aktualno RAZGOVOR Tina Šarić ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Predsrtavljen novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi Jačanje svijesti o pripadnosti Europi Str. 4 Broj 29 (2769) • Godina LXI. Zagreb, 28. rujna 2010. Potvrda učiteljeve profesionalnosti Str. 5 TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE 310 godina Prve osnovne škole Petrinja 1 www.skolskenovine.hr Skučenost u spomeniku arhitekture Str. 20-21 ISSN 0037 - 6531 UDK 37 (05)’’530.1’’ Snimila Aleksandra Žufić tema broja: OBRAZOVANJE ZA SVE - DOSEĆI MARGINALIZIRANE Svatko ima pravo ostvariti svoje nade U ovom broju za Školske novine pišu i govore Tina Šarić, Snježana Pavić, Ivo Karač, Vlado Luburić, dr. Pavao Brajša, dr. Vladimir Strugar, Renata Brezinščak, Irina Bokova, Sanja Režek, Azra Rađenović, Olivera Marinković, Marija Drobnjak Posavec, Ana Bešlić aktualno 2 www.skolskenovine.hr MEĐU NAMA piše Marijan Šimeg IZ SADRŽAJA Obrazovanje odraslih GRUNDTVIG PROSLAVIO DESETU GODIŠNJICU Str. 6 broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. [email protected] P Je li ocjena sve? reba li škola tolerirati činjenicu da se roditelj nije udostojio niti jednom tijekom školske godine doći u školu ni na roditeljski sastanak, niti na individualne informacije kod razrednika, ali da zato doslovce zadnjega dana nastave dođe i traži da se njegovo dijete komisijski ispita ne bi li popeglalo jedinicu iz jednog ili dva predmeta? Nije li roditeljska dužnost i obveza brinuti se za vlastito dijete svake sekunde, a ne se, kad voda dođe do grla, pozivati na pravilnike i zakone tražeći pravdu, ispravljanje ocjena, dopunsku nastavu, popravak ili nešto šesto, samo da bi se skinula odgovornost s vlastitih pleća? Takve eskapade više neće biti moguće, jer ih novi pravilnik ne dopušta. onda su u resornom ministarstvu odlučili prekinuti dugogodišnju praksu zmijskog skrivanja nogu koja obično rezultira novinarskim otkrivanjem strogo čuvanih tajni koje to uopće nisu i uzburkavanjem, čak štoviše, iritiranjem javnosti i na općim mjestima odgojno-obrazovnog sustava na kojima za takvo što uopće nema razloga. U ministarstvo su pozvani novinari koji prate obrazovanje. Dobili smo integralni tekst novoga pravilnika i razgovarali s dvoje državnih tajnika koji su se potrudili da nam daju sve relevantne informacije te da kroz dijalog izbistrimo sve brojne nedoumice vezane za praćenje i ocjenjivanje učenika. Nakon takvog razgovora i kvalitetnog informiranja, i mi novinari smo bogatiji za neke spoznaje. ko je učiteljevo poslanje da svojim učenicima prenosi znanje, da im bude pomagač, voditelj, mentor, onaj tko ih odgaja i obrazuje, nije li pomalo neobično za učenike tražiti pravo da budu iznad svog učitelja i da u ime zaštite svojih prava od učitelja zahtijevaju da im najavljuje kad će provjeriti njihovo znanje, inzistirati da usmena provjera ne smije trajati dulje od deset minuta, da im se izlazi u susret u gotovo svakoj prigodi, a da se zauzvrat dobije malo ili ništa. A to malo ili ništa može biti jedino jurnjava za što boljom ocjenom, pa i po cijenu prijevare, prepisivanja, lažiranja na bilo koji način. Pa kad im se i priprijeti sankcijama za eventualnu prijevaru, mnogi od njih će lakonski odgovoriti da će uvijek pronaći načina da prepišu. A Predškolski odgoj VRTIĆ ZA SVE OPĆI JE CILJ Str. 7 Hodanjem protiv pretilosti u školske djece VELIKOGORIČKI MALIŠANI BROJE SVOJE KORAKE Str. 9 Samovrjednovanje rada u strukovnim školama KVALITETA U PRVOME PLANU Str. 10 Nastava u muzeju VELIKANI HRVATSKOG PRIRODOSLOVLJA Str. 12 T etnaest dugih godina na snazi je bio stari pravilnik koji je bio pun rupa i loših rješenja, prepun s jedne strane administriranja i marginaliziranja učitelja, a s druge želje da se što više ugodi učenicima i njihovim roditeljima, da se ispoštuju sve konvencije o pravima djece, da se uvaže moguće posljedice svih tanašnih teorija o preopterećenosti učenika ili njihovoj izloženosti stresu. Predstavljen je ovih dana novi pravilnik o kojemu se i prije početka nastavne godine toliko pričalo i nagađalo u javnosti, a da nitko sa sigurnošću nije znao što u njemu piše. Razvijale su se teorije zavjere, izmišljale drakonske kazne za one koji prepisuju na testovima, pričalo o mnogim drugim rješenjima koje pravilnik donosi, ali ih nitko tada nije vidio. N o, to ipak ne znači da ćemo postati nekritički apologeti svega što dolazi iz ministarstva ili neke od agencija, već da ćemo možda s više razumijevanja i sami pisati o problemu ili problemima. I da nećemo samo roniti suze nad zlom sudbinom vlastite djece koja sirota moraju stalno učiti, pisati zadaće, spremati se za pismene ispite ili usmeno odgovaranje te za sve njihove nedaće krivnju svaljivati na zločeste učitelje. Moramo se upitati i treba li djecu štititi od nečega tako običnog i normalnog kao što je škola, od obveza da prisustvuju nastavi, da redovito uče i ispunjavaju svoje obveze pa i da prođu kroz proces provjere znanja, vještina i sposobnosti kojima su trebali ovladati. A K onačno se jednim pravilnikom jasno dalo do znanja da se njime želi ne samo naglasiti učiteljevu profesionalnost, kompetenciju i kvalificiranost kako za odgajanje i poučavanje djece koja su mu povjerena tako i za vrednovanje njihovih postignuća nego i zaštititi učiteljev autoritet koji ubuduće neće tako lako, kao do sada, prijetnjama inspekcijom rušiti roditelji nezadovoljni ocjenom vlastitog djeteta koja je puno više plod njihove nemarnosti nego učiteljeva nerada. Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga treba odati priznanje prosvjetnoj vlasti. GOVOR STATISTIKE NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40 10000 Zagreb DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected]) GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg ([email protected]) UREDNIŠTVO ([email protected]), Marijan Šimeg, Ivan Rodić ([email protected]), Vjekoslav Welle ([email protected]), Branko Nađ (branko.nadj @skolskenovine.hr), Ivica Buljan ([email protected]) GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković Tajništvo redakcije ([email protected]) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712 Računovodstvo, PRETPLATA ([email protected]) i OGLAŠAVANJE ([email protected]) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712 PODCRTANO ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna banka DEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635) • Kreirati strategiju ≈obrazovanja za potrebe tržišta rada« kako bi se otklonile posljedice strukturne nezaposlenosti te povećala zapošljivost različitih srukovnih, dobnih i obrazovnih skupina. • Razvijati sustav cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja ulaganjem u nove institucije i programe. • Usmjeravanje javne potrošnje prema produktivnim namjenama koje donose očekivane izravne i neizravne učinke u gospodarstvu i to u kraćem vremenskom roku (istraživanje i razvoj, aktivna politika na tržištu rada, cjeloživotno obrazovanje i sl.). TISAK Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb CIJENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KN Cijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 € Cijena oglašavanja (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN Iz programa Za gospodarski rast i zapošljavanje za bolje i pravednije društvo / SDP http://www.sdp.hr, 25. rujna 2010. aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. U Vukovaru obilježen Europski dan jezika Izvrsne radionice i interaktivna predavanja S redišnje obilježavanje Europskog dana jezika (26. rujna), koje je organizirala Delegacija Europske Unije u Hrvatskoj, 13 veleposlanstva i kulturnih instituta država članica EU, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH te Grada Vukovara, održano je prošle srijede u Vukovaru. Program je uključivao radionice i interaktivna predavanja o jezicima zemalja članica EU u osnovnim školama vukovarskog područja te događanje na glavnom gradskom trgu koje je emitirano u okviru emisije Prvog programa HRT-a Hrvatska uživo - Euromagazin uživo. U okviru obilježavanja Dana jezika u osnovnim školama, veleposlanica Kraljevine Nizozemske Stella RonnerGrubačić, u pratnji lektora za nizozemski jezik Hansa Verschoora i savjetnice za kulturu Nataše Galo Samac, posjetila je OŠ Dragutina Tadijanovića. Nizozemska je delegacija bila oduševljena prezentacijom o Nizozemskoj koju su učenici osmih razreda pripremili na engleskom jeziku kao uvod u zajedničko druženje. Učenici su zatim imali priliku naučiti i mnoštvo zanimljivih činjenica o nizozemskom jeziku iz predavanja koje je održao lektor Hans Verschoor, a nakon toga im je veleposlanica Ronner-Grubačić odgovarala na pitanja o Nizozemskoj. Osnovnu školu Dragutina Tadijanovića posjetili su i predstavnici Mađarske, Slovenije, Goethe Instituta te Italije. Talijanska su delegaciju učenici ugodno iznenadili pripremom opširne, lijepe i živopisne prezentacije o Italiji u Powerpointu, kojom su obuhvatili sve vidove života i kulture, od književnosti i umjetnosti, do mode, sporta i gastronomije. Sa željom da se uskoro u toj školi uvede i učenje talijanskog, kao poklon za knjižnicu škole uručen je jedan rječnik i nekoliko tečajeva talijanskog jezika. Predstavnike British Councila, koji su, kao i zamjenik češkog veleposlanika u Hrvatskoj, posjetili Osnovnu školu Siniše Glavaševića, srdačno su dočekali ravnateljica Marija Budimir, nastavnici engleskog jezika i učenici osmih razreda koji su pripremili kratki program o Europskom danu jezika, a u nakon toga su sa zanimanjem slušali prezentaciju British Councila o suvremenoj Britaniji. JO© JEDAN TJEDAN Nije loše ponekad zaviriti i u druga, da ne kažemo ”tuđa” dvorišta. Ne zbog njih samih ili – ne daj Bože – puke voajerske znatiželje glede zbivanja u njihovim prikrivenim zakutcima. Naprotiv, pogled u to kako stvari stoje drugdje prilika je de se usporedimo, da vidimo kako mi u odnosu na druge stojimo, da – ako hoćete – i relativiziramo ono čime se dičimo i ono čega bismo se rado odrekli. U obrazovanju, dakako. Stoga su našu pozornost prošloga tjedna mogla privući najnovija izvješća o školstvu što su ih, zasebno, objavili Eurostat i OECD. Temeljena na brojnim statističkim podatcima, ta izvješća pružaju nam obilje činjenica i potiču nas (bilo bi to normalno i razložno) da pokazatelje o našem odgojno-obrazovnom sustavu (ako ih imamo) usporedimo s inozemnima. EUROSTAT Europski dan jezika obilježava se još od 2001. godine, koja je odlukom Europske Unije i Vijeća Europe proglašena Europskom godinom jezika, a cilj mu je jačati svijest o važnosti učenja jezika, promicati jezičnu i kulturnu raznolikost Europe te potaknuti cjeloživotno učenje jezika Zanimljiv su program učenicima osmog razreda Osnovne škole Nikole Andrića pripremili predstavnici Švedske i Portugala. Nakon kratkog uvodnog filma o Švedskoj i čitanja nekoliko rečenica na švedskom, učenicima je predstavljena švedska abeceda kako bi se na taj način prikazale razlike u pisanju određenih slova na švedskom i hrvatskom jeziku, zatim poznati švedski izumi te švedska osnovna škola. Iako su učenici već bili upoznati s temeljnim informacijama o Portugalu, sa zanimanjem su pratili uvodno predavanje i odgledali kratki film. Odlično su se snašli u čitanju i upotrebi osnovnih portugalskih izraza. Na kraju su poslušali tradicionalnu portugalsku pjesmu fado. Francuska i finska delegacija posjetile su OŠ Mitnica. Predstavnici Francuskog veleposlanstva održali su sat posvećen francuskoj kulturi i jeziku. Kratki tečaj francuskog jezika bio je prvenstveno posvećen leksičkim sličnostima hrvatskog i francuskog jezika, kako bi se pokazalo učenicima da već razumiju određene francuske riječi. Aktivnost tijekom koje su učenici trebali spojiti ime s fotografijom poznatih osoba iz Francuske razvila se u živahnu raspravu. „Sat je bio aktivan i dinamičan, a učenici su sa zadovoljstvom sudjelovali u aktivnostima“, kažu predstavnici francuskog veleposlanstva. Osim programa u osnovnim školama vukovarskog područja, program Europski dan jezika obilježen je i na Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru, gdje su građani Vukovara imali priliku informirati se o jezicima zemalja sudionica, Europskom danu jezika te o Europskoj Uniji. Velik je interes, posebno među učenicima i mladima, pobudio kviz znanja o europskim jezicima koji će sretnom pobjedniku omogućiti učenje stranog jezika u zemlji EU po njegovu izboru. Predstavnike veleposlanstva i Delegacije EU, na čelu s veleposlanikom Paulom Vandorenom, primili su vukovarski gradonačelnik Željko Sabo i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić. Europski dan jezika (26. rujna) obilježava se od 2001. godine, koja je odlukom Europske Unije i Vijeća Europe proglašena Europskom godinom jezika. Cilj je Dana jezika jačati javnu svijest o važnosti učenja jezika, promicati jezičnu i kulturnu raznolikost Europe te potaknuti cjeloživotno učenje jezika. A. B. RAČUNALO U ŠKOLI Nove mogućnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju O 3 www.skolskenovine.hr vogodišnji, 14. po redu skup Računalo u školi okupio je u Šibeniku od 26. do 28. rujna više od tristo sudionika, ponajviše učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje i CARNetom, Hrvatsko društvo za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO) za središnju je temu savjetovanja izabralo sadržaje iz NOK-a koji se tiču informatike, računarstva i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. O tome je na plenarnom dijelu skupa iscrpno govorila Zlata Markučić uime radne skupine koja je pripremila taj dio NOK-a, a kontekst za raspravu dali su Zvonimir Stanić (CARNet), Vinko Filipović (AOO) i gošća iz Finske Marianna Nieminen. Osim panel-rasprave o kurikulumu iz informatičkog aspekta, uz izlaganja M. Babić, G. Sirovatke i I. Turčić Prstačić, informatičari su se u drugoj raspravi bavili ulogom nastavnika u profesionalnom usmjeravanju učenika (izlaganja V. Bušelić, K. Cvitanović, P. Mladinić, J. Zimet). U nizu ostalih izlaganja predstavljeni su primjeri dobre prakse i novih mogućnosti uporabe ICT-a, od primjene u dječjim vrtićima i upravljanjem disciplinom u razredu do korištenja međunarodne razmjene iskustava u unaprjeđivanju hrvatskoga obrazovanja. Sudionici skupa mogli su se upoznati i s mnoštvom usluga koje im nudi CARNet, a kojima se škole još nedovoljno koriste, zatim s mogućnostima novih programskih jezika (Python, Scratch…) i alata (Microsoft…) korisnih u nastavnom radu. A. Jelin U tom pokušaju, kad je riječ o podatcima koje prikuplja i objavljuje Eurostat, prvo što uočavamo jesu prazne ”kućice” u retcima koji se odnose na Hrvatsku, što upućuje na to da hrvatska službena statistika neke parametre ne prati ili (ako prati) podatke ne dostavlja Eurostatu. Zbog toga je iz samih izvješća nemoguće utvrditi na kojem je mjestu Hrvatska u nizu segmenata, primjerice kad je riječ o visini iznosa novčanih sredstava za obrazovanje iz javnih izvora (2007.) ili o tome koje strane jezike i u kojoj mjeri uče naši učenici i studenti (2008.). Kada pak ondje postoje podatci za Hrvatsku i omogućuju usporedbu s istovrsnim podatcima iz drugih zemalja, naše (samo)zadovoljstvo pa i ponos nerijetko naglo splasnu. Jer, primjerice, ispod smo prosjeka EU po ulaganju u obrazovne institucije na svim razinama, premali nam je broj djece obuhvaćen institucionalnim predškolskim odgojem, a među diplomiranim studentima postotak onih koji su se opredijelili za obrazovanje tako je mali da smo po tome pri dnu europske ljestvice… OECD Drugo izvješće, opsežna studija Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj pod naslovom Education at a Glance 2010, istina, ne uključuje Hrvatsku, no daje silno mnoštvo indikatora i njihovih vrijednosti koje se prate u zemljama članicama OECD-a, u prvom redu zbog toga što su važni pokazatelji obilježja obrazovnih sustava, uspješnosti obrazovnih politika i kvalitete nacionalnih postignuća. To se, po metodologiji OECD-a, ogleda u četiri ključna segmenta: u izlazima (output) obrazovnih sustava, konkretnije – njihovu utjecaju na društveni i gopodarski razvitak, zatim u novčanim i ljudskim resursima što postoje i aktivni su u obrazovnom sustavu, nadalje – u dostupnosti obrazovanja, broju obuhvaćenih učenika/studenata/ polaznika te njihovom napredovanju i postignućima te, konačno, u školskom okruženju i organizaciji rada obrazovnih ustanova. Budući da Hrvatska (još) nije članica OECD-a, mogao bi tkogod primijetiti da se nas OECD-ove analize ne tiču. Međutim, ti brojni indikatori nevedenih segmenata obrazovanja stručno su verificirani i prihvaćeni na međunarodnoj razini široj od one OECD-a, pa ih ozbiljna rasprava o našim ciljevima i strategiji razvitka obrazovanja ne bi smjela ignorirati. Kad bi bilo tako, kad bi – dakle – kreatori obrazovne politike i drugi čimbenici u nas uzeli u obzir OECD-ove indikatore i rezultate na njima zasnovanih studija, zasigurno bi se pokazalo da planiranje hrvatskoga obrazovanja podrazumijeva drukčiji pristup i traži strukturno reformiranje. Hoće li to doći do izražaja u budućem dugoročnom planiranju koje se s raznih strana u posljednje vrijeme sve više zagovara? A. Jelin U Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA-e). UkupnI iznos unutar ove dodjele bespovratnih sredstava je 4.300.000 eura, a bit će to značajna pomoć za 18 strukovnih škola u razvoju novih ili reviziji postojećih kurikuluma Tristotinjak učitelja i nastavnika informatike na stručnom skupu raspravljaju o važnom pitanju - primjeni NOK-a. Iz MZOŠ-a nikoga. Štedi li se na krivome mjestu!? razgovor aktualno 4 www.skolskenovine.hr broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Tina Šarić, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU Jačanje svijesti o pripadnosti Europi Međunarodna mobilnost u učenju je i priprema za život i rad u multikulturalnoj i multinacionalnoj Europi koji nam predstoje, a njezine prednosti prepoznaju i poslodavci, koji će nerijetko prednost pri zapošljavanju dati upravo onima koji su dio svog školovanja ili rada proveli u inozemstvu U povodu punopravnog pristupanja Republike Hrvatske najvećim programima Europske unije u području obrazovanja, među kojima su Program za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu, razgovarali smo s Tinom Šarić, ravnateljicom Agencije za mobilnost i programe EU zadužene za provedbu navedenih programa u Hrvatskoj koja nam je na početku razgovora objasnila razloge osnivanja Agencije. - Agencija za mobilnost i programe EU osnovana je kao izravna posljedica pregovora s Europskom komisijom u vezi s 26. poglavljem Obrazovanje i kultura. Hrvatska se u svojem pregovaračkom stajalištu obvezala osnovati neovisnu agenciju koja će provoditi, kao produžena ruka Europske komisije, njezine najveće programe u području učenja - Program za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu - rekla je na početku Tina Šarić. Znači li to da je Agencija dio Europske komisije? Agencija je javna ustanova Vlade Republike Hrvatske, koja posluje u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, ali u ime Europske komisije, a u korist građana Hrvatske, upravlja sredstvima EU koja su namijenjena upravo ovim programima. Europska komisija je vrlo oprezna u prenašanju ovlasti o upravljanju svojih sredstava drugom tijelu te se stoga svako tijelo koja upravlja sredstvima EU akreditira pri Europskoj komisiji, a to je bio slučaj i s našom Agencijom. Akreditacija Agencije je završena te od sljedeće godine Hrvatska punopravno sudjeluje u navedenim programima. Tijekom akreditacijskog procesa, Hrvatska je sudjelovala u programima djelomično, u manjem opsegu aktivnosti, no ipak dovoljno da i Agencija i korisnici programa steknu dragocjeno iskustvo koje im donosi mobilnost u svrhu učenja. O čemu zapravo govorimo kada spominjemo mobilnost? Mobilnost o kojoj govorimo jest mobilnost u svrhu učenja, dakle odlazak u mjesto različito od mjesta boravka, kako bi se svladavalo nove vještine, sudjelovalo na seminarima i konferencijama ili zajedničkim projektima, studiralo, volontiralo. Mobilnost u okviru naših programa je prvenstveno međunarodna i naglašen je aspekt odlaska u inozemstvo te suradnja sa stranim kolegama. Zašto je važna međunarodna mobilnost? Sudjelovanjem u raznim aktivnostima učenja koje dijelimo s kolegama iz inozemstva jača se svijest o tome da smo i mi pripadnici europskoga kulturnog i obrazovnog prostora i njegovi ravnopravni članovi. Odlaskom u inozemstvo na bilo koju aktivnost mobilnosti morate razvijati dodatne vještine koje ne biste razvili da ste ostali doma, jer morate razgovarati na stranom jeziku, snaći se u stranom gradu, razviti socijalne kompetencije koje će vam omogućiti zajednički rad s kolegama. Osim toga, razmjena iskustava s osobama sličnih interesa, a različitoga kulturološkog podrijetla, iz svih izvlači najbolje i svi profitiraju. Međunarodna mobilnost u učenju je i priprema za život i rad u multikulturalnoj i multinacionalnoj Europi koji nam predstoje, a njezine prednosti prepoznaju i poslodavci, koji će nerijetko prednost pri zapošljavanju dati upravo onima koji su dio svog školovanja ili rada proveli u inozemstvu. Koje vrste mobilnosti nudi Agencija? Radi se o širokom rasponu aktivnosti - od uspostavljanja prvih kontakata sa stranim partnerima, preko studiranja u inozemstvu, asistiranja pri izvedbi nastave, održavanja predavanja za studente, obavljanja stručne prakse za odgojitelje, učenike, studente i profesore, stručnog usavršavanja djelatnika raznih poduzeća, stručnog usavršavanja nezaposlenih kako bi poboljšali svoj položaj na tržištu rada, do razmjena mladih, volontiranja, inicijativa za razvoj lokalne zajednice, sudjelovanja na međunarodnim partnerstvima na razne teme. Kako se snaći u svim tim aktivnostima? Program za cjeloživotno učenje sastoji se od manjih podprograma, od kojih je svaki namijenjen različitoj ciljnoj skupini. Tako govorimo o programu Comenius koji je namijenjen vrtićima, osnovnim i srednjim školama - učiteljima, profesorima, učenicima, ravnateljima, odgojiteljima, pedagozima. Tu su još Leonardo da Vinci za strukovne škole, Erasmus za ustanove koje pripadaju visokom obrazovanje te Grundtvig za one koji su aktivni u obrazovanju odraslih. Nadalje, tu je program Mladi na djelu, često nazivan i najsimpatičnijim programom EU, u čijem su okviru aktivnosti posvećene mladima, a grupirane u akcije, te uključuju razmjene i inicijative mladih, demokratske projekte mladih, europsku volontersku službu, osposobljavanje i usavršavanje onih koji rade s mladima, te suradnju mladih i donositelja odluka. I svi se oni mogu prijaviti? Nažalost, za većinu aktivnosti ne prijavljuju se pojedinci, već ustanove u ime pojedinaca. Dakle, za gotovo svaku prijavu potrebno je imati ustanovu koja će iza vas stajati i osmisliti tip aktivnosti u kojoj želite sudjelovati, te dogovoriti suradnju s partnerima. Valja reći da za sve aktivnosti postoje rokovi za prijavu. Sam natječaj se raspisuje jednom godišnje, obično u studenome, a u okviru njega nalaze se rokovi za različite aktivnosti te sami uvjeti tog natječaja. Što u svemu tome radi Agencija? U Agenciji raspisujemo natječaj na nacionalnoj razini te pomažemo prijaviteljima u samom procesu prijave, kod ispunjavanja prijavnih obrazaca. Podršku prijaviteljima pružamo osobnim konzultacijama, telefonski, elektroničkom poštom ili pomoću priručnika koje smo razvili za naše korisnike. Osim toga, na našim mrežnim stranicama www. mobilnost.hr nalaze se podaci o ustanovama iz inozemstva koje su spremne za suradnju. Nakon pomoći oko prijave, djelatnici Agencije ili vanjski stručnjaci ocjenjuju zaprimljene prijave te se donosi odluka o dodjeli financijske potpore prijavama koje su zadovoljile provjeru formalnih kriterija kao i provjeru kvalitete. Nadalje, pripremamo ugovore o dodjeli financijske potpore u kojima su određena međusobna prava i obveze te tijekom same realizacije aktivnosti kontaktiramo s korisnicima kako bismo im pružili, ali i nadzirali način korištenja sredstava. Za to smo, uostalom, i akreditirani. Koji su najveći problemi kod prijave i sudjelovanja u aktivnostima? Najčešći upiti odnose se na početak suradnje, budući da naše škole često nemaju dodira sa školama u inozemstvu. Tada ih savjetujemo da posjete kontaktni seminar, koji je namijenjen upravo uspostavljanju suradnje te dogovaranju zajedničkih aktivnosti ili da krenu u suradnju putem internetskog portala www.etwinning.net, koji na vrlo jednostavan i pregledan način omogućuje prve korake u međunarodnoj suradnji. Na našim mrežnim stranicama može se naći popis ustanova iz inozemstva koje su izrazile želju za suradnjom s partnerima iz Hrvatske. Koji su dosadašnja iskustva o našem sudjelovanju u programima? U stalnom smo kontaktu s korisnicima i imamo uvid u njihova iskustva. Vjerujem da ćemo i u sljedećim brojevima Školskih novina čitati o njima. Najbolje o sudjelovanju naših korisnika govori činjenica da nam u Agen- Dosad smo u okviru Programa za cjeloživotno učenje i Mladi na djelu zaprimili oko 430 prijava, a financirali njih 235 u iznosu od oko 15 milijuna kuna. Time je profitiralo oko 2000 pojedinaca - nastavnika i ostalih osoba na tržištu rada, studenata i mladih ciju šalju razglednice iz raznih dijelova Europe, sa zahvalama što smo im omogućili iskustvo mobilnosti. Osobe koje su sudjelovale u mobilnostima u okviru naših programa, vraćaju se sretne, zadovoljne i pune planova za nastavak suradnje. U dvije godine sudjelovanja nismo čuli za slučaj da je polaznik bio razočaran ponuđenim aktivnostima ili njihovom realizacijom. Postoje li ipak neke okolnosti koje mogu dovesti do komplikacija? Radi se o određenim administrativnim preprekama nastalim uslijed prilagođavanja nacionalnog zakonodavstva zahtjevima EU. Moram naglasiti da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa pokrenulo Radnu skupinu za uklanjanje prepreka mobilnosti u obrazovanju te provodi konzultacije s tijelima državne uprave kako bi se uklonile te administrativne prepreke. U tijeku je usvajanje Akcijskog plana za uklanjanje navedenih prepreka koje se očekuje ovih dana. Imate li konkretne pokazatelje o tome tko je sve sudjelovao u vašim aktivnostima? Ove smo godine na Comenius partnerstva zaprimili čak 67 prijava. To je mnogo, s obzirom na to da je ova godina bila prva u kojoj su se mogla prijaviti partnerstva pa možemo reći da je interes za sudjelovanjem vrlo velik. Osim toga, sve zajedno smo dosad zaprimili oko 430 prijava, što u okviru Programa za cjeloživotno učenje, što u okviru programa Mladi na djelu, a financirali njih 235 u iznosu oko 15 milijuna kuna. U okviru tih prijava, od razdoblja mobilnosti profitiralo je oko 2000 pojedinaca - nastavnika i ostalih osoba na tržištu rada, studenata i mladih. Dakle, može se reći da je interes velik. Jesu li sve naše regije jednako aktivne? Interes je velik i očekujemo njegov rast u sljedećim godinama. Dugoročni nam je cilj omogućiti svakom građaninu da određeno razdoblje svog života, na aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja, provede u inozemstvu. Nažalost, nisu sve regije jednako zastupljene, iako Agencija u svojem djelovanju zastupa i regionalni pristup te svake godine organiziramo informativne dane u različitim dijelovima Hrvatske. Zastupljenost korisnika iz cijele Hrvatske jedan je od bitnih ciljeva koje u nadolazećem razdoblju želimo postići. Kakvi su vam daljnji planovi? Slijedi nam vrlo intenzivno razdoblje, jer 10. i 11. studenoga organiziramo Svečanu konferenciju u povodu punopravnog pristupanja Republike Hrvatske Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu, te tematsku međunarodnu konferenciju. Očekujemo dolazak naših visokih dužnosnika, dužnosnika Europske komisije, ravnatelja sličnih agencija iz inozemstva te predstavnika obrazovnih ustanova, javnog i civilnog sektora i poduzeća. Podrobnije obavijesti dostupne su na našim mrežnim stranicama www.mobilnost.hr. Nakon toga slijedi šest informativnih dana i radionica diljem Hrvatske - 19. studenoga u Opatiji, 23. u Varaždinu, 25. u Zagrebu, 1. prosinca u Vukovaru, 2. u Slavonskom brodu te 7. prosinca u Splitu. Istodobno ćemo pripremati novi natječaj za 2011. godinu kad će Hrvatska prvi put punopravno sudjelovati u svim aktivnostima programa, ravnopravno svim ostalim sudionicima EU i državama EFTA-e. Razgovarao Marijan Šimeg aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Predstavljen novi pravilnik o ocjenjivanju P rošle je srijede u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa nekolicini novinara koji prate obrazovanje predstavljen posve novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi. Dosta je u proteklih mjesec dana bilo nagađanja, kontemplacija i anticipacija mogućeg sadržaja rečenog pravilnika i dosta se nepotrebne prašine diglo upravo na temelju glasina ili strogo povjerljivih informacija o tom dokumentu koje su procurile tko zna odakle i doprle do javnosti. Najviše protesta izazvalo je tada tumačenje jednoga članka koji govori o tome da će učenik kojega se uhvati da je prepisivao na testu biti rigorozno kažnjen, odnosno da će biti izbačen iz škole. Dan ili dva trajale su reakcije, tražilo se mišljenja na najrazličitijim mjestima, a najčešće izjave glasile su otprilike ovako: “Pravilnik nije dobar, ali je bolji od onoga koji je u uporabi već petnaest godine i koji je uistinu loš!