Temeljem članka 78 Statuta Visoke škole za primijenjeno računarstvo sa pravom javnosti u Zagrebu (u daljnjem tekstu Visoka škola) a u skladu sa člankom 82. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Stručno vijede Visoke škole na svojoj 6. redovnoj sjednici održanoj 28.04.2010. donosi PRAVILNIK O STRUČNOM STUDIJU na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo za akademsku godinu 2010/2011 1. OPDE ODREDBE Članak 1. Ovim pravilnikom utvrđuju se organizacija i ustroj stručnog studija primijenjenog računarstva u akademskoj godini za koju se pravilnik donosi a napose se propisuju odredbe vezano uz upis studenata, status studenta, organizaciju i provedbu nastave, provedbu ispita te prava i obveze studenata i nastavnika unutar studija koji izvodi Visoka škola. Članak 2. Visoka škola izvodi stručni dodiplomski studij primijenjenog računarstva sukladno Dopusnici Ministarstva znanosti obrazovanja i športa od 16.lipnja 2008. godine i Statutu Visoke škole od 18.kolovoza 2008. godine. Završetkom stručnog studija sječe se 180 (ECTS) bodova te zvanje stručnog prvostupnika inženjera računarstva odgovarajudeg smjera. Visoka škola izvodi redovni i izvanredni preddiplomski stručni studij u trajanju od 3 godine odnosno 6 semestara. 2. UPISI Članak 3. Pravo upisa na Visoku školu imaju svi pristupnici koji zadovoljavaju oba navedena kriterija: - završili su najmanje četverogodišnju ili iznimno trogodišnju srednju školu u Hrvatskoj ili su završili odgovarajudu školu izvan Hrvatske i imaju valjano rješenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije, - stekli su pravo upisa na razredbenom postupku ili kroz postupak državne mature. Pravo direktnog upisa bez potrebe provedbe razredbenog postupka imaju i prelaznici sa drugih studija za koje stručno upisno povjerenstvo kojeg imenuje Dekan odobri direktan upis. Pravo direktnog upisa bez potrebe za provedbom razredbenog postupka imaju i pristupnici koji zadovoljavaju uvjete propisane stavkom 1 članka 7. Status studenta Visoke škole stječe se upisom a dokazuje se indeksom. Članak 4. Upisni postupak započinje objavom natječaja za prijavu pristupnika na upis studija Visoke škole. Natječaj donosi Dekan na temelju odluke Upravnog vijeda Visoke škole. Natječaj sadrži propisane elemente i objavljuje se na način i u rokovima propisanim Statutom Visoke škole i Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Upisnu kvotu za upis studenata na prvu godinu studija utvrđuje Upravno vijede u skladu sa kapacitetom Visoke škole. Okvirno utvrđena najviša upisna kvota u akademskoj godini 2010 / 2011 je 140 studenata. Članak 5. Razredbeni postupak provodi se za sve pristupnike koji su u rokovima propisanim natječajem za upis studenata ispunili prijavu za upis korištenjem Internet obrasca ili NISpVU - Nacionalnog informacijskog sustava prijave na visoka učilišta, predali svu potrebnu dokumentaciju i uplatili trošak razredbenog postupka prema cijeni navedenoj u natječaju za upis. Trošak razredbenog postupka pladaju studenti koji pristupaju prijemnom ispitu ili se upisuju direktno (prelaznici). Studenti koji se upisuju temeljem rezultata državne mature oslobođeni su pladanja razredbenog postupka. Dokumentacija koju je potrebno predati Visokoj školi unutar postupka prijave: Obavezni dokumenti za sve studente: - svjedodžba o položenom maturalnom ispitu (završna svjedodžba srednje škole), - domovnica, rodni list te preslika osobne iskaznice, - svjedodžbe svih razreda srednje škole, - industrijski certifikati iz područja informacijskih tehnologija (ako ima) - potvrda poslodavca o radnom iskustvu u području informacijskih tehnologija (ako ima) - dokaz o osvojenom jednom od prva tri mjesta na državnom natjecanju ili sudjelovanju na međunarodnoj olimpijadi iz matematike ili informatike (ako ima) - zamolba za priznavanje položenih ispita na drugim studijima (ako ima) - zamolba za umanjenje cijene studija na temelju posjedovanja relevantnih industrijskih certifikata (ako ima) Dodatni dokumenti obavezni za prelaznike: - indeks prethodnog studija, - original prijepis ocjena prethodnog studija (ili ovjerena preslika indeksa) te preslika diplome za studente koji su diplomirali, - prijepis programa prethodnog studija za studije čiji program nije javno objavljen ili se program po kojem je student pohađao nastavu i položio ispit više ne provodi, Svi navedeni dokumenti predaju se u javnobilježnički ovjerenoj kopiji ili se predaju kao neovjerena kopija uz predočenje originalnih dokumenata. Članak 6. Razredbeni postupak obuhvada: - bodovanje uspjeha u srednjoj školi pismenu provjeru znanja putem zadataka objektivnog tipa razgovor sa pristupnikom u smislu provjere