju preciznosti ritmičkog
kretanja u prostoru. U tome je uspjela. Vrlo brojna grupa starije djece, uspješno je mijenjala scenske
forme prilično precizno se držeći glazbene pratnje. Vokalna komponenta je bila mnogo manje
uspješna o čemu će posve sigurno biti riječi u glazbenom osvrtu. S obzirom na evidentan potencijal,
bilo bi dobro naredne godine nastojati pokušati s nešto kompleksnijim plesnim sadržajima i prema
tome odabrati odgovarajuće područje. Obje grupe pokazuju brojnost i dobar potencijal. U tom
smislu treba nastojati u perspektivi oformiti i mladi orkestar kako bi slika dječje grupe u potpunosti
bila zaokružena.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Vrapček se je ženil (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
Metodički vrlo dobro osmišljen i veoma korektan nastup mlañe grupe iz Starog Brestja.
Nakon uvodne igre najmlañih „Pilići“, uslijedila je skupna pjesma „Vrapček se je ženil“. Potom se
redaju sve kompleksniji plesni oblici preko parovnog „Mali bratec Ivo“, kombinirajući kolo koje
se potom rasformira u parove sa „Zginula je pikuša“, do za djecu uvijek najzabavnijeg i
najinteresantnijeg biračkog „Igra kolo u dvadeset i dva“. Privlačno je osmišljen i sam završetak
scenskog prikaza. O inače bespotrebnoj, a naročito za djecu nepotrebnoj promjeni tonaliteta koja ih
samo dodatno opterećuje i onemogućava u boljoj uživljenosti te spontanosti, vjerojatno će više
riječi biti u glazbenom osvrtu. Potencijal je evidentan, stoga bi u budućnosti snage trebalo uprijeti u
pravcu što je moguće većeg omasovljenja grupe.
Noga sim, noga tam (pjesme i plesovi iz Podravine)
Paradoksalna činjenica jest kako je upravo dobno najstarija grupa cijelog IV. koncerta
Smotre, starija grupa djece iz Starog Brestja, bila najspontanija, najveselija i iskreno-dječje
najrazigranija. Scenski prikaz je kao i kod mlañe grupe bio metodički vrlo dobro osmišljen. Od
lakšeg ka težem, od jednostavnijeg ka kompleksnijem. Upravo onako kako treba biti. Čak je i
izvedbeno izrazito težak molvarski „Drmeš“, kao sastavni dio kako „ Grizlice“, tako i kao
samostalni ples bio, s obzirom na svoju kompleksnost, relativno korektno izveden. Može se reći
kako je odlično i uklopljen u cijelu scensku strukturu.
33
Ono što nije bilo dobro, i što je gledajući kompletnu scensku dinamičku liniju bilo potpuno
nepotrebno, su finalna podbijanja i to iz dva razloga. Prvi je taj što je do tada sve bilo vrlo dobro
izvedeno, a finale nije. Iz tog je razloga završni dojam, umjesto da upravo na kraju bude najveći,
bio najslabiji. Drugi razlog leži u činjenici da su podbijanja sastavni dio plesa u paru, dakle sastavni
dio već spomenutog „Drmeša“ a ne sastavni dio primjerice plesa u kolu, plesa u linijama, plesa u
klinu ili u bilo kojoj drugoj formi. S obzirom da je dr. sc. Ivan Ivančan u svojim podravskim
koreografijama razbio parovnu formu, time je to njegova originalna umjetnička interpretacija a ne
autentični oblik izvoñenja tog plesa. Iz tog razloga drugi bi autori takvu formu podbijanja trebali
izbjegavati, štoviše ne bi ju trebali uopće upotrebljavati. Prikazani scenski prikaz je do tog trenutka
bio vrlo dobar, stoga se u budućnosti predlaže kraća forma bez spomenutih finalnih podbijanja. Kao
i kod mlañe grupe, potencijal je evidentan.
Osim u omasovljenje, i u ovoj grupi treba težiti mladom orkestru koji će u perspektivi moći
pratiti svoje vršnjake plesače-pjevače.
Zaključno:
Kao što je vidljivo iz osvrta, ukupno uzevši, nastupi dječjih grupa na IV. koncertu 34.
Smotre folklornih amatera grada Zagreba bili su uspješni. Nije bilo velikih pogrešaka pri scenskoj
prezentaciji dječjeg folklornog stvaralaštva. Može se reći kako se sve grupe, njihovi voditelji te
osobe koje se bave postavljanjem scenskih prikaza za djecu drže osnovnog postulata hrvatske škole
scenske primjene folklora u radu s djecom a taj je „dajmo djeci dječje“, birajući uvijek sadržaje
primjerene njihovoj dobi. Ono što se još može unaprijediti kod pojedinih grupa jest doživljajna
komponenta. Djeci nastupe ove vrste ne treba nametati kao neku strašnu obvezu, već prije svega
kao veselje i igru. U tom smislu, svim voditeljima čestitke i ohrabrenje u daljnjem radu jer upravo
su voditelji dječjih grupa ti koji prvi djeci usañuju ljubav prema tradicijskoj kulturi i prema nasljeñu
njihovih predaka. U vrijeme potpune medijske ignorancije sadržaja vezanih uz tradicijsku kulturu,
upravo voditelji trebaju biti svjesni velike važnosti i odgovornost posla kojim se bave. Na tome im
valja posebno zahvaliti.
Andrija Ivančan dipl. etnolog i polonist
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Jedan, dva...do Boga (dječje igre, pjesme i plesovi iz Posavine)
Djeca pjevaju zdravo, slobodno i uz sigurnu intonaciju. To se jedino ne odnosi na krajeve strofa u
pjesmi „Sadila se bijela loza vinova“. Ta pjesma je za većinu djece dosta teška, ali nije nesavladiva.
Problem je u tome što je voditelji trebaju dobro naučiti. Orkestar je dobro pratio pjevače, no čuju se
dobro vodeća dionica, bas i bugarija, a unutarnji glasovi se čuju slabije.
Mala Podravina
U ovoj točki pjevanje je bilo znatno slabije. Prije svega u pjesmi „Paun pase“ gdje niti jedna od
djevojaka nije potpuno točno otpjevala melodiju, bilo je i promjena tonaliteta, a ni vokalno tehnički
pjevanje nije bilo uvjerljivo. U pjesmi „Žena išla na gosti“ prvi dio bio je pjevan bolje, no pripjev
opet intonativno netočan. U „Kvocalici“ se čulo izderavanja grla, a bolje je bilo u brzom dijelu
kada je vjerojatno spontano proradila dijafragma pa je ton bio bolje apoñiran.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Pjesme, igre i plesovi Podravine
Vrlo slatka i razigrana dječica naprosto su uživala na sceni. Nije baš sav materijal bio primjeren za
taj uzrast. Iako su djevojčice zaista male, ipak bi trebalo inzistirati na točnijoj intonaciji. Orkestar je
vrlo pažljivo dinamički pratio nejake dječje glasiće i za to im odajem posebno priznanje.
Pjesme i plesovi Prigorja
Ovaj plesni materijal po mom sudu nije bio potpuno primjeren ovom uzrastu. Ipak pjevanje u prvoj
pjesmi je bilo vrlo dobro.
U zadnjoj pjesmi je bilo lošije zbog prevelike zadihanosti koju su uzrokovala prebrza tempa u polki
34
i kasnije u drmešu. Orkestar svira dobro, ali ne vodi uvijek računa o tempima pogodnim za plesače.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Vrapci mužikaši (dječje pjesme i plesovi iz Podravine)
Za tako mlado društvo izvedbeni rezultat u pjevanju i sviranju je vrlo visok. Dobro je odabran
materijal, a sva djeca iznimno uživaju na sceni. Jedino su mali bubnjari bili malo previše
impresionirani scenom.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI PAJDAŠI, GLAVNICA DONJA
Šroteš i Remetsko kolo (glazbeni intermezzo iz Prigorja)
S obzirom da su to očito tamburaši početnici mislim da je materijal dobro odabran za ovu prigodu.
Primjeren je njihovoj trenutačnoj tehničkoj spremi. Ipak tempo drugog dijela u „Šrotešu“ trebao bi
biti znatno brži.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SESVETSKI KRALJEVEC
Sjedi ježo u oranju (igre, pjesme i plesovi Turopolja)
Mislim da su samo prve tri pjesme pogodne za ovaj uzrast i zbog toga je taj dio bio najbolje i
izveden. Jurjevski dio i „Milica“ nisu se ni koreografski ni izvedbeno najbolje uklopljeni u ovu
točku. Djeca su razigrana i angažirana na sceni. Pjevanje je bilo solidno, no ipak ima dosta mjesta
koja nisu točno intonirana. Zbog toga je potrebno da i voditelj točno nauči pjevati te pjesme kako bi
ga djeca bolje imitirala.
Medved bere jagode (igre, pjesme i plesovi Baranje)
Veći tamburaši su dobro svirali, ali su morali malo više ritmički pratiti male plesače. Pjevanje je
bilo šareno. Od vrlo dobrih mjesta do potpuno nepreciznih intonacija. Najtočnije je pjevao mali
solist u pjesmi „Ja sam junak od Boga“.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Vrapček se je ženil (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
Materijal je dobro odabran, ali izvedbi je nedostajalo energije. Intonacija u pjevanju baš nije bila
najpreciznija. Nešto bolja je bila uz pratnju orkestra. Orkestar je pretjerivao s ukrasima koje nisu
uspijevali odsvirati u tom tempu.
Noga sim, noga tam (pjesme i plesovi iz Podravine)
Vrlo dobar ansambl s dobrom energijom na sceni. Točno pjevanje. Ponovno orkestar pretjeruje u
tempima i ne može izigrati sve ukrase.
mr. sc. Bojan Pogrmilović
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Jedan, dva...do Boga (dječje igre, pjesme i plesovi iz Posavine)
Vedar i šarmantan nastup djece je lijepo predstavljen točkom u kojoj su djeca podijeljena u
dva dobna uzrasta popraćena adekvatnom i dobro promišljenom odjećom: mlaña, dječja grupa je
obučena u jednostavne bijele košuljice, a nešto starija grupa – podmladak, obukla je svečanu
varijantu dugačke ženske nošnje (opleće, rubača i pregača s ornamentalnom utkanicom i uz dodatno
kićenje opleća s pozamenterijskim trakama - „ružama“/“mašlinima“ što su, zbog svoje veličine,
neusklañene s poprsjem djevojčica i time štete skladu tradicijskog odijevanja. Djeca su svoju odjeću
nosila vrlo dobro. Dječaci većeg uzrasta su se okitili i stiliziranim crvenim prslucima što je lijepo
pristajao uz bijelu košulju i platnene gaće. Orkestar je svojom tradicijskom lokalnom nošnjom i
obućom (čizme i opanci) bio odlično usklañen sa starijom grupom djevojčica.
I nadalje treba nastojati da se bolje uskladi duljina nogavica gaća s visinom dječaka.
35
Mala Podravina
Poštovan je standardizirani model podravskih tradicijskih kompleta muških i djevojačkih
nošnji, vrsta (i varijante) obuće – crne i ženske crvene čizme i opanci te ureñenje frizura. Sva djeca
su nosila nošnju za odrasle. Bilo bi primjerenije da je tek po koja djevojčica imala tibet-rubac preko
pleća i da su malene djevojčice imale samo opleće i rubaču bez crnog svilenog fertuna (bolji bi bio
onaj tip s apliciranim šarenim vrpcama). Dječaci su, gledajući u cjelini, odjeveni primjerenije svojoj
dobi (sa i bez lajbeca, s dobrim šeširima). Trebalo bi promišljenije predstaviti usklañenost
odijevanja i uzrasta kako djeca ne bi ostavljala dojam „starmalih ljudi“ (premda je razumljiv splet
okolnosti i različitih „mogućnosti“ Društva). I ovu točku krasila je urednost odjeće i način nošenja.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Pjesme, igre i plesovi Podravine
Uredne i korektno predstavljene nošnje pokazale su stilističke suvrstice muških i ženskih
nošnji Podravine. Smatram suvišnim i neprimjerenim nošenje tibet-rupca baš za svaku djevojčicu,
a posebice onih najmlañih; djeca su imala ruho krojeno i sastavljeno od uobičajenih dijelova, a
tibet-rubac je bio skupocjeni dekorativni svečani dodatak koji se ne „šika“ maloj djeci. Programska
točka bila je posebno simpatična zbog fizičke pojave vrlog i dobrog mladog punašnog plesača oko
kojeg je bio koncentriran interes malih plesačica.
Pjesme i plesovi Prigorja
Odjeća mladih izvoñača dobro je pokazala obrazac tradicijske nošnje iz zagrebačkog
prigorja. Treba više pažnje usmjeriti k načinu odijevanja i samog nošenja na sceni; nije dobro
podizati duljinu rubače kod djevojčica (iznad trbuha) kako bi ona bila kraća, pri plesanju su rupci
na ramenima „bježali“ na jednu stranu pleća/leña, a neke bijele dokoljenice su, zajedno s crvenim
podvezama, sklizale niz potkoljenicu (moraju biti čvršće fiksirane/primjerene obujmu noge.
Individualni odabir nošnje dobro je naznačen različitim varijantama pregača. Posebno se za potrebe
scenskog nastupa treba paziti na svakodnevni tip frizure dječaka – u slučaju dulje i „slobodne“
kose/frizure ona se mora uredno pokriti šeširom i/ili ukrotiti (gel za kosu) u primjerenu formu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Vrapci mužikaši (dječje pjesme i plesovi iz Podravine)
Čestitam! Programska točka izvedena je u vizualnoj odreñenosti predstavljanja folklornog
modela nošnji Podravine. Muške i ženske nošnje bile su korektno odabrane, dobro nošene,
upućivale su i na različitost odijevanja obzirom na životnu dob (manja bosonoga djeca s kuhinjskim
posuñem i rifljačom kao „instrumentima“ u jednostavnim bijelim košuljicama; podmladak u
svečanim nošnjama odraslih). Muška i ženska obuća (visoke crne čizme i crne šlapice) i frizure su
takoñer bile uredne i sukladne zavičajnom obrascu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI PAJDAŠI, GLAVICA DONJA
Šroteš, Remetsko kolo (glazbeni intermezzo)
Grupa svirača je bila uredno i korektno odjevena u mušku prigorsku nošnju. Suvremenu
mušku frizuru valja prilagoditi i uskladiti s primjerenim pokrivanjem glave sa šeširom.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SESVETSKI KRALJEVEC
Sjedi ježo u oranju (igre, pjesme i plesovi Turopolja)
Vesela djeca su sjajno izvela svoju scenski osmišljenu programsku točku (i uz jurjevski koš).
Slobodu pokreta omogućile su bijele platnene košuljice djevojčice i „kompleti“ za dječake (platnene
gaće i košulja), bose noge i kose djevojčica spletena u pletenice ukrašene crvenim mašnama.
Svakako valja zadržati folklorni stil ureñenja kose, pa u tom smislu nije dobro podizati pletenice u
luk/poluvijenac na zatiljak; ako je takva frizura pripremljena za iduću programsku točku na sceni
valjalo bi je prikriti kakvom dječjom maramom ili cvjetnim vjenčićem.
Medved bere jagode (pjesme i plesovi Baranje)
Svirači su bili vrlo dobro obuveni i odjeveni u model stilizirane folklorne muške baranjske
36
nošnje.
Mlaña djeca: djevojčice u bijelim platnenim košuljama/duganama, na bose noge obuvene
baranjske šlape, odlično oblikovane i ukrašene frizure; nošenje lisičjih koža oko vrata nije sretno
rješenje prikaza folklorne dječje zabave. Dječaci: bijele platnene duge gaće i „baranjska“ košulja
povrh njih, sa ili bez crnog prsluka (individualnog regijskog oblikovanja), gologlavi, obuveni u crne
papuče (i tenisice?); primjeren način pokazivanja „bunde od medvjeñeg krzna“ kao glavne nit igre.
Starija djeca/podmladak: vrlo dobar individualni odabir ženskih nošnji podravske Baranje:
rubače „vezenke“, vunene pregače, komplet obuće, različite frizure ukrašene cvijećem i pojedinim
elementima tradicijskog oglavlja.
Lijepo je osmišljen značaj živog zelenila /grančica uključenog u samu izvedbu programa.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Vrapček se je ženil (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
Noga sim, noga tam (pjesme i plesovi iz Podravine)
Čestitam! U svakom pojedinačnom segmentu i u cjelini je dosljedno poštovan folklornoscenski odjevni zahtjev i meñimurski i podravski). Nošnja, obuća i ureñenje kose su bili uredni,
primjereni regijskom obrascu i vrlo dobro nošeni na pozornici. Nošnja orkestra je svojom
uopćenom stilizacijom dobro pristajala uz obje programske točke. Scenski prikaz ženske
meñimurske nošnje bi mogao biti atraktivniji da se uz crvene svilene trake na pletenicama i iznad
lakta ruke vežu trake i u drugim pastelnim bojama.
Ivanka Ivkanec, prof.
37
V. koncert, nedjelja, 20. ožujka 2011., mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 11.00 sati
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL ETHNO
Lutko, ma (tradicijske dječje igre iz Zagreba)
Dječji folklorni ansambl Ethno predstavio nam se sa dvije koreografije i dva glazbena broja.
Koreografija tradicijskih dječjih igara iz Zagreba pomno je osmišljena i kao da nas je na trenutak
odvela u stari Zagreb s početka 20. stoljeća. Iako smo na domaćoj folklornoj sceni navikli gledati
stare gradske plesove Splita i Trogira, gradski plesovi Zagreba su vrlo rijetko na pozornici, te su
prava poslastica i osvježenje na ovoj Smotri. Plesni koraci su jednostavni, primjereni dobi izvoñača,
dok su koreografske slike složene te tvore zanimljivu priču starog Zagreba. Svi izvoñači na sceni su
sjajno uvježbani, opušteni i vidi se da s posebnim guštom i entuzijazmom nastupaju. Čestitam na
izvrsnom nastupu!
Sviranje na tradicijskim instrumentima
Prema pisanoj i usmenoj najavi točke članica stručne komisije za ples ne bi trebala
komentirati ovaj nastup. No, najava je nepotpuna! Možda nije nužno u naslovu točke spomenuti i
plesne varijacije, ali je svakako nužno potpisati mlade kreativne i hrabre autore/izvoñače! Ukratko,
ovaj kratki glazbeno-plesni intermezzo me ostavio bez daha! Još kad smo na okruglom stolu saznali
da je sjajan izvoñački dvojac i autorski zaslužan za ovu točku, mogu samo reći da nam upravo
stasaju neki novi klinci puni kreativne energije i folkloraškog duha koji pomiču granice. Dečki
svaka čast! Ne znam što mi je bilo bolje, vješte plesne improvizacije, kostimografija, svirka ili
ideja!
Lijepo ti je plesat tarabana (pjesme i plesovi Bilogore)
Druga koreografija kojom se ansambl predstavio bili su pjesme i plesovi Bilogore. Iz svih
točaka vidljivo je da se s djecom radi kontinuirano istim intenzitetom cijele godine (a ne samo pred
Smotru), te da je pomno osmišljena metodologija rada i pristupa dječjem scenskom izričaju.
Izvoñači su bili vrlo uredni, uvježbani, precizni, finog scenskog držanja. Prvi dio koreografije (do
tarabana) mi je tematski malo sumoran za djecu, iako su oni to vrlo vješto izveli i mnogi odrasli
plesači bi im mogli zavidjeti na tome. Ukratko, za dječji ansambl Ethno imam samo riječi hvale,
kao i za koreografa koji se trudi ostati nevidljiv, a koji na sebi svojstven način kontinuirano, iz
godine u godinu promišljeno unosi novitete na domaću folklornu scenu.
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
Plesovi iz Meñimurja
Djeca iz HSPD Sljeme su nam se predstavila koreografijom plesova i pjesama Meñimurja.
Vidi se da se s djecom radilo, da su oni uložili puno truda, ali nažalost, adekvatan rezultat je izostao.
Prvenstveni razlog tomu je neprimjereni odabir plesnog materijala dobnom uzrastu izvoñača. Djeca
su se u izvedbi trudila, no cijela točka je djelovala umorno. Djevojčice imaju nešto više energije i
sigurnosti, vjerojatno zato jer ih je brojčano više, dok su dječaci nesigurni i neuvjerljivi. Takav
pristup dječjem folkloru na sceni treba izbjegavat!
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽELJEZNIČAR
Ja posijah lubenice (dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Dječja skupina HKUDa Željezničar predstavila nam se sa dvije koreografije. Prva je bila
koreografija pjesama i plesova Slavonije za koju imam samo riječi hvale. Točka je jednostavna
primjerena dječjem uzrastu i djeca je sa zadovoljstvom izvode. Mali i malo veći plesači su sjajno
uklopljeni u izvedbi, dobro zajedno funkcioniraju na pozornici, koreografske slike su vrlo precizno
izvedene iako se neki plesači doista mala djeca. Djeca su dobro pripremljena za nastup, vrlo uredna,
opuštena i nasmijana. Čestitke na izvrsnoj izvedbi!
Kriči, kriči tiček (dječje igre, pjesme i plesovi zagrebačkog prigorja)
Devet djevojčica i tri momka prikazali su nam plesove i pjesme zagrebačkog prigorja.
Mladi plesači i plesačice su dobro uvježbani, uredni, sigurni u nastupu, finog scenskog držanja.
38
Izvoñačima sve pohvale. No imam zamjerke na koreografiju i na izbor plesnog materijala za dječju
skupinu. Prvo koreografija nije namijenjena djeci, a djeca ju izvode, a drugo prigorski plesovi su
već toliko puta "prekoreografirani" i osobno ne podržavam takav pristup primjene tradicijskog plesa
na sceni.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Oj, ptičice lastavčice (dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Jedanaest djevojčica i pet dječaka iz KUDa Croatia predstavili su nam se dječjim igrama,
pjesmama i plesovima Slavonije. Djeca su bila uredna i dobro pripremljena za nastup, uvježbana i
dosta sigurna na sceni. No, nedostajalo je dinamike u koreografiji, pa je početni entuzijazam i žar
nastupanja postepeno padao. Po mom ukusu je malo previše ponavljanja istih tema (npr. 3 x umro…
ili 3 x kume, kume), pa djeci i energija i koncentracija kreću silaznom putanjom. Čestitam na vrlo
dobroj izvedbi.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Četrdeset krajceri (pjesme i plesovi sesvetskog prigorja)
Nova dječja skupina (tek drugi put na Smotri) KUDa D. Domjanić predstavila nam se s dva
tamburaška intermezza i koreografijom pjesama i plesova sesvetskog prigorja. Mali izvoñači su bili
vrlo uredni, uvježbani i prilično sigurni u nastupu. Plesni koraci su vrlo jednostavni, uglavnom
šetani koraci, no koreografske slike su zahtjevnije i često se izmjenjuju. Djeca izvrsno koordiniraju
po prostoru pozornice, koriste ju cijelu, pravilno su rasporeñeni kao da imaju dosta iskustva u
nastupanju. Predlažem da malo skratite koreografiju jer pred kraj izvedbe pada početna energija
plesača. Čestitam na vrlo dobrom nastupu!
dr. sc. Iva Niemčić
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL ETHNO
Dječji folklorni ansambl Etno i ovogodišnjim nastupom potvrdio je da prema svim
segmentima folklorne umjetnosti i odgojno – obrazovne komponente sapada u sam vrh rada sa
najmlañim sugrañanima našega Grada. Iskrene čestitke upučujem mladim izvoñačima i njihovim
stručnim i umjetničkim voditeljima. Dopustite mi da u nekoliko rečenica obrazložim svoje
doživljaje, mišljenje i stručni sud, te time pripomognem daljnjem radu ovoga izuzetno
perspektivnog gradskog ansambla.
Lutko ma – koreografija inspirirana glazbeno - plesnom grañom staroga Zagreba. Sjajan orkestar
satavljen od pet sviračica i četiri svirača koji homogeno i skladno muziciraju i svojom svirkom
upotpunjuju vizualnu sliku samog koreografskog riješenja. Izvanredna solistica i pjevanje općenito.
Eventualno bi sugerirao nešto višu intonaciju kod pjevačkih glazbenih brojeva, ma da je i ovako
bilo izuzetno korektno obzirom da se radi o gradskoj glazbeno – plesnoj ostavštini.
Glazbeni motivi Hrvatskog zagorja – glazbeni intermezzo koji je sastavljen od niza polki izveden
je uredno ali mu nedostaje ponešto glazbene čvrstine na koju smo naučili kod svirke zagorskih
mužikaša. S obzirom da se radi o djeci taj nedostatak je nešto što će oni s vremenom usvojiti. Mala
sugestija sviračima, posebice violinistici koja vrlo lijepo svira: “Ugledajte se u osmjeh primašice i
njezino ne napadno koketiranje sa pubilkom” doživljaj svirke će tada publici biti još upečatljiviji.
Svirka na tradicijskim glazbalima – uzmemo li u obzir da su ovu točku kreirala sama djeca,
mislim da to samo po sebi govori više od onoga što bi ja ili bilo tko mogao riječima opisati. Iskrene
čestitke mladim: sviračima, plesačima, koreografima, kostimografima... Ovo je bilo Sjajno!!
Čestitam! Jedina zamjerka voditeljima što djeca nisu potpisana kao autori ili koautori!!
Lijepo ti je plesat tarabana – pjesme i plesovi Bilogore
Izvanredna izvedba glazbeno i plesno. Odličan odabir tempa i glazbenih brojeva. Svakako
treba pohvaliti kombiniranu svirku tambura i tradicijskih instrumeneta u glazbenim brojevima koji
to dopuštaju (kozatuš, dudaška kara). Vrlo dobro odmjerena dinamička gradacija kod gluaka, no
jedina zamjerka je nedostatak dvoglasja kod glazbenog broja Taraban. Uvjeren sam da to ova djeca
39
mogu izvesti.
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
Plesovi iz Meñimurja
Ovu dječju skupinu koja je sačinjena od djece nižeg (predškolskog) pa sve do nešto starijeg
školskog uzrasta prati skupina od deset tamburaša odrasle dobi koji sviraju korektno i uredno pazeći
na dramaturški razvoj koreografskog riješenja. Sugerirao bi vam promjenu tonaliteta kod izbora
glazbene grañe kao i više zajedničkih proba, kako se ne bi dešavalo da orkestar svira u jednom
tonalitetu, a djeca pjevaju u drugom i obrnuto. Isto tako bi valjalo pripaziti da kod glazbnih brojeva
poput Došla sam vam japa, kod kojih je prisutan veći fizički napor, djeca ne pjevaju nego da se
koncentriraju na plasni obrazac. To je i odraslima u pojedinim skupinama teško.
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽELJEZNIČAR
Prije nego li se osvrnem na analizu ovogodišnjeg nastupa dječjih skupina ovog ansambla,
moram istaknuti da su se desile radikalne promjene u promišljanju i pristupu rada sa najmlañima što
svakako zaslužuje pohvalu. Još postoje neke nedoumice vezane uz orkestar i sviranje iz nota i sa
pultova što je nedopustivo. Iz kojeg razloga podrobno ću objasniti. Bavljenje glazbom općenito kod
djece, a i odraslih izaziva osjećaj zadovoljstva i ispunjenja. Da bi se do toga došlo potrebno je
podosta strpljenja, upornosti i marljivoga rada. Višestruka istraživanja pokazala su da bavljenje
glazbom razvija kod djece bolju koncentraciju, upornost, pamćenje i radne navike. Kod izvoñenja
folklornog programa za koji je potrebno izuzetno puno koncentracije uputno je da svirači orkestra
glazbene brojeve koje izvode sviraju napamet jer jedino na taj način mogu pomno pratiti
dramaturšku radnju i razvoj dinamike plesa kod plesača. Pamćenje glazbenih fraza nakon nekog
vremena dopuštaju mladim instrumentalistima da i sami počnu kreirati vlastite glazbene misli i da
se prepuste muziciranju ne kao individualci već kao grupa. Radne pak navike upućuju na
odgovornost pri izvoñenju glazbeno – plesnog programa i navode pojedince da se inegriraju u rad
grupe kao cjeline, a ne kao zasebne sekcije.
Ja posijah lubenice
Glazbeno – plesna graña Slavonije vrlo vjerno prezentirana kako auditivno tako i vizualno.
Orkestar svira korektno, ali sa pultevima. Za svaku pohvalu je multiinstrumentalistkinja koja svira
samicu, a vidjeli smo kao poslije preuzima funkciju kontrašice u orkestru. Pjevanje je korektno,
intonacijski točno sa izuzetno dobrom dikcijom, ali bi valjao pripaziti da počimalja vrlo lijepog i
zvonkog glasa ne pjeva nazalno. Koji put joj fonacija glasa želi pobjeći previše u korijen nosa.
Inače vrlo lijepa i dojmljiva izvedba.
Kriči, kriči tiček
Koreografska inspiracija nañena u glazbeno – plesnoj grañi zagrebačkog prigorja. Iako sam
na izvedbu ove glazbene obrade imao prilike vidjeti drugo koreografsko rješenje (pobrkao sam,
moja isprika) moram priznati da mi se ova izvedba ipak više svidjela i ostavila pozitivan utisak na
mene. S obzirom da su uvažene prošlogodišnje sugestije da se tempa pojedinih glazbenih brojeva
bez obzira na umjetnički dojam trebaju približiti autentičnom glazbenom predlošku smatram da je
ovakva izvedba prihvatljivija i ispravnija. Pjevanje je i kod ove izvedbe čvrsto folkloraško sa čistom
intonacijom i dvoglasjem u brojevima u kojima djeca ove dobi to mogu savladati. Jedini nesretni
slučaj je razilaženje u tempima kod Remetskog drmeša jer je tempo izvoñenja bio prebrz, a orkestar
nije mogao na vrijeme reagirati da ublaži tempo, s obzirom da sviraju iz nota u koje us zadubljeni.
Šteta. Inače bi izvedba bila vrlo korektna.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Oj ptičice, lastavčice
Vrlo je zanimljiva koreografska zamisao ove točke. U grubo ona je podijeljena na dva dijela
od kojih prvi otpada na brojalice i igre s pjevanjem koji je ujedno i duži dok drugi sačinjavaju tri
glazbeno – plesna broja. Izvedbu prati orkestar sastavljen od osam odraslih svirača koji prate
dramaturšku preogersiju. Pjevanje je korektno, a za savku pohvalu je mala počimalja zvonkog
40
glasa. Valjalo bi u dogovoru sa koreografom za današnje prilike skratiti prvi dio koreografije u
kojem se izmjenjuju brojalice i igre s pjevanjem i napraviti malu redukciju kako brojalice ne bi bile
preduge i djeci prezamorne. Kod velikog broja ponavljanja dječja koncentracija pada, a time i
pjevački angažman pa su krajevi glazbenih fraza zbog toga bili u laganom opadanju. Svakako bi
vam sugerirao jednu malu redukciju. Inače vrlo lijepo zamišljeno.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Svaki put kada se pojavi neko društvo iz bliže ili dalje okolice Sesveta uspiju nas iznenaditi
ili brojem članova ili kvalitetom svoje izvedbe. Ovoga puta predstavio se vaš brojni dječji orkestar
sastavljen od osamnaest, OSAMNAEST, ponavljam mladih svirača. Od gotovo predškolske do
srednjoškolske dobi. Svirka je bila korektna i u tempu prilagoñena svim izvoñačima. Znatno
zanimljivija bi bila kada ne biste posezali za glazbenim obradama drugih područja već crpili
glazbenu grañu svojega kraja koje hvala Bogu što se tiče tamburaške literature ima na pretek.
Zanimljivo je bilo čuti odabir glazbene grañe vašeg kraja koja je ujedno poslužila kao i
koreografsko rješenje koje i nije bilo najsretnije, ali o tome će podrobnije kolegica zadužene za tu
komponentu stručne ocjene. Dobrim mi se izborom čini smanjenje orkestra za vrijeme izvedba
plesne točke sa deset svirača i dvije sviračice. Pjevanje je unisono, a moglo bi do godine biti i
dvoglasno. U svakom slučaju nemojte se obeshrabriti nego nam do godine pripremite još ponešto
od glazbene grañe svojega kraja. Zaobiñite ovogodišnji odabir: Remetsko kolo, Zagorski tanec i
Šestinski drmeš.
Tomislav Habulin, mag. mus.
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL ETHNO
Lutko, ma (tradicijske dječje igre iz Zagreba)
Bravo! Bravo! Bravo! Sjajno idejno i programski koncipiran i izveden scenski prikaz tzv.
„urbanog dječjeg folklora“ kakav se može vezati uz Zagreb u 30-im godinama 20. stoljeća.
Izvanredno promišljena koreografija, uvjerljive znakovitosti uobičajenih dječjih igri, druženja i
„grañanskog“ načina življenja („višeg“ a ne radničkog staleža),je bila skladno i dojmljivo uključena
u scenski kostim i njegov popratni „pribor“ (torbice, školske pločice, lutka, lepeze), a u čemu se
vrlo lijepo očitovao i individualni pristup odijevanju prema modnom obrascu. Susljedno svemu
tomu bilo je koncipirano i „oglavlje“ i scenska obuća (crne šlape), a idejnu dosljednost koncepcije
pokazivala je odjeća i djevojčica i dječaka. Najsrdačnije čestitam autoru koreografije, gospodinu
Goranu Kneževiću, kostimografu (uz opasku da je njegovo ime izostavljeno, valjda omaškom) i
svim uspješnim i šarmantnim izvoñačima! Veselim se svakoj novoj programskoj točki takvog i
tomu sličnog sadržaja kojim se potvrñuje i život folklora u urbanim prostorima Hrvatske.
Glazbeni motivi Hrvatskog zagorja
Orkestar je takoñer bi stilski čist u pučkom tradicijskom inventaru. Jedino treba pripaziti pri
oblačenju ženske nošnje na liniju rubača kako one ne bi bile dulje u stražnjom dijelu.
Sviranje na tradicijskim instrumentima
Sjajan nastup, svirka, ples i komunikacija – nadigravanje dvojice dječaka koji s toliko
umješnosti, znanja i samosvojnosti služe na čast svojim očevima, ansamblu i društvu u cjelini! Sva
je sreća da se i tradicijski i suvremeni plesni pokret i ritam tako dobro stapa s vrsnom svirkom
talentiranih glazbenika/plesača. Osim toga, sve čestitke i pohvale zaslužuje i njihova suvremena
modna odjeća!
Molim da se u idućim njihovim nastupima navedu i njihova imena jer su oni nositelji ne
samo izvedbe nego i njezine autorske vizije. Bravo!
