Gradskog muzeja Karlovac
11.
god. XIII, prosinac 2014.
GLAS
Godina XIII., broj 11, prosinac 2014.
Izdavač:
Gradski muzej Karlovac
Za izdavača:
Hrvojka Božić
Glavni i odgovorni urednici:
Hrvojka Božić, Igor Čulig
Uredništvo:
Hrvojka Božić, Lazo Čučković, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Sanda Kočevar,
Višnja Lasić, Jana Mihalić, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić
Lektura:
Draženka Polović
Grafičko oblikovanje i tisak:
Tiskara Pečarić i Radočaj, Karlovac
Naklada:
300 primjeraka
Suradnici u ovom broju:
Nikola Albaneže, Hrvojka Božić, Lazo Čučković, Luka Čorak, Igor Čulig, Matea Galetić, Aleksandra Goreta, Tatjana
Horvatić, Sanda Kočevar, Marijana Krmpotić, Višnja Lasić, Jana Mihalić, Antun Milinković, Jelena Mužar, Marinko
Pleskina, Ružica Stjepanović, Antonija Škrtić
Fotografije:
Oliver Budimir, Goran Vranić, Mirko Martinić, Zvonimir Gerber, GMK
Adresa uredništva:
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7, 47 000 Karlovac
tel. 047/ 615 980, tel./fax. 047/615 981
e.mail: [email protected]
Časopis izlazi jedanput godišnje.
Tekstovi se ne honoriraju.
Ovaj broj časopisa zaključen je 15. studenoga 2014. godine.
SADRŽAJ 
5
• 110 GODINA OD ODLUKE O OSNIVANJU MUZEJA / Hrvojka Božić
11
13
U SPOMEN
• U SPOMEN NA IVANU FADEJEV VRBANIĆ / Hrvojka Božić
• U SPOMEN NA JOSIPA ŽUNCA / Igor Čulig
14
PROGLAS
15
18
21
24
26
28
31
33
34
37
38
40
42
43
44
45
47
2 GLAS
IZ SVEG GLASA
• MUZEJSKA ZBIRKA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA / Igor Čulig
• DIJECEZANSKI MUZEJ ZAGREB - ODJEL U DUBOVCU / Jelena Mužar
• ZBIRKA GIMNAZIJE KARLOVAC I RAZMIŠLJANJA O BUDUĆIM MUZEJSKIM SADRŽAJIMA / Luka Čorak i
Antun Milinković
• ZILIK - ZBIRKA U DOMU BEZ DOMA / Marinko Pleskina
• MUZEJ KARLOVAČKOG VATROGASTVA 1871. / Marinko Pleskina
• STALNA IZLOŽBA STROJARNICE KOMPLEKSA VODOCRPILIŠTA BORLIN U KARLOVCU / Tatjana Horvatić
• NESUĐENI ŽELJEZNIČKI MUZEJ U KARLOVCU / Igor Čulig
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
• LEVITACIJA U 3D KOMPJUTORSKOJ GRAFICI – izložba radova Vjeke Matića / Aleksandra Goreta
• JOSIP VANIŠTA ISHODIŠTA - izložba crteža, slika, kolaža i projekata / Antonija Škrtić
• DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA 07-13 - izložba radova studenata Odsjeka za dizajn vizualnih
komunikacija Umjetničke akademije iz Splita / Igor Čulig
• DONACIJA JOSIPA ŠTIMCA ZA ZBIRKU ŽELJEZNICE / Igor Čulig
• DANIEL BUTALA – RETROSPEKTIVA 1970. - 2014. / Antonija Škrtić
• SKROMNOST I RASKOŠ NA UNIVERZALNOJ POTKI - UZ IZLOŽBU ŽELJKA LOLIĆA / Nikola Albaneže
• PUTUJUĆA IZLOŽBA NEMIRNO ZATIŠJE PRED BURU - VRIJEME PRIJE 1914. GODINE / Sanda Kočevar
• IZLOŽBA ODABRANIH UMJETNIČKIH DJELA IZ ZBIRKE UDRUGE PRIPADNIKA 110. BRIGADE ZNG – HV /
Antonija Škrtić
• IZLOŽBA STARI GRAD BARILOVIĆ – 10 GODINA ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA / Marijana Krmpotić
• DIMITRIJE POPOVIĆ U KARLOVCU / Aleksandra Goreta
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
48
53
• N
OVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA - OBNOVA PLETENJA NA LUČNOM OKVIRU U SELU TRG KRAJ
OZLJA / Hrvojka Božić
• NOĆ MUZEJA 2014. / Ružica Stjepanović
• OBJAVLJIVANJE TISKANOG VODIČA ZA SLIJEPE I SLABOVIDNE OSOBE TE AUDIOVODIČA O
KARLOVAČKOJ ZVIJEZDI / Igor Čulig
• PREDAVANJA U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC U SKLOPU JAVNIH RASPRAVA
55
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
• PEDAGOŠKI RAD OD PROSINCA 2013. DO LISTOPADA 2014. GODINE / Matea Galetić
49
51
59
SUGLASJA
• MEĐUNARODNA KONFERENCIJA THE GREAT WAR: ANALYSIS AND INTERPRETATION / Sanda Kočevar
• GOSTOVANJE IZLOŽBE PORTRET GRADA ZVIJEZDE U GORIŠKOM MUZEJU U NOVOJ GORICI /
Antonija Škrtić
• ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ARHITEKTURI BORISA MAGAŠA / Igor Čulig
60
S RAZGLASA
NAGRADA HRVATSKOG MUZEJSKOG DRUŠTVA
61
62
GLASONOŠA
• Iz knjige dojmova
• Iz medija
57
58
GLAS 3
Najstarija poznata fotografija palače u kojoj je danas Muzej (1914.). Preuzeto iz knjige N. Perića ”Pozdrav iz Karlovca”
4 GLAS
UVODNIK
110 GODINA OD ODLUKE O OSNIVANJU MUZEJA
HRVOJKA BOŽIĆ
P
regnantno govoriti o povijesti jedne ustanove
izazov je i velika obaveza kako se ne bi zaboravio rad svih onih, prvenstveno prvih, muzejskih
entuzijasta, ali i svih kolega i suradnika koji su kroz
ovo razdoblje razvijali Gradski muzej Karlovac s velikom ljubavlju prema gradu, njegovim ljudima i prošlosti, stvarajući sadašnji muzej jasne vizije:
Biti izvrsna, vodeća ustanova u kulturi grada Karlovca
koja će temeljem rezultata dosljednog stručnog muzejskog rada pridonijeti stvaranju kvalitetnijeg društvenog i kulturnog ozračja u gradu Karlovcu te snažno
obilježiti identitet grada i okolice.
Ove godine navršava se 110 godina od odluke Gradskog zastupstva o osnivanju Muzeja, 18. prosinca
1904., (…) da se pristupi osnutku gradskog muzeja Slobodnog i kr. grada Karlovca. Tijekom rasprave o proračunu za 1905. godinu osigurana su i prva sredstva od
500 kruna.
Jasne namjere gradske uprave i nastojanja uglednih građana za osnivanjem muzeja, imali su veliku
podršku tadašnjih karlovačkih medija, prvenstveno
Svjetla i Narodnog glasa pa su oni i danas glavno
vrelo za proučavanje povijesti našeg muzeja. Svjetlo
je, štoviše, i prije ove službene inicijative Gradskog
zastupstva uputilo apel o potrebi osnivanja muzeja u
Karlovcu.
Lopašić već iste godine u Svjetlu, ne skrivajući oduševljenje, pozdravlja odluku o osnivanju muzeja: Danas nema vani grada bez knjižnice, bez muzeja – hvala Bogu da i mi poput djeteta pokušavamo prvi-korak
(Svjetlo 51, 1904). Hvaleći inicijativu, ironično je napomenuo kako su sredstva ipak nedovoljna za ozbiljniji
rad (...) od te svote neće moći niti ormare nabaviti, što
se pokazalo točnim, jer je na prve konkretnije aktivnosti trebalo čekati punih sedam godina.
Pri osnivanju i poticanju rada muzeja bilo je očito otpora u javnosti, pa mediji detaljno obrazlažu opravdanost muzeja i njegov značaj za lokalnu povijest. Neke
definicije potpuno su prihvatljive i današnjoj muzeologiji.
Bit će naš trajni i vidni učitelj prošlosti našega grada ...
dok je historija tek teorija ... gradski muzej će biti praksa. Vidjet ćemo što smo negda bili i – možda će nas to
povesti na bolji put. (Lopašić, Svjetlo 52, 1904.)
Od prvog javnog spominjanja do danas karlovački muzej je prolazio kroz različite razvojne stupnjeve. Pored
subjektivnih problema, značajni su bili i objektivni, posebice požar 1907. koji je loše utjecao na daljnji razvoj
muzeja budući su, prema tadašnjim izvješćima, izgorjeli gradski spisi i vrijedni muzejski predmeti.
Konkretniji zamašnjak u njegovu razvoju dogodio se
1911. kada je konstituiran Muzealni odbor na prijedlog
tadašnjeg načelnika dr. Bože Vinkovića. Tom prigodom
u Proračunu je za muzej osiguran II. obrok od 500 K
(ukupan proračun je bio 118 311 K, a za kulturne svrhe
osigurano je 5360 K !). Zanimljivo je da članovi odbora
predstavljaju savršen presjek tadašnjeg građanskog
Karlovca:
Absac Josip, ravnatelj grad. Pisarne; Balaš Mijo, posjednik; Gašparović Đuro, posjednik; Frkić Stjepan,
nadšumarnik slunjske imovne općine; Eisenhut Ljudevit, kr. tehnički savjetnik; O. Horvat Klaro, gvardijan; Lukšić Hugo, trgovac; Lukšić Melkior, posjednik;
Modrušan Gustav, gradski podnačelnik; Ravnikar
Dragutin, trgovac; dr. Reiner Vatroslav, odvjetnik; dr.
Šašel Dragan, gradski vijećnik; Schneider Josip, ravnatelj škole; dr. Vinski Izidor, gradski fizik; Vukić Milan,
profesor; Žepić Milan, ravnatelj Gimnazije i Živojnović
Mladen, predsjednik srpsko-pravoslavne crkvene općine u Karlovcu.
GLAS 5
UVODNIK
Odbor je odgovorno započeo s radom, što je vidljivo iz
njegovog izvješća gradskoj upravi; konstituirao se, za
pročelnika je izabran Melkior Lukšić, a Đuro Gašparović i dr. Dragan Šašel za zamjenike; dobio je i prostor
za rad. Ubrzo je, na traženje dijela članova Odbora, iz
Muzeja grada Beča stigla Odredba o vođenju kataloškog popisa muzejskog inventara, što potvrđuje da je
započet ili je namjera bila započeti i stručni muzejski
rad. Detaljne upute na 20 stranica i danas se čuvaju u
GMK-u kao dio Zbirke dokumentarne građe.
Aktivnosti oko prikupljanja predmeta su intenzivirane, o čemu uglavnom izvještava Narodni glas (1911. i
1912.) navodeći darovatelje i nove muzejske predme-
te. Osobito je zanimljiv navod da su predmeti izloženi
u Muzeju ?! (vjerojatno na tavanu vijećnice).
Da su predmeti doista i prikupljeni, potvrđuje Popis
predmeta iz 30. rujna 1919. i 12. svibnja 1920. pronađen nakon I. svjetskog rata. Iz popisa je vidljivo da su
predmeti, njih ukupno 82, smješteni u prostorima na
drugom katu gradske vijećnice (soba 32), metlarnice i
tavanu gradske kuće, tj. u za to posebno sagrađenoj
šupi. Bilo je tu već dosta vrijedne građe, doduše neprecizno determinirane: veća količina novca (srebrni,
bakreni), slike, fotografije, predmeti iz Afrike, namještaj, nešto časopisa, pučki list, cehovski predmeti.
Iz popisa saznajemo da je o predmetima vodio brigu
Fotodokumentacija velosipeda poklonjenog 1911.
6 GLAS
UVODNIK
skladištar Ivan Nolli, a oba popisa sačinio je gradski
oficijal Vilko Baretinčić po nalogu gr. inž. Franje Šolka. Na Popisu je zabilježeno i da je Vladin povjerenik
Petrik 15. svibnja 1920. naredio Gradskom građevnom
odjelu gradskog poglavarstva:
... da se stvari koje spadaju u muzej nikamo ne prenaša, već ih točno popiše i ostavi na njihovom mjestu pošto će uslijediti odredba kada i kamo se te stvari imaju
smjestiti…
... ključevi muzeja (3) neka se predaju građevinskom
uredu.
Nažalost, na odredbu kamo će se predmeti smjestiti,
čekalo se jako dugo. Slijedio je niz nerealiziranih ideja
koje su pokušavale riješiti pitanje smještaja i prezentacije muzejskih predmeta, primjerice prijedlozi o izgradnji zajedničke zgrade za knjižnicu, muzej i arhiv,
ili pak smještaj muzeja na Stari grad Dubovac.
Aktivnosti na sakupljanju predmeta zamiru tijekom I.
svjetskog rata i obnavljaju se tek nakon II. svjetskog
rata. Jedini dokaz ikakve aktivnosti vezane uz muzejski rad je Oglas iz 1942. godine o mogućnosti poklanjanja predmeta za potrebe muzeja, koji je objavio
gradonačelnik dr. Franjo Deak, u kojem je, doduše,
Inventarna kartica velosipeda poklonjenog 1911.
prikupljanje tek posljedica potrebe da se očiste tavani
kao potencijalno opasna mjesta na kojima može izbiti
požar prilikom bombardiranja. Tijekom dvaju svjetskih ratova ne samo da su prestale muzejske aktivnosti nego je i uništen i otuđen veći broj predmeta.
Prijelomna točka u povijesti karlovačke muzeologije je
zapošljavanje prve stručne osobe 1952. godine - profesorice Ivane Vrbanić. U uredu veličine 2,2 x 2,5 m
na tavanu gradske vijećnice, u blizini muzejskog spremišta, započela je sustavan muzejski rad. Diplomirana
povjesničarka umjetnosti s već stečenim iskustvom
stručnog rada u Muzeju za umjetnost i obrt i Konzervatorskom zavodu u Zagrebu, bila je zamašnjak struke
koji je cijelo vrijeme nedostajao karlovačkom muzeju.
Već iduće godine 1953. Muzeju je dodijeljen jedan od
najstarijih sačuvanih objekata barokne stambene arhitekture iz prve polovine 17. st., zaštićeni spomenik kulture u kojem je i danas sjedište Gradskog muzeja Karlovac.
Prema zapisima gđe Vrbanić krajem godine preseljen
je sav do tada skupljeni i sačuvani inventar, stručna
biblioteka i arhivska građa iz prostora gradske uprave u zgradu Muzeja. Gradski muzej Karlovac se ubrzo i
službeno spojio s Galerijom slika grada Karlovca. Uslijedila je prva retrospektivna izložba Vjekoslava Karasa
kojom je muzej započeo izlagačku djelatnost. Niz potom realiziranih tematskih izložbi bio je put profiliranja stalnog postava i muzejskih zbirki.
Zgrada muzeja je adaptirana 1955. godine, a 1956.
otvoren je javnosti Odjel flore i faune karlovačkog
kraja i Odjel Narodnooslobodilačke revolucije Karlovca i okolice, oba odjela su suvremeno prezentirana u
šest prostorija u muzejskom prizemlju. Zanimljivo je
da je već tada dio postava organiziran ambijentalno.
Neumornim radom i velikom profesionalnošću ravnateljice Vrbanić, 1957. godine Kulturno-povijesni odjel
predstavljen je izložbom Karlovac i Karlovčani u 19. st.,
gotovo istovremeno prezentiran je i Etnografski odjel.
U karlovačkoj javnosti nekoliko je puta potaknuta rasprava je li Muzej osnovan 1904. godine ili je to bila
samo prva konkretna inicijativa. Činjenica je da se
1904. godina u osnivačkom aktu GMK-a vodi kao početna, kao i da ju odluka od 30. lipnja 1960., kada je
muzej proglašen samostalnom ustanovom, akceptira
kao godinu osnivanja:
GLAS 7
UVODNIK
Gradski muzej Karlovac, osnovan je od Gradskog zastupstva grada Karlovca 1904. godine rješenjem br.
12236/1904 i Galerija slika osnovana po Narodnom
odboru grada Karlovca 1946. godine pripojena muzeju
kao Odjel 1954., proglašuje se samostalnom ustanovom.
