1 Zagreb, 03.01.2012. dr. sc. Lana Milivojević Antoliš Najvažnije promjene iz okvira novog Kaznenog zakona Republike Hrvatske I. Pregled promjena Nužnost promjena u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, poradi njegovog osuvremenjivanja i poboljšanja ranije uočene problematike koja je zahtijevala iznalaženje adekvatnijih zakonskih rješenja, rezultirala je osnivanjem Radna skupina za izradu prijedloga novog Kaznenog zakona Republike Hrvatske u veljači 2009. g. Vlada Republike Hrvatske je u prosincu 2009. godine usvojila Smjernice za izradu novog Kaznenog zakona te se započelo s izradom istoga. Kao model uzori novog kaznenog zakona poslužili su kazneni zakoni država čiju pravnu tradiciju prati hrvatsko kazneno zakonodavstvo. To su ponajprije bili švicarski, njemački, austrijski kazneni zakoni. Odredbe novog Kaznenog zakona usklađene su s relevantnim međunarodnim aktima koji reguliraju pojedina zasebna pravna područja. Novi Kazneni zakon objavljen je u Narodnim novinama broj: 125/11 (u daljnjem tekstu KZ 11), a njegovo stupanje na snagu predviđeno je s 01. siječnjem 2013. godine. Promjene u odnosu na KZ 97 1 su mnogobrojne, a što je i očekivano s obzirom da se ipak radi o potpuno novom zakonskom tekstu u odnosu na dosadašnji KZ 97. No, ipak pokušajmo ukratko razmotrimo najvažnije promjene koje nam donosi KZ 11 poradi dobivanja jednog općenitog pregleda strukture promjena. Po prvom pogledu u strukturu KZ 11 može se konstatirati kako je povećan broj Glava u odnosu na KZ 97 jer se zakon sada sastoji od ukupno XXXV Glava, dok se dosadašnji KZ 97 sastojao od ukupno XXVII Glava. Pri daljnjem razmatranju treba napomenuti da se opći dio KZ 11 sastoji od ukupno VIII Glava, a posebni dio se sastoji od ukupno XXVI Glava. U okviru općeg dijela KZ 11, u temeljnim odredbama prvog dijela (načela kaznenog prava), treba spomenuti kako je iznova definirano načelo krivnje iz čl. 4. Također, u rang načela podignuto je oduzimanje imovinske koristi i to kao novo zasebno načelo opisano u čl. 5. KZ 11. U zakonsku formulaciju sastojaka krivnje KZ 11 uvodi i ispričavajuće razloge kao (negativan) element krivnje, jer je uz uobičajene sastojke krivnje (ubrojivost, namjera ili nehaj 1 Kazneni zakon, Narodne novine broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 www.kriminalistika.hr 2 Zagreb, 03.01.2012. i svijest o protupravnosti) dodan i razlog „nepostojanja niti jednog ispričavajućeg razloga“. Pod navedenim terminom zakonopisac je mislio na nužnu obranu u slučaju asteničkog afekta i ispričavajuću krajnja nužda. U skladu s tim došlo je i do izmjena odredbe o nužnoj obrani u kojoj se navodi da "nije kriv tko prekorači granice nužne obrane zbog jake prepasti prouzročene napadom" (astenički afekt čl. 21. st. 4. KZ 11). Također, u svezi s ispričavajućim razlozima nužno je navesti i novine koje proizlaze iz odredbe o ispričavajućoj krajnjoj nuždi, prema kojoj nije samo isključena kažnjivost već i postojanje kaznenog djela uopće. Nadalje, za pomaganje pri počinjenju kaznenog djela novi KZ 11 ne navodi modalitete pomaganja kao što je to bilo u ranijem zakonodavnom rješenju tj. u KZ 97. Promjene su nastupile i u okviru odredaba vezanih uz počiniteljstvo i to u cilju jasnijeg razgraničenja pojedinačnih počinitelja, supočinitelja te poticatelja i pomagatelja. Do sada važeća teorija „vlasti na djelom“ se ne navodi eksplicite u novom zakonskom tekstu, no njezino nenavođenje u samom zakonskom tekstu ne znači da navedena teoriju ne treba i dalje praktično primjenjivati. Odredbe o pokušaju kaznenog djela također sadrže određene promjene kojima se željelo dati jasniju teorijsku podloga za pravilno razgraničenje pokušaja i pripremnih radnji. Potom, odredbe o dragovoljnom odustanku iz KZ 97 su također pretrpile određene izmijene (odredba o odustanku od kvalificiranog pokušaja je brisana). Uvedene su i terminološke promjene jer se raniji dragovoljni odustanak sada naziva dobrovoljni odustanak. Kod kaznenih sankcija kao zasebna kazna iz okvira KZ 11, uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, propisana je kazna dugotrajnog zatvora. Kazna dugotrajnog zatvora prema KZ 11 se može izreći u rasponu od dvadeset do četrdeset godina, no ukoliko se izriče za kaznena djela