motivacije i prethodnog iskustva Na razredbenom postupku može se postidi najviše 1000 bodova (100%) i to: - na temelju uspjeha u srednjoj školi najviše 400 bodova (40%) na testu provjere znanja iz matematike najviše 400 bodova (40%) na testu provjere znanja iz engleskog jezika najviše 100 bodova (10%) razgovor s pristupnikom najviše 100 bodova (10%) Unutar razredbenog postupka provodi se pismeni prijemni ispit a može se provoditi i razgovor sa pristupnicima. Provjera znanja unutar prijemnog ispita izvodi se iz matematike i engleskog jezika, a sastoji se od 30 zadataka iz matematike i 10 složenih zadataka iz engleskog jezika. Ispit iz matematike traje 2,5 sunčana sata dok ispit iz engleskog traje 1 sunčani sat. Za vrijeme prijemnog ispita pristupnici nemaju pravo napustiti ispitnu prostoriju čak niti ukoliko su sa ispitom završili prije proteka predviđenog vremena za ispit. U slučaju da pristupnik posjeduje adekvatno radno iskustvo ili industrijske certifikate razgovor sa pristupnikom nede se provoditi nego de pristupniku biti automatski priznato 100 bodova. Članak 7. Prisutnici koji su u 2010 godini polagali državnu maturu iz predmeta Matematika, Hrvatski jezik i Engleski jezik ne moraju pristupiti pismenoj provjeri znanja nego im se ostvareni rezultat na državnoj maturi priznaje umjesto pismene provjere kako slijedi: - opdi uspjeh u srednjoj školi do 400 bodova (40%) uspjeh na državnoj maturi iz predmeta Matematika valorizira se sa rezultatom do 400 bodova (40%) uspjeh na državnoj maturi iz predmeta Hrvatski jezik valorizira se sa rezultatom do 100 bodova (10%) uspjeh na državnoj maturi iz predmeta Engleski jezik valorizira se sa rezultatom do 100 bodova (10%) razgovor s pristupnikom te posebna dostignuda (natjecanja, projekti i slično) donose najviše 100 bodova (10%) Članak 8. Pristupnik koji je u tijeku srednjoškolskog obrazovanja osvojio jedno od prva tri mjesta u državnom natjecanju ili je sudjelovao na međunarodnoj olimpijadi iz matematike ili informatike oslobađa se provjere znanja na razredbenom postupku i dodjeljuje mu se 400 – 600 bodova. Škola zadržava pravo i sa takvim pristupnikom provesti razgovor u cilju procjene motivacije za studij. Uspjeh iz srednje škole boduje se evaluacijom uspjeha svih 4 razreda srednje škole za pristupnike koji su završili četverogodišnju srednju školu i to tako da se zbroje prosječne završne ocjene svih razreda i mature te da se tako dobiveni zbroj pomnoži sa 16. Najviši mogudi postignuti broj bodova je 400. Uspjeh iz srednje škole boduje se evaluacijom uspjeha sva 3 razreda srednje škole za pristupnike koji su završili trogodišnju srednju školu i to tako da se zbroje prosječne završne ocjene svih razreda i mature te da se tako dobiveni zbroj pomnoži sa 18. Najviši mogudi postignuti broj bodova je 360. Članak 9. Najmanji broj bodova (“razredbeni prag”) koji pristupnik mora postidi na provjeri znanja i razgovoru, da bi zadovoljio na razredbenom postupku i natjecao se za upis je 300 bodova za pristupnike koji pristupaju prijemnom ispitu odnosno 300 bodova za pristupnike koji polažu državnu maturu. Pristupnik koji nije ostvario najmanje 300 bodova na provjeri znanja odnosno ispitima državne mature i razgovoru nema pravo na upis, neovisno o ostvarenom ukupnom broju bodova (zbroj svih bodova; uspjeh u srednjoj školi , provedena provjera znanja i razgovor). Članak 10. Rezultati razredbenog postupka biti de objavljeni najkasnije jedan radni dan po završetku postupka na oglasnoj ploči Škole odnosno na Internetu u profilu svakog pristupnika uz definiran ostvareni broj bodova i bodovni prag za upis. Pristupnici rezultatima pristupaju isključivo kroz sustav digitalne referade Infoeduka u kojem se svakome od njih automatski otvara korisnički račun prilikom ispunjavanja upisnog formulara na stranicama Visoke škole. Popis pristupnika koji su ostvarili pravo na direktan upis biti de objavljen unutar rezultata razredbenog postupka. Upisi se obavljaju u pravilu odmah po objavi rezultata u rokovima propisanim natječajem za upis. Članak 11. Rezultati razredbenog postupka su konačni. Pristupnik koji ne zadovolji na razredbenom postupku u jednom upisnom roku može se natjecati ponovo u idudem roku ukoliko uplati trošak razredbenog postupka za taj ispitni rok. Unutar postupka upisa pristupnici potpisuju ugovor o studiranju, ispunjavaju propisane statističke obrasce i odabiru način pladanja. Visoka škola svakom pristupniku koji je stekao pravo na upis priprema poziv na pladanje koji je valjan unutar roka koji je natječajem za upis propisan za završetak postupka upisa. Poziv na pladanje sadrži potrebne podatke kako bi pristupnici mogli izvršiti gotovinsku