U svakom slučaju, potreba muzejskog djelovanja, i pored organizacijskih i prostornih ograničenja i idejnih
nedorečenosti, pronalazila je uvijek iznova put do konačnog formiranja muzejske ustanove.
Prva ravnateljica Fadejev Vrbanić službeno je prvi put
slavila i neku obljetnicu muzeja i to 60 godina Gradskog muzeja Karlovac, kojom prigodom je pokrenula i
zavidnu izdavačku djelatnost.
 Postav izložbe ”Karlovac u 19. st.” (1957.)
 Fotodokumentacija izložbe ”Rukotvorstva i obrti” (1964.)
8 GLAS
UVODNIK
Nakon gotovo pedeset godina borbe za opstanak Gradski muzej u Karlovcu posljednjih desetak godina uspio
je upornim i neumornim radom zauzeti i u gradu i izvan
njega mjesto koje mu s obzirom na značenje grada
Karlovca u našoj historiji i pripada. Kako bi proslava
60-godišnjice od osnutka ove ustanove ostala trajno
zabilježena, zaključeno je da Muzej proširi svoju dosadašnju djelatnost i izdavanjem Zbornika…(Ivana Vrbanić, predgovor Zborniku, 1964.)
Sva ta borba za opstanak ili teški počeci koji su potrajali pedesetak godina ne čine karlovački muzej izdvojenim slučajem u općoj povijesti muzeja. U novije vrijeme
sve se više govori u povijesti muzeologije o počecima
muzejskog rada koje je, kako u svijetu tako i u nas, često teško precizno odrediti jer je to određeni prirodni
tijek pretvaranja privatnih, radnih ili pak crkvenih prostora u kojima su po obavezi, a ne muzejskoj ideji čuvani određeni predmeti, u prostore namijenjene sakupljanju, čuvanju, a potom i prezentiranju tih predmeta.
Put od zatvorene, tihe prostorije, nerijetko skladišta,
do javne institucije kod nas je zasigurno potrajao duže
od onoga što je javnost željela i očekivala.
Uslijedio je razvoj muzeja u kojem je prikupljena, obrađena i restaurirana vrijedna građa, provedena brojna
istraživanja, priređene kompleksne izložbe i objavljene opsežne monografije i katalozi s temama iz gradske
povijesti. Zaposleni su stručnjaci različitih profila.
Muzejski fundus broji više od 450.000 različitih predmeta, prikupljen je iz različitih izvora i organiziran u
sedam odjela: Arheološki, Povijesni, Kulturno-povijesni, Prirodoslovni, Etnografski, Galerijski i Odjel suvremene povijesti.
U današnjem stalnom postavu pažljivim je odabirom
prezentiran vremenski raspon od najstarijih geoloških razdoblja do naših dana. Stalni postav svojevrsni
je portret Karlovca i okolice, kronološki koncipiran, a
organiziran na temelju izbora najrecentnijih predmeta.
Sadašnji postav otvoren je 1997. i djelomično je izmijenjen u odnosu na postav koji je 1990. sklonjen zbog
početka Domovinskog rata. Tijekom Domovinskog rata
Muzej je nastavio svoju aktivnu kulturnu ulogu, urbocidu i kulturocidu usprkos.
Danas Gradski muzej Karlovac djeluje kao kompleksna
muzejska ustanova na više lokacija čuvajući i istražuju-
Odredba o vođenju kataloškog popisa muzejskog inventara povijesnog muzeja u Beču - prijepis poslan u Karlovac 1911.
GLAS 9
UVODNIK
ći kulturne i prirodne artefakte, aktivno ih interpretirajući
i prenoseći njihove poruke.
Djelujući u lokalnoj zajednici
provodimo odgovornu kulturnu politiku, nastojeći bez
inzularne samozadovoljnosti
razvijati stručni rad i istovremeno odgovoriti na suvremene izazove koje nameću gospodarski i korisnički zahtjevi.
Popis muzejske građe iz 1919.
10 GLAS
U SPOMEN
U SPOMEN NA IVANU FADEJEV VRBANIĆ
HRVOJKA BOŽIĆ
O
ve godine u Zagrebu je preminula naša dugogodišnja ravnateljica Ivana Fadejev Vrbanić.
Rođena je u Zagrebu 1925. godine gdje je završila osnovnu školu, te srednju Žensku realnu gimnaziju sestara milosrdnica s pravom javnosti.
Diplomirala je Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Već kao studentica počela je raditi
u muzejskoj struci – u Muzeju za umjetnost i obrt, a
potom u Konzervatorskom zavodu Zagreb na evidentiranju pokretnih kulturno-povijesnih spomenika. U
Gradskom muzeju Karlovac zaposlila se 1952. godine
te je sve do umirovljenja 1973. godine radila kao ravnateljica i viša kustosica.
Iako je još 1904. godine Gradsko zastupstvo donijelo
odluku o osnivanju muzeja, pozvalo građane da doniraju predmete i osiguralo inicijala sredstva, muzej je
sve do dolaska gospođe Vrbanić bio u nekoj nedorečenoj fazi. Njenim dolaskom započeo je sustavan muzejski rad na prikupljanju, čuvanju, dokumentiranju
predmeta baštine i njihovoj prezentaciji.
Treba istaknuti da je Ivana Fadejev Vrbanić, osim što
je organizirala rad ustanove i vodila sanaciju zgrade,
samostalno odradila i stručni dio posla oko stalnog
postava i izrade scenarija, što izaziva veliko divljenje.
Tom prilikom Savez muzejskih radnika je prihvatio u
potpunosti i pohvalio koncepciju postava Zavičajnog
muzeja u Karlovcu. A uslijedila su i priznanja stranih
stručnjaka koji su tadašnji postav karlovačkog muzeja
ocijenili kao najsuvremeniji u RH.
Ivana Vrbanić je u nekoliko navrata duže boravila u
Beču provodeći istraživanja u Ratnom arhivu, proučavajući materijale iz Vojne krajine; osobito utvrđene
gradove na području Kotara Karlovac, a prikupljenu
građu mikrofilmirala je za Savezni institut za zaštitu
spomenika kulture. Posebnu pažnju u svom stručnom
radu posvetila je umjetničkim spomenicima u Vojnoj
krajini. Sudjelovala je u obnovi Starog grada Dubovca
i uređenju Spomen parka na Petrovoj gori. Govorila je
njemački jezik i bavila se prevođenjem. Pokrenula je i
izdavačku djelatnost Gradskog muzeja Karlovac.
Radni vijek provela je vodeći brigu o organizaciji ustanove, ali i vršeći stručni nadzor na čitavim poslovanjem
GLAS 11
U SPOMEN
kao ravnateljica i viša kustosica s položenim stručnim
ispitom za zvanje restauratora, konzervatora i kustosa
muzeja i galerija.
Za rad u GMK-u ocjenjivana je iznimno visokim ocjenama, što se vidi iz arhive gradske uprave – Odjela za
kulturu, pri čemu je uz kvalitetno vođenje ustanove posebno istican njezin rad izvan muzeja, tj. u kulturnom
životu grada.
Obnašala je dužnost povjerenika za Kotar Karlovac za
zaštitu spomenika kulture, bila je član brojnih gradskih i republičkih komisija i savjeta za kulturu. Bila je
aktivna u strukovnim muzejskim udruženjima.
Dobila je Nagradu grada Karlovca 1965. godine, te Povelju za izuzetne uspjehe u muzejskoj struci Saveza
društva muzejskih radnika Jugoslavije.
U uspješnom radu vodila ju je prvenstveno predanost
muzejskoj struci, ali i posebni senzibilitet za karlovački kraj.
Ljubav prema Karlovcu i njegovoj prošlosti možemo
pored profesionalne etike i stručne zanesenosti, pripi-
12 GLAS
sati i karlovačkom porijeklu gđe Vrbanić kao potomku
ugledne obitelji Turković. Ivana Fadejev Vrbanić unuka je Jelke Turković udate Winkler, kćeri Vjenceslava
Turkovića - uglednog Karlovčanina, veleposjednika,
poduzetnika i brodograditelja, te istaknutog kulturnog
djelatnika, zastupnika u gradskom magistratu i Hrvatskom saboru koji je pokopan u obiteljskoj grobnici na
Dubovcu .
U ovogodišnjoj proslavi 110. obljetnice osnivanja GMKa, osobito poštovanje i divljenje zaslužuje prvi profesionalni djelatnik našeg muzeja – njegova prva ravnateljica i kustosica, koja je utemeljila ovu karlovačku
baštinsku ustanovu.
Gospođa Fadejev Vrbanić ostavila je snažan pečat u
našoj ustanovi kao i općenito u muzejskoj struci, pa
za nju s pravom možemo reći da je sustavnim radom,
stručnim znanjem i osjećajem za karlovačke vrijednosti, uz neprekidno praćenje suvremenih trendova, formirala karlovačku muzeologiju.
U SPOMEN
U SPOMEN NA JOSIPA ŽUNCA
IGOR ČULIG
O
vog je ljeta u 69. godini života umro Josip
Žunac. Radio je kao muzejski domar 14 godina. Kroz njegove ruke prolazile su brojne
izložbe, dočekivao je i ispraćao zaposlenike i posjetitelje Gradskog muzeja Karlovac.
Na svojoj očevini u Rečici prikupljao je i izlagao predmete iz narodnog života. Okupljao je ljude, osobito
mladež, i upućivao ih u narodne običaje i umijeća.
Ove Cvjetnice je, kao i u prethodnih 16 godina, prire-
dio izložbu rečičkih vezova i pisanica, a tom prigodom
mu je uručeno i javno priznanje Karlovačke županije.
Po naobrazbi kemijski tehničar, Josip Žunac je njegovao tehniku slikanja na koži kazeinskim bojama. Priređivao je izložbe, a njegovi krajolici i prizori iz seoskog
života krase mnoge domove. Za sobom ostavlja svoje
slike, etnogaleriju ”Žunac”, zbirku etnoloških predmeta i, iznad svega, drago sjećanje na duh zajedništva i
dobre volje.
GLAS 13
PROGLAS
O
vogodišnja tema časopisa Glas Gradskog muzeja Karlovac je Muzeji unutar organizacija,
što se može smatrati i nadopunom prošlogodišnje teme koja je glasila Skriveni potencijali malih muzeja. Trend osnivanja muzeja unutar različitih
organizacija (crkvenih, školskih, komunalnih…) vrlo je
raširen u Karlovcu; najčešće mu prethodi višegodišnja
praksa prikupljanja i čuvanja dokumenata i artefakata
koji svjedoče o važnosti tih organizacija za identitet i
život grada. Premda je u većini slučajeva za muzejsku
djelatnost izdvojen i poseban prostor te uložen značajni rad unutarnjih i vanjskih stručnjaka (u većem broju
slučajeva zgrade i zbirke su registrirane kao kulturno
14 GLAS
dobro zahvaljujući djelatnicima konzervatorskog odjela), još mnogo toga nedostaje za ostvarivanje javnog
djelovanja. Daljnji razvoj tih muzeja ovisit će o podršci javnosti, ali i njihovoj međusobnoj suradnji. Stoga
neka ovaj broj časopisa Gradskog muzeja Karlovac
bude i njegova prva gesta prepoznavanja najvažnijih
dionika u muzejskoj panorami Karlovca, kao i njihovog
predstavljanja javnosti, to jest, upoznavanje čitatelja
s historijatom osnivačkih inicijativa, poslanjima, zgradama i fundusima te vizijama javnog djelovanja. U kolikoj mjeri to djelovanje može biti zajedničko, zapravo
je pitanje rasprave koja će biti plodonosna u onoj mjeri
u kojoj se dionici međusobno poznaju.
IZ SVEG GLASA
MUZEJSKA ZBIRKA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA
IGOR ČULIG
U
više od 350 godina prisutnosti u
Karlovcufranjevački red je obnašao crkvenu
i školsku službu te skrbio za siromašne u
okolnostima neskladne dvojezičnosti, promjenjivih
granica svoje provincije te podređenosti vojnim,
crkvenim i civilnim vlastima. Njihov samostan s crkvom
Presvetog Trojstva dio je panorame karlovačkog
glavnog trga koji čuva svoju formu baroknog
Paradeplatza iz druge polovine 18. stoljeća.
Gotovo je nepotrebno spominjati da su, u povijesnom
vremenu obilježenom smjenama političkih sustava
i urušavanjem institucija, franjevci organizacija s
najduljim kontinuitetom u Karlovcu, te su kao takvi
itekako pozvani da svjedoče o sebi i svojemu gradu, a
podulji historijat ima već i njihov muzej koji se nalazi u
prostoru nekadašnje škole u sklopu samostana.
Jedna od autorica koncepcije stalnog postava,
konzervatorica-savjetnica Marinka Mužar, pisala je
za Glas 2008. godine, ocrtavši također u glavnim
crtama historijat muzejske inicijative koja datira
još od 1979. godine, a na čijem razvoju je radio niz
stručnjaka iz redova franjevaca (dr. sc. fra Vatroslav
GLAS 15
IZ SVEG GLASA
Frkin i fra Paškval Cvekan), kao i stručnjaka iz nekoliko
znanstvenih i kulturnih ustanova (dr. sc. Đurđica
Cvitanović, dr. sc. Doris Baričević, dr. sc. Ivo Lentić, dr.
sc. Milan Kruhek). Zahvaljujući konzervatorskoj službi,
i uz značajno financiranje Republike Hrvatske i Grada
Karlovca, stvoreni su dobri uvjeti za rad muzeja glede
uređivanja prostora i zaštite umjetnina.
Kao što je objavljeno na mrežnim stranicama
Muzejsko-dokumentacijskog centra, muzejska zbirka
franjevačkog samostana pristupačna je posjetiteljima
prema dogovoru. Čini se da u ovom trenutku muzeju
najviše nedostaju stalno prisutni stručni djelatnici koji
bi omogućili da muzej bude redovno otvoren i koji bi
organizirali odgovarajući kalendar aktivnosti. Za daljnju
zaštitu i obradu građe te pripremu izložbi i dalje će biti
16 GLAS
IZ SVEG GLASA
važni vanjski stručnjaci, no svejedno bi bio potreban
stalno zaposleni kustos koji bi imao cjeloviti uvid u
poduzete mjere zaštite i stanje istraživačkog rada, te
vodio dokumentaciju prema muzejskim standardima.
Naposljetku valja postaviti i pitanje o poslanju muzeja
koje je ovdje, zbog duboke ukorijenjenosti franjevaca
u kulturnu panoramu Karlovca, prihvaćeno intuitivno
kao dio katoličkog miljea i sustava vrijednosti. Hoće li
se franjevački muzej obraćati i Karlovčanima izvan tog
miljea, kao i strancima koji posjećuju Karlovac?
GLAS 17
IZ SVEG GLASA
DIJECEZANSKI MUZEJ ZAGREB - ODJEL U DUBOVCU
JELENA MUŽAR
HISTORIJAT OSNIVANJA
Prikupljanje predmeta je započelo 1978. godine kada
je Jozefina Crnobrat oporučno ostavila Župi Majke
Božje Snježne svu svoju pokretnu imovinu (s obzirom
na manjak pisane dokumentacije, a oslanjajući
se na popis dr. Đurđice Cvitanović iz iste godine,
može se pretpostaviti da su tako u zbirku ušle slike,
predmeti umjetničkog obrta i namještaj s kraja XIX.
i početka XX. stoljeća). Svoju pokretnu imovinu Župi
Dubovac je, također oporučno, 1978. godine ostavila
i Oliva Dominković, čime je u zbirku ušlo nekoliko
kvalitetnih portreta nepoznatih autora. Sakupljanje
predmeta dovršila je dr. Đurđica Cvitanović terenskim
prikupljanjem sakralnih slika i skulptura iz župa u
Karlovcu i oko njega. Muzej je otvoren 1980. godine
s privremenim postavom i bio je otvoren do 1990.
godine, tj. do početka Domovinskoga rata. U ratno
vrijeme u muzej su evakuirani predmeti iz stradalih
crkvi, a ondje su odlagani i neki isluženi predmeti iz
Župe.
POSLANJE
Zbog nedavnih ratnih okolnosti djelovanje muzeja je
svedeno na funkciju čuvanja predmeta koji su pristizali
u muzej, bilo nakon povlačenja iz kućne i liturgijske
uporabe ili zbog ugroženosti u ratnim okolnostima.
