SAŽETAK IZVJEŠTAJA O POTREBAMA ZA EDUKACIJOM TRI LOKALNE AKCIJSKE GRUPE (LAG-a) NA PODRUČJU SJEVEROZAPADNE HRVATSKE I GORSKOG KOTARA ODRAZ- Održivi razvoj zajednice Lj. Posavskog 2/4 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 1 4655 203 Fax: +385 1 4655 200 e-mail: [email protected] www.odraz.hr Hrvatska mreža za ruralni razvoj - HMRR Lj. Posavskog 2/4 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: + 385 1 4655 203 Fax: +385 1 4655 200 e-mail: [email protected] www.hmrr.hr SMART – Udruga za razvoj civilnog društva Blaža Polića 2 51000 Rijeka, Hrvatska Tel: + 385 51 332 750 Fax: +385 51 320 792 e-mail: [email protected] www.smart.hr Milieukontakt International P.O. Box 18185 1001 ZB Amsterdam, Nizozemska milieukontakt.net/en/ Ovaj project financira Europska unija Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj Trg žrtava fašizma 6 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 4896 500 Fax: +385 1 4896 555 UVOD U PROJEKT ODRAZ-Održivi razvoj zajednice u partnerstvu s Hrvatskom mrežom za ruralni razvoj - HMRR, Milleukontakt-om International i Udrugom za razvoj civilnog društva SMART provodi projekt “Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj”. Projekt se provodi od 1. ožujka 2011. do 28. veljače 2013. Projekt sufinancira Europska unija kroz IPA 2008 (komponenta I)/ Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva za sustavno praćenje i javno zagovaranje politika održivog razvoja i integriranih pristupa upravljanju otpadom i vodom, transportom, regionalnim razvojem, održivom upotrebom prirodnih resursa i sigurnosti okoliša. Cilj projekta je osnažiti utjecaj civilnog sektora u oblikovanju, praćenju i vrednovanju provedbe održivog razvoja na lokalnoj, nacionalnoj i meñunarodnoj razini kroz umrežavanje, meñusektorsko partnerstvo i razvoj sposobnosti. U okviru projekta Udruga za razvoj civilnog društva SMART tijekom svibnja i lipnja 2011. provela je procjenu potreba za edukacijom članova lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova), oformljenih i/ili u formiranju, i njihovih ključnih dionika. Procjena potreba provedena je na području sljedećih županija: Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Primorsko-goranska (područje Gorskog kotara) i Krapinsko-zagorska županija. CILJ PROCJENE POTREBA U OKVIRU PROJEKTA Cilj procjene potreba bio je usmjeren na odreñivanje znanja i vještine koje su potrebne članovima LAG-ova koji su uključeni u aktivnosti projekta “Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj” i njihovim dionicima kako bi što uspješnije ostvarili svoju misiju. METODOLOGIJA Informacije prikupljene kroz procjenu potreba dobivene su korištenjem sljedeće metodologije: • Analiza dokumentacije, • Polu-strukturirani intervjui s različitim dionicima, • Grupni intervju. OSNOVNE INFORMACIJE O LOKALNIM AKCIJSKIM GRUPAMA Stvaranje lokalnih razvojnih partnerstava, nazvanih lokalne akcijske grupe (LAG), započinje povezivanjem dionika iz sva tri sektora s područja više susjednih jedinica lokalne samouprave Osnivanje LAG-a temelji se na LEADER pristupu koji je pokrenut od strane Europske unije s ciljem razvoja ruralnih područja. LAG PRIZAG LAG PRIZAG (www.lag-prizag.hr) registriran je 7. siječnja 2010. i obuhvaća 11 jedinica lokalne samopurave (JLS) na području triju županija. U to ulaze grad Novi Marof te općine Visoko, Breznica, Breznički Hum i Ljubešćica - Varaždinska županija, Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec i Kalnik Koprivničko-križevačka županija, Budinšćina, Konjšćina i Hrašćina - Krapinsko-zagorska županija, pokrivajući površinu od 546,57 km² te 38.812 stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Vizija LAG-a je: “Zajednica sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala”. Kao