“ Trajala je ta agonija oko spomenutoga spornog članka o izbacivanju učenika iz škole zbog prepisivanja na testu dvadesetak dana, a onda je predstavljen novi pravilnik u kojemu takvoj drakonskoj kazni nema ni traga. I svi mogu odahnuti. Prošle srijede pred novinare su izašli dr. Dijana Vican i Želimir Janjić, dvoje državnih tajnika u resornome ministarstvu zaduženi za osnovno, odnosno srednje obrazovanje i gotovo do zadnjeg detalja predstavili novi pravilnik o ocjenjivanju. Dijana Vican istaknula je potrebu da bi sve pravilnike morala raditi struka te da je na tom tragu ovaj radilo posebno stručno povjerenstvo i da je uređen na suvremeniji način u kojem su obuhvaćena prava i obveze onih koje se ocjenjuje, dakle učenika, ali i onih koji ocjenjuju njihovih učitelja. Potvrda učiteljeve profesionalnosti vezano za broj sati godišnje u pojedinom predmetu i to je bilo nepotrebno, jer postoje kratke i dulje pisane forme između kojih sam nastavnik može odabrati onu koju procijeni kao najbolju. Sada će za to nastavnici imati slobodne ruke, a novi pravilnik ih ograničava i određuje da takvih pisanih provjera može biti najviše četiri u jednome tjednu. Najviše dva ispita u jednome danu Ispitivanje učenika ograničeno je na najviše dva ispita u jednome danu, a kako bi se učenici na vrijeme mogli pripremiti za svaki od ispita, nastavničko vijeće škole na početku školske godine dužno je donijeti okvirni vremenik pisanih provjera koji će biti tako planiran da se ne dogodi nagomilavanje ispita u samo jednome tjednu. Moglo bi se reći da se vremenik pokazuje kako najkvalitetniji dio cijele priče, jer ubuduće se na razini nastavničkoga vijeća moraju dobro isplanirati sve provjere znanja tijekom godine te se mora voditi računa da se ne preklapaju međusobno i da ih ne bude u tjednu više nego što je propisano i dopušteno. ispitu dobije nedovoljnu ocjenu. Pokazalo se, naime, da ta odredba nije bila dobra i da je često mogla biti predmet manipulacije učenika te je stoga ostavljeno nastavnicima da sami procijene i utvrde jesu li učenici svladali znanja potrebna za normalno praćenje daljnje nastave ili to znanje treba dodatno utvrditi pa i pismeno provjeriti. Novi pravilnik prati strateška načela odgoja i obrazovanja postavljena nedavno donesenim Nacionalnim okvirnim kurikulumom u kojemu se predviđa da učitelji i nastavnici načine, postupke i elemente praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća za pojedine predmete i nastavne sadržaje međusobno usklađuju na svim razinama, od školske do nacionalne. Takvo usklađivanje trebalo bi omogućiti jasnu usporedivost ocjena učenika na svim razinama, što bi trebalo pridonijeti i smanjenju broja odlikaša u osnovnim školama. Pri tome je propisano da svi kriteriji i elementi ocjenjivanja moraju biti javno obznanjeni učenicima početkom školske godine, kako bi oni mogli znati što se točno od njih očekuje u pogledu usvojenih znanja iz pojedinih Pravilnik u središte stavlja nastavnike, jer onaj tko poučava daje elemente ocjenjivanja i donosi odluku o ocjeni. Nema u tome ništa čudno, jer se polazi od pretpostavke da su upravo učitelji i nastavnici stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje kriterija i izbor metode te provedbu i nadzor ocjenjivanja učenika Ravnoteža između prava i obveza Predstavljajući ovaj dokument, državni tajnik Želimir Janjić naglasio je da je iz njega maknuto sve što se moglo smatrati činovničkim dijelom posla nastavnika, jer je sve to regulirano nekim drugim propisima. Postoji čitava cjelina u starom pravilniku u kojoj se govorilo o ispitnim rokovima, rokovima za žalbe i mnogim drugim pitanjima, ali sve je to napisano u zakonu pa to ne treba posebno definirati i u pravilniku, a osim toga sve je uneseno i u statute škola. “Htjeli smo jednako tako napraviti ravnotežu između onoga što sami nastavnici u praćenju i vrednovanju učenika već rade i onoga što smatramo pravima učenika s čime učenici moraju biti upoznati, jednostavno da bi znali kako će se njihov rad vrednovati“ - rekao je Janjić. Dosta je toga izmijenjeno u odnosu na prethodni pravilnik. Primjerice, u starom pravilniku postojao je zahtjev koji je bilo teško provediv, jer je sadržavao odredbu da svaki učenik u svakom polugodištu mora imati najmanje po dvije ocjene po jednom elementu. Za hrvatski jezik to je značilo deset ocjena po učeniku pa bi prema tome na svakom satu učitelj trebao dati barem šest ocjena. To je bilo nerealno i gotovo nemoguće ostvariti pogotovo u predmetima s malom satnicom, a ako nije bilo ispunjeno prosvjetna inspekcija je mogla poništiti ocjenu, što se i događalo. Toga više u pravilniku nema. Novi Pravilnik donosi i novost u vezi ocjene iz vladanja te o njoj sada zajednički odlučuju razrednik i čitavo razredno vijeće. Time se uklanja mogućnost neopravdanog nagrađivanja ili kažnjavanja bilo kojeg učenika od pojedinog nastavnika. Usmena provjera trebala bi u pravilu trajati najviše deset minuta, ali zbog prirode zadataka može biti i neznatno dulja. Kad je riječ o pisanim provjerama, u starom pravilniku bilo je određenje 5 www.skolskenovine.hr ime, pokazalo se da u tom razdoblju zna biti puno pritisaka na nastavnike i njih valja zaštititi i pustiti ih da odrade taj zadnji tjedan na miru. Roditelji tijekom cijele godine mogu dolaziti na roditeljske sastanke ili individualne informacije, s čijim je rasporedom svaki roditelj upoznat već na početku školske godine i to je i roditeljska dužnost, a ne samo pravo. Obiteljskim se zakonom također reguliraju obveze roditelja i ako roditelj tijekom cijele godine ne dolazi u školu da bi se informirao o postignućima svoga djeteta, onda o tome škola mora obavijestiti socijalnu službu, jer je očito da se roditelj ne brine o svome djetetu. Upravo na tom tragu razrednici više nisu dužni roditeljima koji ne dolaze u školu slati pismene obavijesti o uspjehu njihova djeteta, jer to doista nije nikakvo informiranje roditelja. I nije stvar u tome da netko dobije ocjene putem SMS-poruke, već da pokaže interes za svoje dijete, da se brine o njemu i da zbog toga dolazi u školu na razgovor s razrednikom. A ako se ne pojavljuje u školi, znači da je nemaran prema svom djetetu i da ga zapostavlja na razne načine. “Naime, najlakše je reći da je škola za sve odgovorna i od toga ne treba bježati, međutim neki zadaci nisu isključivo u domeni škole. Primjerice, odgojna zapuštenost doista nije samo stvar škole ili razrednika. Pravilnik uređuje sustav od 1200 škola, ali svaka se specifičnost regulira kroz kućni red i sve ostale akte koje svaka škola mora propisati i koji vrijede za učenike i nastavnike. I to bi trebao kodeks ponašanja kojega se svi pridržavaju i poštuju ga. I moramo odgajati djecu da pošteno odrade svaki svoj zadatak, a ne da parazitiraju, da prepisuju, da varaju na testovima, odnosno da se djecu odgoji i da prihvate određeni vrijednosni sustav. Učenici moraju osvijestiti i taj proces ocjenjivanja i znati što mogu, što ne mogu, koja su im prava i obveze kako se ne bi događalo da na kraju nastavne godine u njihovo ime u školu dolaze roditelji, prijatelji, rođaci kako bi isposlovali da im se ocjena iz nekog predmeta poveća ili ispravi“ - ističe Dijana Vican. Manje posla za inspekciju “O tim pitanjima koja zadiru u područje opterećenosti učenika svoj su stav dali i sami učenici preko svojih predstavnika u Vijeću učenika, ali i pojedinačno, i valja reći da su i učenici rekli da im do najviše dvije pismene provjere dnevno ne predstavljaju problem. Prema novom pravilniku o ponavljanju pismenog ispita ubuduće će samostalno odlučivati nastavnik te se ukida odredba iz starog pravilnika prema kojoj se ispit automatski ponavlja ako više od polovice učenika na predmeta ili nastavnih sadržaja“ - istaknula je Dijana Vican. Sankcije za neodgovorne roditelje Novim pravilnikom jasnije se uređuju prava i obveze roditelja. Dobro se zna koja su prava svakog sudionika odgojno-obrazovnog procesa i pravilnikom je utvrđeno da u zadnjem tjednu nastavne godine nema potrebe za roditeljske ili informativne sastanke s roditeljima. Na- Jako je važno naglasiti da Pravilnik u središte stavlja nastavnike, iako se stalno govorilo da su marginalizirani i da samo učenici i roditelji imaju pravo. Pošlo se od toga da onaj tko poučava daje elemente ocjenjivanja i donosi odluku o ocjeni i u tom smislu sve je u rukama nastavnika. Nije u tome ništa čudno, jer novi pravilnik polazi od pretpostavke da su upravo učitelji i nastavnici stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje kriterija i izbor metode te provedbu i nadzor ocjenjivanja učenika. Čini se da se konačno ovim pravilnikom počelo govoriti o profesionalizmu učitelja koji sa sobom nosi određeni autoritet. Stari pravilnik je davao veliku mogućnost za poništavanje ocjena u slučaju da je netko uložio prigovorio. U novom pravilniku stvari su postavljene tako da inspekcija ne može biti autoritet iznad nastavnika i ne može niti smije ulaziti u tako specijalistički posao kao što je ocjenjivanje. Sad će inspekcija imati vjerojatno manje posla, a još će manje nesporazuma, prigovora i žalbi od učenika i roditelja biti ukoliko nastavnik na početku objasni učenicima što moraju napraviti i što se od njih očekuje do kraja nastavne godine. Onda se nitko ne može pozivati na to da nije znao što mora raditi niti može tražiti intervencije izvana kako bi popravio lošu ocjenu. Novim se pravilnikom nastavnika konačno počinje tretirati kao znalca, stručnjaka i profesionalca koji zna svoj posao, a ne kao osobu koja samo traži načina da napakosti učeniku i njegovu roditelju. Marijan Šimeg aktualno 6 www.skolskenovine.hr broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Iz Agencije za odgoj i obrazovanje Najave događanja Ravnatelj i kultura odgojno-obrazovne ustanove Više od 300 ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova Hrvatske okupit će se od 4. do 6. listopada u Puli na državnom stručnom skupu, na kojem će tema biti Ravnatelj i kultura odgojno-obrazovne ustanove i koji organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Udrugom hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja. O aktualno- stima u hrvatskom školskom sustavu govorit će predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Plenarna predavanja održat će dr. Vlatka Domović, Ivan Nikolić, dr. Dean Ajduković i dr Velimir Srića. U sklopu skupa održat će se pedagoške radionice na temu Pokazatelji školske te Ravnatelj kako moderator u razvoju školske kulture. Smotra učeničkih zadruga Državna smotra učeničkih zadruga održat će se u Podgori od 4. do 6. listopada i na njoj će svoje radove predstaviti i izložiti 67 učeničkih zadruga iz cijele Hrvatske te 11 učeničkih zadruga koje su na smotru pozvane na temelju istraživačkih radova. Učenici prosudbenom povjerenstvu trebaju predstaviti postignuća i rezultate stvaralaštva i to kroz izložbu, izvješće o radu i kurikulum učeničke zadruge, usmeni prikaz te praktični rad. Put do kvalitetnih promjena u hrvatskom školstvu Osiječka podružnica Agencije za odgoj i obrazovanje organizira od 1. do 3. listopada u Osijeku interdisciplinarni stručni skup za sve odgojitelje, učitelje, nastavnike, ravnatelje osnovnih i srednjih škola te predškolskih ustanova o temi Put do kvalitetnih promjena u hrvatskom školstvu. Predavač i nositelj teme je dr. Tomislav Ivančić, umirovljeni profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Stručni skupovi u listopadu PREDŠKOLSKI ODGOJ 18. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima predškolske djece s područja Zadarske i Šibensko-kninske županije u Kninu (DV Cvrčak). Tema: Razvijanje profesionalnih kompetencija odgojitelja - igra s djecom u dječjim jaslicama (4. modul). Ponovna prijava nije potrebna, jer se stručni skup organizira za sudionike koji su prisustvovali prethodnim modulima. 19. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije u Rijeci (DV Rijeka, Karasova 4). Tema: Razvijanje partnerskog odnosa odgojitelja i roditelja u dječjem vrtiću. Skup je namijenjen odgojiteljima koji su započeli sa stručnim usavršavanjem 14. travnja 2010. Prijave na mail [email protected]. 20. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima mentorima na području Grada Zagreba - zapad u Zagrebu (DV Potočnica). Tema: Program uvođenja u samostalan rad i polaganje stručnog ispita odgojitelja pripravnika. Prijavu do 8. listopada na email andreja. [email protected]. 21. listopada - Stručni skup namijenjen odgojiteljima pripravnicima na području Grada Zagreba - zapad u Zagrebu (DV Potočnica). Tema: Program uvođenja u samostalan rad i polaganje stručnog ispita odgojitelja pripravnika. Prijavu do 10. listopada na email [email protected]. NJEMAČKI JEZIK 22. - 24. listopada - 17. međunarodni stručni skup učitelja i profesora njemačkoga jezika koji se organizira u suradnji s Hrvatskim društvom učitelja i profesora njemačkog jezika namijenjen učiteljima, nastavnicima, profesorima i ostalim stručnjacima iz područja njemačkog jezika u Vodicama (Hotel Punta). Tema: Kako uči učenik stranoga jezika? Osnove psihologije učenja i neurolingvistike - didaktičke mogućnosti u nastavi njemačkoga kao stranoga jezika. Prijave do 1. listopada na email [email protected] i www. ettaedu.eu. MATEMATIKA 25. - 27. listopada - Državni stručni skup za voditelje ŽSV-a matematike osnovnih škola svih županija u Crikvenici (Hotel Vila Ružica). Teme: Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj, Iz metodike nastave matematike i Primjeri iz nastavne prakse. Prijave do 10. listopada na email [email protected]. 27. - 29. listopada - Državni stručni skup za voditelje ŽSV-a matematike srednjih škola svih županija u Crikvenici (Hotel Vila Ružica). Teme: Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj, Iz metodike nastave matematike i Primjeri iz nastavne prakse. Prijave do 10. listopada na email [email protected]. VJERONAUK 23. listopada - Skup za stručne suradnike i odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama na području Nadbiskupije đakovačko-osječke (Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Brodskoposavska županija) u Đakovu (KBF, Dvorana biskupa Josipa Jurja Strossmayera). Tema: Odgojitelji u vjeri ususret novoj odvažnosti. Prijave do 9. listopada na Katehetski ured: [email protected]. RAVNATELJI 20. - 22. listopada - Državni stručni skup za ravnatelje predškolskih ustanova svih županija u Šibeniku (Hotelsko naselje Solaris). Teme: Razvijanje profesionalnih kompetencija ravnatelja u suvremenom dječjem vrtiću, Nove paradigme ranog odgoja. Prijave 15 dana prije početka održavanja skupa na email [email protected]. STRUČNI SURADNICI PEDAGOZI 20. - 22. listopada - Državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge osnovnih i srednjih škola u Primoštenu (Hotel Zora). Teme: Društveno-kul- turne i odgojno-obrazovne vrijednosti škole - Odgojno-obrazovni rad stručnog suradnika pedagoga usmjeren na dijete/ učenika i Razvoj kompetencija stručnih suradnika pedagoga. Prijave 20 dana prije početka održavanja stručnog skupa na www.ettaedu.eu. STRUČNI SURADNICI PSIHOLOZI 21. listopada - Skup za stručne suradnike i nastavnike psihologije osnovnih i srednjih škola Splitske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije u Splitu (III. gimnazija). Tema: Razvojno planiranje i izrada školskog kurikuluma 1. modul: Samovrednovanje škole u funkciji strateškog planiranja i razvoja škole. Prijave 15 dana prije početka održavanja stručnog skupa na email [email protected]. OPĆI STRUČNI SKUPOVI 22. - 24. listopada - Stručni skup namijenjen stručnim djelatnicima predškolskih ustanova, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima škola s područja Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije u Zadru (Sveučilišni kampus). Tema: Put do kvalitetnih promjena u hrvatskom školstvu. Prijave 15 dana prije održavanja stručnog skupa na email vesna. [email protected]. OBRAZOVANJE ODRASLIH - Program Europske Unije Grundtvig proslavio desetu godišnjicu U Tko je bio Grundtvig? Program Grundtvig nazvan je po danskom filozofu, teologu i učitelju Nikolaju Frederiku Severinu Grundtvigu (1783. - 1872.). On se smatra ocem pokreta Narodna visoka škola, koji je započeo u Danskoj sredinom 19. stoljeća, a proširio se nordijskom regijom i mnogim drugim zemljama. Grundtvig je bio čvrst pobornik edukacije odraslih osoba kako bi mogli služiti svojim zajednicama. Vjerovao je da poučavanje u razredu ima svoje granice i da pravo učenje dolazi sa životom samim - obrazovanjem kroz život i za život. Kopenhagenu je 22 i 23. rujna obilježena deseta godišnjica Grundtviga, programa Europske Unije za obrazovanje odraslih. Grundtvig pomaže odraslima da povećaju svoje vještine i zapošljivost tako što im osigurava financijska sredstva za edukaciju i mobilnost. Europska komisija vjeruje da je takva podrška sada potrebnija više nego ikad kako bi se prevladala kriza te oslobodio sav europski potencijal rasta, i to tako što će se onima koji su propustili svoje prilike u prošlosti osigurati mogućnosti da rastu u budućnosti. U posljednjih deset godina kroz program je uloženo 370 milijuna eura u sektor za obrazovanje odraslih i odobreno je 17.000 subvencija za organizacije s 500.000 sudionika. „Grundtvig daje odraslima drugu priliku za stjecanje vještina i kvalifikacija koje će poboljšati njihove izglede za zapošljavanje i osobni razvoj. Program podržava brojne organizacije, s posebnim naglaskom na ugrožene skupine ljudi. To je vitalni dio strategije Europske komisije za cjeloživotno učenje i pridonijet će našoj inicijativi Mladi u pokretu te ciljevima projekta Europa 2020 za pametan, održiv i inkluzivan rast“, rekla je Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade. Program Grundtvig pomaže odraslima koji su napustili školu bez stečenoga osnovnog ili srednjeg obrazovanja te pruža podršku učiteljima i ostalom kadru u udrugama za obrazovanju odraslih, savjetodavnim organizacijama, nevladinim organizacijama, poduzećima, volonterskim skupinama i istraživačkim centarama. Specifični ciljevi programa Grundtvig su: poboljšati kvalitetu tečajeva i povećati mobilnost učenika i nastavnika; osigurati da i ljudi na marginama društva imaju pristup obrazovanju odraslih, posebice starije osobe i one bez osnovnog obrazovanja; poboljšati suradnju između organizacija za obrazovanje odraslih; razvijati praksu inovativnog obrazovanja odraslih te potaknuti rasprostra- njenu provedbu; podržati obrazovnu praksu, usluge i sadržaje temeljene na ICT-u. Ukupni je proračun za program Grundtvig od 2007. do 2013. bio 415 milijuna eura. U 2009. godini 62 milijuna bila su namijenjena za 1540 organizacija uključenih u partnersko učenje. U program je širom Europe uključeno 26.000 sudionika. Od 2000. godine gotovo je 14.000 subvencija osigurano organizacijama u više od 3000 obrazovnih partnerstava. Za mnoge je Grundtvig prvo radno iskustvo sa srodnim organizacijama u drugim dijelovima Europe. U zadnjih deset godina gotovo je 15.000 nastavnika bilo na stručnom usavršavanju ili je obavilo neki nastavni zadatak uz potporu Grundtviga, a do 2013. godine očekuje se da će ih biti više od 20.000. Otkad su predstavljene nove mogućnosti mobilnosti, u 2009. je oko 5000 odraslih iz 30 zemalja dobilo stipendiju za sudjelovanje u učenju i volonterskim aktivnostima u inozemstvu. Naglasak programa je na potpori projekatima i mreža za razvoj i širenje inovativnih pristupa obrazovanju odraslih. Provedeno je oko 700 takvih inicijativa otkad je program započet, uz aktivno sudjelovanje oko 4000 partnera širom Europe. Grundtvig je jedan od četiri dijela Unijinog Programa cjeloživotnog učenja, koji omogućuje ljudima u svim fazama njihova života da sudjeluju u iskustvu učenja te pomaže u razvoju obrazovnog sektora u Europi. Ostala tri programa su: Erasmus, koji je usredotočen na visoko obrazovanje, Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te Comenius za škole. Ta četiri programa financiraju niz aktivnosti, uključujući razmjene, studijske posjete i mrežne aktivnosti. Projekti su namijenjeni pojedincima, studentima i učenicima, kao i učiteljima i ostalima uključenima u obrazovanje i stručno usavršavanje. Ukupni je proračun za programe cjeloživotnog učenja od 2007. do 2013. godine sedam milijardi eura. I. Čavlović aktualno aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. 7 www.skolskenovine.hr PREDŠKOLSKI ODGOJ Z bog prekapacitiranih vrtićkih skupina, ove su godine roditelji bili posebno nezadovoljni, upućujući kritike nadležnima u Zagrebu da su kapaciteti vrtića premali, da se ne grade novi, da izostaje sustavna briga Grada za predškolski odgoj i obrazovanje te da su nejasni kriteriji po kojima se djeca upisuju vrtić. Odgovarajući na kritike, osobito one koje dolaze iz roditeljske inicijative građana Vrtić za sve, u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport ističu da se ciljevi Grada Zagreba i inicijative Vrtić za sve poklapaju te da je to u gradskoj strategiji razvoja do 2012. godine. Razvijanje posebnih programa - Grad Zagreb kontinuirano radi na povećanju kapaciteta dječjih vrtića, pa će se samo u ovoj godini otvoriti 70 novih skupina, što je ekvivalent otvaranju sedam novih vrtića s 10 skupina. Već se tijekom ove godine planira gradnja novih vrtića u naseljima Brezovica, Vrbani i Sesvetski Kraljevec. U zadnjih nekoliko godina u Zagrebu raste potreba za upis u predškolske programe gradskih vrtića. Najviše je tražen redoviti cjelodnevni program, koji je i svojom cijenom, 200 kuna za jaslice i 400 za vrtić, dostupan svakom roditelju, a skoro četvrtina socijalno ugroženih roditelja ostvaruje beneficije umanjenja te cijene ili potpuno oslobađanje participacije. Program predškole od 250 sati godišnje besplatan je za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Takva je dostupnost programa iznad europskog prosjeka, jer su cijene u Europi mnogo više, uz manju kvalitetu posebice u prehrani ili vremenu boravka djeteta u vrtiću - navodi Tea Akrap, glasnogovornica Gradskog ureda. Vrtići Grada Zagreba sve više razvijaju različite vrste posebnih programa prema razvojnim potrebama i interesima djeteta, koji su u ponudi kao integrirani u redoviti cjelodnevni program ili poludnevni odnosno kraći program izvan redovitog programa. Roditelji mogu birati između 25 vrsta programa, uz dodatnu uplatu od 80 do 500 kuna, ovisno o vrsti i trajanju programa. Najviše djece u sustavu predškolskog odgoja Grada Zagreba koristi isključivo desetosatni cjelodnevni cjeloviti program. Jasni kriteriji - Opravdano je zaključiti da se roditelji ne vode uvijek potrebama i pravima djeteta, već uključivanje u program doživljavaju kao realizaciju svojih potreba i prava - navode u Uredu, pozdravljajući inicijativu Vrtić za sve, ističući da takve građanske inicijative otvaraju mogućnost daljnjeg jačanja kulture roditeljstva, u kojoj će roditelji prihvatiti načelo svakom djetetu program, ali prema njegovim potrebama. Osvrćući se na kritike o postupcima i kriterijima upisa, u Uredu navode da su oni javno obznanjeni sva- Vrtić za sve opći je cilj Program predškole od 250 sati godišnje besplatan je za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu. Takva je dostupnost programa iznad europskog prosjeka, jer su cijene u Europi mnogo više uz manju kvalitetu, posebice u prehrani ili vremenu boravka djeteta u vrtiću ke godine u svibnju: - Uz te kriterije, koji su usklađeni sa Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi, odvija se i proces sagledavanja potreba djeteta kroz analizu relevantne dokumentacije o djetetu, znanja i iskustva roditelja o djetetu, potreba obitelji te kraće promatranje djeteta. Na temelju svega toga komisija stručnjaka donosi pojedinačnu odluku o svakom djetetu. Uz to, postoji i mogućnost žalbe roditelja Upravnom vijeću, što je korektivni faktor u slučaju propusta komisije. Napominjemo da kod upisivanja djeteta često ni roditelji ne žele biti transparentni u dokazivanju svog statusa i sta- tusa djeteta kako bi udovoljili kriterijima prioritetnog upisa. Budući da je transparentnost vrednota svih aspekata života demokratskog društva, Gradski ured je formirao skupinu stručnjaka u kojima su zastupljeni i predstavnici civilnog društva koji će za sljedeću godinu izraditi nove kriterije za upis djece. U skladu s europskim normama O stanju u zagrebačkim vrtićima svoj su stav iznijeli stručni djelatnici i zaposleni u dječjim vrtićima i ustanovama civilnog društva grada Zagreba, koji među ostalim ističu da je profiliranost kadrova skladu s najvišim europskim standardima, što znači da svako dijete u Zagrebu ima dobrobit i kvalitetu odgoja i obrazovanja koju jamče odgojitelji i stručni suradnici. O postignućima i kvaliteti odgoja i obrazovanja u vrtićima Grada Zagreba govore i činjenice koje predstavljaju prednosti našeg sustava. - Vrtići Grada Zagreba često su inicijatori kvalitetnih promjena koje se zatim šire na sve regije Hrvatske. Primjerice, Zagreb je pokretač šest stručno-razvojnih centara koji služe kao model-centri odgoja i obrazovanja. Vrtić u bolnici primjer je kvalitetne skrbi odgoja i obrazovanja oboljeloj djeci koji je kao model zaživio u Zagrebu i sada se prenosi i na druge gradove u Hrvatskoj. Velika se pažnja pridaje i partnerskom odnosu s roditeljima, u koje je uključena edukacija roditelja o djetetovim pravima, važnosti emocionalnog opismenjivanja te osvješćivanja kompetentnog roditeljstva, kao i uključivanju roditelja u promišljanje odgojno-obrazovnog rada. Smještajni kapaciteti su izazov, ali ne nerješiv, koji se može riješiti promišljenim, planiranim djelovanjem. U zadnjih je pet godina proširenje smještajnih kapaciteta omogućilo prihvat gotovo 7000 djece u programe predškolskog odgoja i obrazovanja. Stoga je moguće odgovoriti i na sadašnje smještajne potrebe - stoji u priopćenju Udruge predškolskog odgoja. Predškolski odgoj kao nadopuna obiteljskom U Gradu Zagrebu djeluje 60 gradskih dječjih vrtića na 202 lokacije, u koje je na kraju pedagoške godine 2009./2010. upisano 30.078 djece u 1325 skupina redovitoga programa te 876 djece u programu predškole. Stalno su zaposlena 4644 radnika, od čega 2782 odgojitelja, 60 ravnatelja, 69 pedagoga, 60 psihologa, 45 logopeda, 27 defektologa rehabilitatora, 62 zdravstvene voditeljice i 1539 ostalih radnika koji brinu o djeci u vrtiću. Ovi podaci dovoljno govore o tome koliko je predškolski sustav otvoren za kvalitetno zadovoljavanje raznolikih potreba djece i roditelja u Zagrebu. Grad za svoj sustav predškolskog odgoja u 2010. izdvaja 851,420.000 kuna, što je više od deset posto ukupno planiranih sredstava u gradskom proračunu. Prema gradskim planovima, do 2012. godine cilj je stvoriti uvjete da svakom djetetu bude dostupan jedan od raznovrsnih programa predškolskog odgoja kao nadopuna obiteljskom odgoju, radi postizanja optimalnoga ranog razvoja svakog djeteta predškolske dobi. Zaključci u medijima o prenatrpanosti skupina i nemogućnosti realizacije pedagoškog rada s djecom u tim uvjetima zasnovani su na netočnim polazištima i informacijama. Prema navodima Ureda, broj djece koji se upisuje u pojedinu dobnu skupinu ovisi o nekoliko kriterija. Uzima se u obzir različita veličina prostora, njegova opremljenost i, najvažnije, psihofizički status djece koja će boraviti u tom programu i prostoru. To su kriteriji koji određuju broj djece u skupini i u skladu s time se određuje broj djece u svakoj skupini. Samo u najstarijoj vrtićkoj skupini najveći je polazni broj 30, a broj djece ostalih dobnih skupina umanjuje se što su djeca mlađa. Važan je i podatak da je svakodnevna prisutnost djece u vrtićima prosječno 69 posto u odnosu na broj upisane djece. U jaslicama i šestomjesečna djeca Na prigovor da se diskriminiranju djece koja nisu primljena u vrtić, jer do 31. kolovoza nisu navršila godinu dana, u Uredu ističu da nije utemeljen, jer prijam djece na početku pedagoške godine proizlazi iz zakonske odredbe koja određuje licencu dječjih vrtića za rad s djecom od navršene godine dana. - Ako postoji slobodno mjesto, u jaslice se mogu tijekom godine upisati i mlađa djeca, ali tek nakon što navrše godinu dana. Iznimno, ako roditelj želi program za dijete od šest mjeseci, takva je mogućnost osigurana u dva gradska vrtića. Što se tiče zahtjeva za povećanjem broja odgojitelja, možemo utvrditi da Grad Zagreb na najvišoj razini u Hrvatskoj primjenjuje odrednicu pedagoškog standarda o broju odgojitelja na jednu skupinu. Sve skupine cjelodnevnog programa imaju dva zaposlena odgojitelja, sa Zakonom propisanom višom stručnom spremom, što je također iznad europskih standarda. Uz dva odgojitelja, kad za to postoji realna potreba, odobrava se i zapošljavanje trećeg, a u skupinama rade i pripravnici volonteri. U individualnu se podršku svakom djetetu, uz odgojitelje, uključuju i stručni suradnici: pedagog, psiholog, zdravstveni voditelj, logoped i rehabilitator. Uvođenje dadilja u zadnjih se pet godina pokušalo provesti u Zagrebu u dva navrata, no neuspješno. Roditelji sve više prepoznaju važnost predškolskog razdoblja u razvoju djeteta, u čemu žele podršku stručnjaka. Na kraju, u Uredu napominju da kao odgovor na tvrdnju inicijative Vrtić za sve o velikom nezadovoljstvu roditelja kvalitetom programa u vrtiću možemo podastrijeti konkretne analize rezultata anketa među roditeljima, kao dio vrednovanja rada u dječjim vrtićima. Procjene zadovoljstva roditelja izražene su vrlo visokim ocjenama, a sve ideje i primjedbe roditelja svaki vrtić ugrađuje u zadaće daljnjeg razvoja programa. Ivica Buljan aktuakno aktualno 8 www.skolskenovine.hr broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. UKRATKO Baština u službi razvoja HVAR - U Hvaru je u subotu održana završna državna smotra nagrađenih projekata iz turističke baštine pod nazivom Prirodna baština mog zavičaja u službi razvoja. U organizaciji Ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Osnovne škole Hvar i pod pokroviteljstvom Grada Hvara, na smotri je sudjelovalo nekoliko osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske - OŠ Varaždin, OŠ Zmijavci, OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Delnica, OŠ Split III, zatim Pomorska škola iz Splita, Gospodarska škola iz Varaždina, Srednja škola iz Zaboka te Turistička škola iz Splita. Posebno treba istaknuti i sudjelovanje predstavnika hrvatske škole iz Čilea, a gostovala je i Osnovna škola Vis. U cjelodnevnom programu koji je potrajao od ranojutarnjeg otvaranja posjetitelji su mogli uživati u prigodnom programu i izložbi uradaka te su u Gradskoj lođi prezentirani nagrađeni projekti, a predvečer je održan okrugli stol te su podijeljena priznanja. (ib) Produljeni rokovi za stare studente ZADAR - Senat Sveučilišta u Zadru starijim studentima, odnosno onima na koje se ne primjenjuje Bolonjski proces, produljit će rok za završetak studija do kraja rujna 2011. godine. Istodobno se može čuti da će cijena ispita biti veća pa bi tako umjesto dosadašnjih 200 kuna po ispitu i još 800 za diplomski rad trebali platiti ukupno 2700 kuna. Na Sveučilištu ističu kako je točno da će se produljiti rokovi za studiranje, ali da dosad nisu definirali opciju poskupljenja, a moguće je da ostane po starome, s time da podsjećaju kako zakon propisuje da svi su studenti koji studiraju dulje od šest godina dužni plaćati. Na drugoj strani studenti ne žele ni razgovarati o mogućem poskupljenju, jer su, kako kažu, već sada zakinuti za mnoga prava, među ostalim da nemaju pravo na iksicu, svoga studentskog predstavnika... Mlada Đakovčanka dobitnica filmske nagrade ĐAKOVO - Devetnaestogodišnja Đakovčanka Marija-Margarita Klobučar za film Ni žene, ni plača dobila je Prvu nagradu za najbolji debitantski film na Međunarodnom katoličkom festivalu kršćanskoga filma Magnificat, održavanom od 7. do 11. rujna ove godine u Minsku u Bjelorusiji. Marija je bivša učenica osječke Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku. Film je dobio nagradu u velikoj konkurenciji od 40 filmova. Snimanje ovoga desetominutnog filma trajalo je oko mjesec dana. Osim autorice, na filmu je radila gimnazijska filmska skupina Semper in motu, i to pod mentorskom palicom profesorice hrvatskoga jezika i književnosti Vere Bilandžić. Tema filma je celibat i mladenačka seksualnost te obrađivanje načina na koji tinejdžeri općenito gledaju na seks. Uz mentoricu Bilandžić i samu redateljicu, film su zajednički osmislili snimatelj Dominik Knezović i montažer Tomislav Nedić. Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji VARAŽDIN - U Varaždinu je prošlog tjedna potpisan Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji između Sveučilišta u Zagrebu, Grada Varaždina i Centra kompetencije za obnovljive izvore energije iz Varaždina. Time je stvoren preduvjet za početak međusobne znanstveno-tehničke suradnje s ciljem istraživanja i razvoja te transfera tehnologije i znanja na području obnovljivih izvora energije. Na temelju Sporazuma, Sveučilište u Zagrebu osigurat će znanstvenu i tehničku podršku Centru kompetencije putem znanja i ekspertiza svojih istraživača te infrastrukture Sveučilišta i njegovih sastavnica na konkretnim projektima istraživanja i razvoja Centra, što će u kasnijoj fazi suradnje biti regulirano posebnim ugovorima. Zajednička suradnja Sveučilišta u Zagrebu i Centra potaknut će jačanje hrvatskoga gospodarstva i primjenu novih znanja na području razvoja novih tehnologija za korištenje sunčeve energije. Ivica Buljan Dani otvorenih vrata NSK Stare novine na novim medijima Propadanje novina ne može se spriječiti, ali se može usporiti praćenjem stanja i provedbom mjere zaštite N acionalna i sveučilišna knjižnica prošlog je tjedna upriličila Dane otvorenih vrata, a središnji je događaj u povodu Dana europske baštine bio SOS za stare novine. U središnjem prostoru NSK bile su izložene stare novine na kojima su konzervatori i restauratori znatiželjnim posjetiteljima pokazivali kako ih sačuvati od propadanja. Snježana Vlašić i Marinka Petti, konzervatorice i restauratorice za knjižničnu građu, te Damjan Kopričanec, restaurator tehničar, upravo su slagali arhivske primjerke Školskih novina u zaštitne fascikle te arhivirali nove brojeve. - Propadanje novina ne može se spriječiti, ali se može usporiti praćenjem stanja i provedbom mjere zaštite, od kojih je najvažnije neutralizacija kiselog papira, opremanje zaštitnom ambalažom i pohrana u kontroliranim okolišnim uvjetima. Da bismo sačuvali izvornik, najbolje je prenijeti sadržaj novina na mikrofilmski ili digitalni medij, čime se osigurava korištenje i dostupnost informacija, a izvornik čuva od oštećivanja uslijed učestaloga korištenja - kazala je Snježana Vlašić, koja je dodala da se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici novine čuvaju u strogo kontroliranim okolišnim uvjetima, a njihov se sadržaj prenosi na druge medije radi zaštite od mehaničkih oštećenja, do kojih dolazi tijekom prijevoza i rukovanja. Marinka Petti upoznala nas je s načinom na koji zaštititi novine ili novinske izreske, ističući da je vrlo važno da ih se ne izlaže sunčevoj svjetlosti, vlazi i visokim temperaturama koje ubrzavaju njihovo propadanje. - Treba isključiti svjetlo, a fotooksidacijom lignina nastaju kiseli spojevi koji uzrokuju tamnjenje papira, pa on postaje krt i lomljiv. Također, novine se ne smiju stavljati blizu hrane, jer kukce privlače celuloza i ljepila iz novina, navodi Petti samo dio zaštitnih metoda, dodavši da je životni vijek novina manje od 50 godina, unatoč pažljivoj skrbi. Naše sugovornice kažu da su među posjetiteljima Dana otvorenih vrata česti djelatnici školskih knjižnica i općenito prosvjetni djelatnici. - Ovakvi su događaji za nas vrlo poučni i korisni, jer se svakodnevno u našim bibliotekama susrećemo s propadanjem građe, prije svega starih knjiga. Nemoguće ih je sve zaštititi u uvjetima u kakvima radimo. No, kratki tečajevi dobro bi nam došli, jer je stara knjiga bolesna i treba joj prva pomoć, a u našim školskim knjižnicama mi knjižničari smo prvi koji joj mogu pomoći, slikovito je opisala knjižničarka Ljubinka Bedić iz jedne zagrebačke osnovne škole. Tijekom tri dana trajanja Dana otvorenih vrata NSK održana su brojna predavanja, seminari i radionice. O povijesti novinstva govorila je profesorica Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a novinar i profesor na Sveučilištu u Bologni Inoslav Bešker održao je predavanje Novinarstvo kao povjesnica trenutka. Osim brojnih radionica (Klinika za stare novine, Zaštita novina, Mikrofilm, Digitalizacija novina, Mikrofilmiranje novina), održan je i Informativno-edukativni seminar te su predstavljeni portali starih hrvatskih novina i časopisa. Kako je kazao glavni ravnatelj NSK Tihomil Maštrović, cilj manifestacije je potpunije upoznati javnost s aktivnostima i ustrojem Knjižnice te njezinom ulogom u kulturnom i znanstvenom životu Hrvatske, osobito onom koja se odnosi na očuvanje neizmjerno vrijedne baštine koju NSK ima pohranjenu u svom fondu. Ivica Buljan 48. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece Prevlast animacije P rošloga tjedna održana je u Zagrebu 48. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, koju su organizirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Agencija za odgoj i obrazovanje, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Hrvatski filmski savez, koji je sa zagrebačkom Osnovnom školom Rudeš bio priređivač i realizator. U osam službenih projekcija prikazana su 94 filma odabrana između 152 prijavljena rada. Ukupno je prikazano čak sedam sati i pedeset četiri minute filma i videa, pa se dječje stvaralaštvo ponovno dokazalo i kao jedna od većih hrvatskih filmskih produkcija. Neki od viđenih filmova pokazali su i zavidnu kvalitetu, posebno kad se imaju u vidu poslovično slabi producentski uvjeti, manje kvalitetna oprema, stalni nedostatak novca, a u nekim sredinama čak i nerazumijevanje smisla i vrijednosti dječjeg stvaralaštva. Ocjenjivački sud djece koji je ove godine bio sastavljen od učenika zagrebačke Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera, pod vodstvom Zorice Klinžić, dodijelio je deset jednakopravnih nagrada filmovima Baka muholovka (animirani) ŠAF Čakovec, Klik (igrani) FKVK Zaprešić, Linija (animirani) Narodno sveučilište Dubrava-Škola crtanog filma, Zagreb, Ljubitelji kave (reportaža) OŠ Antuna i Stjepana Radića, Gunja i MMC Studio kreativnih ideja, Gunja, Mito i korupcija (igrani) FKVK Zaprešić, Nona i komp (ne)idu zajedno (igrani) OŠ Vladimira Nazora, Rovinj-Videodružina Nazorwood, Paljenje kreča (dokumentarni) OŠ fra Kaje Adžića, Pleternica/KK Zlatna dolina, Sjaj rudeške zvijezde (dokumentarni) OŠ Rudeš, Zagreb/Videodružina Hodači po žici, Sunce (ostale vrste) OŠ Gornji Mihaljevac, Gornji Mihaljevac i Žablji zbor (animirani) Centar za mladež i FKVK Zaprešić. Ocjenjivački sud odraslih, koji je radio u sastavu Neven Hitrec, predsjednik te Maja Flego, Krešimir Mikić, Milan Trenc i Slaven Zečević, svojih je deset jednakopravnih nagrada dodijelio filmovima Antuntun (animirani), OŠ Petra Zrinskog, Zagreb, ...kad razgovor trčeći stoji..., (igrani), OŠ Antuna Nemčića Gostovinskog, Koprivnica/FVD Mravec, Klik (igrani), FKVK Zaprešić, Ljubitelji kave (reportaža), OŠ Antuna i Stjepana Radića, Gunja i MMC Studio kreativnih ideja, Gunja, Mito i korupcija (igrani), FKVK Zaprešić, Nona i komp (ne)idu zajedno igrani), OŠ Vladimira Nazora, RovinjVideodružina Nazorwood, Podmornica (animirani), Škola animiranog filma Čakovec, Sjaj rudeške zvijezde (dokumentarni), OŠ Rudeš, Zagreb/ Videodružina Hodači po žici, Trnoružica (animirani), OŠ Jurja Šišgorića, Šibenik i Žablji zbor (animirani), Centar za mladež i FKVK Zaprešić. Ocjene oba ocjenjivačka suda podudarile su se u čak šest filmova, pa je tako nagrade na 48. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, umjetničke radove učenika OŠ Rudeš, knjige u izdanju Naklade Ljevak odnosno Hrvatskog filmskog saveza te desetodnevni boravak na filmskim radionicama u Kraljevici, u ljeto 2011. godine za po dva učenika iz svake škole ili kluba, čiji su filmovi osvojili nagradu, dobilo ukupno četrnaest dječjih filmova. Među nagrađenima je šest animiranih, četiri igrana, dva dokumentarna filma, jedna reportaža i jedan rad iz kategorije ostale vrste. Dominacija animiranih filmova bila je očita i prije početka Revije, jer je među 94 rada u službenoj konkurenciji bilo čak 55 animiranih. Vrijedi napomenuti da je izričaj u njima veoma različit, da su pristupi drugačiji, a kvaliteta raznolika, no činjenica je da učenici osnovnih škola kao autori svojih filmova sve više odabiru animaciju, a očigledna je i potreba za brojnim radionicama animiranog filma na kojima će nove spoznaje o animaciji dobiti i voditelji školskih filmskih skupina i djeca koja se žele filmski izražavati animacijom. Iduća, 49. revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece održat će se 2011. godine u Varaždinu. Duško Popović broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. odgojno-obrazovna aktualno praksa 9 www.skolskenovine.hr HODANJEM PROTIV PRETILOSTI U ŠKOLSKE DJECE Čitava generacija pet trećih razreda OŠ Eugena Kumičića u Velikoj Gorici uključila se u međunarodnu akciju Svjetski dječji izazov, tijekom kojeg će nositi pedometre, koji će brojati njihove korake i uspoređivati njihovo dnevno kretanje s djecom iz SAD-a i Australije, a sve u svrhu borbe protiv prekomjerne debljine u školskom uzrastu Piše Branko NAĐ D ječja pretilost predstavlja jedan od najozbiljnijih problema i izazova javnog zdravstva, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija. Svijet je zahvatila prava epidemija pretilosti u školskom uzrastu i gotovo trećina djece koja živi u razvijenim zemljama prekomjerne je tjelesne težine ili su pretila. Nažalost, vrlo je izvjesno da će ta djeca ostati pretila i tijekom kasnije životne dobi, što uvelike povećava rizik od razvoja mnogih bolesti, od mentalnih preko raka do dijabetesa tipa II i kardiovaskularnih bolesti, što pak vodi do povećanog rizika od prerane smrtnosti. Nasreću, Hrvatska još nije potpuno zahvaćena tom epidemijom, naša djeca još uvijek više jedu domaću, kuhanu hranu nego brzu i više borave na svježem zraku nego djeca zapadnjaka, čiji se dan uglavnom sastoji od sjedenja u školi i boravka pred televizorom odnosno računalom. Ipak, i kod nas postoji nezanemariv broj pretile djece. I dok ona sama najčešće trpe određenu vrstu vršnjačkog nasilja, svi znamo da djeca školske dobi znaju biti okrutna prema drukčijima, naročito prema debeljucama, mišljenja smo da obrazovni, pa onda i zdravstveni sustav ne čini dovoljno po pitanju prevencije dječje pretilosti. Mnoge škole još nemaju sportsku dvoranu, samim time ni uvjeta za kvalitetno provođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, od ukupno 876 osnovnih matičnih škola u Republici Hrvatskoj, njih 270 nema sportsku dvoranu, a 160 nema sportskog igra- Velikogorički mališani broje svoje korake Svaki učenik dobiva pedometar, odnosno brojač koraka kojeg nose za pojasom koji broji njihove korake tijekom dana. Koraci se pretvaraju u kilometre putem unosa u računalo i svaki razred prati svoj napredak putem virtualnog puta svijetom. Prosjek koraka unosi se na internetsku stranicu Global children’s challenge, tako da razred djeluje poput ekipe. Globalno virtualno putovanje počinje na slapovima Niagare, a njihovi koraci dovode ih na različita mjesta u svijetu lišta. Među 391 hrvatskom srednjom školom 175 ih nema dvoranu (pa mnoge škole koriste zajedničku dvoranu s nekom drugom školom), dok 207 škola nema ni sportsko igralište. S druge strane, nerijetko smo posjetili neku od školskih kuhinja, gdje Ravnateljica škole Snježana Pavić nam kuharice na pitanje što djeca najviše vole jesti bez imalo zadrške odgovaraju - pizzu i pomfrit. Dakle, dva jela koju su klasična primjerak brze hrane, a koja ne bi smjela biti na školskom jelovniku. Virtualno pješačenje oko svijeta Pretilost kod školske djece je iznimno loša. Istraživanja stručnjaka kineziologa pokazuju da su funkcionalne sposobnosti učenica drugog razreda gimnazije na razini funkcionalnih sposobnosti djevojčica drugog razreda osnovne škole. Zbog svih su se tih podataka u Svjetski dječji izazov, kojim se brojanjem dječjih koraka potiče tjelesno kretanje i rekreacija, uključila i djeca OŠ Eugena Stevo Pribić, nastavnik TZK-a u OŠ Eugena Kumičića: - Ovdje radim 32 godine i mogu reći da uvijek ima djece koja nastoje izbjeći nastavu tjelesnog, vjerojatno upravo zbog pretilosti i prekomjernih kilograma, koji su im ozbiljna prepreka u svladavanju nekih zadataka iz plana i programa, poput penjanja po užetu. Međutim, tijekom godina sam shvatio da kao nastavnik ne smijem biti rigidan i isključiv, već im nudim alternativu. Dakle, za elemente tjelesnoga koji su programu za, primjerice, djecu od petog do osmog razreda, a koje zbog pretilosti nisu u stanju izvesti, nudim im najobičnije džogiranje. Tako im dajem priliku da zarade svoju ocjenu, a s druge ih strane motiviram da se ipak kreću, rekreiraju, pa možda i dugoročno rješavaju svoj problem prekomjerne težine. Možda bi ovakav model alternative u nastavi tjelesnog mogli primijeniti i drugi nastavnici TZK, pa neće biti izbjegavanja tjelesnog, barem ne zbog pretilosti! Kumičića. Iako je, naravno, na roditeljima najveći dio odgovornosti za povećanu pretilost u školskom uzrastu svoje djece, ona velik dio dana provode u školi. Zbog toga i sustav obrazovanja mora preuzeti odgovornost. Svjesni su toga u ovoj goričkoj školi, pa diljem svijeta, poput Brazila, Čilea, Fidžija, Indije, Njemačke, SAD-a, Australije, Vijetnama. Razvoj medija i tehnologije uopće rezultirao je sjedećim načinom života. Uočeno je da su nam djeca više pred televizorima i računalima nego u parkovima pa je na temelju toga pokrenut ovaj Tzv. pedometri broje svaki dječji korak su u akciju koja počinje 29. rujna i traje do 17. studenoga uključili 114 učenika svih pet trećih razreda, dakle cijelu generaciju svojih trećaša. Ujedno su jedini sudionici akcije iz Hrvatske, govori nam ravnateljica škole Snježana Pavić: - Imali smo sreću da je Roberta Čirjak, majka jedne naše učenice, čija je tvrtka uključila svoje zaposlenike u taj projekt, nastojala uključili i razred svoje kćeri. Budući da, pak, naša škola ima običaj u sve projekte uključili barem cijelu generaciju nekog uzrasta, kako bi sva djeca doživjela isto, tako smo uključili svih pet trećih razreda. Svjetski dječji izazov obuhvaća čak 2615 razreda iz dvadesetak zemalja koristan, zdrav, ali i poučno-zabavan projekt temeljen na brojanju dječjih koraka. Svaki učenik dobiva pedometar, odnosno brojač koraka kojeg nose za pojasom, a koji broji njihove korake tijekom dana. Koraci se pretvaraju u kilometre putem unosa u računalo i svaki razred prati svoj napredak putem virtualnog putovanja svijetom. Prosjek koraka unosi se na internetsku stranicu Global children’s challenge, tako da razred djeluje poput ekipe; nije važno koliko je koji učenik napravio koraka, već se računa prosjek razreda. Globalno virtualno putovanje počinje na slapovima Niagare, a njihovi koraci dovode ih na različita mjesta u svijetu. Svaka nova lokacija na koju razred dolazi prezentirana je uz fotografije te niz informacija o životu u tom gradu ili mjestu. Učiteljica Stanka Čirjak, koja brine o 3.c razredu, govori nam da su djeca s oduševljenjem prihvatila pedometre: - Pokazali su veliko zanimanje za cijeli projekt, jer će se na ovaj način više kretati, u cilju postizanja čim boljeg rezultata u natječaju, ali i poboljšanja njihova zdravlja. A učit će i o zdravim prehrambenim navikama, zdravom životu kroz svakodnevne tjelesne vježbe. Učit će i o mnogim zemljama, gradovima u svijetu, upoznati se s mnogim kulturama. Dakle, osim tjelesnog, bit će tu i geografije, povijesti, prirode i društva - prava integrirana nastava u svjetskim razmjerima! Lokalna zajednica mora poticati na rekreaciju Uz nju, učenike trećih razreda na ovaj svjetski natječaj u hodanju vode razrednice Valerija Miletić (3.a), Danijela Faber (3.b), Nevenka Tomec (3.d) i Vesna Kermer (3.e). - Moram ovom prilikom pohvaliti svoj kolektiv. Jer, projekt ipak predstavlja dodatno opterećenje za učiteljice trećih razreda. Svaki dan treba zbrojiti sve te silne korake koje učenici naprave, podijeliti i napraviti prosjek, s djecom proći internetske stranice i odredišta. No, kao i kod drugih projekata, uvijek smo složni, puni entuzijazma, i nikad se nitko ne štedi ni ne pokušava izvući iz neke školske aktivnosti, napominje ravnateljica Pavić. Govori da se u školi i inače puno pažnje pridaje tjelesnom zdravlju i rekreaciji, pa je i školska sportska dvorana zauzeta svaki gotovo do ponoći, s podmlatkom velikogoričkih sportskih klubova. Prošle su godine kompletno obnovili dvoranu, u suradnju s košarkaškim klubom Velika Gorica uspjeli su donacijom dobiti 600 četvornih metara novih parketa. - Našu školu pohađa i dvoje slijepe djece integrirane u redovnu nastavu, i na taj smo način povezani s udrugom invalida Uspon. Zato smo tijekom obnove dvorane uspjeli urediti i jednu manju dvoranu na korištenje velikogoričkim osobama s invaliditetom. S tom smo dvoranom ujedno dobili prostor gdje učenici nižih razreda mogu održavati i treći sat tjelesnog tjedno. Školu ukupno pohađa 937 učenika i svi imaju barem dva sata tjelesnog tjedno, kazala nam je Pavić i pojasnila da Velika Gorica često organizira akcije pješačenja za sve gradske osnovnoškolce, i to je dobar način da se promovira fizičko kretanje i rekreacija kao oblik zdravog života. - Možda bi i drugi gradovi i mjesta tako organizirano morali promovirati rekreacijska kretanja, pješačenje, primjerice na neka atraktivna odredišta, izletišta, tamo napraviti međuškolska ili međugradska natjecanja i susrete. Na taj bismo način djeci pokazali da rekreacija u prirodi može biti itekako zabavna, mnogo zabavnija od sjedenja pred televizorom ili računalom, zaključuje ravnateljica OŠ Eugena Kumičića u Velikoj Gorici. aktualno praksa odgojno-obrazovna 10 www.skolskenovine.hr broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Podsjetnik - Ustroj nastave po sustavu specijaliziranih učionica Kad je Dubrovnik poučavao Europu Prošlo je 35 godina od kada je prvi put u Hrvatskoj - u Osnovnoj školi Lapad u Dubrovniku - a moglo bi se reći i u Europi, izgrađen školski prostor za izvođenje nastave po sustavu specijaliziranih učionica Piše Ivo Karač profesor pedagogije, prosvjetni savjetnik u miru O rganizacija nastave po sustavu specijaliziranih učionica pridonijela je postupnom nestajanju klasičnih učionica u kojima su učenici od petog do osmog razreda stalno boravili, nego su sada za svaki nastavni sat prelazili iz jedne učionice u drugu, ovisno o tome koji predmet imaju po rasporedu. To su bile specijalizirane učionice, s nastavnim sredstvima i opremom upravo za određeni predmet, koja je sada bila na dohvat ruke i nastavnicima i učenicima. Sve su te školske zgrade, izgrađene za potrebe organizacije nastave po sustavu specijaliziranih prostora, a pedagoške programe (projektne zadatke) izrađivao je autor ovoga članka na temelju kojih su arhitekti u projektnim organizacijama projektirali školske zgrade. Ta je inovacija imala odjeka i u inozemstvu pa su mnoge skupine stručnjaka iz Švedske, Norveške i drugih zemalja posjetile Osnovnu školu Lapad u Dubrovniku kako bi iskustva iz te škole prenijeli u svoje zemlje. Izgradnja suvremenoga školskog prostora Uspješnu izgradnju školskog prostora moguće je ostvariti uz suradnju investitora, urbanističkih službi, projektantskih organizacija, građevinske operative, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje. Samo se prividno čini da realizacija takvog koncepta prostora traži mnogo veća financijska ulaganja. Međutim, taj se problem rješava u ekonomskim i dostupnim relacijama putem racionalnije nastave po sustavu specijaliziranih učionica. Poznato nam je da se u “tradicionalnoj školi“, u kojoj se izvodi nastava na klasičan način, ne koriste matične učionice kada se učenici nalaze u radio- Specijalizirane učionice i “kabineti“ već su odavna zaživjeli u hrvatskome školstvu nicama, laboratorijima, kabinetu za domaćinstvo, dvoranama za tjelesni odgoj, prostorijama za likovni odgoj i slično. Suvremeni oblici nastave Naime, kada se izvodi nastava klasičnim načinom, potrebno je mnogo više prostorija nego što ima razrednih odjela. Međutim, za rad po sustavu specijaliziranih prostora potrebno je samo toliko radnih prostora koliko ima razrednih odjela. Takve uštede omogućuju izgradnju dodatnih prostorija za druge potrebe, primjerice za primanje roditelja i davanje informacija kao i za održavanje predavanja za više razrednih odjela, prostore za grupni, individualni i praktični rad te drugih prostora potrebnih suvremenoj školi. Osnovna arhitektonska koncepcija prostora za izgradnju suvremene škole treba polaziti od bitnih načela koja će omogućiti, prigodom izrade projektnih rješenja, mogućnost dogradnje i proširenja škole, odnosno adaptaciju postojećeg prostora koji će odgovarati budućim odgojno-obrazovnim zadacima škole i sigurno sasvim drukčijim oblicima rada. U tu svrhu treba osigurati potrebne površine zemljišta. Sva su dosadašnja istraživanja pokazala da se projek- Samovrjednovanje rada u školama za strukovno obrazovanje (1) Kvaliteta u prvome pl Piše Vlado Luburić viši školski savjetnik u miru U procesu pristupanja Europskoj Uniji i prateći pravce razvoja obrazovnih sustava u Europi i svijetu, Hrvatska je prepoznala potrebu preobrazbe i razvoja svoga odgojno-obrazovnog sustava te je donijela strateški dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. kao polazne osnove za promjene u sustavu gdje je jedan od ključnih razvojnih prioriteta poboljšanje kvalitete i učinkovitosti odgoja i obrazovanja koji, uz ostalo, uključuje i razvoj sustava vanjskog vrjednovanja obrazovanja te razvoj sustava samovrjednovanja rada, koji se odnosi na mjerenje stupnja kvalitete svih sastavnica kurikuluma, kako bi se razvijala i poboljšala učinkovitost praćenja postignute razine znanja i umijeća, ukupnog praćenja rada škola i rada odgojnoobrazovnih djelatnika. Donošenjem Državnog pedagoškog standarda, Nacionalnog okvirnog kurikuluma, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o strukovnom obrazovanju stvo- rena je podloga za provedbu vrjednovanja i samovrjednovanja rada škola kao jedne od ob- veznih i važnih pretpostavki za unaprjeđivanje kvalitete odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Sukladno Zakonu o strukovnom obrazovanju, samovrjednovanje se provodi za sljedeća ključna područja: planiranje i programiranje rada, poučavanje i podrška učenju, postignuća polaznika, materijalni uvjeti i ljudski potencijali, profesionalni razvoj zaposlenika, međuljudski odnosi u školi, rukovođenje i upravljanje te suradnja s dionicima u procesu odgoja i obrazovanja. Samovrjednovanje je postupak kojim se vrjednuje vlastiti rad tražeći odgovor na tri osnovna pitanja: Koliko je dobra naša škola? Kako to znamo? Što treba poduzeti da naša škola bude još bolja? Da bi se spoznala kvaliteta rada škole, potrebno je utvrditi: uvjete u kojima škola radi (kadrovske, materijalno-tehničke, prostorne, financijske, zakonodavne i druge), procese koji se u školi odvijaju (nastavne, upravljačke i ostale), kvalitetu kadrova (strukovnu, broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. aktualno praksa odgojno-obrazovna Prosvjetni savjetnik za opći razvoj nekadašnjega Zavoda za školstvo Split Ivo Karač bio je zadužen za osnovno školstvo na području Općine Dubrovnik, a glavna mu je preokupacija bila ustroj nastave po sustavu specijaliziranih učionica. U to vrijeme, sedamdesetih godina prošloga stoljeća, počeo je izrađivati pedagoške programe za suvremenu organizaciju nastave po sustavu specijaliziranih učionica, na čemu su se zasnivali i projekti novih školskih zgrada koje su se tada gradile. Prvi takav program izradio je prije više od 35 godina prigodom izgradnje zgrade Osnovne škole Lapad u Dubrovniku, a zatim izrađuje pedagoške programe kao osnovu na temelju koje su arhitekti projektirali druge školske zgrade na području Dubrovnika i drugdje po cijeloj Hrvatskoj. tiranje školskog prostora mora bitno razlikovati od postojećih iskustava zasnovanih na praksi “stare škole“. Suvremeni oblici nastave traže projektna rješenja s fleksibilnim prostorima što će se koristiti prema rotirajućem sustavu i prema različitim potrebama u određenoj situaciji. S tim ciljem treba u pravilu osigurati mogućnost spajanja većeg broja manjih prostorija u veliku i suprotno - veću prostoriju efikasnim načinima pretvoriti u manje. Svakako da će dobra opremljenost svih prostora određenim sustavom instalacija i mogućnost centralnog upravljanja uređajima putem razvoda mnogo pridonijeti uspješnom realiziranju novih oblika rada u njima. Arhitektonsko-građevinskim rješenjima treba osigurati višestruko korištenje komunikacijskih površina i njihovo smještanje u određene prostorne organizacije. Treba osigurati prostore za cjelodnevni boravak učenika. Načela koja treba poštivati Na temelju navedenih postavki i jasno izraženih zahtjeva da će se nastava u našoj suvremenoj školi organizirati po sustavu specijaliziranih učionica, pri izradi projekta treba osigurati objektivnu znanstvenu verifikaciju izgradnje prostora u skladu sa zahtjevima suvremene škole, polazeći od ovih načela: anu metodičku, didaktičku, etičku i osobnu kvalitetu) te ishode ili rezultate koje škola postiže. U ulozi ocjenjivača rada škole odgovor na postavljena pitanje mogu dati: nastavnici, učenici, roditelji te zainteresirani partneri iz lokalne sredine iz čijih radova školski odbor imenuje Povjerenstvo za kvalitetu. Da bi proveli postupak samovrjednovanja rada škole, članovi Povjerenstva moraju znati KOGA, ŠTO, KADA i KAKO vrjednuju i s time upoznati sve dionike te na temelju odgovarajućih pokazatelja procijeniti rezultate rada škole. Za provedbu samovrjednovanja rada škole Povjerenstvo za kvalitetu treba svako zakonom zadano ključno područje raščlaniti na odgovarajuće elemente s pripadajućim pokazateljima koji će se pojedinačno vrjednovati. Povjerenstvo izrađuje plan koji sadrži: aktivnosti tijekom samovrjednovanja, vrijeme i način provedbe za svako ključno područje, izbor tehnika i instrumenata za samovrjedno- Za razrednu nastavu treba osigurati prostor po načelu univerzalnih matičnih učionica koje treba prostorno oblikovati tako da omoguće ostvarivanje zadataka predviđenih nastavnim planom i programom. Taj prostor treba biti povezan s prostorom za više namjena. Za predmetnu nastavu treba projektirati prostor za rad po sustavu specijaliziranih prostorija koje se opremaju, prema zahtjevima određenog predmeta, nastavnim sredstvima i pomagalima. Svaka specijalizirana učionica ima svoj kabinet koji je u funkcionalnoj vezi, kako bi se u njima bez teškoća ostvarivala neposredna priprema nastavnog procesa, osobito priprema eksperimentalnog rada. Sve ostale prostore, koji moraju biti prilagođeni novim zahtjevima škole, potrebno je osigurati putem fleksibilnih prostornoprogramskih rješenja i slobodnih konstruktivnih sustava, koji će omogućiti elastično prilagođavanje prostora školske zgrade novim nastavnim tehnologijama. Izvedbom i opremanjem svih specijaliziranih prostora treba omogućiti primjenu suvremenih oblika nastave i prema potrebi brzu promjenu metoda rada. Naglasak je, prema tomu, na fleksibilnosti prostora koji će se koristiti prema rotirajućem sustavu za različite potrebe u određenoj situaciji, odnosno na izgradnji prostora koji će biti u skladu s oblicima rada u budućnosti i drukčijom tehnologijom. vanje, prikupiti i analizirati odgovarajuću dokumentaciju, plan neposrednih uvida u rad svih dionika u školi, razgovore s dionicima iz školskog okruženja i drugo. Nakon snimljenog stanja Povjerenstvo kvantitativnom i kvalitativnom analizom utvrđuje postignuća za svaki pokazatelj pomoću jasne i precizno unaprijed dogovorene ljestvice razine postignuća te na temelju činjenica, a ne dojmova, utvrđuje primjere dobre prakse, pokazatelje koji su na zadovoljavajućoj razini i pokazatelje koje treba unaprijediti. Na temelju dobivenih rezultata Povjerenstvo izrađuje izvješće koje dostavlja stručnim tijelima u školi i školskom odboru koji na temelju izvješća izrađuju akcijski plan za unapređivanje rada škole koji sadrži aktivnosti na temelju prioriteta, ciljeve, nositelje, vremensku dinamiku i način praćenja ostvarivanja akcijskog plana. (Kraj sljedećem broju) 11 www.skolskenovine.hr UpoznajMO sebe! (4) Vrline dobroga učitelja Ne smijemo zaboraviti da je upravo škola mjesto gdje bi se naša djeca trebala učiti na primjerima našeg ponašanja. Za katedrom nam nije potrebno samo znanje nego i vrline! Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša psihoterapeut i komunikolog F ilozof André ComteSponville definira vrlinu kao posebnu sposobnost, koja se ne troši upotrebom, a nužna je za dobro postojanje i djelovanje. U našem slučaju to je sposobnost da dobro djelujemo u razredu, u školi. Vrline nas čine dobrim učiteljem. Pokušajmo razmisliti i osvijestiti svoju razdaljinu od njih! Uljudnost je početak svake vrline, a ne zamjena za druge. Vrlinu čini prihvatljivom, poželjnom. Bez vjernosti nema pravednosti, mira, slobode i istine. Njezina vrijednost ovisi o njenom objektu. Suprotnost joj je egoistična kolebljivost, neodržavanje zadane riječi. Razboritost je preduvjet vrijednosti vrline. Razmišljamo o mogućim posljedicama svog djelovanja. Bez nje vrline postaju antivrline. Ona je praktična mudrost djelovanja. Određuje koje želje treba zadovoljiti i kako. Ona je princip realiteta, ponašanje na razumni način. Ukazuje što treba raditi, a što zanemariti. Čuva moral od fanatizma. Bez nje vrlina je slijepa i besmislena. Umjerenost je mjera u željama. Omogućuje da s malim možemo biti zadovoljni. To je umijeće uživanja, začin užitaka. Smionost je kombinacija inteligencije i snage. Bez nje je vrlina bez koristi i snage. Uključuje odlučivanje i djelovanje. Individualna je i osobna. Ne smije biti bez mjere. Jednako je velika u izbjegavanju kao i svladavanju opasnosti. Pravednost je zakon vrlina. Pripada odnosu prema drugima. Iz ljubavi činiti nepravdu je nepravedno. Velikodušnost je subjektivna, individualna, emocionalna vrlina. Pripada zakonu ljubavi, morala i solidarnosti. Uzdiže nas prema drugima i prema nama samima. Uživljavanje je sudjelovanje u problemima drugoga, oblik suosjećanja u boli i žalosti, suprotno tvrdoći, okrutnosti, hladnoći, ravnodušnosti, bezosjećajnosti, egoizmu. Opraštanje je duhovna vrlina. Treba se odreći osvete; nadvladati ljutnju i opravdanu mržnju, potrebu za osvetom i kažnjavanjem. Pomaže povrijeđenom i oštećenom. Oprašta se toliko koliko se voli. Kada bi shvatili, ne bi mogli osuđivati. Zahvalnost je najugodnija vrlina, sekundarni užitak koji produžuje primarni; uzvratni dar bez gubitka, zadovoljstvo za zadovoljstvo, sreća za sreću; uzvraćena radost i ljubav. Potiče na aktivnost onoga koji ju je izazvao. To je želja obradovati onoga koji je nas obradovao; obostrana ljubav. Treba u drugome, a ne samo u sebi vidjeti uzrok svoje radosti. Samokritičnost je vrlina skromnosti. Tko se hvali svojom poniznošću, otkriva da mu manjka. Čini vrline diskretnim. Ne da ne znamo što smo nego da znamo i priznajemo što sve nismo. Ona je oblik ljubavi prema istini. Voljeti treba istinu više nego sebe. Više je spoznaja nego vrlina. Ljubiti se mora ili istinu ili sebe. Svaka spoznaja je povreda našeg narcizma. Treba se osloboditi iluzija. Bez te vrline drugoga promatramo samo kao objekt ili kao neprijatelja. Jednostavnost je najrjeđa vrlina. Jednostavan sebe prihvaća kakav jeste, ne hvali se niti prezire. Živi kao što i diše, bez napora i slave, bez naprezanja i srama. To je samo postojanje bez dodatka, laži, pretjerivanja, velikih gesta. Ona je suprotnost dvoznačnosti, kompliciranosti, oholosti. Nije naivnost, okolišanje, snobizam. Vrlina je toliko stvarna koliko je jednostavna. Sve je jednostavnije nego što se misli i lakše nego što se shvaća. Inteligencija je umjetnost komplicirano svesti na jednostavno, a ne obrnuto. Odbacuje svako nekorisno razmišljanje o sebi i svojim postupcima. Ništa se ne prešućuje, da bi održali umjetnu vanjštinu. Bezbrižna, ali ne bez briga. Bavi se stvarnošću, a ne sobom. Hinjena jednostavnost je fina prijevara. Jednostavan ništa ne radi “kao da“, ne misli na sebe, ne ljuti se, nema zakulisne misli. Tolerantnost je nužna kada manjka znanje. Naše neznanje je veće nego znanje. Sve što znamo ovisi direktno ili indirektno o nečemu što ne znamo. Treba se odreći dijela svoje moći, prisilnih sredstava i ljutnje. Ne treba zbog tolerancije prestati voljeti istinu. Važna je kada se radi o subjektivnim mišljenjima, nesigurnom uvjerenju. Pa ma kako bili uvjereni da imamo pravo, moramo dozvoliti da nismo u stanju to dokazati i da smo slični protivniku, koji je jednako uvjeren. Ne možemo prisiliti nikoga da misli drukčije nego što misli, da prihvati kao istinu što smatra neistinom. Netolerantnost nas čini glupim, a glupost netolerantnim. Tolerantnost je suprotnost fanatizmu, sektaštvu, autoritarizmu. Blagost je smionost bez nasilja, jakost bez tvrdoće, ljubav bez srdžbe. Ona je prihvaćanje, uvažavanje; s valovima plivati umjesto protiv valova se boriti. Ona je suprotnost nestrpljivosti, krutosti, naglosti. Ona znači brinuti za svoje dobro s najmanjom mogućom štetom za drugoga. Iskrenost je poštenje, autentičnost, usklađenost djela i riječi s nama samima. Znači govoriti o onome u što vjerujemo. Ona je suprotnost laži, hinjenju, dvosmislenosti, osobnom i javnom obliku neiskrenosti. Ono što kažemo, treba odgovarati onome što mislimo. Nalazi se između hvalisanja i bagateliziranja, pretjeranog naglašavanja i prešućivanja, lažne slave i lažne skromnosti. Volimo sebe kakvi jesmo, kakvi se poznajemo, a ne kakvi želimo izgledati i pokazati se. Kako stojimo s navedenim vrlinama u razredu pred učenicima? Ne smijemo zaboraviti, da je upravo škola mjesto gdje bi se naša djeca trebala učiti na primjerima našeg ponašanja opisanim vrlinama. Za katedrom nam nije potrebno samo znanje nego i vrline! (U sljedećem broju: Zamke, zablude i preporuke) 12 www.skolskenovine.hr odgojno-obrazovna aktualno praksa KURIKULUM - Tematska bibliografija Nastava u muzeju S namjerom da pridonesemo stručnom usavršavanju prosvjetnih djelatnika i primjeni NOK-a, u nizu nastavaka objavljujemo bibliografiju radova o pitanjima kurikuluma Velikani hrvatskoga prirodoslovlja Pedagogija i teorija kurikuluma (3) Priredio prof. dr. sc. Vladimir Strugar • Pastuović, N. (2005). Teorija kurikula, nacionalni obrazovni standard i katalozi znanja. Metodika (Zagreb), Vol. 6, br. 10, str. 11–21. Katalozi znanja i teorija kurikuluma (kurikulum kao sustav). Katalozi znanja i nacionalni obrazovni standard. Pojam kompetencije. Ključne kompetencije; ključne kompetencije i programiranje osnovnog obrazovanja u Austriji. Poljak, V. (1984). Didaktičke inovacije i pedagoška reforma škole. Zagreb: Školske novine, str. 72–75. Curriculum i njegovo tumačenje. Poljak, V. (1990). Reforma škole razmatrana s pozicija curriculuma. U: Epistemološki problemi odgojno-obrazovnog transfera. Ur. G. Bosanac, B. Baranović, J. Goja, V. Poljak. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, str. 75–112. Povijesna geneza curriculuma. Struktura curriculuma. Bitni aspekti curriculuma: ciljevi odgoja i obrazovanja, sadržaji odgoja i obrazovanja, metodologija rada, metodika rada. Nositelji curriculuma. Vrste curriculuma. Strukturne komponente curriculuma: analiza društvene situacije i utvrđivanje društvenih potreba u odgoju i obrazovanju, programiranje odgoja i obrazovanja, planiranje i pripremanje za nastavu, izvođenje nastave. Vrednovanje rezultata curriculuma. Previšić, V. (2005). Kurikulum suvremenog odgoja i škole: metodologija i struktura. Pedagogijska istraživanja (Zagreb), II, br. 2, str. 165–173. Pojmovno-sadržajna određenja. Kurikulum: zašto-tko-kako. Nacionalni odgojni i školski kurikulum. Previšić, V. (2007). Pedagogija i metodologija kurikuluma. U: Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Ur. Vlatko Previšić. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 15–33. Pojmovna, povijesna i teorijska polazišta. Kurikulum suvremenog odgoja obrazovanja i škole. Metodološke poteškoće u izradi kurikuluma. Okviri i standardi nacionalnog kurikuluma. Previšić, V. (2005). Kurikulum se ne izvodi iz obrazovnih standarda [Razgovor s M. Flego]. Školske novine (Zagreb), 4. listopada 2005., br. 30, str. 3. Struktura kurikuluma. Hrvatski nacionalni obrazovni standard. Bolonjski proces. Previšić, V. (ur.). (2007). Kurikulum: teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati rada na projektu Metodologija i struktura nacionalnog kurikuluma u Zavodu za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Knjiga sadrži deset autorskih studija: Vlatko Previšić: Pedagogija i metodologija kurikuluma (str. 15–31), Marko Palekčić: Od kurikuluma do obrazovnih standarda (str. 35–92), Slavica Bašić: Obrazovni standardi – didaktički pristup metodologiji izrade kurikuluma (str. 103–130), Dijana Vican, Ladislav Bognar, Vlatko Previšić: Hrvatski nacionalni kurikulum (str. 137–173), Arjana Miljak: Teorijski okvir sukonstrukcije kurikuluma ranog odgoja (str. 177–213), Vladimir Jurić: Kurikulum suvremene škole (str. 217–261), Milan Matijević: Evaluacija u nastavnom kurikulumu škole (str. 267–300), Ana Sekulić-Majurec: Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma (str. 305–328), Neven Hrvatić, Elvi Piršl: Kurikulum pedagoške izobrazbe učitelja (str. 333–352), Ante Žužul: Udžbenik u nacionalnom kurikulumu (str. 357–365) Rosandić, D. (1992). Znanošću do novog hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava: Teorija curriculuma. Školske novine (Zagreb), 4. veljače 1992., br. 6, str. 6. Ustrojstvo kurikuluma. Predmetni kurikulum. Interdisciplinarno/ transdisciplinarno utemeljenje kurikuluma. Metodički model u interdisciplinarnom kurikulumskom obzorju. Rosandić, D. (2003). Kurikulski metodički obzori: prinosi metodici hrvatskog jezika i književnosti. Zagreb: Školske novine. Teorija curriculuma. Recepcija teorije curriculuma u nas. Tumačnje termina curriculum. Curriculum i program. Ustrojstvo curriculuma. Predmenti curriculum. Rosandić, D. (2005). Katalozi znanja bez znanstvene utemeljenosti [Razgovor s I. Rodićem]. Školske novine (Zagreb), 8. ožujka 2005., br. 2542, str. 2.