Za razvoj rada muzeja potrebno je definirati njegovo
poslanje. Jasno je, ipak, da bi muzej u prvom redu
nudio pregled sakralne umjetnosti karlovačkog kraja
u kojemu su zastupljeni tirolski majstori, pučka
umjetnost, kao i amaterski i akademski umjetnici.
Trebalo bi razmotriti primjerice što znači ”otvaranje”
18 GLAS
Šporerova kurija
crkvene umjetnosti javnosti u muzejskom, umjesto
u crkvenom prostoru. Umjetnine su dostupnije širem
krugu ljudi, ali izvan konteksta za koji su stvorene! U
kakvom su odnosu muzealizacija i desakralizacija?
PROSTOR I FUNDUS
Muzej je smješten na 1. katu starog župnog dvora,
poznatog i pod nazivom ”Šporerova kurija”, a koji
uglavnom čuva oblik kojeg je dobio dogradnjom oko
1818. godine. Predmeti zbirke raspoređeni su u šest
prostorija (u dvjema su nepregledani i nepopisani
predmeti, a u četiri se nalaze obrađeni predmeti).
Fundus obuhvaća namještaj, slike, fotografije i albume
fotografija, skulpture, liturgijsko ruho i liturgijsko
posuđe. U zbirci se nalazi oko 150 predmeta.
IZ SVEG GLASA
Restaurirane slike
Osim što su deset godina činili stalnu muzejsku izložbu
dvije slike su bile uključene u izložbu Gradskog muzeja
Slikarstvo u Karlovcu 19. stoljeća (1978.). Nekoliko
vrednijih slika je već restaurirano 2013., a na nekoliko
njih postupak je još u tijeku. U Registar kulturnih
dobara RH pojedinačno su upisane četiri slike, ali ne
i zbirka kao cjelina.
Umjetnine su pod nadzorom Župe Dubovac i gradskog
Konzervatorskog odjela. Odnos prema javnosti u
ovom trenutku ne postoji, no u budućnosti (naravno,
uz konzerviranje i restauriranje umjetnina i izradu
prijedloga muzejskog postava) to bi se moglo i moralo
promijeniti.
UOČLJIVI PROBLEMI
Kao posebno zanimljive predmete u zbirci treba izdvojiti
slike Bogorodica Žalosna (Sućutna) nepoznatog
autora (polovica XVIII. st.?), Bogorodica s Djetetom:
Majka Božja Snježna nepoznatog autora (1801.),
Sveta Barbara koja je najvjerojatnije djelo Andreasa
Herrleina (kraj XVII./ XVIII. st.?), Mali Isus i Ivan Krstitelj
u igri nepoznatog autora (XIX. st.?), Obiteljski portret:
Trenutno, predmeti su izloženi nametnicima,
glodavcima, plijesni, gljivicama, vlazi i prašini. Prostor
prvoga kata ili prizemlja starog župnog dvora bili
bi zadovoljavajući za izložbenu funkciju, no zgradu
bi trebalo temeljito obnoviti i pripremiti za novu
ulogu kako bi se zaštitili i predmeti i posjetitelji.
MUZEJSKI PREDMETI OD VEĆEG ZNAČENJA:
GLAS 19
IZ SVEG GLASA
bračni pār Crnobrat (polovica XIX. st.?) nepoznatog
autora, Portret muškarca (portret mladog prof. Franje
Dominkovića) nepoznatog autora (prva desetljeća XX.
stoljeća), te skulpture Anđeo lučonoša, najvjerojatnije
rad Ivana Komersteinera (oko 1687?), Sveti Stjepan
Kralj (1739.?) nepoznatog autora i dvije skulpture
pučkog izraza i manirističkih rješenja iz kapele svete
Margarete na Brdu, Sveti Antun Padovanski i Sveta Ana
Trojna (XVII. st.?).
Skulpture sklonjene od ratnih stradanja
20 GLAS
IZ SVEG GLASA
ZBIRKA GIMNAZIJE KARLOVAC I RAZMIŠLJANJA
O BUDUĆIM MUZEJSKIM SADRŽAJIMA
LUKA ČORAK I ANTUN MILINKOVIĆ
P
rirodoslovne zbirke danas imaju višenamjensku
ulogu i mogu se sagledati s nekoliko strana. One
su prozori u prošlost koji nam omogućuju uvid u
razvoj stručne svijesti i odnosa prema prirodi te načinu
na koji je bioraznolikost bila prezentirana, posebice u
školskom kontekstu. Veliki dio artefakata i preparata
koji su nastali prije sto, dvjesto ili više godina napravljeni su tehnikama koje se danas više ne koriste te možemo reći da predstavljaju prava mala remek-djela iz
povijesti prirodoslovlja. S druge strane, prirodoslovne
zbirke i muzeji predstavljaju ex situ mjesta gdje su pohranjena svjedočanstva o bioraznolikosti određenog
područja u vremenu, pa stoga imaju veliku važnost
za znanstvena i stručna istraživanja. Može se, dakle,
uspoređivati prošlost i sadašnjost nekog područja, vršiti istraživanja u evoluciji i adaptaciji vrsta, migraciji
populacija, njihovoj genetici. Znanstvenici mogu dobiti ogromnu količinu podataka za istraživanje bez dugotrajnog terenskog prikupljanja uzoraka. Kriteriji za
valorizaciju zbirki u prirodoslovlju bi se mogli navesti
kao znanstveni, stručni, obrazovni i povijesni, s time
da najveću težinu daju znanstveni i stručni.
Aktivnosti vezane za osnivanje muzeja Gimnazije započele su nakon obnavljanja prirodoslovnih kabineta
2005. godine. Prilikom izmještanja inventara ukazala
se potreba za čuvanjem velikog broja različitih predmeta koji se više ne koriste u nastavi, a imaju značajnu obrazovno-povijesnu, odnosno kulturnu vrijednost.
Fundus budućeg muzeja obuhvaćao bi, osim prirodoslovnih, didaktička pomagala za druge predmete,
a osim pogleda u 250-godišnju prošlost Gimnazije,
unutar muzejskih prostora bile bi omogućene i druge
prikladne edukacijske aktivnosti u sklopu nastave svih
predmeta. Naime, Gimnazija Karlovac pripada među
osam najstarijih gimnazija u Republici Hrvatskoj, a pohađali su je intelektualci od kojih su mnogi dali velik
doprinos znanosti, umjetnosti, društveno-političkom
i kulturnom razvoju Hrvatske. Muzej bi, dakle, čuvao
didaktička pomagala važna za njihovu naobrazbu,
stvarajući poticajno okružje i za izobrazbu suvremenih
Litografija s prikazom kukaca
GLAS 21
IZ SVEG GLASA
i budućih naraštaja. Nalazio bi se u dijelu prizemlja
gdje je nekada bio stan ravnatelja (tri velike prostorije i
dvije manje s velikim predsobljem i zasebnim ulazom),
što bi olakšalo stvaranje odgovarajućih mikroklimatskih uvjeta te dostupnost za razgledavanje i proučavanje izložaka.
Fundus bi brojio otprilike 3000 predmeta. Najveći broj
predmeta je s područja prirodoslovlja, a bogatstvo tog
segmenta je rezultat kompleksnih povijesnih okolnosti, odnosno vojnog i civilnog načina upravljanja gradskim područjem. Naime, u drugoj polovini 19. st. na
području današnjeg grada Karlovca djelovale su tri
značajne srednjoškolske ustanove: Kraljevska gimna-
Gipsani model krednjaka
22 GLAS
zija u Karlovcu, Carska i kraljevska kadetska škola u
Karlovcu i Carska i kraljevska velika realka u Rakovcu.
Realka i kadetska škola, za razliku od Gimnazije, bile
su iznimno bogato opremljene za izvođenje nastave
prirodopisa, a nakon ujedinjenja Gimnazije i Realke u
Realnu gimnaziju također su ujedinjene i njihove zbirke, a 1918. godine velik dio prirodoslovne zbirke Kadetske škole poklonjen je Gimnaziji. Ovakav slijed zbivanja pretvorio je Gimnaziju u jednu od najopremljenijih škola u Hrvatskoj za područje prirodoslovlja. Dugotrajna upotreba, vrijeme nastanka, kao i mnogobrojna
zbivanja u reformama školstva, društveno-politička
događanja i premještanja zbirki utjecala su na stanje
predmeta. Stoga je u školskoj godini 2013./14. provedena temeljita obrada i inventarizacija zbirke. Broj različitih primjeraka predmeta iznosi 1153, a oko 90 % ih
zahtijeva restauratorsko-konzervatorske zahvate kako
bi se očuvali od daljnjeg propadanja. Svaki od obrađenih eksponata, nastalih u otprilike 200-godišnjem
razdoblju, svrstan je u odgovarajuću zbirku: algološka,
antropološka, botanička, geografsko-gospodarska,
geološko-mineraloška, malakološka, mikološka, mikrobiološka, zoološka i zbirka opreme. Značaj zbirke je
prvenstveno obrazovno-povijesni, a omogućava uvid u
obrazovanje karlovačkih građana i časnika svjedočeći
veliku zastupljenost prirodoslovlja u odnosu na ostala
obrazovna područja, a isto tako svjedoči i o popriličnoj
količini novčanih sredstava koja je bila usmjerena u
formiranje zbirke. Pojedine litografije se ističu ljepotom i djelo su vrhunskih umjetnika-ilustratora. Među
najvrednijima su preparati i gipsani modeli izuzetnog
preparatora Václava (Wenzela) Friča, koji svjedoče o
velikom trudu posvećenom vjernom prikazu prirode s
ciljem što temeljitijeg obrazovanja. Ipak valja istaknuti da, iako vrlo značajna s kulturnog stajališta, zbirka
nema gotovo nikakve stručne i znanstvene temelje te
se ne može koristiti u istraživanjima tog tipa, te zbog
malenog broja pouzdanih podataka ne može poslužiti
kao referenca za bilo kakve stručne i znanstvene rasprave ili predavanja.
Za osnivanje muzeja u Gimnaziji potrebno je premostiti određene teškoće, a postoje i izvjesni negativni
aspekti tog prijedloga s obzirom na opterećenje postojećih materijalnih i ljudskih resursa. Naime, postoji
opravdana sumnja u opstanak zbirke zbog trenutno
IZ SVEG GLASA
nepoznatih uvjeta
mikroklime te zbog
dotrajalosti i oštećenosti predmeta.
Stanje zbirke zahtijeva hitnu reakciju,
a stvaranje muzeja
u okviru škole je
vjerojatno najbolje
rješenje za njezino
zbrinjavanje.
Nadalje, potrebna
je opsežna stručna
pomoć za njezino
održavanje i restaVáclav Frič
uraciju kako bi se
postiglo prihvatljivo i prezentabilno stanje. Posebno
osjetljivi predmeti zahtijevaju stabilne i nepromjenjive
uvjete, a za takav način pohrane su potrebne posebne
čuvaonice, koje Gimnazija trenutno nema. Osim toga,
zbirka
algološka
prirodni
preparati
modeli
nastavne
slike na
papiru
potreban je stalni angažman stručnog osoblja koje bi
brinulo za zbirku. Osnivanje gimnazijskog muzeja bi
bilo osnova za daljnju suradnju s Gradskim muzejom,
koji bi svoje napore posvetio stvaranju znanstveno-referentnih zbirki, dok bi gimnazijske zbirke prezentirale
povijest struke, odnosno stručnog obrazovanja. Tako
bi se svim zainteresiranima moglo prikazati kompletno prirodoslovlje karlovačkog kraja sa znanstvenog,
stručnog, kulturnog i povijesnog stajališta.
Uskoro će Gimnazija Karlovac proslaviti 250 godina
kontinuiranog rada i pred njom i njezinim suradnicima je velika zadaća da daju svoj doprinos u ostvarenju
ovog muzejskog projekta. U najtežim razdobljima i krizama Gimnazija se održavala zahvaljujući odricanjima
profesora, nesebičnim donatorima i zakladama. Svi
koji su pohađali ovu uglednu školu postigli su uspjeh
temeljnim znanjima koja su usvojili u vrijeme gimnazijskog školovanja i svaki stručnjak kroz svoje područje
rada ili novčana sredstva mogao bi doprinijeti ovom
cilju.
nastavne
slike
na platnu
knjige,
atlasi,
udžbenici
nastavne
kutije
ostala
nastavna
sredstva
ukupno
79
-
-
2
-
-
-
81
4
18
2
9
-
-
-
33
18
11
122
12
32
2
-
197
geografskogospodarska
-
-
20
1
-
-
-
21
geološkomineraloška
21
-
-
4
1
-
-
26
malakološka
184
-
-
-
-
-
-
184
mikološka
2
30
7
3
-
-
-
42
mikrobiološka
9
-
-
-
-
-
8
17
316
41
83
95
9
-
-
544
oprema
-
-
-
-
-
-
8
8
ukupno
635
100
233
126
42
2
16
1153
antropološka
botanička
zoološka
GLAS 23
IZ SVEG GLASA
ZILIK - ZBIRKA U DOMU BEZ DOMA
MARINKO PLESKINA
Z
ILIK je tradicionalna Zimska likovna kolonija, sporedna, ali izuzetno vrijedna i značajna
djelatnost Doma za djecu ”Vladimir Nazor” na
kojoj se okupljaju mnogobrojni umjetnici i prijatelji
djece. Kolonija traje pet dana u mjesecu siječnju, a
svakoga dana akademski likovni umjetnici vode radionice različitih tehnika. Na radionicama tako nastaju ne
samo umjetnička djela likovnih umjetnika već i krea-
tivna djela djece i mladih. Ova manifestacija je već više
od četrdeset godina značajan kulturni događaj grada
Karlovca, Karlovačke županije, a neki je opisuju i kao
jednu od najznačajnijih likovnih kolonija suvremene
hrvatske umjetnosti.
Djela koja nastanu za vrijeme trajanja Kolonije prolaze selekciju Umjetničkog savjeta i ona najuspješnija
se upisuju u fundus ZILIK-a. Na taj način i uz brojne
Umjetnine u Domu za djecu ”Vladimir Nazor”
24 GLAS
IZ SVEG GLASA
donacije stvorena je zbirka od preko tisuću skulptura
i slika najrazličitijih tehnika, veličina i tema. Imena
umjetnika koja se mogu naći u toj zbirci variraju od
vrlo dobro poznatih (Rabuzin, Murtić...), do umjetnika nepoznatih široj javnosti koji su za vrijeme trajanja
Kolonije ostvarili svoja najznačajnija djela. Upravo je
raznovrsnost najveća karakteristika ove zbirke, kako
u pogledu umjetnika tako i u pogledu djela koje veže
jedino mjesto njihova nastanka.
Ova zbirka je na neki način zatvorena za javnost, iako
smo svi gotovo sigurno razgledali barem njezin dio.
Naime, mnoge slike iz fundusa su na posudbi u mno-
gim ustanovama grada Karlovca, ali i šire. Tako slike iz
fundusa oplemenjuju hodnike Grada Karlovca, urede
u zgradi Karlovačke županije, ali možemo ih naći i u
uredima i hodnicima Ministarstva financija u Zagrebu.
Zbirka koju veže jedino mjesto nastanka, tako se našla raspršena na više od devedeset lokacija ustanova i
tvrtki koje su svojim djelovanjem i donacijama pomogli rad Doma.
Fundus ZILIK-a ne doživljava se kao muzejska zbirka.
Više je razloga za to. ZILIK je usputna djelatnost Doma
i kao takav se vrlo rijetko nađe u žarištu interesa osnivača. U sistematizaciji poslova Doma ne postoji mjesto zaposlenika (npr. kustosa) koji bi se brinuo samo
o ZILIK-u i fundusu, već je taj posao uklopljen u tekuću problematiku računovodstvene djelatnosti Doma.
Tako nastajanje, očuvanje i briga o zbirci ovisi o (velikom) entuzijazmu ravnateljice Doma dr. sc. Maje Vučinić - Knežević, kao i o interesima pojedinih zaposlenika. Prostor u kojem se zbirka čuva je neadekvatan i ne
poštuje većinu preporuka preventivne zaštite. Ne prate se mikrobiološki uvjeti ni vlažnost zraka, zbirka nije
zaštićena od poplave te je fizička pohrana djela u potpunosti neadekvatna. Stoga je posudba djela u ovom
trenutku jedino rješenje za zbirku, jer se na taj način
djela čuvaju i barem su djelomično dostupna javnosti.
