Razvoj instrumenata nadzora
za pravosudne i policijske institucije
Zapadnog Balkana
2009. – 2011.
Izvješće o tehničkoj procjeni
Hrvatska
CARDS Regionalni akcijski program
Uz financijsku potporu
Europske komisije
Lipanj 2010.
Odricanje od odgovornosti
Ovo izvješće nije formalno redigirano.
Sadržaj ove publikacije ne odražava nužno stavove niti politiku UNODC-a ili
organizacija koje su pridonijele njezinu stvaranju, niti se podrazumijeva njihova podrška
sadržaju. Naznake u tekstu i način predstavljanja materijala u ovoj publikaciji ne
podrazumijevaju da se njima izražava bilo kakvo mišljenje UNODC-a u vezi s pravnim
statusom ijedne zemlje, područja, grada ili nadležnog tijela, niti njihovih državnih ili
područnih granica.
Komentari u vezi s ovim izvješćem su dobrodošli i mogu se slati na sljedeću adresu:
Statistics and Survey Section
United Nations Office on Drugs and Crime
PO Box 500
1400 Vienna
Austria
Tel: (+43) 1 26060 5475
Fax: (+43) 1 26060 7 5475
E-mail: [email protected]
Internetska adresa: www.unodc.org
Zahvale
UNODC želi zahvaliti Europskoj komisiji na financijskoj potpori pruženoj za pripremu i
objavljivanje ovog izvješća, u sklopu Regionalnog programa CARDS 2006.
Ovo izvješće nastalo je pod odgovornošću Odsjeka za statistiku i istraživanja (SASS) i
Regionalnog ureda programa za jugoistočnu Europu (RPOSEE) u sklopu Ureda
Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), na temelju istraživanja provedenog u
Hrvatskoj tijekom misije UNODC-a i Zajedničkog istražnog centra za transnacionalni
kriminal (TRANSCRIME) u studenome 2009. godine.
Lokalno istraživanje i organizacija misije:
Anna-Maria Getoš (lokalna osoba za kontakt)
Koordinacija istraživanja i priprema izvješća:
TRANSCRIME:
Barbara Vettori (istraživanje i oblikovanje izvješća)
Ernesto Savona (koordinacija istraživanja)
Luca Sbardelaro (pomoć pri istraživanju)
UNODC:
Michael Jandl (urednik izvješća)
Steven Malby (koordinacija istraživanja)
Anna Alvazzi del Frate (koordinacija istraživanja)
Carla Ciavarella (upravljanje projektom)
Angela Me (upravljanje projektom)
Izvješće o tehničkoj procjeni – Hrvatska
Izvješće o tehničkoj procjeni – Hrvatska
1
1. Uvod i pozadina
Ovo izvješće napisano je u kontekstu projekta pod nazivom "Razvoj instrumenata
nadzora za pravosudne i policijske institucije Zapadnog Balkana", uz financijsku
potporu Regionalnog akcijskog programa CARDS-a Europske unije. U izvješću se
opisuju hrvatski sustavi prikupljanja podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu, kao i
o migracijama, azilu i vizama, na temelju informacija prikupljenih tijekom terenskih
istraživačkih posjeta održanih u Zagrebu od 16. do 20. studenoga 2009. godine.
Istraživačku misiju proveo je Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), u
suradnji sa Zajedničkim istražnim centrom za transnacionalni kriminal (TRANSCRIME),
uz podršku UNODC-ove osobe za kontakt ("focal point") u Zagrebu. Čitava je ova
misija bila moguća zahvaljujući bliskoj suradnji i pomoći hrvatskih nadležnih tijela, a
naročito zahvaljujući gđi Maji Gregurić iz hrvatskog Ministarstva pravosuđa, a dodatnu
korist predstavljali su popratni doprinosi niza institucija i pojedinaca s kojima je tijekom
misije ostvaren kontakt.
Cilj ovdje predočene tehničke misije bio je u tome da se opiše i ocijeni proces
prikupljanja, analize i korištenja statističkih podataka u okviru pravosuđa i unutarnjih
poslova u Hrvatskoj, u usporedbi s međunarodnim standardima i standardima EU.
Riječ je stoga o sastavnom dijelu serije projektnih aktivnosti koje za krajnju svrhu imaju
pružanje pomoći institucijama u području pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja
Zapadnog Balkana, kako bi te zemlje mogle uskladiti svoje postojeće nacionalne
statističke mehanizme s relevantnom pravnom stečevinom, standardima i najboljom
praksom na međunarodnoj razini i na razini EU. Dosadašnje projektne aktivnosti
uključuju istraživačku studiju "Temeljno istraživanje o sustavima i kontekstu: statistika o
pravosuđu i unutarnjim poslovima na Zapadnom Balkanu" te studiju "Razvoj statističkih
standarda u području kriminala i kaznenog pravosuđa – međunarodni standardi i
pravna stečevina EU". Daljnje projektne aktivnosti uključivat će razvoj tehničkih
smjernica, razvoj regionalnih indikatora i ciljanu izgradnju kapaciteta u području
prikupljanja podataka i izrade statističkih analiza za institucije u području pravosuđa i
unutarnjih poslova.
Standardi koji se koriste pri procjeni predočenoj u ovom izvješću u više su detalja
obrazloženi u studiji pod nazivom: "Razvoj statističkih standarda u području kriminala i
kaznenog pravosuđa – međunarodni standardi i pravna stečevina EU". Kao što je
navedeno u studiji, standardi na razini EU koji se odnose na statistiku u području
pravosuđa i unutarnjih poslova i dalje su u početnoj fazi razvoja. Mnoge "standarde"
moguće je prije svega pronaći u (neobvezujućem) opusu stručnih grupa s mandatom
EU i u djelovanju relevantnih organizacija Europske unije, kao što je Statistički ured
Europskih zajednica (Eurostat), a ne u tolikoj mjeri u pravnoj stečevini EU koja
posjeduje snagu zakona. S obzirom na to, norme koje postoje na razini EU
nadopunjene su u skupu standarda korištenih u ovom izvješću i relevantnim naporima
uloženima na međunarodnoj razini, uključujući elemente koje su razvili Ujedinjeni
3
3
narodi u svom Priručniku o razvoju statističkog sustava kaznenog pravosuđa. Stoga
standarde korištene u ovoj procjeni valja doživjeti kao reprezentativne za ključne
aspekte zajedničke kako normama i standardima koji se razvijaju na razini EU, tako i
standardima koji se razvijaju na međunarodnoj razini. Tamo gdje se neki konkretan
standard na razini EU razvio na poseban način, ili je eksplicitno sadržan u obvezujućoj
pravnoj stečevini, to je jasno naznačeno u popratnim opaskama u vezi s tim
standardom.
4
4
2
2. Statistika o kriminalu
i kaznenom pravosuđu
2.1 Policijska statistika
2.1.1. Uvod
2.1.1.1.
Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje
podacima
Hrvatska policija djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Sveukupna
organizacijska struktura MUP-a uključuje razdiobu na 20 policijskih područja na
regionalnoj razini i 130 policijskih postaja koje pokrivaju područje Republike Hrvatske.
Sve ustrojstvene jedinice u okviru MUP-a kontinuirano provode prikupljanje i unos
podataka kroz sustav automatske obrade podataka, kojeg administrira MUP-ov Odjel
za informatiku. Na temelju tih podataka Odjel za analitiku i razvoj MUP-a na mjesečnoj
razini stvara agregirane statistike o kriminalu te provodi periodične analize konkretnih
aspekata kriminala.
2.1.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja)
2.1.2.1.
Unos podataka
Standard
Svaki slučaj kaznenog djela koji uoči policija, prijavljen ili onaj na koji postoji sumnja, potrebno je u sklopu
nadležnog tijela evidentirati kao slučaj kaznenog djela (ili prije ili nakon postupaka u okviru početne
istrage). Granica iznad koje se evidentiraju događaji u kojima postoji sumnja na kazneno djelo treba biti
jasno definirana. Jasna pravila o evidentiranju podataka potrebno je pružiti svim jedinicama odgovornim za
evidentiranje podataka, a ta se pravila trebaju na usklađen način provoditi u čitavom sustavu.
Pri evidentiranju kaznenih djela policija treba koristiti sustav zasnovan na jediničnim zapisima ("unit
records"), koji sadrži detalje o svakom pojedinačnom slučaju i optuženoj osobi ("formalnom kontaktu"
osobe u svojstvu osumnjičenika s policijom).
Procjena
Svaki slučaj za koji policija dozna, u kojem postoji sumnja da je riječ o kažnjivom
ponašanju, najprije se evidentira u zapisima dnevnih događaja. Ako se evidentirani
događaj smatra kaznenim djelom, zatim se bilježi u kazneni upisnik policijske postaje
(KU). U kazneni upisnik zapisuju se sljedeće informacije: uzastopni broj
događaja/godina; datum evidentiranja; izvor obavijesti; informacije o žrtvi; informacije o
počinitelju; primjenjiv članak Kaznenog zakona; koji službenici rade na navedenom
predmetu; kojem je državnoodvjetničkom uredu (općinskom ili županijskom) upućena
kaznena prijava; datum podnošenja prijave državnom odvjetništvu; informacije o
objedinjenim predmetima (slučajevima u kojima se nekoliko predmeta spaja u jedan
predmet u svrhu evidentiranja i istrage); datum podnošenja statističkog obrasca
Državnom zavodu za statistiku (DZS); informacija o tome je li predmet riješen; bilješke.
5
5
Granica za evidentiranje nekog događaja kao kaznenog djela u kaznenom upisniku jest
podnošenje državnom odvjetniku. Kad policija dozna za neki događaj koji može
predstavljati kazneno djelo, prijava policije podnosi se državnom odvjetniku u
slučajevima u kojima postoje dovoljni razlozi za uvjerenje da je počinjeno kazneno
djelo (i za poznate i za nepoznate počinitelje). To vrijedi za većinu kaznenih prijava
upućenih državnom odvjetniku. Povrh toga, kaznene prijave koje policiji podnose žrtve,
drugi građani, tvrtke, vladina tijela ili drugi akteri odmah se upućuju državnom
odvjetniku.
Iz kaznenog upisnika i spisa predmeta podaci se unose u statističke obrasce (KRIM –1,
KRIM–2 i KRIM–13). Sustav policijske kriminalističke statistike zasnovan je na
jediničnim zapisima ("unit records") i sadrži detalje o svakom pojedinačnom događaju i
optuženoj osobi, kao i podatke o žrtvi (ako je to primjenjivo). Ti se statistički obrasci
najprije ispunjavaju ručno, a kasnije se unose u elektroničku bazu podataka. KRIM-1
jest statistički obrazac o evidentiranim događajima i sadrži zapise informacija po vrsti
kriminala; u obrascu KRIM-2 evidentiraju se informacije o osumnjičenim počiniteljima
(ako su poznati) po vrsti kaznenog djela, dobi i državljanstvu, a KRIM-13 sadrži
podatke o osobnim karakteristikama žrtava.
Konkretno govoreći, informacije o evidentiranim događajima pribilježene u obrascu
KRIM-1 uključuju: opis događaja; njegovu klasifikaciju na temelju Kaznenog zakona; je
li riječ o pokušaju ili o počinjenom kaznenom djelu; je li se djelo dogodilo u sprezi više
kaznenih djela; datum i mjesto počinjenja kaznenog djela; je li došlo do posljedica ili
štete; te podatke o kaznenom postupku u vezi s predmetnim kaznenim djelom (za više
informacija vidi Dodatak I).
Iako jedinični zapisi o slučajevima kaznenih djela koje je evidentirala policija sadrže
velik broj detalja, nije jasno postoje li na razini policijskih postaja detaljna pravila u
pisanom obliku koja bi se odnosila na početno evidentiranje slučajeva kaznenih djela u
kaznenom upisniku slučajeva kaznenih djela i osoba osumnjičenih za kaznena djela. 1
2.1.2.2.
Osobni podaci
Standard
Osobni podaci o osumnjičenom počinitelju (i, tamo gdje je to primjenjivo, o žrtvi) trebaju sadržavati detalje
o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, odnosu žrtve i počinitelja, državljanstvu i zemljopisnom području
boravišta. Podaci u bilješkama o osobi trebaju jasno opisati optužbu, uz pozivanje na relevantne pravne
odredbe. Odnos između optužbe i klasifikacije događaja treba biti jasan.
Procjena
Podaci o osumnjičenim počiniteljima evidentirani u statističkom obrascu KRIM-2 kao
jedinični zapis uključuju sljedeće: osobne podatke o počinitelju (ime, datum i mjesto
rođenja, spol, državljanstvo, status stranca, građanski status, nacionalnost (etničku
pripadnost 2 ), mjesto boravka, itd.); prethodne osude; prethodna uhićenja; informacije o
1
Prema Odjelu analitike MUP-a, detaljna pisana pravila čuva Odjel za informatiku MUP-a, no tom odjelu postojanje
takvih pisanih pravila nije poznato, tako da ovo pitanje ostaje neriješeno.
2
Dok status državljanstva ukazuje na formalni status osobe, nacionalnost je samostalno priopćena nacionalna/etnička
pripadnost osobe (npr. njemački građanin hrvatske nacionalnosti; hrvatski građanin mađarske nacionalnosti; hrvatski
građanin hrvatske nacionalnosti, itd.). Pojam koji se koristi u statističkim obrascima policije, državnog odvjetništva i
sudova glasi: nacionalnost (engl. "nationality"), a ne etnička pripadnost (engl. "ethnicity"), premda ima slučajeva,
primjerice kad je riječ o Romima i Sintima, da se pripadnost nekoj etničkoj manjini definira i bez pozivanja na "matični
narod".
6
6
kaznenom djelu (no ne po članku Kaznenog zakona); motiv počinjenja kaznenog djela,
kao i druge detalje. Specifičnije informacije prikupljaju se o maloljetnim (14-18 godina) i
mlađim punoljetnim počiniteljima (18-21 godine). (Vidi Dodatak I i II za puni sadržaj
obrazaca).
Podaci o žrtvama kaznenih djela zabilježeni u statističkom obrascu KRIM-13 kao
jedinični zapis uključuju osobne podatke (ime, spol, datum rođenja, državljanstvo,
građanski status, nacionalnost (etničku pripadnost), stalno/privremeno boravište,
profesiju, itd.) ili podatke o pravnim osobama (ako je to primjenjivo) te podatke o
posljedicama/šteti nastalima kaznenim djelom (vidi Dodatak III za više informacija).
Policijsko evidentiranje osumnjičenih počinitelja i žrtava kaznenog djela prilično je
sveobuhvatno, no ne uključuje podatke o odnosu počinitelja i žrtve.
2.1.2.3.
Numeriranje predmeta i integrirani registarski brojevi
Standard
Dobra je praksa da se svakom prijavljenom događaju u sustavu dodijeli "broj događaja" ("Incident
number"), a osobama koje su osumnjičene za počinjenje kaznenog djela "integrirani registarski broj"
("integrated file number", IFN). Osoba je tako povezana s konkretnim događajem preko integriranog
registarskog broja i broja događaja. Integrirani registarski broj se treba zadržati kad se predmet premjesti s
razine policije na razinu državnog odvjetništva te kasnije na sud, a ujedno se može koristiti kako bi se
osobe moglo pratiti kroz čitav sustav, s ciljem da se izračunaju specifične stope eliminacije, prosječno
vrijeme potrebno za dovršetak postupka i drugi indikatori učinkovitosti.
Procjena
U kaznenom upisniku (KU) svakom se predmetu dodjeljuje jedinstveni "broj događaja"
– to je isti broj koji se nalazi u kaznenoj prijavi, s dodatnim brojem koji obilježava
policijsku postaju. Ovaj jedinstveni identifikacijski broj ne dijeli se s drugim akterima u
području kaznenog pravosuđa (tužiteljima, sucima), premda se na njega upućuje u
evidencijama državnoodvjetničkog sustava. Pojedinačno praćenje predmeta stoga je
teorijski moguće, budući da je sustav automatiziran, a pretraga baza podataka policije i
državnog odvjetništva po evidentiranom broju predmeta može osobu koja traži podatke
dovesti do povezanih evidencija o predmetu.
2.1.2.4.
Sustav klasifikacije kaznenih djela
Standard
Prijavljene događaje potrebno je klasificirati korištenjem standardnog sustava klasifikacije kaznenih djela,
pri čemu treba postojati jasno definiran odnos prema "optužbi" koja se pojavljuje u odnosu na osobu za
koju se sumnja da je počinila kazneno djelo. Shema klasifikacije kaznenih djela treba se na istovjetan
način primjenjivati u svim policijskim postajama.
Procjena
U evidentiranju kaznenih djela i pripremi kaznenih prijava koristi se standardna shema
klasifikacije kaznenih djela koja se zasniva na hrvatskom Kaznenom zakonu (i drugim
kaznenim odredbama u posebnim zakonima koji se uglavnom odnose na pravne
osobe). Valja primijetiti kako taj sustav klasifikacije kaznenih djela pokriva kaznena
djela, no ne i prekršaje, za koje postoji odgovarajući postupak evidentiranja i
označivanja.
7
7
2.1.3. Podatkovni tok
2.1.3.1.
Od lokalne do središnje razine
Standard
O podacima iz lokalne policijske postaje valja izvještavati u jedinstvenom formatu, koristeći standardnu
shemu klasifikacije kaznenih djela u okviru središnje institucije.
Procjena
Na temelju kaznene prijave upućene državnom odvjetniku policija za svoje statističke
evidencije koristi standardizirane statističke obrasce (KRIM-1, KRIM-2, itd.). Policijski
službenik zadužen za predmet ispunjava obrazac u pisanom obliku, a prije nego što
obrazac dostavi statističkoj ili administrativnoj jedinici policijske postaje treba dobiti
odobrenje nadređene osobe (najčešće načelnika policijske postaje). Ti su obrasci isti
na sve tri razine na kojima se ispunjavaju ti obrasci (lokalne policijske postaje,
policijske uprave i Ravnateljstvo policije pri Ministarstvu unutarnjih poslova). Svaki
obrazac ima posebno polje koje je potrebno označiti, kojim se naznačuje razina na
kojoj je obrazac ispunjen. Podaci o kaznenim djelima evidentiraju se u tri osnovna
obrasca: KRIM-1 uključuje informacije o evidentiranim događajima; KRIM-2 o
osumnjičenim počiniteljima (ako ih ima); a KRIM-13 o žrtvama (ako je to primjenjivo).
Također se koriste i tri dodatna obrasca kako bi se po potrebi pružilo više detalja:
KRIM-21 se ispunjava kad jedna osoba počini više kaznenih djela; KRIM-11 uključuje
podatke o krivotvorenju novca, a KRIM-12 odnosi se na kaznena djela povezana s
opojnim drogama.
