SREDIŠNJA ISTRA
LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA LAG-a
„SREDIŠNJA ISTRA“
ISTARSKA ŽUPANIJA
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
0
SREDIŠNJA ISTRA
Kratice korištene u tekstu:
ARKOD
APPRRR
BDP
DVD
DZS
DZZP
EEC
EU
ha
HGK
HOK
HPA
HPK
HZPSS
IŽ
JKP
JLS
LAG
LEADER
LRS
Sustav identifikacije zemljišnih parcela
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Bruto domaći proizvod
Dobrovoljno vatrogasno društvo
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za zaštitu prirode
Europska ekonomska komisija
Europska unija
hektar = 10.000 m2
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska poljoprivredna agencija
Hrvatska poljoprivredna komora (prije HZPSS)
Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu (sada HPK)
Istarska županija
Javno komunalno poduzeće
Jedinica lokalne samouprave
Lokalna akcijska grupa (skupina)
Program Europske unije za razvoj ruralnih područja
Lokalna razvojna strategija
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva I vodnog
MRRŠVG gospodarstva
MO
Mjesni odbor
NKD
Nacionalna klasifikacija djelatnosti
n.m.
nadmorska visina
NN
Narodne novine
OPG
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
PG
Poljoprivredno gospodarstvo
RH
Republika Hrvatska
ROP
Regionalni operativni program
TZ
Turistička zajednica
ŽRS
Županijska razvojna strategija
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
1
SREDIŠNJA ISTRA
Sadržaj:
Predgovor
1.
Značajke područja LAG-a
1.1. Opće zemljopisne značajke područja
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke
1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a
1.1.3. Geomorfološke značajke
1.1.4. Klimatske značajke područja
1.1.5. Prirodna baština LAG-a
1.1.6. Kulturno-povijesna i tradicijska baština
1.1.7. Kvaliteta života i stanje infrastrukture
1.1.8. Minski sumnjivi prostor
1.2. Gospodarske značajke područja
1.3. Demografske i socijalne značajke područja
1.3.1. Demografski trendovi
1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva
2.
SWOT analiza područja
3.
Razvojna vizija
3.1. Razvojna tema i ciljevi
3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i
rezultatima
3.2.1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima
3.2.2 . Ruralni razvoj
3.2.3. Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života
3.2.4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine
3.2.5. Zaštita i očuvanje okoliša
3.2.6. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja
4.
Strategija izrade i provedbe
4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije
4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima
4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš
4.6. Plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu Strategije
4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za vrijeme trajanja IPARD programa
4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka
4.9.
5.
6.
7.
8.
Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke
Usklađenost LRS s nadređenim strateškim dokumentima
Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000
Dodaci
7.1. Dodatak 1 – Naselja u JLS i TUG područja
7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013-tu godinu
7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS
7.4. Dodatak 4 – Nacionalna ekološka mreža i NATURA 2000
Popis literature
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
2
SREDIŠNJA ISTRA
PREDGOVOR
Osnivanjem Lokalne akcijske grupe „Središnja Istra“ krenuli smo ispravnim koracima
prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Ovaj strateški dokument omogućit će nam smjer da
razvijamo središnju Istru te da se pravodobno pripremimo za norme poslovanja u svrhu
unapređivanja tog vrlo važnog dijela našeg gospodarstva. Do sada smo napravili neke temelje,
strukturirali i organizirali početne institucije koje su provodile edukacije ne bi li se svi pripremili
za ono što nas čeka. Formiranje LAG-a je korak ka tome da budemo ravnopravni članovi europske
ruralne obitelji koja itekako ulaže, razvija i živi od mogućnosti koje pruža ruralno gospodarstvo.
U LAG-u „Središnja Istra“ okupljeni su Grad Pazin, Općina Cerovlje, Općina Gračišće,
Općina Lupoglav, Općina Karojba, Općina Motovun, Općina Sveti Petar u Šumi i Općina Tinjan.
Smatram kako su svi članovi i svi subjekti izuzetno posebni i kvalitetni te svaki na svoj specifičan
način čine ovaj LAG jedinstvenim sa specifičnim komparativnim prednostima. Upravo nam to
stvara kvalitetnu bazu na kojoj možemo stvarati, zajedničkim snagama, mogućnosti još boljeg
razvoja, napretka te time i kvalitetnog života za sve naše građane, stanovnike koji spadaju pod ovo
područje.
Ciljevi su nam vrlo jasni i definirani. Moramo zajedničkim, sinergijskim aktivnostima
raditi na promicanju ruralnog razvoja putem lokalnih inicijativa i partnerstava, stvarati nove i bolje
uvjete za poboljšanje ruralnih životnih i radnih uvjeta. Svakako će biti nužna diversifikacija
gospodarskih aktivnosti te osiguravanje kvalitetnog protoka informacija i transfera znanja za
napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice. Moramo omogućiti svima da
informacije budu dostupne te da znanje bude osnovni motivator, pokretač razvoja. LAG
predstavlja udruživanje naših snaga, gospodarskih prednosti i usmjerenosti pojedinih članica.
Zajedno smo jači u nastupu na zahtjevnom europskom tržištu ali i vrlo bitno za daljnji razvoj, u
osiguravanju sredstava iz europskih fondova. Zato nam je jedan od ciljeva i razvijanje sinergije,
međusobno umrežavanja svih subjekata kojima je u interesu doprinijeti razvoju ruralnih područja.
LAG znači da ćemo i nadalje nastaviti razvijati postojeće potencijale za ruralni razvoj te jačati
financijske i ljudske kapacitete za provedbu projekata ruralnog razvoja. Kako bi mogli koristiti
strukturne fondove EU te nastaviti brinuti o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom,
gospodarskom i svakom drugom razvoju u našem ruralnom području, udruživanje u LAG-ove je
jedini način da sve postavljene ciljeve krenemo i realizirati.
Ovim dokumentom, strategijom LAG-a definirali smo konkretne smjernice i aktivnosti
koje nam predstoje. Ono što će LAG pridonijeti za sve svoje članice je sustavni razvoj mreže
partnera u LAG području, edukacija i osposobljavanje radnih timova i članova LAG-a te
promicanje koncepta održivog razvoja boljom primjenom ruralnih i regionalnih politika EU
pristupom „odozdo prema gore“. Zajednički smo definirali prioritete razvoja našeg ruralnog
područja sukladno Statutu i LEADER programu.
LAG će također funkcionirati kao savjetodavna i tehnička potpora u pripremi i izradi
projektne dokumentacije subjekata koji djeluju unutar istoga, pratit će zakonske regulative i
objave javnih natječaja vezanih uz razvojne mogućnosti te informirati njegove članove. Jedna od
aktivnosti LAG-a je i informiranje javnosti u ruralnom prostoru o održivom ruralnom razvoju i
LEADER pristupu, suradnja s nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i EU te razmjena
iskustava i znanja s ostalim dionicima ruralnog razvoja.
Svakako je LAG nova prilika, novi način nastupa većeg skupa subjekata i to nas
udruživanje čini jačima i snažnijima. U novim izazovima koji nas očekuju, upravo je zajednička
snaga i znanje ono što će nas učiniti posebnima te time i konkurentnim.
Renato Krulčić
Predsjednik Lokalne akcijske grupe
„Središnja Istra“
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
3
SREDIŠNJA ISTRA
1. Značajke područja LAG-a
1.1. Opće zemljopisne značajke područja
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke
LAG Središnja Istra nalazi se na području zaobalja Istarske županije i sastoji se od osam jedinica
lokalne samouprave (JLS) Grad Pazin, te Općine: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav,
Motovun (Montona), Tinjan i Sv. Petar u Šumi. Kako i sam slogan kaže, LAG se nalazi u srcu
Istre.
Ukupna površina LAG-a Središnja Istra koja se prostire u unutrašnjosti Istarske županije iznosi
535,37km², te broji 65 naselja. Broj stanovnika prema Popisu stanovnika iz 2001. godine je
iznosio 18.587 stanovnika, a prema Popisu iz 2011. godine je iznosio 17.849 stanovnika gdje je
uočljiv trend opadanja broja stanovnika. Prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta
JLS je 4,79 km. Prosječna gustoća naseljenosti područja LAG-a 2001. godine je bila 34,71
stanovnika na km², a 2011. godine 33,33 stanovnika na km2. Najveća izmjerena nadmorska visina
je izmjerena u općini Lupoglav iznosi 1.207 metara.
Tablica 1.1. Osnovni statistički podaci o LAG-u Središnja Istra
Općina/Grad
Površina u
km²
Najveća
visina u m/
nmv
Broj
kućanstava
Broj naselja
Broj st.
2001.
Broj st.
2011.
Pazin
137,23
480,00
2973
18
9.227,00
8.638,00
Cerovlje
107,00
503,00
514
15
1.745,00
1.677,00
Gračišće
60,15
452,00
415
7
1.433,00
1.419,00
Karojba
34,66
426,00
421
4
1.489,00
1.438,00
Lupoglav
94,00
1.207,00
340
8
929,00
924,00
Motovun
33,58
352,00
317
4
983,00
1.004,00
Sv.Petar u Šumi
14,29
350,00
330
1
1.011,00
1.065,00
Tinjan
54,46
350,00
Izvor: DZS RH, Popis stanovništva 2001/2011.
511
8
1.770,00
1.684,00
Stanovništvo LAG-a živi u 65 naselja (Dodatak 1) u jednom gradu te sedam općina. Obzirom na
veličinu i geografsku specifičnost, područje ima uvjete za daljnji razvoj ruralnog turizma, posebno
selektivnih oblika turizma. Zajedništvo, kultura, tradicija i povijest tek su, uz geografsku
razmještenost, ono što povezuje i stremi ka razvoju cjelokupnog područja LAG-a.
Najznačajnija karakteristika LAG područja je njegova lokacija u unutrašnjosti poluotoka koji je
bogat raznolikošću i bogatom tradicijom. Ovo područje posjeduje bogatu i različitu prirodnu i
kulturnu povijest i baštinu koja i dalje ima presudan utjecaj na društveno-gospodarske značajke
područja. Ugodna klima, predivne šume i skrivene ljepote čine osnovu za kvalitetan život. Ove
osobitosti su mamac za veliki broj turista iz zemlje i inozemstva.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
4
SREDIŠNJA ISTRA
Grafikon 1.1..: Broj stanovnika na području LAG Središnja Istra, Izvor: DZS, popis 2011.
Grafikon 1.2.: Površina JLS-a koje se nalaze na području LAG-a Središnja Istra, Izvor: PP Općina i gradova
1.1.2. Položaj i granice područja LAG-a
Područje LAG-a nalazi se u unutrašnjosti istarskog poluotoka. Na sjevernom dijelu graniči sa
administrativnim područjima Lanišća, Buzeta, Oprtlja i Grožnjana. Na istočnom dijeli sa
Primorsko-goranskom županijom. Na južnom dijelu sa općinama Kršan, Pićan, Barban, Žminj te
Kanfanar. Dok na zapadu graniči sa administrativnim područjem općinom Sv.Lovreč, gradom
Porečom, te općinama Višnjan i Vižinada.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
5
SREDIŠNJA ISTRA
Slika 1. Grafički prikaz LAG-a Središnja Istra
1.1.3. Geomorfološke karakteristike
Obilje prirodnih resursa te povoljan geografski položaj čine ovo područje pogodnim kako za
življenje, tako i za obavljanje različitih djelatnosti od kojih neke nisu nužno povezane sa
prirodnim obilježjima već su više dio tradicije i suvremenih potreba okruženja. Reljefna svojstva
LAG-a su veoma zanimljiva jer svojim područjem dotiče svih triju “podjela” Istre. Svojim rubnim
dijelovima LAG zahvaća područje „Crvene Istre“. „Crvenu Istru“, kako joj i sam naziv kaže,
karakterizira tlo „crvenica“, te ujedno i krški porozan pa nema površinskih vodotoka1. Drugim
svojim dijelom LAG zahvaća i dio „Bijele Istre“ koju karakteriziraju krš i vapnenačke goleti –
padine Učke i Ćićarije, odnosno dio područja Općine Lupoglav. Najveći dio površine nalazi se na
Sivoj Istri, koju karakteriziraju „siva“ flišna tla, vodonepropusna tla, erozija, površinski (bujični)
vodotoci te razvijen odnosno razigran reljef s izrazitim kosinama većih strmina, pa i vrlo strmih
padina. Visinske razlike su manje (ispod 500 m/nv) bez prevladavajućega smjera pružanja za
razliku od krša s rasječenim (diseciranim) potočnim dolinama, od kojih su značajniji vodotoci
Pazinčica (Fojba) i Butoniga. U krajoliku na flišnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi, voćnjaci sa
šumama i livadama.
1.1.4. Klimatske karakteristike područja
Klimatološki gledano, unutrašnjost Istre, na kojoj se nalazi promatrano područje LAG-a,
obilježava kombinacija submediteranske i pretplaninsko-kontinentalne klime. S jedne strane jak je
klimatski utjecaj kopna i nedalekih Alpa, a s druge strane osjeća se i utjecaj mora. Kao i na
cijelom Istarskom poluotoku prevladava makroklimatski tip "Cfsax". LAG obilježavaju topla i
suha ljeta, blage i ugodne zime, velik broj sunčanih dana (do 2.800 sati na godinu), relativno male
godišnje temperaturne varijacije zraka. Tako je najniža prosječna temperature u ožujku 10ºC, a
najviša u kolovozu, oko 25ºC.
1
ŽRS IŽ, Radna verzija
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
6
SREDIŠNJA ISTRA
Zime su blage što je posljedica utjecaja mora koji prodire u unutrašnjost dolinama Drage i
Butonige. Količina oborina raste od zapada prema Učki. Jaki pljuskovi mogući su u svibnju, lipnju
i listopadu. Tuča je moguća u lipnju i srpnju. Snijeg je rijetka pojava i zadržava se po nekoliko
dana godišnje. Bura, sjevernjak (tramontana) i istočnjak (levant) su prevladavajući vjetrovi koji
donose naglo opadanje temperature, a zrak pročišćuju i suše. Znatnija odstupanja od uobičajene
klime izražena su u Pazinu, koji se nalazi u kotlini ponornice Pazinčice.
1.1.5. Prirodna baština LAG-a
Trenutačno stanje zaštićenih područja prirode na teritoriju LAG-a obuhvaća iznimno značajan
park prirode Učka, na području općine Lupoglav. Park prirode Učka obuhvaća istoimenu planinu i
dio područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka
Mediterana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske. Prostire se na 160km²., i na njemu se nalaze
grad Opatija te općine Kršan, Lanišće, Lovran, Lupoglav, Matulji i Mošćenička Draga. Vrijednosti
zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode poznate su već odavno, a leže u njenom reljefu i
neposrednoj blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije.
Tome valja dodati bogata livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne
endemske, ugrožene i zaštićene biljne i životinjske vrste.
Jama Bregi ili Marfanska jama duboka je 273 metra i sa svojih 2.045 metara istraženih kanala
ujedno i najduža u Istri.
Pazinski ponor je zakonom zaštićen kao značajni krajobraz. Zaštićeno područje obuhvaća kanjon i
ponor Pazinčice, dužine oko 500 metara i dubine oko 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska
jama je najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila na krški teren Istre. Točno na granici «sive»
i «crvene» Istre, na liticama Pazinske jame, smjestio se Pazinski kaštel.
Flora LAG-a Središnja Istra predstavljaju hrast lužnjak, poljski jasen, crnika, gljive tartufi,
tomasinijev zvončić, kraški runolist, cvjetovi perunike, božura, visibabe, ciklame, šparoge i brojne
vrste gljiva. Faunu predstavljaju zec, jarebica, srna, divlja svinja i autohtone pasmine domaćih
životinja, kao što su istarsko govedo, koza, ovca pramenka, magarac i pas istarski gonič.
Značajni krajobraz je obilježje općine Motovun, čija se atraktivnost ogleda u srednjovjekovnom
ambijentu (zidine u obliku prstena i dva poluprstena) te pogledu na vinorodna polja i Motovunsku
šumu, koja spada u kategoriju park-šuma.
Dio Limske Drage, prirodni i kultivirani krajobraz općine Tinjan, proteže se sjeveroistočnim
rubom Općine i zasijeca područje ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini i škrte
sklerofilne vegetacije na strmim obroncima i naseljima Tinjanom i Kringom na eksponiranim
vršnim dijelovima zapadne strane Drage.
Grad i općine LAG-a Središnja Istra vode brigu o zaštiti prirodne baštine i okolišna,
sprječavanjem njegove devastacije. Neke od mjera su sprječavanje širenja građevinskih područja
prema zaštićenim područjima, zabrana izgradnje građevina izvan građevinskog područja, te
izrazito bitne za biljni i životinjski svijet izbjegavanje presijecanja selidbenih puteva životinja te
smanjivanje upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. Jednako tako, bitno je radi očuvanja biološke i
krajobrazne raznolikosti, na oranicama očuvati rubne dijelove staništa: živice, pojedinačna stabla,
skupine stabala, lokve, bare i livadne pojaseve.
O zaštićenosti prirode, na području Istre, brigu vodi Natura Histrica. Natura Histrica je javna
ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na
području Istarske županije.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
7
SREDIŠNJA ISTRA
Osnovna djelatnost ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenih područja i drugih
zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Istarske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti
prirode, osiguravanja neometenog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih
dobara te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja. S ciljem
osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara Natura Histrica nadzire i način
obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u zaštićenim područjima.
Na području LAG-a Središnja Istra, najveće zaštićeno područje uz krajobraze i spomenike prirode,
jest park prirode Učka. Njegovi su dijelovi po ostalim općinama stvorili predivne krajobraze, koje
je potrebno očuvati za buduće generacije
Tablica 1. 2. Zaštita prirodnih bogatstava LAG-a Središnja Istra
Zaštita prirodnih bogatstava
Kategorija zaštite
posebni rezervat
JLS /broj
GRAČIŠĆE
MOTOVUN
CEROVLJE
Lokacija/naziv
posebni botanički rezervat-prirodni travnjaci
južno od naselja Markoči
Zaštićeni rezervat šumske vegetacije
Šumska vegetacija: sastojine bukovih šuma na
flišnom dijelu u području između Cerovlja i
Boruta, te vegetacija hrasta medunca sa bijelim
petoprstom na lokalitetu Bregi.
park prirode
spomenik prirode
LUPOGLAV
GRAČIŠĆE
Park prirode "Učka"
jama Bregi (Šimunska jama ili Marfanska jama)
značajni krajobraz
PAZIN
PAZIN
Pazinski ponor
Krajobraz ponora Čiže, dolina vodotoka i jezera
Butoniga, šuma pitomog kestena Lovrinj,
šumske površine – Zamaski dol, šumske
površine Rogovići –Bertoši, krajolik doline
Pazinčice, krajolik doline Drage, krajolik uz
cestu Lindar-Žminj; Padine brežuljaka prema
Motovunu,
Beramska vala, područje oko Trviža, područje
oko Berma, područje oko Lindara, Gortanov
brijeg
GRAČIŠĆE
zaštićeni krajolik-dio zaštićenog krajolika
kanjona Raše od Šumbera do mosta Raše;
okoliš povijesne cjeline naselja Gračišće;
Lindar-Žminj
Sv.PETAR U
ŠUMI
Limska draga (prirodni krajobraz)
Padine oko naselja Sv. Petar u Šumi,
Sjeveroistočna strana sela Slavčići,
Padine, istočno, južno i zapadno od sela
Glavica
Zaštićeni krajolik
MOTOVUN
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
Površina/ u km²
100ha
274,9ha
41.582.318m²
503,3ha
2 ha
267,56ha
8
SREDIŠNJA ISTRA
CEROVLJE
1. prirodni krajobraz:
- dio središnje kotline oko akumulacije
Butoniga i
- Cerovljansko polje
2. kultivirani krajobraz:
- Draguć – Grimalda - kulturni krajolik humka
akropolskog naselja Draguć i širi prostor
sjeverno od Draguća i Grimalde, omeđen
Račiškim bregom, te uzvisina s naseljem
Grimalda i ruralna naselja na nasuprotnim
obroncima,
- Belaj - Sv. Martin – Paz - kulturni krajolik
neposrednog agrarnog prostora dvorca Belaj,
krajolik do ruševina Posrta (kraj kapele sv.
Martina), te širi prostor oko akropolskog
naselja Paz, koji čine jednu krajobraznu cjelinu.
TINJAN
Dio Limske Drage - proteže se sjeveroistočnim
rubom Općine Tinjan i zasijeca područje
ravnjaka s kontrastom obradivih polja u udolini
i škrte sklerofilne vegetacije na strmim
obroncima i naseljima Tinjanom i Kringom na
eksponiranim vršnim dijelovima zapadne strane
Drage
Dio područja prirodnih travnjaka (RapavelŠkropeti-Karojba)- sjeverno od naselja Muntrilj
uz granicu prema Općini Višnjan i Općini
Karojba
spomenik parkovne
kulture (vrtovi,
perivoji i parkovi)
Sv.PETAR U
ŠUMI
Oko sakralnih objekata i trga
PAZIN
Stablo čempresa u Kašćergi
0,5 ha
Veliki prostor LAG-a, zbog parka prirode Učka, pripada ekološkoj nacionalnoj mreži kao i
međunarodnoj mreži prirodne baštine NATURA 2000, koja je ujedno najveća koordinirana mreža
područja očuvane prirode u svijetu. Zaštićena područja zauzimaju oko 9% ukupne površine
Istarske županije, a Natura Histrica štiti 6% ukupne površine. (Dodatak 4).
1.1.6. Kulturno povijesna i tradicijska baština
Naziv Istra prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom
području u 11.stoljeću prije Krista. Histri su se bavili lovom, stočarstvom, poljodjelstvom i
trgovinom. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su
zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon
dva vojna pohoda - 177 godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon.
Nakon pada Rimskog Carstva Istra pada pod vlast Ostrogota, 489. godine. No već 539. godine
Istru zauzima Bizant, koji ostavlja brojne povijesno-kulturne znamenitosti.
Prema svjedočanstvu pape Grgura I. iz 600. godine početkom 7. st. dolazi do avarsko-slavenskih
upada i naseljavanja Hrvata. Gradovi u unutrašnjosti srušeni su i napušteni.
Koliko područje ima dugačku povijest govori nam i tijek općine Karojba. Ime vjerojatno potječe
od latinskog Quadrivium, što znači mjesto gdje se račvaju četiri ceste. Danas postoje samo tri
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
9
SREDIŠNJA ISTRA
ceste, koje vode predivnim prirodnim pejzažima, vinogradima, pašnjacima i šumovitim
brežuljcima. Zapadno od Karojbe,nalazi se Kapitalsko polje s obiljem kulturno-povijesnih i
prirodnih spomenika. Nezaobilazna stanica pri dolasku u Karojbu je prekrasan kanjon potoka
Krvar što se nedaleko ulijeva u Mirnu. Legenda kaže da se na potoku odigrao sukob između
Istrana i Atile, koji je potok natopio krvlju pa je otud dobio i ime. U blizini nalaze se tri izvora,
Badavca, Valigaštar i Knež Studenac. Najstariji nalazi potječu iz mlađeg kamenog doba. Na
lokalitetu Šublenta otkriveni su, između ostalog, kremeni nožići i kamene sjekire. Početkom
2.stoljeća prije nove ere na vrhovima brežuljaka sagrađene su gradine - naselja uglavnom kružnog
oblika sa zaštitnim zidinama. Na području Karojbe i okolice također su pronađene gradine,
najupečatljiviji ostaci iz brončanog doba. Rimska vladavina na ovom području ostavila je nekoliko
vrijednih tragova. Na lokalitetu Podšublenta otkriven je kanal za navodnjavanje polja iz doba
Rimljana kao dokaz razvijene zemljoradnje u antici. U samoj Karojbi nađeni su rimski nadgrobni
spomenici, kao što je nadgrobni spomenik 4.rimske legije Flavije Felix, iz prve polovice 4.
stoljeća. Sakralnih objekata, svjedoka povijesti, ima nekoliko. Župna crkva Svih Svetih sagrađena
je 1580.godine, lako je uočljiva zahvaljujući zvoniku u njezinu sklopu visine 22 m. Crkva
Sv.Andrije sagrađena je u XIII. st., u kojoj je sačuvano isklesano kamenje iz VIII.stoljeća. Nad
ulazna vrata postavljen je rimski natpis. Rakotule, župna crkva Sv.Roka- iz XVI.stoljeća, sa
mramornim oltarom i drvenim kipom Bogorodice s Djetićem, uz sv.Roka i sv.Josipa. Rakotule,
crkva Sv.Nikole, romanička crkva, sagrađena u 14.stoljeću, jedinstvena po freskama koji
prikazuju legendarni život svetog Nikole. Botanički spomenik prirode „Četiri pinije", prirodni
fenomen: stare preko 200 godina, Pinije impozantnih, kišobranastih krošnji i dimenzija, neobično
se ističu u okolnom krajoliku. Dimenzije najvećeg stabla: opseg 3,30 m, visina 14,5 m. Od velikog
je značaja i Parenzana, trasa nekadašnje pruge Parenzana, koja je vodila od Poreča do Trsta.
Trasom pruge uređena je pješačko-biciklistička staza koja malo prije Vižinade prolazi preko
kamenog mosta Sabadin, jedne od najljepših građevina ove vrste u Istri.