–3. Katalozi znanja i nacionalni kurikulum. Ustrojstvo kurikuluma: utvrđivanje društvenih potreba, iskazivanje ciljeva, izbor sadržaja, organizacija sadržaja, izbor načina učenja, organizacija poučavanja i učenja, metode vrednovanja. Katalozi znanja i (pre)opterećenost, europska iskustva. Slunjski, E. (2006). Stvaranje predškolskog kurikuluma u vrtiću – organizaciji koja uči. Zagreb; Čakovec: Mali profesor; Visoka učiteljska škola u Čakovcu. Od tradicionalne, autoritarne i kontrolirajuće ustanove prema zajednici koja uči. Odnos kurikuluma i odgojne prakse – put razvoja ideje sukonstrukcije kurikuluma. Dimenzije stvaranja organizacije koja uči i sukonstruiranje predškolskog kurikuluma. Šoljan, N. N. (2005). Izrada kataloga znanja bila je suvišan posao [Razgovor s M. Flego]. Školske novine (Zagreb), 22. ožujka 2005., br. 12–13, str. 2–3. Standardizacija obrazovanja. Teorija obrazovnih reformi. Pomoć Svjetske banke. • • • broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Izložbom “Od zbirke do Muzeja...”, željelo se pokazati i ukazati na važnost prvih muzejskih mineraloških i petrografskih zbirki u Hrvatskoj. Izložen je tek dio bogatoga mineraloškoga i petrografskoga blaga hrvatskog naroda koje se brižno čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju • • • • • • • Hrvatski prirodoslovni muzej I Plakat izložbe Detalj izložbe dio radnoga kabineta mineraloga Mije Kišpatića zložba Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja “Od zbirke do Muzeja - iz povijesti Mineraloško-petrografskog odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja“, autorice Biserke Radanović-Gužvice, više kustosice Mineraloško-petrografskog odjela Muzeja, ukazuje na važnost baštine koju su nam u nasljeđe ostavili marljivi, samozatajni utemeljitelji mineralogije i petrografije u Hrvatskoj. Izložba jednostavnim, ali slikovito dizajniranim postavom akademskih grafičara Maje i Nevena Šimića daje povijesni pregled razvoja hrvatske mineraloške struke, od prvih prikupljenih uzoraka minerala, ruda i stijena do današnjih dana. Razvoj mineralogije i petrografije kao i muzejskih mineraloško-petrografskih zbirki prezentiran je kroz rad petorice velikana hrvatske znanosti: Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Gjure Pilara, Mije Kišpatića, Frana Tućana i Ljudevita Barića, koji su bili nositelji toga razvoja. Svojim radom oni su obilježili ne samo hrvatsku već i svjetsku mineralogiju i petrografiju te dali velik doprinos osnutku i razvoju Muzeja. Njihov život i rad predstavljen je izborom najvažnijih djela, radnim materijalima, starim dokumentima i fotografijama, prikupljenim mineralima, stijenama, instrumentima Muzeja. Među ostalim, na pomoću kojih su istraživali i otkrivali izložbi se mogu vidjeti i orinove znanstvene spoznaje iz sviBaricit - mineral ginalne stijene prve erupcije jeta minerala i stijena, itd. nazvan u čast Vezuva iz 79. godine, kao i Do sada smo u našem Muzehrvatskog instrumenti za onodobno ju, kroz razne izložbe, predstavili mineraloga istraživanje i otkrivanje noLjudevita Barića velikane hrvatskog prirodoslovlja vih znanstvenih spoznaja iz - Gorjanovića, Vukotinovića i Brusvijeta minerala i stijena što sinu, pa je zaista hvalevrijedan trud je osobito zanimljivo učeniciautorice izložbe da ovom izložbom nadopuni taj niz pružajući tako priliku široj javnosti da ma i studentima. Posjetitelje može iznenaditi spoznaja upozna i ove, javnosti manje poznate ili gotovo nepo- da su neki od prekrasnih minerala izloženih na izložbi znate, a važne i zanimljive osobe, kao i dio bogate mi- pronađeni na terenima naše domovine, kao i činjenica neraloške i petrografske baštine koja nam je ostavljena da su fascinantni minerali s poznatih svjetskih nalazišta izloženi na izložbi, nabavljeni za muzej otkupom još u nasljeđe. Uvodni dio izložbe, iako kratak, vizualno je dojmljiv krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zato svakako poi slikovito upućuje na razdoblje početka 19. stoljeća u gledajte ovu izložbu o našem prirodoslovnom nasljeđu, kojem su nastale prve zbirke minerala i stijena. Bilo je otvorenu do kraja 2010. godine. Izložba “Od zbirke do Muzeja“ prvi je, uvodni, dio to vrijeme buđenja nacionalne svijesti, jačanja domoljubnih ideja i stvaranja kulturnog pokreta poznatog kao budućega stalnog postava što ga priprema MineraloškoHrvatski narodni preporod. U tom ozračju narodnoga petrografski odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz izložbu tiskana je i knjižica čija je autorica takopreporoda, a zahvaljujući entuzijazmu nekolicine ljubitelja prirode, došlo je do stvaranja prvih mineraloških i đer Biserka Radanović-Gužvica. Ta je stručno-popularpetrografskih zbirki, koje su uz ostale zbirke, bile temelj na knjižica posjetiteljima na izložbi koristan vodič kroz prvom hrvatskom muzeju - Narodnom zemaljskom mu- izložbu, a ostalima zanimljivo i poučno štivo o razvoju zeju, iz čijih se sljednika s vremenom razvio samostalni hrvatske mineralogije i petrografije. Na kraju knjižice Mineraloško-petrografski muzej, koji danas nastavlja autorica navodi i kataloški popis izloženih minerala i svoju djelatnost kao istoimeni Odjel Hrvatskoga priro- stijena, što knjižicu čini zanimljivom i stručnjacima. Radno vrijeme muzeja je utorkom, srijedom i petkom doslovnog muzeja. Ovom je izložbom autorica željela pokazati i ukazati od 10 do 17 sati, četvrtkom od 10 do 20 sati, subotom na važnost tih prvih muzejskih mineraloških i petrograf- od 10 do 19 sati, i nedjeljom od 10 do 13 sati. Za školskih zbirki. Izložen je tek dio bogatoga mineraloškoga ske grupe osigurana su stručna vodstva. Sve informai petrografskoga blaga hrvatskog naroda koje se briž- cije i dogovore za posjet muzeju možete dobiti na broj no čuva u depoima Mineraloško-petrografskog odjela telefona 01/4851-700. Snimila Silvana Sušić • Piše Renata Brezinščak aktualno regija broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. CRNA GORA U 13 www.skolskenovine.hr Rasprava u povodu Nacrta Zakona o znanstveno-straživačkoj djelatnosti Poboljšanje konkurentnosti i podizanje kvalitete no-istraživačkom ustanovom. Ocijenjeno je da je suština ovog Zakona rješavanje pitanja koja su od kompetencije Ministarstva prosvjete i znanosti te da, iako Zakon uvodi red u ovaj segment, znanstveno-istraživačke djelatnosti, ostale aktivnosti iz područja znanosti koje se u društvu odvijaju mimo programa i projekata Ministarstva prosvjete i znanosti ostaju po strani ovoga Zakona. Ministarstvu prosvjete i znanosti Crne Gore održana je završna rasprava u povodu Nacrta Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, kojoj je, osim predstavnika Ministarstva, prisustvovalo 14 predstavnika znanstvene zajednice Crne Gore, Crnogorske akademije znanosti umjetnosti, Rektorata Sveučilišta Crne Gore, državnih fakulteta i instituta, kao i predstavnici jednoga znanstvenog centra iz gospodarskog sektora i jednoga državnog zavoda. Pripremiti teren za nova rješenja Suvremeni trendovi i bolja konkurentnost Pomoćnik ministra za znanost, istraživanje i tehnološki razvoj prof. dr. Igor Radusinović u uvodnom izlaganju predstavio je razloge za donošenje Zakona i istaknuo najvažnije novosti koje se njime predviđaju. Smiljana Prelević, samostalna savjetnica u Ministarstvu i tajnik Komisije za izradu Zakona, ponudila je pregled sadržaja Nacrta Zakona i predstavila prisutnima njegovu usuglašenost s pravom Europske unije. U raspravi je nekoliko sudionika pohvalilo očiglednu usmjerenost Zakona da se utvrde čvršća pravila za funkcioniranje znanstveno-istraživačke djelatnosti koja uvode više reda, odgovornosti i brige za kvalitetu znanstvenog rada. Također je naglašeno da Zakon odražava suvremene trendove i s predloženim novostima nudi novu dimenziju poboljšanja konkurentnosti te podizanja kvalitete znanstvenoistraživačkog rada. Pozitivnim je ocijenjeno i namjera Zakona Uvođenje instituta centra izvrsnosti u znanstveno-istraživački sustav značajan je iskorak prema uspostavljanju mehanizama za podizanje kvalitete i prepoznatljivosti crnogorske znanosti da definira oblike i široki prostor djelovanja institucijama izvan državnog sveučilišta. Zakon, uz već usvojene podzakonske akte koji će biti primjenjivi njegovim usvajanjem, vezane uz licenciranje znanstveno-istraživačkih ustanova, pruža relativno liberalan okvir za osnivanje i rad znanstveno- SLOVENIJA istraživačke ustanove, što je poticajno za širenje djelatnosti u nekoliko društvenih sektora. Prisutni su izrazili suglasnost da je uvođenje instituta centra izvrsnosti u znanstveno-istraživački sustav značajan iskorak prema uspostavljanju mehanizama za podizanje kvalitete i prepoznatljivosti crnogorske znanosti. Polemički osvrti odnosili su se na izostanak uspostavljanja znanstvenog fonda kao institucije koja bi se bavila financiranjem znanosti, preciznog definiranja uloge Vijeća za znanstveno-istraživačku djelatnost u sustavu organa državne uprave, kao i prevelike uloge države u upravljanju javnom znanstve- Zapošljivost mladih Priprema za traženja posla Važno je prihvaćanje europskih kompetencija - komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, vizualna interpretacija i numeričke vještine u matematici, znanost i tehnologija, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) S a znanjem, iskustvom i vještinama koje mladi ljudi steknu tijekom studiranja podižu svoju razinu zapošljivosti. Tako su ovog mjeseca u povodu Međunarodnog dana pismenosti na Filozofskom fakultetu u Ljubljani na portalu Talentiran.si iznijeli viđenja o svim područjima koja se tiču zapošljivosti mladih. U prvom se članku govorilo o nezaposlenosti mladih, gdje su izneseni statistički podaci i navedeni različiti faktori koji utječu na situaciju mladih u strukturi radne snage na tržištu. Spomenuta je rezolucija koja potiče mlade na pristup tržištu rada i poboljšanje obrazovnog statusa, o čemu govori i Europsko jamstvo za mlade. Riječ je o tome da svaka mlada u Europi koji je nezaposlena više od četiri mjeseca dobije priliku nastaviti stažiranje ili zaposliti se. U Sloveniji je od kraja 2008. godine nezaposlenost mladih ponovno rasla, a u prva četiri mjeseca 2009. bila je čak 14,7 posto (prema Statistical Office 2009.). Stoga se u članku o pismenosti i zapošljavanju upućuje mlade o tome gdje početi. Alenka Blazinšek-Nefiks, voditeljica projekta, savjetovala je mladima da se drže nekih zlatnih pravila. Tako je već u srednjoj školi dobro istražiti ono čime se u životu općenito bavimo. Kasnije mogu odabrati tvrtku u kojoj žele biti zaposleni, uz mogućnost da ih se kontaktira već za vrijeme studija. Uvijek je važno pratiti trendove, smjernice, što se događa u pojedinoj struci, ali ne samo u teoriji nego i u praksi. Jedno je od najvažnijih pravila umrežavanje. Ono što znamo ili što smo naučili potrebno je pretvoriti u volonterski ili honorarni rad za vrijeme studija, ali u praksu treba pretvoriti i znanje stečeno nakon završetka formalnog i neformalnog obrazovanja. Stalno moramo ulagati u osobni razvoj, integraciju i, naravno, pronalaženje posla. Posebno je važno prihvaćenje europskih kompetencija - naučiti učiti, zatim komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranim jezicima, vizualna interpretacija i numeričke vještine u matematici, znanost i tehnologija, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), socijalne vještine te inicijative poduzetništva i kulturne svijesti. Na internetskoj stranici Talentiran.si objavljen je i razgovor o tome znaju li mladi kako tražiti posao, kako napisati životopis, odnosno jesu li svjesni stečenog znanja, kako pomoći mladima da brzo pronađu posao... Što napisati u zahtjevu za zapošljavanje? Treba li spomenuti sve aktivnosti kojima se bavimo? Kako se ponašati na razgovoru za posao? Kako se odjenuti za tu priliku i o čemu zapravo razgovarati s poslodavcem? Prije ili kasnije, s takvim i sličnim pitanjima suočava se svaki student. Sve su to stvari na koje se mladi ljudi moraju pripremiti, jer zapošljivost bi trebalo biti nešto na što mislimo sada da bi nam sutra bilo bolje. Prema Šolski razgledi I. B. Pomoćnik ministra je zaključio raspravu ocjenom da se Zakonom nije željelo ući u preuranjeno definiranje pojedinih elemenata znanstveno-istraživačkog sustav, koji su sigurno potreban u budućnosti, poput znanstvenog fonda, smatrajući da je potrebno pripremiti teren za takva rješenja. U ovom trenutku ograničenih ulaganja u znanost i nedovoljnog intenziteta znanstveno-istraživačke djelatnosti teško bi se moglo opravdati dodatno administrativno opterećenje. Intencija Ministarstva prosvjete i znanosti donošenjem novog Zakona i podzakonskih akata nije bila ograničavanje autonomije znanstveno-istraživačkih ustanova te je stoga iz Zakona izostala obrada aktivnosti koje nisu u nadležnosti Ministarstva. Njegova je glavna namjera podizanje kvalitete programa i projekata koje financira Ministarstvo, smatrajući da nove pravne norme daju dobar okvir za to. Prema MPNCG-u Priredio Ivica Buljan BiH Hegel u Sarajevu U Sarajevu je sredinom rujna održan 28. međunarodni Hegelov kongres, o temi Hegel i moderna. Kako su istaknuli organizatori, održavanje 28. Hegelova kongresa predstavlja jednu od najvećih i najznačajnijih znanstvenih manifestacija u BiH, a ujedno njezinu promociju kao moderne europske države koja je utemeljena u europskom duhu. Kongres također predstavlja jedinstvenu mogućnost povezivanja znanstvenika iz cijelog svijeta i globalizacije znanstvene zajednice. Ovo je jedinstvena prilika da mladi znanstvenici i studenti ostvare kontakt s najznačajnijim imenima filozofske misli i stvore mogućnosti proširenja svoje edukacije. Među ostalima, na kongresu je govorio Hans-Peter Großhans, koji je rekapitulirajući suvremene teorije religije pokazao aktualnost Hegelove filozofije religije, naglašavajući njezin sekularni karakter. Govorio je i Vahidin Preljević, koji je istaknuo da se estetsko u moderni odlikuje višeznačnošću, ali zajednički nazivnik je problematiziranje istine i upravo je to kriterij razdvajanja od postmodernističkih tendencija, za što nam Hegelova estetika pruža dobar putokaz. Prema Sarajevo-x.com I. B. aktualno svijet 14 www.skolskenovine.hr ©PANJOLSKA broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Obrazovanje za jednakost spolova Neravnopravnost unatoč obrazovnoj reformi i mješovitim školama čilišnoj razini, a oko 30 posto zaposlenih u tim strukama čine žene. S druge strane, više od 80 posto studenata socijalnog rada i 91 posto logopedije su žene. Za kampanju Obrazovanje za jednakost tiskani su vodiči za nastavnike, kao i za studente na osnovnoj, srednjoj i sveučilišnoj razini. Dostupan je na svim službenim jezicima Španjolske (španjolski, katalonski, baskijski i galicijski), a u njima su obrađeni različiti aspekti edukacije o pitanjima ravnopravnosti spolova. Distribuirat će se u više od 50.000 obrazovnim ustanova, a mogu se i besplatno skinuti sa službene stranice kampanje. Žene su i dalje manjina u rukovodećoj strukturi obrazovnoga sustava, dakle među rektorima, načelnicima odjela i direktorima obrazovnih ustanova, kao i među profesorima na srednjoškolskoj i sveučilišnoj razini Š panjolski sindikat FETE-UGT pokrenuo je kampanju o ravnopravnosti spolova Obrazovanje za jednakost. Razvijena na temelju ugovora s Ministarstvom za jednakost, cilj joj je otvaranje novih prostora za rasprave o pitanjima ravnopravnosti spolova, a nastavnicima pruža specifične alate za rješavanje problema kroz sve discipline i u svim dobnim skupinama. Hijerarhijska segregacija Unatoč obrazovnoj reformi i otvaranju mješovitih škola, ravnopravnost spolova još nije potpuno zaživjela u Španjolskoj. Savjet obrazovnih psihologa i odgojitelja Seksistički stavovi i vrijednosti i dalje utječu na osobni razvoj i izbor karijere te onemogućuju ženama sudjelovanje u svim područjima. A neravnopravnost u svom najekstremnijem obliku može dovesti i do spolnog nasilja. Jedan je simptom nejednakosti hijerarhijska segregacija u obrazovnom sustavu, gdje su žene i dalje manjina u rukovodećoj strukturi, dakle među rektorima, načelnicima odjela i direktorima obrazovnih ustanova, kao i među profesorima na srednjoškolskoj i sveučilišnoj razini. IRAN Nekoliko je studija pokazalo da su opcije za izbor karijere dostupne ženskim i muškim studentima još uvijek uglavnom orijentirane na područja povezana s tradicionalnim ulogama. Takav je slučaj u stručnom obrazovanju. Naime, za zanimanja u području zdravstva, socijalnog rada ili modnog dizajna i dalje se uglavnom školuju žene, dok su muškarci pretežno orijentirani na telekomunikacije, automobilska istraživanja i strojogradnju. Tek je oko 25 posto žena koje studiraju arhitekturu i tehnički inženjering na sveu- Borba za ljudska i sindikalna prava ‘Ne želimo da učitelje zatvaraju i ubijaju’ Četiri su učitelja u posljednjih nekoliko mjeseci uhićena i zatvorena, dok je 35-godišnji Farzad Kamangar tajno pogubljen I ranski učitelji podigli su glas u borbi za ljudska i sindikalna prava, budući da ih zbog uskraćivanja istih zatvaraju, pa čak i ubijaju. Četiri su učitelja izjavila da su posljednjih nekoliko mjeseci provela u zatvoru, dok je prijavljeno da je 35-godišnji učitelj Farzad Kamangar tajno pogubljen, unatoč zakonskom žalbenom procesu njegova slučaja koji je još bio u tijeku. U posljednjih godinu dana aktivisti za prava žena također su uhićeni i osuđeni, jer su zahtijevali slobodu i jednakost spolova, tvrdeći da Iran tretira svoje građanke inferiornima u odnosu na muškarce. Jedan je nedavni primjer takve prakse slučaj Family Support Bill, za koji su aktivisti tvrdili da će dodatno umanjiti ženska prava u ime jačanja obitelji. Među aktivisticama koje su se pobunile, uključujući radnice i studentice, nekoliko ih je osuđeno i na teške zatvorske kazne. Ironično, Iran je podnio zahtjev za učlanjenjem u Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda, ali je odustao od tog cilja kako bi osigurao svoju poziciju u Komisiji za status žena (CSW). CSW je inače pomoćno tijelo Ekonomskoga i društvenog vijeća (ECOSOC), koje čini 45 izabranih predstavnika na četverogodišnje razdoblje. Pristupanje Irana tom tijelu nanijelo je ozbiljan udarac njihovim ciljevima, jer ocjenjuju napredak u području ravnopravnosti spolova, postavljaju svjetske standarde i podržavaju politiku za promicanje ravnopravnosti spolova. Šokantno je što je UN-ovo tijelo odobrilo članstvo Iranu, budući da on nije država članica Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) te i dalje ignorira povredu njihovih prava. Organizacija Education International silno je zabrinuta procesom i prilikom za kritički angažman između vlade i žena na 54. sjednici CSW-a održanoj u New Yorku u ožujku ove godine. Pripadnici civilnog društva suočavaju se s golemim preprekama, kako na političkom planu tako i na praktičnom. Komisija za status žena na svom će idućem sazivu u ožujku 2011. godine raspravljati o temi Pristup i sudjelovanje žena u obrazovanju, znanosti i tehnologiji te poticanje jednakosti njihova pristupa stalnom zaposlenju i dostojanstvenom radu. Komisija će ocijeniti napredak ostvaren u provedbi zaključaka s 51. sjednice o eliminaciji svih oblika diskriminacije i nasilja nad djevojčicama. Obje teme zahtijevaju mobilizaciju sindikata učitelja i suradnju s organizacijama civilnog društva na nacionalnoj razini. Prva svjetska ženska konferencija u organizaciji Education Internationala održat će se u Bangkoku, u Tajlandu, od 20. do 23. siječnja iduće godine, na kojoj će se izdvojiti vrijeme za procjenu sudionika i rasprave o akcijama koje treba poduzeti. Prema Worlds of Education I. Č. Internetska stranica Obrazovanje za jednakost također nudi teorijske i praktične materijale, klasificirane prema znanstvenom području, uključujući i sugestije u poučavanju te strategije za provedbu ravnopravnosti spolova u sustavu obrazovanja. Osim toga, korisnici internetske stranice moći će zatražiti savjet obrazovnih psihologa i odgojitelja o pitanjima vezanima za ravnopravnost spolova i obrazovanje, prevenciju nasilja nad djevojkama i ženama u obrazovnim ustanovama, razvoj nastavnih planova i programa za ravnopravnost spolova u školama i drugim aspektima projekta. EUROPA Prema Worlds of Education Priredila Ivana Čavlović Ravnopravnost spolova Vrijeme je za jednake plaće P rije nekoliko je mjeseci u Europi obilježen dan jednakih plaća kao podsjetnik na to da su izjednačene plaće za muškarce i žene i dalje veliki svjetski izazov u postizanju ravnopravnosti spolova. Čak i danas nijedna zemlja u svijetu ne može tvrditi da je postigla izjednačenost plaća, unatoč raznim međunarodnim ugovorima kojima se svim vladama nalaže da što brže premoste taj jaz. U povodu ovogodišnjega Međunarodnoga dana žena organizacija Education International (EI) pokrenula je globalnu kampanju pod nazivom Jednake plaće odmah! Kroz tu kampanju EI ponovno potvrđuje pravo svih radnika na jednake plaće, a cilj joj je pomoći obrazovnim sindikatima da prevladaju spolne diskriminacije u zapošljavanju. Jednaka platna moć znači jednaku plaću za sve za jednak rad ili rad usporedive vrijednosti. Ipak, žene su za zanimanja u kojima ionako dominiraju manje plaćene od muškaraca koji obavljaju isti posao. Poučavanje se, primjerice, smatra ženskom strukom, gdje je udio učiteljica mnogo veći od učitelja. Međutim, kako se povećava dob učenika, a zarada raste, tako udio učiteljica u sustavu znatno pada, a broj učitelja raste. To je posebno slučaj u području visokog obrazovanja, gdje se žene bore za veće plaće, ali i rukovodeća, pa čak i profesorska mjesta. Kada su na istoj obrazovnoj razini kao i njihovi muški kolege, žene češće rade skraćeno i uglavnom na pozicijama koje ne uključuju donošenje odluka. Svi ti čimbenici idu ženama na štetu, prvenstveno što se tiče plaća, a kasnije i kada je u pitanju visina primanja nakon umirovljenja. Kampanja potiče učiteljske organizacije širom svijeta da prikupe čvrste dokaze o disparitetu plaća, usvoje politiku o jednakosti plaća te potaknu vlade da započnu provedbu izjednačavanja plaća. Prema Education International I. Č. tema broja aktualno Tema broja: Obrazovanje za sve-doseći marginalizirane broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. 15 www.skolskenovine.hr Svatko ima pravo ostvariti svoje nade Proteklo je deset godina otkako su na konferenciji u Dakaru usvojeni ciljevi Programa Obrazovanje za sve. U tih deset godina zabilježen je određeni napredak u ostvarivanju zacrtanih ciljeva, no milijuni djece u svijetu još ne mogu potpuno ostvariti svoje pravo na obrazovanje. Obrazovovanje u slabije razvijenim zemljama trpi posljedice gospodarske krize koja bi nakon desetljeća ohrabrujućeg razvoja mogla usporiti, ako ne i potpuno zaustaviti napredak u ostvarivanju ciljeva obrazovanja za sve U svim društvima ima djece kojoj prijeti opasnost da budu odbačena na margine obrazovnog sustava. Na prvi pogled može se nekomu učiniti da životni putovi te djece nemaju ništa zajedničkog. Svakodnevna iskustva bidonvilskog stanovništva u Keniji, djece pripadnika etničkih manjina u Vijetnamu i nekoga romskoga djeteta u Mađarskoj vrlo su različita. Pa ipak, svima njima prijeti ista opasnost - da budu zaustavljeni u razvoju svojih potencijala, u ostvarivanju svojih nada i u stvaranju bolje budućnosti pomoću obrazovanja. Proteklo je deset godina otkako su na konferenciji u Dakaru usvo- Pripremio Ivan Rodić jeni ciljevi obrazovanja za sve. U proteklom razdoblju zabilježen je određeni napredak u ostvarivanju tih ciljeva, no milijuni djece u svijetu još ne mogu potpuno ostvariti svoje pravo na obrazovanje. UNESCO-ovo Svjetsko izvješće o obrazovanju za sve za 2010. godinu pod naslovom Doseći marginalizirane otkriva duboke razloge takvoga stanja i donosi primjere dobre prakse i politika usmjerenih na borbu protiv isključenosti. Obrazovanje u opasnosti Iz opsežnoga dokumenta koji obasiže više od 400 stranica do- nosimo sažet pregled glavnih točaka Izvješća iz kojih će se moći iščitati globalna slika stanja obrazovanja, uz brojne podatke koji dokumentirano obrazlažu i potvrđuju tu sliku, u prvome redu kad je riječ o osnovnom obrazovanju koje bi moralo biti dostupno svakom djetetu u bilo kojemu dijelu svijeta. Prošlo je deset godina otkako je međunarodna zajednica na konferenciji u Dakaru 2000. godine prihvatila šest ciljeva obrazovanja za sve. Bilanca onoga što je ostvareno otada dosta je skromna. Unatoč tomu što je dosta toga učinjeno tijekom posljednjega desetljeća, velik broj krajnje siromašnih zemalja teško će, ili nikako, ostvariti zacrtane ciljeve do 2015. godine. Nepoduzimanje napora da se marginaliziranim skupinama omogući veće uključivanje u obrazovanje lišilo je mnoge pojedince mogućnosti da ostvare svoje pravo na obrazovanje. Dok se posljedice globalne ekonomske krize u svijetu i dalje osjećaju, postoji realna opasnost da napredak u razvoju obrazovanja koji je postignut u ovih zadnjih deset godina bude zaustavljen, a rezultati poništeni. Obrazovanje je u opasnosti i stoga bi sve zemlje trebale razraditi djelotvornije tema broja aktualno 16 www.skolskenovine.hr planove uključivanja u obrazovanje, zajedno sa strategijama zaštite najranjivijih kategorija stanovništva i borbe protiv svih oblika nejednakosti. U UNESCO-ovu izvješću navode se mjere pomoću kojih je moguće suprotstaviti se nejednakosti koja vlada u obrazovanju. Od financijske krize do krize razvoja čovječanstva S povećanjem siromaštva, porastom nezaposlenosti i smanjivanjem izdvajanja sredstava iz fondova mnoga će siromašna i ugrožena domaćinstva biti prisiljena smanjiti izdatke za obrazovanje ili, pak, ispisati svoju djecu iz škole. Državni proračuni siromašnih zemalja pod posebnim su pritiskom. Obrazovni sustavi u mnogim najsiromašnijim zemljama svijeta trpe posljedice najveće gospodarske krize nakon velike krize iz dvadesetih godina prošloga stoljeća. Ova je kriza nastala u financijskim krugovima najrazvijenijih zemalja, a posljedice trpe najsiromašniji. Nakon desetljeća ohrabrujućeg razvoja, napredak u ostvarivanju ciljeva obrazovanja za sve, u uvjetima rastućeg siromaštva, usporavanja ekonomskog rasta i pojačavanja pritisaka na vladine proračune, mogao bi biti usporen, ako ne i potpuno zaustavljen. Okolnosti i uvjeti potrebni za ostvarivanje ciljeva obrazovanja za sve do 2015. posebno su se pogoršali u zemljama u razvoju. Godine 2007. i 2008. 175 milijuna osoba u svijetu patilo je od pothranjenosti. Ove godine, 2010., recesija bi mogla gurnuti u siromaštvo dodatnih 90 milijuna osoba. Pogoršanje uvjeta života odrazit će se sasvim sigurno i na obrazovanje. Ono što posebno zabrinjava jest to što rastuća ranjivost najsiromašnijih domaćinstava i još teža pothranjenost djece prijete da unište sve napore koji su učinjeni s ciljem da se do 2015. godine potpuno ostvari program osnovnoga obrazovanja za sve. Žrtvovana cijela generacija djece U zemljama u razvoju kao i u najsiromašnijim zemljama ne poklanja se odgovarajuća pozornost posljedicama usporavanja gospodarskoga rasta. Dok bogate zemlje zasađuju mladice gospodarskoga oporavka, dotle su zemlje u razvoju suočene s nesigurnom perspektivom vrlo polaganoga gospodarskog rasta i smanjivanjem prihoda. Samo u zemljama podsaharske Afrike moguće smanjenje izdataka za obrazovanje, uvjetovano recesijom u svijetu, iznosi godišnje u prosjeku 4,6 milijarda dolara (za godine 2009. i 2010.), što je dvostruko više od ukupne svote koja se sada izdvaja za osnovno obrazovanje u tim zemljama. Lako se zaboravlja što je zapravo posrijedi. Svjetsko gospodarstvo jednoga će dana sasvim sigurno izići iz recesije, međutim kriza bi u najsiromašnijim zemljama svijeta mogla dovesti do stvaranja jedne cijele žrtvovane generacije djece čije će životne šanse biti nepopravljivo ugrožene time što nije bilo dovoljno zaštićeno njihovo pravo na obrazovanje. Zbog izostanka odgovarajuće akcije kojom bi se podupro napredak bit će plaćena vrlo visoka cijena kako za pojedince tako i za cijele zajednice, pogođene krizom, upravo zbog toga što su umanjene njihove šanse da se oslobode siromaštva i ranjivosti. Državni proračuni pojedinih zemalja moraju imati odlučujuću ulogu u sprječavanju da se financijska kriza ne pretvori u dugotrajnu krizu razvoja čovječanstva. Bogate zemlje izdvojile su znatna financijska sredstva kao poticaj i potporu gospodarskom oporavku te za zaštitu vitalne socijalne i ekonomske infrastrukture. U tim zemljama obrazovanje je shvaćeno kao prioritetno područje kad je riječ o javnim izdatcima. Za razliku od razvijenih zemalja, većina zemalja u razvoju nije u mogućnosti izdvojiti potrebna financijska sredstva za financiranje pojedinih prioritetnih područja, među koje svakako spada i obrazovanje. Te zemlje očajnički trebaju financijsku pomoć, i to broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Učitelj i njegovi učenici u jednoj školi u Pakistanu − Djeci iz marginaliziranih skupina vlade bi trebale jamčiti kvalitetno obrazovanje potičući, među ostalim, nastavnike boljim plaćama da odlaze raditi u zabačena seoska područja znatno veću nego do sada, kojom bi se potaknuo razvoj i na taj način omogućilo tim zemljama da se uhvate u koštac s krizom. Obrazovanje mora imati prioritet Međunarodna zajednica nije znala na efikasan način odgovoriti na izazove s kojima su suočene najsiromašnije zemlje. Vlade najrazvijenijih zemalja, posebice one iz Grupe 20 i Grupe 8, pokrenule su brda financijskog kapitala kako bi stabilizirale financijske sustave u svojim zemljama, no onim najugroženijim zemljama odobrile su gotovo beznačajna sredstva. Kad je riječ o milenijskim ciljevima razvoja, međunarodna zajednica mora uvijek imati na umu da obrazovanje mora imati prioritet u svim razvojnim planovima. Svako usporavanje u ostvarivanju zacrtanih obrazovnih ciljeva može se dugoročno vrlo negativno odraziti na gospodarski razvoj i borbu protiv siromaštva. Ovogodišnje UNESCO-ovo izvješće procjenjuje da će trebati 16 milijarda dolara godišnje kako bi se potpuno ostvario projekt osnovnog obrazovanja za sve do 2015. godine. Taj je iznos na prvi pogled dosta velik, međutim to je samo dva posto sredstava koja su upotrijebljena da bi se spasile od bankrota tek četiri velike banke u SAD-u i Velikoj Britaniji. Naravno, vlade će reći da davanje jamstava bankama, kako bi se sačuvala njihova likvidnost, predstavlja unosnu investiciju, međutim to se isto može reći i za sredstva koja se izdvajaju za obrazovanje što je također investiranje u smanjenje siromaštva, u razvoj kao i u izgradnju svijeta utemeljenog na jednakosti. Jedan je od ciljeva i da obrazovanje postane dostupnije svima i da ne bude skupo. Vlade ne bi smjele smanjivati sredstva kojima se pokrivaju realni troškovi funkcioniranje temeljnog obrazovanja Je li bitka već izgubljena? Obrazovni ciljevi koji su usvojeni 2000. godine na Svjetskom forumu o obrazovanju u Dakaru predstavljaju glavne orijentire pri svakoj procjeni stupnja napretka prema cilju koji se zove Obrazovanje za sve. Mnogo je toga već učinjeno: neke su najsiromašnije zemlje zabilježile napredak na mnogim područjima, međutim izvjesno je da svijet nije na dobrom putu prema ostvarivanju ciljeva iz Dakara i da je bitka za ostvarivanje projekta Osnovno obrazovanje za sve do 2015. godine po svoj prilici već izgubljena. Da bi se stanje promijenilo, trebat će veći naglasak staviti na borbu protiv nejednakosti i na pomoć Na putu do škole najzapostavljenijim skupinama učenici u Bangladešu stanovništva. Uspostavljanje jedmoraju savladati i nakosti među spolovima ostaje i ovakve prepreke dalje prioritetni zadatak, jer je ženska populacija u mnogim zemljama i institucionalno marginalizirana i diskriminirana. Strategije kojima i uroditi vrlo dobrim odgojnim i obrazovje cilj izjednačavanje šansa u obrazova- nim postignućima. nju također se moraju više usredotočiti na Ipak, u radu službi koje se brinu o najopasnosti rastućeg siromaštva i društvene mlađoj djeci i dalje je prisutan određeni diskriminacije. Podatci iz ovoga Izvješća nemar. Tako, primjerice, oko trećine sve jasno ukazuju na to da vlade i donatori mo- djece u zemljama u razvoju, a njih je oko raju postati svjesniji opasnosti sadašnjega 175 milijuna godišnje, prije polaska u stanja. osnovnu školu iskusilo je glad, što ima ne- Predškolski odgoj Odgoj i skrb u ranome djetinjstvu predstavljaju temelje obrazovanja za sve. Zdrava prehrana, efikasna zdravstvena zaštita te korištenje kvalitetne opreme za rad s predškolskom djecom mogu znatno umanjiti posljedice štetnih društvenih pojava Irina Bokova, glavna ravnateljica UNESCO-a popravljive posljedice za njihov kognitivni razvoj. Rizične trudnoće i posljedično tome rizični porođaji dovode do brojnih neželjenih teškoća. Neonatalna asfiksija, tj. gušenje pri porođaju, dovodi do toga da godišnje gotovo milijun djece ima teškoća u učenju kao i mnoge druge probleme u razvoju. Nedostatak joda kod majki može Recesija najteže pogađa obrazovanje - Ovo Izvješće dolazi u trenutku velike nesigurnosti koja vlada u svijetu. Naime, još smo pritisnuti bremenom svjetske financijske i ekonomske krize koja pogađa ne samo bankarski sustav nego i sve aspekte razvoja čovječanstva, dakle i obrazovanje. Nalazimo se na raskrižju putova. Hoćemo li nastaviti raditi kao da se ništa nije dogodilo i tako riskirati da uništimo sve ono što smo stvorili proteklih desetljeća ili ćemo ovu krizu iskoristiti kao priliku da izgradimo trajnije sustave obrazovanja koji će poticati uključivanje u obrazovanje svih i tako stati na kraj svim oblicima marginalizacije? - pita se u predgovoru Izvješća glavna ravnateljica UNESCO-a Irina Bokova. Postignuti rezultati od 2000. godine, kada smo utvrdili ciljeve obrazovanja za sve, kao i milenijski ciljevi koji se odnose na ukupni razvoj nedjeljivi su: veliki su koraci učinjeni u razvoju općeg osnovnog obrazovanja, u povećanju broja polaznika srednjeg i visokog obrazovanja u mnogim zemljama te u jačanju jednakosti među spolovima, a poboljšanja su zabilježena i u borbe protiv gladi, siromaštva i smrtnosti dojenčadi. Svjetska financijska kriza mogla bi iz temelja sve to promijeniti. Sve veći porast siromaštva iziskuje od svih nas da se svakodnevno moramo boriti da odgovorimo na najosnovnije ljudske potrebe. Pouke iz prošlosti govore nam da su najčešće upravo djeca prva na udaru siromaštva i patnje što se odnosi i na pohađanje škole. Suočene s krizom, vlade pojedinih zemalja moraju hitno uspostaviti mehanizme zaštite siromašnih i ugroženih osoba. Vlade bi, među ostalim, trebale iskoristiti ovu prigodu da stvore društva koja će se boriti protiv nejednakosti, na način da svatko može iskoristiti svoju šansu i napredovati. Obrazovanje je u toj borbi na prvoj crti bojišnice. Škola ne uči samo čitanju i pisanju nego igra i odlučujuću ulogu u promicanju