Lijepo ti je plesat tarabana (pjesme i plesovi Bilogore)
I ovoj točki programa upućujem pohvalu. Mladi izvoñači su bili korektno odjeveni u čiste i
uredne nošnje, prema vjerodostojnom modelu tradicijskog odijevanja i obuvanja na području
Bilogore. Ženski vratni nakit bio je uglavnom sveden na isti obrazac (traka sa ili bez „dukata“). I
djevojačke frizure i muški šeširi su dobro ilustrirali odjevni tradicijski inventar.
41
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
Plesovi iz Meñimurja
Stilizirano obrazac tradicijske muške i ženske nošnje meñimurja je sustavno poštivan, a
sama nošnja je bila čista, uredno odjevena i nošena na sceni. Ipak, bilo bi puno bolje kada bi djeca
bila odjevena u tradicijsko ruho primjereno njihovom uzrastu (mala djeca s tibet rupcima preko
pleća, svilene pregače s čipkom); vjerujem da će doći vrijeme raspolaganja vlastitim rješenjima koja
ne će biti zadana posudbom iz „Posudionice i radionice narodnih nošnji“. Valjalo bi iontenzivnije
kontrolirati pletenje kose u kečke kako se ne bi ponavljalo upletanje kose u pletenice koje počinju
već od samog prednjeg dijela kalote (visoko na tjemenu). Izbor vrsti obuće za scenu bio je vrlo
dobar unutar postojećih mogućnosti (šlape, opanci, visoke čizme).
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽELJEZNIČAR
Ja posijah lubenice (dječje igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Posuñena muška i ženska nošnja („Posudionica i radionica...“) je usklañena s programskom
scenskom točkom, ali ipak nije najprimjerenija dobnom uzrastu većine djece. Više pažnje treba
usmjeriti na način oblačenja: rubina sviračice je previše potkasana, nogavice bijelih platnenih
muške gaća ne zatiču se u sare čizama. Vrlo dobro počešljana kosa djevojčica (priliči starijem
uzrastu) je bila vrlo dobro i individualno ukrašena umjetnim cvijećem i poluvjenčićima (cvjetići
montirani na uski „rajf“za kosu). Unatoč veličini nošnje, djeca su ju vrlo dobro nosila.
Tamburaši su odjenuli dobru stilizaciju slavonskih prsluka; svojom scenskom odjećom su bili dobro
usklañeni s ovom točkom nastupa; u drugom nastupu (zagrebačko prigorje) nije bilo mjesta za
slavonski tip prsluka (premda je jasno zašto ih nisu zamijenili u vremenu izlaska/ulaska sljedeće
grupe izvoñača).
Kriči, kriči tiček (dječje igre, pjesme i plesovi zagrebačkog prigorja)
Za ovu točku programa nošnja je takoñer bila posuñena ali je vjerodostojnije i prikladnije
predstavila cjelinu tradicijskog ženskog i muškog odijevanja u zagrebačkim podsljemenskim selima
(Šestine). Mladi i veseli plesači su uredno odjenuli sve sastavne dijelove nošnje i obuće; valjalo bi
kožnati muški remen čvršće pripasati oko struka (da ne bi „padao“ po dječačkim bokovima).
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Oj, ptičice lastavčice (dječje igre, pjesme i plesovi iz Slavonije)
Čestitam! Lijepi i promišljeni prikaz odijevanja djece i adolescenata sukladan „standardu“
slavonske tradicijske nošnje iz sredine 20. stoljeća. I muška i ženska nošnje odlikuje se tradicijskim
krojem i oblikovanjem, šivana je iz različitih materijala (od „domaćeg“ bijelog platna po kojem je
rukom vezeni baštinjeni ornament), pokazana je u individualnom izboru/likovnom ukrašavanju i
ekonomsko-dobnom odreñenju, a subočice takvom pristupu, vrlo dobro ju prati i primjereno
obuvanje i frizure/oglavlje. Osobno me se posebno dojmila naznaka ženskog nakita (traka s tri
dukata). Za najmlañu djecu su odlično odabrane košulje tipa „dugana“, a i dječaci su bili prikladno
odjeveni premda nisu baš nužno morali imati šešire (jedan je bio prevelik na dječjoj glavi pa je
dječaku padao na oči, a dječak se s tom „nezgodom“ vrlo lijepo i uspješno nosio) i dobre tkanice
(prevelike za tanki dječji struk). Treba ustrajati u frizurama djevojčica kako se ne bi dogañalo da
pletenice počinju tako visoko na tjemenu (gotovo odmah nad čelom) i na urednosti njihovog
fiksiranja na potiljku. Bila je to skladna i lijepa istinita slika malih Slavonaca.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Zagorski tanec, Svibanjska ružica, Šestinski drmeš (tamburaški intermezzo)
Tamburaški sastav je bio odlično odjeven upravo prema zavičajnom obrascu i kriteriju
dobnog uzrasta; stasom manji dječaci – bijele platnene košulje i gaće, na nogama šlape (najviši
meñu njima je u crne visoke čizme uvukao nogavice gaća), nešto stariji i viši dječaci/momci su na
temeljno ruho odjenuli crne prsluke, kožnate tamne remene i visoke crne čizme (nogavice gaća
zataknute u sare čizama). Obzirom da su svi kompleti muške nošnje posuñeni, ne treba posebno
42
komentirati njihov pojedinačni prikaz i nošenje, odnosno usklañivanje s visinom mlañahnih
izvoñača.
Četrdeset krajceri (pjesme i plesovi sesvetskog prigorja)
Nastup djece odvijao se u tradicijskom modelu (s naznačenom inačicom) prigorske nošnje
za odrasle. I u ovom slučaju je nošnja odreñena standardnim izvedbama „Posudionice i radionice
narodnih nošnji“. Koliko je to god bilo moguće, nastojalo se ustaljenom obrascu dati i individualnu
notu, pa u tom smislu bi valjalo za ukrasne pozamenterijske mašne/ruže na prsima djevojčica
odabrati uže i manje trake. Frizure djevojčica su bile uredno spletene i dobro ukrašene crvenim
trakama/mašnama. Odličan scenski detalj je bila metla na držak koje je svezan originalni domaći
tradicijski ručnik.
Zaključno: odjevna tradicijska slika je bila korektna i uredna.
Ivanka Ivkanec, prof.
VI. koncert, nedjelja, 27. ožujka 2011., mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 11.00 sati
43
Dana 27. ožujka 2011. godine u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, s početkom u 11. sati,
održan je VI. koncert 34. smotre folklornih amatera grada Zagreba. U programu su nastupile
sljedeće dječje grupe:
KUD Bukovac
KUD Mladi Prigorci, Žerjavinec
KUD Novo Brestje
KUD Sesvete
KUD Dragutin Domjanić, Vugrovec
KUD Preslica, Blato
Opća zapažanja:
Koncert je održan u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog koja se tehnički i akustički pokazala
odličnim izborom za nastupe djece na 34. smotre folklornih amatera grada Zagreba. Bila je
ispunjena do posljednjeg mjesta, a kroz program nas je vodila najavljivačica koja decentnim
voñenjem ni na koji način nije ometala zacrtanu dinamiku programa. Prosudbena komisija imala je
optimalne uvjete za nesmetano praćenje programa, a grupe su se na pozornici izmjenjivale
kontinuirano, bez zastoja.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Mali bratec Ivo (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
Relativno malena grupa djece iz Bukovca korektno je izvela petminutni scenski prikaz
pjesama i plesova Meñimurja. Vrlo je dobra početna ideja s pjesmom djevojčica, a potom i dječaka.
Isto tako, metodički je odlično postavljena dinamička struktura od jednostavnijeg ka težem, od
posve dječjeg „Mali bratec Ivo“, do „Čardaša“ („Lepe naše senokoše“) i završnog „Došla sam
vam japa dimo“. Zbog evidentnog, prilično velikog dobnog raspona unutar grupe, svakako je za
pohvaliti i ideju da mlañi uzrast pleše odvojeno, kao da imitira plesanje starijih. Upravo zbog
prevladavajućeg mlañeg uzrasta, bilo bi dobro naredni put veći dio scenskog prikaza posvetiti
dječjim igrama i nešto lakšim plesovima, primjerenijima dobi djece unutar grupe. U tom smislu, u
perspektivi, valja pažnju usmjeriti na omasovljenje kako bi se pokušalo oformiti mlañu i stariju
grupu koje bi u tom slučaju mogle izvoditi sadržaje primjerene jednima, odnosno drugima. Posebno
treba pohvaliti mladi orkestar koji je vrlo dobro pratio male plesače-pjevače.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORCI, ŽERJAVINEC
Cancaj mede crnih kos (dječje pjesme i plesovi otoka Murtera)
Velika je šteta što se na zagrebačkoj folklornoj sceni prilikom scenskih prezentacija vrlo
rijetko koristi materijal iz jadranskog kulturnog areala. Iako mu je, s jedne strane stil veoma
kompleksan, s druge strane, zbog jednostavnih pokreta, mekoće plesanja i lijepih melodijskih linija,
to je područje izuzetno pogodno za rad s dječjim uzrastom. Upravo je sve spomenuto, u svojoj
scenskoj prezentaciji više nego uspješno demonstrirala prilično velika grupa djece iz Žerjavinca.
Odlično izbalansirano, ne pretjerano scenski komplicirano, veselo, dječje. Jednom riječju, odlično.
Svakako treba pohvaliti i mladi orkestar koji je svojom svirkom upotpunio ovo veoma uspješno
predstavljanje.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Dječje igre i plesovi Posavine
Da za uspješan nastup nije presudna velika masovnost djece, već adekvatno odabran
materijal i odlična atmosfera, zorno je pokazala malena, ali izuzetno motivirana i vesela grupa djece
iz Novog Brestja. Na koji se način vodi računa o dobi djece, autor scenskog prikaza je demonstrirao
na samom njegovom početku, izabravši veoma jednostavnu i djeci primjerenu varijantu
plesa„Repe“.
Isto se može utvrditi i za završnu varijantu plesa „Drmeš“ ( „I ja jesam posavačko dete“)
44
pri kojem je, umjesto klasičnog plesa, upotrebljena djeci primjerena šetnja s provlačenjem. Upravo
u prvom spomenutom plesu valjalo bi korigirati poziciju izvoñenja zbog pokrivanja stražnjeg para.
Sve ostalo bilo je potpuno korektno. Uz želju za omasovljenjem grupe, pohvale idu i mladom
orkestru koji je uspješno pratio malene plesače-pjevače.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
Dva se dragi (pjesme i plesovi Zeline)
Veoma zahtjevan, gotovo koreografski prikaz, veoma je uspješno prezentirala brojna grupa
djece iz Sesveta. Scenski je sve izgledalo veoma korektno, osim rješenja u „Polki“, pri kojem se
mimoilaženje linija odvijalo na način da je s obje strane bio vidljiv samo prvi par. Bolje rješenje bi
bilo postaviti dijagonalno mimoilaženje ili, po scenskom principu kontrasta prvo napraviti kako je
prikazano, a potom u brzu dijagonalnu promjenu. Takoñer, s obzirom na dob djece, malo se scenski
pretjeralo u „Špic polki“, dok se želja za potenciranjem promjena formacija vidjela i u „Ženil se je
Matek“. Ono što svakako valja spomenuti jest kako su djeca poput nekog odraslog ansambla više
nego uspješno slijedila autoričinu nit vodilju. Ipak, kompletan prikazani materijal te kompleksnost
scenskih rješenja bili su postavljeni točno na rubu njihove dobne granice, na granici njihovih
mogućnosti - možda godinu, dvije prerano. Poglavito se to odnosi na najmlañe u grupi, koji su se
srčano borili sa zadatkom. Stoga, s vremenom i omasovljenjem, treba težiti formiranju mlañe i
starije grupe kako mlañi ne bi dobivali preteški materijal, a stariji se eventualno dosañivali onim
jednostavnijim i za njihovu dob neprimjerenim. U svakom slučaju, potencijal je evidentan. S
obzirom kako je mališane pratio dobno kombinirani orkestar, u perspektivi valja težiti da djeca u
potpunosti preuzmu glavnu ulogu i počnu samostalno pratiti svoje vršnjake.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Dječje igre iz Meñimurja
Nastup najmlañe grupe mališana iz Vugrovca bio je upravo onakav kakav se i očekuje od
tog uzrasta - veseo i dječje razigran. Prikazane igre bile su korektno, moglo bi se reći školski
prikazane te su u potpunosti svojom kompleksnošću pratile dječju dob. Osim „Igraj kolo“ koje je
bilo za nijansu predugo, bile su i vremenski dobro izbalansirane. Grupa je izuzetno brojna, s
velikim potencijalom. Metodički, vrlo dobro napravljeno.
Plesovi i igrice iz Podravine
Metodički takoñer vrlo dobro osmišljen bio je nastup srednje grupe. Mnogobrojni, veseli,
vrlo dobro uvježbani, s materijalom odlično pogoñenim i točno prilagoñenim njihovoj dobi i
mogućnostima. Dvije sugestije odnosile bi se na „Siroticu“ („Tri koraka sim“) te „Grizlicu“. Kada
se na sceni želi pokazati odreñeno područje, uvijek bi trebalo težiti prikazivanju onih sadržaja koji
su karakteristični upravo za to područje. U ovom slučaju „Sirotica“, kao etnokoreološka činjenica
rasprostranjena u mnogim našim krajevima, nije možda najsretniji odabir. Područje Podravine nudi
čitav niz autentičnijih „podravskijih“ rješenja, čak i u plesovima tipa Sir Roger kao što je upravo
ovdje bio slučaj. Što se tiče pak „Grizlice“, ona je scenski gledano bila nešto predugačka. Upravo
za onoliko koliko nose dvije varijante u kojima je drugi dio baziran na molvarskom „Drmešu“.
Iako on djeluje jednostavno, u biti je stilski strahovito kompleksan i za mnogo starije i rutiniranije
plesače. Stoga se predlaže skraćenje upravo na tom mjestu u scenskom prikazu u kojima se javlja
molvarski «Drmeš». Posebno veseli činjenica što se u samom finalu izbjeglo plesanje „Drmeša“ u
paru, već se metodički odlično odlučilo za najjednostavnije podbijanje desnom nogom u
formacijama manjih i većeg kola. I ova grupa je masovna, velikog potencijala.
Pjesme i plesovi iz Posavine
S obzirom na težinu materijala te različitu konstituciju plesača-pjevača kao i dob, nastup
najstarije grupe mladih iz Vugrovca bio je glazbeno i plesno na granici njihovih mogućnosti.
Premda su odlično odradili ni malo jednostavne scenske zamisli i vrlo korektno izveli zadane
plesove, stječe se dojam kako se s fizički iznimno teškim varijantama „Drmeša“ i „Dučeca“ moglo
45
pričekati još godinu ili dvije. Doduše, to se odnosi prije svega na one fizički najslabije i najmlañe.
Posve je jasno da mladi u doba adolescencije žele više, snažnije i bolje te nerijetko i sami insistiraju
na zahtjevnijem materijalu, no pritom ipak valja paziti do koje granice se ide.
Ukupno uzevši, nastup dječjih grupa iz Vugrovca bio je odličan. Vidljivo je kolika se pažnja
posvećuje radu s djecom. A zadovoljstvo radom, najbolje se očituje kroz veliku brojnost. To je
uvijek najbolji pokazatelj. Kada se svemu pridoda činjenica o mladim sviračima koji su pratili svoje
prijatelje, može se konstatirati kako je uz ovakav podmladak cijelom društvu posve sigurno
zajamčena svijetla budućnost.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRESLICA, BLATO
Grej, grej sunčece (pjesme i plesovi Zagorja)
Vrlo dobrim može se ocijeniti nastup veoma brojne, mlañe grupe iz Blata. Metodički takoñer
vrlo dobro postavljeno, od lakših ka težim sadržajima. Nedostatak scenski privlačnih komponenti
unutar biranog materijala, autorica je vrlo uspješno uspjela kompenzirati formama kojima se kod
djece nastoji razviti osjećaj za ritmičko kretanje u prostoru. Šteta što se nije stalo kod
najatraktivnijeg djela scenskog prikaza u trenutku kada se pojedinačno pokazuje ples „Jelica kolce
vodila“. Sve što se nakon toga na sceni odvijalo, bilo je manje atraktivno. Stoga se predlaže
završetak na tom mjestu, ili prerasporeñivanje materijala unutar scenskog prikaza na način da
upravo taj dio bude završni. Potencijal mlañe grupe je evidentan.
Katalena kolo vodi (pjesme i plesovi Bilogore)
Nažalost, gotovo identičan pad dinamičke linije (kao i kod pjesama i plesova Zagorja u
izvoñenju mlañe grupe) dogodio se prigodom scenske prezentacije bilogorskih pjesama i plesove.
Sve je bilo dobro posloženo (naslovna „Kolo vodi Katalena“, „Coprnice“, pa „Izvir voda
izvirala“) do „Dudaške kare“ s kojom je valjalo ili završiti, ili iza nje izostaviti pjesmu, te
eventualno staviti neki glazbeno i plesno atraktivniji „Drmeš“. S obzirom da je tema „Tri jabuke,
tri dunje“ svojstvena mnogim našim krajevima, predlaže se neka „bilogorskija“ glazbena tema, te
dodatak nekog od parovnih, za područje Bilogore karakterističnijih „Drmeša“. Time bi ovaj veoma
privlačan i potentan scenski prikaz još više dobio na snazi. Izvedbeno gledano, sve je bilo korektno.
I ova grupa starije djece posjeduje evidentan potencijal. U budućnosti valja težiti stvaranju mladog
orkestra koji bi bio u funkciji praćenja svojih kolega, vršnjaka.
Zaključno:
Kao što je vidljivo iz osvrta, ukupno uzevši, nastupi dječjih grupa na VI. koncertu 34.
Smotre folklornih amatera grada Zagreba bili su veoma uspješni. Nije bilo većih pogrešaka pri
scenskoj prezentaciji dječjeg folklornog stvaralaštva te se može zaključiti kako se sve grupe, njihovi
voditelji te osobe koje se bave postavljanjem scenskih prikaza za djecu birajući sadržaje primjerene
njihovoj dobi, uglavnom drže osnovnog postulata hrvatske škole scenske primjene folklora u radu s
djecom, a taj je „dajmo djeci dječje“!.
Na VI. koncertu bio je priličan broj grupa nešto starije djece. Upravo stoga, bilo je graničnih
slučajeva pri kojima je dobar dio materijala bio za nijansu pretežak kako za dob, tako i za tjelesnu
konstituciju mladih izvoñača. Stoga u daljnjem radu poseban oprez treba biti primijenjen osobito s
djecom adolescenske dobi. Ono što valja istaknuti i što je svakako na ovom koncertu bilo dojmljivo
jest doživljajna komponenta. Djeca nastupe nisu percipirala kao neku strašnu obvezu, već prije
svega kao veselje i igru. Gotovo da nije bilo grupe djece koja nije istinski uživala i veselila se, što je
izvedbama dalo dodatnu spontanost i osobitu draž. U tom smislu, svim voditeljima čestitke i
ohrabrenje u daljnjem radu jer, svi smo toga itekako svjesni, upravo su voditelji dječjih grupa ti koji
prvi djeci - od onih najmanjih pa sve do adolescentne dobi - usañuju ljubav prema tradicijskoj
kulturi i nasljeñu njihovih predaka. Na tome im valja posebno zahvaliti.
Andrija Ivančan dipl. etnolog i polonist
46
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Mali bratec Ivo (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
Ovo mi je bila najbolja izvedba ove dječje skupine. Izvrsni mladi tamburaši svirali su vrlo
dobru glazbenu obradu. Šteta je da točka nije završila dječjim temama kao što je sjajno počela.
Pjevanje vrlo čisto i snažno, osim najviših tonova u prvoj pjesmi. Djeca razigrana, scenična i vedra.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORCI, ŽERJAVINEC
Cancaj mede crnih kos (dječje pjesme i plesovi otoka Murtera)
Dobro koncipirana koreografija, kao i glazbena obrada. Ipak neke su teme malo prekratke, a
neke preduge pa proporcije nisu uvijek najbolje. Vrlo dobri mladi tamburaši, no u posljednje dvije
teme nisu uspjeli sve točno isvirati, a zbog toga vjerojatno ni plesači nisu baš sve dobro izigrali.
Pjevanje vrlo čisto i uvjerljivo. Cijeloj grupi ipak fali malo više scenske strasi i osmijeha.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Dječje igre i plesovi Posavine
Zamjerku koje ću iznijeti ovom anasmblu možemo i razumjeti jer se radi o prosječno
izrazito mladom ansamblu. Vrlo su razigrani, strastveni i scenični, no treba vidjeti zašto kod svih
pjesama teže povišenju intonacije, a kod pjesme Stara baba, stari ded intonacije nije ni bilo. Točka
je dobro koncipirana, a tamburaši su vrlo dobro odradili svoj dio zadatka.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
Dva se dragi (pjesme i plesovi Zeline)
Tamburaši su bili miješanog uzrasta (uz jednu violinu), no zaista je šteta da moraju koristiti
stalke za note. Posljednju temu nisu uspjeli dobro odvirati u tempu, pa je bilo ritmičkih
razmimoilaženja. Pjevanje vrlo dobro. Posljednja pjevačka tema izvrsna. Šteta je jedino da u
uvodnoj pjesmi triju djevojčica nisam razumio niti jednu jedinu riječ. Glazbena obrada i
koreografija vrlo dobro koncipirane.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Dječje igre iz Meñimurja
Lijepo koncipirana točka, dobro glazbeno obrañena. Materijal primjeren uzrastu. Vrlo dobra
izvedba čak 11 tamburaša. Pjevanje je zdravo i slobodno, no treba vidjeti zašto djeca teže višoj
intonaciji, pa su zbog toga gotovo svi počeci više intonirani nego li je potrebno. Možda bi duži
instrumentalni uvodi bolje uveli djecu u nove intonacije, a naravno postoji i mogućnost da je to
zbog nedovoljnog rada zajedno s orkestrom.
Plesovi i igrice iz Podravine
Treba voditi računa o tome da se i scenski govor razumije. Pjevanje je vrlo slobodno i
zvonko, ipak treba paziti da ne pretjeruju jer su katkada na rubu deranja. Djeca su vrlo razigrana i
vesela, a ipak scenski vrlo dobro organizirana. Deset malih tamburaša uglavnom je vrlo dobro
odradilo zadatak. Koncepcija točke i glazbena obrada vrlo dobri.
Pjesme i plesovi iz Posavine
Dobro koncipirana točka koja je u ovom momentu (prije svega pjevački) još preteška za ove
izvoñače. No, ako računamo da će ta generacija uz ispravan vokalni pristup ( a taj se svakako
osjeća) svakako vrlo brzo to savladati, onda ovaj nastup treba shvatiti kao investiciju za budućnost.
I imat ćemo uskoro kvalitetno dvoglasno pjevanje, sa relativno zahtjevnom vokalnom materijom.
Tamburaši i dalje vrlo dobri.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRESLICA, BLATO
Grej, grej sunčece (pjesme i plesovi Zagorja)
Brojalice na početku bile su potpuno nerazumljive, iako strastveno odglumljene. Ipak, treba
pripaziti na scenski govor.
47
Skupina je jako mlada, a vedra i razigrana, te vrlo dobro funkcionira na sceni. Intonacije idu od vrlo
dobrih do potpuno netočnog pjevanja prvog dijela pjesme Sve ptičice zapjevale, a pogotovo je
pjesma Jas pak nekaj mam bila intonativno nedefinirana. S obzirom da su ostale teme uglavnom
bile dobro otpjevane jasno je da to oni mogu te da još samo treba poraditi na tome. Odrasli svirači
uglavnom su dobro pratili, no neki prelazi iz teme u temu nisu bili baš potpuno sigurni (ne računam
onaj kiks koji se dogodio kad je orkestar ranije upao ili...). Svakako bi bilo lijepo kada bi to izveli
bez notnih stalaka pred sobom.
Katarena kolo vodi (pjesme i plesovi Bilogore)
Vrlo dobra uvodna pjesma osim nadubljeg tona drugog glasa. Pjevanje je povremeno
osciliralo, ali je općenito na visokoj razini. Počimalje vrlo dobre. Orkestar takoñer vrlo dobar.
Sugeriram malo drugačiji raspored tema. Ovakav raspored nije dramaturški najsretniji. Točka
dramaturški jako pada na samom kraju.
mr. sc. Bojan Pogrmilović
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Mali bratec Ivo (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
I tamburaši i plesači/pjevači su bili uredno i korektno odjeveni u nošnju koja pripada
standardiziranom predstavljanju meñimurskog odjevnog inventara. Cjelovito dobru sliku podupirao
je i odabir obuće i uredne muške i djevojačke frizure. Obzirom da je nošnja posuñena iz
„Posudionice...“ Društvo nije moglo utjecati na tradicijsku ureñenost opleća (rukavi bi morali biti
čvrsto uškrobljeni kako bi imali vjerodostojan volumen) niti na veličinu odjeće primjerene dječjem
uzrastu. Programsku točku su djeca izvela vrlo uvježbano i šarmantno.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORCI, ŽERJAVINEC
Cancaj mede crnih kos (dječje pjesme i plesovi otoka Murtera)
Djeca su bila uredno odjevena u stiliziranu inačicu nošnje, s nastojanjem da se prikažu
individualne karakteristike tradicijskog dječjeg odijevanja, obuća i češljanja kose na otoku Murteru.
Posuñene ženske nošnje su slijedile tipičan obrazac u kojem je ipak previše bila naglašena
dekoracija crvenim svilenim vrpcama (mjesto i visina vezanja na prsima/iznad struka i sama dužina
vrpci/mašni). Dječaci su takoñer bili primjereno odjeveni; valja više pažnje posvetiti nošenju
crvenkape.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Dječje igre i plesovi Posavine
Mladi svirači su bili primjereno i na dobar način odjeveni i obuveni u tradicijsku varijantu
posuñenih posavskih nošnji; kod oblačenja tamburašica uočena je svojevrsna „nemarnost“ u
neusklañenosti dužina: neuredno odjeveni skuti bili su predugački spram pregače. Mali plesači su
uglavnom korektno nosili svoje jednostavne bijele platnene košulje, muške komplete (košulje iznad
gaća, a nogavice jednih gaća su bile predugačke) i osnovne trodijelne komplete bijelog platnenog
neukrašenog ruha za djevojčice. Češljanje kose i njezino ukrašavanje crvenim vrpcama kao i izbor
obuće dobro su se uklopili u predstavljeni modalitet nošnje.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
Dva se dragi (pjesme i plesovi Zeline)
Lijepi prikaz zavičajne muške i ženske nošnje, obuće, kićenja i djevojačkih frizura s osobito
istaknutim individualnim obilježjima. Da su ova djeca veličinom svojeg stasa i dobi premalena za
odijevanje u ruho odraslih očitovalo se u prevelikim prslucima, muškim košuljama i obući što je
ostavljalo dojam „šlampavosti“. Nejasna mi je bila nova izvedba i samo oblikovanje mladenkine
krune/kape (loša replika?, nova „inspiracija“ ili preoblikovanje prema starijem izvornom uzorku?);
izgled i kroj mladenkinog „opleća“ takoñer je izlazio iz okvira zavičajnog standarda.
48
Valjalo bi, barem za potrebe nastupa na smotri, pripaziti i na frizure dječaka (dugi pramen kose u
inače „normalnoj frizuri“ jednog dječaka).
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Veliki tamburaški orkestar bio je vrlo dobro i uredno odjeven u jednoobraznu stilizaciju
tradicijske muške nošnje nizinske Hrvatske; nenametljivo i korektno je, u odjevnom smislu, pratio
scensku izvedbu triju programskih točki (Meñimurje, Podravina Posavina) i vrlo lijepo komunicirao
meñusobno i s ostalim izvoñačima.
Dječje igre iz Meñimurja
Iskreno čestitam! Mali izvoñači su bili šarmantni, veseli i potpuno slobodni u izvedbi svoje
točke za što je djelomično zaslužan i njihov kostim kao vrlo uspjela stilizacija tradicijskog dječjeg
odijevanja. Posebno je vrijedan način nošenja ženskih platnenih bijelih košulja s dugim rukavima
podignutim oko visine lakta. Uz standardno ukrašavanje pletenica crvenim vrpcama, posebnu
pohvalu zaslužuje odluka da se kratka kosa djevojčice ostavi neukrašena i ostane frizurica kakvu
dijete upravo ima. Trebalo bi samo pripaziti da se na sceni ne nose suvremene tenisice (dvojica ili
trojica dječaka) i da se ne izuvaju crne šlape.
Plesovi i igrice iz Podravine
Dječaci su bili korektno odjeveni u podravski tradicijski obrazac nošnje i odlično su
surañivali s djevojčicama. Unutar uobičajene slike tradicijskog ženskog odijevanja na području
Podravine izdvojilo se nekoliko tibet-rubaca (tipičnih za Kop. Ivanec) i stiliziranih ženskih prsluka.
Mada je nošnja posuñena, ipak bi se moralo bolje uskladiti duljina rubače s pregačom, čvršće vezati
dekorativne crvene vrpce na pletenicama, pripaziti na odgovarajuću veličinu crnih šlapa da se ne
izuvaju za vrijeme nastupa i treba valjano urediti frizure djevojčica (kako se nose pletenice?!). Kad
većina djece obuje visoke crne čizme onda bi se uz njih morali obuvati opanci a ne nazuvati crne
šlape (iako je posve jasno zašto se to dogaña prilikom scenskih nastupa).
Pjesme i plesovi Posavine
Iako su djeca nešto većeg/starijeg uzrasta, ipak je posuñena posavska nošnja za njih bila
prevelika (kako se to pokazalo na primjeru nekolicine muških košulja na manjem tijelu dječaka).
Muške gaće su bile dobro odjevene, a sukladno baštinjenom obrascu, nogavice gaća su dobro sapete
remenjem opanka čime se ublažila njihova neprimjerena veličina dječjem tijelu. Slične primjedbe se
vežu i za žensku nošnju; vrlo je važno da se posebna pažnja posveti prikladnijem oblačenju
kompleta koji je bolje usklañen s visinom plesačice (bilo je nekoliko „prekratkih“ ženskih
kompleta). I ova točka scenskog programa izvedena je u sjajnoj komunikaciji mladih izvoñača koji
su svoje veselje prenijeli i na publiku.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRESLICA, BLATO
Pretpostavljam da je scenska odjeća svirača bila posljedica (ne)mogućnosti posudbe u
zagrebačkoj Posudionici i radionici narodnih nošnji“, a ne izbora voditelja/uprave KUD-a. Kada se i
ako se već dogañaju takve situacije, mislim da je puno bolje da u svojem scenskom nastupu svirači
pokažu svoje znanje i umješnost sviranja pa makar odjenuli i svoju sadašnju, suvremenu odjeću
kojom bi se jasno pokazala sudbina zavičajnog odjevnog inventara. Ovako se publika dovodi u
situaciju i veliku zabludu da su se muškarci Hrvatskog zagorja i Bilogore odijevali kao Turopoljci.
Grej, grej sunčece (pjesme i plesovi Zagorja)
Posuñena odjeća sukladna je već široko prihvaćenom standardu tradicijskog ruha nizinske
Hrvatske. Bosi dječaci i djevojčice odjeveni u jednostavne bijele platnene komplete bili su uredni,
razigrani i prirodno opušteni u svojem „kostimu“. Valja pripaziti na usklañenost dužina (nogavice
gaća, skuti i pregače); pletenice treba ukrašavati isključivo tekstilnim vrpcama/mašnama, a ni u
kojem slučaju zamjenjivati ih s kupovnim ukrasnim papirnato-plastičnim trakama.
Katalena kolo vodi (pjesme i plesovi Bilogore)
Srdačno čestitam solisticama čije me je pjevanje i držanje oduševilo! Takoñer čestitam i
jedinom momku koji ima dostatnu „hrabrost“ i volju da bude jedini predstavnik svojeg roda meñu
49
Bilogorkama! Nošnja je bila čista, uredna i korektno prikazana u svijetlu bilogorskog ozemlja, a
djevojke su je odlično nosile. Ustaljenom obrascu pripadala je i obuća (tamni i žuti opanci kapičari),
kroj i boje ženskih prsluka (čije obje polovice prednjice trebaju biti zakopčane/“zažnirane“ cijelom
svojom visinom) kao i crvene svilene vrpce na prsima i oko pletenica. Lijepo je bio prikazan i jedan
tip ženskog oglavlja (2 peče) kao i frizura načinjena od samo jedne ili pak dvije spuštene pletenice.
U ženskoj nošnji nedostajala je podsuknja. Obzirom na veliki potencijal članova KUD-a nadam se
da će se popraviti i odijevanje za (na) scenu prigodom nastupa na smotrama i/ili gostovanjima.
Ivanka Ivkanec, prof.
50
SAMOSTALNI KONCERT FOLKLORNOG ANSAMBLA SKUD-a IVAN GORAN
KOVAČIĆ – AJD' IDEMO, OJ LANE MOJE
subota, 2. travnja 2011., ZGK Komedija, 19.30 sati
U nedjelju, 3. travnja 2011. godine s početkom u 19,30 sati, Zagrebačko gradsko kazalište
«Komedija» bilo je mjesto održavanja samostalnoga, cjelovečernjeg dvosatnog koncerta Folklornog
ansambla SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“. Koncert je održan u okviru 34. Smotre amatera grada
Zagreba. Program je bio sastavljen od deset koreografija, te šest što vokalnih, što instrumentalnih,
što vokalno-instrumentalnih točaka.
Opća zapažanja:
Koncert je održan u do kraja ispunjenoj dvorani Zagrebačkog gradskog kazališta
«Komedija». Prosudbena komisija bila je smještena u središtu prvog reda balkona i, s dostupnim
tiskanim programom, imala je najbolje moguće uvjete za praćenje programa. S obzirom da
prosudbena komisija u svom sastavu ima osobe posebno zadužene za procjenu glazbenih i odjevnih
dostignuća, ovaj će osvrt biti lišen podrobnije analize spomenutih komponenata odnosno bit će
usmjeren na općenita i zaključna zapažanja vezana uz plesnu komponentu.
