STANOVNIŠTVO Razmještaj svjetskog stanovništva

STANOVNIŠTVO
Razmještaj svjetskog stanovništva
- danas u svijetu živi oko 7 milijardi ljudi -> prosječna gustoća naseljenosti Zemlje (510 milijuna km2)
iznosi 13.73 st/ km2
- prosječna gustoća naseljenosti kopna (149 milijuna km2) iznosi 46.98 st/ km2
- gustoća naseljenosti kopna bez Antarktike (134 milijuna km2) iznosi 52.24 st/km2
- prosječna gustoća naseljenosti govori nam je li neki prostor gusto ili slabo naseljen
broj stanovnika st .
= 2
-> formula za izračunavanje prosječne gustoće naseljenosti:
povr š ina
km
- ekumena (grč. oikoymene = naseljena) je naseljeni dio kopna, a tako su Grci nazivali njima poznati
naseljeni svijet
- anekumena je nenaseljeni prostor na Zemlji
- 4 najgušće naseljena područja na svijetu imaju gustoću naseljenosti veću od 100 st/ km2 :
1. Istočna Azija (Kina)
2. Južna Azija (Indija)
3. poluotočna Europa
4. jugoistok Kanade i sjeveroistok SAD-a
- razmještaj stanovništva prema određenim kategorijama:
1. hemisfere ili polutke
-> na sjevernoj hemisferi živi 9/10, a na južnoj hemisferi 1/10 st. svijeta
2. kontinenti
-> na kontinentima Starog svijeta živi 85%, a u Novom svijetu 15 % st. svijeta
-> u Aziji živi 60 %, dok u Australiji i Oceaniji 0.5 % st. svijeta
3. stupanjske zone
-> između 20° i 60° stupnjeva geografske širine živi glavnina st. svijeta, oko 80 %
-> stanovništvo je koncentrirano prvenstveno u sjevernom umjerenom pojasu
4. primorski i kontinentski dijelovi
-> primorja u prosjeku dva puta naseljenija od unutrašnjosti kontinenata
5. nadmorska visina
-> do 500 metara nadmorske visine živi 80 % st. svijeta
- uzorci nejednolikog razmještaja stanovništva:
1. prirodno-geografski
-> klima, reljef, tlo, voda, vegetacija, ...
2. društveno-geografski
-> promet, gospodarska snaga, tradicija naseljenosti, ...
- problem ovakvog nerazmjera javlja se u slabije razvijenim prostorima jer stupanj rasta stanovništva
ne prati stupanj gospodarskog razvoja -> siromaštvo, glad, neishranjenost
- demogeografija je geografska disciplina koja proučava stanovništvo
Kretanje stanovništva kroz povijest
- stanovništvo se kroz povijest vrlo sporo kretalo zbog društvenih problema (rat, bolest), ali također i
prirodnih problema (suša, poplava, prirodne katastrofe)
- prvi veći porast stanovništva zabilježen je prije 10 000 g. u neolitiku zbog uzgajanja životinja i biljaka
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
i tako ljudi lakše dolaze do hrane
- početkom neolitika živjelo između 50 i 100 milijuna ljudi
- u Kristovo vrijeme najveći dio stanovništva živi uz doline velikih rijeka i Mediterana, ukupno 256
milijuna ljudi
- od Kristova doba pa do 1500. g. stanovništvo se nije ni udvostručilo, a razlog tome bili su ratovi, glad,
epidemije (npr. kuga)
- kuga je od 1348. g. do 1351. g. odnijela živote 1/3 Europljana
- područja demografskih koncentracija u srednjem vijeku je bila Europe (bez Rusije) i doline velikih
rijeka
- u vrijeme europskog srednjeg vijeka javljaju se prve civilizacije u Americi i Africi
- od 1500. g. do 1800. g. stanovništvo se udvostručilo zahvaljujući napretku poljoprivrede (nove
poljoprivredne kulture)
- demografska koncentracija ponovno u Aziji i Europi
- od 1800. g. do 2012. g. stanovništvo se povećalo više od 7 puta -> demografska revolucija
- ovu demografsku revoluciju potaknuo napredak u proizvodnji, odnosno uporaba parnog stroja koja je
dovelo do napretka i u proizvodnji hrane, ali i napretka u medicini te su mnoge do tada neizlječive
bolesti izliječene
- u početku demografske revolucije najveći porast stanovništva zabilježen je u bogatim zemljama
Europe, Angloamerike i Australiji
- danas je zaustavljeno naglo povećanje u tim zemljama, dok se ubrzao u siromašnijim zemljama