Grad Pazin smješten je u središtu istarskog poluotoka, na zaravni koju okružuju okolna brda
formirajući kotlinu. Stari dio grada smješten je nad strmim liticama ispod kojih se nalazi ponor
rječice Pazinčice tvoreći tako geološki fenomen poznat kao Pazinska jama. Iz starog dijela grad se
proširio na zapad, odnosno u zaleđe Pazinske jame. Rječica Pazinčica u svom toku stvara i poznati
vodopad Zarečki krov čije jezerce u ljetnim mjesecima privlači mlade Pazince koji tu pronalaze
mjesto za osvježenje. Grad, odnosno današnji Kaštel se prvi put spominje pod nazivom Castrum
Pisinum u darovnici njemačkog cara Otona II. nastaloj u Veroni 7. lipnja 983. godine. Sagrađen je
kao jednostavna, jaka konstrukcija poput izduženoga pravokutnika s prizemljem i s dva kata, s
prislonjenom kvadratičnom kulom i zidinama koje su, uz druge građevine, obuhvaćale i
kaštelansku kapelu posvećenu Madoni i pripadajući mali zvonik. Na utvrdi su očuvani tragovi
dugog građevinskog razvitka jer je mnogobrojnim dogradnjama, pregradnjama i adaptacijama
prilagođavan i osuvremenjivan, primarno, za potrebe obrane i zaštite te sekundarno i za funkciju
ugodnijeg stanovanja. Od 12. stoljeća Pazin je središte Pazinske knežije, nad kojom su 1374.
preuzeli vlast Habsburgovci. U osnovi današnji oblik nepravilnog pravokutnika koji ograđuje
unutrašnje dvorište dobiva u 15. i 16. st. 1822. Austrija je Pazin učinila upravnim središtem
Istarskog okruga. U 19. st. otvorene su nove komunikacije prema suburbiju, četverokutna kula
snižena je do visine ostalih krovova, na istočnom pročelju dozidan je tornjić s urom i preslicom za
zvono.
Crkva sv. Nikole podignuta je 1266. godine o čemu svjedoči latinski natpis na glavnom pročelju.
U prošlosti je imala status prepoziture što je značilo da je bila nadređena župama porečke
biskupije na području habsburške Istre. Prvobitna župna crkva bila je mala, sasvim jednostavna,
jednobrodna građevina oko koje se prostiralo groblje za pripadnike pazinske župe. Kao i u
mnogim drugim primjerima i ona je s vremenom proširivana i obogaćivana vrijednim
umjetničkim inventarom. Prva značajna intervencija kojom je izmijenjen njen izgled bila je
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
10
SREDIŠNJA ISTRA
izgradnja velikog, izduženog svetišta 1441. godine. Čitav prostor svetišta našao se pod visokim
svodom iznad mreže kamenih rebara. Takva se svodna konstrukcija ranije nije mogla vidjeti, pa
je u ono doba predstavljala inovaciju, pravi građevinski pothvat. Bila je to novost u crkvenoj
arhitekturi koja će se iz Pazina proširiti cijelom Istrom i ostati u upotrebi do konca 16. stoljeća.
Franjevački samostan je utemeljen bulom koju je, na zahtjev «kapetana, sudaca i svih građana
grada Pazina», izdao papa Siksto IV. u Rimu 5. srpnja 1481. godine. U to je doba već postojala
kasnogotička crkva (građena od 1463. do 1477. i produljena 1481. godine) koja je 1484.
posvećena Pohođenju BDM. Postoji priča, kako se prilikom kopanja temelja naišlo na nekoliko
komada zlatne rude zbog čega je i crkva neko vrijeme nazivana crkvom «Majke Božje na zlatnoj
rudi». Na prostoru ispred crkve je do 1781. godine bilo samostansko groblje. Od nekadašnjeg
groblja sačuvane su dvije nadgrobne ploče koje se sada nalaze u samostanskom dvorištu.2
Prije 2000 godina drevni Gali dali su mu ime Gallignana, a Slaveni su ga po svom doseljavanju u
Istru u 6. i 7. stoljeću, nazvali Gračišće. Prvi puta se u pisanom obliku njegovo ime spominje
1199.godine. Grad je nekoć bio opasan obrambenim bedemima, od kojih je preostala samo kula na
istoku, iz XV. stoljeća. Poznato je da su još XV. st. u Gračišću živjeli slobodni seljaci-plemići s
hrvatskim prezimenima. Crkva Sv.Marije na Placu- sagrađena 1425.godine, vrijedan primjer
gotičke arhitekture sa utjecajima sjevernog stila. Unutrašnjost je oslikana u 15. stoljeću, a njoj se
nalaze gotičke freske, drveno romaničko raspelo iz početka 13.st. te barokna pročelja. Crkva Sv.
Antona Padovanskog, nekadašnja biskupska kapela, sagrađena je 1381. godine, a obnovljena
1486. sa baroknim oltarom. Crkva Sv.Pankracija sagrađena je u 15.stoljeću i nedavno obnovljena.
Župna crkva Sv.Vida, Modesta i Kresencije podignuta je u 17.stoljeću na mjestu mnogo starije
crkve. Ima tri broda i sedam mramornih oltara. Zanimljiva je statua Sv.Vida sa maketom u ruci
koja u perspektivi prikazuje grad tijekom 15.stoljeća. Zvonik, visok 30 m, potječe iz 13.stoljeća.
Jedno je svetište posvećeno Sv.Eufemiji sa skupocjenim romaničkim raspelom. Palača obitelji
Salamon izgrađena je 1570.godine, i čini lijep primjer venecijanske gotike. Od važnog je značaja i
staza Sv.Šimuna, 11 km duga kružna staza, jedna od najstarijih pješačkih staza. Početna nizbrdica
vodi uz ruševine crkvice svetog Šimuna. Putem se mogu vidjeti ostaci vodenice, preko starog
kamenog mostića stiže se do slikovitog slapa Sopot i malog jezera. Ponovno se uspinjući, nailazi
se na crkvu Sv.Stjepana. Staza se nastavlja prema vrhu Marija Magdalena gdje se nalazi istoimena
crkva iz 15.stoljeća, te vidikovac sa predivnom panoramom. Jama Bregi najdulji je istarsko
speleološki objekat i jedna je od najzanimljivijih jama i za strane speleološke ekspedicije. Do sada
je dokumentirana do ukupne duljine od 2045 m. Kožljak, nekadašnji grad-utvrda, u srednjem
vijeku sagrađen je na uzvisini kaštel, što ga dokumenti već iz početka 12. stoljeća spominju pod
hrvatskim imenom Iosilach ili Gosilach, u vrijeme kad postaje feud akvilejskih patrijarha.
romaničke župne crkve sv. Hadrijana. Od sakralnih objekata, važna je i crkva sv. Križa 18.st.,
barokna, Crkva Sv. Jurja na groblju izgrađena je 1590.3
Predio Sv.Petra u Šumi je bio naseljen još u vrijeme antike a nalazi iz tog davnog vremena
pohranjeni su u muzeju u Trstu. Taj predio se nalazi na teritoriju Sv.Tommasa, gdje se nekad
nalazila, na visini od 300 metara, utvrda starih Histra, a nakon toga dvorac od kojeg danas nije
ostao nikakav trag. Prvi puta se spominje 1102.godine. Od sakralnih spomenika, koji su u većini
područja najvažniji svjedoci baštine, imamo nekoliko. Crkva Sv. Petra i Pavla iz 1755. god.
Poznata je između ostalog po jedinstvenim pozlaćenim kožnim zidnim tapetama. U njoj se čuva i
čudotvorna slika Majke Božje koja je prema predaji proplakala krvavim suzama. Pavlinski
samostan sagrađen u 12.stoljeću, te nadograđivan u 13.i 15.stoljeću. Oko 1770. godine u
supetarskom samostanu su organizirana predavanja iz filozofije, te možemo govoriti da je barem
za kratko vrijeme u samostanu djelovao Filozofski fakultet.
2
3
http://histrica.com
http://histrica.com
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
11
SREDIŠNJA ISTRA
Lupoglav je smješten na od davnina važnim prometnicama, ali i strateškom položaju zbog kojega
je bio važan. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti, a u srednjem se vijeku razvio kaštel na litici
iznad sela Gorenja Vas. Osim njega, pripadalo mu je i seosko naselje Dolenja Vas. U 11. st.
bavarski ga knez daruje akvilejskom patrijarhu zajedno s okolnom Lupoglavskom gospoštijom.
Kaštel je potpuno očuvana središnja stambena dvokatnica s prizemljem gospodarske namjene.
Dvorac je utvrđen zidinama sa stražarskim ophodom, puškarnicama i četvrtastim kulama. Uz
vanjsku stranu istočnih zidina prizidana je staja koja je u 20. st. preuređena za stanovanje.
Današnje naselje razvilo se oko kaštela u 19. i 20. st., osobito nakon izgradnje željezničke pruge.
Cerovlje je na mjestu današnjeg postojalo već u 13. stoljeću, kada ovim krajem vladaju akvilejski
patrijarsi. Međutim, prvi se put izrijekom, kao Cerovlje, spominje 1325. u Istarskom razvodu, a u
Urbaru pazinske grofovije iz 1498. nalazimo ga kao Czerolach. Uz samu cestu koja spaja Cerovlje
i Pazin podignuta je u 15. stoljeću crkvica Sv. Roka, zaštitnika od kuge. Na ovom dijelu nalazi se i
crkvica Svetog Trojstva iz 15. stoljeća, s ostacima fresaka nepoznatog majstora iz vremena
gradnje, koju je 1588. proširio domaći svećenik. Na ulazu u stari dio Draguća, u općini Cerovlje,
okružena grobljem, nalazi se crkva posvećena starozavjetnom svecu Sv. Elizeju, učeniku proroka
Ilije. Romanička je to građevina podignuta koncem 12. stoljeća dvobojnim kamenim blokovima,
što je usamljen slučaj ne samo u Istri, već i njenom širem okruženju. Oslikana je početkom 13.
stoljeća, rukom nepoznata majstora kojeg odlikuje osebujan izričaj. Slikao je brzo i strasno
prskajući bojom, čije sasušene kapljice još uvijek razaznajemo na freskama. Očito je greškom u
brzini Ivana na Posljednjoj večeri naslikao sučelice, a predomislivši se doslikao mu je profil. Tako
je nastala prva kubistička slika, 800 godina prije Picassa, koji je upravo ovakvim pristupom slici
zaslužio besmrtnost. Likovi, našeg nepoznatog majstora, lišeni su svih portretnih obilježja,
šematski prikazuju događaj, pa kao takvi predstavljaju jedinstven slikarski opus u Istri.4
Motovun je grad-spomenik, drevni istarski akropolski gradić smješten na vrhu 277 metara
visokog brijega, čiji današnji izgled potječe još iz srednjeg vijeka, iz 12. i 13. stoljeća. Do vrha
motovunskog brijega, do njegovog venecijanskog gradskog trga, vodi najduže istarsko stepenište,
s 1052 stepenice. Iz bogatog graditeljskog nasljeđa Motovuna izdvojimo gradska vrata s kulom,
renesansnu gradsku palaču, gradsku ložu, župnu crkvu Sv. Stjepana, manje crkvice Madonna dei
Servi, i Madonna delle porte, srednjovjekovni raspored ulica, gradske cisterne i mnoge grbove na
pročeljima zgrada. Položaj i vizura Motovuna čine ga jednim od najljepših starih gradova na
Mediteranu. Hotel "Kaštel" smješten je na glavnom gradskom trgu, u palači iz 18. stoljeća. Stara
legenda kazuje kako su nekoć davno u dolini rijeke Mirne živjeli divovi. Bili su toliko veliki da su
gledajući gradove na brežuljcima nad Mirnom, jedan drugom iz ruke u ruku dodavali alat i veliko
kamenje. Jedan od gradova kojeg su u to legendarno doba Dolina Mirne izgradili divovi bio je i
Motovun. Mnogo kasnije, kad su Istru naselili i obični ljudi, divovi su počeli nestajati, no u
legendi i pričama Vladimira Nazora ostao je zapamćen motovunski div Veli Jože, koji je bio
toliko velik i jak da je golim rukama mogao zatresti zvonik motovunske crkve.
Gradić nekad opkoljen bedemima i kulama, danas je mjesto sa vrlo izraženim šarmom, gdje se
tradicija i povijest ponosno iskazuju. U rimsko doba Tinjan je nosio ime Attinianum i čuvao je
granice porečkog agera te nadzirao prometnicu prema Tarsatici. Svoj puni sjaj dosiže u srednjem
vijeku. Oko Tinjana bio je prokopan jarak a u grad su vodila samo jedna vrata i pokretni most. Iz
tog vremena poznato nam je da je Tinjan imao i svoj stup srama. Od važnog je značaja stara jezgra
Tinjana sa sačuvanim rasporedom ulica i zgrada iz srednjeg vijeka, te uklesanim simbolima
njihovih vlasnika, kao što je kuća Depiera iz 1670.godine sa arkadama, cisternom i visokim
dimnjakom, zatim dvoglavi carski orao i grb Attems iz 1558. Godine. Župna crkva sv. Šimuna i
Jude sagrađena 1773. sa kipovima Bogorodice, Šimuna i Jude, raznim natpisima posvećenim
4
http://histrica.com
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
12
SREDIŠNJA ISTRA
carici Mariji Tereziji Habsburškoj, zanimljivim pročeljem te kvadratnim zvonikom visine 30
metara iz 1762.godine. Crkvica sv. Križa sa zvonikom na preslicu, sagrađena u 13.stoljeća uz koju
se nalazi poznata Tinjanska kalvarija iz 1894.godine. Od izuzetnog je značaja tinjanski kameni
županski stol sa 10 isklesanim kamenih stolica.
Kringa, po pisanim izvorima spominje se od 1102. pod imenom Curitico. A danas je Kringa sve
poznatija po Juri Grandi, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima koje je u vezi s
njim zabilježio Ivan Weikard Valvasor. Po legendi, vampir je 16 godina terorizirao mještane,
ustajući iz groba, dok 1672.godine, mještani nisu otkopali grob, proboli ga glogovim kolcem i
odrubili mu glavu. Sama Kringa je lijep gradić kojeg na ulazu krasi Kalvarija iz 1876.godine te
velike ladonje i trg sa dva zdenca. Muntrilj, crkva Sv. Roka koja potječe iz 17.stoljeća., a
sačuvane matične knjige iz nje svjedoče o korištenju starog hrvatskog pisma, glagoljice sve do
XIX st. Zvonik, visok 21 metar, sagrađen je 1890.godine.5
Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštićenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu
(materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu
povijesno-kulturnu baštinu (nematerijalnu).
Na području LAG-a nalazi se 114 objekta zaštićene nepokretne povijesno-kulturne baštine. Od
toga:
- ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio) broji 20 objekata,
- spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem) broji 13
objekata,
- elementi povijesne opreme naselja broje 18 objekata,
- spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim
događajima i osobama) broji 24 objekta,
- arheološki lokaliteti (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna
nalazišta i zone) broje 22 objekta,
- područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima broji 1 objekt,
- krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o
čovjekovoj nazočnosti u prostoru broji 9 objekata
- industrijska baština - tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti broji 7 objekata
Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) broji mnogo predmeta, no precizan
broj nije pronađen. Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama,
kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba
– nalaze se u Muzeju grada Pazina, i Državnom arhivu u Pazinu– Cjelina arhivskih fondova i
zbirki te u Etnografskom muzeju – muzejska građa. Pod crkvenim intervarom imamo 3 objekta.
Folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge
tradicionalne pučke vrednote broji 2 objekta
5
http://histrica.com
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
13
SREDIŠNJA ISTRA
1.1.7. Kvaliteta života i društvena infrastruktura
Područje LAG-a bilo je naseljeno još u doba prije Krista zbog svojih prirodnih resursa te
gospodarskih prometnih sjecišta. Kvalitetna infrastruktura trebala je biti jedan od razvojnih
temelja kvalitete života stanovnika i gospodarskih razvoja. Bez dobre fizičke infrastrukture,
prometne, komunalne, informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike otežan, čega su stanovnici
LAG-a izuzetno svjesni. No koliko god da je važno urbano središte, bitno je sagledati i kolika je
udaljenost i izoliranost pojedinih naselja/zaselaka. Koliko se zapravo nedostatak prometne
povezanosti i slab razvoj tih područja očituje na razvijenosti cijelog područja. Ekonomska
infrastruktura važna je za gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj
poduzetništva, poljoprivredne i turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja.
No jednako tako, zdravstvena infrastruktura jedna je od ključnih stvari pomoću koje se može
spriječiti sve veća depopulacija stanovništva u manjim naseljima/zaselcima. Ako se želi kvalitetan,
dugoročan i održiv razvoj, potrebno je uskladiti sve razvojne sektore, povezati ljude i zajednički
iznaći adekvatno rješenje.
1.1.7.1. Prometna infrastruktura
Cestovna mreža najvažniji je dio prometne infrastrukture LAG-a. Zahvaljujući geoprometnom
položaju Pazin je kvalitetno povezan sa većim gradovima u regiji.
Jugozapadni dio LAG-a Središnja Istra presijeca autocesta istarski ipsilon. Istarski ipsilon je
sustav autocesta u hrvatskoj mreži autocesta, a čine ga autocesta A8 (Matulji-Kanfanar) i A9
(slovenska granica - Kanfanar - Pula). Naziva se Istarski ipsilon zbog svog oblika nalik slovu Y, a
sva se tri kraka spajaju kod Kanfanara u središnjoj Istri.
Cestovna infrastruktura prema dostupnim podacima, sastoji se od 418 km nerazvrstanih cesta,
99,14km općinskih/gradskih cesta, 119,57km županijskih cesta, 121,72 km državnih cesta te
10,50km autoceste. Ukupno 768,93km cesta prolazi kroz LAG. Od toga je asfaltirano 80,33%, a
neasfaltirano 19,67%.
Potreba za izgradnjom željeznice generirana je u vremenu početka razvoja različitih industrijskih
djelatnosti; brodogradnje, građevinskog materijala, strojne i elektroindustrije, ujedno i vremenu
jakih vojnih interesa Austrije. Krajem 1951. godine izgrađena je i otvorena pruga Lupoglav –
Štalije, (52,4 km) namijenjena prvenstveno prijevozu tada veoma vrijednog energenta, raškog
ugljena. Istarske pruge, pulska i raška, temeljito su obnovljene sredinom osamdesetih. Željeznički
promet Pazina odvija se putem jednokolosječne željezničke pruge od značaja za regionalni promet
koja povezuje Pazin s Pulom na jugu te Buzetom, odnosno državnom granicom na sjeveru.
Željeznička povezanost Pazina s ostalim hrvatskim županijama moguća je isključivo preko
Slovenije. Na području Pazina nalazi se jedan željeznički kolodvor i to u najvećem naselju Pazin u
blizini autobusnog kolodvora te jedno stajalište u naselju Heki.
Lokalni te međugradski autobusni prijevoz ponajviše je u funkciji radnih i školskih putovanja
čemu je usmjerena većina linija te je stoga njihova učestalost zadovoljavajuća u vrijeme najvećih
jutarnjih i popodnevnih opterećenja. Uslugu vrši Autotrans d.o.o. Pazin, dio grupacije Autotrans
d.o.o.
Zračni promet na prostoru LAG-a zastupljen je međunarodnom Zračnom lukom „Pula“ koja je
smještena u Puli. Prosječna udaljenost svih naselja od Zračne luke je oko 50 kilometara.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
14
SREDIŠNJA ISTRA
1.1.7.2. Telekomunikacijska infrastruktura
Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom
telefonijom, time je omogućeno spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno za
razvoj gospodarstva, posebno turizma, ali i kvalitete života stanovnika. Ukupna pokrivenost brzim
Internetom je oko 75% no ta mreža se sustavno i brzo razvija.
1.1.7.3. Opskrba energijom
Elektroenergetska mreža je dobro razvijena i pokrivena su sva naselja LAG-a. Za područje LAG-a
značajna je prijenosne mreže dalekovoda 110 kV Plomin-Tupljak-Pazin.
1.1.7.4. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Stanje infrastrukture područja LAG-a u kolovozu 2012.god.sastojalo se od vodovodne mreže koja
je dostupna 92%, kućanstva. Priključak na kanalizacijski sustav i pročišćavanje otpadnih voda
posjeduje tek 45% kućanstava grada Pazina, dok su ostale općine navele da na njihovom području
nema priključaka na kanalizacijski sustav. Na području LAG-a postoji 44 vodospreme. Iako je
broj javnih cisterni, po nepotpunim podacima 18, njih 10 nije u funkciji.
Stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u LAG-u lošije je no što bi bilo najmanje moguće i
prema kriteriju kvalitete stanovanja i prema kriteriju negativnog/onečišćujućeg utjecaja na okoliš
(u prvom redu površinske i podzemne vode).
1.1.7.5. Gospodarenje otpadom
Uz sve rastući problem nepostojanja dovoljnog broja javnih cisterni, jedan od velikih problema
jest i odlagalište otpada. Samo Grad Pazin i Općina Sveti Petar u Šumi imaju odlagalište
komunalnog otpada. Karojba i Motovun nemaju niti odlagalište građevinskog otpada, što ostale
JLS imaju. Također, niti jedna JLS nema odlagalište opasnog otpada niti kompostanu. Divljih
odlagališta ima, prema dostupnim podacima 6.
Prikupljanje otpada provode 2 komunalna poduzeća: Usluga d.o.o., Pazin, te TKM d.o.o., Tinjan.
1.1.7.6. Poslovna infrastruktura
Poslovnih/poduzetničkih zona na području LAG Središnja Istra ima ukupno 15, ukupne površine
201,89ha. U Pazinu postoji pet poduzetničkih/poslovnih zona - poslovna zona Ciburi - veličine 25
ha, poslovna zona Ciburi II 7,4 ha, Pazinka I 13,9 ha, Pazinka II 4,5210 ha te Podberam 7,6908 ha.
Na području općine Lupoglav nalazi se poduzetnička zona, površine 90 ha, dok se na području
općine Tinjan nalazi sedam poduzetničkih zona površine 20ha. Na području općine Sv. Petar u
Šumi nalaze se dvije proizvodno/poslovne zone i to zona Škripelj, površine 28 ha i zona
Dragovanci II površine 5,3 ha.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
15
SREDIŠNJA ISTRA
1.1.7.7. Društvena infrastruktura
Tablica 1.3 Društvena i zdravstvena infrastruktura LAG-a.
Ustanove
za
društveni
razvoj
zajednice
32
Predškolski
odgoj
Osnovna
škola
8
Srednja
škola
11
4
Opća
ambulanta
10
Stomatološka
ambulanta
8
Ljekarna
5
Izvor: JLS LAG-a; ŽRS, HZZO;DZS
Na području LAG-a Središnja Istra, ustanova za društveni razvoj zajednice ima 32. Odgojnih
ustanova za predškolski odgoj je svega 8 koje je u šk.godini 2010/2011 pohađalo tek 463 djece.
Vidljivi deficit objašnjiv je time što na ruralnim područjima još uvijek obitelji dijele jedno
domaćinstvo, te 3. generacije kućanstva brinu o djeci prije odlaska u osnovnu školu. Broj
osnovnoškolskih ustanova (uključujući područne škole) je 11, a školske godine 2010/2011 ih je
pohađalo 1.401 učenika dok se u šk.godini 2011/2012, broj smanjio na 1.350 učenika. Upravo je
ovo podatak koji upozorava na nisku stopu nataliteta, tj. na negativna demografska kretanja i
probleme koje ono nosi. Nužno je da se JLS suoče sa problemom i pokušaju učiniti najbolje kako
bi se situacija, ako ne poboljšala, barem održala na jednakoj razini. Na području LAG-a, prema
Statističkom izvješću DZS-a, postoje 4 srednje škole koje je 2010/2011 pohađalo 936 djece.
Srednje škole se nalaze u gradu Pazinu, što podrazumijeva troškove prijevoza učenika iz okolnih
naselja. Troškovi prijevoza su djelomično sufinancirani od strane Županije i Vlade, ovisno o
dogovoru i planovima za proračunske rashode. Pazin ima i program Stručnog studija
poduzetništva, u sklopu Veleučilišta u Rijeci.
Općih ambulanti ima 10, stomatoloških ambulanti 8, a ljekarni tek 5 što je izuzetno malo, pošto
neke od promatranih JLS nemaju ništa od spomenutoga. Cerovlje, Gračišće, Karojba te Sv. Petar u
Šumi nemaju osnovnu zdravstvenu infrastrukturu, što pretpostavlja odlazak u druga naselja i
gradove. Ovo može biti veoma otežano, posebice osobama treće životne dobi i osobama s
invaliditetom.
1.1.8. Minski sumnjivi prostor
Prema podacima HCR-a, na popisu minskih područja, nema podataka za Istarsku županiju.
1.2. Gospodarske značajke područja
Razvoj gospodarstva LAG-a određen je prirodnim predispozicijama poput geografskog položaja,
prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima, tehničko-tehnološkim
napretkom i razinom razvoja infrastrukture.
Najviši prosječan dohodak po stanovniku per capita 2006.-2008. ima Grad Pazin i to 30.960 kn,
odnosno 124,5% državnog prosjeka u istom razdoblju. Zatim slijede općine Sv.Petar u Šumi sa
26.189 kn te Tinjan sa 26.136 kn. Najmanji prosječan dohodak po stanovniku imaju općine
Cerovlje 21.739 kn te Motovun 20.844 kn. Po indeksu razvijenosti prednjači Pazin sa 110,42%,
slijede ga općine Sv.Petar u Šumi sa 97,33% te Tinjan sa 97%. Na području LAG-a najmanji
indeks razvijenosti ima općina Cerovlje, i to 83,72% . Cjelokupno područje je slabije razvijeno,
iako se bilježe vidljivi pomaci razvoja iz godine u godinu.