Zapažanja redoslijedom izvoñenja:
Kresnice – Ivanjdanjski običaji Jaskanskog prigorja
Etnološki, etnografski i etnokoreološki gledano veoma je nespretno odabran naziv i
objašnjenje naslova ove koreografije, sastavljene od dva dijela. Prvog, u kojem se poštuje etnološka
činjenica kako se radi o ophodnom običaju u kojem sudjeluju najčešće četiri svečano opremljene
djevojčice, ovjenčane vjenčićima od cvijeća, a koje najčešće prati dječak branjač, ili više njih
zvanih kresničari, pobirači. Oni navještaju dolazak kresnica, ladarica, ivančica te katkad skupljaju
darove pripremljene od strane ukućana domaćinstva/kuće pred kojom se „lada“, odnosno želi
dobro. Korektan je i scenski prikaz pri kojem ukućani nastru stelju, paprat ili cvjetove ivančica oko
čega se katkad zavede i vrlo jednostavno obredno kolo kresnica. Primanjem darova i zahvalom,
običaj pred kućom prestaje. Stoga cijeli drugi dio koreografije nema svoje etnološko i
etnokoreološko uporište jer sugerira kako se unutar naslovnog običaja odvija neko posebno veselje
uz svirače i raznovrsne plesove te radi korektnosti ne bi bilo zgorega prvi dio izvoditi pod
sadašnjim nazivom, a drugi dio kao zasebnu koreografiju pjesama i plesova Jaskanskog prigorja. U
tom slučaju, svakako treba izostaviti formaciju djevojaka u nošnjama iz Draganića i ples koji
izvode, jer ne pripada u područje koje je najavljeno u objašnjenju koreografije. Rješenje koje je
ponuñeno jednako je onom kao kad bi se eventualno unutar koreografije plesova i pjesama
Zagrebačkog prigorja pojavila formacija plesača odjevenih u nošnje Zaprešićkog ili Samoborskog
prigorja izvodeći neki ples iz svog etnokoreološkog područja. Valja napomenuti kako su u svojim
ranim radovima i bardovi Hrvatske škole scenske primjene folklora, prof. Zvonimir Ljevaković i
dr. sc. Ivan Ivančan, znali koristiti slične/pojedine narodne običaje kao osnovu za snažnije i
etnološki ne do kraja utemeljene koreografske zahvate, ali su profiliranjem hrvatskog folklornog
scenskog pristupa i sami ubrzo od toga odustali. Plesovi su inače izvedeni korektno, uz povremenu
scensku formacijsku nepreciznost. Scenski gledano, koreografske slike bile bi mnogo vidljivije
kada bi se plesači više raširili i bolje iskoristili ionako skučeni prostor male “Komedijine“
pozornice.
Gradiščanske jačke – pjesme Hrvata iz okolice Gradišća
Vrlo nespretna formulacija u tiskanom opisu/objašnjenju prikazanih jački. Koji bi to
lokalitet u okolici Gradišća bio nastanjen Hrvatima?
Lepo naše Meñimurje
Vrlo privlačna koreografija meñimurskih pjesama i plesova stilski je izvedena vrlo korektno.
No, komparirajući snimku nastupa istog ansambla s natjecanja Hrvatskog društva folklornih
koreografa i voditelja iz vremena dok ga je kao umjetnički voditelj vodio autor ove koreografije I.
Goran Matoš prof., vidljive su neke, prije svega, dinamičke ali i scenske promjene. Prva se odnosi
na ples „Dok sam bila liepa mlada“ koji je u ovom slučaju prikazan scenski znatno statičnije.
51
Izostala je gradacija tempa u „Došla sam vam japa dimo“, a sam ples izveden je dosta brže.
Isto tako, ples „Faljila se Jagica“ takoñer je izveden dosta brže nego u vrijeme autora, da bi „Čip
čardaš“ dramatično usporio u odnosu na spomenuti prethodni ples. Pod pretpostavkom da autor
uvježbava svoju koreografiju onako kako ju je zamislio i kako ju osjeća, valja konzultirati ili
koreografa ili snimke iz vremena dok je vodio ansambl da se, ukoliko je došlo do odstupanja, stvari
vrate na onaj stupanj kako je zamišljeno. Moguće je da je u meñuvremenu i sam autor promijenio
prvotnu ideju te u tom slučaju ove opaske treba zanemariti. Ono na što posebno treba obratiti
pozornost jest konstantno loše postavljanje scenskih formacija u odnosu na jasno označen i vidljiv
centar pozornice. I dok se u plesu može dogoditi previd takve vrste, potpuno je neshvatljivo da se to
dogodi u statičnoj poziciji središnje pjesme.
Oj djevojko Maro i Posavka sam
Posavski plesovi
Neshvatljiva je i odluka vodstva Ansambla da iz koreografije pjesama i plesova Posavine
izostavi nekad naslovnu „Črešnjicu“. Naime, osim što takvo interveniranje u umjetničko djelo
direktno podliježe sankcijama Zakona o autorskom pravu, nije niti osobito moralno. Pogotovo
prema radu i djelu gospodina Milorada Brace Todića koji je svojim dugogodišnjim djelovanjem,
kako stručnim, tako umjetničkim i pedagoškim, napravio od ovog Ansambla jak i prepoznatljiv
brand. Nije u redu niti prema njegovim štovateljima koji su odrastali uz tu koreografiju, a poglavito
prema generacijama Goranovaca koji su ju s veseljem i osobitim zanosom plesali. Takve se stvari u
budućnosti svakako trebaju izbjegavati. Koreografija je stilski izvedena korektno. Došlo je do
manjih razmimoilaženja u „Dučecu“ što je razumljivo s obzirom na dužinu trajanja i kompleksnost
plesa. I u ovoj koreografiji bilo je primjetno nedovoljno širenje u prostoru i neprecizno držanje
pozicija u odnosu na centar i krajeve pozornice.
Župčica lijepa – pjesma iz Župe Dubrovačke
Dubrovačke kontradanse
Koreografije doajena hrvatske etnokoreologije prof. Branka Šegovića iako naoko
jednostavne, u svojoj su biti iznimno izvedbeno zahtjevne, i to iz dva razloga. Prvi je taj što su
koreografske postavke bazirane na izmjenama linijskih, dijagonalnih, kružnih figura te figura u
četvorkama, što zahtjeva ekstremnu preciznost izvoñačkog sastava. Vidljivo je bilo kako se upravo
tom segmentu posvetila strahovito velika pažnja unutar trenažnog procesa. Može se reći kako je u
tom smislu većim dijelom rezultat bio uspješan. Drugi razlog je specifičan stil koji je pretpostavka
uspješnosti prezentacije. Upravo ove zime na Hrvatskoj školi folklora prof. Šegović je prezentirao i
Dubrovačke kontradanse, satima ispravljajući polaznike poput pravog perfekcioniste, do najsitnijih
detalja. Samo su rijetki u viñenoj scenskoj prezentaciji pogodili potrebiti stil izvoñenja koraka, ali i
pravog, kako kaže sam profesor „gosparskog“ držanja. S obzirom na evidentan veliki trud, ne bi
bilo zgorega pozvati prof. Šegovića da stilski do kraja doradi svoje iznimno, poglavito s
etnokoreološkog stajališta, vrlo vrijedno djelo.
Sunčece zahaja
Oberštajer i Tičekova polka
Prispi, prispi mlada sneha – svadbeni običaji Žerjavinečkog prigorja
Na zagrebačkoj folklornoj sceni stara, a na repertoaru Ansambla relativno nova koreografija
Jasenke Blažeković, nastala je kao rezultat studioznog terenskog istraživanja Žerjavinca i okolice.
Materijal koji etnokoreološki u potpunosti «drži vodu», izveden je bez zamjerki. Stilski potpuno
pogoñeno i preneseno. Upravo u ovoj koreografiji došlo je do vidnog opuštanja izvoñačkog sastava
te primjerene doživljenosti i izražajnosti karakteristične za amaterske ansamble. Zbog samog
sadržaja - bogatstva svadbenih običaja - trajanje od deset minuta nije djelovalo predugo. U odnosu
na izvornu varijantu postavljenu u FA „Venčec“ došlo je do odreñenih promjena (primjerice u
načinu izvedbe naslovne „Prispi, prispi mlada sneha»), koje je u ovom slučaju dogovorno napravio
autorski tim. Bez obzira na činjenicu kako se i u ovoj koreografiji ansambl nije dovoljno dobro
postavljao s obzirom na zadane pozicije, bio je to vrlo dobar završetak prvog dijela programa.
52
Poklade su i ludi su dani – pokladni običaji iz Strizivojne
Još jedna od koreografija Gorana Matoša prof. izvedena na natjecanju Hrvatskog društva
folklornih koreografa i voditelja u vrijeme njegovog umjetničkog voñenja Ansambla, bila je
apsolutni vrhunac prikazanog koncerta. Izvoñači su bili potpuno uživljeni, što je publika prepoznala
i nagradila ih nekoliko puta frenetičnim pljeskom unutar same izvedbe. Premda ponovo
nepreciznih pozicija u odnosu na centar i krajeve pozornice, u ovom slučaju, zbog nadahnute
izvedbe te likovnog momenta koji je upotpunio orkestar, to nimalo nije smetalo. I ova koreografija
na Goranovskom repertoar nastala je kao posljedica terenskog istraživanja, što je za svaku pohvalu.
U odnosu na izvedbu s natjecanja, jedine razlike su u potpisu glazbene obrade. Nekada ju je
potpisivao Tomislav Jozić, a sad Mario Pleše. Za nijansu je primjetna razlika u ovom prigodom
mnogo rastegnutijem „Pokladovcu“, unutar kola „Na staro “ nego što je to bilo nekad.
Vrličko kolo
Nažalost, slično primjeru vezanom uz plesove iz Posavine gospodina Milorada Brace
Todića, isto je učinjeno prof. Zvonimiru Ljevakoviću, osnivaču i dugogodišnjem umjetničkom
direktoru Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske «Lado» i začetniku Hrvatske škole
scenske primjene folklora i to - mijenjanjem njegove originalne autorske zamisli - kako u dijelu
teksta uvodne ženske pjesme, tako i promjenom melodije muškog zapjeva, ali i izbacivanjem
pojedinih fragmenata koreografije. Primjerice, nakon što se muški i ženski polukrug nañu na
velikom krugu, da se nakon toga muški i ženski kolovoñe sastanu u centru, a potom krajnji plesač i
plesačica formirajući dva puta figuru slova S, a ne malo žensko i muško kolo, kako je bilo
prikazano. Isto tako, da u ženskoj četvorci posljednja djevojka ne pleše cijelo vrijeme leñima, već
da pleše poput muškarca u muškoj četvorci. Da se podizanje žena odvija u zadanom ritmu, pri
čemu je dizanje i prebacivanje na treću i četvrtu, a doskok na petu i šestu osnovnog šestdjelonog
plesnog obrasca, s time da se kompletan parovni dio izvodi u mnogo sporijem tempu. Da figura
„Visoko“ bude doista visoka, jer ovako izgleda kao ples djevojaka iz Rugova. Da sjajni skakač skok
izvodi pravilno, s predskokom na treću četvrtinku isto kao i kod predskoka na prvu, da se odbacuje
na lijevu a doskače na desnu nogu, a ne odbija na obje kao što je bilo prikazano, te da pozicija za
skok bude pogoñena. Da drugi plesač u skakačkoj četvorci takoñer izvodi zadani plesni korak, a ne
da se nepotrebno, gotovo groteskno nateže izmeñu suplesača.
U tom smislu, uz istu argumentaciju kako je navedeno kod Posavine, ovom prigodom se
poziva vodstvo ansambla da vrati stanje kako je bilo. U nadi da će se spomenute devijacije u skoroj
budućnosti ispraviti te da će Goranovci ponovno postati «pojam za izvoñenje ove koreografije»
kao što su to bili u doba gospodina Todića, valja istaknuti da to nije bilo bez razloga. Braco je bio
jedan od plesača prve postave ove koreografije još u ex Vlahoviću, te potom u «Ladu», na oba
mjesta postavljane i uvježbavane pod Ljevakovićevim vodstvom, pritom zasigurno nebrojeno puta
slušajući kako ta koreografija treba izgledati i scenski i dinamički. To je prenio i godine 1989.
obnovivši ju u tadašnjem «Joži Vlahoviću», uporno insistirajući na detaljima kako je na ovom
mjestu opisano, a upravo su detalji odlučujući faktor po čemu se razlikuje vrhunski izvedena
koreografija od one manje uspješne. Uz sve navedeno, valja napomenuti kako ni u ovoj koreografiji
pozicije plesača nisu bile čiste. Od uvodne statične postavke žena prije ulaska muškaraca na
polukrugu, do pozicije naklona.
Bunjevački plesovi
Za razliku od prethodne koreografije, bunjevački plesovi izvedeni su scenski čisto,
korektnih koreografskih formacija. Meñutim, svaki imalo bolji poznavatelj bunjevačkih plesova zna
da sve ostalo, na žalost, nije bilo kako treba. I tu se ne radi samo o plesnim obrascima, jer oni su
prije svega plod improvizacije (osim kod plesova u kojima se odreñena figura poklapa s odreñenom
glazbenom temom), već se tu radi i o držanju, i o poziciji tijela, o hvatovima, vertikali i poglavito o
stilu. Šteta, s obzirom na vrlo lijepa koreografska rješenja i izniman trud koji je uložen, ali za
uvježbavanje nečega što etnološki i etnokoreološki nije utemeljeno.
Zapivat ću i Bože pomozi – pjesma iz Dubrovačkog primorja
53
Dalmatinsko Kolo – Poskočica Linño
Koreografija prof. Zvonimira Ljevakovića koja, posve sigurno, pripada u klasike scenske
primjene folklora u nas, izvedena je korektno. Doduše, od početka je krenula u nešto prebrzom
tempu, što je za posljedicu imalo mekše isplesavanje osnovnog plesnog obrasca kao i izvedbu
figura s mnogo manje snage. Ljubavni ples, u kojem muškarci pokazuju svoju snagu i tjelesnu
dominaciju, a žene sposobnost pariranja čime takoñer pokazuju snagu i sposobnost za bračni život,
zdravlje, te time mogućnost da budu dobre rotkinje, a koji se očituje u mnogim zapovijedima
kolovoña tog područja poput primjerice „Slomio joj kosti Bog će ti prosti“, „Pusti joj vodu na ovom
podu“, „Skini joj gaće rekla je daće-balati Linña“, „Lupi nogom o ploču, nek joj .... klopoču“ i
slično, dovoljno govore o čvrstoći kojom se ples u autentičnoj situaciji izvodio. Naravno da i u
scenskoj prezentaciji treba težiti takvom načinu. U tom kraju postoji naziv kada se pleše u tempu u
kojem je izvedena ova koreografija. Ljudi tamo za takav način kažu „Manito“ (mahnito), i veoma
im je drag. Ali manito znači i nadalje zadržati čvrstoću, kako plesnog obrasca tako i izvoñenja
figura. Na tome treba i dalje dodatno ustrajati. Valja ustrajati i na insistiranju čistoće zadanih
koreografskih formi, koje su se opet u par navrata raspale. Na posljetku, tehnika sviranja lijerice
kakva je prezentirana, potpuno je strana tom području. Naime, svira se potezima suprotnim od
smjera povlačenja gudala kako je svirano. S obzirom da su srce tog plesa osim svirke i udarci
nogom o pod, bilo bi dobro kad bi ih lijeričar u buduće pojačao.
Tamburaši tambure vam vaše – glazbene teme iz svadbenih običaja Hrvata iz Mañarske
Podravine
A Zsdálai lánchid alatt – pjesme i plesovi iz Ždale (premijerna izvedba)
Bez ikakve sumnje, uvjerljivo najuvježbanija, najpreciznija, najčišće izvedena koreografija
cijelog koncerta. Precizno, stilski sjajno, dojmljivo, upravo onako kako treba biti. Još jedna stara
koreografija (FA „Venčec“) Jasenke Blažeković temeljena na osobnim terenskim istraživanjima, te
kao premijerna postavljena za kraj programa, ispraćena je frenetičnim pljeskom publike. Scenski
gledano, s obzirom da finalna pozicija u dijagonalama traje preko tri minute, bilo bi dobro
spomenute dijagonale jače razdvojiti odnosno razmaknuti parove u dijagonalama, kako bi kontra
pomaci unutar njih bili vidljiviji, a u samom finalu sjajno uvježbani okreti bili zbog prikazane
preciznosti još dojmiljiviji.
Zaključno:
U današnje vrijeme, kada je tradicijska kultura na marginama društva te potpuno izolirana
od medija, usred gradske sredine okupiti toliki broj mladih ljudi zainteresiranih za scensko
bavljenje folklorom, iznimno je teško i vrijedno poštovanja. Prikazani koncert bio je standardnog,
«poštenog» dvosatnog trajanja – prvi dio od šezdeset i dvije, a drugi od pedeset i osam minuta. Za
njegovu realizaciju uložen je enorman trud, i to je ono što je itekako bilo vidljivo. Isto tako, bilo je
vidljivo kako se radi o veoma mladom, ali i perspektivnom ansamblu. U ovom trenutku, vokalnoinstrumentalna komponenta je mnogo jača strana Ansambla. Osim odličnog, čistog i preciznog (ne i
u prvom zapjevu Vrličkog kola) pjevanja koje je stilski promašilo samo u jednom trenutku
koncerta, Gradiščanskim jačkama, posebno imponira brojni i, prema ovoj procjeni, nikad bolji
orkestar. U trenucima kada svjedočimo da mladi svirači čim nauče pokoji akord hrle u osnivanje
gastro-orkestara (za sviranje u restoranima i birtijama) usmjeravanje tolikog broja njih na bavljenje
ozbiljnom umjetnošću, za svaku je pohvalu.
Zamjetan je, i više nego vidljiv, «krvavi» rad kada je u pitanju plesački segment. On se
najviše očituje kroz ujednačenost pri izvoñenju plesnih obrazaca, pa kada je nešto i stilski potpuno
pogrešno, ujednačeno je pogrešno. Vidi se i nastojanje da se u pojedinim koreografskim figurama
dosljedno poštuju zadane vrtnje pola-pola, kako je to sjajno primjerice izvedeno u posljednjoj
koreografiji plesova iz Ždale. Ono što definitivno nedostaje ovom izvoñačkom sastavu jest očit
nedostatak vladanja scenom. Čak i relativno mala scena «Komedije» s ogromnim orkestrom u
pozadini, činila se plesačima prevelikom. Ansambl, osim što se ne širi dovoljno, gotovo cijeli
54
koncert ne može održati predviñene koreografske pozicije, kako u odnosu na centar, tako i u odnosu
na krajeve bine, a ukoliko se radi o parovnim plesovima, ni korektne odnose meñu parovima. Svaki
koreograf stvara djelo s mišlju da se dobro vide zamišljene koreografske formacije i eventualne
promjene. Stoga je scenski gledano odluka da se orkestar smjesti u pozadinu plesača bila dvostruko
pogrešna odluka. S jedne strane, osim što se niti jedna koreografska slika nije jasno vidjela i došla
do izražaja, zvuk odličnog orkestra nije u publiku dolazio u onoj mjeri u kojoj je bio potreban kako
bi se održao zvučni balans. Posebno je zvučna slika bila u disbalansu kada bi ansambl pjevao a
orkestar svirao. Plesači su svojim jakim vokalnim izričajem potpuno zagušili svirku. Jasno je da je
tako veliki orkestar teško smjestiti na malu pozornicu «Komedije», stoga valja razmisliti o budućoj
eventualnoj promjeni lokacije održavanja koncerata. S obzirom pak na koreografske slike (s
«opterećujućim» orkestrom iza plesnog ansambla), u kojima su često plesači iz prvih redova
pokrivali one iza sebe ili se nepotrebno gurali jedni prema drugima, valja istaknuti da scena ima
svoje zakonitosti. O principima scenske primjene folklora hrvatske škole opširno je pisao dr. sc.
Ivan Ivančan u dvije knjige: Folklor i scena te Narodni plesni običaji u Hrvata upravo s namjerom
da pomogne voditeljima folklornih ansambala da prebrode teškoće s kojima se susreću prilikom
scenskih prezentacija. Scenska primjena folklora je i osnovni stručni kolegij koji se redovito predaje
na Hrvatskoj školi folklora, pa bi te uvriježene zakonitosti valjalo konzultirati kako bi odreñene
formacije i koreografske slike mogle doći izražaja.
Ono što bi se svakako u budućnosti još moglo unaprijediti jest doživljajna komponenta. Nije
bilo karakterističnog amaterskog veselja, doživljaja i uživljenosti. Je li razlog tome mladost i
neiskustvo Ansambla, bolje može ocijeniti voditeljski tim. Činjenica jest da su izvoñači gotovo
dvije trećine programa djelovali uplašeno i u grču. Neki su nesigurnost nastojali prikriti za amatere
potpuno nepotrebnom mimikom lica i svojevrsnom glumom, inače svojstvenima iskusnim
profesionalcima koji takve i slične scenske «štosove» često koriste u trenucima kada im ponestaje
daha ili inspiracije (pisac ovih redaka se u svojoj profesionalnoj karijeri i sam katkada poslužio
takvim glumačkim eskapadama). Kada to čine amateri, za koje se pretpostavlja da istinski uživaju u
prezentiranju svega što su naučili svojim najbližima, jer amatersku publiku većinom čine rodbina i
prijatelji, to djeluje kontraproduktivno, gotovo groteskno.
O koncepciji programa te izboru koreografija i glazbenih točaka nije potreban poseban osvrt
- to je ionako pitanje umjetničkog ukusa, senzibiliteta i odluke voditeljskog tima. Ono na što valja
skrenuti pozornost pregledavajući i analizirajući snimku koncerta jest činjenica kako je goranovska
publika posebno dobro prihvatila svih šest glazbenih točaka, te koreografije Posavine, Meñimurja,
Poklada, Žerjavinca i Ždale. Prema ovoj procjeni, to su bile i najuspješnije izvedbe viñenog
koncerta. S obzirom na tu indikativnu činjenicu, može se promišljati o možebitnom istovjetnom
umjetničkom senzibilitetu izvoñačkog sastava i publike.
Na posljetku, svim voditeljima i članovima Ansambla, velike pohvale za uloženi trud i
dosegnutu umjetničku razinu. Upornim radom letvica se svakim novim koncertom može i treba
dizati. To se od Goranovaca, kao i od ostalih ansambala koji pretendiraju biti u prvoj kvalitativnoj
kategoriji, uvijek i očekuje.
Andrija Ivančan, dipl.etnolog i polonist
Ansambl je glazbeno na iznimnoj razini. Sjajan orkestar od čak osamnaest članova, s
jednom dvije ili više violina, s gucima i tradicijskim instrumentima. Izvanredno pjevanje.
Intonativno iznimno čisto i moćno. Stilski uglavnom besprijekorno. Izvanredne koreografije i
glazbene obrade. Odlična koncepcija programa. Pametno je što je tako brojan orkestar stavljen u
pozadinu, a ne na proscenij. Ipak, šteta je da nije postavljen podij za njih kako ton instrumenata ne
bi išao u leña plesača. Vrlo dobre počimalje i počimatelji. Posebna pohvala multiinstrumentalistu
koji k tome i odlično pjeva. U komentarima po pojedinim koreografijama pisat ću samo ono što
mislim da treba izmijeniti ili popraviti. Nema potrebe da stalno posebice ističem ono što sam u
uvodu naveo kao generalnu kvalitetu i konstantu.
55
Kresnice - ivandanjski običaji Jaskanskog prigorja
Glazbeno odlično zamišljena točka osim obrade uvodne teme koja je za moj ukus previše
artificijelno zamišljena u odnosu na ostatak koreografije.
Gradišćanske jačke
Gradiščanci su posuñivali teme odasvud, pa tako druga teme ima prizvuk ruske ili
ukrajinske pjesme. I našu autorsku pjesmu „Marijana“ Vlahe Paljetka Gradiščanci su potpisivali
kao svoju izvornu pjesmu. Sve to je i shvatljivo s obzirom na njihov nepotpuno definirani glazbeni
identitet. Konačno, održavanje njihovog nacionalnog identiteta i nasljeña koje su donijeli sa sobom,
pomiješanog sa svim mogućim utjecajima sredine u koju su došli, kao i naknadnih utjecaja iz
domovine ili pak drugih sredina i jesu folklorna ljepota tog identiteta. Ipak treba reći da njihov
način pjevanja nikad nije bio slavenski i da je uvijek stilski više pripadao austrijskom miljeu.
Solistica je bila puno bliže stilu i zvuku nego li kasnija izvedba vokalnog ansambla. Orkestar
preglasan u sredini scene. Treba ga, ili smanjiti za takvu izvedbu, ili ga zaista stišati do krajnjih
granica, posebice u prvoj pjesmi kad prati solisticu.
Lepo naše Meñimurje
S obzirom da je učinjen veliki pomak po pitanju izvornog načina izgovaranja šteta je da to
nije učinjeno do kraja. Specifični izgovor glasa „a“ s „o“ prizvukom uglavnom je usvojen, ali nije
svugdje primijenjen, a primijenjen je i u nekim situacijama gde dolazi standardno „a“. Poseban
izgovor vokala „e“ još nije dobro riješen, a dosta dobro je riješen glas „l“, odnosno njegova
varijanta s mekanim „lj“.
Oj devojko Maro i Posavka sam
U osnovi izvrsno. Ipak muški glasovi postavljeni su malo previše intubirano u odnosu na
bolje postavljene ženske glasove.
Posavski plesovi
Bez posebnih primjedbi.
Župčice lijepa
Stil i zvuk dobri, bez odgovarajućeg izgovora. Krajevi fraza tehnički i tonski padaju
( ćutim te ja) na slogu „ja“.
Dubrovačke kontradanse
Nedostajalo mi je više kontrasta u tempima. Neke teme apsolutno daju takvu mogućnost.
Sunčece zahaja
Oberštajer i Tičekova polka
Pjevanje odlično. Sviranje stilski i karakterno jako dobro, no bilo je podosta nečistoća u
sviranju. Naročito na krajevima fraza. Posebice je bilo problema kod violinista koji svira
kontraritam.
Prispi, prispi mlada sneha
Nemam primjedbi osim što zahvaljujem Ansamblu što sustavno vraća Jasenku Blažeković
kao autoricu na folklornu scenu.
Poklade su i ludi su dani - pokladni običaji iz Strizivojne
Nemam primjedbi
Vrličko kolo
Iako je i muško i žensko pjevanje jako dobro, mislim da je nedopustivo da se u ženskom
tekstu mijenja tekst koji je zamislio autor, a u muškom pjevanju da se zadrži tekst, a mijenja
glazbena tema.
Bunjevački plesovi
Nemam primjedbi
Zapjevat ću i Bože pomozi (Ošlje, Stupa (Dubrovačko primorje))
Nemam primjedbi
Dalmatinsko Kolo - Poskočica Linño
Mislim da inače glumački talentirani kolovoña treba na jednu kompletnu jezičko interpretativnu
reedukaciju. Pobrkao je sve dužine akcenata, nema pojma o dubrovačkom „a“, „l“ i
56
tako dalje. Čini mi se da je to prije bilo nešto bolje. O njegovoj scenskoj statičnosti će sigurno
ponešto reći kolega koji je za to zadužen.
Tamburaši tambure vam vaše (glazbene teme iz svadbenih običaja Hrvata iz Mañarske
Podravine)
Nemam primjedbi. A, da imam. Sjaaaaajno!
A Zsdalai lanchid alatt
Nemam primjedbi osim da ponavljam konstataciju iz točke 9.
mr. sc. Bojan Pogrmilović
Josip Forjan, prof. - NIJE DOSTAVIO OSVRT
57
VII. koncert, nedjelja, 3. travnja 2011., mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 11.00 sati
ZAGREBAČKI FOLKLORNI ANSAMBL DR. IVANA IVANČANA
Igre i plesovi iz Podravine
Mnoštvo vrlo organizirane i uredne djece iz ZFA dr. I. Ivančan predstavilo nam se igrama,
pjesmama i plesovima Podravine. Iako ih je puna pozornica dobro drže pozicije i vrlo precizno
izvode koreografske slike. Vidi se da se s djecom osmišljeno radi, da su dobro pripremljena za
nastup i da je trema bila zanemariva. Mali plesači su dobro uvježbani, razigrani, opušteni i vrlo
vješto mijenjaju pozicije iako ih je puno (a i mali su!). Nema nepotrebnog muka na pozornici (na
prijelazima tema i plesova) što je vrlo često kod dječjih skupina. Izbor materijala je primjeren
uzrastu, a koreografija je ipak zahtjevna, zanimljiva i dinamična i sjajno izvedena. Čestitam na
izvrsnom nastupu!
FOLKLORNI ANSAMBL VENČEC
Katarena kolo vodi – dječja igra svadbe iz Podravine
Mali plesači i plesačice FA Venčec predstavili su nam se dječjom igrom svadbe iz
Podravine. Djeca (13 djevojčica i 7 dječaka) su vrlo uredna, uvježbana, sigurna i dobro
pripremljena za nastup na pozornici. Vrlo su precizni u izvedbi scenskih slika, ali i plesnih koraka.
Jednom riječju djeca su izvrsna, ali mi koreografski smeta pretjerana geometrija. Čestitam na
sjajnoj izvedbi!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
Pjesme i plesovi Podravine
Mnoštvo darovite djece iz KUD-a Frankopan-Remete pokazali su nam pjesme i plesove
Podravine. Djeca su vrlo uredna i precizna u izvedbi koreografskih slika, dobro se snalaze na
pozornici. Vrlo dobro su odradili sve što ste od njih zahtijevali. Efektna je slika dvoje mališana koji
hodaju po rukama ostalih plesača, ali mi nakon toga nije dovoljno upečatljiv završetak točke. Samo
se rasporede i otvore na polukrug, to mi je nekako nedorečeno. Predlažem da još malo doradite kraj
koreografije. Čestitam na vrlo dobroj izvedbi!
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA
najmanja skupina:
Ide vlak teretnjak – pjesme i plesovi Slavonije
Najmanja skupina predstavila nam se dječjim pjesmama i plesovima iz Slavonije. Sve
pohvale malim pjevačima, plesačima i glumcima. Djevojčica solistica u Umro čovjek je izvrsna:
glasna, jasna, sugestivna i hrabra. Svaka čast! Sva djeca su sjajno uvježbana, precizna, nitko se ne
gubi na pozornici, vrlo dobro koriste cijelu scenu. Iako su doista mali, vrlo su brzi u promjenama i
nema nepotrebnog muka izmeñu plesova. Čestitam na sjajnom nastupu!
starija skupina:
Bilarice bilo beru – pjesme i plesovi Bilogore
Djevojčica kolo vodi – pjesme i plesovi zagrebačkog polja
Starija skupina djevojčica i dječaka predstavili su nam se s dvije koreografije. Vidi se da se s
djecom osmišljeno radi od najmanjih nogu te da su već u ovoj starijoj dječjoj skupini stasali u vrlo
vješte plesače koji osim što sjajno plešu, vladaju pozornicom u svakom smislu. Plesači su vrlo
uredni, sjajno uvježbani, precizni u nastupu, vokalno vrlo moćni u obje točke. Koreografija pjesama
i plesova Bilogore bila mi je izvrsna, i koreografski zanimljiva i dinamična, a izvedbeno
besprijekorna. Sa žarom, pravo folkloraški! Čestitam svim izvoñačima i voditeljima na sjajnim
nastupima!
srednja skupina:
Igrajmo se svatov – dječje igre, pjesme i plesovi Meñimurja
Sve ptičice zapjevale – pjesme i plesovi Zagorja
Srednja skupina djevojčica i dječaka predstavila nam se takoñer s dvije točke. I za vas imam
58
samo riječi hvale. Djece je puna pozornica, mali su, ali vrlo uredni. Vladaju pozornicom kao da ili
stalno nastupaju ili imaju probe na pozornici. Hrabri su, sigurni u nastupu, sjajni glumci. Dobro su
uvježbani, vrlo precizni u obje točke, nitko se ne gubi po pozornici, brzi su u prijelazima, a opušteni
u izvedbi. Posebno pohvaljujem sve plesače u drugoj koreografiji koji su svi u ritmu izveli
jednostavan plesni korak u trku, što se vrlo rijetko može vidjeti kod dječjih skupina. Čestitam svim
izvoñačima i voditeljima na sjajnim nastupima!
dr. sc. Iva Niemčić
Cjelokupan dojam ovog koncerta je vrlo pozitivan, gotovo da nema zamjerki već samo
poneka sugestija. Nakon ovako lijepog dječjegkoncerta mišljenja sam da nema bojazni za
budućnost naše tradicijske kulture i folklornog amaterizma. Bilo bi uživanje pogledati ovakav
koncert još jednom i još jednom.
Djeca zagrebačkog folklornogi ansambal dr. Ivana Ivančana predstavila su se igrama i plesovima iz
Podravine. Uz pratnju iskusnih, odraslih svirača djeca su fino izvela šarolik program, zgodno
sastavljen i prilagoñen različitim uzrastima djece. Dobro su iskombinirani pokret, igra, brojalice,
pjesme, a najvažnije je da je djeci zabavno izvoditi program odnosno da je vidljiva njihova
razigranost. Lijepo pjevanje, dobar izgovor teksta i usklañenost malih izvoñača svakako su
preduvjet koji treba istaknuti, jer su upravo ta djeca garancija za daljnje njegovanje tradicijske
baštine, u ovom ili nekom drugom ansamblu.
Mališani iz Folklornog ansambla Venčec zgodno su izveli dijelič dječje igre svadbe s područja
Podravine. Male su pjevačice dobro pjevale, lijepo i uvjerljivo, ali bih upozorila na činjenicu da su
svirači za ovaj uzrast ipak malo preglasni, možda bi redukcija glzbala bila dobro rješenje da se
djevojčicama da više prostora? (Sjetimo se da u igranju nikad nema cijelog sviračkog sastava!)
Lijep rad s djecom i poznavanje njihovih mogućnosti vidljivo je i u dobrom omjeru dogañanja, koja
nisu preduga ni za djecu ni za publiku.
Kulturno umjetničko društvo Frankopan iz Remeta predstavili su se kako mladim pjevačima,
plesačima tako i mladim sviračima koji su lijepo i korektno svirali. Aranžmani su prilagoñeni
njihovim mogućnostima, a sad bi još trebalo obratiti pažnju i odgajati ih kao kompaktan band,
dakle, da meñusobno komuniciraju, gledaju se i da su sigurni u tijek dogañanja na sceni. Bilo bi
dobro možda jednog svirača uzeti kao voñu, koji onda cijelom bandu služi kao oslonac. Djeca lijepo
pjevaju, bolje pjevaju uz instrumentalnu pratnju, ali im je pred kraj nedostajalo kondicije, stoga
treba posebno obratiti pažnju na odabir i slaganje redoslijeda pjesama i plesova.
Kulturno-umjetničko društvo Sesvetska Sela predstavila su se sa 7 koreografija, redom lijepo i sa
žarom kojeg je bilo užitak gledati.
Brojna manja dječica su jasno, glasno i složno izvela Muha v melin nosila uz pratnju manjih
tamburaša za koje je napravljen vrlo dobar aranžma. Još nije oduševljenje jenjalo, a pojavila se
nova skupina razigrane djece, uz dobre glumice koji su izveli pjesme i plesove Slavonije. Mali i
malo fufljavi, ali sretni i zadovoljni na sceni, što je upravo i bit amaterizma.
