IZVJEŠĆE O GR AĐANST VU EU-A ZA 2013.
a,
v
a
r
p
a
s
a
a: v
U
E
i
n
a
Grad
ost.
n
ć
u
d
u
b
vasa
Pravosuđe
Sadrzaj
03 UVOD
09
DVANAEST NOVIH KLJUČNIH MJERA ZA POBOLJŠANJE
ŽIVOTA GRAĐANA EU-A
10 Uklanjanje prepreka za radnike, studente i pripravnike u EU-u
16 Smanjenje administrativnih formalnosti u državama članicama
22 Zaštita ranjivih društvenih skupina u EU-u
26 Uklanjanje prepreka kupovanju u EU-u
30 Ciljno i pristupačno informiranje u EU-u
34 Sudjelovanje u demokratskom životu EU-a
41ZAKLJUČAK
42PRILOG
42 Daljnji postupak nakon Izvješća o građanstvu EU-a za 2010.: 25 provedenih mjera
56 Dvanaest ključnih novih mjera za poboljšanje života građana EU-a
Europska Komisija – Opća Uprava Pravosuđe
http://ec.europa.eu/justice/citizen/index_hr.htm
ISBN 978-92-79-29672-7
doi:10.2838/1836
Europska Unija, 2013
Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da izvor je naveden.
Printed in Belgium
Provjerite građanske dijaloge na raspravu o budućnosti Europe
na web stranici: http://ec.europa.eu/european-debate
Prije 20 godina, Ugovorom iz Maastrichta, rođen je građanin
Europske unije: „Civis Europaeus sum”. To je bio velik korak, ako
ne i skok, prema političkoj integraciji.
Europsku uniju ne možemo izgraditi bez građana, već samo uz
pomoć ljudi za koje je stvorena i na čijim je idejama utemeljena.
Europski građani kamen su temeljac integracije Europske unije.
Oni su za političku uniju što i euro za ekonomsku i monetarnu
uniju. Zato je 2013. godina Europska godina građana. Ovo Izvješće o građanstvu usredotočeno je na svladavanje prepreka na
koje građani još uvijek nailaze u svakodnevnom životu te prilikom sudjelovanja u demokratskom procesu.
VIVIANE REDING
Potpredsjednica, Pravosuđe,
temeljna prava i državljanstvo
1
2
1. Uvod
Građani imaju i moraju imati središnju ulogu u europskoj
integraciji. Kako bi se naglasila važnost te činjenice, institucije EU-a proglasile su 2013. Europskom godinom građana kako bi pružile novi poticaj pojmu građanstva EU-a
i građanskoj dimenziji europskog projekta. U vrijeme dok EU
poduzima važne korake prema ostvarivanju snažne i istinske Ekonomske i monetarne unije1, čiji je temelj demokratski legitimitet s političkom unijom kao krajnjim ciljem,
utoliko je važnije usredotočiti se na ono što EU čini kako bi
građanima olakšao život, pomogao im u razumijevanju njihovih prava te ih uključio u raspravu o tome u kakvoj Europi
žele živjeti i kakvu je žele izgrađivati za buduće generacije.
Građanstvo EU-a građanima pruža nova prava i mogućnosti. Pravo koje oni najviše povezuju s građanstvom EU-a
jest pravo na slobodno kretanje i život unutar EU-a. Uz
modernu tehnologiju te zbog činjenice da je danas jednostavnije putovati, slobodom kretanja Europljanima
se omogućuje da svoj vidokrug prošire izvan državnih
granica, da na duže ili kraće vrijeme napuste svoju zemlju,
da iz svoje zemlje odlaze raditi, studirati ili osposobljavati se u druge države članice EU-a ili da tamo putuju
poslovno ili kao turisti odnosno da idu kupovati preko
granice. Slobodnim kretanjem poboljšava se socijalna
i kulturna interakcija unutar EU-a te stvara veća povezanost među Europljanima. Osim toga njime se poduzećima i građanima omogućuje uzajamna ekonomska korist,
između ostalog i onima koji ostaju kod kuće, s obzirom na
to da EU kontinuirano uklanja unutarnje prepreke.
Ugovorom iz Maastrichta 1993. definiralo se građanstvo EU-a i svim su se građanima EU-a priznala određena prava bez obzira na to jesu li ekonomski aktivni ili
ne. Ugovorom iz Lisabona i Poveljom EU-a o temeljnim
pravima ojačana su prava građana EU-a 2.
1 Nacrt za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju – pokretanje Europske
rasprave (COM(2012) 777). završna verzija1/2.
2 Ugovor o funkcioniranju Europske unije (Glava II, članci 20.-24) te Povelja Europske
unije o temeljnim pravima (poglavlje V.) U ovom izvješću riječ „građanin” može se
odnositi i na svaku osobu koja boravi u EU-u u skladu s odgovarajućim odredbama
Ugovora i sekundarnim zakonodavstvom.
Građani EU-a posebno imaju sljedeća prava:
• pravo da ih se ne diskriminira na temelju
državljanstva
• pravo na slobodu kretanja i boravka unutar EU-a
• pravo da glasuju i budu birani na lokalnim izborima
i izborima za Europski parlament bez obzira na to
gdje u EU-u žive, pod istim uvjetima kao i građani
dotične države
• pravo na pomoć veleposlanstva ili konzulata druge
države članice EU-a izvan granica EU-a, pod istim
uvjetima kao i građani te države ako njihova država
nije zastupljena
• pravo na podnošenje peticije Europskom parlamentu,
pravo na obraćanje Europskom ombudsmanu te na
obraćanje institucijama EU-a (na bilo kojem službenom jeziku EU-a) i
• pravo da s drugim građanima EU-a organiziraju ili
podupiru građanske inicijative za donošenje novih
zakonadavstva EU-a.
3
Uvod
Sud Europske unije potvrdio je ustavnu važnost građanstva EU-a navodeći da je „namjera da građanstvo EU-a
bude temeljni status građana država članica EU-a” 3.
U nedavnoj iznimno važnoj odluci4 Sud je jasno utvrdio da
se člankom 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
isključuju mjere na nacionalnoj razini kojima bi se građane
moglo spriječiti u istinskom uživanju sadržaja prava koja
su im dodijeljena statusom građana EU-a.
4
Komisija je 2010. predstavila svoje prvo Izvješće o građanstvu EU-a 5 i najavila 25 mjera kojima bi se osiguralo
da građani EU-a bez nepotrebnih prepreka uživaju svoja
prava u svakodnevnom životu. Komisija od tada poduzima
mjere u vezi s tih 25 preuzetih obveza6.
U poduzete mjere ubrajaju se:
• o
mogućenje neometanog kolanja javnih dokumenata
(primjerice rodni listovi, potvrde o smrti te dokumenti
u vezi s nekretninama)
• jačanje prava oko 75 milijuna ljudi koji su svake godine
diljem EU-a žrtve kaznenih djela
• smanjenje administrativnim formalnosti za 3,5 milijuna
ljudi koji svake godine registriraju automobil u drugoj
državi članici EU-a, čime poduzeća, građani i tijela nadležna za registriranje uštede najmanje 1,5 milijardi EUR
godišnje
• predlaganje brzih i jeftinih načina na koje će potrošači
svoje sporove s trgovcima rješavati izvan suda, čime
se diljem Europe omogućuje ušteda od oko 22,5 milijardi EUR godišnje
• poboljšanje pristupačnosti željezničkog sustava Europljanima s invaliditetom, kojih, procjenjuje se, ima oko
80 milijuna
• uklanjanje prepreka kako bi 8 milijuna građana EU-a
s pravom glasa koji žive u državama članicama
EU-a koje nisu njihove matične države mogli učinkovito
ostvarivati svoje biračko pravo na europskim i lokalnim izborima i
• pružanje građanima pristupačnih informacija o njihovim pravima u EU-u putem internetske informacijske
točke „sve na jednom mjestu” – Vaša Europa i Europe
Direct.
Neprekidno se radi na tome da građanstvo EU-a postane
stvarnost u svakodnevici građana. Činjenica da prepreke
i dalje postoje potvrđena je na širokom javnom savjetovanju o građanstvu EU-a koje je Komisija pokrenula
9. svibnja 2012.7, u rezultatima istraživanja Eurobarometra
iz 2013. o građanstvu EU-a 8 i biračkim pravima9, te na
događanjima koja su u okviru pripreme ovog izvješća održana za ključne dionike u suradnji s Europskim parlamentom10, Odborom regija11 te Europskim gospodarskim
i socijalnim odborom12.
7 Javno savjetovanje o građanstvu EU-a koje je Komisija pokrenula 9. svibnja 2012.
(u daljnjem tekstu: javno savjetovanje o građanstvu EU-a) –
http://ec.europa.eu/justice/citizen/files/eu-citizen-brochure_en.pdf
8 Istraživanje Flash Eurobarometra 365 – Građanstvo Europske unije – veljača
2013. (u daljnjem tekstu: istraživanje Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013.)
– http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/flash_arch_374_361_en.htm#365
9 Istraživanje Flash Eurobarometra 364 – Biračka prava – Ožujak 2013. (u daljnjem
tekstu: istraživanje Eurobarometra o biračkim pravima iz 2013.).
4 Slučaj C-34/09, Ruiz Zambrano, stavak 42.
10Zajedničko savjetovanje Europskog parlamenta i Vijeća o građanstvu EU-a od
19. veljače 2013. „Iskoristiti građanstvo EU-a na najbolji mogući način” –
http://ec.europa.eu/justice/citizen/document/files/eu_hearing_report.pdf
5 Izvješće o građanstvu EU-a za 2010. na temu uklanjanju prepreka
za ostvarivanje prava građana, COM(2010) 603.
11Forum od 28. studenoga 2012. „Citizens’ Agenda going local” – http://www.cor.
europa.eu/en/news/forums/Documents/proceeding_forum_citizens.pdf
6 Mjere koje su poduzete od 2010. u cijelosti se detaljno navode
u Prilogu 1. ovom izvješću.
12Konferencija od 22.-23. siječnja 2013. pod nazivom „Iskoristiti Europsku godinu
građana na najbolji mogući način”.
3 Vidi npr. slučaj C-184/99, Grzelczyk, stavak 31.
U građanskim dijalozima 13 koje je Komisija pokrenula
u okviru Europske godine građana14 pruža se dodatni uvid
u probleme građana i predstavljaju njihove prijedloge.
Komisija u ovom Izvješću o građanstvu EU-a za 2013.
predlaže dvanaest novih mjera u šest ključnih područja
kako bi se i dalje uklanjale prepreke te građanima omogućilo uživanje prava u EU-u15.
13http://ec.europa.eu/european-debate/index_en.htm
14 http://europa.eu/citizens-2013
15Na sve prijedloge za djelovanje koji se iznose u ovom dijelu primjenjivat će se
uobičajena procedura Komisije za pripremu postupka odlučivanja te višegodišnji
financijski okvir za 2014.-2020.
UKLANJANJE PREPREKA ZA RADNIKE,
STUDENTE I PRIPRAVNIKE U EU-U
SMANJENJE ADMINISTRATIVNE
PROCEDURE U DRŽAVAMA ČLANICAMA
Ljudi su danas najviše zabrinuti zbog financijske krize
i krize javnog duga te gospodarskih posljedica te krize.
Devet od deset Europljana misli da su nezaposlenost ili
gospodarska situacija najveći problemi s kojima se njihova
regija suočava16. Europljani od EU-a najprije očekuju da
se bori protiv krize, što isto tako znači smanjenje nezaposlenosti te osobito nezaposlenosti mladih, koja je više
nego dvostruko veća od nezaposlenosti među ostalom
populacijom (23,5 %, u usporedbi s 9,5 % u prvom tromjesečju 2013.). Građani pozivaju na uspostavljanje istinskog tržišta rada u EU-u kojim će im se omogućiti da se
koriste mogućnostima zapošljavanja u drugim državama
članicama EU-a i da pridonose gospodarstvu EU-a. Traže
i pokretanje inicijativa kojima bi im se omogućilo razvijanje njihovih vještina te pristup kvalitetnom osposobljavanju u drugim državama članicama EU-a. Komisija iznosi
prijedloge kojima bi se građanima olakšao rad, studiranje
i osposobljavanje u drugoj državi članici EU-a, što je korisno za osobni i profesionalni razvoj građana te za gospodarski rast EU-a u cjelini.
Građani EU-a znaju da imaju pravo na slobodno kretanje17. Više od dvije trećine njih smatra da njihova zemlja
ima gospodarsku korist od slobode kretanja ljudi unutar
EU-a18. Građani se tim pravom aktivno koriste te svake
godine idu na milijarde putovanja unutar EU-a. Međutim,
prema rezultatima javnog savjetovanja o građanstvu
EU-a iz 2012., jedan od pet ispitanika koji su se koristili
svojim pravom slobodnog kretanja suočio se s problemima, često zbog dugačkog ili nejasnog administrativnog
postupka. Građani traže da se pronađu rješenja kojima bi
im se olakšalo putovanje i život unutar EU-a. Komisija
predlaže mjere kojima bi se smanjile prekomjerne administrativne formalnosti i pojednostavnio postupak u državama članicama.
16Istraživanje standardnog Eurobarometra 78 – Europsko građanstvo –
jesen 2012. (u daljnjem tekstu „istraživanje standardnog Eurobarometra 78)
http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb78/eb78_first_en.pdf
Građani EU-a sve su zabrinutiji zbog nezaposlenosti (+ 4 % od istraživanja
Eurobarometra u proljeću 2012.)
17 To prema istraživanju Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013. važi za Devet
od deset građana.
18Istraživanje Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013.
5
Uvod
ZAŠTITA RANJIVIH DRUŠTVENIH
SKUPINA U EU-U
Zaštita ranjivih članova društva i posebna briga o njima
u središtu je europskog socijalnog modela. Građani su u okviru
savjetovanja ukazali na posebne poteškoće s kojima se osobe
s invaliditetom (procjenjuje se da ih u EU- u ima 80 milijuna)
suočavaju dok putuju po EU-u. Isto tako ukazali su na to
da su neki građani ranjiviji kad je riječ o pozivanju na svoja
prava, posebno u kaznenom postupku, primjerice zbog mlađe
životne dobi ili psihičkog odnosno fizičkog stanja. Komisija
predlaže mjere kako bi se ojačala prava ranjivijih građana.
6
UKLANJANJE PREPREKA KUPOVANJU U EU-U
CILJNO I PRISTUPAČNO INFORMIRANJE U EU-U
Prekogranično kupovanje na internetu u EU-u sve je učestalije. Četvrtina građana koji su 2012. obavili kupovanje
na internetu naručila je proizvod ili uslugu od prodavača
ili pružatelja iz drugih država članica EU-a19. Međutim,
građani pri kupovanju na internetu još nailaze na probleme20. Zbog toga je potrošače potrebno dodatno zaštititi i informirati, posebno u područjima koja se brzo
razvijaju, primjerice digitalnoj tehnologiji. Jednostavno
i sigurno prekogranično kupovanje ide pod ruku s jednostavnom i brzom prekograničnom pravnom zaštitom
potrošača. Komisija predstavlja aktivnosti kojima će se
osigurati bolja informiranost građana, posebno kad
kupuju na internetu, te da im se omogući jednostavno traženje pravne zaštite ako nešto ne bude u redu.
Puno je učinjeno kako bi građani bili svjesniji svojih prava
u EU-u, konkretno putem informacijskih točaka „sve na
jednom mjestu” Europe Direct 21 i Vaša Europa22. Jedan od
tri građanina danas tvrdi da je dobro informiran o svojim
pravima u EU-u 23 . To je u odnosu na prijašnje brojke
poboljšanje, ali još uvijek nije dovoljno. Nešto manje od
četvrtine ispitanika (24 %) osjeća se prilično informiranima ili veoma dobro informiranima o tome što mogu učiniti ako se njihova prava u EU-u ne poštuju 24. Komisija
osmišljava načine na koje se može još pojednostavniti
informiranje građana o njihovim pravima u EU-u i korištenju njima.
19Eurostat – pojedinačno kupovanje na internetu –
http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/submitViewTableAction.do
Te su brojke veće kod mladih (25-34 godine).
21http://europa.eu/europedirect/index_en.htm
20U javnom savjetovanju o građanstvu EU-a iz 2012. ističe se da jedan od četiri
ispitanika ima problema kad kupuje na internetu.
23Istraživanje Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013.
22http://europa.eu/youreurope/index.htm
24Ibid.
SUDJELOVANJE U DEMOKRATSKOM
ŽIVOTU EU-A
Puno sudjelovanje građana EU-a u demokratskom životu
EU-a sama je bit građanstva Unije. Promicanje sudjelovanja građana i civilnog društva u raspravi o europskim
pitanjima pravovremeno je nastojanje uloženo u kontekstu Europske godine građana i predstojećih europskih
izbora, što je pravi trenutak da građani preuzmu riječ.
Građani osporavaju postupke nekih država članica kojima
svojim državljanima oduzimaju pravo glasa na nacionalnim izborima zato što izvjesno vrijeme žive u drugoj državi
članici EU-a (oduzimanje glasačkih prava) 25. U zajedničkom savjetovanju Europskog parlamenta i Komisije o građanstvu EU-a od 19. veljače 2013. građani, predstavnici
civilnog društva, stručnjaci i članovi Europskog parlamenta raspravljali su o opravdanosti oduzimanja glasačkih prava u svjetlu trenutačne stvarne situacije. Komisija
predlaže načine na koje će se promicati sudjelovanje građana EU-a u demokratskom životu Unije.
Izvješće o građanstvu EU-a za 2013. popraćeno je izvješćem za 2011.-2013. o ostvarenom napretku prema uspostavljanju građanstva EU-a u praksi (u skladu s člankom
25. Ugovora o funkcioniranju Europske unije), u kojem se
analizira primjena tijekom posljednje tri godine odredaba
Ugovora koje se odnose na građanstvo EU-a.
25Javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012. i istraživanje
Eurobarometra o izbornim pravima iz 2013.
26COM(2013) 271 –
http://ec.europa.eu/justice/fundamental-rights/files/charter_report_2012_en.pdf
Komisija je istodobno prihvatila Godišnje izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima 26.
7
8
2.