uplatu, zatražiti kredit poslovne banke ili pribaviti instrumente osiguranja pladanja u slučaju pladanja školarine gotovinskim uplatama. Cijena školarine određena unutar poziva na pladanje uključuje i eventualno umanjenje cijene ako je isto odobrilo upravno vijede Visoke škole na preporuku stručnog upisnog povjerenstva. Umanjenje cijene je mogude kod priznavanja kolegija sa drugih studija ili u slučaju da pristupnik posjeduje relevantne industrijske certifikate koji su uključeni u školarinu. Pristupnik koji u roku za upis ne završi upisni postupak a posebno ne izvrši uplatu ili ne dobije odobrenje za kredit od poslovne banke gubi pravo na upis. Ovo pravo se prenosi se na idudeg pristupnika sa rang liste koji nije stekao pravo za upis ali je prešao razredbeni prag. 3. ŠKOLARINA, STIPENDIJE, UPIS VIŠE GODINE I ISPIS Članak 12. Školarina se za akademsku godinu 2010 /2011 plada u iznosu navedenom natječajem za upis. Školarina za pojedinu akademsku godinu jednaka je neovisno koju godinu studija student upisuje a primjena eventualnih popusta na osnovnu školarinu definirana je ugovorom o pladanju troškova stručnog studija primijenjenog računarstva koji je potpisan između obveznika pladanja, studenta i Visoke škole. Visoka škola zadržava pravo izmjene školarine za idude akademske godine sukladno kretanjima na tržištu i odluci Upravnog vijeda. Student plada školarinu za svaku idudu akademsku godinu prema aktualnoj cijeni školarine za tu akademsku godinu ukoliko ugovorom o studiranju nije drugačije ugovoreno. Cijena školarine ovisi o izabranom načinu pladanja. Cijena školarine za pojedinu akademsku godinu jednaka je za redovni i izvanredni studij. U akademskoj godini 2010 / 2011 Visoka škola dodijeliti: A) najviše 1 (jednu) potpunu stipendiju kojom je pokriveno 100% (sto posto) troška školarine u prvoj godini studija redovnom studentu koji zadovolji natječajem propisane uvjete za stipendiju. B) najviše 10 (deset) djelomičnih stipendija kojima je pokriveno 10% (deset posto) do 90% (devedeset posto) troška školarine u prvoj godini studija redovnim ili izvanrednim studentima koji zadovolje natječajem propisane uvjete za stipendiju. C) najviše 25 (dvadeset i pet) stipendija Gospodarskog vijeda redovnim ili izvanrednim studentima koji ostvare najbolje rezultate na razredbenom postupku ili ispitima državne Mature. D) najviše 8 (osam) djelomičnih stipendija kojima je pokriveno 10% (deset posto) do 30% (trideset posto) troška školarine u drugoj ili tredoj godini studija redovnim ili izvanrednim studentima, sukladno ostvarenom rezultatu na studiju. Visoka škola nema obavezu dodijeliti niti jednu stipendiju, osim stipendija Gospodarskog vijeda, ukoliko kvaliteta prijavljenih kandidata ne bude prema slobodnoj ocjeni povjerenstva za dodjelu stipendija zadovoljavajuda. Povjerenstvo za dodjelu stipendija slobodno odlučuje o iznosu stipendije koji de dodijeliti pojedinom prijavljenom studentu koji je zadovoljio najmanje propisane minimalne uvjete za dodjelu stipendije. Članak 13. Pravo na umanjenje školarine mogu ostvariti prelaznici sa drugih studija kako i svi ostali pristupnici koji su prilikom upisa predali zamolbu za priznavanje ved položenih ispita na drugim studijima ili zamolbu za umanjenje cijene zbog posjedovanja relevantnih industrijskih certifikata. Ispite položene na drugom studiju za kolegije koji su po nastavnom planu sukladni sa kolegijima Visoke škole mogude je priznati djelomično ili u cijelosti. Priznavanje takvih ispita izvodi se temeljem pisanog zahtjeva studenta (prijavni list za prelaznike) kojem je priložena sva dokumentacija navedena na obrascu zahtjeva. Postupak priznavanja pojedinog ispita provodi dekan Visoke škole u konzultaciji sa predmetnim nastavnikom. Priznavanje ispita se potvrđuje odlukom o priznavanju ispita koji ovjerava potpisom dekan Visoke škole. Priznati ispiti se u indeksu studenta označavaju pečatom „PRIZNATO“ pri čemu se za ispite koji su priznati u cijelosti prepisuje ocjena ostvarena na drugom studiju. Ovjeru priznate ocjene u indeksu parafom daje predmetni nastavnik ili dekan Visoke škole. Upis ocjena priznatih ispita se u pravilu unosi u indeks po završetku semestra, za vrijeme ispitnog roka. Umanjenje cijene studija koje se ostvaruje na temelju priznatih ispita sa drugih studija izvodi se prema slijededem modelu: Cijena umanjenja za svaki priznati kolegij računa se u skladu sa ECTS bodovima koje donosi predmetni kolegij u odnosu na ukupna broj ECTS bodova unutar akademske godine po formuli: Umanjenje (kn) = godišnja školarina (kn) x ((broj ECTS bodova kolegija)/60) Umanjenje cijene studija koje se ostvaruje na temelju priznatih relevantnih industrijskih certifikata