Milka Džombić
& Miroslav Mihaljišin
RAČUNARSTVO I INFORMATIKA
Ovaj priručnik se u pdf formi može besplatno preuzeti sa sajtova www.znanje.org i razno.sveznadar.info
Uloga i značaj računarstva i informatike
Hardverska građa računara
Operativni sistem Windows 7
Jednostavne Windows aplikacije /Paint/
Mikrosoft Word 2010
Power Point
Materijali za prvo polugodište
za Prve razrede
Školska 2011/12
2 Ovaj besplatni priručnik je realizovan kao pomoćno nastavno sredstvo za predmet
Računarstvo i informatika za prvi razred gimnazije.
Informatika i računarska tehnika se razvija previše brzo da bi bilo moguće da se prati
kvalitetnim udžbenicima. Po Murovom zakonu svakih 18 mjeseci se količina
informacija udvostručuje, pa bi za iole pristojno, praćenje tehnologije bilo potrebno
da se udžbenici izdaju i više puta godišnje.
Aktiv za Informatiku banjalučke gimnazije pokušava da aktivno prati trendove u
informatici, ali i da se pridržava propisanog Nastavnog plana i programa.
U tom smislu će se i ovaj priručnik ažurirati po potrebi.
Priručnik je nastao na osnovu predavanja Milke Džombić, a prilagođenje pdf formi,
pojedine ilustracije, sistematizaciju i razradu pojedinih tema napravio je Miroslav
Mihaljišin.
Banjaluka, oktobar 2011.
3 Sadržaj
Uloga i značaj računarstva i informatike 7
Hardverska građa računara 9
Sastav računarskog sistema
9
Brojni sistemi
11
Binarni brojni sistem 12
Komplement broja i predznak
12
Struktura računara opšte namjene
14
Mikroprocesor 15
Ulazne i izlazne jedinice/ uređaji
17
Tastatura
17
Miš 17
Monitor i grafička karta
18
Memorije 19
Glavna memorija računara RAM I ROM
Periferne memorije 20
Hard disk
20
Disketa
21
Optički disk (kompakt)
21
Štampači 22
20
Operativni sistem Windows 7
23
Uvod u rad sa Windows-ima
23
Šta su Windows-i 24
Elementi prozora/Windowsa i rad sa njima
24
Rad sa ikonama 29
Windows Explorer/ Istraživač Windows-a
30
Rad sa fajlovima i folderima /selekcija/kopiranje/premještanje/
Kreiranje novih foldera 36
Brisanje fajlova: Recycle Bin 36
Control panel
38
Jednostavne Windows aplikacije
42
Calculator
42
Podešavanje tačnog vremena kalendar i sat 43
Help - pomoć i podrška 44
Paint 45
Šta je Paint
45
Bitmapirana grafika
45
Pokrenite Paint 46
Elementi i rad sa alatima Painta 46
Pamćenje slike i izbor formata slike
vježbe Paint
50
49
Dodatak: Vježbe, zadaci i dodatne mogućnosti Windowsa
4 51
34
Microsoft Word 2010
54
Uvod u rad: Pisanje dokumenta 54
Radno okruženje - Elementi Word prozora
56
File kartica 57
Kartica: Početni/HOME
58
Kartica: Umetanje / INSERT 59
Kartica izgled strane / PAGE LAYOUT
61
Kartica Pošta/MAILINGS 61
Kartica: Prikaz / REVIEW 62
Kartica: Pogled/VIEW
62
Uređivanje teksta - Formatiranje stranice
63
Kreiranje tabela 65
Umetanje objekata
69
Korišćenje i izrada grafikona i dijagrama kod Worda -Chart- 70
Naslovi i kreiranje sadržaja (TOC)
70
Korišćenje Word Art-a 72
Štampanje dokumenta 72
Praktični primjeri, zadaci i vježbe izrade Word dokumenata 73
Power Point
78
Uvodne napomene: pripremna faza
78
Osnovni pojmovi i izgled prozora PP 79
Izrada prezentacije od nule: Blank presentation 80
Dodavanje teksta slajdu 81
Dodavanje sljedećeg slajda
82
Prelazak sa slajda na slajd
82
Smjena slajdova 82
Vježbe i samostalan rad 84
5 Računarstvo i informatika
6 Uloga i zznačaj raččunarstva
a i inform
matike
Krooz čitavu svvoju istoriju
u, ljudi su bili prinuđeni da vršee različita izzračunavanj
nja i obraduu
informacijaa dobijenih iz svijeta koji
k ih okruužuje.Obim i složžnost ovih izračnnavanja nep
prekidno suu
se povećavvali, a mannuelno izraččunavanje, u kojem jee čovjek ossnovno sreddstvo, ima dva velikaa
ograničenja:
1. čovvjekova brziina je veom
ma ograničenna
2. čovvjek pokazuuje sklonost ka pravljennju grešaka
Prvobitna računarskaa pomagala
a: računaljkka i abak
U procesuu izračunavvanja ljudi koriste razzna pomoćn
na sredstvaa. Ta sredsstva su se razvijala i
usavršavala da bi sreddinom dvadeesetog vijekka dovela do
o pojave raččunara.
r
(E
Eniac) prekoo PC računa
ara do mod
dernih računnarskih mreeža
Od pprvobitnog računara
no obavlja oobradu podaataka na osn
novu unesennog program
ma.
Računar je uređaj kojji samostaln
Pod
datak je oddređen zapiss o nekom ddogađaju, pojavi ili karrakteristici iiz okoline. Ili, podatakk
je formalizzovana reprezentacija činjenice
č
ilii ideje pogo
odne za kom
munikaciju, interpretaciiju i obraduu
od strane ljjudi ili mašiina.
Ob
brada podattaka je procces pretvaraanja podatak
ka u inform
macije.
Da bi podaatak postao informacijaa mora imati
ti značenje novosti
n
za primaoca,
p
oddnosno morra
utjecati na povećanje nivoa
n
znanjja primaocaa.
7 Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za žive organizme ili upravljačke mašine.
Podaci su sirovina iz koje se obradom dobijaju informacije.
Komunikacija je razmjena informacija između subjekata. Može biti jednosmjerna i
dvosmjerna. Prema Šanonu, komunikacioni proces se sastoji od informacionog izvora, kodera,
kanala veze, dekodera, prijemnika informacija i smetnji. Postoje tri nivoa posmatranja
komunikacionog procesa: tehnički, semantički i efektivni. (npr. Abc, tabla je zelena, čas je završen)
Problem obrade podataka je sporo rješavan. Organizuju se velike arhive za čuvanje, prenos i
obradu podataka. Takvi sistemi se nazivaju informacioni sistemi. Nauka, čiji je predmet istraživanje
informacionih sistema, zove se informatika.
( početkom dvadesetog vijeka na jednog službenika dolazilo je 40 radnika, 1940. taj odnos je 1:6, a
1965 odnos je 1:1)
Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, obrađivanjem, čuvanjem i
prezentovanjem informacija korisniku.
Informatika (informacija+automatika) se dijeli na računarske nauke i informacione nauke.
Računarstvo je naučna disciplina koja izučava šta i kako se može riješiti pomoću računara.
Informacione nauke su šira disciplina od računarstva, može postojati i bez računara, naravno, to je
danas nezamislivo.
Koliko je podataka potrebno za donošenje dobre odluke?
Tačan odgovor je: nijedan.
Odluke se ne donose na osnovu podataka, već na osnovu informacija. Podatak, sam za sebe, ne nosi
nikakvu informaciju, dok se ne stavi u neki kontekst, dok se ne definiše njegov odnos sa nekim
drugim podacima.
Npr. većini ljudi ništa ne znači podatak da mu je holesterol 5. Da li je to dobro ili loše? A šta ako je 4? Ili
ako je 7?
Međutim, ako znate da je normalan nivo holesterola do 5,2, stvari postaju jasnije
Podatak je kao ruda gvožđa – od nje se svašta da napraviti.
Pitanje je samo šta vam je cilj.
Ako vam je cilj da nešto pojedete, može se npr. napraviti viljuška, koja je najčešće vrlo koristan “alat za
unos
hrane”.
Ali ne i ako želite da pojedete supu. U tom slučaju kašika je pravi izbor.
8 Hardverska građa računara
Računar je složeni uređaj koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija
koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Računar se najčešće definiše kao elektronska, digitalna, reprogramabilna mašinu koja može da
obavlja logičko matematičke operacije, unos, obradu i pamćenje podataka.
Elektronska znači da osnov građe računara čine elektronske komponente, digitalna da obavlja
operacije sa brojevima (digit - broj), reprogramibilna znači da se redosljed operacija može
programirati i mijenjati.
Sastav računarskog sistema
Računar je nastao zato što je čovjek težio za spravom koja bi ljudski mozak oslobodila
mnogih problema i ograničenja (sporost, zaboravnost, sklonost greškama itd.)
1. računar ABACUS (500 g.pne.) - pravougli okvir sa nekoliko paralelnih žica, a svaka ima
sedam kuglica. Moguće je raditi četiri osnovne matematičke operacije.
2. Paskalova aritmetička mašina ( 1643.god. ) - slična današnjim kalkulatorima sa mehaničkim
komponentama. Mogla je samo sabirati i oduzimati.
3. Lajbnicova mašina za računanje ( 1694. god. )- mogla je i da množi
4. Bebiđova analitička mašina (1834.god. ) - obrada instrukcija je bila preko programa sa
bušenim karticama, a imala je i memoriju. Tehnologija tada nije bila razvijena i njegov
poduhvat propada.
5. Holeritova mašina za bušene kartice (1890.god. ) – preko čitača kartica podaci se lako i brzo
sortiraju. Korištena je pri popisu stanovništva SAD-a 1890. god., a prerasla je u IBM
(International Business Mashines ).
6. Ekert i Mohlijev računar (1946.god. ) – to je prvi elektronski računar ENIAC . Imao je
18000 elektronskih cijevi, bio je težak preko 30 tona.
7. Fon Nojman (Von Neumann) – prvi računar sa memorisanim programom (1946.god. )
ALU+CU=CPU
R+IU+OU=RS
CPU+M=R
Fon Nojmanov računar je prva generacija računara.
Osnovni principi univerzalnog Von Neumannovog računara opšte namjene su da struktura, tj.
građa računara (hardware) ne zavisi od zadatka koji se na njemu rješava. Računar se programira
sadržajem memorije. U memoriju se učitava odgovarajući program koji predstavlja niz naredbi
koje se sekvencijalno izvršavaju. Istovremeno se izvršava samo jedna naredba.
Razlika u odnosu na slijedeće generacije je uglavnom u tehnologiji izrade, brzini, veličini
memorije, količini poslova koje može istovremeno raditi itd.
9 Raččunar je maašina koja automatski izvršava niz
n aritmetiččkih i druggih operacija. Kako ćee
računar obbrađivati podatke
p
odrređeno je programom
m. Svako elementarno
e
o izračunav
vanje se u
programu ddefiniše uprravljačkom informacijoom koju zov
vemo instru
ukcija.
Proogram je spisak
s
instru
ukcija kojim
ma se raču
unaru saopšštava način rješavanja određenogg
zadatka.
Preema namjenni, program
mi se dijele nna sistemsk
ke i aplikativ
vne. Sistem
mski program
mi služe zaa
upravljanjee radom urređaja i om
mogućavanjee lakog i jeednostavnog rukovanj a korisnikaa uređajem..
Aplikativn
ni programii služe korissnicima za rj
rješavanje određenih
o
zaadataka.
Raččunarski sisstem se sasto
oji od fizičkkih kompon
nenti, koje čine računarr i periferijsk
ke jedinice,,
i programsskih komponenti koje čine
č
sistemsski i aplikaativni prograami. Fizičkee komponen
nte se zovuu
hardver (h
hardware) , a program
mske kompoonente softv
ver (softwarre).
Fizzički dijelovvi računara (hardware)) su svi eleektronski, električni
e
i m
mehanički dijelovi odd
kojih je naapravljen računar. Tu spada mattična ploča, procesor, grafočka kkarta, izvorr napajanja,,
kućište, kaablovi, moniitor, tastaura, miš... Daakle, sve što
o možemo "dotaknutii".
Sofftver ne moože raditi bez
b hardverra, kao što
o hardver ne
n može raaditi bez so
oftvera. Naa
hardveru ((kao što je hard disk) se nalazi ssoftver (kao
o što je operativni sisstem), softver upravljaa
hardverom
m. Obično, softver sa hard diskaa se učitava
a na RAM memoriju odakle se prosljeđuje
p
e
procesoru koji izvšravva naredbe koje
k sadrži neki progra
am (softver)).
k
preko ulazznih i izlazznih uređajaa sa podaciima koji see
Sa računarom, korisnik komunicira
nalaze u fformi koja je čitljiva za coveka.. S druge, strane u elektronskom
m računaru
u podaci suu
predstavljeeni u oblikuu koji račun
nar razume odnosno preko
p
binarn
nih cifara, jjedinica i nula.
n
Svakaa
binarna ciffra se nazivaa bit.
10 Hardverske komponente računara
Ulazna jedinica služi za prihvatanje ulaznih podataka.
Izlazna jedinica služi za prezentiranje rezultata obrade.
Memorije pamte podatke i programe da bismo mogli kasnije da ih koristimo.
Procesor služi da uz pomoć programa obrađuje podatke.
Brojni sistemi
Način predstavljanja brojeva skupom simbola koji se nazivaju cifre.
Pozicioni brojni sistemi
Sastoje se od skupa cifara koji čini njihovu azbuku A = {a1, a2, a3,..., aN}.
Broj N cifara azbuke zovemo osnovom sistema.
Primjer:
43910 1101101112 1B716
Cifre pozicionih brojnih sistema u broju daju vrijednost u zavisnosti od mesta (pozicije) na
kome se nalaze (lijevo od decimalnog zareza pozicije su 0, 1, 2, ... a desno su —1, —2, ... ).
BROJNI SISTEM
OSNOVA
BINARNI
DEKADNI
HEKSADECIMALNI
2
10
16
CIFRE
0, 1
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F
(A=10, B=11, C=12, D=13, E=14, F=15)
Težina pojedinog mjesta zavisno od brojnog sistema
11 Binarni brojni sistem
Moderni računari koriste binarni brojni sistem, koji ima samo dvije cifre 0 i 1.
Binarni sistem predstavlja brojni sistem s bazom 2. To znači da u tom brojnom sistemu za
označavanje brojeva koristimo 2 broja, i to: 0 i 1.
Binarni sistem je izabran jer računar mora biti sposoban da prikaže bilo koju cifru na jedinstven
način, a postoji veliki broj elektronskih sklopova koji mogu da se nalaze u dva jedinstvena stabilna
stanja. Ova stanja mogu biti: otvoren/zatvoren, visok/nizak, lijevo/desno, ili uključen/isključen.
Mnogo je teže realizovati elektronske sklopove koji će imati tri, četiri ili više različitih stabilnih
stanja. Jedna binarna cifra 0 ili 1 predstavlja minimalnu količinu informacija , odnosno najmanji
podatak koji se može obraditi u računaru i naziva se bit ( bit ).
Iz engleskog jezika BInary digiT nastalo je ime za najmanju količinu informacije BIT. Upotrebljava
se u informatici i elektronici, gdje se nekom naponu pridružuje jedno stanje (npr. broju "1" napon
od 5V) a nekom drugom naponu drugo stanje (npr. broju "0" napon od 0V).
U većini računara koristi se veća grupa od osam bitova koja se naziva bajt (byte ). Kod
mikroračunara osnovni podatak koji se može smjestiti u memoriju predstavlja jedan bajt. Veći
računari memorišu podatke u grupama od 2, 4 ili više bajta i nazivaju se memorijske riječi. Što je
memorijska riječ veća brzina prenosa podataka između pojedinih dijelova računara je veća.
Računari moraju posjedovati mogućnost da skladište i obrađuju kako numeričke tako i tekstualne
podatke (string).
Najčešći način kodiranja podataka je ASCII (American Standard Code for Information
Interchange) , 8 bita je jedan znak, to znači da je moguće kodirati 28=256 znakova. Pošto je ovdje
riječ o binarnom sistemu, kilo nije hiljadu nego 210=1024. KB=1024 bajta
Komplement broja i predznak
Pored pozitivnih brojeva, postoji potreba za predstavljanje negativnih brojeva koji se mogu javiti,
na primjer, kao rezultat oduzimanja.
Postavlja se pitanje na kakav se način može predstaviti predznak u digitalnim sistemima.
Uobičajeno označavanje brojeva je pomoću znaka i apsolutne vrijednosti broja.
Najčešće se koriste tri načina predstavljanja predznaka i to: kôd sa predznakom, komplement
jedinice i komplement dvojke.
Kôd sa
Decimalni
predznakom
broj
+3
011
+2
010
+1
001
0
000
-1
101
-2
110
-3
111
-4
-
Komplement
jedinice
011
010
001
000
110
101
100
-
Komplement
dvojke
011
010
001
000
111
110
101
100
Tabela 1.1
U kôdu sa predznakom, jedan bit je rezervisan za obilježavanje predznaka broja.
U binarnom brojnom sistemu je usvojeno da bit na mjestu najveće težine predstavlja znak, i to 0
znak "+", a 1 znak "-" .
Ostale cifre definišu apsolutnu vrijednost broja.
Tako, na primjer 0111(2) u binarnom brojnom sistemu predstavlja +7(10) u decimalnom, dok 1111(2)
označava -7(10).
12 Pojam komplementa: komplement označava dopunjavanje broja A do nekog fiksnog broja K. Ako
se broj 4, na primer, dopuni do broja 10, dobiće se broj 6, koji se označava kao komplement desetke
broja 4. U opštem slučaju, komplement Ā broja A nalazi se kao razlika brojeva K i A.
Ā=K–A
K- je konstanta koja označava vrstu komplementa.
Komplementarno predstavljanje brojeva se uvodi kao način predstavljanja negativnih brojeva, koji
operaciju oduzimanja svode na sabiranje.
PRIMJER: Izračunajmo razliku brojeva 9 – 3 = 6, u decimalnom brojnom sistemu. Ako se broj 3
izrazi kao komplement desetke (K=10) dobija se:
Ā = 10 – 3 = 7
Sada se umjesto oduzimanja, broj 7 doda broju 9:
9 + 7 = 1|6
broj 16 je za 10 veći od pravog rezultata, a pravi rezultat se može dobiti jednostavnim
izostavljanjem cifre desetice koja je predstavljena uokvirenim znakom _|.
Komplement dvojke
Kod predstavljanja negativnih brojeva preko komplementa dvojke konstanta K ima vrijednost:
K = 2B
gde je B – broj bita u kodnoj reči.
Pošto su za predstavljanje brojeva iz tabele 1, u opsegu od -4 do +3 rezervisana tri bita (B=3),
konstanta K u ovom slučaju ima vrednost K = 23 = 8(10) = 1000(2). Ako su negativni brojevi
predstavljeni u kodu sa komplementom dvojke onda se, kao što je već rečeno operacija oduzimanja
svodi na operaciju sabiranja.
PRIMJER: Potrebno je naći razliku brojeva 3 – 2 = 1. U binarnom sistemu ova razlika bi bila:
011(2) - 010(2) = 001(2)
Ako se broj 2 izrazi preko komplementa dvojke sada je:
Ā = K – A = 1000(2) – 010(2) = 8(10) – 2(10) = 6(10) = 110(2)
sada se naša razlika nalazi kao zbir brojeva:
011(2) + 110(2) = 3(10) + 6(10) = 9(10) = 1|001(2)
kao što se vidi dobijeni rezultat se razlikuje od ispravnog samo u bitu najveće težine koji je
uokviren znakom _| . Pa ako se ovaj bit izostavi dobiće se tačan rezultat.
U digitalnim sistemima kod kojih je usvojeno da se negativni brojevi predstavljaju drugim
komplementom (komplementom dvojke), bit najveće težine predstavlja znak i to, isto kao i kod
brojeva sa znakom i apsolutnom vrenošću, 0 je znak "+", a 1 predstavlja znak "-".
Komplement jedinice
Prilikom izražavanja negativnih brojeva preko komplementa jedinice konstanta K ima vrednost:
K = 2B – 1
gdje B ponovo predstavlja broj bita u kodnoj reči.
Aritmetičke operacije sa komplementom do 1 su složenije i sporije od operacija sa komplementom
do 2.
Analiziraj primjer
127
-93
906 nepotpuni komplement
34
1
907 potpuni komplement
907
+ 127
1034 jedinica se odbacuje kao
nelogična cifra
13 Strukturaa računaraa opšte na
amjene
Na slici goore prikazanna je blok šeema mikroraačunara uop
pšte, a na sliici ispod koonfiguracija i struktura
PC računarra.
14 Mikroproocesor
Mikkroprocesorr je mozak računarskog
r
g sistema.
Mikroproccesor je rijeeč koja je nastala
n
od engleske riiječi microp
processor i označava elektronskii
sklop unutaar računaraa – integririisano kolo kkoji obavlja
a funkciju ceentralne jeddinice.