Dvanaest novih ključnih
mjera za poboljšanje
života građana EU-a
9
2.1
10
Uklanjanje prepreka
za radnike, studente
i pripravnike u EU-u
Omogućivanje građanima, posebno mladima, da lakše razvijaju svoje vještine,
pronađu posao i pridonose gospodarskom rastu u Europskoj uniji
GRAĐANI U POKRETU POTIČU
GOSPODARSTVO EU-A
Unatoč visokoj razini nezaposlenosti (preko 26 milijuna
ljudi u EU-u) broj slobodnih radnih mjesta raste u odnosu
na sredinu 2009. i poduzeća imaju poteškoća u pronalaženju kvalificiranog osoblja. To je opasnost za rast i inovacije u gospodarstvu EU-a. Mobilnost radne snage tako
može biti snažan mehanizam prilagodbe za uklanjanje
neravnoteža te se njome može pridonijeti da kvalifikacije
zaposlenika više odgovaraju radnim mjestima, dok se
istovremeno ponovno uspostavlja dinamika i ublažuju
socijalni problemi građana EU-a. Time se građanima
pružaju bolji izgledi za bezbolan prijelaz iz školovanja
u zaposlenje te im se otvaraju mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj.
Mobilnost je od velike važnosti za gospodarstvo. Nedavno
iskustvo s proširenjem unije 2004. i 2007. pokazalo je da
mobilnost unutar EU-a ima pozitivan učinak na gospodarstva i tržišta rada. Na primjer, procjenjuje se da je BDP
zemalja EU-15 zahvaljujući mobilnosti poslije proširenja
(2004.-2009.) dugoročno gledano narastao za skoro 1 % 1.
Učinak koji kretanje radne snage unutar EU-a u novije vrijeme ima na BDP EU-a u cjelini odgovara povećanju ukupnog prihoda građana EU-a od oko 24 milijarde EUR 2.
Međutim, mobilnost radnika u EU-u i dalje je niska 3 .
Građani EU-a i dalje nerado traže posao u drugoj državi
članici EU-a zato što ih brine što će se dogoditi ako se
brzo ne zaposle 4. Pravom EU-a nezaposlenim građanima
koji imaju pravo na naknadu za nezaposlenost i koji odu
tražiti posao u drugu državu članicu EU-a trenutačno se
jamči da će od svoje matične države tri mjeseca nastaviti
dobivati naknadu za nezaposlenost 5. Premda se pravom
EU-a predviđa mogućnost da država članica pravo na ovu
nadoknadu produži na najviše šest mjeseci, u praksi
država članica još se ne jamči to pravo 6. U okviru javnog
savjetovanja o građanstvu EU-a većina ispitanika (69 %)
izjavila je da smatra da bi naknadu za nezaposlenost trebali dobivati barem šest mjeseci dok traže posao u drugoj državi članici EU-a.
4 Prema istraživanju Eurobarometra o geografskoj mobilnosti i mobilnosti na tržištu
radne snage skoro četvrtina ispitanika (24 %) očekuje da će imati poteškoća
u traženju posla u inozemstvu ili je takve poteškoće imala. Posebno istraživanje
Eurobarometra 337 – Geografska mobilnost i mobilnost na tržištu radne snage
– Lipanj 2010 – http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_337_en.pdf
1 Vidi Employment and social developments in Europe 2011, poglavlje 6:
Intra-EU labour mobility and the impact of enlargement, str..274.
2 Vidi izvješće Europskog konzorcija za integraciju o mobilnosti radne snage unutar
EU-a u kontekstu proširenja i funkcioniranje prijelaznih rješenja, Nuremberg,
2009., str. 132. Vidi također „Five years of an enlarged EU, Economic
achievements and challenges”, European economy 1/2009, str. 135.
3 Samo 3 % radno sposobnog stanovništva EU-a živi u drugoj državi članici EU-a.
Prosječna godišnja stopa prekogranične mobilnost unutar EU-a iznosi samo 0,29 %.
To je daleko ispod stope unutarnje mobilnosti u Australiji (1,5 %) i Sjedinjenim
Američkim Državama (2,4 %). Vidi Ekonomska istraživanja OECD-a– Europska Unija
– Ožujak 2012. – http://www.oecd.org/eco/49950244.pdf
5 U članku 64. stavku 1. točki (c) Uredbe (EZ) 88372004 o koordinaciji sustava
socijalne sigurnosti, SL L 166, str. 70. navodi se; „pravo na davanja se zadržava
za razdoblje od tri mjeseca od datuma kada je nezaposlena osoba prestala biti
dostupna službama za zapošljavanje države članice koju je napustila, pod uvjetom
da ukupno trajanje za koje se pružaju davanja nije duže od ukupnog trajanja
razdoblja njezinog prava na davanja na temelju zakonodavstva te države članice:
nadležne službe ili ustanove mogu produžiti razdoblje od tri mjeseca do
maksimalno šest mjeseci”. Rješenja u vezi s razmjenom informacija, suradnjom
i zajedničkom pomoći među institucijama i službama dotičnih država članica,
posebno o obavješćivanju o tome poštuje li tražitelj zaposlenja organizirane
postupke provjere, utvrđena su u članku 55. Provedbene uredbe (EZ) 987/2009,
SL L 284, str. 19. članak 55.
6 COM(2012) 173.
11
2.1 Uklanjanje prepreka za radnike, studente i pripravnike u EU-u
MJERA
Pitanje 10b. Koliko dugo biste, po vašem mišljenju,
trebali dobivati takvu naknadu za nezaposlenost
od vaše matične zemlje?
15 %
Bez odgovora
32 %
Više
12
37
%
Mladi kuhar iz Portugala Frederico odlučio je otići u Švedsku
tražiti posao. Od službe za nezaposlene u Portugalu tražio je
dokument kojim bi mu se omogućilo da u Švedskoj tri mjeseca prima naknadu za nezaposlenost i prijavio se kod švedske službe za zapošljavanje čim je tamo stigao. Međutim, nije
pronašao posao u roku od tri mjeseca, koliko je važio dokument. Morao je odlučiti hoće li se vratiti u Portugal da ne bi
izgubio pravo na naknadu za nezaposlenost ili ostati u Švedskoj, ali bez prava na naknadu za nezaposlenost. Odlučio je
otići na još nekoliko razgovora za posao u Švedskoj i nakon
pet mjeseci vratio se u Portugal. Zbog toga je u Portugalu
izgubio pravo na naknadu za nezaposlenost.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Komisija će predložiti reviziju uredbe o koordinaciji u području socijalne sigurnosti7 i ispitati mogućnost prijenosa prava na naknadu za
nezaposlenost na period duži od obvezna tri
mjeseca kako bi se građanima olakšalo traženje posla u drugoj državi članici EU-a. Komisija
od država članica traži da maksimalno iskoriste mogućnosti trenutačnih propisa kako bi
se tražiteljima zaposlenja omogućilo da, dok
posao traže u drugoj državi članici, naknadu
za nezaposlenost dobivaju u razdoblju do šest
mjeseci8.
6 mjeseci
16 %
3 mjeseca
Izvor: Javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012. –
Osnova: Ispitanici koji su tražili posao u drugoj državi članici EU-a.
7 Uredba (EZ) br. 883/2004 o usklađivanju sustava socijalne
sigurnosti, SL L 166, str. 1.
8 COM(2012) 173.
GRAĐANI KOJI U INOZEMSTVU ŽELE
RAZVIJATI SVOJE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
Kao što je Komisija naglasila u svom paketu mjera za
zapošljavanje pod nazivom „Prema oporavku uz nova
radna mjesta”9 i u svom programu za nove vještine i radna
mjesta10, ulaganje u sustave obrazovanja i osposobljavanja od temeljne je važnosti za povećanje produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta te u konačnici
zaposlenosti.
Mladi građani EU-a voljni su usavršavati svoje vještine
i sposobnosti studiranjem i osposobljavanjem u drugoj
državi članici EU-a11. Ukupno više od polovine mladih
Europljana spremno je ili želi raditi u drugoj državi članici EU-a12.
Spremnost mladih da rade u drugoj državi članici EU-a.
Ne
Ne zna/Bez odgovora
100
80
4
20
2
3
25
24
2
27
Da, u dužem razdoblju
4
3
3
3
4
6
1
29
30
31
32
32
30
36
8
7
5
3
30
31
34
37
60
Da, u ograničenom razdoblju
3
2
5
3
6
2
3
39
41
38
41
39
42
42
2
44
1
46
23
32
4
3
7
13
47
53
32
40
32
28
27
31
41
34
31
31
32
37
34
31
27
23
25
55
20
23
20
28
25
32
24
23
14
9 Ibid.
10COM(2010) 682.
11Prema istraživanju Eurobarometra o jedinstvenom tržištu iz 2011., 28 % radno
sposobnih građana EU-a uzelo bi u obzir mogućnost rada u drugoj državi članici
EU-a u budućnosti. Ovaj udio posebno je velik (54 %) među mladima (15-24
godine) i među onima životne dobi 25-F29 godina (38 %). Posebno istraživanje
Eurobarometra 363 – Jedinstveno tržište: Svijest, percepcija i učinci – rujan 2011.
http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_363_en.pdf
12Istraživanje Flash Eurobarometra 319 b – Mladi u pokretu: Obrazovanje
i osposobljavanje, mobilnost, zapošljavanje i poduzetništvo – Svibanj 2011.
http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_319b_sum_en.pdf
44
42
32
48
36
39
35
31
33
37
27
31
30
27
29
31
34
32
34
28
36
24
34
27
26
21
24
SE
BG
RO
FI
ES
IE
DK
HU
SI
EE
EL
LT
LV
SK
FR
PL
CY
PT
UK
MT
AT
CZ
DE
LU
BE
NL
IT
20
Izvor: Istraživanje Eurobarometra iz 2011. o inicijativi Mladi u pokretu.
2.1 Uklanjanje prepreka za radnike, studente i pripravnike u EU-u
14
Prema trenutačno raspoloživim podacima procjenjuje se
da je samo 10 % Europljana sa završenim višim stupnjem obrazovanja studiralo u drugoj državi članici EU-a 13.
Brojke koje se odnose na mobilnost u EU-u s ciljem stjecanja zvanja (s punim programom školovanja) još su manje.
To je djelomično tako zbog troškova studiranja u drugoj
državi članici EU-a. Komisija je u svom prijedlogu programa „Erasmus za sve”14 predložila sustav jamčenja za
studentske kredite kojim bi se studentima diplomskog studija koji bi cijeli program školovanja za stjecanje zvanja
željeli završiti u drugoj državi članici EU-a omogućili bankovni krediti pod povoljnim uvjetima. Prema prijedlogu
Komisije program bi u sedmogodišnjem razdoblju trebalo imati iskoristiti 330 000 studenata. Komisija će, osim
toga, nastaviti poticati mobilnost mladih u cilju studiranja,
osposobljavanja ili volontiranja u inozemstvu, kao i njihova
sudjelovanja u razmjeni mladih. Nastavnicima i ostalim
odgojno-obrazovnim djelatnicima isto tako pružit će se
mogućnost podučavanja i osposobljavanja u inozemstvu.
Zahvaljujući novom programu ovim će se pogodnostima
u razdoblju 2014.-2020. moći koristiti skoro pet milijuna
građana.
Kad razmišljaju o pripravničkom stažu u drugoj državi članici EU-a, mladi ne nalaze uvijek odgovarajuće informacije
o postojećim mogućnostima i zabrinuti su zbog kvalitete
i uvjeta zaposlenja. U studijama i istraživanjima ističe
se niz kvalitativnih problema u vezi s pripravničkim stažom: nedostatak obrazovnog sadržaja i nezadovoljavajući uvjeti, posebno niska razina (ili nedostatak) socijalne
zaštite i novčane naknade15. Osim toga u nekim državama članicama EU-a ugovor o pripravničkom stažu kojim
se uređuju prava i obveze obiju strana još nije obvezan
(u čak 25 % njih, prema istraživanju iz 2011. Europskog
foruma mladih 16). Niske plaće ili njihov potpuni izostanak
razlog su za zabrinutost da poslodavci to koriste kao vid
besplatne radne snage. Te probleme potrebno je hitno riješiti te mladima pružiti bolje prilike da u inozemstvu razvijaju svoje vještine i stječu radno iskustvo. To je potrebno
ne samo zato da bi se reagiralo na zabrinutost građana,
osobito mladih, nego i da bi se riješio problem dramatično
visoke stope nezaposlenosti mladih.
13Vijeće je 2011. odredilo mjerila za mobilnost u učenju unutar sustava višeg
obrazovanja prema kojima bi do 2020. barem 20 % osoba s višim stupnjem
obrazovanja trebalo imati provedeno izvjesno vrijeme studiranja ili osposobljavanja na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu (bilo za školovanje
u punom vremenu ili najmanje na tri mjeseca).
15Studija Europske komisije o sveobuhvatnom pregledu uvjeta pripravničkog
staža u državama članicama – 2012 –
http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=6717
14 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju programa Unije
za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport „Erasmus za sve” COM(2011 788.
16Studija Europskog foruma mladih – 2011 – „Interns revealed” –
http://issuu.com/yomag/docs/yfj_internsrevealed_web
Nathalie je diplomirala u Francuskoj i razmišljala o tome da
svoju poslovnu karijeru započne u Španjolskoj ili Njemačkoj.
Budući da nikad prije nije živjela u inozemstvu, najprije je
željela odraditi pripravnički staž, ali nije znala hoće li joj
to biti dopušteno ako se ne upiše u nekakav obrazovni
program (u Francuskoj je to preduvjet). Osim toga nije znala
kakva prava će imati kao pripravnik u tim zemljama i hoće
li joj biti pružena socijalna zaštita odnosno hoće li imati
pravo na naknadu ili plaću.
MJERA
Kako bi se mladima omogućilo da lakše dođu do kvalitetnog radnog iskustva u drugoj državi članici EU-a, Komisija
će u 2013. razviti kvalitativni okvir za pripravnički staž
kojim će se utvrditi osnovne značajke kvalitetnog stažiranja u pogledu zaštite prava pripravnika te im se omogućiti da svoje radno iskustvo iskoriste na najbolji mogući
način. Isto će tako preispitati i preurediti mrežu EURES
kako bi je učinila prikladnijom za stvarne potrebe tržišta
rada tako što će se u okviru te mreže unapređivati usluge
za zapošljavanje na dobrobit tražitelja zaposlenja i poduzeća. Ona će, osim toga, s nekim državama članicama
pokrenuti pilot-inicijativu kako bi se na mreži EURES
poboljšala razmjena informacija o pripravničkom stažu
i naukovanju, s ciljem da se mladima olakša prijelaz iz
školovanja u rad.
Pored toga Komisija od država članica traži da na održiv
i ambiciozan način što prije provedu program Jamstvo za
mlade17 kako bi se mladima pomoglo u stjecanju radnog
iskustva.
17 Jamstvo za mlade program je kojim se osigurava da se svim osobama
mlađima od 25 godina u roku od tri mjeseca nakon što izgube posao ili
završe formalno obrazovanje pruži kvalitetna ponuda za posao, kontinuirano
obrazovanje, naukovanje ili stažiranje, u skladu s Preporukom Vijeća
donesenom 22. travnja 2013.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Kako bi mladim građanima EU-a pomogla
da razvijaju vještine i stupe na tržište rada,
Komisija će u 2013. razviti kvalitativni okvir
za pripravništvo.
Komisija će 2013. isto tako pokrenuti inicijativu za moderniziranje mreže EURES kako bi se
omogućila važnija uloga i veći učinak službi za
zapošljavanje na nacionalnoj razini te poboljšala koordinacija mobilnosti radne snage
u EU-u. Uz reformu mreže EURES Komisija će
pokrenuti pilot-inicijativu kako bi se poboljšala razmjena informacija o mogućnostima
pripravništva i naukovanja putem te mreže.
15
2.2
16
Smanjenje administrativnih
formalnosti u državama članicama
Uklanjanje administrativnih prepreka i pojednostavljenje
postupaka za građane EU-a koji žive i putuju u EU-u
OSOBNE I BORAVIŠNE ISPRAVE GRAĐANA
Svijest o tome da građani Europske unije 2007.-2012
Imaju pravo boraviti u bilo kojoj državi članici Europske unije pod određenim uvjetima – Istinito
2 http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/flash_arch_374_361_en.htm#365
3 http://ec.europa.eu/justice/citizen/files/eu-citizen-brochure_en.pdf
4 Vaša Europa – savjeti služba je za davanje pravnih savjeta namijenjena
javnosti i sastoji se od tima pravnika koji pokrivaju sve službene jezike
EU-a te poznaju pravo EU-a i nacionalne zakone sviju država članica.
http://europa.eu/youreurope/advice/index_en.htm
5 U okviru mreže SOLVIT rješavaju se prekogranični problemi koji se pojavljuju
kada tijela javne vlasti u državama članicama EU-a neprimjereno primjenjuju
pravo EU-a http://ec.europa.eu/solvit/
Izvor: Istraživanje Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013.
82
92
90
87
90 90
93 93
91
86
89 90 90
PT – 2007
2010
2012
94
86 85
86
81
84
88
84 84
83
EL – 2007
2010
2012
88
91
AT – 2007
2010
2012
86 87 86
NL – 2007
2010
2012
87
BE – 2007
2010
2012
89
94
IT – 2007
2010
2012
88 87 87
94
88
91
ES – 2007
2010
2012
89 88 88
92 91
UK – 2007
2010
2012
92 93 92
87
PL – 2007
2010
2012
91 92
92
DK – 2007
2010
2012
CZ – 2007
2010
2012
SK – 2007
2010
2012
88 89 88
EE – 2007
2010
2012
89 88
MT – 2007
2010
2012
91
LT – 2007
2010
2012
89
FR – 2007
2010
2012
87
LV – 2007
2010
2012
RO – 2007
2010
2012
81
94
90
85
SI – 2007
2010
2012
93 92 92
SE – 2007
2010
2012
93
IE – 2007
2010
2012
90 89
HU – 2007
2010
2012
94
88
LU – 2007
2010
2012
DE – 2007
2010
2012
90
94
86 87
EU27 – 2007
2010
2012
93
95 95
89
85
88
1 Posebno istraživanje Eurobarometra 75.1. – Europski ombudsman i prava građana
– Srpanj 2011. – http://www.ombudsman.europa.eu/en/press/statistics/
eb751_eb_report.faces
96
91
FI – 2007
2010
2012
Međutim, skoro jedna petina svih sudionika u javnom savjetovanju o građanstvu EU-a održanom 2012.3 izjavila je da
je imala probleme u vezi s preseljenjem u drugu državu
članicu EU-a ili životom u njoj (17 %). Tu se ubrajaju administrativne prepreke u vezi s ispravama kad se želi putovati
ili pri dokazivanju identiteta unutar EU-a. Na pitanja o slobodnom kretanju i boravku odnosilo se 21 % svih upita upućenih službi Vaša Europa – savjeti4 te 13 % svih slučajeva
obrađenih na mreži SOLVIT u 20125.