Prema podacima HZZ-a za JLS u svibnju 2012. godine broj nezaposlenih bio je 570 osoba, ili
otprilike 7% od ukupnog broja aktivnog stanovništva. Od ukupnog broja nezaposlenih u prosjeku
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
16
SREDIŠNJA ISTRA
za 2011. udio nezaposlenih žena iznosi 57,03%, a broj nezaposlenih mladih do 29. god iznosi
24,59%. Vidljiv je problem nezaposlenosti mladih, koji je, kao i na razini Hrvatske, veoma visok.
Nužno je usklađivanje politika zapošljavanja sa tržištem rada, jer se i na području LAG-a
Središnja Istra vide obrasci poput onih na području cijele države. Dakle, najugroženije su skupine
mladi do 29 godina, žene iznad 45 godina, te starija populacija koja još ne ispunjava uvjete za
mirovinu. Jednako tako, otežano zapošljavanje je i među skupinom osoba s invaliditetom, koje je
nužno uključiti u život zajednice. Zapošljavanje na području LAG-a je uglavnom sezonsko, no
kontinentalni karakter ovog područja pridonosi produženju sezone, a samim time i postojanju
radnih mjesta.
Prema Popisu 2001.godine, najveći udio aktivnosti po zanimanju imali su rukovatelji strojevima,
vozilima i sastavljači proizvoda. Nakon njih slijede obrtnici i poljoprivredni proizvođači.
Trenutačna situacija se pomalo izmijenila, i to povećanjem broja poljoprivrednih proizvođača u
pružanju turističkih usluga te proizvodnji poljoprivrednih proizvoda.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore na području LAG-a u 2011. godine bilo je aktivno
410 trgovačkih društava odnosno obveznika poreza na dobit, od kojih njih 260 ima sjedište na
području Grada Pazina. Uglavnom se radi o malim trgovačkim društvima (405) dok srednje
velikih ima dvoje te tri velika trgovačka društva.
Prevladava djelatnost trgovine (110 subjekata), prerađivačka industrija (87 subjekata),
građevinarstvo (64 subjekta) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (49 subjekata).
Grafikon 1.2.1. Broj gospodarskih subjekata prema NKD djelatnostima u LAG-u
Izvor: HGK, 2011.
Na području LAG-a Središnja Istra djeluje 805 obrtnika, od čega ih je 110 koji se bave
proizvodnjom, te 695 koji se bave uslužnom djelatnošću. Također poslovnom sektoru možemo
pridodati i 38 udruga koliko ih djeluje na području LAG-a od kojih je većina usmjerena na usluge
i razvoj zajednice (njih 28). Prema podacima pribavljenim od Hrvatske obrtničke komore,
najveći udio u djelatnostima zauzimaju uslužni obrti sa 377 nositelja, iza čega slijede proizvodni
obrti sa 110 te trgovina sa 92 nositelja.
Bolji pregled gospodarskog sektora LAG-a, odnosno sliku snage gospodarstva daju prihodi
koje pravni subjekti ostvaruju budući ostvareni prihodi pokazuju doprinos vrste djelatnosti u
prihodu JLS-a te time i razvoju područja LAG-a.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
17
SREDIŠNJA ISTRA
Grafikon 1.2.2. Ukupni prihodi po grani gospodarstva
Izvor:HGK 2011.
Grafikon 1.2.3. Broj tvrtki po najzastupljenijim djelatnostima
Izvor:HGK 2011.
Grafikon 1.2.4. Broj obrta u LAG-u prema njihovoj djelatnosti
Izvor. HOK, 2012
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
18
SREDIŠNJA ISTRA
Također, snaga gospodarskog sektora za razvoj prostora LAG-a ugleda se i u broju zaposlenih
osoba prema sektorima, pri čemu nisu obrađeni podaci za obrtnike budući su oni uglavnom u
svrhu samozapošljavanja, odnosno, možemo računati na odnos 1 obrt-1-1,5 zaposlen, kao i kod
zadružnog sektora koji uglavnom nema zaposlenih osoba.
Izuzetno veliku važnost ima i poljoprivreda na području LAG-a. Broj gospodarstava upisanih u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava na dan 29.11.2012., iznosio je njih 1000. Os spomenutoga,
907 je OPG, 27 trgovačkih društava, 64 obrta te 2 zadruge. Najveći broj OPG se nalazi u Pazinu
(362) te u općini Cerovlje (134). Jednak je i poredak što se tiče obrta, Pazin sa 30, a Cerovlje 10.
Postoji ukupno 9.952 parcela, a prosječna veličina pojedinačne parcele iznosi 0,35 ha. Većina JLS
promatranog LAG područja imaju program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Na području
LAG-a Središnja Istra, prema podacima Popisa 2003., bilo je 2.406 poljoprivrednih kućanstva, od
čega je najveći broj na području Grada Pazina i Općinama Cerovlje, Gračišće i Tinjan. Prema
podacima APPRRR-a, poljoprivredne površine prijavljene u Arkod sustavu na dan 29.11.2012,
iznose 4239,40ha. Prednjače oranice sa 2018,31ha, zatim livade sa 917,54ha te pašnjaci sa
644,85ha.
Na oranicama i vrtovima, prema DZS Popisu poljoprivrede 2003., od ukupno korištenog zemljišta
2391,9ha, najznačajnija je proizvodnja žitarica 47,70% (1156,91ha), krmnog bilja 27,92%
(677,01ha), krumpira 8,95% (217,24ha) i ugara 8,78% (212,82). Udio neobrađeno (ili
nekorištenog) zemljišta je 2003.god dosezao čak 33,97% ukupnog poljoprivrednog područja, tj.
koristilo se tek 5447,83ha od ukupno 16037,1ha.
Grafikoni 1.2.5. Struktura poljoprivrednih površina
Grafikon 1.2.6. Poljoprivredne površine upisane u Arkod
(Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.)
(Izvor: APPRRR)
Slika 1.2.7 Struktura stočarstva u LAG-u 2003
(Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.)
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
19
SREDIŠNJA ISTRA
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.godine,od stočnog fonda najzastupljenije su svinje
sa 3855 grla, kunići 1960, krave 1839, te su najmanje zastupljeni konji s 93 grla.
Ovdje se uglavnom radi o konvencionalnoj proizvodnji. Upravo je svinjogojstvo jedna od
najvažnijih grana stočarstva, od koje najviše proizvođača ima za finalni proizvod čuvene istarske
pršute.
U uzgoju voća najviše su zastupljene šljiva, jabuka i kruška, trešnje i breskve za koje postoje
izvrsni uvjeti proizvodnje, veliku važnost ima i tradicionalno vinogradarstvo, što pokazuju brojni
sajmovi vina koji se održavaju na području LAG-a. Upravo je područje LAG-a, s obzirom na
agroekološke uvjete, jedno od optimalnih vinogradarskih područja. Na području Istre,
najzastupljenija bijela vinska sorta je malvazija istarska, a u novije vrijeme i chardonnay. Od
ostalih bijelih sorata spomenimo one (koje su poput već navedenih) uvrštene među preporučene, a
to su: pinot bijeli, pinot sivi, muškat žuti, muškat bijeli, muškat momjanski, muškat ottonel,
žlahtina, sauvignon bijeli i trebbiano toscano, a od crnih ponajprije autohtone teran i hrvaticu, a
zatim redom, borgonju, muškat ružu porečku, merlot, cabernet franc, cabernet sauvignon, pinot
crni, syrah i barbera crna. Broj sorata vinove loze koje se ovdje uzgajaju je znatno veći.
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003.g. broj košnica na području LAG-a je 743. Nema
preciznih podataka o proizvodnji meda i ostalim pčelinjim proizvodima. No po podacima iz TZ
JLS, te pčelarske udruge „Lipa“ vidljivo je postojanje nekoliko domaćinstava koje se bave
proizvodnjom meda, te proizvodnjom pčelinjih proizvoda (med od bagrema, med od kestena,
livadni med, šumski med, propolis, pčelinji vosak, ukrasne svijeće, orasi u medu, lješnjaci u medu,
med u saću…).
Šume u vlasništvu države na području LAG-a čine 54,56%, a u privatnom vlasništvu 45,44%.
Šumsko područje je relativno očuvano i koristi se uglavnom za turizam, stvaranjem mnogih
biciklističkih staza. Jedna od poznatijih jest motovunska šuma, jednom od najznačajnijih područja
za sakupljanje bijelog tartufa. Tartufi ili gomoljače (lat. Tuber) su rod gljiva iz porodice
Tuberaceae. To su privredno iznimno važne gljive. Tartufi se nalaze ispod zemlje na dubini od 10
do 30 cm, zbog čega ih je teško pronaći u prirodi. U tu se svrhu koriste posebno izdresirani psi i
svinje koji njuhom otkrivaju mjesto gdje se mogu pronaći zrele gljive. Dvije najznačajnije vrste
tartufa su bijeli (Tuber magnatum) i crni (Tuber melanosporum). Bijeli tartuf se ubraja među
najkvalitetnije te postiže najveću tržišnu cijenu. Tartuf ima specifičan jak, prodoran miris po
bijelom luku i starom siru. Tartuf je izrazito cijenjen na području LAG-a što pokazuju razne
manifestacije vezane uz nj.
Što se tiče lovstva, prema podacima Središnje lovne evidencije Ministarstva poljoprivrede, na
području LAG-a najveće lovište ima Pazin sa 15.846,00ha, a slijedi Cerovlje sa 10.892,00ha. Na
spomenutom području djeluje šest lovačkih udruga/društava Lovačko društvo Vepar (Pazin),
Lovačka udruga Šljuka (Cerovlje), Lovačko društvo Kolinka (Gračišće), Lovačko društvo Srnjak
(Lupoglav), Lovačko društvo Fazan (Motovun) te Lovačko društvo Golub (Tinjan)
Turizam, posebno ruralni turizam, značajan je pokretač razvoja ruralnih područja. Upravo ovo
područje, radi svojih prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za
razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika turizma zasnovanih na održivom korištenju tradicijske
osnove. Na području LAG-a Središnja Istra djeluju Turistička zajednica Središnje Istre i Turistička
zajednica Motovun.
Broj turističkih dolazaka u 2011. godini prema dostupnim podacima iznosi 18.625. Broj
ostvarenih noćenja u 2011. iznosi 103.506. Od spomenutog broja noćenja, njih 82.996 je
ostvareno u kućanstvima, 14.544 u hotelima, te 123 noćenja je ostvareno u kampovima. Obzirom
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
20
SREDIŠNJA ISTRA
na turističke razrede po naseljima, najviše je onih kategorije D 57 i C kategorije 6 naselja. Grad
Pazin je u turističkom razredu B.
Prema podacima TZ na području LAG-a je evidentirano 177 turističkih apartmana/soba, 2 hotela,
1 kamp, 10 obiteljskih domaćinstava te 79 kuća za odmor. U privatnom smještaju na području
LAG-a, a prema podacima TZ, postoji 196 smještajnih objekata, te 1039 kreveta, uključujući i
pomoćne. Smještaji su uglavnom sa 2 i 3 zvjezdice.
Prihodi od turizma na LAG području za 2011.g. su iznosili 309.677,45kn. Turizam se prvenstveno
bazira na kulturi i baštini ovoga kraja, nudeći mirnije odmore, uz oživljavanje povijesti i
književnih likova i mitova, ili pak adrenalinske i biciklističke staze, pri čemu se sve više ističe
priroda i okruženje, te nužnost očuvanja istih.
Tablica 1.4 Turistička kategorizacija naselja u LAG-u.
Turistički razred po naseljima prema pravilniku MT
(pod kategoriju upisati broj naselja koliko je u kojoj kategoriji)
Grad/općina
A
B
C
D
Bez
kategorije
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
0
0
0
1
1
1
1
1
1
1
17
14
6
3
7
3
0
7
0
0
0
0
0
0
0
0
Broj naselja
Pazin
18
Cerovlje
Gračišće
Karojba
Lupoglav
Motovun
Sv.Petar u Šumi
Tinjan
15
7
4
8
4
1
8
Izvor: Ministarstvo turizma RH, Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova o razvrstavanju naselja u
turističke razrede, NN 122/09/Izmjene i dopune Pravilnika o proglašavanju turističkih općina i gradova o
razvrstavanju naselja u turističke razrede, NN
Važno je napomenuti kako se na području LAG-a razvijaju razni oblici aktivne turističke ponude
poput jahanja, biciklizma, veslanja i dr. No ovo područje, radi svojih prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih osobitosti ima velik potencijal za razvoj, prvenstveno, selektivnih oblika
turizma zasnovanih na održivom korištenju tradicijske osnove. Jedna od prioritetnih aktivnosti
LAG-a biti će prvenstveno razvoj prepoznatljivih poljoprivrednih i obrtničkih proizvoda u svrhu
daljnjeg razvoja turističke ponude, kako bi se postigla najveća sinergija tih važnih gospodarskih
sektora, osigurala diversifikacija djelatnosti i ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a i svih
njegovih stanovnika.
1.3. Demografske i socijalne značajke područja
Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine radni kontingent na području LAG-a
Središnja Istra čine 6.303 muškaraca i 5.894 žena. Sveukupni radni kontingent žena (15-59) i
muškaraca (15-64) iznosi 68,33% od ukupnog broja stanovnika. Udio stanovnika u dobi 0-19
godina iznosi 24,78%,tj. 3.646, od čega 1.868 muškaraca i 1.778žena. Stanovnika koji imaju 60
godina i više ima 22,57% od ukupnog broja stanovnika,tj.4.157, od čega je muškaraca 1.815, a
žena 2.342. Prema Popisu stanovništva iz 2011., prosječna starost LAG-a iznosila je 42,0 godinu,
što je povećanje u odnosu na 2001. kada je iznosila 40,21.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
21
SREDIŠNJA ISTRA
Grafikon 1.3.3. i 1.3.4. Osnovnoškolska populacija 2001-2011. I Srednjoškolska populacija 2008-2011.
Izvor: DZS Statistička izvješća
Prema podacima iz Popisa stanovništva 2001.g. ukupni broj stanovnika na razini LAG-a bez škole
i nezavršene osnovne škole iznosio je 1.968, tj.13,88%, od čega žena 59,09% i muškaraca
40,91%. Osnovnu školu je završilo 5.146, tj. 36,30% osoba, od čega 53,32% žene i 46,68%
muškarca. Srednju školu za zanimanja do 3.g. i škola za KV i VKV radnike je završilo tek 3.964,
tj. 27,96% od čega 31,68% žena, a 68,32% muškaraca. Srednju školu za zanimanja u trajanju 4.g. i
više je završilo samo 1.023, tj. 7,22%, od čega 34,89% žena, a 68,32% muškaraca. Gimnaziju je
pohađalo njih 731, tj. 5,16%, od čega ih je 67,98% žena i 32,01% muškaraca. Višu školu i stupanj
fakulteta i stručni studij pohađalo je 574, tj. 4,05%, od čega 52,09% žena i 49,91% muškaraca.
Fakultete, akademije, magisterije, doktorate na području LAG-a završilo je 725, tj. 5,11%
stanovnika, od čega je 45,65% žena, a 54,35% muškaraca. Na području LAG-a Središnja Istra,
kao i u ostatku regije, prisutna je nepismenost stanovništva. Pri spomenutom najveći broj
nepismenih ima Pazin, 47. No ako se promatra udio u ukupnom stanovništvu, po nepismenosti
promatranog područja, prednjači Motovun, sa 3,03% u ukupnom udjelu stanovništva općine.
Uglavnom se radi o ženama starijima od 50 godina. Važno je primijetiti da je postotak
nepismenosti ipak manji nego u ostalim dijelovima Hrvatske.
Grafikon 1.3.5. Dobna struktura stanovništva, po spolu
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
22
SREDIŠNJA ISTRA
Tablica 1.5 Obrazovna struktura stanovništva LAG-a.
LAG
Bez škole i
Osnovna SŠ za zanimanja SŠ za zanimanja
nezavršena
škola
do 3 g. i škola za u trajanju od 4 i
KV i VKV
više god.
osnovna škola
radnike
5.616
3.964
1.623
Gimnazija
731
Viša škola, I.
stupanj
Fakulteti,
akademije,
fakulteta i
stručni studij
574
magisterij,
doktorat
695
2001./uk
260
Žene
167
3.214
1.256
957
497
299
345
Muškarci
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001.
93
2.402
2.708
666
234
275
350
Na prostoru LAG-a, prema Popisu stanovništva 2001., čak 7,4% stanovnika su invalidi ili osobe s
posebnim potrebama, ili 1.376 stanovnika. Spomenuta skupina ljudi je izuzetno važna i potrebno
ju je što više uključiti u društvene aktivnosti i razvoj. Za područje LAG-a Središnja Istra nadležan
je Centar za socijalnu skrb Pazin. Prema dostupnim podacima, na području Pazina skrbi se o 130
obitelji te 250 korisnika socijalne skrbi. Na ostalim JLS promatranog LAG područja, socijalna
skrb se skrbi o 120 obitelji s 230 korisnika socijalne skrbi.
1.3.1. Demografski trendovi
Na prostoru LAG-a broj stanovnika od 1857., od kada postoje popisi stanovništva na području
Republike Hrvatske, kretao se u skladu sa brojnim društvenim poremećajima, posebno ratnim
razaranjima i njima uzrokovanim, iseljavanjem stanovnika. Najveći broj stanovnika područje
LAG-a imalo je 1921.godine, i to 30.103. Dok je najmanji broj stanovnika zabilježen 2011.godine,
svega 17.849. Demografski trend, kao i u ostatku regije je negativan, stoga LAG područje ne
odskače. Pri promatranju 2001.god i 2011.god, vidljivo je da općine Lupoglav, Motovun i
Sv.Petar u Šumi bilježe porast broja stanovnika.
Područje LAG-a Središnja Istra karakterizira demografsko kretanje jednako ostatku regije. Indeks
starenja na području LAG Središnja Istra iznosi 115,0, što je jednako indeksu starenja Hrvatske.
Najmanji indeks starenja ima općina Sv.Petar u Šumi, 82,, dok najveći indeks starenja ima općina
Lupoglav 150,0.
Upravo veći broj stanovništva starijeg od 60 godina, ukazuje da stanovništvo LAG-a stari, što je
jedan od uzroka depopulacije manjih naselja LAG-a. Poticaji gradova i općina, a i same županije,
ukazuje da su poduzeti određeni koraci u pojedinim JLS kako bi se stanovništvo potaklo da ostane
na području. No spomenuti poticaji vremenom neće biti dostatni, te je potrebno osigurati
kvalitetnu infrastrukturu kako bi se spriječilo iseljavanje.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
23
SREDIŠNJA ISTRA
Slika 1.3.6. Kretanje broja stanovnika na području LAG-a Središnja Istra 1857. -2011.
Izvor:DZS Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2011.
1.3.2. Stanje obrazovanja, kulture i civilnog društva
Na području LAG-a Središnja Istra, ustanova za društveni razvoj zajednice ima 32. Odgojnih
ustanova za predškolski odgoj je svega 8 dok je broj osnovnoškolskih ustanova (uključujući
područne škole) je 11. Na području LAG-a, prema Statističkom izvješću DZS-a, postoje 4 srednje
škole (dvije gimnazije, tehnička i industrijska/obrtnička škola) koje je 2010/2011 pohađalo 936
djece. Srednje škole se nalaze u gradu Pazinu, što podrazumijeva troškove prijevoza učenika iz
okolnih naselja. Troškovi prijevoza su djelomično sufinancirani od strane Županije i Vlade, ovisno
o dogovoru i planovima za proračunske rashode. Pazin ima i program Stručnog studija
poduzetništva, u sklopu Veleučilišta u Rijeci.
Na području Grada Pazina djeluje Gradska knjižnica, sa bogatim fundusom koji pruža
stanovništvu radosti čitanja i kulturno uzdizanje. Muzej grada Pazina dodatni je sudionik
njegovanja i očuvanja kulture na području LAG-a. Zadatak je ustanove prikupljanje, čuvanje,
izlaganje, stručno i znanstveno obrađivanje i publiciranje kulturno-povijesne i umjetničke baštine
središnje Istre i galerijska djelatnost. Etnografski muzej Istre županijska je ustanova osnovana
1962.g. Smješten je u prostorima srednjevjekovnog Kaštela. Muzej sustavno sakuplja, čuva,
obrađuje i prezentira građu vezanu uz život stanovnika Istre.
Područje naših istraživanja je svakodnevni život; odijevanje, gospodarstvo, dječje igre, glazba,
prehrana, vjerovanja, stanovanje, folklor, multikulturalna preplitanja, suvremeni kulturni
fenomeni. Kao jedan od sudionika u društvenom razvoju zajednice, na području Pazina djeluje i
Pučko otvoreno učilište, u kojem se, uz brojna kulturna događanje, provode i obrazovne
aktivnosti.
Na području LAG-a, prema Zakladi za civilno društvo, registrirano je 47 organizacija civilnog
društva, od čega 38 udruga te 9 ustanova. Od udruga tu su udruge invalida te udruge
umirovljenika, koje se bave uključivanjem istih u društvene aktivnosti i sprječavanje njihove
marginalizacije. Zatim udruge građana, udruga mladih te folklorne i razne umjetničke (glazbene,
književne, filmske) udruge koje njeguju običaje područja. Udruge pčelara pridonose raznim
manifestacijama posvećenima medu i ostalim pčelinjih proizvodima. Možemo spomenuti i
izviđačke udruge te udruge speleologa, te brojne biciklističke i planinarske udruge koje govore o
aktivnosti građana. Organizacije civilnog društva iznimno su značajan razvojni sektor LAG-a jer
osiguravaju opći društveni razvoj, uključenost svih skupina društva, ali i razvoj poljoprivrede i
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
24
SREDIŠNJA ISTRA
poduzetništva. Posebno su značajne organizacije koje se bave očuvanjem i revitalizacijom
prirodne, kulturno-povijesne i tradicijske baštine, gastronomske udruge te književne udruge koje
su, u sinergiji s turističkim zajednicama i poduzetničkim sektorom u turizmu, i nositelji turističke
ponude. Potrebno je i dalje poticati sudjelovanje gospodarskih čimbenika na uključivanje u
aktivnosti civilnog društva jer to će jednako značiti i uspjeh na gospodarskom i širem području.
Na taj način bi se pridonijelo uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja LAG-a Središnja Istra.
2. SWOT analiza područja
SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) daje ocjenu snaga i slabosti te
prilika i prijetnji važnih za razvoj svakog od ključnih društveno-gospodarskih područja LAG-a,
kao i LAG-a u cjelini.
Snage su područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a na koje se on može osloniti u svom
razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh, te daje mu prednost pred drugim područjima.
Slabosti ukazuju koja područja, resursi i sposobnosti unutar LAG-a ograničavaju, ili onemogućuju
njegov razvoj. Prilike su područja, resursi i sposobnosti izvan LAG-a koje bi mogao iskoristiti za
svoj razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). Prijetnje su područja, resursi i sposobnosti izvan
LAG-a koje mogu ugroziti njegov razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).
Radna skupina za izradu strategije prije izrade SWOT analize, odredila je tzv. krajnje stanje,
odnosno, izradila nacrt vizije područja te, nadalje, pripremila je prijedlog područja, resurse i
sposobnosti unutar i izvan LAG-a, s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama: geoprometni
položaj, prirodna baština, kulturno-povijesna baština, poljoprivreda, gospodarstvo i turizam, opći
životni uvjeti (prometna, komunalna, poslovna i društvena infrastruktura), ljudski resursi
(obrazovanje, kultura, civilno društvo), opći razvoj i inovacije te zaštita okoliša i miniranost
područja.
Prilikom stvaranja SWOT analize posebno su se istakle prirodne prednosti područja LAG-a koje
se zasnivaju na velikoj biološkoj i krajobraznoj raznolikosti i prostorima zaštićene prirodne
baštine, te velikom potencijalu za razvoj selektivnih oblika turizma s posebnim naglaskom na
ruralni turizam. Prostor ima i velike mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije koji mogu
omogućiti energetsku samodostatnost cijelog područja.
No s druge strane, faktori koji se mogu ispriječiti jačanju prednosti LAG-a jesu, kao i u većini
mjesta u Hrvatskoj, nedostatni razvojni ljudski resursi, stanovništvo je starije, posebno u
ruralnijim prostorima LAG-a, i manje obrazovano. Seoske ruralne sredine se napuštaju i mlađe
stanovništvo seli u urbane cjeline.
Izoliranost naselja, klimatske promjene te zapuštanje poljoprivrednih površina, kao i nedostatak
udruživanja proizvođača i ponuditelja usluga dovodi do neiskorištenja postojećih kapaciteta LAGa, te može predstavljati dugoročnu opasnost ostvarenja razvojne vizije.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
25
SREDIŠNJA ISTRA
SWOT LAG-a Središnja Istra
SNAGE
SLABOSTI
Velika područja, očuvanih
krajobraza, nalazištima pitke
vode i biološkom raznolikosti,
dostupno
posjetiteljima
i
znanstvenicima – područje
prepoznatljivo na nacionalnoj i
međunarodnoj razini
Povoljan zemljopisni položaj u
neposrednoj blizini razvijenih
europskih zemalja
Očuvana priroda i nezagađen
okoliš
Duga gospodarska tradicija i
visoka
razina
usvojenog
znanja i iskustva
Raznolika
gospodarstva
struktura
Relativno dobro razvijena
komunalna infrastruktura
Bogata kulturna baština
Uključivanje kulturne baštine
u turističku ponudu
Postojanje
tradicionalnih
manifestacija
brojnih,
kulturnih
Prepoznatljivost regije
Postojanje brojnih udruga u
kulturi, kulturnoumjetničkih
društava
i
umjetnika
pojedinaca
Postojeća
društvena
infrastruktura za povećanje
konkurentnosti radne snage
Tradicijski
glazbala)
obrti
Nedovoljno izgrađeni i
neodgovarajući sustavi
odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda
Visok stupanj sezonskih
oscilacija u korištenju
infrastrukture
Nedovoljna kvaliteta cestovnih
prometnica, tehnički zastarjele
i nekonkurentne pruge
nepovezane s hrvatskim i
međunarodnim željeznicama,
Neuređenost nerazvrstanih
cesta
Velik broj tradicionalnih,
prepoznatljivih proizvoda i
kultivara
Rastući interes šire domaće i
međunarodne javnosti o
potrebi zaštite okoliša i
očuvanja krajobraza te
valorizacije, očuvanja i
održivog korištenja kulturnopovijesne i tradicijske baštine.