Afrike, Azije i Latinske Amerike
Prirodno kretanje stanovništva
- opće ili ukupno kretanje nekog područja rezultat je prirodnog kretanja stanovništva i prostornog
kretanja stanovništva
-osnovne odrednice prirodnog kretanja stanovništva su:
1. rodnost ili natalitet
2. smrtnost ili mortalitet
3. prirodna promjena
- osnovne odrednice mogu se iskazati u apsolutnim i relativnim vrijednostima, u brojevima i promilima
(‰)
1. RODNOST ILI NATALITET
-> označava broj djece koja se rode na nekom području u određenom vremenu
-> apsolutna vrijednost rodnosti se označava s N i izražava cijelim brojevima
-> relativna vrijednost naziva se stopa rodnosti i označava sa n, a izražava u promilima (‰)
-> stope nataliteta mogu biti: 1. niske (do 15 ‰)
2. srednje ili umjerene (16 - 25 ‰)
3. visoke stope (26 - ... ‰)
- niske stope nataliteta imaju visokorazvijene države, dok visoke stope nataliteta imaju nerazvijene
države
- fiziološki natalitet je najveći mogući natalitet u nekoj zajednici i iznosi oko 60 ‰
- danas je zastupljen u slabije razvijenim plemenskim skupinama u prašumama Papue Nove Gvineje
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
-> formula za izračunavanje nataliteta: n=
N
∗1000(‰)
P
n = stopa rodnosti
N = broj živorođenih
P = populacija na određenom prostoru (populacija sa sredine godine za koju se računa)
2. SMRTNOST ILI MORTALITET
-> broj ljudi koji umre na nekom području u određenom vremenu
-> apsolutna vrijednost smrtnosti se označava s M i izražava cijelim brojevima
-> relativna vrijednost naziva se stopa smrtnosti i označava sa m, a izražava u promilima (‰)
-> stope mortaliteta mogu biti: 1. niske (do 10 ‰)
2. srednje (11 - 20 ‰)
3. visoke (20 - ... ‰)
- niske stope mortaliteta imaju visoke i srednje razvijene države, a visoke stope mortaliteta imaju
nerazvijene države
M
-> formula za izračunavanje mortaliteta: m= ∗1000(‰)
P
m = stopa smrtnosti
M = broj umrlih
P = populacija na određenom prostoru (populacija sa sredine godine za koju se računa)
- infantilni mortalitet ili stopa smrtnosti dojenčadi (djeca do 364. dana života)
-> pokazatelj društveno-gospodarskog razvoja jer je dojenčad najpodložnija smrtnosti
-> najveći je u najnerazvijenijim državama svijeta jer ne postoji odgovarajuća zaštita za majku i dijete
M
-> formula za izračunavanje infantilnog mortaliteta: mo= 0 ∗1000(‰)
N
m0 = stopa infantilnog mortaliteta
M0 = broj umrle dojenčadi
N = broj rođene djece
3. PRIRODNA PROMJENA
-> razlika između broja rođenih i broja umrlih na nekom području u određenom vremenu
-> apsolutna vrijednost prirodne promjene označava se sa R: R = N - M
-> R je pozitivna kada je N > M -> prirodni prirast
-> R je negativna kada je N < M -> prirodni pad
-> relativna vrijednost prirodne promjene naziva se stopa prirodne promjene, a označava sa r
-> stope prirodne promjene mogu biti: 1. niske (do 5 ‰)
2. srednje (6 - 14 ‰)
3. visoke (15 - 20 ‰)
4. vrlo visoke (20 - ... ‰)
- visoke stope prirodnog prirasta imaju slabije razvijene države, dok niske i umjerene stope prirodnog
prirasta imaju srednje i visoko razvijene države
N−M
∗1000 (‰) ili r = n - m
- formula za izračunavanje stope prirodne promjene: r=
P
- fertilitet je broj živorođene djece u odnosu na žensko stanovništvo u fertilnoj dobi, označava se sa f
-> fertilna dob podrazumijeva životnu dob od 15 do 49 godina starosti (Pf)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
-> formula za izračunavanje fertiliteta: f = P
N
∗1000( ‰)
f (15−49)
- živost ili vitalitet se izražava indeksom vitaliteta
f ∗Z s∗M s
-> formula za izračunavanje vitaliteta: I v =
m∗S s
Iv = indeks vitaliteta
Zs = postotak zrelog stanovništva (20 - 59 g.)