rezultat sudjelovanja u projektu „Sudjelovanje stanovnika u održivom razvoju regije“, LAG PRIZAG ima definiranu Strategiju održivog razvoj LAG-a PRIZAG. Inicijativa "Izvor" U siječnja 2011. godine provedeno je potpisivanje sporazuma o osnivanju Lokalne akcijske grupe na području Podravine i Zagorja. Ovu neregistriranu inicijativu za osnivanje LAG-a na području Varaždinske i Koprivničko-Križevačke županije podržale su sljedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Ludbreg, Grad Varaždinske Toplice, Općina Beretinec, Općina Gornji Kneginec, Općina Jalžabet, Općina Mali Bukovec, Općina Martijanec, Općina Sveti ðurñ, Općina Sveti Ilija, Općina Trnovec Bartolovečki, Općina Veliki Bukovec i Općina Rasinja. U tijeku je proces izrade elemenata Lokalne razvojne strategije područja LAG-a. LAG GORSKI KOTAR Lokalna akcijska grupa Gorski kotar (http://www.lag-gorskikotar.info/) registrirana je 23. veljače 2009. i ima 23 člana iz svih jedinica lokalne samouprave Gorskog kotara, te iz svih sektora društva. LAG obuhvaća područje gradova Vrbovsko, Delnice i Čabar te općine Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad. Naime, na području od nekih 1275 km2 prostora izuzetno bogatog šumom, vodom te povijesnim i tradicijskim naslijeñem, živi prema popisu stanovništva iz 2001. godine nešto više od 26 000 ljudi, nejednoliko rasporeñenih na šest općina i tri Grada, uz prosječnu gustoću naseljenosti od 20,5 stanovnika/km2. U LAG-u su i predstavnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu iz Delnica (HZPSS), Centra za brdsko - planinsku poljoprivredu, Nacionalnog parka Risnjak i Regionalne razvojne agencije PORIN1. LAG Gorski kotar ima definiran Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara. LEADER U HRVATSKOJ Osnovni elementi provedbe LEADER-a u Hrvatskoj odreñeni su IPARD programom - Planom za poljoprivredu i ruralni razvoj podudarno propisu EU-a. Usprkos kašnjenju u donošenju odgovarajućeg provedbenog propisa (Pravilnika o provedbi mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, kraće Pravilnik LEADER), kojim će se propisati kriteriji i način sufinanciranja izdataka lokalnih razvojnih partnerstava, praktična provedba pristupa LEADER uvelike je uznapredovala na području Hrvatske. U promoviranju, pojašnjavanju i zagovaranju pristupa LEADER naglašenu ulogu imaju organizacije civilnog društva, posebno Hrvatska mreža za ruralni razvoj i njene članice. Mreža je još 2006. organizirala Prvu hrvatsku konferenciju o ruralnom razvoju na kojoj je okupila predstavnike sva tri sektora iz čitave Hrvatske, uz nekoliko ministarstava u čijoj je nadležnosti ruralni razvoj i/ili njegove bitne komponente. Okupljanje i registracija LAG-ova u Hrvatskoj, aktivnije je započeta kroz partnerske projekte poput projekata "Održiva budućnost ruralnih područja Hrvatske", "Sudjelovanje stanovništva u održivom razvoju regije". U Hrvatskoj je od 2009. godine do srpnja 2011. registrirano 222 LAG-a. Od 2014. očekuje se veća uloga MPRRR i Uprave za ruralni razvoj u području provedbe LEADER programa kao i Mreže za ruralni razvoj RH, koja bi bila izvor informacija, znanja i vještina te platforma razmjene iskustva. Iako će se primjenjivati revidirani pristup LEADER koji će Europska komisija donijeti u novoj Uredbi o ruralnom razvoju, uloga će LAG-ova ostati ista. LAG-ovi će imati zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, te provoditi različite projetke i programe. LAG-ovi kao službeno registrirane udruge (u Republici Hrvatskoj u skladu s važećim Zakonom o udrugama) predstavljat će interese različitih skupina ruralnog stanovništva. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ZA DALJNJE AKTIVNOSTI U OKVIRU PROJEKTA „ZAJEDNO ZA ODRŽIVI RAZVOJ U HRVATSKOJ“ Jačanje kapaciteta i podizanje svijesti Za inicijativu ("Izvor") važno je planirati daljnje jačanje njihovih kapaciteta i podizanje svijesti, edukaciju, participiranje i mobilizaciju lokalnog stanovništva za identificiranje snaga i slabosti područja, te kontinuirano prikupljati informacije pri definiranju lokalne razvojne strategije, i u 1 Regionalna razvojna agencija osnovana je 1996. godine od kada se neprestano razvija kao potporna institucija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a od 2004. godine kao razvojna agencija.PORIN pokriva regionalni razvoj na području Primorsko-goranske županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu potporu u pokretanju i daljnjem razvitku Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim subjektima. 2 Prema evidenciji Hrvatske mreže za ruralni razvoj. konačnici, kao i za ostala dva LAG-a - PRIZAG i Gorski kotar, uspostavljanje jasnih kriterija za selekciju adekvatnih aktivnosti (projekata) na lokalnoj razini koje će iznijeti strategiju. Kroz procjenu potreba općenito se pokazalo da je najkritičnija potreba za znanjima i vještinama u području cijelog projektnog ciklusa: formulacija projektne ideja, pisanje projekta, provedba projekta, evaluacija projekta (unutarnja i vanjska). Ta su znanja esencijalno potrebna da bi se osiguralo financiranje iz domaćih i fondova EU. Teme koje su u prvoj fazi važne za Lokalnu akcijsku grupu PRIZAG i inicijativu "Izvor" su: Osnove pisanja projektnog prijedloga i Pisanje projekta prema zahtjevima EU fondova, ali jednako tako izrazito potrebne teme za funkcioniranje LAG-ova su Projektni menadžment, Financijsko poslovanje, Izrada proračuna. S obzirom na podjednake potrebe za edukacijom u području pisanja projekta (osnove pisanje projekata i pisanje projekata prema zahtjevima EU) te projektnog menadžmenta preporuča se organizacija edukacija u kojoj će zajednički sudjelovati predstavnici LAG-ova i inicijative uključenih u projekt. Time će se ujedno omogućiti razmjena iskustava, ideja i potaknuti umrežavanje osnovanih LAG-ova. Preporuke za edukaciju Lokalne akcijske grupe Gorski kotar jesu prije svega Projektni menadžment i Pisanje projekata prema zahtjevima EU fondova, a sekundarno Strateško planiranje, Zagovaranje i lobiranje, Administrativno poslovanje i Financijsko poslovanje. U svjeverazapadnom dijelu Hrvatske, ali i Gorskom kotru preporuka je da LAG-ovi u svoje operativno planiranje uključe aktivnosti promocije kroz koje će pojasniti ulogu i važnost LAG-ova. Pojašnjavanjem svrhe i djelovanja LAG-a široj javnosti jednostavnim rječnikom, važan je dio ostvarivanja misije i svrhe LAG-a te dio ostvarivanja prepoznatljivosti i stvaranje kredibiliteta u zajednici. Koristiti sve mogućnosti za financiranje projekata Svi nalazi upućuju na to da LAG-ovi i inicijativa prije svega čekaju na akreditaciju Uprave za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa te donošenja Pravilnika o provedbi mjere LEADER. Njihova usmjerenost i očekivanja financiranja isključivo od tijela državne uprave, naime utječu na njihovu trenutnu nisku ili potpuno nedostatnu aktivnost u zajednici te smanjenje motivacije i predanosti pojedinaca/članova u LAG-u. Preporuka je da bi s postojećim kapacitetima registrirani LAG-ovi trebali razmotriti mogućnost osnivanja projektnih timova koji bi ciljano bili osposobljeni za pripremu i izradu projektnih prijedloga unutar LAG-a te samostalno ili u partnerstvu razvijali projekte i prijavljivali ih na izvore financiranja kao što su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, natječaji poslovnih subjekata-Zagrebačka banka, Erste banka, Holcim, INA te europski izvori financiranja kao što su dostupne grant sheme iz IPA IV Ljudski potencijali i IPA programi