snošljivosti, mira i razumijevanja među ljudima kao i u borbi protiv svih oblika diskriminacije - naglasila je Bokova. broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. tema broja aktualno izazvati mentalnu zaostalost kod otprilike 38 milijuna djece u prosjeku svake godine. Sve su to problemi čiji su korijeni u siromaštvu, nejednakosti među spolovima i u nesposobnosti zdravstvenih službi da toj djeci osiguraju prikladnu zdravstvenu skrb. Pristup programima odgoja i skrbi u ranom djetinjstvu i dalje je nejednak. Razine zaštite posebno su niske u zemljama južne i zapadne Azije te u podsaharskoj Africi. Od sve djece upravo bi za djecu iz najsiromašnijih obitelji trebalo osigurati najkvalitetniji odgoj i skrb u ranom djetinjstvu, no vrlo su mali izgledi da se to i ostvari. U Egiptu djeca iz najbogatijih obitelji imaju 28 puta veće izglede da će biti uključena u neki od predškolskih programa nego djeca iz najsiromašnijih obitelji. To pokazuje koliko su u društvu velike prepreke koje su vezane za imovno stanje ili mjesto stanovanja. Opismenjavanje odraslih trebalo bi dobiti prioritet u svim razvojnim strategijama u području obrazovanja Opće osnovno obrazovanje Rezultati koji su postignuti u proteklih deset godina, kad je riječ o razvoju općeg osnovnog obrazovanja, koje bi obuhvatilo svu djecu, bili su više nego ohrabrujući. Primjerice, 2007. godine 72 milijuna djece u cijelom svijetu nije pohađalo nikakvu školu. Na prvi se pogled čini mnogo, ali to je bilo 28 posto manje nego 2000. godine. Od 1999. stopa obuhvata školom u zemljama podsaharske Afrike rasla je pet puta brže nego prethodno desetljeće, a najveći napredak zabilježen je u Beninu, Etiopiji, Mozambiku i Tanzaniji, u kojima su i razlike u spolu bile znatno smanjene. Najveći napredak u smanjivanju broja djece koja nisu pohađala nikakvu školu zabilježen u razdoblju od 2002. do 2004. godine. Napredak nije bio svuda isti. Najbrži je napredak zabilježen u zemljama južne Azije, posebice u Indiji, te u podsaharskoj Africi. Najviše zemalja koje najvjerojatnije ne će uspjeti ostvariti projekt obrazovanja za sve do 2015. godine jesu one koje su u projekt krenule s niskih startnih pozicija, pa ni povećana izdvajanja za obrazovanje nisu mogla nadoknaditi te razlike (primjerice Burkina Faso ili Niger), a bilo je i zemalja u kojima je taj proces od početka stagnirao (primjerice Eritreja ili Liberija). U najtežem su, pak, položaju bile zemlje koje su pogođene ratnim sukobima u kojima nije zabilježen nikakav napredak. Posebno iznenađuje činjenica što zemlje koje imaju veći nacionalni dohodak, kao što su Filipini ili Turska, najvjerojatnije također ne će ostvariti 17 www.skolskenovine.hr spomenute ciljeve obrazovanja za sve, u prvome redu stoga što u tim zemljama postoje velike razlike i nejednakosti u nacionalnom sastavu stanovništva, što se onda odražava i na nejednak razvoj obrazovanja u svim dijelovima zemlje. Razlike vezane za imovno stanje, spol, etničku pripadnost, jezik te mjesto stanovanja priječe napredak u mnogim zemljama. Da bi se te razlike izbrisale, trebat će poduzeti velike napore kako bi se promijenili, prije svega, društveni običaji koji zapostavljaju obrazovanje djevojčica te osmišljavati takve politike koje će poticati stvaranje jednakosti među spolovima. Kompetencije i strukovno obrazovanje Suočene s porastom nezaposlenosti mladih, vlade sve više gledaju na razvoj kompetencija kao temeljnu sastavnicu globalne strategije u borbi protiv marginalizacije. Drugim riječima, u gospodarstvu, koje se sve više temelji na znanju, stalno raste svijest o važnosti kompetencija kao pokretača razvoja, produktivnosti i gospodarskoga rasta. Kvaliteta i učinkovitost tehničkog i strukovnog obrazovanja znatno se razlikuju od zemlje do zemlje. U Njemačkoj i Japanu strukovno obrazovanje odigralo je odlučujuću ulogu u tranziciji te u borbi protiv nezaposlenosti među mladima. U zemljama istočne Azije strukovno je obrazovanje bilo sastavnim dijelom strategija industrijskoga razvoja. Iskustvo stečeno u Latinskoj Americi i u SAD-u potvrđuje da je upravo strukovno obrazovanje u stanju pružiti šansu mladima iz marginaliziranih društvenih skupina, koji su bili napustili školu, da se ponovno reintegriraju obrazovni sustav. Premda postoje brojna pojedinačna iskustva dobre prakse, ukupna bilanca strukovnog obrazovanja prilično je dvojbena. Strukovno obrazovanje u mnogim zemljama trpi zbog manjka novca, a s time je onda povezana i osrednja kvaliteta nastave te slabe ili nikakve veze s tržištem radne snage. Vlade zemalja Srednjeg Istoka uložile su u strukovno obrazovanje velika sredstva, no, što se tiče zapošljavanja, rezultati su bili dosta mršavi. Da bi se ta slika promijenila, trebat će provesti vrlo temeljite i sveobuhvatne reforme strukovnog obrazovanja, u prvome redu kad je riječ o povezivanju obrazovanja i tržišta radne snage, odnosno svijeta rada. Opismenjavanje odraslih Pismenost je životno važna sastavnica ljudskoga života i ključni čimbenik u razvoju i stjecanju kompetencija. Unatoč tomu, opismenjavanje odraslih i dalje je jedan od najzapostavljenijih ciljeva obrazovanja za sve. U ovome trenutku u svijetu ima oko 759 milijuna nepismenih odraslih osoba, od čega su dvije trećine žene. Bilo je zadnjih godina nekoliko ohrabrujućih pokušaja da se nepismenosti u svijetu stane na kraj. Mnoge su zemlje, Reforma strukovnog obrazovanja U zemljama podsaharske Afrike strukovno obrazovanje dosta je zapostavljeno i svodi se uglavnom na informalne oblike obrazovanja i osposobljavanja (za poslove koje uglavnom obavljaju mladi iz marginaliziranih skupina) i izbjegavaju ga i roditelji i učenici. U Indiji u programe strukovnog obrazovanja upisuje se svega tri posto mladih koji dolaze sa sela, a tako mali broj objašnjava se time da to obrazovanje otvara vrlo slabe perspektive za zapošljavanje. Slika o takvom strukovnom obrazovanju, kao drugorazrednom obrazovanju koje ne nudi bogzna kakve mogućnosti zapošljavanja, i dalje je prisutna u svijesti mnogih tamošnjih ljudi. Kvalitetno strukovno obrazovanje općenito rečeno uspostavlja tijesne veze između obrazovanja i svijeta rada, što zahtijeva i pojačano zauzimanje i privatnog sektora. Jedno od obilježja brazilskoga modela strukovnog obrazovanja jest, primjerice, to da je središnja udruga poslodavaca glavni davatelj usluga, koja nudi obrazovanje i osposobljavanje vrlo visoke kvalitete koje je usmjereno uglavnom prema onim djelatnostima u kojima vlada nestašica radne snage. Nastavni programi i pedagoški pristup podjednako su važni. U strukovnom obrazovanju naglasak je vrlo često stavljen na stjecanje tehničkih vještina, a zanemaruju se opće kompetencije, kao što je, primjerice, kompetencija “učenje učenja“. Mnoge zemlje − kao što su, primjerice, Australija i Republika Koreja − trude se razriješiti taj problem tako što podupiru širu vertikalnu prohodnost između strukovnog obrazovanja i akademske izobrazbe. Obrazovanje bi trebalo biti dostupno svima i ne be smjelo biti skupo koje imaju veliki broj nepismenih odraslih osoba, uložile znatna sredstva u nacionalne programe opismenjavanja. Poučan je primjer Brazila, gdje je 2003. godine pokrenut program Opismenjeni Brazil, kojim je bilo obuhvaćeno osam milijuna polaznika. Indija trenutačno priprema svoj nacionalni program opismenjavanja u kojemu će glavni naglasak biti na opismenjavanju žena te pripadnika nižih kasta i manjina. Nacionalna obrazovna strategija u Burkini Faso predvidjela je povećavanje izdvajanja za opismenjavanje s jedan na sedam posto od ukupnih sredstava za obrazovanje u državnom proračunu. Vlade i donatori trebali bi izraditi nove modele opismenjavanja koristeći se iskustvima dobre prakse u svijetu te da opismenjavanje odraslih dobije prioritet u razvojnim strategijama u području obrazovanja. Kvaliteta obrazovanja Kad je riječ o kvaliteti obrazovanja, treba imati na umu da nije važno samo koliko djece pohađa školu, nego i to što i kako uče. Nepobitna je činjenica da broj djece u svijetu koja su obuhvaćena školovanjem raste puno brže nego što se poboljšava kvaliteta obrazovanja koje se toj djeci pruža. Nedostatci u obrazovnim stečevinama vidljivi su na svakom koraku. Evaluacija obrazovanja koja se s vremena na vrijeme provodi na međunarodnoj razini pokazuje da i dalje postoje velike razlike u obrazovanju u pojedinim dijelovima svijeta. Međunarodno istraživanje koje je 2007. godine provedeno za matematiku i prirodoslovlje pokazalo je da su učenici iz većine zemalja u razvoju - među kojima su, primjerice, Gana, Indonezija, i Maroko - u prosjeku pokazali slabije znanje od svojih vršnjaka u razvijenim zemljama, poput Japana ili Republike Koreje. Istraživanje je pokazalo i to da učenici iz unutrašnjosti zemlje, gdje ne postoji dovoljno poticajno okruženje za učenje, također postižu slabije rezultate od svojih vršnjaka iz velikih gradova. Problem, međutim, nije u tome da učenici pokazuju slabije znanje iz ovoga ili onoga pojedinačnog predmeta, stvar je u tome da je opća razina znanja učenika u mnogim zemljama strašno niska. Razina informiranosti učenika u zemljama južne i zapadne Azije kao i u zemljama podsaharske Afrike navodi na zaključak kako će mnogi od njih teško moći steći temeljne kompetencije u čitanju, pisanju i računanju, čak i u slučaju da završe osnovnu školu. Financijski deficit - neuspjeh u pružanju pomoći Svjedoci smo kolektivnog neuspjeha pružatelja pomoći koji nisu ispunili obećanje dano 2000. godine, prema kojemu “nijedna zemlja koja je poduzela ozbiljne napore u području obrazovanja za sve ne će ostati bez potrebnih financijskih sredstava“. Međutim, u ovome trenutku nedostaje 16 milijarda dolara godišnje da bi se ostvarili ciljevi programa Obrazovanje za sve. Inicijativa da se ubrza pomoć nije dala rezultata: način na koji se pokušava pomoći obrazovanju treba iz temelja promijeniti. Pomoć koja je davana osnovnom obrazovanju od 2004. do 2007. smanjena je za više od petine. Sredstva što dolaze od triju velikih donatora (Francuske, Njemačke i Japana) otkrivaju zapravo sav nemar koji vlade tih zemalja pokazuju prema osnovnom obrazovanju. Ustvari, te zemlje više od polovice sredstava koje dodjeljuju kao pomoć obrazovanju, namjenjuju za srednje i visoko obrazovanje. Suprotan primjer je Španjolska koja je od 1999. do danas sredstva koja izdvaja kao pomoć razvoju osnovnoga obrazovanja u siromašnim zemljama povećala 78 posto. Autori ovoga Izvješća uputili su apel glavnom tajniku UN-a da već ove godine sazove donatorsku konferenciju na najvišoj razini kako bi se pokušalo pokriti spomenuti deficit. Bogate zemlje i međunarodne financijske institucije često u svojim izvješćima uljepšavaju stvarnost pa tako odašilju u javnosti pomalo iskrivljenu sli- aktualno tema broja 18 www.skolskenovine.hr broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. vanje postane dostupnije svima i da ne bude skupo. Vlade ne bi smjele smanjivati sredstva kojima se pokrivaju realni troškovi funkcioniranje temeljnog obrazovanja već bi trebale poraditi na tome da se smanjuju razni dodatni troškovi koji ne utječu bitno na normalno funkcioniranje temeljnog obrazovanja. Vlade bi posebno trebale voditi računa o pojačanom financiranju obrazovanja djece iz siromašnijih slojeva stanovništva. Tako je, primjerice, u Kambodži prije nekoliko godina vlada donijela novu mjeru u sklopu svoje obrazovne politike, koja je predviđala pokrivanje troškova školovanja za žensko dijete pod uvjetom da nakon završetka osnovne škole djevojčica upiše neku srednju školu i ta je mjera pridonijela da se u kratkom vremenu upis ženske djece iz siromašnijih slojeva stanovništva poveća čak 30 posto. Osnažiti obrazovno okruženje U nekim afričkim zemljama čak 80 posto djevojčica neće nikada pohađati školu Kriza obrazovanja u brojkama Broj djece koja nisu pohađala nikakvu školu smanjio se u posljednjih deset godina, od 1999. do 2009. godine, za 33 milijuna u cijelom svijetu. U jugozapadnoj Aziji broj djece koja ne pohađaju školu gotovo se prepolovio - takve djece bilo je prošle godine gotovo 21 milijun manje nego deset godina ranije. Neke su zemlje zabilježile izniman napredak. Godine 1999. Benin je imao jednu od najnižih stopa u svijetu kad je riječ o obuhvatu djece obrazovanjem, a danas se čini da je ta zemlja na putu da do 2015. godine potpuno ispuni ciljeve obrazovanja za sve, tj. da će sva djeca biti uključena u osnovno obrazovanje. Broj djevojčica koje nisu pohađale nikakvu školu spao je s 58 na 54 posto, a razlike u spolu u osnovnom obrazovanju smanjile su se i u mnogim drugim zemljama. Između 1985. i 1994. godine te 2000. i 2007. stopa opismenjenosti među odraslima porasla je 10 posto i danas iznosi 84 posto. Napredak u opismenjavanju odraslih brži je kod žena nego kod muškaraca. ku glede pomoći što je daju zemljama u razvoju. “Bogate zemlje poduzele su maksimalne napore da bi stabilizirale svoje financijske sustave i zaštitile najvažnije socijalne i ekonomske infrastrukture, no njihova pomoć najsiromašnijim zemljama gotovo je beznačajna“, smatra Kevin Watkins, glavni urednik ovoga UNESCOova Izvješća. Iskorjenjivanje siromaštva − uvjet napretka Stoga bi način i oblike prikupljanja te pomoći trebalo iz temelja promijeniti. Inicijativa da se ta pomoć ostvaruje na brži način dala je nekoliko zapaženih rezultata, međutim u Izvješću navode brojni problemi koji prate tu inicijativu i čine je i dalje neefikasnom. Dodijeljena sredstva još nisu dovoljna, zemlje u razvoju ne vode dovoljno računa o upravljanju tim sredstvima, uloga privatnoga sektora je vrlo Dakle napredak je tu, međutim mnogo toga još treba učiniti. Procjenjuje se da je svake godine u svijetu gotovo 175 milijuna djece pothranjeno i to predstavlja i zdravstveni i obrazovni problem. Godine 2007. u svijetu je bilo gotovo 72 milijuna djece koja nisu pohađala nikakvu školu. Ako se nastavi sadašnji ritam uključivanja u obrazovanje, godine 2015. bit će ih 56 milijuna. Oko 54 posto djece koja ne dobivaju nikakvo obrazovanje jesu djevojčice. U podsaharskoj Africi gotovo 12 milijuna djevojčica vjerojatno ne će nikada pohađati školu. U Jemenu bi se moglo to dogoditi sa čak 80 posto djevojčica, za razliku od 30 posto muške djece, za koju se pretpostavlja da nikada ne će dobiti nikakvo obrazovanje. Opismenjavanje i dalje ostaje jedan od najzapostavljenijih ciljeva u obrazovnim politikama. U cijelom svijetu danas je 759 milijuna odraslih koji nisu stekli nikakve kompetencije što se tiče pismenosti. Dvije trećine su žene. Milijuni djece napuštaju školu, a da nisu stekli nijednu temeljnu kompetenciju. Procjenjuje se da u nekim zemljama slaba, a zemljama koje su zahvaćene ratnim sukobima nije pružena djelotvorna pomoć. Velike i stalne nejednakosti koje su uvjetovane siromaštvom, razlikama u spolu, etničkom pripadnošću i jezikom usporavaju svaki napredak u području obrazovanja i sprječavaju da se najbolji način iskoriste ljudski potencijali. Neiskorištene mogućnosti u području obrazovanja koče ekonomski rast te obezvrjeđuju napore koji su bili učinjeni s ciljem da se smanji siromaštvo. Ovo Izvješće služi se novim “mjernim sredstvom“ za proučavanje poželjnih razina obrazovanja. Granična točka, iza koje se prostire “sirotinjsko obrazovanje“, jesu četiri godine školovanja (što je minimum za stjecanje temeljnih kompetencija) za mlade u dobi od 17 do 22 godine. U Izvješću se navodi podatak da u svijetu postoje 22 zemlje u kojima se 30 posto mladih nalazi ispod te granične točke, dakle imaju manje od četiri godine školovanja, te 11 zemalja podsa- podsaharske Afrike među mladima koji su pohađali školu u trajanju od samo pet godina ima 40 posto nepismenih. U Ekvatoru, Gvatemali i Dominikanskoj Republici manje od polovice učenika trećega razreda osnovne škole steklo je najosnovnije čitalačke kompetencije. Bit će potrebno zaposliti gotovo 1,9 milijuna novih nastavnika da bi se do 2015. godine potpuno ostvarilo osnovno obrazovanja za sve. U 22 zemlje u svijetu najmanje 30 posto mladih pohađalo je školu manje od četiri godine, a u 11 zemalja podsaharske Afrike taj broj iznosi 50 posto i više. U 26 zemalja 20 posto mladih polazilo je školu manje od dvije godine. Nejednakosti se često nadovezuju jedna na drugu pa problemi postaju tim teži. U Turskoj 43 posto kurdskih djevojčica koje dolaze iz najsiromašnijih obitelji pohađale su školu manje od dvije godine, dok je nacionalni prosjek za cijelu Tursku šest posto. U Nigeriji 97 posto djevojčica kojima je materinski jezik hawsa također su pohađale školu manje od dvije godine. harske Afrike, gdje ta stopa iznosi najmanje 50 posto. Ukupni podatci iz ovog Izvješća ukazuju i na velike razlike koje postoje od zemlje do zemlje i kad je riječ o pristupu obrazovanju: dijete koje je rođeno u siromašnoj obitelji ima vrlo velike izglede da uopće ne uđe u obrazovni sustav. Na Filipinima, primjerice, razlika u broju godina koje je netko proveo u školi između djece iz najbogatijih i djece iz najsiromašnijih obitelji iznosi četiri godine. U Indiji ta razlika iznosi sedam godina. Jezik i podrijetlo kao čimbenici marginalizacije Razlike u spolu te u imovnom stanju i mjestu življenja znatno utječu na pristup obrazovanju. U Nigeriji mladi u dobi od 17 do 24 godine pohađaju školu u prosjeku sedam godina. Za žensku populaciju i one koji dolaze iz ruralnih područja, iz plemena Hausa, taj je prosjek manji barem šest mjeseci. Neke su skupine posebno izložene opasnosti da budu zapostavljene. U Keniji 51 posto mladih u dobi od 17 do 22 godine, koji pripadaju narodu pastirskih nomada somalijskoga podrijetla, pohađali su školu manje od dvije godine, a kad je riječ o djevojčicama ta brojka iznosi čak 92 posto. Jezik i etnička pripadnost često znaju biti snažan čimbenik marginalizacije. Turska je primjerice učinila velike napore u unaprjeđivanju obrazovanja, međutim djevojčice kurdskog podrijetla iz siromašnijih sredina pohađaju školu u prosjeku samo tri godine, što je prosjek identičan nacionalnom prosjeku u Čadu. Marginalizacija je uvjetovana problemima strukturalne prirode, neefikasnošću politika i nebrigom političkih vođa. U UNESCO-ovu izvješću navode se mjere pomoću kojih je moguće suprotstaviti se nejednakosti koja vlada u obrazovanju. Jedan je od ciljeva i da obrazo- Treba isto tako osnažiti obrazovno okruženje. Primjerice, djeci iz marginaliziranih skupina vlade bi trebale jamčiti kvalitetno obrazovanje potičući, među ostalim, nastavnike boljim plaćama da odlaze raditi u zabačena seoska područja, odnosno u siromašnije gradske četvrti, ali i pojačanim regrutiranjem učitelja koji su podrijetlom iz manjinskih etničkih zajednica. Iskustvo iz Bolivije, gdje se interkulturalno dvojezično obrazovanje ubrzano razvija od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća, pokazuje kako takve reforme mogu pomoći da se svladaju zapreke i teškoće koje su uvjetovanje jezikom ako se iz društva iskorijeni diskriminatorsko ponašanje prema pojedincima ili određenim manjinskim skupinama. Obrazovne politike moraju biti integrirane u sve programe borbe protiv marginalizacije. Politike socijalne zaštite, posebice novčane potpore, predstavljaju učinkovito sredstvo u borbi protiv siromaštva i ranjivosti. I porezna politika također igra vrlo važnu ulogu, posebice ako tu politiku prati i šira politička mobilizacija, kao što pokazuje uspjeh posebnoga programa potpore očuvanju maorskog jezika u Novom Zelandu. Pravednija preraspodjela javnih izdataka također je vrlo bitna. U Brazilu je, primjerice, to bio ključni čimbenik globalne strategije kojoj je cilj bio stati na kraj jednome stanju u kojemu su siromaštvo, nejednakost i marginalizacija u obrazovanju međusobno povezani i uzajamno uvjetovani. Na raskrižju UNESCO će se i dalje nastavi snažno zalagati za rast ulaganja u obrazovanje - najavljuje njegova ravnateljica. Kao čelna institucija za obrazovanje UNESCO ima zadatak da potiče i pomaže svima onima koje aktualna svjetska kriza najviše pogađa. - Dok se nalazimo na raskrižju putova, tijekom sljedećih pet godina koje nam stoje na raspolaganju za poduzimanje zajedničkih napora imajmo hrabrosti i odlučnosti odabrati put koji će svoj djeci, svim mladima i svima odraslima pomoći da potpuno ostvare svoje pravo na obrazovanje - naglašava Irina Bokova. savjetnici aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. PSIHOLOGIJA PEDAGOGIJA Piπe Sanja Reæek Piše Azra Rađenović prof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb Što sve učimo djecu “Sve što trebam znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta. A evo što sam ovdje naučio: sve podijeli s drugima; igraj pošteno; ne tuci ljude; svaku stvar vrati gdje si je našao; počisti za sobom; ne uzimaj što nije tvoje; kad nekoga povrijediš, ispričaj se; peri ruke prije jela; pusti vodu u zahod: topli keksi i hladno mlijeko su zdravi; živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi - svaki dan od svega pomalo; svakog poslijepodneva odspavaj; kad iziđeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj se od svoga prijatelja; ne zaboravi da čudo postoji“ - ovo su divne misli Roberta Fulghuma iz njegove knjige Sve što trebam znati naučio sam u vrtiću. Ovih dana u vrtić vodim svoju trogodišnju kćer na privikavanje i razmišljam što ja kao roditelj očekujem od vrtića: što će moje dijete tamo naučiti? Najvažnije mi je da ondje bude sretna. Imam i sina osmaša, za kojeg si postavljam isto pitanje: što će on u školi naučiti? Moj odgovor je sličan, osim da se u školi ugodno osjeća, bude sretan i ima dobre prijatelje, važno mi je da tamo stekne što više kompetencija koje će mu trebati za život. A onda se prebacujem u profesionalnu ulogu psihologa u školi i postavljam si to pitanje. Što sve učimo djecu u školi? Koja je naša lista prioriteta? Kakav bi trebao biti svaki nastavnik, učiteljica, profesor ili stručni suradnik? Kakve bi si profesionalne ciljeve trebao postaviti u odnosu na svoje učenike? Iznimno je važno poštivati svako dijete, vjerovati u mogućnost njegova uspjeha te od svakoga očekivati visoka očekivanja. Učitelji bi trebali pokazati kreativnost i sposobnost stvaranja poticajnog okruženja za primjeren razvoj i napredak svakog djeteta. Bitno je učenike učiti komunikativnosti, tolerantnosti i pozitivnom razmišljanju. Za svakog je učenika važno da razvija kritičko mišljenje i prosuđivanje, da može rješavati probleme te da se kreativno i domišljato izražava. Evo što o poučavanju kaže William Glasser: “Uspješno poučavanje je vjerojatno najteži posao na svijetu, jer uspješan nastavnik je onaj koji uspije Učitelji bi trebali pokazati kreativnost i sposobnost stvaranja poticajnog okruženja za primjeren razvoj i napredak svakog djeteta. Bitno je učenike učiti komunikativnosti, tolerantnosti i pozitivnom razmišljanju uvjeriti ne polovinu ili četvrtinu, nego sve svoje učenike da u školi rade kvalitetno, a to znači punim kapacitetom.“ Cilj kvalitetne škole je kvalitetan rad svakog učenika i učitelja, a uvjeti koji će dovesti do takvog rada su sljedeći: razredna sredina mora biti ugodna i poticajna; od učenika treba tražiti da rade isključivo nešto korisno i najbolje što mogu; od učenika se traži da ocjenjuju i unapređuju svoj rad; kad učenici naprave nešto kvalitetno, osjećaju se uvijek ugodno; kvalitetan rad je konstruktivan. Na početku školske godine učenicima trebamo reći tko smo, za što se zalažemo, što ćemo od njih tražiti, što ćemo za njih učiniti, što za njih nećemo učiniti. Prema Glasseru, u kvalitetnoj se školi koristi koncept vremena - onome kome treba dulje vrijeme da nešto nauči, omogućeno je da dobije najbolju ocjenu, isto kao i onome tko je to odmah naučio. Samoocjenjivanje je važna značajka kvalitetne škole i jedini način da učenici prevladaju radnu etiku tradicionalnog učenika: “Obavi što brže, dobij željenu ocjenu i idi dalje.“ Sva živa bića, da bi opstala u životu, pokreću osnovne životne potrebe. Osim osnovnih potreba za preživljavanjem, svi imamo potrebu za ljubavlju, slobodom, moći i zabavom. U životu smo sretni ako zadovoljavamo sve te potrebe, ali i u odnosu na druge ljude, odnosno da zadovoljavajući svoje potrebe ne ugrožavamo i ne sputavamo onoga drugog u ostvarivanju njegovih. Ne propustite prigodu da svakog dana učinite nešto za svoju sreću i životno zadovoljstvo. Neka i učenici na vašim satovima budu sretni! PRAVO Piπe Olivera Marinković dipl. iur., Hrvatska zajednica osnovnih πkola Poslovno uvjetovani otkaz i stručno osposobljavanje za rad Ove je školske godine upisan jedan razredni odjel manje i morali smo donijeti odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora za radu za jednu učiteljicu. Škola je provela cjelokupni postupak prije otkazivanja ugovora o radu u skladu sa zakonskim odredbama: obavljeno je savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom i dobivena je suglasnost školskog odbora. Međutim, učiteljicu je ured državne uprave kao višak uputio u drugu školu u kojoj je počela raditi. Treba li naša škola poništiti odluku o otkazu i kako ćemo riješiti radnopravni status te učiteljice? Jesmo li uopće trebali donositi odluku o otkazu ugovora o radu kada je učiteljici pronađen drugi posao? Hoće li ona dobiti otpremninu? Škola je pravilno i zakonito donijela odluku o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu i tu odluku ne treba poništavati. Odluku o poslovno uvjetovanom otkazu svakako je trebalo donijeti, jer više nije postojala potreba za obavljanjem tih poslova zbog smanjenja broja razrednih odjela. Budući da je učiteljicu kao organizacijski višak ured državne uprave uputio u dru- 19 www.skolskenovine.hr gu školu, ondje može zasnovati radni odnos bez natječaja sukladno članku 107. stavak 10. podstavak 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10.), prema kojemu se radni odnos može zasnovati ugovorom o radu bez natječaja s osobom kojoj je ugovor o radu na neodređeno vrijeme otkazan zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga i koja je u evidenciji ureda državne uprave odnosno gradskog ureda. Učiteljica vašoj školi može dati izjavu da ne može koristiti otkazni rok i da želi zaključenje radne knjižice s određenim datumom kako bi u drugoj školi mogla zasnovati radni odnos. Na temelju takve izjave uz odluku o otkazu ugovora o radu moći ćete je odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i vratiti joj zaključenu radnu knjižicu. Također je moguće s učiteljicom sklopiti sporazum o prestanku ugovora o radu, a u tom sporazumu navedite da se sklapa zbog činjenice da je u školi smanjen broj razrednih odjela i da je prestala potreba za radnom konkretne učiteljice, zbog čega je za nju donesena odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu. No, radni odnos prestaje na temelju ovog sporazuma radi zasnivanja radnog odnosa u drugoj školi. Učiteljica neće dobiti otpremninu, jer bez prekida radnog odnosa nastavlja s radom u drugoj školi, tj. kod drugog poslodavca. U školi radi učiteljica hrvatskog jezika s nepunim radnim vremenom. Pri završetku je studija bibliotekarstva. Može li kod nas volontirati u dijelu radnog vremena kako bi stekla uvjete za polaganje stručnog ispita za stručnog suradnika bibliotekara? Stručno osposobljavanje za rad, prema Zakonu o radu (NN br. 149/09.), novi je naziv za volontiranje. Članak 41. Zakona o radu propisuje da ako je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad). Iz navedenoga proizlazi da se osoba iz upita ne može stručno osposobljavati za rad ako još nije završila studij bibliotekarstva. pedagoginja, ravnateljica, Osnovna škola 22. lipnja, Sisak Školske internetske stranice Svjesni važnosti i potrebe što bržeg informiranja u današnjim vremenima čestih promjena, u skladu sa suvremenom tehnologijom, većina škola ima postavljene internetske stranice. Pođemo li od razumijevanja potreba korisnika, a to su prije svega učenici, njihovi roditelji i nastavnici, ali i svi oni koje zanima nešto više o školi, cilj školskih internetskih stranica trebao bi biti ažurna i točna informacija. U tom smislu važno je imati osmišljenu stranicu tako da nas sadržaji postavljeni na njoj privuku, zadrže, ali i potaknu na ponovno korištenje. Pri postavljanju stranica treba voditi brigu i o iskustvima korisnika koji se u dobnoj granici zaista mogu kretati, kako se to često kaže, od 7 do 77 godina. Sadržaji koji se na stranice postavljaju trebaju pridonijeti informiranju korisnika, ali mogu imati i odgojno-obrazovnu ulogu, ako se postavljaju kao nastavni materijali pomoću kojih se može samostalno učiti ili još češće proširivati nastavne sadržaje. Uvidom u postojeće školske internetske stranice najčešće se mogu uočiti zajednički izbornici - uz naslovnicu, tu su izbornici o školi, zatim nastava, učenici, roditelji, projekti, fotogalerija, dokumenti... U izborniku naslovnice najčešće u vidu oglasne ploče objavljuju se najnovije informacije, obično kratke, aktualne novosti uz poziv na čitanje opširnijih informacija u određenom izborniku. U izborniku o školi najčešće nalazimo podizbornike o povijesti škole koji se trajno postavljaju, potom su tu informacije o lokaciji škole s točnom adresom i planom grada i kontaktima. Kontakti su najčešće podaci o telefonskim vezama, adrese elektroničke pošte, ali često su tu i podaci o brojevima žiroračuna i OIB-a. U izborniku o nastavi obično se postavljaju ovisno o vrsti škole, ali za osnovne su to najčešće podizbornici razredna, predmetna nastava, izvannastavne aktivnosti, izborna nastava, nastavni plan, raspored sati i slično. Podaci koji se unose u ove podizbornike od školske godine do godine morali bi se mijenjati, jer trebaju sadržavati aktualne podatke o zbivanjima i školskim aktivnostima po ovim područjima. U izborniku za roditelje koji se često naziva i kutkom za roditelje, najčešće se objavljuju informacije vezane uz roditeljske sastanke i vrijeme individualnih informacija razrednika za roditelja. Ponegdje se mogu naći i podizbornici s aktualnim odgojnim temama koje mogu biti pripremljene baš za internetsku stranicu, mogu biti prenesene s neke druge ili se, pak, postavljaju linkovi prema drugim stranicama. Izbornik za učenike, koji se naziva i kutkom za učenike, postavlja se s podizbornicima u kojima se predstavljaju odjeli, učenički radovi, učenički uspjesi na natjecanjima, poveznice s drugim zanimljivim stranicama na koje se učenici upućuju i slično. Poseban izbornik škole postavljaju za upoznavanje javnosti s posebnim projektima koje žele istaknuti, kao što su projekti školskih zadruga, sportskih klubova, ekoškola, a i djelatnost školske knjižnice. Zasigurno je najposjećeniji izbornik fotogalerije koji je zanimljiv i najčešće pokazuje širok raspon aktivnosti koje se provode u školi. U izborniku koji se naziva dokumentima škole omogućuju korisnicima uvid u različite opće ili specifične pravilnike i propise, od kalendara za tekuću školsku godinu, pravilnika o kućnom redu, statuta škole do linkova za ostale odgojno-obrazovne propise. Upravo je zakonska obveza postavljanja školskoga kurikuluma pokazala potrebu ozbiljnog pristupa kreiranju i ažuriranju školskih internetskih stranica. Cilj školskih internetskih stranica trebao bi biti ažurna i točna informacija. Stoga je važno imati osmišljenu stranicu tako da nas sadržaji postavljeni na njoj privuku, zadrže, ali i potaknu na ponovno korištenje reportaæa aktualno 20 www.skolskenovine.hr A ODIN ŠKOLE G 0 1 3 OVNE N S O PRVE broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Skučenost u s JA N I R T PE Škola je u testiranju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje ocijenjena iznadprosječno u županiji, dok su na državnoj razini bili prosječni “samo“ u fizici i kemiji. Učenicima već niz godina najviše leži prirodna grupa predmeta, pa tako postižu izvanredne rezultate na svim razinama iz matematike, geografije, povijesti... P rvu osnovnu školu u Petrinji ove godine pohađa 776 učenika, od čega je jesenas upisano 84 prvačića, odnosno četiri razreda odjela, kao i lani. To je, dakle, 31 razredni odjel u matičnoj školi, dok dva odjela nižih razreda pohađaju područnu školu u šest kilometara udaljenoj Hrastovici. Zaposlen je ukupno 51 nastavnik, sa stopostotnom stručnom pokrivenošću svih predmeta. A kontinuirano se radi i na stručnom usavršavanju nastavnika, kako bi se kvaliteta nastave podigla još za nekoliko stepenica. - Nažalost, odnosno bolje reći naravno, i dalje radimo u dvije smjene. Zapravo, nijedna od tri osnovne škole u Petrinji ne radi u jednoj smjeni, a bojim se da se to ni u skoroj budućnosti neće dogoditi, kazala nam je ravnateljica Ana Bešlić. Na toj je funkciji posljednjih osam godina, a prije toga 32 godine radila je kao nastavnica, pa ovu školu i svaki njezin kuta zna kao svoj dlan. Zna kako škola diše i priznaje da su se u njezina četiri desetljeća rada s djecom prilike, ali i obrazovni standardi, jako promijenili. Treba nam nova školska zgrada Danas su djeca mnogo zahtjevnija i radoznalija, ali, nažalost, i manje disciplinirana: - Moramo uložiti mnogo truda da učenicima ukažemo na to da je škola “njihova“, da moraju paziti na interijer, opremu, da ne uništavaju ono s čime rade svaki dan. Priznajem, napredujemo polako, ali vidljivo je da sve više prihvaćaju školu kao svoju, govori Bešlić. Prostorno su vrlo ograničeni i svi nam objašnjavaju kako rade u vrlo skučenim uvjetima. Saznali smo tako da je tradicija u Petrinji da se u Prvu osnovnu školu uvijek upisuje najviše učenika, barem što se matičnih objekata tiče. A njihova je zgrada najmanja, ujedno spomenik povijesne arhitekture prve kategorije, pa je ne mogu nadograđivati i vrlo teško mogu proširiti postojeće prostorne kapacitete. Posljednjih godina Učiteljica razredne nastave Anica Gledić Ravnateljica Ana Bešlić sanirali su čitav objekt, namjeravali iskoristiti i podtavanski prostor, ali tamo su grede po- stavljene nisko, pa iako je prostran taj je prostor neiskoristiv za održavanje nastave. U skorije vrijeme prioritetni je plan izgradnja nove školske kuhinje u dvorištu, kako bi konačno djeci mogli ponuditi i tople kuhane obroke, ne samo mliječne užine. - Prostor nas zapravo najviše sputava u poštivanju pedagoških standarda i smjernica moderne škole. Puno je učenika po razredu, a puno učenika nastavu pohađa po prilagođenom i individualiziranom programu, što, uz dodatni napor i energiju, zahtijeva i dodatni prostor, koji jednostavno nemamo, ističe ravnateljica. Uskrsne pisanice, poklon pacijentima petrinjske bolnice Učimo ih da su svi različiti, a isti! Defektologinja Vlasta Vukšić govori da školu pohađaju 22 učenika koja rade po prilagođenom programu, a njih 14 po individualiziranom pristupu. Objašnjava da su tome razlog ponajprije ratne traume, problemi koje je donio Domovinski rat, a koji su se još više potencirali nakon njega. Drugi je razlog napredak medicine. Tako djeca koja su prije, nažalost, umirala kao novorođenčad sada bivaju spašena i donekle izliječena, ali posljedice ostaju, što se primjećuje po njihovu intelektualnom razvoju. Treći je razlog, svakako, obitelj. Tradicionalna obitelj više ne postoji, vrijednosti su sasvim drugačije, pa i zbog toga određeni postotak djece treba pomoć u nastavi, svladavanju gradiva ili, pak, imaju određene teškoće u ponašanju. Učenicima su, sukladno njihovim teškoćama i nemogućnošću svladavanja redovnoga gradiva, prilagodili nastavne sadržaje. Od učenika koji imaju tjelesna ograničenja do učenika s ADHD poremećajem pažnje i koncentracije, kojima treba pomoć u tom području, iako oni pohađaju redovan nastavni plan i program. Pristup njima je ipak drukčiji i zbog toga bi škola trebala i pomoć asistenata u nastavi. - Radujem me ipak da je razina tolerancije među djecom na vrlo visokoj razini. Jer, čim dijete krene u školu, pedagoginja i ja odlazimo u njegov razredni odjel i senzibiliziramo i roditelje i djecu. Vrlo često s nižim razredima organiziram socio-kreativne radionice Različiti, ali isti, gdje na satu razredne zajednice kroz razne igrice zdravu djecu senzibiliziramo i zbližavamo s djecom koja imaju bilo kakve teškoće u razvoju. Posjet kazalištu lutaka Škola ima šesnaest učionica, sadašnje kapacitete premašili smo gotovo za sto posto. - Ne znam što nam budućnost nosi, ali smatram da bi najpametnije bilo izgraditi prostranu novu školu ili zatvoriti prometnicu kraj naše ceste i preseliti više razrede preko puta, u prostor bivše petrinjske tiskare. Ovdje su tri škole, zgrada gradske uprave, povezano sve skupa s parkom, i bilo bi jako pametno da ovom kratkom cestom nema prometa. No, o tome odlučuje politika, ne školski ravnatelji! Najviše vole prirodnu grupu predmeta i sport Uz nastavnike i ravnateljicu, djecom se bavi i ekipiran tim stručnih suradnica - pedagoginja Vesna Gračanin, defektologinja Vlasta Vukšić i knjižničarka Draženka Vuković. Kada se provodilo testiranje Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje 2008. godine, škola je na županijskoj razini ocijenjena iznadprosječno, dok su na državnoj razini bili prosječni “samo“ u fizici i kemiji. Učenicima već niz godina naj- reportaæa aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. 