Ms = postotak mladog stanovništva (0 - 19 g.)
Ss = postotak starog stanovništva (60 - ... g.)
m = mortalitet
Demografska tranzicija
- proces naglog porasta stanovništva u posljednjih 200. g. objašnjen je teorijom demografske
tranzicije
- demografska tranzicija je prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti na niske stope rodnosti i
smrtnosti
- tri su etape demografske tranzicije (prijelaza): 1. predtranzicijska etapa
2. tranzicijska etapa
3. posttranzicijska etapa
1. PREDTRANZICIJSKA ETAPA
-> stope rodnosti i smrtnosti su visoke
-> razdoblje prije industrijske revolucije, obuhvaća poljoprivredno (agrarno) društvo
-> rodnost stalno zadržava određenu razinu, a smrtnost povremeno nadilazi stopu rodnosti
-> visoki natalitet je bio mehanizam koji je stanovništvu omogućavao svoj daljnji opstanak unatoč
visokoj smrtnosti
-> nizak i nestalan prirodni prirast
2. TRANZICIJSKA ETAPA
-> započinje sa industrijskom revolucijom i napretkom u poljoprivredi i medicini
-> zbog navedenog smanjuje se smrtnost, a rodnost i dalje ostaje ista (visoka) zbog inercije (navike) ->
1. podetapa
-> nakon nekog vremena početi će opadati i rodnost jer smrtnost nije bila tako visoka i započelo
planiranje obitelji (kasnije stupanje u brak, kontracepcija, plodni dani, ...) -> 2. podetapa
-> smrtnost sporije opada i dolazi do 10-11 ‰, a rodnost strmije pada, uvelike se približava stopi
smrtnosti i smanjuje se prirodna promjena -> 3. podetapa
3. POSTTRANZICIJSKA ETAPA
-> stopa smrtnosti je postojana, a stopa rodnosti pulsira oko stope smrtnosti, prirodni prirast je nizak,
ali postojan
- demografska tranzicija je završena u zemljama gdje je prvo i započela (Zapadna Europa,
Angloamerika, Australija) -> etapa posttranzicije
- demografska tranzicija još uvijek traje u nerazvijenim zemljama (Latinska Amerika, Azija, Afrika) jer
je kasnije započela, ali se brže odvija
- populacijska politika je sustav mjera i djelovanja kojim se utječe na razvoj stanovništva
- razlikujemo 4 tipa populacijske politike:
1. pronatalitetna (ekspanzivna) -> politika koja potiče veću rodnost
2. antinatalitetna (restriktivna) -> politika koja potiče smanjenje rodnosti
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
3. redistributivna (migracijska) -> politika koja potiče preseljavanje iz gušće u slabije naseljene
sredine
4. eugenička (kvalitativna) -> politika koja utječe na kvalitetu života (zdravstvena skrb o djeci i
majci)
Selidba i ukupno kretanje stanovništva
- migracija (lat. migrare - seliti) ili selidba
- glavne odrednice migracije: 1. migracija (useljavanje)
2. emigracija (iseljavanje)
- na temelju odnosa imigracije i emigracije dobivamo migracijski saldo ili migracijsku bilancu
-> može biti pozitivan kada je I > M
-> može biti negativan kada je I < M
-> može biti nulti migracijski saldo kada je I = M
ČINITELJI KOJI POKREĆU MIGRACIJE
1. potisni (eng. push) činitelji
-> djeluju u prostoru iz kojega se iseljava
-> dijelimo ih na:
a) ekonomske -> nezaposlenost, loši uvjeti rada, neodgovarajući poslovi, ...
b) političke -> politički pritisak, rat, vjerski razlozi, ...
c) kulturološke -> pritisak dominantne kulture koja ne prihvaća druge, ...
d) osobni razlozi -> ljubav, ...