mogude je za one kolegije za koje stručno upisno povjerenstvo utvrdi da sa najmanje 70% svoga gradiva pokrivaju isto područje, a za koje pristupnik ima valjani aktualni certifikat i potvrdu o pohađanju službenog predcertifikacijskog seminara u minimalnom trajanju kao trajanje kolegija. Cijena studija se umanjuje za svaki takav kolegij po jednakom modelu kao i za kolegije za koje se pristupniku priznaju ispiti položeni na drugom studiju. Pristupnici koji ostvaruju umanjenje cijene na ovaj način dužni su upisati i položiti predmetni kolegij jednako kao i svi ostali studenti sukladno ovom pravilniku i Statutu Visoke škole. Predmetni nastavnik može ove studente osloboditi obveze pohađanja dijela nastave ili vježbi. Studenti koji ostvaruju umanjenje cijene na ovaj način ne dobivaju pravo na polaganje certifikacijskih ispita u cijeni školarine za one certifikacijske ispite koje imaju položene i za koje im je priznato umanjenje cijene školarine. Članak 14. Student ostvaruje pravo upisa na višu godinu studija ukoliko je testirao prethodnu godinu studija i položio ovim člankom propisani broj ispita. Postupkom testiranja godine Visoka škola utvrđuje jesu li izvršene obveze studenta u smislu prisustvovanja na nastavi i pladanja školarine. Studenti mogu upisati drugu studijsku godinu ukoliko su položili ispite iz prve godine u vrijednosti najmanje 40 ECTS bodova. Studenti mogu upisati tredu studijsku godinu ukoliko su položili sve ispite iz prve godine i ukoliko su položili ispite iz druge godine u vrijednosti najmanje 40 ECTS bodova. Članak 15. Studenti koji ne ispune uvjete za upis u narednu studijsku godinu propisane člankom 14 upisuju ponovo istu godinu studija. Kod ponavljanja godine student upisuje sve kolegije sa prethodnih godina koje nije položio. Ukoliko je ostvario iz pojedinih kolegija propisanu nazočnost na nastavi za vrijeme njihovog pohađanja i ispunio ostale postavljene uvjete (seminarski radovi, laboratorijske vježbe…) te dobio potpis nastavnika studentu de se odobriti upis kolegija bez pohađanja nastave. Kod ponovnog pohađanja studijske godine student plada školarinu kako slijedi: A) za kolegije za koje ima obavezu pohađanja nastave. Školarina predstavlja zbroj cijena svih takvih kolegija pri čemu se cijena svakog kolegija računa prema formuli: Cijena kolegija (kn) = godišnja školarina (kn) x ((broj ECTS bodova kolegija)/60) B) za kolegije za koje nema obavezu pohađanja nastave student plada samo trošak ponovnih ispita i nema pravo pohađanja nastave. U cijene kolegija navedene u A točki koje student plada uračunata su 2 izlaska na ispit. Članak 16. Student može upisati višu godinu studija i prenositi kolegije ukoliko je ostvario ukupan broj ECTS bodova propisan člankom 14 i to: A) kolegije za koje nije položio ispit, ima potpis nastavnika i nije izgubio pravo na polaganje, B) kolegije za koje nije stekao uvjete za polaganje ispita (nije dobio potpis nastavnika) i C) kolegije za koje je zbog 4 neuspješna izlaska na ispit izgubio pravo polaganja. Student za svaki kolegij naveden pod A plada samo trošak ponovnih ispita i nema pravo pohađanja nastave za vrijeme pohađanja više studijske godine. Student za svaki kolegij naveden pod B ili C plada puni iznos školarine za kolegij sukladno formuli: Cijena kolegija (kn) = godišnja školarina (kn) x ((broj ECTS bodova kolegija)/60) te ima obavezu ispuniti sve uvjete propisane kolegijem (prisutnost na nastavi, zadade, vježbe, …). Članak 17. Student u zakonom propisanim slučajevima može zatražiti prekid studija uz mirovanje statusa studenta. Za vrijeme mirovanja statusa studenta redovni studenti zadržavaju studentska prava. Unutar čitavog trajanja studija studentu samo jednom može biti odobreno mirovanje statusa i to u trajanju od jedne akademske godine. Student za vrijeme mirovanja statusa ne plada školarinu niti ima pravo pohađati nastavu i polagati ispite. Ukoliko tako odluči Dekan studentu koji ima upisano mirovanje statusa studenta može se odobriti pohađanje onih ispita koje još nije položio a za koje je ispunio sve ostale nastavnim planom propisane uvjete. Svaki takav izlazak na ispit plada se prema cijeni iz članka 29 ovog pravilnika. Članak 18. Ukoliko student nema pravo na upis naredne godine studija a iskoristio je i pravo na ponavljanje godine kao i pravo na upis mirovanja gubi status studenta. Članak 19. Student ima pravo na ispis sa studija iz bilo kojeg razloga. Visoka škola de studenta osloboditi obveze pladanja dijela školarine ili de izvršiti povrat dijela ved upladene školarine samo za kolegije čija se nastava nije još počela izvoditi prije zaprimanja pismene zamolbe za ispis. Iznos povrata sredstava prilikom ispisa računa se na način da se ukupna ugovorena godišnja školarina umanjuje za zbroj iznosa svih upisanih kolegija čije izvođenje nastave nije započelo prije zaprimanja zamolbe za ispis prema modelu iz članka 13 umanjeno za iznos upisnine. Upravno vijede može donijeti odluku o povratu vedeg iznosa od onog koji je izračunat temeljem navedenog modela. Ukoliko student preda zamolbu za ispis prije početka nastave unutar upisane akademske godine Visoka škola de studenta osloboditi obveze pladanja dijela školarine ili de izvršiti povrat dijela ved upladene školarine umanjeno za iznos upisnine. Upisninu Visoka škola zadržava na ime organizacijskih troškova. 