Fundus zahtijeva veći i adekvatno opremljen depo za
pohranu, kao i galerijski prostor u kojem bi bilo moguće organizirati stalni postav djela te povremene tematske izložbe. Prostor Galerije ZILIK u Radićevoj ulici,
koji se sada koristi, premalen je za takvo što, ali se povremenim izložbama iz njega izvlači maksimum. Galerija ZILIK je na temelju izvješća o radu koje je sastavio
Umjetnički savjet i Upravni odbor ULUPUH-a, stavljena
na popis relevantnih galerija i izložbenih prostora u RH
(za razdoblje od 1. 1. 2012. do 31. 12. 2015.)
Budućnost fundusa ZILIK-a podrazumijeva registriranje zbirke pri Ministarstvu kulture, rješavanje pitanja
adekvatnog prostora kao i zapošljavanje stručne osobe koja bi o zbirci vodila brigu puno radno vrijeme. Sve
su to problemi koji zahtijevaju financijska sredstva do
kojih je u današnje vrijeme gotovo nemoguće doći.
Stoga će ZILIK biti primoran živjeti na mnogobrojnim
lokacijama, dok se ne nađe adekvatan dom za zbirku
iz Doma.
GLAS 25
IZ SVEG GLASA
MUZEJ KARLOVAČKOG VATROGASTVA 1871.
MARINKO PLESKINA
I
deja o Muzeju karlovačkog vatrogastva javlja se od
2000. godine, a na intenzivnom i organiziranom
sakupljanju građe radi se od 2005. Muzej je otvoren povodom rođendana grada Karlovca 2009. godine i
predstavlja povijest Dobrovoljnog vatrogasnog društava u Karlovcu, koje je osnovano 5. svibnja 1871., a dao
ga je osnovati tadašnji gradonačelnik dr. Ivan Šimunić.
Ukupni troškovi za pokretanje Muzeja su iznosili oko
100.000 kn, a na sakupljanju građe je sudjelovalo oko
pedesetak entuzijasta.
Muzej je smješten na Gažanskom trgu, u povijesnoj
zgradi sagrađenoj 1873. na prostoru glasije oko povijesne jezgre, nekadašnjoj streljani, koju vatrogasci
preuzimaju 1911. Postav je organiziran u dvije prostorije. Prva, veća, sadržava povijesni razvoj vatrogasnih pumpi na našem području. Tako se posjetitelji
upoznaju s ručnim, parnim i motornim pumpama
koje su restaurirane i spremne za upotrebu. Najstarija pumpa u kolekciji je iz 1865. godine. U drugoj
prostoriji su izloženi dokumenti, plakati i povelje
vezane uz osnivanje i djelovanje Vatrogasnog društva. Uz Statut Društva iz 1871. napisan na njemačkom jeziku, knjige zapisnika od početaka Društva,
plakata koji pozivaju na vatrogasne zabave te fotoalbum Hinka Krapeka, nalaze se i reprodukcije Ernesta
Mühlbauera, J. J. Strossmayera, dr. Ivana Šimunića
i ostalih ljudi koji su obilježili nastanak vatrogastva
na karlovačkom području. U vitrinama također možemo vidjeti vatrogasne ručne alate i primjere vatrogasnih kaciga.
Najčešći posjetitelji Muzeja su djeca školskog uzrasta
koji u sklopu školskih aktivnosti dolaze i educiraju
se o vatrogastvu, ali i o načinu života Karlovčana kroz
prošlost. Postav i priča koju Muzej nudi našla je svoje
26 GLAS
Nekadašnja streljana, najstarija sportska zgrada u Karlovcu u kojoj
se nalazi muzej karlovačkih vatrogasaca
Ing. Ivan Bajić
IZ SVEG GLASA
mjesto u javnosti, o čemu svjedoči i podatak da u Noći
muzeja kroz postav prođe preko tisuću posjetitelja.
Muzej se po eksponatima i građi može usporediti s
Muzejom hrvatskog vatrogastva u Varaždinu, no osnivači nemaju ambicija podići Muzej na nacionalnu
razinu. Muzej je financiran većinom kroz djelovanje
Vatrogasnog društva. Za višu razinu djelovanja potrebno je registrirati zbirku, zaposliti stručnu osobu
koja bi brinula o preventivnoj zaštiti građe, te aplicirati na gradski, županijski i nacionalni fond za fi-
Iako je osnivanje i vođenje Muzeja karlovačkog vatrogastva hvale vrijedno te svjedoči o višegenarcijskom
čuvanju dokumentacije o radu vatrogasaca i marljivom
održavanju stare opreme, odnosno o visokoj svijesti
o njezinoj (potencijalnoj) muzealnosti, pa tako predstavlja jedan vrlo ozbiljan poduhvat u očuvanju kulturne i društvene baštine 19. i 20. st., s ovom zbirkom potrebno je napraviti još nekoliko stručnih koraka kako
bi budućnost građe i Muzeja bila neupitna. Svejedno,
posjetitelji mogu uživati u vrlo zanimljivim i vrijednim
Priznanje Karlovčanima kao europskim prvacima 1961. u Bad
Godesbergu
Stalni postav
nanciranje programa i potreba u kulturi. Poštivanjem
pravila struke izbjeglo bi se oštećenje dokumenata
od izlaganja svjetlosti, vitrine bi slijedile mikroklimatske uvjete, a na taj način bi se produžio životni vijek
izloženih predmeta, tj. pronašao bi se kompromis između izlaganja i očuvanja artefakata.
predmetima među kojima, prema izboru ing. Ivana
Bajića, idejnog začetnika Muzeja, izdvajamo portret
dr. Ivana Šimunića, pumpu iz 1877. godine, dokument
koji svjedoči o osnivanju DVD-a Karlovac iz 1872., povelju koju svjedoči o osvajanju Europskog prvenstva
za vatrogasce iz 1961., te urešenu časničku kacigu.
GLAS 27
IZ SVEG GLASA
STALNA IZLOŽBA STROJARNICE KOMPLEKSA
VODOCRPILIŠTA BORLIN U KARLOVCU
TATJANA HORVATIĆ
K
ompleks vodocrpilišta Borlin sagrađen je 1914.
godine na vrelu Borlin, nakon što je Gradsko
poglavarstvo raspisalo natječaj za gradnju
vodovoda, a 1912. od pet prispjelih ponuda iz Beča,
Zagreba i Karlovca kao najpovoljniji prihvatilo projekt
tvrtke A. Peyer i drug iz Karlovca te Flegel, Karl & Stark
iz Beča. Suradnik na projektu bio je opunomoćenik
Strojarnica na Borlinu
28 GLAS
austrijske tvrtke, karlovački ovlašteni civilni inženjer
Valerij Rieszner. Gradnji vodovoda prethodila su istraživanja u kojima je sudjelovao Dragutin Gorjanović
Kramberger, a 1918. područje je istraživao i Ljudevit
Rossi, te ga valorizirao kao vrijedan biološki i geološki prostor. Kompleks sadrži bunare, vodospreme i
strojarnicu, građevine izrazito dekorativnih pročelja
IZ SVEG GLASA
eklekticističkog oblikovanja s elementima secesije.
Zbog cjelovitosti izvornih oblikovnih i konstruktivnih
karakteristika, kontinuiteta namjene kao i kulturnopovijesne vrijednosti kroz svjedočanstvo kulturne tradicije i razvoja grada, kompleks vodocrpilišta je zaštićen kao kulturno dobro i upisan u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske.
U cilju obilježavanja 100. obljetnice vlasnik kompleksa, tvrtka Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac 2012.
godine pokrenula je obnovu kompleksa, postavljanje
interpretacijske ploče, te izvedbu stalne izložbe. Osim
obilježavanja važne obljetnice, osnovni cilj izložbe bio
je i edukacija javnosti o povijesti karlovačkog vodovoda, vrijednosti povijesnog kompleksa, poslovanju
tvrtke, ali i poruka da je Karlovac već 100 godina grad
kvalitetne vode koja se doprema kroz sustav koji se
kontinuirano nadograđuje i poboljšava.
Strojarnica na Borlinu
Sačuvana arhivska građa, među kojom se ističe originalna kolorirana nacrtna dokumentacija, koja je zbog
izrazite secesijske dekorativnosti i dokumentarnosti
dovoljno atraktivna za prezentaciju i izlaganje, dobra
istraženost povijesti vodovoda i reprezentativnost kompleksa utvrdili su osnovna polazišta formiranja izložbe.
Zgrada strojarnice odabrana je za smještaj izložbe kao
primjeren prostor iz nekoliko razloga. Samostojeća
građevina lako je dostupna jer se nalazi uz prometni-
cu, u neposrednoj blizini uređenog parkirališta, ogradom izdvojena od preostalog kompleksa. Sama zgrada
atraktivna je u svojoj vanjštini i unutrašnjosti, gdje su
osim tlocrtne dispozicije i rasporeda sačuvani i osnovni elementi uređenja kao što su originalne zidne pločice izrađene u znamenitoj tvornici Armina Schreinera,
raščlamba zidnog platna lučnim prozorskim otvorima i
raster metalnih prozorskih okvira. Zgrada je obnovljena i u dobrom je stanju, a usklađenost nove muzealne i
izvorne strojarske namjene ni u jednom segmentu nije
u koliziji, s obzirom da zgrada ne ulazi u područje strogo zaštićene i posjetiteljima ograničene zone. Kako je
zgrada dio kompleksa, ostvaruje se direktan kontakt s
izvornim ambijentom i izložbom.
Skromna veličina glavne prostorije od 42 m² dopustila
je muzeografsko rješenje koje je već u svom polazištu
bilo sukus htijenja, potreba i financijskih mogućnosti,
što se očitovalo kao nemogućnost postavljanja interaktivnih, IT i multimedijalnih instalacija.
Budući da je izložba u zgradi koja je zaštićena kao kulturno dobro, izbor načina postavljanja panoa i predmeta bio je ograničen potrebom za očuvanjem sačuvane izvorne građevne strukture i oblikovanja, odnosno
razgraničavanja izloženog od originalnog. Stoga su info-panoi instalirani na sajle pričvršćene na strop, a kao
postament za artefakte iskorištena je betonska baza
nekadašnje pumpe.
Tematske cjeline organizirane su nizanjem panoa u
smjeru kretanja posjetitelja. Izloženo je ukupno osam
panoa s naslovima: Dobava gorske vode, Od bunara do
slavine, Cijev do cijevi mreža, Karlovačka voda, Projekt
karlovačkog vodovoda, Izvedba projekta, Način funkcioniranja vodocrpilišta, Stoljeće karlovačkog vodovoda.
Izložena građa obuhvatila je pisane, fotografske i arhivske priloge, povijesne podatke o kronologiji nastanka vodovoda, podatke o recentnoj povijesti tvrtke, korisne podatke o načinu dopreme vode i funkcioniranju
sustava, kartografske priloge s prikazima izvorne trase
u komparaciji s današnjom.
Postolje s artefaktima smješteno je u jugoistočnom dijelu prostorije. Izloženi su svi predmeti koji su čuvani u
prostorijama tvrtke, a za koje je utvrđeno da kvalitetno
prezentiraju neki od segmenata rada vodovoda kroz
GLAS 29
IZ SVEG GLASA
povijest. U nedostatku više originalnih predmeta izloženo ih je deset, dok je za drvene hrastove cijevi prvog
karlovačkog vodovoda koje su iskopane 1965. godine izrađena replika, kako bi posjetitelji dobili vjeran
uvid u presjek svih vrsta korištenih vodovodnih cijevi.
Artefakti su prezentirani sa svojom patinom, prema
konzervatorskim i muzeološkim načelima. U nekoliko
plastičnih džepova koji su montirani na zid, predviđeno je ulaganje deplijana i tekstova panoa prevedenih
na engleski jezik, te po potrebi ostalog propagandnog
materijala.
Za izvedeno rješenje korištena su standardna muzeografska pomagala prilagođena posjetiteljima različitih
interesa i dobnih skupina, znanja, predznanja i interesa. S druge strane, stalnom izložbom u strojarnici kompleksa vodocrpilišta Borlin izvršena je revalorizacija
kulturnog dobra u smislu potvrde njegove vrijednosti.
Čuvanje izabranih izložaka i panoa ne zahtijeva posebne mikroklimatske uvjeta prostorije, što pojednostavljuje održavanje postava.
Muzealizacijom strojarnice vodocrpilišta Borlin ostvarena je specifična i specijalizirana izložba koja predstavlja pozitivan pomak u kulturnoj ponudi grada Karlovca. Specifikum grada okruženog vodom nameće
ideju širenja muzejskog postava na temu vode koja bi
nadišla lokalne okvire prezentacije, koja predočava teritorijalno ciljani i ograničeni lokalitet.
Stalnu izložbu je izvela tvrtka Krear iz Zagreba.
Zdenac na Borlinu
30 GLAS
IZ SVEG GLASA
NESUĐENI ŽELJEZNIČKI MUZEJ
U KARLOVCU
IGOR ČULIG
K
ao što to prenosi Karlovački tjednik, u srpnju
1994. godine kompleks željezničkog kolodvora preventivno je zaštićen kao kulturno
dobro, a iste godine u Karlovcu je osnovan Aktiv za
muzejsku djelatnost čiji predsjednik je bio Neven
Miličević, djelatnik Hrvatskih željeznica. Prepoznata je vrijednost ne samo kolodvorske zgrade što ju
je prije 110 godina za Mađarsku kraljevsku državnu
željeznicu projektirao Ferenz Pfaff, već i servisnih
građevina koje su, po svojem opstanku i očuvanosti, poprilična rijetkost. Čini se da je ovaj službeni
akt (upis u Registar kulturne baštine RH proveden je
2013.) bio i dobrodošli poticaj djelatnicima Hrvatskih željeznica da, kao što se saznaje iz razgovora s
gospodinom Miličevićem, artikuliraju svoje višegodišnje težnje da sačuvaju i pokažu baštinu koja je
bila dio njihove profesionalne svakodnevice na isti
način kao što su to vidjeli posjećujući neke europske željezničke muzeje. Još jedan član muzejskog
aktiva, inženjer prometa Josip Štimac, osvrće se na
proteklo razdoblje u godini kada odlazi u mirovinu
(2014.), prethodno ostavivši svoju zbirku željezničkih dokumenata i naprava Gradskom muzeju Karlovac:
”Nažalost, naša očekivanja o željezničkom muzeju
u Karlovcu nisu se ispunila. Pripremio sam podrobni troškovnik za obnovu lokomotive iz serije 51 koja
je prometovala na relacijama Karlovac - Ozalj - Bubnjarci i Karlovac - Sisak. Bila je vrlo praktična i, rekao bih, atraktivna. Nažalost, više nije u Karlovcu.
Nije bilo sluha, kao se to kaže, ”na vrhu”. Tako je,
naposljetku, i ekovlak Karlek (od 1996.) krenuo u
prilično suvremenom izdanju, premda se ispočetka
o turističkom vlaku razmišljalo puno drukčije.”
”Karlovački tjednik”, svibanj 1994
GLAS 31
IZ SVEG GLASA
Pečat Aktiva Karlovac, sada dio Zbirke željeznice GMK-a
Donacija gospodina Štimca postala je osnovom za
osnivanje zbirke željeznice pri Gradskom muzeju Karlovac (trenutno u postupku), pa je na taj način povećan
i interes Gradskog muzeja Karlovac za daljnjom obradom, odnosno kontekstualizacijom građe. Što se pak
tiče lokacije nesuđenog muzeja, kolodvor, stara ložionica, vodotoranj, alatnica i okretište, bili su zakratko
ponovno u središtu pažnje u listopadu 2013., vezano
uz 140. obljetnicu pruge Karlovac –Rijeka, kada su HŽ
Infrastruktura, Hrvatski željeznički muzej i HŽ Putnički
32 GLAS
prijevoz d.o.o. priredili njihov obilazak. Inače je ovaj
spomenički kompleks predstavljen kratkim tekstom
na mrežnim stranicama Hrvatskog željezničkog muzeja i u prošlogodišnjem Glasu.