Prije pojavve mikroproocesora cen
ntralne su jjedinice raččunara bile napravljenne od relea,, diskretnihh
integrisaniih kola, trannzistora ili elektronskiih cijevi. Sm
mještanje svvih tih kompponenti (ilii čak cijelihh
soba) na m
mali komaddić silicija dovelo
d
je doo pojeftinjen
nja račuraa
a, te je prošširilo primjjenu na svee
poslove um
mjesto stroggo naučnih, gdje
g su se pprvobitno prrimjenjivalii.
Proocesor se saastoji od miilona tranziistora smješštenih na jednom čipu i on određ
đuje ostalim
m
komponenttama računaara šta i kad
da će raditi.
Kako radii procesor??
Procesor oobrađuje i izvršava
i
maašinski kodd (binarni) koji
k mu go
ovori šta daa procesor radi.
r
Jedinii
razumljivi jezik proceesoru je maššinski jezik. CPU radi tri
t osnovnee stvari:
1. Pom
moću ALU
U procesor je u moggućnosti daa izvodi ossnovne maatematičkee operacijee
(sabbiranje, odduzimanje, množenje i dijeljenje). Modernii procesori su u mog
gućnosti daa
obaavljaju i jakko kompliko
ovane operaacije.
2. Proocesor prebaacuje podatk
ke s jednog memorijsk
kog mjesta na
n drugi
3. Shoodno naredbbama, proceesor može s kočiti na no
ovi set instru
ukcija
Šema
atski prikaz nnajjednosta
avnijeg proccesora
na mikroproocesora. Onaa se izražava u MIPS-im
ma.
Najvažnijaa karakteristtika je brzin
Brzina mikkroprocesorra zavisi od
d procesorsske riječi, frrekvencije časovnika
č
(p
(preko GHz) , internogg
keša (lokallna memoriija čiji je sm
misao da prremosti jaz između brzine mikropprocesora i operativnee
memorije),, matematički koproccesor (poveećava brzin
nu izvođenja aritmetiččkih operaccija), širinee
magistrala.
Mikroproccesor se sasttoji od aritm
metičko-logiičke jedinice i kontroln
ne (upravljaččke) jedinicce.
Kontrolna jedinica dekoduje
d
naredbu (preevodi u niiz 1 i 0) i između rrazličitih ko
omponenatii
mikroproceesora usposstavlja putan
nje za podattke (definišee adrese i mjesto
m
gdje sse nalaze).
Aritmetičkoo-logička jeedinica je diio računara u kome se odvijaju svee obrade naad podacimaa.
U aritmetiččko-logičkooj jedinici se
s obavljajuu unarne (saa jednim op
perandom) ooperacije i binarne (saa
dva operannda).
Od unarnihh operacija spomenućeemo : negacciju, kompleementiranje, pomjeranjje. Pomjeran
nje u desnoo
je dijeljenje sa 2, pom
mjeranje u lijjevo je mnooženje sa 2.
15 Binarne loogičke operaacije su I, IL
LI, ekskluziivno ili (and, or, xor). Binarne arritmetičke operacije
o
suu
sabiranje, a oduzimanj
nje se radi prreko kompllementa.
Sve druge operacije, kod
k većine računara,
r
see rješavaju programski.
p
10
Broj operaacija u sekunndi je preko
o 10 .
Arhitektura (građa) procesora je odredenaa sa:
• skuupom registaara
• skuupom tipovaa podataka koje
k procesoor podržavaa,
• form
matom instrrukcija,
• skuupom instrukkcija,
• naččinima adressiranja i
• mehhanizmom prekida.
p
Montaža
M
i izzgled moderrnog mikrop
procesora
Model mikrroprocesora Intel
I
Core Duo
D (predstavvljen 2006) ima skoro 300 miliona traanzistora.
Murov zakoon kaže da see svakih 18 mjeseci
m
udvoostručuje broj
oj tranzistora
a kod integrissanih kola.
Zamislite kkoliko je miikroproceso
or složen i kkoliko će bitti.
16 Ulazne i iizlazne jed
dinice/ ureeđaji
Ulaazni uređaji su svi oni uređaji
u
koji omogućuju
u unos podataka ili proggrama iz ok
koline u
računar. P
Podaci moguu biti zvuk, slika, pokreet, temperattura, gotovo
o uvijek su u obliku nep
pogodnom
za direktann unos u raččunar. Te po
odatke trebaa odgovaraju
ućim konveertorima i skklopovima pretvoriti
p
u
električne signale prihhvatljive raččunaru.
Tastaturaa
Tasstatura je prrimarni uređ
đaj za ručnoo unošenje podataka
p
i programa
p
u rračunar.
Brooj tastera zaavisi od vrstte i namjenee tastature (8
84-101).
Gruupe tastera su: alfanum
merički, nuumerički, taasteri za po
omjeranje kkursora, fun
nkcionalni i
kontrolni ((ESC, Ctrl, Shift,
S
Tab).
Miš
Za komunikacciju između
u čovjeka i računaraa značajan je svijetleeći marker na ekranuu
monitora kkoji se nazivva kursor. On pokazujje poziciju gdje će bitii prikazan sslijedeći elem
ment tekstaa
ili slike. Pooložaj kursoora se možee mijenjati pomoću tasstera na tasttaturi ili mi šem. Miš se sastoji odd
loptice sa m
mehanikom
m i elektroniikom smješštene u plasttično kučištte. Broj tasttera na mišu
u može bitii
različit.
Standardnni mehaničkii miš
Optički
O
bežiični miš
osti umjestto mehaničk
čke kuglice. Prednostii
Posstoje tehnikke koje koriste reflekksiju svjetlo
ovakvih m
miševa su što nema meehaničkog hhabanja, te smanjen utiicaj prljavšttine i prašin
ne kao kodd
mehaničkihh miševa.
Treekbol je mišš ugrađem u tastaturu.
Pri uključenju
u
miša
m poželjnno je isključčiti računar.
17 Monitor i grafička karta
Monitor predstavlja izlaznu jedinicu računara koja služi za vizuelno prikazivanje podataka u
tekstualnom ili grafičkom obliku. Kao donji minimum, danas se koriste monitori i grafičke kartice
sa minimalno 64k boja. Veličina monitora se određuje prema dijagonali ekrana i standard je 17”.
Kvalitet monitora se određuje rezolucijom. Rezolucija se određuje brojem vertikalnih i
horizontalnih piksela (najmanji element slike), npr. 1024x768.
Kvalitet određuje i broj boja. Dubina boje (Color Depth) - je broj bitova koji sadrži jedan
piksel, što je veća dubina boje to je veći broj boja i nijansi koliko ih može prikazati monitor.
LCD i CRT monitori
Različiti standardi rezolucije monitora
Monitori se izgrađuju tehnologijom katodne cijevi (CRT) ili tečnih kristala (LCD).
Monitori sa katodnom cijevi su ranije bili najviše su u upotrebi, a princip rada je kao kod
telijevizora.
Trenutni standard su monitori sa tečnim kristalom. Oni se karakterišu izuzetno malom
potrošnjom električne energije, malom težinim i proizvoljno malim dimenzijama. Slika na monitoru
se formira protokom i refleksijom spoljne svjetlosti.
Grafička karta (video card, video adapter, graphics accelerator card, display adapter,
graphics card) je interfejs-veza između računara i monitora.Grafička karta je komponenta koja
proizvodi sliku koja se prikazuje na monitoru. Grafičke karte se klasiraju na osnovu rezolucije i
broja boja koji podržavaju. Bitna je i brzina rada.
U posljednje vrijeme grafičke karte su integrisane (ugrađene) na matičnu ploču.
18 Memorije
Memorija je specijalni hardver namijenjen za smještanje binarnih podataka (upis), s ciljem
čuvanja podataka do momenta uzimanja (čitanje) radi dalje obrade.Radnje upisa i čitanja podataka
predstavljaju aktivnost koja se zove pristup memoriji (memory access). Što je kraće vrijeme
pristupa to je memorija brža. (npr. knjigu od 500 stranica može da pročita za petinu sekunde) Druga
važna karakteristika memorije je kapacitet. Kapacitet je količina podataka koje memorija može da
primi.(npr. knjiga od 250 stranica zauzima 1MB memorije).
Memorija kod računara je je element koji ima sposobnost čuvanja stanovite količine podataka.
Memoriju možemo shvatiti kao niz obrojčenih/numerisanih ćelija, od kojih svaka sadrži djelić
informacije.
Veličina svake ćelije i njihov broj, razlikuje se od računara do računara a i tehnologije izrade
tokom njihovog razvoja su bitno različite.
Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene živom u kojima su se stvarali
zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih tranzistora, sve do integralnih kola
sa više miliona diskretnih i aktivnih elemenata i modernih hard diskova koji pamte podatke na
različitim magnetnim medijima.
Svaki računarski sistem ima različite vrste memorijskih uređaja.
Registri se nalaze u CPU, to su najbrže i najskuplje memorije, a najmanjeg kapaciteta.
Najčešće pamte podatke čiji su namjena i postupak obrade unaprijed definisani.
Ispod registara, jeftinije i nešto manje brze i većeg kapaciteta su skrivene memorije, koje
služe kao sprega međumemorija(buffer) između registara i primarne memorije. U njoj se drže ili
kopije najčešće korištenih podataka ili blok instrukcija (cache storage).
Primarne memorije, još jeftinije i sporije, ali još većeg kapaciteta sadrže instrukcije i
podatke u tekućoj obradi, a koje mogu pripadati operativnom sistemu ili nekom od korisničkih
programa.
On-Line sekundarne memorije čine tvrdi diskovi, izmjenjivi diskovi i optički diskovi. OffLine sekundarne memorije čine magnetne trake i specijalne masovne memorije koje služe za
dugotrajno pamćenje podataka koji su na poseban način organizovani.
19 Glavna m
memorija računara
r
RAM
R
I RO
OM
Glaavna memoorija je brzaa elektronskka kompon
nenta račun
narskog sisttema u kojjoj se držee
programi koje izvršaava proceso
or kao i pod
daci koje tii programi koriste.
Kappacitet glavvne ili operrativne mem
morije je 1, 2, 4, 8, 16
6, 32 milionna memorijjskih riječi,,
mada ima i većih. Jeddna memorij
ijska riječ jee obično 8 bajta.
b
Operaativna mem
morija se sasstoji od dvaa
dijela: Prvvi, manji dioo, namijenjeen je za čuvvanje sistem
mskih programa i oni sse mogu sam
mo čitati, taa
memorija sse zove RO
OM (Read Only
O
Memorry).
Dru
ugi, veći dio,
d
služi za čuvanje aplikativnih
h programaa, može se brisati i pisati,
p
ta see
memorija zzove RAM (Random Access
A
Mem
mory). Gašeenjem račun
narskog sisteema sadržajj RAM-a see
briše. Kapaacitet joj je preko 500M
MB, vrijemee pristupa oko 10ns.
Da bi računar mogao da radi
r potrebnna je komun
nikacija izm
među CPU, m
memorije, U/I
U uređaja..
Povezivanjje se izvršavva komunik
kacionim linnijama koje se zovu sab
birnice, maggistrale ili bus.
b
Maagistrale mogu biti : adresne ((Address bus),
b
magistrale podaataka (Datta bus) i
upravljačkke magistralee (Control bus).
Perifernee memorijee
Periferne ((spoljašnje-eeksterne) memorije
m
sluuže za vanjsko memorrisanje podaataka i instrrukcija kojee
se trenutnoo ne obrađujju. One služže za čuvanj
nje podatakaa i programaa.
k
Hard disk
HA
ARD DISK je
j tipična peeriferna meemorija za trrajno pamćeenje podatakka.
Harrd disk preedstavlja traajnu radnu memoriju računara, baziranu
b
naa magnetno
om mediju..
Osnovna m
mu je namjeena da trajno
o sačuva svee potrebne podatke
p
i prrograme.
20 Harrd disk je kombinacija
k
a mehaničkoog, magnetn
nog i elektronskog uređđaja. Hard disk koristii
kružne ravvne diskovee koji su sa obje stranee presvučen
ni specijalniim materijaalom konstrruisanim daa
čuvaju infoormacije u magnetnoj
m
formi.
f
Pločee se okreću velikom brzzinom.
Glaava za čitanj
nje i upis je interfejs
i
izm
među diska i elektronsk
kih komponnenti. Što je glava bližaa
disku gustiina zapisa po
p stazama je
j veća i većći je kapacitet. Svaka staza
s
je podiijeljena na sektore
s
kojii
sadrže po 5512 bajtovaa i to je najm
manji blok kkojem se mo
ože pristupitti.
Kappaciteti diskka su velikii i stalno se mijenjaju, npr. 40 GB
B za proizvoođača znači 40 milionaa
bajta, a opeerativni sisttem u stvari koristi (zboog binarnog
g sistema) 38,15GB.
Dim
menzije se stalno
s
smanj
njuju, standaard je 3,5” za PC.
Važžna je pouzzdanost disk
ka, ona se izzražava u MTBF
M
(meaan time betw
ween failures), srednjee
vrijeme između otkazza, vrijedno
ost i broj paljenja/gaašenja koje disk možee da izdrži. (nekolikoo
miliona satti rada prijee otkaza, a broj
b paljenjja do nekoliiko stotina hiljada putaa). Vrijeme pristupa jee
od 9ms do 30 ms
Staandardne oznnake C, D, E, F, G.
Disketa
Flop
oppy (savitlljivi) disk je
j perifernna jedinica koja služi za trajno čuvanje podataka naa
magnetnom
m mediju manjeg
m
kapaaciteta. Korriste se disk
kete 3,5”, kapaciteta 1,,44 MB. U dodiru saa
prašinom , opiljcima ili
i čak dimo
om površinaa diskete se može oštettiti. Na plasstičnom kuččištu postojii
nje). Kada je
j disketa (A
A) u kučištu
u računara i
zaštitna ploočica (otvorren položaj omogućavaa samo čitan
gori zelenaa led dioda nije
n preporu
učljivo vadiiti disketu.
U posljednjee vrijeme disskete se rijeetko koriste.
disk (komp
pakt)
Optički d
Opttički diskovi predstav
vljaju izmjeenjive periiferne jedin
nice masovvne memorije velikogg
kapaciteta,, koje za zappis kao med
dije koriste m
materijale koji
k različito
o prelamajuu svjetlost.
Staandardno see kod PC računara
r
kooriste CD-R
ROM (Com
mpact Disk Read Only
y Memory))
diskovi i nnjegova poddvrsta CDRW
W (CD Rew
writable,Reead/Write) diskovi
d
te D
DVD (Digitaal Versatilee
Disk).
Razzlikujemo dva osnovn
na tipa ureeđaja koji opslužuju
o
ove medije: čitači(Read
der) i pisačii
(Recorder)). Uobičajenn naziv za ove
o uređaje jje CD/DVD
D drajv.
Izg
gled CD/DV
VD diskova
Izgled CD
D/DVD drajjva
CD
D-ROM je disk
d
prečnik
ka 12 cm kkoji se stavllja u CD-R
ROM uređaj , koji je mo
ontiran kaoo
ladica u kuučištu. Kapaacitet je 650
0 MB.
21 CD
DRW ima issti oblik i dimenzije,
d
rrazlikuje see po metaln
nom sjaju zb
zbog različitte strukturee
zaštitnog ssloja. Prednnost ovih disskova su u mogućnosti brisanja i ponovnog snimanja. Kapacitet
K
jee
isti, a u zavvisnosti od proizvođača
p
a brisanje jee omogućen
no i do 1000
0 puta.
DV
VD je digitalni disk višeestruke nam
mjene. To jee optički ureeđaj koji om
mogućava prikazivanje
p
e
video zapissa tj. filmovva. Podaci su
s memorissani na maliim zarezimaa na spiralnnoj stazi, a očitavaju
o
see
laserom m
manje frekveencije nego
o kod CD-R
ROM-ova. Osnovna razlika
r
u oodnosu na CD
C je većaa
gustina zappisa i mogućnost obosttranog zapissa. Kapaciteet je od 4,7 GB
G do 17,1 GB.
Štampačii
Štaampači su sttandardne izlazne jed
dinice za priikazivanje rezultata obrrade na papiru.
Štaampači se diijele na : maatrične, ink--jet, lasersk
ke.
Matrični štampači, zaa ostavljanjee otiska na papiru, korriste glavu štampača kkoja može biti
b 9 ili 244
N
su,
s spori, buučni, slab kv
valitet štamp
pe (100-4000znakova u sekundi).
pinska i ribbon traku. Najjeftiniji
Ink-jet - štampači saa ubrizgavaanjem masttila, jeftini, spori, posttoji mogućnnost razlijevanja boja,,
bezšumni, mala potroššnja energije.
Laserski šttampači imaaju dobar kv
valitet štam
mpe i zadovo
oljavajuću brzinu
b
(10 sstranica u minuti),
m
tihi,,
skupi.
Mattrični štamppač
Inkk-jet štampa
ač
Izgled nekiih od modella štampača
a
22 Laaserski štam
mpč
Opeerativn
ni sisttem Windo
W ows
Uvod u rad sa Win
ndows-ima
a
Operativn
ni sistem
Operativn
ni sistem možemo
m
shvatiti kao gllavni progrram, koji su
u napisali ttimovi struččnjaka sa
ciljem da konačnom korisniku (tzv. end u
user) omogu
uće jednosttavnu upotrrebu račun
nara.
Zadatak opperativnog sistema
s
da korisniku
k
om
mogući jedn
nostavan rad na računaaru, bez da od
o njega
zahtjeva uppoznavanjee sa stvarnom
m strukturom
m i radom pojedinih
p
ko
omponenti.
Operativnii sistem (OS
S) je skup kompjutersk
k
kih program
ma koji upraavljaju harddverskim i softverskim
s
resursima računara. Operativni sistem see može vid
djeti i kao raspoređivvač resursaa (resource
allocator), koji se u računarskom
r
m sistemu pponaša kao upravitelj (manager) kkompjuterskih resursa
kao što su CPU time ili ciklusi na
n procesoruu, memorijaa, ulazno-izzlazni uređaaji itd., kojee operativni
sistem doddjeljuje speccifičnim pro
ogramima i korisnicimaa kako bi on
ni obavili "kkoristan" po
osao.
Šta znači Open look - otvorena
a arhitekturra
be, a fleksib
bilnost tzv. ootvorenost sistema
Koncepcija PC računaara je pošla od masovnnosti upotreb
za dograd
dnju (Open look), ostvaaruje se u dv
dva smjera.
Prvi predsttavlja moguućnost dogradnje sistem
ma kupnjom
m novih kom
mponenti - hhardverska
a
proširivostt, što je omoogućeno osttavljanjem ppraznog pro
ostora unutaar CPU jedinnice sa konektorima slotovima.. U te se konnektore ubaacuju elemennti-kartice i na taj način se vrši prooširivanje osnovnog
o
sistema.
dnje i kupov
vine prograama za različčite
Drugi aspeekt otvorenoosti, predstaavlja moguććnost dograd
djelatnostii - program
mska dograd
dnja. Kao ššto ste kupilli štampač i jednostavnno ga povezali sa CPU
jedinicom,, isto tako kupite
k
novi program,
p
kooji će vam olakšati
o
nek
ki novi posaoo..
Operativnii sistem trebba da omogu
ući održavaanje i zamjeenu pojedin
nih komponeenti i njihov
v
besprekoraan rad, ali i da omogući rad drugim
m korisničk
kim - aplikattivnim proggramima; op
perativni
sistem je ppodloga za start
s
korisniičkih prograama.
Povezivanj
nje pojedinihh programa i komponennti postiže se
s ravnopravnim tretmaanom fizičk
kih i
programskkih resursa.
Operativnii sistem na isti
i način prristupa pojeedinim uređaajima (npr. kontroleru diska, ili tastaturi) i
programim
ma (npr. proogramu za zaapis podatak
aka na disk). To se posttiže modular
arnim pristup
pom
virtuelnim
m i stvarnim uređajima, složenim m
matematičkim
m modelim
ma, a praktičnna realizaciija se
postiže soffisticiranim elektronskiim komponnentama.
23 Šta su Windows-i
U svojoj istoriji PC je doživio i doživljava različite operativne sisteme.
Počeo je sa sada zaboravljenim DOS operativnim sistemom firme Microsoft (PC DOS ver. 1.00) i
stigao do Windows 7 takođe firme Microsoft.
Početni PC-jevi su bili skromni, skroman hardver nije dopuštao velike i složene programe pa je
njihov operativni sistem: DOS, od korisnika zahtjevao učenje i pamćenje komplikovane sintakse i
veliku koncentraciju pri radu. Svako slovo i svaki znak bili su važni. Radilo se u tzv. komandnoj
liniji ukucavanjem naredbi preko tastature. Svaka slučajna greška, blokirala je rad i zahtjevala novo
kucanje.
Windows-i predstavljaju grafički orjentisan operativni sistem prilagođen korisniku.