Da djeca znaju svirati i druga tradicijska glazbala, vidjeli smo i čuli u pjesmama i plesovima
Bilogore, dok su djevojčice zadivile svojim dvoglasnim pjevanjem, uvjerljivim glasovima, vrlo
jasno i glasno.
Vrlo dobri svirači su zbog želje da se pokažu u što boljem svjetlu malo zbunili i njihov je nastup bio
slabiji od odgledanih koreografija. Voditelj bi mogao odabrati malo jednostavniji komad za svirače,
koji bi pokazao njihovu vještinu sviranja, a ne bi bio prezahtjevan za svirku. Moramo imati na umu
da su ovo ipak djeca, amateri, koji možda mogu na probama sve izvesti, ali nastupati pred
publikom, na sceni nije lako. Stoga bi bilo bolje odabrati mrvicu manje zahtjevan komad, kako bi se
svirači sigurnije i opuštenije predstavili.
Vrlo zgodno je zamišljena i koreografija Igrajmo se svatov, a posebno se dojmio orkestar sastavljen
od tzv. priručnih glazbala. Lijepo pjevanje i nastup bi vjerojatno bili još bolji kad bi se odabrao
primjereniji tempo, ne prebrz, ali je, opet naglašavam, najvažnije da je djeci zabavno!
59
Lijepo, skladno i uvjerljivo pjevanje odlika je i ostalih dviju koreografija, a posebno oduševljava
solo pjesma dječaka!
Kao što sam na početku istaknula, vrlo lijep koncert s toliko dobrih momenata da ih je teško i
pobrojati, već je samo za poželjeti još ovakvih nastupa i vesele, razigrane djece! Čestitke djeci i
voditeljima!
dr. sc. Irena Miholić
ZAGREBAČKI FOLKLORNI ANSAMBL DR. IVANA IVANČANA
Igre i plesovi iz Podravine
Čisto, uredno, korektno i lijepo u svakom pojedinom dijelu folklorne tradicije podravskog područja.
Vrlo lijep izbor scenskog ruha usklañenog s dobnim vrstanjem i visinom stasa svakog pojedinog
djeteta. Čestitam!
FOLKLORNI ANSAMBL VENČEC
Katarena kolo vodi (dječja igra svadbe iz Podravine)
Bravo! Iskreno čestitam! Sjajan prikaz tradicijskog podravskog ruha kakvo su oblačila djeca
i koje je vrlo pažljivo i znalački usklañeno s dobnim uzrastom i skladno primjereno s visinom stasa.
U tom smislu je odijevanje za scensku izvedbu programske točke vjerodostojna „panorama“
različitih individualnih i širih zavičajnih varijanti nošnje, izvrsnog izbora inačica obuće kao i frizure
djevojčica/djevojaka pravi primjer kako treba promišljati i prezentirati zavičajno-regijsku folklornu
baštinu.
Iskreno sam uživala u nastupu malenog para mladenaca, veselju svatovskog barjaktara i
„svirača na kuhinjskom posuñu, u sviranju tamburaša i u izvedbi svih drugih plesača/pjevača!
Predlažem ovu točku nastupa ansambla „Venčec“ za završni godišnji koncert.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
Pjesme i plesovi Podravine
Lijepo, uredno i korektno prikazana dječja i mladenačka folklorna odjevna baština
podravske regije. Ničim sputani scenski nastup djece odvijao se pod brižnom komunikacijskom
pratnjom mnogobrojnih tamburaša (čijem jedinstvu nije nimalo smetala razlika u životnoj dobi!), a
plesači/pjevači su sjajno svladali prostor scene i moguće poteškoće sazuvanja i ponovnog nazuvanja
opanaka. Čestitam!
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA
Muha v melin nosila (pjesme iz Hrvatskog zagorja)
Srdačno čestitam! Bio je to gotovo pravi cjelovečernji koncert male i nešto starije
djece/adolescenata koja stasaju u okrilju KUD-a. Njihov nastup je bio šarmantan, vrlo dojmljiv,
lijepo osmišljen i izveden. Bila je to i prava prilika za prikaz dječje, muške i ženske nošnje i
njezinih brojnih modusa prema kategorijama prostora/regije, originala/replike, kroja, materijala,
kompleta/pojedinačnih dijelova, dekorativnih elemenata, nakita, obuće, frizura i oglavlja kao i
načinu oblačenja i nošenja. Sve te odrednice bile su promišljeno uključene i u pojedinačne točke
programa scenskog nastupa KUD-a, a ponajbolje su se očitovale u izlasku cijelog mlañahnog
članstva na pozornicu kao prigoda za zajedničku pozdravnu pjesmu. Impresionirala me brojnost
djece ali i svojevrsno odjevno zajedništvo/posebnost u folklornom nasljeñu i njegovoj sadašnjoj
egzistenciji na ozemlju Hrvatskog zagorja, Meñimurja, Podravine, Slavonije, Bilogore i zagrebačke
okolice.
Unatoč posuñivanju nošnji (većinom!), pokazali ste da dobro poznajete značajke nošnji pojedinog
kraja/regije i da dobro slažete skladne i valjane cjeline (komplete) i prema kronološkoj/uporabnoj
odrednici. Sve nošnje su bile čiste, uredne, odjevene dobrim slijedom; isto se odnosi i na novo
šivane dječje bijele platnene košuljice, bijele dokoljenice djevojčica i crne šlape.
60
Ipak, valjalo mi još poduzetnije poboljšati način oblačenja i kićenja. Time bi se izbjegle moguće
„nemarnosti“ koje su se dogodile u izvedbi pojedinih točki programa.
Ide vlak teretnjak (pjesme i plesovi Slavonije)
Najmanje djevojčice u košuljama tipa „dugane“ i dječaci u gaćama i košulji povrh njih, bili
su izvrsno odjeveni za svoj uzrast. Crvene svilene trake (ukras košuljica za djevojčice i na
pletenicama) valja vezati tako da se, prilikom nastupa, onemogući njihovo razvezivanje i padanje s
pletenica (pomoć: španga, gumice?). Isto tako, važno je urediti dužinu nogavica gaća da prsti bosih
stopala ne zapinju za njih.
Bilarice bilo beru ( pjesme i plesovi Bilogore)
Bilo bi jako dobro kada bi se uz tamne prsluke djevojčica našao i po koji u svjetlije plavoj,
zelenkastoj ili tirkiznoj boji. Uz jako dobru frizuru ipak se treba nastojati naći prikladniji zeleni
vijenac koji ne smije izgledati poput ovog „cezarskog“ tipa; ako vijenac nije pleten od pravog
zelenila (asparagusa ili kojeg drugog sitnijeg proljetnog lišća) valja pri izradi /posudbi pripaziti da
on bude primjereniji veličinom lišća i ujedno svojim ukupnim volumenom. Svakako bi trebalo više
pozornosti usmjeriti na uredne dužine i poravnanje donjeg ruba skuta i pregača (skuti straga vise,
dužine „plove“ umjesto da budu izravnane).
Podravska jesen (glazbeni intermezzo)
Tamburaši su bili šarmantni, komunikativni i priredili su nam užitak nadigravanja dudaša i
dvojnica – sve to pod posebnim podravskim „škr(i)ljakom“ i valjanim tipom čizama.
Bravo! Predlažem nastup na završnom godišnjem koncertu.
Igrajmo se svatov (dječje igre, pjesme i plesovi Meñimurja)
Iznenañena sam onim tipom pregača za djevojčice koje su ukrašene raznobojnim vezom
(motiv cvjetne grane) neobično rasporeñenim po površini pregače. Kako su mi do sada potpuno
neviñeni i nepoznati takvi primjeri, molila bih objašnjenje s podacima i dokazima o užem lokalitetu,
vremenu nastanka i uporabi koji su popraćen svojevrsnom dokumentacijom (fotografije, zapisi...).
Grupa „svatovskih svirača“ (kuhinjsko posuñe, rifljača) bila je odjevena u zagorski tip nošnje
(valjda zbog sudjelovanja u izvedbi iduće točke, a za ovu točku samo „posuñena“?) što svakako
valja izbjegavati kako se ne bi iskrivljavala slika o nošnji pojedinog područja.
Sve ptičice zapjevale (pjesme i plesovi Zagorja)
Odličan izbor nošnje i obuće, a k tomu i još ljepše držanje djece! Uz visoke crne čizme i
crne platnene šlape ne bi se u idućim scenskim nastupima kao obuća nositi lakirane crne balerinke.
Djevojčica kolo vodi (pjesme i plesovi zagrebačkog polja)
Puno bi mi značio podatak/ime mjesta/sela uz koje se veže termin „zagrebačkog polja“ (u
blizini sesvetskog, zelinskog i/ili zagrebačkog Prigorja, Markovog polja?). Starije djevojčice u
dobro složenim kompletima folklornog ruha kakvo se nosilo sredinom 20. stoljeća i njemu bliskim
decenijima i pripadajuću obuću, bolje bi pristajale veličinom i brojem nizova skromnije „koraljne“
struke/kraluži.
Ivanka Ivkanec, prof.
61
VIII. koncert, nedjelja, 10. travnja 2011., MCUK Travno, 19.00 sati
U nedjelju 10. travnja 2011. godine održan je VIII. koncert 34. Smotre folklornih amatera
grada Zagreba na kojem su nastupile dječje grupe slijedećih kulturno – umjetničkih društava:
HKUD Prigorec, Markuševec
KUD Lučko
KUD Sv. Ana, Odranski Obrež
KPD Sveta Klara
KUD Vrhovje, Župe Dubranec
HKD Braće Radića
KUD Mladost, Odra
KUD Orač, Demerje
Opća zapažanja:
Koncert je održan u dvorani Meñunarodnog centra za usluge u kulturi u Novom Zagrebu.
Nažalost, bez obzira što je prosudbena komisija imala sve potrebne materijale za nesmetano
praćenje programa ono je, zbog prevelikog broja publike u dvorani, bilo značajno otežano. Štoviše,
tijekom koncerta posjetitelji su se ustajali, izlazili i ulazili u dvoranu, pričali za vrijeme izvedbi,
tako da su osim otežavanja prosudbenoj komisiji da radi svoj posao, zbunjivali i malene izvoñače
na sceni. Scena MCUK-a je prostrana, dobrih akustičkih svojstava i pogodna za nastupe dječjih
grupa, no uz pretpostavku da u gledalištu bude onolik broj publike koliko je predviñeno sjedećih
mjesta.
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Cupni nogom (igre, pjesme i plesovi Slavonije)
Brojna grupa djece iz Markuševca junački se borila sa zadatkom koji je pred njih postavljen.
Područje Slavonije je i plesno i glazbeno izuzetno kompleksno. Osim uvodnih igrica, koje su bile
primjerene dobi djece koja su nastupala, sve ostalo bilo je za njih - i u plesnom i u glazbenom
smislu - prezahtjevno. Izabrani materijal bio bi veliki zalogaj i za dobar broj odraslih folklornih
ansambala, stoga je preporuka da se u budućnosti materijal prilagodi dobi i mogućnostima djece.
Bez obzira na preporuku, ono što je evidentno jest izniman potencijal grupe.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO LUČKO
Igre s orlaka (dječje igre i plesovi Lučkog i okolice)
Metodički vrlo dobro osmišljen scenski prikaz u izvedbi mlañe djece iz Lučkog. Od
jednostavnijeg ka težem, od igrica ka plesovima, sve prilagoñeno dječjem uzrastu i mogućnostima.
Ono čemu bi još trebalo težiti u budućnosti jest više sadržaja karakterističnih upravo za područje
koje se želi prezentirati. Plesovi tipa Igra kolo i Sirotica plešu se i u mnogim drugim krajevima. Iz
tog bi razloga uvijek trebalo pokušati tražiti specifičnosti područja koje se prezentira. Isto tako, tako
mladu djecu nije potrebno toliko opterećivati raznim scenskim formacijama i njihovim
promjenama. Sve u svemu, bio je to vrlo dobar nastup, a potencijal je evidentan.
Biraj seko sebi para (pjesme i plesovi Pokuplja)
Identična opaska koja je iznesena za plesove Igra kolo i Sirotica kod mlañe grupe vrijedila
bi i za stariju grupu. Dva različita etnokoreološka područja, a isti plesovi. Doduše, ovdje je prvi ples
upotrebljen na početku, vokalno – instrumentalno, u funkciji razvoja radnje. Scenski gledano, bilo
je odličnih momenata potentnih kao koreografska rješenja i za odrasle ansamble, premda se čini da
su oni ovdje, za ovaj uzrast, za nijansu prekoreografirani. Posebno se to odnosi na Rašpu koja je i
fizički dosta teška, te se preporuča njeno skraćenje i najmekše moguće plesanje u prvom dijelu. Bez
obzira na tu činjenicu, djeca su izgledala opušteno i veselo, te odlično mijenjala zadane formacije.
Ukupno uzevši, nastupi grupa iz Lučkog bili su vrlo dobri. Vidljiv je kontinuiran i kvalitetan rad.
62
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA, ODRANSKI OBREŽ
Al smo bili dobri (dječje pjesme i plesovi Podravine)
Metodički odlično, korektno prikazane dječje igre Pauna, Birajmo si frajlicu i Kvocalica,
primjerenog trajanja, potpuno pogoñeno s obzirom na dječji uzrast. Nastup mlañe grupe iz
Odranskog Obreža bio je posve sigurno jedan od najuspješnijih te večeri.
Pjesme i plesovi Podravine
Vrlo dobrim može se ocijeniti i nastup starije grupe. Za razliku od pristupa s mlañom, ovaj
scenski pristup bio je mnogo pretenciozniji, na momente prekoreografiran i predug. Nepotrebno je
primjerice početi s dva šetana kola. Jedno bi bilo posve dovoljno. Polka je bila za nijansu preduga,
kao i Dekletine dok u plesu Žena ide na gosti valja korigirati izvedbu - da dječaci kreću lijevom
nogom u lijevi stranu. Obrnuta varijanta, kako je prikazano, sugerira da djevojčice u plesu vode
dječake - preneseno na odrasle, žene bi vodile muškarce - a to nikada i nigdje nije bio slučaj. Na
posljetku Čardaš ako bi se želio izvesti korektno, ipak je pretežak za dob izvoñača starije grupe iz
Odranskog Obreža. Potencijal grupe je evidentan.
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Ja stade i propade (dječje igre i plesovi Vukovarsko – srijemske županije)
Dobro izbalansiran i osmišljen scenski prikaz mlañe djece iz Svete Klare može se takoñer
ocijeniti vrlo dobrim. Materijal je u potpunosti bio prilagoñen dječjem uzrastu. Valja napomenuti
kako je mališane pratio isto tako brojan i veoma mlad orkestar što je za svaku pohvalu.
Ja malena, dika malo veća (pjesme i plesovi Đakovštine)
Za razliku od materijala korištenog za mlañu grupu, ovaj namijenjen starijoj bio je bez
ikakve sumnje pretežak. Folklorna baština Slavonije je i vokalno-instrumentalno i plesno iznimno
teška, premda se naoko ne čini takvom. I folklorni ansambli koji okupljaju mladiće i djevojke i/ili
odrasle trebaju mnogo raditi na svim spomenutim segmentima kako bi ono što izvode bilo korektno
i u duhu prikazanog područja. Virtuozno sviranje, višeglasno pjevanje i specifičan stil plesanja ono
je što se očekuje od izvedbe. Malim sviračima i plesačima bez obzira na njihovu srčanost i volju,
valja u budućnosti dati neki manje kompleksan materijal. S obzirom na brojnost obje grupe, i mlade
glazbenike, pred grupom je zaista dobra perspektiva.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE, ŽUPE DUBRANEC
Dječje igre iz Turopolja
Relativno malena grupa mlañe djece svoj je nastup izvela vrlo dobro. Materijal je bio
primijenjen njihovoj dobi. Ono što bi se moglo popraviti jest da se i Stjepane bane i Sjedi ježo i
Seljančica za nijansu skrate. Na tragu mišljenja kako se u prezentiranju odreñenog kraja uvijek
treba težiti ka njegovim posebnostima, valja razmisliti o zamjeni spomenute Seljančice nekim
autentičnijim, „turopoljskijim“ plesom.
Pjesme i plesovi Posavine
Metodički je bio dobro osmišljen i nastup starije grupe. I u ovom slučaju korišteni materijal
je bio potpuno u skladu s njihovom dobi. Scenski gledano, osobito su bila uspješna rješenja u Deca
bi se igrala. Premda obje relativno male grupe djece, vidljivo je kako su «školski» voñene. U
perspektivi valja težiti omasovljenju kako plesnih grupa, tako i orkestra za pratnju.
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Krajec išel na Gorji Krej (dječje igre i plesovi Goričana)
Veselo, dječje, opušteno, razigrano - metodički besprijekorno! Prezentirani materijal bio je
potpuno u skladu s dječjim uzrastom. Ogledni primjer visoko kvalitetnog pedagoškog rada s
djecom. Bez ikakve dileme, apsolutni vrhunac večeri. Još kad bi u perspektivi bilo moguće oformiti
orkestar vršnjaka!
63
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
Sve do grada Vukovara (dječja igra)
Nova, vrlo uspješno osmišljena dječja igra, imala je zadaću kod djece razviti osjećaj za
ritmičko kretanje i različite tipove pokreta. Pri tom se vodilo računa o dobi djece koja su je trebala
prikazati. Djeca su je izvela s veseljem, djelujući potpuno spontano. Kratko, slatko i uspješno.
Pjesme i plesovi Prigorja
Vrlo brojna bila je i starija grupa djece iz Odre. Djeca su korektno izvela sve što je pred njih
bilo stavljeno kao zadatak. Polka i Drmeš bili su izvedeni mekano, primjereno dječjoj dobi te
pravilnih ritmičkih obrazaca. Pretjeralo se s promjenama scenskih formacija, tako da je na djeci bilo
primjetno kako su neprestance koncentrirana na zadane promjene, a što je rezultiralo izostankom
spontanost. U tom uzrastu, nije potrebno toliko forsirati mnogo promjena scenskih slika. Neka ih je
manje kako bi djeca mogla nesmetano uživati u plesu. Isto tako, pojedini su segmenti bili predugi.
Poglavito već spomenuti završni Drmeš. S obzirom na brojnost obje grupe, te mlade svirače koji su
ih pratili, grupa ima vrlo dobru perspektivu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Naše kolo veliko (dječje igrice i plesovi Bilogore)
Scenski vrlo zahtjevan prikaz izvela je mnogobrojna grupa mlañe i starije djece iz Demerja.
Metodički je odlično bilo postavljeno da mlañi plešu zasebno, imitirajući starije. Prikaz je bio
sastavljen od karakterističnih bilogorskih plesova poput primjerice Pasem konja kraj mjeseca,
Skupljajte se djevojčice, Tarabana te onih svojstvenih mnogim našim područjima kao što su Savila
se bijela loza vinova, Seljančice i Sirotice (Tri koraka). S obzirom na dužinu prikaza - predlaže se
skraćenje, a s obzirom na bogatstvo bilogorskog dječjeg folklornog stvaralaštva - ostavljanje
karakterističnih bilogorskih plesova uz eventualni dodatak još jednog šire rasprostranjenog plesa,
odnosno eliminiranje već spomenutih, svojstvenih ostalim područjima. U perspektivi valja težiti i
mladom orkestru koji će pratiti svoje vršnjake. Potencijal je evidentan.
Zaključno:
Sukladno osnovnom postulatu Hrvatske škole scenske primjene folklora u rada s djecom - a
taj je dajmo djeci dječje birajući uvijek sadržaje primjerene njihovoj dobi - one grupe i voditelji koji
su u tom smislu izabrali pretežak materijal a što je vidljivo iz osvrta, u budućnosti bi trebale o toj
činjenici više povesti računa. Isto tako, u radu s dječjim uzrastom ne treba pretjerivati u
promjenama scenskih formacija, jer to značajno i bespotrebno opterećuje djecu. Smisao rada s
djecom bi prije svega trebalo biti učenje o tradicijskoj kulturi njihovih predaka kroz igru, te da kroz
tu igru, radost i veselje prezentiraju naučeno svojim najbližima u publici. A upravo je dječjeg
veselja i spontanosti generalno nedostajalo na VIII. koncertu 34. Smotre folklornih amatera grada
Zagreba. Voditelji bi u svom budućem djelovanju trebali poraditi upravo na toj pedagoškoj
komponenti. Ono što posebno veseli jest veliki broj grupa i mnogobrojnost djece koja su nastupila
na Smotri. To je posve sigurno prvenstveno zasluga voditelja koji im od malena usañuju ljubav
prema tradicijskoj kulturi. Stoga im svi skupa, kao društvo u cjelini, dugujemo zahvalu za taj
iznimno važan, težak i odgovoran rad. Sa željom da slijedeće godine svjedočimo još boljim
rezultatima, većem broju grupa i još većem broju djece koja sudjeluju, svima veliko hvala uz
podršku u daljem radu.
Andrija Ivančan dipl. etnolog i polonist
Osvrt na ovaj koncert je teško napisati, kao što je bilo teško pratiti i koncert. Kako je, zbog
raznih organizacijskih propusta došlo do gužve i nevjerojatnog omjera publike i sjedala u dvorani,
čitav sam koncert pratila s vrlo loše pozicije, iza svirača stoga će i osvrti biti umanjeni za dio o
tehnici sviranja.
64
Djeca HKUD-a Prigorec iz Markuševca su lijepo i složno izveli odabrani materijal, ali je
problem u odabiru materijala za izvedbu s obzirom na uzrast djece. Lijepo bi bilo da se tom
pripremnom dijelu posveti više pažnje i dopusti djeci biti djecom odnosno da uživaju u igrama na
sceni, pjesmama i plesovima koji su primjereni njihovom uzrastu, bez previše figura i promjena
koje im nisu primjerene.
Lijepo je vidjeti da djeca KUDa Lučko njeguju tradiciju svog kraja, no kako bi i njima i publici
bilo zanimljivije, moglo bi se više pažnje posvetiti oblikovanju/kombiniranju pjesama, plesova i
igrica, ili možda jednostavno djeci dopustiti da se zabavljaju, da se glasaju pri igranju, da ciče i
vrište. Nije baš prirodno igranje u tišini, a da imaju dobre glasove, pokazali su lijepim i skladnim
pjevanjem.
Djeca KUD-a Sv. Ana, Odranski obrež lijepo i skladno pjevaju, a svirači ih lijepo prate. Pohvalno
je što se razmišlja o usklañivanju svirača i pjevača, pa se koristi redukcija glazbala kod solističkog
pjevanja. Vrlo lijep nastup!
Lijepim i skladnim pjevanjem predstavili su se i članovi KPD Sveta Klara, a izbor pjesama u
koreografijama je dobro usklañen s uzrastom izvoñača. Svirači su maleni, ali dobro sviraju,
aranžmani su im prilagoñeni, a cjelokupni dojam bude još bolji kad nauče svirati melodije napamet.
KUD Vrhovje, župe Dubranec takoñer ima dobre svirače. I dok jedna skupina djece lijepo i
skladno pjeva, kod druge su čujne nesigurnosti, posebice kad pjevaju sa sviračima. Pretpostavljam
da se radi o premalo zajedničkih proba, stoga mislim da bi za sve bilo korisnije da se pokuša čim
više plesati uz „prave“ svirače,a ne snimke.
Djeca HKD Braće Radića izvela su lijepo i razigrano zgodno iskombinirane igre i plesove iz
Goričana. Vrlo lijepo kombiniran program prihvatljiv je djeci koja da s oduševljanjem izvode što je
primjetila i publika, time ostvaruju primarni svrhu sinergije zabave i učenja.
Djeci pak iz KUD-a Mladost, Odra, zadana koreografija, nije legla. Mada mnogobrojni, jedva ih se
čulo, a melodiju je bilo teško detektirati. Držim da je bolje predstaviti se pred publikom s nečim što
je djeci prihvatljivo i što im leži, već uvježbano i sigurno, kako bi svoje oduševljenje, razigranost i
umijeće mogli prenijeti i na publiku.
Dobar zvuk odlikuje i svirače i pjevače KUD-a Orač iz Demerja, no malo su sramežljivi. Vjerujem
da je to i posljedica čekanja „na red“ i nestrpljivosti, pomalo i umora. Usprkos tome, zgodan nastup.
dr. sc. Irena Miholić
Na ovome koncertu predstavljena je godišnja djelatnost dječjih skupina okupljenih u osam
društava. Obzirom na različit uzrast malih folkloraša, u većini društava rasporeñeni su u više
skupina pa smo tako na večerašnjem koncertu imali priliku vidjeti i po nekoliko scenskih i/ili
koreografskih rješenja jednoga društva.
I ove bih godine ponovila već više puta istaknuto: Članovi stručne komisije za glazbu, ples i
scensko odijevanje redovito voditelje dječjih skupina upućuju na nužnost da se s malenim
izvoñačima pripremaju „male“ izvedbe (slikovito rečeno: „djeci dječje“), te da ih se, adekvatno
tome, i odijeva. Kada je o primjeni narodne nošnje riječ, i iz večerašnjih se nastupa pojedinih
skupina dalo zaključiti kako su nužni veliki trud i zalaganje voditelja, roditelja i ostalih „velikih“
članova društava – da bi dječja skupina odlično izgledala na sceni. Naime, nije važno jesu li nošnje
posuñene iz odreñenih ustanova, kompletirane/posuñene od više zavičajnih društava ili tek, u
nekom stiliziranom obliku, nespretno izrañene za potrebe nastupa malenih izvoñača. Koja god od
navedenih inačica pripreme i odabira ruha bila u pitanju, i dalje je potrebno pojedine dijelove nošnje
rasporediti prema stasu/visini i dobi izvoñača. Ono što inače kudimo kod odraslih skupina –
(ne)urednost / (ne)ugužvanost – nećemo zamjeriti dječjim skupinama, jer je gotovo nemoguće,
posebno od onih najmanjih, očekivati da, npr. ne sjede u ruhu prije koncerta i sl.
Budući da dugi niz godina gledamo gotovo uniformiranu sliku tzv. tradicijskog ruha na sceni
(djeca manjeg uzrasta u jednodijelnim, dužim ili kraćim platnenim /ili šifonskim/ košuljicama; oni
nešto većeg uzrasta s odjevnim elementima kakve nose i stariji), uvijek se iznova ponavljaju i dobra
65
i loša rješenja (a sukladno tomu i odreñena „opravdanja“ voditelja društava). Poznato je da su veći
dio 20. st. djeca već nosila odjeću grañanskog (tzv. civilnog) tipa pa ovdje potičem voditelje i ostale
koji rade s dječjim skupinama da razmisle o primjeni takvoga ruha na sceni. Takva odjeća ne
pokazuje toliko tipoloških različitosti kao narodna nošnja pojedinih područja Hrvatske pa bi, osim
lakšega odijevanja te predstavljanja nečega novoga, drugačijega na sceni, zadovoljila i ekonomsku
kategoriju – tj. bila bi primjenjiva za različite koreografije. Sve navedeno, naravno, nema namjeru
istisnuti narodnu nošnju na sceni – posebno ako se prikazuju igre, pjesme i plesovi područja koja su
dobro „pokrivena“ originalnim primjercima narodnih nošnji (primjerice, Turopolje, Posavina,
dijelovi Slavonije – što je bilo vrlo dobro zastupljeno, kompletirano i odjeveno na ovome koncertu).
Novija, civilna odjeća primjerenije je rješenje od odreñenih, i večeras viñenih „varijacija na temu
odraslih“, tj. za područja u kojima je trad. ruho odavno nestalo iz svakodnevne upotrebe. Svakako
preporučujem da se prilikom pripreme i izrade takve odjeće konzultiraju etnolozi.
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
-stilizirana varijanta starinskog slavonskog (zapadni dio) ruha; djevojčice vrlo uredno počešljane u
tzv. potkovu; neujednačene dužine rubinica i pregačica; raznovrsna obuća...
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO LUČKO
najmlañi članovi u jednodijelnim košuljicama,
- starija skupina u nošnjama draganićkog područja, ali dosta kratka; djevojčice vrlo uredno
počešljane; scenski prilagoñena obuća...
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA, ODRANSKI OBREŽ
- mlaña skupina uniformirano odjevena, s pregačicama koje su primjerenije starijima; neadekvatno
odjeveni rupci za leña (dvije djevojčice gotovo nisu mogle micati rukama!);
- starija skupina u odjeći primjerenijoj za svoju dob (ženski dio ansambla svakako je trebao biti šire
odjeven → više podsuknji); djevojčice uredno počešljane...
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
- kod mlañe skupine par većih djevojčica u sasvim neodgovarajućem jednodijelnom ruhu, tj.
košuljama;
- kod starije skupine vrlo uspješno, s tipičnim načinom češljanja, slaganja rupca za leña i
kombiniranjem novijeg tipa obuće uz starinski tip ruha, prikazano područje Đakovštine; djevojačke
frizure vrlo uredno počešljane...
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE, ŽUPE DUBRANEC
- obje dječje skupine uredno odjevene i djevojčice uredno počešljane; mlañi u turopoljskim, a stariji
u nošnjama posavskog tipa...
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
- kombinacija odgovarajućeg ruha za mlañi i stariji uzrast; scenski prilagoñena obuća; djevojčice
uredno počešljane...
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
- mlaña skupina /djevojčice/ u prilično neprepoznatljivim suknjicama i oplećcima /bluzicama, bez
pregača;
- starija skupina u prigorskom trad. ruhu; odgovarajuće kompletirano; ženski dio ansambla preusko
odjeven)...
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
- vrlo dobro i suptilno naznačena dobna razlika meñu djecom (bijelo temeljno ruho + prsluci za
66
starije), ali dosta ugužvano; djevojčice uredno počešljane; scenski prilagoñena obuća...
Na kraju – čestitam večerašnjim malim izvoñačima, njihovim voditeljima i
roditeljima na uspješno izvedenom programu i želim svima daljnji uspješan i što radosniji rad!
Katarina Bušić, prof.
67
IX. koncert, nedjelja, 8. svibnja 2011., mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 11.00 sati
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Posavski plesovi
Početnička postava KUD-a Croatia predstavila nam se s dvije koreografije. Prvi su bili
plesovi Posavine. Vidi se da je uloženo puno rada i energije, da se svi izvoñači na sceni trude i da su
vrlo ozbiljno prionuli poslu. No, zasad su odradili, slikovito rečeno, prvu stepenicu, odnosno plesni
koraci su tehnički naučeni kao i u velikom dijelu tijek koreografije. Ono što još nedostaje jest
rasplesanost, opuštenost, sigurnost na sceni, ujednačenost i lakoća izvedbe. Uz postojeću tremu,
nažalost su neminovni i dodatni problemi kao što su bili odvezani opanci. Sad kad su koraci
tehnički savladani treba raditi i na stilskoj izvedbi, npr. u drmešu je nekoliko plesačica neprirodno
skakalo, na samom početku jednostavan šetani korak nije bio ujednačen. Pohvale na trudu!
Višnja stoji u polju (plesovi Hrvatskog zagorja)
Druga točka kojom su se predstavili bili su plesovi Hrvatskog zagorja. Ta izvedba je bila
nešto bolja od prethodne i po mom mišljenju ova postava izvoñača je trebala nastupiti samo s ovom
točkom. Plesači su i dalje samo tehnički savladali plesne korake, dok za dobru stilsku izvedbu treba
još puno plesa u nogama. Usto loše vladaju prostorom pozornice, te se kod mimoilaženja guraju i
gotovo sudaraju. Čestitam na trudu i želim vam sigurniji i rasplesaniji nastup dogodine!
Linño
Iskusnija postava KUD-a Croatia takoñer nam se predstavila sa dvije koreografije. Prvi je
bio linño i bio je jako dobar. Kao da je riječ o dva ansambla, ova postava je otprilike tri koplja bolja
od prethodne. Plesači su uvježbani, ujednačeni, sigurni u nastupu, iskusni, uvjerljivi i vrlo scenični.
Kolovoña je glasan, razgovijetan i sugestivan, baš kakav treba bit. Čestitam vam na vrlo dobrom
nastupu!
Kolo igra, tamburica svira (plesovi Bunjevaca)
Druga točka bili su plesovi Bunjevaca. I za ovu izvedbu imam samo riječi hvale! Plesači su
finog scenskog držanja, uvježbani i ujednačeni, vladaju pozornicom u svakom smislu. Stilska
izvedba je na visokom nivou. Čestitam vam na jako dobrom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VALENTINOVO
Kolo moje okreni se bolje (pjesme i plesovi Moslavine)
Članovi KUD-a Valentinovo predstavili su nam se pjesmama i plesovima Moslavine. Nakon
uvodnih pjesama plesačice se primaju u šetano kolo. Plesačice su vrlo korektne u plesnoj izvedbi,
dosta precizne i uvježbane. Koreografija je smirena, u skladu s dobi izvoñača. Šteta što plesači
samo stoje straga i gledaju kako njihove potencijalne partnerice plešu. Čestitam vam na urednoj i
vrlo dobroj izvedbi!
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Alaj ću se kola naigrati (pjesme i plesovi Slavonije)
Plesači i plesačice iz Starog Brestja predstavili su nam se pjesmama i plesovima Slavonije.
Izvoñači su dosta uvježbani iako se vidi da su pojedinci tek početnici što se plesa tiče. To se
naročito vidi kad trebaju promijeniti pozicije, nespretno savladavaju prostor pozornice. Treba
poraditi i na finoći stilske izvedbe. Pojedinci griješe, pa čak i ne znaju sve plesne korake, ali ste
tome problemu vješto doskočili time što su strateški rasporeñeni izmeñu dobrih plesača. Čestitam
na korektnoj izvedbi!
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SESVETSKI KRALJEVEC
Lipa moja gora zelena (pjesme i plesovi Turnja)
Članovi KUU Prigorec predstavili su nam se pjesmama i plesovima Turnja. Plesači su
uvježbani i rasplesani, koreografske slike su bile precizno izvedene i vrlo uredne. No tempo je na
trenutke bio prebrz, npr. u drmešu tako da je u parovima malo karikaturalno izgledao.
68
Takoñer treba obratiti pažnju na žustro mahanje rukama i ramenima u parovima, bilo je
neujednačeno i odmah je dojam nastupa postao neuredan. Osobno bih malo smirila to mahanje i
inzistirala na preciznosti izvedbe. Pred kraj nastupa pala je jedna marama, što nije ništa tragično i ne
bi posebno narušilo izvedbu da ste maramu odmah spontano podignuli. Ignorirajući tu situaciju,
veći dio publike je zasigurno samo gledao u maramu na podu kojoj su prijetile brojne noge plesača.