U ovom trenutku način rada je takav da prvi policijski službenik zadužen za obradu
konkretnog kaznenog djela ispunjava standardne obrasce za prikupljanje podataka u
tiskanom obliku (KRIM-1, KRIM-2, itd.), a ti se podaci potom ručno unose u
elektroničku bazu podataka. Konkretno govoreći, statistička ili administrativna jedinica
policijske postaje unosi potpune informacije sadržane u statističkim obrascima u
zaštićen IBM-ov sustav elektroničke baze podataka, takozvani "DB-2" (u načelu u
svakoj policijskoj postaji radi po jedna osoba posvećena tom zadatku). Riječ je o
internom informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova. Sustav je
uspostavljen 1976. godine, a koristi se na svim razinama. Svaka policijska postaja dio
je tog sustava, koji se koristi i u operativne i u statističke svrhe. Podaci se unose u
sustav u razdoblju od maksimalno tri dana od potvrđenog kaznenog djela, a u većini
slučajeva unos se vrši već prvog dana. Podaci koji se unose u lokalnoj policijskoj
postaji izravno su uključeni u središnju bazu podataka u Zagrebu, ne prolazeći pritom
kroz regionalnu razinu (policijskih uprava).
Kad postanu dostupne nove informacije o predmetu, lokalni policijski službenici dužni
su ažurirati već postojeće informacije (to se, načelno govoreći, može činiti dok državni
odvjetnik ne podigne optužnicu).
2.1.3.2.
Pravila prebrojavanja
Standard
Smjernice na međunarodnoj razini sugeriraju kako je u prebrojavanju i evidentiranju osoba često prikladno
koristiti pravilo "glavnog kaznenog djela". Pravila o prebrojavanju u pisanom obliku trebaju u najmanju ruku
obuhvatiti pitanja kao što su: primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela ili ne; kako se broje
višestruka kaznena djela te kako se broje kaznena djela počinjena od strane više osoba.
8
8
Procjena
U prikupljanju ukupnih statističkih podataka definirane su standardne procedure koje
se, po svemu sudeći, primjenjuju ujednačeno. Primjenjuju se sljedeća pravila
prebrojavanja: ako jedna osoba istovremeno počini više kaznenih djela, sva se ta
kaznena djela broje odvojeno (ne primjenjuje se pravilo glavnog kaznenog djela),
budući da je osnovna jedinica prebrojavanja na razini policije kazneno djelo (nasuprot
situaciji na razini državnog odvjetništva, sudova i Državnog zavoda za statistiku).
Jedno kazneno djelo koje je počinilo više osoba računa se kao jedno kazneno djelo.
No, ukoliko je u kazneno djelo uključeno više počinitelja, ispunjava se odvojeno jedan
obrazac po počinitelju, a svi se počinitelji broje odvojeno kao osumnjičenici. 3 Sukladno
tome, kad jedan počinitelj iz grupe više počinitelja počini nekoliko kaznenih djela,
osumnjičenici se pojedino računaju kao osumnjičenici samo prema najtežem
kaznenom djelu koje su počinili.
Pravila prebrojavanja
Kada se podaci prikupljaju radi uključenja u
statističke podatke?
Primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog
djela?
Kako se broje višestruka kaznena djela?
Kako se broji kazneno djelo počinjeno od
strane više osoba?
Koliko se osoba broji u sklopu zajedničkog
kaznenog djela?
Primjena
Kad se kaznena prijava podnosi
državnom odvjetništvu
Ne
Kao odvojena kaznena djela
Kao jedno kazneno djelo
Svi počinitelji
Gore navedene osnovne jedinice prebrojavanja i pravila prebrojavanja ne dijele i drugi
akteri u sferi kaznenog pravosuđa. Te razlike u osnovnim jedinicama prebrojavanja i
pravilima prebrojavanja među raznim akterima u sustavu kaznenog pravosuđa
(policijom, državnim odvjetništvom, sudovima) mogu dovesti do inkompatibilnih
podataka, koji često unose zabunu u medijima i priopćenjima za javnost.
2.1.3.3.
Pokrivenost: zemljopisna i institucionalna
Standard
Podaci o prijavljenim slučajevima kaznenih djela u svim zemljopisnim regijama, koji su u posjedu svih
odgovornih tijela u području provedbe zakona, trebaju se evidentirati i uključivati u ukupnu nacionalnu
statistiku.
Procjena
Sve policijske postaje evidentiraju podatke o kriminalu i izvješćuju o njima u ranije
opisanom formatu. Pokrivena je čitava zemlja, kao i sva relevantna policijska tijela.
Specijalizirane policijske snage (koje mogu surađivati u kriminalističkim istragama) ne
3
Prema Odjelu analitike u MUP-u, na jedno kazneno djelo u prosjeku se pojavljuje približno 1,8 počinitelja.
9
9
izvješćuju o vlastitim podacima o kaznenim djelima, no slučajeve kaznenih djela
pokrivaju lokalne policijske postaje ili odgovorni policijski odjeli. 4
2.1.3.4.
Vremenska učestalost i razdoblja
Standard
O podacima o evidentiranim slučajevima kaznenih djela, žrtvama i osobama za koje se sumnja da su
počinitelji potrebno je redovito izvještavati središnje tijelo.
Procjena
U sklopu Ministarstva unutarnjih poslova provode se mjesečne, kvartalne, polugodišnje
i godišnje analize statističkih podataka. U tom cilju Odjel za informatiku dostavlja tabele
sa ukupnim podacima svim nadležnim ustrojstvenim jedinicama MUP-a koje provode
analizu podatka koji se odnose na njihove poslovne procese vodeći računa o razinama
praćenja kriminala (policijska postaja - lokalno, policijska uprava - regionalno, MUPsjedište nacionalno). Tabele sa ukupnim podacima ispunjavaju se elektornički iz
centralne baze podataka (zaštićenog IMB elektroničkog sustava pod nazivom "DB-2")
u svrhu ograničene distribucije unutar MUP-a.
2.1.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka)
2.1.4.1.
Provjera valjanosti podataka
Standard
Potrebno je provjeravati dosljednost, točnost i pouzdanost statističkih podataka. Ako se uoče
nedosljednosti ili sumnje u pogledu pouzdanosti podataka, potrebno je provesti istragu o mogućim
izvorima grešaka u prikupljanju, prijenosu ili objedinjavanju podataka.
Procjena
Svaka policijska postaja trećeg i četvrtog dana u mjesecu obrađuje podatke u interne
svrhe (kao i za potrebe drugih relevantnih vladinih tijela), kako bi se izradio sažet
pregled situacije u području kriminala na lokalnoj razini. U tom procesu uredi koji
izvješćuju o podacima izravno provjeravaju njihovu valjanost i točnost. Posebno polje u
obrascu za unos podataka ("Kontrolirao") potvrđuje da je osoba nadređena službeniku
zaduženom za izvještavanje izvršila provjeru. Pri unosu pisanih podataka s obrasca u
automatsku bazu podataka osoba zadužena za unos ponovno provjerava podatke
zbog mogućih tipfelera. Nadalje, postoji i automatska razina kontrole (takozvana
"logička kontrola") pri unosu izvornih podataka u elektroničku bazu podataka DB-2.
2.1.4.2.
Statistička analiza podataka
Standard
Analiza statistike o kriminalu i kaznenom pravosuđu korisna je kako bi se ciljnim korisnicima ukazalo na
vrijednost te statistike. Premda se analizom politika i tumačenjem podataka trebaju baviti osobe
specijalizirane za konkretnu temu, značajan dio analitičkih rezultata može se postići u obliku jednostavne
deskriptivne statistike, koja se odnosi na izračun učestalosti, postotke, opće stope i stope promjena.
4
Općenito govoreći, policijski službenik koji preuzima predmet je osoba zadužena za evidentiranje i izvještavanje, a to
u načelu može biti bilo koji policijski službenik, neovisno o hijerarhijskoj i problemskoj strukturi MUP-a.
10
10
Procjena
Sofisticirana analiza provodi se korištenjem Excela i drugih vrsta softvera, u okviru
Odjel za analitiku i razvoj Ministarstva unutarnjih poslova. Ta analitika uključuje analizu
serija kaznenih djela u vremenskom razdoblju, kao i analizu obrazaca i trendova..
Podaci se ujedno integriraju s podacima o resursima i stanovništvu. Ta se analiza
uobičajeno provodi na godišnjoj osnovi za ograničenu publiku ili, barem djelomično, i
za širu javnost, u obliku tabela ili posebnih studija (primjerice o razbojništvima,
provalnim krađama, krađama automobila ili organiziranom kriminalu). Ovisno o
korisniku koriste se razni formati. Valja primijetiti kako se slične analize o teškim
kaznenim djelima provode i na regionalnoj razini (razini policijskih uprava).
2.1.4.3.
Izvještavanje
Standard
Središnje tijelo treba redovito i u objedinjenom obliku izvještavati o podacima o kaznenim djelima, žrtvama
i osobama osumnjičenim za kaznena djela (najmanje jednom godišnje u vezi s prethodnom godinom).
O broju zabilježenih događaja tijekom godine potrebno je izvještavati razlučeno po vrsti kaznenog djela, a
o broju osoba koje su tijekom godine došle u formalni kontakt s policijom potrebno je izvještavati po vrsti
kaznenog djela, dobi, spolu i državljanstvu. Razlučivanje zabilježenih događaja i osoba koje su stupile u
formalni doticaj s policijom treba uključivati barem sljedeće kategorije: namjerno ubojstvo, fizički napad,
silovanje, seksualni napad/seksualno nasilje, seksualne delikte protiv djece, razbojništva, krađe, provalne
krađe, provale u kuću, krađe motornih vozila, prijevare, kaznena djela povezana s drogama, trgovanje
drogom, otmice, uključenost organiziranog kriminala, pranje novca, korupciju, trgovanje ljudima,
krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal te kriminal koji uključuje rasizam i ksenofobiju. 5
Procjena
O kaznenim djelima po vrsti kaznenog djela na detaljan način izvješćuje Ministarstvo
unutarnjih poslova, po člancima Kaznenog zakona. 6 U načelu, to uključuje sve
raščlambe kaznenih djela preporučene međunarodnim standardima, premda se pravne
definicije vrsta kaznenih djela mogu razlikovati od slučaja do slučaja. Budući da je
kazneno djelo glavna jedinica policijske statistike u smislu prebrojavanja i izvještavanja,
podaci koji se objavljuju o počiniteljima i žrtvama po vrsti kaznenog djela, dobi, spolu i
državljanstvu malobrojniji su i manje detaljni. 7 Stoga se može zaključiti kako podaci
kojima se izvješćuje o počiniteljima i žrtvama kriminala nisu maksimalno detaljni i kako
bi se mogli proširiti, iako je izvještavanje hrvatske policije o kaznenim djelima u cjelini
iznimno širokog obuhvata.
Ne postoji posebno izvještavanje ili postupci prikupljanja podataka o organiziranom
kriminalu. Sukladno hrvatskom Kaznenom zakonu, u osnovi se može reći kako svako
kazneno djelo može biti kazneno djelo u sklopu organiziranog kriminala, ukoliko je
počinitelj organizirana zločinačka skupina (primjerice pljačke, krađe automobila, itd.)
Počinjenje kaznenog djela u sklopu zločinačke skupine bilježi se u Kaznenom upisniku
5
Na razini EU, temeljne vrste kriminala koje u svrhu izvještavanja koristi Eurostat su sljedeće: namjerna ubojstva,
nasilnička kaznena djela (koja uključuju fizički napad, razbojništvo i seksualni delikt), razbojništva, provale u kuću, krađe
motornih vozila i trgovanje drogom. Povrh toga, u pravnoj stečevini EU navodi se da je potrebno prikupljati podatke o
pranju novca, trgovanju ljudima i kaznenim djelima koja uključuju rasizam i ksenofobiju.
6
Vidi Pregled kaznenih djela na adresi: http://www.mup.hr/1261.aspx
7
Jednu iznimku predstavlja ovo izvješće: http://www.mup.hr/UserDocsImages/PU_ZG/statistika/izvjesce2008.pdf
11
11
(KRIM-1), a podatke o broju takvih kaznenih djela moguće je pronaći u središnjoj bazi
DB-2. Međutim, dosad takvi podaci još nisu objavljeni.
Umjesto toga, MUP posjeduje poseban katalog kaznenih djela za koja se može reći
kako su tipična za organizirani kriminal. Objavljeni statistički podaci o organiziranom
kriminalu stoga se oslanjaju o uobičajeno prikupljanje podataka o svim kaznenim
djelima. MUP na godišnjoj razini objavljuje te podatke o kaznenim djelima u okviru
organiziranog kriminala na internetu (na hrvatskom jeziku). 8 Podaci su razlučeni na dva
ključna načina: računa se broj kaznenih djela po vrstama kaznenih djela koje se smatra
indikacijom organiziranog kriminala 9 te se kaznena djela razlučuju po teritorijalnoj
rasprostranjenosti (po županijama, s procjenama materijalne/novčane štete). Povrh
toga, navodi se i broj prijavljenih i razriješenih predmeta po vrsti kaznenog djela i po
županijama. Neobično je što MUP-ov katalog kaznenih djela povezanih s organiziranim
kriminalom ne uključuje kaznena djela povezana s drogama i druga kaznena djela koja
bi mogla biti tipična za organizirani kriminal. Štoviše, neka kaznena djela ne pojavljuju
se samo u grupi kaznenih djela koja se odnose na organizirani kriminal, već i u grupi
koja se odnosi na gospodarski kriminal (primjerice, izbjegavanje carinske inspekcije).
Izvješća Ministarstva unutarnjih poslova posjeduju manje-više istovjetnu strukturu kao i
izvješća koja priprema Državni zavod za statistiku za državno odvjetništvo i sudsku
statistiku (po glavama i člancima Kaznenog zakona, uz tabele, grafičke prikaze, itd.).
Stoga bi trebalo biti moguće ugrubo izračunavati "stope eliminacije", na temelju
ukupnog broja osoba koje je evidentirala policija, okrivljenika i osoba osuđenih po
pojedinim vrstama kaznenih djela, pod pretpostavkom da se najprije usklade osnovna
pravila prebrojavanja među policijom, državnim odvjetništvom i sudovima.
2.1.4.4.
Izvještavanje o policijskoj statistici
Standard
Distribuiranje podataka trebalo bi osigurati da se statistički podaci o kriminalu i kaznenom pravosuđu
doista i koriste te da budu korisni u radu onima kojima su potrebni. Distribucija podataka može se odvijati u
obliku izvješća koja se objavljuju interno ili za vanjsku publiku, odgovora na zahtjeve za informacijama,
posebnih tabelarnih pregleda ili u okviru akademskih i znanstvenih foruma. Korištenje interneta predstavlja
troškovno učinkovitu i pravovremenu metodu dosezanja širokog raspona korisnika. Povrh statističkih
podataka potrebno je korisnike obavijestiti i o metodama koje su bile korištene u prikupljanju, obradi i
analizi podataka, kao i o definicijama, pravilima prebrojavanja i drugim metapodacima, kako bi se na taj
način korisnicima ukazalo na značenje i kontekst podataka te kako bi im se omogućilo njihovo valjano
tumačenje.
Procjena
Ministarstvo unutarnjih poslova pruža detaljne statističke podatke o kriminalu (na
hrvatskom i engleskom jeziku, u pdf formatu) na svojim internetskim stranicama, 10
povrh detaljnih statističkih podataka o kaznenim djelima i prekršajima (na hrvatskom, u
8
Dostupno na internetu na adresi: http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2009/pregled_08.pdf (str. 43.-45.)
Razne vrste kaznenih djela klasificirane kao organizirani kriminal uključuju sljedeća djela: trgovanje ljudima i ropstvo;
krijumčarenje migranata; međunarodnu prostituciju; organiziranje prostitucije; iznude; krivotvorenje (novca,
vrijednosnica, itd.) te izradu, nabavu i posjedovanje sredstava za krivotvorenje; ilegalno trgovanje zlatom; izbjegavanje
carinske inspekcije; nezakonito prikupljanje/nezakonitu isplatu novca; organiziranje u svrhu počinjenja kaznenih djela;
nezakonito posjedovanje oružja.
10
Prvi statistički podaci obično su dostupni oko šest mjeseci nakon isteka pokrivenog razdoblja. Vidi:
Http://www.mup.hr/1261.aspx.
9
12
12
pdf formatu). 11 Internetska stranica uključuje statističko izvješće od 17 stranica o
evidentiranim i razriješenim kaznenim djelima, detaljno razlučenim po vrsti kaznenog
djela, sukladno definicijama hrvatskog Kaznenog zakona iz razdoblja od 1998. do
2008. godine. Povrh toga, na raspolaganju su i posebne tabele o sveukupnoj statistici o
kriminalu po policijskim upravama za razdoblje od 1999. do 2008. godine, kao i o
kaznenim djelima protiv javnog reda za razdoblje od 2002. do 2008. godine. Na
internetskim stranicama MUP-a ujedno se može pronaći i detaljniji statistički pregled
razbojništava, provalnih krađa, krađa automobila i organiziranog kriminala.
11
Http://www.mup.hr/UserDocsImages/statistika/2009/statistika_hr_0609.pdf
13
13
2.2. Državnoodvjetnička statistika
2.2.1. Uvod
2.2.1.1.
Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje
podacima
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) neovisno je od sudova. Ima
zakonsko ovlaštenje pokretati kaznene postupke. 12 Ured za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminala (USKOK) osnovan je 2001. godine kao samostalno posebno
odvjetništvo s mandatom usmjeravanja policijskih istraga i kaznenog progona u
predmetima koji se odnose na korupciju i organizirani kriminal.
Postoji 20 županijskih ureda i 53 općinska ureda državnog odvjetnika. Državne
odvjetnike na županijskoj i općinskoj razini imenuje glavni državni odvjetnik, kojega pak
imenuje Hrvatski sabor.
Dva su osnovna oblika prikupljanja podataka i upravljanja podacima na razini državnog
odvjetništva:
a. Prvi oblik prikupljanja podataka internog je tipa i njime upravlja Ured državnog
odvjetnika;
b. Drugi oblik provodi Državni zavod za statistiku (DZS), kojemu svaki ured
državnog odvjetništva upućuje statističke obrasce.
2.2.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja)
2.2.2.1.
Unos podataka
Standard
Podatke o svim optužnicama i okrivljenicima trebaju evidentirati odgovorna tijela. Granica iznad koje se
vrši evidentiranje kaznenog progona ("okrivljenika") treba biti jasno definirana, a jedinični zapis potrebno je
otvoriti za svaku osobu. Jasna pravila o evidentiranju podataka potrebno je dostaviti svim jedinicama
odgovornima za evidentiranje podataka, a ta pravila trebaju se na ujednačen način provoditi širom
sustava. Evidencija o osobi (jedinični zapis) jasno treba navesti optužbu (jednu ili više njih) i detalje o
rješavanju predmeta (npr. o pojavljivanju pred sudom, osudi ili drugim odlukama državnog odvjetništva).
Evidencije o osobama trebaju sadržavati detalje o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, odnosu počinitelja i
žrtve, državljanstvu i području prebivališta.