Objekti, programi, alati i naredbe su predstavljeni sličicama - ikonama (icon). Ikone se smještaju u
grupe, koje su grafički predstavljene kao zasebne cjeline - prozori. Manipulacija sa prozorima i
ikonoma obavlja se mišom.
Većina poslova se obavlja intuitivno.
Windowsi su krajnje prilagođeni krajnjem klorisniku.
Windows
je najnovije izdanje Microsoft-a u seriji operativnih sistema proizvedenih za
korištenje na personalnim kompjuterima.
Prezentovan je 2008. godine, a u zvaničnoj prodaji je od početka 2010.
Novosti su fokusirane na multi-touch podršku, redizajniranu Windows shell ljusku sa novim
taskbar-om, zvanim Superbar, lokalni / home networking sistem zvani HomeGroup te
poboljšanjima performansi.
Neke standardne aplikacije koje su sadržane u prethodnim verzijama Windowsa, uključujući
Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker i Windows Photo Gallery, nisu
sadržane u ovoj verziji; većina je ponuđena posebno kao dio softverskog paketa Windows Live
Essentials.
Postoji čak šest verzija ovog operativnog sistema. Sve verzije su dostupne za procesore sa 32bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arihitekturom.
Elementiprozora/Windowsairadsanjima
Windows je dobio ime po osnovnom elementu koji koristi (Windows - prozor). Ako se unutar
prozora nalazi drugi prozor ponekad se za njega koristi termin okno, a u stručnoj terminologiji bi
se koristio naziv roditeljski i dijete prozor (mada parent/child termini znače da je jedan prozor
generisao drugi).
Postoje dva tipa prozora:
·
Prozor aplikacije (application window)
·
Prozor dokumenta (document window)
Prozor dokumenta i aplikacije (razlika između dokumenta i aplikacije je sada uglavnom istorijska
i ima sve manje značaja) imaju sve bitne osobine iste i ne treba ih razdvajati pri radu - sa njima se
radi na isti način.
24 Razmotritte osnovne elemente
e
prrozora:
1. Naziv pprozora-Win
ndow Name (window ttitle) dio titlle bar-a: naaslovne trakke
2. Linija m
menija sa koomandama-M
Menu Bar
3. Radni pprostor u kome se nalazze ikone-dessktop
4. Dugmadd za minimizaciju, mak
ksimizacijuu i zatvaranje prozora -M
Minimize/M
Maximize Button
B
5. linija saa alatkama- Tool bar
6. Skrol trraka-Scrol bar
b
7. Ram prozora-Winddow frame
8. Status bbar-Status bar
b
Naslovvna traka, poznata
p
i kao
k naslovnna linija (titlle bar) sadrrži ime proozora (wind
dow title) i
omogućavva premještaanje i dimen
nzionisanje prozora.
Radni p
prostor (deesktop) je naamjenjen zaa stvarni rad
d aplikacije.
Naslov prozora (w
window titlee) opisuje ssadržaj prozzora. Zavisn
no od tipa pprozora možže da bude
naziv: apllikacije, dokkumenta, diijalog, foldeer, fajl. Ako je prozor kreiran beez imena, taad ima ime
untitled - bbezimeni. Im
me dokumeenta sa kojim
m se radi naapisano je izza imena applikacije.
Dugm
mad za kon
ntrolu veliičine za m
minimizaciju
u (minimizee button)
ksimizaciju
i mak
(maximizee button)
prozora,, nalazi se u naslovno
oj liniji i om
mogućava ssmanjivanjee prozora i
povećavannje prozora..
Kada prittisnete dugm
me, za maaksimizacijuu prozor see proširuje na pun eekran (i na efektan i
jednostavaan način prrekrije drug
ge prozore)). Kada je prozor pro
oširen na ppunu veličin
nu ekrana,
dugme za maksimizaciju postajee dugme za ppovratak naa početnu veeličinu (Resstore button
n). Da biste
vratili prozor na počeetnu veličinu
u, pritisnite dugme Resstore
.
Minimizirran prozor možemo
m
shv
vatiti kao dookument koj
oji ste uzeli sa
s pisaćeg sstola i odložžili u
fioku. Dokkument se više
v ne na;azzi na vašem
m radnom sto
olu, ali je jo
oš uvijek naa dohvat ruk
ke. Treba
samo da ppritisnete duugme dokum
menta na palleti poslovaa, i on će ponovo biti akktiviran.
·
·
·
·
·
Dugmee za zatvaraanje prozorra (Close b
button)
Zatvaranjee prozora bi
b odgovarralo smješttanju dokum
menta u faasciklu u oormar za dokumente.
d
(Vidjećem
mo da Winddows-i korisste sličnu teerminologiju
u). Sad bi do
d dokumen
enta dolazilii posredno,
traženje ffascikle (odgovara po
okretanju pprograma) i uzimanjee lista (oddgovara pronalaženju
dokumentta).
S pozicijee Windows-a, zatvaranjjem se osloobađa dio RAM
R
memorrije koju je program zaauzimao, a
Vi ćete biiti u prilici da trajno zapamtite
z
i snimite naa disk doku
ument. Za rrazliku od zatvaranja,
minimiziraanje prozoora je samo privremeeno uklanjanje prozo
ora sa ekraana (sklanjanje zbog
preglednosti).
25 ·
Linija menija (menu bar), prozor
p
aplikkacije sadržii padajuće menije (puull down / drop-down
d
menus) trrenutne aplikacije. Bro
oj i vrsta m
menija zaviise od potreba aplikaccije, no veććina sadrži
menije: Fiile, Edit, Window
W
i Heelp.
Paleta alatki (tooolbar). Nek
ki prozori im
maju paletu
u sa alatkam
ma koja je ssmještena ispod linije
menija. P
Paleta alatkki omogućaava pristup najčešće korišćenim
k
komandam
ma menija. Palete sa
alatkama nnisu obavezzne i mogu da se uklju
učuju i iskljjučuju iz menija
m
View
w.
Većini alatki sa palete
p
pridru
uženi su krratki opisi funkcija
f
(ToolTips). O
Opisi se pojjavljuju na
ekranu kadda pokazivaač miša stoji na dugmeetu palete neekoliko seku
undi.
Okvir prozora (w
window borrder) označčava krajev
ve prozora. Koristi se za promjen
nu veličine
prozora. P
Pokazivač miša
m pri pom
mjeranju i nnailasku naa okvir mijeenja izgled u dvosmjerrnu strelicu
(različitogg izgleda: lijevo-desno
o, gore-dolle, ili kosaa, što zavisi od poloožaja gdje postavimo
pokazivačč). Ako prittisnemo lijeevi taster m
miša dok je pokazivač u obliku dvvosmjerne strelice
s
(tj.
dok se nallazimo na okviru) pom
mjeranjem ppokazivača mijenjamo
m
i dimenzije prozora (po
ovećavamo
ga ili smannjujemo zavvisno od sm
mjera kud iddemo).
Traka za ppomjeranje kroz dokum
ment - klizaač (scroll ba
ars) pojavlju
uje se samoo kad cio do
okument ne
može da stane u prozor.
Veličina kklizača u oddnosu na trak
ku klizača ddaje vam prredstavu o to
ome koliko ima podataaka koji se
ne vide naa ekranu.
Ako je klizač pomjereen za 10% u odnosu naa veličinu trrake, znači da
d je 90% ppodataka van
n
vidokrugaa.
Da biste ihh prikazali, primjenite jednu
j
od sljjedećih tehn
nika:
• Za pomjeranje nagoore ili nadole, pritisnite odgovaraju
uće dugme sa
s strelicom
m na kraju trrake za
pomjeranje.
• Za brže kkretanje, poovucite klizaač duž trakee za pomjeraanje.
• Za "skokk" na određeeni dio listee, pritisnite ttraku klizačča otprilike na
n mjesto ggdje želite
pozicionirrati klizač
·
·
·
·
Pokazivačč miša (moouse pointeer) pokazujee trenutni po
oložaj miša u radnom pprostoru. Ob
bično je u
vidu streliice.
Pokazivačč - kursor (insert
(
poin
nt), pokazujje na mjesto
o gdje se nalazite unutaar dokumentta (gdje će
se pojavitii vaš tekst ako
a vršite un
nos teksta, iili odakle ćeete crtati i sll.) Obično j e u vidu bliinkajućeg
(trepćućegg) uvećanogg slova I.
Klizači ((sliders)
omogućaavaju da vriijednost
nekog paarametra po
odesite
na linearrnoj skali. Primjer
P
određivaanje nivoa zvuka
z
kod zvuččnika.
Rjeđe see koriste i treebate ih
razlikovaati od terminološki
slične traake za pomjjeranje
kroz dokkument .
Slide
ders kod zvučnika
26 klizaač (scroll ba
ars)
Padajući m
meniji
Pri radu u Windows-iima često su
u prisutni paadajući men
niji (drop do
own ili pull--down men
nus).
Na slicci se vidi nasllovna linija i linija menijja programa FronPage sadrži komannde File,Edit,,View ...
Otvaranje menija (puulling down
n menus) i aaktiviranje je
j jednostav
vno. Postaviite pokazivač miša na
naslov - laabelu padajuućeg menijaa i kada prittisnete to du
ugme, otvara se lista oppcija.
Pojaviće se opcije koje
k
meni sadrži. Blijjeda oznak
ka opcija (n
naredbi) znnači da tren
nutno nisu
stvoreni uslovi za njeeno izvođenjje.
Poslije otvvaranja meenija možetee aktivirati neku od ponuđenih
p
opcija
o
nareddbi, ili aktiivirati neki
drugi menni.
vnim pomjeranjem pookazivača na
n njegovu
Aktiviranjje nekog drrugog menija vršiće sse jednostav
labelu (bez klika prebbacujemo see sa jednog menija na drugi).
d
Da bi aktivvirali neku od ponuđen
nih i izvedivvih opcija, pomjerite
p
see pokazivaččem miša naa nju.
Pri pomjerranju se prikkazuje koja je
j opcija seelektovana tako
t
što je njeno
n
ime inntenzivno ossvjetljeno
(druge bojee, ili inverznno markiran
no - highligghted).
Kad klikneete na selekttovanu stav
vku opcija ćee biti izvršeena.
Završetak - prekid radda sa menijima je jednoostavan; dov
voljno je da kliknete biilo gdje van
n prostora
menija i vii ćete ga nappustiti.
Rad sa dijjalog prozorrima
Dijaog proozor predstaavlja standaardni način rrazmjene in
nformacija između koriisnika i raču
unara pod
Windows--ima. Izvršeenje određen
nih naredbi zahtjeva un
nos informaacija i računnar vam u fo
ormi
dijalog proozora pružaa mogućnostt da ih unessete. Dijalog
g prozor će se javiti i kood poruka o grešci i
upozorenja.
Kao i prozzori aplikacija i dokum
menta i dijaloog prozor im
ma naslovnu
u liniju, radn
dni prostor i okvire.
Većina dijjalog prozorra se može premještati,
p
, tako što see pokazivačem miša poostavimo u naslovnu
n
liniju, i onnda držeći pritisnut
p
lijev
vi taster mišša odvučem
mo dijalog prozor na žel
eljenu poziciiju.
Kod većinne dijalog prrozora dimeenzije su fikksne (ne mo
ogu se mijen
njati, ni duggmadima, nii mišom).
Svaki dijaalog prozor sadrži dugm
mad koman
ndi (comma
and button
n) i gotovo uuvijek dugm
mad Yes,
No, Canceel i Help.
Ako ste saaglasni sa poorukom i in
nformacijam
ma u dijalog prozoru priitisnite OK,, ako niste kliknućete
k
na No, kadd želite da prekinete
p
po
osao koji se izvodi unu
utar dijalog prozora
p
izabbraćete Can
ncel
(prekid - nnapuštanje)..
Svaki dijaalog prozor sadrži predeefinisano (uunaprijed po
onuđeno - default key) dugme. On
no je
označeno debljim, ili icrtkanim okvirom.
o
Predefinissano dugme se može ak
ktivirati i prritiskom na taster <Enteer>. Pritiskoom na tasterr <Esc>
uvijek ćem
mo aktiviratti dugme za prekid - Caancel.
Ako su neeka dugmadd blijeda znaači da se ne mogu aktiv
virati.
27 Ostali elementi dijallog prozora
a
Sem komaandne dugm
madi u dijalo
og prozoru sse mogu nalaziti i neki drugi elem
menti:
• Polja za unos tekstaa (text box, text field) kkoja omogu
ućavaju uno
os teksta i znnakova sa taastature.
• Polje za unos broja (numeric box
b ili numeeric field) namjenjena
n
su
s za unos bbrojnih vrijeednosti.
Brojne vriijednosti (cjjelobrojne - integer, deccimalne ili datumske) se
s mogu unnositi sa tasttaure ili
korištenjem
m dugmeta za povećan
nje (inkremeent) odnosn
no smanjenjee predefinissane vrijedn
nosti.
• Dugmadd za inkremeent/dekremeent su predsstavljena kv
vadratićem sa
s trokutom
m koji se nalaazi pored
polja za unnos broja.
Poznati suu i pod nazivvom brojačči. Pritisnitee strelicu naagore da bistte povećali broj, odnossno nadole
da biste gaa smanjili. Drugi
D
način
n unosa vrijeednosti je daa preko sadržaja polja zza tekst preevučete
mišem i uppišete broj sa
s tastaure.
• Dugmadd za izbor saamo jedne opcije
o
(optioon butons),, sa logikom
m "ILl - ILI"" dozvoljavaaju izbor
samo jednne mogućnoosti (jedna issključuje dru
rugu). Predsstavljeni su krugom.
k
Trrenutno izab
brano
(aktivno) ddugme je isspunjeno.
• Prekidačii za istovrem
meni izbor više
v mogućnnosti (check
k box), sa "I" logikom
dozvoljavjuu da istovreemeno budee izabrano vviše mogućn
nosti. Predsttavljeni su
kvadratićem
m, i sa znakkom X oznaačavaju se aaktivirani (jeedan ili višee). Umjesto znaka X
ponekad see koristi i kvvačica. Potv
vrda izbora (upis X ili kvačice)
k
čessto se nazivva
čekiranje (check) opciije.
• Pomjeračč relativnogg ulaza (scroll bar for relative inp
put) omogu
ućava unos nnumeričkih
h
vrijednostti prema relaativnom odn
nosu (brzo- sporo, 0-10
00%, i sl.). Pomjerač
P
see aktivira mišom
klikom naa jednu od graničnih
g
strrana, ili pom
mjeranjem repera
(drag).
onudu elem
menta, uglavn
nom sortiranu po abeceedi. Elemen
nt se bira iz
• Lista (listt box) sadržži popis - po
liste klikom
m na njegovvo ime (tako
o da se autoomatski ubacci upiše u boks), ili upiisom sa tasttature. Kad
lista sadržii više elemeenata nego što
š se može ispisati u prostoru se pojavljuje
p
poolje - klizačč, traka za
pomjeranjee - scrol barr.
• Liste fikssnog sadržajja (combo box
b ili drop
p down list box ili sing
gle line list box) sadržee prije
aktiviranjaa samo jednoo polje listee podataka ((data field) i predstavljaa specijalni slučaj listi. Koristi se
kad u dijalog prozor nema
n
mjestaa za listu. N
Na desnom kraju
k
liste see pojavljuje strelica, naa dole, koja
p
omogućavaa da kretanjjem kursoraa, ili držanjeem pokazivaača miša naa njoj, sa istoovremeno pritisnutim
tasterom, bbiramo elem
ment liste.
Mada je raad sa dijalogg prozorom
m, prilično jaasan sam po
o sebi, ipak ćemo dati jooš nekoliko
o
napomenaa, koje će ollakšati snalaaženje u jeddnom od najvažnijih eleemenata Wiindows-a.
28 Na slici (ispod) se moogu vidjeti neki
n od opissanih elemeenata za rad sa dijalog pprozorom. (Primjer
(
je
iz program
ma Word, kooji predstav
vlja standarddan Window
ws program.) Rad sa m
mišom omogućava
direktan ppristup bilo kom
k
polju.
Klik na poolje za unoss aktivira to polje što see indicira treeperenjem pokazivača
p
- kursora (insert
point) unuutar njega.
Prelazak u iduće poljee je, sa tastaature omoguućen pritisk
kom na tasteer <Tab>. K
Kursor se po
omjera od
polja do polja, s lijevaa na desno, i odozgo naadole. Pomjjeranje u su
uprotnom sm
mjeru je moguće
istovremennim pritiskoom na <Shift> i <Tab>
>.
Većina poolja sadrži podvučeno slovo,
s
koje ppredstavlja tipku u kom
mbinaciji tippki. Istovrem
menim
pritiskom na taster (nna tastaturi) sa podvučeenim slovom
m i <Alt> ku
ursor se prem
mješta u po
olje. Pri
mo <Alt> i ddržimo pritissnut pa se onda pritisnee željeni taster na
tome standdardno, prvvo pritisnem
tastaturi; ppa kad se ottpusti izvršeena je selekccija željenog polja, što će se indiciirati promjeenom na
ekranu.
Rad sa ik
konama
dere, programe ili njihoove prečice.
Ikone su grrafički prikaazi koje preedstavljaju ffajlove, fold
Veličinu i izgled ikonna možemo promijeniti
p
pomoću du
ugmeta Morre options, kkoje se nalaazi na paletii
alata u svakkom otvoreenom folderru.
noj površini
Prikaz ikoona na radn
Desnim taasterom mišša kliknite radnu povrršinu, zatim
m
pokažite m
mogućnost Prikaz, a potom
p
klikknite Prikažži
ikone radnne površine.
Možete oddabrati koje će se ikone pojavljivatti na radnoj
površini - m
možete doddati ili uklon
niti ikonu u bilo kojem
trenutku. N
Neki ljudi voole čistu, neepopunjenu radnu
površinu bez ili sa sam
mo nekoliko
o ikona. Druugi na nju
stavljaju deesetke ikonaa da bi imalli brži pristuup često
korištenim
m programim
ma, datotekaama i mapam
ma.
Ako želite jednostavann pristup om
miljenim daatotekama illi
programim
ma s radne površine,
p
stv
vorite kraticce /prečace
(shortcut) do njih.
Kratica je ikona koja predstavljaa vezu do staavke, a ne
s otvara dv
voklikom naa prečac.
samu stavkku. Stavka se
Ako obrišeete kraticu, uklanja
u
se samo
s
prečacc, a ne i
izvorna staavka. Kraticcu ćete prepoznati po sttrelici na
njegovoj ikkoni.
29 Windowss Explorerr/ Istraživa
ač Window
ws-a
Bilo koji operativni sistem
s
trebaa da omoguući jednostaavno organizovanje i ppretraživanjee podataka
na računaaru. Kod Windows-a
W
to
t obavlja W
Windows Explorer,
E
ili samo Expplorer, kako se češće
naziva.
On omoguućava da činnite baš to što
š mu ime kkaže da istražujete svojj računar.
Da bi radiili sa Exploorerom treb
bamo prihvaatiti hijerarh
hijski modeel i definisaati dva pojm
ma folder i
file.
Za neiskuusnog korisnnika Explorrer je alat kkoji omogu
ućava da see upozna štaa ima u raččunaru. Za
iskusnog korisnika Explorer je alat koji korissti da org
ganizuje ppodatke u računaru.
Explorer jje neophodaan alat koji dobijate u sklopu Win
ndows-a, ko
oji Vam om
mogućava prristup svim
resursima računara (ili gotovo sv
vim).
Datoteka-ffajl
Datoteka,, fajl (file) predstavlja
p
a osnovnu oorganizacio
onu cjelinu, u koju sm
mještamo po
odatke.
Fajl (file) znači papir, dokument unutar fasccikle.
Pod podaccima se sm
matraju sve vrste dokum
mentata, ap
plikacija i programa,
p
kkoje računaar može da
prihvati i zzapamti. Faajl je jednoznačno odrređen sadržžajem, imeenom i lokaacijom.
O definisaanju imena (Name) vid
di odjeljak iispod.
Lokacijom
m određuje pripadnost nadređenojj cjelini. Lok
kacija datotteke (fajla) oodređena jee
pripadnošćću fascikli (folderu).
(
Pod progrramom se podrazumjev
p
va niz nareedbi, koje see izvršavaju
u u tačno oddređenom redosljedu.
r
Niz nareddbi se smješšta u fajl ko
oji se nazivva program
mski fajl, ili češće sam
mo program
m. Često se
koristi i ttermin aplikkacija sa isstim značenjjem. Sa asp
pekta Windo
ows-a ne ppostoji razliika između
programskkih i dokum
ment fajlova.
Fajl karakkteriše veliččina izražen
na u bajtoviima (Size) i datum kaad je posljeddnji put fajjl mijenjan
(kad su njeega unošenii podaci).
Osnovni ppodaci o fajlu:
f
ime, lokacija, vveličina i datum
d
kreirranja smješštaju se u posebnom
zaglavlju kkoje operatiivni sistem sam kreira.