4. NASTAVA Članak 20. Nastava unutar akademske godine 2010/2011 provoditi de se za redovne i izvanredne studente ukoliko se za pojedini smjer prijavi najmanje 30 pristupnika za redovni odnosno izvanredni studij. U slučaju nedovoljnog broja pristupnika za pokretanje redovnog i izvanrednog studija škola de nastojati pokrenuti samo izvanredni studij. Unutar svakog semestra nastava traje 19 tjedana. Raspored i kalendar nastave biti de objavljen na Internet stranici škole trenutkom donošenja ovog pravilnika. Nastava de se odvijati paralelno za redovne i izvanredne studente. Nastava započinje zimskim semestrom a završava ljetnim semestrom. Zimski semestar: Nastava započinje 20.rujna 2010. godine i završava 05.veljače 2011. godine. Unutar semestra studenti ne pohađaju nastavu blagdanima i neradnim danima sukladno detaljnom kalendaru objavljenom na Internet stranici škole. Praznici započinju 24.prosinca 2010. godine i završavaju 02.siječnja 2011. godine. Ispitni rok započinje 07.veljače 2011. godine i završava 19.veljače 2011. godine. Unutar ispitnog roka biti de organiziran po jedan ispit za svaki od kolegija za koje se nastava organizirala u zimskom semestru. Ponovljeni ispit za studente koji ne uspiju položiti pojedini kolegij na prvom ispitnom roku organizirati de se u tjednu od 21.veljače 2011. do 26.veljače 2011. paralelno uz odvijanje nastave u drugom semestru. Ljetni semestar: Nastava započinje 21.veljače 2011. godine i završava 02.srpnja 2011. godine. Unutar semestra studenti ne pohađaju nastavu blagdanima i neradnim danima sukladno detaljnom kalendaru objavljenom na Internet stranici škole. Za vrijeme ljetnog semestra mogude je odlukom Dekana održavanje izvanrednog ispitnog roka za kolegije iz zimskog semestra. Ispitni rok započinje 04.srpnja 2011. godine i završava 16.srpnja 2011. godine. Unutar ispitnog roka biti de organiziran po jedan ispit za svaki od kolegija za koje se nastava organizirala u ljetnom semestru. Ponovljeni ispit za studente koji ne uspiju položiti pojedini kolegij na prvom ispitnom roku organizirati de se u tjednu od 18.srpnja 2011. do 23.srpnja 2011. Jesenski ispitni rok: Ispitni rok započinje 29.kolovoza 2011. godine i završava 24.rujna 2011. godine. Unutar ispitnog roka biti de organizirana dva popravna ispita za svaki od kolegija za koje se nastava organizirala u zimskom i ljetnom semestru. Drugi izlazak je pred ispitnim povjerenstvom. Članak 21. Nastava unutar redovnog studija odvijati de se u jutarnjem i večernjem terminu sa dinamikom odvijanja 4 do 5 dana u tjednu u ukupnoj tjednoj satnici propisanoj nastavnim planom. Nastava unutar izvanrednog studija odvijati de se u večernjim terminima dva radna dana u tjednu te subotom kroz čitav dan u ukupnoj tjednoj satnici propisanoj nastavnim planom. Iznimno, mogude je i odvijanje nastave nedjeljom. Nastava se izvodi za grupe od najviše 70 studenata za predavanja i najviše 20 studenata za vježbe. Najveda grupa za laboratorijske vježbe je 18 studenata. Članak 22. Školarina uključuje: - Nastavu prema nastavnom planu i programu Uporaba nastavne i računalne opreme, softverskih sustava (sustav za e-učenje, sustav za testiranje znanja, sustav za anketiranje, sustav studomata…) te knjižnice Dva izlaska na ispit za svaki kolegij studija (ne uključuje komisijski ispit) Nastavne materijale u izdanju Visoke škole dostupne u tiskanom i/ili digitalnom obliku Korištenje službenih nastavnih materijala u izdanju tehnoloških tvrtki potrebnih za provođenje vježbi i pripremu za certifikacijske ispite ECDL indeks Ispite za stjecanje certifikata (ovisno o smjeru): ECDL, Cisco (CCNA), Microsoft (MCSA, MCTS .NET Windows app. i MCTS .NET Web app.), Linux Professional Institute (LPIC 1), Sun Java - (SCJP), ITSM (ITIL Foundation) odnosno druge adekvatne industrijske certifikate koje uvedu globalne tehnološke tvrtke a koji su navedeni natječajem za upis. U cijenu školarine uključen je po jedan izlazak na svaki certifikacijski ispit. Softverski paket Microsoft MSDN te pristup softverskim sustavima