Procjena
I općinski i županijski uredi državnog odvjetništva evidentiraju podatke o formuliranju
optužnice kao "predmete", a podatke o osobama kao podatke o "okrivljenicima".
Predmeti uključuju sva kaznena djela, neovisno o tome je li osumnjičena osoba (već)
utvrđena ili nije (pri čemu se predmeti evidentiraju kao predmeti s "poznatim" i
"nepoznatim" počiniteljima). Osobe se registrira bez obzira na to da li je protiv istih
pokrenut kazneni postupak ili nije. Pored policije i druga državna tijela ili osobe mogu
državnim odvjetništvima prijevljivati kaznena djela.
12
Kad se bave pitanjima u okviru svojih nadležnosti, državni odvjetnici imaju nadležnost stupati u izravan kontakt s
policijom i tražiti pomoć od nje. Prema novom Zakonu o kaznenom postupku, prihvaćenom u prosincu 2008. godine,
policija i DORH preuzimaju vodeću ulogu u provedbi kaznenih istraga, dok je položaj istražnog suca (koji je ranije bio
zadužen za vođenje istrage) ograničen na nadzor temeljnih prava (npr. pritvor).
14
14
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) i Ured državnog
odvjetnika ujedno evidentiraju podatke u istom formatu. 13 Svi uredi državnog
odvjetništva podatke o kaznenim djelima i počiniteljima evidentiraju ručno, u pisanom
obliku. Trenutno se na četiri lokacije testira IBM-ov elektronički sustav praćenja
predmeta. Postoje detaljna pravila o evidentiranju predmeta i osoba.
2.2.2.2.
Numeriranje predmeta i integrirani registarski brojevi
Standard
Dio je dobre prakse da se svakom okrivljeniku dodijeli "integrirani registarski broj" ("integrated file number",
IFN). Okrivljenik bi upravo preko tog integriranog registarskog broja trebao biti povezan s evidencijama do
kojih je došla policija. Potrebno je jasno odrediti razlike između sustava za formuliranje optužnica s jedne
strane i policijskog sustava klasifikacije događaja s druge. Isti integrirani registarski broj trebao bi se
koristiti i u sudskim spisima, a mogao bi se koristiti i u svrhu praćenja osoba kroz čitav sustav, kako bi se
mogle izračunavati posebne stope eliminacije, prosječno vrijeme potrebno za obradu i drugi indikatori
učinkovitosti.
Procjena
Svaki predmet koji državni odvjetnik odluči pokrenuti dobiva jedinstveni identifikacijski
broj, koji se sastoji od godine u kojoj je spis nastao, serijskog broja te identifikacijskog
broja ureda državnog odvjetništva. Budući da ni policija, ni državno odvjetništvo, ni sud
ne koriste istovjetne (automatizirane) sustave praćenja predmeta, tako ne koriste ni isti
identifikacijski broj kad se predmet iz djelokruga policije premjesti u državno
odvjetništvo ili na sud, no brojevi predmeta koje koriste razne institucije bilježe se u
spisu predmeta, upisniku i bazi podataka državnog odvjetništva (koja se nalazi u
razvoju).
2.2.2.3.
Sustav klasifikacije kaznenih djela
Standard
Jedinični zapisi o okrivljenicima sadrže jednu kaznenu optužbu ili više njih, s upućivanjem na relevantne
pravne odredbe. Razlike između sustava klasifikacije optužnica i događaja koje evidentira policija jasno su
utvrđene. Sustav formuliranja optužnica ujednačeno primjenjuju svi državni odvjetnici.
Procjena
Standardni sustav klasifikacije kaznenih djela koji koriste uredi državnog odvjetništva,
pa tako i u statističkim obrascima DZS-a, zasniva se na člancima i stavcima Kaznenog
zakona.
13
Povrh toga, Ured državnog odvjetnika prati podatke državnog odvjetništva za neka posebna kaznena djela (npr.
progon ratnih zločina, zločina iz mržnje, itd.).
15
15
2.2.3. Podatkovni tok
2.2.3.1.
Od lokalne do središnje razine
Standard
Svi uredi državnog odvjetništva trebaju na usklađen način izvještavati središnju instituciju o relevantnim
podacima.
Procjena
Kako se s razine pojedinaca premještamo na opću razinu, za prikupljanje podataka
koriste se standardizirani obrasci. Kao što smo ranije napomenuli, postoje dva
odvojena podatkovna toka:
a. Od lokalnih ureda državnog odvjetništva do središnjeg Ureda državnog
odvjetnika (DORH);
b. Od lokalnih ureda državnog odvjetništva do Državnog zavoda za statistiku.
Kad je riječ o prvom podatkovnom toku, pojedinačni zapisi objedinjuju se na mjesečnoj
i godišnjoj osnovi, na temelju kriterija kao što su ukupan broj kaznenih predmeta, broj
zaključenih predmeta i broj otvorenih predmeta na kraju promatranog razdoblja, itd.
Razdioba predmeta po vrsti kaznenog djela ne vrši se na mjesečnoj, već samo na
godišnjoj osnovi. U tu svrhu potrebno je u svakom uredu ručno izuzimati podatke iz
početnih evidencija o predmetima, što se obavlja tijekom mjeseca siječnja za
prethodnu godinu, pa te podatke dostaviti DORH-u. 14
Mjesečna izvješća o kriminalu pripremaju se na papiru. Uredi koji izvješćuju o
podacima mogli bi izvješća slati e-mailom, no najčešće to čine poštom. Godišnja
izvješća šalju se u središnji ured e-mailom, u nizu raznih obrazaca (vidi Dodatak IV za
pregled obrazaca za izvještavanje ureda državnog odvjetništva).
Kad je riječ o drugom podatkovnom toku (onom koji vodi od lokalnih ureda državnog
odvjetništva do Državnog zavoda za statistiku), podaci se iz tijela koja izvješćuju šalju
kao pojedinačne evidencije o osobama, u standardnim obrascima. Statistički podaci
odvojeno se prikupljaju za punoljetne osobe i maloljetnike (pri čemu se maloljetnicima
smatraju osobe u dobi između 14 i 18 godina). U obrascima SK1 (za punoljetne
osobe), SK3 (za maloljetnike) i SP1 (za pravne osobe) prikupljaju se informacije o
osobama i o autoru kaznene prijave. Obrasci se ispunjavaju po primitku kaznene
prijave i nakon što državni odvjetnik završi prethodni (istražni) postupak.
Primjerice, u obrascu SK1 prikupljaju se neke specifične informacije, primjerice: tko je
prijavio slučaj; kako je dostavljena kaznena prijava, koju je odluku donio državni
odvjetnik, itd. Obrasci o prekršajima vrlo su slični, premda sadrže manje detalja.
Jedinice promatranog sadržaja su počinitelji kaznenih djela i počinitelji prekršaja (vidi
Dodatak V).
14
Odjel za analitiku DORH-a radi vrlo učinkovito, no ima nedovoljne kadrovske kapacitete (zamjenik državnog
odvjetnika osobno prikuplja sve tražene statističke podatke koji pristižu iz državnoodvjetničkih ured diljem zemlje).
16
16
2.2.3.2.
Pravila prebrojavanja
Standard
Smjernice na međunarodnoj razini sugeriraju kako je u prebrojavanju i evidentiranju osoba često prikladno
koristiti pravilo "glavnog kaznenog djela". Pravila o prebrojavanju trebaju biti u pisanom obliku te u
najmanju ruku pokrivati pitanja kao što su: primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela ili ne; kako se
broje višestruka kaznena djela te kako se broje kaznena djela počinjena od strane više osoba.
Procjena
Kad je riječ o prikupljanju podataka na internoj razini, DORH je za urede državnog
odvjetništva pripremio detaljan priručnik o evidentiranju podataka (koji se sastoji od 30
stranica), s pisanim pravilima o načinu na koji valja evidentirati i prebrojavati podatke.
Za svaku tabelu koju uredi državnog odvjetništva pripremaju u svrhu izvještavanja (vidi
Dodatak IV) postoji detaljan izvadak iz priručnika o pravilima prebrojavanja. Jedinični
zapisi odnose se na predmet, no svi se postupci provode u odnosu na prijavljenu
osobu, a ključni statistički cilj jest pratiti postupke i aktivnosti svih ureda državnog
odvjetništva u vezi s osobama koje su tim uredima prijavljene (konkretno, jesu li
prijavljene osobe optužene, jesu li kaznene prijave protiv tih osoba odbačene te jesu li
kaznene prijave još neriješene). U predmetima u kojima u počinjenju kaznenog djela
sudjeluje više osoba, svaka se osoba broji odvojeno. Obzirom da se spisi predmeta i
statistike vode vezano uz osobe, nebitno je za konačne statistike prema osobama da li
se protiv supočinitelja vodio zajednički ili odvojeni postupak (npr. radi li se o deset
predmeta spisa s deset osoba ili jednom predmetu spisa s deset osoba). Štoviše, kada
se broje „procesuirane osobe“, primjenjuje se „pravilo najtežeg kaznenog djela“ za
osobe prijavljene za više kaznenih djela.
Kad je riječ o podacima koje prikuplja Državni zavod za statistiku, valja reći kako je
DZS za urede državnog odvjetništva koji izvješćuju pripremio pravila o izvješćivanju u
pisanom obliku, kojih se valja pridržavati na usklađen način. Među tim uputama nalaze
se i sljedeća pravila prebrojavanja: ako jedan počinitelj izvrši nekoliko kaznenih djela ili
prekršaja, potrebno je računati samo glavno kažnjivo ponašanje (no evidentiraju se i
druga kažnjiva ponašanja). U slučajevima u kojima u počinjenju kažnjivog ponašanja
sudjeluje više osoba, svaki okrivljenik računa se odvojeno, u sklopu posebnog
jediničnog zapisa.
2.2.3.3.
Pokrivenost: zemljopisna i institucionalna
Standard
Središnja institucija u okviru svoje teritorijalne nadležnosti treba prikupljati podatke iz jediničnih zapisa svih
državnih odvjetnika.
Procjena
Svi uredi državnog odvjetništva u Hrvatskoj (53 općinska ureda državnog odvjetništva,
20 županijskih ureda i USKOK) surađuju u okviru oba podatkovna toka (od ureda
državnog odvjetništva do DORH-a te od ureda državnog odvjetništva do DZS-a).
Statistički podaci koje zaprimaju DORH i Odjel statističke obrade DZS-a pokrivaju
čitavo područje zemlje.
17
17
2.2.3.4.
Vremenska učestalost i razdoblja
Standard
Svi uredi državnog odvjetništva trebaju redovito prikupljati podatke i izvještavati o njima.
Procjena
Kad je riječ o internom prikupljanju podataka u okviru Ureda Glavnog državnog
odvjetnika, DORH zaprima izvješća svih područnih ureda državnog odvjetništva,
uključujući i Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) na
mjesečnoj i godišnjoj osnovi.
Kad je riječ o prikupljanju podataka koje vrši Državni zavod za statistiku (tako što uredi
državnog odvjetništva ispunjavaju svoju obvezu izvješćivanja DZS-a), administrativno
osoblje svakog ureda državnog odvjetništva ispunjava obrasce u pisanom obliku, a ti
se obrasci periodično (približno jednom mjesečno) šalju u Odjel statističke obrade
DZS-a.
2.2.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka)
2.2.4.1.
Provjera valjanosti podataka i njihova statistička analiza
Standard
Potrebno je provjeravati dosljednost, točnost i pouzdanost statističkih podataka. Ako se uoče
nedosljednosti ili sumnje u pogledu pouzdanosti podataka, potrebno je provesti istragu o mogućim
izvorima grešaka u njihovu prikupljanju, prijenosu ili objedinjavanju. Nakon provjere valjanosti i
pouzdanosti podataka, velik dio analitičkih analiza može se provesti u obliku jednostavne deskriptivne
statistike, koja uključuje izračun učestalosti, postotke, opće stope i stope promjena.
Procjena
Kad je riječ o internom prikupljanju podataka, svaki ured državnog odvjetništva jamči
valjanost mjesečnih i godišnjih statističkih podataka. DORH svake dvije godine detaljno
provjerava zaprimljene podatke. Statističke analize provode se i na lokalnoj i na
središnjoj razini.
Po dolasku u Državni zavod za statistiku, državnoodvjetnički obrasci provode se u
sklopu obrade podataka kroz optički čitač, koji skenira obrasce dostavljene na papiru i
pretvara ih u elektronički oblik te prenosi u bazu podataka u Accessu. Po primitku
podataka vrše se dvije vrste provjera. Prva je provjera vizualna, a provodi je Odjel
statističke obrade. Druga provjera je "logička računalna kontrola", kojom se ocjenjuje
interna logika i dosljednost informacija o pojedinom predmetu. Ukoliko se otkrije bilo
kakva nedosljednost, Odjel pravosuđa i uprave traži pojašnjenje ureda koji je poslao
podatke. Sve informacije iz pojedinačnih obrazaca pretvaraju se u statističke podatke.
Rezultirajuća izvješća o počiniteljima kaznenih djela i prekršaja su vrlo opsežna i
uključuju usporedne tabele te grafičke prezentacije. U većini slučajeva izvješćuje se o
apsolutnim brojčanim podacima, a u nekoliko slučaja izračunavaju se postoci i pružaju
se grafički prikazi. Podaci obično nisu integrirani s izvorima podataka u analitičke
svrhe. U proteklih nekoliko godina DZS proizveo je i znatno detaljnije analize u odnosu
na posebn a područja interesa (vidi dolje).
Premda podatkovni tok između državnoodvjetničkih ureda i Državnog zavoda za
statistiku (DZS) ima već dugu tradiciju i uspostavljenu rutinu, valjalo bi unijeti
poboljšanja kad je riječ o pravovremenosti i potpunosti procesa prikupljanja statističkih
podataka.
18
18
2.2.4.2.
Izvještavanje i distribucija podataka
Standard
O broju okrivljenika godišnje potrebno je izvještavati razlučeno po kaznenim optužbama, s upućivanjem na
relevantne pravne odredbe. Razdioba okrivljenika po vrsti kaznenog djela trebala bi u najmanju ruku
uključivati sljedeće kategorije: namjerno ubojstvo, fizički napad, silovanje, seksualni napad/seksualno
nasilje, seksualne delikte protiv djece, razbojništvo, krađe, provalne krađe, provale u kuću, krađe motornih
vozila, prijevare, kaznena djela povezana s drogama, trgovanje drogom, otmice, uključenost organiziranog
kriminala, pranje novca, korupciju, trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal te
kriminal koji uključuje rasizam i ksenofobiju
Procjena
Ured državnog odvjetnika Saboru upućuje Godišnje izvješće, a Ministarstvu pravosuđa
mjesečna i tromjesečna izvješća o raznim tematskim područjima (npr. o zločinima iz
mržnje).
Kad je riječ o podacima državnog odvjetništva o organiziranom kriminalu, DORH ima
specijalizirani ured (USKOK) koji se bavi korupcijom i organiziranim kriminalom.
Osnova rada USKOK-a jest hrvatski Kazneni zakon, kao i Zakon o USKOK-u. Na
temelju rada u okviru svoje nadležnosti, DORH na godišnjoj osnovi objavljuje podatke o
aktivnostima USKOK-a, uključujući podatke o aktivnostima koje se odnose na
organizirani kriminal (ti se podaci mogu pronaći na internetu, na hrvatskom jeziku). 15
Izvješće pokriva podatke o počiniteljima, kao i podatke o kaznenim djelima, te uključuje
sljedeće: sudjelovanje u kaznenim djelima u području organiziranog kriminala prema
člancima Kaznenog zakona; broj članova zločinačkih skupina; glavnu svrhu
organiziranja zločinačke skupine (krijumčarenje opojnih droga, krivotvorenje i prijevare,
krađa automobila, trgovanje ljudima i ropstvo, izbjegavanje carinske inspekcije,
ubojstvo, razbojništvo); rezultat postupka USKOK-a (odbacivanje kaznene prijave,
osuda, izrečena kazna, itd.).
Kad je riječ o izvješćivanju o podacima o "organiziranom kriminalu" kojim se bavi
USKOK, vrste kaznenih djela o kojima se izvješćuje pod tom kategorijom nisu sukladne
kaznenim djelima o kojima kao o "organiziranom kriminalu" izvješćuje policija.
Statistički podaci do kojih dolazi Državni zavod za statistiku dostupni su široj javnosti i
svim zainteresiranim institucijama u godišnjoj publikaciji (Statističko izvješće o
kaznenom pravosuđu), koja je dostupna samo na hrvatskom jeziku i samo u tiskanom
obliku. Od 2010. godine će dvojezična verzija (hrvatski i engleski) ovog izvješća (oko
1.000 stranica) biti dostupna na internetskim stranicama DZS-a. Sažetak izvješća
priprema se svake godine u ožujku (Prethodna statistička priopćenja, dostupna na
internetskim stranicama DZS-a na hrvatskom i engleskom jeziku), a dovršeno izvješće
objavljuje se u lipnju. Uključuje tri dijela: jedan je dio posvećen punoljetnim
počiniteljima kaznenih djela 16 (do 225 stranica); jedan se odnosi na maloljetne
počinitelje kaznenih djela (do 100 stranica); jedan se odnosi na prekršaje punoljetnih
osoba i maloljetnika (do 120 stranica). Ta su tri dijela izvješća sveobuhvatna i detaljna
te pokrivaju sve vrste kaznenih djela po člancima Kaznenog zakona. Odabrani podaci
15
16
Dostupno na internetu na adresi: http://www.dorh.hr/fgs.axd?id=1051 (vidi 41.-44.).
Statističko izvješće br. 1394: Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2008. godini.
19
19
ujedno se uključuju u Statistički ljetopis, dostupan i na hrvatskom i na engleskom
jeziku.
Periodične publikacije o specifičnim vrstama kaznenih djela sadrže detaljniju analizu
(npr. o maloljetničkoj delinkvenciji i nasilju u obitelji). Državni zavod za statistiku
također objavljuje i publikaciju "Žene i muškarci u Hrvatskoj", sa statističkim
informacijama o broju slučajeva kaznenog progona, osuđenim punoljetnim počiniteljima
po vrsti kaznenog djela, broju punoljetnika optuženih za nasilje u obitelji, podacima o
žrtvama i nizu drugih tema.
Također, posljednjih godina napravljen je niz opsežnih statističkih analiza: dvije studije
o korupciji, 17 dvije studije o gospodarskom kriminalu (ukupno oko 450 stranica), studija
o nasilju u obitelji (ukupno oko 100 stranica, objavljeno na Internet stranici Državnog
zavoda za statistiku Republike Hrvatske), studija o kaznenim djelima protiv djece i
mladeži (ukupno oko 150 stranica) te studija o zlouporabi opojnih droga (ukupno oko
200 stranica, uskoro će biti objavljeno na Internet stranici Državnog zavoda za
statistiku Republike Hrvatske).