Konvenciije za davan
nje imena
Ime (Nam
me) koje dajjete fajlu trrebalo bi daa vas podsjeeća na njego
ov sadržaj i da vam ollakša da ga
kasnije prronađete. (aako ste nacrrtali zeca, loogično je da
d dokumen
ntu koji sadr
drži taj crtežž, date ime
Zec, ako sste napisali izvještaj saa službenogg puta, logiččno je da faajlu u koji gga smještatte date ime
Službeni pput i tome slično.) Prri davanju iimena fajlaa potrebno treba poštoovati konveencije koje
zavise od verzije operrativnog sisstema i orgaanizacije podataka.
Nazivi fajjlova moguu imati do 256 karak
ktera, (tzv.. dugački naziv)
n
ukljuučujući tu ekstenziju,
razmake i tačke za odvajanje.
o
U dugim naazivima fajlova, mogu
u se koristitti sva malaa, ili velika
slova/karaakteri, osim znakova ko
oji imaju poosebna značčenja. Tako su zabranjjeni : ? " /| < > * : .
Mada je ddopušteno trreba izbjegaavati naša sllova (dijakriitike-kuke i kvake).
Preporučuujem da za početak prihavatite ovvo jednostaavno pravilo
o, a da kasnnije analiziirate odnos
stare i novve konvencij
ije dat u okv
viru ispod.
I iskusni kkorisnici poonekad imajju problemaa sa arhiviranjem pod
dataka zbogg prekoračeenja dužine
imena. Reekli smo da je
j moguće koristiti 2555 slova u im
menu, ali i preporuku
p
jje da se korristi do 80.
Naime prri najčešćem
m načinu arhiviranja
a
podataka (snimanja na CD) ppostoji mog
gućnost da
izgubite ddio imena na
n arhivskojj kopiji ukooliko prekorračite limit programa za snimanjje, a on je
najčešće 1128 slova.
30 f
/direektorij)
Fascikla ((omotnica/folder
Folder preedstavlja veeću logičku
u cjelinu u koju se sm
mještaju fajjlovi. Ranijje su ove cjeline
c
bile
poznate ppod imenom
m direktorij, a sad je termin dirrektorij zam
mjenjen sa tterminom fascikla
f
ili
omotnica, sa istim značenjem.
z
atiti i kao specijalnuu vrstu fajlla, koja se
Folder moožemo shva
sastoji od više fajlovaa; kao fajl čiji su sadržžaj drugi fa
ajlovi.
I folder jee jednoznaččno određeen sadržajeem, imenom
m i lokacijom.
Jasna je aanalogija saa klasičnom
m organizaciijom podataaka, koje možete,
m
listaati pregledaati, vaditi i
premještatti iz registraa u registar, iz fascikle u fasiklu; praktično
p
iz foldera u foolder.
Hijerahijsska strukturra
Vaš računnar može daa ima nekoliiko hiljada ffajlova, (sam
mi Window
ws-i imaju ne
nekoliko stottina
fajlova) i nnormalno da
d je neopho
odno, da se tti silni fajlo
ovi organizu
uju i smjestee u neke većće cjeline.
Hijerahijaa direktorijaa izgleda kao
k obrnutoo stablo koje
k
počinjee iz glavnnog (korjenskog-root)
foldera.
Folder moože da se sasstoji od drugih foldera,, od foldera i fajlova ilii samo od faajlova, po sttrukturi
koja podsjjeća i nazivaa se stablo (tree),
(
sa koorijenom iz koga se vršši grananje.
Adresa fajjla i folderaa naziva se putanja.
p
(p
path).
U puno im
me nekog fajla (foldera) bi se ukključivala i putanja. Putanja
P
se određuje naavođenjem
imena svvih foldera od glavn
nog korijenna do imeena fajla (foldera)
(
m
međusobno odvojenih
separatoroom \.Tako bi
b C:\Rad\Z
Zec značilo dda se fajl Zeec nalazi naa disku c u ffolderu Rad
d.
Razumjevvanje rada Explorera
E
zn
nači razumjeevanje Wind
dowsa.
Ovdje prezentovane procedure
p
i strukture suu osnov rad
da u Window
wsima a krooz vježbu po
ostati jasni.
Kako pokrrenuti Expllorer
Pošto smoo se upoznalli sa elemen
ntima kojim
ma želimo up
pravljati (fajjlovima i foolderima) kaako da
startamo E
Explorer.
Postoji (baar) deset naačina da to učinite,
u
ali kkod Window
wsa7 je najeednostavnijee da kliknete na ikonu
Explorera u taskbaru..
31 Elementti Exploreera
O
Osnovni
pro
ozor koji se dobije nako
on pokretanj
nja Explorerra
Naslovna traka prikazzuje ime on
noga što trennutno pregleedate (na sliici gore to j e Libraries)).
o
ju da vršim
mo izmjene
Linija meenija i paleeta sa alatkama sadržii komande koji nam omogućavaj
strukture podataka, da
d pojedinee fajlove brrišemo, kop
piramo i prrebacujemo na druge pozicije,
p
o
čemu ćem
mo kasnije goovoriti.
ogli bi dobiti i radno ookruženje koji
k će Vas
U slučaju da su podeešeni nešto drugačiji p arametri mo
zbuniti.
Podešavannje izgleda Exporera
E
vrrši iz menijja View ček
kiranjem i izzborm ponuuđenih opcijja; kao i iz
menija Toools izborom
m Folder i dalje
d
podešaavnjem Opttions View .
Različita ppodešavanjaa ostavljamo
o za kasnijee. Zasad ih izbjegavajte
i
e, samo će dda Vas zbun
ne.
Explorer iima tri glavvna foldera: Favorites, Librararies i Computeer, a mi ćem
mo se uglavn
nom baviti
opcijama koje podržaava Compu
uter, jer onee sadrže priincipe koje ćete moći primjeniti i na druge
dvije gruppe.
Za početakk izaberite Computer
C
Local disk
k D i analizirrajte sadržajj prozora.
Prozor Exxplorera se sastoji od dva okna. U lijevom
m se nalazi hijerahijskka strukturaa podataka.
predstavljeena folderim
ma, a u desn
nom sadržajj trenutno aktivnog fold
dera.
Na dnu prrozora nalazi se Statussna linija kooja prikazuj
uje koliko objekata (fajjlova i fold
dera) sadrži
selektovanni folder (O
Object(s)) i koliko je sslobodnog prostora
p
na disku kom
me pripada selektovani
s
folder (Disk free spacce).
32 Osnovni elementi gdje
g
se smjještaju poddaci su diskovi koji su predstavvljeni kao subfolderi
Computerr-a.
Na disk see smještajuu folderi, a u foldere faajlovi. Ukolliko imate više
v diskova
va oni su predstavljeni
kao odvojene cjeline.
PC obaveezno ima baar bar jedan
n hard diskk. Diskovi su određeni fizičkim kkarakteristikama koje
imaju, ali po princippu ravnopraavnosti fiziččkih i virtu
uelnih uređaaja, mogu sse shvatiti kao
k glavni
folderi. (W
Windows-i ih tako i treetiraju).
Disk je oddređen imennom (label) i jednim odd slova abeccede a hard disk kao C::.
Davanje im
mena disku se vrši prilikom njihovve instalacijje.
Svaki foldder može daa se sastoji od
o subfolderra, koji ond
da može da ima
i svoj subbfolder itd.
Način priddruživanja - smještanjja fajlova u određene foldere i foldera
f
u fo
foldere tj. određivanja
o
lokacije, je proizvoljan, no i tu se treba drržati pravilaa i pridruživ
vanje vršiti po logičkim
m vezama,
koje posttoje među fajlovimaa, odnosnoo folderimaa, po prav
vilima hijeerarhije. Ako
A
nismo
disciplinovvani, moždda će nam ispočetka sve ići laako, ali će nam kad--tad anarhijja donijeti
probleme.
Explorer omogućava kretanje
k
kro
oz strukturuu računar isp
pitivanje i
h
pregled njeegovog sadrržaja, kao i premještanjje pojedinih
elemenata..
33 Radsafa
ajlovimaiifolderim
ma/selekccija/kopirranje/pre
emještanjee/
Kopiranjee fajlova
Često imaate potrebu da
d fajl imatee i na drugooj lokaciji. Ta
T operacijaa se naziva kkopiranje (aa kako
drukčije).
KOPIRAN
NJE podrazuumijeva da želimo datooteku u cijeelosti prepisati na drugoo mjesto. Naaravno,
pod istim imenom ne može se ko
opirati na issto mjesto (iistu fasciklu
u-folder).
Obavlja see u nekolikoo faza:
• Selektujeete fajl koji želite kopirrati
• Izdate koomandu Coppy. Ovu kom
mandu možžete pronaćii u meniju Edit,
E
ili je akktivirati iz palete
p
alatki klikkom na ikonnu Copy.
• Pozicionnirate se na lokaciju
l
gdjje želite da smjestite ko
opiju fajla.
• Izdate koomandu Passte. Ovu kom
mandu možžete pronaćii u meniju Edit,
E
ili je akktivirati iz palete
p
alatki klikkom na ikonnu Paste.
Ova komaanda vrši koopiranje (preebacivanje) sa orginaln
ne lokacija (source)
(
na ciljnu (desttination)
lokaciju, aali na orginaalnoj lokacijji je zadržanna datotekee koju smo kopirali,
k
onaa se nalazi i u ciljnom
fasciklu i u orginalnoom fasciklu.
sslika i poruuka koju dob
bijamo pri kkopiranju (vvećih fajlova
a, kad je koppiranje dužže)
Ovdje je m
momenat daa razjasnimo
o: datoteke sse trajno ču
uvaju na disk
kovima. Koomanda Co
opy
smješta d
datoteku u privremenu
p
u memoriju
u (Clipboarrd), koja see nalazi unuutar elektrronske
memorijee RAM mem
morije raču
unara. Kom
manda Pastte prebacujje datotekuu iz RAM-a
a na hard
disk.
34 Premještanje fajlova
Umjesto kopiranja često imate potrebu da fajl prebacite sa jedne lokacije na drugu.
Operacija premještanja (Move) se razlikuje od kopiranja po tome što se datoteka sa izvorne
lokacije prebacuje na ciljnu lokaciju.
Procedura je slična onoj kod kopiranja, samo se umjesto Copy koristi Cut
• Selektujete fajl koji želite iskopirati
• Izdate komandu Copy. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete
alatki klikom na ikonu Cut
Ovdje je momenat da pojasnimo: datoteke se čuvaju na diskovima. Komanda Cut smješta datoteku
u privremenu memoriju (Clipboard), koja se nalazi unutar elektronske memorije RAM memorije
računara.. Korektnije bi bilo reći da se u privremenu adresu smješta ime i lokacija gdje se datoteka
nalazi.
• Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite fajl.
• Izdate komandu Paste. Ovu komandu možete pronaći u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete
alatki klikom na ikonu Paste.
Ova komanda vrši kopiranje (prebacivanje) sa orginalne lokacija (source) na ciljnu (destination)
podataka, ali na orginalnoj lokaciji nema više datoteke koju smo kopirali, ona se nalazi samo u
ciljnom fasciklu.
Umjesto izbora komandi Cut, Copy i Paste iz Edit menija možete da koristite tastaturu i
kombinujete tastere.
Na taj način možete zadati komande i to:
Ctrl + C = Copy
Ctr + V = Paste
Ctrl + X = Cut
Preimenovanje fajlova
Ukoliko imate potrebu da nekom fajlu promijenite ime to ćete učiniti na sljedeći način:
·
Aktivirate Explorer
·
Pronađete i selektujete fajl kome želite promijeniti ime
·
Izdate komandu Rename: promijeni ime. Ovu komandu možete pronaći u meniju File.
Eventualno možete potražiti ikonu sa istim imenom (uglavnom nije dio standardnog seta palete
alatki).
·
Nakon toga će prozor koji sadrži staro ime postati aktivan i omogućiti da ukucate (prekucate
preko starog) novo ime. Za pozicioniranje možete koristiti miša ili strelice. Sa BackSpace i Delete
tasterima vršite brisanje viška.
I pri izmjenama imena treba voditi računa o konvencijama za davanje imena.
Višestruko označavanje (selekcija) fajlova
Windows Explorer vam omoguućava da brzo i jednostavno kopirate ili pomjerate datoteke. Da
biste datoteke iskopirali ili pomjerili prethodno ih morate selektovat-označiti.
Ako želite označiti grupu datoteka koje su u nizu onda u desnom dijelu prozora Windows
Explorera kliknete na prvu datoteku u nizu, pritisnete taster Shift i držite ga pitisnut, a onda
kliknete na posljednju datoteku u nizu. Kad otpustite tipku Shift ostaće zatamnjena grupa datoteka.
Ove datoteke su spremne za kopiranje, pomijeranje ili brisanje.
35 Kada označavate datoteke koje nisu u nizu onda označite (kliknete na), prvu od njih pritisnete
taster Control (Ctrl) i držite ga pritisnutog, zatim birate (kliknete na) sljedeće datoteke koje želite
selektovati. Kada odaberete sve potrebne datoteke otpustite taster Ctrl.
Kreiranjenovihfoldera
Napokon je došao momenat i da objasnimo kako Windows-i kreiraju nešto novo. Pretpostavimo
da želite rezervisati prostor za smještanje nekih Vaših podataka. To znači da je potrebno da
kreirate fascilklu u koju ćete smještati Vaše dokumente.
Procedura je sljedeća:
• Pokrenete Explorer
• Pozicionirate se na lokaciju gdje želite da smjestite novu fasciklu
Pozicija gdje se nalazimo treba biti folder koji omogućava skladištenje -pamćenje.
• U meniju File izaberete New Folder i automatski će se kreirati novi folder sa ponuđenim imenom
New Folder.
Slika lijevo Vas podsjeća na to da je ime foldera jednoznačno, pa ukoliko o tome ne vodimo
računa mi, računar to čini automatski.
Sam unos imena izvodi se kucanjem sa tastature, držeći se pri tome istih preporuka koje smo dali
za imena fajlova (jednoznačnost, dužina, naša slova...).
Kod davanja imena sreli smo se sa tragovima vještačke inteligencije implementirane u Windowse: predikacijom i radom sa neimenovanim dokumentima. Ovdje je to vrlo jednostavno i bilo bi
zamorno i bespotrebno gubiti vrijeme na objašnjenjima kako Windows-i štite konzistentnost i
jednoznačnost podataka, no ipak razmislite malo o tome.
Ukoliko pokušate na istoj lokaciji (u istom folderu) dati isto ime, Windows-i će Vas upozoriti da
to nije moguće.
Šta je fajl, šta ekstenzija, prepoznaj različite tipove ikona, koje su ekstenzije
Ako fajl postavimo na read only on se može samo čitati, promjene ne prima, ako hoćemo da
mijenjamo status, desni klik na fajl, properties, to se isto odnosi i na foldere, s tim što se automatski
odnosi na sve fajlove u folderu, a ne na naknadno ubačene fajlove.
Sortiranje, preimenovanje(f2), označavanje više fajlova u nizu i ne, kopiranje i premještanje,
brisanje(shift+delete, direktno brisanje), vraćanje obrisanih,
Brisanjefajlova:RecycleBin
Pri brisanju se treba držati jednog osnovnog pravila briše se samo ono za što smo sigurni čemu
služi, pretpostavka da je nešto višak je vrlo opasna.
Operacija brisanja fajla obavlja se u dva koraka:
• Selektujete fajl koji želite izbrisati
• Izdate komandu Delete
Ovu komandu možete aktivirati direktno sa tastature pritiskom na taster Delete, ili je aktivirati iz
palete alatki klikom na ikonu Delete
Možemo shvatiti da se fajlovi prebacuju u specijalno rezervisan prostor, sistemski folder, nazvan
korpa za otpadke: Recycle Bin. Unutar ovog foldera vrši se privremeno čuvanje fajlova i
informacije o tome gdje su se nalazili prilikom (u momentu) brisanja.
36 Ovaj princcip brzog brrisanja naziv
va se i recikkliranje, jer omogućavaa rekonstrukkciju ovako
o izbrisanih
fajlova.
Trajno brrisanje i rek
konstrukciija slučajnoo izbrisanih
h fajlova
Opisano bbrisanje (Deelete) predsttavlja samo premještan
nje pokazivaača iz katalooga (tabele) fajlova.
Potražite nna Desktopuu ikonu korpe za otpaddke Recycle Bin. Kliknete na nju i otvoriće see prozor
unutar kojjeg će biti sppisak ranijee izbrisanih fajlova.
Ako selekktujete neki od fajlova iz
i korpe imaate ponuđen
ne mogućno
osti da ih traajno izbrišette, ili da ih
rekonstruiišete.
nite ove datooteke sa disk
ka onda u File
F meniju iizaberete ko
omandu
Ako zaistaa želite da trrajno uklon
Empty Reecycle Bin i kliknete naa tipku Yes zza potvrdu brisanja.
Ukoliko stte neke fajloove (ili fold
dere) greškoom obrisali možete
m
ih vratiti
v
tako ššto selektujeete fajlove
i fodere kooje želite reekonstruisatii i i izdate kkomandu zaa rekonstruk
kciju (Restorre this item
m) i svi
slekotovanni fajlovi i folderi
f
bićee vraćeni naa mjesto odaakle su obrissani.
37 Control p
panel
Kao što m
mu govori im
me Controll Panel (Koontrolna ta
abla/Upravljačka tablaa/Nadzorno mjesto) jee
mjesto gdjee se vrši podešavanje komponenti
k
i operativno
og sistema.
Kontrolna tabla je sasstavni segm
ment operatiivnog sistem
ma, u komee se nalazi čitav set po
odešavanja..
Kakvih poodešavanja?? To su prije
p
svega administraativna podeešavanja siistema, pod
dešavanje i
promene uunutar operaativnog sisteema window
ws 7.
Kada kliknnete na startt – Control panel
p
otvoriiće vam se prozor
p
kao na
n slici ispood.
m desnom ugglu nalazi se opcija Viiew by: onaa omogućava da možem
mo birati naačin na kojii
U gornjem
ćemo pregllati ikonice i male “pro
ograme” kojji se izvršav
vaju kada dv
vostruko kliiknemo na njih.
n
Kada odabberemo smaall icons / male
m ikone, pojaviće see sljedeća slika
s
koja ppokazuje sve alate kojii
postoje u ookviru kontrrolne table.
38 Pogledajm
mo one koje se najčešće koriste. A tto su:
acija
Desktop ggadgets/malli programi koji nose čitav spekttar informa
Gadget su mali progrrami koji radi u pozadiini operativ
vnog sistemaa i ne opterrećuju rad operativnog
o
g
sistema, a m
mogu biti značajne
z
za korisnika.
Kada se akktiviraju pojjavljuju se na
n desktopuu računara.
Najččešće korišććen gadget- dodatak jesste kalendarr
i satt.
Slik
ka lijevo pokazuje
prog
gramčiće.
39 kako pozzivate ovee
Display/poodešavanjaa izgleda ek
krana i prozzora
Moguće jee podesiti sve parameetre
ekrana: ood rezolucijje ekrana koja
k
vam odgoovara, prekko definisaanja
pozadine eekrana, njeggove boje slike,
podešavanjja skrin sejvvera itd.
Na primjjer: ukolikko želite da
podesite daa na vašem desktopu bude
boja ili sllika to raddite na sled
deći
način. Otvoorite controol panel, pottom
kliknete na display
ay i chan
nge
desktop baackground koji se nalazi
kao opcija sa lijeve strrane.
Poslije odaaberete slikuu ili boju ilii šta
ste već vi odlučili, klliknete na save
s
changes.
Ukoliko žželite da izgled vaaših
prozora u kojima radite bude
drugačiji ood standarddnog, otvo
orite
prozor Coontrol paneel, i potražite
opciju Ch
hange the visuals and
a
sounds on your compputer
U okviru ove opcije nalazi se
standarne mogućnostti koje možžete
izabrati kooje nudi sam
m Window
ws 7
ali i neke ddruge.
U okviru ove opcijje moguće je
možete m
mijenjati sccreen saver i
mnoge druuge stvari
40 Region an
nd Languagge/podešava
anje jezikaa i regiona
Ovo je mjesto
m
na kome
k
definnišemo jezik sa kojim
m
radimo.
Onda kada
k
otvoriimo ovaj pprozor imaamo opcijuu
keyboard
ds and Lan
nguages. U okviru nje se nalazii
dugme changes
c
keyyboard.
Ako želiimo da dod
damo novi jjezik, na primer srpskii
latinicu to radimo na sledeći način. Klliknemo naa
add, pottom iz palete koja nam
m se otvori izaberemoo
serbian, latin serrbia and montenegrro Formerr
kliknemo
o ok.
Tada nam
m se taj jeziik doda u paaletu.
dno, klikom na apply ppotvrđujemo
o izbor.
Standard
Ukoliko doodamo višee jezika, reccimo srpskii latinicu, ćirilicu,
ć
eng
gleski jezik itd. i želim
mo da nam
m
uvijek stanndarni font i jezik kojim kucamo bude srpsk
ki latinica to
o biramo tak
ako što u ok
kviru opcijee
default inpput languagge bar koji se
s nalazi u ssamom vrhu
u prozora, potvrdimo
p
nnaš izbor.
