G o d i š n j i č a s o p i s A l u m i n i j a d . d . M o s t a r • b ro j 1 2 • o ž u j a k 2 0 1 1 . Hercegovački div Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 1 UPRAVA Uvodnik P oštovani djelatne kolege, točno onako kako smo, puni optimizma, u ožujku prošle godine i najavili, ove godine i u ovomu se časopisu osjeti vedrina, određeno olakšanje jer – kriza je konačno iza nas. Upravo je to okosnicom 12. broja godišnjega časopisa Aluminija koji će u povijesti naše Tvornice ostaviti zabilježeno s čime nas je to suočila 2010. i kakovi su nam planovi za 2011. godinu. Ustaljenim redoslijedom, nakon sadržajnoga razgovora s direktorom Društva i niza onih malenih, ali itekako informativnih vijesti, dolazimo do glavne teme, a to je, s ponosom napisana, priča o tomu kako ponovno radimo u punomu proizvodnom kapacitetu, prvi u ovomu dijelu Europe, premda nas ne pomažu niti država niti itko drugi osim nas samih odnosno mudre politike upravljanja i neprikosnovena rada u pogonima. Nije slučajno, stoga, što je ove godine na naslovnici ČOVJEK, jer čovjek je taj koji je spasio Aluminij, svaki djelatnik ponaosob i zato smo svakoga od Vas počastili ovim snažnim svjetlopisom, punim poruke i značenja, jednako kao što smo ove godine ČOVJEKA vratili i na stranice našega kalendara, odajući tako poštovanje strpljivosti, predanosti i radu svih 900 djelatnika Aluminija u borbi za preživljavanje koja se, hvala Bogu, evo i isplatila. Tim nizom, slijede pregledi protekloga razdoblja po pogonima, nastali zahvaljujući podrobnim podatcima naših kolega, navedenih u impresumu broja. Tu je i osvrt na problematiku u svezi s nabavom struje, potom tekstovi o strateškim projektima koje je Uprava stavila pod prioritete te zanimljiva fotoreportaža iz naših pogona, smještena na duplerici. Drugi je dio časopisa, očekivano, tematski nešto lepršaviji i opušteniji, ali je globalna slika i ovoga izdanja visoka kakvoća u izradbi, kako u odabiru tema i u pisanju, tako i u odabiru svjetlopisa, računalnoj obradbi i, na koncu, u tiskanju, od čega ne ćemo odustajati. Kao znak poštovanja prema onim nezaboravnim vremenima nastanka Aluminija, njegova ponovnoga buđenja i rasta nakon ratnih strahota, pred kraj smo se podsjetili i na prošlost. Na koncu, ohrabreni dobrim reakcijama na prethodni broj, nakon nesretne jednogodišnje stanke u izlaženju (2009.), jednako kao i dobrom primljenošću našega letka Novosti, nadamo se Vašemu ugodnom čitanju, mišljenjima i prijedlozima kojima ćemo još i više oplemeniti i ovaj oblik promocije našega drugog doma – Aluminija d.d. Mostar. Darko Juka Godišnji časopis Aluminija d.d. Mostar Izdaje Ured za odnose s javnošću Glavni i odgovorni urednik Darko Juka, dipl. novinar Stručni suradnici Željko Boras, Daniel Bukovac, Enco Bukovac, Vera Buljan, Bruno Čale, Jasenka Čale, Boris Čihorić, Zdravko Čuturić, Mladen Galić, Ivan Grle, Vedrana Jarak, Lenka Jovanović, Marko Leventić, Snježana Marić, Pavao Marjanović, Smiljan Matanović, Vanja Opančar, Darko Ostojić, Marinko Ostojić, Draženka Pehar, Nikola Pehar, Tomislav Pranjić, Željko Primorac, Davor Ramljak, Pero Rašić, dr. Ante Rezić, Vlado Saltarić, Jure Sušac, Marija Šilić, Ružica Udovičić, Mira Vidačak, dr. Antonija Višekruna, Joze Vranješ, Zoran Zelenika, Branko Zovko, Robert Zovko Sposobnost i odlučnost – odlike Uprave Aluminija Ova je uprava u vrlo kratkomu roku pokazala kako zna voditi mudru politiku koja već sada daje izvrstne rezultate i obećava njihov kvalitetan program provesti u cijelosti N akon što je postalo očito kako je, bez radikalne i odlučne promjene, budućnost Aluminija u pitanju, članovi Nadzornoga vijeća su, 3. prosinca prošle godine, izglasali nepovjerenje ranijoj upravi i za v.d. direktora Društva imenovali Ivu Bradvicu kojemu su na povjerenje dali tešku zadaću zaustavljanja daljnjega rasta gubitka i, po mogućnosti, njegova smanjenja. Bradvica je za v.d. izvršnih direktora imenovao Željka Borasa i Mladen Galića i, zajedno s njima, dakako uza presudnu pomoć cjelokupnoga tvorničkog kolektiva, izvršio povjerenu mu zadaću. Oduševljeni neočekivanim smanjenjem gubitka na ispod 14 milijuna maraka, kao i ponuđenim Programom rada Uprave za predstojeće razdoblje, s riječima priznanja i pohvale, članovi NV-a su, 10. veljače 2011. godine, Bradvicu, Borasa i Galića razriješili dužnosti v.d. direktora i v.d. izvršnih direktora te ih imenovali za Upravu Aluminija u predstojećemu mandatnom razdoblju. - Ova je uprava u vrlo kratkomu roku pokazala kako zna voditi mudru politiku koja već sada daje izvrstne rezultate i obećava njihov kvalitetan program pro- Članovi Uprave su položili težak i značajan ispit i u očima NV-a i u očima djelatnika koji su, pokazalo se, s odobravanjem dočekali promjene u upravljačkoj strukturi Društva vesti u cijelosti – kazao je predstavnik ino kapitala u NV-u Aluminija Niko Kuliš. Članovi Uprave su položili težak i značajan ispit i u očima NV-a i u očima djelatnika koji su, pokazalo se, s odobravanjem dočekali promjene u upravljač- koj strukturi. Neka im je sretno i u predstojećemu razdoblju u kojemu će, ne sumnjamo, pokazati jednaku odlučnost, poglavito u onim pothvatima koji su ključni za zaštitu i ostvaraj naših prava, budućnost naše tvornice i za njezin nezaustavljiv rast i razvitak. Svjetlopisi Darko Juka, Foto studio B, Stojan Lasić, Ćiril Ćiro Raič, Šime Strikoman Adresa: Baćevići bb, 88000 Mostar, BiH Brzoglas: + 387 36 375 457 Telefaks: + 387 36 375 385 Elektronska pošta: [email protected] Mrežna stranica: www.aluminij.ba Računalna obrada: Kreativna agencija Shift Tisak: Fram-Ziral Naklada 1.300 primjeraka Mostar, ožujak 2011. Sjednica Nadzornoga vijeća Aluminija 2 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 3 RAZGOVOR Ivo Bradvica, dipl. iur., direktor Društva Aluminij d.d. Mostar Obećavam pozitivno poslovanje u ovoj godini Nad glavama nam je visio mač probijanja praga od 17 milijuna maraka, ali smo 2010. godinu uspjeli zaključiti s manje od 14 milijuna maraka gubitka K onačno, nakon dvogodišnjih, nadljudskih napora, možemo kazati kako smo prevladali krizu i – opstali? - Svjetska je financijsko-gospodarska kriza najvećma pogodila upravo aluminijsku industriju pa tako i nas, o čemu najbolje svjedoči nužda gašenja 64 elektrolitičke ćelije u Elektrolizi poradi vrtoglava pada cijene metala i iznimno nestabilna odnosa američkoga dolara i eura, koji su poremetili ukupan sustav vrijednosti na tržištu i do- 4 veli u pitanje i naše poslovanje. No, to je, srećom, iza nas i sada smo opet u punomu proizvodnom kapacitetu, praktično bez ožiljaka, ukoliko izuzmemo ostvareni gubitak, jer su sve ćelije upaljene i, na što sam ponosan, sačuvana sva djelatna mjesta, s minimalno smanjenim plaćama. Napose je to veliko postignuće u usporedbi s tvornicama u užemu i u širemu okružju koje su, unatoč i državnim subvencijama, ili ugašene ili su, gledano u postotcima, uspjele sačuvati tek onoliko proizvodnje koliko smo mi bili ugasili, a još uvijek proizvodno nisu dosegnuli stanje otprije krize. Osim oporavka proizvodnje, u posljednje je vrijeme zamjetan i lagani porast cijene aluminija, što bi, pak, bilo izvrstno da nas ne pritišću značajna, čak i stopostotna povećanja cijena ulaznih sirovina, počevši od struje pa do glinice, petrolkoksa, smole i drugoga. No, bit će bolje, o tomu nemam dvojbi. Vašemu imenovanju na mjesto direktora Društva, otprije nešto više od mjesec dana, prethodilo je prijelazno v.d. razdoblje, a imenovani ste upravo iz razloga što ste oduševili članove Nadzornoga vijeća činjenicom da je ova uprava u samo posljednjemu mjesecu 2010. uspjela, ne samo zaustaviti, nego i smanjiti gubitak? - Aluminij nikako nije smio probiti iznos od 17 milijuna maraka gubitka sa zaključenjem prošle godine jer smo toliko imali akumulirane dobiti iz ranijih razdoblja za pokrivanje minusa. Da je ta brojka probije- Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. na, a već u listopadu je iznosila 16,5 milijuna maraka s tendencijom rasta, scenarij bi bio poguban, a to je diranje u temeljni kapital, u zajamčene osobne dohotke, uvođenje prinudne uprave… Ukratko, izazov je bilo preživjeti i to je novi sastav Nadzornoga vijeća prepoznao i odmah reagirao otkazivanjem povjerenja prethodnoj Upravi, stavljajući na v.d. direktora i v.d. izvršne direktore obvezu žurnih promjena i spašavanja Tvornice. Poduzeli smo bespoštedne mjere za zaustavljanje negativnoga trenda i za njegovo saniranje putom revidiranja i reduciranja troškova na svim razinama. Aktivno su vođeni pregovori sa svim dobavljačima i s isporučiteljima usluga te su svi snizili cijene za najmanje 10 posto kao preduvjet da bismo uopće pregovarali o nastavku suradnje, od čega nismo htjeli odstupiti. Također, optimizirali smo proizvodnju i već u siječnju ostvarili rekordnu proizvodnju tekućega metala s 11.032 tone. Viša količina proizvedenoga metala prodana je po SPOT cijeni koja je, poradi trenda rasta na Londonskoj burzi bila viša od mjesečnoga prosjeka, prema kojemu se inače, prema ugovorima, obavljaju obračun i fakturiranje. Nadalje, sporazumno smo raskinuli ugovore za prodaju metala po hedžiranoj cijeni s nizom tvrtki, a te su ugovorene količine prodane prema višoj cijeni. No, nije pošteđena niti unutarnja tvornička politika pa su provedene uspješne mjere štednje, od smanjenja brzoglasnih troškova do ukidanja svih nepotrebnih izdataka, što je polučilo osjetne promjene nabolje u našoj blagajni te smo, izvan svih očekivanja, 2010. godinu uspjeli zaključiti s gubitkom od 13.384.485,39 maraka! Ostvarit ćemo rekordnu proizvodnju Imenovanje nove uprave, s Vama na čelu, uslijedilo je nakon što ste, s kolegama Borasom i Galićem, članovima Nadzornoga vijeća predočili Ključnom je odrednicom pozitivno poslovanje i tim smo Programom najavili zaključenje 2011. godine s dobiti! Nova je uprava svjesna odgovornosti toga predviđanja, ali ne bismo to obećali kada ne bismo do kraja vjerovali u svoje i u sposobnosti naših, vrhunskih kadrova ishod provedenih mjera štednje i ponudili Program rada za 2011. godinu. Što su mu ključne odrednice? - Ključnom je odrednicom pozitivno poslovanje i tim smo Programom najavili zaključenje 2011. godine s dobiti! Nova je uprava svjesna odgovornosti toga predviđanja, ali ne bismo to obećali kada ne bismo do kraja vjerovali u svoje i u sposobnosti naših, vrhunskih kadrova koji su u stanju oporaviti Aluminij od nanesenih udaraca i vratiti ga na mjesto koje mu, kao najvećemu izvozniku u državi, nedvojbeno pripada. Uostalom, ukoliko bi se dogodilo da ovu godinu ne završimo s dobitkom, izići ću pred ljude, zahvaliti im se i predati Tvornicu onomu tko ju znade voditi Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar bolje od mene, i ja i cjelokupna ova uprava. Druga bitna stavka svakako jest plan konačnoga ostvaraja naše rekordne proizvodnje od 128.500 tona primarnoga metala u godini, koliko možemo postići s postojećim stanjem u visokonaponskomu postrojenju, nakon čije ćemo rekonstrukcije, što je također dijelom Programa, proizvodnju moći čak i povećati. Tu je i program investicija, i to takovih da novac ulažu partneri, a mi dajemo postojeću infrastrukturu, u koje ćemo ići već ove godine, poput plinofikacije koja će donijeti čak 30 posto uštede odnosno više od milijun eura na godišnjoj razini, potom nabave 50 t peći s regenerativnim gorionicima i linije za lijevanje malih ingota, kao i trajnoga rje- šenja pitanja silosa u Luci Ploče te, u konačnici, započinjanja aktivnosti na izradbi inovirane studije izvodljivosti o opravdanosti izgradnje novoga pogona elektrolize, prema načelu joint venture partnerstva, tako da nam partner osigurava jako jeftinu struju i jeftiniju glinicu zadovoljavajuće kakvoće, i uza zajedničku diobu dobiti u postavljenim postotcima. Programom ste predvidjeli i čitav niz drugih poteza? - Naglasak je na saniranju likvidnosti, planiranju i praćenju ostvaraja planova prema mjestima troška na mjesečnomu osnovu (po je prvi puta Plan napravljen na mjesečnoj razini, prema svakomu pojedinom mjestu odnosno nositelju troška), unaprjeđenju i doradi postojećega softverskog rješenja kontrolinga, učinkovitijoj kadrovskoj politici, okončanju privatizacijskoga ciklusa. Potom, bitne su stavke oslobađanje od ekološki štetnih proizvoda, započinjanje aktivnosti na uvođenju sustava zaštite na radu ISO 18.001, dodatno povećanje mjera zaštite na radu, ugradba i/ili unaprjeđivanje novih softverskih rješenja (računovodstvo, financije, ko- 5 razgovor mercijala), uvođenje Internet bankarstva, smanjenje kamatnih stopa kod komercijalnih banaka, smanjenje bankarskih provizija, otplata svih kredita vezanih za tekuću likvidnost, izvršenje povrata reprogramiranih kredita za nabavu osnovnih sredstava, izvršenje obveza prema ino bankama, odmah nakon njihova dospijeća, podnošenje zahtjeva mjerodavnim institucijama za uvođenje carinskih kvota te ukidanje carinskih opterećenja za sirovine koje uvozimo iz zemalja koje nisu članicama EU-a. Na tomu tragu, uvest ćemo kućno carinjenje kako bismo smanjili troškove otpreme i ubrzali proces protoka roba. Prodat ćemo 10 tisuća tona zarobljenih sirovina (hidrata) i tehnološki zastarjele rezervne dijelove, a za sve je nabave odsad obveza tražiti najmanje dvije ponude. Nisu ovo samo zapisi na papiru i želim da radnici znadu kako se već užurbano radi na svakoj pojedinoj stavci pa su za neke projekte, poput plinofikacije ili izradbe studije izvodljivosti za razgovor novu elektrolizu već potpisani Memorandumi o razumijevanju s partnerima, potom otplaćeni su neki od kredita… SKLOPLJEN ugovor s RVP-om Riješen je i ključan problem nabave 100 MWh struje iz Republike Hrvatske? - Primaran nam je cilj iznaći način dugoročne i valjane opskrbe strujom, a ugovaranjem trogodišnje nabave 100 MWh struje na godinu s HEP-om d.d. Zagreb (kao i s tvrtkama TLMTVP d.d. Šibenik i TLM-TPP d.d. Šibenik, u svezi s isporukom metala) zajamčili smo godišnju uštedu od oko 5 milijuna US dolara, jer je struja iz RH jeftinija od one koju plaćamo JP Elektroprivredi HZ Herceg-Bosne za preostalih 125 MWh, koliko nam je ukupna godišnja potreba. Zbog toga pregovaramo s raznim europskim tvrtkama kako bismo iznašli jeftinije rješenje za tu struju koju sada kupujemo na domaćemu tržištu, inače za 20 posto višu cijenu nego ju plaćaju ostali veliki potrošači u FBiH. Točno iskazano, Elektroprivredi HZ HB plaćamo 48 eura po MWh i ta cijena čini čak do 60 posto udjela u cijeni tone metala, u čemu BiH drži sramotan rekord na svjetskoj razini, jer nigdje u svijetu taj udio ne prelazi 28 do, najvećma, 30 posto. Iskreno, s obzirom na dosadanje ponašanje i odluke Ferka, smanjenju cijene struje više smo se prestali i nadati, a ukoliko bi cijena dodatno rasla, doslovce nam može ugroziti cjelokupno poslovanje pa i dovesti u pitanje naš opstanak. Tu je i onaj stalni apsurd da, čak i unatoč zaključku Skupštine FBiH o zabrani izvoza struje prije podmirenja potreba domaćih potrošača, mi uvozimo struju dok Elektroprivreda BiH svoje viškove istodobno izvozi na strana tržišta. U programu ste naveli stavku o okončanju privatizacijskoga ciklusa? - Istina, 17. prosinca 2010. godine Vlada FBiH nam je, putom Agencije za privatizaciju FBiH, dostavila svoju jednostranu Odluku o produljenju Sporazuma o rješavanju otvo- Zasad nema mogućnosti udovoljiti traženjima svih prerađivača u BiH za otkupom našega metala, iz jednostavnoga razloga što već godinama ukupna potražnja za našim metalom daleko premašuje naše proizvodne mogućnosti. To ne čudi, s obzirom na činjenicu da proizvodimo najčišći metal na svijetu renih pitanja između Vlade FBiH i Aluminija d.d. Mostar do 8. studenoga 2011. godine, bez ikakovih radnih naputaka za to razdoblje. Dakle, nakon svih aktivnosti koje smo poduzeli, u smislu održavanja Skupštine Društva i izmjene članova NV-a i Uprave odnosno punih mjesec i pol od dana isticanja toga sporazuma, Vlada FBiH nas obavještava kako je jednostrano produljila Sporazum, o čemu se mi nismo izjasnili, jer je isključivo Skupština dioničara tijelo koje može i treba donositi takove odluke, a k tomu mi se i nemamo komu očitovati, s obzirom na to da Vlada nije ustrojena, dakle ne postoji, pošto Zakon ne priznaje vladu u tehničkomu mandatu. Uostalom, ova će se uprava ponašati onako kako dioničari odluče. Što se nas tiče, Sporazum je izvan snage i vlasnička je struktura Aluminija vraćena na stanje otprije sporazumijevanja, ka- kovo je upisano u javni sudski registar suda u Mostaru koji nitko nikada nije pobio, a sada su za to istekli i svi zakonski rokovi. Mi smo se u siječnju ove godine obratili Povjerenstvu za vrijednosne papire u Sarajevu, od kojega smo i dobili Rješenje o upisu u Registar emitenata kod toga povjerenstva. Uslijedilo je i potpisivanje ugovora s Registrom vrijednosnih papira, što držim posebnim uspjehom i značajnim korakom u postupku konačnoga rješenja našega statusa. Ostaje još samo ona posljednja aktivnost kod RVP-a, a riječ je o samoj registraciji dioničara. Tako ne stoje niti priče o tomu da bivši djelatnici Aluminija ne će ostvariti svoja prava jer će i oni, nakon upisa dioničara u RVP, doći do svojih dionica. Bez dvojbi poručujem kako će Aluminij i nadalje sve raditi doslovce sukladno Zakonu, premda znadem kako taj proces ne će ići lako jer ovo, nažalost i na sramotu, nije samo pravni nego je više politički problem. Aluminij ne će u nesigurne ruke Natječaj za prodaju 88 posto kapitala Aluminija poništen je još prošle godine, ali se danas nameće pitanje treba li ga uopće prodavati? - Trenutačno je stanje takovo da ne bi bilo dobro prodavati Aluminij jer vrijedi puno više od iznosa koji bi se sada na tržištu moglo dobiti za nj. Bila bi šteta i glupost prodati ga u ovim okolnostima i nikomu u ovoj upravi ne pada na pamet davati ovo blago u bescjenje niti će itko dopustiti da Aluminij završi u nekim nesigurnim rukama. Ipak, ova je godina otpočela najavom Vlade FBiH, po tko zna koji put, kako će prodavati udjele u velikim tvrtkama pa i u Aluminiju? - U najkraćemu rečeno, Vlada FBiH ima pravo raspolagati svojim vlasničkim udjelom u Aluminiju, kao i u svakomu drugom poduzeću u kojemu baštini vlasnička prava, na način na koji njezini ministri ocijene da je najpovoljniji za interes ove države. Koji su, pak, naši zahtjevi prema Vladi FBiH? - Nužno je osigurati nam dostatne količine i niže cijene struje, što bi nam odmah omogućilo i razvitak i otvaranje novih kapaciteta. Govorim o konkurentnoj cijeni, usporedivoj s cijenom koju plaćaju ostali proizvođači aluminija u svijetu. Nadalje, prije Domovinskoga rata, država je stimulirala izvoznike, a mi smo godinama najvećim izvoznikom u BiH pa bi nam Vlada mogla barem ukinuti carine na uvozne sirovine. Kada već govorimo o unutardržavnim odnosima, domaći prerađivači aluminija traže prioritet u isporukama metala? - Zasad nema mogućnosti udovoljiti traženjima svih prerađivača u BiH za otkupom našega metala, iz jednostavnoga razloga što već godinama ukupna potražnja za našim metalom daleko premašuje naše proizvodne mogućnosti. To ne čudi, s obzirom na činjenicu da proizvodimo najčišći metal na svijetu. No, umjesto da u tim okolnostima, u suradnji s entitetskim vlastima, dodatno razvijamo proizvodnju i izvoz te povećavamo prihode i zapošljavamo nove djelatnike, mi smo primorani gotovo svakodnevno boriti se za goli opstanak poradi apsurdnih poteškoća, poput cijene struje, koje je, ukoliko se isključi političke interese, tako lako moguće otkloniti i prevladati. Prioritet kod naplate polica Spomenuli ste izmjene u kadrovskoj politici? - Kako bi učinkovitost Društva bila unaprjeđena, cijenimo kako ćemo optimizaciju poslovnih procesa postići i putom smanjenja broja rukovodećih razina odnosno broja organizacijskih jedinica, jer povećanjem učinkovitosti poslovanja smanjujemo troškove. U tomu smjeru, nužno je načiniti određene izmjene u postoje- Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Zalažemo se za smanjenje broja uposlenih, za valjanu izobrazbu postojećih kadrova, ali i za postupan prijam novih, mladih djelatnika ćoj Organizacijskoj shemi, s ciljem izbjegavanja dvostrukosti. Također, nužno je ojačati određene segmente, primjerice tehnički biro, i to novim inženjerima, napose elektrotehničke i strojarske struke, a pritom maksimalno koristiti, drukčijim razmještajem, postojeće kadrove. Nadalje, u Organizacijskoj shemi na nekim mjestima treba načiniti izmjene tako da bude uspostavljena veća odgovornost, što iziskuje i veću stručnu osposobljenost nego što ju traži postojeća shema. Naravno, ima još sličnih primjera pa čak i takovih da od tri postojeće službe možemo napraviti jednu, a sve s ciljem racionalnijega poslovanja. Napominjem kako nam ove godine dvanaest ljudi odlazi u punu mirovinu, dok imamo i nekolicinu zaposlenika koji ispunjavaju uvjete za prijevremeno umirovljenje, kojima ćemo ponuditi otpremnine i predložiti im umirovljenje. Dakle, zalažemo se za smanjenje broja uposlenih, za valjanu izobrazbu postojećih kadrova, ali i za postupan prijam novih, mladih djelatnika. Aktualno je pitanje isplata po policama osiguranja iz Hercegovina osiguranja? - Aluminij je još prošle godine, u ime svih djelatnika koji su imali police životnoga osiguranja kod Hercegovina osiguranja, podnio tužbu mjerodavnomu sudu u Mostaru. Kada je otvoren likvidacijski postupak Hercegovina osiguranja, podnijeli smo likvidacijskomu upravitelju zahtjev za namirenjem svih naših djelatnika koji su imali police životnoga osiguranja i očekujemo prioritet u namirivanju. Međutim, poradi različnih tumačenja koja dolaze s raznih strana, našim smo djelatnicima preporučili podnošenje i pojedinačnih zahtijeva za namirenjem, napose iz razloga što i iz nekih sudskih krugova dolaze tumačenja kako je jedino bitna nominacija iz police osiguranja i kako je samo aktivno legitimiran onaj na koga glasi polica osiguranja. Držimo kako to tumačenje nije ispravno jer je polica produktom prethodnoga ugovora i aneksa ugovora između Aluminija i Hercegovina osiguranja, iz kojih je jasno kako je ugovarateljem osiguranja Aluminij, kao pravna osoba, pa je samim time jedini aktivno legitimiran za podnošenje tužbe i za prijavljivanje potraživanja za namirenje u likvidacijskomu postupku. 