Čestitam na dobrom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Pjesme i plesovi Bistre
Šest parova iz KUD-a Prepuštovec predstavilo nam se kratkom i dobrom izvedbom pjesama
i plesova Bistre. Plesači su uvježbani, nasmijani i sigurni u nastupu. Sugeriram samo da pripazite na
tempo izvedbe jer je na trenutke bio prebrz što je plesače dovodilo u nezavidan položaj. Naime,
inače tehnički dobri plesni koraci postali su karikaturalni upravo zbog brzine. Nije sve u brzini,
zahtjevnije je, a i atraktivnije postići lakoću plesanja i finoću stilske izvedbe. No, čestitam svim
izvoñačima na vrlo dobrom nastupu!
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Pjesme i plesovi Istre
Članovi Prigorca iz Markuševca priredili su nam pravo osvježenje na ovoj Smotri svojom
izvedbom sjajne koreografije pjesama i plesova Istre. Plesna izvedba je bila na zavidnom nivou,
plesači su uvježbani finog scenskog držanja i sigurni u nastupu. Tempo je bio dobar i za moj ukus je
taman pogoñena atmosfera cijele koreografije. Sve pohvale i čestitke upućujem svim voditeljima,
koreografu i naravno sjajnim izvoñačima!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI PAJDAŠI, GLAVNICA DONJA
Pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja
„Prigorski pajdaši“ su nam se predstavili koreografijom pjesama i plesova Hrvatskog
zagorja. Plesači i plesačice su uvježbani, uredni i rasplesani naročito u prvom dijelu koreografije. U
početku su i koreografske slike bile dosta precizno izvedene, ali kako točka ide svome kraju, tako i
plesači gube koncentraciju i snagu. Npr. u parovima su vrlo neujednačeni i čak djeluje nezgrapno
mahanje rukama i ramenima. To je pokvarilo uredan nastup s početka točke. Čestitan na dosta
dobrom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VESELI PRIGORCI, JESENOVEC
Linño
„Veseli Prigorci“ iz Jesenovca predstavili su nam se, kako je navedeno u programu,
prilagodbom za scenu dubrovačkog plesa linña. Nije jasno što je prilagoñeno za scenu! No, plesači i
plesačice su dobro pripremljeni za nastup, bilo je sitnih grešaka, ali u cjelini plesno je bilo u redu.
Najslabija točka je bio kolovoña koji svojom ulogom treba nositi cijelu točku, a to je izostalo.
Kolovoña treba svojom pojavom, komandama, glumom, ali i kretanjem po sceni držati pažnju i
publike kao i svojih plesača, a ne uz neuvjerljive komande samo šetati pozornicom. Čestitam na
dobrom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KUPINEČKI KRALJEVEC
Svadba u Kupinečkom Kraljevcu
Punom pozornicom, plesači i plesačice svih dobi predstavili su nam se fragmentom
svadbenih običaja svoga kraja. Izvoñači su uvježbani i pripremljeni za nastup, koreografija nije
zahtjevna, ali uz sve to nedostaje svadbene atmosfere. Gotovo matematički točno se izmjenjuju
kratki dijalozi s plesnim temama i potpuno izostaje gradacija i kulminacija točke.69
I za kraj putna pjesma je mlako najavljena iako bi trebala slijediti vrhunac atmosfere
koreografije. Čestitam na korektnom nastupu!
dr. sc. Iva Niemčić
69
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Posavski plesovi
Solidan tamburaški orkestar vrlo različitih godišta. Mislim da bi bili još uspješniji kada bi
svi trzali istim načinom. Pored toga neki svirači imaju izrazito ukočene desne ruke položene na
glasnjaču. Pjevanje je samo relativno točno, i nedovoljno snažno i slobodno. Najveći problem
skupine je što su većini djevojčica grkljani još jako visoko postavljeni
Linño
Kao da se radi o drugom ansamblu, odnosno drugom društvu. Dakle, starija postava istog
Društva podsjetila je na najbolje dane ovog društva. Pjevanje moćno, intonativno čisto i stilski
odlično. Kolovoña na najboljem putu da to radi jako dobro. Još treba poraditi na nekim akcentima i
nosivosti svoga glasa, ali karakter te uloge bio je odličan.
Dodatak: Svirač na lijerici (onaj već uobičajeni, koji svira svima) mogao bi katkada svojim
izrazom lica odati da je prisutan na sceni. Pored toga ne bi škodilo malo više tona i strasti u izvedbi.
Da to može, pokazuje na nastupima s Hrvatskim gajdaškim orkestrom, iako treba reći da je ritmički
i melodijski vrlo precizan.
Višnja stoji u polju (plesovi Hrvatskog zagorja)
Opet ona prva slabija postava Društva, ali sada u nešto boljem izdanju, Dopao mi se duet na
početku.
Kolo igra, tamburica svira (plesovi Bunjevaca)
Izvrsno pjevanje, te sjajna nova tamburaška postava, Kao u najboljim danima ovog društva.
Možda i bolje jer su neki od plesača- pjevača koji su se vratili u Društvo u meñuvremenu sazreli i
plesački i pjevački. Preporučam za završnu smotru.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VALENTINOVO
Kolo moje okreni se bolje (pjesme i plesovi Moslavine)
Pravo je čudo što vrijedan i stručan voditelj može učiniti od dosada „bezvrijednog“ društva.
Nisam mislio ovom igrom riječi uvrijediti nikoga, već sam želio reći da je potencijal u članovima
ovog društva, očito uvijek postojao, no dosadašnji voditelji to jednostavno nisu znali prepoznati. A
da su i prepoznali vjerojatno ne bi znali napraviti. Novi voditelj ne samo da je raspjevao članove
poodmakle životne dobi, već je sjajno i rasplesao ženski dio ansambla. Šteta što se i muškarci nisu
dali “krstiti“. Ipak čestitke za pjevanje muškaraca. Naravno još više čestitki ide za pjevanje
ženskom dijelu ansambla, a posebice onih 6 žena koje su pjevale uvodnu pjesmu. Stilski vrlo dobar
orkestar.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Alaj ću se kola naigrati (pjesme i plesovi Slavonije)
Imponira energija kojom odiše ovaj ansambl. Samo takvom energijom i radošću na sceni se i
može plesati i pjevati Slavonija. Ipak, šteta je da pjevanje nije svojom intonativnom i tehničkom
kvalitetom uvijek pratilo srčanost plesača- pjevača. Orkestar vrlo dobar. Posebno je bila impresivna
vrlo suverena i muzikalna primašica. Bugarijašu savjetujem da bugariju ne svira tako nisko kao da
svira električnu bas gitaru. I zbog tona i zbog scenskog dojma. Sugeriram više razlike u tempima.
Točka bi bila još zanimljivija. Jer izbor materijala je zanimljiv i šarolik, no ta se šarolikost izgubila
u presličnim tempima.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SESVETSKI KRALJEVEC
Ženski vokalni ansambl Kraljevčanke
Lijepe naše sjenokoše i Žuta tunja urodila (pjesme iz okolice Karlovca)
Mlade djevojke pjevaju intonativno točno i muzikalno, no prvi glasovi imaju dosta tehničkih
problema zbog nedovoljno otvorenog grla i previsoko postavljenog larinksa. Na kraju posljednje
strofe došlo je do manjih intonativnih nečistoća.
Lipa moja gora zelena (pjesme i plesovi Turnja)
I ovdje se osjetilo stiskanje grlene muskulature kod počimateljice inače lijepog glasa.
70
Intonacija kod zbora nije uvijek bila potpuno čista. No, s obzirom na mladost djevojaka i sadašnje
njihovo pjevanje očekujem već iduće godine mnogo bolji rezultat (iako ni ovaj nije bio
loš).Tamburaši izvrsni.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Pjesme i plesovi Bistre
Iako je pjevanje još uvijek jednoglasno, bilo je dosta čisto i srčano.Tamburaši solidni. Tempa
malo prebrza. S obzirom na trajanje ansambla njihov rezultat je ipak obečavajući.
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Pjesme i plesovi Istre
Izvanredno glazbeno, plesno i koreografski koncipirana točka. Odlična vokalna izvedba sa
sjajnim izvornim izgovorom. Sjajni svirači, Svakako bi se u budućnosti trebalo osloniti na vlastite
snage bez angažiranja profesionalaca. Apsolutno preporučam za završnu smotru uz jedan mali
uvjet: Još više približiti glasove u netemperirani istarski sustav tako da nema ni sličnosti sa durskim
rodom. Neka poslednju temu za ovu prigodu pjeva isključivo najbolji par (momak i djevojka).
Kasnije kad i ostali navježbaju na istom nivou neka bude kako je zamišljeno. Kolegici predlažem
da odsada i jedan i drugi glas postavlja bez klavira, samo svojim glasom tako da se do kraja naviknu
na netemperirano pjevanje
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI PAJDAŠI, GLAVNICA DONJA
Pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja
Pjevanje solidno, no ipak treba još poraditi na slobodi pjevanja, većoj otvorenosti grla, nižoj
postavi grkljana i čišćoj inonaciji. Tamburaši vrlo dobri.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VESELI PRIGORCI, JESENOVEC
Linño
Nameće se pitanje. Prilagodba je to čega? Istraživanja s terena ili prilagodba postojeće
koreografije? Očito je riječ o preradi poznate Ljevakovićeve koreografije. Po zakonu o autorskom
pravu to je čak i kažnjivo. Savjet: Ili kupiti od Ljevakovićevih nasljednika prava na izvoñenje
koreografije ili napraviti svoju koreografiju na osnovu terenskih istraživanja i eventualno postojećih
zapisa u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Tamo se takoñer mogu čuti izvorni kolovoñe pa se
može „skinuti“ način govora, melodija rečenice, akcenti, posebnosti govora dubrovačkog kraja. Svi
akcenti su bili potpuno krivi, a melodika govora je bila pogrešna. Niti jedna od karakteristika
dubrovačkog govora nije niti naznačena. Pored toga kolovoña nije statična figura već je netko tko se
oko kola kreće i kolom ne rukovodi samo govorom, već i vlastitim plesom i gestom.
Dodatak: Svirač na lijerici (onaj već uobičajeni koji svira svima) mogao bi katkada svojim
izrazom lica odati da je prisutan na sceni. Pored toga ne bi škodilo malo više tona i strasti u izvedbi.
Da to može pokazuje na nastupima s Hrvatskim gajdaškim orkestrom, iako treba reći da je ritmički i
melodijski vrlo precizan.
Zima je zima, Išel sam od svoje kleti i Škurjanček (pjesme na farkaš tamburama)
U razgovoru nakon nastupa čuli smo da Društvo ima problema s financijama i orkestrom, pa
je zato izabran linño za izvedbu. Ja mislim, da ako društvo upotrijebi ove sjajne mlade dečke na
farkašicama kao orkestar da postavi točku iz svog kraja, to može biti sjajan početak rada orkestra i
ansambla u cjelini. Dečki su stvarno sjajni. Dobro sviraju i pjevaju. Dodajem i jednu malu sugestiju.
Bilo bi dobro da scenski u točki sudjeluju, to jest da nam podare koji osmijeh ili barem izraz radosti
sviranja, i ona tri momka koji ne pjevaju.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KUPINEČKI KRALJEVEC
Svadba u Kupinečkom Kraljevcu
Vrlo vrijedna točka s odličnim govornim, plesnim, sviračkim i pjevačkim materijalom. Za
moj ukus trebalo bi malo izmijeniti dramaturgiju i promijeniti proporcije govora i glazbenih
71
dijelova, kako ne bi sve ličilo na „mañaricu“ (mislim na tortu), to jest red govora pa isto toliko
glazbe i tako do kraja. Moglo bi malo govora, pa dva plesna broja, pa malo duži govor, pa pjevanje
itd. Glumci su vrlo prirodni i uvjerljivi, svirači su stilski izvrsni. Što se pjevanja tiče tu još ima
posla, prije svega na intonativnoj točnosti i glasovnoj uvjerljivosti. Ipak, postignuta je potrebna
atmosfera u pjevanju
mr. sc. Bojan Pogrmilović
Današnjim programom u izvedbi devet (pri)zagrebačkih folklornih društava, od kojih su
neki predstavili rad različitih dobnih skupina, „prošetali“ smo doista cijelom Hrvatskom (od
Slavonije, preko središnjih i sjeverozapadnih krajeva; od Istre do Dubrovnika) i nekim područjima
susjednih država u kojima takoñer žive pripadnici hrvatske nacionalne zajednice. Ovakav „sretan“
raspored društava, tj. izvedenih koreografija i glazbenih stavki (u većini slučajeva u sasvim
odgovarajućem ruhu), znatno je pridonio zanimljivosti i dinamičnosti programa u kojemu su,
vjerujem, podjednako uživali gledatelji i sami izvoñači.
Osim pohvale za već spomenuti odabir odgovarajućeg ruha ili scenskoga kostima, općenita
kritika nekim folklornim društvima koji su se predstavili na koncertu tiče se urednosti i pravilnoga
odijevanja. Više puta prethodnih godina istaknuto načelo da se može „zažmiriti na jedno oko“ - ako
je ruho posuñeno od odreñene institucije, drugoga društva ili je privatno vlasništvo pa veličina i
dužina ne odgovaraju svim članovima/članicama skupine – vrijedi i dalje. Meñutim, ono što se ne
može tolerirati i, sukladno tomu onda treba kritizirati, posebno kada se ne radi o cjelovečernjim
koncertima jednoga društva (=više uzastopnih presvlačenja), nego o jednokratnom nastupu, jest
općenita neurednost: neureñene nošnje, tj. pojedini dijelovi, nedovoljno podsuknji, nedovoljno
učvršćeni pojedini elementi ruha, nakita ili nekog scenskog rekvizita i sl. Odijevanje je
jednakovrijedna sastavnica ukupnoga scenskoga prikaza, odnosno svakoga nastupa (=svake
koreografije), stoga s jednakom pažnjom (koja se posvećuje tehničkoj, glazbenoj i pjevanoj kvaliteti
izvedbe) treba pristupiti i tom segmentu. Ovdje bih istaknula još jedan problem, a to je odnos
izvoñača prema dijelu ruha, ukrasu ili scenskom rekvizitu koji se, kada se već mala nespretnost
dogodila (a dogaña se pa i onima najbolje pripremljenima i odjevenima!), našao na pod(ij)u. U
svakom slučaju, a o tome je bilo riječi i prilikom razgovora polije koncerta, bolje je usputno se
sagnuti (u odgovarajućem trenutku, prema osobnoj procjeni) i pokupiti predmet, nego ostaviti ga na
podu – tako da do kraja izvedbe svi izvoñači ne moraju dodatno paziti kako ne bi stali, zapeli ili se
poskliznuli, a pozornost gledatelja ne bude usmjerena tamo kamo nikome nije u interesu.
Odijevanje narodne nošnje ili scenski prilagoñenog ruha, kao i ureñivanje djevojačkih
frizura i slaganje oglavlja udatih žena, te ukupan osobni odnos prema tomu kao naslijeñu i
kulturnom dobru - vrijednost je, znanje i vještina koju treba pravilno vrednovati, svladavati, učiti i
prenositi dalje, posebice na mlañe naraštaje.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO CROATIA
Posavski plesovi - Scenski dobro prilagoñena nošnja, odnosno, stilizirana varijanta tipičnih
posavskih nošnji, namijenjena nešto manjem uzrastu, no, nažalost jako neuredno (djelomično kratki
donji dijelovi temeljnog ruha, neujednačene dužine, nekoliko dosta ugužvanih rubača i vrpci na
pletenicama) i „šlampavo“ odjevena – tako da se nekolicina odjevnih elemenata našla na podu.
Dečki uredniji.
Linño - Bolje ureñene i pravilnije odjevene nošnje pridonijele su dopadljivosti i atraktivnosti ove
točke. Svileni pojasevi kod izvoñača trebali bi biti nešto uže opasani.
Višnja stoji u polju - Mlañahnim izvoñačima ove koreografije posuñene nošnje nisu odgovarale
veličinom i krojem pa ni ukupni dojam nije, nažalost, bio bolji. U ovakvim slučajevima može se
intervenirati tek u smislu razmjene pojedinih odjevnih elemenata meñu odreñenim
članovima/članicama.
Kolo igra, tamburica svira - Takoñer posuñena nošnja, bunjevačka svila, nije sasvim odgovarala
stasu pojedinih izvoñača, ali se ovdje, vidljivo je bilo, nešto pomnije pristupilo odijevanju i
ukrašavanju. Obzirom na korišteno ruho, odnosno zadanu dužinu i širinu (= količinu materijala),
72
djevojke su bile sasvim odgovarajuće odjevene (dužine poravnate u donjoj liniji, ujednačene dužine
pregača, dostatno široke, ...). Dvije udate žene u crnim svilama trebale bi biti puno šire odjevene, tj.
s više podsuknji (barem kao šarene svile, a može i šire). Takoñer, djevojački nakit u ovoj varijanti
više je prsnoga, nego vratnoga tipa, a cvijećem se može zakititi i sama punña. Muški dio – uredno
odjeven; posebna pohvala za „gospodina“, tj. osobu odjevenu u civilno ruho, kakvo se u
tematiziranim krajevima nosilo od zadnje četvrtine 19. st.!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VALENTINOVO
Kolo moje okreni se bolje - Godinama nešto zreliji, ali zato srcem očito mlañahni članovi ovoga
društva predstavili su se u varijanti ruha (originalnim primjercima) tzv. bijele Moslavine, kojega su
vrlo uredno odjenuli i ponosno nosili!
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA STARO BRESTJE
Alaj ću se kola naigrati - Jedno od društava na koje se posebno odnosi prethodno navedeno u
uvodu – starinska nošnja (vezenke) šireg slavonskog područja (brodski, županjski, vinkovački,
ñakovački kraj), kombinirana čak i od nekolicine korotnih dijelova temeljnoga ruha, s (nepravilno
povezanim) tkanim kariranim rupcima za glavu (što je inače karakteristika brodskoga područja),
nužno upućuje na veći angažman voditelja i svih izvoñača, kao i na „smještanje“ koreografije na
preciznije odreñeno slavonsko područje. Kombinaciju nošnji šireg područja u ovom se slučaju
načelno može tolerirati, ali ne i nepravilno i neuredno odijevanje. Muški dio izvoñača trebao bi
opasati pojas / tkanicu gotovo cijelom njegovom dužinom.
KULTURNO-UMJETNIČKA UDRUGA PRIGOREC, SESVETSKI KRALJEVEC
Lijepe naše sjenokoše, Žuta tunja urodila, Lipa moja gora zelena - Oba segmenta izvedena su u
dosta uredno i pravilno odjevenim nošnjama tipičnima za karlovačko područje. Općenita
„zamjerka“ odnosi se jedino na dužinu donjih dijelova temeljnoga ruha. Djevojačke frizure vrlo
uredno počešljane.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PREPUŠTOVEC
Pjesme i plesovi Bistre - Koreografija izvedena u originalnim primjercima bistranjskih nošnji,
odgovarajuće kompletiranim i dosta uredno odjevenim.
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Pjesme i plesovi Istre - Odličan primjer kako se posuñene, rekonstruirane nošnje mogu odjenuti
uredno, pravilno i s puno osjećaja! Općenito, ovo je društvo dobilo pohvale za sve sastavnice
scenske izvedbe i postalo glavni kandidat današnjega koncerta za onaj završni.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI PAJDAŠI, GLAVNICA DONJA
Pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja - Dopadljiva scenska slika, tipična varijanata tzv. bijeloga
Zagorja, u čijoj se jednostavnosti i skromnosti zapravo krije posebna ljepota. Naznačena razlika u
frizurama, tj. oglavlju izmeñu djevojaka i udatih žena.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VESELI PRIGORCI, JESENOVEC
Linño - Standardna varijanta scenski prilagoñenog ruha, uredno i pravilno odjevenoga.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KUPINEČKI KRALJEVEC
Svadba u Kupinečkom Kraljevcu - Kao i prošle godine, društvo se predstavilo u svojim privatnim
originalnim nošnjama – vrlo uredno odjevenima, pravilno kompletiranim (jednaki ukras/vez na
poprsju, pregači i zarukavlju). Naznačeni su svi tradicijski obrasci odijevanja i kićenja, ne samo
obzirom na dob i spol, nego i na životni običaj koji se prikazivao: mladenka u pisanom ruhu,
mladenkina kruna koja je nekada bila apotropejsko sredstvo, odreñeni scenski svadbeni rekviziti
(darovi, barjak), ... Posebna pohvala za raznoliku žensku opremu glave: djevojčica, djevojaka,
73
udavača te mlañih i starijih udatih žena!
Čestitam svim izvoñačima i stručnim voditelji(ca)ma na trudu, zalaganju i srčanosti koju su
pokazali na ovome koncertu te im želim plodonosan daljnji rad na očuvanju i prezentiranju naše
bogate folklorne baštine!
Katarina Bušić, prof.
74
X. koncert, utorak, 10. svibnja 2011., mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 19.00 sati
U utorak 10. svibnja 2011. godine održan je X. koncert 34. Smotre folklornih amatera grada
Zagreba. Na smotri su sudjelovali:
KUD Dragutin Domjanić, Vugrovec
FS Kolo
KUD Bukovac
KUD Karlo Benko, Moravče
HSPD Podgorac, Gračani
KUD Novo Brestje
KUD Izidor, Sveta Klara
KUD Mladi Prigorci, Žerjavinec
KUD Sesvete
Opća zapažanja:
Koncert je održan u maloj dvorani Lisinski koja se pokazala idealna za održavanje smotre.
Prosudbena komisija je kao i uvijek imala besprijekorne uvjete za praćenja programa. Program je uz
decentnu najavljivačicu izveden bez zastoja. S obzirom na ukupno trajanje koncerta od dva sata i
dvadeset minuta, u budućnosti bi bilo dobro u skladu s mogućnostima težiti programima u
vremenskom trajanju do sat i pol. Pogotovo stoga što pauza nije predviñena.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Pjesme i plesovi Valpova
Veoma mlada grupa plesača iz Vugrovca izvela je pjesme i plesove Valpova, uglavnom
korektno. Ono što je velika vrijednost ove koreografije jest činjenica kako se odmakla od
svojevrsne «Ljevakovićevske prezentacije» pjesama i plesova tog kraja, inače toliko uobičajene na
našoj folklornoj sceni. U scenskom smislu, s obzirom na maleni broj izvoñača, potrebno je
formacije maksimalno raširiti, poglavito u trenucima kada se za to ima prilika, primjerice kad se
pribjegava polukrugu ili frontalnoj liniji pred publikom. Ono što jedino nije bilo dobro, izvoñenje je
posljednjeg plesa „Armari Todore“ prigodom kojeg podbijanja nisu izvedena dovoljno precizno i
čisto, te na tom segmentu prilikom trenažnog procesa treba još poraditi. Plesovi su se izmjenjivali u
dobrim vremenskim intervalima. Ukupan dojam kako koreografije, tako i izvedbe, vrlo je dobar.
Stari splitski plesovi
Koreografije doajena hrvatske etnokoreologija prof. Branka Šegovića osim čistoće
koreografskih formi, iznimno su zahtjevne zbog svog specifičnog stila. Pogotovo kada se radi o
onim koreografijama baziranim na plesovima gradske provenijencije. Tako je i s koreografijom
antologijskih Starih splitskih plesova. Grupa veoma zrelih izvoñača (vjerojatno veterana) u
koreografskom je smislu sve izvela korektno. Problem je nastao u osnovnom plesnom obrascu koji
nije bio pogoñen od početka do kraja, s izuzetkom jedne plesačice. Naime, osnovni plesni obrazac
ne čine dvije osminke i četvrtinka, već četiri osminke s karakterističnim poskokom na treću. To je
ono što se u budućnosti svakako treba ispraviti kao osnovnu stilsku karakteristiku.
Dubrovačke kontradance
S obzirom da su u stručnu komisiju uključene osobe specijalizirane kako za glazbena, tako i
odjevna dostignuća, ovo će izvješće biti lišeno opservacija vezanih uz te teme.
Pjesme i plesovi sesvetskog Prigorja
Koreografiju plesova i pjesama sesvetskog Prigorja ponovo je izvela mlada grupa plesača iz
Vugrovca. Veoma lijep i pogodan materijal za scensku primjenu izveden je stilski u potpunosti
korektno. Jedina primjedba odnosila bi se na dužine trajanja gotovo svih plesova. Za razliku od prve
prikazane koreografije te grupe (pjesama i plesova Valpova), ovdje se stječe dojam kako bi se
dinamička linija još više unaprijedila blagim skraćenjem svih plesova, kao i uvodne pjesme. Sve u
svemu, kao i kod prvog nastupa, vrlo dobro.
75
FOLKLORNA SKUPINA KOLO
Oj ružice, šipkovice – fragment resničke svadbe
Paradoksalna ali istinita činjenica jest kako je dobno gledano uvjerljivo najstarija grupa
večeri, u svom predstavljanu fragmenta resničke svadbe, ujedno bila i najveselija, činilo se i
najmotiviranija. Izvodeći ni malo jednostavnu koreografiju, izvoñači su plijenili zalaganjem i
amaterskim duhom. Naravno, uvijek se može bolje izraditi odreñene segmente (plesne i glazbene)
jer trenažni proces ima svoje zakonitosti. Koreografski gledano, radi se o vrlo uspješnom i
atraktivnom ostvarenju sa, za nijansu, predugim završnim Drmešom i bespotrebnim,
naturalističkim, te na hrvatskoj folklornoj sceni odavno napuštenim prikazom trenutka mijenjanja
mladenkinog oglavlja.
Splet plesova sjeverozapadne Hrvatske
Šestinski drmeš
Lipa naša, lipa stara – pjesme i plesovi Prigorja Brdovečkog
Gotovo identična opaska o radosti prigodom izvoñenja, amaterskom duhu i koreografski
uspješnom djelu, može se primijeniti ocjenjujući drugi nastup članova FS „Kolo“. S obzirom na
dob, metodički gledano, odlična je bila odluka da se izbaci premet kod „Drajoberštajera“. Ipak, u
završnom „Drmešu“ evidentno je ponestalo snage, što je za posljedicu imalo ne do kraja stilski
korektno isplesavanje zadanog plesnog obrasca. U odnosu na poznatu uspješnicu, dodatak je ples
„Žena ide na gosti“ koji u dinamičkoj strukturi nije donio ništa pozitivno, te se predlaže njegovo
izostavljanje. Sve u svemu, sublimirajući kompletan nastup u svim segmentima, ukupna ocjena je
vrlo pozitivna.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Maslino, maslino, pod tobom je lada – pjesme i plesovi otoka Šolte
Apsolutni vrhunac večeri bio je nastup grupe s Bukovca. Stilski besprijekorni, precizno
odrañenih zadanih pozicija, uvježbani, rutinirani, u svakom su trenutku plijenili svojom izvedbom.
Jednom riječju, odlično. Ono što bi se još moglo unaprijediti jest povećanje dinamike kroz jače
skraćenje pojedinih dijelova koji se nepotrebno dupliciraju. Kada je nešto dobro ispričano, nema
potrebe ponavljati! U tom smislu, to se i predlaže.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Dvije meñimurske – premda nije u ingerenciji ovog izvješća, predlaže se kao glazbena izvedba za
završni koncert.
Tri tičice goru preletele – pjesme i plesovi Meñimurja
Osim što je ukupno uzevši koreografija preduga, bio je to solidan, neprenteciozan prikaz
poznatih meñimurskih plesova. Stilski bi se još trebalo poraditi na „Čardašu“ (Lepe naše
senokoše), dok je kod „Čip čardaša“ bilo zamjetno kako pojedini izvoñači miču usnicama i broje,
na što ih valja dodatno upozoriti kako to u budućnosti ne bi činili. Ocjenjujući kompletan nastup,
bilo je to vrlo dobro predstavljanje grupe iz Moravča s mnogo boljom glazbenom točkom dviju
meñimurskih pjesama.
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO PODGORAC, GRAČANI
Posavski plesovi
Koreografiju posavskih plesova u potpunosti inspiriranu onom poznatom prof. Zvonimira
Ljevakovića, vrlo je dobro izvela veoma mlada grupa iz Gračana. Primjedbe bi se mogle odnositi
samo na preduboko «umakanje» prilikom izvedbe koraka po krugu kao jedne od figura šetanog
dijela „Drmeša“. Za razliku od Ljevakovićeve uspješnice, ovoj je koreografiji potrebno skraćenje
za pola i to u svim plesovima uključivo uvodno „Šetano kolo“. Isto tako, potrebno je inspiraciju
pronalaziti u svojim vlastitim, autentičnim zamislima, umjesto u djelima drugih autora ma koliko
oni veliki i uspješni bili.
76
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Pjesme i plesovi Slavonije
Na pola bi valjalo skratiti plesove i pjesme Slavonije u izvoñenju veoma mlade grupe iz
Novog Brestja. Kompletan materijal je izveden korektno. Bilo je i odličnih koreografskih rješenja,
no sve skupa pretenciozno i predugo. Ne u smislu trajanja pojedinih plesova, već u smislu
prevelikog broja plesova koji zbog toga pojedinačno nisu dolazili do izražaja. S obzirom da se radi
mladoj grupi i mladom autoru, vremena za ispravke ima na pretek. Potencijal je evidentan. Ukupno
uzevši solidno, no ništa više od toga.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO IZIDOR, SVETA KLARA
Bizovački plesovi
Početak djevojaka s „Rukavicama“, potom ulazak momaka s „Armari Todore“, ovaj puta
naslovljeno Bizovački plesovi, u suštini nije ništa drugo no veoma slaba kopija koreografije
Valpovačko kolo prof. Zvonimira Ljevakovića. Ne može se ne reći kako su zadane forme izvedene
više nego korektno, što je za svaku pohvalu. Pogotovo kada se ima na umu kako se radi o veoma
mladim izvoñačima. Za razliku od izvedbe takoñer mladih izvoñača iz Vugrovca s početka
koncerta, podbijanja su u već spomenutom plesu „Armari Todore“ bila čista i precizna. Onako kako
treba biti. Preporuča se u budućnosti birati djela koja neće biti opterećena hipotekom loših kopija
promijenjenog naslova.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORCI, ŽERJAVINEC
Sunčece je na zahodu – pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja
Potpuno korektnom može se ocijeniti izvedba neprenteciozne koreografije pjesama i plesova
Hrvatskog zagorja u izvedbi grupe iz Žerjavinca. Dobro izbalansirano, primjerenog trajanja, bez
kompleksnih koreografskih zahvata. Jedina primjedba može se uputiti na stilski dosta slabu izvedbu
plesa „Jelica kolce vodila“ premekanu izvedbu nekih varijanata „Drmeša“. Sve u svemu, vrlo
solidno.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
Slavonijom sve do ravna Srijema – pjesme i plesovi iz Bapske u zapadnom Srijemu
Nastup žena iz Sesveta bio je klasičan primjer odličnog predstavljanja tradicija Slavonije u
svim segmentima. Odlično izbalansiranog trajanja pojedinih napjeva i plesova, s isto tako odličnim
koreografskim rješenjima koja su pratila autentične plesne oblike. Bio je to skladan i vrlo uspješan
nastup. U budućnosti bi u rad grupe bilo potrebno uključiti i muške plesače. Samim time, dojam bi
posve sigurno bio još povoljniji.
Zaključno:
Nakon odgledanog koncerta održan je sastanak članova stručne komisije s voditeljima grupa
na kojem su iznesena opća zapažanja. Grupe su bile sastavljene od izvoñača različitih dobnih
skupina. Od onih koje su zapravo trebale sudjelovati na smotri kao starije dječje grupe, do grupa
gotovo treće životne dobi. Najviše je bilo heterogenih izvoñačkih skupina, od najmlañih do
najstarijih, što je inače karakteristično za takozvane izvorne seoske grupe. Upravo ta činjenica je
pojedinim grupama stvarala prilično velike probleme tijekom izvedbi. Bavljenje umjetnički
oblikovanim folklorom u smislu reprodukcije svojstvene gradskim grupama, pretpostavlja veoma
često i pretenciozne koreografske zahvate, te materijal posložen na način da je sama izvedba
prilično fizički zahtjevna. Stoga je potrebno dobno dobro izbalansirati izvoñački sastav, te tome
prilagoditi i predviñene scenske zahvate. Upravo u tome će biti najveći izazov grupama koje su
nastupile na X. koncertu 34. Smotre folklornih amatera grada Zagreba. U tom smislu treba i njima i
njihovim voditeljima poželjeti mnogo sreće i uspjeha u budućem radu.
Andrija Ivančan, dipl. etnolog i polonist
77
Članovi KUD-a Dragutin Domjanić iz Vugrovca predstavili su se s nekoliko koreografija.
Dobra počimalja i ostale pjevaćice predvodile su pjesme i plesove Valpova, no trebalo bi pripaziti
kako ne bi to sigurno pjevanje prešlo u dernjavu. Dvanaest tamburaša ih je lijepo i skladno pratilo,
govoto orkestralnog zvuka, koji se čuo i kod sviranja slijedeće koreografije Starih Splitskih plesova.
Nekolicina istih svirača predstavilo se i u tamburaškom intermezzu melodijom Dubrovačke
kontradance, čime su pokazali i dokazali svoje sviračke sposobnosti. Zgodan je aranžman dijaloga
izmeñu bisernica i bračeva, a možda bi se moglo dodati i više igre dinamikom. Naime, kod
koncertne izvedbe tradicijskih melodija koje su ipak prvenstveno plesne, zna se desiti da publici,
zbog mnogobrojnih ponavljanja, bude dosadno, što se može izbjeći maštovitim i umjerenim
aranžmanima.
Isti su svirači, njih dvanaest, skladno pratili i nove plesače u koreografiji pjesama i plesova
sesvetskog prigorja, kod kojih se istaknuo zvonki glas počimalje i dobro pjevanje ostalih izvoñača.
Svirači Folklorne skupine Kolo su se predstavili korektnom svirkom kod koje je
nedostajalo malo više zvuka violina. U solo točki su pokazali svoje vještine, ali bi se možda trebalo
poigrati u aranžmanu, kao što sam naglasila kod prethodnog društva. Ritam sekcija zaslužuje
pohvale, sigurni su i dobar oslonac. Pjevači su dobri i skladni, a trebalo bi im olakšati nastupe
boljom kombinacijom odabranog materijala za scenu (manje pjevanja nakon plesa, primjerice). Kod
odabira solista trebalo bi uzeti u obzir kako glasovne mogućnosti, tako i želje pojedinaca – ako je
nekome solistički nastup stres, teško da će se istaknuti i oduševiti publiku, usprkos točnoj intonaciji
i dobro izvedeni melodijskim skokovima.
Društvo iz KUD-a Bukovac je pronašlo idealnu koreografiju za svoje članove! Žene lijepo
pjevaju, u stilu i s oduševljnjem kojeg su prenjele i na publiku. Za njima ne zaostaju ni muškarci,
koji elegantno vode cijelu koreografiju uz dobre zvuke svirača.