41 Jednosta
avneWind
dowsaplikacije
Cilj: upozznavanje saa najednosttavnijom applikacijom Windows-a. Upoznavvanje sa operativnim
sistemom,, bez primjeene na aplik
kativne proograme, nem
ma mnogo smisla.
s
Ciljj operativno
og sistema,
pa i Windoows-a, je prrije svega da omogući kkonkretan rad.
r
U sklopuu Window
ws operativn
nog sistem
ma isporu
učuje se više apllikativnih programa..
Za početakk ćemo se uppoznati sa najjednostav
n
vnijim kao što
š su kalku
ulator, sat i H
Help.
Calculatoor
Program kkalkulator omogućavaa da se uzz pomoć raačunara vrše jednostavvna računan
nja, slično
ranijim džžepnim (stonnim) kalkulatorima.
Poziv proograma vršši se sa: Starrt/Programss/Accessoriies/Calculattor.
Pozivom dobijete proogram kalku
ulator koji jje integrisan
n u Window
ws.
Izbor se vrši iz mennija View čekiranjem
č
jjedne od ponuđenih
p
opcija
o
kao na sliici lijevo:
fu
Naučni kaalkulator (SScientic) saadrži dalekoo veći broj funkcija,
Programeerski kalku
ulator omog
gućava i radd sa logičkim operacijaama (u brojnnim sistemiima koji to
podržavajuu rad sa raazličitim bro
ojnim sistem
mima (hekssadecimalnii - Hex, okktalni - Octt, binarni Bin),
Standardni kalkulator (Standa
ard) sadrži samo elem
mentarne op
peracije: mnnoženje (*), dijeljenje
(/), sabiraanje, oduzim
manje, proccenat, kvaddratni korijeen (sqrt), in
nverznu vriijednost (1//x) i izbor
predznakaa.
Računanjje se vrši unnosom vrijednosti u dij alog prozorr Calculatorr-a.
Unos vrijednosti se vrši ili kllikom na ttaster - dug
gme koji predstavlja
p
broj, ili sa tastature
ukucavanjjem brojevaa.
Ako korisstimo tastatturu mogu se koristiti brojevi iz gornjeg reeda karakterr seta tastaature, ili iz
numeričkoog seta. Ako
A
se korristi numerrička tastatura ona see aktivira - bira pritiskom na
<NumLocck> taster štto je indiciraano paljenjeem svjetlosn
ne indikacije.
Izbor (i iindikacija) moda num
meričkog seeta: da li da se koriisti kao kuursorski (sttrelice), ili
brojčani, ssa <NumLock> važi za
z sve progrrame.
Rezultat se dobija (nnakon unossa brojeva i operacija)), pritiskom na taster <
<Enter> ili klikom na
dugme = ssa kalkulatoora.
42 Privremeno napušttanje -miniimizacija p
programa Calculatorr vrši se kklikom na dugme za
minimizacciju.
Minimizaccijom progrram ostaje aktivan
a
i dosstupan, ali se
s njegov prrozor uklanj
nja - minimizira i on se
smješta u taskbar. Aktivan
A
postaje prozorr, koji je prredhodno bio aktivirann. Ako ste Calculator
aktivirali iz desktopaa njegovom
m minimizaacijom se vraćate
v
u desktop,
d
ako
ko ste ga ak
ktivirali iz
Pad-a i sl.
WordPad--a, minimizaacijom se vraćate u proozor WordP
Ponovni ppoziv minim
miziranog prrograma vršši se klikom
m na njegovu
u ikonu u taaskbaru. - Po
okušajte.
Postupak minimizacijje važi kod svih
s Window
ws program
ma.
Pomjeran
nje prozoraa kalkulatora je na stanndardan načiin:
Postavite se u naslovvnu liniju i držeći pri
ritisnut lijev
vi taster miiša, pomjerrite prozor na željenu
destinacijuu. Pomjerannje naročito
o ima smislaa, ako kalku
ulator korisstite za prorračun u prozzoru vašeg
dokumentta, tako da vam
v on prek
kriva podatkke.
nje program
ma kalkula
ator se vršii na standaardan način:: klikom naa dugme zaa izlaz ( X
Napuštan
dugme –C
Close), ili koombinacijom
m tastera <A
Alt> <F4>.
Provježbaj
ajte rad sa kaalkulatorom
m, mijenjajuući vrstu kalkulatora i provodeći
p
raazličita izraččunavanja.
Kalkulatorr je jedan od
o najjedno
ostavnijih W
Windows prrograma. Kao, što ste vjerovatno primjetili,
već smo oobradili većinu radnji potrebnih
p
zaa rad; tako će biti i kod složenijihh Windows programa:
dodaju se samo nareddbe vezane za
z specifičnnu aplikaciju
u.
Podešavaanje tačnogg vremena
a kalendarr i sat
mplementiran
n je kalendaar i sat.
Unutar Windowsa im
o vrijeme m
moćete vidjetti u donjem desnom ugglu.
Kad pokreenete Windoows-e tačno
pozivv programa
Kad se postavite u doonji desni ug
gao Window
ws prozora pojaviće
p
se (isplivaće) balon u kom
me ćete
moći da poogledate kooji je danas dan
d i datum
m.
Ako želitee više detalja pozovite program
p
naazvan Kalen
ndar i vrijem
me - Date annd Time.
Tu ćete m
moći da preglednije vidite osnovne informacijee o vremenu
u i datumu.
Prije, ili kkasnije, vriijeme, koji pokazuje sistemski sat,
s će se razlikovati
r
od stvarno
og. Kad to
primjetite,, jednostavnno se postav
vite na sat u Taskbar-u
u i kliknete 2 puta na njjega. Pojavii se dijalog
prozor za podešavanje.
Promijenitte - podesitte potrebnee parametree.
Klikom naa inkrementt-dekrementt strelice vrššite promjen
ne; mjesecaa, godine ili sata, minutta odnosno
sekundi.
Kad želitee promjene sati,
s
ili min
nuta kliknetee na njihovo
o polje i ink
krement-dekkrement će se odnositi
na njih.
Ako se žeeli promjenaa vremensk
ke zone, izaaberete kartiicu Time Zone, klikom
m na područčje koje se
želi.
43 Help - poomoć i pod
drška
Help predstavlja obavvezan dio usser friendlyy - prijateljsk
kog okružen
nja Window
ws-a.
Poziv glaavnog Help
p-a, gdje su
u objašnjenni svi pojmovi i proceedure, koje srećemo pri
p radu sa
Windows--ima. vršim
mo sa Start/H
Help ili priitiskom na taster
t
F1 - ako
a se nalaz
azimo u desk
ktopu (ako
nismo aktiivirali neki prozor).
ppoziv Helpaa preko Starrt dugmeta
poziiv Helpa prreko F1 tastera
Nakon što
o ste pozvvali pomoćć dobijate
prozor koji je sam po ssebi jasan.
n neki odd ponuđenih topikaKliknete na
objašnjenjaa iz spiskaa i dobijette detaljno
objašnjenjee.
44 Paint
Šta je Paiint
Program zza obradu bitmapiranih
b
h slika, zvaani Paint (slikati, obo
ojiti), u stannju je da ispuni
i
željee
skromnih llikovnih stvvaraoca. Ak
ko radite sa ekranskim snimicima (screenshott) ili fotograafijama kojii
ne zahtjevaaju komplekksnu obradu
u, Paint je, vviše nego do
obar izbor.
Ovaj dizajnerski alat namjenjen je amaterim
ma, ali i prrofesionalciima omogćaava im da brzo i lakoo
kreiraju neezahtjevne crteže.
c
Isporučuje se i nanalzi se integrissan u sklopuu Windowsaa 7.
Bitmapirana grafik
ka
Računarskka grafika see dijeli na dv
va dijela: biitmapirana grafika
g
i vek
ktorska graffika.
Primjerr bitmape i pikselizacijje
Bitm
map grafiččki program
m je račuunarski pro
ogram kojii
koriisniku omo
ogućuje daa crta slikku, ili ureeđuje slikuu
(naj češće fotog
grafiju) pom
moću računaara i monito
ora, te da ihh
snim
mi u neki veektorski forrmat kao štoo su JPEG, PNG, GIF
F
ili T
TIFF.
Bitm
map slika jee slika kojaa prilikom ppovećanja - zumiranjaa
gubii svoj kvalittet, tj. dolazzi do pikseliizacije.
Bitm
mapirana grafika je
j podataak koji predstavlja
p
a
pravvougaonu mrežu piiksela ili oobojenih tačaka,
t
naa
nek
kom grafičk
kom izlaznom uređajju kao što je
j monitorr
ili n
na papiru.
Pojam pik
ksela
Pi ksel (PIX (picture) ELement - Pixel) jee najmanjii
eleemenat na ekranu ili nekoj bittmap slici koji sadržii
plaavi, crveni i zeleni pod
dpiksel ( subbpixel).
Svvaka boja pojedinog piiksela je poosebno defin
nisana takoo
daa (kao prim
mjer) RGB slike sadržee tri bajta po svakom
m
pikkselu, svakii bajt sadrži jednu poseebno definissanu boju.
Red Green
n Blue - to znači da sv
vaka boja im
ma svoju vrrijednost, mijenjanjem
m
vrijednosti se dobijajuu
druge bojee osim ove trri osnovne. Što je više ovih vrijed
dnosti slika će
ć zauzimatti više prosttora. Ako jee
slika crno bbijela to znaači da pikseel zahtjeva ssamo jedan bit za razlik
ku od slike u boji koja zahtjeva trii
bita (RGB)) po jednom
m pikselu. Crno
C
bijele sslike su upraavo radi tog
ga manje po zauzimanju
u prostora.
Kvalitet jeedne bitmappirane slike određuje uukupan broj piksela (rezolucija) kaao i broj vriijednosti zaa
svaki pojeddinačni pikksel (dubina boje). Akoo je dubina boje veća, više se nijaansi može prikazati,
p
too
znači boljuu sliku kao i vjerodosto
ojniji prikaz . Slike zahtjjevaju mnogo memorijje, zbog tog
ga se koristee
razne vrstee sažimanjaa. Bitmap (B
BMP) je ne sažeta datotteka koja ne koristi nijjednu vrstu
u sažimanja,,
slike u tom
m formatu su
s veoma velike,
v
za raazliku od njjega mnogo
o popularnijji i češće ko
orišteniji jee
JPEG (JPG
G) format koji
k sažima sliku a da sse ne primjjeti gubitak na kvalitetti iako je to
o nemogućee
izvesti, ali je blizu stvvarnosti.
Paint korisst PNG sažeeti (komprim
movani) form
mat kao standardni form
mat u komee pamti slike.
45 Pokrenitee Paint
Kliknite na dugmee Start meenija (Startt
menu) lijjevim tasteerom miša,, zatim naa
stavku All programs (svi prograami). Potom
m
u prikazzanoj listti pronađiite folderr
Accessoriies (pribor, oprema), kliknite naa
njega, a zatim
z
u novoootvorenoj listi, uočitee
(i ponovo
o lijevim taasterom miiša kliknitee
na) ikoniicu Paint, prikazanu slikarskom
m
paletom (p
pored tačkee 1).
1
Alternativ
vno, možeete u pollje Searchh
program and
a files (obbilježeno kaao 2 na slicii
lijevo) ukucati
u
izraaz
Paintt, a zatim
m
pritisnuti taster ENTE
ER.
2
Elementi i rad sa allatima Paiinta
Nakon pokkretanja Painnta dobićetee standardnni Windows prozor unutar kojeg m
možete da zaapočnete
crtanje.
Pri radu saa Paint-om koristimo
k
see mišom i T
Toolbar-om (trakom sa alatima), kooji sadrži sv
ve osnovne
alate za crttanje.
Sam postuppak rada je standardan za program
me ove vrstee.
46 Iz Toolbar--a izaberem
mo (kliknem
mo na) alat saa kojim želiimo raditi. Indikacija
I
dda je alat izaabran je
utiskivanjee (osvjetljavvanje) ikonee, koju smo izabrali.
Potom se pprebacimo u radnu površinu i radim
mo sa tim alatom.
a
Kad završiimo rad sa jednim alato
om, selekcijja novog se vrši jed-nosstavnim klikkom na nov
vi alat.
Osnovni allat su četkicce- Brushes..
Izboorom četkicce omogućeeno nam je pprostoručno
o crtanje.
o
korissteći četkicu
u.
Nacrtajte nnekoliko jeddnostavnih oblika
Izbor tipaa četkice za crtanje
Brushes (četkice) služže za direktn
no bojenje sslike.
Izborom neeke od četkica dobijaćeete različitee
rezultate (nnalik na voddenu četkicu
u, marker, ssprej,
itd).
Biranjem ooblika iz sekkcije Shapes, crtate izab
abrani
oblik direkktno na slikuu (odnosno canvas, ukooliko
nemate slikku za podloogu).
Dijagonalnnim potezom
m (uz pritisn
nut lijevi tasster)
miša, dobijjate oblike raznih
r
veliččina.
Pri radu saa Paintom moguće
m
je daa selektujetee određeni dio
d crteža –oblast- i da ga obraditee.
Seleekcija oblassti obavlja s e alatom Seelect, kao
na slici lijevo.
Dodatni allati
Kliknite lijevim tasterom
m miša na alat Rotatee
(ro
otacija) ako
o sliku na kkojoj raditee, želite daa
okrrenete. Na raspolaganjju su vam: rotiranje zaa
90 stepeni uliijevo (Rotaate left 90) ili udesno,,
okrretanje “nag
glavačke” zza 180 step
peni (Rotatee
180), kao i odrazi u ogledalu okrenuti
o
poo
verrtkalnoj (Flip vertical) ili horizon
ntalnoj (Flipp
horrizontal) osi.
Po
onuđene opccije iz liste bbirate pritisk
kom na
lijeevi taster miša.
Rotacija i zakrivljen
nje
47 Alat za rad sa konturrama (Outlline).
Kliknite naa ovaj alat i dobićete padajuću liistu sa
mnogo opccija. Prva (No
(
Outlinee) ukida koonture,
dok sve drruge boje (aali samo ko
onture oznaačenog
oblika) hoomogenim premazom
p
(Solid Collor) ili
primjenom
m efekata neke od četkicca.
opuna bojom
m
Po
Izaabrani oblik
k može biiti popunjeen bojom i
unu
utar granicaa kontura.
O ovome vodi
v
računna alat naazvan Filll
(po
opuna).
Priincip je isti kao kod alaata Outline:: na iscrtanii
oblik, primenj
njuje se nekki od izabraanih načinaa
pop
punjavanja bojom.
U sekciji Sizee, bira se ddebljina čettkica, međuu
nuđenim lin
nijama.
pon
Desno, u ssekciji Coloor, ponuđene su standaardne boje. Color 1 i Color
C
2 su uuzorci boja koji će bitii
primjenjenni na izabranne alate.
Obično se na konture primenjuje Color 1, a nna boje za popunu
p
Colo
or 2.
Boje se mij
ijenjaju takoo što lijevim
m tasterom m
miša izabereete Color 1 ili Color 2, a onda desn
no iz paletee
boja (klikoom na lijevii taster mišaa) izaberete drugu. Za one kojimaa ponuđene boje nisu dovoljne,
d
naa
raspolagannju je alatkaa Edit Colo
ors (izmjenni boje) gdje iz bogatee palete bojja možete birati
b
drugee
nijanse.
Promjen
na veličine slike
s
Ispod tekksta Crop, uočićete teekst Resizee (promjenaa veličine)..
Ako na R
Resize klikn
nete lijevim
m tasterom m
miša, dobiććete dijalogg
kojim je moguće slliku umanjiiti, uvećati, ili iskositii. U prvom
m
uokvirenoom bloku - Resize, u polja
p
poredd tekstova Horizontal
H
i
Vertical uunosite proccentualnu vrednost
v
za uuvećanje ilii umanjenjee
slike (broojčane vrijeednosti man
nje od 100 ćće je uman
njiti, dok ćee
veće uradditi obrnuto)).
Procentuaalna izmjen
na veličine se izvodi samo ako je
j obilježenn
kružić poored teksta Percentagee (procenti)), dok ćete veličine u
pikselimaa (broj svjettlosnih tačk
kica za prikaaz na ekranu
u po širini i
visini) unnositi ako obilježite
o
kru
užić pored natpisa Pix
xels. Ako jee
kvadratićć pored tekssta Maintain
n aspect rat
atio (zadrži proporciju))
obilježenn, promjenaa jedne brojjčane vrijeddnosti, prop
porcionalnoo
će uticati na drugu, što
š znači daa ne moratee obje mijenj
njati.
Drugi uookvireni blo
ok Skew (D
Degrees) oddnosi se naa zakošenjee
slike u stepenima. Isto unossite brojčanne vrednossti u poljaa
Horizontaal i Verticcal ali ovo
oga puta nnema propo
orcionalnogg
dejstva.
Sve prom
mjene u dijallogu Resizee an Skew izzvršiće se kada
k
lijevim
m
tasterom miša klikneete na dugm
me OK.
48 Pamćenjeslikeiizzborform
mataslikee
Pamćenje ccrteža obavvlja se komaandom - klikkom na ikon
nu
Standardnii format sa kojim
k
Paintt radi je PNG
G.
work Graph
hics) je bitm
map rastersski format koji koristii kompresijju. PNG jee
PNG (Porrtable Netw
stvoren kakko bi poboljjšao i zamjeenio GIF forrmat.
PNG podržžava slike zasnovane
z
na
n paleti (s ppaletom deffinisanom 24 bitnim RG
GB bojama)), greyscalee
slike (sivihh tonova) i RGB
R
slike. Zamišljen
Z
jee kao grafiččki format za
z razmijenuu preko inteerneta, a nee
za profesioonalnu upottrebu, tako da
d ne koristti profesiona
alne palete boja (kao ššto je CMYK
K).
Izmjena -izzbor drugoog formata slike, kod P
Painta, vrši se u naredb
bom Save ass type (koja se javlja
unutar dijaaloškog prozzora za pam
mćenje):
Ukoliko im
mate namjerru da vaše crteže dijelitte sa drugim
m (ili ih distrriburate na IInternetu) umjesto
u
PNG prepooruka je daiih pamtite u JPEG form
matu.
49 vježbe Paaint
Nacrtaj slijjedeće crtežže i spremi ih u svoj follder:
vježbaa1:
Vježbaa 2:
Vježbaa 2:
50 Dodatak:: Vježbe, zadaci
z
i do
odatne moggućnosti Windowsa
W
Task manaager
Ako želite da vidite kooje se sve programi
p
„vrrte“ pri radu
u pokrenite Task manag
ager.
Windows T
Task Manaager' je prog
gramska poodršaka za zaustavljanj
z
e tekućih pprocesa, kojji se pozivaa
kombinacijjom tipki <CTRL> + <ALT>
<
+ <D
DEL>.
Najlljepši dio jee kad neki zločesti 'virrus' ili 'crv''
prek
kopira ime nekog od sistemskih programa-proccesa i oprik
kazuje se kaao sistemsk
ki resurs, ilii
ako uzme ime antivirusne
a
ppodrške.
Svak
ki od prikazanih proceesa može see označiti i
izbo
orom |End Process|
P
zausstaviti i ugaasiti.
Nek
kad
trebaa
postupaak
označčavanja
i
zausstavljanja više
v
puta pponoviti daa bi process
'nesttao s popisaa', odnosno dda je zaustaavljen.
U osnovi je bezbolnoo zaustavitti procesee
iniciirane od strrane korisnnika, dok zaaustavljanjee
sisteemskih proccesa može uuzrokovatii blokadu i
pad sistema ili reset računnara.
Zato
o OPREZ prri korišćenjuu ove opcijee.
Zatvaranjee aplikacijee koja ne reaguje – desni klik na Task
k bar i Staart Task Manager
M
ilii
Ctrl+Shift+
+Esc, karticca Applicatiions, označiimo proces i End Task
Pravilno reestartovanjje računara
a – Start – sttrelica pored
d ikonice Sh
hut down i R
Restart
Isključivanj
nje računarra – Start/S
Shut down, ako pritisn
nemo dugm
me za napajjanje računaar se možee
isključiti, ppređe u stannje spavanjja, hibernaccije ili ništaa. Šta će se desiti posttavljamo prreko Start –
Control Paanel – Pow
wer Options (Appearannce and Personalization
n / change screen saveer / changee
power setttings / choose what th
he power bbuttons do ), tu možeemo preko Change pllan settingss
podesiti vrrijeme za iskključivanje monitora i vrijeme po
oslije kojeg odlazi u staanje spavan
nja. Da li ćee
na dugmettu pisati Shhut down illi nešto druugo, desni klik
k na Tasskbar / Propperties / Sttart Menu /
Power buttton action ( buđenje iz spavanja – dugme za napajanje
n
naa kućištu)
Korisniččki nalog – skup infformacija kkoje OS ukaazuju na too kojim dattotekama ili folderimaa
možete priistupiti, šta možete da promijenitee na računaaru. Svaka osoba
o
pristuupa svom korisničkom
k
m
nalogu pom
moću korisnničkog imen
na i lozinke..