7 vijesti vijesti INFO Aluminij na svetčanosti puštanja u rad nove preše u Fealu Reprezentativno je izaslanstvo Aluminija u Širokomu Brijegu nazočilo svetčanosti puštanja u rad novoga pogona preše do 1400 tona u poduzeću Feal. Događaju je pribivala cjelokupna Uprava Aluminija, proširena direktorima pogona te direktorima i rukovoditeljima pojedinih sektora, što je znak nepodijeljene potpore naše tvornice radu i razvitku Feala, našega dugogodišnjeg partnera. Nabavljeni novi viličari, u planu i vozilo za prijevoz anoda Odjel prijevoza, sukladno prošlogodišnjemu planu, bogatiji je za četiri nova viličara, od kojih su dva predana na korištenje Ljevaonici, a dva Elektrolizi. U ovoj je godini planirano otpočeti s postupkom nabave novoga posebnog vozila za prijevoz anoda, a ukoliko novčarske mogućnosti dopuste, postoji potreba za nabavom još jednoga viličara, s ciljem pomlađivanja voznoga parka i smanjenja potrošnje rezervnih dijelova. 8 Od Italije i Slovenije do dalekih Malezije, Japana i Južne Koreje O sim što su kolege iz Kombinata aluminija Podgorica iz Crne Gore, obišli našu Ljevaonicu kako bi se upoznali s provedenim osuvremenjivanjem toga pogona, u proteklomu smo razdoblju ugostili čitav niz stranaca koji su željeli postići dogovore o otkupu našega metala za tržišta svojih zemalja. U gostima nam je bio glavni direktor ruske tvrtke Euroinvest, predsjednik Vlade FBiH Mustafa Mujezinović na razgovore u Aluminij doveo je malezijskoga veleposlanika u BiH Zulkiflia Adnana, dok je nam je mostarski gradski poglavar Ljubo Bešlić doveo najviše predstavnike vlasti i Gospodarske komore talijanske regije Abruzzo. Daesung Kim, mlađi direktor upravljanja u južnokorejskoj tvrtci Global Siis CO. zanimao se za otkup našega metala za Hyundai Aluminum, a sličan je bio i razlog dolaska Japanaca iz tvrtke Mitsui te izaslanika slovenske tvrtke Mariborska livarna Maribor koji su u BiH osnovali poduzeće MLM Alutec Bugojno. Ti su posjeti dokazom kako je godinama već potražnja za našim aluminijem dvostruko veća od naših trenutačnih proizvodnih mogućnosti i kako su aktivnosti na izgradnji novoga pogona elektrolize višestruko opravdani. Uklonjen veći dio stare upravne zgrade Montažno zdanje u kojemu je, do prosinca 2008. godine, bila smještena Uprava Društva, u proteklomu je razdoblju dijelom uklonjeno, točnije 65 posto zdanja, a cjelokupna je otpadna građa odvezena na odlagalište. Riječ je, naime, o staroj zgradi radne zajednice koja je u dugomu nizu godina bila sjedištem Uprave. Rušenje je išlo polagano i postupno, s obzirom na mnoštvo instalacijske opreme, strujne, optičke, brzoglasne i druge kabele, koji ne smiju biti potrgani niti oštećeni. Ostatak nije rušen s obzirom na to da je izravno vezan za brzoglasnu centralu i za ERC. Uklonjeni će dio zdanja u predstojećemu razdoblju zamijeniti zelena površina i ukrasno raslinje. INFO Drugi najveći izvoznik u 2009. godini Sarajevske su Poslovne novine, nakon provedene ankete nazivlja 100 najvećih u BiH, dodijele Aluminiju povelju za osvojeno drugo mjesto u kategoriji najuspješnije tvrtke na području izvoza u BiH u 2009. godini. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Veselin Poljašević priznanje je uručio Željku Borasu, tada predsjedniku Nadzornoga vijeća Aluminija. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. INFO Dobili smo Okolišno dopuštenje N akon svih, Zakonom predviđenih aktivnosti, Ministarstvo okoliša i turizma u Vladi FBiH dodijelilo je Rješenje o Okolišnomu dopuštenju za Aluminij d.d. Mostar, koje je potpisao Zamijenjena glavna cijev na ribnjaku u Vrtovima Na središnjemu smo ribnjaku u Vrtovima Aluminija zamijenili glavnu cijev za dovod vode. Staru, dotrajalu zamijenili smo novom, s ugrađenim ventilom za prigušivanje vodenoga tlaka i s vodoskocima koji služe za oplemenjivanje vode kisikom koji je nužan za uzgoj ribe, u ovomu slučaju pastrve. Inače, crpke koje crpe podzemnu vodu, sežu na čak 19 metara dubine, otkuda dolazi svježa voda, puni ribnjake, napaja voćnjake i vinograde te završava u rijeci Neretvi. Zamjenom stare cijevi novom, osim praktičnoga, postignut je i estetski učinak, s obzirom na to da ona dominira središnjim ribnjakom, nadomak Aluminijeva restorana. ministar Nevenko Herceg, a koje je na snazi pet godina. Ministarstvo je ocijenilo kako je Aluminij okolišno prihvatljiv i kako ne će, u zakonom propisanoj mjeri, ugroziti okoliš. Okolišno je dopuštenje i potvrdom i obvezom našega i daljnjeg ustrajavanja u unaprjeđenju i u osuvremenjivanju naših tehnoloških cjelina, uza najveće moguće očuvanje prirodnih bogatstava. INFO U zakupu Restoran Aluminij i Relax Buna R ecesija nas je primorala na brojne ustupke pa su, u sklopu nužnih mjera štednje, Restoran Aluminij u Vrtovima, zajedno s pripadajuća dva pansiona, te cjelokupan kompleks Relax Buna i staja za uzgoj stoke dani su u zakup mostarskoj tvrtci Garten, Restoran na razdoblje od godinu dana, a Relax i staja na po de- Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar set godina. Dio zgrade Tehničkih službi i dio zgrade Radionica i servis Autotransporta zakupljeni su od strane tvrtke Autoprijevoz d.o.o. – putnički promet Mostar. Glavninu naših vinograda i voćnjaka, točnije onih na Garištima u Čitluku, potom u Jasenici i u Baćevićima, zakupila je tvrtka AG Međugorje d.o.o. Čitluk. Izmjene na brzoglasnoj centrali Sukladno tehnološkomu osuvremenjivanju zemne brzoglasne linije u našoj tvornici, u prošloj je godini došlo do izmjene broja centrale te, namjesto ranijoj mogućnosti pozivanja brojeva u Aluminiju s 385 ili 375 kao početnim trima brojkama, sada je jedino moguće dobiti neki od brojeva u Aluminiju s 375 kao prvim brojkama, s obzirom na to da su brojke 385 ukinute. Prigoda je podsjetiti i na to kako su svi korisnici službenih mobitela obvezni tijekom cijeloga dana, svim danima u godini, mobilni uređaj držati uključenim i uvijek se odazvati svakomu pozivu iz Aluminija. Menza radi djelatnim danima, od 9 do 11 ura Od 1. srpnja prošle godine, otpočela je s radom tvornička menza, koju je u zakup, kao najpovoljniji ponuđač, dobila mostarska tvrtka Garten. Danas se usluge Gartena sastoje u osiguranju toploga obroka za Aluminijeve djelatnike, u razdoblju od 9 do 11 ura, tijekom radnoga dijela tjedna, dok restoran ne radi subotom i nedjeljom. Neradni dani u 2011. godini Sukladno usvojenomu Djelatnom kalendaru Društva za 2011. godinu, neradni dani su: 1., 2. i 3. siječanj (Nova godina), 6. siječanj (Sveta Tri Kralja), 1. ožujak (Dan neovisnosti), 24. i 25. travanj (Uskršnji blagdani), 1. i 2. svibanj (Praznik rada), 23. lipanj (Tijelovo), 15. kolovoz (Velika Gospa), 1. studeni (Svi Sveti), 25. studeni (Dan državnosti) te 25. i 26. prosinac (Božićni blagdani). 9 vijesti vijesti INFO Dragan Vrankić i Vilim Primorac u Aluminiju Državni ministar financija i riznice Dragan Vrankić i zamjenik državnoga ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vilim Primorac, posjetili su Aluminij, potaknuti medijskim nasrtajima na našu tvornicu, u svezu s navodnom aferom HEP. Kako su i sami kazali, uvjereni u ispravnost Aluminijeve politike i u zakonitost njegova ukupnog poslovanja, htjeli su svojim dolaskom i javnim istupom, pružiti punu potporu najvećemu bh. izvozniku. - Nikako ne smijemo dopustiti nekima da, koristeći HEP ili bilo koji drugi slučaj, odgovornost za političke sukobe i razračunavanja u Hrvatskoj prebace Hrvatima u BiH – poručio je Vrankić. Osuvremenjen glavni ulaz u tvornički krug Na opće odobravanje svih onih koji imaju ovlaštenje ulaziti vozilima u krug Tvornice, na tvorničkomu je glavnom ulazu ugrađen novi reduktor, zajedno s drugim tehničkim pomagalima za otvaranje odnosno zatvaranje pokretne ograde. Tako je vrijeme njezina kretanja, s ranijih 90, smanjeno na čak 30 sekundi. Inače, prema riječima rukovoditelja Službe zajedničkih poslova Jure Sušca, novi je glavni ulaz daleko zahvalnije nadzirati, a i smanjen je krug kretanja posjetitelja Upravnoj zgradi koji više ne mogu pogrješno skrenuti i lutati tvorničkim krugom. 10 Vrtovima šetali glumci, športaši, turisti… U organizaciji mostarske turističke agencije Fortuna tours, pedesetak danskih turista prošetalo je Vinarijom i Vrtovima Aluminija, gdje su uživali hercegovačkoj kuhinji i u Aluminijevu vinu. Jednako tako, u znak potpore Danima filma Mostar, u istomu smo prostoru ugostili i skupinu glumaca, predvođenih slavnima Slavenom Knezovićem i Mirom Barnjakom. Ugostivši u svojim Vrtovima i čelne ljude olimpijskih odbora osam država jugoistočne Europe (Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovačke, Slovenije, Srbije i Turske), Aluminij je još jedanput svjetske uglednike upoznao s gostoprimstvom i ljepotama Hercegovine. Domaćinom im je bio direktor Sektora za komercijalne poslove Aluminija Enco Bukovac, ujedno i predsjednik Nadzornoga vijeća OO-a BiH. Na koncu, u našim rajskim Vrtovima uživali su i članovi Uprave danskoga nogometnog kluba Odense, zajedno s izaslanikom Europskoga nogometnog saveza, koji su u Mostaru boravili u povodu uzvratnoga susreta HŠK Zrinjskoga i Odensea, u kolovozu prošle godine. Novi kontejnerski terminal u Pločama Pribivali smo otvorenju prve etape novoga kontejnerskog terminala u Luci Ploče, podržavši tako značajan pothvat našega dugogodišnjeg partnera. Vrijednost prve etape iznosi čak 33,6 milijuna eura, a kapacitet joj je 60 tisuća kontejnerskih jedinica. Riječ je o dijelu razvojnoga programa Luke koji će izravno utjecati i na unapređenje konkurentnosti koridora Vc. Taj je projekt, sa svim etapama koje slijede, od iznimne važnosti i za Aluminij, jer otvara mogućnost lakšega i jeftinijega opskrbljivanja cjelokupnoga gravitacijskoga zaleđa Ploča, a i vremenski se podudarilo s rješenjem pitanja Aluminijeva silosa glinice u samoj Luci. Inače, Aluminijevi djelatnici, zaduženi za naše aktivnosti u Pločama, u svezi s prijevozom sirovina u Mostar odnosno odvozom proizvoda namijenjenih prekomorskim zemljama, rado pohvaljuju valjanu suradnju s osobljem Luke. INFO INFO Aluminij na proslavi Dana državnosti RH Dragi gosti na nizu svetčanosti Poštujući značenje Aluminija za cjelokupnu društvenu zajednicu ovoga podneblja, Uprava Društva nerijetko se odaziva pozivima na značajnije društvene događaje u Mostaru i u okolici. Tako je Aluminij bio dijelom niza svetčanosti, između kojih izdvajamo otvorenje 13. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, otvorenje novouređenoga Doma HDZ-a BiH te otvorenje Hidroelektrane EP HZ HB Mostarsko blato. Neumorno održavanje zelenih površina R adovi na održavanju zelenih površina nikada ne prestaju. Travu neprestance treba kositi, a što je vrijeme pogodnije, grmlje brže raste, i sve to treba držati pod nadzorom. Tako naši djelatnici na zelenim površinama, svakodFOTO VIJEST Jačanje sveza s SKB-om Mostar FOTO VIJEST Bojanje prometnica, zamjena žarulja… Kako je naša tvornica poput malenoga gradića, s vlastitim održavanjem, vatrogascima, osiguranjem, hitnom službom, režimom ponašanja, ograničenjem brzine kretanja vozila i sličnim, nužna su redovita održavanja prometnica, smjerokaza, javne rasvjete… Služba zajedničkih poslova ni u tomu ne zakazuje. Najljepše je spojiti ugodno s korisnim Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. nevno prelaze kosilicama nepreglednih 400 tisuća četvornih metara zasađenoga ukrasnog raslinja. Osim toga, treba podrezati grmlje, ukloniti nepotrebne grančice na stablima, urediti ružičnjake, okopati voćnjake, brinuti za životinje. Na poziv generalnoga konzula Republike Hrvatske u Mostaru Velimira Pleše, izaslanstvo Aluminija pribivalo je svetčanosti proslave Dana državnosti RH, organiziranoj u Generalnomu konzulatu RH u Mostaru. U ugodnomu ozračju odabranih hrvatskih pjesama, u izvedbi mladih članova katedralne Muške klape Krš iz Mostara, zabava je bila izvrstna i jako dobro posjećena pa je iskorištena i za opušteniji pristup i nešto ozbiljnijim temama iz poslovnoga svijeta. Kako i priliči, Uprava Društva je hrvatskomu državnom vrhu (predsjednicima Republike, Vlade i Hrvatskoga sabora), kao i nj.e. veleposlaniku RH u BiH, čestitala ovogodišnje blagdane Dana državnosti i Dana neovisnosti RH te Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti. Kratki pozdrav pa na posao Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Direktor Ivo Bradvica pribivao je svetčanosti postavljanja temeljenoga kamena za izgradnju zgrade Onkologije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, nakon što je cjelokupna Uprava Društva posjetila Upravu SKB-a Mostar, na čelu s ravnateljem dr. Antom Kvesićem, što je znakom potvrde dugogodišnjega prijateljstva i suradnje dvaju hercegovačkih divova. Tom prigodom, naša se Uprava, kao jedan od značajnih donatora u procesu izgradnje i opremanja mostarske bolnice, osobno uvjerila o današnji suvremen i zadivljujući izgled novoga bolničkog zdanja na Bijelomu Brijegu. 11 PROIZVODNJA Željko Boras, izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak, o strateškim planovima Ove godine ostvarujemo rekordnu proizvodnju Podrobnim planiranjem troškova i rekordnom proizvodnjom, 2011. ćemo zaključiti s pet milijuna maraka dobiti U tjecaj svjetske financijsko-gospodarske krize značajno je obilježio poslovanje naše tvornice u 2010. godini, ali smo, i unatoč tomu, uspjeli zadržati sve kupce, čime smo osigurali plasman naših proizvoda i stekli uvjete za podizanje proizvodnje koja je 2009. godine bila smanjena za 25 posto. Nažalost, naši su djelatnici u Elektrolizi drugi puta bili u prigodi pokretati ugašene ćelije koje su opetovano uspješno pokrenuli, usprkos iznimnoj složenosti postupka, te smo 2010. završili s punim kapacitetom proizvodnje. - Početkom 2010. godine, našli smo se u jako teškomu stanju, nakon HEP-ove obavijesti o jednostranomu raskidu ugovora o isporuci struje, koji je trebao vrijediti do kraja 2011. godine. Tako smo, tijekom cijele prošle godine, vodili poslovanje s velikom nepoznanicom, što će biti sa 100 MW struje koje isporučuje HEP. Ipak, i pored takovih okolnosti, iznimno sam zadovoljan postignutim u proizvodnji – komentira Željko Boras, izvršni direktor za tehničke poslove i razvitak. Ishode iz proizvodnje, poradi poremećenih odnosa na svjetskomu tržištu i nepovoljnoga odnosa američkoga dolara i eura, nisu pratili novčarski ishodi pa smo, sa završetkom 2010. godine, potrošili gotovo cjelokupnu akumuliranu dobit iz prethodnih godina, što je bilo i polaznom osnovom Upravi za izradbu Plana poslovanja. - Ove ćemo godine proizvesti 128.500 tona primarnoga metala, što će biti najvećom pro- 12 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Izvršni direktor Željko Boras izvodnjom u povijesti Aluminija. Ostvaraj toga cilja značio bi i, na kraju godine, pozitivno poslovanje u iznosu od oko pet milijuna maraka. No, svjesni činjenice da na izvanjske čimbenike ne možemo utjecati, u Planu poslovanja točno smo odredili troškove prema svim nositeljima mjesta troška i tek je otvaraj planiranih troškova, uza postignuće spomenutoga obima proizvodnje, jamstvo pozitivnoga poslovanja – pojasnio je Boras, dometnuvši kako je Planom predviđeno i Prioritetima su potpuna obnova visokonaponskoga postrojenja, plinofikacija anodne i peći u Ljevaonici do kraja studenoga ove godine, potom linija za male ingote koja bi obuhvatila uređaj za automatsko skidanje šljake s lonaca iz Elektrolize i uređaj za uklanjanje natrija iz metala u loncima iz Elektrolize Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 45 milijuna maraka ulaganja, dijelom iz vlastitih, a najvećma iz drugih izvora. Prioritetima su obnova visokonaponskoga postrojenja, plinofikacija anodne i peći u Ljevaonici do kraja studenoga ove godine, potom linija za male ingote koja bi obuhvatila uređaj za automatsko skidanje šljake s lonaca iz Elektrolize i uređaj za uklanjanje natrija iz metala u loncima iz Elektrolize. Tu je i plamena peć kapaciteta 50 tona te linija za lijevanje ingota do 10 kg, čiju je ugradbu planirano dovršiti do rujna 2012. godine. Za Elektrolizu je u planu i nabava stroja za nabijanje katodne mase, potom stroja za čišćenje cijevi te nabava Elasa s novim hardverom. Kod obrade plinova, u planu je završetak nadgradnje filtracijskih centara. 13 paljenje ćelija paljenje ćelija Od 27. listopada 2010. godine ponovno radimo u punomu proizvodnom kapacitetu Golem posao i pobjeda neuništive Elektrolize Zahvaljujući borbi sa svjetskom krizom, stekli smo neprocjenjivo iskustvo u postupku uključenja elektrolitičkih ćelija na očišćenu katodu T eško je bilo zamisliti 1997. godine, kada je Aluminij ustao iz pepela, kako će ponovno doći vrijeme za gašenje elektrolitičkih ćelija, ali je 2008. godina donijela svoje tegobe i primorala nas na takov potez jer je to bio jedini način očuvanja i Tvornice i svih djelatnih mjesta. Kako je svjetska kriza imala svoje uspone i padove, tako niti proces ponovnoga pokretanja zaustavljenoga dijela pogona, ukupno 64 ćelije, nije išao odjedanput. Početkom studenoga 2009. godine, donesena je Odluka o otpočinjanju pripremnih radova na skupinama VI i VIII odnosno na dijelu ćelija, i to 333-350 i 433-450, a pripremni su radovi podijeljeni na proizvodnju i na održavanje. Služba održavanja imala je zadaću saniranja tračnica kranskih staza, superstrukture ćelija, rasvjete, napajanja trolnih vodova, potom saniranja pneumatske instalacije, konektora i probijača, postavljanja nemagnetskih lanaca za cijevi od AlF3, zavarivanja i odvarivanja katodnih izvoda ćelija, sastavljanja i rastavljanja provizornih mostova te remonta kesona isključenih ćelija. Služba proizvodnje imala je, pak, zadaću vađenja anoda iz ćelija, usisavanja pokrova iz ćelija, vađenja metalnih ploča, čišćenja katoda, postavljanja koksne posteljice, niveliranja ćelija, postavljanja anoda, za- sipanja pokrovom, postavljanja izolacijskih ploča, stezanja provodnika, postavljanja klinova i otpornika te remonta isključenih ćelija. Ponos djelatnicima Elektrolize - Do kraja prosinca 2009. godine, odrađen je zadani posao, osim na ćelijama (proizvodni dio) na kojima su postavljeni provizorni mostovi: 333, 334, 433, 434, 349, 350 i 450. Ti- Priprema elektrolitičkih ćelija u Elektrolizi 14 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godište ćelije Skupina VI Skupina VIII UKUPNO broj % broj % broj % broj % broj % 2002. 3 9,37 0 0 2 6,25 0 0 0 0 2003. 11 34,37 5 15,6 7 21,87 2 6,25 7 10,93 2004. 7 21,87 4 12,5 6 18,75 1 3,12 5 7,81 2005. 3 9,37 2 6,25 2 6,25 3 9,37 5 7,81 2006. 3 9,37 3 9,37 6 18,75 5 15,62 8 12,5 2007. 3 9,37 2 6,25 5 15,62 4 12,5 6 9,37 2008. 2 6,25 1 3,12 4 12,5 3 9,37 4 6,25 2010. 