KUD Karlo Benko iz Moravča je oduševilo sve prisutne kombinacijom meñimurskih pjesama uz
pratnju bandista. Vrlo lijepo pjevanje i uvjerljivo sviranje. Bravo za kombinaciju različitih slojeva
tradicije, uskladñene prijelaze i dobru izvježbanost, no ipak, kako su ovo samo amateri, možda im
je ipak malo previše dogañanja na sceni, nedostaje im kondicije.
Usprkos mladosti, tamburaši HSPD Podgorac iz Gračana skladni su i dobro uvježbani i lijepo
prate dogañanja na sceni. Djevojke dobro pjevaju, no zbog nedostatka kondicije pjesma slabi nakon
intenzivna i naporna plesa.
Članovi KUD-a Novo Brestje predstavili su se pjesmama i plesovima Slavonije. Tehnički
izvježbati. Možda i bolje odabrati tonalitet koji bi odgovarao većini, kako bi pjevači prve dionice
mogli bolje izvesti svoj dio. Svirači su solidni, ali treba paziti na njihovu postavu na sceni kako bi
ih, osim plesača bolje čula i publika. Osim toga, treba raditi i na prijelazima u koreografiji.
Solidnim su sviranjem tamburaši KUD-a Izidor, Sveta Klara lijepo pratili plesanje ostalih
članova u koreografiji Bizovačkih plesova.
KUD Mladi Prigorci iz Žerjavinca uz tamburaše imaju i violinisticu, koji su svojim lijepim
sviranjem i skladnim zvukom lijepo pratili plesače. Voditelji trebaju od početka voditi računa o
svakom sviraču i postavi ruku, kako bi ovi mogli bolje svirati.
Finim zvukom i dobrom svirkom predstavili su se i svirači KUD-a Sesvete, a mnoštvo žena
dobrom pjesmom.
dr. sc. Irena Miholić
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, VUGROVEC
Pjesme i plesovi Valpova
Iako su tamburaši bili u prigorskim nošnjama, vjerojatno zbog nemogućnosti presvlačenja,
plesači su bili vrlo dobro odjeveni, uredni, s pokojom manjom neusklañenosti duljina pregača i
suknji.
Stari splitski plesovi
Splitskim plesovima su se predstavili veterani KUD-a Dragutin Domjanić. Članovi su
78
odjenuli vlastite nošnje koje su vrlo dobro sašivene po uzoru na predložak tipa varoške nošnje.
Nakit žena na vratnom i prsnom dijelu, te ušima, iako je novijeg podrijetla, vrlo dobro je usklañen.
Obuća žena je bila dosta raznolika sa tipom zimskih cipela ili sandala, pa sam mišljenja da bi bilo
dobro u idućem nastupu pomnije odabrati i prilagoditi. Prilikom uplitanja umjetnih pletenica u
punñicu, molim vas da ih pažljivije upletete i prilagodite boji kose. Ukoliko ne možete, stavite
možda koji šudar ili maramu za glavu.
Pjesme i plesovi sesvetskog prigorja
Plesači su odjenuli vrlo siromašne po tipu, čak iznošene nošnje crveno-bijelog kolorita.
Iako su nošnje posuñene mogli ste možda inzistirati na manim detaljima, pa unatoč slabijoj
varijanti nošnje, dodati po koju prsnu mašnicu, složiti pravilno poculicu (bez kunča), dodati po koji
crveni kraluš ili odabrati bolju i primjereniju mašnu za kosu!
FOLKLORNA SKUPINA KOLO
Oj, ružice šipkovice (fragment resničke svadbe)
Zamisao postavljanja fragmenta svadbe zahtijeva i prikladno ruho, brojne svatovske
rekvizite. Na sceni nisam doživjela ugoñaj svadbe, osim u pjesmi. Stoga vas molim da idući put
odabrete i prilagoditi nošnju običaju, oglavlja životnoj dobi plesača, posebno starijim ženama
izbjeći nošenje kečki i pletenica. Resnik, taj etnološki lokalitet poznat je po divnim primjercima
posebno svečanog svadbenog ruha, koje je nekad bilo i u potpunoj svili.
Lipa naša, lipa stara
U ovoj plesnoj točki prestavila se ista plesačka postava kao u resničkoj svadbi. Ruho je
djelovalo neuredno na sceni od neporavnatih fertuna i rubača, do prenaglašene crvene vrpce. Uz
sve navedeno, smetala su me neprilagoñena oglavlja dobi plesačica.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Maslino, maslino, pod tebom je lada (pjesme i plesovi otoka Šolte)
Varijanta varoške nošnje bila je vrlo dobro odjevena i nošena. Šteta da se uz postojeća
oglavlja nije dodao pokoji šudar ili marama za glavu (koja je doduše stariji tip varoške nošnje, ali
nije neizvediva). Narodna nošnja ovog tipa djelovala je uredno, a plesači su je i dobro nosili! Bavo!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Tri tičice goru preletele (pjesme i plesovi iz Meñimurja)
Plesači su odlično i korektno odjeveni, naizgled jednostavne varijante nošnji, viñene na
folklornoj sceni. Folkloraši su ozbiljno shvatili nastup, na koji ponekad treba doći i sa posuñenim,
ali dobro izglačanim nošnjama, po kojima se vidi i vlastiti odnos prema baštini. Bravo!
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO PODGORAC, GRAČANI
Posavski plesovi
Plesači različitog uzrasta u jednoj ekipi pokazali su urednost i korektnost u odjevanju
jednostavnijeg tipa ruha Hrvatske Posavine.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO NOVO BRESTJE
Pjesme i plesovi Slavonije
Način odijevanja i nošenja raznih tipova narodnih nošnji iz Slavonije (širok pojam!) bio je
krajnje neuredan, neznalački odjeven, uz naglašeno i nepotrebno potkasavanje pregača. Skuti su bili
podignuti do koljena?! Oglavlja djevojaka mogla su uz malo truda biti ukrašena većim dodatkom
cvijeća i zelenila. Iako ste rekli da ste pohañali seminar odijevanja panonskog ruha, molim vas da to
ponovite ili u idućem nastupu potražite stručnu pomoć, ali tijekom godine.
79
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO IZIDOR, SVETA KLARA
Bizovački plesovi
Za razliku od muškaraca koji su bili korektno odjeveni, dio ženskih plesačica je bio uredan,
dok su preostale izgledale šlampavo odjevene, radi leñnih marama koje su padale do i preko laktova
ometajući im nesmetano plesanje; skuti su bili neporavnati sa podsuknjama, bez naglašene širine
bokova u odjevnom tipu nošje iz Bizovca. Molim vas poradite na odijevanju.
Stručnu pomoć smo spremni dati tijekom godine, ali ne u vremenu održavanja smotre.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORCI, ŽERJAVINEC
Sunčece je na zahodu (pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
Fokloraši, dečki i cure su bili odlično odjeveni u narodne nošnje. Iako se radilo o tipu nošnje
koja sadržava prevladavajuču bjelinu, odjevena je besprijekorno, uz odlična oglavlja, nakit i obuću.
Bravo!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SESVETE
Slavonijom sve do ravna Srijema
Šarolika slika nošnji zapadne Slavonije uz različite vremenske izvedbe ruha, modernije
izvedbe, ali i starije, vrlo dobro se uklopila na sceni te tako pokazala bogatstvo ruha ovog dijela
Srijema.
mr. sc. Lucija Franić Novak
80
XI. koncert, subota, 14. svibnja 2011., MCUK Travno, Božidara Magovca 17, 19.00 sati
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Pjesme i plesovi Posavine
Djevojke i momci iz Adamovca predstavili su nam se pjesmama i plesovima Posavine.
Plesači su uredni, scensko držanje im je vrlo dobro, nasmijani su i vidi se da su tehnički korektno
savladali plesne korake. No ono što nedostaje je rasplesanost, finoća stilske izvedbe i spontanost na
sceni. Npr. drmeš je krut i ukočen, dučec visok, ali neujednačen, u svakom slučaju treba pripaziti na
preciznost izvedbe svakog koraka kao i koreografije u cjelini. Koreografski se ništa posebno ne
dogaña na pozornici, geometrijski se izmjenjuju slike i plesovi, prevladavaju šetnje i nedostaje
priča. Pohvaljujem izvoñače na jako dobrom scenskom držanju i korektnom nastupu!
FOLKLORNI ANSAMBL VENČEC
Azsdalai lanchio alatt (pjesme i plesovi iz Ždale)
FA Venčec priuštio nam je pravu poslasticu, za uživanje svim čulima. Plesači i plesačice su
vrlo uredni, uvježbani, ujednačeni, finog scenskog držanja. Vidi se da je riječ o vrlo talentiranim
plesačicama koji pod dobrim stručnim vodstvom sjajno pogodili atmosferu i vrlo gracilno i
rasplesano izveli nepretencioznu, ali izrazito plesnu koreografiju. Nježnu glazbu prati isto tako
nježan ples koji s lakoćom izvode članovi FA Venčec. Čestitam koreografu, voditeljima i svim
izvoñačima na pozornici na odličnom nastupu!
FOLKLORNA IZVORNA SKUPINA REMETE
Navezivanje kitica (dio svadbenog običaja Remeta)
Izvorna skupina iz Remeta predstavila nam se detaljem iz svadbenih običaja svoga kraja. U
ovom scenskom prikazu plesa je bilo malo i uglavnom je spontano izveden kako i priliči izvornoj
skupini. Nakon uvodne pjesme plesači se hvataju u parove i neovisno se kreću po pozornici. Sve do
samog kraja točke plesači su vrlo spontani, no ujedno i uvježbani, ali završetak nastupa je, po mom
mišljenju, iznenañujuće koreografiran. Naime, plesačice dotrče na polukrug dok muški na maloj
kružnici ispred njih završavaju snažnim udarcima. Takav kraj naprosto ne odgovara ovakvom
scenskom prikazu u izvedbi izvorne skupine. Čestitam na korektnom nastupu!
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
Pjesme i plesovi Slavonije
Sljemenaši su nam se ove godine predstavili pjesmama i plesovima Slavonije. Plesači i
plesačice su dobro uvježbani, ujednačeni i vrlo precizni. Sigurni su na sceni i vrlo dobro
pripremljeni za nastup. Stilski su ipak bili malo previše na prstima pa je izostao dojam slavonske
težine i plesnog naglaska prema dolje. Predlažem da se više spustite na cijelo stopalo i odmah će
dojam biti drugačiji. Čestitam na vrlo dobroj izvedbi koreografije u kojoj se školski redaju plesovi
Slavonije.
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Pjesme i plesovi bunjevačkih Hrvata
Članovi Bosiljka okušali su se u izvedbi pjesama i plesova bunjevačkih Hrvata. Iako je
vizualni dojam bio prilično neuredan, pohvaljujem nasmijana lica izvoñača. Plesni koraci su
naizgled jednostavni, no plesači se muče sa zahtjevnom, gracilnom stilskom izvedbom. Vidi se da
su uvježbani, ali ostavili su dojam kao da strepe dok plešu, nedostaje opuštenosti i lakoće izvedbe.
Momci su znatno bolji, sigurniji i opušteniji. Čestitam na korektnoj izvedbi.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI ZDENEC, VIDOVEC
Posavski plesovi
Koreografijom posavskih plesova predstavili su nam se članovi KUD-a Prigorski zdenec.
Vidi se da je uloženo puno rada i truda, no treba još poraditi na plesnosti izvoñača, na scenskom
81
držanju, ali i kondiciji. Plesači se još muče s pojedinim plesnim koracima, npr. staro sito je bilo
neujednačeno, mlitavo s neurednim završetkom, dučec muški je bio dobar, ali kad su se svi
uključili, raspali su se, svatko je skakao svoje. Prijelazi izmeñu plesova i muzičkih tema su
nespretni, koreografski se izvoñači geometrijski preslaguju po pozornici bez neke priče. Plesačima
nedostaje plesačkog žara i poleta, te sigurnosti, a što koreografija ide dalje to im više nedostaje
snage, a upravo to je ono što publika ne smije vidjeti. Čestitam na trudu i nadam se bolje nastupu
dogodine!
FOLKLORNI ANSAMBL ENTENTIN
Pjesme i plesovi otoka Ugljana
FA Ententin nas je ove godine počastio zahtjevnom i atraktivnom koreografijom pjesama i
plesova otoka Ugljana u izvedbi 12 plesačica. Djevojke su sjajno uvježbane, vrlo precizne u izvedbi
i sigurne u nastupu. Stilska izvedba je na visokom nivou, a istovremeno plesačice u potpunosti
vladaju pozornicom. Čestitam na izvrsnom nastupu!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS, PODSUSED
Bunjevački plesovi
Članovi KUD-a Klas predstavili su nam se koreografijom bunjevačkih plesova. Plesači su
uvježbani i pripremljeni za nastup, ali je zbog prebrzog tempa izostala finoća i lakoća plesne
izvedbe. Koreografski nismo vidjeli ništa novo, trojke se izmjenjuju u solima, pa slijedi muški solo
dok su žene iza na polukrugu. Nije mi jasno zašto dio izvoñača na sceni samo stoji i gleda u dnu
pozornice? Čestitam na korektnoj izvedbi!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
Pjesme i plesovi Prigorja
Pjesmama i plesovima Prigorja predstavili su nam se članovi KUD-a Frankopan-Remete.
Plesači su dobro uvježbani, korektni, plesno nije bilo vidljivih grešaka, a scensko držanje je bilo na
visokom nivou. Koreografski se samo izmjenjuju geometrijske slike, a da pritom nismo vidjeli ništa
novo. Plesači su vrlo uspješno odradili zadatak koji je stavljen pred njih i na tome ima čestitam.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE, ŽUPE DUBRANEC
Ivanje u dubranjskoj fari – izvorna skupina
Izvorna skupina iz KUD-a Vrhovje predstavila nam se pjesmama i plesovima vezanim uz
običaj Ivanja. Najjači adut vašeg nastupa je zasigurno bio vizualni dojam odnosno prekrasne nošnje.
Uz to je dominirala vokalna izvedba, a plesa je bilo malo, jednostavno, nekoreografirano kolo,
korektno izvedeno. Čestitam na korektnom nastupu!
Ribica mi plava (motivi iz Meñimurja) – folklorna skupina
Folklorna skupina predstavila nam se nepretencioznom plesnom koreografijom
meñimurskih plesova. Plesači su dobro uvježbani, rasplesani, imaju dobar tempo i uglavnom drže
čiste pozicije. U jednom trenutku se činilo nespretno brzo savladavanje scenskog prostora. Plesači
su uspjeli pogoditi finoću meñimurskog plesa koji se izvodi uz nježnu glazbenu pratnju. Čestitam
na vrlo dobroj izvedbi!
VETERANI FA SKUD-a IVAN GORAN KOVAČIĆ
Ivo Maru prosi na bunaru (pjesma i plesovi Valpovštine)
Veterani Kovačića predstavili su nam se u punom sjaju pjesmama i plesovima Valpovštine.
Već na prvi pogled vidi se da je riječ o iskusnim i dobrim plesačima koji su s lakoćom izveli sve
plesne korake, iako im je (naročito muškima) pri kraju točke nedostajalo snage. Koreografija je
zanimljiva, a temeljila se upravo na finoći plesa (a ne na potencijalnim atraktivnostima) što je sjajan
izbor za ove iskusne plesače. Plesači su, u najboljem smislu riječi, nalikovali izvornoj skupini!
Čestitam na vrlo dobrom nastupu!
dr. sc. Iva Niemčić
82
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Pjesme i plesovi Posavine
I ja jesam posavačko dijete – pjesma uz instr. pratnju; korektno otpjevano, djevojačka dvoglasna
pjesma, nakon nekoliko strofa pridružuju se muškarci takoñer s korektno otpjevanim napjevom;
Sita – korektno odsvirano;
Oj radosti najmilije doba – problemi s intonacijom kod pjevačica; svirci još korektni, ništa više još
se traže; sve skupa preplašeno bez dovoljno naboja; izgleda da modulacija u svirci sastava
djevojkama jako otežava upad jer nisu u stanju kvalitetno „pogoditi“ intonaciju iz koje pjevati…
Dučec, Drmeš – za publiku atraktivno svirački u istom raspoloženju.
Većina izvoñača mlañe su dobi pa je to zasigurno razlogom njihove nesigurnosti, manje u svirci a
znatno više u pjevanju. Zadnjih nekoliko „okreta“ koreografije pokazalo je da se znaju i opustiti, da
znaju i uživati u svom nastupu. Na dobrom su putu da postanu solidan izvoñači sastav, no predstoji
im ozbiljan sistematičan rad ako žele doći do očekivanih rezultata.
FOLKLORNI ANSAMBL VENČEC
Azsdalai lanchio alatt (pjesme i plesovi iz Ždale)
Lijepo jednoglasno pjevanje, možda malo preglasno u gornjoj lagi gdje kad puste glasove
zvuče poput kandidata za izbor pop zvijezde a ne kao pjevačice i pjevači tradicijske glazbe. Drugi
problem vidim u disbalansu glasova; ženski glasovi nadmoćno dominiraju dok se rijetki muški
glasovi tek prepoznaju. Druga pjesma je sigurno zbog jezika prilično nerazumljiva i „suspregnuta“,
ali intonativno korektna, šteta da ne pjevaju dobro kako izgledaju i plešu! Dobra svirka
tamburaškog sastava, opuštena, dobro se nadopunjuje s atraktivnim plesovima. Izuzetan primaš
solista, na momente preuzima svirku ali to ne smeta jer ga ostali prilično dobro prate. Vrlo
zanimljivi dijelovi glazbenog aranžmana u kojima tambure sviraju (prate) u akordskoj pratnji. Iako
ples nije moje područje ne mogu ne primijetiti jako dobru uigranost sastava. Dojam koji su svojim
nastupom ostavili puno je veći i uvjerljiviji od mojih primjedbi na pjevanje, siguran sam da oni to
mogu puno bolje otpjevati jer sudeći prema viñenom radi se o zaista ozbiljnom izvoñačkom sastavu
koji je u stanju uhvatiti se s zahtjevnim zadacima poput ove dobro osmišljene i postavljene,
zanimljive koreografije iz regije koju rijetko možemo vidjeti na našim folklornim scenama.
Čestitam!
FOLKLORNA IZVORNA SKUPINA REMETE
Navezivanje kitica (dio svadbenog običaja Remeta)
Mali je vrt ograjen – zanimljiv napjev, lijepo otpjevan u prilično niskom registru u kojem
ove pjevačice mogu dobro pjevati.
Sončece je na zahodu – viša intonacija i pjesma je mnogo sigurnija; pjevaju u postavi folklornog
zbora s čvrstim, sigurnim glasovima. Cijela atmosfera se podiže ulaskom muških glasova koji se
dobro pridružuju pjevanju napjeva koji krešendira prema kraju pijevnog broja, Vrlo uvjerljivo
izvedeno.
Polka – tamburaški sastav s violinistom; u istom tonu-raspoloženju poput pjevača-plesača, korektna
pratnja, živo dogañanje na sceni, veselo, razigrano, krešendira drmešom. Shodno svojem dobu vrlo
dobro izvode ove plesove s puno žara i iskustva. U kategoriji izvornog, zavičajnog folklora, ovo je
vrlo uvjerljivo izvedena točka. Čestitam!
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
Pjesme i plesovi Slavonije (okolica Vinkovaca)
Nisam dugo pivala kroz selo – neartikulirano, neuigrano, bez koncepta počimalje, bez
stilskih karakteristika slavonskog pjevanja.
Oj, djevojko dušo moja – šetano kolo svagdje a posebno u Slavoniji karakterizira a capella pjevanje
i napjevavanje u kolu (postoji i smotra šetanih kola u Slavoniji, udruga koja promiće vrijednost
šetanih, pjevanih, kola, posavjetujte se malo s izvorima, porazgovarajte s članovima, počujte
83
snimke pjevanja u kolu), u zborskoj varijanti nije niti blizu originalnom predlošku - korektno
opjevano.
Kabanica – bolje opjevano od prethodnih brojeva, čvrsti ženski dvoglas i dobri muški odgovori u
glas.
Ajd' na livo – korektno otpjevano, intonativno čisto, nebalansirano. No kako izvedba odmiče
pjevanje čvršće, angažiranije i u sljedećoj numeri (Jaši baba dorata). Šteta što im pojmovi stil,
balansirani zvuk, koncept počimalje nisu bliski…
Tamburaška pratnja vrlo korektno je obavila svoj zadatak, odsviravši korektno zadane glazbene
predloške uz potrebnu agogiku i promjene ritma.
Šokačko kolo – korektno otpjevano, intonativno vrlo čisto, dobro uvježbani recitativi. Po svenu
sudeći mladim pjevačicama još fali samo iskustva, poduke u stilu, da dosegnu visoki izvedbeni nivo
koji će sigurno vrlo ubrzo i dostići nastave li ovako ozbiljnim pristupom.
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Pjesme i plesovi bunjevačkih Hrvata
Dobar tamburaški sastav, jako dobar zvuk, stilski vrlo blizak zvuku bunjevačkih tamburaša,
jako dobro! Izvrsnu uigranost pokazali su svirajući stilski uvjerljivo i uigrano različite karaktere
prikazanih plesova. Na drugu stranu pjevanje se čuje „u tragovima“. Pjevačice prilično intonativno
točno mogu pogoditi obrise melodije (a i dečki ako uspijemo analizirati njihov sramežljivi
„mrmorando“) no to nije dovoljno za kvalitetnu izvedbu da ne govorim o stilu pjevanja kojeg su
recimo, svirači apsolutno donijeli u svojoj izvedbi. Tim je razlika još očitija. Na isti način kako ste
uspjeli sa svojim pjevačima postići izvanredan zvuk pokušajte to i s pjevanjem jer pjevanje kao
integralni dio koreografije to apsolutno zaslužuje.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI ZDENEC, VIDOVEC
Posavski plesovi
Oj Savice - ne znam da li je gore potpisani voditelj pjevanja ikada imao prilike slušati
kvalitetnu izvedbu ovog „čuvenog“ napjeva. Ova izvedba niti po stilskim obilježjima, niti po
izvedbenim karakteristikama, ne bi spadala u dobro izvedene varijante ovog napjeva. No, na drugu
stranu ako je cilj ovog nastupa bio uključiti lokalnu zajednicu u rekreativne aktivnosti onda ste u
potpunosti uspjeli u namjeri. Sljedeći korak trebao bi biti pravilan pristup glasu-pjevanju prema
svim njegovim stilskim i izvedbenim obilježjima…
Staro sito – korektno odsvirana tamburaška pratnja, prilično uigran sastav.
Kosci kose – u glas, sve mlade cure punog glasa deklamiraju melodiju napjeva; vrijede isti
komentari kao i kod prvog napjeva (stil, izvedba, šteta što ne znate pravilno iskoristiti tu veliku
energiju koju ste u svoj rad uložili!?!)
Precveli su plavi tulipani – pjevanje u istom „stilu“ :ko će jače ko će glasnije, grlenije… dobri
mladi svirci uigrano su priveli složnom svirkom, angažiranom svirkom, ovaj nastup kraju.
FOLKLORNI ANSAMBL ENTENTIN
Pjesme i plesovi otoka Ugljana
Jabuko rumena – napjev iz Preka, jednostavan mediteranski dvoglas donesen postepenim
pridruživanjem glasova. Vrlo dobra izvedba pjevačkog sastava. Postepenim dodavanjem glasova
dobivena je „spontana“ jednostavnost i raznolikost a pri tom su pjevačice uspjele pokazati čari stila
mediteranskog glazbenog idioma specifičnog upravo za Preko (onaj triler izvesti kao fioret, a ne kao
tri note…)
Mili Bože nesritna san bila - kolo iz Preka – dinarsko pjevanje kontra mediteranskom osjetilo se u
izvedbi ovog napjeva na bas samo iskusni pjevači/ce „osviješteni“ u poimanju o raznolikosti
glazbenih stilova u stanju su ovako brzo se prebaciti u sasvim drugo glazbeno raspoloženje mada se
radi o pjevanju u istoj, lokalnoj zajednici!!! Nota na škik, glas koji viori, cvilibas (u ogulinskom
kraju) nije baš karakteristična za Preko ali stilski odgovara ovom načinu pjevanja, no ne tako
„žestoko“ radi se o pojačanoj alikvoti koja samo zaokružuje akord a ne strši iz njega.
84
Jedno jutro u nedilju mladu – kanat na brzo iz Kali – e, ovdje dolazi do malog problema; dakle, radi
se o napjevu kojeg lokalni pjevači zaista pjevaju u šetanom kolu ali glavna svojstva ovog napjeva
su razigrani, rubato – nepravilan ritam koji slijedi ritam riječi. Pjevački, svi parametri dobre
izvedbe su ispoštovani osim rubato, slobodnog ritma koji je lokanim izvoñačima sasvim prirodan (u
lokalnim izvedbama kanat zajedno s korakom čini poliritmiju u kojoj se pjevanje i korak
nadopunjuju) koreografsko raščlanjivanje kola doprinijelo je stabilnosti koraka koje se je reflektirao
na pjesmu pa je dobiveno pjevanje pod korak koje ne odgovara pravom ritmu ovog napjeva –
predlažem autoru rad na poliritmiji (slobodno pjevanje uz šetani korak) ili jednostavno odvajanje
istaknutih pjevačica koje će na svoj način (izvrsne „sluhistice“ koje su sposobne prenijeti vjernu
glazbenu sliku napjeva) otpjevati napjev (tijesni intervali, rubato, nepravilan ritam, balansirani
glasovi) i tako pridonijeti željenoj scenskoj „napetosti“ koju pjevanje ovog vrlo zahtjevnog napjeva
predstavlja. E, bravo, i pod zadnju notu koju jedan glas (ili nekoliko njih) spušta, gornji glas ostaje
u ravno – sekundni završetak.
Pivala bi al' ne mogu sama - dobro rješenje! Dobro otpjevano, uvjerljivo otpjevano mada bih
predložio da se onaj gornji treći glas takoñer pokuša izbalansirati, on je pratnja a ne melodija, sam
po sebi je visok i treba ga se sasvim tiho otpjevati…
Usprkos svim mojim zapažanjima i sugestijama ovo je najzrelija, najsmjelija i najkompletnija
koreografija izvedena ove večeri. Čestitam vrsnim pjevačicama koje su nastavile tradiciju dobrog,
stilski prepoznatljivog pjevanja!!!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS, PODSUSED
Bunjevački plesovi
Kolo igra tamburica svira – vesela družina ko na Dužijanci, brojno, angažirano, možda malo
i preangažirano otpjevano, dobro je napomenuti da je jedna od karakteristika pjevanja na sceni i
slušanje svojih partnera u zajedničkoj izvedbi. Ovdje se je isključivo nadglasavalo jedan drugog, no
na drugu stranu, prilično je korektno intonativno otpjevano.
Zanimljiv orkestar koji kad ga samo slušate podsjeća na nekakvu alpsku ili country inačicu
glazbenog sastava, korektno je odsvirao svoju ulogu (stil!!! – poslušajte recimo večerašnju izvedbu
tamburaša iz Čučerja koji su reprezentativan primjer dobre izvedbe upravo ovih plesova).
Interesantno je primijetiti kako sva društva vole izabrati „sigurne“ koreografije -Bunjevce, Slavoniju
Posavinu… to su izgleda regionalni hitovi koje prvo treba savladati. Na žalost radi se o područjima
čiji plesovi zahtijevaju puno pažnje, volje, rada ali i znanja. Recimo, Tandoru sam samo slušao,
nisam to htio gledati pa me je glazba u jednom momentu asocirala ne sasvim druge glazbene
predloške s osnovnom idejom: što jače, što brže što atraktivnije! No, u tom slučaju ovu ste
koreografiju trebali drugačije nazvati…
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
Pjesme i plesovi Prigorja
Po Prigorju – muški dio ovog sastava uvjerljivije je otpjevao ovaj napjev. Dobra svirka
tamburaškog sastava. Dobar primaš sigurno predvodi tamburaški sastav.
Sukačica – u glas otpjevano, opet dečki predvode pjevanje djevojke su u drugom planu ne prilažu
onoliko koliko bi to trebalo, barem da puste poneki čvrsti donji glas…
Kriči, kriči, tiček – čvrst i siguran završetak, šteta što nisu u stanju to otpjevati dvoglasno, ovako
zvuči onako „po domaću“, kako se je nekada moglo čuti na proštenju u Remetama, no ni to nije
loše…
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE, ŽUPE DUBRANEC
Izvorna skupina
Ivanje u dubranjskoj fari
Dober večer na Ivanje – prvi put u životu vidim Ivančicu od +50 godina. Lijepo je to što se
pokušate sjetiti nekih svojih običaja no sve ima svoje kako i zašto. Pogledajte malo po etnografskoj
literaturi kako su to Ivančice išle u ophod (mislim, provjerite, da su to bile mlade, nevine curice, s
85
vjenčićem ivančica, išle su u četvorkama, pjevale naizmjence…)
Zanimljiv prikaz, ali brate, pripazite malo, vaši će mladi za koju godinu misliti da su kod vas u
Ivančice stare žene odlazile a to nema nikakve veze s običajima vaše uže niti šire zajednice…,
budite oprezni kad „sanjate“ svoje „koreografije“!
Ovo selo krasno – po domaću otpjevano, izuzetan glas istaknutog muškog pjevača, jako dobro.
Dobra i angažirana izvedba, možda ipak malo smiriti ženske pjevačice koje nadjačavaju mušku
skupinu.
Pitaju me iz kojeg sam sela – u ovoj glazbenoj postavi s ženskom počimaljom zvuče punmo
uvjerljivije.
Ono što treba pohvaliti je zaista veliki entuzijazam pjevača i dobro posložene, raznolike napjeve s
napomenama kod prvog koje bi zaista trebalo uvažiti.
Folklorna skupina
Ribica mi plava (motivi iz Meñimurja)
Ribica mi plava - dvije solistice korektno su otpjevale ovaj zanimljivo postavljen napjev, uz
korektnu pratnju tamburaškog sastava.
Klinček stoji, Lepe naše senokoše – dobro otpjevano uzme li se u obzir zahtjevnost pjevanja
meñimurskih napjeva u širokom registru. Možda zbog plesa, pokreta teže je pjevati pa se u gornjoj
lagi malo više dreče, ali i to rade uigrano,.. dakle, trebalo bi ih sad kad su naučile melodiju, malo
„smiriti“ da i publika može uživati u njihovom pjevanju jer to bi trebao biti cilj nastupa – korektno,
stilski i izvedbeno, te za publiku ugodno pjevanje.
Regica – nastavljaju istim tempom, ratnički, sad već i koncentracija popušta pa nisu ni pjevački
koordinirani do kraja. No, na drugu stranu, moguće je primijetiti veliki, znalački rad koji su uložili,
lijepo posloženu koreografiju… Prihvate li neke od ovih sugestija mogli bi ubrzo ovu točku sasvim
pristojno izvesti. Korektna svirka tamburaškog sastava.
VETERANI FA SKUD-a IVAN GORAN KOVAČIĆ
Ivo Maru prosi na bunaru (pjesme i plesovi Valpovštine)
Ej, crne oči i moje i tvoje – pjesma u kojoj dominiraju prvi muški i ženski glasovi, bilo bi
lijepo čuti i pokoji drugi glas (bilo ženski, bilo muški) osim one alteracije na kraju svake fraze koja
ostane „u prazno“. Lijepo angažirano pjevanje.
Ivo Maru prosi na bunaru – sasvim isti izvedbeni predložak, imam osjećaj kao da prvim ženskim
glasovima „smeta“ što muški glas dobro vodi pa nastoje poklopiti neartikuliranim nadvikivanjem to
njegovo pjevanje.
Ej, širite se… - e sad bih već želio čuti malo drugačije pjevanje, recimo drugi muški glas koji bi
cijelu priču izbalansirao, ovako zvuče kao dobro organiziran „dernek“, proštenje…
Primjećujem čitav spektar kvalitetnih glasova i muških i ženskih, koji muku muče s vrućinom,
teškom nošnjom, brzim koracima pa nemaju vremena slušati jedni druge kako pjevaju. Nisu dobro
posloženi u zajedničku pjevnu sliku. Ovo kažem zbog toga jer mislim da bi s samo malo truda
mogli puno bolje zvučati.
Njihovo pjevanje pratio je jako dobro tamburaški sastav – čvrst i siguran zvuk, uigrana svirka,
stilski prepoznatljivo (na momente tambure zvuče kao samice, dobro istrzavanje, zanimljivi prelazi,
uigrana svirka). Koreografski vrlo zanimljivo završava u krešendu, dobra izvedba!
mr. sc. Joško Ćaleta
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DRAGUTIN DOMJANIĆ, ADAMOVEC
Pjesme i plesovi Posavine
Posuñene muške i ženske tradicijske posavske nošnje, obuća i nakit su bili su dobro
odjeveni/obuveni i nošeni, uredni i dobro pripremljeni za scenu. Nakitom i drugim ukrasnim
elementima postignuta je osobnost odjevne slike. Kosa je takoñer bila dobro počešljana u dvije
pletenice i ukrašena svilenim crvenim trakama. Iz valjanog okvira jedino je izlazila prekratka nošnja
86
tamburašice.
FOLKLORNI ANSAMBL VENČEC
Azsdalai lanchio alatt (pjesme i plesovi iz Ždale)
Iskreno čestitam! Svojom scenskom točkom prikazali ste još jednu lokalno-zavičajnu
inačicu podravskog tradicijskog ruha koja se posebno očituje u načinu oblačenja (bijela podsuknja
je nešto dulja od plisirane gornje suknje, a crna pregača je relativno kratka, crne poculice su
oblikovane i nošene na potpuno drugačiji način). Vrijednost takvog prikaza bila je poduprta vrlo
dobrim nošenjem na sceni, odlikovala se urednošću i, prema načinu kombiniranja pojedinih
sastavnica, ukazivala je na osobni pristup odijevanju. Frizure i obuća su takoñer bili vrlo lijepo
predstavljeni. Sve te značajke podjednako vrijede i za mušku nošnju. Lijepu sliku posebno je
isticala temperamentna scenska izvedba.
Predlaže se nastup na završnom koncertu.
FOLKLORNA IZVORNA SKUPINA REMETE
Navezivanje kitica (dio svadbenog običaja Remeta)
Lijep, vjerodostojan i individualno prepoznatljiv model tradicijske muške i ženske remetske
nošnje sa zanimljivom novijom varijantom dodatne druge pregače (industrijsko platno štampanog
šarenog uzorka). Muškarci su bili sjajno odjeveni u svoju svečanu nošnju. Harmoniju scenskog ruha
naglašavalo je vrlo uredno i korektno oglavlje te obuća (muške čizme, ženski opanci i crvene
podvezice ispod koljena povrh bijelih končanih čarapa), a posebice tzv. „kramarski nakit“ (tipa
broša) visoko na prsima žena i muškaraca. Posebno me impresionirao šarm vaše scenske
prezentacije i same izvedbe običaja. Čestitam!