Postoje tri vrste nalogga:
možemo da radimo gotoovo sve, ali ako hoćem
mo da uradi
dimo nešto što
š utiče naa
1.
Stanndardni –m
druge korissnike, OS trraži lozinku
u za adminisstrativni nallog
2.
Adm
ministrativnni – obezbjeeđuje najvećću kontrolu nad računaarom
3.
Nallozi gosta (Guest)
(
– naamijenjen oosobama ko
oje privremeeno koriste računar ( ne
n može see
vršiti installiranje, mijeenjati postav
vke ili pravviti lozinke)
51 Izaberemo Start – Control Panel –User Accounts / opcija Manage another account, Create a new
account ili izmjena, označimo korisnika i vršimo izmjene.
Standardni nalog pomaže u zaštiti računara sprečavajući korisnike da vrše promjene koje utiču na
sve osobe koje koriste računar, kao što je brisanje datoteka koje su računaru potrebne za rad.
Kada ste prijavljeni na Windows sa standardnim nalogom, možete da radite gotovo sve što možete i
sa administratorskim nalogom, ali ako želite da uradite nešto što utiče na druge korisnike
računara, kao što je instaliranje softvera ili menjanje bezbednosnih postavki, Windows će vam
možda zatražiti da obezbjedite lozinku za administratorski nalog.
Biblioteke – mjesto na kojem upravljate dokumentima, muzikom, slikama, slično folderu ali
biblioteka obuhvata fajlove koji su uskladišteni na nekoliko lokacija. Windows sadrži četiri
podrazumijevane biblioteke: documents, music, pictures, videos. Biblioteka obuhvata sadržaje iz
raznih foldera, u istu biblioteku možemo uključiti foldere s različitih lokacija, include in library ili
pored stavke includes izaberemo stavku locations i remove.
Biblioteke su novost relizovana kod Windowsa 7. One olakšavaju pronalaženje datoteka razasutih
po čitavom računaru i mreži te rad s datotekama i njihovo organiziranje.
Biblioteka sjedinjuje vaše podatke na jednom mjestu bez obzira gdje su stvarno spremljeni.
Rezultat? Veća efikasnost pri radu i brži pronalaženje dokumenata
Primjer: Zamislite da pokušavate sastaviti porodični foto album od fotografija smještenih na vaš
hard disk i vaš laptop. Ranije je traženje određenih snimki bio težak posao. Kod Windowsa 7
jednostavno stvorite biblioteku, nekako je nazovete ("Album", na primjer), a zatim Windows kažete
koje odlutale foldere želite obuhvatiti svojom novom bibliotekom. Vaše će slike i dalje fizički ostati
na različitim mjestima, no sada se prikazuju u jednom prozoru. (Normalo laptop i vaš stoni računar
trebaju biti umreženi.)
Biblioteka može da uključuje do 50 lokacija. Takođe možete da kreirate nove biblioteke – i da ih
nazovete kako god vi to želite.
Na primer, arhitekta može da kreira biblioteku za planove, ugovore i fotografije u vezi sa
građevinskim projektom. Student može da organizuje istraživačke radove i snimke predavanja na
osnovu predmeta. Volite da kuvate? Biblioteke mogu da budu savršene zbirke recepata.
Windows 7 sadrži biblioteke za dokumente, muziku, slike i videozapise. No možete personalizirati
postojeće ili stvoriti vlastite biblioteke putem samo nekoliko klikova. Ali to nije sve. Bibliotekama
je veoma jednostavno baratati, a i brzo se sortiraju – dokumente možete sortirati po vrsti, slike po
datumu snimanja, a muziku po žanrovima.
Snimanje cijelog ekrana Taster PrtScn- slika ekrana se kopira u Clipboard
• zadatak: prebacite sliku desktopa u Paint, proučite Paint, sliku sačuvajte pod imenom Slika1
u svom folderu koji se zove Prvi koji ste kreirali na Desktopu.
Snimanje aktivnog prozora
Alt + PrtScn
• zadatak: otvori fajl Slika1, ubaci sliku u Paint i sačuvaj kao Slika2 u svom folderu
Gadgets (spravice- sadrži programe koji se lijepe za radnu površinu, praćenje vremenske prognoze,
razmjene trenutnih poruka i slično)
Quick Launch ne postoji, ikonu aplikacije koja nam treba samo prevučemo na task bar i onda
pokrećemo jednim klikom. Jump List – iskačuća lista za prelazak
52 Snap – priioni uz – pomjeranje
p
prozora
p
uz desnu ili lijevu ivicu ekrana, onn se proširi da zauzmee
polovinu eekrana, akoo prozor po
omjerimo doo vrha ekraana proširi se tako daa zauzme cijelu
c
radnuu
površinu.N
Na krajnjoj desnoj ivici taskbaraa je dugme Show dessktop (otvor
oreni prozorri nestaju i
pojavljuju se, isto i Windows+D)
W
)
Komprimoovanje
Smanjenje prostora zaa skladištenjje i prenos, najpoznatijji programi za komprim
movanje i raaspakivanjee
su winzip i winrar ( nisu miccrosoft) - desni klik na stavku
u i send too, compressed folder,,
raspakivannje, desni klik i extract all.
Slika pokazzuje moguću proceduru
u za kompreesiju fajlova
a uz pomoć winzip proggrama.
Zadatak1:: otvorite Notepad,
N
dijeelovi prozorra, mijenjan
nje veličine prozora, poomjeranje, zatvaranje
z
otepad, prikkaži oba pro
ozora kaskaadno, naporredo, naslag
gano (desnii
Zadatak2:: otvorite jooš jedan No
klik na taskkbar), kako se prebacujjemo sa proozora na pro
ozor( alt+tab
b)
Zadatak3:: kreiraj foldder pod svo
ojim imenom
m u my docu
uments
53 Microsofft Word 2010
2
Procjenjujee se da blizuu 50% upotrebe računaara pripada, na ovaj ili onaj način, obradi tekssta.
Word je pprogram za obradu tek
ksta koji se dobija u sklopu prog
gramskog paaketa za kaancelarijskoo
poslovanjee Microsoft Office-a.
Word će V
Vam omoguućiti potpun
nu poslovnuu korespond
denciju, kao
o i izradu i prelom jed
dnostavnijihh
pisanih forrmi. Kad ovvladate tehn
nikama zastuupljenim u Word-u,
W
uz malo trudaa moći ćete da koristitee
i druge dijeelove Officee paketa.
Mikrosoft Word 20100 je verzijaa Word proograma sa nekoliko
n
zn
načajnih izm
mjena i poboljšanja u
odnosu na prijašnje veerzije.
Unaprijeđeen je rad saa trakama, poboljšana
p
nnavigacija, povećan brroj gotovih uzoraka i predložaka,
p
,
unaprijeđenn rad sa fontovima,
f
pobiljšana izrada graafikona, dijagrama
d
i slika kojii mogu daa
obuhvaćajuu trodimenzzionalne obllike, prozirnnost, padaju
uće sjene i druge
d
efektee.
Definitivnoo je kao staandardan prrihvaćen noovi format zapisa
z
doku
umenata: doocx (koji see javio kodd
Worda 20007).
Uvod u raad: Pisanje dokumeenta
Nakon pokretanja Word-a
W
ispred vas se poojavljuje pro
ozor radne površine, bbaš kao da smo
s
stavili
prazan listt papira u piisaću mašin
nu.
Unos teksta se vrši jeednostavnim
m kucanjem
m po tastaturri. Znak koji pritisnete na tastaturii pojavljuje
se na ekraanu, u prostooru radne po
ovršine.
Tastatura sadrži sva slova,cifre,
s
znakove
z
intterpunkcije,, kao i speciijalne znakoove.
54
U tabeli je dat pregled i značenje specijalnih tastera.
TASTER
UPOTREBA
Alt
Koristi se u kombinaciji sa drugim tasterima za formatiranje teksta i
manipulaciju, prozorima, makroima i obilježjima
Backspace
Koristi se za brisanje nepotrebnih znakova ulijevo od kursora
CapsLock
Koristi se za trajno pisanje velikih slova (odnosno promjenu iz velikih
u mala i obrnuto)
Ctrl
Koristi se u kombinaciji sa drugim tasterima za formatiranje znakova
redova i pasusa
Delete
Koristi se za brisanje znakova na ekranu udesno od kursora
End
Skok na kraj reda
Enter
Upotrebljava se za završetak pasusa ili umetanje praznih redova u tekst,
kao i za zadavanje naredbi iz menija
Esc (Escape)
Koristi se za poništavanje naredbi menija i izmjena koje ste napravili u
okvirima za dijalog
Home
Skok na početak tekućeg reda
Page Down
Prelazak na idući ekran naniže (listanje ekrana naniže)
Page Up
Prelazak na idući ekran naviše (listanje sadržaja ekran po ekran naviše)
Shift
Omogućava kucanje velikih slova, a koristi se i u kombinaciji sa
drugim tasterima za izdavanje naredbi i makroa
Strelice
Koriste se za pomjeranje tačke umetanja - kursora
gore - dole
lijevo - desno
Tab
Koristi se (slično pisaćoj mašini) za postavljanje lokacije tabulatora fiksni skok za određen broj mjesta ulijevo; ali i za kretanje kroz okvire
za dijalog i tabele
Razmještaj slova na tastaturi je u Windows-ima (i u Word-u, koji je tipičan Windows program)
vezan za jezik. To znači, ako izaberete (u instalaciji) srpski (Serbian), imaćete ćirilični raspored
slova. Ako izaberete Croatian, imaćete latinični raspored, koji se razlikuje od ćiriličnog. Nažalost,
ovo nije u skladu sa našom praksom da pišemo i ćirilicom i latinicom.
Ako ste izabrali ćirilična pisma, pritisak na taster Q davaće slovo Љ, W će dati slovo Њ, X je Џ.
To znači da je promijenjen i programski razmještaj slova na tastaturi. Moraćete da se odlučite za
jedan raspored, a ostaje da se nadamo da ćemo dobiti (od Majkrosofta) posebnu kodnu stranu koja
bi povela računa o našim specifičnostima.
Poželjno je imati tastaturu na kojoj su ugravirana naša slova, tzv. YU tastatura. Tasture sa našim
slovima bazirane su na njemačkim tastaturama (prepoznaćete ih što je prvi red karakter seta
QWERTZ, za razliku od američkih, gdje je QWERTY). Moguće je raditi sa bilo kojom tastaturom
(softverski prilagoditi izgled tastera i njihove kodove), ali tad treba da se naviknete da pritisak na
jedan taster ne odgovara prikazu na ekranu.
Vertikalna trepćuća linija (uvećano slovo I) predstavlja tačku umetanja (insert point), ili kursor.
Tačka umetanja pokazuje gdje će se pojaviti znak koji otkucamo sa tastature.
Treba razlikovati kursor od pokazivača miša (mouse pointer). Pokazivač miša, kao i kod drugih
Windows programa, se koristi za zadavanje naredbi. Izgled pokazivača miša razlikuje se u odnosu
gdje se postavimo mišem i obično je ili iskošeno uvećano slovo I, ili bijela strelica. (Kod početnika
zabunu izaziva to, što kad kliknemo mišem dođe do pomjeranja - prebacivanja kursora na poziciju
na koju je ukazivao pokazivač miša.)
55
Radno ok
kruženje - Elemen
nti Word p
prozora
1.Dugmad za manipullaciju prozo
orom – miniimiziranje, maksimizira
m
anje, zatvarranje prozorra
2. Naslovnna traka – im
me dokumen
nta, ekstenzzija (.docx) te
t ime programa
3. Kartice / tabs
o Daatoteka / Filee
o Poččetna / Hom
me
o Um
metni / Inserrt
o Izggled stranicee / Page Lay
yout
o Reference / Reeferences
o Poššta / Mailinngs
o Priikaz / Revieew
o Poggled / View
w
4. Trake s alatima / Tooolbars
o nekke naredbe skrivene, im
maju strelicuu pokraj za otvaranje dodatnih
d
opccija
o zassivljene nareedbe se ne mogu
m
trenuttno izvršiti (na slici: Ch
hange List L
Level)
o narredbe s tri taačke imaju slijed daljnjjih naredbi (na slici: Define New B
Bullet...)
alatnne trake zajeedno se naziivaju vrpca (ribbon)
5. Radna ppovršina – papir,
p
ovdje upisujemo tekst, ubacu
ujemo objek
kt
6. Tačka um
metanja, mjjesto gdje trreperi kursoor
7. Trake zaa horizontallnu i vertikaalnu navigacciju (klizačii)
dvostruka strelicca gore/dolee prebacuje pogled za jednu
j
stranicu više/mannje
8. Statusnaa traka
kartice i
prikaazuje podatkke o trenutn
nom položajju tačke um
metanja na raadnoj površiini i stanje nekih
n
speciijalnih funkkcija Microssoft Word-aa
9. Linijari -Ravnala - horizontaln
h
ni i vertikalnni linijar, izn
nad i s lijeve strane raddne površinee
Bijelo pod
dručje oznaačava prosttor za pisan
nje, sivo područje predstavlja m
margine.
56
Trake preddstvljaju (rrelativno nove) kompponente korrisničkog interfejsa
i
i grupišu alate
a
premaa
zadatku, a naredbe kojje češće korristite uvijekk su pri ruci, tzv Officee Fluent.
U program
mu Word 20010 možete čak i prilaggoditi traku
u tako da see naredbe kooje se najčeešće koristee
nalaze na iistom mjestuu.
Kad se naaviknete naa raspored novih kom
mandi vidjeećete da su
u one pažljjivo grupissane. Onim
m
korisnicim
ma kojima je
j Word osnovni
o
alaat za rad omogućava
o
velke ušteede i bitno
o povećavaa
efikasnost..
Prim
mjer komanddne dugmad
di kartice i grupe
g
Kartice se prvenstvveno odnosee na zadatkee.
dzadatke.
Grupe uunutar svakee kartice razzdvajaju zaddatke na pod
komanddna dugmadd u svakoj grrupi izvodi naredbe ili prikazuju meni
m naredbbi.
Daćemo prregled svih kartica sa elementarnim
e
m komentarrima njihove funkcije, a na Vama je
j da se
upoznate sa detaljima.
File kartiica
Kreiranje novog dok
kumenta: New
N > Blankk documentt > Create (p
prečica na taastaturi Ctrll + N)
Otvaranje ppostojećeg dokumenta - alatom O
Otvori / Open
n (prečica na
n tastaturi C
Ctrl + O)
Otvaranje vviše od jednnog dokumeenta: uz pom
mod tastera Ctrl ili Shifft
Alat Zapam
mti-Sprem
mi (Save) (prrečica na tasstaturi Ctrl + S)
Sprremi u / Savve in - u koju mapu de sse dokumen
nt zapamtiti
Imee datoteke / File name - upišemo nnaziv datoteeke
Zappamti kao tiip / Save as type – proggram u kojem spremam
mo dokumennt (MS Worrd .docx)
57
Olakšano je kreiranje novog doku
umenta koriištenjem preedloška – ek
kstenzija.
Options > kartica Save > Save Au
utoRecoverr info every (odrediti )
Štampanje / Print:
Prinnter – izborremo štampaač
Pagge range: Alll – sve Currrent page – trenutna Paages – izborr stranica
Coppies – broj kopija
k
doku
umenta
Colllated – ispiisuje se cijeli dokumennt od početk
ka do kraja, a zatim prem
ma zadanom
m broju
kopija;
Unccollated – isspisuje se prva stranicaa prema zad
danom broju
u kopija, zattim druga ittd
Maargins – od nekoliko
n
po
onuđenih veeličina marg
gina odabereemo jednu
Orij
ijentacija / Orientation:
O
o Portrait (verttikalan papiir)
oL
Landscape (hhorizontalan
n papir)
Kartica: P
Početni/H
HOME
mes New Ro
oman, Verddana, Ariel, Calibri (na slici) itd.
Vrsta slovaa (font): Tim
Veličina sllova / Font Size
S – padaj
ajudi meni
Formatiraanje -oblikoovanje tekssta:
(
)
Podebljan
nje (Bold) Zakošenje (Italic) Poodvlačenje (Underline)
- Ctrl + B
-C
Ctrl + U - prečice
- Ctrl + I
Primjena eefekata (preccrtavanje, in
ndeksiranje , eksponentt)
Preecrtani tekst (Strikethro
ough) nekakkav tekst
Inddeks (Subscrript) H2O > H2O;
Ekssponent (Suuperscript) 5 m2 > 5 m2
Kliknemo na sivu streelicu pokraj
aj „Font“
(ili prečicca na tastatu
uri Ctrl + D
D) - ostali effekti koji see
mogu prim
mijeniti su:: Dvostruk
ko precrtanoo (Double Strikethrou
ugh), Sjenaa (Shadow
w), Konturaa
(Outline), Reljefno (E
Emboss), Ugravirano
U
(Engrave),, Smanjena velika sloova (Small caps), Svee
velika slovva (All caps), Skriveni tekst
t
je skriiven pri ispiisu (Hidden
n)
Mala slovaa pretvoriti u velika ili obrnuto
- VELIKA
A SLOVA / UPPERCA
ASE
- mala slovva / lowercaase
Text Effeccts Text Highllight Color
Sjenčanje / Shading
:
s
sadrži
opcijee oblikovannja teksta: Sjjena / Shadow, Odsjaj / Reflection
n
- alaat za isticanj
nje teksta bo
ojom
- alat za bojanje ppozadine teksta
58
Obrubi / Borders
- alat za postavljanjje raznih vrsta linija ok
ko označenoog teksta
ma:
Bojenje teeksta različitim bojam
allat Font Color
Grafičke i numeričkee liste:
Grafičke liiste / Bulletss
liste / Num
Numeričke
N
mbering
umetanje nnove označeene stavke – Enter na taastaturi, preestanak oznaačavanja – ddva puta En
nter
Poravnanjje teksta
Poravnaj: llijevo / Aliggn Left, po sredini
s
/ Ceentar, desno / Align Rig
ght, obostranno / Justify
Izbor proreeda unutar pasusa
p
- alatt Line Spaccing
nje i sakrivannje znakovaa koji nisu zza ispis - Allat Show / Hide
H
Prikazivanj
načavanja teeksta, klikn
nemo na pon
nuđeni stil / style
Stilovi: „prrimjena stila nakon ozn
Ili pritisnem
mo
u meniju stilova > izaberem
mo stil > Prrimjeni stil / Apply Styyle
izmjena stiila - pritisneemo
> Primjeni
P
still > Izmjeni (Apply
(
Stylle > Modifyy)
izrada novoog stila: oznna.imo tekst sa .eljenim
m oblikovan
njem, pritisn
nemo kod
menia stiilova >
CA: UMET
TANJE / IN
NSERT
KARTIC
Koristi se zza umetanjee različitih elemenata
e
kkoji se koriste pri uređeenju teksta
Umetanje (insert) tab
bele
umetanje tabelle: mišem prelazimo prreko kockica čime odreeđujemo brooj kolona i redova;
r
o illi odaberem
mo opciju Um
metni tabeluu / Insert Taable i upišem
mo brojeve
proomjena poloožaja tačke umetanja:
u
taaster Tab, taastera sa streelicama na ttastaturi, prritiskom
lijeve tasteera miša u žeeljenu deliju
u
uređivanjetabeele: Table Tools
T
> Obruubi / Borderrs
> Sjenčanje / Shadingg
nakknadno umeetanje retka ili stupca:
59
tačkku umetanjaa pozicionirramo u ćelijju gdje želim
mo umetnutti red ili kollonu, pritisn
nemo desni
taster mišaa te na brzom
m meniju od
daberemo U
Umetni > red
d iznad (Inssert > Row A
Above) ili ispod
i
(Below)
ili U
Umetni > koolona lijevo
o (Insert > C
Column Left
ft) ili desno (Right)
brissanje reda illi kolone
oznnačimo red ili
i kolonu, pozovemo
p
bbrzi meni te izaberemo opciju Obrriši kolone (Delete
(
Columns) iili Obriši reedove (Delete Rows)
brissanje tabelee: označimo tabelu i priitisnemo tasster Delete
UMETAN
NJE Slike
oznnačavanje sllike radimo pritiskom llijeve tasteraa miša na žeeljeni objekkt, nakon čega objekt
na obrubu dobije kvaddratide
za ppomicanje slike
s
na proizvoljno mjjesto: označčimo sliku, desna
d
tasterr miša > Forrmat
Picture > L
Layout > Wrap,
W
odaberremo stil
pod
dešavanje veličine
v
objjekta
ručnno: označim
mo objekt, pomičemo
p
nneke od rubn
nih točaka na
n okviru obbjekta
upisom vrijednnosti: desni klik na objeekt > Formaat Picture > kartica Sizze > unijeti vrijednosti
v
za visinu (H
Height) i širrinu (Width
h)
Zaglavlje i podnožje (Header an
nd Footer)
uređivanje-editiranje: dvostrukim
m klikom u pprostor zagllavlja ili pod
dnožja; ili: ppritisak na desni
d
taster
miša i izboor naredbe Uredi
U
/ Edit izlazimo izz polja zaglaavlja/podnožja: dvostruuki klik na radnu
r
površinu applikacije
Umetanje ppolja
(Q
Quick Parts > Field...) možemo
m
um
metnuti: brooj stranice, datum,
d
vrijeme, auutora/icu dookumenta, ittd.