2.3. Sudska statistika
2.3.1. Uvod
2.3.1.1.
Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje
podacima
Hrvatska ima pravosudni sustav koji uključuje tri razine, a sastoji se od Vrhovnog suda,
21 županijskog suda i 67 općinskih sudova. Povrh toga, postoji i 13 trgovačkih sudova,
110 prekršajnih sudova, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i
Vrhovni sud. Općinski sudovi provode prvostupanjske postupke, županijski sudovi
prvostupanjske i drugostupanjske postupke (prvostupanjske postupke samo za
specifična i posebno teška kaznena djela), a Vrhovni sud drugostupanjske i
trećestupanjske postupke. Posebno valja naglasiti kako je Vrhovni sud Republike
Hrvatske najviše sudsko tijelo, odgovorno za osiguranje ujednačene provedbe zakona i
jednakosti građana.
Dva su ključna oblika prikupljanja podataka na razini sudova:
a. Prvim oblikom prikupljanja podataka upravlja Odjel za analitiku Ministarstva
pravosuđa. 18
b. Za drugi oblik prikupljanja podataka zadužen je Državni ured za statistiku, koji
prikuplja podatke izravno sa svakog prvostupanjskog suda u Hrvatskoj
17
Oko 200. stranica, objavljeno na Internet stranici Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske pod
http://www.dzs.hr/default_e.htm
18
Ovaj odjel ima četiri specijalizirana člana osoblja koji se bave statistikom. Pored toga, podaci se prate za interne
potrebe i od strane Pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa koja je nadležna za nadzor sudske administracije.
20
20
2.3.2. Unos podataka (evidentiranje kažnjivog ponašanja)
2.3.2.1.
Unos podataka
Standard
Podatke o svim optužbama i tuženim osobama trebaju evidentirati odgovorna tijela. Granica za pokretanje
sudskog postupka ("optuženici u kaznenim postupcima") treba biti jasno definirana. Međunarodni i EU
standardi upućuju da bi sudska tijela trebala koristiti sustav praćenja podataka zasnovan na jediničnim
zapisima, koji sadrži detalje o optužbi ili optužbama za svaku osobu (na temelju relevantne glave/članka
Kaznenog zakona) i o završnoj sudskoj odluci (oslobađajućoj presudi ili proglašenju krivnje i kazni).
Evidencija o osobi treba sadržavati detalje o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, odnosu počinitelja i žrtve,
državljanstvu i zemljopisnom području na kojem osoba boravi.
Procjena
Na lokalnoj razini, kad prijava državnog odvjetnika s optužnicom pristigne na sud,
registrira se kao predmet. Tri su ključna sudska upisnika za predmete koji se odnose
na punoljetnike:
1. Jedan opći sudski upisnik
2. Jedan poseban upisnik za prometne prekršaje
3. Jedan upisnik za kaznena djela u kojima je potrebna prijava žrtve kako bi se
moglo proslijediti s postupkom
Povrh toga, mogu postojati do četiri sudska upisnika za maloljetnike:
1. Jedan upisnik za maloljetnike u dobi od 14 do 18 godina
2. Jedan za mlađe punoljetnike (u dobi od 18 do 21 godine)
3. Jedan za pripremna ročišta
4. Jedan za sudska vijeća
Na temelju prijave državnog odvjetnika (sa svim priloženim detaljima, odnosno punim
spisom predmeta) sudski upisnik se nadopunjuje podacima u pisanom obliku, što
obavlja ili statistički ured suda (koji postoji u većim sudovima), ili tajništvo predsjednika
suda (u manjim sudovima). U sudskom upisniku po jednom retku evidentira se jedan
predmet. Za svaki predmet bilježe se detaljne informacije o postupanju s predmetom,
uključujući: ime, datum rođenja i adresu optuženog, kazneno djelo u optužnici (članak
Kaznenog zakona), podatke o suđenju, podatke o presudi (oslobođen optužbe, osuda,
odgojne mjere, itd.), kvalifikaciju kaznenog djela u presudi (članak Kaznenog zakona),
podatke o žalbama i pravomoćnim odlukama viših sudova, podatke o vođenju
predmeta (za puni popis vidi Dodatak VI).
Kao što možemo vidjeti na temelju tog popisa, informacije o žalbama evidentiraju se na
prvostupanjskom sudu. U tu svrhu prvostupanjski sud registrira povratnu informaciju o
sadržaju odluke povodom žalbe na prvostupanjsku presudu.
Sudski upisnici pri sudovima evidentiraju detaljne informacije o optužbi ili optužbama s
kojima je suočena svaka osoba, na temelju relevantnih glava/članaka Kaznenog
zakona, kao i o postupku i završnoj odluci suda. Na županijskim sudovima se vode
elektronski upisnici s podacima o dobi, spolu, državljanstvu, nacionalnosti i prebivalištu
osobe kojoj se sudi ( no ne i o odnosu između počinitelja i žrtve).
21
21
2.3.2.2.
Numeriranje predmeta i integrirani registarski brojevi
Standard
Dobra je praksa da se svakoj pojedinoj optuženoj osobi u sudskom spisu dodijeli "integrirani registarski
broj" ("integrated file number", IFN). Taj bi integrirani registarski broj trebao biti isti kao i broj koji se
dodjeljuje evidenciji o osobi na razini policije i državnog odvjetništva. Evidencija o osobi zatim se može
povezati s policijskim i državnoodvjetničkim evidencijama preko integriranog registarskog broja, kako bi se
izračunale specifične stope eliminacije, prosječno vrijeme potrebno za dovršetak postupka i drugi indikatori
učinkovitosti. Potrebno je jasno odrediti razlike između sustava formuliranja optužbe te policijskog sustava
klasificiranja događaja.
Procjena
Nakon što sudska pisarnica zaprimi optužnicu državnog odvjetnika, prvostupanjski sud
otvara spis predmeta, a predmetu se dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj koji se
sastoji od godine u kojoj je spis nastao, serijskog broja i identifikacijskog broja suda.
Budući da policija, državno odvjetništvo i sudovi ne koriste iste (automatizirane)
sustave praćenja predmeta, ne zadržavaju ni isti identifikacijski broj pri prelasku
predmeta s policije, preko državnog odvjetništva, do suda.
2.3.2.3.
Sustav klasifikacije kaznenih djela
Standard
Jedinični zapisi o optuženim osobama sadrže jednu kaznenu optužbu ili više njih, uz upućivanje na
relevantne zakonske odredbe. Razlike između sustava formuliranja optužbe i policijskog sustava
klasifikacije događaja jasno su određene. Sustav optužbi ujednačeno primjenjuju svi sudovi.
Procjena
Sudski upisnik evidentira podatke po vrsti kaznenog djela (članku i stavku), sukladno
definicijama hrvatskog Kaznenog zakona.
2.3.3. Podatkovni tok
2.3.3.1.
Od lokalne do središnje razine
Standard
Središnju instituciju potrebno je izvješćivati o podacima sa svih sudova na usklađen način, koristeći sustav
klasifikacije kriminala.
Procjena
Pri premještanju s pojedinačne razine na opću (statističku razinu), za prijenos i
prikupljanje podataka koriste se standardizirani obrasci. Kao što smo ranije spomenuli,
postoje dva podatkovna toka:
a. Od sudova do Ministarstva pravosuđa;
b. Od prvostupanjskih sudova do Državnog zavodu za statistiku (i u slučaju da
pravomoćnu presudu donosi drugostupanjski ili Vrhovni sud, statističko
izvještavanje obavlja prvostupanjski sud).
Kad je riječ o prvom podatkovnom toku (od sudova do Ministarstva pravosuđa),
metoda prikupljanja podataka razlikuje se na županijskoj i općinskoj razini. Na razini
22
22
općinskih sudova unos je posve automatiziran. Na razini županija obrasci se
ispunjavaju elektronički, a potom se otisnu na papiru i šalju u Ministarstvo pravosuđa u
takvom obliku. 19 Postoje pisane upute, a administrativno osoblje pri sudu upućeno je
kako ispunjavati statističke obrasce.
Izvješća koja se pripremaju i šalju u Ministarstvo pravosuđa na papiru sastoje se od
četiri tabele, čija je svrha nadzirati učinkovitost sudova i svakog pojedinog suca. U
prvoj tabeli prikupljaju se informacije o broju neriješenih predmeta, po vrsti predmeta
(npr. kazneni predmet koji se odnosi na punoljetnu osobu, kazneni predmet koji se
odnosi na maloljetnika, drugostupanjski kazneni predmet, kriminalistička istraga,
kriminalistički istražni postupak) za petnaestogodišnje razdoblje. Druga tabela (obrazac
SSI 3) sadrži informacije o ukupnom broju zaprimljenih, riješenih i neriješenih predmeta
u protekla tri mjeseca po općinskim sudovima. Kad je riječ o riješenim predmetima,
koristi se sljedeća raščlamba: riješeni predmeti u skraćenom postupku (po vrsti
presude); riješeni predmeti u redovitom postupku (po vrsti presude); riješeni predmeti u
postupcima za maloljetnike; riješeni predmeti u drugim postupcima. Treći obrazac
sadrži informacije vrlo slične onima u obrascu SSI 3, raščlanjeno po svakom sucu.
Četvrti obrazac navodi podatke o broju predmeta kojima prijeti zastara i o predmetima
koji su ušli u zastaru.
Ovi statistički podaci obično ne sadrže nikakve razdiobe po vrsti kaznenog djela,
budući da im je svrha pratiti kvalitetu i količinu rada sudova i svakog pojedinog suca. U
iznimnim slučajevima, za neke vrste kaznenih djela (2009. godine radilo se o kaznenim
djelima u vezi s intelektualnim vlasništvom i nasiljem u obitelji), predmeti se su ručno
prebrojavaju na temelju podataka u sudskom upisniku kako bi se pripremile posebne
statističke analize. Obzirom na poboljšanu informatičku tehnologiju ekstrakcija
statističkih tablica po kaznenim djelima moći će se provoditi potpuno automatizirano.
Povrh toga, postoji i uputa Vrhovnog suda da se odvojeno broje i prate stari predmeti 20
– drugim riječima, predmeti koji potječu iz 2006. godine i ranije – kao i novi predmeti
koji se odnose na organizirani kriminal, gospodarski kriminal ili korupciju.
Kako bi se sustav dodatno proširio imodernizirao, trenutno se kroz financijske potpore
EU i Svjetske banke razvija Integrirani sustav za upravljanje sudskim spisima
(ICMS/eSpis). Taj bi sustav trebao omogućiti automatizirano prikupljanje podataka
tijekom svih relevantnih faza rada na predmetu. ICMS/eSpis je iskušan na dva pilot
suda: u Puli i Splitu te će se uvesti na svim sudovima u Hrvatskoj. Već 2007. godine
Ministarstvo pravosuđa uvelo je privremeni statistički alat u obliku internetski povezane
aplikacije (E-Statistika), koje se koristi za statističko praćenje (e-statistika) i
elektroničku registraciju predmeta (e-upisnik).. E-statistika omogućuje mrežni unos
podataka i automatski generira statistička izvješća. Naišao je na pohvale praktičara
zbog lakoće korištenja i količine prikupljenih podataka. E-upisnik je internetski povezan
sustav informacija koje su inače sadržane u sudskom upisniku na papiru. U idealnom
slučaju, u toj bi se bazi podataka u budućnosti trebali naći svi detalji o pojedinom
predmetu (u obliku elektroničkih spisa). Ovaj proces pokrenut je paralelno s trajnim
procesom racionalizacije sudova, s ciljem smanjenja njihova broja. Neophodna
informacijska tehnologija dostupna je u svim općinskim sudovima, a sustav je u funkciji
od 1. siječnja 2008. godine. Izazovi kojima je popraćen budući razvoj tog sustava
19
I taj će postupak biti automatiziran kada ICMS bude u potpunosti implementiran na svim općinskim
sudovima.
20
Stari se predmeti statistički prate i u Ministarstvu pravosuđa pomoću automatiziranih izvješća.
23
23
uključuju i činjenicu da sustav ovisi o više izvora financiranja, uključujući razne
donatorske agencije (Svjetsku banku, EU, itd.)
Kad je riječ o drugom podatkovnom toku (od sudova do DZS-a), izvjestiteljska tijela
podatke šalju u obliku jediničnih zapisa zasnovanih na osobama, koristeći standardne
obrasce na papiru. Obrasci SK2 (za punoljetnike), SK4 (za maloljetnike) i SP2 (za
pravne osobe) odnose se na kaznena djela. Obrasci SPK1 (za punoljetnike), SPK2 (za
maloljetnike) i SPK3 (za pravne osobe) odnose se na prekršaje. 21
Tako se, primjerice, u obrascu SK2 prikupljaju informacije o pojedinačnim optuženim
punoljetnim osobama protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, uključujući sljedeće
podatke: ime, spol, datum rođenja; nacionalnost (etničku pripadnost), državljanstvo;
informacije o najtežem kaznenom djelu (s odgovarajućim člankom Kaznenog zakona i
informacijom o tome je li navedeno kazneno djelo počinjeno u sprezi s drugim
kaznenim djelima, po vrsti kaznenog djela); je li osoba prethodno osuđena za kazneno
djelo; je li riječ o pokušaju ili počinjenom kaznenom djelu; informacije o odluci suda po
vrsti odluke; informacije o sankcijama po vrsti sankcija i o njihovu trajanju te datum
pravomoćne presude (za puni popis elemenata vidi Dodatak VII).
Slične informacije prikupljaju se i u drugim obrascima, uz manje razlike. Tako,
primjerice, obrazac SK4 (za maloljetnike) sadrži neke dodatne informacije o obitelji
maloljetnika (s kime maloljetnik živi; žive li roditelji zajedno ili ne te kakav je njihov radni
status). Obrasci o prekršajima također su vrlo slični, premda manje detaljni. Statistički
podaci prikupljaju se odvojeno za punoljetne i maloljetne osobe i u slučaju prekršaja
(pri čemu se maloljetnicima smatraju osobe u dobi između 14 i 18 godina).
2.3.3.2.
Pravila prebrojavanja
Standard
Jasna pravila o evidentiranju podataka potrebno je obznaniti svim jedinicama odgovornima za
evidentiranje podataka, a ta je pravila potrebno ujednačeno provoditi širom sustava. Pisana pravila o
prebrojavanju u najmanju ruku trebaju definirati pitanje primjenjuje li se pravilo glavnog kaznenog djela ili
ne, kako se prebrojavaju osobe osuđene za više istovrsnih kaznenih djela (kao jedna osoba, ili kao dvije
osobe ili više njih) te kako se prebrojavaju osobe kojima se sustav bavio više puta tijekom jedne te iste
godine.
Procjena
Ministarstvo pravosuđa lokalnim sudovima pruža pisana pravila koja definiraju način na
koji je potrebno evidentirati podatke (što uključuje krajnje rokove za izvještavanje,
pravila prebrojavanja za višestruka kaznena djela, itd.). Ako je u nekom predmetu
optuženo više osoba, sve uključene osobe evidentiraju se u upisniku i broje se u
statistici. Ako jedna osoba počini više kaznenih djela, predsjedavajući sudac/sudsko
vijeće može ta kaznena djela podvesti pod jedan jedini predmet (tako da će se tu
osobu brojati samo jednom, obično pod najtežim počinjenim kaznenim djelom). No,
predsjedavajući sudac/sudsko vijeće može odlučiti provesti odvojena suđenja (u tom će
se slučaju osoba koja se kao optuženik pojavljuje pred sudom više puta voditi u
evidenciji). Svi sudovi imaju obvezu djelovati sukladno tim pravilima, koja su uključena i
21
Obrazac SPK-1: za punoljetne osobe optužene za prekršaj, protiv kojih je sudska odluka postala pravomoćna;
obrazac SPK-2: za maloljetnike optužene za prekršaj, protiv kojih je sudska odluka postala pravomoćna; obrazac SPK3: za pravne osobe optužene za prekršaj, protiv kojih je sudska odluka postala pravomoćna.
24
24
u Pravilnik, premda nije izvjesno u kojoj se mjeri rad na lokalnoj razini odvija sukladno
njima.
Državni zavod za statistiku također je pripremio pisana pravila za sudove, kao i
standardne upute o ispunjavanju statističkih obrazaca, a ta se pravila i upute, po
svemu sudeći, provode ujednačeno. Među tim smjernicama nalaze se i sljedeća pravila
o prebrojavanju: ako je jedna osoba osuđena za nekoliko kaznenih djela ili prekršaja,
računa se samo glavno kažnjivo ponašanje (no pritom se evidentiraju i druga kažnjiva
ponašanja kao sekundarna). Kad više osoba sudjeluje u počinjenju jednog kaznenog
djela ili prekršaja, svaka osuđena osoba predstavlja odvojenu jedinicu promatranja te je
stoga za svaku osobu potrebno ispuniti posebni obrazac.
2.3.3.3.
Pokrivenost: zemljopisna i institucionalna
Standard
Podaci iz jediničnih zapisa trebaju se prikupljati sa svih sudova u teritorijalnoj nadležnosti središnje
institucije.
Procjena
Svi relevantni sudovi u Hrvatskoj pružaju svoj doprinos u oba ključna podatkovna toka
(u prosljeđivanju podataka iz svih sudova Ministarstvu pravosuđa i iz svih
prvostupanjskih sudova DZS-u). Statistički podaci koje zaprima Odjel za statistiku
Ministarstva pravosuđa i Odjel statističke obrade Državnog zavoda za statistiku
pokrivaju čitavo područje zemlje.
2.3.3.4.
Vremenska učestalost i razdoblja
Standard
Podatke iz svih sudova potrebno je redovito prikupljati i o njima izvještavati.
Procjena
Kad je riječ o prvom podatkovnom toku (od sudova do Ministarstva pravosuđa),
općinski i županijski sudovi Ministarstvu pravosuđa šalju obrasce na mjesečnoj i
tromjesečnoj osnovi. Krajem svakog mjeseca izrađuje se izvješće o neriješenim
predmetima za županijske sudove i Vrhovni sud te se šalje u ispisu na papiru. Ovo
izvješće (o učinku) sadrži pregled neriješenih predmeta po svakom pojedinom sucu za
desetogodišnje razdoblje. Povrh toga pripremaju se i tromjesečna izvješća koja se u
obliku ispisa na papiru šalju Ministarstvu pravosuđa.
Kad je riječ o drugom podatkovnom toku (onom od sudova do DZS-a), administrativno
osoblje suda ispunjava obrasce na papiru svaki put kad se zatvori spis predmeta.
Neposredno nakon zaključivanja predmeta spisa, ti se obrasci šalju u Odjel statističke
obrade DZS-a.
25
25
2.3.4. Rezultat (oblikovanje statističkih podataka)
2.3.4.1.