Velike površine neobrađenog
poljoprivrednog zemljišta
Novi trendovi na tržištu
Nedostatna primjena znanja,
inovacija i novih tehnologija u
gospodarstvu
Potražnja za novim/
alternativnim izvorima
energije
Zapuštenost seoskih imanja i
domaćinstava
Rješavanje problema
gospodarenja posebnim
kategorijama otpada
(građevinski, azbestni otpad)
Iseljavanje
Starenje stanovništva
Nedostatak i/ili dotrajalost
prostora i opreme u
zdravstvenim ustanovama
Razvoj prometne
infrastrukture (autoceste,
državne, županijske i lokalne
ceste, morske i zračne luke,
željeznica)
Neorganizirano tržište
poljoprivrednih proizvoda
Unapređenje poduzetničke
infrastrukture
Neiskorišteni potencijali za
ekološku proizvodnju
Udruživanje poljoprivrednih
proizvođača
Neuravnoteženi regionalni
razvoj i postojanje područja s
razvojnim poteškoćama
Jačanje kulturne ponude te
potenciranje cjelogodišnje
kulturne ponude umjesto
sezonske
Loša prometna povezanost
naselja LAG-a (javni prijevoz)
Dobra sportska infrastruktura
Kulturna dobra pod zaštitom
UNESCO-a
Rastući interes emitivnih
turističkih tržišta i
potencijalnih korisnika za
selektivne oblike turizma
zasnovanog na prirodnim
vrijednostima područja,
kulturno-povijesnoj i
tradicijskoj baštini.
Udruživanje na svim razinama
(grnčarija,
Revitalizacija ruralnih sredina
– ruralni turizam
PRILIKE
Nedostatak stručnih kadrova
za provođenje projekata
Nedovoljna usklađenost
obrazovnih programa s
potrebama tržišta rada
Loši poticaji i porezne
olakšice za poduzetnike
Neusklađenost obrazovnih
Programi razvoja
multikulturalnosti za
promicanje suradnje s
inozemnim regijama i
gradovima
Plasman proizvoda na
turistička odredišta
Izraditi i provoditi mjere
politike prema mladima,
ženama i ostalim grupama
ljudi s posebnim potrebama
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
PRIJETNJE
Nesređeno i nejasno
zakonodavstvo i preklapanje
ingerencija različitih nadležnih
institucija
Neriješeni imovinsko-pravni
odnosi/zemljišne knjige
Nedostatak sredstava za
sufinanciranje projekata i
financiranje razvojnih
projekata javnog i
gospodarskog sektora –
neosjetljivost financijskog
sektora
Nedovoljno sustavno praćenje
provedbe programa
Spori napredak u unaprjeđenju
ruralne infrastrukture
Nedostatak (specijaliziranih)
zdravstvenih djelatnika
Devastacija kulturne baštine
zbog
nekontrolirane izgradnje
Odustajanje potencijalnih
domaćih i
inozemnih investitora od
ulaganja u gospodarstvo zbog
sezonskog karaktera razvoja
određenih grana gospodarstva
Nedostatno i nesigurno
financiranje sportskih
aktivnosti
Nedostatak fizičke
infrastrukture za
kvalitetniju potporu
organizacijama civilnog
društva
Nekontroliran uvoz
poljoprivrednih proizvoda i
sivo tržište
Sukcesija – zapuštanje
poljoprivrednih površina
Nedostatak potpornih
institucija za razvoj
poljoprivrede koji uvažavaju
komparativne prednosti i
karakteristične probleme
područja LAG-a
26
SREDIŠNJA ISTRA
Karakteristični glazbeni
folklor
programa i tržišta rada
(poduzetništvo)
Tradicijsko kulinarstvo
Nedostatak financijskih
sredstava (osobnih)
Planinarski domovi, tematske
staze, uređene biciklističke i
pješačke staze, markirane
planinarske
Lovni i ribolovni turizam
Sretni i zdravi stanovnici
Flora – autohtone biljke,
zaštićenost bilja, ljekovito
bilje i fauna
Povezanost
sredinama –
suradnja
s
drugim
međunarodna
Geoprometna
povezanost
i
politička
Tradicijska sredina
Sezonski karakter turizma
ograničen na ljetne mjesece
koji generira probleme na
tržištu rada (sezonsko
zapošljavanje)
Zapuštenost i propadanje
brojnih vrijednih objekata
kulturne baštine
Nezadovoljavajuća sportska
infrastruktura
Nedostatno poznavanje i
svijest o očuvanju i održivom
korištenju biološke i
krajobrazne raznolikosti
područja
Izgradnja socijalnih usluga
(staračkih domova,
palijativa…)
Razvoj socijalnog
poduzetništva
Rastući interes tržišta za
poljoprivredne proizvode koji
u svom tehnološkom postupku
koriste prirodne karakteristike
područja
Rastući interes ulagača u
obnovljive izvore energije i
obnovu tradicijske baštine.
LEADER program – za razvoj
projekata od značaja za
zajednicu
Razvoj ponude
Označene turističke staze
(planinarske,
pješačke,
biciklističke)
Bolje korištenje biomasa i
alternativnih izvora
energije/OIE
Entuzijast pojedinaca
Fondovi EU na raspolaganju
za obnovu i održivo korištenje
tradicijske baštine – fondovi
za razvoj ruralnih područja IPARD program
Arheološki lokaliteti
Pomanjkanje novih
tehnologija i nedostatak
kadrova koji znaju raditi s
novim tehnologijama
Socijalna isključenost
ugroženih skupina društva
Odumiranje stanovništva –
starenje i depopulacija
uzrokovana ekonomskim
stanjem okruženja
Odljev mladih i obrazovanih
Fondovi za zaštitu, razvoj
preradbenih kapaciteta i
plasman zaštićenih proizvoda
– zasnovanih na tradicijskim
vrijednostima područja
Fondovi za poticanje
energetske učinkovitosti i
korištenje obnovljivih izvora
energije na međunarodnoj i
nacionalnoj razini
Poduzetnički potencijal
Nedostatak potpornih
institucija za razvoj
gospodarstva na lokalnoj
razini
Fondovi i programi za razvoj
ljudskih resursa i cjeloživotno
obrazovanje
Članstvo u EU otvara
mogućnost korištenja fondova
specijaliziranih za
valorizaciju, očuvanje i
održivo korištenje kulturnopovijesne baštine (materijalne
i nematerijalne)
Blizina zračne luke, prometna
povezanost- autoceste,
željeznički koridori
Poticajne mjere za
marketinške aktivnosti razvoja
destinacija i novih turističkih
proizvoda
Poticajne nacionalne mjere za
umrežavanje poljoprivrednih
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
27
SREDIŠNJA ISTRA
proizvođača i zajedničke
marketinške i promidžbene
aktivnosti
Poticajne mjere nacionalne i
lokalne razine za certifikaciju
proizvoda – ISO, HCCP,
HALAL, KOŠER.....
3. Razvojna vizija
Strateški cilj strategije jest poboljšanje gospodarstva i konkurentnosti LAG područja,
učinkovito upravljanje razvojnim resursima, potencijalima i razvojem, prepoznatljiva i
očuvana kulturna i prirodna baština, te podizanje razine kvalitete života u ruralnim
područjima i uključivanje ugroženih skupina u život zajednice.
Ostvarenje vizije i ciljeva, LAG Središnja Istra želi postići djelovanjem kroz prioritetne mjere
odnosno aktivnosti kojima želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne
temelje za dugoročan i uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i
mogućnostima. Putem društvenog i ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje
prirodne i kulturne baštine, te poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih
tehnoloških procesa, visokih ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na
okoliš. Ključna razvojna pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest
uvažavanje svakog stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u
razvoju, posebno onih skupina koje često nisu uključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena,
starijih te osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina u društvu.
Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je:
• Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i civilnog
sektora te uspostava mreže potpornih institucija u svrhu njihova sinergijskog djelovanja s ciljem
postizanja razvoja područja LAG-a
• Jačanje gospodarske mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih djelatnosti
koje omogućuju održiv razvoj područja
• Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na ruralnim
područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, malog poduzetništva i obrtništva
• Osigurati kvalitetu života stanovnika a time i opstojnost lokalnog stanovništva LAG-a
Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe
zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja uvjeta
za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda, te time i
stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete lokalnim
stanovnicima u njihovoj sredini.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
28
SREDIŠNJA ISTRA
3.1. Razvojna tema i ciljevi
Razvojna strategija LAG-a Središnja Istra je temeljni dokument za utvrđivanje i provedbu
gospodarskog i društvenog razvoja. Strategiju koristimo kao sredstvo koje bi trebalo pomoći pri
usmjeravanju razvojnih procesa u LAG području kako bismo poboljšali uvjete za održivi razvoj,
za povećanje konkurentnosti i u konačnici za postizanje više kvalitete života i zadovoljstva svih
naših građana.
Polazeći od razvojnih potreba, ali i mogućnosti LAG područja, ovom se strategijom utvrđuju
vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu za pripremu,
financiranje i provedbu razvojnih projekata, koji su ključni pokretač promjena u gospodarstvu i
društvu u cjelini.
Osobito važan dio ove razvojne strategije predstavlja sustav za praćenje i vrednovanje provedbe,
za ocjenu razvojnih rezultata i učinaka svakog razvojnog projekta, a time i uspješnosti i
učinkovitosti ostvarivanja strategije. Ovaj sustav omogućuje da se strategija kontinuirano
preispituje i revidira, kako bi se moglo brzo odgovoriti na promjene u bližem i širem okružju.
Budući da razvojna strategija nije samo dokument nego je to proces, način mišljenja i djelovanja
svih uključenih u razvoj LAG-a Središnje Istre, njezino usvajanje nije završetak jednog pothvata,
nego tek prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju ciljeva koje želimo, koje možemo i
koje trebamo ostvariti. U tome, osim nositelja razvoja, predstavnika javnog, privatnog i c1ivilnog
sektora okupljenih u Partnerskom vijeću, izuzetno važnu ulogu imaju i svi građani naše županije i
LAG-a Središnje Istre.
Sve rečeno ogleda se u viziji LAG-a, da je to „Područje očuvane prirode, tradicije i kulturne
baštine, prepoznatljiva ruralno-turistička destinacija sa kvalitetnom javnom, gospodarskom,
poljoprivrednom i turističkom infrastrukturom. Središnja Istra područje kvalitetnog i
ugodnog življenja.“
Kako moto LAG-a kaže, „Srce Istre“, pokazuje nam brojne karakteristike, prednosti ovoga
područja, koje u sebi objedinjuje ono najkvalitetnije, stvarajući preduvjete za održivi razvoj, od
kojeg će koristi imati i okruženje u kojemu se nalazi.
Za dugoročno ostvarenje razvojne vizije LAG-a potreban je:
Razvoj održivog, aktivnog, turizma i rekreacije korištenjem prirodne resursne osnove i
kulturno-povijesne baštine
Razvoj prepoznatljivosti područja kroz razvoj vlastitih brandova kako bi se dodatno
povećala njihova prepoznatljivost i olakšao plasman na tržište
Razvoj gospodarstva kao stabilnog, uspješnog i privlačnog područja iz kojeg će se
pozitivni utjecaji ogledati u svim sferama života stanovnika
Razvoj ljudskih resursa i promocija kontinuiranog cjeloživotnog obrazovanja i
osposobljavanja, te usklađivanje obrazovanja i potreba gospodarstva
Razvoj odgovarajuće socijalne i fizičke infrastrukture koja omogućuje kvalitetan život i
rad svih stanovnika područja
Razvoj odgovarajuće skrbi za osobe s invaliditetom i ostale ranjive skupine u društvu
Razvoj i jačanje okruženja koje doprinosi aktivnom životu i radu
Očuvanje okoliša i sprječavanje devastacije u bilo kom obliku, kako bi isti bio pratitelj
budućih generacija
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
29
SREDIŠNJA ISTRA
Povezivanje područja LAG-a sa obalom Istre kako bi se povećala konkurentnost ali i sama
prepoznatljivost područja
Jačanje suradnje s drugim područjima na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini i
aktivno uključivanje u nacionalnu i EU mrežu LAG-ova
U prilog razvoju ići će i smanjivanje marginalizacije pojedinih skupina u društvu – mladih, žena,
osoba s invaliditetom te osoba starije životne dobi. Ne može se očekivati produktivna aktivnost
zajednice, ako postoji marginalizacija nekih od skupina. Upravo se i u ovom aspektu ogleda vizija
LAG-a kao područja aktivnog stanovništva.
3.2. Razvojni ciljevi po prioritetima i mjerama, ciljanim skupinama, indikatorima i
rezultatima
3.2.1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima
CILJ 1
Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim resursima
P 1.1
Razvoj malog i
srednjeg
poduzetništva
P 1.2
Obrazovanje za
poduzetništvo
P 1.3
Korištenje obnovljivih
izvora energije i
energetska efikasnost
u svakodnevnom
životu
P 1.4
Razvoj održive
poljoprivrede, šumarstva ,
lovnog gospodarstva,
slatkovodnog ribarstva te
ostalih grana gospodarstva
bitnih za LAG područje
1.4.1. Jačanje formalnog i
neformalnog obrazovanja u
skladu s potrebama sektora
poljoprivrede, šumarstva,
lovnog gospodarstva,
slatkovodnog ribarstva i
ostalih grana gospodarstva
1.4.2. Umrežavanje svih
subjekata u poljoprivredi,
šumarstvu , lovstvu,
slatkovodnom ribarstvu te
osiguravanje okvira za
kvalitetnu međusobnu suradnju
1.4.3. Razvoj poljoprivrede, i
osiguravanja potrebne
infrastrukture, izgradnja i
rekonstrukcija svih objekata
namijenjenih proizvodnji,
preradi, čuvanju i trženju
poljoprivrednih proizvoda
(gospodarski objekti, skladišta,
hladnjače i sl.)
1.4.4. Analiza stanja
proizvodnje i prerade na
poljoprivrednim
gospodarstvima te oblikovanje
programa poticaja za
pokretanje nove proizvodnje
1.1.1. Analiza postojeće
situacije u poduzetništvu
i stvaranje poticaja za
daljnji razvoj
1.2.1. Edukacija
poduzetnika s ciljem
podizanja
konkurentnosti
1.3.1. Analiza trenutnog
stanja korištenja
obnovljivih izvora
energije
1.1.2. Podrška izgradnji
i izgradnja novih i te
modernizacija postojećih
proizvodnih kapaciteta,
poslovnih zgrada,
skladišta i sl.
1.1.3. Analiza postojeće
poduzetničke
infrastrukture te izrada
aktivnosti za obnovu
postojeće i stvaranje
nove, obnova postojeće i
izgradnja nove
1.2.2. Poticanje
istraživanja i razvoja s
ciljem pronalaženja i
primjene novih
tehnologija i proizvoda
1.3.2. Informiranje I
edukacija stanovništva o
korištenju obnovljivih
izvora energije
1.2.3. Analiza postojećih
obrazovnih programa i
prilagodba edukacije
potrebama tržišta
1.3.3. Uspostava stabilnih
okvira i izgradnja potrebne
infrastrukture za poticanje
projekata energetske
efikasnosti
1.1.4. Analiza
postojećeg stanja
potpornih institucija te
razvoj i unapređenje
poslovne i tehnološke
infrastrukture uz
1.2.4. Izgradnja okvira
za formalno i
neformalno obrazovanje
usmjerenog na razvoj
poduzetničkog okruženja
i jačanja sposobnosti
1.3.4. Izgradnja
postrojenja za
proizvodnju električne
energije iz obnovljivih
izvora energije
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
30
SREDIŠNJA ISTRA
uspostavu poticaja za
izgradnju potpornih
institucija
1.1.5. Uspostava
mehanizama za
privlačenje investicija
poduzetnika, ali i
poduzetništva u cjelini
(biomasa, vjetar,
solarna energija i sl.)
i/ili proširenje postojećih
aktivnosti
1.3.5. Izgradnja
postrojenje za zbrinjavanje
otpadnih tvari, ulja i dr.
1.4.5. Poticanje ekološke
poljoprivrede i povezivanje
svih subjekata u tom području
1.4.6. Poticanje
konvencionalne poljoprivrede i
povezivanje svih subjekata u
tom području
1.4.7. Uvrštavanje
poljoprivrede, šumarstva,
lovnog gospodarstva i
slatkovodnog ribarstva u
turističku ponudu kao jedan
čimbenik prepoznatljivosti
1.4.8. Poticanje razvoja
slatkovodnog ribarstva
1.4.9. Sadnja dugogodišnjih
nasada
Svrha Cilja:
Kako bismo uspostavili održiv razvoj, ujedno i uravnotežen, potrebno je
stvoriti uvjete za gospodarski napredak LAG područja. Formiranjem
korisnih, realnih okvira, doprinijet ćemo smanjenju straha od ulaska u
poduzetništvo te na taj način omogućiti svakom stanovniku da sudjeluje u
razvoju. Dakako, da bismo to postigli, potrebno je uskladiti obrazovni
program, ponudu, sa potražnjom gospodarstva jer u protivnom samo
poticaji neće biti dostatni. U viziji LAG-a, u SWOT analizi, LAG je dao do
znanja da želi da se budući razvoj temelji i na obnovljivim izvorima
energije. Upravo ovo područje ima velike kapacitete za razvoj OIE, iz čega
slijedi da je potrebna samo edukacija stanovništva. U skladu sa OIE,
potrebno je dodatno zaštititi okoliš promoviranjem i ekološke poljoprivrede
i stočarstva te povezivanjem svih dionika. Potrebno je uspostaviti održivi
razvoj svih sektora kako bismo uspješno iskoristili sve kapacitete koje
područje LAG-a nudi. Od izuzetne je važnosti kontinuirana edukacija,
usavršavanje, kao i animacija stanovnika.
Cilj prioriteta 1.1:
Analizirati i dati podršku razvoju gospodarskog sektora, sa ciljem ujednačenog
razvoja, kako bi se spriječila izolacija bilo kojeg naselja ili zaseoka na području
LAG-a Središnja Istra. Kako bi razvoj bio stabilan, potrebno ga je postaviti na
dobre temelje, što je jedan od glavnih ciljeva LAG-a. Tek tada se može očekivati
dugoročnost u napretku i razvoju.
Ciljane skupine:
Poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i organizacije vezane uz
gospodarski razvoj, nadležna ministarstva
Nositelji aktivnosti:
Broj proizvodnih kapaciteta
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj investicija
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
31
SREDIŠNJA ISTRA
Broj potpornih institucija
Broj korisnika potpornih institucija
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Stvoriti će se dobra poduzetnička klima na način da se osiguraju stabilni temelji
gospodarskom razvoju. Doprinijeti će se tome izgradnjom kvalitetne
poduzetničke infrastrukture. Sve spomenuto kao posljedicu imati će ulazak većeg
broja ljudi u poduzetništvo. Kvalitetnim djelovanjem i osiguravanjem nužnih
uvjeta za pokretanje razvoja, u konačnici će rezultirati boljim, uravnoteženijim
razvojem područja.
Cilj prioriteta 1.2:
Uskladiti obrazovni sustav sa potrebama gospodarstva i tržišta rada što će za
posljedicu imati smanjenje broja nezaposlenih, a samim time i pridonijeti razvoju
LAG-a Središnja Istra. Čovjek je pokretač razvoja, te upravo on svoje vještine i
znanja mora konstantno nadopunjavati što će pridonijeti kvalitetnom, stabilnom
razvoju. Jedna od namjera, koja će pridonijeti spomenutome, jest poticanje
cjeloživotnog učenja. Osim gospodarskom razvoju, ono će pridonijeti i
sprječavanju marginalizacije pojedinih skupina u društvu jer će isti ravnopravno
djelovati u društvu te tako doprinositi razvoju.
Ciljane skupine:
Poduzetnici
Mladi, žene, osobe s invaliditetom
Nezaposleni, neaktivno stanovništvo
Nositelji aktivnosti:
Stanovništvo LAG-a
LAG,JLS, Istarska županija, HKG, HOK, HZZ, agencije i organizacije vezane uz
obrazovanje, gospodarski razvoj i zapošljavanje, nadležna ministarstva
Broj obrazovnih programa usklađenim s potražnjom gospodarstva
Indikatori
uspješnosti/očekivani
Broj zaposlenih
rezultati:
Broj provedenih edukativnih aktivnosti
Broj polaznika edukativnih aktivnosti
Broj programa neformalnog obrazovanja
Broj korisnika neformalnih programa obrazovanja
Stvoriti će se obrazovni sustav koji je odgovor na potraživanja gospodarstva uz
Problemi koji se
istovremeno jačanje aspekata cjeloživotnog obrazovanja. Kao posljedicu, na
rješavaju
području LAG-a će živjeti veliki broj obrazovanih spremnih za poduzetničke
postizanjem cilja:
aktivnosti što je istovremeno smanjenje nezaposlenosti i jačanje gospodarskog
razvoja područja.
Cilj prioriteta 1.3:
Potaknuti stanovništvo na korištenje obnovljivih izvora energije i osvijestiti iste
o održivom razvoju. Uz postojanje velike količine kapaciteta kojom se LAG
može pohvaliti, potrebno je poduzeti potrebno kako bi se isti kapaciteti iskoristili
na način da se ne utječe negativno na okoliš, a istovremeno pozitivno doprinosi
kvaliteti življenja, ali i poslovanja, stanovništva na području LAG-a.
Ciljane skupine:
Stanovništvo LAG-a
Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG
Poduzetnici, poljoprivrednici, LAG, JLS, Istarska županija, agencije i
organizacije vezane uz obnovljive izvore energije, nadležna ministarstva
Nositelji aktivnosti:
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
32
SREDIŠNJA ISTRA
Izdane brošure i ostali pisani materijali o prednostima i mogućnostima korištenja
Indikatori
uspješnosti/očekivani OIE
rezultati:
Broj kućanstava koji koriste OIE
Broj poduzetnika i poljoprivrednika/OPG koji u svom poslovanju koriste
energetsku efikasnost
Broj postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIE
Broj postrojenja za zbrinjavanje otpadnih tvari
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 1.4:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Sve veći broj kućanstava koji koristi OIE, što doprinosi očuvanju okoliša i
kvaliteti življenja. Izgradnja postrojenja za zbrinjavanje otpadnih tvari te će se na
taj način očuvat okoliš. Provođenjem ovog cilja utjecat će se i na broj razvojnih
projekata
koji
u
sebi
nose
načelo
energetske
efikasnosti.
Na ovaj način ćemo utjecati na održivost gospodarskog razvoja na cjelokupnom
području LAG-a Središnja Istra.
Umrežavanjem svih subjekata, ključnih dionika na području LAG-a, ali i
njegovom okruženju, doprinijeti će se boljem razvoju te većoj promociji LAG
područja. Jedan od sektora čije je umrežavanje potrebno jest poljoprivreda,
ribarstvo I lovstvo. Osiguranjem i poticanjem ekološke, te konvencionalne
poljoprivrede, uz istovremeno umrežavanje svih proizvođača, doprinijeti će se
kvalitetnijoj, raznovrsnijoj te prepoznatljivoj ponudi LAG-a.
Poljoprivrednici, OPG, ribari, udruge, zadruge
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Poljoprivrednici, OPG, udruge, zadruge, LAG, JLS, Istarska županija, turistička
zajednica i uredi, APPRRR, agencije i organizacije vezane uz poljoprivredu,
šumarstvo i ekološku proizvodnju, nadležna ministarstva
Broj poljoprivrednika i OPG u konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj skladišta, hladnjača i ostale infrastrukture nužne za kvalitetno obavljanje
rezultati:
poljoprivredne proizvodnje
Broj umreženih subjekata u poljoprivredi, ribarstvu, šumarstvu i/ili lovstvu
Broj novih proizvoda/ponude
Doprinijeti će se povećavanju broja poljoprivrednika, ribara te razvoju šumarstva
Problemi koji se
i
lovnog gospodarstva. Stvaranjem mreže svih dionika doći će i do kvalitetnije
rješavaju
izmjene informacija. Posljedično, na području LAG-a, imati ćemo sve veći broj
postizanjem cilja:
OPG-a, veću razinu proizvodnih kapaciteta
te ujedno i veći opseg proizvodnje.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
33
SREDIŠNJA ISTRA
3.2.2. Ruralni razvoj
CILJ 2
Ruralni razvoj
P 2.1
Jačanje
institucijske
podrške
gospodarski
m
aktivnostima
u ruralnom
području
P 2.2
Razvoj
sustava
gospodarenj
a otpadom
P 2.3
Razvoj
sustava
odvodnje i
pročišćavanj
a otpadnih
voda
P 2.4
Razvoj
sustava
vodoopskrb
e
P 2.5
Unaprjeđenj
e prometne
povezanosti
P 2.6
Razvoj
plinofikacij
e područja
P 2.7
Razvoj i
diversifikacij
a ruralnih
aktivnosti
P 2.8
Razvoj
prepoznatljivi
h oblika
selektivnog
turizma
(ruralnog,
izletničkog,
rekreativnog,
zdravstvenog,
sportskog)
2.1.1. Analiza
ruralnog
razvoja i
stvaranje
okvira za
njegovo
unapređenje
2.2.1. Sanacija
postojećeg
stanja na
deponijama,
smanjenje
količine
nastalog
otpada,
organizirano
prikupljanje,
porast razine
odvojenog
prikupljanja,
uporabe i
drugih načina
korištenja
(kompostiranje
, termičko
korištenje kogeneracija)
te okolišno
sigurno
odlaganje
opasnog
otpada.