Može li se, u vremenima koja nalažu dosezanje europskih standarda u željeznički prijevoz, ali i daljnji
razvoj domaćeg turizma, obnoviti i interes za željeznički muzej u Karlovcu? Može li se računati na isti
stupanj dobre volje pojedinaca unutar željezničke(ih)
organizacije(a) kao i prije dva desetljeća? Što se pak
tiče načina djelovanja željezničkih muzeja u okviru nacionalnog prostora, oni mogu biti vrlo različiti; na popisu austrijskih željezničkih muzeja je čak njih 24, dok
su u Mađarskoj svega dva. Hrvatski željeznički muzej,
osnovan 1991. godine, zasad je prisutan u Zagrebu i
Vinkovcima, no njegove prostorne potrebe ni u kojem
slučaju nisu zadovoljene. Mora li se razvoj ovog muzeja nužno usmjeriti (samo) na Zagreb, ili je to prilika i da
Karlovac bude obogaćen jednim novim sadržajem, i to
ne samo s lokalnim opsegom prezentacije?
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
LEVITACIJA U 3D KOMPJUTORSKOJ GRAFICI IZLOŽBA RADOVA VJEKE MATIĆA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 19. VELJAČE 2014. - 19. OŽUJKA 2014.
ALEKSANDRA GORETA
S
uvremeni likovni umjetnici imaju različite načine izražavanja. Pojavom kompjutora i grafičkih
programa otvara se potpuno novi svijet nazvan
kompjutorska grafika ili virtualna grafika. Budući da se
bavi grafikom, slikarstvom, dizajnom, kompjutorskom
grafikom, animacijom, fotografijom, glazbom i scenografijom Vjeko Matić je primjer svestranog umjetnika.
Upravo se na njegovom primjeru vidi prožetost svih
umjetnosti. Izražavajući se u navedenim umjetnostima, Vjeko prepoznaje različitost kao umjetnički izazov
i hrabro se upušta u eksperimente. Ovom prigodom,
za svoje prvo predstavljanje u Karlovcu, odabrao je
najnoviji ciklus radova na temelju kojih priprema doktorat na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radovi su izvedeni u tehnici kompjutorske 3D grafike na
podlogama od kapafixa.
Tema radova Vjeke Matića je levitacija izvedena kroz
projekcije antigravitacijske skulpture. Uspješnim manipuliranjem s 3D kompjutorskim elementima, autor
stvara prostorne iluzije apstraktnih karakteristika na
2D formatu. Kompjutor omogućuje autoru potpunu
kreativnost kao i spontanost koja nastaje eksperimentom i slučajem. Završene radove prilagođava likovnoj publici kroz klasičnu 2D sliku, a svoju umjetnost
svodi na galerijski nazivnik. Ovaj je pristup izvrstan,
jer omogućuje promatranje, valoriziranje i uživanje u
kreativnom svijetu Vjeke Matića. Bez ove karakteristike autorov bi rad bio lišen kritike publike, pa bi vrijednost djela bila samo hrpa jedinica i nula pospremljena
na neki ”hard”. Galerijskim pristupom autor se jasno
pozicionira i postaje prepoznatljiv te spojiv s ovakvim
likovnim izričajem na svjetskoj i nacionalnoj likovnoj
sceni.
Vjeko Matić
S otvaranja
GLAS 33
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
JOSIP VANIŠTA ISHODIŠTA - IZLOŽBA CRTEŽA,
SLIKA, KOLAŽA I PROJEKATA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 26. TRAVNJA - 15. LIPNJA 2014.
ANTONIJA ŠKRTIĆ
G
radski muzej Karlovac u proljeće 2014. godine
organizirao je iznimno uspješnu izložbu crteža, slika, kolaža i projekata jednog od najznačajnijih hrvatskih suvremenih slikara, akademika
Josipa Vanište.
Izložba Josip Vaništa Ishodišta uslijedila je nakon retrospektivne izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti
(2013.), izložbe kolaža iz devedesetih godina u Ludwig
Múseumu u Budimpešti te izložbe Rukovet u palači
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Karlovačkom izložbom Josip Vaništa je predstavljen
izabranim kolažima, crtežima, slikama, projektima i
dokumentacijom kojima se jedno od ishodišta nalazi
Postav izložbe, foto: Mirko Martinić
34 GLAS
u dojmovima i sjećanjima na djetinjstvo i mladenaštvo
provedeno u Karlovcu. Naglasak na prijateljevanjima i
duhovnim sponama s pjesnicima i slikarima vezanim
uz grad na rijekama te sjećanja na karlovačke lokalitete, Vaniština su posveta rodnom gradu i ljudima koje
voli i cijeni. Kolažima sastavljenim od teksta i fotografije ili reprodukcije prisjeća se Vjekoslava Karasa i Korane, Ivana Gorana Kovačića, Ljudevita Šestića, Marijana Detonija i Gimnazije na Rakovcu, Ota Šolca i Višnje
Ercegović te odaje počast djedu Josipu Vaništi i majčinom bratu Hinku, stradalima u Prvom svjetskom ratu.
Vaništin likovni i književni opus često se dotiče prisjećanja i hrani promišljanjima o djetinjstvu i mlade-
IZLOŽBE
naštvu. Svijest o malome provincijskom gradu odakle
je otišao u svijet da bi se ostvario umjetnik i osoba, u
njegovom likovnom i književnom opusu opredmećena
je kratkim, zaokruženim zapisima iznimne ljepote. Ali i
odabirom izloženih djela i njihovim postavom ostvareno je ozračje rafiniranog, meditativnog karaktera. Veličina izložbenog prostora nametnula je vrlo strogi sustav kriterija selekcije djela. Izložbom je pružen uvid u
Josip Vaništa, foto: Goran Vranić
Vaništin opus od najranijih dana, a načinom prezentacije podcrtana je jedinstvenost umjetničkog pristupa,
dosljednost pogleda na svijet i evidentna stvaralačka
svježina majstora. Navedene marginalizirane umjetničke opuse i sudbine njihovih protagonista čvrsta su
uporišta kulturne baštine i identiteta grada Karlovca.
Josip Vaništa rođen je 17. svibnja 1924. u Karlovcu. Maturirao je 1943. na karlovačkoj Gimnaziji. Iste godine
upisuje slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu, no ubrzo, zbog ratne neizvjesnosti, privremeno prekida studij. Diplomirao je 1950. u klasi profesora
Marina Tartaglie. Od 1951. profesor je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Prvi put izlaže 1952. s Miljenkom Stančićem. Začetnik je i član grupe Gorgona
(1959. - 1966.), na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni prepoznatoj kao vrlo rani iskaz konceptualne
umjetnosti. U tom kontekstu od 1965. do 1967. prekida
crtačku i slikarsku aktivnost. Posebno njeguje dopisi-
GLASNO I JASNO
vanje kao način komunikacije, prijateljuje s mnogim
hrvatskim intelektualcima i umjetnicima. Od 1994.
godine redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti (HAZU). Od 1997. do 2004. godine voditelj
je Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Izložbom Vaniština poputbina (2007.) predstavljena su
djela hrvatske i svjetske moderne umjetnosti koja je
sakupio. Opus Josipa Vanište je više puta monografski
predstavljan. U organizaciji Gradskog muzeja do sada
se karlovačkoj publici predstavio 1980., 1994. i 2000.
godine. Autobiografske zabilješke objavio je u knjigama Zapisi (1988.), Knjiga zapisa (2001.), Novi zapisi
(2007.) i Skizzenbuch 1932. - 2010. (2010.).
Budući da se velike i značajne likovne izložbe u Hrvatskoj organiziraju uglavnom u Zagrebu, Gradski muzej
Karlovac je realizacijom Vaništine izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas pred širom publikom na najbolji mogući
način pokazao svoj veliki muzejsko-galerijski potencijal. U temelju uspjeha ove izložbe je beskompromisna
realizacija izložbe i to od samosvojne izložbene koncepcije, preko izvrsne produkcije do obuhvatnog i dinamičnog edukativnog programa.
Autorica i kustosica izložbe, edukativnog programa te urednica kataloga
je viša kustosica Antonija
Škrtić. Autor likovnog postava izložbe je arhitekt
Nenad Fabijanić koji se već
niz godina bavi prezentacijom Vaniština djela. Autori tekstova u katalogu su
spisateljica Irena Lukšić,
akademik Tonko Maroević i književnik i urednik
Milan Mirića. Fotografsko
snimanje djela za potrebe
reproduciranja u katalogu
izveo je fotograf Goran Vranić, a oblikovanje kataloga
i ostalih pratećih tiskanih
materijala i suvenira izložPredsjednik HAZU, akademik
be potpisuje dizajnerica Zvonko Kusić na otvaranju
foto: Goran Vranić
Sandra Bolfek.
GLAS 35
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
PRATEĆI PROGRAMI
Edukativni program bio je namijenjen predškolcima,
učenicima osnovnih i srednjih škola, mladeži te ostalim zainteresiranim skupinama. Program su činile likovne radionice pod vodstvom likovnih pedagoginja
Dijane Nazor o portretu i Ivane Maradin o mrtvoj prirodi, nagradna fotografsko-književna radionica u suradnji s Gimnazijom Karlovac pod vodstvom Ilone Janči,
Marine Kubure, Nataše Pavlović i Marinka Pleskine u
kojoj su sudjelovali učenici 2.F i 2.D razreda te radionica pisanja pisma i dopisnice pod vodstvom Matee
Galetić. Dopisnice za potrebe promocije izložbe i radionice je darovala Hrvatska pošta d.o.o. Srijedom u
podne organizirano je besplatno vodstvo po izložbi. Za
mlađe posjetitelje priređen je radni listić kao pomoć u
razgledavanju izložbe. U brojnim radionicama sudjelovalo je petstotinjak učenika OŠ Grabrik, Braća Seljan,
Banija, Dubovac, Švarča, Cetingrad te Gimnazije Karlovac, Mješovite industrijsko – obrtničke škole Karlovac,
Turističko – ugostiteljske škole Karlovac i Srednje škole Duga Resa.
Za građanstvo su upriličene i vrlo posjećene
projekcije dokumentarnih filmova posvećenih
Josipu Vaništi autora
Željka Senečića (Prokura) i grupi Gorgona
autorice Ane Marije Habjan (HRT), performans
multimedijalne art grupe
Gorgona Nova iz Zagreba
u sastavu Igor Arlović na
gitari, Rista Ibrića na violini i vokala Branka Kostelnika. Prigodom izlaganja arhitekta Nenada
Fabijanića o ulozi arhitekta u arhitektonskom i
likovnom postavu umjetničke izložbe premijerno
je prikazan film posvećen izložbenom postavu
izložbe Josip Vaništa Is- S otvaranja
36 GLAS
hodišta, u produkciji Miroslava Požara, Gama Studio.
Izložbu je posjetilo 1296 posjetitelja.
Izložba i prateći programi su realizirani sredstvima
Grada Karlovca i Ministarstva kulture RH.
Predavanje arhitekta Nenada Fabijanića
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA 07-13 - IZLOŽBA RADOVA STUDENATA ODSJEKA ZA DIZAJN
VIZUALNIH KOMUNIKACIJA UMJETNIČKE
AKADEMIJE IZ SPLITA
ORGANIZATOR: UDRUGA ZA DRUŠTVENI RAZVOJ KA-MATRIX
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 7. - 30. SVIBNJA 2014.
IGOR ČULIG
K
ako se stanovnici gradova nose s rastućim protokom podataka u urbanom okružju? Od 2007.
godine splitski Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija redovito održava međunarodne radionice
na kojima se, između ostalog, nude odgovori na ovo
pitanje.
Na karlovačkoj izložbi predstavljen je izbor studentskih radova nastalih od 2007. do danas. Koncepcija
izložbe odražava edukacijski proces, odnosno sve faze
koje studenti savladavaju kako bi postali dizajneri vi-
zualnih komunikacija. Za posjetitelje je ova izložba nadasve edukativna i senzibilizirajuća, jer pomaže da se
kritički sagleda jedna važna dimenzija svakodnevice,
a zacijelo će privući i mladež koja tek bira što studirati.
Izložba je dio programa Nova kultura – Hibridni grad
014 i programa Urbanistička početnica, a ostvarena je
zahvaljujući potporama Zaklade Kultura Nova, Karlovačke pivovare, Ministarstva kulture RH, Grada Karlovca i Karlovačke županije.
Otvoranje izložbe
GLAS 37
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
DONACIJA JOSIPA ŠTIMCA ZA ZBIRKU ŽELJEZNICE
ORGANIZATORI: GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, HŽ INFRASTRUKTURA, HRVATSKI ŽELJEZNIČKI MUZEJ
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR KARLOVAC, BANIJA; POKRETNI IZLOŽBENI VAGON IZ FUNDUSA
HRVATSKOG ŽELJEZNIČKOG MUZEJA, 16. - 30. SVIBNJA
IGOR ČULIG
N
akon 45 godina službe na željeznici inženjer
prometa Josip Štimac poklonio je svoju
zbirku željezničke opreme i dokumentacije
Gradskom muzeju Karlovac. Izložba njegove
donacije uvrštena je u nacionalni pregled zbivanja
na Međunarodni dan muzeja 2014. čiji slogan je bio:
Sakupljači pokažite svoje zbirke!
Darovanih predmeta je više od 500. U tehničku
opremu ubraja se telegrafski aparat (Morseov
patent), upravljač skretnice, prskalica za dezinfekciju
putničkih vagona, kliješta za bušenje voznih karti,
brojne svjetiljke. Obilježja nastala u različitim
sustavima skinuta su sa lokomotiva i vagona, prisutna
na značkama i dugmadi za manšete te pečatnjacima
i dijelovima uniformi. Sačuvani su nacrti željezničkih
postaja, profila tračnica, brošure s uputama od kojih su
one najstarije na mađarskom; pisana dokumentacija
povezena s područjima okupiranim u Domovinskim
ratu. Brojne su i fotografije i službeni identifikacijski
dokumenti djelatnika, dijelovi uniformi različitih
službi, plakete i diplome.
Zahvaljujući suradnji s Hrvatskim željezničkim
muzejom i Hrvatskim željeznicama Infrastruktura, te
susretljivošću karlovačkih željezničkih djelatnika,
posebice šefa kolodvora Željka Baršića, postav
izložbe je koncipiran kao ”isječak stvarnosti” u
kojem se susreću 110-godišnji kolodvorski kompleks,
51-godišnji poštanski vagon i inventar zbirke čiji
najstariji primjerci imaju više od 100 godina. Glavno
sredstvo interpretacije na ovoj izložbi je živa riječ
sakupljača i darovatelja Josipa Štimca, autora i kustosa
izložbe Igora Čuliga te još nekih djelatnika željeznice.
38 GLAS
Izložbeni vagon na karlovačkom kolodvoru
Ipak, nije izostao ni katalog donacije (s vrlo zanimljivim
grafičkim oblikovanjem Dejana Dragosavca Rute),
a susretljivošću HRT-a, prikazivan je i film Mladena
Ćapina Svi naši vlakovi. Također, je prikazivan i
video u produkciji Hrvatskog željezničarskog muzeja
posvećen prošlogodišnjem obilježavanju 140.
obljetnicu pruge Karlovac – Rijeka i 110. obljetnici
kolodvorske zgrade u Karlovcu, kada je organiziran
obilazak kolodvora i ložionice u Karlovcu. Poseban
prilog bila je i mala digitalna ”izložba u izložbi” Ante
Klečina, fotografa, čija važna inspiracija je i željeznica,
IZLOŽBE
GLASNO I JASNO
Postav izložbe u vagonu iz fundusa HŽM-a
a koji je pokazao odabir iz svojih ciklusa Detalji,
Putnici, Željeznobrazi i Obrisi virtualne civilizacije.
Osima toga, Karlovačka udruga za društveni razvoj
”KA-matrix” je na svoj način uspostavila dijalog s
izložbom i zbivanjima na karlovačkom kolodvoru.
Naime, u kolodvorskoj učionici organizirano je
predavanja dr. sc. Darka Babića (Filozofski fakultet
u Zagrebu) pod nazivom Društveno odgovorno
upravljanje baštinom: Željeznički kolodvor Karlovac.
GLAS 39
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
DANIEL BUTALA - RETROSPEKTIVA (1970. - 2014.)
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 9. SRPNJA - 31. KOLOVOZA 2014.
ANTONIJA ŠKRTIĆ
G
radski muzej Karlovac je u Galeriji ”Vjekoslav
Karas” povodom obilježavanja Dana grada
Karlovca organizirao retrospektivnu izložbu
priznatog i nagrađivanog karlovačkog akademskog
slikara Daniela Butale (1943.).