Provjera valjanosti podataka i njihova statistička analiza
Standard
Potrebno je provjeravati dosljednost, točnost i pouzdanost statističkih podataka. Ako se uoče
nedosljednosti ili sumnje u pogledu pouzdanosti podataka, potrebno je provesti istragu o mogućim
izvorima grešaka u njihovu prikupljanju, prijenosu ili objedinjavanju. Nakon provjere valjanosti i
pouzdanosti podataka, velik dio analitičkih postupaka može se provesti u obliku jednostavne deskriptivne
statistike, koja uključuje izračun učestalosti, postotke, opće stope i stope promjena.
Procjena
Kad je riječ o prvom podatkovnom toku (onome koji vodi od sudova do Ministarstva
pravosuđa), statistički odjel Ministarstva pravosuđa na mjesečnoj i tromjesečnoj osnovi
zaprima objedinjene podatke o spisima predmeta iz svih lokalnih sudova. Dobivene
podatke Ministarstvo potom unosi u tablice u Excelu, kako bi se generirala izvješća.
Dosljednost, točnost i pouzdanost statistika se kontrolira od strane viših sudova, Odjela
za analitiku te Pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa, a pored toga i od strane
drugih tijela (uglavnom uprava Minstarstva pravosuđa), koja koriste statističke podatke
u svom svakodnevnom radu.
Analiza se sastoji od izračuna apsolutnih vrijednosti, postotaka, prosječnih vrijednosti i
drugih varijabli. Te statističke analize ne uključuju razdiobu po vrsti kaznenog djela,
budući da im je svrha pratiti kvalitetu i količinu rada cjelokupnog suda i svakog
pojedinog suca.
Statistički obrasci koje sa sudova zaprima Državni zavod za statistiku provode se kroz
optički čitač koji skenira obrasce na papiru i pretvara ih u elektronički oblik, prenoseći ih
u bazu podataka u Accessu. Po primitku podataka vrše se dvije vrste provjere
valjanosti podataka. Prvi je oblik vizualna provjera, koju provodi Odjel statističke
obrade. Drugi je oblik "logička računalna kontrola", kojom se procjenjuje interna logika i
dosljednost informacija o konkretnom predmetu. Ukoliko se uoči ikakva nedosljednost,
Odjel pravosuđa i uprave traži pojašnjenje od ureda odgovornog za slanje podataka.
Sve informacije sadržane u pojedinačnim obrascima pretvaraju se u statističke
podatke. Rezultirajuća izvješća o počiniteljima kaznenih djela i prekršaja su vrlo
opsežna i uključuju usporedne tabele te grafičke prezentacije. (U većini slučajeva
izvješćuje se o apsolutnim brojčanim podacima, a u nekoliko slučaja izračunavaju se
postoci i pružaju se grafički prikazi.) Podaci se obično ne integriraju s izvorima
podataka u analitičke svrhe.
U proteklih nekoliko godina DZS proizveo je i znatno detaljnije analize u odnosu na
posebn a područja interesa (vidi dolje).
Premda je prikupljanje podataka sa sudova koje se vrši u okviru DZS-a sveobuhvatno i
kvalitetno strukturirano, nije posve sigurno je li u svim područjima osigurana sukladnost
s pravilima, uz zadovoljavajuću razinu pokrivenosti, a to stvara zabrinutost u pogledu
moguće nedovoljne statističke pokrivenosti podataka o osudama.
26
26
2.3.4.2.
Izvještavanje i distribucija podataka
Standard
O broju osuđenih osoba godišnje potrebno je izvještavati razlučeno po vrsti kaznenog djela, dobi, spolu i
državljanstvu. Razdioba osuđenih osoba po vrsti kaznenog djela trebala bi uključivati u najmanju ruku
sljedeće kategorije: namjerno ubojstvo, fizički napad, silovanje, seksualni napad/seksualno nasilje,
seksualne delikte protiv djece, razbojništvo, krađu, provalne krađe, provale u kuću, krađe motornih vozila,
prijevare, kaznena djela povezana s drogama, trgovanje drogom, otmice, uključenost organiziranog
kriminala, pranje novca, korupciju, trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, kibernetički kriminal te
kriminal koji uključuje rasizam i ksenofobiju.
Procjena
Ministarstvo pravosuđa informacije o kriminalu distribuira na dva načina. Priprema
Godišnje izvješće posvećeno općim statističkim podacima (čiji sadržaj varira iz godine
u godinu) te posebna izvješća o posebnim temama (primjerice o maloljetničkoj
delinkvenciji, gospodarskom kriminalu i korupciji). Pristup nekima od tih dokumenata je
ograničen, dok su drugi dokumenti dostupni na zahtjev, no ne objavljuju se javno. S
druge strane, detaljna statistika o funkcioniranju sudskog sustava za razdoblje 2004. –
2009. godine dostupna je na hrvatskom jeziku na internetskim stranicama Ministarstva
pravosuđa. 22 Ti statistički podaci, načelno govoreći, ne sadrže razdiobu po vrsti
kaznenog djela, budući da im je svrha pratiti kvalitetu i količinu rada svakog suda i
svakog pojedinog suca. Prikazani godišnji podaci sadrže podatke o novim predmetima,
zajedno s usporedbama s prijašnjim godinama u područjima kao što su: novi i zaostali
predmeti, podaci o pravosudnim tijelima i zaposlenicima, detaljne informacije o ljudskim
resursima (uključujući izobrazbu, položaj i dob zaposlenika u pravosuđu), novi zadaci,
riješeni i neriješeni predmeti za sve vrste sudova i predmeta podijeljeni po temi
(uključujući kaznene i građanske predmete, izvršenje, sudske postupke u spornim
pitanjima i predmete koji se odnose na zemljišne posjede). Pripremljene statističke
informacije detaljne su i ažurirane, a ujedno su i klasificirane po temi i postupovnoj fazi
u kojoj se predmet nalazi.
Detaljni statistički podaci koje prikuplja Državni zavod za statistiku dostupni su u
godišnjem Statističkom izvješću o kaznenom pravosuđu, koje se sastoji od tri dijela (u
prvom su dijelu pokriveni punoljetni počinitelji kaznenih djela, u drugom maloljetni
počinitelji kaznenih djela, a u trećem punoljetni i maloljetni počinitelji prekršaja). Te su
statistike razlučene po vrsti kaznenog djela (po svim člancima Kaznenog zakona) te
socioekonomskim karakteristikama (spolu, dobi, prijašnjim osudama, obrazovanju,
državljanstvu, nacionalnosti/etničkoj pripadnosti, bračnom statusu). 23
Od 2010. godine će dvojezična verzija (hrvatski i engleski) ovog izvješća (oko 1.000
stranica) biti dostupna na internetskim stranicama DZS-a. Sažetak izvješća priprema
se svake godine u ožujku (Prethodna statistička priopćenja, dostupna na internetskim
stranicama DZS-a na hrvatskom i engleskom jeziku), a dovršeno izvješće objavljuje se
u lipnju.
Pripremaju se i periodične publikacije o konkretnim vrstama kaznenih djela popraćene
detaljnijom analizom (primjerice o maloljetničkoj delinkvenciji i nasilju u obitelji). Te
statističke analize sadrže podatke o punoljetnim i maloljetnim počiniteljima kaznenih
djela za razdoblje od 2005. do 2008. godine, uključujući broj kaznenih prijava, optužbe,
22
23
http://www.pravosudje.hr/default.asp?ru=101&sid=&akcija=&jezik=1
Statističko izvješće br. 1394: Punoljetni počinitelji kaznenih djela, prijave, optužbe i osude u 2008. godini.
27
27
presude i sankcije. Državni zavod za statistiku ujedno priprema i priručnik "Žene i
muškarci u Hrvatskoj" (vidi ranije navedeno).
Kad je riječ o izvještavanju o sudskim podacima o organiziranom kriminalu, DZS ne
objedinjuje konkretne statističke podatke s posebnim osvrtom na organizirani kriminal.
Ipak, analizirajući godišnja statistička izvješća DZS-a o kaznenom pravosuđu po
člancima i stavcima Kaznenog zakona moguće je doći do podataka o osudama,
kaznama i sličnim podacima za pojedine vrste kaznenih djela za koje je moguće
zaključiti kako ukazuju na organizirani kriminal.
28
28
2.4.
Statistika o pranju novca
Standard
Direktiva 2005/60/EZ o suzbijanju zloporaba financijskog sustava u svrhu pranja novca sadrži niz
minimalnih elemenata za koje bi trebali biti dostupni statistički podaci. Eurostatova radna skupina trenutno
provodi pilot program prikupljanja vrlo preciznog popisa podataka o pranju novca, zasnovan na Direktivi
24
2005/60/EZ. Taj popis uključuje podatke o broju obavijesti o sumnjivim transakcijama ("Suspicious
Transaction Reports", STR), obavijesti o gotovinskom plaćanju ("Cash Transaction Reports", CTR), naloga
za odgodu transakcija, istraga o pranju novca, detektiranih operacija krijumčarenja novca, sumnjivih
gotovinskih aktivnosti na granicama, obavijesti o sumnjivim transakcijama koje istražuju policijska tijela i
transakcijama koje ta tijela ne istražuju, kao i o podatke o broju osoblja koje je na puno radno vrijeme (ili
na način istovjetan punom radnom vremenu) posvećeno pranju novca u sklopu financijsko-obavještajne
jedinice ("Financial Intelligence Unit", FIU) te u tijelima zaduženima za provedbu zakona. Povrh toga,
potrebno je prikupljati i podatke o broju optužnica, razlučeno po gore navedenim kategorijama, kao i
podatke o broju osuda i oslobađajućih presuda po tim optužnicama. Podatke o osuđenim i oslobođenim
osobama treba raščlaniti po "trećim stranama" ("third party") i "samostalnom pranju novca" ("selflaundering"), po optužnici, vrsti osude, dobi, spolu i državljanstvu. Statistički podaci o broju postupaka
zamrzavanja i oduzimanja imovine te o broju zaprimljenih zahtjeva za naloge za zamrzavanje i oduzimanje
imovine trebaju navoditi vrijednost zamrznute i oduzete imovine te povraćene iznose. Predviđa se da
primarni izvor podataka bude financijsko-obavještajna jedinica u okviru tijela zaduženih za provedbu
zakona.
Procjena
2.4.1. Institucije uključene
statističkih rezultata
u
prikupljanje
podataka
i
oblikovanje
Pranje novca u Hrvatskoj predstavlja kazneno djelo od 1997. godine, kad je donesen
Zakon o sprječavanju pranja novca. Zakon je naknadno doživio izmjene i dopune, a
posljednji put 2008. godine, s ciljem da ga se uskladi s Trećom direktivom EU o pranju
novca (Direktivom 2005/60/EZ). Ured za sprječavanje pranja novca (u nastavku:
USPN) neovisna je administrativna jedinica u okviru Ministarstva financija zadužena za
sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
USPN je organiziran u četiri odjela: 1) Odjel za informacijski sustav i strategijske
analize; 2) Odjel za analitiku i sumnjive financijske transakcije, koji sadrži odsjek za
analitičku obradu transakcija i odsjek za sumnjive transakcije; 3) Odjel za prevenciju i
nadzor, koji je podijeljen u odsjeke za financijski i nefinancijski sektor te 4) Odjel za
međunarodnu suradnju.
Pranje novca u Hrvatskoj predstavlja kazneno djelo od travnja 1996. godine.
Preventivni sustav sprječavanja pranja novca u Republici Hrvatskoj uspostavljen je
1997. godine, kada je donesen Zakon o sprječavanju pranja novca. Navedeni Zakon je
naknadno doživio izmjene i dopune. Kako bi se preventivni sustav sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma Republike Hrvatske uskladio s Trećom direktivom EU o
pranju novca (Direktivom 2005/60/EZ), 2008. godine je donesen novi Zakon o
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
U skladu s Zakonom o sprječavanju pranja novca, Ured za sprječavanje pranja novca
(u nastavku: UZSPN) neovisna je administrativna jedinica u okviru Ministarstva
24
Skup indikatora u sklopu pilot pristupa Eurostata (još uvijek) ne predstavlja obvezujući standard EU. Unatoč tome, ti
indikatori pružaju važne smjernice u vezi s razvojem prioriteta u sferi podataka o pranju novca u okviru Europske unije.
29
29
financija zadužena za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te djeluje kao
Financijska obavještajna jedinica (Financial Intelligence Unit (FIU)). 25
UZSPN je organiziran u četiri odjela: 1) Odjel za strategijske analize i informacijski
sustav; 2) Odjel za financijsko-obavještajnu analitiku, koji sadrži Odsjek za analitičku
obradu transakcija i financiranja terorizma i Odsjek za sumnjive transakcije; 3) Odjel za
prevenciju i nadzor obveznika, koji sadrži Odsjek za kreditne i financijske institucije i
Odsjek za nefinancijske institucije te 4) Odjel za međuinstitucionalnu i međunarodnu
suradnju.
2.4.2. Unos podataka
U svrhu prikupljanja podataka, pranje novca i financiranje terorizma definirani su
sukladno hrvatskom Kaznenom zakonu (članku 279. za pranje novca; članku 187.
nadalje za financiranje terorizma).
Popis statističkih podataka koje USPN priprema u vezi s aktivnostima za sprječavanje
pranja novca uključuje godišnji broj zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama
(STR) od tijela s obvezom obavještavanja, uključujući i obavijesti drugih tijela,
razlučeno po sektoru, a također uključuje i godišnji broj obavijesti carinske uprave o
prijenosu gotovine i čekova preko državne granice. Pripremaju se i podaci o godišnjem
broju postupaka koje je ured pokrenuo zbog sumnje na pranje novca, sa razdiobom
koja uključuje sljedeće parametre: broj otvorenih predmeta; broj riješenih predmeta;
broj sudionika u sumnjivim transakcijama; ukupnu količina novca uključenu u sumnjive
transakcije u otvorenim predmetima; broj predmeta proslijeđenih nadležnim tijelima
(uključujući financijsko-obavještajne jedinice drugih zemalja) u svrhu daljnjeg
postupanja te ukupan iznos uključen u te predmete, po nadležnom tijelu; broj naloga za
odgodu transakcija i iznos tih transakcija; godišnje rezultate kaznenih postupaka o
pranju novca, uz broj istražnih zahtjeva, broj optužnica i broj osuda.
2.4.3. Podatkovni tok
Rad USPN-a pokriva čitavo područje Republike Hrvatske. Popis izvjestiteljskih tijela
usklađen je s Trećom Direktivom EU o pranju novca (2005/60/EZ) te stoga uključuje:
a. kreditne institucije,
b. financijske institucije,
c. revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike,
d. bilježnike i druge neovisne pravne profesionalce,
e. pružatelje usluga fondovima i kompanijama,
f. agente za nekretnine,
g. druge fizičke ili pravne osobe koje trguju robom, samo u slučajevima u kojima
se isplate vrše u gotovini u iznosu većem od 105.000 HRK ili 15.000 EUR,
neovisno o tome je li transakcija izvršena jednokratno ili u obliku više
transakcija koje se čine povezanima,
h. kasina.
25
Kao administrativna financijsko-obavještajna jedinica, USPN djeluje kao posrednik između financijskog i
nefinancijskog sektora s jedne strane, te policijskih i državnoodvjetničkih tijela s druge. Ne posjeduje policijske ovlasti,
no ima određene opće provedbene ovlasti (npr. u traženju dodatnih podataka od banaka ili bilo koje vladine institucije, u
izdavanju naloga s ciljem nadzora konkretnih klijenata na šestomjesečno razdoblje te u odgodi izvršenja sumnjivih
transakcija).
30
30
Postoji i niz tijela koja Uredu za pranje novca ujedno pružaju podatke o neobičnim i
sumnjivim transakcijama koje uoče u okviru svojih aktivnosti: Ured državnog
odvjetnika, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK),
Ministarstvo unutarnjih poslova, Sigurnosna obavještajna agencija, nadzorne službe
Ministarstva financija (Carinska uprava, Porezna uprava, Devizni inspektorat) te druga
nadzorna tijela (Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga).
Uredu se svakodnevno dostavljaju podaci o pojedinačnim slučajevima, kad
izvjestiteljska tijela uoče gotovinske transakcije iznad granične vrijednosti ili sumnjive
transakcije. Uzimajući u obzir hitnost dijela tih informacija (USPN posjeduje zakonske
ovlasti koje omogućuju privremenu odgodu/zamrzavanje izvršenja sumnjive
transakcije, na razdoblje od maksimalno 72 sata), financijsko-obavještajnu jedinicu
moguće je najprije obavijestiti telefonski. U svakom slučaju, nakon toga slijedi prijenos
obrasca, što se može učiniti ili elektroničkim ili poštanskim putem. Obrasci na papiru po
primitku se unose u isti automatizirani sustav koji je uspostavljen za banke.
Tijela s obvezom izvještavanja dostavljaju podatke o kojima izvješćuju u sklopu
standardnih obrazaca. Banke pripremaju obrasce elektronički, dok druga tijela
ispunjavaju obrasce na papiru, a ti su obrasci dostupni na internetu. Zakon o
sprječavanju pranja novca uključuje pravila u pisanom obliku za tijela s obvezom
izvještavanja, kojima se regulira način na koji je potrebno prikupljati podatke. Tijela
ispunjavaju tri vrste obrazaca :
1) Obavijest o gotovinskim transakcijama – CTR: to je obrazac za obavještavanje
Ureda za sprječavanje pranja novca o gotovinskim transakcijama većim od
200.000 HRK (vidi Dodatak VIII).
2) Obavijest o sumnjivim transakcijama – STR: to je obrazac za obavještavanje
Ureda za sprječavanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama (Vidi
Dodatak IX).
3) Obrazac koji carinska uprava koristi za izvještavanje Ureda za sprječavanje
pranja novca o prijenosu gotovine preko državne granice (Dodatak X).
Ključni element sustava jest obveza (definirana Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma) banaka i drugih izvjestiteljskih tijela da obavještavaju Ured za
sprječavanje pranja novca o gotovinskim i sumnjivim transakcijama, koja uključuje:
• sve gotovinske i negotovinske transakcije, ukoliko postoji sumnja na
pranje novca, nevezano uz iznos transakcije;
• gotovinske transakcije u slučaju da transakcijska vrijednost premašuje
200.000,00 HRK i povezane gotovinske transakcije čija ukupna
vrijednost premašuje 200.000,00 HRK;
• zakonit prijenos ili pokušaj nezakonitog prijenosa gotovine ili čekova u
domaćoj ili stranoj valuti preko državne granice, u vrijednosti od
10.000,00 EUR ili većoj (u kojem slučaju Ured o tome obavještava
Carinska uprava).