počinjena u stjecaju kao jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora, onda se iznimno može izreći u trajanju od pedeset godina. Inače, za kaznu zatvora povećana je gornja granica mogućnosti njezinoga izricanja na dvadeset godina. Promjene su nastupile i u odnosu na novčanu kaznu (nema više prosječnih dnevnih dohodaka, dnevni dohodak zamijenjen je dnevnim iznosom…) i rad za opće dobro na slobodi (odmjerava se u satima, a ne više u danima, moguće je kaznu zatvora do godine dana zamijeniti radom za opće dobro…), koji se po KZ 11 sada naziva samo rad za opće dobro. Jedan od ciljeva iz Smjernica Vlade Republike Hrvatske, a u svezi izrade novog Kaznenog zakona, bio je da se novim zakonskim tekstom poveća mogućnost izricanja alternativnih kaznenih sankcija uz smanjenje kratkotrajnih zatvorskih kazni. Nadalje, u odnosu na produljeno kazneno djelo nastupile su promjene jer se, prema KZ 11, kaznena djela koja predstavljaju napad na život, tijelo, spolnu ili druge slobode osobe ne mogu pravno označiti kao produljena. www.kriminalistika.hr 3 Zagreb, 03.01.2012. Novi KZ 11 predviđa ukupno ukupno devet sigurnosnih mjera, od kojih neke predstavljaju novinu. Nove sigurnosne mjere su: Obvezan psihosocijalni tretman (čl. 70. KZ 11), Zabrana približavanja (čl. 73. KZ 11), Udaljenje iz zajedničkog kućanstva (čl. 74. KZ 11), Zabrana pristupa Internetu (čl. 75. KZ 11) i Zaštitni nadzor po punom izvršenju kazne zatvora (čl. 76. KZ 11). Kod instituta zastare napuštena je razlikovanje relativne i apsolutne zastare, a time je ukinut i pojam prekida zastare. Posljednji dio općeg dijela KZ 11 u kojem se određuje značenje izraza sadrži pojedine nove izraze od kojih je važno istaknuti pojedine: protupravna radnja (radnja kojom su ispunjena obilježja kaznenog djela, a ne postoji razlog isključenja protupravnosti), dijete (osoba koja nije navršila osamnaest godina 2), istospolni partner (osoba koja živi u istospolnoj zajednici koja ima trajniji karakter), mito (svaka nagrada, dar ili druga nepripadna imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost), žrtva kaznenog djela (fizička osoba kojoj su protupravnom radnjom prouzročene fizičke ili duševne boli, emocionalna patnja, imovinska šteta ili bitna povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda). U posebnom dijelu KZ 11 dogodile su se brojne promjene počevši od redefiniranja postojećih članaka do propisivanja novih oblika kaznenih djela koja već egzistiraju u komparativnim kaznenim zakonodavstvima. Treba napomenuti i da je posebna pažnja posvećena ranije uočenom preklapanju opisa pojedinih kaznenih djela i prekršaja u cilju otklanjanja preklapanja, a sve u svezi s presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Maresti protiv Hrvatske.3 Stoga će donošenjem novog KZ 11 bit nužno uskladiti prekršajno zakonodavstvo s kaznenim. U okviru KZ 11 formirane su nove i zasebne glave pojedinih specifičnih kaznenih djela. Te novo formirane Glave specifičnih kaznenih djela, po zakonskom redoslijedu položaja pojedine Glave u strukturi KZ 11 su: Glava XII. Kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja, Glava XIII. Kaznena djela protiv osobne slobode, Glava XIV. Kaznena djela protiv privatnosti, Glava XVII. Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, Glava XXI. Kaznena djela protiv opće sigurnosti, Glava XXII. Kaznena djela protiv sigurnosti prometa, Glava XXV. Kaznena djela protiv računalnih sustava, 2 Definicija djeteta je usklađena s čl. 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, kao i čl. 3. Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja. Navedene dijete definiraju kao osobu mlađu od 18 godina. Pojam maloljetne osobe je u skladu s tom definicijom brisan. 