prekogranične suradnje u RH - IPA porgrami s članicama EU (Slovenija, Mañarska), IPARD program. Umrežavanje i suradnja s drugim zajednicama i organizacijama Iako LAG obuhvaća različite dionike sa šireg geografskog područja, jedna od ključnih preporuka procjene potreba je jačanje kapaciteta u području suradnje, umrežavanja LAG-ova u zemlji, ali i šire u EU. Umrežavanje bi trebalo uključiti razmjenu dostignuća, iskustava i know-how izmeñu LAGova, ruralnih područja, vlasti i organizacija uključenih u ruralni razvoj unutar RH i EU. Ono se takoñer odnosi na transfer dobre prakse, širenje inovativnih ideja i razvijanje na temelju znanja stečenog na lokalnom ruralnom razvoju. Kako bi stekli iskustvo, preporuka LAG-ovima je da u fazi dok se ne počne provoditi LEADER, jačaju kapacitete kroz edukaciju i savjetovanje, prijavljuju se na natječaje donatora u zemlji i izvan nje (npr. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva) i kroz to steknu iskustvo u voñenju projekata. Preporuka Mreži za ruralni razvoj RH je da zauzme ulogu stručne podrške te poduzme praktične aktivnosti kao što su pripremanje publikacija o različitim aspektima ruralnog razvoja, organiziranje seminara, analiziranje aktivnosti ruralnog razvoja u cilju identificiranja dobre prakse, identificiranje trendova razvoja u ruralnim područjima, voñenje internet stranica i pomaganje LAGovima u traženju potencijalnih partnera, te objavljivanje projekata suradnje. Jednako tako sudionici procjene potreba očekuju od nacionalne mreže kontinuiranu aktivnost u Europskoj mreži koja takoñer djeluje kao mjesto susreta nacionalne mreže i vlasti u svakoj državi članici u svrhu prenošenja iskustva te povezivanja sa LAG-ovima na Europskoj razini. Preporuka LAG-ovima je sudjelovanje u neformalnim mrežama ili udruženjima na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini u nekim državama članicama kao i na europskoj razini, koje stvaraju veze izmeñu ljudi, projekata i ruralnih područja te tako mogu pomoći smanjiti izolaciju s kojom su suočene neke ruralne regije. Održivost LAG-ova Održivost LAG-ova svakako leži u kombinaciji rada prije svega u zajednici i redovitom prikupljanju informacija o problemima i potrebama kroz procjenu potreba u zajednici, a onda i prioritiziranju istih te strateškom i operativnom planiranju aktivnosti te njihovom monitoringu i evaluaciji. Ključni element održivosti LAG-a je u osvještavanju i izgradnji identiteta svakog LAG-a kao jedinstvene organizacijske pravne osobe s jasnim ciljem/vizijom razvoja samog LAG-a. Do sada su se LAG-ovi poistovjećivali s izrañenom lokalnom razvojnom strategijom, dok im je u potpunosti nedostajao durogoročni/strateški plan razvoja samog LAG-a kao udruge. Preporuka je stoga da se potaknu članovi/Upravni odbor LAG-a (PRIZAG i Gorski kotar) da razmotre tu mogućnost te da im se u okviru projekta „Zajedno za održivi razvoj u Hrvatskoj" kroz tehničku podršku/konzultacije pruži stručna podrška kroz facilitiranje procesa izrade strateškog plana. Ujedno, u okviru strateških planova svakog pojedinačnog LAG-a potrebno je izraditi konkretan/jasan operativni plan aktivnosti LAG-a za razdoblje od godine dana. Profesionalizacija Kroz procjenu potreba predstavnici svih LAG-ova isticali su, kao osnovni izazov, oslanjanje članova LAG-a isključivo na volonterski doprinos, bez jasno definiranih opisa poslova i uloga u operativnom dijelu funkcioniranja LAG-a. Kako bi se doprinjelo većoj stabilnosti i kontinuitetu rada i jačanju održivosti LAG-ova preporuča se svim osnovanim LAG-ovima da ispitaju mogućnosti korištenja poticajnih mjera zapošljavanja koje pruža Hrvatski zavod za zapošljavanje3. srpanj 2011. 3 http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5968
© Copyright 2024 Paperzz