2.4.4. Podatkovni rezultati
Ured za sprječavanje pranja novca mora potvrditi primitak obrasca s informacijama
koje šalje pojedino tijelo, nakon čega Odjel za informacijski sustav i strategijske analize
31
31
provjerava i analizira zaprimljene podatke. Rezultat analize uključuje dvije vrste
izvješća koja Ured priprema: 1) periodična povjerljiva izvješća s nizom tabela koje
sadrže informacije o, primjerice, broju uočenih sumnjivih transakcija, razlučeno po
tijelima koja izvješćuju Ured, vrijednosti transakcija, broju slučajeva o kojima su
izvijestila druga tijela zadužena za provedbu zakona, itd.; 2) Godišnje izvješće, koje je
javno dostupno i sadrži samo dio informacija uključenih u povjerljiva izvješća. Među
ostalim, Godišnje izvješće sadrži statističke podatke o:
• broju zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama tijekom godine, po
sektoru;
• broju obavijesti o prijenosu gotovine i čekova preko državne granice tijekom
godine, o čemu izvješćuje carinska uprava;
• broju postupaka koje je Ured tijekom godine pokrenuo zbog sumnje na pranje
novca, s raščlambom koja uključuje sljedeće elemente: broj otvorenih
predmeta; broj riješenih predmeta; broj sudionika u sumnjivim transakcijama;
ukupan iznos novca uključen u sumnjive transakcije u otvorenim predmetima;
broj predmeta proslijeđenih nadležnim tijelima i stranim financijskoobavještajnim jedinicama u svrhu daljnjeg postupanja i ukupan iznos transakcija
u tim predmetima, po nadležnom tijelu; broj naloga za odgodu transakcija i s tim
povezan iznos;
• godišnjim rezultatima kaznenih postupaka o pranju novca, uključujući broj
istražnih zahtjeva, broj optužnica i broj osuda (svi su ti podaci zasnovani na
osobama).
Godišnje izvješće Ureda za sprječavanje pranja novca dio je Godišnjeg izvješća
Ministarstva financija, dostupnog na internetu na engleskom jeziku. 26
Također se na polugodišnjoj osnovi priprema i statistički pregled namijenjen Odboru
stručnjaka za ocjenjivanje mjera otkrivanja i sprječavanja pranja novca i financiranja
terorizma (MONEYVAL), koji djeluje pod okriljem Vijeća Europe, a taj statistički pregled
uključuje:
• rad financijsko-obavještajne jedinice (broj obavijesti o gotovinskom plaćanju;
broj obavijesti o sumnjivim transakcijama u području pranja novca i financiranja
terorizma; postupci koje je u području pranja novca i financiranja terorizma
pokrenuo Ured za sprječavanje pranja novca; obavijesti o pranju novca i
financiranju terorizma upućene tijelima zaduženima za provedbu zakona);
• pravosudne postupke u vezi s pranjem novca, što uključuje: broj istraga (broj
predmeta i osoba), broj optužnica (broj predmeta i osoba), broj osuda (broj
predmeta i osoba), zamrznutu/zaplijenjenu imovinsku korist (broj predmeta i
iznosi), oduzetu imovinsku korist (broj predmeta i iznosi).
U izvještavanju Ureda za sprječavanje pranja novca banke standardne obrasce
upućuju elektronički, dok druga tijela izvješćuju Ured ispunjavajući standardne obrasce
na papiru (te je obrasce moguće preuzeti s interneta). Povrh toga, Ured zaprima
podatke o kaznenim postupcima u vezi s pranjem novca (podatke zasnovane na
osobama o broju istražnih zahtjeva, broju optužnica i broju presuda). Premda su
statistički podaci koje prikuplja Ured za sprječavanje pranja novca prilično
sveobuhvatni, podaci o osudama sadrže tek manji broj detalja o profilu počinitelja.
26
http://www.mfin.hr/en/annual-reports-of-ministry-of-finance.
32
32
2.5.
Statistika o trgovanju ljudima (TIP)
Standard
Na temelju relevantnih okvirnih odluka Vijeća EU i direktiva vijeća o trgovanju ljudima, kao i na temelju
Protokola Ujedinjenih naroda o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, Opća uprava za
pravdu, slobodu i sigurnost Europske komisije naručila je stručno izvješće koje sadrži preporuke za
standardizirane, usporedive podatke o žrtvama, krijumčarima ljudi, procesu trgovanja ljudima i reakcijama
27
28
kaznenog pravosuđa na problem trgovanja ljudima. Podaci koje je potrebno prikupljati uključuju:
ukupan broj utvrđenih žrtava po zemlji godišnje (razlučeno po spolu, dobi, državljanstvu, zemlji rođenja i
vrsti iskorištavanja); ukupan broj žrtava koje surađuju s policijskim službama po zemlji godišnje, kao i
ukupan broj krijumčara ljudi po zemlji godišnje. Podatke o krijumčarima ljudi potrebno je razlučiti po
uhićenim osobama, optuženim osobama (pod kojim optužbama), broju pokrenutih istraga i broju uspješno
dovršenih istraga (razlučeno po spolu, dobi, državljanstvu, zemlji rođenja i vrsti iskorištavanja). Povrh toga,
potrebno je prikupljati i statističke podatke o broju kazneno gonjenih i osuđenih krijumčara ljudi na
godišnjoj razini (po optužbama, razlučeno po spolu, dobi, državljanstvu, zemlji rođenja i vrsti
iskorištavanja), kao i podatke o osudama te o žrtvama koje svjedoče pred sudom i upućuju zahtjeve za
kompenzacijom, po vrsti optužbe.
Procjena
2.5.1. Institucije uključene
statističkih rezultata
u
prikupljanje
podataka
i
oblikovanje
Statističke podatke o trgovanju ljudima prikuplja Ured za ljudska prava Vlade Republike
Hrvatske, kao ured nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima. 29
2.5.2. Unos podataka
Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske održava bazu podataka o
ustanovljenim žrtvama trgovanja ljudima, a softver u tu svrhu razvijen je u sklopu
projekta koji je proveo ICMPD. Kad policija utvrdi da je neka osoba žrtva trgovanja
ljudima, Uredu za ljudska prava šalje opisno izvješće (na papiru) s detaljnim
informacijama o predmetu. Te se informacije unose u elektroničku bazu podataka.
U svrhu prikupljanja podataka, trgovanje ljudima definira se sukladno hrvatskom
Kaznenom zakonu (članak 175. "Trgovanje ljudima i ropstvo").
27
Republika Austrija, Federalno ministarstvo unutarnjih poslova i Međunarodna organizacija za migracije (IOM):
Smjernice za prikupljanje podataka o trgovanju ljudima, uključujući usporedive indikatore, veljača 2009. godine.
Dostupno
na
adresi:
http://www.emn.at/modules/typetool/pnincludes/uploads/IOM_Vienna_AT_MoI_Guidelines%20for%20the%20Collection
%20of%20Data%20on%20THB.pdf
28
Valja primijetiti kako preporuke nisu obvezujuće, no ipak predstavljaju dobro polazište za daljnji razvoj standarda EU o
specifičnim statističkim podacima u sferi kriminala i kaznenog pravosuđa koji se odnose na trgovanje ljudima.
29
U uredu postoje dva člana osoblja koji se bave statistikom, uključujući podatke o pritužbama građana u vezi s
kršenjem Zakona o suzbijanju diskriminacije. Imajući u vidu malen broj slučajeva, brojčano stanje osoblja smatra se
dovoljnim. Osoblje je dobilo određenu statističku izobrazbu ICMPD-a o tome kako upravljati bazom podataka o žrtvama
trgovanja ljudima.
33
33
2.5.3. Podatkovni tok
Kako bi osoba dobila status žrtve, kao takvu je treba identificirati Ministarstvo
unutarnjih poslova na temelju posebnog protokola (u tu svrhu u proteklih nekoliko
godina provedeni su brojni programi izobrazbe, a 26 policijskih službenika danas je
angažirano na obrazovanju svojih kolega). Kad policijska postaja pošalje izvješće
određenoj osobi za kontakt u Ministarstvu unutarnjih poslova, MUP ima obvezu
izvijestiti Ured za ljudska prava o svakoj utvrđenoj žrtvi trgovanja ljudima. Izvješće se
sastoji od bilješke (opisa) na osnovi pojedinačnog slučaja, a šalje se na papiru
(službenim putem) i e-mailom. Ne postoje fiksna pravila o tome kako treba sastavljati te
bilješke. Po primitku bilješke, informacije iz nje unose se u elektroničku bazu podataka
koja je pokrenuta 2008. godine. U njoj se informacije skladište u elektroničkom obliku,
no nisu dostupne preko interneta (štoviše, zbog zaštite podataka kompjuteri koji
skladište te informacije nisu povezani ni s jednom mrežom). Za svaki predmet
prikupljaju se sljedeće informacije:
• o žrtvi: ime, prezime, državljanstvo, godina rođenja, spol, obrazovanje, datum
identifikacije, vrsta iskorištavanja, organizacija koja pruža pomoć/potporu žrtvi,
vrsta sigurnog smještaja, kao i dodatne informacije koje pruža organizacija za
pružanje pomoći, koja može biti Ministarstvo unutarnjih poslova ili neka
nevladina organizacija (primjerice, financijski status, broj osoba u kućanstvu,
bračni status, djeca, smještaj u trenutku kontakta s počiniteljem, razlozi
odlaska);
• o počinitelju: datum vrbovanja, državljanstvo, metoda vrbovanja, obećanje dano
žrtvi;
• o predmetu: datum otvaranja, datum zatvaranja, kako je žrtva kontaktirala
policiju/Ministarstvo unutarnjih poslova/NVO; datum početka pružanja pomoći
žrtvi, svjedočenje u kaznenom postupku.
Baza podataka stoga također uključuje i neke informacije o počiniteljima, premda se
glavni dio informacija o počiniteljima čuva u drugoj, internoj bazi podataka Ministarstva
unutarnjih poslova, kojom upravlja osoba zadužena za problematiku trgovanja ljudima
u MUP-u. Dodatne informacije o socijalnoj potpori i skrbi za žrtve trgovanja ljudima
prikupljaju se iz drugih ministarstava i nevladinih organizacija te se unose u bazu
podataka. U tu svrhu sve agencije koje se bave žrtvama trgovanja ljudima surađuju s
Uredom za ljudska prava, a pokriveno je čitavo područje zemlje.
2.5.4.
Podatkovni rezultati
Do nedavno baza podataka o trgovanju ljudima omogućavala je korisniku da izvrši
jednostavne pretrage po kategoriji podataka i ukupnim brojčanim pokazateljima, no ne i
automatsku pripremu ikakvih statističkih analiza. Podaci su se stoga ručno kopirali iz
baze podataka u tablice u Excelu, kako bi se pripremale statističke tabele i grafički
prikazi. Baza podataka nedavno je poboljšana s ciljem da se omogući automatska
priprema statističkih tabela i grafičkih prikaza.
Ured za ljudska prava priprema godišnje izvješće Vladi, koje nije javno dostupno. Ured
za ljudska prava priprema godišnja izvješća o provedbi nacionalnih strateških
dokumenta koja su, nakon usvajanja od strane Vlade Republike Hrvatske, dostupna za
preuzimanje na stranicama Vladinog ureda za ljudska prava.Neki podaci javno su
dostupni na zahtjev. Neki podaci javno su dostupni na zahtjev.
34
34
2.6.
Statistika o kaznenim djelima koja uključuju
rasizam i ksenofobiju
Standard
Premda nacionalno kazneno pravo na području EU u vezi s rasizmom i ksenofobijom još uvijek pokazuje
30
veliku razinu raznolikosti , države članice EU moraju poduzimati nužne mjere kako bi se uskladile s
Okvirnom odlukom Vijeća 2008/913/JHA posvećenom suzbijanju rasizma i ksenofobije kaznenopravnim
31
sredstvima, od 28. studenoga 2010. godine. Podatke o policijski evidentiranom rasističkom kriminalu,
antisemitskom kriminalu i kriminalu motiviranom ekstremno desnim ideologijama u Europskoj uniji prikuplja
32
i o njima izvješćuje Europska agencija za temeljna ljudska prava (FRA). Podaci o kojima se izvješćuje
uključuju i konkretna djela poticanja, kao i kaznene događaje u kojima postoji sumnja na rasistički,
33
antisemitski ili ekstremno desničarski motiv. Premda nije obvezujuće, izvještavanje o ove tri široke
kategorije kriminala navodi na zaključak kako se na razini EU razvijaju standardi koji bi trebali uključivati
sljedeće podatke: godišnji broj policijski evidentiranih "rasističkih kaznenih djela", "antisemitskih kaznenih
djela" i kaznenih djela s "ekstremno desničarskim motivom"; godišnji broj okrivljenika i broj formuliranih
optužbi za svaku od te tri vrste kriminala; godišnji broj osuđenih osoba i osoba oslobođenih optužbi po
svakoj od te tri vrste kriminala (po optužbi, dobi, spolu i državljanstvu).
Procjena
2.6.1. Prikupljanje podataka o kaznenim djelima koja uključuju rasizam i
ksenofobiju
Hrvatski Kazneni zakon u članku 89. stavku 36. definira zločin iz mržnje kao svako
kazneno djelo iz ovoga Zakona, počinjeno iz mržnje prema osobi zbog njezine rase,
boje kože, spola, spolne orijentacije, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja, naobrazbe, društvenog položaja,
dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina.
Na toj osnovi, policijski podaci o kaznenim djelima mogu pružiti dokaze o kaznenim
djelima počinjenima s "motivom mržnje", budući da je motiv kaznenog djela jedan od
podatkovnih elemenata koji se prikupljaju i uključuju u jedinične zapise o kaznenim
djelima u bazi podataka DB-2. Specifična pretraga o "motivu mržnje" stoga bi trebala
rezultirati podacima o specifičnim oblicima zločina iz mržnje. No, takva analiza dosad
još nije objavljena.
Istovremeno, članak 89. stavak 36. hrvatskog Kaznenog zakona ne spominje bilo
kakve otežavajuće okolnosti u drugim kaznenim djelima koje bi proizlazile iz razloga
30
Premda se konkretne formulacije razlikuju od slučaja do slučaja, nacionalno kazneno pravo najčešće kao kazneno
djelo definira "pozivanje na [diskriminaciju], [mržnju] ili [nasilje] na temelju [rasne pripadnosti], [boje kože], [nacionalnog
ili etničkog porijekla]". Povrh toga, u nekim nacionalnim zakonima rasistički, ksenofobni ili antisemitski motivi definiraju
se kao otežavajuće okolnosti u drugim kaznenim djelima.
31
Vidi Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/JHA od 28. studenoga 2008. godine o suzbijanju određenih oblika i izražavanja
rasizma i ksenofobije putem kaznenopravnih mjera, OJ L 328/55. Dostupno na adresi: http://eurlex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2008:328:0055:0058:EN:PDF
32
Europska agencija za temeljna ljudska prava (FRA) podatke prikuplja u skladu s člankom 4(1)(a) Uredbe Vijeća (EZ)
br. 168/2007 od 15. veljače 2007. godine, kojom se osniva Europska agencija za temeljna ljudska prava. Vidi:
http://fra.europa.eu/fraWebsite/material/pub/FRA/reg_168-2007_en.pdf
33
Vidi, primjerice: FRA, A Comparative Overview of Findings from the RAXEN National Focal Points Reports 20012004, Summary Report [sažeti pregled nacionalnih izvješća za razdoblje 2001.-2004.], str. 27. Dostupno na adresi:
http://fra.europa.eu/fraWebsite/material/pub/comparativestudy/CS-RV-05-SUM.pdf
35
35
mržnje, što će vjerojatno onemogućiti praćenje takvih kaznenih djela u statističkim
podacima o kaznenom progonu 34 i osudama koje prikuplja DZS. 35
Povrh toga, hrvatski Kazneni zakon, u članku 151. 36 , djelomično pokriva zločine iz
mržnje kroz zabranu govora mržnje, a formulacija glasi: "Tko javno izvrgne ruglu,
preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu,
hrvatski narod ili etničke i nacionalne zajednice ili manjine koje žive u Republici
Hrvatskoj, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine." Stoga se kaznena
djela, u mjeri u kojoj su obuhvaćena definicijom iz članka 151., mogu pratiti u
uobičajenom prikupljanju podataka na razini policije, državnog odvjetništva i sudova,
no to bi uključivalo kaznena djela koja znatno nadilaze raspon kaznenih djela
motiviranih rasističkim, ksenofobnim ili kakvim drugim motivom mržnje.
Osim Kaznenog zakona, Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine 37 definira
kazne za diskriminacijsko ponašanje, no sam po sebi ne definira određene vrste
ponašanja kao kaznena djela. Pritužbe građana o događajima koji uključuju
diskriminaciju nadzire Ured pučkog pravobranitelja, koji je – pored trenutnih funkcija –
preuzeo i ulogu centralnog koordinacijskog tijela odgovornog za anti-diskriminaciju.
34
Ured državnog odvjetništva (DORH) naveo je da prati kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju, te da
imaju posebnu bazu podataka tih predmeta, a koja se koristi za praćenje i izvješćivanje. Nije bilo daljnjih podatako o
navedenoj bazi u trenutku pisanja.
35
Trenutno se izrađuje novi kazneni zakon koji bi sadržavao zakonsku definiciju zločina iz mržnje ili kao
zasebnog kaznenog djela, ili kao otegotne okolnosti.
36
Članak 151. dio je teksta objavljenog u Narodnim novinama br. 71/2006, kojim se zamjenjuje prethodna verzija tog
članka. Prije toga bio je dopunama Kaznenog zakona (NN 11/2003 od 15. srpnja 2003. godine) uveden članak 151a,
koji je glasio: Tko proizvodi, prodaje, uvozi ili izvozi, putem računalnog sustava ili na drugi način čini dostupnim javnosti
ili u tom cilju posjeduje u većim količinama promidžbeni materijal kojim se veličaju fašističke, nacističke ili druge
totalitarne države, organizacije ili ideologije koje zagovaraju, promiču ili potiču mržnju, diskriminaciju ili nasilje prema bilo
kojem pojedincu ili skupini na temelju razlike u rasi, boji kože, spolu, seksualnoj orijentaciji, nacionalnom ili etničkom
podrijetlu, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju. kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine […].
Članak 151a izbrisan je dopunama zakona iz 2006. godine.