3 Predmet Maresti protiv Hrvatske, presuda od 25.06.2009., (Zahtjev br. 55759/07), B - Osnovanost, Tvrdnje stranaka, http://sljeme.usud.hr/usud/prakES.nsf/Praksa/87FBF5009E7EBC4EC1257370002A3E9B?OpenDocu ment 25.01.2010. www.kriminalistika.hr 4 Zagreb, 03.01.2012. programa i podataka, Glava XXVI. Kaznena djela krivotvorenja, Glava XXVII. Kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva, Glava XXXI. Kaznena djela protiv biračkog prava, te Glava XXXIII. Kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije Na ovom mjestu nužno je ukratko se osvrnuti na pojedine zakonodavne promjene iz okvira nekoliko Glava KZ 11. Tako je, u prvu Glavu posebnog dijela zakona - Glavu IX. Kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (čl. 88. – 109. KZ 11) zakonopisac uvrstio pretežno kaznena djela koja su se u KZ 97 nalazila u Glavi XIII. Kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom. U KZ 11 Glava IX. obuhvaća, između ostalog, kaznena djelo genocida, ratne zločine, teroristička kaznena djela (nova kaznena su financiranje terorizma i terorističko udruženje), ropstvo, trgovanje ljudima, mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, kloniranje i promjena ljudskog genoma, te neka posve nova kaznena djela poput trgovanja dijelovima ljudskog tijela i ljudskim zamecima, te zabrana miješanja ljudskih spolnih stanica sa životinjskim. U ovoj Glavi su inkriminirana najteža kaznena djela, a izmijenjena su kaznena djela ratnog zločina, zločin agresije i odgovornost zapovjednika. Iz navedenoga je vidljivo kako su kaznena djela ropstva i trgovanja ljudima sada dva zasebno i temeljito regulirana kaznena djela. Kod kaznenog djela trgovanja ljudima inkriminirano je i zadržavanje, oduzimanje, sakrivanje, oštećivanje ili uništavanje putne isprave ili isprave o dokazivanju identiteta druge osobe (kod počinjenja inkriminacija opisanih u stavcima 1. – 3. tog članka), uz propisanu kaznu zatvora do tri godine. U prethodnom navedenom slučaju zakonom je propisana i kažnjivost pokušaja tog oblika kaznenog djela. U Glavi X. Kaznena djela protiv života i tijela redefinirano je kazneno djelo teškog ubojstva, te su propisani novi oblici počinjenja teškog ubojstva (primjerice ubojstvo člana obitelji kojeg je počinitelj već ranije zlostavljao). Privilegirana ubojstva propisana su kaznenim djelom usmrćenja koje obuhvaća ranija kaznena djela ubojstvo na mah (čl. 92. KZ 97), čedomorstvo (čl. 93. KZ 97) i usmrćenje na zahtjev (čl. 94. KZ 97). Propisano je kao novo kazneno djelo sakaćenje ženskih spolnih organa. Kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi je redefinirano. U KZ 11 propisani su različiti oblici tjelesnih ozljeda u odnosu na gradacije povreda (tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda, osobito teška tjelesna ozljeda, teška tjelesna ozljeda s posljedicom smrti, teška tjelesna ozljeda iz nehaja). U odnosu na kaznena djela napuštanja nemoćne osobe i propuštanja skrbi prema članu obitelji (kazneno djelo ostavljanja u teškom položaju člana obitelji ) u KZ 11 napravljena je jasna distinkcija. www.kriminalistika.hr 5 Zagreb, 03.01.2012. Kaznena djela propisana dosadašnjom Glavom XI. Kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina iz KZ 97 raspoređena su u ukupno pet zasebnih Glava KZ 11. Navedene su: kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (novo kazneno djelo - povreda slobode izražavanja nacionalne pripadnosti), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (nova kaznena djela - neisplata plaće, zlostavljanje na radu (tzv. mobbing), kaznena djela protiv osobne slobode (novo kazneno djelo - nametljivo ponašanje (tzv. stalking) , kaznena djela protiv privatnosti (pod ovu Glavu potpada i kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma i poslovnog prostora), te kaznena djela protiv izbornih prava. Kod kaznenih djela protiv spolne slobode iz Glave XVI. uvrštena su nova kaznena djela i to: spolnog odnošaja bez pristanka, spolnog uznemiravanja te prostitucija u kojem kaznenom djelu je inkriminirano i samo korištenje spolnih usluga od strane osoba koje ih pružaju uz naplatu. U Glavu XIX. Kaznena djela protiv zdravlja ljudi KZ-om 11 smješteno je kazneno djelo neovlaštenog posjedovanja, proizvodnje i trgovanje drogama i tvarima zabranjenim u športu te kazneno djelo omogućavanje trošenja droga i tvari zabranjenih u športu. Uz ostale promjene, treba samo kratko istaknuti da je za posjedovanje droge i tvari zabranjene u športu predviđena kazna zatvora do šest mjeseci, a za omogućavanje trošenja droga i tvari zabranjenih u športu predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora (temeljni oblici oba navedena kaznena djela). Proizvodnjom droge, po KZ 11, smatra se i uzgoj biljke ili gljive iz koje se može dobiti droga. Glava XXIII. KZ 11 odnosi se na kaznena djela protiv imovine. Prvenstveno, treba napomenuti kako su kod imovinskih kaznenih djela pooštrene kaznene sankcije (primjerice kod teške krađe – kazna zatvora od 1 – 8 godina, temeljni oblik kaznenog djela utaje – kazna zatvora do tri godine...), preciznije su definirana bića djela (primjerice kod pronevjere – „Tko protupravno prisvoji tuđu pokretnu stvar ili imovinsko pravo koji su mu povjereni na radu...