21 www.skolskenovine.hr pomeniku arhitekture Crtice iz povijesti Prvu pučku školu u Petrinji otvaraju franjevci iz samostana u Hrastovici davne 1700. godine. Uskoro postaje državnom školom, a 1776. polaze je čak dva razreda đaka. Godine 1802. u Petrinji djeluje glavna škola s 81 polaznikom i trivijalna škola s 95 đaka. Od 1860. do 1862. odobrena je, a potom i počela izgradnja nove školske zgrade (današnji objekt) da bi 1. listopada 1862. u njoj počelo izvođenje redovne nastave. Godine 1962. tadašnja Prva osnovna škola u Petrinji mijenja naziv u Osnovna škola Artura Turkulina, Petrinja. Nakon uspješno provedene vojno-redarstvene akcije Oluja 1995. godine, kojom je oslobođena Petrinja, odlukom Poglavarstva grada Petrinje školi je vraćen naziv Prva osnovna škola Petrinja. Ivančica Telar poziva roditelje da se više bave svojom djecom više leži prirodna grupa predmeta, pa tako postižu izvanredne rezultate na svim razinama iz matematike, geografije, povijesti... - Ta natjecanja nisu najobjektivniji pokazatelji kvalitete naše škole, smatra Bešlić. Više nam znači povratna informacija iz srednjih škola, obližnje petrinjske gimnazije, o uspjesima naših bivših đaka, iz čega vidimo da je ova škola odlična odskočna daska za daljnje obrazovanje, zapravo cjelokupan život koji je pred tom djecom! Škola je nadaleko poznata po velikom pjevačkom zboru kojeg vodi profesor glazbene kulture Mladen Čakarić, čiji su roditelji bili nastavnici ove škole, dok su mladi sportaši iznimna priča sama za sebe. Košarkaši su svake godine u državnom vrhu, a mnogi od njih uspješnu košarkašku karijeru nastavljaju u priznatim hrvatskim klubovima. Budući da je školsko igralište košarkaško, a grad nema sportsku dvoranu, ovdje se skupljaju zapravo svi koji u Petrinji vole košarku. Učenici Prve osnovne škole u Petrinji dobri su, kreativni i vrijedni u svim izvannastavnim Interaktivne ploče pretvaraju nastavu u doživljaj Veseli kolektiv područne škole u Hrastovici i izvanškolskim aktivnostima, kazali su nam svi s kojima smo za našeg posjeta razgovarali. Sve to, pak, vode vrijedni i kvalitetni nastavnici, na koje je ravnateljica Bešlić posebno ponosna. - Kolektiv je to koji se sastoji od mnogo mladih ljudi, ali toliko smo se simbiozirali da se uopće ne primjećuje dobna razlika. Pogotovo kada zajednički radimo na nekim projektima, primjerice integriranim danima, gdje spajamo znanja i vještine iz brojnih predmeta. a da ne govorimo o opuštenijim prigodama, izletima... Sve to, Unatoč prostornom ograničenju, zbog čega im nedostaje specijaliziranih kabineta, nastavnici su izrazito zadovoljni opremljenošću. Nabavljeno je niz novih, stolnih i prijenosnih računala, uređena informatička učionica, nabavljeni su i LCD-projektori, pa čak i nekoliko interaktivnih ploča, što izvođenje nastave pretvara u pravi izazov. Interaktivne ploče instalirane su u učionicama hrvatskog jezika, povijest i geografije, ali se po potrebi mogu koristiti i u ostalim nastavnim predmetima. Korištenjem takvih ploča u nastavi unaprjeđuje se nastavni proces, a animacijama i primjerima podiže se kvaliteta i raznolikost nastave. Sve to omogućuje veću zainteresiranost i veću motivaciju učenika za učenje, smatra prof. Dijana Skrbin-Kovačić, nastavnica povijest i geografije. naravno, produbljuje zajedništvo, atmosferu čini ugodnijom i poletnijom, što se odražava na kvalitetu nastave i odgojnoobrazovnu praksu koja je na visokoj razini. Učenicima treba dati da bi se od njih dobilo, složan je u tome kolektiv ove petrinjske škole. Svaki školski dan novi je izazov Sportsko druženje na zadnji dan nastave Zadovoljna je ravnateljica i suradnjom s roditeljima, iako s njima više kontaktiraju pedagoginja i defektologinja. Redovito se odazivaju na sve pozive, ponekad zna i zaiskriti u međusobnoj komunikaciji. No, uprava škole je uvjerena da je baš zbog takvog otvorenog odnosa s roditeljima spriječeno međuvršnjačko nasilje i delikvencija, kakva je prisutna u većim gradovima. Dobra, štoviše odlična je suradnja škole s lokalnom zajednicom, poglavito kada u financiranju, možda najpromptnije kroz pomoć učenicima iz financijski ugroženih obitelji. Prilikom razgledavanja škole upoznali smo Ivančicu Telar, učiteljicu već 21 godinu, koja u ovoj školi radi od 1997. godine. Smatra da su djeca uvijek djeca, vedra, nestašna, ali i puna znanja i ideja. - Možda bi bilo bolje kada bi roditelji imali malo više vremena baviti se svojom djecom. Jer njih zanima sve što im škola nudi, samo bi im trebalo omogućiti dodatan kvalitetan rad i kod kuće. A toga zbog užurbanog tempa u kojem svi skupa živimo nerijetko nema. Učiteljica razredne nastave Anica Gledić također je veteranka škole, budući da ovdje radi više od dvadeset godina. I ona primjećuje da su današnje generacije puno zahtjevnije, pa joj je nešto teže raditi nego kad je počinjala. Ipak, govori nam da su djeca još poput radoznalih malih zvrkova i ako im se nastavno gradivo prezentira na pravi, njima zanimljiv način, nema nikakvih problema. - Svaki je dan s njima novi izazov, avantura, i zbog toga nikad nisam požalila što sam prosvjetu izabrala kao moj životni poziv. Branko NAĐ 22 www.skolskenovine.hr UKRATKO BJELOVAR Marljivi zadrugari Četvrte osnovne škole iz Bjelovara izborili su drugo mjesto na međužupanijskoj smotri zadruga u Končanici i stekli pravo sudjelovati na Državnoj smotri učeničkih zadruga u Podgori od 4. do 6. listopada 2010. Učenici se revno pripremaju za tu izložbu kreativnim radovima obrade drveta te ostvarenjima vještih vezilja. PULA Projektni program u Osnovnoj školi Monte Zaro u Puli bio je 10. rujna posvećen Hrvatskom olimpijskom danu. Učenici, učitelji, stručna služba, ravnateljica i ostali školski djelatnici bili su uključeni u taj program i veoma aktivni. Učenici trećega razreda i predmetne nastave pješačili su od škole do Valkana pretežito kroz šumice, uz odmor na Mornaru i igranje u prirodi na Valkanama. Vrijeme je bilo prelijepo za pješačenje, ni sunca, ni kiše, uz dovoljno povjetarca pa je doživljaj bio ugodan. Zaključili su da je ljepše kretati se nego sjediti i tako promovirali zdrav život. Učenici prvoga, drugoga i četvrtoga razreda ostali su u školi, ali su također bili sportski aktivni na otvorenom školskom dvorištu. Korelacija s drugim predmetima bila je sportska. Učiteljice engleskoga i talijanskoga jezika proširivale su rječnik učenicima novim sportskim izrazima, četvrtaši su crtali sportaše, a prvašići su objašnjavali kako se oni bave sportom. U zaključku je uslijedila zajednička poruka: U zdravom tijelu - zdrav duh. (Branka Sironić) PAZIN Budi moja noć naslov je pjesme Josipa Pupačića po kojoj je imenovan recital kojim se Srednja škola Mate Balote iz Poreča predstavila u Pazinu na 9. susretu kazališnih amaterskih grupa Istre (SKAGI). Na tom se susretu mladi i nadobudni glumci amateri okupljaju da bi predstavili svoje kazališne uratke. Sudjelovalo je sedam srednjoškolskih skupina, a u porečkoj su nastupile Jelena Pašalić, Suzana Rupenović, Tea Filipović i Martina Pranjić pod mentorstvom profesorice Snježane Radetić. Održan je i okrugli stol za kojim su sudionici mogli poslušati komentare, pohvale, savjete i kritike stručnoga povjerenstva o svemu viđenom. Dodijeljene su i nagrade za najbolji scenski izraz i najzapaženiji scenski govor. Tu su nagradu primile upravo učenice porečke škole, uz pohvalu za vrlo dobru dikciju. (S. R.) RIJEKA Čivijaški karneval ugostio je od od 16. do 20. rujna u Šapcu u Srbiji i grupu učenika četvrtoga i petoga razreda Osnovne škole Gornja Vežica iz Rijeke. Bio je to ujedno uzvratni posjet Osnovnoj školi Nikolaja Velimirovića - Šapca, čiji su učenici prošle zime sudjelovali na Dječjoj karnevalskoj povorci u Rijeci i tom prilikom bili gosti riječke škole. Obje su škole uspostavile dobru suradnju i riječke su učenici ovom prigodom obnovili poznanstva i puni ugodnih dojmova vratili se iz Šapca. (Danila Ferenčević) ZAGREB Korisno savjetovanje za tajnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola organizirala je 17. rujna Hrvatska zajednica osnovnih škola u prostoru kina Europa u Zagrebu. U nazočnosti više od 300 sudionika predstavnici Ministarstva obrazovanja, načelnica Odjela za normativne poslove Uprave za pravne poslove Marija Ana Zovko Tomaš i viši prosvjetni inspektor Uprave za inspekcijske poslove Krešimir Topić govorili su o novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i odgovarali na brojna pitanja. (O. M.) suradnici javljaju aktualno POREČ broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Srednja škola Mate Balote Upoznavanje središnje Istre U pratnji profesora Danijele Delmoro i Vladimira Torbice učenici jednoga gimnazijskoga razrednoga odjela Srednje škole Mate Balote iz Poreča ostvarili su istraživačku nastavu iz povijesti obilaskom i upoznavanjem središnje Istre. Najprije su obišli ruševine srednjovjekovnoga Dvigrada i ondje se zasladili čupavcima koje je napravila njihova razrednica. Od učenika organizatora istraživačkoga izleta dobili su zadatak da napišu nekoliko stihova na temu Ljepota istarskog zavičaja. Najhrabriji odvažili su se i popeti na visoke zidine i ondje su pisali poeziju. Zatim su krenuli u Svetvinčenat i posjetili kaštel Morosini-Grimani. Ondje im je načelnik govorio o povijesnim događanjima u gradu. Razgledali su i i crkvu Uznesenja Bio je to istraživački izlet upoznavanja zavičaja ispunjen i zabavnim sadržajima Marijina te crkvu sv. Vincenta. Nakon toga, organizatori su ih podijelili u tri grupe i natjecali su se u nekad popularnoj staroj igri trčanje s kumpirima. Razgledali su i Gračišće, a zatim igrali nogomet, no igru je iznenadno prekinula kiša pa su se uputili prema Pazinu, obišli Etnografski muzej Istre i pazinsko groblje. U Bermu su upoznali znamenistost crkve sv. Marije na Škriljinah i vidjeli Ples mrtvaca. Vidjeli su i Mo- BUJE tovun i zadržali se na trgu gdje se održava filmski festival. Pronašli su i savršeno mjesto za crtanje na temu Plesa mrtvaca. U Motovunu su također radili portrete jedni drugih. Zatim su, pomalo izmoreni, jeli i uživali u tradicionalnim istarskim. Na kraju večeri rješavali su križaljku koju su osmislile organizatorice izleta Mirna Ljuština, Martina Fabić i Meri Prenc. Večer je zaključila Maša Lovrović svirajući gitaru, uz koju su svi rado zapjevali. U Poreč su se vratili u kasnim večernjim satima. Bio je to istraživački izlet upoznavanja zavičaja ispunjen i zabavnim sadržajima. Napisale učenice: Melisa Lanca, Anita Jelinić i Šejla Kotorić Nagrađeni učitelji Cijeli život za dvije obitelji K omu će gradski vijećnici Buja, iz mnoštva prijedloga dodijeliti ovogodišnju glavnu gradsku nagradu prošlo je bez dvoumljenja. Svi su se složili da je prijedlog Srednje škole Vladimira Gortana upravo ono što ova nagrada podrazumijeva, i da ju treba dodijeliti profesorici povijesti i arheologije Nadi Marasanov, koja u toj školi već 37 godina predaje povijest. Iz rodnoga Čepina kod Osijeka s netom završenoga Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje je stekla zvanje profesorice povijesti i arheologije, uputila se na zapad, u Istru, u Buje, gdje je u tamošnjoj gimnaziji 1973. godine počela poučavati učenike povijesti. Iako u novoj i do tada nepoznatoj sredini, brzo se uklopila, zavoljela krajolik, običaje, ljude i učenike kojima je predavala. Preuzela je odgovornost za posao kojega je s ljubavlju prihvatila i sa žarom obavljala. I grad i škola uzvraćali su joj povjerenjem i prijateljstvom. Generacije i generacije bujskih srednjoškolaca pamtit će ovu samozatajnu, skromnu i punu znanja osobu, kao profesoricu koja je na sve njih ostavila najugodnije dojmove, od koje su naučili mnoge životne istine i koja im je pokazala putove za život. Svima s kojima je dolazila u kontakt nastojala je približiti poznatu latinsku izreku Povijest je učiteljica života, da od nje primamo samo ono najbolje, s poukom da si ne možemo dopustiti pogreške zbog kojih bismo poslije žalili. Tako su povezane profesionalna i ljudska kvaliteta profesorice Marasanov. U obrazloženju uz prijedlog za dodjelu nagrade, među ostalim, stoji da je Nada Marasanov izvrsna profesorica povijesti, mentorica generacijama mladih profesora i učenika koji su na natjecanjima iz povijesti osvajali najviša mjesta na županijskoj i državnoj razini, da je školsku mladež obrazovala i odgajala, poučavala vrlo stručno i kvalitetno, da je njeno kreativno pristupanje nastavi pridonijelo tome što je mnogo njenih učenika steklo iznimna znanja sa zapaženim rezultatima u školovanju na visokim učilištima i fakultetima. Nada Marasanov - Uvijek sam naglašavala povijesne istine, neovisno o politici Praćenje suvremenih postignuća i njihova primjena u nastavnom procesu vrlina je profesorice Marasanov, a takav odgojni rad s učenicima učinio ju je jednom od omiljenih prosvjetnih djelatnica u Srednjoj školi Vladimira Gortana, kako među učenicima i profesorima, tako i među roditeljima učenika. I njezinom zaslugom škola je postala prepoznatljiva i izvan županije. Znanje, knjiga, obitelj, Vijećnici se nisu dvoumili kome će dodijeliti glavnu gradsku nagradu pomoć svakome potrebnom, prijateljstvo, zavičaj značajke su koje najviše cijeni i nesebično prenosi na sve i kojima je oplemenila tolike generacije bujskih srednjoškolaca naučivši ih kako je život dragocjenost i neiscrpna mogućnost. - U svome, gotovo četrdesetogodišnjem radu s učenicima, uvijek sam naglašavala povijesne istine, neovisno o politikama koje su se smjenjivale i rukovodećim strukturama koje su se također mijenjale i u našoj školi. Zagovarala sam toleranciju, radne navike, međusobno uvažavanje, inzi- stirala na odgovornosti za učinjeno, marljivosti i točnosti. Školu sam prihvaća kao svoju veliku obitelj, u kojoj sam nastojala svima ukazati na svoje najdragocjenije životno iskustvo - vrijednost i ljepotu života u istini. Njima se i najteže životne teškoće nadilaze, a ostaje nepresušno nadahnuće međusobnoga poštovanja za nova i inspirativna životna putovanja rado govori slavljenica. Na takav se način ponašala i u vlastitoj obitelji u kojoj su suprug i sin uvijek bili na prvomu mjestu. S njima je dijelila i dijeli ono najljepše - povjerenje i ljubav. Od sina, danas specijalizanta neurokirurgije u Zagrebu, koji joj je također bio učenik u gimnaziji, zahtijevala je potpunu odgovornost za obveze, marljivost i točnost. A sad živi neopaženo između svoje male i velike obitelji. Ističe da ju još ponesu osjećaji u susretima s brojnim bivšim ili sadašnjim učenicima, onima koji su stvorili karijere te onima koji kao marljivi i pošteni građani ovoga grada žive svoj život. Pozdrav, nekoliko uobičajenih, konvencionalnih rečenica, radost susreta, toplina i sjećanje, uvijek srdačnost, poštovanje i uvažavanje kazuju da je posao uspješno obavila, opravdala svoj dolazak u Buje, kao i nagradu koju joj je njezin grad dodijelio. Slavko Ledić suradnici javljaju aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. 23 www.skolskenovine.hr NA©A SVAKIDA©NJICA Razlozi za sreću Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC L Dragocjena iskustva zajedničkoga rada POŽEGA U Gimnazija Suradnička nastava požeškoj Gimnazija pokrenut je zanimljiv projekt Planiranje i ostvarivanje suradničke i integrirane nastave u koji su se, osim domaćina uuključili i učenici i nastavnici iz novogradiške i bjelovarske gimnazije. Projekt suradničke nastave, koji su 2002. pokrenule novogradiška i bjelovarska gimnazija, a potom im se priključila i požeška, pokazao je kako se mogu primjenjivati i prakticirati znanja iz jednog predmeta u drugom predmetu. Tako su kroz temu voće i povrće u elektrokemiji učenici primjenjivali znanja iz biologije i fizike pa im je krumpir poslužio kao kemijski indikator, a doznali su kako i koliko vitamina mrkva gubi kuhanjem. Bilo je zanimljivo pratiti i Stentorov glas kroz koji su se povezala znanja iz filozofije, hrvatskoga jezika i sociologije, odnosno moglo se vidjeti kakav je utjecaj intelektualca i pisca u društvu od Sokrata do današnjih vremena. Bilo je poučno i predavanje iz povijesti na engleskom jeziku na temu SAD i Ovim su projektom učenici vidjeli kako se mogu povezivati znanja iz različitih predmeta Bliski istok. U učionici hrvatskoga jezika održana su predavanja Od Judite do Judite preko Judite i Tri škrca, a zanimljivo je da je uz profesoricu Ljiljanu Ptačnik predavala i novogradiška gimnazijalka Andrea Divić. Dramska družina iz Nove Gradiške i voditeljica Sonja Latal uprizorile su dijelove Fadilovog Češlja za kraj projekta suradničke nastave i druženja u požeškoj Gimnaziji. - Ovim projektom željeli smo uputiti učenike kako se mogu povezivati znanje iz različitih predmeta, odnosno naučiti ih misliti i primjenjivati stečena znanja. Nastojali smo istim ili sličnim tema- VARAŽDINSKE TOPLICE ma pristupiti iz različitih pogleda, npr. s matematičkog, društvenog i prirodoslovnog te obraditi ih zajedno. Način rada koji se primjenjuje na ovakvim satovima je upravo ono što je učenicima potrebno za maturu. Naime, kada smo vidjeli pitanja koja su bila na nacionalnim ispitima i maturi, ona su upravo takva da zahtijevaju povezivanje znanja iz različitih predmeta, znači ne puko štrebanje činjenica - objasnila je ravnateljica novogradiške Gimnazije i začetnica projekta Nada Peleh-Serenčeš. Iz dosadašnjeg iskustva pokazalo se da je iz ovakvog projekta nastalo bolje međusobno povezivanje nastavnika unutar škole ali i među školama te da se dobila veća stručnost nastave. Na ovakvu nastavu pozitivno su reagirali i učenici koji su od početka uključeni u taj projekt. Provedbu projekta koji je završio okruglim stolom pratili su viši savjetnici u državnoj Agenciji za odgoj i obrazovanje iz Zagreba i Osijeka. Ljiljana Marić Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića Nagrada za uštedu energije Za ekološki projekt dobili su školsku opremu vrijednu šest tisuća kuna E kološka Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića iz Varaždinskih Toplica osvojila je školsku opremu vrijednu šest tisuća kuna na natječaju Udruge Lijepa naša i Ariela za najbolji ekološki projekt iz područja racionalne potrošnje energije. Stručna voditeljica projekta i školska koordinatorica za ekološku školu Ana Vuković sudjelovala je u projektu iz područja Racionalna potrošnja energije koja se veže uz obitelji i obiteljska kućanstva. Njime je na vlastitom primjeru htjela pokazati koje je mjere poduzela u svojem kućanstvu radi uštede električne energije. Budući da su najveći potrošači električne energije u njezinu kućanstvu bili kuhinjski i kupaonski bojler, odlučila se za novi bojler s priključcima za cijevi od centralnoga grijanja tako da voda, koja zagrijava radijatore, ujedno zagrijava i vodu u bojleru. Kuhinjski je bojler maknula i spojila slavinu u kuhinji na kupaon- ski bojler. Na taj se način rublje pere za vrijeme jeftinije struje. Nakon provedenih mjera mjesečna rata za električnu energiju smanjila se na pola dotadašnjeg iznosa. To vam zajednički javljaju koordinatorica za ekološku školu Ana Vuković, ravnateljica Goranka Štefanić i učenici uključeni u ekološku grupu. V. A. Glavni krivci za osvojenu nagradu ako je vama učiteljima - kaže mi susjed Štef - vas nije pogodila suša ni poplava, tuča vam nije potukla prirod, a odmarate se dva mjeseca! To je njegovo demokratsko pravo, čovjek govori ono što misli. On ima svoju mirovinu pet tisuća i mora razmisliti kako će je potrošiti, jer ne smije piti, pušiti, jesti masno, a opasno mu je za srce i gledati mlade ženskice. Učitelji nemaju te brige, jedino se brinu kako će spojiti kraj jednog mjeseca s početkom sljedećega. I naši se kolege, profesori društvenih nauka, oglašavaju sve češće i u svojim knjigama, uvjeravaju nas da moramo misliti drugačije. Može se, kažu, jesti masno, piti dobro, pušiti, ali se ne smije biti žalostan, jer ako ste žalosni, možete se razboljeti, a ako ste veseli bit ćete zdravi. Draga profesorica Mirjana poručuje nam u svojoj izvanrednoj knjizi da se mora iz života probirati samo ono što je dobro i lijepo, a ono što ne valja to preskočite i zaboravite. Iza ovakvih teza stala sam u potpunosti, iako to baš i nije lako u ovim prilikama i neprilikama. Preskočit ćemo to što imamo manje novca nego preklani, više obveza, veći broj učenika u odjelu, a manji broj učitelja u školi. Sjetimo se da je naša Blanka preskočila sve europske cure pa kad je ona mogla toliko visoko skočiti i preskočiti, zašto ne bismo mogli i mi? Našim su brucošima, našim mladim nadama, obećali besplatno školovanje. Radujmo se i veselimo se obećanjima, dobro, ne valja biti pesimist i misliti na ono da će dječica to možda ipak platiti, ako neće nitko drugi. Svi su izgledi i da neće nitko ulijetati i plaćati školarine za buduće doktore, profesore, pravnike jer ne znamo ni što bismo s ovima koje imamo pa ih izvozima. Izvezemo tako u Kanadu profesore, a uvezemo grah kanadski. Grah ima mnogo vitamina koji su dobri za mozak, to će nam koristiti da bolje razmislimo i dosjetimo se da nam naša pamet može ipak trebati. Valjda će se brucoši nekako snaći, digne kredit tata, digne mama, a možda i baka nešto otkine od svoje penzijice. Svi znamo da u mlade vrijedi ulagati. Dok smo se držali hladovine i hladili na propuhu, naši su mladi po svijetu postizali dobre rezultate, a naš vitalni profesor Radman sa svojom ekipom već je otkrio toliko toga, a tek što će biti s čarobnim tabletama za vječnu mladost?! Koji su to samo razlozi za sreću! Još samo malo i bit ćemo svi vječno mladi, zdravi i veseli! Kad budemo vječno mladi nećemo imati nikakve brige, osim da nam netko ne potopi jahte, pokrade drago kamenje, drpi najnoviji skup auto. Iskreno govoreći, takve brige, velika većina od nas uglavnom nema ni sada. Važan razlog za sreću može biti i to da su u svijetu na vidiku i druga otkrića, primjerice roboti koji će obavljati dijagnoze vrlo dobro i bez pogreške, kako to dosad nije mogao ni najbolji specijalist. I ne samo dijagnoze, nego i nepogrešive operacije, laserom i bez njega, mogu raditi ti novi specijalisti roboti, bolji od čovjeka, a koje je ipak izmislio čovjek. Na jednoj strani te ubace bolesnog i nikakvog, a na drugoj ispadneš s trake živ, zdrav i oškoprcan. Sreću svatko može naći i u prirodi, mi smo sretna zemlja koja zaista ima prekrasne prirodne ljepote. Svi nam se dive i dolaze k nama na ljetovanje, zimovanje, razgledavanje materijalnog i nematerijalnog bogatstva. Sva je živa sreća da smo ostali tako nerazvijeni i nezagađeni, imamo još nezagađene vode, zrak, šume, more pa sad k nama dolaze i oni iz razvijenih zagađenih sredina, jer mi smo u stanju oprati čak i njihov zagađen novac. Naše žene još nisu zaboravile vesti čipke kojima se dive Japanci i Kinezi, a znamo praviti i skup sir, samo nas treba na to nagovoriti i vratiti na naše livade naše domaće krave i junice, bikove i volove koji su se previše naviknuli na gradski život i traže gmajne po gradskom asfaltu. U Norveškoj, koja je jedna od najbogatijih u svijetu, ljudi žive i na selu i sretni su i bogati. Ipak nije dobro ni u sreći pretjerivati, za sad nam je dovoljno i ovoliko. Učitelji nemaju osobite brige, jedino ih brine kako će spojiti kraj jednoga mjeseca s početkom sljedećega 24 www.skolskenovine.hr suradnici javljaju aktualno Iz Ureda pravobraniteljice za djecu Mreža mladih savjetnika P rvi sastanak članova Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu iz cijele Hrvatske održan je sredinom rujna u prostorima Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, gdje su pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić i njezine savjetnice, zajedno s dvadesetak djece iz Osijeka, Rijeke, Splita, Šibenika i Zagreba, kroz radionice, rasprave i dogovore utvrdili način i sadržaj rada Mreže u sljedećoj godini. U suradnji s organizacijama koje rade s djecom i mladima, Ured pravobraniteljice za djecu u protekloj je godini okupio dvadesetak učenica i učenika u dobi od 13 do 17 godina, koji su prihvatili poziv da postanu članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu. Njihova je uloga savjetovati pravobraniteljicu, upozoravati na teškoće u ostvarivanju dječjih prava, ali i poticati svoje vršnjake i pomagati im da aktivno sudjeluju u donošenju odluka koje se odnose na njih, upućujući ih, među ostalim, i na suradnju s pravobraniteljicom. Svoju savjetničku funkciju oni već ostvaruju putem elektroničkog foruma, a i u susretima s djelatnicima Ureda pravobraniteljice za djecu, gdje razmjenjuju mišljenja o važnim temama za život djece i mladih u Hrvatskoj danas. Tako pomažu u formuliranju stavova i preporuka koje pravobraniteljica javno iznosi i nastupa kao zagovornica i glasnogovornica djece, što je njezina osobito važna zadaća. Mreža već funkcionira kao stalno savjetničko tijelo, no pravila za buduće izbore mladih savjetnika, kao što su način izbora, trajanje mandata i slično, donijela su sama djeca na svom prvom formalnom i osnivačkom skupu na Bjelolasici. Mreža mladih savjetnika proteklih je mjeseci na elektroničkom forumu aktivno raspravljala o različitim temama, a najviše o obrazovanju, nasilju, zdravlju te privatnosti i internetu. Ove teme su, osim što su aktualne i važne, izabrane i zato što će o njima raspravljati mladi savjetnici drugih pravobranitelja za djecu u Europi, čiji je rad potaknula Europska mreža pravobranitelja za djecu (ENOC), koja je inicirala osnivanje međunarodne mreže djece i mladih pod nazivom ENOC-ova mreža mladih savjetnika ili ENYA (ENOC Network of Youth Advisors). ENYA će uglavnom djelovati putem elektroničkog foruma, na kojem će se razmjenjivati mišljenja i prijedlozi o odabranim temama. Poželjno je da se sve teme prvo razmotre na nacionalnoj razini, a potom svoje zaključke djeca upućuju vršnjacima iz međunarodne mreže. U tu se mrežu uključuju i djeca savjetnici iz Hrvatske, pa će tako i njihovi predstavnici, zajedno s mladim savjetnicima pravobranitelja za djecu iz drugih zemalja, sudjelovati u radu ENOC-ove godišnje skupštine tijekom listopadu u Strasbourgu. R. I. Zagreb: Projekt Drvo je prvo Nagrade za dizajn opreme za vrtiće Među dvadesetak pristiglih rješenja na natječaj u sklopu projekta Drvo je prvo za opremanje dječjih vrtića, koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora, uz potporu Hrvatskoga dizajnerskog društva, prvu nagradu za dizajn i cjeloviti koncept modularnog namještaja za dječje vrtiće Tiruriru dobila je Andrea Hercog, dok su prvu nagradu za novi pristup u oblikovanju u primjeni drva u izradi namještaja za dječje vrtiće za koncept Savijeno i oblo dobili Neven Kovačić i Sanja Kovačić. Drugonagrađeni rad, koji je imao naglasak na taktilnim svojstvima namještaja, dobili su Gordana Golik i Damjan Geber za koncept Folding. - Prvi se put nude hrvatska dizajnerska rješenja namještaja za dječje vrtiće. Prikazani prototipovi, ali i ostala rješenja nude funkcionalnost, sigurnost i kvalitetu - ocijenila je načelnica u Ministarstvu obrazovanja i članica ocjenjivačkog žirija Marija Ivanković i dodala da se projekt prilično razvio pa imamo priliku vidjeti prve prototipove koje valja dalje razvijati. Projekt Drvo je prvo promotivna je i edukativna akcija čiji su nositelji Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Hrvatske šume. Nakon prikazanih projekata u sklopu natječaja, na redu su industrija, lokalna zajednica i vrtići da prihvate ponuđena domaća rješenja. Kako je kazano na dodjeli nagrada, hrvatska drvoprerađivačka industrija ima niz prednosti, poput kvalitetne domaće sirovine, razvijenih proizvodnih procesa s pripadajućim znanjem, kvalitete i atraktivnog dizajna koji se tek treba afirmirati boljom suradnjom dizajnera i gospodarstvenika. Na taj se način može učinkovito dodavati novu vrijednost te biti konkurentan. Direktor Centra za dizajn HGK Luka Mjeda kazao je da je riječ o pionirskom pothvatu na našem prostoru te da su izloženi prototipovi koji se mogu dorađivati u dogovoru s krajnjim korisnicima i gospodarstvenicima. Ivica Buljan FUŽINE broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Istaknuti učitelji Matematika kao poezija M atematika je ustvari vrsta poezije, ona je široka, čista, lijepa, mudra. Sve je oko nas matematika i samo treba uočiti njezinu širinu, njezin smisao i onda ona nikako ne može biti bauk. Svako dijete može znati matematiku, samo ako je uspijemo približiti djetetovu svijetu - tako uvjerljivo i sugestivno o matematici, predmetu koji predaje govori Jasna Štimac, profesorica matematike u Osnovnoj školi Ivanke Trohar u Fužinama. Ona je, po riječima ravnateljice Stanke Lončarić, jedna od sposobnih, vrijednih i izvrsnih učitelja koji njihovoj školi daju pečat uzornoga kolektiva i koja je matematiku približila učenicima tako da svake godine postižu zapažene rezultate. Uspjeh učenika te škole na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima već su zabilježile Školske novine u povodu uspješnih 225 godina od osnivanja. - Teško je izdvojiti nekoga tko nije dao svoj prilog uspješnosti rada škole. Ponosni smo na uspjeh mladih matematičara na Međunarodnom matematičkom natjecanju Klokan bez granica. S naprednim matematičarima marljivo rade učiteljice Elvira Burić i Jasna Štimac. Evo, Jasna je tu i ona će najbolje sama reći kako postiže zapažene uspjehe - kaže ravnateljica Stanka Lončarić, koja je ove godine i sama slavodobitnica godišnje nagrade uz Dan općine Fužine kao neumorna u prosvjetnom i društvenom radu. Jasna Štimac, rođena Herljević, diplomirala je matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci i u nastavi je već deset godina pa je dobro ispekla teoriju i praksu. Unatoč svim teškoćama i problemima koji se neminovno obrušavaju i na prosvjetu, ona svoj poziv i svoj posao radi s mnogo ljubavi i žara. Matematiku je odabrala još kad je bila u petom razredu osnovne škole kad je bez problema rješavala zadatke iz osmog razreda. Učiteljeva kći od djetinjstva je zavoljela školu, a matematika je za nju najljepši predmet. - Nema ljepšeg posla i zanimanja od rada u školi, djeca me uvijek oduševljavaju i inspiriraju svojom iskrenošću i čistoćom. Uz djecu se uvijek osjećaš mlad, ona imaju stalno nove ideje, puna su života i svaki Jasna Štimac - Nema posla koji bih radila s toliko zadovoljstva kao s djecom Gledajte, život je svuda oko nas, tražite u njemu ono što je lijepo, a lijepo je kada čovjek voli i poštuje svoj rad, zlom vremenu unatoč dan je drugačiji. Sretna sam posebno kad vidim da dijete želi naučiti više od onoga što je u programu, kad želi ostati na satovima dodatne nastave i kad je spremno raditi i natjecati se. Zadovoljstvo mi je raditi i s djecom s teškoćama i njihov uspjeh čini i mene sretnom i ponosnom. Nema posla koji bih radila s toliko zadovoljstva, no bilo bi bolje kad bismo za naš rad bili pristojnije plaćeni, jer obitelj s dvoje djece ima potreba koje teško može namiriti samo od naše plaće - kaže Jasna Štimac. No, ne radi samo matematiku u školi. Veliko je zadovoljstvo obuzima i kad se sva posveti radu na učeničkom listu Fužinarskom klobuku, koji je i ove godine bio zapažen na županijskom Lidranu. Kaže da su učeničke novine svojevrsno ogledalo škole gdje se na kraju može vidjeti sve bitno što se kroz školsku godinu događalo u nastavi i izvannastavnim aktivnostima. A da bi se što vjernije zabilježilo i dokumentiralo ono što se u školi događa i da bi novine bile što bolje, osjećala se potreba i zanimanje učenika SLATINA za pokretanjem snimateljske grupe. I tu se nije bilo teško angažirati vrijednoj profesorici informatike i matematike, pa su mladi snimatelji već pod njezinim vodstvom postigli zapažene uspjehe. Našlo bi se još zanimljivih tema o kojima se može razgovarati, na primjer o tome da se matematika u školi nikad ne može smatrati teretom i ne može se učenika od nje rasterećivati, jer mu je to znanje uvijek potrebno u životu. Da matematika može služiti i kao zabava i razonoda korisna za razvoj ljudskoga mozga, da su neki njezini nadareni učenici uspješni studenti tehničkih fakulteta i druge lijepe stvari koje se u školi događaju samo ako je učitelj dovoljno strpljiv i voli djecu i svoj posao. Dodaje još da su za uspjehe njezinih učenika zaslužne i druge učiteljice kako u razrednoj, tako i predmetnoj nastavi. Lijepo je čuti da se u poplavi skandala, afera, nezadovoljstva i svakodnevnog razočaranja čuje glas vedar i optimističan koji se uzda u svoj rad i našu mladost pa mislim da je ovaj razgovor s profesoricom Jasnom Štimac zaista koristan. Jer, matematika je dio života i kao sam život lijepa je, ako je znamo dobro gledati i slušati. - Gledajte, matematika je svuda oko nas! - tako profesorica Jasna započinje sat. Gledajte, život je svuda oko nas, tražite u njemu ono što je lijepo. Lijepo je ako čovjek voli i poštuje svoj rad, zlom vremenu unatoč. Marija Drobnjak Posavec Srednja škola Marka Marulića Stručna ekskurzija u Zagreb U čenici Srednje škole Marka Marulića iz Slatine, među njima i najuspješniji sudionici različitih natjecanja, nagrađeno je putovanjem u Zagreb, a pratili su ih profesori Željka Barić, Dragana Carević, Ana Krpačić, Dragan Klement i Damir Balković. Najprije su obišli Institut Ruđer Bošković gdje ih je dočekao dr. Stjepko Krehula, bivši učenik slatinske gimnazije, a koji im je pomogao u ostvarenju ovoga posjeta i angažirao se da bi učenici što više saznali o Institutu. U dvorani za predavanja poslušali su tri predavanja mladih znanstvenika, koji su govorili o dagnjama, povezanosti fizike i društvenih znanosti te o kemiji materijala. Potom su obišli laboratorij za sintezu novih materijala i u njemu pretražni elektronski mikroskop, rentgenski difraktometar za prah, Mossbauerov spektrometar, infracrveni spektrometar i spektrometar za UV i vidljivo zračenje. U Zavodu za eksperimentalnu fiziku pokazali su im vrlo zanimljive i atraktivne instrumente, primjerice Tandem Van de Graff akcelerator. Sljedeće je odredište bila Matica hrvatska gdje ih je ljubazno dočekao njen potpredsjednik Stjepan Sučić i govorio im o povijesti te ustanove, njenom razvoju i nakladništvu. Učenici su razgledali knjige tiskane u nakladi Matice hrvatske. Na kraju svi su dobili na dar knjige za uspomenu na taj susret. Uslijedio je odmor uz šetnju i razgledavanje Zagreba. Predvečer našli su se na Trgu bana Jelačića odanle krenuli u Gradsko kazalište Gavellu na predstavu Život je san. To su djelo španjolskoga književnika Lopeza Da Vege učenici obrađivali na satu hrvatskoga jezika te im je sada bila prigoda da nakon odgledane predstave povuku paralelu između književnog i kazališnog djela, što je bio i jedan od zadataka ekskurzije. Nakon predstave vratili su se autobusom umorni, ali puni dojmova i novih znanja u Slatinu. Tim putovanjem uspješno su ostvareni svi zacrtani zadaci i ciljevi. Upoznali su nove ljude, imali nesvakidašnje doživljaje. Tako se još jednom pokazalo, u što su se uvjerili i učenici, da se međupredmetnim suodnosom, cjelovitošću u poučavanju, usporedbom sadržaja, upućivanjem na sličnosti i razlike unutar određenih područja znanja može steći kvalitetno znanje. Kako stvoriti zajedništvo različitih nastavnika i školskog knjižničara pitanje je koje nam se svakodnevno nameće, ali to je i preduvjet za uspješno obrazovno i odgojno djelovanje. D. B. mediji aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. 