0 0 15 46,87 0 0 14 43,75 29 45,31 jekom siječnja 2010. godine, otpočeli smo sa završnim pripremama za planirano uključenje odnosno za podizanje provizornoga mosta koje je bilo 5. veljače 2010. godine s ćelija 333-434 te uključenje ćelije 435 (nova ćelija) na grijanje. Nakon te ćelije, krenuli smo, s promjenjivim uspjehom, stavljati na grijanje i pokretati ostale ćelije. Naime, ćelije 333 i 433 iscurile su prije sipanja metala, a ćelije 334, 335, 434 i 439 iscurile su nakon sipanja metala. Umjesto njih, pokrenuli smo ćelije s ostaloga dijela skupina VI i VIII (na ć. 441 stavljena ć. 464, na ć. 434 stavljena ć. 364, na ć. 333 stavljena ć. 441, na ć. 450 stavljena ć. 349 te na ć. 449 stavljena ć. 460) – pojasnio nam je proces ponovnoga vraćanja u puni proizvodni kapacitet direktor Elektrolize Zdravko Čuturić, dometnuvši kako su, umjesto preostalih isključenih ćelija stavljene ćelije s novom katodom. Prvi dio uključenja ćelija tako je završen 12. travnja prošle godine, pokretanjem ćelije 340, dok je drugi dio ćelija sa skupina VI i VIII odnosno podizanje mosta s ćelija 349-450, započet 5. svibnja, kada je na grijanje uključena ćelija 356. - Prije toga, krenuli smo sa čišćenjem ćelija na dijelu 349357 i 450-458. Na mjestima ćelija 349, 350, 352, 454, 455 i 456 stavljene su nove katode, dok se na mjesta ćelija 452, 454 i 450 stavljene stare katode iz ćelija 340, 438 i 349 odnosno 361. Posljednja ćelija iz te skupine, 450 (361), pokre- nuta je 11. lipnja prošle godine. Jasno, usporedo smo radili i na pripremnim radnjama na preostalim ćelijama na skupinama VI (357-364) i VIII (458-464). Treći, preostali dio ćelija počeli smo pokretati 9. rujna, uključenjem ćelija 357-458 i uklju- čenjem ćelije 459 na grijanje, kada su nam ćelije 357 i 362 iscurile. Na ćelijama 460, 464, 360, 361, 362, 363, 364 stavljene su nove katode a na ćeliju 357 je stavljena katoda s ćelije 455. Posljednja ćelija iz te skupine, 360, pokrenuta je 27. listopada – prisjeća se Čuturić, posebno ističući kako su, tijekom tih napornih deset mjeseci pokretanja ranije ugašenih elektrolitičkih ćelija, djelatnici i proizvodnje i održavanja pogona Elektrolize, jednako kao i podugovarači (Monting, Vig...) te naše kolege iz MRT-a i Obrade plinova, uradili golem posao kojim smo se vratili na puni kapacitet Elektrolize. Sedam osmogodišnjih ćelija Na staru je katodu uspješno pokrenuto 68 posto ćelija sa skupina VI i VIII, a radeći na takov način stečeno je neprocjenjivo iskustvo u postupku uključenja elektrolitičkih ćelija na očišćenu katodu, koristeći ranije iskustvo poslijeratnoga razdoblja u postupku predgrijavanja ćelija na koks, s promjenjivim brojem otpornika Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Direktor toga pogona ima na što biti ponosan, a sljedeća tabela jasno svjedoči o kakvoći rada i održavanja jer nam na skupinama VI i VIII i dalje radi sedam ćelija iz 2003. godine te pet ćelija iz 2004. godine, što je ukupno dvanaest ćelija starosti od sedam i osam godina, što je 18,7 posto od ukupnoga broja ćelija sa skupine VI i VIII kojima je produljen vijek trajanja. Na staru je katodu uspješno pokrenuto 68 posto ćelija sa skupina VI i VIII, a radeći na takov način stečeno je neprocjenjivo iskustvo u postupku uključenja elektrolitičkih ćelija na očišćenu katodu, koristeći ranije iskustvo poslijeratnoga razdoblja u postupku predgrijavanja ćelija na koks, s promjenjivim brojem otpornika. 15 STRUJA STRUJA Pregled problematike s nabavom dostatnih količina struje za potrebe Aluminija Cijena struje uvrštava nas među nerazvijene zemlje Struja nam je uzimala čak do 64 posto udjela u cijeni metala, a zajedno troškovima nabave glinice, ta je brojka rasla na vrtoglavih 71 posto T vornicama aluminija cijenu metala određuju međunarodne burze i tvornice na te cijene ne mogu utjecati, ali mogu na troškove poslovanja. Dva najbitnija troška u proizvodnji aluminija su nabava struje i nabava glinice i za osiguranje pozitivnosti poslovanja, niti jedan od ta dva troška ne smije premašiti 25 posto udjela u cijeni tone aluminija. Čak što više, ukoliko premašuju 50 posto udjela, posluje se s gubitkom, premda je u manje razvijenomu svijetu (nažalost, i kod nas) ta granica povišena na 60 posto, i posljedicom toga su rezovi preostalih troškova, najvećma plaća zaposlenika. Većina tvornica aluminija u svijetu, kod sklapanja dugogodišnjih ugovora za kupnju glinice i za kupnju struje, cijenu tih sirovina formulom vezuju uza burzovnu cijenu aluminija. Tako se međusobno dijeli rizik 16 poslovanja odnosno, ukoliko na burzi raste/pada cijena aluminija, proporcionalno raste/pada i cijena struje odnosno cijena glinice. Ferkova nerazumnost Aluminij d.d. Mostar je za nabavu glinice sklopio višegodišnji ugovor po cijeni od otprilike 30% burzovne cijene aluminija. Isplativost takova načina poslovanja posebno je vidljiva kada se prati pad burzovne cijene aluminija s otprilike 2.500 eura po toni u 2008. godini na oko 900 eura po toni u 2009. godini. Da cijena glinice nije bila vezana uza burzovnu cijenu aluminija odnosno da je nabavljana prema burzovnoj cijeni glinice, Aluminij bi nedvojbeno propao. Što se, pak, struje tiče, Aluminij nabavlja 125 MW od Elektroprivrede HZ Herceg-Bosne i preostalih 100 MW od Hrvatske elektroprivrede, preko šibenskoga TLM-a, što je posljednjim izmjenama zakona u RH promijenjeno pa sada kupovinu struje ugovaramo izravno s HEP-om, nastavljajući isporuku metala Šibeniku. Upravo preko TLM-a, s HEPom smo imali ugovorenu opskrbu strujom do kraja 2011. godine prema cijeni koja je bila vezana uza burzovnu cijenu aluminija i iznosila 28 posto. No, s obzirom na to da je riječ o struji iz Hrvatske, trošak je rastao njezinim prijenosom dalekovodima, a te troškove određuje Državno elektroenergetsko regulatorno povjerenstvo u BiH pa je ukupna cijena struje iz Hrvatske dosezala do 39 posto udjela u cijeni aluminija. Cijenu struje iz EP HZ HB, pak, određuje Federalno elektroenergetsko regulatorno povjerenstvo i tu je riječ o tarifnoj cijeni kojom FERK pokušava za doradu u pogonu Ljevaonice, a da ne spominjemo amortizaciju, plaće, troškove procesnih materijala, održavanje... Ipak, nismo obustavili proizvodnju, nismo otpustili niti jednoga djelatnika, redovito smo isplaćivali osobne dohotke i nikomu nismo ostali dužni, a sve to jer smo, u vremenima kada je burzovna cijena aluminija bila povoljna, osuvremenili opremu i postrojenja i ulagali novac u rezerve – zaključuje dr. Ante Rezić, predstavnik Uprave Društva za energetiku i sustave upravljanja. Upravo su provedeni procesi osuvremenjivanja te stručnost i nesebično zalaganje djelatnika, iz godine u godinu, dovodili do trajnoga smanjivanja potrošnje struje, o čemu svjedoči prvi grafikon, i danas smo jednom od najsuvremenijih tvornica u svijetu. Na drugomu je grafikonu, usporedbe radi, prikazano koliku su prosječnu cijenu struje plaćale tvornice aluminija u svijetu, a koliko ju (gotovo dvostruko više od svjetskoga prosjeka) Dva najbitnija troška u proizvodnji aluminija su nabava struje i nabava glinice i za osiguranje pozitivnosti poslovanja, niti jedan od ta dva troška ne smije premašiti 25 posto udjela u cijeni tone aluminija plaća mostarski Aluminij. Taj apsurd ostaje nedokučivim, a baš kako i direktor Društva zaključuje, problem je najvećma političke prirode. Treći, pak, grafikon prikazuje koliko je prosječni postotni udio troška struje u burzovnoj cijeni aluminija za tvornice aluminija u svijetu, a koliki je za Aluminij d.d. Mostar. Jasno je prikazano kako je Aluminij u osjetno nepovoljnijemu položaju u odnosu na ostale tvornice aluminija u svijetu. Neke renomirane istraživačke kuće, primjerice londonski Comodity Research Unit, iznijele su podatak o tomu da Aluminij spada među ne- kolicinu tvornica aluminija u svijetu koje plaćaju najskuplju struju. Trogodišnji ugovor s HEP-om Krajem prošle godine sklopili smo s EP HZ-HB ugovor o nabavi 125 MW struje za 2011. godinu, prema tarifnoj cijeni. Vrijednost toga ugovora je oko 53 milijuna eura i, bez obzira na visinu te cijene, još je uvijek niža od tržišnih cijena struje koje su nam nuđene. Dugoročni, pak, ugovor s HEP-om trebao je vrijediti do kraja 2011. godine, ali je HEP još u siječnju, poradi niske bur- zovne cijene aluminija za koju je cijena struje bila vezana, odlučio jednostrano raskinuti taj ugovor, smatrajući ga štetnim za Republiku Hrvatsku. S obzirom na to da bi taj potez nanio nesagledivu štetu TLM-u iz Šibenika koji je, za protuvrijednost isporučene struje, od nas dobivao proporcionalnu količinu metala, krenulo se u iznalaženje svestrano prihvatljiva rješenja, u što se aktivno uključila i Vlada RH, koja je vlasnicom i HEP-a i, djelomice, Aluminija. Pripremljen je tako novi, trogodišnji ugovor između HEP-a i Aluminija, a od prethodnoga se razlikuje u tomu što, osim vezanja cijene struje uza burzovnu cijenu aluminija, postoje donja i gornja granica te cijene koje će određivati Vlada RH, prema preporuci Hrvatske energetske regulatorne agencije. Inače, ta će cijena, ipak, zajedno s ukupnim troškovima dopreme do Aluminija, još uvijek biti desetak posto jeftinija od cijene koju plaćamo Elektroprivredi HZ-HB. pokriti sve, i tekuće i ulagačke, troškove poslovanja Elektroprivrede. Međutim, pokazalo se kako su rijetko kada uspjeli ispravno procijeniti opravdanost tih, često nerazumno visokih, troškova poslovanja koje je prikazala Elektroprivreda, a FERK ih ugrađivao u tarifu struje. Nama je ta cijena dosezala čak 64 posto udjela u cijeni aluminija, a danas se kreće između 50 i 60 posto. Problem skupih sirovina - Ukoliko zbrojimo prosječnu cijenu koju smo plaćali za struju s troškovima za nabavu glinice, ukupno smo za te dvije sirovine odvajali vrtoglavih 71 posto od cijene aluminija u 2010. godini, do čak 79 posto u godini prije. S preostalim postotkom nismo mogli pokriti niti nabavu preostalih nužnih sirovina za proizvodnju anoda i Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 17 SKUPŠTINA Kraj studenoga donio nam je promjene u sazivu Nadzornoga vijeća Direktor po mjeri dioničara Aluminija S obzirom na visokoobrazovan i stručan kadar, općom je ocjenom kako je novi saziv NV-a Društva visoko kvalitetan, i strukturom i profilom članova N a prošlogodišnjoj su Skupštini dioničara Društva, održanoj 29. studenog, razriješeni dužnosti svi članovi Nadzornoga vijeća Aluminija pojedinačno, sukladno članku 259. Zakona o gospodarskim društvima u FBiH. Dioničari Aluminija odnosno njihovi opunomoćenici potom su, sukladno zakonskim propisima, donijeli Odluku o izboru novih članova Nadzornoga vijeća za predstojeće mandatno razdoblje, a donesena je i Odluka o odobravanju osnovnih elemenata za zaključivanje ugovora s novoizabranim članovima Nadzornoga vijeća. Razrješenje prethodnoga saziva NV-a uslijedilo u povodu dvije ostavke na članstvo, koje su ranije ponudili gospoda Matan Žarić i Ivan Koštan, a nakon što je na prethodnoj sjednici Nadzornoga vijeća donesena Odluka o razrješenju svih članova te o toj točci nije niti bilo raspre. Prijedlog kandidata za izbor novih članova NV-a Aluminija dali su, sukladno Zakonu, dioničari koji su imali više od 5 posto dionica s pravom glasa te su nazočni dioničari na Skupštini, sustavom 18 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. zaokruživanja imena kandidata, izglasali sedam novih članova: prof. dr. Antonija Višekruna, prof. dr. Vjekoslav Domjan, dipl. inž. strojarstva Bruno Čale, dipl. inž. strojarstva Željko Primorac, dipl. inž. cestovnoga prometa Ilija Pehar, mag. ecc. Marinko Ostojić i dipl. ecc. Niko Kuliš. Treba razjasniti kako gospodin Kuliš zastupa kapital RH, dok gospoda Domjan i Pehar zastupaju državni kapital BiH. Naime, i pored svih naših traženja da Vlada FBiH predloži svoje kandidate, imenovana se vlast oglušila te su dioničari Aluminija dalje u cijelosti postupili sukladno zakonskim propisima. Inače, općom je ocjenom kako je novi saziv Nadzornoga vijeća visoko kvalitetan, i strukturom i profilom članova, te kako, pokazalo se, u svojemu domenu učinkovito i stručno sudjeluje u rješavanju poteškoća s kojima se Društvo suočava. Ono što je također bitno, na spomenutoj je skupštini donesena je i Odluka o usklađivanju Statuta Aluminija s Pravilnikom o upravljanju dioničkim društvima, kao i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar registraciji poslovnih subjekata u FBiH, što nam je i bilo zakonskom obvezom, i to u nazočnosti javnoga bilježnika. Odmah nakon Skupštine, a sukladno Zakonu, Vanja Opančar je, kao tajnik Društva Aluminij d.d. Mostar, sazvala Osnivačku sjednicu Nadzornoga vijeća Aluminija, na kojoj su novoimenovani članovi NV-a između sebe izabrali Iliju Pehara za predsjednika toga tijela za njihovo četverogodišnje mandatno razdoblje. Nakon što je, tada kao izvršni direktor za pravne, kadrovske i zajedničke poslove, Ivo Bradvica upoznao dioničare sa stanjem u svezi s daljnjim postupanjem u procesu privatizacije Aluminija, iskristaliziran je zajednički Zaključak dioničara. Naime, imajuću u vidu članak 9. Zakona o privatizaciji u FBiH, u kojemu stoji kako se, u slučaju da u roku od tri mjeseca Agencija za privatizaciju ne odgovori na zahtjev stranke, što je upravo naš slučaj, ima smatrati kako je zahtjevu pozitivno udovoljeno, Zaključak dioničara jest kako je početna bilanca Aluminija usvojena. Nakon održavanja Skupštine i nakon sjednice NV-a od 3. prosinca, u Upravu je pristiglo na stotine pozitivnih reakcija dioničara koji su, inače, u golemoj većini, povjerenje za zastupanje na Skupštini dali Ivi Bradvici, te su s odobravanjem dočekali njegovo imenovanje na mjesto prvoga čovjeka Aluminija, obradovani i ohrabreni činjenicom kako je Nadzorno vijeće poslušalo glas i želje dioničara odnosno djelatnika Aluminija. Stanje sa strukturom kapitala Aluminija S obzirom na to da je Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja između Vlade FBiH i Aluminija d.d. Mostar istekao 8. studenog prošle godine, podrazumijeva se da je stanje u svezi sa strukturom kapitala Društva vraćeno na ono koje je prethodilo sporazumijevanju. Naime, u sudskomu registru iz 1997. godine, struktura kapitala bila je: 51,23% (dionički), 38,87% (državni) i 9,90% (ino kapital), dok danas struktura kapitala precizno iznosi: 64% (dionički), 24% (državni) i 12% (ino kapital). Pojašnjenja radi, nakon što je 1998. godine stupio na snagu Zakon o privatizaciji, bilo je obvezno provesti dvije bitne stavke koje su smanjile udio državnoga kapitala, a to su: ratne štete na teret državnoga kapitala i isknjižavanje stanova na teret državnoga kapitala. Time je došlo do izmjene strukture kapitala u odnosu na onu iz sudskoga registra, kada je početna bilanca iznosila 190 milijuna maraka, dok ona danas, nakon spomenutih promjena, iznosi 152.588.561 maraka. Potpisan Ugovor s RVP-om Direktor Društva Ivo Bradvica potpisao je 10. veljače 2011. godine, u Upravnoj zgradi Društva, Ugovor između Aluminija d.d. Mostar i Registra vrijednosnih papira u FBiH, kojega je zastupala ravnateljica Marina Orlando. To je dugo očekivan i pomno pripreman pravni korak u dugogodišnjemu postupku konačnoga rješenja pravnoga statusa Aluminija i, onoga što je preostalo učiniti, poimenične registracije dioničara kod RVP-a. 19 elektroliza elektroliza Osvrt na proteklu godinu i na strateške planove za buduće razdoblje Jedna od najzahtjevnijih godina od završetka rata Ostvarena je planirana godišnja proizvodnja, proizvedeno je 117.837,81 tona primarnoga aluminija, a ujedno je smanjena potrošnja struje po toni proizvedenoga metala O snovno obilježje protekle godine u Elektrolizi jest uspješno vraćanje na puni proizvodni kapacitet, zaključno s 27. listopadom. Planirana godišnja proizvodnja tekućega metala u cijelosti je ostvarena, čak i premašena, ali treba uzeti u obzir činjenicu da je bilo nekoliko revizija godišnjega plana, sukladno kretanjima na tržištu metala kojega su potresali učinci svjetske krize. U konačnici, u prošloj je godini proizvedeno 117.837,81 tona aluminija. - Potrošnja električne energije u iznosu od 13.890 kWh/t je izvrstna, napose u odnosu na 14.800 kWh/t iz 2009. godine te na europski prošlogodišnji prosjek od 14.914 kWh/t, a da o svjetskomu prosjeku od 15.289 kWh/t ne govorim. To su ishodi osuvremenjivanja i korištenja najboljih srovina. Prosječna jakost struje bila je 185,192 kA, a dnevna, pak, proizvodnja metala iznosila je 1387,01 kg po ćeliji, što je gotovo jednaka vrijednost u odnosu na godinu prije. Neto potrošnja anoda bila je 427,65 kg/t, jednako kao i u 2009. godini, premda te vrijednosti treba uzeti sa zadrškom jer su u pogonu Anoda osposobili vage kojima će mjeriti anodni ostatak pa ćemo odsad dobivati točne podatke o težini svakoga anodnog ostatka. Inače, ciklus zamjene anoda tijekom godine je mijenjan jer smo ubacili preskok – pojašnjava direktor Elektrolize Zdravko Čuturić, kazujući kako je i potrošnja AlF3 bila u granicama planirane odnosno 16,88 kg/t. 20 Sniziti temperaturu procesa Temperatura procesa varirala je tijekom godine, poradi utjecaja litija kojega ima u grčkoj glinici, tako da je prosječna temperatura bila 951,2 °C. - Cilj smanjenja temperature procesa jest postizanje što boljih rezultata pri tom koristeći mjerenje temperature likvidusa, što bi trebalo rezultirati manjom potrošnjom električne energije po toni aluminija. Nadalje, potrošnja Na2CO3 bila je 0,5 kg/t aluminija, potrošnja Al2O3 1932 kg/t, što je preveć, te u ovoj godini moramo svesti potrošnju glinice na prihvatljivije vrijednosti, što podrazumi- jeva vaganje glinice koja stiže u Elektrolizu. S obzirom na to da nam je glinica dolazila iz Grčke, a kakvoća joj varirala u nizu parametara, neke smo sirovine morali dodavati, poput CaF2 čija je potrošnja također povećana – domeće Čuturić. U Elektrolizi je tijekom 2010. godine remontirano 47 ćelija. Iz Bewtrya, Engleska, dobili smo još jednoga dobavljača katodnih blokova i katodne mase. Na remontiranim su ćelijama ugrađeni katodni blokovi sa 100 posto grafita. U ovoj će godini broj remontiranih ćelija ovisiti o kretanjima na svjetskomu tržištu, a nama je u planu 50 remonta. Inače, Potrošnja električne energije u iznosu od 13.890 kWh/t je izvrstna, napose u odnosu na 14.800 kWh/t iz 2009. godine uspješno je povećan vijek trajanja pojedinih ćelija, na čemu se i nadalje radi. Planirana ulaganja u tekućoj godini Za remont elektrolitičkih ćelija, remont tehnološke opreme, stroj za nabijanje katodne mase, stroj za čišćenje cijevi, kompresor za kran ECL, skladište starih katodnih blokova, ispitivanje čelične konstrukcije, tehnološku opremu za osuvremenjivanje Elektrolize, nabavu bimetala i limova za fleksibile, izradbu i ugradbu fleksibila na glavne vodiče, obnovu krovova i bočnih strana Elektrolize, obnovu podova u proizvodnim dvoranama te za nabavu Elasa s novim hardverom, Elektroliza planira, tijekom ove godine, utrošiti ukupno 14.840.000,00 maraka. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Promjene na sustavu ISAL U protekloj je godini napravljeno dosta izmjena i dodano nekoliko novih izvješća od kojih je najvažniji prelazak na prikazivanje stvarnih visina metala. Primijenjen je novi program za izračun težina lijevanja koji uzima u obzir struju serije i dodatne struje test ćelija, iskorištenje ćelije za proteklo razdoblje te izmjerenu visinu metala. Dodano je izvješće za otpilane katodne šine, a izmijenjena je i tablica za dodavanje napona tako da uzima u obzir i temperaturu i kiselost. Tablica za dodavanje napona po negativnomu padu napona je preciznija i ima više vrijednosti. ISAL je prilagođen Elasovim privremenim podizanjima napona, dodani su novi podatci iz aneksa s izvješćem o operacijama čišćenja lonaca, a omogućeno je i praćenje operacija po jednomu loncu. Dodano je novo izvješće o utrošku materijala za remont ćelije, načinjen je novi sustav praćenja visine metala koji daje bolji uvid u stvarne visine metala u ćeliji. Ispravljena je tablica lijevanja metala kako bi bolje štitila ćelije od rada na preniskim visinama metala poslije lijevanja. Tijekom godine ugrađen je i novi softver za ELAS, izmijenjeni su parametri s ciljem boljega rada serije elektrolize. Srednji napon ćelije smanjen je sa 4,39 V na 4,366 V, što je dovelo do smanjenja potrošnje električne energije po toni aluminija. Smanjenje napona omogućeno je upravo promjenom upravljačkoga programa ELAS 1,46. Ostvareni rezultati - Broj otpalih anoda gotovo je istovjetan onom iz 2009. godine. Broj anodnih efekata malo je povećan, s 0,12 na 0,13, što je vezano najviše za upuštanje ćelija na grupama 6 i 8 , stanje probijača, poteškoće s rupama, Radni zadatak ponad otvorene ćelije Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 21 elektroliza Promjene na Sustavu ELAS Prošle je godine učinjen veliki iskorak u kakvoći upravljanja ćelijom, a najvećma novom inačicom upravljačkoga programa ELAS 1.46 koja donosi tri nova aspekta upravljanja: poboljšano gašenje anodnih efekata, programirano naddoziranje nakon lijevanja metala i doziranje glinice pa probijanje kore koje pomaže pri smanjenju lijepljenja kupke na probijače. Zahvaljujući izmjenama u Elasu, produljen je vijek MMI panela i uvelike spušten napon ćelije, čime je ostvarena godišnja ušteda od čak 0,555 milijuna eura. U ovoj je godini u planu još bolje povezivanje Isala i Elasa te automatsko prebacivanje podataka za napon ćelije i doziranje AlF3. Planirano je i oprobavanje upravljačkoga programa i na novim kontrolorima. Ukoliko bude novčanih mogućnosti, Alpha server bi trebalo nadgraditi novijom inačicom operativnoga programa OpenVMS čime bismo smanjili pogrješke i lakše održavali server. smanjenje visine kupke kao i za temperaturu procesa. Na tri pokrenute ćelije, s izvanjske strane kesona, stavili smo staklenu vunu na razini katodnih blokova, što će biti nastavljeno na svim remontiranim ćelijama. Cilj nam je smanjiti broj anod- 22 nih efekata, a jedan od koraka je zamjena istrošenih probijača. Također, moramo raditi i na smanjenju padova napona što je jednim od uvjeta za smanjenje potrošnje električne energije po toni aluminija – komentira direktor Elektrolize. Početkom godine otpočelo se s novim načinom izračuna količine metala koja će biti livena i to u ovisnosti o radu u posljednjih pola godine, struje serije i izmjerene visine metala. Provedene su i određene aktivnosti na poboljšanju tehničkih i radnih kapaciteta i uvjeta, kao i svojstva na alatima i uređajima kojima se obavlja djelatni proces. Zavarivanjem su ugrađene dodatne aluminijske ploče na glavnomu vodiču kod nulte točke jer je došlo do pomicanja i pucanja na glavnomu vodiču. Na ćeliji 152 ugrađen je strugač kupke, ali je skinut glede dorade. Od novih tehničkih rješenja, napravljeni su kratkospojnici koje se stavlja na svaku isključenu ćeliju poradi smanjenja napona na klinovima, a radi se i na iznalaženju novoga rješenja strugača kupke. Povećan broj bolovanja - Nažalost, imali smo jedanaest povrjeda na radu, broj bolovanja je povećan, a razlog tomu je veći broj djelatnika s težim oboljenjima. Prošla je godina uistinu bila jednom od najzahtjevnijih i prema količini poslova i prema novousvoje- nim tehničkim rješenjima koja su postala dijelom standardnih aktivnosti – zaključuje Čuturić, navodeći kako tijekom ove godine treba riješiti status invalida rada i bolesnih djelatnika, raditi na povećanju i primjeni zaštite na radu, smanjiti potrošnju električne energije, povećati vijek trajanja ćelija, smanjiti vrijednost prosječno- Nažalost, prošle smo godine imali jedanaest povrjeda na radu, broj bolovanja je povećan, a razlog tomu je veći broj djelatnika s težim oboljenjima ga napona ćelije i vrijednosti padova napona, smanjiti broj anodnih efekata po ćeliji, smanjiti troškove i provesti još čitav niz tehničkih pojedinosti u pogonu koji je, nedvojbeno, i u protekloj godini, jednako kao i kolege iz drugih pogona i sektora, nesebično dao golem obol u prevladavanju snažnih učinaka svjetske krize. Srednjoročni i dugoročni plan razvitka Srednjoročni plan razvitka Elektrolize obuhvaća okretne grede, lonce za kupku i metal, suho čišćenje ćelija, ugradbu filtera za postojeće skladište kruta, nabavu buster postrojenja, nabavu kabina i klima za kranove, izradbu novih kesona, unaprjeđenje rješenja za tehničke alate, izradbu novih poklopaca ćelija, sustav za neprekidno mjerenje fluora u proizvodnim dvoranama, ugradbu pokretnih poklopaca za transportne lonce na posebnim vozilima za prijevoz metala, trajno rješenje za radionicu remonta šipki te izmjenu Organizacijske sheme sukladno potrebama Elektrolize. Dugoročni plan razvitka Elektrolize obuhvaća podizanje jakosti struje na postojećim ćelijama na otprilike 210 kA i izgradnju nove elektrolize. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. ljevaonica ljevaonica Unatoč recesiji, gotovo dosegnuta najveća proizvodnja, ostvarena 2008. godine Zadivljujući uspjesi moćne Ljevaonice Čak i u godini krize, nije se štedjelo na zaštiti djelatnika pa su nabavljeni nova aluminizirana odijela i zaštitne kacige P ametna ulaganja u osuvremenjivanje tvorničkih pogona uvrstila su našu Ljevaonicu među šest najsuvremenijih u svijetu, a ta je činjenica posebno došla do izražaja tijekom 2010. godine, kada se Ljevaonica, unatoč recesiji, proizvodnjom približila svojoj najvećoj proizvodnji, ostvarenoj u 2008. godini. Tako su u cijelosti ostvareni planirani cijevi, vezani uza proizvodnju u Ljevaonici. U prošloj je godini otpad u proizvodnji blokova i trupaca, najzastupljenijih proizvoda u Aluminijevoj ukupnoj proizvodnji, zadržan na razini posljednjih tri do četiri godine te nam smanjenje toga otpada ostaje i nadalje među prioritetnim zadaćama. Povećanje legiranoga otpada Kada govorimo o planiranoj i ostvarenoj proizvodnji i otpadu u proizvodnomu procesu, govorimo o mjerljivim parametrima proizvodnje. Međutim, treba napomenuti kako je u 2010. godini ostvarena planirana proizvodnja i održana razina otpada u posljednje tri do četiri godine, premda je proces proizvodnje znatno usložen. Tu govorimo o povećanomu udjelu legura 8xxx, 5xxx, 4xxx i 3xxx u narudžbama blokova Tvornice lakih metala – Tvornice valjanih proizvoda iz Šibenika, u odnosu na blokove kakvoće 1050 Di. Priprema tih legura značajno je složenija i dulje traje u odnosu na kakvoće 1050. - Posljednjih je godina znatno uvećan udio legiranoga alu- 24 pad koji nastaje u proizvodnji profila kupaca Feal d.o.o. Široki Brijeg, Fe-Al d.o.o. Mostar, Presal Extrusion d.o.o. Široki Brijeg, Alpro d.d. Vlasenica i TLM-Tvornica prešanih proizvoda d.o.o. Šibenik – pojasnila je Ružica Udovičić, rukovoditelj Plana i pripreme proizvodnje u Ljevaonici. Novi livni stol Prilagodba zahtjevima tržišta i potrebama kupaca jedini su put opstanka te je koncem 2010. godine nabavljen novi stol za lijevanje trupaca, promjera 152 mm. Dosad je Ljevaonica mogla odgovoriti zahtjevima kupaca za trupcima promjera 178 mm, 203 mm, 228 mm i 254 mm te je našoj ponudi dodan još jedan oblik trupca. Unaprjeđenje sigurnosti i zaštite na radu našom su stalnom obvezom i na tomu su tragu, za potrebe Ljevaonice, nabavljena nova aluminizirana odjela i kvalitetnije zaštitne kacige za ljevače, kao i one djelatnike koji, sukladno svojemu opisu posla, dolaze u dodir s vrelim metalom. Poradi povećanja obima poslova i dotrajalost postojećih, prošle je godine Ljevaonica, preko tvorničkoga Odjela prijevoza, nabavila dva nova viličara, a za ovu je godinu predviđena nabava uređaja za automatsko skidanje šljake i za izvanpećnu obradu tečnoga metala (uklanjanje natrija) iz Elektrolize, potom ugradba plamene peći kapaciteta do 50 tona i, na koncu, linija malih ingota. Ukupno je ulaganje procijenjeno na šest milijuna eura. Prilagodba zahtjevima tržišta i potrebama kupaca jedini su put opstanka te je koncem 2010. godine nabavljen novi stol za lijevanje trupaca, promjera 152 mm minijskog otpada u ukupnoj količini otpada za pretapanje. To podrazumijeva složeniju pripremu metala i dulje trajanje pripreme, u odnosu na čisti metal kakvoće Al 99,7, koji dolazi u obliku T-ingota ili malih ingota i bila je gotovo jedina zastupljena u ukupnoj količini za pretapanje u ranijim godinama. Porast udjela aluminijskoga otpada stvara otpad koji nastaje u proizvodnji valjaonice TLM-TVP d.o.o. Šibenik te ot- Odovud izlazi najbolji aluminij na svijetu Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 25 plinofikacija plinofikacija Revolucionarni projekt u Aluminijevim pogonima Anode i Ljevaonica Za uporabu plina više nam ne treba plinovod U planu je plinofikacija anodne peći za proizvodnju pečenih anoda te svih devet ljevaoničkih peći koje sada koriste lož ulje kao pogonsko gorivo D olaskom u Aluminij Leva Zaidenberga, direktora izraelsko-američke tvrtke Energtek Inc., otpočela je priča o konačnomu ostvaraju projekta koji je već dugo bio tek zamisao koja bi donijela značajan napredak i uštede u proizvodnji – plinofikaciji dijela Aluminijevih pogona. Energtek je svjetskim liderom u prijevozu prirodnoga plina non pipe (bez plinovoda) tehnologijom odnosno u opskrbi plinom onih mjesta koja nisu povezana plinovodom, a licencirani su za istraživanja i iskorištavanje plinskih izvora na Filipinima i u Izraelu. Primjenom non pipe tehnologije zajamčena je ušteda između 20 i 25 posto u odnosu na sadanje troškove 26 koje plaćamo za energente, dok se smanjuje i ispuštanje štetnih plinova u iznosu do čak 90 posto. Razlika u odnosu na klasični način isporuke plina u posudama pod tlakom jest u tomu što je Energtek razvio poseban način sabijanja prirodnoga plina, kojim se jednaka količina plina isporučuje pri tri do četiri puta nižemu tlaku te su značaj- no smanjeni kapitalni i troškovi kasnijega održavanja cjelokupne plinske opreme. Plin vezan za cijenu nafte Primjena njihove metode kod nas bi podrazumijevala izgradnju punionice i punjenje posuda plinom na mjestu gdje postoji plinovod, potom izgradnju Primjenom non pipe tehnologije zajamčena je ušteda između 20 i 25 posto u odnosu na sadanje troškove koje plaćamo za energente, dok se smanjuje i ispuštanje štetnih plinova u iznosu do čak 90 posto prijemnoga postrojenja, skupa s mjernim uređajima u Aluminiju, neprekidnu isporuku plina cestovnim putom u Aluminij, priključivanje punih posuda i preuzimanje praznih. Iz Energteka su voljni pripomoći i pri zamjeni opreme pri prelasku s lož ulja na prirodni plin. Zaidenberg je naglasio kako bi oni odradili sve predradnje, dok bi na Aluminiju bila obveza pribaviti neophodna uporabna odobrenja te osigurati prostor za smještaj prijemnoga postrojenja za plin. Sukladno njihovu iskustvu, ulaganje se isplati već za pet mjeseci do pola godine, a pola godine treba za izgradnju punionice i prijemnoga postrojenja te za pribavljanje neophodnih odobrenja. Ugovor se sklapa dugoročno, najčešće na Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. pet godina, a cijena plina bi bila formulom vezana za burzovnu cijenu nafte. Nakon što je Aluminij potpisao Memorandum o razumijevanju s Energtekom, posjetio nas je predsjednik Uprave tvrtke BH-Plin d.o.o. Sarajevo Almir Bečarević, pošto su i oni potpisali predugovor s Energtekom, čime su stvoreni preduvjeti za otpočinjanje provedbe projekta uvođenja prirodnoga plina kao energenta u dio proizvodnje u Aluminiju d.d. Mostar. Na sastanku je predviđeno već na ljeto krenuti s potrošnjom prirodnoga plina u Aluminiju, a obvezom je Sarajeva omogućiti izgradnju postaja za punjenje pod tlakom na postojećim postajama, putom kojih će plin biti utiskivan u cisterne. Manji troškovi održavanja Predviđena je godišnja potrošnja ne manja od deset milijuna m3, s mogućnošću rasta, a Aluminij u predstojećemu razdoblju, uza Energtekovu pomoć, treba prilagoditi svoja postrojenja za uporabu prirodnoga plina. Naime, za proizvodnju pečenih anoda u anodnoj peći u pogonu Anoda, trenutačno se koristi ekstra Plinofikacija anodne peći zahtjeva prilagodbu postojeće opreme za novi energent, vrijednu 530.000 eura, a projekt plinofikacije u Ljevaonici vrijedan je 770 tisuća eura lako lož ulje. Godišnja planirana proizvodnja pečenih anoda u ovoj je godini 69.000 tona, a s obzirom na to da je potrebno 89,5 litara lož ulja po toni pečene anode, godišnji utrošak toga energenta Aluminij plati 8.511.196,00 maraka. Također, sagorijevanjem lož ulja dolazi do neizostavnoga ispuštanja plinova koji štetno utječu na djelatno okružje i na samo postrojenje, a puštanjem u pogon postrojenja za obradu dimnih plinova anodne peći 2008. godine uvelike se doprinijelo smanjenu štetnih plinova u okolišu. Plinofikacija anodne peći zahtjeva prilagodbu postojeće opreme za novi energent, vrijednu 530.000 eura, s rokom isporuke opreme od šest do osam mjeseci. Prelazak na prirodni plin uvelike će pridonijeti smanjenju ispuštanja štetnih plinova, ali i troškova i nabave energenta i održavanja samoga postrojenja. Aluminij nosi razvitak Hercegovine Bečarević je javno izjavio kako će, ukoliko Aluminij krene u plinofikaciju pogona, postati isplativim projekt izgradnje plinovoda prema hercegovačkim općinama i gradu Mostaru. Tako smo, i u tomu pogledu, nositeljima razvitka cjelokupnoga hercegovačkog područja jer, uzimanjem plina za energent u dijelu naših pogona, potičemo vlasti na dovođenje plinovoda Hercegovcima kojima bi prirodni plin zamijenio puno skuplju struju za grijanje i za hlađenje, a osim što je jeftiniji, i ekološki je prihvatljiviji i od mazuta i od ugljena. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Značajan doprinos ekologiji Projekt plinofikacije, osim u dijelu Anoda, bit će proveden i u Ljevaonici, točnije na svih devet ljevaoničkih peći za pretapanje čvrstoga aluminija i pripremu legura za lijevanje. Riječ je o tri peći kapaciteta 25 t s po dva gorionika i šest peći kapaciteta 40 t s po četiri gorionika. Jednako kao i kod anodne peći, trenutačni energent za rad ljevaoničkih peći jest lož ulje, kojega je prošle godine u Ljevaonici potrošeno oko 6500 tona, što nas je stajalo otprilike 5.080.000,00 eura. Plinofikacija ljevaoničkih peći, pak, jamči uštedu od 20 do 25 posto u odnosu na trenutačne troškove te smanjuje štetne plinove za čak 90 posto u odnosu na postojeće stanje, što će nam povećati ionako izvrstnu razinu ekološke osviještenosti, napose sada kada smo dobili i Okolišno dopuštenje od Ministarstva okoliša i turizma u Vladi FBiH. Nadalje, osim ušteda na energentu, uporaba prirodnoga plina olakšava i održavanje samoga postrojenja. Projekt plinofikacije u Ljevaonici vrijedan je 770 tisuća eura, a moguće ga je provesti za šest do osam mjeseci. 27 podstanica podstanica Riječ je o iznimno osjetljivim zahvatima, poglavito s obzirom na nužnost provedbe gotovo svih ključnih aktivnosti u tom procesu na visokomu naponu u neposrednoj blizini naših djelatnika Projekt potpune obnove visokonaponskoga postrojenja Jedino jamstvo sigurnoga napajanja Elektrolize strujom Za provedbu su predviđene dvije godine, a ukupna je vrijednost toga projekta otprilike sedam milijuna eura U Programu rada Uprave Aluminija u predstojećemu razdoblju, u sklopu strateških planova ulaganja u obnovu i osuvremenjivanje proizvodnih i drugih pogonskih dijelova Tvornice, predviđena je i cjelokupna obnova postojećega visokonaponskog postrojenja u našoj Podstanici. Ne čudi to s obzirom na činjenicu da je i primarna i sekundarna oprema na tomu postrojenju zastarjela, što je izrazitom prijetnjom sigurnosti u napajanju Elektrolize strujom, ali ujedno i prijetnjom sigurnosti osoblja koje održava rasklopno postrojenje i koje je zaduženo za možebitne žurne zahvate. Postojeće visokonaponsko rasklopno postrojenje 220 kV projektirano je i izgrađeno prije trideset godina, poradi napajanja strujom tadanjega Aluminijskog kombinata, ali je izravnim srpsko-crnogorskim granatiranjem Tvornice u Domovinskomu ratu, posljedicom čega jest šteta veća od 140 milijuna eura, oštećena i oprema na tomu postrojenju. Oštećeni su dijelovi obnovljeni tijekom 1996. i 1997. godine, ali su puna tri desetljeća korištenja učinila svoje pa su analize ukazale na niz mogućih pogubnih scenarija koji bi mogli dovesti do prekida napajanja Elektrolize strujom, a s tim u svezi i do vrlo teških, go- tovo nenadoknadivih gubitaka u opremi i u proizvodnji. Veća imunost na kvarove Općenito gledano, veći dio opreme visokonaponskoga postrojenja u uporabi je od puštanja pod napon, daleke 1981. godine. - Obnova rasklopnoga postrojenja, provedena nakon ratnih razaranja, uključivala je popravak postojeće opreme i Oštećeni su dijelovi obnovljeni tijekom 1996. i 1997. godine, ali su 30 godina korištenja učinila svoje pa su analize ukazale na niz mogućih pogubnih scenarija koji bi mogli dovesti do prekida napajanja Elektrolize strujom Podstanicu je nužno osuvremeniti 28 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. djelomičnu zamjenu one uništene, što je vidljivo u raznolikosti tipova, ali i različnosti u starosti pojedinih sastavnica. K tomu, osim zastarjelosti, na dijelu opreme vidljiva su i mehanička oštećenja. Nadalje, i sekundarna je tamošnja oprema neodgovarajuća u primjeni, s obzirom na današnje stanje u ponudi suvremenije, pouzdanije i prikladnije opreme (mjerne, signalizacijske i upravljačke). Posebno treba naglasiti kako je svako od dalekovodnih polja neposredno spojeno na jedan sustav sabirnica te kako postrojenje nema spojno polje, čime je znatno smanjena fleksibilnost (imunost) postrojenja na kvarove u postrojenju i u mreži, kao i u slučaju potrebe za radovima na održavanju visokonaponske opreme - pojašnjava Bruno Čale, direktor KOV-a. Naime, vodna su polja opremljena samo odvodnicima prenapona i izlaznim rastavljačima, kruto su priključena na sustav sabirnica i ta izvedba ne omogućuje neovisan izbor sustava sabirnica u odnosu na vodno polje kojim se postrojenje napaja, pa ga u slučaju kvara na sabirnicama nije moguće izolirati, jer vodna polja nisu opremljena prekidačima. Punu učinkovitost dvostruki sustav sabirnica dobiva spojnim poljem koje omogućuje prebacivanje napajanja, pod teretom, s jednoga na drugi sustav sabirnica. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Tako se krenulo u pothvat izradbe studije o obnovi postojećega visokonaponskog rasklopnog postrojenja, s ciljem potpunoga otklonjenja prijetnje sigurnosti u napajanju Elektrolize strujom. Osnovnim su razlozima toga projekta: povećanje sigurnosti pristupa i obavljanja remontnih radova redovitoga održavanja i radova u slučaju havarijskih stanja; najveće moguće smanjivanje rizika od prekida napajanja strujom, s obzirom na sadanje stanje opreme i neodgovarajuće strukture jednopolne sheme VN postrojenja; bitno povećanje sigurnosti napajanja, s obzirom na sadanju shemu vodnih polja Mostar 3 i Mostar 4; veća fleksibilnost pri promjeni sklopnih stanja te osuvremenjivanje sustava zaštita, signalizacije i upravljanja postrojenjem. Projektni tim već djeluje Izradbom projektnoga zadatka stečeni su uvjeti za sklapanje ugovora o izradbi elaborata o obnovi visokonaponskoga postrojenja, a kako je riječ o osjetljivim zahvatima, poglavito s obzirom na nužnost provedbe gotovo svih ključnih aktivnosti na visokomu naponu u neposrednoj blizini djelatnika, predlaganje načina provedbe radova povjereno je dvjema ustanovama čiji stručnjaci ima- ju bogata iskustva na takovim pothvatima. Ugovor o izradbi elaborata potpisan je 16. travnja 2009. godine sa Zavodom za elektrostrojarstvo i automatizaciju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i sa Zavodom za visoki napon i mjerenja Instituta za elektroprivredu i energetiku d.d. Zagreb. Odmah se pristupilo izradbi studije, što je izrazito zahtjevno, s obzirom na to da, unatoč složenosti zahvata, niti u jednomu trenutku ne smije doći do prekida napajanja Tvornice strujom. Studija o izradbi elaborata zgotovljena je u travnju prošle godine te je Uprava Društva imenovala projektni tim čiji su članovi, zajedno s izvanjskim suradnicima, načinili Izvješće o pregledu Studije i pristupili izradbi projektnih zadataka za izradbu projekta premještanja trase dalekovoda 220 kV TS Mostar 4 – EAL, Dionica SM 24 – Portal u TS Aluminij (premještanje posljednjega dalekovodnog stupa te trase preduvjetom je za obnovu 220 kV postrojenja), potom za izradbu Glavnoga i Izvedbenoga projekta obnove postrojenja te za obnovu i osuvremenjivanje ispravljačkih skupina 1, 2, 3 i 4. Ukupna vrijednost cjelokupnoga projekta, za čiju su provedbu predviđene dvije godine, iznosi otprilike sedam milijuna eura. 29 financije financije Pregled uvoza, izvoza, ulaganja, cijene aluminija i tečaja euro/dolar u 2010. godini Ostvarili smo izvoz od 400 milijuna maraka Za razliku od tragične 2009. godine, prosječna cijena aluminija prošle je godine iznosila 2.173,12 USD/t P rosječna ostvarena cijena aluminija u 2010. godini iznosi 2.173,12 USD/t, dok je godinu ranije iznosila 1.664,83 USD/t, što predstavlja rast od 30,53 posto. Kretanje prosječne cijene u eurima čak je povoljnije poradi rasta tečaja američkoga dolara u odnosu na euro te je prosječna cijena aluminija u 2010. godinu iznosila 1.637,72 EUR/t, a godinu ranije 1.188,80 EUR/t, što predstavlja rast od 37,73 posto. Prosječan tečaj euro/dolar na razini 2010. godine iznosio je 1,3271, dok je godinu ranije bio 1,3934, iz čega je vidljivo kako je američki dolar, prosječno, na razini godine ojačao za 4,76 posto. Aluminij je u 2010. godine ostvario 502.824.070,00 maraka prihoda od prodaje, dok je taj iznos 2009. godine bio 