Izložbom je, dvije godine nakon objavljivanja monografije Butala (2012.) autora Milana Bešlića u ediciji
Postav izložbe
40 GLAS
Katalozi i monografije Gradskog muzeja Karlovac,
zaokružena prezentacija opusa Daniela Butale. Autor
koncepcije izložbe, likovni kritičar Milan Bešlić istaknuo je da izložba kronološki pokazuje Butaline stvaralačke mijene u autorskoj prepoznatljivosti i u punini
likovne izražajnosti, čiji kontinuitet kreće od crteža
datiranih u razdoblje 1970-ih, pa do djela potpisanih
IZLOŽBE
u ovoj godini. Naglasio je Butalino iznimno crtačko
umijeće, čvrstu strukturu i stilsku koherentnost.
Tijekom trajanja izložbe Luka Čorak, voditelj Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja Karlovac održao je
popularno-znanstveno predavanje o osnovama entomologije te iznio brojna opća i zanimljiva saznanja o
kukcima. Na kraju predavanja je kukce s crteža i slika
GLASNO I JASNO
Daniela Butale identificirao sa skupinama kukaca u
prirodi. Za osnovnoškolce su organizirane dvije zabavno-kreativne radionice nadahnute Butalinim ciklusima crteža posvećenim mitskom nebeskom letaču Ikaru te kukcima. Radionice je osmislila i ostvarila
muzejska pedagoginja na zamijeni, Matea Galetić.
Pri oblikovanju vizuala izložbenih publikacija dizajner
Saša Stubičar koristio je crtež Veliki ratnik (2000.) iz
vlasništva Gradskog muzeja Karlovac za koji je Daniel
Butala 2000. godine nagrađen Velikom nagradom
Međunarodne izložbe suvremene umjetnosti u
Firenzi. Izložbu prati dvojezični katalog (hrv./ engl.)
na 32 stranice.
Izložba je realizirana sredstvima Grada Karlovca,
Ministarstva kulture RH i gospodina Želimira Feitla.
Gradonačelnik Damir Jelić na otvaranju izložbe
GLAS 41
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
Uz izložbu Željka Lolića
SKROMNOST I RASKOŠ NA UNIVERZALNOJ POTKI
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 10. – 30. RUJNA 2014.
NIKOLA ALBANEŽE
E
stetska značajka, zajedno s
ornamentalnošću, na ovim
dinamički
uravnoteženim
i nutarnjom kohezijom prožetim
Lolićevim radovima, njihovo je
prevladavajuće svojstvo. Pa ipak,
do neke mjere možemo doživjeti
i ekspresionističke vrijednosti, a
asocijativnim potencijalom prožete
slike uspostavljaju neporecivu
relaciju prema motivima koji nas
okružuju u prirodi (od autorove
strane potvrđenu i naslovima samih
djela).
Premda su umjetnička ostvarenja
s odlikama koje posjeduju i
Lolićevi radovi, na svjetskoj
pozornici bila najaktualnija još
sredinom prošloga stoljeća, u
današnje vrijeme konstantnoga
propitivanja povijesnih realizacija
te
neograničene
pluralnosti
izričaja, i ustrajnost našega autora
– u čiju se likovnu pismenost, ili
drugim riječima kvalitetu, lako
možemo uvjeriti – zavrjeđuje našu
Akrilik na kartonu
pozornost.
Prisjećam se, i prilikom prvoga
susreta s Lolićevim djelom (prije nekih osam godina),
uočio sam kako ono ”raste s onu stranu figurativnoapstraktnih podjela (…), no ipak svojom plodonosnom
asocijativnošću povezuje uopćenu misaonost sa
zornošću konkretnoga. Kamo, dakle, usmjerava naš
42 GLAS
opažaj promjenjivosti istoga?” Odgovor ne bi trebao
iznenaditi: njegovi su radovi motivski vezani za našu
neposrednu okolinu, ali usmjereni su univerzalnosti
kojoj je zajedničko polje svemir.
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
PUTUJUĆA IZLOŽBA NEMIRNO ZATIŠJE PRED
BURU - VRIJEME PRIJE 1914. GODINE
ORGANIZATORI: AUSTRIJSKI KULTURNI FORUM I GRADSKI MUZEJ KARLOVAC
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 12. RUJNA - 12. LISTOPADA 2014.
SANDA KOČEVAR
N
akon gostovanja na Sveučilištima u Zagrebu,
Dubrovniku i Zadru putujuća izložba
Austrijskog kulturnog foruma Nemirno
zatišje pred buru - vrijeme prije 1914. godine, kustosa
Manfreda Thumbergera i Stefana Kutzenbergera,
kojom AKF obilježava 100. obljetnicu početka Prvog
svjetskog rata, trajala je od 12. rujna do 12. listopada
2014. u izložbenom prostoru u potkrovlju Gradskog
muzeja u Karlovcu.
Izložba je na 11 dvojezičnih panoa ukazala na burnu
fazu na svim područjima ljudskog djelovanja u Austriji
uoči početka rata: Freud istražuje podsvijest ljudske
egzistencije, žene se počinju emancipirati, slikarstvo
se oslobađa konkretnosti, a glazba napušta temelje
harmonije.
O izložbi je na otvorenju govorio direktor Austrijskog
kulturnog foruma gosp. Georg Christian Lack, a izložbu
je otvorila pročelnica Upravnog odjela za društvene
djelatnosti Grada Karlovca Andreja Navijalić, dok
su posjetitelje u izložbu uveli profesori karlovačke
Glazbene škole Boris Kolarić i Ivor Reljić skladbom
engleskog skladatelja Richarda Rodneya Benneta
Razgovor za dva saksofona.
Direktor Austrijskog kulturnog foruma Georg Christian Lack i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Andreja Navijalić
Detalj s izložbe
GLAS 43
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
IZLOŽBA ODABRANIH UMJETNIČKIH DJELA IZ
ZBIRKE UDRUGE PRIPADNIKA 110. BRIGADE ZNG - HV
ORGANIZATORI: UDRUGA 110. BRIGADE I GRADSKI MUZEJ KARLOVAC
IZLOŽBENI PROSTOR U POTKROVLJU GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC, 15. LISTOPADA - 16. STUDENOGA 2014.
ANTONIJA ŠKRTIĆ
U
druga pripadnika 110. brigade ZNG – HV i
Gradski muzej Karlovac organizirali su izložbu
odabranih umjetničkih djela iz zbirke slika i
skulptura Udruge, koja broji šezdesetak djela. Zbirka
je sakupljena zahvaljujući darovanjima trideset i
devetero likovnih umjetnika, slikara i kipara, u teško
vrijeme Domovinskog rata, koji su nastojanja i ciljeve
djelovanja 110. brigade prepoznali kao svoje vlastite
te darovanjem svojih radova pokazali zahvalnost i
podršku brigadi.
Izložbe o kojima se može čitati u suvremenom
karlovačkom dnevnom tisku i kojih su se prilikom
otvorenja i ove izložbe živo sjetili i likovni autori i
publika, bile su iskaz nepristajanja uz zlo i dokaz su da
među oružjem muze ne šute. Snažno osobno iskustvo
ratnog košmara i snova o miru i slobodi utjecalo je
na likovne autore i na različite načine i u različitoj
mjeri izmijenilo njihove osobnosti i umjetnički izraz.
Umjetnička djela nastala u strašnim povijesnim
trenucima svjedočanstva su i vapaji, vječite optužbe i
upozorenja za budućnost.
U tom smislu treba razumjeti i zbirku 110. brigade čiji
je likovni profil heterogen kvalitetom i u autorskim
pristupima. Izložbeni izbor od dvadeset i devet
djela, dvadeset i četvero autora, u osnovi odražava
spomenutu heterogenost. Iako u zbirci prevladavaju
umjetnici biografski vezani uz Karlovac, zahvaljujući
karlovačkim vezama i prijateljstvima, zastupljeni su i
Dubravka Babić, Josip Biffel, Nikola Koydl, Edo Murtić
i Hrvoje Šercar. Djela su darovali i Josip Falica, Siniša
Keser, Martina Mehkek, Tomislav Petranović – Rvat,
Vito Sabljarić, B. Gombač i Nikola Tržok. S djelima
44 GLAS
S otvaranje izložbe
Vladimira Bašića – Šote, Željka Božića, Albina Buića,
Daniela Butale, Igora Cikuše, Petra Grgeca, Zdenka
Grgeljca, Vjekoslava Humića, Zvonka Kermca, Damira
Kocanjera, Vanje Krmpotić, Miroslava Krnića, Alfreda
Krupe, Alfreda Freddyija Krupe, Andrije Kusanića, Lidije
Maček Stanić, Željka Marekovića, Boška Nikolića,
Katice Parać – Vojković, Predraga Šimića, Miroslava
Šipeka i Ivice Škrtića, karlovačka dionica zbirke
sažeti je presjek likovnog stvaralaštva prve polovice
devedesetih godina.
Izložba je svojevrsna zahvala Udruge pripadnika 110.
brigade autorima – darovateljima umjetničkih djela,
te prilika mlađoj karlovačkoj publici za upoznavanje
s radom karlovačkih likovnih autora iz vremena
Domovinskog rata.
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
IZLOŽBA STARI GRAD BARILOVIĆ – 10 GODINA
ARHEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 7. LISTOPADA - 17. STUDENOGA 2014.
MARIJANA KRMPOTIĆ
I
zložba Stari grad Barilović – 10 godina arheoloških istraživanja u organizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda i Gradskog muzeja Karlovac predstavlja rezultate višegodišnjih arheoloških istraživanja
na kasnosrednjovjekovnom Starom gradu Barilović.
Interpretiranjem pokretnih nalaza i odnosa građevnih
struktura dobiveni su vrijedni podaci za rekonstrukciju
građevnih faza grada i života u njemu. Stari se grad Barilović donedavno smatrao primjerom krajiške utvrde
16. stoljeća. Istraživanjima praćenim zaštitnim radovima koje Hrvatski restauratorski zavod kontinuirano
provodi od 1998. godine utvrđeno je kako je grad izgrađen sredinom 15. stoljeća. Izdvojene su tri faze ži-
Uvodni plakat izložbe
GLAS 45
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
vota u gradu određene njegovim funkcijama: feudalna
utvrda (15. - 16. st.)., vojna utvrda (17. - 18. st.) i grad
pod civilnom upravom (od 1871.). Također, Stari je grad
Barilović na temelju rezultata arheoloških istraživanja
prvi put upisan na kartu prapovijesnih nalazišta. Zami-
jećena su dva horizonta naseljavanja: eneolitički (lasinjska kultura) te kasnobrončanodobni.
Izložba je realizirana sredstvima Ministarstva kulture
Republike Hrvatske i Grada Karlovca.
S otvaranja
46 GLAS
GLASNO I JASNO
IZLOŽBE
DIMITRIJE POPOVIĆ U KARLOVCU
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 22. LISTOPADA - 30. PROSINCA 2014.
ALEKSANDA GORETA
I
zložba u Galeriji ”Vjekoslav Karas” je prvo predstavljanje radova Dimitrija Popovića u Karlovcu. U
tu svrhu napravljen je odabir od dvanaest cjelina
koje predstavljaju presjek radova od studentskih dana
pa sve do danas. U cjelinama su zastupljene različite
teme: Freud, Kafka, Dante, Krist, misterije i alegorije.
Nasuprot tome su žene: Magdalena, Saloma, Merlinka, i na kraju Eros i Tanatos. U 38 odabranih radova
najviše su zastupljene kombinirane tehnike na različitim podlogama. Ipak, crtež prevladava kao glavni interpretator gore navedenih tema. Proučavajući ga, možemo reći da umjetnik crpi inspiraciju u renesansnim
uzorima.
S otvaranja izložbe
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović oscilira između realnog, nadrealnog i apstraktnog svijeta. Izuzetna likovna kreativnost i osobnost odvele su ga u mnoge galerije širom
svijeta. On je dobitnik mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih likovnih nagrada. O
njemu govore i pišu ugledni
umjetnički časopisi. Objavivši
niz knjiga, nije ostao nezapažen
niti u svijetu književnosti.
Trenutno piše nadahnut Preobrazbom Franza Kafke. Dimitrije
razmatra kako je došlo do toga
da Gregor postane kukac? Razgovarajući, oboje zaključujemo
da je postati besmisleni kukac
zapravo objektivna opasnost
koja prijeti svima nama.
GLAS 47
GLASNO I JASNO
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
NOVI ŽIVOT DREVNOG UMIJEĆA - OBNOVA
PLETENJA NA LUČNOM OKVIRU U SELU TRG
KRAJ OZLJA
HRVOJKA BOŽIĆ
P
ovodom Dana muzeja predstavljena je nova
knjiga u ediciji Katalozi i monografije Gradskog
muzeja Karlovac Novi život drevnog umijeća –
obnova pletenja na lučnom okviru u selu Trg kraj Ozlja,
autorice više kustosice Jane Mihalić.
U monografiji nas autorica upoznaje s tradicionalnim
tekstilnim rukotvorstvom, poznatom u našim krajevima kao jalba. Kod nas je jalba ženska kapica koju su
nosile udane žene u selu Trg kraj Ozlja, a plete se iz
elastičnog materijala šupljikave strukture koji se dobiva međusobnim prepletanjem niti.
Monografija je svojevrsna sinteza znanja o jalbi kao arhaičnom načinu izrade elastičnog materijala, šupljikave
strukture (tkanja) poznatom već u starom Egiptu, a koji
od srednjeg vijeka sve do 20. st. nalazimo u skandinavskim zemljama kao i kod većine slavenskih naroda.
To tekstilno umijeće, gotovo zaboravljeno, rekonstruirano je zahvaljujući
interesu, prvenstveno lokalne zajednice koja je time vidjeNOVI ŽIVOT
DREVNOG UMIJEĆA
la mogućnost da zaObnova pletenja na lučnom okviru
boravu otrgne jedan
u selu Trg kraj Ozlja
element tradicije te
ujedno dobije suvremenu primjenu kao
potencijal oživljavanja kulturne i turističke ponude.
Brzo prihvaćen od
najmlađih članova
zajednice – Trških
vezilja, učenica Područne škole Trg,
48 GLAS
možda je na najboljem putu opstanka. Učenjem i vježbanjem pojedinci stječu znanje i razvijaju vještine čime
se postiže sve veća kreativnost što omogućuje primjenu na različite predmete suvremene upotrebe. Stoga
će održivost jalbe ovisiti prvenstveno o tome hoćemo li
adekvatno odgovoriti izazovima novog vremena.
Uloga nas u muzeju, pri tom je, da budemo spona između kulturne tradicije i gospodarstva kao nositelja
razvoja lokalne zajednice. Kao baštinska ustanova trebamo biti mjesto znanja o elementima baštine koje će
omogućiti i pružiti znanje o brizi za zaštitu, očuvanje i
prezentaciju kulturnog nasljeđa kao temelja očuvanja
kulturne specifičnosti i lokalnog identiteta.
Edukacijska uloga muzeja je važna za razvoj svijesti i
prezentiranje važnosti očuvanja tradicijskih vještina, što
predstavlja kontinuiranu aktivnost velikog broja dionika.
Jedna od aktivnosti je i ova monografija koja, stručno
i sistematično priređena, skreće pažnju na jedan element vrijednosti regionalne baštine kao i na potrebu i
mogućnost njegovog očuvanja u sadašnjem trenutku.
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLASNO I JASNO
NOĆ MUZEJA 2014.
RUŽICA STJEPANOVIĆ
P
osljednji petak u siječnju i ove godine obilježila
je Noć muzeja, koja je već tradicionalno privukla
u Muzej brojne posjetitelje.
Središnji događaj ovogodišnje Noći muzeja u Karlovcu
bilo je otvorenje izložbe Dva desetljeća hrvatske kune,
Izložba natječajnih radova za idejno rješenje kovanog
novca 1993. godine. Gostovanje izložbe ostvareno je
u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i Hrvatskom narodnom bankom. Dvadesetu obljetnicu provedbe natječaja za idejno likovno rješenje kovanog
novca, trajne novčane jedinice Republike Hrvatske
- kune/lipe - Arheološki muzej u Zagrebu obilježio je
izložbom natječajnih modela, pristiglih na natječaj u
proljeće 1993. godine. Radovi sedmorice eminentnih
hrvatskih kipara tada su prvi put prikazani hrvatskoj
javnosti. Na izložbi u našem Muzeju posjetitelji su mogli vidjeti svih 109
modela pristiglih
na natječaj.