2.2.2. Sanacija
divljih
odlagališta
otpada
2.3.1. Izgradnja
sustava
odvodnje i
pročišćavanja
otpadnih voda
kroz
decentraliziran
a rješenja.
2.4.1.
Osmišljavanje
, planiranje
provedbe i
kontinuirano
održavanje
sustava
vodoopskrbne
infrastrukture,
od
magistralnih
vodovoda,
njihovi
spojeva, do
lokalne
mreže.
2.5.1. Snimka
stanja, izrada
rješenja te
identifikacija,
prioritizacija,
priprema i
provedba
projekata u
području
prometne
infrastrukture.
2.6.1. Analiza
postojeće
opskrbe
plinom te
planiranje i
provedba
plinofikacije
u svim
jedinicama
JLS
2.7.1. Analiza
postojećih
programa za
razvoj ruralnih
aktivnosti i
stvaranje
programa za
razvoj
edukativnih,
savjetodavnih i
informativnih
projekata
2.8.1.
Definiranje i
razvoj programa
za wellness
turizam,
zdravstveni
turizam, kulturni
turizam,
rekreativni
turizam, ruralni
turizam,
izletnički
turizam, lovni
turizam,
gastroturizam,
ekoturizam,
vinske ceste,
konjičke staze,
manifestacije
2.3.2. Jačanje
odgovornih
institucija za
rad i
održavanje
sustava.
2.4.2. Jačanje
znanja i
vještina
unutar
odgovornih
institucija, te
usklađivanje
razvoja
odvodnje s
razvojem
vodoopskrbe,
i sa time u
vezi
smanjenje
negativnog
utjecaja na
okoliš
2.5.2.
Izgradnja
prometnica i
javnih
parkirališta
2.6.2. Izrada
projektne
dokumentacij
e te jačanje
odgovornih
institucija
2.7.2.
Definiranje i
razvoj
programa za
ruralni turizam
2.8.2. Izgradnja
ili rekonstrukcija
objekata i
uređenje
sadržaja za
wellness
turizam,
zdravstveni
turizam, kulturni
turizam,
rekreativni
turizam, ruralni
turizam,
izletnički
turizam, lovni
turizam,
gastroturizam,
ekoturizam,
vinske ceste,
zabavni i
tematski parkovi,
konjičke staze,
manifestacije
2.1.2.
Analiziranje
tržišta i
uočavanje
nedostataka te
izgradnja
poticaja za
gospodarske
aktivnosti u
ruralnom
razvoju
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
34
SREDIŠNJA ISTRA
2.2.3.
Edukacija
stanovništva o
važnosti
recikliranja i
odvajanja
otpada.
2.3.3.
Usklađenje
razvoja
odvodnje s
razvojem
vodoopskrbe
2.4.3. Razvoj
i unaprjeđenje
sustava
navodnjavanja
2.5.3.
Stvaranje
kvalitetnije
mreže javnog
prijevoza te
izgradnja
pripadajuće
infrastrukture
(kolodvori)
2.7.3. Stvaranje
poticajnih
mjera za razvoj
ruralnog
turizma
2.8.3. Poticajne
mjere:
sufinanciranje
troškova
priprema i izrada
tehničke
dokumentacije,
te projektne
dokumentacije
2.8.4.Izgradnja
ili rekonstrukcija
kampova, kamp
odmorišta,
kušaona,
točionica i
drugih objekata
sukladno
važećim
propisima koji
uređuju ovo
područje
Svrha Cilja:
Područje LAG-a je ruralno, kao i 91,7% područja Hrvatske.
Nekoliko puta se kroz Strategiju napominje kako je glavni cilj
LAG-a uravnotežen razvoj, no on je nemoguć upravo bez
ruralnog razvoja. Uspostavljanjem za svakodnevni život potrebne
infrastrukture, kao što su komunalna te prometna infrastruktura,
doći će do poboljšanja u kvaliteti života, ali će se stvoriti osnovni
uvjeti za stvaranje poduzetništva te bolji razvoj turizma. Područje
je bogato potencijalima za selektivne oblike turizma, čemu
izuzetno doprinosi bogata prirodna raznolikost. Problem područja
jest izoliranost naselja i zaseoka koji su velik resurs za razvoj
seoskog i eko-turizma, stoga bi trebalo razviti izdvojene
komunalne sustave za takva naselja. Za opći razvoj zajednice i
povećanje kvalitete života stanovnika važno je razviti kvalitetnu
fizičku infrastrukturu. Svrha ovog cilja je poboljšanje upravljanja
i daljnji razvoj infrastrukture s ciljem poboljšanja životnih uvjeta
i gospodarskog razvoja LAG-a.
Cilj prioriteta 2.1:
Razvoj komunalne infrastrukture i uporaba obnovljivih izvora energije
jedan je i od preduvjeta razvoja konkurentnog gospodarstva LAG-a.
Ciljane skupine:
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
LAG, JLS, Istarska županija, HOK, HGK, agencije i organizacije čije
se djelovanje tiče ruralnog razvoja, nadležna ministarstva
Broj provedenih istraživanja te provedenih preporuka za rješavanje
nedostataka u procesu gospodarskog razvoja
Povećan broj gospodarskih aktivnosti na području LAG-a
Povećan prihod/razvoj LAG-a
Održiv ruralni razvoj uz osnažene gospodarske aktivnosti.
Učinkovito gospodarenje otpadom što će doprinijeti očuvanju I zaštiti
okoliša.
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
35
SREDIŠNJA ISTRA
Cilj prioriteta 2.2:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Urediti sustav gospodarenja otpadom te na taj način pozitivno utjecati
na okoliš i kvalitetu življenja. Održivo gospodarenje otpadom, glavni
je preduvjet za daljnji gospodarski razvoj budući neadekvatna i divlja
odlagališta otpada, mogu značajno ugroziti biološku raznolikost ovih
prostora.
Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
LAG, JLS, Istarska županija, komunalna poduzeća, nadležna
ministarstva
Broj provedenih edukativnih aktivnosti o važnosti i mogućnostima
očuvanja okoliša
Broj izdanih brošura i ostalih pisanih materijala o recikliranju i
načinima razvrstavanja otpada
Smanjenje broja divljih odlagališta otpada
Broj organiziranih odlagališta otpada, kompostana i korištenja
kogeneracije
Broj saniranih i adekvatnih odlagališta komunalnog otpada
Broj lokacija za selektivno prikupljanje otpada
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 2.3:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 2.4:
Ciljane skupine:
Zaštićen okoliš od devastacije i zagađenja čemu će, uz gospodarenje
otpada, doprinijeti i sve veći broj stanovnika koji vodi računa o
reciklaži otpada
Urediti sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kako bi se
pozitivno utjecalo na okoliš no i riješilo problem odvodnje otpadnih
voda i vodoopskrbe Nadalje, razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda, kao i održivo gospodarenje otpadom, glavni je
preduvjet za daljnji gospodarski razvoj budući nekontrolirana
odvodnja otpadnih voda, također može značajno ugroziti biološku
raznolikost ali i zdravlje stanovništva.
Poljoprivrednici, OPG
Stanovništvo LAG-a
LAG, JLS, Istarska županija, komunalna poduzeća, nadležna
ministarstva
Broj priključaka na odvodnju otpadnih voda
Broj priključenih poljoprivrednih proizvođača na sustav
navodnjavanja
Smanjenje negativnog utjecaja na okoliš
Stvoriti će se kvalitetan sustav odvodnje uz uspostavljanje organizacija
koje će voditi brigu. Pravovremena i pravovaljana briga o sustavu
odvodnje doprinijeti će očuvanju okoliša.
Razvoj sustava vodoopskrbe, posebno izoliranih naselja jedan je od
vodećih prioriteta razvoja LAG-a, dok bi obnova bunara poboljšala ne
samo život lokalnih stanovnika već bi one mogle biti turističke
atrakcije.
Poljoprivrednici, OPG, poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti:
LAG, JLS, Istarska županija, komunalna poduzeća, nadležna
ministarstva
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
36
SREDIŠNJA ISTRA
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 2.5:
Ciljane skupine:
Broj priključaka na sustav vodoopskrbe
Broj priključenih poljoprivrednih proizvođača na sustav
navodnjavanja
Broj saniranih/izgrađenih bunara
Broj pročistača otpadnih voda i korisnika priključenih na sustave s
pročistačima
Broj obnovljenih i funkcionalnih javnih cisterni
Doprinijeti će se stvaranju kvalitetne i svima dostupa vodovodne
infrastrukture, što će za posljedicu imati veći broj kućanstava sa
pitkom vodom.
Uz spomenuto, kvalitetno će se reagirati i djelovati na klimatske
nepogode na poljoprivredna i ina područja.
Stvoriti prometnu povezanost naselja LAG područja te na taj način
spriječiti izoliranost pojedinih naselja i zaseoka i tako doprinijeti
uravnoteženom razvoju cjelokupnog područja. Istovremeno, omogućiti
kvalitetnu prometnu infrastrukturu – kolodvore, uređena stajališta,
kako bi se dodatno doprinijelo sigurnosti i uređenosti.
Poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
LAG, JLS, Istarska županija, HAC, HC, nadležna ministarstva
Broj i kilometraža asfaltiranih cesta
Broj novih parkirnih mjesta
Broj autobusnih kolodvora
Broj uređenih autobusnih stajališta
Broj uređenih šumskih puteva
Broj signalizacije na cestama
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 2.6:
Ciljane skupine:
Stvoriti će se prometno kvalitetno povezano područje
što će doprinijeti jačanju razvoja područja. Uz dobru prometnu
povezanost privući će se veći broj investicija koje će doprinijeti
razvoju. Uređenjem kolodvora I stajališnih mjesta, povećat će se
sigurnost stanovništva, ali i vizura JLS. Također, rješava se problem
nedostatnih parkirnih mjesta u JLS. Jednako tako, privući će se i veći
broj gostiju, koji će moći istražiti i upoznati sva područja LAG-a te se
dodatno uvjeriti u ljepote kojima je područje bogato.
Uspostaviti opskrbu plinom na području LAG-a. Plinofikacija ima
višestruko značenje za stanovništvo, za, gospodarstvo, turizam, za
javne institucije i napose za svakog pojedinca. Utjecati će se na
smanjenje troškova, ali i očuvanje okoliša.
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
LAG, JLS, Istarska županija, komunalna poduzeća, nadležna
ministarstva
Broj naselja obuhvaćenih plinofikacijom
Broj kućanstava priključenih na sustav plinofikacije
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
37
SREDIŠNJA ISTRA
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Plinofikacija cjelokupnog područja tako da se svakom kućanstvo
omogući
spajanje
na
priključak.
Doprinijeti će se poboljšanju u kvaliteti života, uz istovremeno
vođenje brige o okolišu.
Cilj prioriteta 2.7:
Razvoj turizma ali i ostalih aspekata ruralnog razvoja, sa što
kvalitetnijim programima i poticajima koji će doprinijeti njegovoj
kvaliteti. Potrebno je upoznati stanovništvo sa svim mogućnostima
razvoja u turizmu i turističkoj ponudi. Bogatstvo kapaciteta koje LAG
posjeduje, značajan je temelj za razvoj selektivnih oblika turizma, pri
čemu je omogućeno djelovanje svih sektora te cjelokupnog
stanovništva.
Poduzetnici, poljoprivrednici, šumari, lovci
Ciljane skupine:
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi,
nezaposleni, neaktivno stanovništvo
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti:
LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, udruge,
agencije i organizacije čije su djelatnosti vezane uz ruralni turizam
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
Broj provedenih edukativnih aktivnosti kojima se utječe na
poboljšanje i razvoj ruralnog turizma
Broj polaznika edukativnih aktivnosti
Broj novih programa i ponude ruralnog turizma
Broj projekata koji za rezultat ima razvoj ruralnog turizma
Broj novih suvenira
Zaštićen znak LAG-a kao oznaka kvalitete proizvoda i usluga LAG-a
Broj osmišljenih, izgrađenih i promoviranih prodajnih mjesta
proizvoda i usluga s područja LAG-a
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Provođenjem ove mjere, stvoriti će se veći broj selektivnih oblika
turizma. Usklađivanjem svih djelatnosti doprinijeti će se kvaliteti
proizvoda te stvaranju kvalitetnije usluge.
Cilj prioriteta 2.8:
Prioritet razvoja ruralnih područja je razvoj turizma iskorištavanjem
svih postojećih kapaciteta (volja i spremnost stanovništva,
gostoljubivost, bogata prirodna i kulturna baština, netaknuti okoliš).
Upravo se razvoj turizma na područjima naselja i zaseoka koji nisu
razvijeni, pokazao kao jednim od najvećih pokretača razvoja gotovo
napuštenih seoskih sredina koji omogućuje zadržavanje stanovnika te
revitalizaciju tradicijske baštine i običaja u svrhu stvaranja i očuvanja
identiteta područja
Ciljane skupine:
Poduzetnici, poljoprivrednici, OPG, šumari, lovci, turistički djelatnici
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi,
nezaposleni, neaktivno stanovništvo
Stanovništvo LAG-a
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
38
SREDIŠNJA ISTRA
Turistički posjetitelji
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani
rezultati:
LAG, JLS, Istarska županija, turističke agencije i uredi, poduzetnici,
poljoprivrednici, agencije i organizacije vezane uz turističke
djelatnosti,nadležna ministarstva
Broj novih aktivnosti/ponude u selektivnom turizmu
Broj turističkih staza i puteva
Broj kušaona i/ili točionica
Broj tematskih parkova
Broj kampova i kamp odmorišta
Broj prepoznatljive gastro ponude LAG-a
Broj novih suvenira
Broj organiziranih i provedenih manifestacija i sajmova koje
služi promociji LAG-a i proizvoda s LAG područja
Broj sudionika na manifestacijama i sajmovima
Broj turističkih gostiju
Broj uspješno provedenih projekata u turizmu
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Usklađenim djelovanjem na razvoju turizma i ponude, utjecati će se na
produženje turističke sezone, a samim time i istovremeni dolazak
većeg broja turističkih posjetitelja. Kvaliteti će doprinijeti i
uključenost cjelokupnog stanovništva u sve segmente turizma.
Manifestacije i sajmovi koji će se održavati, kao prikaz identiteta
područja, dodatno će utjecati na izgradnju prepoznatljivog identiteta
LAG-a Središnja Istra.
3.2.3. Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života
CILJ 3
Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života
P 3.1
Jačanje i
unapređenje
predškolske,
osnovnoškolske,
srednjoškolske i
visokoškolske
infrastrukture
samostalno ili
kroz JPP
P 3.2
Unapređenje
zdravstvene
infrastrukture
i socijalne
zaštite I skrbi
o starijim i
nemoćnima
P 3.3
Uključivanje
mladih
osoba,
starijih I
nemoćnih te
osoba s
invaliditetom
u život
zajednice
P 3.4
Unapređenje i
izgradnja
sportske
infrastrukture
P 3.5
Podrška
razvoju
ljudskih
resursa
usklađena s
razvojnim
potrebama
LAG-a
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
P 3.6
Unapređenje
stanovanja i
izgleda
mjesta
39
SREDIŠNJA ISTRA
3.1.1. Izgradnja i
opremanje
ustanova za
predškolski odgoj
3.2.1. Analiza
postojeće
zdravstvene
infrastrukture i
stvaranje
potrebnih uvjeta
za jačanje i
kvalitetniju
uslugu
3.3.1. Izrada
programa
razvoja civilnog
društva u LAGu s ciljem
zajedničkog
angažmana na
realizaciji
prioritetnih
razvojnih
programa
3.4.1. Analiza
postojeće
sportske
infrastrukture I
stvaranje okvira
za izgradnju i
opremanje novih
sportskih
objekata,
samostalno ili
kroz JPP
3.5.1. Aktivnosti
poticaja i
obrazovanja za
djelatnosti koje
su okosnica
razvoja
3.6.1.
Stanogradnja
3.1.2. Izgradnja i
opremanje
obrazovnih
institucija te
popratnih sadržaja
(studentski dom)
3.2.2. Izgradnja,
samostalno ili
kroz JPP,
domova za skrb
starijih i
nemoćnih osoba
3.4.2.
Unapređenje i
stvaranje
dostatne
infrastrukture za
stvaranje i razvoj
sportskog
turizma, te
promicanje
adrenalinskog
turizma
3.5.2.
Organiziranje
edukacija i
stručnog
usavršavanja s
praktičnom
nastavom za
potrebe razvoja
3.6.2.
Uređenje
trgova i ulica
3.1.3. Analiza
pronatalitetnih
politika i stvaranje
poticaja za
poticanje nataliteta
3.2.3. Podrška
aktivnom
starenju
3.3.2. Poticanje
mladih na
sudjelovanje u
radu udruga
kroz
mogućnosti
stjecanja novih
sposobnosti i
vještina, te
revitaliziranjem
pojedinih
područja LAGa
3.3.3.
Povezivanje i
jačanje mreže
mladih
3.1.4. Analiza
problema u
obrazovnoj
infrastrukturi i
stvaranje okvira za
osuvremenjivanje
3.2.4. Edukacija
stanovništva o
zdravoj prehrani,
zdravom
življenju
3.3.4.
Uključivanje
starijeg
stanovništva te
osoba sa
invaliditetom u
djelovanja
civilnog društva
3.4.3.
Definiranje i
razvoj programa
za uređivanje i
promociju
biciklističkih,
planinarskih,
rekreacijskih
staza
3.4.4. Aktivno
uključivanje
građana u
sportsku
rekreaciju
3.4.5. Izgradnja i
opremanje novih
sportskih i
rekreacijskih
objekata te
obnova
postojećih
3.6.3.
Uređenje
dotrajalih i
ruševnih
zgrada te
sanacija fasada
3.6.4.
Izgradnja i
opremanje
objekata za
zbrinjavanje
napuštenih
životinja
3.6.5.
Izgradnja i
opremanje
javnih
sanitarnih
čvorova
3.6.6.
Izgradnja i
opremanje
groblja
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
40
SREDIŠNJA ISTRA
Svrha Cilja:
Razvoj ništa ne znači ako ljudi nemaju želju, snagu i volju. U
ovom slučaju to je pozitivno, jer se LAG osnovao na području
entuzijastičnih ljudi. Želja dionicima LAG-a Središnja Istra je
napredak, koji ide u skladu sa prirodom i okruženjem u kojemu
žive. Kako bi se dalje radilo na spomenutome, potrebno je
uspostaviti osnovnu zdravstvenu, predškolsku i školsku skrb.
Razvoj i održivo upravljanje društvenom infrastrukturom jedan
su od osnovnih preduvjeta općeg društvenog razvoja zajednice i
socijalne kohezije stanovnika LAG-a. Dakle, za opći razvoj
zajednice i povećanje kvalitete života stanovnika važno je razviti i
društvenu infrastrukturu koja mora biti samoodrživa i ne
predstavljati opterećenje na male proračune JLS-a. Također,
potrebno je osigurati I kvalitetne uvjete življenja, u vidu dobre
ponude stanogradnje, te samog izgleda mjesta. Na taj način će se
poboljšati uvjeti života stanovništva LAG-a. Mladima i socijalno
osjetljivim skupinama društva treba vratiti samopouzdanje i
omogućiti im sigurnu budućnost u lokalnom okruženju. Treba
svima dati mogućnost da aktivno i ravnopravno sudjeluju na
svim razinama i da razviju svoju kreativnost kroz različite oblike
aktivnosti.
Cilj prioriteta 3.1.:
Stvoriti kvalitetan predškolski, osnovnoškolski, srednjoškolski te
visokoškolski sustav, dostupan svima uz izgradnju pripadajuće
infrastrukture. Ako se uspostavi kvalitetna društvena infrastruktura,
doprinijeti će se kvaliteti razvoja, ali, najvažnije, smanjenju
depopulacije i povećanju nataliteta.
Djeca, mladi, žene, obitelji, osobe s invaliditetom
Poduzetnici
Stanovništvo LAG-a
LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne i odgojne organizacije i
ustanove, nadležna ministarstva
Broj vrtića, škola te visokoškolskih ustanova
Broj djece u vrtićima, školama
Broj studenata
Broj studentskih domova
Broj ponuđenih programa
Broj zaposlenih
Stvaranjem kvalitetne obrazovno-odgojne infrastrukture, doprinijeti
će se povećanju nataliteta, a samim time i većem broju mladih
obitelji. Rješava se problem nepostojeće infrastrukture za kvalitetno
stanovanje i boravak studenata u gradu. Nadalje, utjecati će se na
sprječavanje iseljavanja, ali i na smanjenje nezaposlenosti, stvaranjem
i provođenjem pojedinih programa. No najvažnije, pozitivno će se
utjecati na kvalitetu obrazovanja stanovništva, što posljedicu ima i u
vidu napretka razvoja.
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
41
SREDIŠNJA ISTRA
Cilj prioriteta 3.2:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Stvaranje kvalitetne zdravstvene infrastrukture te pružanje skrbi
starima i nemoćnima jedno je od bitnih preduvjeta za poboljšanje u
kvaliteti življenja, ali i sprječavanju marginalizacije osoba s
invaliditetom te osoba treće životne dobi. Potrebno je spomenute
skupine što više uključiti u društvene aktivnosti i život zajednice i
omogućiti im osnovne uvjete za kvalitetu života. Jednako tako,
potrebno je svim stanovnicima, te njihovim gostima, omogućiti
kvalitetnu zdravstvenu skrb, što će doprinijeti sprječavanju
depopulacije.
Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
LAG, JLS, Istarska županija, zdravstvene ustanove, nadležna
ministarstva
Broj domova zdravlja, ljekarni i zdravstvenih djelatnika
Broj domova za starije i nemoćne
Broj korisnika zdravstvene skrbi
Broj programa posvećenih aktivnom starenju
Broj domova za palijativnu skrb
Stvoriti će se kvalitetna zdravstvena skrb koja će utjecati na
produljenje
života.
Sve veći broj umirovljenika biti će aktivno uključeni u društveni
život, što će doprinijeti i smanjenju njihove marginalizacije.
Te ono najbitnije, doprinijet ćemo zdravlju stanovništva, jer je upravo
stanovništvo najvažniji pokretač razvoja LAG-a.
Cilj prioriteta 3.3:
U ruralnim sredinama, organizacije civilnog društva, pokretači su
društvenog razvoja. One omogućuju privlačenje sredstava za razvoj
područja te su jedan od najvažnijih dionika ukupnog razvoja LAG-a.
Mogu na sebe preuzeti velik dio programa razvoja ljudskih resursa te
vrlo aktivno sudjelovati u gospodarskom razvoju područja.
Ciljane skupine:
Postojeće i nove organizacije civilnog društva i građanske inicijative
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani rezultati:
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi,
nezaposleni, neaktivni i umirovljeni stanovnici
LAG, JLS, obrazovne institucije i organizacije, organizacije civilnog
društva
Broj potpornih programa razvoja civilnog društva
Broj osoba uključenih u civilno društvo
Broj projektnih aplikacija i provedenih projekata civilnog društva
Broj aktivnosti civilnog društva
Broj korisnika aktivnosti civilnog društva
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
42
SREDIŠNJA ISTRA
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 3.4:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 3.5:
Ciljane skupine:
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani rezultati:
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
Jačanjem i razvojem civilnog društva omogućuje se uključivanje
osjetljivih skupina društva u aktivnosti te oni postaju aktivni dionici
općeg razvoja LAG-a. Razvojem civilnog društva povećavaju se
znanja i vještine privlačenja razvojnih sredstava te upravljanja
projektima, što uvelike može pomoći gospodarskom sektoru i razvoju
LAG-a.
Pozitivno utjecati na zdravlje stanovništva LAG-a kroz izgradnju
sportske infrastrukture i pružanje prilike za aktivan život. Osim za
zdravlje i aktivnost cjelokupnog stanovništva, doprinijeti će se i
stvaranju ponude za turističke posjetitelje.
Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće životne dobi,
neaktivni stanovnici
Civilno društvo
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Sportski klubovi i udruženja
LAG, JLS, Istarska županija, agencije i organizacije u sportu,
nadležna ministarstva
Broj sportskih objekata
Broj ponuđenih sportskih programa
Broj korisnika sportskih programa
Broj sportskih programa uključenih u turističku ponudu
Broj biciklističkih i pješačkih staza
Stvaranjem kvalitetne sportske infrastrukture, doprinijeti će se
povećanju broja stanovništva koji se bave sportom. Promovirati će se
sport kao zdravi način života, te će ga se uključiti i u turističku
ponudu, omogućavajući tako raznolikost.