25 Najavljujemo... Učitelji − likovni stvaraoci: Eleonora Zujić (Imotski) Mekoća majčinske osjećajnosti G HTV www.skolskenovine.hr Program za djecu i mladež Eleonora Zujić pred svojim radovima na ljetošnjoj izložbi na Modrom jezeru u Imotskom Počela nova sezona Prijatelja ospođu Eleonoru Zujić otkrio sam sasvim slučajno − zahvaljujući svemoćnom internetu, gdje sam tražio nešto sasvim drugo, a onda su mi u jednom “linku“ upale u oči masno otisnute riječi “Imotski“, “učiteljica“, “likovna izložba“, “Modro jezero“... Ljubaznošću kolega novinara s Radio postaje Imotski, na čijoj se mrežnoj stranici i nalazila kratka vijest o toj izložbi, dobio sam broj telefona gospođe Eleonore, nazvao ju i tako sam na trenutak zavirio u prebogatu noviju povijest imotskoga školstva kojemu je gospođa Eleonora posvetila cijeli svoj život. Rođena Riječanka školovala se u Splitu gdje je završila Školu primijenjenih umjetnosti i Višu pedagošku školu. Likovno se obrazovala pod budnim okom poznatih umjetnika Ante Kaštelančića i Joke Kneževića. Raditi je počela 1955. u Osnovnoj školi i Gimnaziji u Imotskom, tu je osnovala obitelj i ostala zasvagda. Ni danas nakon odlaska u mirovinu ne miruje, nego nastavlja neumorno s aktivnostima − u slikanju, humanitarnom radu, pisanju, radu s penzionerima, poučavanju − “u svemu i svačemu“ − svojih unuka i praunuka... Pohvalit Prvi program, nedjelja, 3. listopada 2010., u 8.05 U prošlu nedjelju krenuli su novi Prijatelji! I ove sezone, dragi mali gledatelji, uz mamin osmijeh i miris svježih kiflica, nedjeljom ujutro budit će vas cvrkutanje ptica. Ponovno su s vama Sara i Klara, ptice brbljavice i voditelj Žan i njegove pjesmice. Novost su krumpir, mrkva i zelje, koji stižu na jelovnik dječjega programa svake nedjelje. Nećemo ih u tanjurima servirati, već će s njima prijatelji igrati. I još nešto novo ima! Znate li što je u modi među prvašićima? Sedmogodišnjaci, kad im dosadi školska klupa, osnuju školsku reprezentaciju koja u Prijateljima nastupa. Dvije ekipe, koje se igrati vole, brane boje svoje škole. Spretno beru mrkve, grade, rone i plivaju. No, mole dobrovoljce pred TV ekranima da ih sokole i navijaju! Odavno znaju Sara, Klara i Žan da dječji smijeh uljepša svaki dan. Upozorenje gledateljstvu - jako je zarazan! U novim Prijateljima još novosti ima. No, nećemo ih otkriti gledateljima. Gledajte nas i navijajte za prijatelje u Prijateljima! Voditelji: Žan Jakopač i Jasna Bilušić Autori serije: Ida Tomić, Dragutin Broz i Srđan Gulić Urednica Ida Tomić Urednica Programa za djecu i mlade Snježana Samac. HR Radioigra za djecu Carlo Collodi: „Pinocchio“ Nedjelja , 3. listopada, 2010., 13,15 - 13,55 Pogled na Bazanu će se kućnom bibliotekom od 2 tisuće knjiga (koje je skupljala zajedno sa svojim pokojnim suprugom Krunoslavom Zujićem − umro prošle godine − povjesničarom književnikom i glazbenikom, utemeljiteljem kazališnoga amaterizma u Imotskom...), ima, kaže, i čitavu malu galeriju akvarela (koje ne uspijeva prodati zbog recesije!)... Mnogi su njezini učenici na brojnim smotrama učeničkoga stvaralaštva za svoje likovne radove dobili bezbroj nagrada, a radovi su im objavljivani RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr Uz Dane kruha Na kraju πetnice i u Modroj lasti, u Radosti i drugdje. Pohvalit će se da je s djecom uradila i prvi “udžbenik likovne kulture“ (u velikoj bilježnici svaki je učenik morao ispisati jedan pojam, primjerice, mrtva priroda, portret, vedute... i uz to zalijepiti likovne primjere). “Mnogi bivši učenici danas mi na tome zahvaljuju“ − kaže “jer se time služe njihova djeca na prijamnim ispitima”. Mnogo čita, piše knjige i priprema izložbe... Jedna je tako bila priređena i sredinom lipnja ove godine na ulazu na Modro jezero, izložba je bila prodajna i trajala je samo jedan dan, ali nam je pružila prigodu da upoznamo ovu neumornu i samozatajnu umjetnicu. ”Topla srca, bistra oka, vještim kistom započela je prije pola stoljeća svoju priču o Imotskom kojega je građanski i umjetnički prihvatila. Jednakom strašću promatra i slika imotske vedute pune svjetla i sjena Mediterana, naborane kamene fasade, biserna jezera, široke trgove i šetnice... Akvarelom i crtežom, ženskim senzibiletetom, marom likovne kroničarke oslika i otrgnu zaboravu lice grada, sprema ih kao svojevrsne artefakte u povijesnu ropotarnicu“ − zapisala je, među ostalim, u katalogu izložbe imotska književnica i likovna kritičarka Mara Ožić−Bebek, a fra Vjeko Vrčić, još jedna živuća imotska “legenda“, prigodom otvaranja jedne druge izložbe zapisat će sljedeće: “Oznaka je njezinih radova mekoća i kolorit. Zna izabrati teme koje su pristupačne gledatelju... Mekoća izražajnih crta i svježina laganih skladnih boja stvaraju ugodnu cjelinu. Izraz su ženske, majčinske osjećajnosti“. Gledajući radove gospođe Eleonore, koje ovdje donosimo, čitatelj će se i sam u to uvjeriti. Dramatizacija: Lada Martinac Režija: Dražen Ferenčina Urednica: Nives Madunić Barišić E mail: [email protected] Radio-igra nastala na osnovi Collodijeva Pinocchija pokušala je sačuvati što više epizoda iz razgranatog tijeka romana. Na ovo smo obratili pažnju i stoga jer smatramo da je ogromna popularnost drvenog lutka i priče o laganju koje se kažnjava dugim nosom s jedne strane Pinocchija pretvorila u odgojni simbol zapadne civilizacije, a s druge, što je paradoksalno, pridonijela “zaboravu” glavne verzije priče i njezine osnovne teme. Uz ovaj razlog tu je naravno i činjenica da je Pinocchio naslov iz školske lektire. U glavnoj ulozi je razigrana Matija Prskalo praćena dinamičnom režijom Dražena Ferenčine Ivan Rodić Fabijan Lovrić: Kruh Od brašna, vode, vatre i soli, od kvasca, trava i mirisa, moja je baka pekla tijesto, za gladna usta i, više ništa. Mama, radi u poduzeću i tek ponekad ispeče kruh, ali u njemu uvijek oživi onaj, bakin, mirisni duh. Znam kako mama vremena nema. Tek na brzinu pripremi juhu, ali mi ovaj ispuni život: mama najviše sliči − kruhu. mediji aktualno 26 www.skolskenovine.hr broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. KAZALIŠTE WEB Poštivanje pisca i djela Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan, u prilagodbi Matka Botića te redateljstvu Vinka Brešana, Riječke ljetne noći 2010. M Korisna i racionalna edukacija prosvjetnih djelatnika http://www.carnet.hr/ictedu Sadržaj vrijedan pozornosti, potpore i sudjelovanja prosvjetnih djelatnika CARNetov je projekt nazvan ICT Edu. Riječ je projektu i aktivnostima koje uživaju potporu Agencije za odgoj i obrazovanje, a cilj im je unaprijediti informatičku pismenost prosvjetnih djelatnika, time i korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u školama, posebice u nastavi. Stranice ovog projekta daju iscrpna objašnjenja svrhe, ciljeva i planiranih aktivnosti. Po svemu sudeći, riječ je o dobro osmišljenom, korisnom i već zahuktalom projektu koji bi učiteljima i nastavnicima mogao pomoći da vlastiti rad unaprijede korište- njem (primjenom) znanja i iskustava CARNetovih stručnjaka te usluga i servisa koje im je CARNet učinio dostupnima. Bitno je obilježje ovog projekta da želi biti sveobuhvatan (učitelji/nastavnici, stručni suradnici, ravnatelji) te da se pritom u najvećoj mogućoj mjeri koristi resursima iz samog sustava (ljudskim, programskim i tehnološkim). Osobita je, pak, novost u tome što će se osposobljavanje prosvjetnih djelatnika održavati na licu mjesta, dakle u školi, što pridonosi toliko potrebnim uštedama, vremenskim i novčanim, kad su satnice mnogima prenapregnute, a sredstva svima krajnje reducirana. A. Jelin irisi, zlato i tamjan, lektirna proza Slobodana Novaka, kojoj ovo nije prva dramatizacija (sjećamo se nezaboravne Nade Subotić kao Madone u zagrebačkom ITD-u) već pet godina uzastopno igra na Riječkim ljetnim noćima - na zahtjev gledateljstva. I na priredbi 9. srpnja sjedalo se na pomoćnim stolcima! Kao što znademo, Mirisi, zlato i tamjan nisu neka atraktivna pripovijest. Glavni junak, jedan od sudionika revolucionarne izgradnje komunističkog društva nakon Drugoga svjetskog rata, svjestan, savjestan i moralan intelektualac zatiče se - skupa sa svojom ženom - u zavičaju, negdje na otoku, kao njegovatelj ostarjeloj i uz krevet vezanoj Madoni, usidjelici, nekada bogatoj vlasnici “više od trećine otoka“. Ona se i iz kreveta te senilna i dalje ponaša kao gospodarica pa tiranizira okolinu. Kad bi umrla, svima bi laknulo, ali ne da se ona! Matko Botić, skupa s redateljem Vinkom Brešanom, vrlo je inteligentno sve to prilagodio kazališnoj izvedbi, napravivši stanovit dramaturški rondo: radnja je u vrijeme božićnih blagdana, između dva fiziološka pražnjenja onemoćale starice, što je rijedak, ali zvukovno gadljiv i mučan ritual. U završnom obratu, razočaran u “novo“ društvo “tamo gore“, u Zagrebu, nesretni će par još poželjeti da starica poživi što duže - do tada su na sigurnom. Dojam je da se prilagođivač ponegdje malo i zaigrao, ali ipak nigdje ne narušivši, štoviše istaknuvši bit i smisao Novakove proze. Brešan je inače održao pravu lekciju “redateljskom teatru“: skupa s Botićem poštuje pisca i njegovo djelo. Ne rušeći nego vizualno nadograđujući Novakovu umjetnost, na četiri razine ambijentalne pozornice uz more na Kantridi (Dalibor Laginja) napravili su izvrstan i umjetnički vrijedan posao. Zaslužuju čestitke. Uspjehu predstave pridonio je i Mate Matišić pratećom glazbom i posebice Boris Bildar sjajnim ambijentalnim svjetlom. Odjeća (Sandra Dekanić) bila je doslovna, kako i treba biti. Glumci su valjano birani: glumiti Madonu “prva je nagrada“ za svaku ozbiljnu dramsku glumicu: Edita Karađole, znalica lokalnoga govora, odigrala je doista za pljesak! Mnogo je teže bilo oblikovati ulogu “normalnog“ Malog: Žarko Radić položio je s odlikom. Magistralnu tragikomičnu ulogu ostvarila je Olivera Baljak (Erminija). Iznimno pamtljiva ostaje Andreja Blagojević (Lucija). Aleks Đoković iznašao je vrstan geg (Ministranta). Adnan Palangić komičarski donosi don Vikicu. Denis Brižić veristički predočava beskrupuloznog Doktora. Biljana Torić (Draga), Zdenko Botić (Tunina), Davor Jureško (Poštar), Sabina Salamon i Tanja Smoje (Šveđanke) - svi na visokoj stvaralačkoj razini čine predstavu vrhunskom. Zaključno: ambijentalnost je uspjela, ali sve se to može, s manjim preinakama, prenijeti na normalnu pozornicu, da ju vide svi srednjoškolci u svim generacijama; Mirisi... su, naime, književno (sada i kazališno!) nacionalno blago. Zar i na to kazalište ne bi trebalo misliti!? Stijepo Mijović Kočan GLAZBA HGM − Ususret 4. Imagine festivalu Glazbom do prijateljstva i tolerancije Završni koncert Festivala održat će se u nedjelju 14. studenoga u Klubu hrvatskih glazbenika SAX, u Palmotićevoj ulici u Zagrebu H rvatska glazbena mladež ovih je dana raspisala natječaj za ovogodišnji 4. po redu hrvatski Imagine Festival, čiji će se završni koncert održati u nedjelju 14. studenoga u Klubu hrvatskih glazbenika SAX, u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. Ovim festivalom, koji zovu i Festivalom mladih izvođača, želi se posebno potaknuti originalnost, autorski rad i izvorni koncept nastupa, pa je Imagine Festival namijenjen pojedincima i grupama mla- dih glazbenika koji izvode bilo koju vrstu glazbe (rock, jazz, pop, klasičnu, narodnu, rap...). Imagine Festivali pružaju mogućnost mladim glazbenicima različitih glazbenih stilova i obrazovanja da svoj talent prezentiraju u profesionalnim uvjetima, da nauče nove vještine i da sretnu svoje glazbene vršnjake. Svrha je Festivala također upoznavanje i razumijevanje različitih glazbenih stilova i razvijanje tolerancije putem glazbe. Na sudjelovanje su svi S prošlogodišnjega završnog koncerta Imagine Festivala mladi od 13 do 19 godina i grupe do najviše 10 glazbenika koji u prosjeku nisu stariji od 19 godina. Sve potrebne informacije i pojedinosti oko uvjeta za prijavljivanje na natječaj mogu se dobiti kod organizatora, Hrvatske glazbene mladeži, a ovdje ćemo spomenuti još samo to da će finaliste koji će nastupiti u Zagrebu na završnom koncert odabrati stručni ocjenjivački sud, a izabrane grupe će glazbu izvoditi u živo. Uvrštenje među deset izabranih grupa koje će nastupiti na Imagine Festivalu jednoj od njih donijet će nastup na Međunarodnom Imaginefestivalu u Belgiji u srpnju 2011., Tu su još i nastupi na drugim sličnim priredbama po Europi. Posebna nagrada bit će dodijeljena za autorski tekst usmjeren protiv korupcije, a za fair play koji će najbolje izraziti vječni bunt mladih za pravednost i pružanje jednakih mogućnosti svima, naročito u školovanju, umjetničkom i kreativnom izražavanju te prema nacionalnoj i socijalnoj pripadnosti te brojne druge zanimljive nagrade. (R.I) HRVATSKA TELEVIZIJA U počast dirigentskom geniju Anne Sophie Mutter i berlinska filharmonija pod ravnanjem Seijia Ozawe, Hrvatska televizija, I. program 12. rujna 2010. B io je to Memorijalni koncert u spomen na Herberta von Karajana dirigentskog genija XX. stoljeća u povodu stogodišnjice njegova rođenja. Na čelu Berlinske filharmonije bio je 35 godina. Za ovu priliku izveden je Beethovenov Violinski koncert u D-duru, op. 61. Dirigent Saijia Ozawa upoznao je Anne Sophie Mutter kada je ona imala 13 godina, postala je njegova štićenica i jedina violinistica s kojom je snimao ploče. Stoga je uprava Berlinske filharmonije Anne Sophie Mutter odabrala kao solisticu na Beethovenovom Koncertu za violinu i orkestar, posvećenom uspomeni na karizmatičnog maestra Herberta von Karajana. Kao dodatak sama je Anne Sophie Mutter izvela Sarabandu u D-duru J. S. Bacha, omiljenu Karajanovu skladbu. Njen solo bio je savršen. Svakim je pokretom osvajala publiku. Drugi dio koncerta Hrvatska televizija prikazala je tjedan dana kasnije, 19. rujna u istom stalnom terminu, nedjeljom ujutro u 8 sati i 10 minuta. Bila je to Šesta simfonija (Patetična) P. I. Čajkovskog, koja se ubraja u najljepše simfonije 19. stoljeća, kakve su stvarali i drugi romantičari (J. Brahms, A. Bruckner i drugi) i time obogatili klasične instrumentalne oblike. Patetičnu simfoniju Čajkovskog briljantno je interpretirala Berlinska filharmonija pod ravnanjem izvanrednog maestra Seiji Ozawe. On je početkom šezdesetih godina bio među prvim glazbenicima koji su se iz Azije probili na Zapad. Uspjelo mu je dobiti Karajanovu stipendiju i školovati se kod velikog dirigenta kojega je vrlo cijenio. Seiji Ozawa slavu je stekao ravnajući brojnim američkim orkestrima. Niz godina bio je i ravnatelj Bečke opere. Naša ga je publika mogla upoznati kada je jedne godine ravnao Bečkom filharmonijom na izvedbi Bečkog Novogodišnjeg koncerta. Na snimci koncerta posvećenog Karajanu, bila je očita njegova umjetnička snaga, motiviranost i emocije koje je prenosio na orkestar i publiku. Koncert sjećanja na Karajana, koga se smatra dirigentskom ikonom XX. stoljeća, održan je u bečkom Musikvereinu 2008. Urednica programa klasične glazbe je vrlo profesionalna Ivana Kocelj. Milica Jović mediji aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. KNJIGE 27 www.skolskenovine.hr ČASOPISI Ranjivost divljih godina R Branka Primorac Divlje godine, roman za mladež Fraktura Zagreb, 2010. Autorica majstorski isprepliće književne teme kriminalističkog, obiteljskog i društvenog romana, jasno izričući snažnu kritiku društva u kojemu su najranjivije žene i djeca oman Divlje godine književnice, novinarke i fotografkinje Branke Primorac objavila je izdavačka kuċa Fraktura u proljeċe 2010. Roman započinje dramatičnim, unutarnjim monologom četrnaestogodišnje pripovjedačice Marine Helge Poljak, koja iskazuje svoje sirove osjeċaje, lamentacije i sudove o sebi, brutalnom sloju svijeta u kojem je odgojena i “dezorijentiranim“ policijskim istražiteljima koji je u pritvoru ispituju o njezinu sudjelovanju, i sudjelovanju njezine prijateljice Linde, u ubojstvu zagrebačkog taksista. Četrnaestogodišnja Marina Helga djevojka je iz zagrebačke šire okolice koja je pobjegla iz “sirotinjskog života u kojem je svatko svakome vuk“ u grad, očekujuċi da ċe tamo “sresti sretnije ljude”. No, društvo u koje upada živi surovim zakonom ulice. Ubojstvo je počinjeno. Optužena Marina Helga najprije se brani šutnjom. Veċ na prvoj stranici romana ona kaže “Bolan je taj proces razotkrivanja - i u šutnji“, navješċujuċi tako da ċe se policijska istraga i vrtoglavi događaji koji su se odvili u njezinoj kratkoj, ali nasilnoj životnoj priči razotkriti u njezinu vlastitom, psihološkom vremenu rascjepkanom na fragmente koji ċe se na kraju istrage - romana složiti u punu socijalno-psihološku sliku o njoj, Marini Helgi, njezinoj disfunkcionalnoj obitelji, šesnaestogodišnjoj prijateljici Lindi, beskrupuloznim muškarcima i že- nama iz zagrebačkog polusvijeta s kojima se djevojke druže, i među kojima je također Helgin dečko Zlatko, kriminalac koji je ultimativno oličenje ljudskoga zla. U poglavljima koja slijede, Marina Helga i njezin policijski istražitelj Juraj Vezmar naizmjenično odmataju u prvom licu jednine svoje uglove istrage i povijesti vlastitih života. Vezmar je svojevrsni alter-ego brutalne svakidašnjice ulice zato što sudjeluje u njoj kao kroničar i kao predstavnik zakona, pronicljiv je, ciničan, arogantan, bijesan, sentimentalan, dramatičan i pohotan. Ranjivost djevojčice, skrivena iza njezine buntovne prirode, prostog jezika ulice i razornog bijesa, naročito dolazi do izražaja u sirovom odnosu s njezinom majkom. Dok Marina Helga bojažljivo čeka majku da je posjeti u istražnom zatvoru, njezin bolni lament izvanredno otkriva jedino za čime ona žudi - majčinom ljubavi. “Ne sjeċam se kad me zadnji put poljubila, ne sjeċam se da smo se grlile, dodirivale, povjeravale tajne.“ U Divljim godinama Branka Primorac majstorski isprepliċe književne teme kriminalističkog, obiteljskog i društvenog romana, jasno izričuċi snažnu kritiku društva u kojemu su najranjivije žene i djeca. Književni izričaj Branke Primorac čvrst je i izbrušen. Njezin brzi i siloviti tempo pripovijedanja ostavlja čitatelja bez daha. Neda Miranda Blažević-Krietzman Vratiti djeci djetinjstvo! K Carl Honoré Pod pritiskom spašavanje djece od kulture hiperroditeljstva Algoritam Zagreb, 2009. Knjiga će podržati u nakanama sve one koji smatraju da djeca trebaju imati djetinjstvo, a one koji od svoje djece žele napraviti genijalce - podučit će zašto to ne trebaju činiti anadski novinar Carl Honoré skupljao je materijal za knjigu putujući Europom, Amerikom i Azijom, pri čemu je nastojao otkriti i istražiti što sve određuje djetinjstvo današnje djece. Budući da je i sam roditelj, samokritično je opisao vlastite dvojbe vezane za odgoj sina i kćeri. Na temelju onoga što je spoznao, autor smatra da 21. stoljeće donosi novu vrstu djetinjstva, drugačiju od onoga što poznajemo u 20. stoljeću. Naime, u današnje je vrijeme opće vrijedeće stajalište da je djetinjstvo predragocjeno da bude prepušteno djeci, a djeca su predragocjena da budu prepuštena sama sebi. Stoga je današnje dijete upravljano, kojemu roditelji žele pružiti najbolje i trude se učiniti ga najboljim. Mnogi stručnjaci smatraju da je odgovorno roditeljstvo danas preraslo u hiperroditeljstvo ili helikoptersko roditeljstvo u kojemu majka i otac lebde iznad djeteta ili ga nazivaju curling roditeljstvom, jer roditelji (kao u zimskom olimpijskom sportu) neprestano čiste led pred svojom djecom. Autor se pita donosi li odgoj u kojem su pod pritiskom i roditelji i djeca željene rezultate. Statistike pokazuju da je sve više djece s prekomjernom težinom, djeca koja se bave sportom imaju ozljede koje su nekad imali samo profesionalni sportaši, a u dječjoj dobi u porastu su depresi- ja, samoozljeđivanje, poremećaji prehrane te bolesti uzrokovane stresom. Takvoj sumornoj slici upravljanog djetinjstva Carl Honoré suprotstavlja primjere roditeljskog odgoja, škola, vrtića i pokreta koji pokazuju da je u današnjem svijetu moguće odgajati i drugačije. Primjerice, u Tajnom vrtu - prvom vrtiću na otvorenom u Velikoj Britaniji, djeca, bez obzira na vremenske prilike, cijeli dan provode u prirodi učeći, igrajući se i socijalizirajući se. Nedavno je vrtić dobio novčana sredstva od države, a lista čekanja za upis je sve dulja. Grad Ridgewood u državi New Jersey u SAD-u postao je poznat po pokretu Priprema, pozor, odmor, čiji je cilj bio odbaciti tiraniju dnevnog rasporeda. Zato se jedan dan u godini provodi tako da učitelji ne zadaju zadaće, otkazuju se izvanškolske aktivnosti, a roditelji toga dana dolaze s posla ranije. Autor navodi riječi jednoga oca koji je shvatio da ne treba biti zamjenski trener vlastitome sinu i davati mu stalne upute kako valja igrati nogomet. Kada ga je prestao podučavati, primijetio je da je sin mnogo zadovoljniji te je postao samopouzdaniji. Knjiga Pod pritiskom podržat će u nakanama sve one koji smatraju da djeca trebaju imati djetinjstvo, a one koji od svoje djece žele napraviti genijalce - podučit će zašto to ne trebaju činiti. Slavenka Halačev Migracijske i etničke teme Časopis Instituta za migracije i narodnosti godina 25., broj 4., prosinac 2009. Što je Balkan, kako definirati regionalni identitet (ako takvo što postoji), u kakvoj su svezi geografija i glazba... O svemu tome i koječemu još govori članak (Re)konstrukcija balkanskih identiteta kroz popularnu glazbu Marina Cvitanovića u kojemu se autor bavi pitanjem reprodukcije stereotipa o Balkanu u tekstovima popularne glazbe iz bivše Jugoslavije. Mario Bara i Ivan Lajić u zajedničkome radu pod naslovom Prisilne, iznuđene i organizirane migracije u etnodemografskom oblikovanju Hrvatske na temelju relevantnih statističkih izvora i literature analiziraju demografski razvoj Slavonije, osobito njezine etničke strukture tijekom 20. stoljeća. Snežana Ilić u članku Srbija između multietničnosti i multikulturnosti preispituje mogućnosti i ograničenja teorijske recepcije i praktične primjene politika multikulturnoga građanstva u današnjoj Srbiji. Tomislav Žigmanov piše o osnovnim značajkama društvenoga položaja šokačkih Hrvata u Vojvodini na prijelazu tisućljeća, a časopis donosi i prikaze nekoliko vrijednih izdanja s migracijskom i etničkom tematikom, kao što je, primjerice, knjiga Christen und Muslime: Interethnische Koexistenz in südosteuropäischen Peripheriegebieten, čiji je središnji dio fokusiran na propitivanje mehanizama suživota pravoslavnih kršćana i muslimana u jugoistočnoj Europi. ABC tehnike Časopis Hrvatske zajednice tehničke kulture godina LIV., broj 537., rujan 2010. Neki ljudi, neupućeni u tajne zvijezda, u svakodnevnom govoru miješaju astronomiju i astrologiju. Što je astronomija, a što astrologija, kako se razvijala jedna a kako druga, objašnjava u opsežnome članku u novome, rujanskome broju časopisa ABC tehnike Marino Tumpić, koji u svome drugome članku piše o snimkama dosad nepoznatih planeta oko drugih zvijezda, što ih je na Zemlju poslao svemirski teleskop Kepler. Damir Čović u rubrici Mala škola programiranja predstavlja Vellemanov USB međusklop za robotiku koji se može priključiti na prijenosna računala, a Vladimir Mitrović u svome članku u rubrici Elektronika objašnjava kako se u “kućnoj radinosti“ može napraviti mali podni grijač za održavanje temperature u sobnim akvarijima. Najkasnije kroz dvije godine jedna nova tehnika zamijenit će postojeće zaslone televizora, većinu žarulja, štednih izvora svjetla ili fluorescentnih cijevi. Riječ je o “organskim svjetlosnim diodama“, o čemu je prilog pripremio Željko Medvešek. Zrakoplovni modelari pronaći će detaljne upute za izradu makete švedskoga borbenog aviona JAS 39 gripen te Cessne, a za oba modela pripremljen je i uobičajeni nacrt makete u prilogu časopisa. Oni, pak, koje privlači raketno modelarstvo naći će upute (također s nacrtom u prilogu) kako napraviti svemirsku raketu - nosač Sputnjik, a rubrika Izumi koji su promijenili svijet upoznaje nas sa čudom tehnike koje se dogodilo na prijelazu s 19. u 20. stoljeće i u punom smislu riječi promijenilo svijet tijekom 20. stoljeća. Riječ je, naime, o elektronskim cijevima. Lađa Časopis za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture godina 5., broj 3(17), rujan 2010. Dijalog koji se danas smatra imperativom ljudskoga i kršćanskog postojanja te neizbježnim povijesnim zadatkom tema je trećeg ovogodišnjeg broja časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture Lađa. O značaju dijaloga, osobito interkulturalnoga, sve se više promišlja i u okviru odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća. Prilozi u ovom broju Lađe problematiziraju temu dijaloga s različitih motrišta. Što o dijalogu kažu crkveni dokumenti, osobito dokumenti Drugoga vatikanskoga koncila, možete pročitati u članku Dijalog. Potreba, struktura, narav i njegove oznake Franje Podgorelca. O važnosti kvalitetnih obiteljskih odnosa te osobito o značaju razgovora u obitelji piše Zlatko Miliša u članku Razgovor u obitelji i/ili medijska manipulacija. U članku Dijalog sa suvremenim čovjekom. Religijskopedagoški i katehetski pogled o nekim teškoćama i mogućnostima uspostavljanja dijaloga sa suvremenom kulturom i čovjekom piše Ružica Razum. Jasna Šego piše o motivima zvijezda u umjetnosti riječi po naslovom Mironosni vidici, nebeska otajstva. Roman U slavu moga oca, francuskoga književnika, filmskog redatelja i producenta Marcela Pagnola, pročitala je i prikazala Nada Babić, a tu su i stalne rubrike koje donose niz zanimljivih i korisnih promišljanja, prijedloga i radnih materijala za rad u školi. Pripremio I. Rodić izaktualno proπlosti 28 www.skolskenovine.hr PRIJE 150 Djeca se neuče govoriti kao papige i čvorci, da se pred njimi izgovaraju rieči, a oni ih ponašaju. Valja djetetu dati jezik, to jest uvesti diete u sadržaj naobražena, ugladjena jezika na pametan način. Neka učitelj pripovieda djeci dogadjaje zanimive, ove djeca slušaju rado. Već pametni roditelji čine to prije nego djeca podju u učionicu. Govorimo s djecom sad o jednom sad o drugom predmetu naravnom ili vidjenom i vrhunaravnom ili nevidjenom, jerbo rieč pobudjuje misli i riečju se misli oživljuju. Štogod može učitelj više govoriti i obćiti s djecom, to je bolje. Napredak Br. 24 / 15 rujna 1860. Nova knjiga za učenje hrvatskog jezika „Praktično učenje narodnoga jezika“ polag Kellnera priredio F. Vuksanović dio prvi u Zagrebu 1860. Ova knjiga izadje ovo danah u tiskari Albrechtovoj u osmini 43/4 tabaka jaka, preporuča se kao pomoćna knjiga k učenju našega jezika svim pučkim učiteljem. Može se dobiti za 30 nv. u knjigarni Županovoj i kod učitelja Vuksanovića. Napredak Br. 1 / 1. listopada 1860. PRIJE 100 OBLJETNICE GODINA Dvie tri o jezikoslovnoj nauci GODINA Školstvo u Crnoj Gori Crnogorsko školstvo uređeno je posebnim zakonom od 14. veljače 1907. Zakon taj propisuje tri vrste osnovnih škola, naime zabavišta, pučke i produžne škole. Pučku školu polaze djeca četiri godine. U onim mjestima, gdje se ne govori samo srpskim jezikom, osnovan je t. zv. pripravni razred. Nakon svršene pučke škole polaze djeca dvije godine u zimskim mjesecima produžnu školu, ako ne nastavljaju nauka u srednjim školama ili ako ne pođu u zanat ili trgovinu. No još do danas nema u Crnoj Gori nijedne produžne škole, pripravna su razreda samo dva, a zabavište samo jedno i to na Cetinju. Pučke se škole dijele na muške, ženske i mješovite. Ako učitelja na kojoj školi plaća država, onda je to državna škola; uz takve ima još općinskih i privatnih škola, gdje plaćaju učitelja općine, društva ili privatnici. Ako imade u kojoj općini preko 36 djece, onda država preuzimlje školu toga mjesta u svoje ruke. Privatne škole moraju po svom unutrašnjem uređenju u svem odgovarati državnima. Hrvatski učiteljski dom Br. 18 / 20. rujna 1910. Četvrt stoljeća Saveza hrvatskih učiteljskih društava Upravo je prošlo četvrt stoljeća što postoji i blagotvorno djeluje „Savez hrvatskih učiteljskih društava“. Središnji je odbor „Saveza“ zaključio, na prijedlog neumornoga predsjednika gospodina Josipa Kirina, da se ta rijetka zgoda proslavi izdanjem „Savezova izvještaja“, koji će učiteljstvo naše dobiti kao prilog „Hrvat. učiteljskom domu“. Značajno je, da se je upravo na izmaku svoga 25-godišnjega postojanja „Savez“ obnovio, preporodio novim pravilima i stupio u novi život s novim upravnim i središnjim odborom. Da Bog da, bilo to sretno i na korist hrvatskom pučkom učiteljstvu! Škola Br. 9 / rujan 1910. Internacionalni pedagoški časopis U Belgiji je počela izlaziti mjesečna internacionalna pedagoška smotra „Zuid in Nord“, te donosi članke iz opće pedagogije, racionalne didaktike, o proučavanju razvitka normalne i abnormalne djece, nadalje izvještaje o ustrojstvu škola u različnim državama i o pedagoškim kongresima, napokon pregled svjetske pedagoške literature i praktične primjere za obuku. Uopće pratit će taj časopis svaki politički i vjerski pokret, koliko se bude odnosio na pedagogiju. Napredak Br. 8 / listopad 1910. broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. 