2. privlačni (eng. pull) činitelji
-> djeluju u prostoru u koji se useljava
-> dijelimo ih na:
a) ekonomski -> velika ponuda poslova, dobri uvjeti rada, ...
b) političke -> građanske slobode, mir, pluralizam, ...
c) kulturološki -> prihvaćanje drugih kultura, multikulturalnost, ...
d) osobni -> ljubav, …
PODJELA MIGRACIJA PREMA TRIMA KRITERIJIMA
1. Prostorni domet
a) unutarnje migracije se događaju unutar granica jedne države
-> mjesne ili lokalne -> migracije na područje jedne općine
-> pokrajinske ili intraregionalne -> migracije na području jedne povijesne regije ili županije
-> međupokrajinske ili interreginalne -> migracije na području dvije povijesne regije ili županije
b) vanjske migracije (međudržavne, međunarodne, internacionalne) se događaju između dvije države
-> intrakontinentske -> migracije na području istog kontinenta
-> interkontinentske -> migracije s jednog na područje drugog kontinenta
-> u zadnjih 200 g. Europu je napustilo više od 100 milijuna stanovnika
2. Trajanje
a) dnevne -> odlazak osoba na nekoliko sati iz prebivališta i ponovni povratak
b) tjedne -> odlazak osoba na tjedan dana iz prebivališta te ponovni povratak
c) mjesečne -> odlazak na otprilike mjesec dana i ponovni povratak
d) sezonske -> odlazak na par mjeseci i ponovni povratak u prebivalište
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
e) privremene -> privremeni odlazak bez određenog trajanja
f) konačne (definitivne) -> njima se mijenja prebivalište
-> migracije od a) do e) nazivamo pendulacija, cirkulacija
- transhumantno stočarstvo (13. 6. - 8. 9.) je primjer za sezonske migracije
-> promjena ispaše tijekom godine, nekada karakteristično za Mediteran, a danas svedeno na neka
područja
3. Uzrok
a) političke -> uzrokuje ih politički pritisak
b) gospodarske -> najzastupljenije, pokreću ih nerazvijenost i nezaposlenost
-> odljev mozgova (eng. brain drain) -> migracija (visoko)obrazovanog stanovništva
c) rasne -> uzrokuje ih pritisak jedne rase nad drugom
d) vjerske -> uzrokuje ih gušenje vjerskih sloboda i vjeroispovijesti, vjerski sukobi
e) etničke -> vezane su uz političke, a uzrokuje ih nacionalna netrpeljivost
f) uzrokovane prirodnim katastrofama -> uzrokuje ih poplava, suša, potres, ...
g) kulturne -> motivirane kulturnom pripadnošću
h) socijalne -> uzrokuje ih težnja prema višem društvenom položaju
i) prestižne -> uzrokuje ih želja za uspjehom i karijerom
j) osvajačke -> uzrokuju ih osvajačke težnje, manifestiraju se zaposjedanjem tuđeg teritorija
Opće (ukupno) kretanje stanovništva
- opće ili ukupno kretanje stanovništva je rezultat prirodnog i prostornog kretanja stanovništva
-> može se izraziti u apsolutnom iznosima i relativnim vrijednostima, a označava se slovom P
-> formula za izračunavanje apsolutne vrijednosti: P=( N −M )+(I −E)
N−M
I −E
+
∗1000(‰)
-> formula za relativnu vrijednost: r=
P
P
r = stopa općeg kretanja st.