Usklađeno obrazovanje sa zahtjevima razvojnih tokova
Djeca, mladi, žene, osobe s invaliditetom, obitelji, nezaposleni,
neaktivno stanovništvo
Poduzetnici, poljoprivrednici
Stanovništvo LAG-a
LAG, JLS, Istarska županija, obrazovne institucije i organizacije,
HKG, HOK, HZZ
Broj edukativnih aktivnosti
Broj polaznika edukativnih aktivnosti
Broj zaposlenih
Broj novih poduzetnika
Obrazovano stanovništvo
Ujednačen razvoj područja zahvaljujući obrazovanom stanovništvu i
njihovim aktivnostima
Cilj prioriteta 3.6:
Ugodnije okruženje i bolji uvjeti za život, stvaranje preduvjeta za
ostanak stanovništva na teritoriju te dobivanje na atraktivnosti za
turiste.
Ciljane skupine:
Stanovništvo LAG-a
Turistički posjetitelji
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
43
SREDIŠNJA ISTRA
Nositelji aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekivani rezultati:
LAG, JLS, poduzetnici
Broj stambenih jedinica
Broj uređenih trgova
Broj uređenih/izgrađenih javnih sanitarnih čvorova
Broj uređenih/izgrađenih zgrada
Broj uređenih fasada
Izgradnjom stanova rješavaju se stambeni problemi građana te
stvaraju uvjeti za zadržavanje postojećeg stanovništva na teritoriju.
Izgradnjom I uređenjem sanitarnih čvorova doprinosi se kvaliteti
življenja. Uređenjem trgova i ulica stvara se ugodniji prostor za
življenje, uređeno okružje potiče poduzetništvo, atraktivnost područja
kako za domaće stanovništvo tako i za turiste. Uređenjem dotrajalih,
ruševnih zgrada te sanacijom dotrajalih fasada također pridonosi
stvaranju ugodnijeg prostora za življenje te uređenom okruženju koje
potiče poduzetništvo.
Problemi koji se rješavaju
postizanjem cilja:
3.2.4. Valorizacija i očuvanje kulturne baštine
CILJ 4
Valorizacija i očuvanje kulturne baštine
P 4.1
Jačanje prepoznatljivosti prirodne i
kulturne baštine
P 4.2
Povećanje kvalitete
kulturne ponude
P 4.3
Osnivanje i umrežavanje
institucija važnih za kulturni
razvitak i prepoznatljiv
identitet LAG-a
4.1.1. Edukacija stanovništva o
vrijednostima prirodne baštine
4.2.1. Potpora razvoju
ljudskih resursa u kulturi
4.3.1. Očuvanje materijalne i
nematerijalne kulturne baštine
4.1.2. Unapređenje marketinških aktivnosti
4.2.2. Razvoj međusektorske
i međunarodne suradnje u
kulturi
4.3.2. Podrška umjetničkoj produkciji
i edukacija za njegovanje identiteta
LAG-a i njegove prepoznatljivosti
4.1.3. Jačanje institucionalne podrške
ostvarenju prepoznatljivosti
4.2.3. Priprema i provedba
projekata infrastrukture u
kulturi
4.3.3. Povezivanje običaja LAG-a
Središnja Istra u jedinstvenu
turističku ponudu
4.1.4. Poticanje razvoja tradicionalnih obrta
4.1.5. Brendiranje autohtonih proizvoda
4.1.6. Poticanje gastronomije kao dio
kulturnog identiteta
4.1.7. Izgradnja novih te obnova postojećih
kulturnih objekata i sadržaja (muzeji,
galerije, spomen kuće, multimedijalni
centri, kino dvorane i sl.)
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
44
SREDIŠNJA ISTRA
Svrha Cilja:
Kulturna baština je jedno od ogledala stanovnika na određenom području.
LAG Središnja Istra može se podičiti bogatom poviješću. Blizina LAG-a
granici sa Italijom dovela je i do ispreplitanja kultura na nekoliko razina,
što je dodatno doprinijelo kulturnom bogatstvu područja. Valorizacija
kulturne baštine dodatno će doprinijeti prepoznatljivom identitetu LAG-a
Središnja Istra. Jedan od dodanih svrha ovoga cilja jest i razvoj ustanova
koje će doprinijeti kulturnim aktivnostima stanovništva i turističkih
posjetitelja. Bogatstvo kulture i stupanj zainteresiranosti stanovništva za
njegovanje i promociju spomenutoga, stvoriti će čvrsti identitet i otrgnuti
pojedine aspekte kulture od prošlosti, uz istovremeno prihvaćanje
modernizacije.
Cilj prioriteta 4.1:
Stvoriti prepoznatljiv identitet LAG-a kroz uspostavljenu mrežu tradicijskih
obrta, pri čemu se promovira jedinstvenost te bogatstvo običaja i tradicije ovoga
područja.
Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge, tradicijski obrti
Postojeći i novi proizvođači tradicijskih proizvoda
Ciljane skupine:
Postojeći i novi ponuditelji usluga zasnovanih na prirodnim i kulturnopovijesnim resursima područja
Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem,
revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine
Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, neaktivni stanovnici
LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, poduzetnici, OPG,
Nositelji aktivnosti:
civilno društvo
Broj ponuđenih tradicijskih proizvoda
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj novih tradicijskih suvenira
rezultati:
Broj brošura i ostalih pisanih materijala o tradicijskoj baštini LAG-a
Broj tradicijskih proizvoda koje nose oznaku LAG-a
Broj umreženih proizvođača i ponuđača tradicijskih proizvoda
Broj programa ponuđenih u obnovljenim i/ili izgrađenim kulturnim ustanovama
Broj posjetitelja ponude aktivnosti kulturnih ustanova
Doprinijeti će se očuvanju prirodne baštine, uz istovremeno stvaranje
Problemi koji se
prepoznatljivog identiteta LAG-a Središnja Istra. Stvoriti će se sve veći broj
rješavaju
tradicionalnih
obrta i proizvoda koji su uključeni u turističku ponudu. Utjecati će
postizanjem cilja:
se na njegovanje i proizvodnju autohtonih proizvoda, pri čemu će se nove
generacije učiti tradiciji i prošlosti. Oblikovati će se širok izbor gastro ponude
koja oslikava bogatstvo područja. Stvoriti će se dodatna ponuda u kojoj će uživati
lokalno stanovništvo i gosti (kina, kazališta, galerije…)
Cilj prioriteta 4.2:
Ciljane skupine:
Uspostaviti kvalitetnu suradnju između svih dionika, što će za posljedicu imati
širok opseg kulturne ponude, iz istovremeno povećanje na kvaliteti. Cjelokupno
stanovništvo, bilo uključeno kroz civilno društvo, bilo kroz poslovanja i različite
djelatnosti, može i spremno je doprinositi razvoju LAG-a. Potrebno im je
osigurati uvjete za djelovanje, povezati ih, te tako doprinijeti izgradnji identiteta
te promociji cjelokupnog područja.
Poduzetnici, poljoprivrednici, udruge, zadruge
Civilno društvo
Stručnjaci i institucije/organizacije koji se bave (ili su nadležni) očuvanjem,
revitalizacijom i održivim korištenjem prirodne i kulturno-povijesne baštine
Mladi, žene, starije osobe, osobe s invaliditetom, nezaposleni, neaktivni
stanovnici
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
45
SREDIŠNJA ISTRA
Nositelji aktivnosti:
LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo,
poduzetnici
Broj institucija u kulturi - muzeja, galerija, kazališta, kina, tematskih parkova
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj pisanih materijala o kulturnoj ponudi na području LAG-a
rezultati:
Broj provedenih projekata u kulturi
Uključivanje sve većeg broja ljudi u kulturu te postojanje velikog broja projekata
Problemi koji se
u kulturi. Doprinijeti će se sve većoj suradnji sa zemljama u regiji, ali i sa ostalim
rješavaju
gradovima u Hrvatskoj, što će utjecati na kulturnu razmjenu.
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 4.3:
Njegovati kulturu za buduće generacije i samim time stvoriti prepoznatljivu
ponudu. Uključivanje kulturno-povijesne i tradicijske baštine u postojeću
turističku ponudu te razvoj selektivnog turizma zasnovan na ukupnoj resursnoj
baštini, što će za doprinijeti razvoju i samoj kvaliteti razvoja LAG-a.
Mladi, žene, osobe s invaliditetom, osobe treće živote dobi; Stanovništvo LAG-a
Ciljane skupine:
Turistički posjetitelji
LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo,
Nositelji aktivnosti:
poduzetnici
Broj valoriziranih objekata u kulturi
Indikatori
uspješnosti/očekivani Broj održanih manifestacija i sajmova koji promoviraju običaje i tradiciju
rezultati:
Broj turističkih posjetitelja
Prihodi u turizmu
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Sve veći opseg valorizirane kulturne baštine što će doprinijeti povećanju
prepoznatljivog identiteta LAG-a. Korištenje običaja za privlačenje gostiju,
investicija i poduzetničkih ideja utjecati će na njegovanje multikulturalnosti,
različitosti i tolerancije.
3.2.5. Zaštita i očuvanje okoliša
CILJ 5
Zaštita i očuvanje okoliša
P 5.1
Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti
P 5.2
Uključivanje okoliša u turističku ponudu
5.1.1. Jačanje ustanova za zaštitu krajobraza
5.2.1. Analiza postojećeg stanja okoliša mogućeg za
uključivanje u turizam
5.1.2. Edukacija stanovništva o važnosti, kvaliteti i
mogućnostima očuvanja okoliša
5.2.2. Jačanje institucija specijaliziranog za
uključivanje krajobraza u turističku ponudu
5.1.3. Praćenje utjecaja izgradnje komunalne infrastrukture na
okoliš
5.2.3. Uz očuvanje okoliša, promocija zdravog života
i čistog okoliša, stvaranje i uređenje pješačkih,
biciklističkih, konjičkih, planinarskih i ostalih
tematskih staza i puteva, parkova, šetališta i sl.
5.1.4. Zaštita krajobraza i očuvanje novih životinjskih i biljnih
vrsti
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
46
SREDIŠNJA ISTRA
Svrha Cilja:
Okoliš je jedan od najznačajnijih partnera u razvoju pojedinog područja.
Upravo je okoliš jedan od najvećih aduta LAG-a, obzirom na brojne
biciklističke staze, u kojima svi posjetioci dolaze uživati. Okoliš je stvorio sliku
o LAG-u kao mirnom području, koje nije devastirano prevelikom izgradnjom.
Brojni izvori, blizina Učke doprinose ljepoti cjelokupnog područja. Upravo
stoga se i u prijašnjim ciljevima provlači misao o zaštiti okoliša i obnovljivim
izvorima energije. Želja dionika LAG-a, kao i cjelokupnog stanovništva, jest
da se, koliko za razvoj i prepoznatljiv identitet, okoliš sačuva i za buduće
generacije.
Cilj prioriteta 5.1:
Očuvati prepoznatljivi okoliš LAG-područja te uklanjanje bilo kakve opasnosti od
devastacije, uzrokovane ljudskom namjerom, ali i prirodnim nepogodama. Okoliš
je prirodno naslijeđe koje je potrebno očuvati da LAG ne bi izgubio na svom
identitetu.
Stanovništvo LAG-a
Civilno društvo
Turistički posjetitelji
LAG, JLS, Istarska županija, civilno društvo, turističke zajednice i uredi
Ciljane skupine:
Nositelji
aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekiv
ani rezultati:
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Cilj prioriteta 5.2:
Ciljane skupine:
Nositelji
aktivnosti:
Indikatori
uspješnosti/očekiv
ani rezultati:
Provedene edukativne aktivnosti o značenju i mogućnostima očuvanja okoliša i
prirodne baštine
Broj polaznika edukativnih aktivnosti
Broj izgrađenih komunalnih infrastruktura koje ne utječu negativno na okoliš
Površina zaštićene površine prirodne baštine
Broj zaštićenih i životinjskih biljnih vrsta te provedene edukativne aktivnosti o
njihovom prepoznavanju
Postojanje kvalitetne ustanove koja će skrbiti o zaštiti okoliša uz istovremeno
educiranje stanovništva o važnosti i značaju okoliša. Potrebno je očuvati okoliš od
daljnje devastacije te zaštititi životinjske i biljne vrste, kako bi i razvoj bio održiv.
Ako se zanemari bogata prirodna baština, naslijeđe koje stanovništvo prenosi iz
generacije u generaciju, niti razvoj ne može biti kvalitetan.
Sprječavanje daljnje devastacije okoliša, te uz nadzor, uključenje istoga u turističku
ponudu što će doprinijeti prepoznatljivosti LAG područja. Bogatstvo prirodnih
ljepota, doprinijeti će stvaranju raznovrsne ponude za lokalno stanovništvo i za
njihove goste, što će doprinijeti razvoju cjelokupnog područja.
Stanovništvo LAG-a
Poduzetnici, poljoprivrednici
Civilno društvo
Turistički posjetitelji
LAG, JLS, Istarska županija, turističke zajednice i uredi, civilno društvo,
poduzetnici
Broj pisanih materijala o okolišu kao sastavnom dijelu turističke ponude
Broj edukativnih staza koji prikazuju prirodnu i kulturnu baštinu LAG-a
Broj pješačkih, biciklističkih, konjičkih, planinarskih i ostalih tematskih staza
Broj uređenih šetališta
Broj informativnih ploča i funkcionalne signalizacije
Broj uređenih/izgrađenih parkova
Broj gostiju
Prihodi od turizma
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
47
SREDIŠNJA ISTRA
Problemi koji se
rješavaju
postizanjem cilja:
Uključivanje okoliša u turističku ponudu, uz stvaranje sve veći broj biciklističkih,
pješačkih, konjičkih i ostalih tematskih staza. Spomenuto će pridonijeti većem
broju gostiju. No najvažnije, osigurati će se čišći okoliš i ugodno mjesto za život.
3.2.7. Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s osima ruralnog razvoja
Svi ciljevi i prioriteti LRS su postavljeni u skladu sa nacionalnom i EU razinom prioritetnih osi
ruralnog razvoja 2007-2013. Važno je napomenuti kako Europski poljoprivredni fond za ruralni
razvoj (EPFRR, engl. EAFRD), nakon reforme 2006. ima 3 prioritetna cilja: jačanje
konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, poboljšanje okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete
života u ruralnim područjima i postizanje raznolikosti ruralnog gospodarstva. Svaka tematska os
odgovara jednom od prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje članice i njihove regije
moraju rasporediti sredstva za financiranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi, ali mogu
izabrati mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih područja. Tri su
tematske osi dopunjene jednom vrstom zasebne metodološke horizontalne osi, poznatim kao
pristup LEADER (4. Os LEADER). Označavanje, odnosno, usklađenost s prioritetima (osima)
nadređenih strateških dokumenata usmjerena je na ciljeve kojima se želi ostvariti prioritete kao i
provedbu aktivnosti, oni su postavljeni široko i otvoreno za nove inicijative. Ovakva struktura
određuje usklađenost dugoročnih strateških ciljeva LRS-a s izvorima financiranja aktivnosti koje
doprinose njihovu ostvarenju.
Tablica 3.1 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta LRS sa osima ruralnog razvoja RH i EU 2007-2013
(za uvid u međusobnu usklađenost) za razdoblje 2007-2013
EAFRD 2007-2013
/
IPARD 2007-2013
Osi ruralnog razvoja
Strateški (programski) ciljevi
i prioriteti LRS
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
3.
3.1.
3.2.
Os 1/P1
Os 2+4/P2
+LEDAER
Os 3/P3
Razvoj konkurentnog gospodarstva i upravljanje razvojnim
resursima
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Obrazovanje za poduzetništvo
Korištenje obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost u
svakodnevnom
Razvoj održive poljoprivrede, šumarstva , lovnog gospodarstva,
slatkovodnog ribarstva te ostalih grana gospodarstva bitnih za LAG
područje
Ruralni razvoj
Jačanje institucijske podrške gospodarskim aktivnostima u ruralnom
području
Razvoj sustava gospodarenja otpadom
Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Razvoj sustava vodoopskrbe
Unapređenje prometne povezanosti
Razvoj plinofikacije područja
Razvoj i diversifikacija ruralnih aktivnosti
Razvoj prepoznatljivih oblika selektivnog turizma (ruralnog,
izletničkog, rekreativnog, zdravstvenog, sportskog).
Razvoj društvene infrastrukture i unapređenje kvalitete života
Jačanje i unapređenje predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske
infrastrukture samostalno ili kroz JPP
Unapređenje zdravstvene infrastrukture i socijalne zaštite I skrbi o
starijim i nemoćnima
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
48
SREDIŠNJA ISTRA
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
5.
5.1.
5.2.
Uključivanje mladih osoba, starijih I nemoćnih te osoba s
invaliditetom u život zajednice
Unapređenje i izgradnja sportske infrastrukture
Podrška razvoju ljudskih resursa usklađena s razvojnim potrebama
LAG-a
Unapređenje stanovanja i izgleda mjesta
Valorizacija i očuvanje kulturne baštine
Jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine
Povećanje kvalitete kulturne ponude
Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i
prepoznatljiv identitet LAG-a
Zaštita i očuvanje okoliša
Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti
Uključivanje okoliša u turističku ponudu
4. Strategija provedbe
4.1. Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije
Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a Središnja Istra provele su se u razdoblju
2011-2012, a zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela,
primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti
utjecaj provedbe strategije na okoliš
održivost strategije bez sredstava javne pomoći
plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije
praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i indikatori za
ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata
LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina
društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim
navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih
mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena
te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i
izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine, te edukacija, odnosno
programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima
poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u svojoj viziji pokazao
kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice, multinacionalnost cijelog
prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u svom daljnjem radu
promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i
jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.
Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a,
što najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih
mišljenja, pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz
različite aktivnosti kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a
Središnja Istra. Razvoj se ne odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i
mora mudro iskoristiti sve mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za
održivi razvoj gospodarstva i stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji,
ciljevima i aktivnostima različitih dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
49
SREDIŠNJA ISTRA
zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven identitet i prepoznatljivost područja
LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe napuštanja prostora koje ih
je oblikovalo.
Grad Pazin te općine Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv.Petar u Šumi te Tinjan
predstavljaju zaokruženu geografsku cjelinu sličnih povijesnih karakteristika, te sa bogatstvom
prirodnog okruženja. Ono što je povezalo spomenute JLS bila je želja za postizanje održivog i
ujednačenog razvoja cjelokupnog područja.
Aktivnosti 2010.-2012.
2010. godina
24. kolovoza 2010.
potpisan Sporazum o postupku i mjerama za osnivanje Lokalne akcijske
grupe (LAG) ruralnog područja Središnje Istre, - potpisnici navedenog
Sporazuma prihvaćaju Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije
2008.-2013. (“Službene novine Istarske županije”, br. 5/2009), u kojem je
područje Grada Pazina i navedenih Općina definirano je kao posebno
ruralno područje u Istarskoj županiji za koje je nužno osnovati lokalnu
akcijsku grupu te potaknuti razvoj ruralnog područja primjenom specifične
metodologije pod nazivom LEADER pristup i sukladno istoimenoj
inicijativi Europske unije omogućiti stvaranje uvjeta za pristupanje
strukturnim fondovima Europske unije
27. kolovoza 2010.
održan I. sastanak Organizacijskog odbora - upoznavanje članova Odbora,
te dogovoren program I. radionice,
02. rujna 2010.
u suradnji sa Agencijom za ruralni razvoj Istarske županije (AZRRI)
održana je I. radionica (program: Uvodna riječ te predstavljanje dosadašnjih
aktivnosti vezanih za osnivanje LAG-a Središnje Istre; Strateški program
ruralnog razvoja Istarske županije (2008. - 2013.); LEADER Program
(2007. - 2013.);IPARD Program u Republici Hrvatskoj), predavači i
moderatori bili su Gracijano Prekalj, Jasenka Kapuralin i Igor Jurčić iz
AZRRI-ja, radionici su prisustvovale 42 osobe. Svim učesnicima I.
radionice te svim potencijalnim dionicima LAG-a poslani su materijali sa I.
radionice, te su isti stavljeni i na web stranice Grada Pazina www.pazin.hr,
03. rujna 2010.
održan je II. Sastanak Odbora, predložen je program i predavači II.
radionice, izabrana je predsjednica Organizacijskog odbora,
07. rujna 2010.
zaprimljena je ponuda konzultantskih usluga AZRRI-ja u postupku
osnivanja LAG-a Središnja Istra, te je 08. rujna proslijeđena svim članovima
Odbora te svim Načelnicima općina na razmatranje,
09. rujna 2010.
održana je II. radionica, predstavljena su iskustva LAG-a Gorski Kotar, te
LAG-a EUROLEADER iz Tolmezza, koji su ujedno i predstavili i
implementirane projekte, radionici su prisustvovale 33 osobe,
13. rujna 2010.
održan je III sastanak Odbora, evaluirana je posljednja radionica kao
iznimno uspješna i zanimljiva te je razmotrena ponuda konzultantskih
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
50
SREDIŠNJA ISTRA
usluga AZRRI-ja u postupku osnivanja LAG-a Središnje Istre, dogovoreno
je da će se svi potpisnici Sporazuma o osnivanju LAG-a izjasniti o
prihvaćanju odnosno neprihvaćanju ponude AZRRI-ja kako bi se mogla
planirati daljnje aktivnosti; članovi Organizacijskog odbora slažu se da je
edukacija članova Odbora nužna te da je treba što prije provesti; prema
preporuci AZRRI-ja prijedlog Statuta LAG-a trebao bi proći odobrenje
Gradskog odnosno Općinskih vijeća, dok se članovi Odbora slažu da bi do
kraja ove godine trebalo provesti sve aktivnosti vezane uz osnivanje LAG-a.
Izjave o prihvaćanju ponude AZRRI-ja dostavili su do sada Općina Tinjan,
Cerovlje, Lupoglav te Grad Pazin; daljnji tijek aktivnosti utvrditi će se
nakon donošenja odluke o prihvaćanju/neprihvaćanju ponude AZRRI-ja
11. studenoga 2010. Edukacija članova OO LAG-a (LEADER, IPARD, LAG, Mjera 202)
23. studenoga 2010.
radni posjet Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Slovenije, sjedište Kopar
koja je u Sloveniji koordinirala osnivanje LAG-ova (Mojca Krivec, KGZS,
KGZ Celje: LEADER i LAG-ovi u Sloveniji, Heidi Olenik, RRC Koper:
LAG Istra
24. studenoga 2010. izrađena „podstranica“ LAG-a na www.azrri.hr,
prosinac 2010.
gradsko vijeće i općinska vijeća su donijela odluke o pristupanju LAG-u
2011. godina
20. siječnja 2011.
održan je IV sastanak Odbora - rasprava oko budućeg prijedloga Statuta
LAG-a (prijedlog Statuta kako ga je predložila Agencija za ruralni razvoj
Istre, poslan je članovima OO 17. studenog 2010. godine);
01. ožujka 2011.
sastanak OO
16. ožujka 2011.
održana je Osnivačka i izborna skupština LAG-a „Središnja Istra“
(41 osnivač, JLS, udruženje obrtnika Pazin, TZSI, Kamen d.d., Puris d.d.,
JVP, Pazin d.o.o., GSSŠ Jurja Dobrile Pazin, Dječji vrtić Olga ban Pazin,
„Lipa“, poljoprivredne udruge, udruge mladih, sportske udruge, lovačka
udruga, OPG-i, obrti i druga trg. društva), izabran predsjednik LAG-a
Renato Krulčić, dopredsjednica Karmen Grubor, upravni odbor: Renato
Krulčić, Karmen Grubor, Emil Daus, Mladen Rajko, Denis Lakošeljac, Ivan
Mijandrušić, Morena Gulja, Ladislav Turčinović, Davorka Šajina, Alison
Merlić,Ranko Anđelini, Adriano Lušić i Iva Bravar. Nadzorni odbor:
Slobodan Vugrinec, Damir Milanović, Franko Baxa.
ožujak, travanj,
svibanj 2011.
10. lipnja 2011.
prikupljanje sve potrebne dokumentacije za Upis u registar udruga (izvadci
iz upisa u registre (udruga, trgovačkih društava), ostala dokumentacija je
bila spremna,
podnesen Zahtjev za upis udruge u Registar udruga RH,
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
51
SREDIŠNJA ISTRA
12. srpnja 2011.
donijet Zaključak Ureda državne uprave u Istarskoj županiji da se podnesak
dopuni zapisnicima sa sjednica nadležnih tijela udruga na kojima je donijeta
odluka o pristupanju osnivanju udruge Lokalna akcijska grupa „Središnja
Istra“, te da se Statut uskladi sa odredbama Zakona o udrugama (u danom
roku od 30 dana nije se uspjelo izvršiti odredbe Zaključka te je:
28. studenoga 2011. donijeto Rješenje o odbijanju zahtjeva za upis u Registar udruga,
29. – 30. studenoga 2011. sudjelovanje na Seminaru "LAG kao udruga – sadašnjost i
budućnost" – u organizaciji Ureda UNDP-a u Zadru - Seminar je bio
namijenjen članovima upravnih tijela lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u
Republici Hrvatskoj kako bi se upoznali sa zakonskim okvirom u kojem
LAG-ovi djeluju, osnovnim načelima djelovanja udruga te perspektivama
koje Republika Hrvatska otvara ulaskom u Europsku uniju.
2012. godina
siječanj, 2012.
03. veljače 2012.
priprema ponovljene Osnivačke i izborne skupštine Lokalne akcijske grupe
„Središnja Istra“ – kontaktiranje svih potencijalnih dionika, davanje uputa
za pripremu sve potrebne dokumentacije, provjera svih dionika (udruga) kod
Ureda državne uprave u Istarskoj županiji (vezano uz održavanje redovnih
sjednica skupština, dostavljanja odluka Uredu i sl.),
Održala se Ponovljena osnivačka i izborna skupština LAG-a, (24 osnivača,
- izabran predsjednik LAG-a Renato Krulčić, dopredsjednica Karmen
Grubor, upravni odbor: Renato Krulčić, Karmen Grubor, Emil Daus,
Mladen Rajko, Denis Lakošeljac, Ivan Mijandrušić, Morena Gulja, Ladislav
Turčinović, Davorka Šajina, Alison Merlić,Ranko Anđelini, Adriano Lušić i
Iva Bravar. Nadzorni odbor: Slobodan Vugrinec, Damir Milanović, Franko
Baxa.