“), te su predviđeni pojedini novi kvalifikatorni oblici (primjerice kod teške krađe - ako je ukradeno oružje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje služi potrebama obrane, ako je ovo kazneno djelo počinitelj počinio kao službena osoba u obavljanju službe ili javne ovlasti, kod razbojništva – ako je pribavljena znatna imovinska korist počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do dvanaest godina, ako je prouzročena smrt osobe počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina, kod razbojničke krađe – ako je prouzročena smrt osobe počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina, kod iznude - ako je pri počinjenju kaznenog djela iz stavka 1. www.kriminalistika.hr 6 Zagreb, 03.01.2012. (nepromijenjen temeljni oblik iz KZ 97) i 3. tog članka (pri uporabi sile protiv osobe ili prijetnje da će izravno napasti na život ili tijelo osobe) počinitelj zaprijetio da će izravno napasti na život ili tijelo većeg broja osoba ili da će teško oštetiti objekte velikog društvenog značenja, kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina ili ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ili 3. tog članka prouzročena smrt osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina) itd. Kazneno djelo oštećenja tuđe stvari u KZ 11, osim promjene u nazivu sukladno komparaciji s KZ 97, odnosi se sada i na kažnjavanje kaznom zatvora do dvije godine počinitelja koji crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina. KZ 11 kao kazneno djelo inkriminira i lančane igre koje djelo se sastoji u organiziranju ili promicanju igre ili sustava u kojem sudionik koji je uložio sredstva može očekivati dobitak samo ako se uključuju daljnji sudionici. Kazneno djelo ucjene iz KZ 97 ne postoji kao zasebno propisano u okviru KZ 11. Nadalje, postojeća gospodarska kaznena djela iz KZ 97 već su jako dugo priželjkivala temeljitu reformu, a koja se u KZ 11 i dogodila. Između brojnih promjena u treba navesti i uvođenje kaznenog djela zlouporabe u postupku javne nabave u okviru Glave XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva. U okviru navedene Glave nalazi se i kazneno djelo pranja novca. Isto je redefinirano i usklađeno s relevantnim međunarodnim dokumentima. U okviru Glava XXVIII. Kaznena djela protiv službene dužnosti smješteno je kazneno djelo protuzakonite pretrage. U Glavi XXX. KZ 11 Kaznena djela protiv javnog reda, posebna pozornost posvećena je kaznenim djelima zločinačko udruženje te javno poticanju na nasilje i mržnju. U toj Glavi sada se nalazi i kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari. Kazneno djelo sprječavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti iz KZ 97, uz manje konceptualne promjene, sada se naziva prisila prema službenoj osobi. II. Zaključne napomene Iz ovog kratkog pregleda promjena u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu razvidno je kako su promjene mnogobrojne. No, isto i ne čudi s obzirom da se radi o jednom potpuno novom i osuvremenjenom zakonskom tekstu. Navođenje cjelokupnih promjena zahtijevalo bi puno zahtjevniju analizu, a što bi nadmašilo okvire ovog sumarnog uvida u najvažnije promjene koje će zaživjeti u praktičnoj primjeni s danom 01.01.2013. g. Kakva će se ta primjena doista u praksi i pokazati, predstoji nam tek za vidjeti. www.kriminalistika.hr 7 Zagreb, 03.01.2012. III. Literatura: 1. Kazneni zakon, Narodne novine broj: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 2. Kazneni zakon, Narodne novine broj: 125/11 3. Predmet Armando Maresti protiv Hrvatske, presuda od 25.06.2009., (Zahtjev br. 55759/07), B - Osnovanost, Tvrdnje stranaka, http://sljeme.usud.hr/usud/prakES.nsf/Praksa/87FBF5009E7EBC4EC1257370002A3E 9B?OpenDocument 25.01.2010. www.kriminalistika.hr