- posebice bitno je opće kretanje stanovništva u međupopisno razdoblje jer se pomoću njega može
izračunati broj stanovnika
[(
)(
)]
TIPOVI OPĆEG KRETANJA STANOVNIŠTVA
- oni su rezultat različitog odnosa između prirodnog i prostornog kretanja stanovništva
- postoje 2 tipa, a svaki od njih dijelimo na 4 podtipa
1. tip (imigracijski)
-> obilježavaju ga više vrijednosti ukupnog kretanja stanovništva od prirodne promjene
[I1 ] -> porast imigracijom
[I2] -> obnova imigracijom
[I3] -> slaba obnova imigracijom
[I4] -> vrlo slaba obnova imigracijom
2. tip (emigracijski)
-> obilježavaju ga veće vrijednosti prirodne promjene od vrijednosti ukupnog kretanja stanovništva
[E1] -> emigracija
[E2] -> depopulacija
[E3] -> izrazita depopulacija
[E4] -> izumiranje
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- Hrvatska se nalazi u tipu E u podtipu E4 što znači da hrvatsko stanovništvo izumire!
Osnovni demografski sastav stanovništva (struktura)
- razlikujemo 1. osnovni demografski sastav (biološki sastav stanovništva)
2. ostali demografski sastavi (gospodarski, etnički, rasni, religijski, ...)
1. osnovni demografski sastav stanovništva
- uvjetovan prirodom, sastav stanovništva prema spolu i dobi
a) spolna struktura (sastav) stanovništva
-> sastav prema spolu pokazuje brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva, a taj odnos iskazujemo
koeficijentom maskuliniteta te koeficijentom feminiteta
I. koeficijent maskuliniteta (km)
-> pokazatelj omjera muških na sto ili tisuću ženskih stanovnika neke skupine
P
k m = m ∗100(0)
Pf
Pm = ukupan broj muškaraca | Pf = ukupan broj žena
- čitamo ga tako da sam broj koeficijenta stavimo u odnos na 100 ili 1000 žena
II. koeficijent feminiteta (kf)
-> pokazatelj omjera ženskih na sto ili tisuću muških stanovnika neke skupine
P
k f = f ∗100( 0)
Pm
Pm = ukupan broj muškaraca | Pf = ukupan broj žena
- čitamo ga tako da sam broj koeficijenta stavimo u odnos na 100 ili 1000 muškaraca
- spolni sastav važan je pokazatelj stupnja društvenog razvoja:
I. u razvijenim državama žene u pravilu žive duže od muškaraca pa ih ima više -> otporniji organizam,
u pravilu rade fizički lakše poslove od muškaraca
II. u nerazvijenim državama su općenito teži uvjeti te se žene često smatra manje vrijednima od
muškaraca
- zanimljiva je činjenica da se 4-6 % rađa više dječaka nego djevojčica (diferencijalni natalitet)
- to je prirodni mehanizam kojim se želi izjednačiti broj muškog i ženskog stanovništva jer je životni
vijek muškaraca kraći -> veća smrtnost muškaraca (diferencijalni mortalitet)
b) sastav po dobi
- sastav po dobi je slika povijesnog razvoja i iz njega se čita sadašnjost i nazire budućnost
- tri velike dobne skupine:
I. mlado stanovništvo (0 - 19 g.|0 - 14 g.)
II. zrelo stanovništvo (20 - 59 g.|15 - 59/64 g.)
III. staro stanovništvo (60 - ... g.|60/65 - ... g.)
-> biološki sastav stanovništva možemo izraziti grafički pomoću dobno-spolne piramide
- prema obliku dobno-spolnih piramida razlikujemo 3 osnovna tipa stanovništva:
1. mlado (ekspanzivno)
- jako visoka rodnost i zbog toga je osnovica (baza) piramide široka
- specifično za nerazvijene države
- mlado stanovništvo smatra se ono u kojemu imamo 35 % i više mladog st. i manje od 8 % starog st.