Automatskko numerisaanje stranicaa
Umetanje ssimbola € £ © ∞ itd.
60
Kartica izzgled stran
ne / PAGE
E LAYOU
UT
Margine / M
Margins: oddaberemo ponuđene maargine s obzzirom na željenu visinuu, širinu
Orijentacija / Orientattion: Portraiit – okomitoo postavljen
n papir; Landscape – voodoravno po
ostavljen
papir,
Veličina / S
Size - podešavanje dim
menzija papiira
Automatskka funkcija za
z rastavljan
nje riječi / H
Hyphenation
n
o None (niikakva), Auutomatic, Maanual
Okvir strannice / Page borders
b
– raazličite vrstee i debljine linija mogu
u biti okvir i cijeloj straanici
Uvlaka / Inndent - uvuččenost pasusa - reda
Kartica P
Pošta/MAIILINGS
no pismo, piismo s istim
m sadržajem
m koje šaljem
mo na više adresa
a
Cirkularn
Kreeiranje: Starrt Mail Merge > Step bby Step Mail Merge Wiizard (kao nna slici iznad
d)
1) IIzbor vrste dokumenta
d
na kojem ž elimo kreiraati cirkularn
no pismo
• Piismo – tekstt koji se razzlikuje samoo po umetnu
utim poljima
• Pooruka e-poššte – kao i kod
k pisma
• Omotnice – ispis
i
imena i adrese priimaoca
•N
Naljepnice
• Im
menik – cijeeli dokumen
nt predstavljja ispis po poljima
p
podataka iz bazze podatakaa
2) IIzbor polaznnog dokumeenta
•U
Upotrijebi tekkući dokum
ment – dokum
ment koji upravo
u
koristimo
• Poočni od preddloška – od
daberemo prredložak
• Poostojeći dokkument – naavigiramo ddo i otvorim
mo postojeći dokument
3) IIzbor primaaoc
•K
Koristi postoj
ojeći popis – koristimo imena i adrrese iz datotteke ili bazee podataka
• Izzaberi međuu kontaktimaa u Outlookk-u / Select from Outlook contactss
61
•U
Ukucaj novi popis > kreiraj / Type a new list > Create
4) O
Organizacija svoje dato
oteke / Arraange your diirectory – dodajmo info
formacije o primaocu:
p
odredimo m
mjesto u dookumentu te kliknimo nna jednu od stavki: Adrresni blok, PPozdravi itd
d.
5) P
Pregled svojje datoteke / Preview yyour directo
ory – takođee možemo uurediti popiss primaoca
6) Z
Završavanjee cirkularno
og pisma / C
Complete the merge
Kartica: P
Prikaz / REVIEW
R
p
naapisane bićee podvučenee crvenim, valovitim
v
linnijama
rijeeči koje su pogrešno
poddešenja: Revview > Lang
guage > Sett Proofing Language
L
Alaat
Spellling and Grrammar - ottvara se dijaaloški okvirr sa opcijam
ma: ignoriši jednom,
j
ignoriši svee, promjenii, promjeni sve
s (Ignore once, Ignorre all, Chan
nge, Changee all)
akoo se neka riječ ne nalazi u rječnikuu tada ju mo
ožemo unijeti u rječnik označivši jee > pritisak
desne tasteera miša nadd označenom
m riječi > A
Add to dictio
onary
Kartica: P
Pogled/VIIEW
r
površšine, postav
vljanje pom
moćnih alataa za rad (np
p. linijara) i
Omogućavva definisannje izgleda radne
kompletnoo uređenje izzgleda prozo
ora.
Print Layoout - kako de
d se na ispisnoj stranicci raspodijeeliti tekst i različiti objeekti, najčešćće korišćenii
pogled
Full Screenn Reading - pogodan zaa čitanje dookumenta
Web Layouut - pogled se koristi zaa izradu weeb stranice
Outline – ppogled na strukturu
s
do
okumenta; oolakšan rad sa premješštanjem, koppiranjem, uređivanjem
u
m
teksta te prromjenom nivoa
n
naslov
va
Draft – poggled na dokkument kao na nacrt; oddređeni elem
menti kao np
pr. zaglavljee se ne vidi
Zoom – izbbor ponuđenne (izraženee u procentiima) ili unos vrijednostti:
Pagee Width - prrikaz po širin
ni stranice
Text Width - priikaz po širin
ni teksta
Whoole Page – prikaz čitavee stranice
Two Pages – priikaz dviju stranica
62
Uređivan
nje teksta - Formatirranje stran
nice
Prije negoo počnemo pisati dok
kument, pottrebno je definisati
d
izzgled straniice. Analog
gno ranijoj
termiologiiji potrebnoo je odreditii na kakvom
m papiru i sa kakvim odnosom bjeelina ćemo vršiti unos
teksta.
Ovaj izbor se običnoo naziva formatiranje sstranice, a ovdje
o
se korristi u smisllu definisan
nja i izbora
osnovnih ddimenzija stranice.
s
m
se vvrši ikonam
ma iz PageLaayot trake
Formatirannje veličinee stranice i margina
nosti i mi ćeemo obraditti neke.
Postoji mnnoštvo opcijja i mogućn
Klikom naa trokutić poored koman
nde PageSettup dobijatee mogućnostt elementarnnog uređenjja stranice.
Ma
argins (margine) defini
nišu prazan prostor od
ivicce papira, odnosno
o
graanice stvarrnog unosa
tekssta i 'bjelinee'.
Promjene, kojje zadate, možete pratiti na
kaznoj stran
nici (Previeew) u gornj
njem dijelu
pok
prozzora PageS
Setup-a. Kaad ste defi
finisali sve
veliičine koje želite daa ima vaša stranica
klik
knite na OK
K.
Listta Paper Size definišše (omoguććava unos)
veliičinu papiraa.
o
papira: portretnu
Orieentation orijentaciju
(Portriat), kod koje je dužžina veća od
d širine, ili
dscape), kood koje je širina
š
veća
pejssažnu (Land
od dužine.
d
Layout daaje neke doddatne mogu
ućnosti uređđenja (formaatiranja) straanica tekstaa (različitu numeraciju
n
brojeva strrana, načinaa poravnanja, postavljaanja borduraa i slično).
Pri formattiranju strannice trebate voditi računna o moguććnostima vaššeg štampačča, pa ne zaadavati
dimenzije koje on ne podržava. (Word
(
će prrihvatiti razzličite formaate, ali štam
mpač ih nećee
odštampatti.)
Mogućnosst promjenee parametaraa štampača ili izbor jed
dnog od štam
mpača (ako ih imate više na
raspolagannju), dobićeete klikom na
n dugme Prrinter.
Mjere su sstandardno--difolt-predeefinisano daate u inčimaa (1"=2,54 cm),
c
no posttoji mogućn
nost da
izaberete i cm.
63
Skrolovan
nje -Automaatski prenoss i prelaz naa iduću stra
anicu
Kad pokuššate sa unossom teksta, vrlo brzo pprimijetićetee mnoge preednosti, a prrije svega: automatski
a
prenos rijeeči u novi reed, automattski prelom stranice i sk
krolovanje teksta.
t
Automatsski prenos riječi
r
znači, da vi ne voodite računaa o tome da li riječ možže da stane u red - ona
se automaatski prebacuje u idući ako ne možže. Imate uttisak da piššete na beskkonačnoj traaci, koja se
stalno prem
motava i poodešava zad
danu na veliččinu stranicce.
Automatskki prelom stranice om
mogućava pprelazak naa iduću straanicu a da vi o tome ne vodite
računa, ddužina dokuumenta je proizvoljnna, a stran
ničenje se obavlja prrema param
metrima iz
PageSetupp-a automattski. Vi preelazite sa jeedne stranicce na drugu
u, a računaar prilikom štampanja
uzima u obbzir parameetre zadate PageSetup-o
P
om.
Indikacijaa prelaska sa jedne sttrane na drrugu
Ponekad, zzabunu izazziva ekransk
ka i stvarna strana. Ekrranska stran
na odgovaraa veličini pro
ozora
aplikacije.. Veličina ekranske straane zavisi ood tipa moniitora i vaše volje (nauččili ste kako da
povećavatte i smanjitee prozor), do
ok je PageS
Setup-om deefinisana fik
ksna i stvarnna veličina papira
p
koji
ubacujete u štampač.
Skrolovannje omogućaava da, kad se dođe do kraja radno
og prozora, kad ispunim
mo radnu po
ovršinu
tekstom, ddođe do autoomatskog pomjeranja tteksta; tekstt se pomjeraa naviše - skkroluje, tako
o da mi
kucamo teekst, a on see sam pomjeera. To omoogućava uno
os teksta neograničene dužine.
prelazak u naredni red
Treba obraatiti pažnju na upotrebu
u tastera <E
Enter>. On omogućava
o
d, ali se
koristi iskključivo kad je taj novi red početakk novog pasusa (paragraph). Inače se prelazak
k u novi
red prepuššta Word-u,, automatsko
om prenosuu riječi.
Numeracijja stranicaa, header, fo
ooter, footn
note
Kod formaatiranja strannice mogli ste
s vidjeti oosnovne elem
mente stran
nice koji olak
akšavaju praaćenje
složenih dookumenata.
To su, prijee svega, broojevi strana.. Numeracijja strana se u Word-u može
m
obavljjati automattski,
pozivom ruutine Page Numbers
N
(v
vidi sliku) izz menija Inssert.
Pri numeraaciji stranica data je mogućnost
m
daa se broj strranice postaavi na srediinu marginee (centralnoo
poravnanjee) ili u ugaao marginee (vanjsko pporavnanje). Pri tom treba biti pažljiv ako
o se koristii
vanjsko pooravnanje kod
k obostraano štampannih dokumeenata. Naim
me, neparnee stranice (O
Odd pages))
imaju nuumeraciju u desnom
m uglu margine, a parne (Event pages) u lijevom..
Izbor poravvnanja se vrrši u meniju
u Aligment.
Pozivom m
menija Form
mat... dobijaaju se dodattne mogućn
nosti definissanja numerracije, kao što su vrstaa
brojeva (arrapski, rimsski, slovne oznake),
o
ili numeracijaa od nekog broja (naroočito zanimlljivo kad see
dokument nastavlja).
Zaglavlje (Header) stranice
s
se obično korristi za ispiss naslova illi podnaslovva da bi se pri čitanjuu
složenih dookumenata olakšalo pro
onalaženje ppojedinih cjjelina.
Namjena p
podnožja (F
Footer) je slična zaglavvlju, mada se
s ono rjeđee koristi u ovvu svrhu.
64
U podnožje se standarrdno smješta broj stranne, ali ga je moguće
m
korristiti i za sm
mještanje nekih drugihh
obavještenj
nja i ilustracija tipa datu
um, verzija, logo itd.
Ako u tekkstu želimoo da koristimo koment
ntare, tzv. fusnote,
f
Word dopušta
ta njihovo automatskoo
kreiranjeu i poziv naaredbom Fo
ootnote iz m
menija Inseert. Postavim
mo se na kkraj riječi koju
k
želimoo
komentarissati i pozoveemo naredb
bu Footnote .
Word će V
Vam ponudditi način da
d poveže komentare sa ranijim
m (ako posttoje), a ako izaberetee
Autonumbber, automattski će prebaaciti kursor na dno straane gdje se unose
u
komeentari.
Kreiranjee tabela
Unutar dookumenta see često javljaa potreba zaa korištenjem različitih
h tabelarnih prikaza. Word
W
ima
poseban m
meni koji om
mogućava da se kreirajuu razlčite fo
orme tabela.
Za rad sa ttabelama jee poželjno da znate neštto matematiike, ukoliko
o želite da ihh koristite u punom
kapacitetuu, ali je, uglaavnom, dov
voljno da moožete prepo
oznati elemeente označenne na slici; kolona,
red, ćelija.
ma Insert Taable dobijam
mo mogućnnost da defi
finišemo bro
oj kolona i redova kojje treba da
Naredbam
sadrži naša tabela.
Kad proveedemo proceduru na sliici u koraciima 1- 4 nak
kon klika naa matricu kooja predstav
vlja tabelu,
automatskki se vrši krreiranje tabeele na pozicciji na kojojj se prije po
oziva ovih nnaredbi nalazila tačka
umetanja ((kursor).
Kretanje kroz tabelu
u
Kroz tabellu (iz ćelije u ćeliju) see može kretaati mišom illi upotrebom
m tastature ((tasteri Tab
b, PageUp,
PageDownn...), na što ste već nav
vikli pri uređđivanju tekssta.
65
Uređivanjje tabela
Unutar Tooolbar-a (kooji kod Word
d-a ponekadd nazivamo
o i Ribon) moguće
m
je sm
mjestiti alatee za
uređivanjee različitih vrsta
v
linija tabele.
t
Alatii su intuitiv
vno jasni i možete
m
ih sam
amostalno prrovježbati
i dodijelitii različite vrrste formi za pojedine ttabele.
Ukoliko uunutar Ribonna nemate ovih
o
alata, pprovjerite (i podesite) vaš
v radni proostor pomoćću menija
View.
Bitno je pprimijetiti da se svaka promjena
p
oddnosi samo na selektov
vani dio tabeele.
Ako obrattimo pažnjuu, vidimo daa je i Ruler ppromijenio izgled i da je
j podijeljenn na onoliko
o
segmenataa koliko imaa kolona un
nutar tabele. (Ruler će uvijek
u
mijen
njati izgled kkad je selek
ktovana
tabela.) Poomoću Ruleer-a možemo mijenjati širinu pojed
dinih kolonaa i redova.
Promjena dimenzija pomoću
p
Ruller-a je najj ednostavnijji metod za definisanjee izgleda tab
bele
Desnim kllikom mišaa unutar tabele dobijatee mogućnosst podešavanja izgleda tabel pomo
oću menija
Table propperties
Word doppušta da tabeele imaju raazličitu bordduru (linije okvira)
o
ili da
d ih ne koriisti.
Izbor i definisanje vrrši se pozivo
om naredbee Border an
nd Shading (iz Table PProperties) nakon
n
čega
dobijete m
meni kao na slici ispod.
U oknu Prrewiev (poggled prije izm
mjena) možžete pratiti na
n kako se mijenja
m
izglled ćelija ili cijele
tabele odnnosno okviraa.
66
Dodatne eefekte nudi kartica
k
Desiign.
Ovdje je ppreporuka da
d ne pretjerrate sa efekttima, previše vrsta linija odvlači paažnju od sadržaja.
Sortiranjee podatakaa
Podaci unuutar tabela mogu
m
biti raaznovrsni i Word omog
gućava i slo
ožene operaacije i manip
pulaciju
njima, ali za naš počeetni nivo nećemo se zaddržavati na detaljima, već
v ćemo saamo spomen
nuti
mogućnosst sortiranja i korištenjaa pojedinih m
matematičk
kih operacijaa (sabiranjaa).
Sortiranje ćemo obavviti tako da prvo
p
selektuujemo kolon
nu (rjeđe red) po kojoj želimo da sortiramo,
s
a potom odredimo tipp sortiranja, npr. alfabeetski.
mad na Toolb
lbar-u koja vam
v daju istu mogućnoost, tj. sortirranje od
Vjerovatnno ste primijjetili i dugm
“A” do “Z
Z” ili od “Z”” prema “A””.
Ako sortirate kolonuu koja sadržii brojeve, uzzlazni niz znači
z
od man
njeg prema većem, a siilazni
obrnuto.
Ovd
dje treba ob
bratiti pažnj
nju na form
mat zapisa i
upo
otrebu decim
malnog zareeza, odnosn
no tačke u
zavisnosti od kodne straane i zemljje koja se
koriisti.
Auttomatsko sortiranje se odnosii na sve
elem
mente tabele, tako da sse vrši sorttiranje svih
prip
padajućih elementa (što je apsolutno
logiično).
Prije sortirranja potrebbno je da ozznačite imenna kolona, tj.
tj zaglavlje tabele i uklljučite opcijju Table
Headings
U protivnoom će se soortiranje provesti tako dda se i naziv
vi kolona uk
ključe u sorttiranje, tj. premjeste.
67
Ilustracijaa procesa sorrtiranja, po prezimenim
ma odnosno
o gradu:
Ukoliko uunutar kolonne nemate issti tip promjjenjivih (np
pr. kombinov
vane slovnee i brojne vrrijednosti),
sortiranje neće biti moguće,
m
ili ćee biti pogreešno.
Spajanje i dijeljenjee ćelija
Spajanje --Merge Cellls1. selektujjte ćelije koj
oje želite spo
ojiti (prelaskkom miša držeći
d
pritisn
nut lijevi tasster)
2. U Tablle Tools, (akktivana Lay
yout kartica)) izdajte kom
mandu Merrge Cells
Djeljenje --Spit cells1. Selektuj
ujte ćelije kooje želite po
odjelit (samoo se pozicio
onirate-postavite unutarr ćelije)
2. U Tablle Tools, (akktivana Lay
yout kartica)) izdajte kom
mandu Split Cells
3. U menijju Split cellls (koji sam
m ispliva) uppišete koliko
o kolona i reedova ćelitee da se smjeesti u
selektovannoj ćeliji
Korištenje formula
Word doppušta i jednoostavan prorračun unutaar tabela.
Poziv za fformule vršii se iz trake Layout.
Postavimoo se na poziciju (ćeliju)) gdje želim
mo smjestiti rezultat.
Najčešće sse proračunn svodi na raačunanje zbbira elemenaata kolone.
Postoji moogućnost daa izvršite i neke
n
druge ooperacije, kao
k
na slici, ppozivom i unosom fo
ormula u diijalog prozo
or.
No, to ssu samo jeednostavne operacije množenjaa i
sabiranja elemenata, iznad ili pored ćelije u koju žellite
smjestiti rezultat.
U slučaju da želimo kompleksn
niji račun, ppreporuka jee da se korristi Excel, program zaa tabelarne
proračune, a da se potom izvrši ubacivanje
u
E
Excel-ove tabele
t
kao objekta.
o
68
Umetanjee objekataa
Kako povvezati tekst dokumet i crtež
umetanje crteža u Word
W
Proceduraa je istovjetnna ubacivan
nju bilo kog drugog objekta (formu
ule, simbolaa dijagrama...).
Jednostavnno pozovem
mo crtež kom
mandom Inssert Picture.
Jednostavnnom navigaacijom kroz računar (naa način sličaan Explorerru) pronađem
mo željenu sliku i
klikom naa Insert impoortujemo (u
uvezemo/ubbacimo) je u naš dokum
ment na poziiciju gdje sm
mo se
nalazili.
n
naapomena.
No, ovdje ćemo dati nekoliko
m
da prih
hvati. Taj usslov je uglav
vnom
Prvo crtežž (slika) trebba da bude u formatu kkoji Word može
zadovoljenn, podržani su svi stand
dardni form
mati JPG, TIF, BMP, GIIF...
Postoje oddređeni probblemi sa crtežima u kolloru.
Analiza ovvih problem
ma prevazilaazi ovaj prirručnik i rećii ćemo da uk
koliko imatte namjeru da
d koristite
Word dokkument za šttampu, kolo
or priprema u ovom pro
ogramu nećee dati profeesionalne rezzultate.
Jednostavnno, Word (jjoš uvijek) nema
n
moguućnosti profe
fesionalne seeparacije booja i ovako
pripremljeen dokumennt može se koristiti
k
sam
mo kao predložak.
Većinu koorisnika će ovakva
o
prip
prema zadovvoljiti, naroččito ukoliko
o imaju nam
mjeru da dok
kumet
štampaju nna štampačuu; problemi se odnose nna ofset ili neku
n
zahtjeevniju tehnikku štampe.
69
Korišćenjje i izradaa grafikona
a i dijagraama kod Worda
W
-Ch
hartU slučajuu da koristitee tabele za prikaz
p
numeeričkih podataka, zgod
dno je da se oni ilustruju
u preko
grafičkih ddijagrama.
Word imaa mogućnostt jednostavn
nog kreiranjja grafikonaa i dijagram
ma.
Da biste isskoristili ovvu mogućno
ost prvo trebbate ovladatti radom sa tabelama.
Kad to učiinite onda ćete
ć jednostaavnim pozivvom koman
nde Graph moći
m da vaš dokument obogatite
grafičkom
m predstavom
m brojčanih
h podataka.
Chart podrržava različčite izglede dijagrama ii, u zavisnossti od podattaka (njihovve pregledno
osti),
birate odggovarajući tiip.