98
CY – 2007
2010
2012
96 96
BG – 2007
2010
2012
Pravo koje građani najviše povezuju s građanstvom Unije
jest slobodno kretanje i život unutar EU-a1. Prema istraživanju Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013 2. Skoro
devet od deset građana EU-a zna da ima to pravo slobodnog kretanja.
17
2.2 Smanjenje administrativnih formalnosti u državama članicama
18
Od građana EU-a koji duže od tri mjeseca borave u članici EU-a koja nije njihova matična država može se tražiti
da se prijave lokalnim vlastima, u kojem slučaju dobivaju
potvrdu o prijavi. Te potvrde o prijavi, međutim, ne prihvaćaju se uvijek kao osobne isprave u EU-u (posebno kada
je riječ o privatnim subjektima primjerice bankama, poduzećima itd.) te ih građani ne mogu upotrebljivati kao putne
isprave, čak niti unutar EU-a. Na slične probleme nailaze
građani EU-a koji imaju osobne iskaznice koje su izdale
njihove matične države i kojima se često ne mogu koristiti
pri transakcijama u drugim državama članicama EU-a.
Privatna poduzeća nerado prihvaćaju „strane” isprave kao
dokaz identiteta budući da format takvih isprava, za
razliku od putovnica, nije usklađen na razini EU-a. Građani
EU-a koji žive u drugoj državi članici EU-a također se suočavaju s poteškoćama kada u kratkom roku trebaju izraditi osobne iskaznice i putovnice ili produžiti njihovu
valjanost kako bi putovali unutar EU-a, posebno kad se
njihov najbliži konzulat nalazi u drugoj državi.
Finkinja Sanna, koja živi u Munchenu, rezervirala je let
za Finsku, ali su je dva dana prije polaska opljačkali na
ulici i ukrali joj putovnicu i osobnu iskaznicu. Sanna ne može
na vrijeme dobiti novu putovnicu zato jer se jedina finska
konzularna predstavništva u Njemačkoj koja mogu izdavati
putovnice nalaze u Berlinu i Hamburgu, a ona ne može tako
brzo tamo otići. Kad u zračnoj luci pokaže samo svoju
njemačku potvrdu o registraciji, aviokompanija joj odbija
dopustiti da uđe u zrakoplov, navodeći sigurnosne odredbe
kao razlog.
U javnom savjetovanju o građanstvu EU-a građani su
tražili da se pronađu rješenja kojima bi im se olakšao život
i osnažilo njihovo identificiranje s EU-om, između ostalog
i putem jedinstvenih europskih isprava gdje je to primjenjivo 6. Komisija će, inter alia, uzeti u razmatranje primjerenost pravila o zajedničkom sigurnom formatu potvrda
o prijavi koje bi građanima EU-a izdavale države članice
te boravišnih isprava za članove njihovih obitelji. Ovom
bi se inicijativom građanima EU-a i njihovim obiteljima
omogućila uporaba samo jedne isprave u svakodnevnom
životu i tako riješili problemi s kojima se suočavaju u kontaktu s privatnim subjektima u drugim državama članicama te, s druge strane, poboljšala sigurnost isprava.
Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, građanima EU-a trebalo bi dati mogućnost da takve sigurne
potvrde o prijavi upotrebljuju kao putne isprave za putovanja unutar EU-a ako je te dokumente izdala država
članica u kojoj imaju boravište.
6 Mjera o kojoj je riječ moći će se primijeniti jedino u državama članicama
koje izdaju osobne iskaznice ili isprave o prijavljivanju.
FORMALNOSTI U VEZI S PREKOGRANIČNIM
OPOREZIVANJEM GRAĐANA
MJERA
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Komisija će u 2013. i 2014. tražiti rješenja za
uklanjanje prepreka na koje nailaze građani
EU-a i članovi njihovih obitelji koji žive u državi
članici EU-a koja nije njihova matična zemlja,
u vezi s osobnim i boravišnim ispravama koje
izdaju države članice, između ostalog i putem
neobveznih jedinstvenih europskih dokumenata za građane gdje je to primjenjivo.
Građani EU-a mogu živjeti u jednoj zemlji, raditi u drugoj, a posjedovati imovinu u trećoj. Zbog toga im može biti
teško znati gdje trebaju plaćati porez i kako bi to trebali
činiti. Jezične barijere i nedovoljna suradnja među poreznim tijelima različitih zemalja pri rješavanju pitanja u vezi
s prekograničnim oporezivanjem nimalo ne olakšavaju taj
problem. Građani mogu nailaziti i na znatne administrativne prepreke, posebno kad u drugim zemljama traže
povrat poreza ili zbog međusobno proturječnih poreznih
sustava u različitim državama članicama, što može dovesti čak i do toga da različite države članice dvaput oporezuju isti prihod. Samo na pitanja o porezima odnosilo se
9 % ukupnog broja slučajeva obrađenih na mreži SOLVIT
u 2012. Iz službe Vaša Europa – savjeti, službi za pomoć
poput centara za potrošače u prekograničnim područjima
te iz EURES-a isto tako javljaju da primaju mnogo različitih upita u vezi s oporezivanjem.
Šveđanka Ylva udata je za Slovaka Martina. Žive u Švedskoj
i sad su oboje u mirovini. Dok je Ylva radila samo u Švedskoj,
Martin je radio i u Slovačkoj. Sada bi se željeli preseliti
u Nizozemsku da budu s unucima, ali imaju mnogo pitanja
u vezi s plaćanjem poreza i ne znaju kome se obratiti. Kako će se oporezivati njihove penzije kada se presele? Kakva
je situacija s eventualnim porezom na nasljedstvo? Što
da rade ako nakon preseljenja budu morali dvaput platiti
porez? Ako zadrže svoj stan u Švedskoj, gdje će plaćati porez
na imovinu i gdje će se oporezivati prihod na tu imovinu?
19
2.2 Smanjenje administrativnih formalnosti u državama članicama
ADMINISTRATIVNE FORMALNOSTI
ZA AUTOMOBILE
MJERA
20
Komisija će tijekom 2013. utvrditi najbolje prakse u državama članicama EU-a kojima se građanima može pomoći
u rješavanju pitanja u vezi s prekograničnim oporezivanjem te o tom pitanju raspravljati s nacionalnim tijelima
kako bi se promicalo šire prihvaćanje tih praksi. U najbolje prakse mogle bi se ubrajati kontaktne točke za informiranje u državnim upravama specijalizirane za pitanja
u vezi s prekograničnim oporezivanjem, internetske stranice koje građanima pružaju osnovne informacije i upućuju ih na najprikladnije kontaktne točke, pojednostavljenje
postupka kod traženja oslobađanja od dvostrukog oporezivanja i povrata preplaćenog poreza u inozemstvu, pravilnike za porezne obveznike u kojima bi se navodila
njihova osnovna prava i obveze te bliska suradnja među
državama članicama EU-a u rješavanju sporova u vezi
s prekograničnim oporezivanjem.
Komisija će te prakse kombinirati s novom inicijativom za
usklađivanje propisa na razini EU-a u vezi s prekograničnim oporezivanjem građana, kojom bi se osiguralo da
zakoni sviju država članica budu u skladu sa sudskom
praksom Suda te da se građani ne izlažu nepotrebnim
administrativnim opterećenjima i dodatnim troškovima
kad ostvaruju svoje pravo da se sele u druge države članice i u njima rade.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Komisija će u 2013. pokrenuti inicijative
kojima bi se promicale najbolje prakse u prekograničnim situacijama te osigurala pravilna
primjena prava EU-a kako bi se europskim
građanima koji se kreću ili posluju preko granica olakšala primjena različitih poreznih propisa, a posebno kako bi im se omogućilo da
izbjegnu dvostruko oporezivanje.
Trenutačno se tehnički pregledi vozila diljem Unije vrše na
različite načine: pregledavaju se različite kategorije vozila,
primjenjuju se različiti intervali i metode pregledavanja, kao
i različita procjena neispravnosti. Zato je moguće da se pregledom jednog te istog vozila u različitim državama članicama EU-a dođe do različitih rezultata, što dovodi do
različitih razina sigurnosti. Kao posljedica takvih različitih
normi države članice EU-a jedna drugoj ne priznaju potvrde
o tehničkoj ispravnosti vozila. Time se građane koji automobilom putuju u drugu zemlju izlaže nepotrebnom administrativnom opterećenju i troškovima.
Litvanka Monika pet mjeseci godišnje radi u jednom
austrijskom skijalištu. Budući da se tehnički pregled njezinog automobila treba obaviti u ožujku, a ona tada boravi
u Austriji, Monika mora prekinuti boravak i voziti čak
u Litvu samo zato da bi izvršila periodični pregled svog
automobila. Bilo bi joj znatno lakše i sigurnije kad bi
pregled mogla obaviti u Austriji, a takva potvrda o tehničkoj ispravnosti vozila bila automatski priznata u Litvi
i drugdje u EU-u.
MJERA
Komisija je u 2012. iznijela prijedloge 7 o uspostavljanju
minimalnih standarda normi za kontrolu i sigurnost automobila (poboljšanje kvalitete pregleda, uvođenje zahtjeva
u vezi s opremom za vršenje pregleda, bolja osposobljenost
kontrolora, pojačani nadzor stanica za tehnički pregled).
Temeljeći se na usklađenim normama za nadzor tehničke
ispravnosti automobila, Komisija će tijekom 2014. poduzeti
konkretne mjere kako bi se uspostavila elektronička „platforma za informacije o vozilima” te omogućilo međusobno
priznavanje potvrda o tehničkoj ispravnosti.
7 Prijedlog uredbe o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih
prikolica COM(2012) 380, prijedlog uredbe o inspekcijskom nadzoru na cesti
radi utvrđivanja tehničke ispravnosti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji
COM(2012) 382 te prijedlog direktive o dokumentima za registraciju vozila
COM(2012) 381.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Na temelju svojih aktivnosti u vezi s poboljšanjem sigurnosti građana EU-a na cestama,
Komisija će tijekom 2014. poduzeti konkretne
mjere kako bi se uspostavila zajednička „platforma s informacijama o vozilima” kojom bi
se olakšalo priznavanje potvrda o tehničkoj
ispravnosti, čime će se građanima omogućiti
jednostavnije i sigurnije putovanje automobilom u drugu državu članicu EU-a.
21
2.3
22
Zaštita ranjivih društvenih
skupina u EU-u
Uklanjanje prepreka za građane s invaliditetom i daljnje jačanje postupovnih prava građana,
uzimajući u obzir posebnu situaciju u kojoj se nalaze djeca i ranjive društvene skupine
GRAĐANI S INVALIDITETOM
U Europskoj uniji ima oko 80 milijuna osoba s invaliditetom.
Oni često na osnovi invalidske iskaznice uživaju određena
prava, posebno u javnom prijevozu ili kulturnim ustanovama. Za razliku od parkirnih iskaznica za osobe s invaliditetom, čiji je zajednički obrazac u EU-u uspostavljen
skoro prije petnaest godina, invalidske iskaznice priznaju
se samo na nacionalnoj razini, čime se osobama s invaliditetom otežava putovanje u druge države članice EU-a.
Komisija će pokrenuti pilot-inicijativu s ciljem uvođenja
EU-ove invalidske iskaznice koju bi države članice međusobno priznavale i kojom bi se omogućilo jednako postupanje prema osobama s invaliditetom koje putuju u druge
države članice EU-a kad je riječ o pristupu javnom prijevozu, turističkim objektima, kulturnim ustanovama i slobodnim aktivnostima.
MJERA
Seán je irski građanin s invaliditetom i želio bi sa svojim
kolegama iz razreda otići na godišnju ekskurziju. Međutim, nije siguran hoće li njegova irska invalidska iskaznica
biti priznata u drugim državama članicama EU-a te hoće li
tako imati pravo korištenja javnim prijevozom koje imaju
lokalni stanovnici s invaliditetom. Da Seán posjeduje EUovu invalidsku iskaznicu, bio bi siguran da može uživati
neka posebna prava koja imaju građani tih država.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Komisija će osobama s invaliditetom omogućiti bolju mobilnost unutar EU-a tako što će
u 2014. poduprijeti uvođenje EU-ove invalidske iskaznice koju bi države članice međusobno priznavale i kojom bi se tim osobama
omogućilo jednako uživanje određenih povlastica unutar EU-a (uglavnom u području prijevoza, turizma, kulture i slobodnih aktivnosti).
23
2.3 Zaštita ranjivih društvenih skupina u EU-u
POSTUPOVNA PRAVA GRAĐANA
24
Svatko je nedužan dok mu se ne dokaže krivnja 1 Različitost nacionalnih propisa kojima se uređuje pretpostavka
nedužnosti može otežati suradnju među policijskim
i pravosudnim tijelima te međusobno priznavanje presuda. Time se kod građana isto tako unosi nesigurnost
o tome kakva će im se zaštita pružiti u drugoj državi
članici EU-a. Nadalje, pravo na pravnu pomoć u kaznenom postupku 2 znatno se razlikuje među državama članicama EU-a pa se osumnjičenim ili optuženim osobama
u kaznenom postupku koji se vodi u drugoj državi članici
EU-a trenutačno ne jamči uvijek učinkovita i pravovremena pravna pomoć.
1 Ovo osnovno načelo kaznenog prava utvrđeno je u članku 48. Povelje
EU-a o temeljnim pravima te člankom 6. stavkom 2. Europske konvencije
o ljudskim pravima; ono isto tako proizlazi iz ustavne tradicije zajedničke
svim državama članicama.
2 Pravo na pravnu pomoć utvrđeno je u članku 47. Povelje EU-a o temeljnim pravima
te člankom 6. stavkom 3. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Neke osumnjičene ili optužene osobe ranjivije su jer zbog
svoje životne dobi odnosno psihičkog ili fizičkog stanja
imaju problema s razumijevanjem i praćenjem rasprave
ili učinkovitim sudjelovanjem u njoj. To može utjecati na
njihovo pravo na pošteno suđenje te je stoga još važnije
da se jamči pretpostavka nedužnosti i pravna pomoć.
U okviru javnog savjetovanja o građanstvu EU-a 73 %
ispitanika poduprlo je ideju da se djeci i ranjivim odraslim
osobama pruže zaštitne mjere kojima bi se osiguralo
pošteno suđenje i koje se moraju primjenjivati u svakoj
državi članici EU-a.
Šesnaestogodišnji Christian, koji sa svojim roditeljima živi
u državi članici EU-a koja nije njegova matična zemlja,
uhićen je kod kuće i odveden u policijsku postaju na ispitivanje u vezi s krađom automobila koji je pronađen blizu
zgrade u kojoj živi. Ispitivali su ga oko šest sati i za to je
vrijeme najprije poricao bilo kakvu umiješanost u krađu, da
bi poslije priznao da je ukrao u automobil, nakon što su mu
policajci rekli da će u slučaju da prizna njegov slučaj biti
povoljnije riješen. Christianu pri ispitivanju nisu dopustili
kontakt s roditeljima i ispitivali su ga bez prisutnosti odvjetnika. Nisu ga obavijestili da ima pravo na šutnju te pravo
da ne tereti samog sebe.
MJERA
Komisija će do kraja 2013. predložiti paket pravnih instrumenata kako bi se dalje ojačala postupovna prava građana
kada su osumnjičeni ili optuženi u kaznenom postupku,
uzimajući u obzir poseban položaj djece i ranjivih društvenih skupina.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Komisija će do kraja 2013. predložiti paket
pravnih instrumenata kako bi se dalje
ojačala postupovna prava građana kada
su osumnjičeni ili optuženi u kaznenom
postupku, uzimajući u obzir poseban položaj djece i ranjivih društvenih skupina.
25
2.4
26
Uklanjanje prepreka
kupovanju u EU-u
GRAĐANSKI SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI
Četiri od svakih deset građana u posljednjih su 12 mjeseci
putem interneta kupili ili naručili robu ili usluge za privatne
potrebe (40 %). Više Europljana kupuje robu i usluge od prodavača ili pružatelja u drugim državama članicama EU-a
nego što su to činili prije dvije godine (+ 4 %). Skoro svaki
treći od njih kupuje robu, putem interneta ili na druge
načine, od poduzeća koja se nalaze u drugim državama
članicama EU-a (30 %)1. Činjenica da je kupovanje unutar
EU-a jednostavnije može značiti i to da ima više sporova,
a oni se moraju rješavati brzo i jednostavno kako se građane ne bi obeshrabrivalo.
1 Posebno istraživanje Eurobarometra 395 o Postupku u sporovima
male vrijednosti – Travanj 2013 – (u daljnjem tekstu istraživanje
Eurobarometra o sporovima male vrijednosti iz 2013) ­–
http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb_special_399_380_en.htm#395
Europskom uredbom o sporovima male vrijednosti2, uveo
se niz praktičnih rješenja kako bi se olakšale prekogranične parnice za potraživanja u vrijednosti do 2 000 EUR,
primjerice ukidanje obveze postupka priznavanja presude
ako se ona izvršava u inozemstvu ili uvođenje mogućnosti vođenja postupka u pisanom obliku na osnovi standardnog obrasca. Međutim, sudeći po pritužbama građana
koje je primila Komisija, očito je potrebno još ojačati postojeću uredbu, posebno kako bi se riješio problem manjkavih
praksi uočenih kod mnogih država članica, primjerice nedostatak praktične pomoći u ispunjivanju prijava, odstupanje
od načela vođenja postupka u pisanom obliku, nepotrebna
saslušanja, nedovoljna primjena telekonferencija i videokonferencija za saslušanje svjedoka itd.
Tibor živi u Mađarskoj i želi kupiti novi televizor. Našao je
idealan televizor u obližnjoj trgovini za 2 750 EUR, ali je
odlučio provjeriti može li se pronaći povoljnija cijena na
internetu. Pronašao je potpuno isti televizor za 2 200 EUR
i naručio ga putem interneta. Televizor je dostavljen na
vrijeme, ali je na njegovo iznenađenje bio crn, a ne srebrn
kakav je naručio. Vratio je televizor i zatražio novac natrag.