Karlovački postav
izložbe osmislila
je kustosica Ružica Stjepanović, a
u tehničkoj izvedbi
edukativnog
dijela izložbe su
sudjelovali mladi
članovi Zajednice
tehničke kulture
Karlovac s voditeljicom Suzanom
Šnajder. Izložba
je postavljena u
izložbenom pro-
Na izložbi
storu u potkrovlju Muzeja i mogla se pogledati do 31.
ožujka.
Tomislav Bilić, kustos Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu i jedan od autora izložbe, održao je u Noći muzeja zanimljivo predavanje: Natječaj
za idejno likovno rješenje kovanog novca novčane jedinice Republike Hrvatske 1993. godine.
Prvi dio Noći muzeja očekivano je privukao obitelji s
djecom. U maloj dvorani za njih je priređena lutkarska predstava Legenda o kuni, o nastanku slavonskog
banovca na čijem se naličju nalazio lik kune. Autorica predstave je kustosica Matea Galetić, a izveli su je
Muzeografsko pomagalo koje su izradili Una Šnajdar i Josip Cvitešić
iz Zajednice tehničke kulture
GLAS 49
GLASNO I JASNO
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
učenici 3. razreda Osnovne škole Švarča. Lutkice i scenografiju izradili su korisnici i djelatnici Udruge ”Rajska ptica”.
Tijekom noći organizirano je stručno vodstvo po stalnom postavu Muzeja, igraonica edukativne igre na ploči U vrtlogu boje za djecu od 7 do 15 godina te povoljna
kupnja muzejskih publikacija.
U Galeriji ”Vjekoslav Karas” posjetitelji su uživali u samostalnoj izložbi akademskog slikara Marka Šošića Svijet snova, performansu učenika Srednje škole Duga
Resa, a u glazbenom programu zabavio ih je karlovački
bend Downcast Art.
U opuštenom ozračju i dobroj atmosferi, uz bogat sadržaj, u Noći muzeja uživalo je 1870 posjetitelja.
Performans učenika Srednje škole Duga Resa
Izvođači predstave
50 GLAS
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLASNO I JASNO
OBJAVLJIVANJE TISKANOG VODIČA ZA SLIJEPE I
SLABOVIDNE OSOBE TE AUDIOVODIČA O
KARLOVAČKOJ ZVIJEZDI
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 30. TRAVNJA 2014.
IGOR ČULIG
U
dosadašnjoj praksi Gradskog muzeja
Karlovac nedostajala su muzeografska
pomagala namijenjena osobama s posebnim
potrebama, načinjena za prevladavanje ograničenja
u pokretljivosti, percepciji i kognitivnim funkcijama.
Stoga je 2013./2014. godine za potrebe slijepih i
slabovidnih osoba otisnut posebni vodič te izrađen
dvojezični audiovodič, dostupan na MP3 uređaju i kao
telefonska aplikacija na Wi-Fi mreži Muzeja. Naravno,
audiovodič je namijenjen svim posjetiteljima, osobito
onim mlađima, te onima iz inozemstva. Ova nova
pomagala ugrađena su u već postojeće sadržaje u
matičnoj zgradi Muzeja na Strossmayerovom trgu,
točnije u prizemlju, gdje nema većih poteškoća u
pristupu za osobe sa smanjenom pokretljivošću. Za
djelatnike Muzeja ovo je bio svojevrsni pilot-projekt na
području posebne pedagogije, odnosno muzeografije,
kao i muzeografije novih medija, a proveli su ga
uz konzultacije s kolegama iz Tiflološkog muzeja u
Zagrebu, posebice muzejskom savjetnicom dr. sc.
Moranom Vouk, te odabirom renomiranih i na tome
području već dokazanih izvršitelja: tiskarom REM-B i
izrađivačem multimedijskih pomagala Astarta plus,
oboje iz Zagreba. Za koncepciju problema i izradu
nominacije posebno je zaslužan muzejski pedagog
Marinko Pleskina, a za pisanje i uređivanje sadržaja
kustos Kulturno-povijesnog odjela Igor Čulig. Može se
tvrditi da je kroz ovaj projekt povećana kompetencija
muzejskih djelatnika za daljnju izradu sličnih sadržaja,
a povećana je i tehnička opremljenost Muzeja.
I izbor tematskog sadržaja usko je povezan sa širom
problematikom posjeta Muzeju i njegovom okružju.
Naime, tematski sadržaj oba segmenta projekta je
karlovačka Zvijezda kao središnja vrijednost povijesno-graditeljske baštine. Osim što je Muzej smješten
na najživljem trgu u Zvijezdi, pa je na taj način usko
povezan s posjetom čitavoj povijesnoj jezgri, Muzej
GLAS 51
GLASNO I JASNO
je također i interpretator Zvijezde u kontekstu svojega
stalnog postava i izložbe Stella Problematica, a aktivan je i unutar školskog programa Zvijezda u školi. U
kontekstu posebnih potreba, riječ je o znanjima koja
pomažu kako konkretnoj orijentaciju u fizičkom prostoru, tako i društvenoj uključenosti na temelju informiranja o važnoj temi, ne samo lokalne već i svjetske
baštine.
Vodič za slijepe i slabovidne otisnut je krupnim crnim
tiskom i taktilnim Brailleovim pismom u nakladi od
300 primjeraka. Pomoću reljefnog crteža omogućava
usporedbu prvog povijesnog tlocrta Karlovca (1579.)
sa sadašnjom urbanističkom situacijom.
Audiovodič je dostupan na 20 MP3 uređaja i na Wi-Fi
mreži ograničenog dosega (u prizemlju Muzeja), dakle pomoću tzv. smartphone uređaja. Sadržaj ima dijalošku strukturu, pa u više od 20 minuta odgovara na
šest pitanja o muzejskoj zgradi, njezinim vlasnicima,
karlovačkoj Zvijezdi, bastionskom sustavu, a preveden je i na engleski jezik.
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Promocija, odnosno demonstracija vodiča priređena
je 30. 4. 2014. u Gradskom muzeju Karlovac, uz prisutnost prethodno imenovanih djelatnika, savjetnika
i izvršitelja, te karlovačke Udruge slijepih i slabovidnih osoba. Odaziv novinara bio je vrlo dobar, a reportaže vrlo povoljne.
Gradski muzej Karlovac pa, s obzirom na temu, i sam
grad Karlovac je trenutno jedan od malobrojnih hrvatskih muzeja, odnosno gradova, koji imaju slične
sadržaje.
S predstavljanja vodiča
52 GLAS
GLASNO I JASNO
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
PREDAVANJA U GRADSKOM MUZEJU KARLOVAC
U SKLOPU JAVNIH RASPRAVA
G
rad Karlovac je ove godine pokrenuo javne rasprave u kontekstu izrade strategije kulturnog
razvoja do 2023. godine i izrade urbanističkog
plana uređenja Zvijezde. Osim što su predstavnici Muzeja sudjelovali u radnim tijelima, priređeno je i nekoliko predavanja kako bi se izravno informiralo javnost
o najvažnijim vrijednostima baštine koja bi trebala biti
izražena kroz strateške dokumente.
9. travnja 2014.
Kustos Arheološkog odjela Lazo Čučković je pod naslovom Dubovac jučer, danas, a sutra? ponudio sveobuhvatni pregled spomeničkih vrijednosti Staroga grada,
obuhvaćajući razvojne faze od kamenog doba nadalje
te predstavljajući nove C14 datacije ključnih slojeva.
Iz šireg konteksta spomeničkih vrijednosti proizlazi i
adekvatno vrednovanje Dubovca, a pogled u njegovu
budućnost povezan je s pokušajem afirmacije održivog programa revitalizacije spomeničke cjeline, popraćen primjerima dobre prakse i osvrtom na propuste
koji su se pokazali ključnim za današnje stanje.
30. lipnja 2014.
Na jednom od bastiona karlovačke Zvijezde je 1955.
godine izgrađen spomenik antifašizmu kipara Vanje
Radauša i arhitekta Drage Iblera. Nakon što je spomenik miniran 1990-ih, pitanje njegove obnove pokrenuto je u više navrata, a rasprava je redovito bila obilježena ideološkim i političkim motivima. Gradski muzej
se uključio u raspravu u sklopu partnerskog projekta
Naslijeđe borbe, čija tema je očuvanje i obnova komemorativne funkcije i mogućnost javnog korištenja spomenika antifašističke borbe, a kojeg provode udruge
Lazo Čučković
Ka-Matrix iz Karlovca, Škatula iz Rijeke, Monteparadiso
iz Pule i Info-zona iz Splita.
Budući da je u dosadašnjim raspravama izostalo vrednovanje spomenika sa stajališta likovne kritike i povijesti umjetnosti, kustos Igor Čulig je na raspravu pozvao jednog od najboljih stručnjaka za Vanju Radauša,
višeg kustosa galerije Antuna Augustinčića Davora
Vujčića. Posjetitelji su upoznati s nekoliko inačica karlovačkog projekta dokumentiranih na dosad neobjavljenim nacrtima koji se čuvaju u Hrvatskom muzeju
arhitekture. U obimnom Radauševu opusu prepoznata
je kiparska poetika koja se kontinuirano razvijala bez
obzira na političke promjene, često odolijevajući pritiscima ideologije.
GLAS 53
GLASNO I JASNO
DOGAĐAJI, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
23. rujna 2014.
Povodom Međunarodnog dana kulturne baštine i Dana
europske baštine, Zlatko Uzelac s Instituta za povijest
umjetnosti održao je predavanje pod nazivom Tko je
prvi projektant Karlovca? Odgovor na dosad neodgovoreno pitanje vodi do supraintendanta hrvatske i
slavonske granice Giovannia Sallustia Peruzzia, sina
slavnog sienskog arhitekta i slikara Baldassarrea, koji
je pak učio na samom izvorištu renesansnih ideja o
poligonalnim utvrdama, kod sienskog slikara, kipara i
arhitekta Francesca di Giorgia Martinia… Ako Karlovcu
pripada istaknuto mjesto u kronologiji razvoja renesansnih gradova poligonalnog tlocrta, kako treba urediti karlovačku Zvijezdu, posebice njezin perimetar, to
jest, ostatke bastionskog sustava, gdje je izvorna forma postala gotovo neprepoznatljiva?
Zlatko Uzelac
54 GLAS
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
GLASNO I JASNO
PEDAGOŠKI RAD OD PROSINCA 2013.
DO LISTOPADA 2014. GODINE
MATEA GALETIĆ
B
ogatu muzejsko-galerijsku djelatnost Gradskog
muzeja Karlovac u 2014. godini pratio je sadržajan pedagoški program ispunjen brojnim edukativnim radionicama i igraonicama.
Kraj kalendarske godine, točnije 18. prosinac, tradicionalno je posvećen obilježavanju dana Gradskog muzeja Karlovac. Također, u tradiciju se upisala i dodjela
nagrada za sudjelovanje u Muzejskoj pitalici. Promocija Glasa i dodjela nagrada za Muzejsku pitalicu okupili su 18. prosinca 2013. godine brojne velike i male
ljubitelje našeg Muzeja. Jedan dio najmlađih posjetitelja uživao je u radionici origami ptica od papira, dok
je drugi dio provodio vrijeme u razgledavanju stalnog
postava. Nakon dodjele nagrada učenicama osnovnih
škola Dragojle Jarnević, Braće Seljan i Banija, slavlje
se nastavilo, na oduševljenje najmlađih, uz čokoladnu
tortu i slatkiše.
Od 18. travnja do 18. svibnja Gradski muzej se uključio
u obilježavanje 19. Edukativne muzejske akcije povodom Međunarodnog dana i noći muzeja 2014. godine,
u organizaciji Pedagoške sekcije Hrvatskog muzejskog
društva. Ovogodišnja akcija, jednostavnog naziva
(BEZ) VEZE, skrivala je u sebi kompleksnu problematiku kako povezati muzejske predmete i zbirke s najmlađim ljubiteljima muzeja i svega što se skriva u njemu.
Pedagoški program Gradskog muzeja Karlovac nazvan
je Pronađi me, poveži me i imao je cilj zainteresirati
djecu i odrasle za muzej, njegove zbirke i predmete u
njima. Od ukupno tri održane radionice, prva (na dan
početka akcije 18. travnja) je osmišljena kao potraga
za muzejskim predmetima. Akciji se odazvao dječji vrtić ”Park”. Predmeti su bili premješteni po prostorijama, u vremenu i prostoru kojemu vidno ne pripadaju.
Djeca su imala zadatak uočiti te predmete, pročitati
Dodjela nagrada na Dan muzeja
U posjeti Udruzi ”Rajska ptica”
GLAS 55
GLASNO I JASNO
kratke tekstove o njima (prilagođene dječjem uzrastu)
i pronaći mjesto na kojemu ti predmeti izvorno stoje.
U drugoj radionici, naziva Mali kustosi, sudjelovali su
učenici Osnovne škole Švarča, koji su saznali što znači
pojam kustos te kako postati ‘’mali kustosi’’. Radeći
u paru, dobili su veliku kartonsku kutiju sa zadatkom
da izrade vlastite muzeje. Bojicama su crtali muzejske
predmete, neki su kopirali predmete viđene u Gradskom muzeju, a neki su osmislili svoje imaginarne
predmete. Cilj radionice bio je kroz zabavu i igru naučiti što rade kustosi, kako povezati boje i oponašati
izgled muzejskih predmeta te razvijati maštu i kreativnost kroz crtanje izmišljenih stvari. Posljednja radionica, naziva Muzej, predmet, zbirka, kustos, naučila je
učenike Osnovne škole Turanj što zapravo znače navedeni pojmovi, odnosno tko su ljudi koji rade u muzeju
te na koji način i zašto sakupljaju i čuvaju muzejske
predmete. Nakon spomenutog kratkog uvodnog dijela, dobili su zadatak da s ‘’kutija-muzeja’’ (nastalih na
prethodnoj radionici) prepoznaju predmete i napišu
kratki izvještaj o njima. Slučajnim odabirom, među
sudionicima smo izabrali nekoliko djece kojima smo
poklonili besplatan ulaz u Gradski muzej Karlovac do
kraja 2014. godine, a drugi dio djece prijavili smo u
Hrvatsko muzejsko društvo, koje je
nekolicinu naših sudionika nagradilo vrijednim nagradama.
Listopad je obilježila manifestacija
Dječji tjedan 2014. Pod geslom Ljubav djeci prije svega i Gradski muzej
Karlovac se uključio u ovu pohvalnu
akciju koja promiče zdravo i sretno
djetinjstvo ispunjeno dječjim smijehom i zabavom. Muzej je organizirao dvije radionice-igraonice s ciljem učenja i slobodnog izražavanja
dječjih emocija. Prva radionica ‘’Zapamti muzejske predmete’’ održana
je 9. listopada u prostoru Gradskog
muzeja. Osmišljena je na principu
poznate društvene igre Memory. Na
karticama, koje je trebalo prepoznati i zapamtiti, nalazili su se predmeti stalnog postava Gradskog muzeja
te prepoznatljivi simboli kao što su
56 GLAS
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
Radionica ”Mali kustosi”
zgrada Gradskog muzeja, Stari grad Dubovac i Turanj.
U edukativnoj igraonici sudjelovali su učenici osnovnih
škola Dragojle Jarnević i Banija. Druga radionica održana je 10. listopada u Galeriji ‘’Vjekoslav Karas’’. Nazvana je Crtajmo s ljubavlju. U njoj su sudjelovale učenice
Osnovne škole Turanj, koje su dobile zadatak nacrtati
nekoga koga vole. Sve su se odlučile za svoju obitelj i kućne ljubimce.
Pokraj crteža morale su osmisliti
svoju poruku ljubavi za koju su
slova izrezivale iz novina. Rezultat
radionice bio je spoj crteža i teksta
koji je iz njih izvukao ono najiskrenije što djeca mogu pokloniti odraslima, a to je ljubav.
Bogatim pedagoškim programima
i nizom radionica produbili smo
kontakte s gotovo svim osnovnim
škola grada Karlovca te stekli nova
prijateljstva i suradnje sa Srednjom
školom Duga Resa. Naročito nam je
drago zbog suradnje s Udrugom
‘’Rajska ptica’’, čime smo u kulturni život grada Karlovca u 2014.
godini uključili i osobe s posebnim
potrebama.