a) izrazito mlado -> vrlo široka baza piramide, piramida nema ravne stranica već se uvija prema vrhu
b) mlado -> vrlo široka baza piramide, baza ima ravne stranice
2. zrelo (stacionarno)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- smanjena rodnost pa se strane piramide povijaju, baza je uža, a cijeli prikaz dobiva oblik plasta sijena
3. staro (konstriktivno, kontraktivno)
- osnovica piramide je znatno sužena, a srednji dio je ispupčen
- visok je udio starijih skupina s tendencijom daljnjeg starenja
- staro stanovništvo je ono u kojemu je staro st. zastupljeno s 12 % i više, a mladog je manje od 30 %
Gospodarski sastav stanovništva
- gospodarski sastav stanovništva pokazuje stanovništvo po sektorima djelatnosti kojih je 3 (tj. 4)
- sektori djelatnosti su:
I. primarni -> poljoprivreda, ribolov, lov, šumarstvo
-> prve djelatnosti kojima su se ljudi bavili
II. sekundarni -> proizvodni obrti, industrija, rudarstvo, građevinarstvo
-> zbog toga jer su njegove djelatnosti nakon dugotrajne prevlasti poljoprivrede koja je
zapošljavala najveći udio stanovništva preuzele primat u broju zaposlenih
III. tercijarni -> promet, trgovina, uslužni obrti, bankarstvo, ugostiteljstvo, turizam
-> javlja se kao nadogradnja I. i II. sektora
-> iz tercijarnog sektora je izdvojen još jedan sektor -> kvartarni
IV. kvartarni -> državna uprava, kultura, medicina, obrazovanje, vojska, duhovne službe
- I. i II. sektor su proizvodni sektori, dok su III. i IV. sektor uslužni sektori
- s obzirom na broj zaposlenih u pojedinom sektoru razlikujemo različite stadije u razvoju ljudskog
društva:
1. agrarno društvo -> poredak zaposlenih po sektorima I - II - III (IV)
-> ovakav poredak karakterističan do pojave industrije, a danas je karakterističan za
nerazvijene države
2. industrijsko društvo -> poredak zaposlenih II - I - III (IV) u početku, a kasnije II - III - I
-> danas je prisutan u slabije i srednje razvijenim zemljama
3. uslužno društvo -> poredak zaposlenih po sektorima III - II - I
4. kvartarno društvo -> redoslijed zaposlenih po sektorima IV - III - II - I
-> informatička civilizacija
Ostale strukture stanovništva
- u ostale strukture stanovništva ubrajamo rasnu, etničku, religijsku i jezičnu strukturu stanovništva
RASNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
- rasna struktura stanovništva nam pokazuje sastav stanovništva prema rasama
- rasa je skupina ljudi koju povezuju neke nasljedne osobine od kojih je najvažnija boja kože
- tri su osnovne rase stanovništva: 1. bijela ili europeidna
2. žuta ili mongolidna
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
3. crna ili australidna (negridna)
1. bijela ili europeidna rasa
- čini oko 46% svjetskog stanovništva te je geografski najraširenija
- bijela rasa se dijeli na tri podskupine -> europska, indijska i prijelazni tip
- indijska podskupina se je razvila u području prvih civilizacija
2. žuta ili mongolidna rasa
- čini oko 40% svjetskog stanovništva
- žuta rasa dijeli se na dvije podskupine -> azijska i američka (Indijanci i Eskimi)
- američka podskupina je nastala tako da je žuti čovjek tijekom posljednjeg ledenog doba preko
Beringovog prolaza prešao u Sjevernu Ameriku
3. crna ili australidna rasa
- čini oko 6% svjetskog stanovništva
- crna rasa se dijeli na dvije podskupine: afrička (južno od Sahare) i australsko-melanezijska
(središnji dio Australije i Melanezijsko otočje)
- pripadnici crne rase su i kao robovi odvedeni na prostor obiju Amerika te se njihovi potomci nazivaju
Afroamerikanci (područje SAD-a, južna Kanada, Karibi, sjever Južne Amerike)
- danas su u svijetu sve brojniji mješanci zbog globalizacije te čine oko 8% svjetskog stanovništva
- mješanci se dijele na: mulat -> mješanac bijele i crne rase
mestik -> mješanac bijele i žute rase
zambo -> mješanac crne i žute rase
ETNIČKA STRUKTURA
- etnička struktura prikazuje sastav prema nacionalnoj pripadnosti (grč. ethnos = narod)