Postoji moogućnost daa izvršite ko
onverziju poodataka ili izz tabela koje ste kreiralli u Wordu, ili iz
nekih druggih program
ma za tabelarni proračunn, npr. iz Ex
xcel-a.
Naslovi i kreiranje sadržaja (TOC)
(
Word poddržava moguućnost kreirranja automaatskog sadrržaja (Conteents).
Sadržaj se formirra tako što se nnaslovima Heading pridružujuu brojevi stranica.
Ova opcijja je izuzettno praktična kod veććih dokumeenata, gdje su česte iizmjene, paa bi svaka
izmjena uzzrokovala mukotrpan
m
posao
p
ponovvne numeraacije sadržaja.
Kad je akttivane Hom
me tab, u gru
upi Styles grroup, izaberrite (kliknitee na) stil koj
oji želite.
Svakom nnaslovu se auutomatski pridružuje
p
bbroj stranicee.
Kod složeenih tekstovva su dopu
ušteni različčiti nivoi naslova
n
i podnaslova Heading1, Heading2,
Heding3, što dodatnoo doprinosi efikasnosti
e
i pregledno
osti.
70
Nakon štoo smo unutaar dokumen
nta svim pootrebnim naaslovima do
odijelili stil : Heading, postavimo
kursor na poziciju gdje želimo da bude saadržaj (na početak ili kraj knjigee) i pozoveemo opciju
Table of C
Contents (TO
OC) iz men
nija Insert/Inndex and Taables.
Ponuđeno je nekoliko stilova naaslova (slovva, poravnaanje i slično
o), koje moožemo da prrimijenimo
direktno, iili modifikuujemo premaa želji.
Još jednom
m da ponovvim šta trebaa da uradim
mo:
• Unnutar Word dokumentaa selektujem
mo naslov
• Naaslovu pridrružimo (odredimo) nivoo 1,2.3... Heeading1, Heeadig2...
I ništa višee Word sam
m odrađuje ostalo.
o
Znači unuutar teksta markirate
m
naslove.
Postavite sse na mjestoo gdje želitee da bude saadržaj (To je obično po
očetak ili krraj knjige i čista
č
stranica)
p
e stilova zaa Naslove i Podnaslove. Sada iddemo kreirrati tablicu
Tako smoo završili postavljanje
sadržaja, kkoja će nam
m se nalaziti na samom početku ili kraju dokum
menta.
Kliknimo na karticu REFEREN
NCES pa pootom na dug
gme Table of
o contents . Uočite daa već imate
predloženee oblike kaako može izgledati vaaš sadržaj. Dakle možete odmahh klknuti na
n neki od
primjera illi kliknite na
n "Table off contents" .
Izborom nnekog od stiila sadržaj jee kreiran.
71
Korišćenjje Word Art-a
A
Word poddržava i moggućnost auto
omatskog kkreiranja defformacije sllova i riječi u cilju njihovog
korištenja za grafikčkko naglašavanje pojedinnih fraza i riječi.
r
Jenostavnoo se koristi pozivom izz WoraArta iz menija In
nsert.
Samostalnno provježbaajte neke od
d efekata.
Štampanjje dokumeenta
Kad urediimo dokum
ment, obično
o želimo daa ga odštam
mpamo. To se iz Wordd-a postiže naredbom
File/Print.
72
Word 2010 je raniju funkciju Print Previw bitno unaprijedio dajući prikaz dokumenta u desnom
prozoru. Ukoliko imate dokument (knjigu) na više strana prije štampe je obavezno prelistajte
koristeći dugmad za inc/dec:
naredbe.
sa brojevima strana koja se nalazi pri dnu ove
Koristeći klizač za zum
imate mogućnost i da prije štampe
pogledate izgled više strana, što je gotovo neophodno kod uređivanje složenijih tekstova (knjiga).
Slanje faksova pomoću Worda
Ukoliko računar ima ugrađen faks/modem, na isti način na koji se dokument štampa (šalje na
štampač), moguće je dokument poslati kao faks poruku. Word i Windows-i će se pobrinuti da sve
što ste unijeli u dokument bude poslato kao faks.
Po izboru File/Print naredbe u Printer listi, jedan od štampača biće faks/modem i njega treba
odabrati.
Dok je za štampač dovoljno potvrditi štampanje, za slanje faksa biće potrebno zadati i kome se
faks šalje. Na računaru bi se vodio imenik primalaca faksova, pa bi izborom primaoca (ili unosom
telefonskog broja) bio poslan faks.
Dovoljno je da imate faks/modem karticu koja je pet puta jeftinija od faks mašine, a ne zahtijeva
papir.
Praktični primjeri, zadaci i vježbe izrade Word dokumenata
Kada je više dokumenata otvoreno, kartica view, swich windows, view side by side(istovremeno
prikazivanje dva dokumenta), možemo koristiti i split za pregledavanje velikih dokumenata.
Dodjela lozinke dokumentu
File-info-protect document/ encrypt password i napišemo lozinku, uklanjanje, isto samo obrišemo
lozinku, naravno za svaku akciju save.
zadatak, proučite šablone
unos teksta
prilikom ukucavanja teksta koristimo mod insert ili overtype, u kartici file, options, advanced
označimo use the insertkey to control overtype mod
riječ se označava sa dva klika, pasus sa tri klika, red- klik na marginu, pasus dva klika na marginu,
cio dokument tri puta na marginu
umetanje blokova za gradnju
kartica insert- quick parts-building block organizer (cover page)
Zadatak: Kreiranje i snimanje nove datoteke
Startujemo program Word. Uočavamo da je ime fajla Document 1. Odredimo tip i veličinu fonta
(Times New Roman, 12). Postavimo margine na 1 inch (2.54 cm). Ovaj tekst kopiramo još dva
puta. Sačuvamo ovaj fajl pod imenom Word 1 u svoj folder Ix na desktopu. Određivanje margina je
u kartici Page Layout, a čuvanje fajla u kartici File.
73
Startujemo program Word. Uočavamo da je ime fajla Document 1. Odredimo tip i veličinu
fonta (Times New Roman, 12). Postavimo margine na 1 inch (2.54 cm). Ovaj tekst kopiramo još
dva puta. Sačuvamo ovaj fajl pod imenom Word 1 u svoj folder Ix na desktopu. Određivanje
margina je u kartici Page Layout, a čuvanje fajla u kartici File.
Zadatak: Isticanje (selektovanje) teksta:
1)
2)
3)
4)
Riječ – dva klika
Pasus – tri klika
Cijeli dokument – tri klika u marginu
Red – klik u marginu
Zadatak: Korištenjem tabulatora uradi slijedeće:
1. Uvod ................................................................. 64
2. Pasusi ................................................................ 78
3. Praktični rad.................................................... 101
4. Rezime ............................................................ 152
Ako su mjere u inch prebaci ih u cm – file options-advanced
Zadatak: Napravi tabelu kao na slici
ponedeljak
utorak
srijeda
četvrtak
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Zadatak: Napravi tabele kao na slkamai
a
a
☺
a
a
prvi
Ukloni i postavi vodeni žig- page layout-watermark
74
petak
mentar teksstu
Dodaj kom
Dodaj kom
mentar, pa ga obriši
Fusnota jee napomena koja se pojjavljuje na ddnu stranicee, a endnota
a se pojavljjuje na dnu dokumentaa
ili odjeljkaa, postavi i ukloni
u
Dodaj refeerecu teksttu
nalaženje i zamjenu teksta
t
Izvrši pron
Kartica hom
me-editing,, replace
Korišćenjee opcije autocorrect
File – opttions – prooofing – autocorrect optiions
Slovo a zam
mijenite sa 1, pa to obrrišite
Izvršu porređivanje dokumenat
d
a
Review – ccompare
Kreiraj saadržaj knjigge
Markiraj – postavi oznnake naslovva –Headingg
Postavi se na mjesto gdje
g želiš da
a bude sadrž
ržaj
i pozovemoo opciju Tabble of Conteents (TOC) klikom na karticu
k
REF
FERENCESS pa potom na dugme
Table of coontents.
Kreirajte slične grafi
fikone
pregled prolaznossti
30
23
broj učenika
25
199
6
22
18
20
15
199
5
27
13
1
18
18 17
166 15
12
1
17
17
14
11
11
1
10
5
0
1.razred
2.razred
3.razredd
4.razrred
godine
g
75
Umetanje ookvira za teekst
Insert – texxt box
Ovo je ttext box, mo
ožemo ga kopirrati, premjeeštati gdje želimo, poravn
navati itd Respoređivvanje po slojevima format arraange, send to backwaard(jedno m
mjesto unazad), bringg
forward (jeedno mjestoo unaprijed)
Više objekkata možemo da grupišemo u jedann – sa ctrl označavamo
o
o objekte i ddesni klik na
n označenoo
i group
Za oštrinu, promjenu svjetlosti ili kontrast koristi se dugme
d
correections, za promjenu boje
b
dugmee
color
Dodavanjee smartart grrafike (dijag
grami)
Insert – sm
martart, dodaavanje oblik
ka, design, aadd shape
76
gimnnazija
op
pšti
informatički
društveno je
ezički
Zadatak: N
Napiši form
mule:
77
mateematički
Power Pooint
Kratki preegled
Power Poiint je progrram za prezzentacije. N
Novu prezen
ntaciju možžemo početti praviti izz Backstagee
prikaza gdjje imamo gotove
g
šablo
one. Prikaz S
Slide Sorterr dozvoljavaa da vidimoo kako novaa tema utičee
na cjelokuppnu prezenttaciju, pri čeemu Slide M
Master omogućava kon
ntrolu formaatiranja svih
h postavki.
Štaa je potrebn
no znati:
1. Dodavanje i urređivanje teeksta
2. Dodavanje slajjdova sa oznakama za nabrajanje (sa tab podssimbol)
3. Prikkaz slide soorter
4. Dodavanje tem
ma iz karticee design ( u slide sorterr označimo sa ctrl slajddove i dodajjemo teme)
5. Sm
martart
6. Tabbele
7. Dodavanje graafikona i ureeđivanje
8. Um
metanje slikaa (artistic efffects)
9. Preetveranje lisste za nabrajjanje u smarrtart dijagraame
10. Dodavanje aniimacija
11. Dodavanje preelaza između
u slajdova
metanje i odsjecanje vid
dea i muzikee (trim videeo)
12. Um
13. Karrtica slide show – set options
o
14. Štaampanje preezentacije
15. Prikkaz
Uvodne n
napomene:: pripremn
na faza
vite prezentaaciju. Zato sse potruditee i ovladajtee
PowerPoinnt je zgodann alat da brzo i jednostaavno naprav
bar osnovnnim tehnikaama izrade prezentacije
p
e upotrebom
m PowerPoint-a, korist je višestruk
ka u to ćetee
se brzo uvjjeriti.
Prezentacijja koju kreiiramo na ov
vaj način jee zapravo niz
n slajdova (sličica) u koje umećemo tekst i
grafikone i eventualnno dodajem
mo efekte, dda bi dobilii na dinamičnosti i zaanimljivostii onoga štoo
prezentiram
mo.
PowerPoinnt je prije svega
s
prezeentacija kojaa govorniku
u omogućava prikaz pprezentacijee na nekom
m
skupu, takko da se naa monitoru ili platnu projektora1 prikaže niz
n slajdovaa, koji zain
nteresovamaa
olakšava praćenje matterije.
Ovakva prrezentacija olakšava i govornikuu prikaz daajući mu mogućnost
m
dda unaprijeed pripremii
kompleksnne crteže i objašnjenja,
o
ili da onem
mogući da se
s zaboravi i previdi neeka sitnica, što je takoo
čest slučaj u panel diskusijama.
Prije nego što startatee sa izradom
m prezentaccije neopho
odno je da obavite
o
prippremu i nap
pravite plann
prezentacijje. Plan preezenatcije predviđa
p
daa definišete cilj i porruku, a običčno se pod
drazumijevaa
definisanjee sadržaja i broja
b
stranaa i okvirno vvrijeme trajanja budućee prezentaciije.
Za prave ddizajnere priipremna fazza je najvažnnija, kasnijee je sve stvaar tehnike.
U ovoj fazzi bi treballi definisatii, broj i vr stu slika, ilustracija, način
n
kretan
anja kroz prrezentaciju,,
eventualnuu upotrebu specijalnih
s
efekata
e
i muultimedije.
1
Prezentacion
ni slajdovi mogu
u se dalje upotrrebiti za izradu folija za grafos
skop, 35 mm sla
ajdove, štampaanje reklamnog materijala ili za
a
prikazivanje na
a filmskom platn
nu.
78
Ovi parametri se grubo govoreći definišu na osnovu dva parametra:
• sadržaja prezentacije
• ciljne grupe prezentacije.
Ako imate više ciljnih grupa, razmislite o tome da napravite više prezentacija, pokušaj da se
napravi univerzalna prezentacija, koju će svi razumjeti i prihvatiti, gotovo uvijek znači lošu
prezentaciju, koja nikog ne interesuje.
Pošto je pretpostavka da ste ovladali Word-om, predlažemo da u Word-u napravite grubu skicu
buduće prezentacije. Tu ne bi trebali gubiti vrijeme na finese, dovoljno je da napravite grubi
raspored.
Bez dodatne analize daćemo nekoliko savjeta:
• Slike za prezentaciju birajte i kreirajte u .jpg formatu.
• Za ekranski prikaz slike treba da budu maksimalno iste rezolucije kao i ekran (monitor)
preporuka 800X600.
• Za prikaz preko projektora slike treba da su u rezoluciji projektora
• Audio fajlove pripremite u .wav formatu, a ukoliko su veći u midi, ili .mp3 formatu (ali u tom
slučaju obavezno provjerite audio kodek).
• ako koristite video zapis provjerite koji video kodek imate instalisan, ili koristite Windows avi
fajl
Ma koliko autori i Microsoft tvrdili da su prezentacije prenosive, jedini pouzdan način da pokrenete
prezentaciju je da ponesete svoj računar i da Vaš laptop podržava izlazne elemente u projekcionoj
sali (da postoje drajveri koji će pokrenuti projektor, odnosno grafoskop, ili čak jednostavano veliki
monitor), ili i da njih ponesete sa sobom.
Snimanje prezentacije na CD je način da prezentaciju ne demonstrirate, ili da je prezentirate u
osakaćenoj formi.
I kad obezbjedite prenosivost, nije sigurno da ćete uskladiti snagu Vašeg računara sa onim koji
treba da pokrene prezentaciju. Računari treba da budu apsolutno usklađeni.
Osnovni pojmovi i izgled prozora PP
Datoteka prezentacije: Datoteka koja se pamti na disku i koja sadrži sve slajdove, govornikov
podsjetnik, skice, itd. koji čine prezentaciju.
Dokument u PowerPoint-u se naziva prezentacije i ima ekstenziju ppt. Dokument se sastoji od
slajdova.
Slajd: Pojedinačan prikaz u toku prikazivanja slajdova. Predstavlja jednu stranicu na koju unosimo
različite podatke odnosno predmete.
Predmet: Bilo koji element u slajdu, npr. crtež, tekst, tabele, zvučni zapisi ili video klipovi.
Ako slajd shvatimo kao osnovni samosvojni element: entitet, predmet možemo shvatiti kao
elementarni element koji gradi taj entitet.
Slajd šou: Prikaz serije slajdova koji se pojavljuju jedan za drugim. Može se kontrolisati ručno ili
automatski.
Prelaz: Specijalni efekti koji se koriste za spajanje slajdova tokom slajd šoua.
79
Kad pogleddate osnovnni prozor Po
owerPoint-aa vidjećete da
d se sastojii od standard
rdnih elemen
nata Ofis
prozora.
U centralnoom dijelu prozora
p
nalaazi se okvir sslajda sa izaabranim slajjdom, a ispood njega ok
kvir za
bilješke (N
Notes), gdje se mogu un
nositi eventuualni komen
ntari.
Napomenim
mo da je mooguće izvršiti personallizaciju i ovog prozora (tj. definisaanje radnog okruženja
po sopstvenim potrebaama) upotreebom naredb
dbe Customiize i izborom
m željenih oopcija.
Nećemo deetaljnije anaalizirati mno
ogobrojne oopcije i dugm
mad iz ovog
g prozora, ssa nekim od
d njih ćemo
se upoznatti kroz prakttičan rad.
Izrada prrezentacijee od nule: Blank preesentation
Pokrenite pprogram PoowerPoint.
Izaberite F
File/New
Pojavljuje se ponuda kao
k na slici ispod:
80
Ovaj dijaloog prozor nuudi rad po predefinisan
p
nim obrascim
ma (uzorcim
ma) Templaates ili samo
ostlan rad
sa praznom
m prezentaciijom (Blank
k Presentati on) .
Izbor Blannk Presentaation daje prazna raddnu površin
nu što Vam omoguććava da u potpunostii
samostaln
no dizajnitrrate slajd ko
oji želite da prikažete.
Dodavanjje teksta slajdu
dnaslov. Teekst može dda se kuca ili
i kopira izz
Šablon Tittle Slide saddrži polja zaa tekst, za nnaslov i pod
nekog dokuumenta (kog smo ranije pripremilii).
Unos tekstta u naslovv
1. Kliknitte u polje za
z tekst Tittle. Pojavićće se širokaa siva okvirrna linija ooko polja za tekst, štoo
ukazujee da je aktivvirano.
2. Ukucajjte naslov.
Unos tekstta kao kom
mentar slajd
da
1. Izabereete Insert/T
Text Box.
2. Pokazivvač miša see transformiiše u produžženu strelicu
u kojom maarkiramo mjjesto gdje žeelimo da
bude isspisan tekst..
3. Pojavi se okvir kao na slici.
4. Izabereemo font kooji želimo ko
oristiti.
5. Izvršim
mo unos teksta.
Kasnije je moguće izzvršiti prom
mjenu poziccije teksta (pomjeramo
o ga kao obbjekat). Kad
d se mišem
m
pozicioniraamo iznad teksta
t
pojav
vi se sidro štto je znak da
d je selekto
ovan objekatt i onda možemo da gaa
pomjerimoo na novu pooziciju.
81
Dodavanjee slike slajd
du
U slučaju dda želimo da
d prezentaccija sadrži sllike (a to uv
vijek želimo
o) ubacivanjje slika ćem
mo,
normalno, vršiti pozivvom opcije Picture
P
iz m
menija Insertt.
Dodavanjje sljedećeeg slajda
Na slici viddite vidite komandu
k
Neew Slide (u meniju-tracci Home).
Prelazak sa slajda na
n slajd
Pretpostavimo da ste napravili nekoliko
n
slaajdova za prezentaciju
p
u. Završili sste rad na posljednjem
p
m
slajdu, i saada želite daa pogledate sve slajdovve.
• Prelaz na prethodnni slajd:
Kliknitte mišem naa dugme sa duplim streelicama usm
mjerenim na gore
(nalazee se u donjem
m desnom uglu)
u
• Prelaz na idući slaajd: Kliknitte mišem naa dugme sa duplim stre
elicama
usmjerenim na dollje (nalaze se
s u donjem
m desnom ug
glu)
Sa slajda nna slajd možžete prelazitti i upotreboom tastera Page
P
Up i Paage Down.
Smjena sllajdova
82
Na kraju još nekoliko riječi o načinu kako definišemo smjenu: prelaz sa slajda na slajd u okviru
prezentacije.
Prelaz sa slajda na slajd (Transition) može da bude izveden upotrebom nekoliko predefinisanih
efekata, koji simuliraju najosnovnije efekte montaže: prelaz sa slajda na slajd je ekvivalentan
prelazu sa kadra na kadar kod filma.
Predefinisano je bez efekata: No transition, a u zavisnosti od verzije imate više načina da povežete
slajdove. Pošto svaka promjena (unutar Effect options menija) podržava nekoliko podopcija
eksperimentišite i izaberite onaj prelaz koji Vam se čini primjeren sadržaju i dizajnu.
Postoje mogućnost da definišete način pojavljivanja pojedinih elemenata slajda.
Ukoliko imate zvučnu karticu imate mogućnost da prelaz sa
jednog slajda na drugi indicirate i zvučnim efektima.
Ovo je zgodna opcija koja će bar djelimično privući pažnju
slušatelja.
Animacija teksta (naslova ili pojedinih komentara) je privlačna opcija, ali odvlači pažnju od drugih
detalja. Zato imajte mjeru ako koristite ovaj efekat.
Zabavite se samostalno istražujući ponuđene opcije.
83
Vježbe i ssamostalan
n rad
Prikazati jeednu prezenntaciju sa svvim potrebnnim elementtima
Zadatak:
Samostalnaa izrada preezentacije naa slobodnu temu
84

nove knjige

10 razloga zašto upisati ELPROS - Elektrotehnička i prometna škola

GEL - Velux

Priručnik (2014. 1pol)

Tunjić PVC program

Sustavi profila Salamander

Pozivači Red-O-Mata - Comex tehnologije doo logo

Medical imaging

SEE Electrical KRATKI KORISNIČKI PRIRUČNIK

ISTQB Pojmovnik osnovnih termina u testiranju softvera v2.0