37
NARODNE NOVINE broj 85/2008. Dostupan na internetu na adresi:
http://www.ombudsman.hr/dodaci/The_anti-discrimination_act.pdf
36
36
3. Međunarodno izvještavanje o kriminalu i
podacima kaznenog pravosuđa
3
3.1.1.1. Izvještavanje o podacima na europskoj razini
Standard
Na razini EU, osnovne vrste kaznenih djela o kojima podatke treba dostavljati Eurostatu
uključuju sveukupni kriminal, ubojstva, nasilnička kaznena djela (koja uključuju fizički napad,
razbojništvo i seksualne delikte), razbojništva, provale u kuću, krađe motornih vozila i trgovanje
drogom. U okviru nacionalnog kaznenog prava, korišteni sustav klasifikacije kaznenih djela
trebao bi biti maksimalno usklađen s definicijama koje primjenjuje Eurostat. Povrh toga, trenutno
se na europskoj razini razvijaju i posebni indikatori kriminala koji uključuju rasizam i ksenofobiju,
pranje novca i trgovanje ljudima. 38
Procjena
Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, Hrvatska je od 2007. godine pokrivena
Eurostatovim aktivnostima prikupljanja podataka u području kriminala i kaznenog
pravosuđa. Na temelju sadašnjih sustava prikupljanja podataka, policijski podaci o
ukupnom kriminalu, ubojstvima, nasilničkim kaznenim djelima, razbojništvima,
provalama u kuću, krađama motornih vozila, trgovanju drogama i o policijskim
službenicima redovito se dostavljaju Eurostatu. Prema metapodacima pristiglima u
Eurostat, podaci o ubojstvima uključuju teško ubojstvo, namjerno i nenamjerno
ubojstvo. Podaci o nasilničkim kaznenim djelima uključuju vrlo širok raspon kaznenih
djela, od kojih se sva ne odnose nužno na nasilje, a riječ je konkretno o sljedećem
popisu kaznenih djela: kaznena djela protiv života i tijela, kaznena djela protiv
seksualnih sloboda i spolnog ćudoređa, kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži,
kao i kaznena djela nezakonitog lišavanja slobode, otmice, iznuda iskaza, zlorabljenje
javnih službi ili ovlasti, protupravna prisila, prijetnja, uspostava ropstva i prijevoz
robova, mučenje i drugo nečovječno i ponižavajuće postupanje, razbojništvo, krađa
putem iznude, iznuda, protupravna prisila prema pravosudnom dužnosniku, ometanje
službenih osoba u provedbi njihove službene dužnosti, napad na službenu osobu i
nasilničko ponašanje. Podaci o razbojništvima uključuju i pokušaje razbojništva. Podaci
o provalama u kuću uključuju pokušaje i provale u vikendice. Podaci o krađama
motornih vozila uključuju pokušaje krađe i prisvajanje/otuđenje motornih vozila. Podaci
o trgovanju drogom uključuju sva kaznena djela u vezi s drogama (kao što su
posjedovanje i zloporaba opojnih droga).
Premda je izvještavanje Eurostata o podacima sveobuhvatno, kao i sami metapodaci,
kategorije kaznenih djela o kojima se izvješćuje Eurostat nisu sukladne preporučenim
kategorijama kaznenih djela.
38
Valja primijetiti kako predloženi indikatori za te tri vrste kriminala nisu obvezujući, no unatoč tome pružaju važne
smjernice u pogledu razvoja prioriteta na razini Europske unije kad je riječ o podacima o kriminalu.
37
37
3.1.1.2. Izvještavanje o podacima na razini UN-a (CTS)
Standard
Istraživanje Ujedinjenih naroda o trendovima kriminala i funkcioniranju kaznenopravnih sustava
(UN-CTS) stiglo je do svog dvanaestog izdanja, koje pokriva 2009. godinu. Za provedbu
istraživanja UN-CTS zadužen je UNODC, a od svih država članica UN-a zahtijeva se da
izvijeste o standardiziranim podacima o kriminalu i kaznenom pravosuđu koje prikupljaju
policija, državno odvjetništvo, sudovi i kaznene ustanove. Razlike između korištenog sustava
klasificiranja kaznenih djela i definicija koje se primjenjuju u okviru istraživanja UN-CTS
potrebno je jasno naznačiti.
Procjena
Hrvatska je pružila podatke za osmo, deveto i deseto istraživanje UN-CTS, čime je
pokriveno razdoblje od 2001. do 2006. godine. Hrvatska je također dostavila približno
potpune podatke za jedanaesto istraživanje UN-CTS za razdoblje 2007.-2008. godine
u vezi sa svim dijelovima upitnika (policija, državno odvjetništvo, sudovi, zatvori),
pridržavajući se krajnjeg roka za dostavu podataka 31. listopada 2009. godine.
3.2.1. Koordinacija
3.2.1.1.
Zaduženje za prikupljanje podataka o kriminalu i kaznenom
pravosuđu
Standard
Međunarodni standardi za prikupljanje podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu uključuju i preporuku o
određivanju ureda ili tijela koja će biti odgovorna za koordinaciju prikupljanja podataka na razini zemlje, s
39
ciljem poboljšanja suradnje s UN-om.. To se može postići kroz uspostavu mreže nacionalnih kontaktnih
tijela za pitanja kriminalističke i kaznenopravne statistike. Mreža treba uključivati definirane točke za
kontakt u nacionalnim statističkim uredima, policiji, državnom odvjetništvu, sudovima i nacionalnoj
kaznenoj upravi. Izričito se potiče interna koordinacija procesa prikupljanja podataka na nacionalnoj razini,
40
uključujući i moguće korištenje jedinstvenog kontaktnog tijela.
Procjena
Hrvatska ima središnji Odjel za analitiku u Ministarstvu unutarnjih poslova, koji je
odgovoran za prikupljanje i objedinjavanje policijske statistike o kriminalu na
nacionalnoj razini. Kad je riječ o podacima o kaznenom pravosuđu koji dolaze iz
državnog odvjetništva i sudova, Državni zavod za statistiku ima zadatak prikupljati i
objedinjavati podatke iz svakog pojedinog ureda državnog odvjetništva i sa svakog
(prvostupanjskog) suda. Imajući u vidu činjenicu da je Državni zavod za statistiku
ujedno i institucionalna točka za kontakt za Eurostatovo prikupljanje podataka o
policijski evidentiranoj statistici u području kriminala, DZS bi predstavljao prirodan izbor
za sveukupno kontaktno tijelo u nacionalnim i međunarodnim procesima prikupljanja
podataka o kriminalu i kaznenom pravosuđu.
39
Rezolucija Ecosoc 27/2007, odjeljak 1.
Komisija za sprječavanje kriminala i kazneno pravosuđe, osamnaesta sjednica, Beč, 16.-24. travnja 2009. godine,
Zaključci i preporuke, odjeljak 9.
40
38
38
4
4. Statistika o migracijama
4.1.1.1.
Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje
podacima
Odjel za strance i azil dio je Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstva
unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ima dva odsjeka koji prikupljaju podatke o
migracijama i azilu: Odsjek za statusna pitanja stranaca prikuplja podatke o boravištu i
radnim dozvolama, a Odsjek za azil prikuplja podatke o zahtjevima za azil i odlukama o
zahtjevima. Uprava za upravne i inspekcijske poslove također održava popis
stanovnika i iz raspoloživih podataka pruža podatke o imigraciji i emigraciji Državnom
zavodu za statistiku (DZS).
Povrh toga, Odjel za nezakonite migracije dio je Uprave za granicu u sklopu
Ministarstva unutarnjih poslova koji prikuplja podatke o sprječavanju ilegalnih migracija.
4.1.1.2.
Podaci o porijeklu i tokovima imigranata i emigranata
Standard
Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države
članice na godišnjoj razini moraju izvještavati o migracijskim tokovima i ukupnim brojčanim
pokazateljima. Stoga treba postojati sustav za evidentiranje i praćenje tih podataka, uključujući
korištenje općih popisa stanovnika, generiranje jediničnih zapisa za evidentiranje imigranata i
emigranata, ili korištenje upisnika dozvola boravka. Države članice posebno trebaju izvještavati
o ukupnom broju stranaca i osoba koje borave u zemlji, a rođene su u drugim državama, kao i o
toku imigranata i emigranata u zemlju odnosno izvan nje (pri čemu se kao uobičajeno
minimalno razdoblje boravka u zemlji u svrhu praćenja stanja uzima 12 mjeseci). Te podatke
potrebno je razlučivati po nizu karakteristika (spolu, dobnoj skupini, državljanstvu, zemlji rođenja
te, gdje je to moguće, zemlji prethodnog boravišta ili zemlji novog boravišta).
Procjena
Hrvatski popis stanovnika sadrži podatke o građanima Republike Hrvatske, kao i o
strancima sa stalnim boravištem u Hrvatskoj koji su svoje mjesto stalnog boravišta
registrirali pri MUP-u. Ujedno sadrži i podatke o osobama koje su službeno otkazale
svoje boravište u Hrvatskoj s namjerom uzimanja stalnog boravišta u drugoj zemlji.
Stalno boravište može se odobriti ukoliko je stranac u Hrvatskoj imao odobren
privremen boravak tijekom neprekinutog petogodišnjeg razdoblja. Stoga statistički
podaci o međunarodnim migracijama zasnovani na popisu stanovnika ne uzimaju u
obzir većinu migracijskih kretanja tijekom prvih pet godina po prvom ulasku u Hrvatsku,
a iz popisa stanovnika ne može se dobiti sveobuhvatna statistika o ukupnom broju i
kretanju stranih imigranata odnosno emigranata.
Stoga se od 2009. godine praćenje ukupnog broja i tokova stranaca u Hrvatskoj odvija
jedino kroz upisnik dozvola boravka koje se izdaju strancima. Taj je upisnik dio
središnjeg umreženog informacijskog sustava MUP-a, a njime upravlja Odsjek za
statusna pitanja stranaca.
39
39
4.1.1.3.
Podaci o dozvolama boravka
Standard
Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice
trebaju izvijestiti o ukupnom broju valjanih dozvola boravka krajem svake godine (po
državljanstvu, vrsti i trajanju), o ukupnom broju valjanih trajnih dozvola boravka krajem svake
godine (po državljanstvu), o broju novih dozvola boravka izdanih osobi po prvi put (po vrsti,
trajanju i državljanstvu) te o broju promjena u dozvolama boravka (po vrsti, trajanju i
državljanstvu).
Procjena
Stranci koji žele boraviti u Hrvatskoj moraju se prijaviti za prvu privremenu dozvolu
boravka pri jednoj od diplomatskih misija i konzularnih predstavništva u inozemstvu.
Nakon izdavanja dozvole, stranac ima na raspolaganju 30 dana da registrira svoje
mjesto boravka u Hrvatskoj u lokalnoj policijskoj postaji, gdje se ujedno treba i prijaviti
za produženje privremene dozvole boravka (koja se izdaje na razdoblje od jedne do
dvije godine), ili dobivanje trajne dozvole boravka (nakon najmanje pet godina stalnog
boravka u zemlji).
Za traženje bilo kakve dozvole, svaka osoba treba ispuniti standardni obrazac koji
uključuje sljedeće podatke: ime, prezime, spol; datum, mjesto i zemlju rođenja;
državljanstvo; osobne podatke o rodbini; adresu u Hrvatskoj i u inozemstvu; svrhu
boravka; broj putovnice; broj vize (ukoliko je potrebna); raspoloživa sredstva za
izdržavanje; prihod, razinu naobrazbe; pretpostavljeno trajanje boravka; reguliranje
vojne obveze. Obrazac sadrži i fotografiju te odluku o primjeni i razdoblje važenja
dozvole. Podaci se unose u obrazac na papiru i u obliku jediničnog zapisa prenose u
elektroničku bazu podataka, čime izravno postaju dostupni u središnjem umreženom
informacijskom sustavu MUP-a. Informacije koje su u inozemstvu unijele diplomatske
misije i konzularna predstavništva naknadno se ažuriraju informacijama policijskih
postaja o prijavljenom mjestu boravka. Svaki zapis ima jedinstvenu brojčanu oznaku, a
promjene i produženja dozvola povezane su s izvornim zapisom. Zapisi u bazi
podataka pokrivaju čitavu zemlju i trajno se ažuriraju s obzirom na podnošenje novih
prijava i izdavanje dozvola boravka. 41
Nakon što se podaci unesu u središnji informacijski sustav, statističke informacije su u
načelu dostupne o svim unesenim podatkovnim jedinicama i mogu se pripremiti u
obliku statističkih tabela. Ograničen broj podataka o privremenim i trajnim dozvolama
boravka obrađuje se i objavljuje u obliku tabela o izdanim dozvolama boravka,
razlučeno po državljanstvu i vrsti dozvole. Stoga o migracijama u Hrvatskoj postoje tek
ograničene statističke informacije javno dostupne na internetskim stranicama MUP-a.
41
Unatoč tome, problem u vezi s upisnikom jest činjenica da se zapisi ne ažuriraju kad stranac s valjanom dozvolom
napusti zemlju.
40
40
4.1.1.4.
Ažuriranje podataka i upisnika
Standard
Kako bi se mogli dostavljati ažurirani i točni podaci s ciljem ispunjavanja Uredbe (EC) br. 862/2007 o
statistici o migracijama u okviru Zajednice, podaci o promjenama boravišta i drugim važnim statusnim
promjenama (primjerice o produženju ili ukidanju dozvole boravka) trebaju se u redovitim intervalima
prosljeđivati s lokalne na središnju razinu i koristiti se za ažuriranje statističkih podataka o migracijama koji
se upućuju Eurostatu.
Procjena
Poseban problem s bazom podataka o boravišnim dozvolama u Hrvatskoj jest činjenica
da se zapisi ne ažuriraju sustavno kad stranac napusti zemlju. No, privremene dozvole
boravka u statističkim se obradama nakon isteka važenja isključuju iz baza podataka o
dozvolama boravka. Kad je riječ o osobama koje imaju trajne dozvole boravka, zapisi
se ažuriraju jedino ako postanu dostupne nove informacije.
4.1.1.5.
Podaci o sprječavanju ilegalnih migracija
Standard
Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice
trebaju izvještavati o statističkim podacima u vezi sa sprječavanjem nezakonitog ulaska i
boravka stranaca u zemlji. Ti statistički podaci trebaju uključivati: broj osoba kojima je odbijen
ulazak na granici (po dobi, spolu, razlozima odbijanja, državljanstvu osoba kojima nije dopušten
ulazak, kao i po vrsti granice: kopnenoj, morskoj ili u zračnim lukama); broj osoba koje su
otkrivene u nezakonitom boravku na području pod nacionalnom upravom (po dobi, spolu,
državljanstvu, razlozima i mjestu uhićenja); broj osoba kojima je izdan nalog da napuste
područje (po dobi, spolu, državljanstvu i razlozima naloga) te broj osoba koje su doista napustile
područje slijedom naloga (po dobi, spolu, državljanstvu i razlozima naloga).
Procjena
Statističke podatke o ilegalnim migracijama 42 prikuplja Uprava za granicu Ministarstva
unutarnjih poslova. 43
Prikupljanje podataka uključuje središnju, regionalnu (20 policijskih uprava) i lokalnu
razinu. Na lokalnoj razini, u prikupljanje podataka uključeno je 28 specijaliziranih
policijskih postaja (primjerice granična, pomorska i aerodromska policija) te 51
mješovita policijska postaja. One svakodnevno prikupljaju podatke o pojedinačnim
slučajevima s ciljem suzbijanja nezakonitih migracija i u svrhu prikupljanja statističkih
podataka, analize i periodičnog planiranja. Ti se podaci u obliku jediničnih zapisa
zasnovanih na osobama unose u dva informacijska sustava, koji su zapravo
podsustavi opće baze podataka Ministarstva unutarnjih poslova (središnjeg
informacijskog sustava pod nazivom "DB-2"). Prvi podsustav jest podsustav za pitanja
povezana s granicom, a drugi se odnosi na pitanja u vezi sa strancima. Konkretno
govoreći, u prvom podsustavu bilježe se podaci o strancima i o hrvatskim građanima
42
Nezakonit prelazak državne granice i nezakonit boravak u Hrvatskoj nisu kaznena djela, već prekršaji.
Uprava se sastoji od šest odjela, a to su: 1. Odjel za zaštitu državne granice, 2. Odjel za susjedne zemlje, 3. Odjel za
nezakonite migracije, 4. Odjel pomorske i aerodromske policije, 5. Prihvatni centar za strance, te 6. Mobilna jedinica za
provedbu nadzora državne granice.
43
41
41
koji ulaze u zemlju ili izlaze iz nje, na zakonit ili nezakonit način. Povrh toga, ako je
osoba stranac, automatski se treba ispuniti i takozvani podsustav EOS ("Evidencija
određenih kategorija stranaca"). Podatke u EOS mogu unositi samo za to ovlašteni
policijski službenici (oko tri do četiri službenika po policijskoj postaji, najčešće voditelj
graničnog prijelaza, njegov zamjenik i službenik specijaliziran za nezakonite migracije).
Prikupljene informacije uključuju osobne podatke o imigrantu (ime, prezime, mjesto
rođenja, državljanstvo, itd.), uz dodatne informacije (primjerice o kažnjavanju i
prethodno poduzetim policijskim mjerama) koje se automatski povlače iz drugih baza
podataka.
Na temelju prikupljenih informacija, ovlašteni službenici u bazu podataka unose
uobičajene statističke podatke o nezakonitom ulasku i izlasku, odbijenim ulascima
osoba u zemlju na granici, povratu/udaljavanju stranaca i o drugim pitanjima.
Na regionalnoj razini, 20 policijskih uprava priprema izvješća o stanju na državnim
granicama. Ta se izvješća pripremaju na mjesečnoj, tromjesečnoj, polugodišnjoj i
godišnjoj razini. Na nacionalnoj razini postoji Godišnje izvješće granične policije koje
sadrži podatke o svim aktivnostima granične policije, uključujući sprječavanje ilegalnih
migracija.
Također, podaci o sprječavanju ilegalnih migracija dijele se među ministarstvima
unutarnjih poslova Albanije, BiH (Ministarstvo sigurnosti), Hrvatske, Crne Gore, Bivše
jugoslavenske Republike Makedonije i Srbije. U Memorandumu o razumijevanju od 20.
studenoga 2008. godine ministarstva unutarnjih poslova (Ministarstvo sigurnosti za
BiH) sporazumjela su se o dijeljenju statističkih podataka na mjesečnoj osnovi, kroz
definirane točke za kontakt na nacionalnoj razini, o broju osoba:
• otkrivenih u nezakonitom prijelazu granice izvan područja graničnog prijelaza;
• otkrivenih u nezakonitom prijelazu granice na području graničnog prijelaza;
• otkrivenih u svojstvu organizatora;
• otkrivenih u nezakonitom boravku u zemlji;
• kojima je odbijen ulazak u zemlju;
• kao i o broju podnijetih zahtjeva za azil (u zemlji i na državnoj granici) te o broju
otkrivenih lažnih ili krivotvorenih putnih isprava na graničnim prijelazima prema
vrsti i zemlji izdavanja.
Svi ti statistički podaci trebaju biti razlučeni po državljanstvu. Podaci se razmjenjuju
elektronički, u obliku obrazaca, na engleskom jeziku.
4.1.1.6.
Podaci o organiziranim ilegalnim migracijama
Standard
Eurostatovo prikupljanje podataka o sprječavanju ilegalnih migracija (baza podataka CIREFI) ujedno
pokriva podatke o broju uhićenih organizatora po državljanstvu te o broju uhićenih krijumčarenih stranaca
(po državljanstvu i vrsti prijeđene granice: kopno, more ili zračna luka). Te podatke CIREFI-ju na
mjesečnoj razini trebaju dostavljati službe za granicu odgovornih Ministarstava unutarnjih poslova.