HRVATSKO SELJAČKO PJEVAČKO DRUŠTVO SLJEME, ŠESTINE
Pjesme i plesovi Slavonije (okolica Vinkovaca)
Odlično prezentiran zavičajni model odijevanja i opremanja tradicijske muške i ženske
nošnje, s težnjom personalizacije sastavnica ruha, odlično i različito počešljanom kosom i ureñenim
oglavljem, korektnom obućom, ženskim nakitom i kićenje cvijećem (na žalost, umjetnim umjesto
svježeg na djevojačkoj kosi i muškim šeširima). Posebno ističem odjevni element vrstanja prema
dobnom i društvenom statusu što je postignuto predstavljanjem oglavlja (ženski bijeli rupci vezani
pod bradom, a ispod kojih se nazire donja kapica/zavoj) i kićenje djevojačkih podlaktica šticlama.
Željela bih vas podsjetiti da bi posuñene pregače prije scenskog nastupa valjalo izglačati kako bio
se uklonili svi ružni tragovi/nabori i prelomi od njihovog čuvanja/ležanja na policama.
HRVATSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO BOSILJAK, ČUČERJE
Pjesme i plesovi bunjevačkih Hrvata
Pokazana individualna značajka svakog kompleta folklornog bunjevačkog ruha u oba svoja
ženska modaliteta (šarena „svila“ i/ili bijelo platno dekorirano „bušenim vezom“) pristajala je
uobičajenoj odjevnoj slici. U tom smislu je vjerodostojno pokazana i muška nošnja. Na žalost, pri
samom oblačenju dogodila su se neprihvatljiva rješenja: do krajnosti je bio karikiran tradicijski
„turnir“ (podložak za skute na bokovima, odnosno stražnjem dijelu tijela) koji se pretvorio u
neprilično širok i velik polukrug; bijeli skuti su odjeveni bez donje podsuknje pa se, kroz rupice
ornamentalnih motiva „bušenog veza“ ocrtavala gola ženska noga; ženske frizure su bile (naročito u
dijelu umjetnih dodataka/pletenica savijenih u „futu“) neuredne i loše pričvršćene uz živu kosu
plesačica. Izabrana muška i ženska obuća lijepo je predstavila „modne mijene“ unutar tradicijskog
odijevanja. Izričito dobro odabrani bili su muški šeširi i različiti prsluci. Svakako, temperamentnu a
istovremeno decentnu izvedbu plesa publika je radosno nagradila.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGORSKI ZDENEC, VIDOVEC
Posavski plesovi
Posuñena nošnja korektno je prikazala folklorni standard prigorskog odjevnog inventara, a
87
popraćena je vjerodostojnim tipom obuće, nakita i frizura. Uredno počešljana kosa u dvije
djevojačke pletenice i žensko oglavlje (poculice) dobro su ukazivale na dobno vrstanje i društveni
status (od vrlo mladih adolescenata do članova srednje životne dobi). Valjalo bi odjeću temeljitije
pripremiti za scensku funkciju: mora se izglačati (da ne ostane zgužvana od slaganja/čuvanja) i
pažljivije oblačiti (gazi se po resama predugačkih nogavica platnenih bijelih gaća). Tamburaši nisu
komunicirali s plesačima koji su pokazivali vidljivi napor da dobro slijede „mužikaše“.
FOLKLORNI ANSAMBL ENTENTIN
Pjesme i plesovi otoka Ugljana
Bravo! Najsrdačnije čestitam voditeljici na odabiru dalmatinsko-otočkih nošnji (iz fundusa
zagrebačke Posudionice i radionice narodnih nošnji?), kombiniranju pojedinih dijelova u cjelinu
kostima dobro usklañenog s osobnim likovnim ukusom, nakitom i češljanjem kose (pletenice
ovijene oko glave i u njih upletena crvena traka, „rub“/“tumban“ u oglavlju mladih žena). Vrlo lijep
prikaz svih varijanti temeljnih tradicijskih modela ženske nošnje: „carza s buštom“, „šotana“
(suknja) ukrašena crvenim „panom“, bijelo kratko opleće/košulja, gornji tamni haljetak. K tomu je
dobro pristajala obuća (crne šlape) i primjerci nakita (viseće naušnice, lanac s privjeskom i bez
njega). Posebno su pažnju plijenile tri sjajne pjevačice – i pjesmom i fizičkim držanjem na sceni.
Bili ste izvrsni!
Predlaže se nastup na završnom koncertu.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KLAS, PODSUSED
Bunjevački plesovi
Bravo, bravo! Sjajan primjer folklorne odjevne tradicije Bunjevaca i Bunjevki koja je bila
nošena u prigodama manjih pučkih svečanosti/zabava! Stručni voditelji Društva i svi izvoñači (a
bilo ih je zaista puno!) su pokazali visoko razvijenu svijest o značenju narodne nošnje; to se
posebno očitovalo u načinu oblačenja ruha i držanja na sceni na što bi se trebala ugledati i drugi
KUD-ovi u svojem „bunjevačkom programu“. I tamburaši i plesači su zračili posebnim veseljem,
temperamentnom izvedbom i zadovoljstvom što je izazvalo i srdačnu zahvalnost publike. Iskrene
čestitke!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO FRANKOPAN-REMETE
Pjesme i plesovi Prigorja
Odlično, uredno, čisto i lijepo složena slika svih sastavnih dijelova cjeline remetske
tradicijske svečane muške i ženske nošnje. Na suptilan način je pokazana individualnost u
odijevanju nošnje, u obući, oglavlju i kićenju nakitom. Svemu tomu bila je valjana potpora što su ju
pridavali i sami izvoñači svojom vedrinom i strasnom izvedbom. Od srca vam čestitam!
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO VRHOVJE, ŽUPE DUBRANEC
Ivanje u dubranjskoj fari – izvorna skupina
Živjeli! Vi ste na diku i čast ne samo lokalnoj i zavičajnoj folklornoj baštini nego i njezinim
kontinuitetom, njegovanjem i promocijom u sadašnjici (barem u scenskom programu!) svjedočite o
mjestu i značenju folklora Hrvatske! Uopće nema mjesta ikakvoj sumnji u vrijednost folklora kao
temeljnog vizualnog prepoznavanja domaćih kulturnih vrijednosti. Pokazali ste s kakvim se marom
i skrbi odnosite prema izuzetnim originalnim primjercima muške i ženske nošnje, kako se i u kojim
prilikama ona oblači, kako je, izmeñu ostalog, u službi običajno-obrednih dogañanja. Svim
segmentima vaše narodne nošnje i njezinog oblačenja svjedočite o pučkoj umjetnosti i životnom
poslanju. Upućujem vam svima skupa moje komplimente i veliku zahvalnost za poslanje koje tako
samozatajno obavljate. Posebno sam zadovoljna time što ste na scenu donijeli živo (prirodno)
ivanjsko cvijeće.
Vjerujem da bi samo i jedino bila potrebna izmjena u kićenju muških košulja – karirane mašne
trebalo bi zamijeniti drugim ornamentalnim motivom. Upravo zbog nošnje i vašeg dostojanstvenog
držanja na sceni predlažem nastup na završnom koncertu.
88
Ribica mi plava (motivi iz Meñimurja) – folklorna skupina
Posuñene nošnje su korektno predstavile pomalo uniformirani izgled meñimurskog
folklornog odijevanja u kojem je osobnost naznačena tek različitim ornamentalnim motivima i
koloritom tibet-rubaca. Dakako, materijali od kojih su šivane replike tradicijske nošnje su takve
kakvoće da se rukavi ženskog opleća ne mogu štirkati pa sve djeluje nemarno, zgužvano i opušteno;
o problematici izrade novih replika valja raspravljati na drugom mjestu. U tom je smislu i slika
muške nošnje susljedno pratila žensku odjeću. I mladi i stariji plesači su vedro i temperamentno
plesali, a izuzetno me se snažno dojmilo pjevanje i glasovi dviju solistica.
VETERANI FA SKUD-a IVAN GORAN KOVAČIĆ
Ivo Maru prosi na bunaru (pjesme i plesovi Valpovštine)
Vivat! Svaka vam čast! Baš ste nam pokazali! Vaš program, strasna i raspoložena izvedba,
vaše scensko iskustvo i vaše odijevanje i držanje u tradicijskom ruhu, ozarenost vaših lica i
meñusobna komunikacija obuzela je i publiku u dvorani koja se itekako uvjerila „da godine nisu
važne“. Svoju osobnu zahvalnost za ovu programsko-scensku točku upućujem stručnim voditeljima
i svim ostalim „veteranima“ ansambla.
Ivanka Ivkanec, prof.
89
XII. koncert, subota, 21. svibnja 2011., MCUK Travno, 19.00 sati
U subotu 21. svibnja 2011. održan je posljednji skupni koncert 34. Smotre folklornih amatera
grada Zagreba. Koncert je održan u dvorani Meñunarodnog centra za usluge u kulturi. Na smotri su
sudjelovali:
HKD Braće Radića
KUD Brezovica
KUD Mladost, Odra
KUD Orač, Mala Mlaka
KUD Preslica, Blato
KUD Lučko
KUD Sveta Ana, Odranski Obrež
KUD Orač, Demerje
KPD Sveta Klara
Opća zapažanja:
Koncert je nažalost održan u polupraznoj dvorani čiji je kapacitet 250 sjedećih mjesta.
Žalosna je činjenica kako devet društava koja su ovom prigodom nastupila nisu u svojim sredinama
pobudila dovoljno interesa za svoju prezentaciju i animirala publiku da doñe, podrži ih u njihovom
radu te u konačnici i da popuni tako malenu dvoranu. Iz toga proizlazi zaključak kako rad samih
društava u njihovim sredinama ne pobuñuje osobitu pažnju. Odgovor na pitanje zašto je tome tako,
bolje znaju odgovorni u samim društvima. Nedolaskom publike, atmosfera u gledalištu bila je više
no otužna.
Stručna komisija imala je odlične uvjete za praćenje koncerta.
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Lañevačke mačkare
Etnokoreološki gledano, grupa je vrlo korektno prezentirala fragment običaja vezanog uz
pokladne tradicije Korduna. Započelo je vrlo dobrim Pokladnim bećarcem, a nastavilo uz Vrtikolo,
Kukunjišće te vrlo privlačnu kombinaciju Đipca i Lañevačkog kola. Sve uz pretežitu pratnju
tambure Kozarice. S obzirom na jednostavnost autentičnih plesnih formi na način kako je
prikazano, predlaže se skraćenje i to eliminacijom Kukunjišća. Osim što će se dobiti na dinamici,
izbjeći će se ples koji iako je etnokoreološka činjenica na tom području, nije svojstven samo njemu,
već i mnogim drugim krajevima. Stoga u scenskim prezentacijama uvijek treba težiti autentičnim
izričajima pojedinih područja koja se imaju namjeru prezentirati. Ukupno uzevši, iako brojčano
mala, grupa je svoj nastup izvela vrlo dobro.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BREZOVICA
Pjesme i plesovi Posavine
Vrlo potentan prikaz pjesama i plesova Posavine donio je nastup dobno kombinirane grupe
iz Brezovice. Upravo zbog dobne razlike izvoñača, za svaku je pohvalu metodički gledano odlična
odluka da najstariji sudionici ne plešu fizički zahtjevnije plesove. U scenskom prikazu bilo je vrlo
dobrih koreografskih rješenja, no neke se stvari mogu još unaprijediti kako dinamički, tako i
izvedbeno. Stoga se predlaže izbacivanje plesa Djevojčica kolo vodi jer nakon dva početna izvrsna
šetana kola, djeluje suvišno. To će sigurno doprinijeti boljoj dinamici. Isto tako, u plesu Staro sito
početna formacija u dvije linije traje predugo, stoga ju ili treba eliminirati i ići odmah u scenski
mnogo prihvatljiviju dijagonalu, ili po principu kontrasta - skratiti za pola. U finalu, takoñer treba
izbjeći pokrivanja centralnih kružnica kada je u pitanju scena s četiri mala kruga. Dučec treba
izvoditi u budućnosti mnogo čvršće. Sve u svemu prikazano se kao i kod prethodne grupe može
ocijeniti vrlo dobrim.
90
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
Pjesme i plesovi Zagorja
U nastupu grupe iz Odre bila je očita težnja za snažnijim scenskim zahvatima unutar kratkih
vremenskih intervala trajanja pojedinih plesova. S te strane se uspjelo. No, karakter plesova vezan
uz stilske karakteristike bio je mnogo manje uspješan. Prvi prikazani ples Šroteš (naziv je dobio od
tući šrot) izveden je puno premekano. Poglavito njegov prvi dio, koji je uz to bio značajno prebrz.
Isto vrijedi i za drugi Išla žena na gosti prikazan uz mnoge - autentično gledano - nekarakteristične
forme poput primjerice plesanja u dijagonalama rame uz rame, a ne plesanja u parovima kako je to
uobičajeno. Prvi dio trećeg plesa Ajnzerica bio je inspiriran umjetničkom kreacijom dr. sc. Ivana
Ivančana iz njegove čuvene koreografije Zagorski drmešari u kojoj je na glazbenu temu
spomenutog plesa kombinirao taj ples i ples Jelica kolce vodila. S obzirom da se u njegovu slučaju
radi o autorskoj umjetničkoj kreaciji, sa stajališta autentičnosti – nekarakterističnoj, ostali autori ne
bi trebali pribjegavati sličnim zahvatima. Finalni Drmeš iako za nijansu suviše mekano izveden, bio
je najuspješniji dio scenskog prikaza. Grupa ima potencijal, kao i autori za koje se predlaže neka
nastave s dodatnom edukacijom.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, MALA MLAKA
Dobro jutro tomu stanu – običaj uoči Jurjeva u Maloj Mlaki
Dobno kombinirana grupa iz Male Mlake izvela je noviji sloj tradicije šireg zavičajnog
područja. Pritom se to odnosi na napjeve, ali i na prikazane plesove. U budućnosti se predlaže
oslanjanje na stariji sloj užeg zavičajnog područja s obzirom na bogatstvo i arhaičnost kako
glazbenih tako i plesnih sadržaja. Isto tako, kroz prikazano se stječe dojam kako je grupa na početku
svog rada. Samim time, ima dosta prostora za napredak. Ovaj nastup treba promatrati kao solidan
početak.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PESLICA, BLATO
Hrvatski potpuri
Kako stručna komisija u svom sastavu ima osobe specijalizirane za glazbenu i odjevnu
komponentu, ovaj se osvrt neće bliže baviti spomenutim temama.
Kad gospodin šokicu poljubi – pjesme i plesovi našičkog kraja
Na našoj sceni rijetko prikazivane pjesme i plesovi našičkog kraja u izvedbi grupe iz Blata
ostavili su izvrstan dojam. U šest minuta trajanja, dobio se interesantan i dinamički odlično
posložen scenski prikaz logičnih i neprentecioznih koreografskih rješenja. Arhaičnosti i dinamičkoj
strukturi bi dodatno doprinijelo izvoñenje naslovnog šetanog kola bez instrumentalne pratnje. To se
ujedno i predlaže. Isto tako, u budućnosti bi valjalo težiti sudjelovanju muških plesača kako bi se do
kraja dobio autentični karakter izvedbe. Ukupno uzevši, bez sumnje, bilo je to najuspješnije
predstavljanje koncerta u svakom pogledu. Dakako, ta se opaska odnosi na pjesme i plesove
našičkog kraja.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO LUČKO
Od Mlake do Lomnice
Vrlo korektnim može se ocijeniti nastup grupe iz Lučkog. Nepretenciozni scenski zahvati,
stilski bez pogrešaka, odlično pogoñen arhaični napjev karakterističan za područje Turopolja, ono je
što treba pohvaliti. Dinamička linija se još dosta može unaprijediti skraćenjem svih prikazanih
plesova, jer svaki je bar za nijansu predug. U ovom trajanju koreografije, scenski bi pomaci trebali
biti mnogo izražajniji. To dakako ostaje alternativa eventualnom skraćenju. Bez obzira na to,
ukupan dojam je vrlo dobar.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA, ODRANSKI OBREŽ
Išla žena na gosti – pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja
Bez obzira što se autorica trudila jakim, katkad veoma uspješnim scenskim zahvatima
91
održati interes publike, i u ovom slučaju sve prikazane plesove valjalo bi skratiti. Isto tako,
stilska karakteristika prikazanog područja jest snažno plesanje na punom stopalu, stoga na čvrstoći
izvoñenja plesnih obrazaca treba još poraditi. Kod Judin polke, prvi dio pri kojem izvoñači dolaze
na zadane pozicije treba promijeniti s obzirom da se radi o primjeni plesa Šroteš, kao u umjetničkoj
interpretaciji dr. sc. Ivana Ivančana iz koreografije Zagorski drmešari o čemu je u ovom osvrtu uz
istu, ranije iznesenu argumentaciju, već bilo riječi. Sve ostale komponente bile su vrlo solidne.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Duhovi Tavankuta
Neupitan je veliki trud autora da osmisli ovo pretenciozno scensko ostvarenje bazirano na
običaju Kraljica. Bazirano, jer prikazano (osim napjeva) je veoma daleko od stvarnog običaja te
nema jače etnološko i etnokoreološko uporište. Ne samo kad je u pitanju sami ophod (najčešće
osam bosonogih djevojčica) već i prikazani plesovi (kojih unutar samog autentičnog običaja, osim
obrednog cupkanja ili njihanja, nije niti bilo). U tradiciji jest da su divojke (primjerice sa salaša)
koje su se divojčile za Dove (Duhove) odlazile u grad šetati, te poslije podne išle u kolo, no ta
činjenica s običajem kraljica nema apsolutno nikakve veze. Hrvatska škola scenske primjene
folklora takav je pristup napustila još prije pedesetak godina a nakon početnog traženja smjera u
kojem će krenuti. Pokušaj revidiranja takvog napuštenog pristupa, bilježi se (veoma neuspješan) u
nekoliko djela nastalih prije otprilike dvadesetak godina. Osim što je prikazano imalo vrlo malo
veze s običajem, plesovi i njihove varijante, s u naslovu spominjanim Tavankutom, takoñer nisu
imali previše veze. Imali bi sa Suboticom da su stilski (kod Rokokoa) te u izvoñenju plesnih
obrazaca (primjerice kod drugog dijela subotičke varijante Divojačkog kola) bili prikazani kako
treba. Jedino je drugi dio Gajdaškog kola bio donekle blizak izvoru i prikazan kako treba. Pohvale
za trud, no realizacija ipak valja biti bazirana na činjenicama i to u svim segmentima scenske
prezentacije.
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Bil se za me udala? – dio svadbenog običaja Turopolja
Dio prikazanog svadbenog običaja Turopolja može se promatrati dvojako. Prvi, ne baš
uspješni, naslanja se na noviji kulturni sloj koji nema neke osobite etnomuzikološke ni
etnokoreološke vrijednosti s početka scenskog prikaza, te drugi koji započinje s arhaičnom
svadbenom samicom Cvili jelen u odličnoj kombinaciji sa starinskim Dudašom. Kad se već
spominje Dudaš valja napomenuti kako je prikazan veoma blizu, ali ipak ne do kraja kako bi
trebalo, i to kako prvi, tako i drugi dio. Odlično je stilski prikazana jedna od varijanata Drmeša s
karakterističnim akcentom prema dolje na prvu četvrtinku plesnog obrasca. Drugi dio, poglavito u
formi kola trebao bi biti valovit a ne ravan kako je prikazano. To valovito gibanje, razlikuje
područje Turopolja od susjednih krajeva. Predlaže se stoga prvi dio zamijeniti starijim kulturnim
slojem (odnosi se na napjeve), po čemu je prikazano područje specifikum. Poglavito njegov sjeverni
dio. Isto tako, u početnom plesu Devojčica kolo vodi valja promijeniti dio pri kojem se kolo vodi u
desnu stranu (treba u lijevu) jer su to pogreške koje su se na tom terenu počele dogañati nestručnom
obnovom takozvanih izvornih, seoskih grupa. U svakom slučaju, potencijal postoji. Kako grupe,
tako i autora.
Zaključna zapažanja:
Posljednja skupna večer 34. smotre ni po čemu se nije isticala od ostalih ranije održanih
koncerata. Nije uočeno ništa iznenañujuće kvalitetno, ali ni negativno u odnosu na protekle večeri,
osim što je bio vidljiv nedostatak muških plesača. Kod nekih grupa nije ih uopće niti bilo.
Motivacijsko težište voditelja grupa koje su nastupile na 12. koncertu 34. smotre folklornih amatera
grada Zagreba, u budućem radu trebalo bi usmjeriti upravo na rješavanje tog problema. Bez muških
plesača, vrlo se teško može očekivati do kraja korektan prikaz tradicija odreñenih područja.
Pojedine grupe valjalo bi omasoviti. Prikazani program bio je ukupno uzevši na dobrom nivou. U
perspektivi trebalo bi težiti vrlo dobrom. Svim voditeljima, autorima i izvoñačima pohvale za
92
izniman trud, te mnogo uspjeha u daljem djelovanju na očuvanju narodne tradicije.
Andrija Ivančan, dipl. etnolog i polonist
Ove godine koncerti 34. smotre folklornih amatera grada Zagreba po prvi se puta održavaju
u novom adekvatnom prostoru MCUK-a u Travnom. Mora se priznati da scena Travno zadovoljava
sve tehničke uvjete za održavanje folklornih priredbi. Prije svega tu je prostrana pozornica,
adekvatno ozvučenje(nepotrebno), svjetlo, za sada dovoljan broj sjedećih mjesta. Jedino što
zabrinjava jest nedovoljan broj posjetitelja folklornih priredbi koji je ove večeri bio zabrinjavajući.
Svega šezdesetak posjetitelja pratilo je prireñen program. Stoga ovim putem apeliram na voditelje i
uprave KUD-ova da afirmiraju svoju publiku za programe koje ostvaruju u okviru smotre folklornih
amatera grada Zagreba. Ovo je ipak njihova smotra i samo dio presjeka njihova kontinuiranoga
rada. Kako sam koncert pratio u svojstvu Stručnog povjerenstva za folklorni amaterizam i bio
zadužen za glazbenu komponentu nastupa dopustite mi da se stručno i podrobnije osvrnem na
izvedbu svake pojedine skupine i svojim sugestijama pripomognem daljnjem radu svakog društva.
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA, folklorna skupina “Jurjaši”
Lañevačke mačkare
Kako ne bi duljio ponavljam svoju konstataciju iznesenu za ovu točku na prošlogodišnjem
koncertu. Lañevačke mačkare vjerno su prikazale pokladne običaje Korduna. Ovdje svakako treba
izdvojiti počimalju izrazito zvonkog glasa. Šteta što je zbog kozarice intonacija pjevačima previsoka
pa konstantno imamo dojam da se previše naprežu dok pjevaju. Rezultat toga je i nerazumljivost pri
samom pjevanju. Zbog tako visoke intonacije koja bi prije odgovarala muškom pjevanju nedostaje
kod pjevanja žena prisutnost prsnog registra. Sugerirao bi vam da pokušate sve brojeve koje
započinje pjevati ženski glas transponirati kako bi pjevanje bilo prirodnije. Zgodan, dinamički i
dobro uklopljen bio je upad komornog orkestra sastavljen od brača, basa i bugarije. Za svaku
pohvalu je izuzetno dobra svirka na kozarici!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BREZOVICA
Pjesme i plesovi Posavine
Moram priznati da me ova izvedba nije ničime previše impresionirala. Prije svega sam naziv
Posavina dao je naslutiti da se radi o jednom širem regionalnom području iako nam je želja da
pokušamo izbjegavati takve koreografske i etnomuzikološke zahvate u novijoj praksi. Pjevanje je
zgodno zamišljeno i relativno dobro odrañeno s obzirom da se radi o mješovitoj dobnoj skupini
starijih plesača- pjevača koji su nam izveli niz dobro poznatih glazbenih brojeva. Šteta što su neki
glazbeni brojevi poput glazbenog broja Ja posijam lane koji se u izvornom predlošku izvode a
capella u ovom slučaju dobili glazbenu pratnju koja je nažalost bila distonirajuća posbice u dionici
drugog brača. Sugeriram vam da šetana kola koja su se ili bolje rečeno u izvornom obliku izvode
bez instrumentale pratnje vratite u prvobitni oblik jer je upravo u tome ljepota našeg glazbenog
izričaja. Orkestar neka pripazi na ugañanje instrumenata kako bi svirka ubuduće bila ugodna na
obostrano zadovoljstvo svirača i slušatelja.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
Pjesme i plesovi Zagorja
Vrlo lijepo prezentirana glazbena ostavština Hrvatskog zagorja. Pjevanje je intonacijski čisto stilski
pogoñeno s vrlo dobrom dikcijom kako u uvodnom glazbenom broju tako i u glazbenom broju Išla
žena na gosti. Šteta što se osim dobro poznatih glazbenih brojeva autor nije poigrao i potražio još
po koji manje poznati glazbeni broj osobito u paleti polki kojima Hrvatsko zagorje obiluje. Orkestar
svira skladno i dobro ugoñeno s osječajem za glazbenu frazu i dinamičku progresiju.
93
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, MALA MLAKA
Dobro jutro tomu stanu
Kod izvedbe ove skupine svakako veseli mladi i perspektivni orkestar. Šteta što se težište točke i
njezino uporište tražilo u novijem glazbenom sloju gl. broj Juro, juro seti se koji još k tome i nije
sasvim sigurno izveden pa se ostavlja dojam da se radi o nedavno oformljenoj folklornoj skupini.
Svakako treba poraditi na sigurnosti samih izvoñača i pročistiti nejasnoće kod pjevanja prateće
dionice osobito kod muškog djela zbora i pripaziti da se na kraju fraza pjevači ne opuste i pri tome
popuste u zadanoj intonaciji. Za pomoć neka vam posluži korepetiranje na probama bilo u vidu
tamburaške pratnje ili nekog priručnog instrumenta.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRESLICA, BLATO
Hrvatski potpuri
Moram priznati da uložen trud u ovoj glazbenoj točki nije u potpunosti urodio plodom. Svaka
povala darovitim pjevačicama koje su se trudile maestralno izvesti zamišljen glazbeni uradak.
Pomalo mi se čini gažerski zamišljen ovaj glazbeni, nazovima ga “set”, putpuri koji je trebao
predstaviti različite tipove pjevanja pojedinih Hrvatskih regija, ali to ovdje nismo imali priliku čuti.
Očigledno se išlo na dinamičku progresiju ne mareći pri tome da se vjerno prezentira glazbena
graña pa tako ispada da zagorci i meñimurci imaju isti glazbeni izričaj što nije točno. Sugeriram
autoru ovog potpuria da malo razmisli na ovaj način o prezentiranju Hrvatske tradicijske glazbene
ostavštine. Čestitke izvoñačima, ali sa autorskog stajališta ova zamisalo nema prolaznu ocjenu.
Kad gospodin šokicu poljubi
Izuzetno sam sretan što su se na sceni zagrebačkog folklornog amaterizma počela obrañivati i
scenski našla svoj prostor pomalo degradirana područja naše tradicijske kulture kao što je npr.
našičko područje. Najiskerenije čestitke autorima za hrabar potez i podhvat. Što se tiče glazbene
komponente svakako valja pohvaliti izvrstan duet pjevačica koje smo već imali prilike čuti. Šteta
što ostatak ženskoga zbora ne nastavlja putem i temeljima kako su započele njihove kolegice. Uz
malo truda i upornog rada ovaj će se nedostatk vrlo lako otkloniti. Zabrinjava činjenica da su točku
izvele samo djevojke, pa im sugeriram neka se potrude i pribave muški dio populacije u ansambl.
Svirka orkestra je korektna i na zadovoljavajućoj razini.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO LUČKO
Od Mlake do Lomnice
Prije svega čestitke na izvanrdanom pjevanju arhajičnog napjeva Dragi dragoj, izvanredna
počimalja i pjevanje starijeg, a kasnije i združenog ženskog zbora. Svakako šest starijih ženskih
pjevačica izvanrdno interpretira karakteristično arhajično turopoljsko pjevanje. Kod kola Djevojčica
kolo vodi nije potrebno udvostručavati zapjev kod vodećeg glasa, neka pjesmu povede počimalja.
Orkestar svojom svirkom je pomno dačarao duh gazbovanja u Turopolju.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA, ODRANSKI OBREŽ
Išla žena na gosti
Solidnu izvedbu zagorskih plesova i pjesama pratio je dobro balansirani orkestar koji svira
korektno. Pjevanje je u suštini dobro ali bi valjalo pripaziti na najviši ton u glazbenoj frazi posebice
kod galzbenog broja Sejal mužek repu. Zanimljiv je uvodni glazbeni broj Oštra trava, oštra kosa?
Koji mi se čini malo pretežak za uzrast ove dobne skupine, ali do godine kda malo sazriju glasovi
treba videjeti kako će se onda pjevači osječati u tom glazbenom broju novijeg sloja (glazbene
tradicije).
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Duhovi Tavankuta
Izniman je trud uložen u ostvarivanje ovog scenskog prikaza i prezetiranje glazbene ostavštine
Hravata Bunjevaca. Svakako valja pohvaliti nadsve izvanrdnu glazbenu obradu i svirku
tamburaškog orketsra koji nam je vrlo vijerno dočarao glazbenu paletu i način muziciranja
94
bunjevaca. Jedino što mi pomalo odudara od tradicije jest želja za sceničnim dojmom u vokalnom
izričaju koji se je iz želje da se što više poradi na dramaturškoj progresiji pomalo previše udaljio od
izvornog predloška. Da pojasnim.
Ophodarski napjevi ljelja su kod Bunjevaca kao i još nekim krajevima naše zemlje unisoni pa bi
valjalo da barem donekle ostanu u tom obliku ako već ne i citirani. Kod vaše izvedbe koja je u
svakom slučaju što se tiče uvježbanosti izvanredna, etnomuzikološki nije u potpunosti zadovljena
težnja struke da se iznesena graña kod folklornih skupina prezentira na što je moguće autentičniji
način. Napjev ljelja je muzički dobro glazbeno obrañen u vokalnom smislu, ali pojedini zahvati i
akordi koji nastaju nisu temelj tradicijskog seljačkog glazbovanja veću su proizišli iz pera vještog
školovanog glazbenika. U tom slučaju prikladniji su za izvedbu pjevačkog zbora nego li folklorne
skupine. Sugeriram vam da razmislite, i napjev ako ga izvodite u okviru folklorne priredbe i
prezentacije Hrvatske tradicijske glazbe izvodite na autentičan način s minimalnom intervencijim.
Izvedba je u galzbenom smislu bila bezprijekorna i očigledan je veliki trud i strpljenje uloženo u
ovu autorsku zamisao.
KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Bil' se za me udala
Glazbena graña ove točke ponudila je paletu više novijeg i nešto starijeg glazbenog sloja. Ovu
skupinu krase svakako lijepi glasovi počimalja i pjesmovoña samo valja pripaziti da se u pojedinim
glazbenim brojevima ne udvostručava dionica vodećeg glasa osobito kada se radi o počimaljama.
Jednako tako treba pripaziti na odabir punktiranoga ritma i odgovarajuću akcentuaciju posebice u
glazbenom broju Devojka, devojka kao bi napjev prema svojim govornim karakteristikama ostao u
duhu kraja odakle potječe u ovom slučaju Turopolja. Inače izvedaba je bila solidna i pokazuje
potencijal koje ovo društvo posjeduje u vidu članova i vodstva.
Tomislav Habulin, mag. mus.
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Folklorna družina Jurjaši – Lañevačke mačkare
Ovu programsku točku Društva već smo vidjeli na jednoj od prethodnih Smotri. U
koncepciji predstavljanja običaja kao i u odjevnom smislu nisu vidljive nikakve izmjene. Scenski
kostim pokazuje novije varijante zavičajne folklorne nošnje s jednim prikazom presvlačenja žene u
tzv. suvremenu odjeću; uredna i čista nošnja samo je u elementu oglavlja (pokrivanje obraza i cijele
glave bijelom maramom i ukrasnim domaćim ručnikom) i oblačenjem pletenog kratkog ženskog
prsluka (pretežno od domaće vune prirodno bijele boje) upućivala na dolazak pokladnih ophodnika
u kuću domaćina i na zimsko razdoblje godine. Priznajem, očekivala sam više i bar ponešto
drugačije predstavljanje običaja.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BREZOVICA
Pjesme i plesovi Posavine
Vrlo lijepo, dobro i uvjerljivo izvedena koncepcija programa u kojem je do punog izražaja
došla i nošnja. Posuñena tradicijska muška i ženska nošnja, uredna i korektno odjevena (s dobro
usklañenim duljinama skuta i pregače), u zajednici s pripadajućom obućom, nakitom i oglavljem
pokazala je suživot dviju glavnih inačica: crvenu varijantu djevojaka i udatih mlañih žena (pletenice
s lijepim kitnjacima i crvene poculice) i bijelu varijantu starijih žena (bijele peče presložene na
tjemenu glave). Ista namjera je bila vidljiva i u muškom ruhu, naročito u nošnji tamburaša
(platnene gaće relativno uskih i ravnih nogavica), odnosno kod plesača (nogavice gaća omotane
remenjem opanaka čvrsto uz nožni zglob. Čestitam!
95
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADOST, ODRA
Pjesme i plesovi Zagorja
Posuñena nošnja bila je uredna, dobro kompletirana s obućom i primjereno odjevena.
Žensko oglavlje je bilo izvedeno na jedan te isti način (vezanje rupca, svi rupci su bili svijetlo plavi
i s istim štampanim ornamentalnim motivima). Valja pripaziti kod obuvanja dokoljenica da one
čvrsto priliježu uz list noge i da se izbjegne njihovo spuštanje niz nogu tijekom plesa. I muška i
ženska obuća je odgovarala standardu zagorskog folklornog obrasca (u visoke crne čizme uvučene
nogavice platnenih muških gaća, bijele končane čarape i visoke ženske cipele na žniranje).
Predlažem da u idućim nastupima ženske crvene struke budu u skromnijem broju nizova.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, MALA MLAKA
Dobro jutro tomu stanu (običaji uoči Jurjeva u Maloj Mlaki)
Iskreno čestitam! Izuzetno lijepo predstavljena tradicijska lokalna nošnja s brojnim
značajkama individualnog oblikovanja, ukrašavanja i načina nošenja. U tom smislu se posebno
ističe atraktivnost ženskog oglavlja (poculice i rupci) i kićenje nakitom, a izuzetno je vrijedno i
pokazivanje prirodnih mladih grančica proljetnog zelenila. Svaki detalj u opremanju za scenski
nastup bio je vrlo uredan i s dobrom mjerom izabran. U kolorističkom smislu su se vrlo lijepo
družile boje ženske nošnje (crveno i bijelo) s muškim ruhom (bijelo i tamno plavo, odnosno crno).