Radionica ”Crtajmo s ljubavlju”
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
SUGLASJA
MEĐUNARODNA KONFERENCIJA THE GREAT WAR:
ANALYSIS AND INTERPRETATION
ORGANIZACIJA: CEMAS (CENTER OF COOPERATION WITH EURASIA, MEDITERRANEAN AND AFRICA
SUB SAHARAN), BAU UNIVERSITY, CENTAR ”GEOPOLITICA.INFO” I SVEUČILIŠTE SAPIENZA.
RIM, 19. - 20. LIPNJA 2014.
SANDA KOČEVAR
V
iša kustosica Gradskog muzeja Karlovac mr.
sc. Sanda Kočevar, prof. održala je predavanje
Za kralja i dom: Karlovački građani pomažu
potrebitima na međunarodnoj konferenciji posvećenoj
obilježavanju stogodišnjice početka Prvoga svjetskoga
rata – The Great War: analysis and interpretation, koja
je od 19. do 20. lipnja 2014. održana u Rimu.
Konferenciju je organizirao CEMAS (Center of
Cooperation with Eurasia, Mediterranean and Africa
Sub Saharan), BAU University, centar ”Geopolitica.
info” i Sveučilište Sapienza. Cilj konferencije bio
je potaknuti nove rasprave o teorijama i preispitati
tradicionalne akademske klišeje, s osvrtom na manje
proučavane teme vezane uz Veliki rat, kako se Prvi
svjetski rat do izbijanja Drugog svjetskog rata nazivao.
Više od stotinu sudionika tijekom dva dana
Konferencije sudjelovalo je u radu osam sekcija
interdisciplinarno pristupajući na novi način temama
vezanim uz Prvi svjetski rat, kako bi se ratu pristupilo
sa što više različitih aspekata, među kojima osobito
treba istaknuti teme komunikacije i propagande,
života u rovovima, uloge žena i intelektualaca tijekom
Prvoga svjetskoga rata. U tijeku je tiskanje zbornika s
radovima predstavljenim na Konferenciji.
GLAS 57
SUGLASJA
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
GOSTOVANJE IZLOŽBE PORTRET GRADA
ZVIJEZDE U GORIŠKOM MUZEJU U NOVOJ GORICI
GRAD KROMBERK, 12. SRPNJA - 31. KOLOVOZA 2014.
ANTONIJA ŠKRTIĆ
I
zložba fotografija Gorana Vranića Portret grada
Zvijezde
posvećena
detaljima
arhitekture
karlovačke Zvijezde tijekom ljeta 2014. godine
gostovala je u gradu Kromberku u Novoj Gorici.
Izložba je premijerno bila postavljena u Galeriji
”Vjekoslav Karas” u Karlovcu prigodom obilježavanja
Dana grada Karlovca 2012. godine, a potom je u okviru
programa Noć muzeja 2013. godine gostovala u Muzeju
Mimara u Zagrebu kada ju je pogledalo 6000 posjetitelja.
Autorski opus Gorana Vranića obilježen je radom
fotografa specijaliziranog za predmete pokretne i
nepokretne materijalne kulturne baštine i suvremene
likovne umjetnosti. Goran Vranić iz profesionalnih
razloga neprestano krstari Hrvatskom, pronalazeći
ljepotu u raznolikim tragovima ljudske prisutnosti i
djelovanja u prostoru i vremenu. Bavljenju detaljima
pročelja u karlovačkoj Zvijezdi i oko nje prethodile su
interpretacije detalja arhitekture i urbanizma grada
Zagreba (1994.), Pakraca i Lipika (1996.), Koprivnice
(2007.) i Dubrovnika (2008.).
Postav
58 GLAS
Ulaz na izložbu
Fotografski ciklus Portret grada Zvijezde prezentira
oblikovno bogatstvo sačuvano na obrazima karlovačkih
kuća, a rasvjetljava i sadašnjost koju grad živi te
upečatljivo pokazuje neraskidivost prostora, vremena
i života. Dio izložbe je i projekcija videozapisa plovidbe
čamcem Kupom i Koranom, s upečatljivim zvukovima i
šumovima koje stvara život nad površinom rijeke i na
njenim obalama.
Za gostovanje izložbe priređen je katalog izložbe s
predgovorom gradonačelnika Grada Karlovca Damira
Jelića i uvodom u izložbu kustosice Antonije Škrtić na
slovenskom jeziku.
Gostovanje izložbe u Sloveniji realizirano je
zahvaljujući potpori Ministarstva kulture RH te dobroj
suradnji Gradskog muzeja Karlovac i Goriškog muzeja
iz Nove Gorice.
SUGLASJA
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
ZNANSTVENI SIMPOZIJ O ARHITEKTURI BORISA
MAGAŠA
ORGANIZACIJA: UDRUGA ZA ZAŠTITU I RAZVOJ KULTURNE I PRIRODNE BAŠTINE KARLOVCA,
ARHITEKTONSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU, GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U
RIJECI, INSTITUT ZA POVIJEST UMJETNOSTI U ZAGREBU POD POKROVITELJSTVOM HRVATSKE
AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI I GRADA KARLOVCA
VELIKA VIJEĆNICA GRADA KARLOVCA, 25. LISTOPADA OD 10 DO 18 SATI
IGOR ČULIG
P
remda je Karlovac rodni grad jednog od najboljih
hrvatskih arhitekata, akademika Borisa Magaša
(Karlovac, 1930. – Zagreb, 2013.), nažalost se
ne može podičiti niti jednom njegovom zgradom. Zahvaljujući karlovačkim organizatorima, a ponajprije dr.
sc. Borisu Morsanu, ovdje je održan prvi znanstveni
skup na kojem je u četiri serije referata Magaš pred-
Mr. sc. Olga Magaš
stavljen kao arhitekt, urbanist, teoretičar i pedagog.
Impresivnu listu sudionika čine: dr. sc. Borka Bobovec, Stijepo Butijer, d.i.a., dr. sc. Nenad Fabijanić, dr.
sc. Željka Čorak, mr. sc. Igor Gojnik, dr. sc. Ivan Juras,
dr. sc. Zlatko Jurić, dr. sc. Darko Kahle, dr. sc. Zlatko
Karač, Helena Knifić Scharps d.i.a., mr. sc. Boris Kožnjak, mr. sc. Olga Magaš, Blaž Maričić, d.i.a, mr. sc.
Leo Modrčin, dr. sc. Boris Morsan, akademik Andrija
Mutnjaković, Davor Podbregar d.i.a., Jerko Rošin d.i.a.,
dr. sc. Zoran Sokol - Gojnik, dr. sc. Ariana Štulhofer i
Alen Žunić, mag. ing. arh.
Deplijan simpozija
GLAS 59
SRAZGLASA
NAGRADA HRVATSKOG MUZEJSKOG DRUŠTVA
H
rvatsko muzejsko društvo za izuzetna
ostvarenja u muzejskoj struci dodjeljuje
godišnje nagrade i priznanja s ciljem
poticanja stručno-znanstvenog rada muzeja i
muzejskih djelatnika. Nagrade se dodjeljuju na
temelju javnog natječaja po odluci Ocjenjivačkog
suda HMD-a sastavljenog od pet članova koje imenuje
Skupština HMD-a u skladu s odredbama Pravilnika o
dodjeli nagrada.
Ove godine posebno priznanje Hrvatskog muzejskog
društva za ukupan doprinos podizanju razine znanja
o karlovačkim putnicima i istraživačima Afrike, ali i
Karlovcu tog doba na lokalnoj i nacionalnoj razini,
60 GLAS
dobila je izložba Gradskog muzeja Karlovac, AfriKA –
Karlovčani u Africi u drugoj polovini 19. i početkom 20.
st. autorice više kustosice Gradskog muzeja Karlovac
mr. sc. Sande Kočevar koja je održana u Galeriji
Vjekoslav Karas od 25. 1. do 30. 4. 2013. godine.
Priznanje je autorici uručeno na svečanoj dodjeli
nagrada 10. listopada u Opatiji na III. kongresu
muzealaca Hrvatske.
Priznanje struke poticaj je i autorici i Muzeju da ustraju
na putu izvrsnosti u promicanju muzejskih vrijednosti,
unaprjeđenju stručnog rada i komunikacije s
posjetiteljima.
GLASONOŠA
GLAS 61
GLASONOŠA
62 GLAS
GLASONOŠA
GLAS 63
OGLASI PRODAJE
NOVI ŽIVOT
DREVNOG UMIJEĆA
Obnova pletenja na lučnom okviru
u selu Trg kraj Ozlja
64 GLAS
EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE
JANA MIHALIĆ
NOVI ŽIVOT DREVNOG
UMIJEĆA – OBNOVA
PLETENJA NA LUČNOM
OKVIRU U SELU TRG KRAJ
OZLJA
2013.
88 STRANICA, U BOJI,
DVOJEZIČNO (HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 9)
CIJENA: 100,00 KN
RUŽICA STJEPANOVIĆ
KATALOG ZBIRKE ORUŽJA
DOMOVINSKOG RATA I
ZBIRKE ODORA I VOJNE
OPREME DOMOVINSKOG
RATA
2010.
144 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO
(HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 6)
CIJENA: 60,00 KN
IGOR ČULIG
NACRTI IZMODERNOG
KARLOVCA: OSTAVŠTINA
GRAĐEVINSKE TVRTKE NIKOLE
MARIĆA U GRADSKOM
MUZEJU KARLOVAC KAO
OSNOVA ZA POGLED U
MODERNISTIČKU IZGRADNJU
OD 1923. DO 1946. GODINE
2012.
324 STR., C/B, DVOJEZIČNO
(HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 8)
CIJENA: 100,00 KN
JANA MIHALIĆ
GLAVNI RUBAC, ZAGONETNO
POKRIVALO U TRADICIJSKOM
ŽENSKOM OGLAVLJU
2009.
136 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO
(HRV./NJEM.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 5)
CIJENA: 60,00 KN
MILAN BEŠLIĆ
BUTALA
2012.
238 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO
(HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 7)
CIJENA: 150,00 KN
ANTONIJA ŠKRTIĆ
FRANJO KOREN (1929. - 1983.)
2009.
116 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO
(HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 4)
CIJENA: 50,00 KN
OGLASI PRODAJE
EDICIJA KATALOZI I MONOGRAFIJE
GRUPA AUTORA
KARLOVAČKI LEKSIKON
ŠK, GMK, GK ”IGK”
2008.
678 STR., U BOJI
CIJENA: 495,00 KN
SANDA KOČEVAR
JAKOV ŠAŠEL : 1832-1903.
2007.
152 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO
(HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 3)
CIJENA: 100,00 KN
GORAN VRANIĆ I
ANTONIJA ŠKRTIĆ
PORTRET GRADA ZVIJEZDE
2012.
64 STRANICE U BOJI,
DVOJEZIČNO (HRV/ENGL)
KATALOG IZLOŽBE
CIJENA: 50 KUNA
Portret grada Zvijezde
Portrait of the Star City
Portret grada Zvijezde / Portrait of the Star City
JANA MIHALIĆ
NARODNA NOŠNJA U
OKOLICI KARLOVCA
2003.
56 STR. U BOJI
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 2)
CIJENA: 50,00 KN
Goran Vranić
Goran Vranić
naslovna_hrbat_9mm.indd 1
3.7.2012. 09:37
SANDA KOČEVAR
IZ STARIH ALBUMA:
KARLOVAČKI FOTOGRAFI
(1850. - 1940.) IZ FUNDUSA
GRADSKOG MUZEJA
KARLOVAC
2002.
157 STR. U BOJI, DVOJEZIČNO
(HRV./ENGL.)
(KATALOZI I MONOGRAFIJE ; 1)
CIJENA: 40,00 KN
GLAS 65
OGLASI PRODAJE
ALEKSANDRA GORETA
VJEKO MATIĆ: LEVITACIJA
U 3D KOMPJUTORSKOJ
GRAFICI
KATALOG IZLOŽBE
22 STR. U BOJI
CIJENA: 30 KN
ANTONIJA ŠKRTIĆ
TONKO MAROEVIĆ
IRENA LUKŠIĆ
MILAN MIRIĆ
JOSIP VANIŠTA: VAN
ISHODIŠTA
KATALOG IZLOŽBE
52 STR. U BOJI
CIJENA: 50 KN
IGOR ČULIG
KARLOVAČKA ZVIJEZDA
VODIČ ZA SLIJEPE I
SLABOVIDNE OSOBE
4. STR., BRAILLEOVO PISMO,
RELJEFNI TISAK CIJENA: 15 KN
66 GLAS
RUŽICA STJEPANOVIĆ
VOJNI KOMPLEKS TURANJ
KARLOVAC
VODIČ
HRV, ENG, NJEM
ARAK NA PRESAVIJANJE,
U BOJI
CIJENA: 10 KN
IGOR ČULIG
DONACIJA JOSIPA ŠTIMCA ZA
ZBIRKU ŽELJEZNICE
KATALOG DONACIJE
64 STR. U BOJI
CIJENA: 25 KN
MILAN BEŠLIĆ
DANIEL BUTALA
RETROSPEKTIVA
KATALOG IZLOŽBE
38 STR. U BOJI
CIJENA: 50 KN
OGLASI PRODAJE
ALEKSANDRA GORETA
DIMITRIJE POPOVIĆ,
12 CIKLUSA
KATALOG IZLOŽBE
20 STR. U BOJI
CIJENA: 50 KN
Publikacije Gradskog muzeja Karlovac moguće je kupiti u Gradskom muzeju Karlovac i
Galeriji ”Vjekoslav Karas”.
GLAS 67
ISPOD GLASA
68 GLAS
RADNO VRIJEME
Gradski muzej Karlovac
Strossmayerov trg 7, Karlovac
Stalni postav i povremene izložbe:
Utorkom, četvrtkom, petkom: 8 – 16 sati
Srijedom: 8 – 19 sati
Subotom, nedjeljom; 10 – 12 sati
Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno
Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana prije na mob. 098 957 1425 ili tel. 047 615 980.
Stari grad Dubovac, Branič kula
Radno vrijeme od 1. travnja do 1. listopada
Radnim danom: 16 – 20 sati
Subotom: 10 – 18 sati
Nedjeljom: 16 – 19 sati
Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno
Grupni posjet moguć radnim danima od 8 do 16 sati uz prethodnu najavu u Gradskom
muzeju Karlovac.
U drugim terminima (od 1. listopada do 1. travnja) posjet je moguć samo uz najavu u
Gradskom muzeju Karlovac.
Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana ranije na mob. 098 957 1425 ili tel. 047 615 980.
Galerija Vjekoslav Karas
Ljudevita Šestića 3, Karlovac
Tijekom trajanja izložbe:
Radnim danom: 8 – 16 sati
Srijedom i petkom: 17 – 19 sati (osim u srpnju i kolovozu)
Subotom, nedjeljom: 10 – 12 sati
Ponedjeljkom, državnim blagdanima: zatvoreno
Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana prije na mob. 098 957 1425 ili tel. 047 615 980.
CIJENA ULAZNICA I STRUČNOG VODSTVA
Odrasli: 10 kuna
Učenici, studenti, umirovljenici: 5 kuna
Ulaznica vrijedi za sve izložbene programe Gradskog muzeja Karlovac.
Predškolskoj djeci i invalidima ulaz besplatan
Stručno vodstvo na hrvatskom jeziku: 50 kuna
Stručno vodstvo na engleskom jeziku: 100 kuna
Stručno vodstvo zatražiti nekoliko dana prije na mob. 098 957 1425 (muzejski pedagog)
ili tel. 047 615 980.
Najave grupnih posjeta i ostale informacije:
Tel. 385 47 615 980
Fax. 385 47 615 981
e.mail: [email protected]
www.gmk.hr
ISSN 1333-879X

Na temelju članka 8. Pravilnika o upisu djece u Dječji vrtić Karlovac i

Mjesto i datum održavanja: : Karlovac, 20.09.2014. ŠDS "4 RIJEKE

Mladost d.o.o. Rakovac 1 Karlovac Objavljuje Javni natječaj za

Ljetni gimnastički kamp Selce 2014.

Prijava original - pdf

GLAS br. 8/god. X_2011 - Gradski muzej Karlovac

J A V N I P O Z I V za kandidiranje projekata za dodjelu

VODIČ OBILAZNICE 4 RIJEKE (PDF download) - HPD

GLAS br. 10 god. XII_2013

Ljetni gimnastički kamp Selce 2013.