Prodavač se nije odazvao. Budući da se prodavač nalazio u
Portugalu, pitao se kako da ostvari nadoknadu štete. Od
prijatelja je čuo o Europskom postupku za sporove male
vrijednosti na Europskom portalu e-pravosuđa3 i odmah su
uočili sve njegove prednosti: postojala je mogućnost da
zahtjev uloži u Mađarskoj, a ne u Portugalu, bez plaćanja
troškova odvjetnika i čak bez odlaska na sud. Zatim je
shvatio da ovaj jednostavni postupak on neće moći primijeniti, jer je prag vrijednosti sporova u Europskom postupku
za sporove manje vrijednosti iznosio samo 2 000 EUR.
2 Na snazi od siječnja 2009.
3 https://e-justice.europa.eu/home.do
27
2.4 Uklanjanje prepreka kupovanju u EU-u
GRAĐANI KOJI KUPUJU PUTEM INTERNETA
MJERA
28
Građani smatraju da bi se povećanjem praga vrijednosti
za Europski postupak za sporove male vrijednosti potrošačima olakšalo dobivanje pravne zaštite u drugoj državi
članici EU-a 4 . U istraživanju Eurobarometra iz 2013.
o sporovima male vrijednosti ispitanici kažu da bi ih na
odlazak na sud u svojim matičnim državama najviše potakli sljedeći čimbenici: mogućnost da se postupak provede
samo pismenim putem, bez fizičkog odlaska na sud
(37 %), mogućnost da se postupak provede bez angažiranja odvjetnika (31 %) te provođenje postupka putem
interneta (20 %). Komisija će revidirati postojeće propise
kako bi se još pojednostavnio Europski postupak za sporove male vrijednosti, osiguralo da će mehanizmi
koje pruža taj postupak biti u potpunosti iskorišteni te
se trenutačni prag vrijednosti postupka povećao na
25 000 EUR. Dotičnom uredbom stvorit će se i pravno
okružje u kojem građani postupke mogu provoditi putem
interneta.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11 12
Komisija će do kraja 2013. preispitati Europski postupak za sporove male vrijednosti
kako bi se olakšalo rješavanje sporova u vezi
s kupovanjem u drugoj državi članici EU-a.
Europski potrošači imaju korist od zakonodavstva koje im
jamči pošteno postupanje, sigurnost proizvoda koje nabavljaju, cjelovite informacije prije kupovine te, kao što je istaknuto u prethodnom tekstu, pravni lijek ako nešto ne bude
u redu5. Komisija je nedavno, u veljači 2013., donijela paket
mjera kako bi se povećala sigurnost robe široke potrošnje,
uključujući one koja se kupuje putem interneta, s ciljem
postizanja većeg povjerenja građana i poticanja prodaje 6.
Usprkos tim zaštitnim mjerama, građani još nailaze na
probleme, posebice kad kupuju putem interneta, kao što
to tvrdi skoro svaki četvrti ispitanik (24 %) u javnom savjetovanju o građanstvu EU-a iz 2012. Potrošačima često
nedostaju ključne informacije kad uspoređuju ili kupuju
digitalne proizvode (npr. preuzimanje audiovizualnih digitalnih sadržaja, primjerice glazbe, filmova ili igara). Tamo
gdje informacije postoje, laici ih ne mogu uvijek razumjeti.
Često im je teško odrediti hoće li proizvode moći upotrebljivati na svojim uređajima ili procijeniti kvalitetu koja će
im biti pružena.
5 Vidi Izvješće o građanstvu EU-a za 2010. o uklanjanju prepreka pravima
građana EU-a, COM(2010) 603, posebno mjere 9. do 13. Potrošačke agende
COM(2012) 225 i Akt o jedinstvenom tržištu II. – zajedno za novi rast
COM(2012) 573).
4 Vidi posebno javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012.
6 Paket za sigurnost proizvoda i nadzor nad tržištem sastoji se, između ostalog,
od prijedloga uredbe o sigurnosti robe široke potrošnje (COM(2013) 78),
prijedloga uredbe o nadzoru proizvoda na tržištu (COM(2013) 75) i komunikacije
Komisije u kojoj se utvrđuje 20 mjera za sigurnije proizvode za Europsko tržište
koji će biti više u skladu s propisima. višegodišnji plan nadzora nad proizvodima
u EU-u (COM(2013) 76). Dokumenti su dostupni na
http://ec.europa.eu/consumers/safety/psmsp/index_en.htm
MJERA
Florian traži gdje bi bilo najbolje kupiti i elektronički preuzeti novi album njegove najdraže rock-skupine. Album
se može preuzeti u jednoj od većih internetskih trgovina.
Tek naknadno uviđa da od iste trgovine mora kupiti i uređaj za reprodukciju da bi album mogao slušati. Praktično
prikazanim odgovarajućim informacijama o glavnim osobinama, interoperabilnosti i funkcionalnosti Florianu bi
se omogućilo da lako usporedi ponude i kupi kvalitetan
glazbeni sadržaj koji bi funkcionirao na njegovu uređaju.
Komisija namjerava osigurati da se potrošačima koji
kupuju digitalne proizvode pružaju ključne informacije prikazane na razumljiv i međusobno usporediv način.
Time će se olakšati i uspoređivanje digitalnih proizvoda
kao i razvoj internetskih stranica s točnim podacima
za usporedbu. Više od 80 % europskih potrošača se
u 2010. koristilo internetskim stranicama za usporedbu
cijena, a polovica njih činila je to najmanje jednom mjesečno7 Komisija će u dogovoru s dionicima nastaviti raditi
kako bi takvi alati za usporedbu potrošačima postali transparentniji i pouzdaniji 8.
Komisija isto tako do proljeća 2014. namjerava na razini
EU-a pokrenuti namjensku kampanju za podizanje svijesti kako bi građani bili svjesniji svojih potrošačkih prava
te se povećalo povjerenje u tržište digitalnih proizvoda na
internetu.
Time će se nacionalnim tijelima omogućiti da provode propise o zaštiti potrošača davanjem smjernica o obveznim
informacijama za digitalne proizvode. Komisija će isto
tako razviti model za jednoobrazno i praktično prikazivanje ključnih informacija (primjerice cijena, vrsta ugovora,
pravo odustajanja, interoperabilnost s uređajima i softverom, funkcionalnost, npr. digitalni format koji se upotrebljuje, kvaliteta i veličina datoteke, mogućnost prenošenja
na druge uređaje koje potrošač posjeduje, mogućnost
izrade privatnih kopija itd.) koji će se pojavljivati na ekranu
u pravom trenutku (na primjer kad je dana ponuda).
7 Studija „Consumer market study on the functioning of e-commerce” (2011.), koju
je u ime GU za zdravlje i potrošače pri Europskoj komisiji proveo Civic Consulting.
8 Više informacija možete naći u izvješću s Dijaloga dionika o alatima
za usporedbu: http://ec.europa.eu/consumers/documents/
consumer-summit-2013-msdct-report_en.pdf
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10 11 12
Komisija će do proljeća 2014. u bliskoj suradnji s nacionalnim provedbenim tijelima i odgovarajućim dionicima razviti model prikazivanja
ključnih zahtjeva na internetu kako bi se
informiranje o digitalnim proizvodima učinilo
jasnijim i lakšim za usporedbu. Isto će tako
u prvoj polovici 2014. na razini EU-a pokrenuti namjensku kampanju za podizanje svijesti o pravima potrošača.
29
2.5
30
Ciljno i pristupačno
informiranje u EU-u
PRAVA GRAĐANA NA SLOBODNO
KRETANJE I LOKALNA UPRAVA
Službe lokalnih uprava koje su u izravnom kontaktu s javnošću imaju ključnu ulogu u provedbi prava građana na
slobodno kretanje s obzirom na to da su oni često prvo
sučelje za građane koji se dosele u novi grad te njihov
osnovni izvor informacija i pomoći. Međutim, pritužbe koje
pristižu Komisiji i službama za pomoć pokazuju da se problemi s kojima se građani suočavaju kad odu živjeti u drugu
državu članicu EU-a pojavljuju zbog toga što ti dužnosnici
u lokalnim upravama nisu dovoljno informirani o pravima
građana EU-a na slobodno kretanje. To potvrđuju rezultati
studije koju je 2012. proveo Odbor regija 1 te javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012. Jedan od četiri građanina koji žive u drugoj državi članici EU-a tvrdi da u vezi
s time ima problema (27 %), a skoro svaki drugi kaže da
osoblje u lokalnim upravama nema dovoljno informacija
o njihovim pravima u EU-u (47 %). Osoblju u lokalnim upravama stoga bi trebalo omogućiti mehanizme za cjelovito
razumijevanje propisa o slobodnom kretanju.
MJERA
Pitanje 3. Jeste li ikada imali problema pri putovanju ili
tijekom boravka unutar Europske unije? Pitanje 3a. Jesu
li problemi zbog jednog od sledećih razloga?
62 %
Dugačak ili nejasan upravni postupak
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11 12
Komisija će poduzeti mjere kako bi se osiguralo
da se lokalnim upravama pruže mehanizmi
kojima će im se omogućiti potpuno razumijevanje prava građana EU-a na slobodno kretanje.
47 %
Osoblje u lokalnoj upravi nije bilo
svjesno vaših prava u EU-u
19 %
Niste bili dovoljno informirani o vašim
pravima/svjesni vaših prava u EU-u
27 %
Drugo
Izvor: Javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012 – Osnova: Ispitanici koji su se
suočili s problemima kad su selili u drugu državu članicu EU-a ili u njoj boravili.
1 Studija Odbora regija „Lokalna i regionalna tijela u promicanju građanstva
EU-a i prava građana” – http://www.cor.europa.eu/en/news/forums/Documents/
summary_cor_study_citizenship.pdf
1
31
2.5 Ciljno i pristupačno informiranje u EU-u
GRAĐANI KOJI TRAŽE KOME BI SE OBRATILI
KAKO BI OSTVARILI POŠTOVANJE SVOJIH PRAVA
Belgijanka Cécile i njezin suprug Nicolás, koji je argentinski državljanin, odlaze živjeti u drugu državu članicu EU-a
i čim se tamo dosele Nicolás uspješno prođe razgovor za
posao u lokalnom poduzeću. Međutim, u odgovoru na upit
poduzeća dužnosnik u općini tvrdi da je Nicolásu potrebna
radna dozvola, ne shvaćajući odmah da se taj zahtjev ne
odnosi na članove obitelji građana EU-a koji ostvaruju svoje
pravo na slobodno kretanje. Kao posljedica toga Nicolás
nije dobio posao.
32
Komisija će do 2014. razviti elektronički alat za osposobljavanje lokalne uprave kako bi se osiguralo da građani
EU-a, bez obzira na to gdje se u EU-u pojave, naiđu na
odgovarajuće dužnosnike koji dobro poznaju njihova prava
te uvjete i postupke za ostvarivanje tih prava.
Komisija će isto tako od 2013. putem svog programa bratimljenja gradova podupirati razmjenu najboljih praksi
među općinama i projekte kojima je cilj postići bolje poznavanje prava građana te olakšati njihovu provedbu.
Građani i suviše često ne znaju što činiti kad se njihova
prava ne poštuju, posebno bi li se trebali obratiti nacionalnim tijelima, institucijama EU-a ili drugim tijelima, primjerice Europskom sudu za ljudska prava. Čak i kad je
jasno da je riječ o slučaju za institucije EU-a, građani često
nisu sigurni kojoj se od njih obratiti.
Rezultati istraživanja Eurobarometra o građanstvu EU-a
iz 2013. pokazuju da se manje od četvrtine ispitanika
(24 %) osjeća prilično ili veoma dobro informiranima
o tome što mogu učiniti kad se njihova prava u EU-u ne
poštuju. Otprilike polovica ispitanika (51 %) ne osjeća se
veoma dobro informiranima, dok još četvrtina njih (23 %)
misli da nisu uopće informirani.
Ovi rezultati potvrđeni su i u okviru javnog savjetovanja
o građanstvu EU-a iz 2012. Mnogi su ispitanici također
rekli da im alati navedeni u pitanju (SOLVIT, Europe Direct,
Vaša Europa – savjeti) nisu poznati. Većina od ukupnog
broja ispitanika izjavila je da bi pozdravili alat na internetu kojim bi im se omogućilo da lako razumiju na kojoj
bi se razini (EU, nacionalna ili lokalna) njihov problem najuspješnije riješio (63 %).
Pitanje 5. Koliko se osjećate informiranima
o tome što možete učiniti kada se ne poštuju
vaša prava kao građanina EU-a?
3 %
2 %
21 %
23 %
51 %
Ne zna/Bez odgovora
Potpuno neiformiran
Nije dobro informiran
Prilično dobro informiran
Veoma dobro informiran
Izvor: Istraživanje Eurobarometra o građanstvu EU-a iz 2013.
MJERA
Pitanje 23. Europska komisija osnovala je niz centara za
savjetovanje i pomoć kako bi potakla rješavanje problema
na koje možete naići (SOLVIT i kontaktni centri Europe
Direct povezani s portalom Vaša Europa – savjeti). Što bi
vam još moglo pomoći da iskoristite vaša prava u EU-u?
63 %
Internetski alat kojim bi vam se omogućilo da lako razumijete
može li se vaš problem riješiti na razini EU-a, nacionalnoji ili
lokalnoj (na primjer kontrolne liste dostupnosti na nacionalnim
i EU-ovim internetskim stranicama)
50 %
Ojačana kontaktna točka na nacionalnoj razini gdje možete
dobiti pravne savjete o vašim pravima u EU-u kad se koristite
pravom na kretanje unutar EU-a (putovanje, boravak, studiranje,
rad, kupovanje u drugoj državi članici)
8 %
Nema potrebe za drugom pomoći
5 %
Drugo
Izvor: Javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012 – Osnova: Svi ispitanici.
Slovenka Maja kupila je mali stan u Bugarskoj, ali je kasnije
otkrila da se u njegovoj izgradnji prekršilo nekoliko odredbi
o gradnji i da je posrednik za nekretnine to znao, ali je tu
informaciju krio od nje. Ona smatra da je prekršeno njezino
temeljno pravo na vlasništvo, ali ne zna bi li se trebala žaliti
Europskoj komisiji, Europskom ombudsmanu ili bugarskom
odnosno slovenskom javnom pravobranitelju. Nije znala da
se treba obratiti nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača.
Informacijama koje im se po načelu „sve na jednom mjestu” pružaju na portalima Vaša Europa i Europe Direct, kao
i putem drugih tematskih alata, građanima se pomaže
u razumijevanju njihovih prava te će se ti alati i dalje razvijati.
Komisija će na svojem središnjem web-mjestu Europa pružiti praktične smjernice kako bi se građanima pomoglo da
pronađu službu koja je najnadležnija za rješavanje njihova
problema, bilo da se radi o službama za pomoć i institucijama EU-a ili nacionalnim odnosno lokalnim razinama.
In
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10
11
12
Komisija će se tijekom 2013. pružanjem
praktičnih smjernica na svojem središnjem
web-mjestu Europa pobrinuti da građanima
bude jasnije i lakše znati kome da se obrate
za zaštitu svojih prava.
33
2.6
34
Sudjelovanje u demokratskom
životu EU-a
Ostvarenje većih biračkih prava građana i promicanje njihova punog
sudjelovanja u demokratskom životu EU-a
GRAĐANI I NJIHOVO POLITIČKO
SUDJELOVANJE U EU-U
Podupiranje punog sudjelovanja građana EU-a u demokratskom životu Unije sama je bit građanstva EU-a.
Mobiliziranje građana, jačanje dijaloga s civilnim društvom
te poticanje slobode medija i pluralizma od ključne su važnosti za utemeljenu političku raspravu u demokratskom
procesu. Sudjelovanje u izborima za Europski parlament
osnovni je način na koji građani mogu pridonijeti oblikovanju politike EU-a i temelj je predstavničke demokracije
u Europskoj uniji. Skoro šest od svakih deset građana EU-a
misli da je glasanje na europskim izborima najbolji način
da donositelji odluka u EU-u čuju njihov glas1. Komisija je
nedavno predstavila preporuke kojima će se još poboljšati transparentnost na europskim izborima te ojačale veze
između građana i EU-a, ističući važnost uloge europskih
političkih stranaka2. Komisija će, osim toga, nastaviti promicati primjenu Europske građanske inicijative.
Kako bi se postiglo podizanje svijesti o građanstvu EU-a
i konkretnim pravima koja svi građani EU-a njime stječu,
a posebno njihovim biračkim pravima, Komisija će objaviti
priručnik u kojem se jasno, sažeto i čitko predstavljaju prava
koja proizlaze iz građanstva EU-a te promicati distribuciju
tog priručnika. Takav bi priručnik nacionalna tijela mogla
dijeliti svakom mladom građaninu EU-a u životnoj dobi
kada stječe pravo glasa, ali i u drugim prilikama, primjerice pri prijavljivanju novorođenog djeteta, izdavanju putovnica, stjecanju državljanstva neke od država članica ili kao
materijal koji će se uključiti u školske programe, posebno
u obrazovanju o građanstvu.
GRAĐANI I NJIHOVO PRAVO SUDJELOVANJA NA
IZBORIMA U MATIČNOJ DRŽAVI ČLANICI EU-A
Europljani općenito misle da građani EU-a ne bi smjeli
izgubiti pravo glasovanja na nacionalnim izborima u zemlji čiji su državljani samo zato što su se preselili u drugu
državu članicu EU-a (oduzimanje glasačkih prava).
Pitanje 19a. Ako biste boravili u drugoj državi članici
EU-a, biste li smatrali opravdanim da izgubite pravo
glasa na nacionalnim izborima u državi čiji ste
državljanin?
31 %
Da
62
%
Ne
7 %
Bez odgovora
Izvor: Javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012 – Osnova: Svi ispitanici.
1 Istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta 77.4 – Još dvije godine do
europskih izbora 2014. – lipanj 2012.
http://www.europarl.europa.eu/pdf/eurobarometre/2012/election_2012/
eb77_4_ee2014_synthese_analytique_en.pdf
2 Preporuka Komisije o poticanju demokratske i učinkovite provedbe izbora za
Europski parlament C(2013) 1303.