110 godina od pokretanja prvog obiteljskog i ženskog časopisa u Hrvatskoj Feminizam uz Ognjište Priredila Štefka Batinić Časopis Domaće ognjište odigrao je pionirsku ulogu u problematiziranju i promicanju tema iz obiteljskog života te položaja i obrazovanja žena u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća Naslovna stranica prvog godišta Domaćeg ognjišta P oznata i generacijama djevojaka zagrebačke Djevojačke više pučke škole i Ženskog liceja omiljena učiteljica Marija Jambrišak i njezina još poznatija učenica, učiteljica i književnica Jagoda Truhelka ušle su u anale hrvatskoga kulturnog i prosvjetnog života i kao prve urednice prvog ženskog i obiteljskog časopisa u Hrvatskoj – Na domaćem ognjištu. Prvi je broj objavljen u rujnu 1900. godine. Od drugog godišta časopis uređuje učiteljica i književnica Milka Pogačić, a izlazi pod naslovom Domaće ognjište. Hrvatski pedagoško-književni zbor kao vodeća strukovna udruga hrvatskih učitelja i vodeći nakladnik pedagoške literature, u svoj je nakladnički program uvrstio i izdavanje Domaćeg ognjišta. Nakon iznimno važne početne logistike, Zbor je od četvrtoga godišta prepustio izdavanje lista Udruzi učiteljica kraljevina Hrvatske i Slavonije, koja će 1909. godine postati i vlasnikom lista i dati mu podnaslov Centralni organ Udruge učiteljica kraljevina Hrvatske i Slavonije i Sekcije „Za našu djecu“. U nakladničkoj bilješci iz prvog broja časopisa, među ostalim, piše: List „Na domaćem ognjištu“ niče iz iskrene želje, da prinese svoj ugarak na ognjište narodne prosvjete. Neka s njega vrcaju skromne iskrice na domaća ognjišta naših hrvatskih porodica, tu neka dične naše majke sa kćerima svojima – rodu uzdanicama – nijete tu iskru, raspiruju je do plamena i vraćaju je rasplamtjelu narodu svome, kako bi ga digli i prosvijetlili i ispratili ga do blagostanja tjelesnoga i umnoga. To je zadaća lista „Na domaćem ognjištu“. Da se oko njega pribere sve, kome je na srcu napredak naroda, a u prvom redu naše žene, majke i kćeri, kako bi s njim i preko njega zavoljeli svoje, nastojali oko svoga i ponosili se svojim. List je donosio književne i stručne priloge te zanimljivosti iz prosvjetnog i općenito kulturnog života s naglaskom na tzv. ženske teme. Pojavio se u trenutku kad se već planirao pokrenuti sličan časopis, što je vidljivo iz pisma, objavljenog u drugom broju, u kojem učiteljica Adela Milčinović piše jednoj od urednica o nedovolj- PRIJE 50 Otvara se Srednja upravna škola u Splitu Prvog listopada u Splitu će se otvoriti dva odjeljenja prvog razreda Srednje upravne škole. Ta će škola, koja je u rangu stručne škole općeg tipa, osposobljavati kadar, kako za upravnu, tako i za privrednu službu. Školovanje će trajati četiri godine, a pravo upisa imaju učenici sa završenom osnovnom osmogodišnjom školom, ali da nisu mlađi od 14, odnosno stariji od 18 godina. Poslije završene škole učenici imaju iste mogućnosti za nastavak školovanja kao i ostali učenici sa završenom srednjom školom. Školske novine Br. 29. / 23. rujna 1960. Kinofikacija škola u Daruvaru Uređenjem posebne dvorane za omladinski kino omogućeno je školama, da se koriste filmskim fondom Tehničkog servisa za kinofikaciju nastave. One se njime obilato i koriste, što se osjeća u nastavi. Filmovi se didaktički iskorišćuju, tako da služe za uvodno predavanje. noj prisutnosti „našeg ženstva“ u javnom i kulturnom životu i o važnosti dobrog štiva za obrazovanje i napredak žena. Glasilo u kojem bi pisale žene, u kojem bi se pisalo za njih i o njima pomoglo bi, bila je uvjerena Milčinović, „da naše žene pokažu više interesa i za šta uzvišenije, nego što su haljine, zabave i sve te silne i bezvrijedne trice, koje im sada ispunjavaju veći dio dana“. Novi sličan časopis nije pokrenut, a Domaće je ognjište nastavilo izlaziti do 1914. godine slijedeći umjerenu liniju u zauzimanju za „žensko pitanje“. Na kraju petoga godišta uredništvo ima potrebu napomenuti sljedeće: Ovom zgodom ponovno ističemo, da je „Domaće ognjište“ u prvom redu namijenjeno našemu ženskom svijetu, a da uz obilje pedagoških časopisa i po svome ugovoru s vlasnikom lista „Hrv. pedagoško književnim zborom“ i ne smije biti list strogo pedagoški. Pošto u nas i nema t. zv. „ženskog pitanja“ u onoj mjeri i jačini, kako se to razmahalo u vanjskom svijetu, ne može „Domaće ognjište“ biti strogo feministički list, nego mu je prema našim prilikama u prvom redu ta zadaća, da uopće tek budi u našem ženskom svijetu ljubav za knjigu, umni napredak, volju za koristan rad, te da ga upoznaje s radom ženskog svijeta u naprednijim narodima. Slično će objašnjenje i opravdanje zbog prigovora o nedovoljnoj zastupljenosti feminističkih tema urednica Milka Pogačić ponoviti i 1907. godine, kada se u izvještaju s IV. glavne skupštine Udruge učiteljica kraljevina Hrvatske i Slavonije osvrnula i na uređivačku politiku Domaćeg ognjišta: Strogo feministički list ne može u nas opstojati zato, što nit ima tu čitalačke publika, nit ima radnih sila, a nit imamo novaca, koje bi mogli ulagati u taj sasvim nepouzdani eksperiment. Osvjedočena sam, da će naše Ognjište još dugo morati baš na ovaj način vršiti svoju dužnost, naime da uopće stvori hrv. čitalačku publiku među našim ženskim svijetom. Časopis Domaće ognjište odigrao je pionirsku ulogu u problematiziranju i promicanju tema iz obiteljskog života te položaja i obrazovanja žena u Hrvatskoj na početku 20. stoljeća. Uspješna formula obiteljskog, učiteljskog i ženskog časopisa trajala je početka Prvoga svjetskoga rata, kada časopis prestaje izlaziti. GODINA Najviše je ovu instituciju iskoristila Osnovna škola sa 55 predstava, zatim Češka osnovna škola sa 37 predstava, Srednja ekonomska škola sa 7, Partijska škola sa 4, Gimnazija sa 3, dok Škola za učenike u privredi nije iskoristila ni jedan film. Oba dječja vrtića koristila su se crtanim filmovima. Iako i dalje postoje teškoće oko intenzivnije kinofikacije nastave, ipak će škole ove školske godine obilatije iskoristiti filmove zato, što će Tehnički servis obogatiti repertoar i tuđim filmovima iz drugih servisa zamjenom. Tehnički servis organizirat će seminar za osposobljavanje kino-operatera iz redova nastavnika i učenika te tom prilikom prikazati pedagozima svih škola cijeli svoj filmski fond u svrhu upoznavanja i korištenja. Školske novine Br. 30 / 30. rujna 1960. Deset godina „Radosti“ Rujanskim brojem ušla je „Radost“ u desetu godinu izlaženja. Ovaj broj, kao i prijašnji brojevi, izašao je lijepo opremljen, pun slika i ilustracija u bojama. Uredništvo se pobrinulo da jubilarni broj donese priloge svojih najistaknutijih suradnika, koji već jedno desetljeće ispunjavaju stranice ovoga lista lijepim i zanimljivim prilozima. Školske novine Br. 29. / 23. rujna 1960. πkolski æivot nekoÊ aktualno broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. Zbivanja i osobe iz stvarnog školskog života, zrcaljeni u pojedinačnom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i norme bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti. Da bismo osvijetlili bogatstvo, raznolikost pa i proturječja naše školsko-pedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilustriraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s druge strane – u teoriji i normama. Priređuje Anđelko Jelin Nadziranje i upravljanje školarstva § 1. Neposredno t. j. mjestno upravljanje svake učione na selu pripada dotičnom župniku. § 2. U manjih trgovištih i mjestih, gdje su glavne učione podignute, upravlja školom jedan od najsposobnijih duhovnih ili svjetskih učiteljah, koji je neposredno kotarskom učionah nadziratelju podčinjen. § 3. U glavnom gradu i drugih većih gradovih imenuje se školam posebni ravnatelj, kojega su ravnanju dotično nadziranju povjerene sve mjestne škole toli javne koli sukromne bez razlike vjeroispovjedanja, kao i čuvališta male djece. Takovi ravnatelji stoje neposredno pod nadziranjem vrhovne zemaljske školske oblasti. § 4. Od nadziranja školah, osobito na selu, zavisi sav napredak, što no ga zahtieva zadaća školska. To nadziranje obavljaju, kao do sada u kotaru svojem dotični podjašprišti; medjutim u slučaju, ako nebi takav mario za učione, ima se najsposobniji župnik imenovati nadzirateljem školskim. § 5. Najviša je zemaljska školska vlast kr. namj. vieće, u kojem samostalan jedan samovjetnik pod imenom vrhovnoga učionah ravnatelja ima posebni svoj odsjek i potrebito pomoćno osoblje. Ovaj rešava stvari školske pomoćju školskoga vieća, sastojećega iz ravnateljah učevnih zavodah zagrebačkih i njekih učiteljskih vještakah. On naime s ovimi drži sjednice, i saslušav njihov savjet pravi odluke. Stvari od veće važnosti priobćuje u sjednicah namjesničkoga vieća, i ako se tu pojavi razlikost mnienja, tada ima o tom odlučiti kr. dvorski dikasterij. § 6. Da se pako i preč. dotični ordinariati uvjere, u koliko je napredovalo obučavanje u vjeronauku i ćudorednost na pojedinih učionah, to imadu nadzornici kotarski i samostalni ravnatelji gradskih učionah godišnje svoje izviešće u tom pogledu preč. ordinariatom podnašati; izviešće pako o drugih učevnih predmetih imadu vrhovnomu učionah ravnatelju davati. Vrste učionah i mjesto, gdje se imadu podići § 7. Učione se diele na niže i više, ili na početne i glavne narodne učione. Početne su učione sa tri razreda i mogu se podići i na selu i u gradu, s tom ipak razlikom, da je različno učevno gradivo za seoske i gradske učione, premda ostaju isti predmeti, o kojih će biti govor na svom mjestu. Glavne sastoje se iz 4 razreda te obstoje u gradovih, trgovištih i većih mjestih, na koliko to mjestne okolnosti zahtievaju i novčana sredstva dopuštaju. § 8. U glavnom gradu mjestna glavna učiona, koja je zemaljska i s kojom je skopčano kr. učiteljište, zove se izglednom (uzornom), te se uzdržaje iz zemaljske blagajne. § 9. Okrom javnih učionah obstojati mogu jošte sukromne učione. § 10. Uz svaku glavnu školu ima se obstojeća glazbena učiona zadržati te novčanom podporom od strane obćine uzdržavati; gdje pako obstojala nebi, neka se po mogućnosti nastoji, da bude ustrojena. Učevni predmeti § 11. Učevni su predmeti sliedeći: a) Vjeronauk s bibličkom povjestnicom i tumačenjem sv. evangjelja. b) Nastava u narodnom jeziku (t. j. čitanje, slovnica, ustmeni i pismeni izraz mislih). S obzira na nastavu u jeziku a najpače na stvarne njegove struke, spada na zadaću pučkih učionah, svoje učenike upućivati u neobhodno potrebnih i znanja vriednih 29 www.skolskenovine.hr Školski sustav za narodne početne učione i učiteljišta u trojednoj kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji [1861.] U Hrvatskoj, od sredine 19. stoljeća nadalje, nije nedostajalo raznih vizija promjena, poboljšanja i uređenja školskog sustava, što je bivalo oblikovano u nacrtima zakonskih ili drugih normi. Jedan od takvih prijedloga – radi »pospješenja preustroja pučkih učiona« – izradili su te hrvatskom saboru 1861. godine uputili članovi učiteljskog zbora Kraljevske preparandije i glavnih učiona zagrebačkih. Bio je to jedan od ranih pokušaja da Hrvatska, odlukom Sabora, dobije svoj prvi vlastiti školski zakon. Učevne knjige Visoki sabore! Kada je preuzvišeni gospodin ban prigodom držane banske konferencije poseban odbor naimenovao, te mu naložio, da naznači pravac, kojim bi se odmah udariti moglo, i navedu sredstva, koja bi se upotrebiti imala, da naše pučke i srednje učione čim više narodnim duhom dišu, izjavio je ujedno, da se upitni odbor u preustrojenje školskoga sustava ne upušta, budući da je rješenje toga velevažnog pitanja našem narodnom zastupništvu i domaćoj upravi ostavio. Uslijed toga tvrdo uvjereni, da će preuzvišeni gospodin ban oto pitanje visokom saboru za rješenje predložiti, te započeto preustrojenje naših očevnih zavoda a osobito naše pučke učione i dovršiti; a s druge strane osvjedočeni, da će se visoki sabor rado na ovaj predlog odazvati, te stvar pučke učione, smatrajući ju kao glavno vrelo narodne prosvjete i najmožniju polugu narodnoga blagostanja i njegove bolje budućnosti, tečajem ovih saborskih sjednica u pretres uzeti, te konačno riješiti. Zato potpisani držimo za svoju svetu dužnost visoki sabor smjerno zamoliti, da bi izabravši iz svoje sredine u tu svrhu posebni odbor narediti blagoizvolio, da se isti s novim ovih dana imenovanim privremenim školskim odborom u sporazumljenje i dogovor stavi, i o tom neodvlačno radi, kako bi se pučko školstvo glede svojega nutarnjeg i vanjskog ustrojstva uredilo, da se njegova velika i važna svrha čim skorije i uspješnije postigne. Ponavljajući ovu svoju smjerno molbu i nadajući se, da će visoki sabor istu u obzir uzeti, tom prilikom preporučujemo se visokom saboru i zajedno izjavljujemo svoje najdublje počitanje. Iz sjednice učiteljskoga zbora kr. preparandije i glavnih gradskih učiona. U Zagrebu, 7. svibnja 1861. Franjo Klaić s. r. ravnatelja; Josip Partaš s. r. učitelj preparand.; Većeslav Mařik s. r. učitelj na uzornoj glav. učioni; Stjepan Novotny s. r. učitelj preparand.; Ferdo Mlinarić s. r. učitelj; Marko Grošl s. r.; Ferdo Vuksanović s. r. učitelj glav. uz. učione; Ivan Šah s. r. učitelj; Josip Posavec s. r.; Nikola Župančić s. r.; Antun Irgolić s. r. Franjo Klaić Većeslav Mařik Stjepan Novotny stvarih iz naravo- i domoslovja (povjestnice i zemljopisa), umjetoslovja na gradskih i gospodarstva na seoskih učionicah; nu to se neima činiti u osobitih učevnih urah, nego se ima učiniti izjasnjivajući odnosne predmete u propisanih i svakako skroz popravit se imajućih čitankah kod nastave u čitanju sgodnimi pripovjedkami, kao i nadziranjem te tumačenjem prirodnih pojava i t. d. c) Računstvo uz najpotrebitija iz zemljomjerja. d) Pisanje. e) Risanje ponajviše zemljomjerno. f) Pjevanje. g) Ručno djelo za djevojačke učione. § 12. Izvanredni je predmet glasba i gimnastika. § 13. Obuku o prenavedenih predmetih ima obaviti učitelj u I. razredu kroz 20 urah; u II. razredu kroz 21 sat, u III. razr. kroz 22 sata, a u IV. razr. kroz 23. § 14. Predmeti se predavaju isto onako, kako je dosadanjimi naredbami propisano bilo s iznimkom, što je njem. jezik izpušten, i ćirilica u katol. učionah, a latinica u pravoslavnih učionah u obzir uzeta. § 15. Napokon, da se obuka s obzira na gospodarstvo u obće, napose pako za pčelarstvo i svilarstvo, te ujedno voćarstvo i povrtlarstvo svrsi shodno preduzme, ima se nastojati oko toga, da se vrt školski, pčelinjak i prostorija za gojenje svilacah opredieli, čim bi se pučkom gospodarstvu već u učioni temelj položio, i kako bi učiona pravom školom života bila. § 16. Obučavanje u pučkih učionah biva isključivo samo sredstvom jugoslavenskoga jezika. Mladež u školnih mjestih čisto inojezičnoga plemena ima se obučavati u svom materinskom jeziku, nu ujedno moraju učiti narodni zemaljski jezik ovih Josip Partaš Ferdo Vuksanović kraljevinah, te se tako osposobiti, da mogu preći ne samo u četvrti razred glavnih učionah, nego i polag volje na druge višje učevne zavode. Učiteljsko osoblje § 17. Na početnih pučkih učionah, gdje se mladež sva u jednoj sobi obučava, rukovodi obuku jedan učitelj, ako se mladež pako u više sobah obučava, ima se dotičnom učitelju pridati toliko podučiteljah. § 18. Na svakoj gradskoj glav. kao i na izglednoj glavnoj učioni naimenovani su posebni ravnatelji, osim ovih nalazi se na svakoj takovoj glav. učioni posebni kateketa i toliko učiteljah, koliko je razredah. § 19. Što se tiče broja učiteljicah na glav. učionah, taj je primjeren broju razredah i stoje pod istim ravnateljstvom dotične glavne učione dječakah. Što se tiče obučavanja ženske mladeži u ručnom djelu na seoskih početnih učionah, može istu obučavati supruga učiteljeva ili druga koja vješta osoba uz naznačenu nagradu, koju prima iz obćinske blagajne. Supruga učiteljeva ili koja druga vješta osoba imat će izvan toga dužnost, da odrasliju žensku mladež, osobito nedjeljom i drugim kojim priličnim danom, uputi u kuhanju, pečenju kruha, priugotavljanju jestvinah i t. d. § 20. Medju osobe učiteljske spadaju i kandidati učiteljski t. j. oni, koji svršiv nauke na učiteljištu s dobrim uspjehom prakticiraju na kojoj glavnoj učioni, i kojim je u to ime dopitana primjerena nagrada. § 21. Učitelji su zemaljski činovnici. Kao diplomirani učitelji spadaju k inteligenciji u red odličnikah (honoraciorah). – Dosljedno imadu sielo i glas, kao u obćinskih, tako i u županijskih skupštinah. § 22. Učevne knjige za početne i glavne učione obojega spola, pače i svake vjere, imadu se u zemlji tiskati troškom zemaljskim poput naklade školskih knjiga u Beču. Zemaljska vlast, buduć se radi za dobro učione naše, a s druge strane materijalna korist otuda u zemlji ostaje, učinit će u tu svrhu shodne korake. § 23. Želit bi bilo, da se u svakom gradu i mjestu sastavi druživo, koje bi svojimi ma kako neznatnimi prinesci toliku svotu sakupilo, da se iz iste mogu nabaviti knjige za siromašniju djecu, izvan toga da se od svake tisuće razprodanih knjigah 250 komadah svezanih bezplatno imadu predati vrhov. učionah ravnateljstvu, da takove dopanu rukuh siromašnim djakom. […] Obrazovanje učiteljskih osobah § 29. Učiteljem glavnih i početnih učionah nemože biti drugi, osim onaj, koji se izkazati može, da je dvogodišnji tečaj preparandijalni s dobrim uspjehom svršio i diplomom za učitelja osposobljen, osim toga imade biti tečajem jedne godine izkušan. § 30. U tu svrhu ustanovljena su dva učiteljišta, jedno u glavnom gradu trojedne kraljevine, naime u Zagrebu i spojeno s izglednom glav. učionom pod jednim ravnateljstvom i drugo u Djakovu. Na zagrebačkom učiteljištu uredna su dva učitelja. Učiteljište radi svoje osobite važnosti i zadaće, koja na obće dobro puka smiera, zauzimlje medju srednjimi učevnimi zavodi prvo mjesto. [...] § 34. Da se prime u preparandijski tečaj, imaju kandidati izkazat se sljedećimi svjedočanstvi: a) O uspješnom svršenju nižje realne škole ili nižje gimnazije. b) O dovršenju 16. godine svoga života. c) O svojem ćudorednom ponašanju. d) O svojem tielesnom zdravlji i o tom, da neimaju nikakvih fizičnih manah, koje čine nesposobnim za učiteljsku službu i e) o predbježnom muzikalnom znanju osobito u pjevanju i orguljanju. [...] Naimenovanje učiteljskoga osoblja § 40. Dvorski dikasterij imenuje na predlog zemaljske vlasti ravnatelja izgledne glavne učione i profesore na preparandijah. Kotarske škol. nadzornike imenuje zemaljska vlada u porazumljenju s dotičnim ordinarijatom. Ravnatelje ostalih glavnih učionah i učitelje izgledne učione imenuje zemaljska vlast posredno po svom školskom vieću. § 41. Ravnatelje t. j. upravljajuće učitelje na ostalih glavnih učionah zatim učitelje na svih glavnih i početnih učionah i podučitelje imenuje vrhovni učionah ravnatelj. § 42. Za ravnatelja glavnih učionah ima se svagda imenovati muž, od stališa duhovnoga ili svjetovnoga, koji se odlikovao vrlinom u obučavanju, gorljivosti u znanju, valjanim mišljenjem o stvarih vjerozakonskih i zaslužnimi djeli u struci školskoj, i koji je ujedno posvjedočio, da je sasvim sposoban za obavljanje poslovah, skopčanih sa službom ovom. Na glavnih učionah, gdje nije za ravnatelja posebna plaća ustanovljena, nego gdje mu je za obavljanje poslovah direktorskih samo nagrada njeka odredjena, ondje će se ravnateljem postaviti onaj, koji je izmedj duhovnih i svjetovnih učiteljah najdostojniji, i s toga će se imenovati ravnatelj stopram onda, pošto već popunjan budu sva mjesta učiteljska. (U sljedećem broju: Saborska rasprava o Školskom sustavu) pisma aktualno 30 www.skolskenovine.hr IStraživanja Kako mediji utječu na mlade Rezultati istraživanja pokazuju da djeca rijetko odlučuju gledati televiziju da bi nešto naučila Današnje vrijeme s pravom nazivamo medijskim dobom. Mediji nam omogu- ćuju javno komuniciranje i imaju veliko značenje u našem životu. Posebno je bitan odnos mladih i medija, jer je u životu mlade populacije značenje medija vrlo veliko. Mnogi se pitaju utječu li mediji na ponašanje djece i mladih, na njihove stavove, mišljenja, znanje i ponašanje. Jesu li mediji uzrok povećane agresivnosti i nasilja među mladima proteklih godina i ponajviše nasilja među djecom? Mnoga istraživanja pokazuju da je upravo tako, da je to istina. No, mnogi je i onih koji se nisu složili s mišljenjem da mediji samo negativno utječu na djecu i mlade. Većina takvih smatra da uz pomoć medija djeca lakše uče i lakše usvajaju gradivo, posebno u školi. Utječu li mediji na djecu i imaju li djeca koristi od medija ili je to samo gubljenje vremena, pokušat ću pronaći odgovore u ovom tekstu. Mediji omogućuju javno komuniciranje i u tom je kontekstu jako bitan odnos mladih i medija, jer je u životu mlade populacije vrlo veliko značenje medija. Odrastanje uz medije vrlo je važno područje medijske pedagogije. Među medijima vodeću ulogu u životu mladih ima televizija. Djeca počinju gledati televiziju s dvije godine. Učestalost se povećava između četvrte i jedanaeste godine. U razdoblju adolescencije može se uočiti pad zanimanja za televiziju, maksimalan je pad oko dvadesete godine kad su dominantniji drugi životni interesi. Za svakoga medijskog pedagoga važno je da učenicima pomogne kako bi shvatili da mediji ne reproduciraju zbilju, jer se pokazalo da je za dijete mjesto koje je udaljeno 600 kilometara i što ga zrakoplovom preletimo za 45 minuta, bliže od mjesta udaljenoga 80 kilometara do kojeg se automobilom dovezemo za jedan sat. Tako je moguće da gledatelji u dobi od četiri do šest godina, gledajući televiziju i filmove, povjeruju da i ljudi mogu letjeti. Starija djeca od sedam godina na više se načina suočavaju s problemom razlikovanja zbilje i fikcije. Ona ne razumiju da svijet u kojem žive nije takav kakav su vidjela na televiziji. U dječjim emisijama i u ostalim televizijskim sadržajima problemi se rješavaju brzo i jednostavno pa mladi misle da je tako i u stvarnosti. Televizija mladima ne škodi ako su oni kritični prema onome što gledaju, ako su pripremljeni na sadržaje u programu i ako su sposobni uspostaviti nužnu distancu prema medijskoj zbilji i stvarnosti. Na pitanje zašto mladi toliko gledaju televiziju, jedan je od razloga sasvim sigurno i pasivno uživanje u fantastičnim sadržajima, naročito bijeg od zbilje, zatim potreba za informiranjem, pogotovo o tome kako se odjenuti. Mladi žele na taj način i saznati što se sluša u svijetu, kako žive i ponašaju se mladi u drugim sredinama, s kime se druže, jer često se televizijski program gleda u društvu prijatelja. Rezultati istraživanja kažu da se djeca rijetko odlučuju gledati televiziju kako bi nešto naučila. Na pitanje utječe li televizija na njihovo osobno ponašanje, 38 posto odgovorilo je da utječe, a 62 posto da ne utječe. U gotovo svim kulturama obitelj se pokazala najvažnijim čimbenikom socijalizacije mladih. Neosporno je da su mediji dijelom svakodnevnog života mladih i utječu na razvoj individualnog identiteta. Različite tehnološke inovacije, radio, televizija, glazba, novine te u novije vrijeme internet, postali su vrlo važni čimbenici u procesu socijalizacije. Najveću pozornost pridonosi količina nasilja u medijima, osobito na televiziji, kojoj su djeca i mladež izloženi. Mnoga istraživanja dokazala su postojanje značajnih učinaka gledanja nasilja na televiziji i u ostalim medijima. Mirjam Petretić, Zagreb Odjeci Ostavimo djeci djetinjstvo Znam da još ima uzornih odgojiteljica i želim im pružiti svoju iskrenu podršku, jer upravo takvim promišljanjima u radu s najmlađima odrađuju svoje pravo odgojiteljsko poslanje U Školskim novinama broj 20 u rubrici Pisma objavljen je tekst pod naslovom Možemo li odmah u drugi? potpisan inicijalima P. G. Čestitam odgojiteljici, tako je dobro iznijela problem, jer je situacija upravo takva. Dakle, moraju li i trebaju li vrtić i mala škola pripremati predškolsku djecu za prvi razred i to tako da djeca znaju pisati, čitati, a i dobro računati, jer neki i to očekuju od djece kad pođu u prvi razred?! Kao učiteljica u tijeku svog rada izvela sam desetak generacija prvašića i odgovorno svjedočim: ne moraju i ne trebaju, posebno ne u školskom smislu! Mnogi dolaze u prvi razred s poznavanjem slova i brojeva, ali mnogi od njih svejedno imaju problema i s tim gradivom. Međutim, većina mališana ima problem s nečim mnogo važnijim i vrednijim od slova i brojeva, a to je ono što je izostavljeno u njihovu odrastanju u predškolsko doba, baš ono o čemu piše autorica teksta. Dom, obitelj, vrtić i mala škola imaju prevažnu funkciju i zadaću: dati djetetu ono što im kasnije škola više ne može dati nikada i što se ugrađivalo valjda i u genski kod djeteta prije ulaska u samu školu. To je istinski važna karika i temelj za daljnje odrastanje u nižim razredima osnovne škole. S time se ulazi u prvi razred kao sa svojom odlikom i podlogom na koju se dograđuje i u koju razvojno urasta sve ostalo kronološki po redu. Tko bez toga dođe u prvi razred, osiromašen je u cijelom svojem životu zauvijek. To nisu slova i brojke, niti računske radnje čime se sustavno počinje u prvom razredu. To su odgojne vrijednost, a to nije malo, naprotiv! I ovdje na poseban način vrijedi stara istina: Svaki odgoj obrazuje, ali svako obrazovanje ne odgaja! To je upravo ono o čemu govori i odgojiteljica u svom članku. Djeca se u toj ranoj dobi trebaju doživljavati pozitivno, da budu sigurna i uporna u rješavanju problema, da znaju podijeliti teret, ali i odgovornost, da budu otvorena i zainteresirana za nova učenja i izazove, da prepoznaju svoje. ali i tuđe potrebe i emocije, da budu vješta i pažljiva u istraživanju svijeta oko sebe, da budu samostalna i svoja, a ne kopija drugih. Da uče slušati dok drugi govore i da ih drugi slušaju dok ona pričaju, da nenasilno uče pozdravljati svoje vršnjake i starije, da pospremaju iza sebe igračke, svoju odjeću i obuću, da se obuvaju sama (nekima to roditelji rade i u drugom osnovne), da se socijaliziraju. I da se pri tome bezazleno i dječje neopterećeno igraju u radosti i veselju. Neka doživljavaju konkretne odnose među prirodninama, a ne sa školskim apstrakcijama, brojkama, koje većina u toj dobi usvaja kao prazne slike, neka uče razlikovati dobro i zlo kroz brojne priče koje rado slušaju, prepričavaju i proživljavaju. Djecu ne treba zaustavljati, naprotiv, ali predškolu ne treba ni forsirati ono što je plan rada u prvom razredu. Učitelji u prvom razredu moraju se prilagoditi djeci. Oni su za to stručno obrazovani. Od samoga školskog znanja djeci su važnija socijalizacija, socijalna sigurnost i vjera u sebe. Bez toga je klimavo svako znanje. Kroz igre u predškolskom dobu može se čitati, pisati i brojati, ali ne putem školskih bilježnica i obveza. Jer, život se ne dijeli na školske predmete, on je nedjeljiva cjelina svih tih područja i u predškolsko doba dijete ga i doživljava kao cjelinu. I ako tako otkriva svijet na toj razvojnoj razini, dolazi dobro pripremljeno za sve što ga čeka u školi. I sve će svladavati bez posebnih napora i s veseljem. Djeci napor stvaraju dom i škola, jer im nisu dovoljno prilagođeni, jer su odrasli mjerilo, a ne djeca. Koliko li djece dolazi u prvi razred i znaju pisati i čitati slova, a muku muče s izgovorom riječi za koje uopće nije potrebno znati slova, ali bez čega nema čitanja iako se predobro poznaju sva slova! Kolikima je već u to doba kažiprst izvitoperen zbog nepravilnog držanja olovke, kemijskih i drvenih bojica u ruci? U samoj školi u najviše slučajeva to se čak ne može više niti ispraviti! Pogledajte rukopis većine mališana školaraca, a došli već u prvi razred s poznavanjem pisanja slova! Što se tiče matematike, ima iznimaka, ali većina dolazi u prvi razred osnovne škole s napamet usvojenim matematičkim klišejima, a to nije matematika! To je mučenje mališana koji su pripremani za školu bauka. Matematika je kasnije lijepa i zanimljiva samo onima koji je dožive kao prirodni odnos svega oko nas, a da i ne znaju da je to matematika. I ti su mališani prirodno i spremni tako spoznavati sve. Djeca, koja ne vole matematiku i teška im je, najčešće su učila matematiku školski s brojkama i radnim bilježnicama prije škole i nastavila tako i u prvom razredu tako. Da bude žalosnije, to su mahom sasvim normalno razvijena djeca koja kasnije postaju za mnogo toga nesposobna. Zbog krivih koraka u samom početku. Bolje je nešto malo, ali temeljno svladati i usvojiti. Sve ima svoje vrijeme. Dakle, ostavimo djeci djetinjstvo kakvo i treba da im bude. Imat će dosta školskih i životnih obveza i kasnije. Oni koji se ne naigraju u djetinjstvu, igraju se kad im za to više nije vrijeme. Učitelji koji su sagledali srž svega s psihološkog, pedagoškog i metodičkog aspekta misle upravo onako kao što misli, govori i piše kolegica odgojiteljica, koja promišlja zaista na suvremeni, razvojni i prije svega humanistički način, koja školu djeci prikazuje samo kao novu stepenicu u njihovu razvoju. Naravno, ne govorimo o djeci iznimkama, govorimo o većini djece. Poznajem mnogo odgojiteljica čiji rad iznimno cijenim. Njihove igre s djecom uopće nisu besmislena anarhija, naprotiv na dugoročne su staze to osmišljene životne škole na razini djece dorasle za to. Takve odgojiteljice ugrađuju u dječji razvoj sigurnost i radost za rad u školi. Te su tete proučavale dječju psihologiju, odgojne i razvojne faze predškolaraca, ostavimo im da rade svoj posao, jer su za to i pripremljene. A one koje žele korak dalje, jer imaju možda takvu skupinu, neka organiziraju susrete s učiteljicama prvoga razreda s primjerima dobre prakse. Neka zajednički nađu ono u čemu se može pomoći djeci u tom smislu. Ali to sigurno neće biti školska matematika, već prirodna. To neće biti ni školska razredna bilježnica sa slovima, već modeliranje i igre s prirodninama u kojima su slova i priče! Jer, školsko učenje tako često odudara od prirodnog učenja i prečesto je mučno. Samo je prirodno učenje blisko predškolskom djetetu i samo ono stvara dobre temelje za kasniji rad u školi na svim područjima. Vrtić i mala škola predvorje su prvom razredu. Prvi i drugi razred sustavno trebaju i moraju dati i davati temelje za sve obrazovno što slijedi. Ako svatko dobro odradi svoj posao, djeca imaju sretno odrastanje. Bez pravoga temelja kasnije je veoma teško. Mučimo djecu koja zbog toga imaju jako broj 29 • Zagreb • 28. rujna 2010. loša iskustva u svladavanju nastavnih sadržaja, nerijetko i u životu. A djeca ne određuju rad u vrtiću, maloj školi, niti dalje. To činimo mi, odrasli. Sa zadovoljstvom sam pročitala spomenuti tekst, jer je pun istinske ljubavi prema djeci i svojem zvanju i zanimanju. Znam da još ima takvih odgojiteljica. Među onima sam koji im daju iskrenu podršku, jer upravo takvim promišljanjima i u radu s najmlađima odrađuju svoje pravo odgojiteljsko poslanje u korist djece koja imaju sreću da su s njima. E. A., Pakrac Stvaralaštvo Svjetiljka riječi dječje duše Ti su ostvaraji istinski blagoslov svemu što se rađa, živi i umire, blagoslov poštenju, ljudskoj dobroti i ljepoti Stanarski susreti kulturna su manifestacija s nizom slojevitih i različitih sadržaja s temeljnim ciljem očuvanja zavičajne i hrvatske kulturne i povijesne baštine, a Udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine Šokadija već više od jednog desetljeća raspisuje natječaj za literate osnovnih škola na temu Duša moja hrvatski je kraj. Vrijedna družina učitelja iz Babine Grede ustrajala je i opstala u svojoj nakani da i ove godine otvori vrata svoje škole, vrata Babine Grede mladim literatima da se i ove godine nađu na zajedničkom susretu prijateljstva, na svetkovini dragog nam što, kaj i ča. Iznimna je vrijednost i to što se već nekoliko godina tiska zbornik literarnih ostvaraja, jer će jednoga dana ti zbornici biti suptilno svjedočenje o doživljavanju naše stvarnosti iz vidokruga onih na koje se svi tako rado pozivamo - iz vidokruga i svjetonazora djece čiji literarni ostvaraji tako iskreno zrcale naše vrijeme. Ti njihovi ostvaraji te njihove riječi ne siju zavist, mržnju, vatru, nepravdu, već su istinski blagoslov svemu što se rađa, živi i umire; blagoslov pticama, travama, cvijeću, dragim licima, zavičaju, nebu i zemlji, poštenju, ljudskoj dobroti i ljepoti. Djeca žive i suosjećaju sa svakim stablom, travkom, kapljicom vode, sićušnim mravom, ali iskazuju i sve brige i nastojanja da priroda i sve u njoj preživi i traje za dobrobit čovječanstva. Svaki od tih zbornika je zbornik iskrenosti dječjih srca pretočene u čaroliju riječi i iz godine u godinu svjedočanstvo nepotrošenog ideala dječjega stvaralaštva kroz koje djevojčice i dječaci postaju preobraženi bljesak prirode, sna i jave i tako otkrivajući sebe dodiruju istine svijeta. Stoje tako ta djeca na raskrižju roda svojega kao raspjevano stablo na livadama i planinama osjećajući sunčana jutra, ali sve vjetrove, tamne oblake, bure i oluje. Ta djeca naslućuju i ljube sve što su s koljena na koljeno nosile i prenosile naše bake i djedovi kod ognjišta i to naslijeđeno bogatstvo u njihovim ostvarajima i dalje plamsa uz miris kućne borovnice i svetačkog tamjana. I kao da nam poput Tadijanovića poručuju: Nemojte žaliti, ne žalite ništa. Noć na zemlju silazi i ovdje. Suza ima, pod prnjama i pod svilom, u ljudskim očima kao i dalekom kraju, u mom zavičaju, pod zvijezdama žutim, jednakima. Svaki zbornik koji je iznjedrio susret u Babinoj Gredi trajno je svjedočanstvo o raskošnoj ljepoti našega hrvatskoga jezika, a iza svakog imena i prezimena, autora pisane riječi krije se djevojčica ili dječak koji nam nesebično otvaraju Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja.
© Copyright 2024 Paperzz