15. veljače 2012.
I. sjednica Upravnog odbora, donijet je Poslovnik o radu Upravnog odbora,
Prijedlog Programa rada LAG-a „Središnja Istra“ za 2012. godinu, Prijedlog
Financijskog plana LAG-a Središnja Istra“ za 2012. godinu, imenovan je
Tajnika LAG-a „Središnja Istra“, Rasprava o Prijedlogu Pravilnika o
provedbi Mjere 202 – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog
razvoja“ unutar IPARD programa,
21. ožujka 2012.
predan Zahtjev za upis udruge u Registar udruga,
04. svibnja 2012.
donijeto Rješenje o upisu u Registar udruga RH
29. svibnja 2012.
II. sjednica Upravnog odbora, razmatranje i odabir ponude za izradu
Lokalne razvojne strategije, odabrana ponuda tvrtke Logička matrica d.o.o.
Zagreb - Renata Šeperić Petak, čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija.
Izrađena i prihvaćena lokalna razvojna strategija preduvjet je za javljanje na
natječaj za Mjeru 202 – „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog
razvoja“ unutar IPARD programa. “
14. lipnja 2012.
predan Zahtjev za upis u Registar poslovnih subjekata – Državni zavod za
statistiku,
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
52
SREDIŠNJA ISTRA
18. lipnja 2012
održala se I. radionica za izradu Strategije ruralnog razvoja „Središnja
Istra“,
19. srpnja 2012.
predan zahtjev za otvaranje i vođenje transakcijskog računa,
25. srpnja 2012.
II. radionica - Predstavljanje prikupljenih podataka i izrada SWOT analize,
26. srpnja 2012.
III. Radionica - Određivanje strateških razvojnih ciljeva LAG područja
(temeljem izrađene SWOT analize). Na radionicama su osim članova LAGa (jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva, obrti, udruge)
prisustvovali i ostali zainteresirani pojedinci i udruge (16 sudionika).
Napravljena je SWOT analiza te su definirani strateški ciljevi.
02. listopada 2012.
IV. radionica - Predstavljanje Nacrta LRS LAG-a Središnja Istra i rasprava
o Nacrtu.
15. siječnja 2013.
IV. sjednica Upravnog odbora LAG-a - Prezentacija Lokalne razvojne
strategije LAG-a „Središnja Istra“; predstavljanje godišnjeg financijskog
izvješća za 2012. godinu, dogovor o Natječaju za zapošljavanje voditelja
LAG-a Središnja Istra
Aktivnosti izrade LRS
18. lipnja 2012
održala se I. radionica za izradu Strategije ruralnog razvoja „Središnja
Istra“,
25. srpnja 2012.
II. radionica - Predstavljanje prikupljenih podataka i izrada SWOT analize,
26. srpnja 2012.
III. Radionica - Određivanje strateških razvojnih ciljeva LAG područja
(temeljem izrađene SWOT analize). Na radionicama su osim članova LAGa (jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva, obrti, udruge)
prisustvovali i ostali zainteresirani pojedinci i udruge (16 sudionika).
Napravljena je SWOT analiza te su definirani strateški ciljevi.
02. listopada 2012.
IV. radionica - Predstavljanje Nacrta LRS LAG-a Središnja Istra i rasprava
o Nacrtu.
Sjedište i ured LAG-a Središnja Istra je na adresi Družbe sv. Ćirila i Metoda 10, 52 000 Pazin.
Udruga LAG Središnja Istra, registrirana je pri Uredu državne uprave u Istarskoj županiji 4.
svibnja 2012. Skupština LAG-a Središnja Istra u svom sastavu ima 30 članova s područja 8 JLS Grad Pazin, te Općina: Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun (Montona), Tinjan i Sv.
Petar u Šumi, od kojih JLS ima po 1 predstavnika s 3 drugih predstavnika iz javnog sektora,
ukupno 11 (36,67%), 8 civilnog sektora, te 11 predstavnika privatnog sektora (63,33% civilnoprivatni sektor). Također, u skupštini se nalazi 6 žena (26%), 3 mladih (10%) te 2 predstavnika
osjetljivih skupina društva (predstavnici djece i mladih).
Izvršna tijela LAG-a čine Predsjednik, tajnik, Nadzorni odbor te Upravni odbor. Upravni odbor
čini 13 članova od kojih je 5 iz javnog sektora (38,46%), 2 iz gospodarskog (15,38%) i 6 iz
civilnog sektora (46,15%). Također, u UO je 5 žena odnosno 31,25%, te 2 osobe mlađe od 29
godina (12,5%, 2 Ž), 9 osoba od 29-50 godina (69,23%, 2 Ž) te 2 osobe (15,38%, 1 Ž) starije od
50 godina.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
53
SREDIŠNJA ISTRA
4.2. Primjena načela »odozdo prema gore« i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
LAG je u samom postupku pripreme LRS i kreiranja partnerstva pokazao razvidnu razinu
uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i ravnopravnosti za sve
stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase, jezika, vjere, političkog ili
drugog uvjerenja, izobrazbi, društvenom položaju ili koje druge osobne sklonosti. Poštivanje ovih
načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu strategije, te programa i projekata
koje se provode u okviru implementacije strategije.
Pristupom „odozdo prema gore“ - procesom izrade strategije omogućena je participacija svih
dionika bez obzira na dosadašnju snagu njihova utjecaja u cilju osnaživanja cjelokupne javnosti za
sudjelovanje u donošenje odluka na lokalnoj razini.
Za provedbu postupka izrade formirana je posebna radna grupa iz redova predstavnika javnog,
civilnog i privatnog sektora koju su činili članovi Upravnog odbora, članovi Skupštine LAG-a ali i
relevantni razvojni dionici cijelog LAG područja.
LAG će postati primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih skupina društva u
zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u samim navedenim ciljanim
skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih mogućnosti za sve. LAG će
prvenstveno poticati uključivanje nezaposlenih, mladih, žena te osoba starije životne dobi u svoje
aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali i izradi baze podataka o području, valorizaciji
tradicijske baštine, te edukacija, odnosno programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada.
LAG će, svojim aktivnostima poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je već u
svojoj viziji pokazao kako, kao svoju veliku komparativnu prednost vidi, primjerice,
multinacionalnost cijelog prostora LAG-a na kojem žive ljudi razne vjere i kultura. LAG će se u
svom daljnjem radu promovirati kao područje raznolikosti i različitosti, otvorenosti i
inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.
Samo uspješna provedba LRS može osigurati cjelokupan i održiv razvoj područja LAG-a, što
najviše ovisi upravo o usvajanju načela zajedničke suradnje i uvažavanju različitih mišljenja,
pristupa i ideja. Ona mora maksimizirati prostorne i ljudske resurse, kroz različite aktivnosti
kojima se održivo koriste jedinstvene prednosti područja LAG-a Središnja Istra. Razvoj se ne
odvija spontano, on je aktivan proces svih korisnika prostora i mora mudro iskoristiti sve
mogućnosti razvoja koje se nude s ciljem osiguranja uvjeta za održivi razvoj gospodarstva i
stanovnika ovog područja, temeljeno na zajedničkoj viziji, ciljevima i aktivnostima različitih
dionika. Njihovom međusobnom suradnjom i zajedničkim djelovanjem izgraditi će se jedinstven
identitet i prepoznatljivost područja LAG-a, a time će i stanovnici ostvariti svoje želje bez potrebe
napuštanja prostora koje ih je oblikovalo.
Analiza se temelji kako na primarnim tako i na sekundarnim izvorima. Osim Upitnika, koji je
posebno izrađen za izradu strategija, Upitnik su popunjavale sve JLS sa područja LAG-a, koristeći
službene baze podataka i svoje interne evidencije. Svi su koristili podatke iz Popisa stanovništva iz
2001. godine koji je bio značajan izvor informacija, premda se od 2001. godine migracije odvijaju
i brzo i neprekidno pa podaci iz Popisa stanovništva 2001. nisu u potpunosti pouzdani, iako su
najbolja dostupna informacija. Podaci Popisa stanovništva 2011. nisu još u cijelosti obrađeni,
stoga iz njih za sada možemo samo vidjeti promjene u ukupnom broju stanovnika prema
županijama, gradovima, općinama i naseljima.
Podaci koji se odnose na poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te na popis poljoprivrednih
kultura i poljoprivrednih površina, korišteni su iz Popisa poljoprivrede 2003. Državnog zavoda za
statistiku, no kako se promjene i u poljoprivredi odvijaju brzo i neprekidno podaci iz Popisa
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
54
SREDIŠNJA ISTRA
poljoprivrede 2003. nisu u potpunosti pouzdani, iako su najbolja dostupna informacija. Za
nadopunu podataka u poljoprivredi, korišteni su i podaci APPRR-a iz 2009.godine kao i nadopuna
podataka iz 2012. godine koja se odnosi na broj OPG-eva. Nedostatak točnih i pouzdanih
podataka ne dopušta provedbu cjelovite analize stanja, no omogućava pregled trendova u
pojedinim granama gospodarstva. Za potrebe praćenja trenda gospodarskih aktivnosti na području
LAG-a Središnje Istre korišteni su statistički pokazatelji HGK IŽ i Hrvatske obrtničke komore.
Pripremi izrade Strategije prethodila je i izrada i elektronička dostava spomenutih jedinstvenih
upitnika za prikupljanje aktualnih podataka o stanju u prostoru kako bi se dionici izrade LRS
upoznali i s načinom i izvorima podataka potrebnih za njezinu provedbu u kasnijem razdoblju, ali
i izrada i elektronička dostava jedinstvenog obrasca kreiranog posebno za LAG, za prikupljanje
projektnih ideja širokog kruga razvojnih dionika iz svih sektora. Obrazac je bio namijenjen izradi
ukupne Baze projektnih ideja, koja je, uz osnovnu i SWOT analizu, bila jedna od polazišnih
točaka za kreiranje strateških programskih ciljeva i prioritetnih mjera LAG-a, odnosno,
operativnog plana provedbe LRS. Važno je napomenuti kako je Baza projektnih ideja stalno
otvorena za prikupljanje novih projektnih ideja i mora se revidirati najmanje jednom u 6 mjeseci
svake godine trajanja LRS.
Cijeli postupak kao i otvorenost LAG-a pokazao je veliku demokratičnost i želju za zajedništvom
što većeg kruga različitih razvojnih dionika. U izradu LRS aktivno je bilo uključeno 12 žena, 3
mladih do 29 godina, te 2 predstavnika drugih osjetljivih skupina društva.
4.3. Operativni plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Tablica 4.3 Okvirni operativni plan provedbe prioritetnih aktivnosti LRS 2012-2014.
Prioritetne
programske
Vrijeme provedbe 2012-2015
Aktivnosti
2012.
I
II
2013
III IV I II
2014
III IV I II
III IV
Strateški programski cilj 1
A 1.1.1.
A 1.1.2.
A 1.1.3.
A 1.1.4.
A 1.1.5.
A 1.2.1.
A 1.2.2.
A 1.2.3.
A 1.2.4.
A 1.3.1.
A 1.3.2.
A 1.3.3.
A 1.4.1
A 1.4.2.
A 1.4.3.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
55
SREDIŠNJA ISTRA
A 1.4.4.
A 1.4.5.
A 1.4.6.
A 1.4.7.
Strateški programski cilj 2
A 2.1.1.
A 2.1.2.
A 2.2.1.
A 2.2.2.
A 2.2.3.
A 2.3.1.
A 2.3.2.
A 2.3.3.
A 2.4.1
A 2.4.2.
A 2.4.3
A 2.5.1.
A 2.5.2.
A 2.5.3.
A 2.6.1.
A 2.6.2.
A 2.7.1.
A 2.7.2.
A 2.7.3.
A 2.8.1.
A 2.8.2.
A 2.8.3.
Strateški programski cilj 3
A 3.1.1.
A 3.1.2.
A 3.1.3.
A 3.1.4.
A 3.2.1.
A 3.2.2.
A 3.2.3.
A 3.2.4.
A 3.3.1.
A 3.3.2.
A 3.3.3.
A 3.4.1.
A 3.4.2.
A 3.4.3.
A 3.4.4.
A 3.5.1.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
56
SREDIŠNJA ISTRA
A 3.5.2.
Strateški programski cilj 4
A 4.1.1.
A 4.1.2.
A 4.1.3.
A 4.1.4.
A 4.1.5.
A 4.1.6.
A 4.2.1.
A 4.2.2.
A 4.2.3.
A 4.3.1.
A 4.3.2.
A 4.3.3.
A 4.3.4.
Strateški programski cilj 5
A 5.1.1.
A 5.1.2.
A 5.1.3.
A 5.1.4.
A 5.2.1.
A 5.2.2.
A 5.2.3.
Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog razdoblja
implementacije strategije 2012-2014, ali s različitim intenzitetom; u gornjoj tablici prikazani su
indikativno. Ova LRS predstavlja samo ishodišnu smjernicu za razdoblje 2014-2020. Realizacija
planiranih aktivnosti, a time i realizacija strategije biti će dostupni javnosti. Javnost rada LAG-a
Središnja Istra ostvaruje se putem sredstava javnog priopćavanja, vlastitom web stranicom,
objavljivanjem godišnjeg izvještaja o radu, financijskog izvještaja, objavljivanjem promotivnog
materijala, organiziranjem manifestacija, javnim nastupima predstavnika i članova LAG-a, te
drugim odgovarajućim načinima. (Dodatak 2)
4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima
Lokalna razvojna strategija je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat
suradnje svih jedinica lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme a sredstva
koja će se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog
područja.
Trajnost LRS postignuta je:
razvojnom prirodom LRS, temeljenom na analizi stanja i SWOT analizi, uzimajući u obzir
prirodne, kulturne/društvene, ljudske, financijske i organizacijske resurse
oblikovanjem razvojne vizije, okvira dugoročnih strateških programskih ciljeva
kreiranjem programskih prioriteta i pripadajućih aktivnosti,
definiranjem očekivanih rezultata i rasporeda provedbe aktivnosti
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
57
SREDIŠNJA ISTRA
kao i planiranjem praćenja i vrednovanja provedbe strategije putem definiranih razvojnih
pokazatelja/indikatora, te
kontinuiranom edukacijom i usavršavanjem članova LAG-a i stanovnika ukupnog područja
Lokalna razvojna strategija kao partnerski strateški dokument omogućila je, od strane sva tri
ključna sektora razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju
razvojnih prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju
stvarnih problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja.
Takav partnerski participacijski proces povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira
odgovarajuće resurse dostupne na području LAG-a, te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na
lokalne razvojne politike u programskom razdoblju 2012-2013. te stvara dobre temelje za
kreiranje novih strateških ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 20142020.
Koncept razvojne vizije i strateških programskih ciljeva oblikovani su tako da pružaju dugoročni
temelj kvalitetnog rada koji nije vezan samo za programsko razdoblje do 2013-te već daleko
unaprijed. Ciljevi ove LRS definirani su do 2015-te, ali mogu biti i za daleko duže razdoblje, koje
se preklapa s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno programsko razdoblje do
2020-te godine. Upravo radi dugoročnosti programskih ciljeva, LRS-om su definirani i
kratkoročni ciljevi prioritetnih programa, čije postizanje je moguće mjeriti na godišnjoj razini.
Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te
njegovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu
održivost. Važnu ulogu u održivosti provedbe LRS ima kvaliteta osoblja ureda LAG-a, kao i
formirani timovi stručnjaka iz redova članova LAG-a i vanjskih suradnika koji nisu članovi.
Edukacijom i osposobljavanjem osoblja, ali i članova stručnih timova, te pripremom projekata
LAG-a i njegovom aplikacijom na različite natječaje, osigurati će se dodatna sredstva za rad LAGa i provedbu aktivnosti identificiranih strategijom. Značajno je napomenuti kako članovi
upravljačkih tijela LAG-a i njegovi dionici imaju dugogodišnje iskustvo u izradi i provedbi
projekata financiranih iz IPA projekata, IPARD, GIZ te Europa za građane, što dokazuje njegovu
sposobnost upravljanja javnim sredstvima.
Procesom izrade strategije, uspostavom suradnje, međusobnog povjerenja, želje i spremnosti za
suradnju te provedbu zajedničkih aktivnosti stvoreni su temelji koji omogućuju dugoročnu i
održivu strategiju zajedničkog razvoja područja LAG-a kao i aktivnosti za njezinu
implementaciju.
4.5. Utjecaj provedbe Strategije na okoliš
Održivo upravljanje prirodnim resursima i zaštita okoliša s naglaskom na racionalno gospodarenje
prostorom definirano je i ugrađeno u strateške ciljeve LRS LAG-a Središnja Istra kako u razvoj
gospodarstva tako i u razvoj komunalne infrastrukture.
Očuvanje, zaštita i održiva uporaba prirodne i kulturne baštine naznačen kao najviše rangiran
prioritet što pokazuje uvažavanje visoko vrijedne prirodne baštine kao značajne resursne osnove,
što je i detaljno prikazano u osnovnoj analizi. SWOT analiza značajno naglašava važnost očuvanja
okoliša, kao i održivi razvoj. Ona, također, naglašava kako je očuvan okoliš i bogati prirodni
resursi jedna od važnijih prednosti, dok se devastacija prirodnih resursa smatra potencijalnom
prijetnjom.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
58
SREDIŠNJA ISTRA
Mogućnosti korištenja okoliša kao sredstva za privlačenje stranih izravnih ulaganja ili, pak,
jačanje i/ili razvoj opsega sektora zaštite okoliša mogle bi se dodatno razraditi kao čimbenik
povećanja regionalne konkurentnosti. Lokalna razvojna strategija dala je velik naglasak na
očuvanje visoko vrijedne prirodne baštine i okoliša te dala posebnu stratešku potporu razvoju i
uporabi obnovljivih izvora energije, dok je održiv razvoj postavila kao nadređen horizontalni cilj
kojem moraju težiti, i u sebi imati ugrađen, svi implementacijski razvojni projekti LAG-a.
4.6. Izvori financiranja i održivost Strategije bez sredstava javne pomoći
Za rad LAG-ova i provedbe lokalnih razvojnih strategija za razdoblje 2007-2013, 2014-2015
očekuju se sredstva iz različitih izvora, primjerice: sredstva za provedbu programa ruralnog
razvoja Republike Hrvatske, odnosno, IPARD programa, za provedbu Mjere 202 (LEDAER
mjera), te Mjere 101, 103, 301 I, nakon 2014 –te, sredstva iz EAFRD fonda, sredstva JL i RS
(putem članarina i programskog financiranja projekata usklađenih s prioritetima ŽRS), iz fondova
EU poput IPA-e (za razvoj ljudskih resursa, prekograničnu suradnju i sl.), te, nakon pristupanja
Europskoj uniji, Strukturni fondovi; sredstva drugih nacionalnih i međunarodnih donatorskih
izvora (Ministarstva, diplomatska predstavništva drugih zemalja u Republici Hrvatskoj, UN,
Svjetska banka, WWF i sl.) te vlastiti izvori (prihodi LAG-a: aktivnosti, članarine i sl.).
Za potrebe izrade LRS i procjene LAG je, sustavom javnog poziva i obrazaca prikupljao projektne
ideje pri čemu je na jednom mjestu, prikupio sve projektne ideje razvojnih dionika svog područja i
izradio njihovu analizu stanja dokumentacije, usklađenost s LRS i nadređenim strateškim
dokumentima, potrebna sredstva, vrijeme realizacije, te sektorsku analizu. Projekti koji se trenutno
provode na području LAG-a Središnja Istra pretežito su namijenjena obnovi/izgradnji društvene
infrastrukture (dječji vrtić, obrazovne ustanove, sportska dvorana, dom za starije i nemoćne),
potom cestovne infrastrukture (izgradnja prometnica, asfaltiranje i izgradnja parkinga), sve sa
namjerom što kvalitetnijeg i potpunijeg razvoja.
Ako razmišljamo o financijskoj održivosti LAG-a, kao operativnog tijela odgovornog za provedbu
lokalne razvojne strategije, izvan okvira javnih sredstava LAG Središnja Istra financirati će se iz
vlastitih izvora članarinom svojih članova, no to je tek mali dio sredstava potreban za realizaciju
strategije. Dio će ići putem marketinških aktivnosti, kreiranjem i prodajom svojih usluga, kao i
apliciranjem projekata na regionalne i međunarodne izvore financiranja. Nadalje, sljedeći korak u
implementaciji strategije LAG-a biti će razvoj i jačanje ljudskih resursa samog operativnog tijela
LAG-a, s ciljem uspostave operativnog tima koji će pružati potporu razvoju gospodarskog sektora
te osposobiti se za izradu, povlačenje sredstava i upravljanje projektima financiranim iz domaćih i
međunarodnih izvora.
Također, LAG može razviti lokalne proizvode, u kooperaciji s lokalnim proizvođačima i
pružateljima usluga, bazirane na tradicijskoj, kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini, oblikovati ih,
marketinški obraditi, te ih plasirati na regionalno i nacionalno tržište, posebno turističko tržište.
LAG će u tu svrhu razviti vlastiti znak i standardizaciju proizvoda koji će nositi zaštićeni znak
LAG-a te time, krajnjim potrošačima, garantirati autohtono porijeklo proizvoda i njihovu
vrhunsku, kontroliranu, kvalitetu. LAG će u tu svrhu provesti edukaciju i umrežavanje lokalnih
proizvođača i pružatelja usluga koji će usvojiti nova znanja i vještine, prvenstveno nezaposlenih,
žena i mladih te osoba s posebnim potrebama i inaktivnim i umirovljenim osobama čija mirovina
je ispod granice siromaštva. U konačnici, LAG će na cijelom području, s ciljem lokalne
distribucije proizvoda svojih suradnika, urediti info-punktove koji će biti prodajnog karaktera,
gdje će se stanovnici, posjetitelji i turisti moći informirati o radu i ponudi LAG-a Središnja Istra.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
59
SREDIŠNJA ISTRA
U okviru implementacije strategije, LAG će organizirati i različite promotivne manifestacije i
sajmove s ciljem promocije ponude područja LAG-a i distribucije lokalnih proizvoda i usluga te i
tim putem stjecati sredstva za provedbu aktivnosti za implementaciju strategije koje se ne mogu
financirati iz donatorskih izvora. Ovo su samo neki primjeri mogućnosti održivosti operativnog
tijela LAG-a, kao i strategije.
Osposobljavanje članova LAG-a, uspostava stalnog ureda LAG-a s njegovim voditeljem, također
će pridonijeti održivosti strategije, budući će se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na
različite natječaje osigurati dodatna sredstva za implementaciju aktivnosti identificiranih
strategijom.
LAG će, putem svojih stručnih suradnika i suradničkih institucija i organizacija, izraditi, kreirati i
objavljivati edukacijske i informativne tiskane i vizualne materijale s ciljem valorizacije i
promicanja područja LAG-a koji će biti i prodajnog karaktera, iz kojih će se, također, financirati
određene aktivnosti koje se ne mogu financirati iz donatorskih izvora, te time, omogućiti održivost
provedbe lokalne razvojne strategije.
No ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a. Operativni
rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i poticanje aktivnog
uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati socijalni kapital područja LAGa te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih zajednica, tako i ukupnog prostora LAGa. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i evaluacije implementacije strategije, te poboljšanja
temeljenim na stvarnim procjenama provedbe, osigurati će se dugoročna održivost lokalne
razvojne strategije
Pravovremeno informiranje ukupne populacije (web stranica, suradnja s medijima), animacija
stanovnika i njihova aktivacija u kreiranju razvojnih projekata, također osigurava održivost
Strategije. Tendencija jačeg uključivanja i aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAGa, te njihovo umrežavanje, osigurati će dodatna sredstva za provedbu Strategije i njezinu
održivost.
Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj
instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili
nedostatke u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju aktivnosti
vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj razini, prije
pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
60
SREDIŠNJA ISTRA
4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za vrijeme trajanja IPARD programa
Tablica 4.7. Indikativni broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (vezani uz Prioritet 1 i
Prioritet 3 IPARD programa) navedeni u LRS za razdoblje 2013. – 2014.
Indikativan broj
projekata naveden u
LRS za razdoblje
2013. – 2014.
Plan potrebnih sredstava (javna
potpora) za realizaciju projekata za
razdoblje
2013. – 2014., kn
2013.
2014.
2013.
101 – »Ulaganje u poljoprivredna
gospodarstva
u
svrhu
restrukturiranja
i
dostizanja
standarda Zajednice«
1
4
2.736.000,00
4.560.000,00
103 – »Ulaganja u preradu i trženje
poljoprivrednih i ribljih proizvoda u
svrhu restrukturiranja tih aktivnosti
i dostizanja standarda Zajednice«
2
3
3.420.000,00
2.850.000,00
301 – »Poboljšanje i razvoj ruralne
infrastrukture«
-
-
-
-
302 – »Diversifikacija i razvoj
ruralnih gospodarskih aktivnosti«
9
10
5.130.000,00
5.700.000,00
UKUPNO
9
13
11.286.000,00
13.110.000,00
MJERA
2014.
4.8. Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka
Praćenje provedbe Lokalne razvojne strategije LAG-a Središnja Istra obuhvaća stalno praćenje i
mjerenje učinaka provedbe strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i
učinkovitosti projekata.