35
2.6 Sudjelovanje u demokratskom životu EU-a
Pitanje 2.1. Zamislimo situaciju u kojoj građanin EU-a
živi u članici EU-a koja nije njegova matična država
(tj. čiji je državljanin). Biste li smatrali opravdanim da
taj građanin izgubi svoje pravo glasa na nacionalnim
izborima u zemlji čiji je državljanin?
4 %
31 %
36
65 %
Par iz Danske stekao je zanimljivu priliku za zaposlenje
u jednom poduzeću u Poljskoj i tamo se preselio, dok je
njihova kći ostala u Danskoj da bi završila studij. Često
se vraćaju u Kopenhagen da se vide s obitelji i prijateljima te da bi ostali u bliskoj vezi s političkim i društvenim događanjima u Danskoj, gdje se konačno namjeravaju
vratiti. Međutim, ne mogu glasati na nacionalnim izborima
s obzirom na to da se sadašnjim zakonodavstvom danskim
državljanima dopušta ostati na biračkim popisima samo
ako prijave da se namjeravaju vratiti u roku od dvije godine.
Tamo gdje postoje, nacionalne se politike oduzimanja glasačkih prava obično pravdaju činjenicom da nakon nekog
vremena provedenog u inozemstvu veze s matičnom državom slabe. Taj argument trebalo bi preispitati u svjetlu
postojeće socioekonomske i tehnološke realnosti, činjenice
da se ljudi lakše kreću te sve većeg društvenog i kulturnog prožimanja unutar EU-a. Za boravak u drugoj državi
članici EU-a više nije potrebno raskidati veze s matičnom
državom kao što je to možda bio slučaj u prošlosti. Građani
EU-a sada bi trebali imati mogućnost da sami odluče žele
li sudjelovati u političkom životu zemlje čiji su državljani ili
će se angažirati u političkom životu zemlje domaćina.
U raspravama na zajedničkom savjetovanju Europskog
parlamenta i Komisije o građanstvu EU-a održanom
19. veljače 2013. također je naglašeno da je neprihvatljivo
oduzimanje osnovnih političkih prava građanima samo
zato što su ostvarivali svoje temeljno pravo u EU-u na slobodno kretanje. Oni koji su ostvarivali svoje temeljno pravo
slobodnog kretanja mogu se naći u nepovoljnijem položaju
nego u slučaju da su ostali kod kuće ili da su ograničili svoj
boravak u drugoj državi članici EU-a. Na nacionalnim sudovima pokrenuti su sporovi kojima se osporava spojivost
nacionalnih politika oduzimanja glasačkih prava s pravom
EU-a 3, ali Sudu Europske unije do sada u vezi s tim nisu
upućena prethodna pitanja.
Da
Ne
Ne zna
Izvor: Istraživanje Eurobarometra o biračkim pravima iz 2013.
3 Primjerice u slučaju Preston Visoki sud Ujedinjene Kraljevine i Prizivni sud
odbili su zahtjev građanina Ujedinjene Kraljevine koji je preko 15 godina živio
u Španjolskoj i osporavao odluku da mu se oduzme glasačko pravo. Zahtjev
za dodjelu prava na žalbu Vrhovnom sudu odbijen je, a da slučaj nije došao
na Sud u obliku prethodnog pitanja.
GRAĐANI I NJIHOVO PRAVO SUDJELOVANJA
NA IZBORIMA U DRŽAVI ČLANICI EU-A
U KOJOJ BORAVE
U građanstvu EU-a sadržano je pravo građana EU-a
da glasuju i budu birani na lokalnim i europskim izborima
u zemlji domaćinu pod istim uvjetima kao i državljani te
zemlje. Ovim pravima namjeravalo se konkretno ostvariti
načelo nediskriminacije između državljana neke države
članice i onih koji to nisu te građanima EU-a omogućiti da
se bolje integriraju u demokratski život zemlje domaćina
i u njemu sudjeluju4.
Njima se, međutim, ne pokrivaju najvažnije razine političkog sudjelovanja, tj. nacionalna razina te regionalna razina5
u onih 13 država članica u kojima su regijama dodijeljene
zakonodavne ovlasti.
Takva asimetričnost znači da je građanima EU-a koji su
već članovi zajednice na lokalnoj razini oduzeta mogućnost da se njihov glas čuje kada je riječ o odlukama nacionalnih zakonodavnih tijela koje se njih izravno tiču. Taj
raskorak u jednakosti postupanja i političkom sudjelovanju građana EU-a koji ostvaruju svoje temeljno pravo na
slobodno kretanje i boravak unutar EU-a sve je očitiji kako
europska integracija napreduje te je promicanje sudjelovanja građana EU-a u demokratskom životu Unije od sve
veće važnosti.
U okviru javnog savjetovanja o građanstvu EU-a iz 2012.
i istraživanju Eurobarometra o biračkim pravima iz 2013.
72 % odnosno 67 % ispitanika bilo je mišljenja da bi građanima EU-a koji nisu državljani trebalo biti dopušteno glasati na nacionalnim izborima njihove zemlje domaćina. Taj
postotak znatno je povećan u odnosu na 2010. (+ 17 %).
Kada je riječ o regionalnim izborima, 64 % ispitanika u istraživanju Eurobarometra o biračkim pravima iz 2013. izjavilo
je da bi građanima trebalo biti dano to pravo (pod pretpostavkom da se takvi izbori u dotičnoj zemlji održavaju).
I u ovom slučaju taj postotak znatno je povećan u odnosu
na 2010. (+ 10 %).
Pitanje 19b. Ako biste živjeli u drugoj državi članici EU-a,
biste li smatrali opravdanim da dobijete pravo glasa na
nacionalnim izborima u državi u kojoj imate boravište?
18 %
Ne
72
%
Da
10 %
Bez odgovora
Izvor: Javno savjetovanje o građanstvu EU-a iz 2012 – Osnova: Svi ispitanici.
4 Preambule Direktiva 93/109/EC i 94/80/EC.
5 U 13 država članica u kojima su regijama dodijeljene zakonodavne ovlasti,
wto jest Austriiji (Länder), Belgiji (Région), Češkoj Republici (Kraje), Danskoj
(Amtskommuner), Njemačkoj (Länder), Španjolskoj (Comunidades autonómas),
Francuskoj (Région), Italiji (2 autonomne pokrajine i 20 regija), Nizozemskoj
(provinciale staten), Poljskoj (województwo), Slovačkoj (Kraje), Švedskoj
(Landstingsfullmäktige) te Ujedinjenoj Kraljevini.
37
2.6 Sudjelovanje u demokratskom životu EU-a
Pitanje 2.2. Zamislimo situaciju u kojoj građanin EU-a
živi u članici EU-a koja nije njegova matična država
(tj. čiji je državljanin). Biste li smatrali opravdanim
da taj građanin dobije prvo glasa na nacionalnim
izborima u državi u kojoj ima boravište?
Pitanje 2.3. Zamislimo situaciju u kojoj građanin EU-a
živi u članici EU-a koja nije njegova matična država
(tj. čiji je državljanin). Bi li taj građanin trebao imati
pravo glasovati i biti biran na regionalnim izborima
u zemlji u kojoj živi, u slučaju da se tamo održavaju
lokalni izbori?
3 %
38
4 %
7 %
30 %
43 %
50 %
Unutarnji krug:
FL364 (2012)
Vanjski krug:
FL292 (2010)
67 %
7 %
32 %
39 %
54 %
Unutarnji krug:
FL364 (2012)
Vanjski krug:
FL292 (2010)
Da
Da
Ne
Ne
Ne zna
Ne zna
Izvor: Istraživanje Eurobarometra o biračkim pravima iz 2013.
Izvor: Istraživanje Eurobarometra o biračkim pravima iz 2013.
64 %
Davanjem mogućnosti građanima EU-a koji žive u drugoj
zemlji da, ovisno o vezama koje održavaju s državom čiji
su državljani odnosno vezama koje su uspostavili s državom u kojoj borave, sami odluče u kojoj od dviju država
žele ostvarivati svoja ključna politička prava dao bi se novi
poticaj njihovu uključivanju u demokratski život Unije
i sudjelovanju u njemu. Dinamika jačanja prava koja proizlaze iz građanstva EU-a sadržana je u samom Ugovoru
(npr. članak 25. Ugovora o funkcioniranju Europske unije).
U kontekstu šireg razmatranja o budućem obliku Europske
unije Komisija će ispitati kako bi se građanima EU-a moglo
omogućiti sudjelovanje na nacionalnim i regionalnim izborima u zemlji u kojoj borave.
GRAĐANI I NJIHOV PRISTUP
EUROPSKOJ RASPRAVI
Trenutačno se 68 % građana EU-a ne osjeća dovoljno
informiranima o europskim poslovima. Od ljudi koji imaju
negativnu sliku o EU-u, 74 % za sebe tvrdi da o EU-u nisu
dobro informirani. Unatoč većoj uporabi interneta i društvenih medija, posebno među mlađim građanima, televizija je još uvijek većini ljudi (58 %) prvi izbor kada se žele
informirati o europskim poslovima6. Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama7 promiče se pluralizam
medija tako što se nacionalna tržišta otvaraju radijskim
i televizijskim kućama te pružateljima video usluga na
MJERA
zahtjev koji dolaze iz drugih država članica EU-a. Pored toga
internetom se olakšava pristup sadržajima iz drugih država
članica. Međutim, na nacionalnim televizijskim kanalima
često o europskim temama izvješćuju s nacionalne točke
gledišta za gledatelje u svojoj državi. Omogućivanjem građanima da se informiraju o europskim pitanjima s europske
točke gledišta, ali i iz različitih nacionalnih perspektiva
drugih država članica, mogao bi se povećati europski javni
prostor te se pridonijeti dobro utemeljenoj demokratskoj
raspravi8.
1
2
3
4
5
6
7
8
9 10 11
12
Komisija će:
- promicati svijest građana o njihovim pravima
kao građana EU-a te posebno o njihovim
biračkim pravima tako što će u svibnju 2014.
objaviti priručnik u kojem se jasnim i jednostavnim jezikom predstavljaju njihova prava
u EU-u
- predložiti konstruktivne načine na koje će
se građanima EU-a koji žive u drugoj državi
članici EU-a omogućiti da zadržavanjem
prava glasovanja na nacionalnim izborima
u svojoj matičnoj državi u potpunosti sudjeluju u demokratskom životu EU-a i
- istražiti načine jačanja i razvoja europskog
javnog prostora u 2013, temeljeći se na
postojećim nacionalnim i europskim strukturama, kako bi se uklonila trenutačna rascjepkanost javnog mnijenja među državnim
granicama.
6 Istraživanje Standardnog Eurobarometra 78 – Izvješće o uporabi medija u Europskoj
uniji http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/eb/eb78/eb78_media_en.pdf
7 Direktiva 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba predviđenih zakonom
ili drugim propisima država članica u vezi s pružanjem audiovizualnih medijskih
usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) SL L 95, str. 1.-24.
8 Vidi Govor o stanju Unije za 2012. predsjednika Komisije Barrosa „Želim da
se europski javni prostor razvije u prostor u kojem će se o europskim pitanjima
raspravljati s europskog gledišta. Ne možemo stalno pokušavati odgovarati
na europske probleme isključivo nacionalnim rješenjima.”
http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-12-596_en.htm; Vidi također
rezoluciju Europskog parlamenta od 7. rujna 2010. „Novinarstvo i mediji
– stvaranje javne sfere u Europi” (2010/2015(INI)) te govor njemačkog
predsjednika Joachima Gaucka o Europi od 22. veljače 2013.
http://www.bundespraesident.de/SharedDocs/Reden/EN/JoachimGauck/
Reden/2013/130222-Europe.html
39
40
3. Zaključak:
novi poticaj građanstvu EU-a
U svojem Izvješću o građanstvu EU-a za 2013 i širokim
savjetovanjima pomoću kojih je ono uobličeno Komisija se
koristi iskustvima građana kako bi im se omogućilo u potpunosti uživati prava i povlastice u EU-u koje građanstvom
Unije dobivaju u svakodnevnom životu.
Uz europsku godinu građana1 te Građanske dijaloge2
koji su tijeku, ovo izvješće i rasprave oko njega koraci su
kojima se u pripremama za izbore za Europski parlament
2014. građane uz političare, stručnjake i civilno društvo
uključuje u istinsku raspravu o putu prema jačoj i sve
tješnje povezanoj Uniji koja građanina stavlja u središte svojeg djelovanja.
1 http://europa.eu/citizens-2013
2 http://ec.europa.eu/european-debate/index_en.htm
Kao što je to predsjednik Barroso naglasio u svom Govoru
o stanju Unije za 2012., „Europa mora postajati sve demokratskija”. Građani EU-a taj će projekt nastavljati razvijati
ako u njemu budu vidjeli konkretnu korist za sebe i svoje
obitelji, ako se s tim ciljem i s tom vizijom poistovjete te ako
budu uključeni u proces.
41
Prilog
Daljnji postupak nakon Izvješća o građanstvu
EU-a za 2010.: 25 provedenih mjera
42
U Izvješću o građanstvu EU-a iz 2010. opisano je 25 mjera
kojima je Komisija namjeravala ukloniti glavne prepreke
s kojima se suočavaju građani EU-a koji u raznim situacijama
u svakodnevnom životu žele ostvarivati svoja prava u EU-u.
U ovom se Prilogu prikazuju glavne mjere koje je Komisija
poduzela u ispunjivanju svojih obveza preuzetih 20101.
Uvođenje pravne jasnoće u području vlasničkih
prava međunarodnih parova – Mjera 1.
MJERA 1.
Komisija je 16. ožujka 2011. donijela dva prijedloga
uredaba o nadležnosti, mjerodavnom pravu te priznavanju i provođenju odluka
Cilj je predloženih uredaba pomoći međunarodnim parovima
koji pokušavaju riješiti imovinska pitanja u slučaju razvoda,
zakonske rastave i smrti da ustanove koje se pravo primjenjuje te koji je sud nadležan. One isto tako mogu sadržavati propise o primjeni jedinstvenog postupka za priznavanje
i izvršenje sudskih presuda o imovini parova u svim državama članicama. Procjenjuje se da bi parovi na taj način
mogli prosječno uštedjeti 2 000 do 3 000 EUR po pojedinom
slučaju, ovisno o tome koliko je složen.
Uklanjanje nepraktičnih i skupih formalnosti
u vezi s prekograničnom uporabom dokumenata
o građanskom statusu te olakšavanje prekograničnog pristupa pravosuđu – Mjere 2. i 3.
MJERA 2.
- u vezi s bračnim imovinskim odnosima 2 i
- imovinskim posljedicama registriranih zajednica 3 .
Komisija je 14. prosinca 2010. izdala zelenu knjigu
pod naslovom „Manje birokracije za građane: promicanje slobodnog kolanja javnih dokumenata i priznavanje
valjanosti dokumenata o građanskom statusu” 4 te pokrenula javno savjetovanje, koje je trajalo do 10. svibnja 2011.
1 Daljnji postupak u vezi s 25 mjera koje su predstavljene u izvješću redovito
će se ažurirati – http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/reding/factsheets/
pdf/table_of_actions_en.pdf
2 COM(2011) 126.
3 COM(2011) 127/2.
4 COM(2010) 747.
Komisija je 24. travnja 2013. predložila uredbu5 kojom
će se građanima olakšati priznavanje dokumenata potrebnih u prekograničnim situacijama (primjerice rodni listovi,
potvrde o smrti ili vjenčani listovi odnosno dokumenti
u vezi s nekretninama). Predloženim pravilima postiže se
smanjenje birokratske procedure tako što se pojednostavnjuju administrativne formalnosti. Njima će se smanjiti
i troškovi prevođenja u vezi s uporabom javnih dokumenata
unutar EU-a. Tim se prijedlogom također uspostavljaju EUovi višejezični standardni obrasci koje građani mogu tražiti
u vezi s, inter alia, rođenjem, vjenčanjem i smrću.
MJERA 3.
Komisija je u srpnju 2010. pokrenula europski portal
e-pravosuđa, elektroničku točku „sve na jednom mjestu” za pristup pravosuđu diljem EU-a. Građani koji rješavaju pitanja u vezi s događajima iz stvarnog života kao
što su razvod, smrt, sudski sporovi ili pak selidba, a koji
svoja prava moraju ostvarivati na sudovima u drugoj državi članici EU-a, mogu brzo dobiti odgovore na niz pitanja. Oni konkretno u drugoj zemlji mogu naći odvjetnika,
saznati kako posredovanjem mogu izbjeći skupe sudske
postupke i gdje mogu pokrenuti sudski postupak, nacionalno pravo koje se države članice primjenjuje u njihovu
slučaju te imaju li pravo na pravnu pomoć.
5 Prijedlog uredbe o promicanju slobodnog kretanja građana i poslovnih subjekata
pojednostavljivanjem prihvaćanja određenih javnih dokumenata u Europskoj uniji
te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 COM(2013) 228.
43
Pružanje bolje zaštite osumnjičenim i optuženim
osobama u kaznenim postupcima te žrtvama
kaznenih djela – Mjere 4. i 5.
MJERA 4.
44
Komisija je 8. lipnja 2011. predstavila Prijedlog Direktive6 o pravu na odvjetnika u kaznenim postupcima te
o pravu komuniciranja nakon uhićenja kako bi se osiguralo da svaka osoba protiv koje se vodi kazneni postupak
ima istu osnovnu razinu prava, neovisno o državljanstvu
i o tome u kojoj se državi članici EU-a postupak vodi. Ovim
se prijedlogom na razini EU-a utvrđuju minimalni standardi
o pravu osumnjičenika i optuženih osoba na odvjetnika te
o pravu osoba kojima je oduzeta sloboda na komuniciranje s osobama koje same izaberu, primjerice rodbinom,
poslodavcem ili konzularnim tijelom7.
MJERA 5.
Komisija je 18. svibnja 2011. predstavila:
- Komunikaciju o „jačanju prava žrtava u EU-u”8 kojom
se utvrđuju stajališta Komisije o djelovanju u vezi sa
žrtvama kaznenih djela
- Prijedlog Direktive kojom se uspostavljaju minimalni
standardi o potpori žrtvama kaznenih djela te njihovim pravima i zaštiti9, kako bi se postojeće mjere na
nacionalnoj razini ojačale minimalnim standardima
na razini EU-a te kako bi svaka žrtva imala istu osnovnu
razinu prava, neovisno o njezinu državljanstvu i o tome
u kojoj se državi članici EU-a djelo počini i
Uklanjanje problema s oporezivanjem
u prekograničnim situacijama, posebno u vezi
s oporezivanjem automobila13 i pojednostavljenje
postupka ponovnog registriranja automobila
– Mjera 6.