Procjena
Kao što smo spomenuli ranije, granična policija vodi evidenciju o pitanjima povezanima
s granicom i o strancima u dvije baze podataka. Ti zapisi uključuju podatke o
krijumčarenim migrantima, no ne i odvojene podatke o osumnjičenim krijumčarima
migranata. Krijumčareni migranti bilježe se kao posebna podskupina stranaca
privedenih zbog nezakonitog prelaska granice ili zbog nezakonitog boravka u zemlji. Te
podatke prikupljaju i u umrežene baze podataka unose granična policija i druge
organizacijske jedinice policije. Primjerice, ako policijski službenik u Zagrebu otkrije u
tom gradu skupinu krijumčarenih osoba, vjerojatno neće kontaktirati graničnu policiju
kako bi granična policija evidentirala podatke i obavijestila druge aktere o tim podacima
42
42
(premda je i to moguće), nego će osobno obraditi predmet i predati statističke obrasce.
S druge strane, podaci o krijumčarima migranata ("organizatorima") uglavnom spadaju
u nadležnost kriminalističke policije. 44 Premda hrvatski Kazneni zakon ne kriminalizira
nezakonit boravak, niti nezakonit prelazak granice, članak 177. kriminalizira
"protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice" (kao i pokušaj ovog
kaznenog djela). Stoga podatke o kaznenom djelu krijumčarenja migranata, kao i o
samim krijumčarima migranata ("organizatorima") prikuplja kriminalistička policija u
uobičajenom kaznenom upisniku kaznenih djela, u svakom predmetu u kojem postoje
dovoljni razlozi za uvjerenje da je neka osoba krijumčar migranata (preciznije rečeno,
detalji o osobama unose se u statističke obrasce KRIM-2).
44
No, nema razloga zašto policijski službenik koji radi za graničnu policiju ne bi mogao unositi podatke o osumnjičenim
krijumčarima, budući da policijski službenici u cjelini imaju ovlasti baviti se kaznenim predmetima.
43
43
5. Statistika o azilu
5.1.1.1.
5
Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje
podacima
Odsjek za azil Odjela za strance i azil u sklopu Uprave za upravne i inspekcijske
poslove Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske odgovorna je za pitanja azila te
prikuplja podatke o zahtjevima za azil i odlukama o azilu.
5.1.1.2.
Unos podataka
Standard
Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice. sve države
članice na godišnjoj osnovi moraju izvještavati o ukupnom broju i tokovima tražitelja azila u
svojim zemljama. Stoga treba biti uspostavljen sustav za evidentiranje i praćenje takvih
podataka. Dobra je i preporučena praksa evidentirati pojedinačne zahtjeve za azil u obliku
jediničnih zapisa (evidencija o osobi), s jasnim detaljima o rješavanju slučaja i vrsti konačne
odluke o zahtjevu. Takve prakse evidentiranja omogućuju povezivanje odluka na prvom stupnju
i kasnijim stupnjevima te izračun prosječnog vremena potrebnog za obradu i drugih indikatora
učinkovitosti.
Procjena
Kad stranac dođe na granični prijelaz ili u bilo koju policijsku postaju u zemlji i zatraži
azil, evidentira se prvi jedinični zapis s osobnim podacima, a podaci se unose u
središnji umreženi informacijski sustav MUP-a. U toj fazi zapisu zasnovanom na osobi
dodjeljuje se jedinstvena oznaka, koja ostaje uz tražitelja azila tijekom čitavog trajanja
postupka u vezi s azilom. Nakon te prve točke kontakta, u kojoj se ustanovljuje namjera
stranca da zatraži azil, tražitelj azila šalje se u Centar za azilante u Zagrebu, gdje se
postojeći jedinični zapis zasnovan na osobi nadopunjuje dodatnim detaljima o tražitelju
azila i o upućenom zahtjevu za azil. Informacije koje se unose uključuju osobne detalje
(ime, spol, datum rođenja, državljanstvo, mjesto rođenja, broj putovnice ili osobne
isprave), fotografiju i otisak prstiju. Nakon toga počinje postupak u vezi s azilom,
provode se razgovori i istrage te se donosi odluka o zahtjevu. U svakoj fazi postupka
postojeći jedinični zapis nadopunjuje se dodatnim dostupnim informacijama. Svaki
jedinični zapis sadrži odluke prvog stupnja i naknadnih stupnjeva, pa je moguće
povezati odluke i ponovljene zahtjeve.
44
44
5.1.1.3.
Podaci o ukupnom broju i tokovima
Standard
Prema Uredbi (EC) br. 862/2007 o statistici o migracijama u okviru Zajednice, sve države članice na
godišnjoj razini trebaju krajem godine izvještavati o ukupnom broju osoba s otvorenim zahtjevima za azil
(po spolu, dobi i državljanstvu); broju osoba koje po prvi put podnose zahtjev (po spolu, dobi i
državljanstvu) te o broju odluka o zahtjevima za azil (po spolu, dobi, državljanstvu i vrsti odluke). Povrh
toga, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice prikuplja podatke o broju izbjeglica s priznatim
statusom i s pozitivno riješenim odlukama o azilu koji žive u pojedinoj zemlji (po vrsti i godini odluke).
Procjena
Podaci o zahtjevima za azil i o odlukama redovito se prikupljaju i interno distribuiraju.
Mjesečne tabele sa sažetkom podataka šalju se Delegaciji Europske komisije u
Zagrebu, a podaci se također redovito šalju i UNHCR-u. Povrh toga, podaci se na
zahtjev pružaju i medijima te drugim zainteresiranim stranama.
Podaci o azilu javno su dostupni preko raznih vladinih izvješća i strategija 45 . Statistički
podaci načelno uključuju podatke o broju tražitelja azila godišnje, kao i o njihovoj zemlji
porijekla i broju odluka po vrsti (pozitivni/negativni rezultati zahtjeva, postupci u tijeku,
obustavljeni postupci, odbačeni zahtjevi te ukupan broj). Ipak, nije jasno razlučuju li se
u sažetim podacima zahtjevi upućeni po prvi put i ponovljeni zahtjevi.
45
Primjerice, u Strategiji migracijske politike 2007./2008., koju je Hrvatski sabor prihvatio 30. srpnja 2007. godine.
Dostupno na hrvatskom jeziku na adresi: http://www.sabor.hr/fgs.axd?id=6527 (p 20f).
45
45
6. Statistika o vizama
6.1.1.1.
6
Institucije odgovorne za prikupljanje podataka i upravljanje
podacima
Odjel za vize u Upravi za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija (MVPEI) glavni je pružatelj podataka o zatraženim i izdanim vizama u
Hrvatskoj i u nadležan je za Hrvatsku bazu podataka o vizama (HBV), elektroničku
bazu podataka za obradu viza. Odsjek za vize u Odjelu za strance i azil u sklopu
Uprave za upravne i inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova Republike
Hrvatske ima izravan pristup toj bazi podataka i odgovoran je za obradu zahtjeva i
davanje mišljenja iz svog djelokruga. MVPEI, kao središnje državno tijelo nadležno za
pitanja viza, na osnovi pribavljenog mišljenja MUP-a, daje konačnu (ne)suglasnost za
izdavanje viza u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske
(DM/KU), za one zahtjeve za koje je takva suglasnost potrebna. 46
Povrh toga, MUP odnosno policijska uprava/policijski postaja, u iznimnim slučajevima
izdaje vize na graničnim prijelazima i prikuplja statističke podatke o vizama koje su
zatražene i izdane na granici.
Budućom otpunom implementacijom HBV-a i na granične prijelaze, svi podaci o
podnesenim zahtjevima, izdanim, poništenim i odbijenim vizama te o vizama kojima je
skraćen rok valjanosti, bit će objedinjeni u Hrvatskoj bazi podataka o vizama
6.1.1.2.
Indikatori o vizama
Standard
Članak 17 Uredbe (EC) br. 767/2008 o viznom informacijskom sustavu (VIS) naslovljen je:
"Korištenje podataka za izvještavanje i statistiku" te pruža popis podatkovnih elemenata kojima
će nadležna tijela za vize moći pristupati u svrhu izvještavanja i u statističke svrhe. Premda to
još nije dio pravne stečevine EU u smislu stroge obveze, mogući popis indikatora u vezi s
vizama o kojima zemlje redovito moraju izvještavati uključuje sljedeće podatkovne elemente:
ukupni broj osoba s valjanom vizom (po državljanstvu te vrsti i trajanju vize); broj zahtjeva za
vize godišnje (po državljanstvu i zemlji podnošenja zahtjeva); broj izdanih viza godišnje (po
državljanstvu, zemlji podnošenja zahtjeva, vrsti i trajanju vize); te broj odbijenih viza (po
državljanstvu, zemlji podnošenja zahtjeva, vrsti i trajanju vize te razlozima odbijanja).
Najprikladnijim se pristupom smatra evidentiranje pojedinačnih zahtjeva za vize u jediničnim
zapisima (zapisima o zahtjevima za vizu, zasnovanima na osobi), budući da to omogućuje
povezivanje odluka o zahtjevima za vizu jedne te iste osobe.
Procjena
Odjel za vize u Upravi za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova i europskih
integracija (MVPEI) održava elektroničku bazu podataka o svim zahtjevima za vize i
odlukama donesenim u nekoj od DM/KU Republike Hrvatske u inozemstvu. Kad se u
DM/KU podnese novi zahtjev za vizu, podnositelj mora ispuniti obrazac zahtjeva za
vizu i predati ga zajedno sa svim traženim popratnim dokumentima, koji dokazuju svrhu
boravka (primjerice, jamstveno pismo fizičke ili pravne osobe), sredstvo putovanja i dr.
46
Međutim, Odjel za vize daje autorizaciju za obnavljanje viza koje su izdate od policijskih uprava/policijskih postaja
46
46
Na temelju informacija unesenih u taj tiskani obrazac, u umreženoj elektroničkoj bazi
podataka oblikuje se jedinični zapis zasnovan na osobi 47 koji sadrži velik broj osobnih
podataka. Ti podaci, koji se unose u sustav, uključuju sljedeće elemente: ime; prezime;
datum i mjesto rođenja; državljanstvo; izvorno državljanstvo temeljem rođenja; spol;
vrstu i broj putovnice; zanimanje; poslodavac; vrstu zatražene vize (A = zrakoplovnotranzitna viza, B = tranzitna viza, C = putna viza); svrhu putovanja (službeni, poslovni ili
privatni posjet, zdravstveni razlozi, turizam, sport, kultura, ostalo.Svaki jedinični zapis
dobiva jedinstveni identifikacijski kod i čuva se pet godina. Ukoliko ista osoba tijekom
tih pet godina opet podnese zahtjev za vizu, izvorni jedinični zapis ažurira se novim
informacijama uz zadržavanje izvornog identifikacijskog koda, a po isteku tog razdoblja
stvara se novi zapis s novim jedinstvenim identifikacijskim kodom.
Nakon unosa podataka u sustav provode se određene automatske provjere o
podnositelju zahtjeva, što se vrši kroz umrežene sustave baza podataka MUP-a, pri
čemu sustav odašilje automatsko upozorenje u slučaju da se otkriju razlozi za odbijanje
zahtjeva za vizu. Za određene zahtjeve, za koje je propisano da se viza ne može izdati
bez prethodne suglasnosti središnjeg tijela, primjerice ako osoba spada u skupinu tzv.
migracijskog rizika, provodi se temeljitija obrada iz djelokruga MUP-a. Sveobuhvatne
informacije o obradi vize i odluci o zahtjevu izravno se unose u jedinični zapis. Proces
izdavanja vize završava tiskanjem vize na temelju zahtjeva. Svi statistički podaci o
zahtjevima za vize, detaljima o tražiteljima, odlukama o vizama i izdanim vizama mogu
se izravno dobiti iz umrežene baze podataka.
Pravilnik o Hrvatskoj bazi podataka o vizama (Narodne novine br. 49/08 i 88/09),
pobliže definira vrste podataka koje je potrebno imati na raspolaganju u statističke
svrhe. Prema članku 14. Pravilnika o HBV-u,, nadležna tijela imaju pristup sljedećim
podacima u statističke svrhe: zahtjevima za vize po statusu (izdana, odbijena, itd.),
nadležnim viznim tijelima, državljanstvu podnositelja zahtjeva, datumu i mjestu
podnošenja zahtjeva ili odluke o zahtjevu, vrsti tražene ili izdane vize, vrsti putne
isprave, osnovama unesenima za svaku odluku u vezi s vizom ili zahtjevom za vizu,
naplaćenim konzularnim pristojbama.
Nasuprot postupku koji se provodi u diplomatskim misijama i konzularnim
predstavništvima, kad se pojedinci prijavljuju za vizu na nekom od graničnih prijelaza
granična policija odbija ili prihvaća zahtjev i šalje informaciju o svojoj odluci Odsjeku za
vize pri MUP-u Taj Odsjek zatim priprema ad-hoc statistike o zahtjevama za vizama i
vrsti odluke (pozitivna ili negativna). Očekuje se kako će se 2010. godine prekinuti s
praksom paralelnog evidentiranja informacija o vizama za vize izdane na graničnim
prijelazima, budući da bi se upravo te godine trebalo dovršiti povezivanje svih graničnih
prijelaza s elektroničkim sustavom za vize, pa će se svi zahtjevi za vizu i odluke
izravno unositi u elektronički sustav za vize.
Statistički podaci o vizama pripremaju se svakih šest mjeseci u svrhe internog
planiranja (kako bi se procijenile buduće potrebe za viznim naljepnicama u
diplomatskim misijama i konzularnim predstavništvima). Detaljnije statistike o vizama
pripremaju se na godišnjoj osnovi (s analizom po mjesecima) i interno distribuiraju u
MVP-u i MUP-u. Statistički podaci također se redovito prosljeđuju Delegaciji Europske
komisije u Hrvatskoj i međunarodnim organizacijama na zahtjev.
47
U slučaju djeteta registriranog u putovnici svog roditelja ili skrbnika ne stvara se jedinični zapis, a djeca se
evidentiraju zajedno sa zahtjevom za vizu roditelja odnosno skrbnika.
47
47
7. Istraživanja o viktimizaciji
7.1.
7
Uloga istraživanja o viktimizaciji u kaznenim djelima
Standard
I međunarodni standardi i standardi EU uključuju eksplicitnu preporuku da se provode
standardizirana i usporediva istraživanja o viktimizaciji u kaznenim djelima, redovito ili na
periodičnoj osnovi, kao nadopuna policijski evidentiranim statističkim podacima. Provedbu tih
istraživanja treba voditi vlada, a u idealnom slučaju provodi ih nezavisni nacionalni statistički
zavod. Međunarodni standardi navode na zaključak da bi istraživanja o viktimizaciji u kaznenim
djelima trebala nastojati doći do procjena i učestalosti i rasprostranjenosti niza ključnih
indikatora zasnovanih na istraživanju. To uključuje analizu viktimizacije u dvanaestomjesečnom
razdoblju po vrsti kaznenog djela za: provale u kuću; krađe motornih vozila; druge krađe;
razbojništva; fizičke napade te seksualne delikte.
Procjena
Međunarodno istraživanje o žrtvama kaznenih djela (ICVS) prvi je put provedeno u
Hrvatskoj 1997. godine, a zatim ponovo 2000. godine. U istraživanju 2000. godine
intervjuirana su ukupno 1.532 ispitanika u glavnom gradu Zagrebu, metodom izravnog
razgovora. Ukupna stopa viktimizacije (stopa prevalencije) za jedanaest vrsta kaznenih
djela iznosila je 14 posto, što je značajno manje od razine zamijećene u većini drugih
glavnih gradova pokrivenih istraživanjem ICVS 2000. 48
Agencija "PULS" provela je tri odvojena istraživanja u Hrvatskoj za Program
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u sklopu projekta “Potpora razvoju sustava za
podršku svjedocima i žrtvama”. 49 Riječ je o projektu koji je provodio UNDP u suradnji s
Ministarstvom pravosuđa. Rezultati su objavljeni 2009. godine. Istraživanja su pokrila
tri ciljne skupine stanovništva: žrtve i svjedoke, policijske službenike te opću javnost.
Povrh toga, provedeno je i posebno istraživanje o stavovima sudaca. Upitnike je
pripremio UNDP, s dodacima i sugestijama iz agencije PULS.
Centar za kontrolu pješačkog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC)
proveo je 2006. godine istraživanje o pješačkom i lakom oružju u Hrvatskoj. I to je
istraživanje provedeno u suradnji s agencijom PULS, a uključilo je, među ostalim,
pitanja o percepciji hrvatskih građana o lakom oružju i sigurnosti. 50
Državni zavod za statistiku (DZS) još nije proveo sveobuhvatno istraživanje o
viktimizaciji u kaznenim djelima. No, 2009. godine DZS je u Hrvatskoj proveo pilot
istraživanje o viktimizaciji prema Eurostatovu modulu (EUCVS). Istraživanje se
provodilo u nizu europskih zemalja, kako bi se steklo iskustvo za punu provedbu ove
vrste istraživanja na europskoj razini. Stope odgovora u hrvatskom pilot programu bile
su vrlo niske, pa se dobiveni rezultati nisu smatrali prikladnima za daljnju analizu, a
rezultati nisu objavljeni. Eurostat trenutno prilagođuje upitnik razvijen u svrhu ovog
48
Vidi: Alvazzi del Frate, Anna and van Kesteren, John (2004), Criminal Victimization in Urban Europe, Key Findings of
the 2000 International Crime Victim Surveys, [Kaznena viktimizacija u urbanim područjima Europe: ključni rezultati
međunarodnih istraživanja o žrtvama kaznenih djela 2000. godine] UNICRI, Torino, str. 4.-5.
49
http://www.undp.hr/show.jsp?page=86296
50
SEESAC (2006a): SALW Survey of Croatia. Belgrade: South Eastern and Eastern Europe Clearinghouse for the
Control of Small Arms and Light Weapons (SEESAC). [Istraživanje organizacije SEESAC o istraživanju o pješačkom i
lakom oružju u Hrvatskoj] http://www.bicc.de/uploads/pdf/publications/other/small_arms_seesac/croatian-survey-eng.pdf
48
48
istraživanja, a očekuje se da bi novo EU istraživanje o viktimizaciji (EU istraživanje
sigurnosti) moglo biti provedeno 2012/2013. godine. DZS planira provesti i EU
istraživanje sigurnosti i EU diskriminacijsko istraživanje.
49
49

“In the zone” - radovi koji sadrže svoju prošlost i svoj izvor

Sigurnost u turizmu

Ovaj projekt financira Europska unija IPA 2011 „Jačanje kapaciteta

• Što je autorsko pravo? • Kako autor može ostvarivati

Najvažnije promjene iz okvira novog Kaznenog zakona Republike

HELGA JURETIĆ, mezzosopran JAKŠA ZLATAR, klavir

pdf , Hrvatski, Str. 123

Stranica 50 - Dragan Primorac

Autorskim pravom štiti se stvaralački rad