proizvođača Sun Microsystems, IBM i Cisco u okvirima akademske inicijative koje je škola članica Školarina može uključivati i ostale dodatne materijale i sadržaje sukladno natječaju za upis. Nastavnu literaturu koja nije u izdanju Visoke škole studenti kupuju na tržištu. Visoka škola de pribaviti određenu količinu takve literature za potrebe knjižnice te de studentima omoguditi da istu nabave preko Visoke škole (zajednička narudžba) čime de se nastojati ostvariti što bolja cijena literature za studente. Članak 23. Nastava na Visokoj školi je temeljna aktivnost kojom se škola bavi. Nastava se izvodi prema nastavnom planu i programu koji je odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa temeljem dopusnice izdane Visokoj školi. Nastava je problemski orijentirana i zasniva se na aktivnom sudjelovanju studenata u svim oblicima nastave. Nastava na Visokoj školi odvija se kroz predavanja, vježbe (auditorne i laboratorijske), seminare i konzultacije te kroz samostalan rad studenata kod kude. Od studenata se očekuje pripremanje za nastavu, izrada domadih zadada, priprema prezentacija, priprema projekata, izrada praktičnih zadataka i ostale aktivnosti propisane detaljnim izvedbenim planom pojedinog kolegija. Za vrijeme nastave provodi se ocjenjivanje aktivnosti studenata kroz izradu seminarskih zadataka, kontrolnih zadada, kolokvija i laboratorijskih vježbi. Ovako postignuti rezultati mogu se priznati u dijelu ispita i utjecati na dobivanje konačne ocjene kolegija. Škola de pratiti i voditi evidenciju o prisutnosti studenata na nastavi te evaluirati njihovu aktivnost kroz testove i kontrolne zadatke. Članak 24. Svaki nastavnik Visoke škole de na svakom satu nastave provjeriti prisutnost studenata te de o istome voditi zapisnik. Također, obveza je nastavnika koristiti elektronički sustav evidencije nastave „Infoeduk@“ koji Visoka škola ima implementiran radi unosa ocjena studenata, stavljanja nastavnih materijala na zajednički repozitorij dokumenata, evidentiranja nastavnih cjelina koje su odrađene, evidentiranja broja održanih nastavnih sati, potvrđivanja termina konzultacija i ostalih aktivnosti propisanih ugovornim odnosom Visoke škole i nastavnika. Nastavnici de provoditi anketiranje zadovoljstva studenata iz područja vježbi i predavanja (odvojene ankete) najmanje jednom u semestru odnosno onoliko puta koliko propiše Dekan Visoke škole. Ankete se mogu provoditi kao anonimne ili neanonimne korištenjem elektroničkog anketnog sustava ili korištenjem obrazaca u papirnatom obliku. Ankete se mogu provoditi za vrijeme nastave ili ih studenti mogu popunjavati putem Interneta. Anketa je važan oblik evaluacije rada nastavnika i razine kvalitete nastave koju provodi Visoka škola. Na temelju rezultata ankete nastavnici su dužni ispuniti izvještaj o realizaciji kolegija koji de poslužiti kao ulazni element u postupku izgradnje kvalitete nastavnog procesa. Sumarne rezultate ankete škola može učiniti dostupnim studentima i javnosti. Članak 25. Nastavnici i studenti obavezni su na nastavu dodi na vrijeme i biti adekvatno pripremljeni. Prema nastavniku koji kasni na nastavu biti de pokrenute odgovarajude stegovne mjere propisane statutom Visoke škole, Zakonom i ostalim normativnim aktima škole. Studentu koji kasni na nastavu predmetni nastavnik može zabraniti prisustvovanje nastavi ako procjeni da bi isto predstavljalo ometanje nastavnog procesa. Članak 26. Unutar procesa nastave Visoka škola de organizirati konzultacije i po potrebi dopunsku nastavu. Konzultacije i dopunska nastava koju organizira Visoka škola za studente su besplatni. Raspored odvijanja konzultacija i dopunske nastave biti de objavljen na Internet stranici Visoke škole unutar sustava „Infoeduk@“. 5. ISPITI Članak 27. Za vrijeme nastave provjerava se napredovanje studenata kroz pismene i usmene tehnike kakve su testovi, seminari, međuispiti, kontrolne zadade i sl. Konačna ocjena kolegija utvrđuje se na ispitu. Ispitu može pristupiti student koji je ispunio sve propisane obveze utvrđene nastavnim planom te je testirao semestar u kojem želi polagati pojedini ispit. Odobrenje za prijavu ispita odnosno potvrdu da je unutar kolegija ispunio sve obveze propisane nastavnim planom izvodi predmetni nastavnik kroz sustav „inforeduk@“ te potpisom u Indeks. Ispiti se polažu pismeno i usmeno te kroz rješavanje praktičnih zadataka. Ocjena na ispitu temelji se na ukupnoj aktivnosti studenta na nastavi. Ispit student prijavljuje korištenjem sustava Internet studomata „infoeduk@“, najkasnije tri radna dana prije ispita. Ispit se može odjaviti na isti način. Student prilikom prijave ili odjave ispita automatski dobiva potvrdu u izvršenoj