335.591.386,00 maraka, što predstavlja porast od 49,83 posto. Izvoz je u prošloj godini bio 400.369.084,00 maraka, što u odnosu na 2009. godinu (258.822.411,00 maraka) predstavlja povećanje od 54,69 posto. Prihod od prodaje u 2010. godini na domaćemu tržištu viši je u odnosu na 2009. godinu za 33,46 posto ili, vrijednosno Grafički prikaz prihoda od prodaje i ishoda poslovanja za 2009. i 2010. godinu u markama Kretanje prosječne cijene aluminija na Londonskoj burzi metala, izraženoj u američkim dolarima, za razdoblje 2009. i 2010. godine 30 Kretanje prosječne cijene aluminija na Londonskoj burzi metala u eurima za razdoblje 2009. i 2010. godine Prosječan tečaj euro/dolar po mjesecima Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. iskazano, u prošloj je godini iznosio 102.454.986,00 maraka u odnosu na ostvarenih 76.768.975,00 maraka iz godine prije. Značajan porast prihoda ostvaren je poradi rasta cijene aluminija na Londonskoj burzi metala, s jedne strane, i povećanja proizvodnje, s druge strane. Povećanje proizvodnje ogleda se u činjenici da su prošle godine pokrenute sve prethodno ugašene elektrolitičke ćelije. U našemu izvozu i nadalje dominiraju tri kupca, i to švicarski Glencore Int. AG, TLMTVP d.d. Šibenik i TLM-TPP d.d. Šibenik, na koje otpada čak 97 posto našega ukupnog izvoza. Ostali kupci iz inozemstva su Eurocable Group d.d. iz Hrvatske, Alcore LLC iz SAD-a, Enital Trading s.r.l. iz Italije i Shore Metal Trading LLC iz SAD-a. Na domaćemu je tržištu Aluminij d.d. Mostar u prošloj godini isporučivao svoje proizvode sljedećim kupcima: Aplro d.d. Vlasenica, Feal d.o.o. Široki Brijeg, Fe-Al d.o.o. Mostar, Jajce Alloy Wheels d.o.o. Jajce, Kapis d.o.o. Tomislavgrad, Presal Extrusion d.o.o. Široki Brijeg i TT Kabeli d.o.o. Široki Brijeg. Ostvareni gubitak u 2010. godini je 13.384.485,39 maraka, naspram gubitka od 41.068.442,00 maraka iz 2009. godine, što je smanjenje negativnoga ishoda za oko 65 posto. Ukupan uvoz u 2010. godini iznosi 309.938.169,00 maraka, što predstavlja pove- Kakvoća naših proizvoda nikada nije bila predmetom dvojbi, jer proizvodimo najkvalitetniji aluminij u svijetu ćanje za 40,47 posto u odnosu na godinu prije, kada je bio 220.640.252,00 maraka. Povećanje uvoza je posljedicom vraćanja proizvodnje na puni kapacitet, kao i rasta cijene ulaznih sirovina. Aluminij je u 2010. godini uložio oko 15.191.000,00 maraka. Inače, za što bolji novčani ishod poslovanja Aluminija, kao najvećega izvoznika u BiH koji ne uživa nikakove potpo- Značajan porast prihoda ostvaren je poradi rasta cijene aluminija na Londonskoj burzi metala, s jedne strane, i vraćanja naše proizvodnje na puni kapacitet, s druge strane Ime dobavljača Glencore Int. AG Promet 2009. u markama re od strane države, nužno je konačno osigurati konkurentnu cijenu struje, usporedivu s cijenom koju plaćaju ostali proizvođači aluminija u svijetu, ali i ukinuti carine na uvozne sirovine te na taj način povećati konkurentnost domaćih proizvođača. Kakvoća naših proizvoda nikada nije bila predmetom dvojbi, jer proizvodimo najkvalitetniji aluminij u svijetu, za što imamo i međunarodna priznanja, o čemu svjedoče golema potraživanja koja pristižu od brojnih prerađivača s prostora i Europe i Azije i američkoga kontinenta. Promet 2010. u markama Indeks 2010./2009. 144.078.396,00 187.576.976,00 130,19 TLM d.d. 39.510.487,00 54.254.847,00 137,32 Rain CII Carbon LLC 17.822.205,00 23.466.492,00 131,67 5.868.927,00 10.523.704,00 179,31 Aleastur Asturiana 897.567,00 443.460,00 49,41 Hoesch Metallurgie GmbH 844.748,00 2.136.280,00 252,89 Aminco Carbone Savoie TLM-TVP d.d. Ostali Ukupno Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 757.725,00 1.245.749,00 164,41 2.394.195,00 14.818.809,00 618,95 8.466.002,00 15.471.852,00 182,75 220.640.252,00 309.938.169,00 140,47 31 i c a n u j i v e j i u n i i m Alu rančastim a u na im odjelim plav one e pog Okom foto odn proizv e k č i tvorn kroza a t a r a ap orči neumdno ta o k i ij o č jevima icama p li stro klize po tračn krovova prog o m i e no inač de naši agrijanih Kako bi ječito z dvorana. Tu ra častim v ce, vica. li a e š n ti nih vreli naran ba skinu u drukčije… a srpanjske d 40°C izvod i u plavim i u od čvrstim e tr a d a 0°C, a k iti anod Još kad star na više o eba se junac odijelima, p staklom na oko 6 c s ćelije i izvad ivlja. je radnim aštitnim elo li du), tr gnu Mo e d a ć o ž tičke oklop rmometru p trukcija u e ećma i u hla ći ljevaonič- kacigama i z im čuvaju tij ili p o tr k le lu ji s m jv e a te a o n a u lu i u k o a im ć a (n tl a k r n a u o p iv c s k a ž i gr li ri- – Teška čelična kao da je pri- u Ljevaonic metal ključ peć preko eljenih dodira etnim je i vrije te prijeteć uhajući na otp ši lj r ž a dje e e ij g a k a n z in i n N ć ji d m Ju e . o o p k lu m d ja vo na čicom minij, k i će u šali ćeli e, našega A edne radnike noda- koj i, pak, topi sivi lijev, nijevom la vnom dosko je je il ij A ć °C iš r e 0 v u v r 0 , i la ja ji 8 g da °C. i, gd ko an ore nula a i katogne žegama hlađenje van i od 40 like 950 ravo, izdrže i g na noge tis uju kruh svagd ktrolizi, tamo u Anodama d o n a a a je e le p koji, za restaju podizati o tempe- rađ , Ljevaonici i E svaka pora na za zalijevan peratura dos di- poziv n tura zraka viš m ali ne p duzeće. Riječ je en ljudi ma , zbog vreline, apaj za hlađe- a u kojoj te 1500°C. Na poje ino tempera a. m je v o o i j d ih p p n g o v s a v li je pnjev s v e up jed o is s r v ta s na čiji s Aluminijem tijelu ispuš znojni, maka ši su nezam mjestima prist teškim stu a m a r a i k nim iru ratu nim je inusu, n r, kako m. Uvije u u dod matizira koji nis icom smiješe je peratura nje ge drhtali na metko kada bez moguć u kli le s nevjer ?! Radna tem čan dje- ko latnici vedri i rij mentara, poo je zamisliti elija, gdje pros svojega dje oga sočnog k ć u k e u ic n đ v e lo po izm vnom je rovede latnik p g vremena, ugla djelatno U glinica laboratorij Prošlu godinu obilježila kriza i s proizvodnjom glinice na Mediteranu Zajamčena nabava grčke glinice do kraja godine Uspješno smo se othrvali pritiscima da, umjesto iz Grčke, kupujemo lošiju i skuplju glinicu iz Gvineje ili s Jamajke N akon što je ruski Rusal, poradi visokih troškova proizvodnje, zatvorio svoje tvornice glinice u Italiji (Sardinija) 2008. i u Crnoj Gori (Podgorica) 2009. godine, stanje s proizvodnjom glinice na Mediteranu dodatno je usložneno. Problem je narastao s oporavkom tržišta metala, kada većina europskih tvornica ponovo pokreću ćelije, ugašene početkom velike svjetske krize, te naglo jača potražnja za glinicom. Aluminij, koji također pokreće svoje ugašene ćelije, krajem 2010. trpi pojačane zahtjeve iz švicarskoga Glencorea za povećanjem cijene za postojeći ugovor za nabavu glinice, koji je na snazi do kraja 2011. godine, a sukladno kojemu nam isporučuju glinicu iz Grčke. S obzirom na gubitke koje trpi u svezi s tim ugovorom, Glencore nam je nudio zamjensku glinicu iz Gvineje, znatno lošije kakvoće, što nismo prihvatili, uzimajući u obzir i sastav te glinice, ali i činjenicu da bi za njezin prijevoz trebalo koristiti veće brodove, s oko 12 tisuća mt nosivosti, za koje u Luci Ploče nemamo odgovarajuću opremu za brzi istovar. Glencore mijenja ponudu, predlažući doturanje glinice s Jamajke, koja je zadovoljavajuće kakvoće, premda ne tako dobre kao ona iz Grčke pa bi ipak utjecala na kakvoću te- kućega aluminija i na povećanje troškova proizvodnje u Elektrolizi. Nadalje, za njezin bi prijevoz trebala plovila od čak 25 tisuća mt nosivosti, što nam je bilo neprihvatljivo. Na koncu, golemi bi troškovi nastali i u procesu carinjenja, s obzirom na to da carine za sirovine uvezene iz zemalja koje nisu članicama Europske unije iznose 6 posto. Ipak, pregovori čelnih ljudi Aluminija i Glencorea urodili su plodom pa je dogovoren nastavak isporuke glinice iz Grčke sve dok je spomenuti ugovor na snazi, dokad će Aluminij plaćati premiju od 10 američkih dolara po toni glinice, kako bi Glencore umanjio svoje gubitke. To nam je rješenje zadovoljavajuće jer zadržavamo raniju kakvoću tekućega metala i ne ćemo trpjeti povećanje troškova proizvodnje, a izbjegnuti su i dodatni izdatci za carine. Također, glinica će nam nastaviti stizati brodovima do 8500 mt nosivosti, za koje uglavnom nemamo nepotrebnih čekanja u Luci Ploče. Uspješnim ishodom pregovora s Glencoreom, mogući su troškovi za nabavu nužne nam glinice smanjeni s otprilike 17 milijuna američkih dolara na oko 3 do 4 milijuna te su tako izravno smanjeni troškovi proizvodnje tekućega aluminija u 2011. godini za 12 do 13 milijuna dolara. U godinu dana pregledano 175 tisuća uzoraka Djelatnici Laboratorija neprestance opslužuju sve tvorničke pogone i sektore, bilo da je riječ o ulaznim sirovinama ili o našim gotovim proizvodima U Zamalo pogubni štrajkovi u Željeznicama FBiH Kao da nam nije bilo dosta poteškoća u svezi s osiguranjem nabave sirovina, tijekom protekle godine dva su nas puta na rub kolapsa doveli prekidi prometovanja vlakova u FBiH, prvi puta blokadom željezničke pruge i kolodvora u Čapljini, a drugi puta poradi štrajka strojovođa u FBiH. Oba su nam puta sirovine dopremljene u posljednji trenutak, kada su nam rezerve glinice, smole i petrolkoksa već bile na izdisaju i Elektrolizi prijetilo pogubno naprasno gašenje, a i na desetke tisuća eura bacili smo u vjetar poradi brodova natovarenih našim teretom koji su, zbog vlakova, danima bezrazložno u Pločama čekali na istovar. Nažalost, tek kada smo od Vlade FBiH zatražili dopuštenje da Hrvatske željeznice prevezu naše sirovine iz Luke Ploče u Mostar, pokrenuti su vlakovi u FBiH. Izravno su smanjeni troškovi proizvodnje tekućega aluminija u 2011. godini za 12 do 13 milijuna dolara 34 Vrijedan maleni kolektiv unutar velike obitelji Aluminija d.d. Mostar Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Aluminijevu su Laboratoriju tijekom prošle godine analizirana 175.432 uzorka, za potrebe Anoda, Elektrolize i Ljevaonice te za pogon Obrada plinova. Analize ulaznih sirovina pokazale su zadovoljavajuću kakvoću odnosno traženi su parametri bili u granicama ugovorenih vrijednosti. Isporučeno nam je 28 lotova glinice iz Grčke, potom pet lotova koksa Lake Charlas i jedanaest lotova smole DEZA. Predlegure – silicij-metal, magnezij, albor-AlB4, tibor-AlTi5B1 i stroncij žica za potrebe Ljevaonice bili su zadovoljavajuće kakvoće. Analiziran je i sivi lijev za anode i za katode, dok je i kakvoća isporučenoga ekstra lakoga lož ulja odgovarala onoj ugovorenoj. dine, u tri smjene, rađena analiza metala iz ljevaoničkih peći. Praćeni su kakvoća metala tijekom njegove pripreme u pećima i kakvoća gotovih proizvoda odnosno malih ingota, blokova, trupaca i žice. Praćenje učinkovitosti rada postrojenja za suhu obradu plinova obavljano je analizom uzoraka pristiglih iz toga pogona i uzoraka vode i zraka uzorkovanih u krugu Tvornice. Suradnja s proizvodnim procesima u Anodama, Elektrolizi i u Ljevaonici iznimno je učinkovita zahvaljujući našoj unutarnjoj uvezanosti putom Informacijskoga sustava Aluminija (ISAL) – kazuje nam Snježana Marić, rukovoditelj Laboratorija, ocijenivši vrlo dobrom i suradnju sa Sektorom za komercijalne poslove. Suradnja sa svijetom Velika vrijednost Isala Prema riječima dr. Antonije Višekruna, glavnoga inženjera kontrole i zaštite, osim analiza ulaznih sirovina (koksa, smole i sivoga lijeva), za pogon Anoda analizirani su i uzorci anoda, kao i pečenoga anodnog ostatka. Također, za pogon Elektrolize, osim glinice kao ulazne sirovine, rađene su i analize uzoraka kupki i pokrova (u dvije smjene) na X-Ray fluorescenciji – difrakciji, i primarnoga aluminija (u tri smjene) na optičkomu emisijskom spektrometru. - Ljevaonicu su opsluživali optički emisijski spektrometri, na kojima je tijekom cijele go- Suradnja s proizvodnim procesima u Anodama, Elektrolizi i u Ljevaonici iznimno je učinkovita zahvaljujući našoj unutarnjoj uvezanosti putom Informacijskoga sustava Aluminija Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Dometnula je kako se u Laboratoriju svakodnevno, tijekom cijele godine, obavlja provjere svih mjernih uređaja s certificiranim referentnim materijalima, kao i umjeravanje opreme. No, još uvijek ne posjeduju akreditaciju za ISO 17025, premda se vladaju sukladno tim načelima. Na koncu, Aluminijev Laboratorij povremeno razmjenjuje uzorke i rezultate analiza s drugim sličnim tvornicama i institutima, poput Taluma iz Slovenije, TLM-a iz Hrvatske, ARL-a Ecublens iz Švicarske, Hydro Aluminiuma iz Norveške i Njemačke, Hydroa R&D iz Njemačke, SAPA-e iz Švedske i dr. 35 medicina rada medicina rada Neprekidna skrb za zdravstveno stanje Aluminijevih zaposlenika Osim onih zakonom propisanih, Tvornica plaća i kardiološke preglede djelatnicima Ukupno je zabilježeno 77.780 ura bolovanja, kako poradi oboljenja, tako i glede ozljeda na radu i izvan rada M edicina rada neprestance prati i analizira bolovanja i njihove uzroke, ozljede na radu, ozljede izvan rada i ukupno bolovanje koje u Aluminiju nikada nije premašilo 4,3 posto, što je u granicama svjetske snošljivosti. Na osnovi liječničkih doznaka o bolovanjima, izrađuje se mjesečna i kvartalna izvješća o tim podatcima. Zaključno s prosincem 2010. godine, Aluminij ima 902 djelatnika, s prosjekom od 47 godina starosti. Broj djelatnih ura za cjelokupnu je tvornicu u prošloj godini iznosio 1.881.288, a zabilježeno je 77.780 ura bolovanja, što je za 0,3 posto više u odnosu na 2009. godinu. Od toga, na ozljede na radu otpada 7.280 Osobne su mape djelatnika u Isalu nadopunjene novim sadržajima te su sada uvezani cjelokupni podatci o svakomu pojedinom zaposleniku Aluminija 36 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. ura, na ozljede izvan rada 3.320 ura, a na bolesti 67.180 ura. Upravo nam obvezni liječnički pregledi omogućuju nadzor nad zdravljem i djelatnim sposobnostima zaposlenika, a prošle je godine te preglede obavilo 713 djelatnika, od kojih njih 581 radi u posebnim uvjetima rada dok su 132 iz preostalih službi. - Posebno sam zadovoljna činjenicom da su samo tri djelatnika ostala bez završne ocjene djelatne sposobnosti, premda je određene liječničke primjedbe dobilo 288 djelatnika. Inače, osim onih Zakonom propisanih, imali smo uključen i kardiološki pregled za one djelatnike koji su bili upućeni na dodatne pretrage, kako bismo ih poštedjeli čekanja i plaćanja tih skupih pretraga, a usluge kardiologa platio je Aluminij, jednako kao što će i ove godine – ističe Draženka Pehar, referent medicine rada, napominjući kako je Aluminij, i za 2011. godinu, s Upravom Doma zdravlja Mostar ugovorio provedbu redovitih liječničkih pregleda djelatnika. U sklopu preventivnoga djelovanja, prošle je godine nabavljeno 400 komada cjepiva protivu gripe za besplatno cijepljene naših djelatnika, dakako po slobodnoj volji, a nadzor sigurnosti na djelatnim mjestima, sukladno Zakonu, obuhvaća i povremena testiranja na alkohol, s ciljem sprječavanja samoozljeđivanja ili ugrožavanja kolega. Također, u prošloj je Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar godini 15 djelatnika bilo na procjeni djelatne sposobnost, dijelom na osobno traženje, a dijelom na zahtjev liječnika nakon dugotrajnih bolovanja. Od toga su četvorica dobili invalidnost II. kategorije, trojica invalidsku mirovinu, za trojicu je ocijenjeno kako invalidnost ne postoji, trojica su dobila nastavak liječenja, a dvojica potvrdu o in- validnosti II. kategorije. Tako je pet invalida II. kategorije dobilo promjenu djelatnoga mjesta, sukladno njihovoj preostaloj djelatnoj sposobnosti. Bitno je što su osobne mape djelatnika u Isalu nadopunjene novim sadržajima te su sada uvezani cjelokupni podatci o svakomu pojedinom zaposleniku Aluminija. Omiljeni Aluminijev doktor Tvorničku ambulantu, u kojoj djelatnici uvijek mogu obaviti osnovne laboratorijske (suvremeni uređaj koji za nekoliko minuta daje rezultate analize krvi) i druge pretrage, poput provjere krvnoga tlaka, već punih četrnaest godina vodi medicinski tehničar Branko Zovko, Aluminijev doktor. Osposobljen za pružanje žurne pomoći i pratnju ozlijeđene osobe do zdravstvene ustanove, uvijek je na raspolaganju, i prošao je puno. - Nerado se sjećam tri slučaja ustanovljavanja smrti ili onoga puta kada sam mislio da sam dotaknuo žicu pod naponom u jednomu od pogona. No, to su iznimke u inače ugodnomu radu. Nekako, među ljudima sam, zbog moje bijele kute, izrastao u doktora – sa smiješkom govori Zovko, ističući kako su pojedinci otišli i korak dalje, zamijenivši ga za psihologa. Ipak, nikoga ne odbija, pomogne gdje može i nastavlja s dnevnom rutinom. 37 zaštita na radu Izobrazba iz ZNR-a Tijekom posljednja tri mjeseca prošle godine, održavane su izobrazbe iz ZNR-a za djelatnike Elektrolize i Ljevaonice, s obzirom na to da je u tim pogonima bilo najviše povrjeđivanja. Osim aktivnoga praćenja izlaganja, pojedinci su čak iznijeli i vlastite primjedbe i prijedloge u svezi sa zapaženim nedostatcima po pitanju zaštite na radu, što je zabilježeno i u procesu je razmatranja kod mjerodavnih osoba. Prošla je godina, nažalost, donijela povećanje broja povrjeda djelatnika Tvornice Zabilježeno je čak šest težih posljedica nezgoda Od ukupno 28 povrjeđivanja, dvanaest ih otpada na Elektrolizu, jedanaest na Ljevaonicu, a četiri na Anode i na Obradu plinova... U Aluminiju je prošle godine zabilježeno 28 povrjeda koje su za posljedicu imale bolovanje, od čega su tri nastale pri odlasku/dolasku na posao i na Aluminijevu malonogometnom turniru, ali su, sukladno propisima, pribrojene ukupnomu broju povrjeda na radu. Preostalih 25 dogodilo se na djelatnomu mjestu. Nažalost, ne samo da smo u 2010. godini imali povećan ukupan broj povrjeda, u usporedbi s prethodnim godinama, nego je bilo i šest težih, u što ubrajamo 38 prijelome, zadržavanje na liječenju u zdravstvenoj ustanovi ili trajne posljedice. Tako su nam, sukladno Zakonu, uviđaj nakon pojedinačnih slučajeva obavili i županijski inspektori zaštite na radu i, tamo gdje je to primjenjivo, naložili poduzimanje određenih mjera. Popravljaju uključen stroj Posljedicom povrjeda su oštećenja zdravlja, materijalni gubitci te bolovanja i štete zbog gubitaka u procesu proizvodnje. Gledajući prema mjestima povrjeđivanja, 12 ih je zabilježeno u Ljevaonici, 11 u Elektrolizi, po dvije u Anodama i Obradi plinova te jedna kod djelatnika na zelenim površinama. Nakon provedenih analiza povrjeda i njihovih uzroka, poduzete su odgovarajuće radnje, a za potpuno uklanjanje nekih od uzroka nužna su ulaganja koja su, nasreću, predviđena u ovoj godini. Međutim, uzroci su često ljudske pogrješke i nemar. Marija Šilić, referent zaštite na radu, i ovom prigodom poziva na oprezno rukovanje radnim sredstvima i strojevima, na redovito održavanje djelatnih površina, valjanu uporabu obveznih zaštitnih sredstava, izbjegavanja obavljanja popravaka za vrijeme rada stroja… - Kako imamo brojna djelatna mjesta s posebnim uvjetima rada, gdje su brojni izvori opasnosti, neophodno je u potpunosti primjenjivati osnovne i posebne mjere zaštite na radu. Ondje gdje nije moguće u potpunosti ukloniti opasnost, nastoji se osuvremenjivanjem Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. odnosno uvođenjem stroja, udaljiti djelatnika s opasnoga prostora. No, uvijek ponavljam, uporabom osobnih zaštitnih sredstava, uza primjenu ostalih mjera zaštite na radu, djelatnik se štiti od niza mogućih povrjeda – pojašnjava Šilić, upozoravajući kako je svatko tko zaduži neko od osobnih zaštitnih sredstava, dužan održavati ga i čuvati te će mu, nakon određenoga vremena, biti zamijenjeno uslijed dotrajalosti. Vrhunska zaštitna oprema Tako smo u proteklomu razdoblju nabavili učinkovitije zaštitne jakne od aluminizira- nih aramid vlakana za zaštitu ljevača od prskanja čestica tekućega metala, a u tijeku je zamjena setova za zaštitu glave, očiju, lica i sluha za ćelijaše i ljevače. Aluminij rabi vrhunska zaštitna sredstva renomiranih svjetskih proizvođača Wenaas, Jalas, Peltor, 3M i dr. Unatoč svemu tomu, neki od djelatnika uporno izbjegavaju koristiti propisana osobna zaštitna sredstva, premda se pokazalo kako su neke povrjede mogle biti izbjegnute da je spomenuta oprema valjano korištena, poput opeklina zadobivenih uslijed nekorištenja zaštitne jakne, otkopčane jakne ili nošenja samo jednoga Uporabom osobnih zaštitnih sredstava, uza primjenu ostalih mjera zaštite na radu, djelatnik se štiti od niza mogućih povrjeda, a obvezan je održavati i čuvati zaduženu zaštitnu opremu sloja odjeće, ili ozljeda oka glede nekorištenja zaštitnih naočala. Neodgovornim su djelatnicima posebnom prijetnjom i posljedice s odgođenim djelovanjem koje nastaju uslijed neuporabe sredstava za zaštitu sluha i za zaštitu dišnih organa. Što se, pak, tiče sigurnosti u prometu unutar Tvornice, ostaje nuždom stalno nadzirati obilježenost prometnica, postaviti ispupčena zrcala na nepreglednim mjestima, postaviti znakovlje za prednost prolaza za posebna vozila… Tu su i obveze održavanja pješačkih prolaza slobodnima, popravljanja oštećenih ograda i dr. Propisan je način odijevanja Zbog velikih vrućina u ljetnomu razdoblju često dolazi do neodgovarajućega odijevanja djelatnika te iz Službe ZNR-a upozoravaju na obvezu uporabe cjelokupne zaštitne opreme, propisane za svako pojedinačno djelatno mjesto, bez obzira na kalendarski dio godine. Poštivanje mjera ZNR-a radnom je obvezom svakoga djelatnika, a sukladno naputku Uprave, ulazak u krug Tvornice nije dopušten osobama u papučama niti odjevenima u kratke hlače ili u majice s tregerima. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 39 osiguranje Vrhunski obučeni djelatnici Službe osiguranja danonoćno bdiju nad Tvornicom Aluminij je u svakomu trenu čuvan poput utvrde Nitko ne može ući u tvornički krug ukoliko ga prethodno nije najavio domaćin koji je za tu osobu zadužen J ednako kako, poradi zaštite ljudi, imovine i proizvodnoga procesa, unutar tvorničkoga kruga vlada poseban režim ponašanja koji nikoga ne izuzima, tako su stroge odredbe i kada se radi o osiguranju prilaza Aluminiju. Cjelokupna je Tvornica, kako ograda, tako i unutarnji krug, pod suvremenim video-nadzorom, a osim kamera, Aluminij neumorno nadzire i jaka, osposobljena stražarska služba. Od onoga što je okom vidljivo, izdvajamo planski raspoređene stražarske ispostave s osobljem u prepoznatljivim zaštitarskim odorama, skrojenim prema odredbama MUP-a FBiH. No, ovako veliku tvornicu od uljeza čuvaju i laserske barijere na pojedinim područjima. Djelatnici Službe osiguranja rade u četiri smjene i svi su certificirani od strane MUP-a za obavljanje poslova zaštite imovine i zaštite osoba. Koliko podliježu odredbama rada Pravilnika o radu Aluminija, toliko podliježu i zakonskim obvezama MUP-a 40 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Certificirana Služba - Nije lagan posao odgovarati za sigurnost ovolikoga kompleksa, napose kada uzmete u obzir koliko je značenje ove tvornice. Sjetite se samo onoga prostora prijeratne Tvornice glinice, gdje se, uglavnom, danas nitko ne kreće. No, sve je pod nadzorom i, osim redovitoga održavanja zelenih površina, stalno provodimo planska čišćenja i tih dijelova, s dva cilja. Naime, uklanjanjem raslinja zapravo obavljamo mjere protupožarne zaštite, ali i osiguravamo preglednost prostora za lakše izvršavanje zadaća djelatnicima Osiguranja – kazuje nam Jure Sušac, rukovoditelj Službe zajedničkih poslova Aluminija, u čiju mjerodavnost spada i Osiguranje. Aluminij čuva certificirana Služba osiguranja čiji su djelatnici, bez iznimke, položili zakonski obvezujuće ispite na Policijskoj akademiji u Sarajevu, a svake godine, također sukladno zakonskim odredbama, u zdravstvenim ustanovama prolaze rigorozne liječničke i psihološke preglede te ispite rukovanja vatrenim oružjem i bojevim strjeljivom u središtu specijalne policije u Mostaru. Suradnja s policijom - Zadatak je jasan, nitko ne može ući u Tvornicu ukoliko nije prethodno najavljen Službi osiguranja od strane njegova domaćina u Aluminiju. Posjetitelj ostavlja osobnu iskaznicu na glavnomu ulazu, gdje preuzima Aluminijevu iskaznicu i gdje ga ukratko upoznaju s odredbama o ponašanju. Tako- Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar đer, naši zaposlenici ne izlaze s posla tijekom djelatnoga vremena bez ovlaštenja, a djelatnici Osiguranja imaju pravo izvršiti pregled svakoga vozila koje napušta Tvornicu – domeće Sušac. Djelatnici Službe osiguranja rade u četiri smjene i svi su certificirani od strane MUP-a za obavljanje poslova zaštite imovine i zaštite osoba. Koliko podliježu odredbama rada Pravilnika o radu Aluminija, toliko podliježu i zakonskim obvezama MUP-a. Svaka smjena ima vođu smjene, zadužuju vozilo, naoružanje s bojevim strjeljivom i sprejeve za intervenciju. U slučaju potrebe, u stalnomu su kontaktu s policijom jer, jasno je određeno gdje završava mjerodavnost unutarnjega, tvorničkog osiguranja, a gdje otpočinje ona redarstvenih snaga. 41 vatrogasci vatrogasci Služba protupožarne zaštite Aluminij ima deset profesionalnih vatrogasaca U godinu dana 28 požara Prošle je godine kupljeno novo vatrogasno vozilo, osposobljeno za brza interveniranja u proizvodnim pogonima K ada su iz Dobrovoljnoga vatrogasnog društva u Mostaru, koje datira još iz 19. stoljeća, počeli nastajati ogranci po prigradskim naseljima, došlo je i do stvaranja prvih organiziranih vatrogasnih društava u gradskim tvornicama, u Tvornici duhana, na željezničkomu čvoru, u Rudniku mrkoga ugljena, u Pamučnoj industriji Đuro Salaj, RO Zrakoplovstvo, Energopetrolu, Žitoprometu i, jasno, u tadanjoj Radnoj organizaciji Aluminij koja nikada nije zaostajala za zajednicom. Dapače, izrastanjem gradskoga DVD-a u Profesionalnu vatrogasnu postrojbu, među prvima upravo Aluminij ustrojava preteču tvorničke vatrogasne postrojbe, daleke 1953. godine u sklopu Boksitnih rudnika, koja tijekom godina više puta mijenja ime, sukladno čestim socijalističkim reorganiziranjima, da bi danas, nakon poslijeratne obnove, usporedo s obnovom Tvornice, djelovala kao Služba protupožarne zaštite Aluminij. Europska razina opreme Našu vatrogasnu postrojbu čine vrhunski vatrogasci, opremljeni suvremenom tehnologijom, predviđenom za gašenje plamena u prostorima u kojima je voda, uglavnom, zabranjena. Ta služba broji jedanaest dje- Našu vatrogasnu postrojbu čine vrhunski vatrogasci, opremljeni suvremenom tehnologijom, predviđenom za gašenje plamena u prostorima u kojima je voda, uglavnom, zabranjena 42 voda–zrak–pjena, nadzemne hidrante, vatrogasne aparate…– uvodi nas u priču zapovjednik PPZ-a Pero Rašić, ističući kako su odgovarajući vatrogasni aparati raspoređeni po svim tehnološkim cjelinama, dok su u zdanjima s velikim požarnim opterećenjima ugrađeni i uređaji za dojavu i gašenje požara, povezani s vatrodojavnim središtem. U organizaciji British Fire Service Training Unit BiH – Operation Florian, oni vatrogasci u Aluminiju bez stručnoga vatrogasnog ispita, 2005. su godine završili obuku za zvanje vatrogasac i položili stručni ispit za profesionalnoga vatrogasca pred povjerenstvom MUP-a HNŽ-a Mostar. Danas za naše vatrogasce mirni dani ne znače besposličarenje, jer Služba PPZ-a obavlja redovite i povremene izobrazbe djelatnika Aluminija s područja protupožarne zaštite, ali i stalne radove na preventivnoj zaštiti od požara, poput pregleda i odr- U Aluminiju se stalno provodi opsežne mjere protupožarne zaštite. Osim redovitih održavanja raslinja, čije sušenje u ljetnim mjesecima stvara pojačan rizik od požara, posebno se intenzivno radi na kosidbi trave i podrezivanju višega raslinja uza tvorničku ogradu, radi sprječavanja ulaska izvanjskih požara, s obzirom na to da smo imali loših iskustava s otvorenim plamenom izvan Aluminija čije žeravice raznosi vjetar, ali i s vozačima koji, prolazeći prometnicama koje idu rubom tvorničkoga kompleksa, iz vozila izbacuju opuške ili staklene predmete koji dovedu do zapaljenja. žavanja cjelokupne vatrogasne opreme i uređaja, redovitoga obilaska pogona, nadziranja varilačkih radova, do zahvata poput izmjene protupožarnoga cjevovoda, i dr. Aluminijevi vatrogasci latnika (zapovjednik, devet vozača-vatrogasaca i referent za PPZ) i uvijek je netko službujući odnosno pripravan reagirati u slučaju nužde. - Iz ratom razrušenoga Vatrogasnog doma otuđena nam je cjelokupna oprema, zajedno s vozilima te smo ih postupno nabavljali i danas nam je oprema usklađena sa standardima EU-a i broji intervencijska zaštitna odijela, čizme, rukavice, kacige, uređaje za disanje, zaštitne prekrivače, teleskopske ljestve, turbo ventilator, mlaznicu MACH 3 Automatic, poseban ručni vatrogasni aparat AFT Mjere protupožarne zaštite Kupili novo vatrogasno vozilo Aluminij je u studenomu prošle godine dodatno unaprijedio protupožarnu opremu, kupivši novo vatrogasno vozilo, kombi iveco, predviđeno za brza interveniranja u proizvodnim pogonima. Opremljeno je svim potrebnim sredstvima za gašenje više vrst požara, napose tekućega metala. Iz Službe PPZ Aluminij ističu kako se tom nabavom dobilo na sigurnosti i na brzini, što je presudno za početne tehnološke požare. Ujedno je i poboljšano stanje s voznim parkom Službe, koja posjeduje i vatrogasno vozilo voda–pjena–prah, cisternu za vodu i kombi. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Borba za Elektrolizu U djelokrug te službe spada i crpljenje vode, pranje prometnica, održavanje protupožarnih i drugih tehnoloških cjevovoda, praćenje izvoza otpada iz Tvornice, održavanje pročistača otpadnih voda i podzemnih šahtova i još čitav niz poslova. Pregled popisa požara u razdoblju od 2002. do kraja 2010. godine govori kako smo 2002. imali 14 požara u Tvornici, 2003. godine 9, dok su nam 2004. vatrogasci intervenirali 7 puta, 2005. godine 14 puta, a godinama kako slijede 8, 14, 8 i 10 puta, da bi prošle godine ugasili čak 24 požara. Od tih 108 požara u osam godina, u Elektrolizi je gorjelo 39 puta, u Ljevaonici 37, u Anodama 30 i samo dvaput u drugim zdanjima. Premda je tijekom prošle godine zabilježen značajan porast požara (Ljevaonica 11, Elektroliza 10, Anode 3), riječ je uglavnom o manjim plamenima, ugašenim već od Gašenje požara u pogonima strane zatečenih djelatnika pa nije niti pričinjena veća šteta. - Prošle smo godine imali samo jedan ozbiljan slučaj, 4. srpnja, u Elektrolizi gdje je procurila ćelija, zapalivši Baukovu cijev i elektro instalacije. Plamen su gasili pripadnici Službe PPZ-a i djelatnici pogona, s 36 vatrogasnih aparata i dva sanduka pijeska, a požar je trajao od 21.15 do 24.30 ura. Analizom uzroka zaključeno je kako do požara najvećma dolazi glede prosipanja ili prskanja tekućega Od čak 24 prošlogodišnja požara, imali smo samo jedan ozbiljan slučaj, i to dana 4. srpnja, u pogonu Elektrolize gdje je procurila elektolitička ćelija, zapalivši Baukovu cijev i elektro instalacije Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar metala, curenja ili prolijevanja ulja na strojevima ili na gorionicima, potom poradi kvarova na električnim instalacijama i, na koncu, manjka opreza odnosno nestručnoga rukovanja stroje- vima ili opremom – kazuje nam Lenka Jovanović, referent za PPZ, iznimno zadovoljna i rukovodećim kadrom u pogonima i razinom obučenosti o PPZ-u samih djelatnika. 43 ELEKTRONSKO-RAČUNALNI CENTAR ELEKTRONSKO-RAČUNALNI CENTAR Stalna skrb za informatički i za brzoglasni sustav Aluminija d.d. Mostar služi nas i danas – komentira Čihorić. ISAL je modularna poslovna aplikacija koja pokriva praktično sva područja našega poslovanja, da bi financijski podatci na kraju došli u računovodstvo, a potom u modul Kontroling koji omogućuje planiranje i praćenje troškova poslovanja. ISAL je povezan s procesnim aplikacijama koje su nam isporučene tijekom osuvremenjivanja proizvodnje (ELAS, Wagstaff, Hertwich, Sermas, Outotec), kao i s nizom manjih uređaja i aplikacija. U vrhu prioriteta ERC-a jest nadgradnja Isala Oživljen zajedno s ostatkom Tvornice, 1996. godine, naš informatički sustav stalno prati suvremene svjetske standarde R azvitak informatičkoga sustava Aluminija otpočinje osamdesetih godina prošloga stoljeća, za što je zaslužan Sektor ERC odnosno Elektronsko-računalni centar Aluminija. Koncept se temeljio na platformi digital VAX11/750, s Open VMS operativnim sustavom i razvojnim alatom COBOL. Aplikacije su bile terminalskoga tipa, koncipirane na batch obradama. Tri servera (razvojni i dva produkcijska) za tehnički i za računovodstveni paket, s oko 70 terminala i 20 pisača, osiguravali su potporu korisnicima tijekom djelatnoga vremena. Dva su registra roba (Tvornica glinice i Tvornica aluminija), uvjetovali i odvojenost ostalih aplikacija s pripadajućim šifarnicima. Pokriveno ukupno poslovanje U rano proljeće 1996. godine, zajedno s obnovom rada Aluminija, otpočelo se i s ponovnim podizanjem staroga sustava, kako bi bio na raspolaganju tehničkomu i upravnomu osoblju. Cilj U suradnji s tvrtkama iz Zagreba i iz Slavonskoga Broda, uspjeli smo od jeseni 1998. do proljeća 1999. godine izgraditi informatičku infrastrukturu i kostur poslovne aplikacije kodnoga imena ISAL je bio oživjeti najkritičnije dijelove aplikacija (registre roba, sastavnice tehnološke opreme, skladišno i robno-materijalno poslovanje...) te koristiti sustav najmanje dvije i pol godine, do IP telefonija predviđenoga stjecanja uvjeta za izgradnju novoga. Rukovoditelj ERC-a Boris Čihorić prisjeća se kako se početkom 1998. otpočelo s planiranjem razvitka novoga informatičkog sustava Aluminija. - Sukladno tadanjim organizacijskim i novčanim mogućnostima, odlučili smo se za izgradnju integralnoga informatičkog sustava, temeljenoga na relacijskoj bazi podataka Oracle, pod Windows operativnim sustavom i razvojnim alatom Borland DELPHI. To nam je tehničko rješenje donijelo višestruke uštede u odnosu na brand ERP rješenja tipa SAP ili BAAN, koje si tada nismo mogli priuštiti. Nastojali smo pokriti što više područja poslovanja, napraviti modularan, prilagodljiv i nadgradiv sustav. U suradnji s tvrtkama CS Computer Systems iz Zagreba (hardver) i ININ d.o.o. iz Slavonskoga Broda (softver), uspjeli smo od jeseni 1998. do proljeća 1999. godine izgraditi informatičku infrastrukturu i kostur poslovne aplikacije kodnoga imena ISAL (Informatički sustav Aluminija), koji je u produkcijski rad pušten u ožujku 1999. godine i, uza stalne nadgradnje, Od sredine 2008. godine ERC pokriva i brzoglasni sustav koji je danas osuvremenjen, a uvedena je i Net Phone usluga kao prijelazno rješenje na putu prema sustavu IP telefonije 44 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Za pouzdanost, sigurnost i brzi protok informacija zadužena je naša računalna mreža (LAN) koja povezuje sva naša zdanja, bilo kabelima, bilo bežičnim putom. Podatke se sprema u središnju bazu podataka, a njihove sigurnosne preslike pohranjujemo na sigurno mjesto i cijeli je taj proces je pod nadzorom i zaštitom niza servera. Na korisničkoj razini, imamo veliki broj umreženih osobnih i prijenosnih računala, trenutno pod Windows XP operativnim sustavom, potom pisače, plotere, skenere, mrežu, elektroničku poštu i cijeli spektar poslovnih i korisničkih aplikacija, što omogućuje učinkovit rad djelatnika prema najzahtjevnijim svjetskim mjerilima. - Od sredine 2008. godine ERC pokriva i brzoglasni sustav koji je danas osuvremenjen, a uvedena je i Net Phone usluga kao prijelazno rješenje na putu prema sustavu IP telefonije, sa značajnim uštedama od čak 150 posto i više u odnosu na prethodna razdoblja. Kriza je usporila ulaganja, ali nam je u planu nadgradnja i poboljšavanje Isala i povećanje njegove povezanosti s procesnim informatičkim segmentima. Upravo ISAL i njegova tehnička podloga (baza podataka, serveri, mreža, sigurnost) našim su prioritetima, ali ništa manje ne skrbimo i za druga područja informatičkoga sustava – zaključuje rukovoditelj ERC-a. 45 izobrazba tržište rada Rukovoditelj Službe kadrovskih poslova o tržištu rada i nomenklaturi zanimanja u BiH Bosna i Hercegovina stimulira nezaposlenost Postojeći prosvjetni sustav zanemaruje praktični dio nastave i uopće ne osigurava odgovarajuća znanja našim budućim djelatnicima N Usprkos krizi, pružena je potpora cjeloživotnomu učenju Značajna novčana potpora pružena nadgradnji kadrova Gotovo dvostruko veći iznos bit će uložen u programe izobrazbe djelatnika tijekom 2011. u odnosu na prethodnu godinu S ukladno svjetskim kretanjima, ali i pozitivnomu stajalištu Uprave, ni prošle se godine, unatoč krizi i znatno otežanomu poslovanju, nije odustalo od izobrazbe djelatnika, onoliko koliko su to okolnosti dopuštale. Tako je, prema izvješću iz Kadrovske službe Aluminija, koja posjeduje ukupnu dokumentaciju za provedenu izobrazbu u bilo kojemu obliku, prošle godine za izučavanje stranih jezika utrošeno 2240,00 maraka, za obuku iz tehnologije zanimanja 3623,81 marka, za pohađanje računovodstvenih seminara 6014,40 maraka, za stručnu izobrazbu (službena putovanja, posjete, različni seminari) 71.969,12 maraka, za stručne ispite i za više stupnjeve izobrazbe djelatnika 9895,00 maraka te za naba- 46 vu literature 35.077,95 maraka. Ukupan trošak provedene izobrazbe djelatnika u 2010. godini tako iznosi 128.820,28 maraka, što je značajnim pomakom u odnosu na, također tešku, 2009. godinu, kada smo u izobrazbu mogli uložiti svega 68.500,00 tisuća maraka Nadgradnja kadrova Zahvaljujući polaganomu oporavku od krize, za tekuću su godinu predviđeni znatno veći izdatci za ta stručna usavršavanja pa je ukupan planirani trošak, koji će Aluminij na ime izobrazbe izdvojiti u 2011. godini, 258.580,00 maraka, zahvaljujući čemu smo jednim od najosvještenijih poduzeća po pitanju potpore cjeloživotnomu učenju i nadgradnji kadrova. Za izučavanje stranih jezika predviđen je iznos od 10.100,00 maraka, za obuke iz tehnologije zanimanja 129.180,00 maraka, za informatiku 13.000,00 maraka, za računovodstvene seminare 5000,00 maraka, za seminare s područja upravljanja kakvoćom, zaštitom okoliša i zaštitom na radu 12.500,00 maraka, za stručnu izobrazbu 67.000,00 maraka, za stručne ispite i više stupnjeve izobrazbe 8400,00 maraka te za literaturu 13.400,00 maraka. Programe izobrazbe dijelimo na unutarnje, koje sami organiziramo i provodimo, i one izvanjske kojima pribivaju naši zaposlenici. Što se tiče unutarnje izobrazbe, poradi podizanja kakvoće proizvodnje i razine profesionalnosti djelatnika, po pogonima se provodi stalne provjere stručne osposobljenosti kadra iz područja tehnologije proizvodnje i održavanja. U Elektrolizi su obavljene provjere stručne osposobljenosti za posebna zanimanja za rad u proizvodnji za 15 djelatnika dok je Laboratorij tu provjeru obavio kod samo jednoga zaposlenika. Izvršene su i izobrazbe novouposlenih djelatnika, kao i redovita upoznavanja s mjerama zaštite na radu, protupožarne zaštite, pružanja prve pomoći… Putovanja na sajmove Psihofizička sposobnost djelatnika provjerena je na redovitim, i zakonski obveznim, liječničkim pregledima, urađena je i mala studija o invalidima II. kategorije, a organizirana su predavanja i liječenja za ovisnike o alkoholu i drogama. Jasno, upriličeno je i mnoštvo stručnih predavanja iz različnih područja, na kojima su predavačima bili i naši stručnjaci, ali i gosti iz drugih tvrtki i ustanova, iz više zemalja svijeta. Što se, pak, tiče izvanjske izobrazbe, čitav niz kolega sudjelovao je tijekom prošle godine na brojnim seminarima, tečajevima, obukama, predavanjima i okruglim stolovima, a bilo je i putovanja na ugledne međunarodne sajmove poradi upoznavanja s novima načinima rada, tehnologijama i postignućima iz onih područja koje zanimaju Aluminij d.d. Mostar. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. aš kolega s dugogodišnjim iskustvom, rukovoditelj Kadrovskih poslova Vlado Saltarić, napravio nam je kvalitetan uvid u stanje na tržištu rada BiH, s posebnim osvrtom na činjenicu koliko ono, zapravo, ne može odgovoriti na potrebe Aluminija d.d. Mostar, premda je riječ o kolektivu koji desetljećima postoji na ovomu tlu. - S obzirom na to da je Aluminij najsuvremenijom tvornicom aluminija i anoda u svijetu te da su kod nas ugrađeni visokosofisticirani strojevi, čije upravljanje traži posebne obuke i znanja, prosvjetni sustav u BiH uopće ne osigurava odgovarajuća znanja budućim uposlenicima naše tvornice. Čak i u nomenklaturi zanimanja u BiH nedostaje poveći broja zanimanja koja se nalaze u procesu proizvodnje sirovoga aluminija i anoda. Naš je dojam kako se na fakultetima i na nižim stupnjevima izobrazbe preveć pozornosti poklanja teoriji, naročito u našemu području rada, dok gotovo i nema praktične obuke. Upravo iz tih smo razloga prečesto prinuđeni probijati zakonske rokove za provedbu stručne obuke pri upošljavanju novih djelatnika, jer nam mladi inženjer dođe bez odgovarajućega prethodnog znanja i, u predviđenomu razdoblju za trajanje njegove obuke kod nas, jednostavno ne uspije usvojiti sva nužna znanja za sudjelovanje u procesu proizvodnje. To proizvodi značajne novčane gubitke. Nastavni programi zapravo ne prate suvremenu tehnologiju, posebno ne u praktičnomu dijelu izobrazbe, a upozoravamo i na to kako se brojna ranija zanimanja gube jer su načini rada toliko osuvremenjeni da izvođenje poslova zahtjeva sasma drugi oblik rada. Primjerice, za razliku od ranijih laboranata koji su kod nas morali pješice raditi analizu uzoraka, uporabom sitnozora i drugih pomagala, današnji laborant kod nas mora biti osposobljen rukovati visokosofisticiranim strojevima koji, za razliku od ljudi koji su najnetočnijim mjernim instrumentima, radi nepogrješive analize – zaključuje Saltarić, osvrćući se i na (ne)stimuliranje zapošljavanja na način da državne institucije koje su zakonski zadužene za zapošljavanje, uglavnom ne rade svoj posao, zanemaruju bezakonje i tako, ustvari, potiču isključivo rast tzv. sive ekonomije. - Prošle su godine ekonomisti dobili Nobelovu nagradu ustvrdivši kako naknade za nezaposlenost ustvari potiču još veću nezaposlenost jer se, ukoliko nekomu dajete novac dok nema posao, njegov poticaj za traženje posla smanjuje. Istina je kako naknada za nezaposlenost može i stimulirati i destimulirati, a to zavisi od puno čimbenika. Primjerice, hipotetski kazano, ako u rudnicima imamo otprilike tisuću invalida II. kategorije koji ne dolaze na posao, a primaju plaću ili naknadu od Rudnika, jasno je zašto nam je skuplji ugljen, a time i skuplja struja. Tim ljudima, koji su nesposobni raditi kao rudari, isplati se raditi na crno izvan rudnika, dok im u rudniku ide djelatni staž. Također, postalo je Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Državne institucije koje su zakonski zadužene za zapošljavanje, uglavnom ne rade svoj posao, zanemaruju bezakonje i tako, ustvari, potiču isključivo rast tzv. sive ekonomije pravilo da poslodavci privatnici uplaćuju doprinos na minimalan iznos od 400,00 maraka pa najčešće njihovi djelatnici od njih traže da im ne uplaćuju doprinose, čak da ih i ne prijavljuju, a taj ukupan iznos odnosno minimalnu plaću s predviđenim doprinosima primaju na ruke. To je izvedivo jer, rekli smo, nadzor mjerodavnih institucija gotovo i ne postoji, a i ako prekršitelj Zakona bude uhvaćen, kazne su toliko malene da su gotovo stimulativne za sivu ekonomiju – britki je komentar našega kolege s godinama iskustva na ovomu području koji će, nadati se, biti pozivom na buđenje i mjerodavnima u vlasti, napose onima koji su odgovorni za zapošljavanje i za zaostao prosvjetni su- stav koji je, čini se, preustrojen na pogrješnim postavkama i, što je najtragičnije, iz sasma pogrješnih razloga. 47 pothvati kolega imidž aluminija Devet djelatnika pogona Ljevaonica osnovali KUD Stina-Ljevaonica Snimili nosač zvuka s izvornim hercegovačkim napjevima N akon niza izvrstnih postignuća naših kolega na području umjetnosti, glazbe i športa, još je jedna skupina iznenadila nesvakidanjim potezom. Devet je zaposlenika pogona Ljevaonica osnovalo Kulturno-umjetničko društvo Stina-Ljevaonica i objavilo vlastiti nosač zvuka. - Zamisao je rođena 2009. godine, a s početkom 2010. aktivno smo pristupili ostvaraju zajedničkoga sna i objavili CD s čak 45 glazbenih brojeva, i to gange, bećarca, gusli i svirala. Riječ je o starim hrvatskim pučkim napjevima iz Hercegovine, i zaboravljenim melodijama koje će starije naraštaje vratiti u dane mladosti – kazuje nam pokretač cijeloga projekta, Ranko Palac. Izvornu hercegovačku gangu pjevaju Ranko Palac, Marinko Martinović, Stojan Damjanović i Ivan Pinjuh, bećarac izvode Željko Marić, Stojan Damjanović, Josip Margeta, Zdravko Ćo- Neizmjerna je plemenitost dvjestotinjak Aluminijevih djelatnika U četrnaest su godina darovali 480 litara krvi J 48 Logotipom obilježena Upravna zgrada Društva Naša je tvornica doživjela vrhunsku promociju u reportaži koja je prikazana na čak devet televizijskih kuća u Republici Hrvatskoj U rić, Predrag Sušac i Mile Lasić, dok se Stojan Damjanović iskazao i u sviranju gusli i svirale. Inače, nosač zvuka kao izdavač potpisuje širokobriješka kuća Song Zelex. darivanje krvi oš od, sada već tako dalekoga nadnevka, 15. listopada 1997. godine, kada je otpočelo s plemenitim djelovanjem Društvo darivatelja krvi u Aluminiju d.d. Mostar, s ponosom možemo kazati kako niti jedna akcija nije podbacila. Tako i danas, kada god koordinator rada Društva Smiljan Matanović polijepi po oglasnim pločama najavu nove akcije, najmanje Konačno je do u tančine propisan vizualni identitet Aluminija d.d. Mostar trideset je djelatnika zajamčeno, a bude ih i više. Ti ljudi nakratko napuste svoja djelatna mjesta kako bi učinili tako puno, darovali dozu vlastite krvi kako bi nekomu spasili život, kako bi netko živio. Jasno, uvijek se dogodi da nekolicina koja bi željela nije u mogućnosti u tomu trenutku pristupiti darivanju, iz razloga malokrvnosti ili kakovih drugih smetnji, ali se opet odzivaju već pri sljedećoj akciji. Ukupno, dvjestotinjak naših djelatnika iskazalo je svoju humanost darivajući krv jedanput ili više puta. Do danas, u Aluminiju su organizirane 32 akcije darivanja, uvijek u tijesnoj suradnji s Odjelom transfuziologije Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i s Crvenim križem Mostar, u kojima su naše kolege darovale više od 860 doza krvi. No, ne zadržavaju se uvijek na organiziranim akcijama pa su nerijetka darivanja po pozivu, a na taj je način spašen i jedan život u novije vrijeme, točnije 21. veljače ove godine, odzivom pet naših djelatnika na žuran poziv iz bolnice. Kada sve zbrojimo, zadivljujuća je brojka od više od 1600 darivanja s, poštovanja vrijednih, 480 litara krvi koje su naše kolege osigurale za kirurške odjele SKB-a Mostar, što i našega sugovornika, kolegu Matanovića, čini ponosnim na sve članove Društva, u prvomu redu na rekordere, poput Milivoja Lazovića koji je više od stotinu puta darivao krv. Također, spomenuti treba i djelatnike naših podugovarača, tvrtki Enikon i Monting, koji daju obola gotovo svakoj akciji. Matanović se i ovoga puta napose zahvalio liječnicima i drugomu osoblju mostarske bolnice, a prigoda je bila s posebnim se poštovanjem sjetiti i velikoga prijatelja Aluminija, pokojnoga Marka Marojevića koji je, kao koordinator za organiziranje i prikupljanje krvi Odjela Transfuziologije SKB-a Mostar, pomagao organizaciju svake akcije u našoj tvornici. Uprava svesrdno pomaže rad Društva darivatelja i svake godine počasti sudionike akcija večerom u Parku prirode Blidinje. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. pravna je zgrada Aluminija zasjala s još jednom posebnošću, dobivši reprezentativan logotip na krovu, odmah ponad središnje dvorane za sastanke, koji se i bojom i oblikom savršeno uklopio u prostor. Riječ je, jasno, o obilježavanju upravnoga zdanja zaštitnim tvorničkim znakom, kojega su, poštujući jedinstvenost toga stiliziranog slova A, izradili djelatnici mostarske tvrtke Print studio te ga i postavili na predviđeno mjesto. Logotip je osmišljen i predviđen tako ga svijetli u sumrak i tijekom noći te će naknadno biti prikopčan i na dovod struje. U izradbi toga, 150 cm visokoga i 200 cm širokoga znaka, načinjenoga od inoksa i s prednje strane presvučenoga tamnoplavim pleksiglasom, do kraja se poštivala jedinstvenost Aluminijeva znaka, koji je znamenom naše osnovne djelatnosti, stiliziran u obliku početnoga slova naziva Aluminija. On neprekinutom linijom, bojom i mekoćom stvara oris ingota, ostavlja dojam postojanosti i čini zaokruženu cjelinu. Linija ne zatvara trokut, već ga otvara i odašilje poruku stalnoga razvitka tehnologije i širenja djelatnosti. Direktorova pohvala Osim te izdaleka uočljive novine, rad na dotjerivanju našega imidža nastavljen je i iznimno vrijednim projektom izradbe Knjige grafičkih standarda Aluminija, koju su izradili djelatnici mostarske Kreativ- ne agencije Shift. Zgotovljenu je knjigu članovima Uprave i Menadžmenta Aluminija u veljači ove godine predstavio ravnatelj spomenute agencije Marin Musa, naglasivši kako je sada, do u tančine, utvrđen i propisan ukupan vizualni identitet naše tvornice, počevši od osnovnoga logotipa i znaka Aluminija, preko poslovnih pisama, memoranduma, posjetnica i reklamne građe, do načina obilježavanja tvorničkih zastava, vozila, smjerokaza, zdanja i sličnoga. Knjiga je, kao profesionalno urađen proizvod, jednoglasno odobrena od strane čelnih ljudi Aluminija, a direktor Društva Ivo Bradvica osobito se pohvalno izrazio o viđeno- Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar mu, istaknuvši kako će odsad svaka uporaba tvorničkoga znakovlja, napose u suradnji s tiskarama, biti strogo u skladu s odredbama Knjige grafičkih standarda, čime je Aluminij, i na ovaj način, stao uza bok najvećim svjetskim tvrtkama. Osim utvrđivanja vlastitoga vizualnog identiteta, cilj je konačno otkloniti svaku mogućnost zlorabljenja našega znakovlja, preinaka ili otiskivanja u bojama i dimenzijama koje su izvan odredbi u Knjizi grafičkih standarda. Hrvatsko srce VTV-a Jasno, poštovana je izvornost našega, u svijetu prepoznatljivog, stiliziranog slova A, a jednako tako nije dirana niti izvornost logotipa Galerije Aluminij, kojega umjetnički potpisuje pokojni Miroslav Šutej, jedan od najistaknutijih hrvatskih slikara i grafičara, koji je iza sebe, između ostaloga, ostavio i častni rad na oblikovanju hrvatskih državnoga grba, zastave i papirnatih izdanja novčanica kuna. Radeći logotip Galerije Aluminij, jednostavnim spajanjem elemenata (postojeći znak tvornice Aluminij, istostranični trokut koji poput piramide simbolizira stabilnost i uzvišenost te uvođenje inicijala Galerije u rimskoj kapitali), postigao je dojam jasnoga, elegantnog i promišljenog znaka. U oblikovanju nije koristio pomodna dizajn rješenja, što samo doprinosi dugotrajnosti i bezvremenosti njegove zamisli. Na koncu, Aluminij je doživio vrhunsku promociju i na programima devet područnih i kabelskih televizijskih operatera u Hrvatskoj. U sklopu serijala nazivlja Hrvatsko srce, u kojemu Varaždinska televizija reportažno prikazuje živote Hrvata izvan granica matične Domovine, novinari VTV-a bili su u Hercegovini i, u pratnji generalnoga konzula RH u Mostaru Velimira Pleše, obišli i Aluminij, gdje su ostali bez daha, uvrstivši nas u jednu od emisija, s više od deset minuta odvojenoga prostora. Ravnatelj VTV-a Marijan Varović zahvalio nam se dopisom u kojemu ističe kako je Hrvatsko srce snimljeno zahvaljujući i našoj velikoj pomoći. 49 PREDSJEDNICI PREDSJEDNICI U samo tri dana našu su tvornicu posjetila dva šefa najjačih država u okružju Dva dolaska predsjednika federalne vlade Aluminij ponosno ugostio predsjednike Republike Hrvatske i Republike Srbije Prošle nas je godine dvaput posjetio i predsjednik Vlade FBiH Mustafa Mujezinović, zanimajući se za proces privatizacije Aluminija, ali i za trenutačno gospodarsko stanje u našemu društvu. Prvi je puta bio u pratnji federalnoga ministra energetike, rudarstva i industruje a drugi puta je došao s nj.e. malezijskim veleposlanikom u BiH. Josipović i Tadić su se, nakon obilaska mostarskoga sajma gospodarstva, okrijepili kod nas, a hrvatski je predsjednik uputio i značajne poruke ni čelnici sa svih razina vlasti u državi i u obadva entiteta, a osim njih došao je i visoki predstavnik Valentin Inzko, potom njihove ekscelencije veleposlanici stranih zemalja u BiH, zastupnici u Hrvatskomu saboru, čelnici političkih stranaka, gradski poglavari nekoliko gradova ove i susjednih država, ministri, potom sveučilišni, znanstveni i gospodarski uglednici. Samo dva dana poslije, 15. travnja, u Vrtove Aluminija dolazi i hrvatski predsjednik, u pratnji predsjednice FBiH Borjane Krišto, generalnoga konzula RH u Mostaru Velimira Pleše, potom federalnih ministara, diplomata i niza uglednih hercegovačkih gospodarstvenika. Nakon radnoga ručka, predsjednik se, u svojemu službenom vozilu i pod policijskom pratnjom, provezao tvorničkim krugom, izražavajući iznimno zanimanje za Aluminij, promatrajući ga posebno s točke vlasničkoga odnosa Republike Hrvatske nad 12 posto dionica u našoj ukupnoj vlasničkoj strukturi. - Osobno ću, kao predsjed- nik, pomoći Vladi RH, u onomu dijelu gdje to mogu, na zaštiti svojega kapitala u Hercegovini, jer to smatram strateškim interesom Hrvatske i načinom skrbi za Hrvate u BiH, što nam je i ustavnom obvezom. Presudno je, u bilo kojemu slučaju i u bilo kakovim okolnostima, razmjenjivati informacije i, poznajući točno stanje, priskočiti u otklanjanje poteškoća – poručio je dr. Josipović ispred Upravne zgrade Aluminija, dajući naglasak na tada aktualnu problematiku tzv. afere s Hrvatskom elektroprivredom. Ugostivši dva predsjednika u samo tri dana, Aluminij d.d. Mostar je iznova osvjedočio svoju snagu i svoj međunarodni ugled, veličanstveno organiziravši i dočekavši poštovane goste koji su tom prigodom i darivani od strane mostarskoga gradskog poglavara Ljube Bešlića. Ne krijući oduševljenje doživljenim, napose u okružju rajskih Vrtova, predsjednici Josipović i Tadić od srca su se zahvalili Aluminiju na gostoprimstvu i na prijateljskomu ozračju koje su iskusili u srcu Hercegovine. Povijestni posjet dr. Franje Tuđmana Ugošćujući predsjednike ovoga doba, neobično je snažno među djelatnicima Aluminija oživjelo sjećanje na povijestni posjet našoj tvornici prvoga hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Tu iznimnu čast pokojni je predsjednik ukazao Mostaru i cjelokupnoj Hercegovini u povodu ponovnoga pokretanja proizvodnje u Aluminiju te je 15. ožujka 1997. godine helikopterom sletio na naše skladište gotovih proizvoda i prošetao našim pogonima, čime ćemo se u Aluminiju zauvijek ponositi. P rošle nam je godine, u mjesecu travnju, iskazana iznimna čast. U samo tri dana, koristeći prigodu nakon obilaska Međunarodnoga sajma gospodarstva u Mostaru, posjetili su nas predsjednici dvaju najjačih država u okružju. U Vrtovima Aluminija ugostili smo predsjednika Republike Hrvatske dr. Ivu Josipovića i predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića. 50 Predsjednik Tadić se, nakon što je 13. travnja otvorio Mostarski sajam, kojemu je Srbija bila zemljom partnericom, u Vrtovima Aluminija okrijepio ručkom prije nastavka svojega posjeta Mostaru i Hercegovini. Osim njega i srbijanskih ministara u njegovoj pratnji, u Aluminiju se našla uistinu zavidna politička i gospodarska moć cjelokupne regije te su na zajedničkomu ručku bili različ- Osobno ću, kao predsjednik Republike Hrvatske, pomoći Vladi RH, u onomu dijelu gdje to mogu, na zaštiti svojega kapitala ovdje u Hercegovini, jer to smatram strateškim interesom Hrvatske i načinom skrbi za Hrvate u BiH, što nam je i ustavnom obvezom Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 51 kultura kultura Plodonosna godina za Klub Aluminij u kojemu smo predstavili nekoliko mlađih stvaratelja Oduševljenje publike starim svjetlopisima Pun je pogodak bilo postavljanje izložbi o Hrvoju i Zrinjskomu te su prošle, recesijske godine, oboreni rekordi posjećenosti našim kulturnim zdanjima N akon što smo, uoči prošlogodišnjega tvorničkog rođendana, u Galeriji Aluminij otvorili gostujuću izložbu iz istarskoga Grožnjana 52 nazivlja Vatra, u razdoblju između dvaju Dana Aluminija, nažalost, imali smo samo jednu aktivnost u tomu prostoru, a riječ je o samostalnoj izložbi aka- demskoga slikara Josipa Mijića, magistra slikarstva ars sacra, nazivlja Život u Kutiji, otvorenoj 24. studenog prošle godine. Recesija je tako i na kulturno- mu planu ostavila traga, ali je zato za Klub Aluminij godina bila poprilično bogata i brojna su imena koja traže svoj put na usponu na umjetničkoj ljestvici dobila prigodu pokazati javnosti svoja djela. Drugi plan rada U svibnju je kod nas izlagala hrvatska akademska slikarica Ivana Puljić, a poslije nje, već u lipnju, otvorena je prva samostalna izložba slika mladoga slikara Gorana Ristića. Mjesec dana poslije, akademski slikari Jasna Zovko i Miro Šimunović zajednički su se predstavili mostarskoj publici u Klubu Aluminij, da bi mladi hercegovački stvaratelj sa zagrebačkom adresom Matej Škarica svoje radove, prvi puta samostalno, izložio u mjesecu listopadu kada je o njegovim djelima govorio profesor likovne umjetnosti Bran- Za razliku od Galerije Aluminij, za Klub Aluminij prošla je godina bila poprilično bogata i brojna su imena koja traže svoj put na usponu na umjetničkoj ljestvici, zahvaljujući našoj tvornici, dobila prigodu pokazati javnosti svoja djela ko Kovačić iz Mostara. Jednogodišnji plodan niz između dva Aluminijeva rođendana zaključen je 25. veljače ove godine, otvorenjem izložbe umjetničkih svjetlopisa poznatoga mostarskog kipara Dalibora Nikolića, nazivlja Drugi plan. Premda su sve izložbe bile razmjerno dobro posjećene, istinski smo pogodak imali upravo sa svjetlopisima i to ne umjetničkim, nego dokumentarnim iz bogate mostarske prošlosti, vezane za bremenit životni put Hrvatskoga glazbeno-pjevačkog društva Hrvoje Mostar i Hrvatskoga športskog kluba Zrinjski Mostar. Počelo je s Hrvojem, u rujnu, kada smo izložili stoljetne svjetlopise, nazvavši izložbu Iz staroga albuma Hrvoja. Postavili smo ju u povodu 120. obljetnice postojanja HGPD-a Hrvoje Mo- star i 20. obljetnice postojanja Klape Hrvoje, čiji su članovi glazbeno oplemenili otvorenje Izložbe. Klub je tom prigodom ispunila uistinu zavidna svita kulturnjaka, umjetnika, političara te su programu pribivali mostarski gradski poglavar, vicekonzulica generalnoga konzulata RH u Mostaru, Predsjedništvo Zajednice žena HDZ-a BiH, izaslanstvo Mladeži HDZ-a BiH, SKB-a Mostar, Hrvatske glazbe Mostar, potom predsjednik Matice hrvatske Mostar, ravnateljica Narodne knjižnice HNŽ-a, ravnatelji više srednjih i osnovnih škola, ravnateljica Mostarskoga sajma gospodarstva, predsjednik HKD-a Napredak Mostar, voditelji Franjevačke galerije na Širokomu Brijegu, izaslanici hercegovačkoga franjevačkog provincijala, te brojni umjetnici, književnici, Prva pjesnička večer u Klubu Aluminij U Klubu Aluminij, u rujnu prošle godine, upriličena je izvanredna svečanost uživanja u stihovima šest pjesničkih hercegbosanskih imena, kao dar mostarskim ljubiteljima pjesništva, u organizaciji Aluminija i DHK HercegBosne. Svoje su stihove kazivali Miljenko Mića Stojić, Pero Pavlović, Dragan Marijanović, Marina Kljajo-Radić, Antun Lučić i Darko Juka. Praćeni pljeskom nazočnih, pjesnici su, tijekom nesputanoga razgovora, kao dijela pjesničke večeri kakova u Mostaru još nije viđena, otvoreno prokomentirali opće stanje u pjesništvu, među književnicima i kulturnim društvima, potom poražavajući odnos vlasti i vladajućih spram kulture, književnih društava i mladih stvaratelja. Govorili su o svojim izrastanjima u pjesnike, a sve to popraćeno je njihovim pjesničkim ostvarajima, izvedenim u nekoliko blokova. Program je vrhunski obogatila mostarska muška Klapa Krš. 53 kultura donacije Iskazali smo se na humanitarnomu planu, darivajući čitav niz ustanova Namirnicama smo pomogli bližnje u stanju potrebe N Pomogli smo uspon virtuoza violine slikari, fotografi i drugi pučani Mostara. Himna oduševila No, rekord posjećenosti oborila je izložba Zrinjski-Uspomene, u veljači 2011. godine, na kojoj smo izložili svjetlopise nastale između 1905. i 1945. godine odnosno od osnutka do prisilnoga gašenja najstarijega športskog kolektiva u gradu na Neretvi. Posebno je burnim pljeskom pozdravljen nastup članova Klape Krš koji su tom prigodom izveli izvornu himnu Zrinjskoga u klapskoj obradi, otkrivši nam što Mostarci zapravo nose u srcima. I u danima koji su uslijedili izložba je polučila neviđeno zanimanje te su je, osim pojedinačnih posjeta, organizirano pohodili učenici desetak mostarskih škola i športskih kolektiva, u pratnji današnjih igrača Zrinjskoga pa je upisana među najposjećenije u ukupnoj povijesti Galerije i Kluba Aluminij. Posebno raduje što je i u slučaju Hrvoja i Zrinjskoga, Aluminij zapravo otvorio put promoviranja zadivljujuće povijesti zapadnoeuropske uljudbe našega grada, jer je izložba o Hrvoju postavljena i u Zagrebu koji sada čeka i na dolazak starih svjetlopisa Zrinjskoga, jednoga od najstarijih nogometnih klubova u jugoistočnoj Europi. 