- Prijedlog Uredbe o uzajamnom priznavanju zaštitnih
mjera u građanskim stvarima10 (njome se nadopunjuje
Direktiva o Europskom nalogu za zaštitu11 koja se primjenjuje na mjere zaštite od kaznenih djela). Cilj je
prijedloga osigurati da žrtve nasilja još uvijek mogu
računati na zaštitne mjere koje se izriču protiv počinitelja ako putuju ili se sele u drugu državu članicu EU-a.
Komisija je 20. prosinca 2010. 14 objavila komunikaciju pod
naslovom „Uklanjanje prekograničnih poreznih prepreka
za građane EU-a” u kojoj ističe najozbiljnije poteškoće
povezane s oporezivanjem s kojima se građani EU-a suočavaju u prekograničnim situacijama te najavljuje svoju
namjeru da iznese prijedloge u nekim posebnim područjima te da, općenitije gledano, državama članicama pomogne da svoje porezne sustave bolje usklade te ih
međusobnom suradnjom unaprijede u interesu građana
EU-a. Komisija je, osim toga, utvrdila kršenja prava EU-a i
po potrebi poduzela mjere protiv dotičnih država članica.
Na osnovi prijedloga Komisije, 25. listopada 2012. donesena je Direktiva 2012/29/EU12 o uspostavi minimalnih
standarda o pravima, potpori i zaštiti žrtava kaznenog
djela. Minimalnim pravilima koja s Direktivom uspostavljaju osigurava se, inter alia, da se prema žrtvama postupa
s poštovanjem te da dobivaju informacije o svojim pravima
i o svome slučaju i da mogu aktivno sudjelovati u postupku.
Njima se isto tako osigurava da se u svakoj državi članici
pruža potpora žrtvama te da se one žrtve (uključujući
djecu) kojima je zbog ranjivosti potrebna posebna zaštita
prepoznaju i primjereno zaštite.
MJERA 6.
U komunikaciji o „dvostrukom oporezivanju na jedinstvenom tržištu” od 11. studenoga 2011.15 ističu se
glavni problemi u vezi s dvostrukim oporezivanjem u EU-u
i opisuju konkretne mjere koje će Komisija predložiti državama članicama kako bi se ti problemi riješili, primjerice
osnivanje foruma o dvostrukom oporezivanju te kodeks
ponašanja i mehanizmi za rješavanje sporova koje bi
države članice usvojile.
6 COM(2011) 326.
7 Taj prijedlog dio je niza mjera koje su donesene kako bi se uspostavila jasna prava
diljem EU-a te zaštitilo temeljno pravo ljudi na pošteno suđenje te pravo na
obranu. U studenome 2010. stupila je na snagu Direktiva o pravu na usmeno
i pismeno prevođenje u kaznenim postupcima koja bi u nacionalne zakone trebala
biti prenesena do 27. listopada 2013, dok je Direktiva o pravu na informacije
u kaznenim postupcima na snagu stupila 21. lipnja 2012. i trebala bi biti
prenesena do 2. lipnja 2014.
8 COM(2011) 274.
9 COM(2011) 275.
10COM(2011) 276.
11Direktiva 2011/99/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. Prosinca 2011.,
SL L 338, str.2.
12Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2012/29/EU o uspostavi minimalnih
standarda o pravima, potpori i zaštiti žrtava kaznenog djela te kojom se
zamjenjuje Okvirna odluka Vijeća 2001/220/JHA, SL L 315, str. 57.
13Uključujući porez na registriraciju i porez na cestovna motorna vozila.
14 COM(2010) 769
15COM(2011) 712.
Nadalje, Komisija je 15. prosinca 2011. prihvatila pokretanje sveobuhvatne inicijative o oporezivanju nasljedstva,
uključujući preporuku 16 kojom se državama članicama
namjerava dati poticaj u rješavanju problema dvostrukog
ili višestrukog oporezivanja istog nasljedstva. Komisija je
državama članicama isto tako pružila smjernice o tome
kako svoje sustave oporezivanja nasljedstva učiniti
nediskriminirajućima. Nadalje, Komisija je provela preispitivanje poreznih odredaba koje države članice primjenjuju
u području prekograničnog nasljedstva i prema potrebi
poduzela mjere protiv dotičnih država članica. Komisija će
o tome u 2014. objaviti izvješće.
Komisija je od 3. ožujka do 26. svibnja 2011. pokrenula
javno savjetovanje kako bi se utvrdile glavne poteškoće
na koje građani EU-a nailaze u vezi s registriranjem automobila koji su prethodno registrirani u drugoj državi članici. Na toj osnovi Komisija je 4. travnja 2012. donijela
prijedlog uredbe o znatnom pojednostavnjenju postupka
ponovnog registriranja17. Tom se inicijativom isto tako
nastoje smanjiti nepotrebna administrativna opterećenja,
čime bi se poduzećima, građanima i tijelima nadležnima
za registriranje omogućila ukupna ušteda od najmanje
1,5 milijardi EUR godišnje.
Kako bi se riješili problemi s kojima se suočavaju građani
EU-a u vezi s prekograničnim oporezivanjem automobila,
Komisija je 14. prosinca 2012. predstavila komunikaciju
pod naslovom „Jačanje jedinstvenog tržišta uklanjanjem prekograničnih poreznih prepreka za putničke
automobile”18, u kojoj se objašnjavaju pravila EU-a povezana s porezom na putničke automobile i utvrđuju najbolje prakse koje bi države članice trebale provoditi, primjerice
informiranje građana o njihovim pravima i obvezama
povezanima s primjenom poreza na automobile u prekograničnim situacijama i povrat dijela poreza na registriranje za automobile koji su trajno preneseni u drugu državu
članicu te time izbjeglo dvostruko oporezivanje. U priloženom radnom dokumentu njezinih službi 19 Komisija pruža
pregled sredstava pravne zaštite na koja u skladu s pravom EU-a građani i pravni subjekti imaju pravo.
MJERA 7.
Direktiva 2011/24/EU o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti 20 stupila je na snagu
24. travnja 2011., a u nacionalna bi zakonodavstva trebala biti prenesena do 25. listopada 2013. Njome se
objašnjava pravo pacijenata na pristup sigurnom i kvalitetnom liječenju u drugim državama članicama EU-a te
pravo na novčanu naknadu povezanu s tim.
Direktivom 2011/24/EU uspostavljena je mreža nacionalnih tijela nadležnih za e-zdravstvo, takozvana
„Mreža e-zdravstvo”. Jedan od ciljeva te mreže jest uspostaviti smjernice kojima se utvrđuje minimalni skup podataka o pacijentima kako bi se olakšala prekogranična
razmjena tih podataka među državama članicama21. Osim
toga tom će se mrežom države članice poticati u razvijanju zajedničkih mjera za identificiranje i ovjeru kako bi se
omogućila prenosivost podataka.
20Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava
pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, SL L 88, str. 45.
162011/856/EU.
17 Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pojednostavljenju prijenosa
motornih vozila registriranih u drugoj državi članici unutar jedinstvenog tržišta,
COM(2012) 164.
Pomaganje građanima da u potpunosti iskoriste
prekograničnu zdravstvenu zaštitu i tehnologiju
e-zdravstvo – Mjera 7.
18COM(2012) 756.
19SWD(2012) 429.
21Mrežu s tim ciljem podržavaju Zajednička akcija za inicijativu upravljanja
projektom e-zdravstvo (eHGI) i Zajednička akcija za evidenciju pacijenata
(PARENT).
45
46
Osim toga Komisija je 6. prosinca 2012. objavila radni
dokument službi o primjenjivosti postojećeg prava
EU-a na usluge telemedicine 22 kako bi se razjasnio
pravni okvir za pružanje usluga telemedicine preko granica. Ovaj dokument priložen je Akcijskom planu Komisije
za e-zdravstvo za razdoblje 2012.-2020. u kojem se predstavljaju ideje EU-a za poboljšanu primjenu tehnologije
e-zdravstva te jačanje prava pacijenata i zdravstvenih
radnika pri primjeni te tehnologije.
posebnu internetsku stranicu o konzularnoj zaštiti25,
namijenjenu građanima koji traže informacije o konzularnoj
zaštiti, adrese konzularnih i diplomatskih predstavništava
u državama koje nisu članice EU-a ili pristup savjetima država članica u vezi s putovanjima.
Konačno, kako bi se Europljanima na internetu pružio
siguran pristup podacima o njihovu zdravlju, Komisija
od siječnja 2012. do kraja 2014. financira dva pilot-projekta 23 kojima je obuhvaćeno preko 20 regija u raznim
državama članicama.
Jačanje svijesti građana i provedba njihovih
prava kada kupuju paket aranžmane odnosno
njihovih prava kao putnika i kao turista te
uklanjanje zapreka za osobe s invaliditetom
– Mjere 9., 10., 11. i 12.
Komisija je 14. prosinca 2011. donijela Prijedlog Direktive
o konzularnoj zaštiti za građane Unije u inozemstvu 26.
MJERA 9.
Ostvarivanje punog učinka prava na konzularnu
zaštitu za građane EU-a koji se nađu
u poteškoćama u trećim zemljama – Mjera 8.
MJERA 8.
Komisija je 23. ožujka 2011. predstavila komunikaciju pod
naslovom „Konzularna zaštita građana EU-a u trećim
zemljama: trenutačno stanje i put naprijed”24 u kojoj se
najavljuju konkretne mjere kojima bi se ostvario bolji učinak
prava građana EU-a na pomoć diplomatskih i konzularnih
tijela svih država članica u trećim državama, između ostalog u kriznim situacijama. Istog dana Komisija je pokrenula
Komisija je izvršila temeljitu procjenu tržišta paket aranžmanima, uključujući različite moguće politike kao odgovor
na promjene na ovom tržištu koje su se dogodile od donošenja postojeće direktive u 1990. U te se promjene posebno
ubraja uvođenje i ekspanzija interneta kao distribucijskog
kanala, zbog čega potrošači drukčije organiziraju svoje praznike. Komisija je u posljednje vrijeme organizirala nekoliko
savjetovanja s potrošačkim udrugama, dionicima iz turističkog sektora i državama članicama te očekuje da će do
ljeta 2013. iznijeti svoj prijedlog o planovima za budućnost.
MJERA 10.
Novim europskim zakonodavstvom koje je na snagu stupilo u 2012. i 2013. osigurava se da putnici imaju slična
osnovna prava svugdje u Europi, neovisno o tome putuju li
zrakoplovom, vlakom, brodom ili autobusom. Uredba (EU)
br. 1177/2010 27 o putnicima koji putuju morskim i unutarnjim plovnim putevima stupila je na snagu 6. siječnja
2011., a Uredba (EU) br. 181/201128 o pravima putnika
u autobusima stupila je na snagu 20. ožujka 2011. Novim
se pravilima osigurava da putnici u svim tim vrstama prijevoza imaju pravo na informiranje i pomoć ako nešto
s njihovim putovanjem ne bude u redu. Od pružene zaštite
i besplatne pomoći na putovanjima posebno će korist imati
osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti.
Komisija je između 2010. i 2012. širom Europe organizirala kampanju podizanja svijesti u okviru koje je pružala
informacije o pravima putnika u zračnom i željezničkom
prijevozu, između ostalog na paneuropskoj informativnom događanju „Dan zračnih luka” održanoj 4. srpnja
2012. u 28 zračnih luka diljem Europe. Aktivnosti Komisije
na podizanju svijesti građana o pravima putnika u svim
vrstama prijevoza nastavit će se u okviru nove informativne kampanje širom Europe koja će se pokrenuti u 2013.
i trajati do sredine 2015.
27Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. u vezi s pravima
putnika pri putovanju morskim i unutarnjim plovnim putevima te o izmjeni Uredbe
(EK) br. 2006/2004, SL L 334, str.1.
22SWD(2012) 414.
23Projekti SUSTAINS i PALANTE.
25http://ec.europa.eu/consularprotection
24COM(2011) 149.
26COM(2011) 881.
28Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima
putnika pri putovanju morskim i unutarnjim plovnim putevima o izmjeni Uredbe
(EK) br. 2006/2004, SL L 55, str.1.
Pored toga Komisija je 13. ožujka 2013 predložila reviziju
prava putnika u zračnom prijevozu29, kojom bi se ojačala
primjena tih prava putem objašnjavanja pravnih tekstova
te poboljšanjem mehanizama za izvršenje i postupaka za
rješavanje pritužbi.
MJERA 11.
Komisija je 15. studenoga 2010. donijela Strategiju za
osobe s invaliditetom 2010.-2020.30, kojom se osobe s
invaliditetom namjerava osnažiti tako da mogu uživati
svoja prava i u potpunosti sudjelovati u društvu. Strategija
je usmjerena na uklanjanje zapreka u osam glavnih područja: pristupačnost, sudjelovanje, ravnopravnost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje, socijalna zaštita
te zdravstvo.
Komisija je 11. travnja 2011. predstavila Izvješće o Uredbi
(EZ) br. 1107/2006 o pravima osoba s invaliditetom
i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu31, u kojem se utvrđuju nejasnoće povezane s primjenom Uredbe. Kao daljnji postupak u vezi s tim izvješćem
Komisija je u lipnju 2012. objavila smjernice za 32 nacionalna tijela i dionike u zračnom prijevozu u kojima se
pružaju objašnjenja i s ciljem bolje primjene Uredbe. Nova
kampanja za podizanje svijesti koju će Komisija pokrenuti
sredinom 2013. sadržavat će posebne mjere posvećene
putnicima s invaliditetom i putnicima smanjene pokretljivosti. Komisija je 11. ožujka donijela Direktivu 2013/9/
EU33, u kojoj se utvrđuju daljnji konkretni zahtjevi neophodni u pogledu pristupačnosti željezničkog sustava osobama s invaliditetom i putnicima smanjene pokretljivosti.
Daljnji element aktivnosti Komisije odnosi se na trenutačni proces standardiziranja pristupačnosti u izgrađenom okolišu. Komisija je izradila studiju u kojoj se opisuje
rascjepkanost stanja u EU-u i pruža pregled više od 250
uredaba, standarda i smjernica, a u 2013. radit će na razvijanju europskog standarda.
31Izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću o funkcioniranju i učinku Uredbe
(EZ) Br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006 o pravima
osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu
[COM(2011) 166.
32SWD(2012) 171 – http://ec.europa.eu/transport/themes/passengers/air/doc/
prm/2012-06-11-swd-2012-171_en.pdf
29COM(2013) 130.
30COM(2010) 636.
33Direktiva Komisije o izmjeni Priloga III, Direktivi 2008/57/EZ Europskog parlamenta
i Vijeća o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice, OJ L 68 str55.
Osim toga Komisija je 3. prosinca 2012. po treći put dodijelila nagradu za pristupačnost grada osobama s invaliditetom. Tom nagradom, koja se svake godine dodjeljuje
na Europski dan osoba s invaliditetom, nagrađuje se gradove s više od 50 000 stanovnika koji pokrenu primjerne
inicijative da se poboljša pristupačnost u urbanom okolišu. Dosadašnji su pobjednici Berlin za 2012., Salzburg za
2011. te Avila za 2010.
Konačno, Komisija je između 12 prosinca 2011. i 29. veljače
2012. održala javno savjetovanje kao pripremu za donošenje Europskog akta o pristupačnosti. Ovom inicijativom nastoji se osigurati da osobe s invaliditetom imaju
pristup važnoj robi i uslugama u državama članicama.
Od toga će korist imati i osobe smanjene pokretljivosti, primjerice starije osobe.
47
MJERA 12.
Kako bi se povećalo povjerenje korisnika u turističke usluge, Komisija radi na uvođenju Europske oznake kakvoće,
kojom će se osigurati dosljednost u procjeni kakvoće usluga koje se korisnicima nude. Komisija za cilj ima i povećati
broj građana koji su u mogućnosti ići na praznike unatoč
invaliditetu ili poteškoćama povezanima sa životnom dobi
ili ekonomskim stanjem. Ona u tu svrhu među poduzećima
promiče podizanje svijesti o korisnosti ulaganja u pristupačnost, potiče turizam tijekom predsezone i postsezone
te namjenskim komunikacijskim aktivnostima promiče
održiva turistička odredišta.
48
Podizanje svijesti potrošača o njihovim pravima
i postojećim sredstvima pravne zaštite te
omogućivanje brzog i jeftinog rješavanja
potrošačkih sporova izvansudskim putem –
Mjere 13. i 14.
MJERA 13.
U skladu s ciljem Digitalne agende za Europu da se promiče svijest građana o njihovim digitalnim pravima i razumijevanje tih prava, Komisija je 17. prosinca 2012. predstavila Kodeks prava na internetu u EU-u34. Kodeksom
se ne pružaju nova prava, ali se njime na transparentan
i razumljiv način utvrđuju ključna postojeća načela i prava
34Cjelokupan tekst Kodeksa dostupan je na internetskoj stranici Digitalne agende za
Europu, dok je pojednostavljena verzija objavljena na portalu Vaša Europa-građani
putem novog odjeljka Prava na internetu.
građana u skladu s pravom EU-a koje ih štiti kada se koriste uslugama na internetu, kupuju robu putem interneta
te u slučaju sukoba s pružateljima tih usluga. Premda sam
kodeks nije izvršiv, pojedinačna prava i načela izvršiva su
u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u koje se prenose
propisi EU-a iz kojih ona proizlaze.
- Uredbom o rješavanju potrošačkih sporova putem
interneta (ODR), kojom će se na razini EU-a potrošačima i poduzećima pružiti jedinstvena ulazna točka za
rješavanje sporova u vezi s kupovinom na internetu i koje
će se u potpunosti obaviti putem interneta u roku od
90 dana. Trgovci na internetu isto će tako morati informirati potrošače o ODR-u.
MJERA 14.
Kako bi omogućila brzo i jeftino izvansudsko rješavanje
potrošačkih sporova u EU-u, Komisija je 29. studenoga
2011. predložila zakonodavni paket koji sadrži direktivu
o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (ADR)35 te
prijedlog uredbe o rješavanju potrošačkih sporova putem
interneta (ODR)36. Europski parlament i Vijeće prihvatili su
oba prijedloga u prosincu 2012. Zakonodavni akti bit će
objavljeni u lipnju 2013.