radnji te kontrolni broj. Student koji je upisao pojedini kolegij bez obveze pohađanja nastave i bez obveze pladanja kolegija (npr. student koji nije u prethodnoj školskoj godini uspio položiti kolegij ali je ostvario pravo na potpis pa u idudoj godini ponovo upisuje kolegij bez obveze pohađanja nastave) prije prijave svaki ispit mora platiti. Članak 28. Raspored odvijanja ispita utvrđen je unutar sustava „infoeduk@“. Svaku eventualnu promjenu termina ili lokacije ispita Visoka škola de najaviti kroz obavijest studentima koji su prijavljeni na ispite unutar sustava „infoeduk@“. Odjava ispita moguda je najkasnije 24 sata prije početka ispita. Ukoliko student ispit nije na vrijeme odjavio a istome nije pristupio smatra se da je pao na ispitu. Članak 29. Student može unutar jedne akademske godine pojedini ispit polagati najviše 4 puta. Cijena prva dva izlaska na ispit je uključena u školarinu. Cijena tredeg izlaska na ispit iznosi 250,00 kn dok je cijena ispita koji se polaže pred nastavničkim povjerenstvom (komisijski ispit) 400,00 kn. Nastavničko povjerenstvo za provedbu komisijskog ispita imenuje Dekan. Jedan od članova povjerenstva je i predmetni nastavnik ali on ne može biti predsjednik povjerenstva. Članak 30. Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se ocjenama: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1). Ocjena nedovoljan (1) je neprolazna ocjena. Student ocijenjen ocjenom 1 nije položio ispit. U sustav „infoeduk@“ unose se sve ocjene dok se u indeks upisuju samo prolazne ocjene. Sve ocjene i rezultati ostvareni na ispitima, testiranjima, kolokvijima, laboratorijskim vježbama, seminarima i sl. kao i evidencija prisutnosti na nastavi dostupni su studentu i potpisniku ugovora o pladanju troškova studija ukoliko student sam ne plada školarinu. Pravo uvida u ispitnu dokumentaciju ima student odnosno potpisnik ugovora o pladanju troškova studija. Članak 31. Student ima pravo žalbe na ocjenu postignutu na ispitu ukoliko se ne radi o komisijskom ispitu. Žalba se podnosi u pismenom obliku u roku od jednog radnog dana od ispita Dekanu Visoke škole. Dekan de na temelju žalbe imenovati tročlano Nastavničko povjerenstvo za provedbu ispita. Jedan od članova povjerenstva je i predmetni nastavnik ali on ne može biti predsjednik povjerenstva. Na ocjenu Nastavničkog povjerenstva nije dozvoljena žalba. Članak 32. Polaganje certifikacijskih ispita koji su uključeni u cijenu školarine nije obavezno. U slučaju pada studenta na certifikacijskom ispitu Visoka škola de mu omoguditi ponovno pohađanje istog ispita uz pladanje troškova ispita prema važedem cjeniku certifikacijske institucije koja je nositelj ispitnog postupka. Certifikacijski ispiti polažu se unutar perioda ispitnih rokova prema unaprijed utvrđenom rasporedu ali nisu vezani uz ispite na kraju kolegija. Certifikacijski ispiti ne zamjenjuju ispite na kraju svakog kolegija. Student u pravilu polaže certifikacijski ispit iz pojedinog područja tek nakon što je uspješno položio odgovarajudi ispit na kraju kolegija. 6. PRAVA I OBVEZE STUDENATA Članak 33. Studenti za vrijeme studija imaju pravo na kvalitetan, problemski orijentiran studij kao i sva ostala prava utvrđena Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, statutom Visoke škole i ostalim normativnim aktima škole. Studenti imaju pravo birati predstavnike u stručno vijede Visoke škole. Odvijanje studija je osim ovim pravilnikom detaljno definirano i dokumentom; „Upute za pohađanje i polaganje kolegija“ koji donosi predmetni nastavnik za svaki pojedini kolegij posebno i koje su službena dopuna ovom pravilniku. Upute uz objavljeni opis kolegija, nastavni plan i ishode učenja opisuju i definiraju načine polaganja i bodovanja ispita te u prilogu sadrže popis ispitne građe podijeljen po ishodima učenja. Članak 34. Studenti su obavezni redovito pohađati nastavu i učestvovati u svim oblicima nastave koja je propisana nastavnim planom Visoke škole uključujudi i studentsku praksu. Redovni studenti obavezni su prisustvovati na najmanje 70% predavanja i auditornih vježbi te na najmanje 80% laboratorijskih vježbi unutar svakog kolegija ako drugačije nije propisano uputama za pohađanje kolegija. Izvanredni studenti obavezni su prisustvovati na najmanje 60% predavanja i auditornih vježbi te na najmanje 70% laboratorijskih vježbi unutar svakog kolegija. Predmetni nastavnik može iznimno, ukoliko mu to odobri Dekan, odobriti studentu koji nije iz opravdanih razloga pohađao propisanu količinu nastave odradu nastave kroz dopunsku nastavu ili seminarski odnosno projektni rad. U slučaju dužeg opravdanog izostanka sa nastave zbog bolesti ili više sile, student može zatražiti