Za svaku pohvalu je i odabir obuće: muške visoke čizme i opanci, ženski opanci s remenjem
obavijenim oko nožnog zgloba.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRESLICA, BLATO
Hrvatski potpuri (Polegla trava detela, Lipo ti je rano uraniti, Klinček stoji pod oblokom,
Jankić je dojahal, Igrajte nam mužikaši)
Kad gospodin Šokicu poljubi (pjesme i plesovi našičkog kraja)
Jako lijep „panoramski prikaz nošnje“ folklorne baštine na području Našica iz sredine 20.
stoljeća. Svojim cjelokupnim izborom posuñenih primjeraka tradicijskog zavičajnog ruha,
formiranjem kompleta koji se odlikuju individualnim likovnim značajkama, valjanim načinom
oblačenja ali i nošenja na sceni kao i svim drugim sastavnim elementima ( obuća, nakit, češljanje i
ukrašavanje kose, oglavlje) odlično je realizirana vjerodostojna folklorna slika blistave urednosti i
pripremljenosti za scenu. Naročito vrijedno je bilo žensko podoblačenje (podsuknja kojom se
„formira“ širina stražnjeg dijela tijela u visini bokova; na žalost, jednoj plesačici se „turnir“ spuštao
niz bokove prema bedrima). I tamburaški sastav se odlikovao posebnom inačicom stiliziranog
tradicijskog sloga odijevanja. Na svemu viñenom vam srdačno čestitam!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO LUČKO
Od Mlake do Lomnice
Bravo, bravo, bravo! Prelijepi primjerci baštinjenog narodnog ruha (uglavnom originali),
sjajno pripremljeni, odjeveni i nošeni na sceni, s izuzetno jakom individualnom posebnošću
(naročito odijela i oglavlja) pokazali su zavidnu likovnu i stvaralačku kreativnost na tako malom
turopoljskom području. Posebno valja istaknuti ljepotu muške turopoljske nošnje (s podosta
odličnih novo šivanih replika) koju su odjenuli tamburaši i plesači. Moram se osvrnuti i na izuzetan
šarm izvoñača čija je životna dob obuhvaćala raspon od adolescentne do ozbiljno zrele dobi. Svi
zaslužujete komplimente i moje najsrdačnije čestitke!
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO SV. ANA, ODRANSKI OBREŽ
Išla žena na gosti (pjesme i plesovi Hrvatskog zagorja)
Čestitam! Poznatu i dragu jednostavnost i skromnost zagorske tradicijske nošnje, obuće i
ureñenja kose (djevojačke pletenice, žensko oglavlje s raznobojnim rupcima) ste vrlo dobro i
uredno odjenuli i lijepo predstavili u svojem scenskom nastupu. Posuñeni kompleti dobro su
pokazali individualni pristup i različitost dekoriranja odjeće, a dodatna atraktivnost folklorne
baštine ostvarena je u elementu ženskog kožnatog pojasa i dva ženska gornja plišana
96
haljetka/kratkog kaputića. I tamburaški sastav je bio primjereno i pravovaljano odjeven.
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ORAČ, DEMERJE
Duhovi Tavankuta
Srdačno čestitam svim članovima Društva i njegovim stručnim voditeljima! Veliku snagu i
sredstva ste uložili u nošnje koje su na najbolji mogući način prezentirale svu ljupkost i decentnu
individualnu raznolikost zavičajne folklorne baštine. Raskošna cjelina slike očitovala se u svakom
pojedinačnom segmentu i muškog i ženskog ruha – „od glave do pete“ (frizure i oglavlje, nakit,
odjeća, obuća, obredni predmeti). Običajno-obredni ophod „ljelja“ označili su metalne sablje i
oglavlje za koje mislim da bi trebalo imati ponešto drugačiji izgled; koncepcija samog običaja
odmaknuta je od ustaljenog obrasca iako su uključeni svi potrebni elementi. Dakako, vrlo ste dobro
pokazali i varijante tradicijskog muškog odijevanja. Valja veću pažnju pokloniti boji kose (prirodne
i umjetnih dodataka) kako bi se postigao što bolji sklad. Vjerujem da će vrli članovi Društva
tijekom vremena steći veću „opuštenost“ i „slobodu“ prilikom scenskog nastupa.
KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO SVETA KLARA
Bil se za me udala? (dio svadbenog običaja Turopolja)
Bravo! Čestitam! Mudar i cjelovit prikaz raskoši svečane muške i ženske turopoljske nošnje,
uredne, individualno različite, vrlo dobro odjevene i nošene. Komplimenti se odnose na
mnogobrojne funkcije i namjenu samog ruha ali i na pojedine tekstilne dodatke koji simboliziraju
pojedine svatovske uloge. U scenski prikaz jako sažetog dijela svadbenih turopoljskih običaja se
vrlo lijepo uklopila i različitost povijesnog vremena u kojem se nošnja oblikovala prema „modi“
unosa novih materijala (bijele „šlarne“ pregače) i oblikovanja (mladenkina kruna) te ornamentalnih
motiva (ručnici). Jednako tako valja naglasiti i uspješno vrstanje prema društvenom statusu, čemu je
svakako znatno pridonio i muški i ženski nakit. Vaša scenska izvedba odlikovala se spontanom
radošću, šarmom i dobrom komunikacijom tamburaša i plesača koju su vrlo lijepo reflektirala i na
prisutnu publiku. Još vam jednom svima skupa čestitam od sveg srca!
Ivanka Ivkanec, prof.
97
SAMOSTALNI KONCERT FOLKLORNOG ANSAMBLA ZAGREB-MARKOVAC
petak, 3. lipnja 2011., MCUK Travno, 20.00 sati
Folklorni ansambl Zagreb-Markovac u punoj dvorani Scene Travno predstavio je svoj
godišnji rad cjelovečernjim koncertom. Program je bio podijeljen na dva podjednaka dijela, a
sastojao se od 16 točaka. Vidjeli smo devet koreografija od kojih čak šest potpisuje Ivan Ivančan i
sedam vokalnih i/ili instrumentalnih intermezza. Koncert je otvorila koreografija Slavonska žetva
čime je već na samom početku svima u publici bilo jasno da je riječ o velikom i nezaustavljivom
ansamblu koji već godinama njeguje i čvrsto čuva svoju poziciju na samom vrhu zagrebačkog
folklornog amaterizma. Polazište ovog osvrta je upravo ta pozicija jednog od najboljih ansambala.
Impresivan broj urednih izvoñača na sceni ostavio je vrlo moćan dojam. No, malo čudi kod tako
iskusnog ansambla, već u prvoj točci odvezani opanak i opuštena marama na ženskom oglavlju, ili
pak u zadnjoj (Podravski svati) naopačke stavljen rubac s maskom. Plesači i plesačice su vrlo
talentirani i dobro uvježbani, rasplesani i finog scenskog držanja. Vrlo vješto se prilagoñavaju
različitim stilskim izazovima koji se mijenjaju iz točke u točku. Svi na pozornici surañuju i zajedno
nastupaju što je još jedan pokazatelj uspješnog i kvalitetnog ansambla. Kao primjer bih izdvojila
orkestar koji je potpuno u svojoj izvedbi, i dušom i tijelom, a ne samo rukama koje sviraju odreñeni
instrument. To je jedan mali detalj koji ostavlja jak dojam na publiku i takvim uspješnim
izvoñačima ta publika vjeruje. Orkestru je u ovom programu dano puno prostora što u svakom
slučaju i zaslužuje, i moram reći iako nije moje područje, da me najviše dojmio! Iako plesno vrlo
uvjerljivi i precizni, plesači su se u sinkopama i podbijanjima u plesovima Gradišćanskih Hrvata
malo razišli. No, već izvedbom slijedeće točke, pjesama i plesova Bosanske Posavine pokazali su
sve svoje plesačke vještine u brojnim vertikalama i tehnički vrlo zahtjevnim plesnim koracima koji
su doista sjajno izvedeni, a pritom je i atmosfera točke sjajno prenesena. Prvi dio programa završio
je pjesmama i plesovima Baranje. Koreografiju fragmenta svadbenog običaja odlikuju prije svega
brze izmjene geometrijskih scenskih slika pa mi se čini upitno čvrsto uporište u etnokoreološkom
smislu s izvornim stilom plesanja, formom, a i samim običajem. Izvedba je potpuno neupitna!
Drugom dijelu programa je možda trebalo promišljenije pristupit. Naime, samo jedna točka (linño)
dijeli koreografije koje obje imaju istu pjesmu i glazbenu temu (Ja posijah repu…), iako je
koreografski različito koncipirana, osobno bi ih više udaljila u programu. Moje jedine zamjerke idu
na odabir koreografija kojima se predstavio rad ansambla u protekloj godini. Kao što sam već rekla,
dominiraju koreografije Ivana Ivančana koje su neupitno svojevrsna remek djela autora, odraz
vremena u kojem su nastale i vrhunac u negdašnjem pristupu scenskoj primijeni tradicijske kulture.
I neupitno su već desetljećima na domaćoj folklornoj sceni i ona predanija publika ih je zacijelo
imala priliku vidjeti više desetaka puta. Ako ovaj koncert nije bio posvećen umjetničkom radu Ivana
Ivančana, a mislim da nije, ne vidim razloga zašto bi jedan ovakav moćan i kvalitetan ansambl
predstavljao svoj godišnji rad prastarim i svima dobro znanim koreografijama. Smatram da bi dvije
koreografije iz tog vremena bile sasvim dovoljne za jedan cjelovečernji koncert. Pa ni Labuñe
jezero ne idemo tri puta godišnje pa tako svake godine gledati iznova, a kvaliteta je neupitna!
Mislim da bi, naročito veliki i kvalitetni ansambli, trebali svake godine ponuditi nove programe i
nove koreografije svojoj vjernoj publici i na taj način ih motivirati da sa nestrpljenjem iščekuju
svaki slijedeći koncert!
Uz sve izdvojene opaske i sugestije, čestitam svim izvoñačima i voditeljima da vrijednom radu i na
kvalitetnom koncertu koji je na najbolji mogući način završio ovogodišnju Smotru folklornih
amatera grada Zagreba!
dr. sc. Iva Niemčić
98
U petak 03.svibnja 2011. s početkom u 20,00 sati u dvorani MCUK-a u Travnom održan je
samostalni cjelovečenji koncert Folklornog ansambla Zagreb-Markovac. Koncert je održan u okviru
34. Smotre folklornog amaterizma grada Zagreba. Program od šesnaest točaka podijeljen u dva
djela bio je sastavljen od devet koreografija i sedam što vokalnih i vokalno-instrumentalnih i
instrumentalnih točaka. Koncert je održan u prepunoj dvorani MCUK-a i tekao je u kontinuitetu sa
trajanjem od šezdeset minuta po svakom bloku uz kratku pauzu od petnaest minuta.
Folklorni ansambl Zagreb-Markovac je svako jedan od eminentih ansambala u našem gradu koji
kao i svi ansambli u svojem radu prolazi put na kojem ima uspona, padova, vrijeme stagnacije i sl.
Ovogodišnji koncert svakako nije u potpunosti pokazao sjaj i uvježbanost (u voklanom smislu) na
koju smo naučili kod ovog ansambla. Neradi se ovdje o nemaru i neradu već zbog očito velike
smjene generacije dobro uvježbanih pojedinaca koji su bili osnova rada ansambla, izvedbena
komponenta prije svega u vokalnom smislu znatno je slabija nego što smo naučili čuti na
koncertnim izvedbama FA Zagreb-Markovca. Poznavajući rad, upoznost i želju za
perfekcionizmom stručnog vodstva društva uvjeren sam da će do godine izvedbena komponenta biti
na znatno višem nivou. Svakako se mora izdvojiti rad izvanrednog orkestra koji osim što
izvanredno svira vrlo lijepo surañuje u vokalnom izričaju te time obogaćuje izvedbenu komponentu.
Kako sam koncert pratio u svojstvu stručnog povjerenstva za folklorni amaterizam i bio zadužen za
glazbenu komponentu nastupa dopustite mi da u par rečenica iznesem svoje viñenje održanog
programa. Prije nego li se osvrnem na svaku točku želio bi napomenuti kako rad ansambla vrlo
dobro poznajem, obzirom da sam u više navrata na različitim projektima imao prilike surañivati sa
ansamblom.
Slavonska žetva – Dobro zamišljen početak nije zbog intonacijskih problema kod vodnog
glazbenog broja (Diva Marica) zasjao kao što je zamišljeno. Dobra svirka samičara nije bila ovoga
puta od pomoči velikom zborskom korpusu kod kojeg je neprestano dolazilo do distoniranja. Očito
prevelik broj mladih i neiskusnih pjevača kod kojih je trema učinila svoje pa su od želje za dobrom
izvedbom neprestano rasli u intonaciji. Ostatak točke nije ponudio ništa novo već vrlo dobro znan
materijal oblikovan u koreografsko rješenje dr. Ivana Ivančana opisao u knjizi istoimenog autora
Pjesme i plesovi Slavonije i Branje. Koreografijom dominira element šokačko kolo sa standardnim
zapjevima i poskočicama. Korektna izvedba.
Ajde dida – Vrlo lijepa izvedba kako vokalno tako i instrumentalno u izvedbi orkestra. Vrlo dobar
pjesmovoña i ostatak zbora. Možda bi bilo dobro razmisliti i muški dio zbora pojačati pjevačima iz
plesnog korpusa ansambla kako bi napjev zvučao još moćnije. Jer je kod ove izvedbe odnos muških
i ženskih glasove bio gotovo podjednak pa su na momente ženski glasovi iako su bili u službi
pratećeg glasa za nijansu bili presnažni. Stvar je čisto u balansu.
Smotra u Širokama – Vrlo dobra muška pjesma, dok je ženska za nijansu slabija čisto zbog
izvedbe počimalje koja nam je neprestano ulijevala strah hoće li uspjeti izdržati do kraja napjeva.
Nisam siguran da li je posrijedi bolest ili pretjeran napor. Pretpostavljam bolest. Ako je posrijedi
bolest valjalo je razmisliti o zamjeni počimalje ili promjeni i prilagodbi intonacije ženske pjesme.
Na Hati – Prije svega volio bi znati iz kojeg djela Gradišća jesu ovi napjevi i odabrana glazbeno –
plesna graña. Kod ovog poprilično zahtjevnog materijala ponovno se javlja problem distoniranja
samo ovoga puta pjevači oslonac nalaze u instrumentalnoj pratnji orkestra tako da je taj disbalans
nešto manji nego u prvom broju. Vrlo vjerno se željela prezentirati glazbena ostavština
gradišćanskih Hrvata koji su glazbene teme posuñivali od svukuda ali su u vokalnom izričaju svoje
uporište našli u austrijskom, a ne slavenskom miljeu. S time u smislu valjalo bi pripaziti da najviši
ton u glazbenoj frazi ne bude najglasniji ili akcentuiran jer to odudara općenitoj glazbenoj slici.
Muški dio zbora intonacijski čišći od ženskog. Uz malo dotjerivanje ovo je jedna od zanimljivih
točaka sa glazbenog stajališta.
Evo kuće, evo i avlije – Ovogodišnja izvedba nije me u potpunosti impresionirala kao mnoge
prijašnje koje sam imao prilike vidjeti. Nedostajalo mi je uživljenosti, a iako je stil pjevanja itekako
dobro poznat ansamblu i on ovoga puta nije bio na zavidnoj razini. Vrlo dobar početak pjevanja u
paru. Tijekom cijele izvedbe nedostajalo mi je karakterističnog potreskivanja glasom koje je inače u
99
izvedbi ovog ansambla uvijek izvanredno. Želio bi pohvaliti orkestar koji se odvažio u svoj sastav i
atricifijelnu glazbenu obradu uvrstiti šargiju. Podupirem ih u tom nastojanju toplo se nadam da će
zvuk tambura zamijeniti prava svirka šargije i violine kao što je to glazbena praksa na terenu.
Draganiću oj, moj zavičaju – Po meni je ovo najbolje izvedena točka ove večeri. Izvanredno
pjevanje, svirka, odabir glazbenog materijala i obrada. Iskrene čestitke izvoñačima i glazbenom
obrañivaču.
Jelica vezuje – Dojmljiva izvedba, dobra počimalja i zborski korpus koji kod ženskih glasova mora
poraditi na intonaciji najviših tonova u gl. frazi. To se naročito osjetilo u refrenu druge kitice. Lijepo
zamišljeno kao uvod u sljedeći glazbeno – plesni broj.
Svi svatovi bili golubovi – Vrlo lijepa izvedba i dobra glazbena obrada. Možda je tempo u nekim
glazbenim brojevima prebrz ali cijela je točka postavljena dinamički brzo i vrlo razigrano viñena
očima koreografa.
Oj Branjo lipa i bogata – Dojmljivo za kraj prvog dijela, cijeli ansambl odlična počimalja i
izuzetno dobra izvedba. Masovna scena s puno zvuka za kraj.
Sunašce se na pol dana vija / Mramor moste – Napjevi Donje Letine vrlo lijepo su prezentirani
na autentični način parovnim pjevanjem koje je za svaku pohvalu. Nastavljeni su dostojanstvenim
pjevanjem sonornog ženskog zbora. O autentičnosti nošnji ponešto će reći kolegica zadužene za tu
komponentu.
Posavčica – Koreografija inspirirana glazbeno – plesnom ostavštinom Posavskih Brega, vrlo lijepo
izvedeno ali opet sa tendencijom rasta u intonaciji. Tempa pojedinih glazbenih brojeva, tu prije
svega mislim na Paragvajz, bili su prebrzi usporedimo li ih sa autentičnim glazbenim predloškom.
No, sveukupna izvedba bila je korektna.
Linño – hercegovačka poskočica – Dobro je zamišljen početak koreografije izgovaranjem zdravice.
Bilo bi još bolje kada bi se meñu članovima ansambla našao netko sa tog govornog područja ili
barem bliže kako ne bi imao problema sa akcentuacijom i govornom intonacijom, koja je ovoga
puta bila korektna ali i ne dovoljno dobra i u dramskom smislu doživljena. Pjevanje je bilo
izvanredno na pravom tragu starinskog tijesnog pjevanja. Kolovoña neka ne brza u izgovoru
komandi kako bi svaka njegova riječ došla do izražaja. Svirka lijeričara bila je korektna i
sugestivna.
Zagorski drmešari – Intonacijski problemi kod uvodnog broja u prvoj kitici „Sunce za goru“
ispravljeni su u drugoj kitici ali sa problemom najvišeg ton u gl. frazi. Inače izvrsno pjevanje kod
glazbenog broja „Sejal mužek repu“. Odlična svirka orkestra i glazbena obrada. Svaka pohvala za
korištenje klarineta u kombinaciji sa tamburaškim orkestrom i violinama. Vjerno dočarana glazbena
ostavština Hrv. Zagorja.
Tri čardaša, svaki svog primaša – poznati glazbeni intermezzo voditelja orkestra izveden je kao
što se i očekivalo od izvanredno dobro uigranog orkestra sastavljenog od šest svirača i sedam
sviračica, maestralno. Čestitam!
Tulipani su črleni, Šetala se fajna Mara, Dva junaki – Dramatski i dinamički dobro posloženi
vokalno – instrumentalni blok predstavio je glazbenu grañu Meñimurja. Solistica vrlo lijepog glasa
i lijepe interpretacije valjala bi pripaziti da koristi kopfton (registar glave) jednakom lakoćom kao
što koristi i brustton(prsni registar). Voditeljica zbora zna o čemu govorim. Ostala dva broja
izvedena su lijepo i u duhu meñimurske tradicije. Vrlo lijepo izbalansiran zvuk ženskog i muškog
zbora.
Podravski svati – Ovu točku ansambl izvodi sa posebnom energijom koja se mogla osjetiti za
vrijeme izvedbe. Zanimljivo je kako kod izvedbe ove točke nije bilo većih glazbenih odstupanja i
intonacijskih problema koji su bili prisutni prilikom prije izvedenih točki. To dokazuje izvjesni
potencijal koji postoji u ovom ansamblu.
Na kraju ostaje zaključak da sve ovdje izneseno želi biti samo podsjetnik na izvedeni
program. Svi ovi mali nedostaci nisu plod nerada i neznanja rad voditelja nego naprosto smjena
generacije koja se trenutno u ovom ansamblu posebice osjeća na vokalnom izričaju. Uz uporan i
100
dugotrajan rad ovi nedostaci biti će uklonjeni, a moćan i intonativno čist zvuk opet će krasiti
izvedbe FA Zagreb-Markovac. Nije lako sa generacijom mladih i relativno neiskusnih ljudi održati
iznimno težak folklorni cjelovečernji program u trajanju od gotovo dva i pol sata. Stoga čestitke
voditeljima sa željom na daljnjim uspjesima u njihovom radu na očuvanju Hrvatske glazbene
baštine.
Tomislav Habulin, mag. mus.
Folklorni ansambl Zagreb – Markovac cjelovečernjim je koncertom nazvanim „Ajde dida,
ženi sina“ uspješno predstavio svoju djelatnost tijekom protekloga razdoblja i, što je još važnije,
pokazao svu raskoš i raznolikost regionalne i lokalne folklorne baštine različitih krajeva naše
Domovine (Slavonija, Baranja, Posavina, Meñimurje, Zagorje, Pokuplje, ...), kao i nekih područja
susjednih država u kojima takoñer žive pripadnici hrvatske nacionalne zajednice (Gradišće,
Bosanska Posavina, Hercegovina). Ukupne pozitivne dojmove (raznolikost područja koja se
tematiziraju, zadržavanje stalne pažnje i zainteresiranosti gledatelja) izazvane dijelom vješto
složenom programskom koncepcijom, a dijelom brojnošću izvoñača na sceni, djelomično je
narušavao tek odabir koreografija. Naime, radi se o dominantnoj zastupljenosti „starih dobrih“
koreografija dr. Ivana Ivančana, koje su, dakako, svojevrsni test kvalitete i mogućnosti jednoga
vrhunskoga amaterskog folklornog ansambla (kakav FA Zagreb – Markovac i jest), ali su već puno
puta viñene od strane prosječnog gledatelja (o članovima Komisije da i ne govorimo!). Svjesna da
svaka izvedba donosi nešto novo i neponovljivo, čemu u najvećoj mjeri doprinose mladi i energični
izvoñači svojim entuzijazmom, osobno bih radije vidjela scenska rješenja različitih autora, što bi
značilo – više različitih stilova i pristupa samome „stvaranju“ jedne koreografije. To bi, dakako,
dobrom pripremom te drugačijim odabirom narodnih nošnji ili kostima te odgovarajućih „običajnih
rekvizita“, na scenu donijelo i neke sasvim nove „slike“ odreñenih mikroregija ili čak pojedinačnih
lokaliteta te doprinijelo atraktivnosti svake pojedine koreografije i, u konačnici, programa u cjelini.
No, obzirom na odabrano (i viñeno) na ovome koncertu, smatram da je komponenta
scenskoga odijevanja, tj. prezentacija narodnih nošnji, u potpunosti opravdala status ovoga
Ansambla kao jednoga od nekolicine onih koje svrstavamo meñu najbolje na zagrebačkoj
amaterskoj folklornoj sceni. Govoriti i pisati o odijevanju pojedinačno za svaku točku programa
ovdje doista nije potrebno. Imajući na umu činjenicu da je program bio sastavljen od 16 različitih
stavki, da većina izvedenih koreografija podrazumijeva veliki broj plesača/pjevača, da se i
mnogočlani orkestar takoñer više puta preodijevao, da su narodne nošnje posuñivane i kompletirane
s više različitih strana u najvećoj mjeri bile sasvim odgovarajuće odjevene (tipološki i stilski
ujednačene, pravilno odjevene, uredne...) – mogu samo čestitati najzaslužnijima: kostimografu i
njegovim asistentima/garderobijerima na uspješno odrañenom (ali prije svega, dobro
pripremljenom!) velikom poslu – kompletiranja i vještog kombiniranja ruha, te dobroj organizaciji i
koordinaciji preodijevanja iza scene! U znatnoj mjeri tomu su, jasno je, doprinijeli i svi izvoñači pa
i njima čestitam! Ovako shvaćen taj cijeli „pogon“ angažiranih pojedinaca, na odreñeni način briše
male nepravilnosti i nezgode koje se na sceni uvijek dogode, posebice kada se zahtjeva brzo
preodijevanje.
Posebno bih istaknula da je osmišljavanje scenskoga rasporeda nošnji/kostima (→ scenska
slika) sastavni dio svake koreografije te da to nije nimalo lak posao. Zahtijeva prije svega ljubav,
veliki umjetnički, kreativni angažman, i konačno, i znatan fizički napor – kojega ulaže sam
koreograf ili, ako nije u začetku definirano koreografskim rješenjem, kostimograf ili umjetnički
voditelj. Ovaj Ansambl se može pohvaliti vrlo angažiranim i zainteresiranim kostimografskim
timom koji u suradnji s umjetničkim voditeljem detaljima i rekvizitima vješto upotpunjuje već
definiranu scensku sliku (u tome smislu posebno su mi se dopale Baranja i Bosanka Posavina). Vrlo
su značajni i pedagoški aspekti ovakvoga pristupa, koji posljedično utječe na shvaćanje i poimanje
tradicijskoga ruha i njegovoga predstavljanja na sceni kod mladih izvoñača.
101
Vjerujem da će Ansambl na istim vrijednostima temeljiti i dalje razvijati svoju djelatnost te svima
još jednom čestitam na ovome koncertu!
Katarina Bušić, prof.
102
PRIJEDLOG VOKALNIH, VOKALNO-INSTRUMENTALNIH I PLESNIH IZVEDBI *
34. SMOTRE ZA ZAVRŠNI KONCERT
KUD HORVATI, ŽVS KLENCARICE (izbor vokalnog repertoara)
HRVATSKI GAJDAŠKI ORKESTAR - Drumarac iz Antina, Volim gajde
KUD ORAČ - IZVORNA SKUPINA KUD-a TETICE - Idu žene z kirolesom
KUD ZORA, ADAMOVEC - Stiže pramaljeće, Oj Banovci, Golubice bijela, Sejnovska polka
ŠOKADIJA - ŽENSKI VOKALNI ANSAMBL - Svatovac, Sinoć meni moja dika veli, oj curice
mila moja
ZAVIČAJNO DRUŠTVO SINAC - Vriću žita i uja, pa da idem na sajam
ZAGREBAČKI FOLKLORNI ANSAMBL DR. I. IVANČANA- PODMLADAK - Igre i pjesme iz
Podravine
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL ETHNO - Sviranje na tradicijskim instrumentima
FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA - PODMLADAK - Bilarice bilo beru, Sve ptičice
zapjevale
FA SKUD-a IVAN GORAN KOVAČIĆ - Prispi, prispi mlada sneha
KUD CROATIA, - Kolo igra tamburica svira
FA VENČEC - A Zsdalai lanchio alatt
*Prijedlozi koji nisu mogli ući u program završnog koncerta radi duljine programa večeri
103
PROGRAM
ZAVRŠNOG KONCERTA
34. SMOTRE FOLKLORNIH AMATERA GRADA ZAGREBA
nedjelja, 19. lipnja 2011., velika dvorana KD Vatroslava Lisinskog, 19.30 sati
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA
Muha v melin nosila
(pjesma iz Hrvatskog zagorja)
Glazbena obrada: Tomislav Habulin
Voditelj tamburaša: Vedran Kolarić
Ide vlak teretnjak
(pjesme i plesovi Slavonije)
Voditelj i glazbena obrada: Vedran Kolarić
Koreografija: Morana Podnar
Voditeljica: Irena Lacić
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Vrapci mužikaši
(dječje pjesme i plesovi iz Podravine)
Voditelj i glazbena obrada: Dubravko Češnjak
Voditeljica i koreografija: Vlatka Hlišć
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO MLADI PRIGORCI, ŽERJAVINEC
Cancaj mede crnih kos
(dječje pjesme i plesovi otoka Murtera)
Voditelj i glazbena obrada: Josip Pustički
Koreografija: Vlatka Hlišć
Voditelj: Željko Kveštak
DJEČJI FOLKLORNI ANSAMBL ETHNO
Lutko, ma
(tradicijske dječje igre iz Zagreba)
Glazbena obrada: Dražen Varga
Koreografija: Goran Knežević
Voditelj: Tuša Zupan
Voditelj tamburaša: Petar Varga
HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO BRAĆE RADIĆA
Folklorna družina Lajbeki
Krajec išel na Gorji Krej
(dječje igre i plesovi Goričana)
Glazbena obrada: Mario Tuñina
Koreografija: Mirjana Valter
Učiteljica folklornog plesa (po kriterijima HDFKiV): Mirjana Valter
Voditelj tamburaša: Krešimir Jegić
FOLKLORNI ANSAMBL VENČEC
Katarena kolo vodi
(dječja igra svadbe iz Podravine)
Glazbena obrada: Dražen Šoić
104
Koreografija: Boris Harfman
Voditeljica Vlatka Hlišć
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO ŽEPČE
Ljušćidba
Voditeljica i prilagodila za scenu: Danica Antolović
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KARLO BENKO, MORAVČE
Dvije meñimurske
Voditelj i glazbena obrada: Dubravko Češnjak
Prilagodio za scenu: Boris Harfman
*****
P A U Z A *****
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO PRIGOREC, MARKUŠEVEC
Od Labina do Plomina
(kanti i tanci Kršana i Labinštine)
Glazbena obrada: Boris Harfman i Joško Ćaleta
Koreografija: Boris Harfman i Joško Ćaleta
Voditelj i prilagodio za scenu: Dejan Pilatuš
Voditeljica pjevanja: Sanda Bajuk
Glazbeni voditelj: Petar Varga
KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO BUKOVAC
Maslino, maslino, pod tebom je lada
(pjesme i plesovi otoka Šolte)
Glazbena obrada: Jelena Link
Prilagodili za scenu: Dražan Damjanović i Lordan Cecić-Karuzić
Voditelj: Alen Šušković
Voditelj tamburaša: Damir Mihovec
FOLKLORNI ANSAMBL ENTENTIN
Pjesme i plesovi otoka Ugljana
Koreografija: Katarina Horvatović
Umjetnički voditelj (prema kriterijima HDFKiV): Goran Knežević
ZAGREBAČKI FOLKLORNI ANSAMBL DR. IVANA IVANČANA
Svirka na samici i svatovski drmeš na dudama
(prema svirci Luke Đurića i Pave Špoljarića, Slavonija)
FOLKLORNI ANSAMBL SESVETSKA SELA
Kreni kolo, kreni bolje
(pjesme i plesovi zapadne Hercegovine)
Glazbena obrada: Tomislav Habulin i Stjepan Večković
Voditelj i koreografija: Branimir Milas
Voditelj pjevanja: Tomislav Habulin
FOLKLORNI ANSAMBL ZAGREB-MARKOVAC
Evo kuće, evo i avlije
(pjesme i plesovi bosanske Posavine)
105
Glazbena obrada: Marijan Makar
Koreografija: Miroslav Šilić
Umjetnički voditelj: Gordan Vrankovečki
Voditeljica pjevanja: Mirjana Crnko
Voditelj orkestra: Zoran Jakunić
FOLKLORNI ANSAMBL STUDENTSKOG KULTURNO-UMJETNIČKOG
DRUŠTVA IVAN GORAN KOVAČIĆ
Tamburaši, tambure vam vaše
(glazbene teme iz svadbenih običaja Hrvata iz mañarske Podravine)
Voditelj i glazbena obrada: Mario Pleše
A Zsdálai lánchid alatt
(pjesme i plesovi Ždale)
Voditelj i glazbena obrada: Mario Pleše
Koreografija: Jasenka Blažeković
Voditelj pjevanja: Tomislav Habulin
Umjetnički voditelj: Dubravko Radić
ZAGREBAČKI FOLKLORNI ANSAMBL DR. IVANA IVANČANA
Na Baniji bubanj bije
(pjesme i plesovi Banije)
Glazbena obrada: dr. sc. Ivan Ivančan, Marijan Makar
Koreografija: dr. sc. Ivan Ivančan
Stručni voditelj: Stjepan Perko
Glazbeni voditelj: Marijan Makar
Voditelj orkestra: Marko First
106
Stručno vijeće 34. Smotre folklornih amatera grada Zagreba:
Glazbena komponenta nastupa:
Mr. sc. Joško Ćaleta, član
Josip Forjan, prof., član
Mr. sc. Lucija Franić Novak, članica
Nataša Bobinec Raus, prof., članica
Dr. sc. Tvrtko Tebec, predsjednik
Stručna komisija za vrednovanje nasupa u okviru 34. Smotre folklornih amatera grada
Zagreba:
Plesna komponenta nastupa:
Dr. sc. Tvrtko Zebec
Dr. sc. Iva Niemčić
Andrija Ivančan, prof.
Primjena narodne nošnje na sceni:
Josip Forjan, prof.
Mr. sc. Lucija Franić Novak
Katarina Bušić, prof.
Ivanka ivkanec, prof.
Glazbena komponenta nastupa:
Mr. sc. Irena Miholić
Dražen Varga, prof.
Mr. sc. Bojan Pogrmilović
Tomislav Habulin, mag. mus
Članovi Stručnog Vijeća i Stručne komisije imenovani su odlukom ravnatelja NS Dubrava, na
temelju Statuta NS Dubrava 18. siječnja 2011. Godine.
107
Organizator: Narodno sveučilište Dubrava, Centar za hrvatsku tradicijsku kulturu
Zagreb, Cerska 1
Za izdavača: Ivica Rubić
Urednica biltena: mr. sc. Lucija Franić Novak
Telefon: 01/2050-030, 2050-035,
Faks: 01/2910-487
Internetska adresa: www.ns.dubrava.hr
e-pošta: [email protected]
108

realizacija notnih vrijednosti, primjena plesa, narodni plesovi, o

Rad s dječjim zborom - Vrhbosanska nadbiskupija

Pjevajmo Kraljici anđela!

„Gospodare i zakone“ Ivana Grbovića možemo sma

folklornih amatera grada Zagreba smotra

Bilten 36 smotre - Narodno sveučilište Dubrava

Sarajevski kadija, privatno i javno

„AKO KROČIŠ U BOSNU NAJ TI JE BOLJE DA NE PEVAŠ“

Bilten 37. Smotre FAGZ-a - Narodno sveučilište Dubrava

KLASIČNA KNJIŽEVNOST Temeljna civilizacijska