- Direktivom o potrošačkom ADR-u potrošačima će se
omogućiti rješavanje sporova s trgovcima izvansudskim
putem, kad imaju problema s proizvodima ili uslugama
koje su kupili (osim sporova u sektorima zdravstva i obrazovanja), angažiranjem jednog od subjekata ADR-a (npr.
miritelj, posrednik, arbitar, javni pravobranitelj, odbor za
pritužbe itd.). Subjekt ADR-a treba poštovati sve zahtjeve
kvalitete (npr. transparentnost, neovisnost, pravednost
i učinkovitost) te treba osigurati da se rezultati postupka
dobiju u roku od 90 dana. Trgovci na internetu isto će tako
morati informirati potrošače o ADR-u.
ADR i ODR brži su, jeftiniji i lakši za primjenu od sudskog
postupka te se očekuje da će potrošači diljem Europe
njime uštedjeti oko 22,5 milijuna EUR godišnje.
Komisija je nadalje usredotočena na promicanje posredovanja, s obzirom na to da građani tako mogu znatno
uštedjeti na vremenu i novcu. Pravila EU-a o posredovanju sadržana su u Direktivi 37 donesenoj 21. svibnja 2008.
koja je morala biti prenesena u zakonodavstva država
članica do 21. svibnja 2011. Komisija je u srpnju 2012.
započela izradu studije kojom bi sveobuhvatno procijenila prenošenje Direktive u zakonodavstva država članica, pri čemu je također pažnju usmjerila na promicanje
široke primjene posredovanja u cilju stvaranja pravosuđa
koje je bliže građanima. Ovom bi se analizom Komisiji
trebalo omogućiti i da odluči ima li potrebe za daljnjim
djelovanjem.
35Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o alternativnom rješavanju
sporova za potrošačke sporove i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive
2009/22/EC (Direktiva o potrošačkom ADR-u), COM(2011) 793.
36Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o rješavanju sporova putem
interneta za potrošačke sporove (Uredba o potrošačkom ODR-u) COM(2011) 794.
37Direktiva 2008/52/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008 o
određenim vidovima posredovanja u građanskim i trgovačkim stvarima.
Olakšavanje mobilnosti građana EU-a unutar
EU-a i ostvarivanje njihovih prava u području
socijalne sigurnosti – Mjere 15. i 16.
MJERA 15.
Komisija je primjenjivala rigoroznu politiku provedbe
u cilju postizanja punog i točnog prenošenja te primjene
pravila o slobodnom kretanju u EU-u širom Europske unije.
Kao rezultat te politike većina država članica izmijenila
je svoja zakonodavstva ili se obvezala u zadanom roku
donijeti izmjene u cilju osiguravanja pune sukladnosti
s tim pravilima. U riješena pitanja ubrajaju se netočno ili
nepotpuno prenošenje odredaba prava EU-a u vezi s pravom ulaska i boravka za članove obitelji građana Unije,
uključujući istospolne partnere, uvjeti izdavanja viza i dozvola boravišta za članove obitelji koji su državljani trećih
zemalja te mehanizmi za sprečavanje protjerivanja. U sedam od dvanaest postupaka pokrenutih u vezi s kršenjem
pravila Komisija je dotičnim državama članicama poslala
obrazloženo mišljenje, što je posljednji korak prije iznošenja slučaja pred Sud EU-a. Podrobnija procjena dostupna
je u Izvješću o napretku prema uspostavljanju građanstva
EU-a u praksi za 2011.-2013. (Izvješće u skladu s člankom 25. Ugovora o funkcioniranju Europske unije) koje je
priloženo Izvješću o građanstvu EU-a za 2013.
diskriminacija na temelju državljanstva. Od zemalja članica posebno će se tražiti da na nacionalnoj razini osnuju
tijela koja će pružati informacije o pravima mobilnih radnika u EU-u te pružati pomoć onima koji trpe diskriminaciju na temelju državljanstva. Nadalje, države članice
morat će mobilnim radnicima u EU-u koji smatraju da su
žrtve diskriminacije jamčiti učinkovita sredstva pravne
zaštite na nacionalnoj razini kao i osigurati da udruge
i organizacije kao što su radnički sindikati i nevladine
organizacije mogu sudjelovati u upravnim ili sudskim
postupcima u ime ili za potporu europskih radnika migranata koji su žrtve diskriminacije.
U cilju podizanja svijesti građana EU-a te kako bi im se
omogućio jednostavan pristup informacijama o pravu na
slobodno kretanje i boravak unutar EU-a, Komisija je 2010.
jednostavne i praktične informacije o primjenjivim propisima EU-a i načinima korištenja tim pravom objavila na
namjenskom portalu Vaša Europa39, na kojem se omogućuje i pristup uslugama pružanja pomoći prilagođenima
pojedinačnim slučajevima, i u brošuri „Vaša Europa – vaša
prava” 40 iz 2012. Osim toga je u 2013. objavila ažuriranu
verziju vodiča za građane EU-a o slobodi kretanja i života
u Europi, u kojem se na pristupačan način navode prava
i mogućnosti koje su im na raspolaganju41.
MJERA 16.
Kako bi se građanima koji putuju po Europi pomoglo u ostvarivanju prava u području socijalne sigurnosti, Komisija razvija Elektroničku razmjenu informacija
o socijalnoj sigurnosti (EESSI), informatički sustav kojim
bi se tijelima nadležnima za socijalnu sigurnost diljem
Europe pomoglo brže i sigurnije razmjenjivati informacije.
U okviru ovog sustava komuniciranje među nacionalnim
tijelima nadležnima za socijalnu sigurnost odvija se uporabom strukturiranih elektroničkih dokumenata, umjesto
dosadašnje razmjene informacija u papirnatom obliku.
Ovim sustavom uvest će se znatne pogodnosti za građane, s obzirom na to da se omogućuje bolje upravljanje
te brži obračun i isplata naknade socijalne sigurnosti te
smanjenje broja pogrešaka u obradi potraživanja.
Komisija i države članice trenutačno razvijaju središnji
sustav te će i dalje svoja nastojanja usmjeravati na potporu nacionalnim tijelima nadležnima za socijalnu sigurnost kako bi mogla raditi u elektroničkom okruženju.
Uklanjanje prepreka ostvarivanju političkih
prava građana – Mjere 17., 18., 19. i 20.
MJERE 17., 18., 19. I 20.
Komisija je 26. travnja 2013. predložila Direktivu kojom
se olakšava učinkovito ostvarenje prava na slobodno
kretanje radnika u EU-u38. Ovim se prijedlogom nastoji
ojačati pravo radnika na slobodno kretanje te spriječiti
39http://europa.eu/youreurope/citizens/residence/index_en.htm
38Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama za lakše
ostvarivanje prava koja su dodijeljena radnicima u kontekstu slobode
kretanja radnika COM(2013) 236.
40http://bookshop.europa.eu/en/your-europe-your-rights-pbKM3212120
41http://bookshop.europa.eu/en/
freedom-to-move-and-live-in-europe-pbNE3210299
Inicijative koje je Komisija pokrenula kako bi se uklonile
prepreke na koje nailaze građani EU-a koji žele sudjelovati na europskim izborima predstavljene su u komunikaciji Komisije od 12. ožujka 2013. pod naslovom „Priprema
za europske izbore 2014.: daljnje poboljšanje njihova
49
demokratskog i učinkovitog provođenja” 42 te sažete
u Izvješću o napretku prema uspostavljanju građanstva
EU-a u praksi za 2010.-2013. (Izvješće u skladu s člankom 25. Ugovora o funkcioniranju Europske unije), koje je
priloženo Izvješću o građanstvu EU-a za 2013.
U ovom se odjeljku pruža sažet pregled napretka postignutog u vezi s dva daljnja pitanja sadržana u izvješću o građanstvu EU-a za 2010.
50
Prvo, kao što je najavljeno u okviru mjere 18., Komisija je
primjenjivala rigoroznu politiku provedbe kako bi se osiguralo da sve države članice dopuste građanima koji nisu
njihovi državljani osnivati političke stranke ili članstvo
u njima. Načelom nediskriminacije na temelju državljanstva
ne podrazumijeva se samo formalno ukidanje zahtjeva za
posjedovanje državljanstva kao uvjeta da bi građani Unije
mogli glasovati ili biti birani na lokalnim i europskim izborima, nego i uklanjanje svih mjera kojima bi ih se moglo spriječiti u ostvarenju tog prava pod jednakim uvjetima, kao što
se to jamči Ugovorom.
Zabranjivanjem građanima Unije koji nisu državljani da
postanu članovi političkih stranaka oduzima im se mogućnost da se koriste glavnom platformom političkog sudjelovanja, posebno tijekom izbora, te to ima negativan učinak
na njihove izglede da ih se izabere u usporedbi s izgledima
državljana dotične države. Komisija je poduzela mjere protiv sedam država članica, a četiri su predmeta na zadovoljavajući način razjašnjena i zaključena.
42COM(2013) 126.
Drugo, kao što je najavljeno u mjeri 20., Komisija je 2011.
pokrenula politički dijalog s onim državama članicama čiji
državljani mogu izgubiti svoja politička prava u svojoj
matičnoj zemlji (oduzimaju im se glasačka prava) ako izvjesno vrijeme žive u drugoj državi članici. Cilj je utvrditi mogućnosti da se spriječi da građani EU-a izgube svoje pravo
sudjelovanja na nacionalnim izborima u bilo kojoj zemlji
samo zato što su ostvarivali svoje pravo na slobodno kretanje. Komisija je posebice uputila dopise dotičnim državama
članicama u kojima je izložila svoja stajališta te ih pozvala
da daju svoj doprinos zajedničkom razmatranju problema.
U odgovorima koje je dobila pružena su objašnjenja u vezi
s postojećim zakonima i politikama, kao i raspravama koje
se o tome vode na državnoj razini. U okviru tog dijaloga ukazano je na potrebu da se traže konstruktivni putovi napretka
s ciljem promicanja sudjelovanja građana u demokratskom
životu EU-a na svim razinama, u vezi s čim se pružaju objašnjenja i predlažu poboljšanja u mjeri 12. najavljenoj u aktualnom Izvješću o građanstvu.
Pružanje građanima lako dostupnih informacija
o njihovim pravima u EU-u – Mjere 21. i 22.
MJERA 21.
Tijekom posljednje tri godine Komisija je nastojala postići
bolju integriranost usluga informacijske točke Europe
Direct (kontaktnog centra Europe Direct te mreže od oko
450 informacijskih centara Europe Direct) s internetskim
portalom Vaša Europa – građani kako bi se građanima pružila informacijska platforma koja je u potpunosti višejezična i odvija se kroz više kanala: internetom, telefonom,
e-poštom te osobno.
Portal Vaša Europa u potpunosti je preuređen i na njemu
se sada pružaju pristupačne praktične informacije na 22
jezika o pravima u EU-u i pravilima za njihovu provedbu
na nacionalnoj razini iz točke gledišta korisnika, dok se
za savjete prilagođene osobnoj situaciji korisnike upućuje
na nadležne službe za pomoć poput Europe Direct, Vaša
Europa – savjeti, SOLVIT, EURES i ECC-Net. Portal se dalje
razvija, posebno intenzivnijom suradnjom s državama članicama kako bi se osigurala dostupnost informacija o pravima građana EU-a koje se odnose na pojedine države (npr.
kontaktne točke s nacionalnim tijelima, smjernice o posebnim postupcima koji se primjenjuju ili dokumentima koji se
moraju podnijeti kako bi se ostvarila prava u EU-u te podaci
o odgovarajućim nacionalnim propisima,npr. onima koji se
primjenjuju pri kupnji nekretnina). Komisija će istovremeno
dalje osnaživati mrežu SOLVIT i učiniti da ona bude vidljivija na internetu ili van njega.
Tijekom 2011. i 2012. 450 informacijskih centara Europe
Direct u svim državama članicama dobilo je detaljne
informacije o sadržaju portala „Vaša Europa – građani”
te o tome kako se tim sadržajem koristiti da bi se zadovoljila potreba građana za informiranjem. Uloga nove mreže
Europe Direct za razdoblje 2013.-2017. redefinirana je
tako što je jasno istaknuta uloga informacijskih centara kao
ključnih partnera točaka „sve na jednom mjestu” i u smislu
pružanja informacija o EU-u tako što se građane upućuje
na odgovarajuće sadržaje portala Vaša Europa.
Komisija je istovremeno nastojala skrenuti pažnju što
većeg broja Europljana na postojanje portala Europe
Direct i Vaša Europa kao osnovne i građanima pristupačne informacijske točke o pravima u EU-u po načelu „sve
na jednom mjestu”. Kao rezultat ovih nastojanja u podizanju svijesti broj upita na koje je kontaktni centar Europe
Direct odgovorio tijekom je 2012. narastao za više od 20 %
u odnosu na 2011. Portal Vaša Europa privukao je i znatno
veći broj posjetitelja (u 2012. imao je skoro 4,3 milijuna
posjetitelja, u usporedbi s 2,4 milijuna u 2011. i 1,5 milijuna u 2010.) U nedavnim istraživanjima među korisnicima
pokazuje se visoka razina zadovoljstva: 70 % posjetititelja
pronađe bar neke od informacija koje traže, a 93 % korisnika portal ocjenjuje zadovoljavajućim ili boljim od toga43.
MJERA 22.
Uz potporu i koordinaciju predstavništava Komisije u državama EU-a informacijski centri Europe Direct postali su
važan mehanizam informiranja o pravima u EU-u na
lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Predstavništva su
isto tako pojačala svoju suradnju sa službom „Vaša Europa
– savjeti” kako bi građanima pružala savjete o pravnim
pitanjima prilagođene pojedinačnim slučajevima.
43Rezultati ankete provedene među dionicima od 18. 12. 2012. do 1. 2. 2013. kako
bi se procijenila primjerenost i korisnost portala i njegova preuređenja u 2009. te
izlazne ankete provedene među korisnicima putem skočnog okvira na samom
portalu u siječnju/veljači 2013. kako bi se saznalo više o profilu posjetitelja portala
te o njihovu zadovoljstvu uslugama portala.
Informacijski centri Europe Direct trenutačno djeluju kao
glavne ulazne točke za informiranje na lokalnoj razini:
u njima se odgovara na pitanja pripadnika lokalnih zajednica ili građane usmjerava na tematske informacijske
službe EU-a i ispostave na nacionalnoj razini. U 2012
uspostavljen je automatski kanal kojim se povezuje mreža
s kontaktnim centrom Europe Direct koji ima sjedište
u Briselu. Ovim se kanalom svakom informacijskom centru Europe Direct omogućuje u ime građana postavljati
upite izravno kontaktnom centru.
Nastavljajući svoje aktivnosti na pojednostavnjenju pristupa informacijama koje su građanima potrebne kako bi
se koristili svojim pravima u EU-u, Komisija trenutačno
uvodi politiku „nema pogrešnih vrata”, tj. neometane
veze između portala Europe Direct i pružatelja tematskih
informacija o EU-u tako da se na upite građana uvijek
dobije odgovor od pravog pružatelja informacije bez
obzira na to gdje je upit postavljen.
Predstavništva Komisije u državama članicama poduzela su brojne akcije podizanja svijesti i uspostavljanja kontakta s građanima u vezi s poštovanjem prava
građana, s tematskom poveznicom ili općenito, te su
također bila aktivna u podizanju svijesti o Europskoj
građanskoj inicijativi, pri čemu su se koristila različitim
sredstvima komunikacije. Kontaktni centar Europe Direct
u 2012. postao je središnja kontaktna točka za informiranje o Europskoj građanskoj inicijativi.
Podizanje svijesti građana o građanstvu
EU-a i pravima koja proizlaze iz tog statusa –
Mjere 23., 24. i 25.
MJERA 23.
Na osnovi prijedloga Komisije Vijeće i Europski parlament
proglasili su 2013. Europskom godinom građana44. Godinom građana (www.europa.eu/citizens-2013) namjerava se
podići svijest građana o njihovim pravima u EU-u te postojećim politikama i programima za potporu ostvarivanju tih
prava, potaknuti raspravu o politikama Unije te ojačati građansko i demokratsko sudjelovanje u tim politikama.
Europskom godinom građana građanima se širom kontinenta pružaju brojne mogućnosti za raspravu o tim važnim
temama. Kako bi se postigli ciljevi Europske godine građana,
Komisija blisko surađuje s mnogim dionicima, ustanovama
i zainteresiranim stranama koji su svi ključni prenositelji
informacija, kako bi se osiguralo da poruke Europske godine
dopru do lokalne razine.
44Odluka br. 1093/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012.
o Europskoj godini građana (2013.), SL L 325, str. 1.
51
Pored toga u 7. okvirnom programu za istraživanje te
socioekonomske i humanističke znanosti (SSH), kojim
upravlja Komisija, jedno područje aktivnosti posvećeno je
„Građaninu u Europskoj uniji”. Cilj je istraživanjima u ovom
području širiti znanje o građanstvu EU-a, podizati svijest
i distribuirati rezultate istraživanja među akademskim
zajednicama, kreatorima politika, organizacijama civilnog
društva te u široj javnosti. Komisija je financirala niz
multidisciplinarnih istraživačkih projekata konkretno
u vezi s postizanjem svijesti o „demokratskom vlasništvu”
i sudjelovanjem građana EU-a45.
MJERA 24.
52
Komisija je 15 studenoga odnosno 14. prosinca 2011. iznijela svoj prijedlog budućeg Programa prava, i građanstva 46 te budućeg programa Europa za građane 47. Ovim
se programima namjerava na dosljedan i međusobno
nadopunjujući način pružiti financijska podrška građanstvu EU-a. Posebno će u okviru Programa prava i građanstva biti riječ o pravima koja proizlaze iz građanstva
EU-a, dok će se Programom Europa za građane promicati
sudjelovanje građana u demokratskom životu Unije.
Programi će se međusobno nadopunjavati uz korištenje
sinergijom i izbjegavanje preklapanja.