- narod je zajednica koju povezuju zajednički jezik, prostor, kultura, povijest, a može i vjera
- nacija je isto što i narod samo što ima svoju državu
- narod koji nema svoju državu nije nacija, a takav se narod još naziva i etnička skupina
- nacija može biti i viši pojam od naroda jer dva ili više naroda mogu činiti naciju (Švicarska, UK,
Belgija, BiH)
- u svijetu živi oko 2000 naroda, a samo 10% njih prelazi milijun stanovnika i na njih otpada 95%
svjetskog stanovništva
- homogena država -> jedan narod (nacija) čini 80-90% stanovništva
- heterogena država -> dvije ili više glavnih naroda (nacija) te su one stoga višenacionalne države
- višenacionalne države su sve one u kojem su dva ili više naroda ravnopravna, odnosno dijele
suverenitet ili nisu u manjini
RELIGIJSKA STRUKTURA
- religijska struktura pokazuje sastav stanovništva prema religijskoj pripadnosti
- četiri velike religije: kršćanstvo, islam, budizam i hinduizam
- kao petu veliku religiju ističemo judaizam (židovstvo) zbog povijesnog značenja i rasprostranjenosti,
a ne zbog broja vjernika
1. kršćanstvo
- kršćani čine oko 33% svjetskog stanovništva te je kršćanstvo religija s najviše vjernika
- najraširenija religija budući da dominira u Europi, obije Amerike i Australiji
- kršćanstvo ima tri grane: katolici (rimokatolici)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
pravoslavci
protestanti
2. islam
- muslimani čine oko 20% svjetskog stanovništva
- najbrojniji su na području nekadašnjeg arapskog carstva
- u većini su suniti, dok su šijiti u manjini
3. budizam
- budisti čine oko 6% svjetskog stanovništva
- najbrojniji su na području istočne i jugoistočne Azije
4. hinduizam
- hinduisti čine oko 13% svjetskog stanovništva
- najbrojniji su u Indiji
JEZIČNI SASTAV STANOVNIŠTVA
- glavne jezične skupine: 1. indoeuropska
2. hamitsko-semitska
3. tibetsko-kineska
4. uralo-altajska
5. australoazijska
6. afrička
7. dravidska
8. indijanska
9. izolirani jezici
- kolonijalne sile sa kolonijalnim imperijem širile su i svoj jezik:
anglofonske države (engleski jezik)
frankofonske države (francuski jezik)
iberofonske države (portugalski i španjolski jezik)
KULTURNI AREALI (KRUGOVI) SVIJETA
- kultura je ukupnog čovjekovih materijalnih i duhovnih tvorbi u određenom vremenu
- kulturni krug je prostor karakterističnih kulturnih obilježja
- globalizacijom dolazi do dodirivanja različitih kultura
- vesternizacija -> utjecaj zapadne kulture na druge kulture zbog gospodarske dominacije europskih i
američkih država
Stanovništvo i razvijenost na Zemlji
- kalorija je energetska jedinica prehrambenog proizvoda
- čovjeku u potpunom duhovnom i tjelesnom mirovanju dnevno je potrebno 1500-1800 kcal
- teškom fizičkom radniku ili vrhunskom sportašu dnevno je potrebno oko 4500 kcal
- u prehrani je važan omjer prehrambenih tvari:
za proizvodnju energije (šećer, mast)
izgradnja tkiva (bjelančevine)
održavanje vitalnih funkcija (vitamini, minerali)
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
- prosječno trajanje života (vjerojatnost doživljene dobi) važan je pokazatelj društvene razvijenosti,
standarda života i općeg zdravlja stanovništva
- stopa smrtnosti dojenčadi (infantilni mortalitet) mnogo je veća u nerazvijenim nego u razvijenim
zemljama svijeta
- HDI (Human Development Index) je sustav rangiranja država koji proizlazi iz stupnja obrazovanja,
očekivanog trajanja života i dohotka (min. 0,001 -> nerazvijene zemlje, max. 1 -> razvijene zemlje)
- burtonarodni dohodak ili proizvod po stanovniku pokazuje međuzavisnost gospodarske
razvijenosti i stanovništva te se iz tog glavnog podatka vidi mogući životni standard
- PKM (paritet kupovne moći) određuje stupanj gospodarske razvijenosti zemlje pri čijem se
izračunavanju uzimaju razlike u plaćama i troškovima života
- BDP (bruto domaći proizvod) je indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga
proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu

Download Report