od Visoke škole, u pismenoj formi, iznalaženje alternativnih modela nadoknada propuštene nastave ili međuispita (mentorska nastava, nastava na daljinu korištenjem video konferencijskog sustava, nastava korištenjem e-lerning materijala i slčno). Predmetni zahtjev se predaje u referadi Visoke škole a o njemu odlučuje dekan, koji je ovlašten u skladu sa mogudnostima škole i ekonomskom opravdanošdu iznadi i studentu osigurati adekvatan model nadoknade odnosno odrade propuštene nastave. Student koji ne zadovolji propisanu prisutnost na nastavi unutar pojedinog kolegija ne može polagati ispite iz predmetnog kolegija nego kolegij mora upisati ponovo kao da ga prethodno nije upisao. Članak 35. Studenti Visoke škole imaju pravo na informacije vezane uz studij i sve druge relevantne informacije kojima raspolaže Visoka škola a koje studentima trebaju biti dostupne temeljem važedih akata Visoke škole i zakona Republike Hrvatske. Studenti imaju pravo u bilo kojem trenutku anonimno ili neanonimno davati primjedbe, prijedloge, žalbe i prigovore koristedi dostupni sandučid za prigovore, prijedloge i primjedbe ili usmeno odnosno pismeno u kontaktu sa djelatnicima studentske referade. Svaki zaprimljeni prijedlog, primjedba ili žalba biti de rješavan sukladno odredbama pravilnika o sustavu kvalitete. Kako bi ostvarili svoje pravo na informacije ili kako bi tražili pomod u zaštiti svojih prava, studenti se mogu obratiti djelatnicima studentske referade a ukoliko su iz bilo kojeg razloga nezadovoljni dobivenim informacijama ili ih smatraju nepotpunima određuje se pomodnik Dekana za nastavu kao osoba odgovorna za pitanja studenata i davanje uputa i informacija o zaštiti prava studenata. Pomodnik dekana za nastavu dostupan je studentima u radno vrijeme Visoke škole uz prethodnu najavu. Članak 36. Studenti su dužni koristiti sustav Internet studomata „infoeduk@“ kojim de ostvarivati aktivnu komunikaciju sa Visokom školom, njenim nastavnicima, referadom, dekanatom i ostalim studentima. Studenti de ovaj sustav koristiti za prijave i odjave ispita, pradenje rasporeda nastave, zahtjeve za potvrdama i ostale aktivnosti vezane uz studij. Studenti de sustavu „infoeduk@“ pristupati putem interneta korištenjem lozinke i pristupnog korisničkog imena koje je jedinstveno za svakog studenta. Sve službene obavijesti i informacije studenti de dobivati kroz sustav „infoeduk@“ koji predstavlja službenu „oglasnu ploču“ Visoke škole. Studenti nede svoje pristupne podatke sustavu davati drugim studentima ili drugim osobama niti u kojem slučaju. Za svaku aktivnost unutar „infoeduk@“ sustava koja je učinjena korištenjem pristupnih podataka određenog studenta svu odgovornost snosi sam student. Student de poštivati autorska prava Visoke škole i njenih nastavnika na nastavne materijale koje dobiju u tiskanom ili elektronskom obliku odnosno na materijale koji su im dostupni kroz „infoeduk@“ sustav. Studenti nede niti jedan takav materijal ili njegov dio kopirati ili učiniti dostupnim tredim osobama. Studenti su obvezni poštivati sva pravila Visoke škole a posebno ovaj pravilnik, Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata, Statut, Etički kodeks i ostale normativne akte i odluke Visoke škole. Članak 37. Status studenta gubi se u slijededim slučajevima: - Završetak studija - Ispis sa studija - Isključenje sa studija zbog povrede pravila Visoke škole sukladno pravilniku o stegovnoj odgovornosti - Nemogudnost završetka studija u roku - Iz drugih zakonom i statutom propisanih razloga. Ispis sa studija događa se automatizmom ukoliko student ne plada školarinu a na drugi način (npr. mirovanje statusa studenta) nije regulirao svoj status. Gubitkom statusa studenta student gubi sva prava koja je stekao upisom. Gubitkom statusa studenta ne prestaju njegove obveze u smislu pladanja eventualno zaostalih rata za dio studija koji je pohađao odnosno obveza pladanja nastave za sve kolegije čije je izvođenje započelo prije gubitka statusa studenta. Članak 38. Studij završava polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem završnog ispita. Po završetku studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se potvrđuje stjecanje zvanja. Pored svjedodžbe studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju koja sadrži popis ocjena i sadržaj pojedinih kolegija. Svjedodžba i dopunska isprava su javne isprave čiji sadržaj i oblik propisuje Ministar. Članak 39. Za tumačenje odredbi ovog Pravilnika nadležno je Stručno vijede. Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objave na Internet stranici Visoke škole. U Zagrebu, 28.04.2010. Hrvoje Balen, dipl.ing. predsjednik upravnog vijeda
© Copyright 2024 Paperzz