Glavni cilj Komisije u oblikovanju ovih prijedloga bio je
racionalizacija uz pojednostavnjenje 48 . Kao rezultat
toga programi su u potpunosti usklađeni s Financijskom
uredbom što znači da će se u načelu ista glavna pravila
primjenjivati i na njih te da će za te programe biti korisni
elementi pojednostavnjenja koji su uvedeni novom
Financijskom uredbom.
MJERA 25.
S ciljem osiguranja kvalitetnog izvješćivanja i pružanja
boljeg informiranja o europskim poslovima u proljeće 2011
pokrenuti su novi programi na kanalu Euronews te je
14. lipnja 2011. otvoren studio sa sjedištem u Briselu.
Kao rezultat toga medijsko pokrivanje poslova EU-a pojačano je te je postalo dinamičnije, uključujući više rasprava
i razgovora, kao i programa sa sudjelovanjem građana.
Nadalje, Komisija je s kanalom Euronews potpisala sporazum o partnerstvu, kojim se omogućuje dugoročna potpora
ovim inicijativama.
45Za pregled projekata vidi
http://ec.europa.eu/research/social-sciences/research_en.html
46Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pokretanju Programa prava
i građanstvo za razdoblje od 2014. do 2020. COM(2011) 758.
47Prijedlog Uredbe Vijeća o pokretanju programa „Europa za građane” za razdoblje
od 2014. do 2020. COM(2011) 884.
48Vidi Komunikaciju Komisije od 8 veljače 2012., Program pojednostavljenja za
višegodišnji financijski okvir 2014.-2020. COM(2012) 42 te od 20 rujna 2012., Prvi
okvir vrednovanja pojednostavljenja za višegodišnji financijski okvir 2014.-2020.,
COM(2012) 531.
25 ključnih koraka za poboljšanje
života građana Europske unije
Pretvoriti u stvarnost građanstvo Europske unije u svakodnevnom životu građana je proces u tijeku. U 2010. godini,
Komisija je predstavila svoj prvi Izvještaj o građanstvu EU-a i objavila 25 koraka kako bi se osiguralo da će EU građani
uživati svoja prava bez suočavanja s nepotrebnim zaprekama. Komisija je, za ovih 25 obveza, donijela sljedeće:
KORAK NAJAVLJEN
KORAK PODUZET
1
Donijeti zakonsku jasnoću • Prijedlog za dvije odredbe za pojašnjenje
vezanu za imovinska
imovinskih prava međunarodnih parova u braku
prava međunarodnih
ili registriranom partnerstvu
parova
2
Olakšati slobodno
cirkuliranje dokumenata
o građanskom statusu
(npr. rodnih listova)
3
Omogućiti građanima,
• e-Pravosuđe vižejezični portal je započeo s radom
poduzećima i pravnim
stručnjacima jednostavan
pronalazak višejezičnih
informacija o pravosuđu
4
5
• Prijedlog za odredbu o promoviranju slobodnog
kretanja pojednostavljivanjem prihvaćanja javnih
dokumenata u EU
Ojačati prava na pošteno • Prijedlog za direktivu o pravu na odvjetnika
suđenje u kaznenim
u kaznenim postupcima i pravu na komuniciranje
postupcima
nakon uhićenja
Poboljšati zaštitu za
žrtve kriminala
• Paket mjera uključujući minimalne standarde
vezane za prava, podršku i zaštitu žrtava kriminala,
kao i uzajamno priznavanje mjera zaštite
u građanskim pitanjima
• Usvojena direktiva kojom su uspostavljeni
minimalni standardi vezani za prava, podršku
i zaštitu žrtava kriminala
03/2011
6
04/2013
KORAK NAJAVLJEN
KORAK PODUZET
Odstraniti probleme
oporezivanja u
prekograničnim
situacijama, posebice
vezano za oporezivanje
automobila, te
pojednostavljivanje
ponovne registracije
automobila
• Prijedlog za odredbu o registraciji motornih vozila
koja su prethodno bila registrirana u drugoj državi
članici
04/2012
• Komunikacija koja pojašnjava pravila EU-a vezana
za oporezivanje automobila i najbolju praksu koju
države članice trebaju implementirati
12/2012
07/2010
06/2011
05/2011
10/2012
7
Pomoći građanima EU-a
u potpunosti iskoristiti
prekograničnu
zdravstvenu skrb
i eZdravlje tehnologiju
• Komunikacija o odstranjivanju prekograničnih
poreznih zapreka, te o dvostrukom oporezivanju
na jedinstvenom tržištu
1 2/2010 - 11/2011
• Opsežna inicijativa vezana za oporezivanje
nasljedstva, uključujući preporuku za države
članice
12/2011
• Usvojena direktiva o pravima bolesnika
u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi
04/2011
• Plan akcije eZdravlje od 2012-2020. godine kojim
se uspostavlja vizija EU-a za korišćenje digitalnih
alatki i usluga za zdravlje, te radni dokument koji
pojašnjava pravila EU-a o telemedicinskim
uslugama koje se pružaju izvan granica
• Financiranje dva pilot projekta, SUSTAINS
i PALANTE, za opremanje Europljana sa
sigurnim online pristupom njihovim medicinskim
zdravstvenim podacima
12/2012
2013
IZVJEŠĆE O GRAĐANSTVU EU-A ZA 2010-25 KLJUČNIH KORAKA za poboljšanje života
KORAK NAJAVLJEN
KORAK PODUZET
KORAK NAJAVLJEN
• Osnivanje Mreže državnih tijela za eZdravlje
s mandatom za razvoj smjernica o minimalnim
podacima bolesnika kojima se može pristupiti
iz svih država članica
8
9
Dati puni učinak pravu
na konzularnu zaštitu za
građane EU-a u trećim
zemljama
Modernizirati pravila za
zaštitu potrošača koji
kupuju putne aranžmane, posebice putem
interneta
• Web stranica s informacijama o konzularnoj
zaštiti građana
Poboljšati svijest
građana i provedbu
prava koja imaju kao
putnici
Odstraniti zapreke za
osobe s invaliditetom
02/2012
2013
06/2012
• Podizanje svijesti među turističkim poduzećima
o koristima ulaganja u dostupnost za osobe
s invaliditetom
2013
• Usvojene odredbe za putnike koji putuju morem
i unutarnjim plovnim putovima, te o pravima
putnika koji putuju autobusima
• Direktiva o izmjenama i dopunama postojećih
pravila o interoperabilnosti željezničkog sustava
unutar EU s dodavanjem uvjeta vezanih
za dostupnost
• Europski zakon o dostupnosti
• P utem procjene tržišta putnih aranžmana
i konzultacija s organizacijama potrošača,
interesnim grupama u industriji, te državama
članicama
• Izviješće o odredbi vezanoj za putnike s ograničenom sposobnosti kretanja tijekom zračnog
putovanja, te smjernice za poboljšanje primjene
odredbe
11/2010
• Javne konzultacije građana i zainteresiranih strana
03/2011
12
1 1/2010 -
02/2011
• K ampanja o podizanju svijesti diljem EU od
2010-2012. godine o pravima putnika koji putuju
zrakoplovom ili vlakom. Dodatna kampanja diljem
EU o pravima putnika u svim oblicima prijevoza od
2013-2015. godine
11
11/2010
• Godišnja nagrada „Access City” kao priznanje
gradovima za uzornu inicijativu za poboljšanje
dostupnosti u urbanoj sredini
12/2011
• Prijedlog za zaštitu potrošača koji kupuju putne
aranžmane u pripremi
10
• Strategija za osobe s invaliditetom od
2010-2020. godine
04/2011
• Prijedlog za direktivu o konzularnoj zaštiti za
građane Unije u inozemstvu
KORAK PODUZET
07/2012
4/2011 -
0
06/2012
Povećati povjerenje
potrošača u turističke
proizvode
2013
• Stvaranje europske turističke oznake za
kvalitetu sustava
2012 - 2013
• Komunikacijske aktivnosti za promoviranje održivih
turističkih destinacija
13
Povećati svijest
potrošača o njihovim
digitalnim pravima
14
Osmisliti brzo i jeftino
• Prijedlog direktive za alternativno rješavanje
izvansudsko rješavanje
sporova (alternative dispute resolution – ADR)
problema potrošača u EU
2013
• Lansiranje Kodeksa online prava EU-a
12/2012
11/2011
• Prijedlog za odredbu o online rješavanju sporova
(online dispute resolution – ODR)
11/2011
03/2013
• Pokretanje studije za procjenu transpozicije
Direktive o medijaciji država članica
07/2012
IZVJEŠĆE O GRAĐANSTVU EU-A ZA 2010-25 KLJUČNIH KORAKA za poboljšanje života
15
KORAK NAJAVLJEN
KORAK PODUZET
Olakšati kretanje EU
građana unutar EU-a
• Većina država članica je prilagodila svoje zakone
ili najavila promjene kako bi se osigurala potpuna
transpozicija Direktive o slobodi kretanja. Pokrenuti
prekršajne potupke protiv država članica gdje
je to potrebno
• Prijedlog za direktivu kojom će se olakšati efikasno
ostvarivanje prava na slobodu kretanja radnika
• Jasne i jednostavne za čitanje informacije u
odjeljku posvećenom slobodi kretanja na Your
Europe web portalu, te ažuriran Vodič za EU
građane o slobodi kretanja i života u Europi
(Guide for EU citizens on freedom to move and
live in Europe)
16
17
18
19
Olakšati EU građanima
ostvarivanje prava na
socijalno osiguranje
• IT sustav za razmjenu podataka između državnih
institucija socijalnog osiguranja (EESSI)
Osigurati objavljivanje
rezultata europskih
parlamentarnih izbora
u isto vrijeme u svim
državama članicama
• Države članice su poduzele nužne mjere kako bi se
osiguralo simultano objavljivanje rezultata izbora
Osigurati potpunu
provedbu glasačkih
prava građana EU-a
u državama članicama
u kojima imaju
prebivaište
• Nekolicina država članica je prilagodila svoje
zakone ili najavila promjene kako bi se osigurala
potpuna efikasnost biračkih prava građana EU-a.
Pokrenuti su prekršajni potupci protiv država
članica gdje je to potrebno
Pojednostaviti postupke
za građane EU-a koji
su kandidati u svojim
državama članicama
• Direktiva kojom se mijenjaju i dopunjavaju pravila
EU-a za građane EU-a koji su kandidati za Europski
parlament u državi članici u kojoj nemaju
državljanstvo
• Preporuke državama članicama za poboljšanje
demokratskog postupka izbora za Europski
parlament
011 -
2
2013
KORAK NAJAVLJEN
KORAK PODUZET
20
Identificiranje političkih
opcija za sprječavanje
gubljenja političkih
prava građana EU-a
s preseljenjem
u inozemstvo
• Razgovor s državama članicama, široke javne
konzultacije s građanima, te zajedničke rasprave
s Europskim parlamentom
21
Pružiti građanima
lako dostupne online
informacije o njihovim
pravima u EU
• Pokrenuti web portal Your Europe na 23 jezika
22
Poboljšati pristup
informacijama
o pitanjima u EU
na državnim
i lokalnim razinama
• Informacijski centri „Europe Direct” su sada glavne
polazne točke za traženje informacija na lokalnoj,
regionalnoj i državnoj razini
23
Ojačati svijest građana
o statusu građanstva
u EU, pravima građana,
te njihovu značenju
u svakidašnjem životu
građana
• Određivanje 2013. godine kao Europske godine
građana. Izravna angažiranost Komisije s građanima u razgovorima održanim u gradovima diljem EU
2013
24
Pojednostaviti korištenje
financijske potpore
Komisije za građanstvo
EU-a
• Prijedlozi za pojednostavljene programe „Temeljna
prava i građanstvo” i „Europa za građane”, koji će
osigurati financijsku potporu za EU građanstvo
12/2011
25
Ojačati informacije
o europskim poslovima,
karakterizirane
neovisnim,
profesionalnim
i visokokvalitetnim
izvješćima
• Novi Euronews programi o poslovima EU-a
i otvoren je Euronews studio sa sjedištem
u Briselu
06/2011
04/2013
010 -
2
2013
2013
011 -
2
2013
04/2013
12/2012
03/2013
02/2013
07/2010
011 -
2
2013
Dvanaest ključnih novih mjera
za poboljšanje života građana EU-a
In ihrem Bericht über die Unionsbürgerschaft 2013 si
in sechs Hauptbereichen vor, um weitere Hindernisse a
In itsu 2013
EU Citizenship
Report the
Commission
is puttingdvanaest
forward twelve
new actions
in six
Komisija
svom Izvješću
o građanstvu
EU-a
za 2013. predlaže
mjera
u šest ihrer
ključnih
dernovih
Inanspruchnahme
Rechte behindern.
key areas
obstacles
in the omogućilo
way of citizens’
enjoyment
their EU rights:
područja
kako bitosefurther
i daljeremove
uklanjale
preprekestanding
te građanima
uživanje
prava uof
EU-u :
1
2
56
3
Komisija će predložiti reviziju uredbe o koordinaciji u području socijalne sigurnosti
i ispitati mogućnost prijenosa u drugu državu prava na naknadu za nezaposlenost
u razdoblju dužem od obvezna tri mjeseca kako bi se građanima olakšalo traženje
posla u drugoj državi članici EU-a. Komisija od država članica traži da maksimalno
iskoriste mogućnosti trenutačnih propisa kako bi se tražiteljima zaposlenja omogućilo
da, dok posao traže u drugoj državi članici, naknadu za nezaposlenost dobivaju
u razdoblju do šest mjeseci.
7
Komisija će do kraja 2013. predložiti paket pravnih instrumenata kako bi se dalje
ojačala postupovna prava građana kada su osumnjičeni ili optuženi u kaznenom
postupku, uzimajući u obzir posebnu situaciju djece i ranjivih građana.
8
Komisija će do kraja 2013. revidirati europski postupak za sporove male vrijednosti
kako bi se olakšalo rješavanje sporova u vezi s kupovanjem u drugoj državi članici
EU-a.
Kako bi mladim građanima EU-a pomogla da razvijaju vještine i stupe na tržište rada,
Komisija će u 2013. razviti kvalitativni okvir za pripravništvo. Komisija će 2013. isto
tako pokrenuti inicijativu za moderniziranje mreže EURES kako bi se omogućila
važnija uloga i veći učinak službi za zapošljavanje na nacionalnoj razini te poboljšala
koordinacija mobilnosti radne snage u EU-u. Pored reforme mreže EURES Komisija će
pokrenuti pilot-inicijativu kako bi se putem te mreže poboljšala razmjena informacija
o mogućnostima pripravništva i naukovanja u drugim državama članicama EU-a.
9
Komisija će do proljeća 2014. u bliskoj suradnji s nacionalnim provedbenim tijelima
i odgovarajućim dionicima razviti model prikazivanja ključnih zahtjeva na internetu
kako bi se informacije o digitalnim proizvodima učinilo jasnijima i lakšima za
usporedbu. Ona će isto tako do proljeća 2014. na razini EU-a pokrenuti namjensku
kampanju za podizanje svijesti o pravima potrošača.
Komisija će u 2013. i 2014. tražiti rješenja za uklanjanje prepreka na koje nailaze
građani EU-a i članovi njihovih obitelji koji žive u državi članici EU-a koja nije njihova
matična zemlja, u vezi s osobnim i boravišnim ispravama koje izdaju države članice,
između ostalog i putem neobveznih jedinstvenih dokumenata za građane gdje
je to primjenjivo.
4
Komisija će u 2013. pokrenuti inicijative kojima bi se promicale najbolje prakse
oporezivanja u prekograničnim situacijama te osigurala pravilna primjena prava
EU-a kako bi se europskim građanima koji se kreću ili posluju preko granica olakšala
primjena različitih poreznih propisa, a posebno kako bi im se omogućilo da izbjegnu
dvostruko oporezivanje.
5
Temeljeći se na svojim aktivnostima u vezi s poboljšanjem sigurnosti građana EU-a na
cestama, Komisija će tijekom 2014. poduzeti konkretne mjere kako bi se uspostavila
zajednička „platforma informacija o vozilima” kojom bi se olakšalo priznavanje
potvrda o tehničkoj ispravnosti, čime će se građanima omogućiti jednostavnije
i sigurnije putovanje automobilom u drugu državu članicu EU-a.
6
Komisija će osobama s invaliditetom omogućiti bolju mobilnost unutar EU-a tako što
će u 2014. poduprijeti uvođenje EU-ove invalidske iskaznice koju bi države članice
međusobno priznavale i kojom bi se tim osobama omogućilo jednako uživanje
određenih povlastica unutar EU-a (uglavnom u području prijevoza, turizma, kulture
i slobodnih aktivnosti).
10
Komisija će poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se lokalnim upravama pruže
mehanizmi kojima će im se pomoći da u potpunosti razumiju prava građana EU-a
na slobodno kretanje.
11
Komisija će se tijekom 2013. pružanjem praktičnih smjernica na svojem središnjem
web-mjestu Europa pobrinuti da građanima bude jasnije i lakše saznati kome se
obratiti za zaštitu svojih prava.
12
Komisija će:
promicati svijest građana o njihovim pravima kao građana EU-a, a posebno o njihovim
biračkim pravima, tako što će u svibnju 2014. objaviti priručnik u kojem se jasnim
i jednostavnim jezikom predstavljaju njihova prava u EU-u
predložiti konstruktivne načine na koje će se građanima EU-a koji žive u drugoj državi
članici EU-a omogućiti da zadržavanjem prava glasovanja na nacionalnim izborima
u svojoj matičnoj državi u potpunosti sudjeluju u demokratskom životu EU-a i
istražiti načine jačanja i razvoja europskog javnog prostora u 2013, temeljeći se na
postojećim nacionalnim i europskim strukturama, kako bi se uklonila trenutačna
rascjepkanost javnog mnijenja međudržavnim granicama.
ieht die Kommission zwölf neue Mjeran
aus dem Weg zu räumen, die Unionsbürger bei
DS-30-13-592-HR-C

novoj metodi brojčanog označivanja - EUR-Lex

(za gospodarske i financijske poslove), Bruxelles, 9

Brošura EDIC 2014.

Zapošljavanje i radni odnosi u željezničkom sektoru

Poziv na podnošenje prijedloga – GR/001/15 - OHIM

Više….

Godišnje izvješće za 2012. godinu - česta pitanja

Rast za održivu budućnost bogatu radnim mjestima

ovdje - VPI BH

MEDIJI I ZDRAVLJE, 7. do 9. lipnja 2013., Grožnjan