54 Posebno raduje što je i u slučaju Hrvoja i Zrinjskoga, Aluminij zapravo otvorio put promoviranja zadivljujuće povijesti zapadnoeuropske uljudbe Mostar, jer je izložba o Hrvoju postavljena i u Zagrebu koji čeka i na dolazak starih svjetlopisa Zrinjskoga Izložbe u Galeriji Aluminij od 2000. do danas Miroslav Šutej, Stipe Sikirica, Vasko Lipovac, Mostarski likovni umjetnici, Blago franjevačke galerije, Matko Trebotić, Ivica Šiško, Zlatko Prica, Nikola Reiser, Vasilije Josip Jordan, Mali salon grafike, Josip Trostmann, Pejzaž u hrvatskomu naivnom slikarstvu, Vatroslav Kuliš, Dubravka Babić, Tihomir Lončar, Stipe Nobilo, Josip Botteri Dini, Josip Diminić, Iz fundusa Galerije, Mladen Veža, Nenad Vorih, Josip Skerlj, Željko Mučko, Plakati baleta HNK Zagreb od 1990. do 2004., Kazimir Hraste, Ratko Janjić Jobo, Dalibor Jelavić, Josip Ivanović, Čarobna Istra, Josip Kožarić, Lukša Peko, Oris ideja, Vesna Sokolić, Nevidljivi kadar, Daniel Butala, Memento hrvatske karikature, Robert Šimrak, Stjepan Ivanišević, Antun Boris Švaljek, Fadil Vejzović, Suzana Štimac, Nikola Vučković, Aluminijevo umjetničko blago, Vatra, Život u kutiji. Mlada mostarska violinistica Mateja Primorac koju u europskim umjetničkim krugovima nazivaju mladim glazbenim genijem, a koju je Aluminij, prema preporuci gosp. Jure Muse, davno prepoznao i pomogao joj domoći se bečkoga konzervatorija, gdje joj redovito pomaže življenje i rad, početkom ove studentske godine postala je koncert-majstorom odnosno voditeljicom Koruškoga studentskog orkestra. Kao najbolji student u klasi prof. Briana Finlaysona odabrana je izvesti nekolicinu skladbi na državnoj austrijskoj radiopostaji, dobivši za taj nastup vrhunske kritike stručnjaka. Nakon što ju je na konzervatoriju poslušao prof. Igor Ozim, jedan od vodećih pedagoga u svojoj branši kojemu idu samo posebno nadareni studenti, predložio joj je nastavak školovanja na njujorškomu Julliardu, u SAD-u. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. ismo bili u mogućnosti, kao prethodnih godina, izdvajati novac za donacije i pomoći pojedincima, manifestacijama ili ustanovama, ali smo se zato iskazali na drugi način, u više navrata. U povodu Uskrsa, siromasima i drugima u stanju potrebe, darovali smo osnovne namirnice (špinat, salatu, blitvu, brašno, slador i ulje) i naše vino. Donacija je predana Središtu za društvenu skrb o starim i ne- moćnim osobama Grada Mostara i Franjevačkomu samostanu sv. Petra i Pavla, na ime Kruha sv. Ante. U listopadu smo darovali ukupno četiri tone jabuka i nekoliko stotina kg različnoga povrća iz naše proizvodnje koji su otišli u čak 28 ustanova s prostora Mostara, Čitluka i Međugorja koje skrbe za naše bližnje koji su u stanju potrebe, bilo da je riječ o siromasima, beskućnicima ili, pak, o djeci bez roditelja ili o starcima bez obiteljske skrbi. Uoči Božića, gotovo svim tim smo ustanovama ponovno darovali osnovne namirnice i okrjepu, i to 450 kg brašna, 108 litara ulja, 45 kg sladora, 27 kg kave, 38 paketa soka, 67 kutija keksa, 65 kg mandarina te 72 litra Aluminijeva vina, žilavke i blatine. Udovoljili smo zamolbi mostarske gimnazije fra Grge Martića i uručili im novo računalo s pratećim zaslonom i Tradicionalni malonogometni turnir organizaciji NSZ-a Aluminija Anode odnijele naslov najboljih Z a naslov najboljih na tradicionalnomu, 8. malonogometnom turniru Aluminij d.d. – Vlado Ivanković, nadmetalo se dvanaest momčadi, a u završnomu je susretu sastav Anoda nadigrao Osiguranje, zatvorivši time turnir, i ovoga puta u cijelosti održan na travnatim igralištima Aluminijeva Relax središta na Buni, u organizaciji NSZ-a Aluminija. Anode su na prvo mjesto opravdano zasjele konačnim ishodom od 2:0, a strijelcima u bili Dalibor Ćosić i Rudo Galić. Toga, 16. listopada, Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar osnovnim paketom već ugrađenih programa, kao doprinos u izobrazbi naših mladih sugrađana. Domu zdravlja Mostar donirali smo 120 ampula s cjepivom protivu gripe, kako bismo pridonijeli besplatnomu cijepljenju mostarskih umirovljenika. Riječ je o preostaloj količini novih ampula iz zalihe koju je Aluminij kupio poradi cijepljenja svojih djelatnika, a koja je ostala nakon provedene akcije u Tvornici. turnir podijeljeni su i pokali, Anodama za prvo, Osiguranju za drugo, a Elektrolizi za osvojeno treće mjesto. Sastav Anode Unia dobio je nagradu za fair play, Dalibor Ćosić za najboljega igrača, Dalibor Kvesić za najboljega vratara, Nikola Miličević za najboljega strijelca te Stojan Stole Pandža za najboljega trenera, dok je kolega Drago Šunjić darivan kao najvjerniji i najstariji navijač na Turniru. Sindikalni čelnik Samir Anić novom je nogometnom loptom darivao sina pokojnoga kolege Vlade Ivankovića, mladoga Filipa, koji izveo i početni udarac na završnomu susretu. Inače, malonogometni sastav naše tvornice, nastupajući pod imenom Aluminij, na prošlogodišnjim je športskim susretima Sindikata metalaca Hrvatske u Rovinju osvojio treće mjesto. 55 zaštita okoliša poljoprivreda i vinarstvo Dobronamjerno golicanje savjesti Nismo bez razloga nazvani prvom međunarodnom eko tvornicom Tvornica u vrtu skrbi za okoliš Z abilježili smo jedan od redovitih zahvata na površinskomu čišćenju Aluminijeva pročistača otpadnih tvorničkih voda. Riječ je, naime, betonskomu bazenu s komorama, putom kojega, na najsuvremeniji način, izdvajanjem ulja uljnim separatorima, biološki pročišćavamo vode prije nego ih ispustimo u rijeku Neretvu, što je ekološki odgovorno i savjestno ponašanje, na koje nas, uostalom, obvezuju i Prinova u Vrtovima U Vrtovima smo prošle godine zabilježili i jednu prinovu u obitelji patki pa smo bogatiji za jedno nestašno pače koje u stopu slijedi svoje roditelje, premda već naviknuto na društvo drugih životinja. 56 dobiveni prestižni ISO certifikati. Sabirni je bazen, zapremine 5000 m3, pušten u rad 2004. godine, a u mogućnosti je prihvatiti nečiste vode u slučaju bilo kakove nezgode u procesu rada. Kakvoća voda koje idu u Neretvu pod stalnim je nadzorom, o čemu svjedoče i jata riba koja stalno obitavaju podno Željezničkoga mosta u Baćevićima, na mjestu gdje naša odvodna cijev ispušta čistu, ekološki sasma neškodljivu, vodu u rijeku Neretvu. Aluminijeve stručne službe svakoga tjedna čiste bazen, uklanjajući gornji sloj nakupljenih masnoća koje potom budu propisno zbrinute, a jednom godišnje, u mjesecu listopadu, bazen bude i u cijelosti očišćen od mulja, kada mu naši djelatnici operu sve komore. Treba dometnuti kako su zaštita ljudi i okoliša u Aluminiju Slijedeći puta kada se nađete u iskušenju naškoditi prirodi neodgovornim bacanjem otpadaka ili gorim radnjama, prisjetite se kako jedna litra rabljenoga motornog ulja zagadi milijun litara vode, a jedna litra ben zina oko 750 tisuća litara vode. Staklena se boca razgrađuje tisuću godina, a limenka više od pet stoljeća. Plastične vrećice iz trgovina teško su razgradivi zagađivači, a boja kojom rišu napise na njima sadrži kadmij. Baterije sadrže teške metale živu i kadmij i odgovorno ih se rješava jedino predajom ovlaštenim tvrtkama za zbrinjavanje otpada. Stari je papir moguće reciklirati i tako pomoći spašavanju šuma pošto za izradbu samo 700 papirnih vrećica treba čitavo drvo, a i svaka tona recikliranoga papira znači uštedu 1436 litara nafte. Biološki pročišćavamo vode prije nego ih ispustimo u rijeku Neretvu, što je ekološki odgovorno i savjestno ponašanje Od prošle godine imamo novi maslinik i Aluminijevo maslinovo ulje Naša vina osvojila srebro u Mostaru i u Splitu K ako su nam od prošle godine, u sklopu borbe za prevladavanje negativnoga ishoda poslovanja, glavnina vinograda i voćnjaka, točnije sve izvan tvorničkoga kruga, u zakupu, u 2011. godini ne možemo govoriti o nekim velikim planovima, napose ne poput onih iz ranijih godinama, barem što se tiče proizvodnje grožđa i vina. Ipak, u planu je proizvodnja 60 tisuća komada sadnica različnoga povrća, što je za deset posto više u odnosu na prošlu godinu. Također, predviđen je porast od pet posto u proizvodnji ribe u našim ribnjacima. Prošle je godine proizvedeno oko 40 tona voća i oko 30 tona povrća. Ubrali smo oko 80 tona grožđa i od njega proizveli 40tak tisuća litara vina, s obzirom na to da smo prodali 52 tone grožđa. Osim vina i naših prepoznatljivih lozovače i višnjevače, prvi smo puta proizveli vlastitu jabukovaču. Teška je godina ipak donijela i zanimljivih noviteta u Vrtovima, gdje je posađen novi maslinik s čak 250 maslina, a s onih postojećih stabala proizveli smo 80 litara svojega maslinova ulja. Stabla badema, na čijem je mjestu novi maslinik, posječena su zbog starosti i neisplativosti uzgoja. Prigoda je dometnuti kako smo dobili izuzetno priznanje za napore koje ulažemo u sekundarne djelatnosti. Prvi smo puta nastupili na natjecanju za izbor najboljega vina na Međunarodnomu sajmu gospodarstva u Mostaru i, među stasalim vinarima i vinogradarima, naša vina Žilavka (2008.), Blatina (2009.) i Blatina barrique (2006.) dobila su Počasno priznanje Srebro. K tomu, u veljači ove godine, na 16. međunarodnom sajmu Gast u Splitu, ta su vina osvojila tri srebrne medalje u žestokoj konkurenciji s dalmatinskim vinima. Tako ćemo se i ove godine pojaviti na mostarskomu sajmu, u utrci za zlatom. neodvojivim dijelom tehnoloških procesa, a provode ih, neprestance razvijaju i unaprjeđuju, visokoobrazovani kadrovi. Na djelu potvrđeni ishodi i ostvarena razina ekološke svijesti zaposlenika opravdavaju sva, na desetke milijuna eura vrijedna, ulaganja u sanacijske radove, zdanja i uređaje zaštite. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 57 crveni mulj blagdani Uprava Aluminija obišla bazene s crvenim muljem na Dobromu selu u čitlučkoj općini Hercegovci mogu i dalje nastaviti mirno spavati N i u ovomu nas razdoblju nisu zaobišli orkestrirani napadi i to, kao i uvijek dosad, po neosnovanim optužbama. Tako se, nakon što smo se, ni krivi ni dužni, našli u središtu navodne, političke afere u svezi s HEP-om, u trenu oka na nas odrazila i ekološka katastrofa iz Mađarske, nakon što se tamo izlio crveni mulj i nanio neprocjenjive štete. Upravo poradi senzacionalističkoga žutila, nažalost ispisanoga perom novinara glavnine medija koji su nas kontaktirali po pitanju naše skrbi o crvenomu mulju, odloženom prije Domovinskoga rata na Dobromu Selu, članovi naše Uprave obišli su tamošnje bazene kako bi uvjerili neopravdano uznemirenu hercegovačku javnost u činjenicu kako opasnosti nema. Znanstvena studija Domaćinima su nam bili predstavnici tamošnje mjesne zajednice, povjerenik Bernard Bevanda i članovi Franjo Šaravanja, Milenko Miloš i Pero Selak koji su, zajedno s nama, obišli bazene u kojima se, prije gotovo trideset godina, odlukom saveznih vlasti bivše SFRJ, otpočelo s odlaganjem i ispiranjem crvene prašine, a s time prestalo 1992. godine. Aluminijevi su kemijski inženjeri proveli i redovitu analizu uzoraka vode iz bazena i samo potvrdili njezinu bezopasnost, a uistinu treba istaknuti kako nikada nikakovih izgreda nije bilo i kako je to odlagalište u potpunosti sigurno i za ljude i za okolinu. Takovo će ostati i nadalje jer su vodonepropusni spremnici, koji zauzimaju oko 700 tisuća četvornih metara površine, građeni sukladno visokim standardima, a otpad je tretiran sukladno propisanomu neškodljivu načinu postupanja. U prvomu redu treba znati kako je crveni mulj nusproizvodom proizvodnje glinice, a Aluminij, pošto je naš pogon za proizvodnju glinice razoren srpsko-crnogorskim granatama u travnju 1992. godine i nije obnovljen, tu sirovinu danas uvozi. U studiji o crvenomu mulju u Dobromu Selu iz 1995. godine, U studiji o crvenomu mulju u Dobromu Selu iz 1995. godine, koju je odobrio zagrebački institut Ruđer Bošković, više je doktora znanosti ocijenilo kako je to odlagalište neopasno za ljude, okolinu i tlo koju je odobrio zagrebački institut Ruđer Bošković, više je doktora znanosti ocijenilo kako je to odlagalište neopasno za ljude, okolinu i tlo. Divlje patke i ribe Aluminij je ogradio prostor odlagališta, uredno održava propisanu razinu vode i skrbi za tamošnji okoliš, a treba posebno istaknuti kako se ekosustav u krugu bazena obnovio, u što smo se i osobno uvjerili. - Ovdje ljudi love ribu, a u lovnoj je sezoni tradicionalan službeni lov na divlje patke koje obitavaju na površini jezera. Čak nam se i stoka napaja vodom iz ovoga jezera. Na koncu, i najve- ćim sumnjivcima kažemo kako čovjeka još i možeš natjerati na život na zagađenomu području, ali divlju životinju ne možeš, pa im pokažemo ptice i ribe – kazuje nam Bevanda, a čak je i općinski poglavar Čitluka Ivo Ino Jerkić potvrdio kako je zadovoljan načinom na koji Aluminij skrbi za to mjesto. Bitno je shvatiti kako crveni mulj koji je uzrokom tragedije u Mađarskoj nije usporediv s onim na Dobromu Selu, jer je odlagalište u Mađarskoj bilo aktivno, dok je naše neaktivno već punih 18 godina i lužine su toliko isprane da tamošnja voda ne predstavlja nikakovu opasnost niti za ljude niti za okoliš. Tradicionalan susret zaposlenika Aluminija s cjelokupnim tvorničkim rukovodstvom Uprava na blagdanskoj zdravici u svim pogonima B ožić uvijek unese poseban svečarski duh i u našu tvornicu koja je i ove godine urešena božićnim drvcima, ali i prigodnim ukrasima po rasvjetnim stupovima. Tradicionalno, članovi Uprave, zajedno s direktorima pogona i sektora, obišli su djelatnike na njihovim djelatnim mjestima, a direktor Ivo Bradvica iskoristio je prigodu susreta s radnicima u Anodama, Elektrolizi, Ljevaonici, Podstanici, Laboratoriju, Odjelu prijevoza, vatrogasnoj postrojbi, Središnjemu skladištu i drugim sektorima i službama, kako bi im osobno prenio informacije o ishodima poslovanja u protekloj godini. U dobromu raspoloženju, na prigodnim domjencima i zdravicama, zaposlenici su s članovima Uprave i proširenoga sastava Menadžmenta razmijenili srdačne čestitke za uspješnu, sretnu i blagoslovljenu 2011. godinu. Također, svatko od naših djelatnika darivan je ovogodišnjim kalendarom Aluminija, kemijskom, upaljačem i bocom vrhunskoga Aluminijeva vina. Inače, tijekom cijele godine, i katolicima i pravoslavcima i muslimanima i židovima u Aluminiju, putom naše mrežne stranice, od srca su čestitani svi bitni vjerski blagdani, od Božića i Uskrsa do Hanuke i Bajrama. Sukladno tradiciji, u organizaciji Nezavisnoga sindikata zaposlenika Aluminija, u Hrvatskomu domu HS Kosače upriličena je svečanost u povodu blagdana sv. Nikole, za 275 djece naših djelatnika i za 80 djece iz OŠ za djecu s posebnim potrebama, koja su počašćena prigodnom predstavom i darovima. Uprava Aluminija počastila je, pak, naše mališane lutkarskom predstavom u sklopu novoosnovanoga Božićnog grada na Mostarskomu sajmu. U dobromu raspoloženju, na prigodnim domjencima i zdravicama, zaposlenici su s članovima Uprave i proširenoga sastava Menadžmenta razmijenili srdačne čestitke za uspješnu, sretnu i blagoslovljenu 2011. 58 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar 59 dan tvornice posjeti Podsjećamo, 15. se ožujka svake godine prisjećamo povijestnoga ponovnog puštanja u rad Anoda u Aluminiju d.d. Mostar koji je uspješno obnovljen nakon strahovitih ratnih razaranja koje smo prtrpjeli od agresora tijekom Domovinskoga rata Aluminij i prošle godine oduševljavao sve, od poslovnih suradnika do studenata i učenika Svetčanim ručkom i darivanjem proslavljen 14. rođendan Aluminija Razgalila pjesma naših kolega A luminij ni ove godine nije zaboravio na svoje preminule kolege. Počevši s obilježavanjem 14. Dana Aluminija, u Upravnoj smo zgradi, s dužnim poštovanjem, ugostili obitelji 60 naših kolega koji su preminuli u proteklih godinu dana. Tako su, Pravilnikom predviđene, novčane potpore i zahvalnice, glede duhovnoga i tvarnoga pečata koje su njihovi najmiliji ostavili iza sebe, uručene obiteljima pokojnih kolega Mate Antunovića, Omera Bečića, Kažimira Grbavca i Josipa Jukanovića. Na sam rođendan Tvornice, priznanja i, kao dar, skupocjeni ručni dobnici uručeni su našim djelatnicima s navršenih trideset godina djelatnoga staža u razdoblju od prošlogodišnjega do ovogodišnjega Dana Aluminija, a to su: Pero Buhač, Vera Buljan, Ivanka Ćurčić, Vlado Galić, Milenko Jarak, Senadin Klepo, Jure Knezović, Smiljan Matanović, Davor Miloš, Pero Miljko, Frano Novak, Marinko Novak, Krešimir Perić, Cvjetko Pranjić, Zdravko Prkačin, Frano Puljić i Ante Zovko. Uzvanicima se optimističnim govorom obratio i direktor Društva Ivo Bradvica, čestitavši slavljenicima na svemu postignutomu, napose na vjernosti našemu Aluminiju. Uslijedio je Svetčani ručak u restoranu Vrt Aluminija, gdje su se za ugodno ozračje pobrinuli naši kolege Mario Zovko i članovi KUD-a Stina-Ljevaonica. Podsjećamo, 15. se ožujka svake godine prisjećamo povijestnoga ponovnog puštanja u rad pogona Anoda u Aluminiju d.d. Mostar koji je uspješno obnovljen nakon strahovitih ratnih razaranja, a nakon kojega su upaljene i prve ćelije u Elektrolizi, poslije punih pet godina mirovanja. Na taj je nadnevak službeni rođendan naše tvornice. Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. U jednomu je trenutku u Vrtovima bilo 200 đaka O sim gostiju koji su se zanimali za uspostavljanje novih poslovnih sveza s Aluminijem, tijekom prošle godine u posjetu nam je bio čitav niz naših dugogodišnjih poslovnih suradnika, kako onih domaćih, tako i onih iz širega okružja, ali i iz najudaljenijih zemalja svijeta. Između ostalih, ugostili smo predsjednika Uprave Končar-Elektro- industrije d.d. te izaslanstva švicarskoga Glencorea i austrijskoga Amaga. Posjetili su nas kolege iz norveške tvrtke Norsk Hydro ASA, održavši u Aluminiju redovitu godišnju radionicu. Potom, članovi naše uprave ugostili su komercijalnoga direktora američkoga diva Rain CII Carbon LLC, a dolazile su nam i osobe iz upravljačkih tijela Hypo-Alpe- Godišnji časopis 2011. Aluminij d.d. Mostar Adria Bank, TLM-TVP-a, TLMTPP-a, Hrvatske gospodarske komore, i brojni drugi. Prošle smo godine svoja vrata otvorili i za niz stručnih posjeta od strane više prosvjetnih ustanova, a sve s ciljem izlaska u susret procesu izobrazbe mladih. Tako nas je posjetila skupina studenata Kemijsko-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, poslije njih i svi studenti sa završne godine Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru te studenti Tjelesne kulture s Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, također sa Sveučilišta u Mostaru. Posebno smo ponosni na to što smo s raskošnim Vrtovima Aluminija, kao najboljim primjerom skrbi za životnu sredinu, upoznali učenike i nekoliko osnovnih škola iz Mostara i iz drugih krajeva Hercegovine, i tako im omogućili nezaboravno iskustvo. Čak dvije stotine mališana, učenika trećih i četvrtih razreda OŠ Ivana Gundulića iz Mostara došlo nam je u posjet sa svojim nastavnicima, a u gostima su nam bili i učenici drugoga, trećega i četvrtoga razreda mostarske OŠ Gubavica te učenici trećega i četvrtoga razreda područne škole Donji Radišići OŠ Marka Marulića iz Ljubuškoga. 61 informacije Odredbe ponašanja i bitni brzoglasni brojevi U prigodi ulaska u krug Aluminija, treba znati kako je strogo zabranjeno posjedovanje, prodaja i uživanje i narkotika i alkohola. Obvezno je poštivati postavljeno prometno znakovlje, gdje je naznačeno kako je najveća dopuštena brzina kretanja vozila 30 km/h izvan i 10 km/h unutar pogona. Uvijek treba obratiti pozornost na promet vozila, napose onih teških, tvorničkih te služiti se obilježenim stazama odnosno prolazima za pješake. Na ulazima u sve pogone, istaknute su obveze nošenja zaštitne opreme, čija je primjena obvezna. U krugu Društva i u djelatnim prostorima, pušenje je dopušteno samo na za to određenim mjestima. U prostorijama gdje se rukuje zapaljivom i opasnom građom, zabranjeno je posjedovati čak i pribor za pušenje. No, ukoliko bi se nezgoda ipak dogodila ili biste ju uoči- Vani li, dužni ste odmah obavijestiti odgovarajuće službe. U slučaju pozivanja izvanjskih žurnih službi, nema razlike od uobičajenoga načina, dok za pozivanje unutarnjih Aluminijevih službi s vanjske brzoglasne linije ili s mobitela, osim predbroja, treba birati broj 375 i tri posljednje znamenke lokala, navedenoga pokraj imena unutarnjih službi. Primjerice, broj glavnoga ulaza jest 036/375–032. Puni naziv naše tvrtke: Aluminij d.d. Mostar Adresa: Baćevići bb, 88000 Mostar, BiH ID broj: 4227207670005 PDV broj: 227207670005 Šifra djelatnosti: 27420 Transakcijski račun i poslovna banka: 3381002200090487, UniCredit bank Unutar Tvornice Dežurni bolničar 2199 Hitna pomoć 124 Bitni podatci o Aluminiju Vozilo hitne pomoći 2032 Medicina rada 2380 Dojava požara 2222 Vatrogasci 123 Zapovjednik protupožarne zaštite 2127 Referent zaštite od požara 2315 Policija 122 Rukovoditelj Službe zajedničkih poslova 2019 Glavni ulaz i Osiguranje 2032 Ured za odnose s javnošću 2457 Centar za obavješćivanje 121 Informacije 1188 Inspektor zaštite na radu 312-179 Referent zaštite na radu 2330 Referent zaštite okoliša 2153 62 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011. 64 Aluminij d.d. Mostar Godišnji časopis 2011.
© Copyright 2024 Paperzz