Praćenje i evaluacija (ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te
interni pravilnici o radu LAG-a, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju
zadaće praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe
strategije koja je dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su raspoređene između Upravnog i
Nadzornog odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, zaposlenika LAG-a.
Za implementaciju praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG mora:
• uspostaviti bazu podataka, odnosno, bazu projektnih ideja za realizaciju aktivnosti
strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka za praćenje sustava indikatora mjerenja
provedbe aktivnosti,
• pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvantitativnih, odnosno, narativnih
i financijskih), te
• mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante
evaluacija).
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
61
SREDIŠNJA ISTRA
Strategija će biti predmetom redovitog praćenja kako bi se procijenio napredak u provedbi te
identificirale sve potencijalne razlike između planiranih i provedenih aktivnosti, provelo praćenje
financijskih pokazatelja implementacije strategije, provelo praćenje usklađenosti sa zakonskim
okvirom te nadređenim strateškim dokumentima, te praćenje postizanja strateških ciljeva.
Redovito praćenje će se provoditi putem:
• pripreme i usvajanja redovitih godišnjih izvješća o provedbi strategije i postizanja ciljeva,
temeljem definiranih pokazatelja napretka, formiranih za praćenje ciljeva, odnosno
aktivnosti, kako su definirani strategijom u Poglavlju 3,
• izrade i usvajanja redovitih godišnjih izvješća
institucija/organizacija/ustanova/gospodarskog sektora s područja LAG-a,
• pripremu i donošenje redovitog kvartalnog izvješća o radu i provedbi strategije, temeljem
godišnjeg operativnog plana implementacije strategije,
• pripremu i provedbu redovitih izvješća o provedbi pojedinačnih projekata za realizaciju
aktivnosti utvrđenih strategijom, na području LAG-a.
Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na godišnjoj
razini u svrhu ocjene:
• prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,
• napretka u ispunjavanju ciljeva
• prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu praćenja i
vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a
• primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti LAGa
• te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a,
njihova rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi
strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)
4.9.
Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke
Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih ideja
ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a Središnja Istra.
Baza projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu se
unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji javnopravne, privatne i civilne organizacije. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih
ideja i/ili pripremljenih prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u
implementaciju Lokalne razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2011.-2013., te
predstavlja temelj za naredno programsko razdoblje 2014.-2020.
Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG će kreirati jedinstven obrazac putem kojeg se
prikupljaju osnovni podaci o projektnim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te provesti
informativnu kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom centru (ured LAG-a) i
stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja će se provoditi putem javnih glasila, elektroničkim
medijima ili direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima. Projektne ideje moraju
biti usklađene s Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
62
SREDIŠNJA ISTRA
komunikacije strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije
i strateških razvojnih ciljeva LAG-a.
U situacijama u kojima se za prijedlog projekta traži Pismo potpore, potrebno je voditi računa o
nekoliko koraka. Radi operativnosti procedure, pismeno se dostavlja pisani prijedlog projekta.
Nakon što se zaprimi pismeni prijedlog projekta i zamolbe (na propisanim obrascima, dostupnim u
uredu i web stranici LAG-a), izdaje se potvrda zaprimanja. Vrši se provedba evaluacije
usklađenosti s LRS od strane evaluacijske komisije LAG-a, pod koordinacijom stručnog voditelja
LAG-a. Evaluacijsku komisiju čini po jedan predstavnik stručnih tematskih timova LAG-a. Član
Evaluacijske komisije ne može biti i podnositelj zamolbe za Pismom potpore, kako bi se izbjegao
sukob interesa. Nakon provedbe evaluacije izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga
Evaluacijska komisija dostavlja Upravnom odboru, koji potom donosi konačnu odluku o
izdavanju Pisma potpore. (Dodatak 3)
Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2 originalna primjerka ovjerena od strane
predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja. U slučaju pozitivne evaluacije, Upravni odbor LAGa, mora korisniku dostaviti Pismo potpore u roku 15 dana od zaprimanja pisane zamolbe za
izdavanjem Pisma potpore.
Vanjska (Ex ante) evaluacija provedbe LRS biti će provedena krajem 2013-te godine, kako bi se
LRS mogla prilagoditi proračunskom razdoblju 2014.-2020.
5. Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama
Tablica 5.1 Usklađenost LRS sa ciljevima i prioritetima Strategije ruralnog razvoja RH 2008-2013
i ŽRS Istarske županije 2011-2013.
Strateški (programski)
Ciljevi
Ciljevi
ciljevi i prioriteti LRS
SRR RH
ŽRS IŽ
1. Razvoj konkurentnog gospodarstva i
upravljanje razvojnim resursima
SC 4 Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja
SC 1 Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i
šumarskog sektora
OSC 1 Konkurentno gospodarstvo
OSC2 Razvoj ljudskih resursa
2. Ruralni razvoj
SC 3 Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima
i proširenje gospodarskog programa ruralnog
gospodarstva
OSC 1 Konkurentno gospodarstvo
OSC2 Razvoj ljudskih resursa
3. Razvoj društvene infrastrukture i
unapređenje kvalitete života
SC 3 Poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima
I proširenje gospodarskog programa ruralnog
gospodarstva
OSC2 Razvoj ljudskih resursa
OSC 4 Visoka kvaliteta života
4. Valorizacija i očuvanje kulturne
baštine
SC 3 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
OSC 3 Zaštita prirodnih resursa i
upravljanje prostorom
OSC 5 Prepoznatljivost istarskog
identiteta
5. Zaštita i očuvanje okoliša
SC 3 Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa
OSC 3 Zaštita prirodnih resursa i
upravljanje prostorom
OSC 4 Visoka kvaliteta života
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
63
SREDIŠNJA ISTRA
6. Karta LAG-a u mjerilu 1:100 000
Slika 2. Kartografski prikaz LAG-a Središnja Istra
7. Dodatak
7.1. DODATAK 1 – Popis JLS i naselja uključivo naselja s otežanim uvjetima gospodarenja
JLS /LAG
Br.
Naselje
Popis
stanovništva
2011.
TUG
kategorija
Matični
broj KO
Površina
naselja u ha
Površina
u km²
1
Beram
234
11,3
2
Bertoši
325
7,4
3
Brajkovići
353
6,5
4
Butoniga
74
4,8
5
Grdoselo
119
11,1
6
7
8
Heki
Ježenj
Kašćerga
469
141
256
11,8
2,8
10,4
9
Kršikla
48
5,9
10
Lindar
402
9,8
I.
322334
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
64
SREDIŠNJA ISTRA
11
Lovrin
364
5,2
12
Pazin
4.386
15,9
13
Trviž
409
9,5
14
Vela Traba
227
2,0
15
Zabrežani
426
10,3
16
Zamask
58
17
Zamaski Dol
51
3,8
18
Zarečje
296
5,6
Pazin
18 naselja
I.
322571
2,3
8.638
1
Belaj
16
5,7
2
Borut
206
13,3
3
Cerovlje
242
5,5
4
Ćusi
58
5,3
5
Draguć
67
6,9
6
Gologorica
7
Gologorički Dol
81
8
Gradinje
43
I.
322288
6,1
9
Grimalda
75
I.
322300
4,2
10
11
12
Korelići
Novaki Pazinski
Oslići
52
196
78
6,1
8,8
5,2
13
Pagubice
131
5,0
14
Paz
74
12,4
15
Previž
82
7,4
Cerovlje
15 naselja
270
I.
322253
9,6
5,1
1671
1
Batlug
127
11,7
2
Bazgalji
239
9,3
3
Gračišće
463
15,6
4
Jakačići
143
9,3
5
Mandalenčići
291
7,4
6
Milotski Breg
91
3,4
7
Škopljak
54
7 naselja
1408
1
Karojba
399
12
2
Novaki Motovunski
386
7,4
3
Rakotule
226
7,0
4
Škropeti
431
8,4
4 naselja
1442
Gračišće
Karojba
1
Boljun
2
Boljunsko Polje
3
Brest pod Učkom
I.
322504
3,6
83
7,6
165
12,3
58
I.
322172
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
12,5
65
SREDIŠNJA ISTRA
4
Dolenja Vas
71
5
Lesišćina
75
11,4
6
Lupoglav
291
8,9
7
Semić
93
I.
322482
7,9
8
Vranja
99
I.
322555
18,1
Lupoglav
I.
322237
13,9
8 naselja
935
1
Brkač
214
6,2
2
Kaldir
233
5,3
3
Motovun
481
13,6
4
Sveti Bartol
73
9,0
Motovun
1
Sveti Petar u
Šumi
4 naselja
1001
Sveti Petar u Šumi
1.067
1 naselja
1067
1
Brčići
2
14,2
99
4,1
Brečevići
186
3,7
3
Jakovici
266
8,0
4
Kringa
315
9,6
5
Muntrilj
76
6,0
6
Radetići
211
7,3
7
Tinjan
408
11,5
8
Žužići
111
4,1
Tinjan
8 naselja
1672
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011., Geoportal.dgu.hr
7.2. Dodatak 2 - Operativni i financijski plan provedbe LRS za 2013-tu godinu
Aktivnost
Vrijeme provedbe – 2013
I
II
III
IV
Financiranje / Izvori
Prikupljene članarine
(146.003,40 HRK)
Mjera 202 – LEADER
(450.000,00 HRK)
Prihodi od ostalih izvora (manji natječaji za udruge…)
(30.000,00 HRK)
Uspostava ureda LAG-a
Postavljanje web stranice
Stvaranje promotivnih materijala
Organiziranje obrazovanja zajednice
Podrške lokalnim IPA podnositeljima
Prisustvovanje događajima u zajednici, festivalima i
sajmovima zajedno s članovima
Odobravanje projekata za provedbu
Uvesti i podržavati projekte koji su u tijeku
Upravljanje LAG-om
Pripreme za akreditacije
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
66
SREDIŠNJA ISTRA
Koordiniranje redovitih sastanaka odbora
Koordinacija redovne skupštine
Istraživanja u zajednici
Organiziranje novih lokalnih strategija
Stvaranje partnerstva s drugim lokalnim akcijskim
grupama regionalno, nacionalno i međunarodno
Edukacije i radionica
Promocije i marketing
Organizacijsko upravljanje
Evaluacije (kvartalno)
Financijska konstrukcija (kvartalni)
Prihod
Rashod
176.003,40
95.130,00
80.873,40
450.000,00
130.000,00
320.000,00
175.000,00
225.873,4
225.873,40
0,00
7.3. Dodatak 3 – Detaljni kriteriji za odabir projektnih ideja za provedbu LRS
Kriteriji za odabir projektnih ideja
Opći kriteriji
Strateška
integracija
Usklađenost s
LRS
Inovativnost
Financiranje
Kriteriji
Opis kriterija
Projektna ideja usklađena je sa strateškim ciljevima
nacionalne i EU razine te IPARD programom
• ako DA – 5 bodova
• ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Projektna ideja usklađena je sa strateškim programskim
ciljevima i prioritetima LRS
• ako DA – 10 bodova
• ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i promociji
tradicijske baštine, vještina i metoda
• revitalizacija/promocija tradicijske baštine,
vještina i metoda - 10 bodova
• modernizacija tradicionalnih metoda, usluga i
proizvoda u području – 5 bodova
• ako NE – 0
Projektna ideja promovira i uvodi nove tehnologije,
metodologije, znanja i vještine
• uvođenje/promocija nove tehnologije, metoda,
znanja i vještina – 10 bodova
• ako NE – 0
Projektna ideja ima zatvorenu financijsku konstrukciju
(osigurano financiranje)
• ako DA – 15 bodova
• ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje) Napomena: Ovaj
kriterij se primjenjuje isključivo u slučaju potpore
projektnim prijedlozima za natječaje kojima je preduvjet
100% financiranja prije odobrenja povrata sredstava
Maks.
broj
bodova
5
Ostvaren Objašnjenje
broj
evaluatora
bodova
10
10
15
Projektna ideja ima osigurano minimalno 50% vlastitih
sredstava (za projekte koji moraju imati osigurano min.
50% vlastitih izvora financiranja)
• ako ima 75% - 10 bodova
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
67
SREDIŠNJA ISTRA
• ako ima 50-75% - 5 bodova
• ako ima manje od 50% - 0 bodova
Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju cijelog
Ujednačen
područja LAG-a
razvoj cijelog
područja
• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju
svih 8 JLS – 6 bodova
• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 4
JLS – 4 boda
• projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju 1
JLS – 2 boda
Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za sve
stanovnike područja LAG-a (nova radna
mjesta/diversifikacija djelatnosti/razvoj
poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)
• ako DA – 4 boda
• djelomično – 2 boda
• ako NE – 0 bodova
U realizaciju projektne ideje uključeni su predstavnici više
Uključenost
sektora (javni, privatni, civilni)
lokalne
zajednice
• uključeni predstavnici sva 3 sektora – 2 boda
• uključeni predstavnici 2 sektora – 1 bod
• uključeni predstavnici 1 sektora – 0 bodova
Projektna ideja kreirana je i bit će provedena primjenom
načela „odozdo prema gore“
• ako DA – 5 boda
• ako NE – 0 bodova
Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih sredstava
Održivost
• ako DA – 5 bodova
• ako NE – 0 bodova
Projektna ideja primjenjiva je i u drugim područjima, i
Primjena u
omogućuje umrežavanje aktivnosti
drugim
područjima
• Ako DA – 3 boda
• Ako NE – 0 bodova
Projektna ideja predviđa održivo korištenje postojećih
Razvoj
resursa (omogućuje poštivanje načela održivog razvoja)
gospodarstva
• Ako DA – 7 bodova
• Ako NE - 0 bodova
Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti lokalnih
proizvoda i/ili usluga, uvodi nove proizvode i usluge
• Ako DA – 8 bodova
• Ako NE – 0 bodova
Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni, žene, mladi,
Jednake
osobe s posebnim potrebama, osobe treće životne dobi i dr.
mogućnosti
marginalne/osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene
skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnici i dr.)
• Projektna ideja uključuje 2 i više prioritetnih
ciljanih skupina LAG-a – 5 bodova
• Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu ciljanu
skupinu LAG-a – 3 boda
• Projektna ideja ne uključuje prioritetne ciljane
skupine LAG-a – 0 bodova
Utjecaj na
• Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova
okoliš
• Pozitivan utjecaj – 4 boda
• Neutralan – 1 bod
• Negativan utjecaj na okoliš, moguće
• onečišćenje ili ugrožavanje okoliša – 0 bodova
Ukupan broj bodova:
10
7
5
3
15
5
5
90
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
68
SREDIŠNJA ISTRA
7.4. DODATAK 3 – Nacionalna ekološka mreža; NATURA 2000
Izvor: DZZP, prosinac 2012.
Natura 2000 SPA
Šifra Natura 2000
područja
HR1000018
Naziv Natura 2000
područja
Učka i Ćićarija
Znanstveni naziv vrste
Alectoris graeca
Anthus campestris
Aquila chrysaetos
Bubo bubo
Caprimulgus europaeus
Circaetus gallicus
Crex crex
Dryocopus martius
Emberiza hortulana
Falco peregrinus
Glaucidium passerinum
Gyps fulvus
Lanius collurio
Lullula arborea
Pernis apivorus
Phylloscopus bonelli
Picus canus
Strix uralensis
Sylvia nisoria
Hrvatski naziv vrste
jarebica kamenjarka
primorska trepteljka
suri orao
Ušara
leganj
zmijar
kosac
crna žuna
vrtna strnadica
sivi sokol
mali ćuk
bjeloglavi sup
rusi svračak
ševa krunica
škanjac osaš
gorski zviždak
siva žuna
jastrebača
pjegava grmuša
Natura 2000 pSCI vrste
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000601
Park prirode
Učka
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
16034,47
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Bombina variegata
Carabus nodulosus
Cerambyx cerdo
Deschampsia media
Euphydryas aurinia
Euplagia
quadripunctaria*
Fritillaria messanensis
ssp. gracilis
Gentiana lutea ssp.
symphyandra
žuti mukač
čvorasti trčak
hrastova strizibuba
sitna busika
močvarna riđa
Leptodirus hochenwarti
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
danja medonjica
nježna kockavica
žuta sirištara
tankovratni
podzemljar
69
SREDIŠNJA ISTRA
Morimus funereus
Myotis bechsteinii
Osmoderma eremita*
Pedicularis acaulis
Phengaris alcon rebeli
Rosalia alpina*
Taxus baccata
Triturus carnifex
kranjski ljiljan
ljiljan zlatan
jelenak
velika četveropjega
cvilidreta
velikouhi šišmiš
mirišljivi samotar
prizemni ušljivac
gorski plavac
alpinska strizibuba
tisa
veliki vodenjak
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Alburnus arborella
Austropotamobius
pallipes
Barbus plebejus
Bombina variegata
Ceriagrion tenellum
Coenonympha oedippus
Emys orbicularis
primorska uklija
Lilium carniolicum
Lilium martagon
Lucanus cervus
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000619
Mirna i šire
područje
Butonige
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
1463,11
Rana latastei
Squalius squalus
Vertigo moulinsiana
bjelonogi rak
mren
žuti mukač
mala crvendjevojčica
močvarni okaš
barska kornjača
kiseličin vatreni
plavac
lombardijska smeđa
žaba
bijeli klen
trbušasti zvrčić
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Bombina variegata
Emys orbicularis
Myotis bechsteinii
žuti mukač
barska kornjača
velikouhi šišmiš
lombardijska smeđa
žaba
uskoušćani zvrčić
Lycaena dispar
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000637
Motovunska
šuma
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
1006,15
Rana latastei
Vertigo angustior
Šifra Natura
2000 područja
HR2001016
Naziv Natura
2000 područja
Kotli
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
326,99
Znanstveni naziv vrste
Rana latastei
Vertigo angustior
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
Hrvatski naziv vrste
lombardijska smeđa
žaba
uskoušćani zvrčić
70
SREDIŠNJA ISTRA
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001017
Lipa
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001133
Ponor Bregi
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001215
Boljunsko polje
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001322
Vela Traba
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001365
Pazinština
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001386
Pazinski potok
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001396
* prioritetne
vrste
Grdoselski
potok
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
225,02
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
točkasti
lokalitet
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
2243,20
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
537,92
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
4689,54
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
68,09
Površina
Natura 2000
područja
(ha)
2,43
Znanstveni naziv vrste
Rana latastei
Hrvatski naziv vrste
lombardijska smeđa
žaba
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Proteus anguinus*
čovječja ribica
Znanstveni naziv vrste
Alburnus arborella
Barbus plebejus
Bombina variegata
Myotis bechsteinii
Rhinolophus hipposideros
Triturus carnifex
Hrvatski naziv vrste
primorska uklija
mren
žuti mukač
velikouhi šišmiš
mali potkovnjak
veliki vodenjak
Znanstveni naziv vrste
Eriogaster catax
Euphydryas aurinia
Euplagia
quadripunctaria*
Hrvatski naziv vrste
kataks
močvarna riđa
Znanstveni naziv vrste
Triturus carnifex
Hrvatski naziv vrste
veliki vodenjak
Znanstveni naziv vrste
Vertigo angustior
Hrvatski naziv vrste
uskoušćani zvrčić
Znanstveni naziv vrste
Austropotamobius
pallipes
Hrvatski naziv vrste
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
danja medonjica
bjelonogi rak
71
SREDIŠNJA ISTRA
Natura 2000 sSCI staništa
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000601
Park prirode
Učka
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000619
Mirna i šire
područje
Butonige
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000637
Motovunska
šuma
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001016
Kotli
Površina Natura
2000 područja
(ha)
16034,47
Površina Natura
2000 područja
(ha)
1463,11
Površina Natura
2000 područja
(ha)
1006,15
Površina Natura
2000 područja
(ha)
326,99
Naziv ciljnog staništa
Ilirske bukove šume
(Aremonio-Fagion)
Istočno submediteranski
suhi travnjaci
(Scorzoneretalia villosae)
Istočnomediteranska
točila
Karbonatne stijene sa
hazmofitskom
vegetacijom
Planinski i pretplaninski
vapnenački travnjaci
Suhi kontinentalni
travnjaci (FestucoBrometalia) (*važni
lokaliteti za kaćune)
Špilje i jame zatvorene za
javnost
Šume pitomog kestena
(Castanea sativa)
Travnjaci tvrdače
(Nardus) bogati vrstama
Naziv ciljnog staništa
Nizinske košanice
(Alopecurus pratensis,
Sanguisorba officinalis)
Subatlantske i
srednjoeuropske hrastove
i hrastovo-grabove šume
Carpinion betuli
Naziv ciljnog staništa
Poplavne miješane šume
Quercus robur, Ulmus
laevis, Ulmus minor,
Fraxinus excelsior ili
Fraxinus angustifolia
Subatlantske i
srednjoeuropske hrastove
i hrastovo-grabove šume
Carpinion betuli
Naziv ciljnog staništa
Nizinske košanice
(Alopecurus pratensis,
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
Šifra ciljnog
staništa
91K0
62A0
8140
8210
6170
6210
8310
9260
6230*
Šifra ciljnog
staništa
6510
9160
Šifra ciljnog
staništa
91F0
9160
Šifra ciljnog
staništa
6510
72
SREDIŠNJA ISTRA
Sanguisorba officinalis)
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001133
Ponor Bregi
Šifra Natura
2000 područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001493
Piskovica
špilja
Površina Natura
2000 područja
(ha)
točkasti lokalitet
Površina Natura
2000 područja
(ha)
točkasti lokalitet
Naziv ciljnog staništa
Špilje i jame zatvorene za
javnost
Naziv ciljnog staništa
Špilje i jame zatvorene za
javnost
Šifra ciljnog
staništa
8310
Šifra ciljnog
staništa
8310
*prioritetna
staništa
Slika 3. Potencijalna NATURA 2000 područja LAG-a. (Izvor: DZZP, 2012)
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
73
SREDIŠNJA ISTRA
8. Literatura
APPRRR – Statistička izvješća o stanju poljoprivrede i upisniku gospodarstva 2012.
HOK – Statistička izvješća za 2011/2012
HGK – Statistička izvješća za 2011.
Directorate-General Agriculture and Rural Development, A short guide to the European
Commission’s proposals for EU rural development after 2013, European Union 2011. Dostupno
na: http://enrd.ec.europa.eu/app_templates/filedownload.cfm?id=FE667808-ABC1-3562-FEDB2A3F7DB09295
Državni ured za reviziju, godišnja izvješća 2010/2011
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske,2011., Hrvatska u brojkama 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2002., Popis stanovništva 2001., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2004., Popis poljoprivrede 2003., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Popis stanovništva 2011., Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010., Zaposlenost i plaće u 2010., br. 1449,
Statistička izvješća, Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2012., Statističko izvješće o predškolskom
odgoju i osnovnim školama 2011/2012.,Zagreb
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011., Statističko izvješće o srednjim školama i
učeničkim domovima 2010/2011.,Zagreb
Ivanković, Hrvoje, Studija o utjecaju na okoliš izgradnje spojne ceste Čvor Rogovići- Lindarski
križ na području Grada Pazina, 2008.
Istarska kulturna strategija, 2009. Zagreb
Istrapedia, Povijest (Povijest Istre od Prapovijesti do 1918. g.); Dostupno na:
http://www.istrapedia.hr/hrv/706/povijest-povijest-istre-od-prapovijesti-do-1918-g-1/istra-a-z/
Povijesni pregled Istre na web stranicama Istarske županije, Dostupno na: http://www.istraistria.hr/index.php?id=401
MPRRR, Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj 2011.-2016.,Zagreb
MPRRR, 2006., IPARD program 2007.-2013., revidiran 2010., APPRRR, 2010., Zagreb
MPRRR, 2008., Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013., Zagreb
MPRRR, 2010., Nacionalni program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u
Republici Hrvatskoj, Zagreb
MRRŠVG 2010, Strategija regionalnog razvoja, Zagreb, 2010.
Plan prostornog uređenja općine Motovun, 2003., Zagreb/ izmjene i dopune 2007., Zagreb
Pravilnik o provedbi mjere 202 – "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" unutar
IPARD programa; NN 53/2012;
http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_05_53_1337.html,
Prostorni plan uređenja Grada Pazina („Službene novine Grada Pazina“ broj 25/02, 19/02, 26/09 i
2/10 pročišćeni tekst)
Prostorni plan uređenja Općine Tinjan, "Službene novine Grada Pazina" br. 09/11
Prostorni plan uređenja Općine Karojba – Izmjene i dopune; Službene novine Grada Pazina i
općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi i Tinjan. br. 22/08
Program ukupnog razvoja – Strategija razvoja - Općina Tinjan i Općina Sveti Petar u Šumi, 2009.,
Micro projekt d.o.o., Split
Strategija razvoja Općine Cerovlje za razdoblje od 2010. do 2015. godine, 2010. Cerovlje
Strateški program ruralnog razvoja Istarske županije (2008.-2013.), 2008., Zagreb
Županijska razvojna strategija Istarske županije 2011-2013.
Konzultant: Logička matrica d.o.o. Ured: Heinzelova 40, 10000 Zagreb; Sjedište: Blage Zadre 4, 10360 Sesvete
74

Radionica: „LEADER PRISTUP U RH i PROGRAM

LAG Mareta - natječaj za radno mjesto

Sažetak izvještaja o potrebama za edukacijom tri lokalne

Detaljan program radionice - Split 17.10.2014

Temeljem dokumenta Smjernice za lokalni

Statut LAG-a - LAG Terra liburna

Listopad 2013.

STATUT (pdf)

Partneri u zajedničkom projektu ruralnoga razvoja