obrtnikdimnjaèar besplatni primjerak broj 16 godina VII èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Održana 5. Konferencija dimnjačara Hrvatske Str. 3 Stručnjaci u praksi: Radni list DVGW G 635 Str. 4 Razgovor s gospodinom Hohmannom, predsjednikom Europskog odbora za plastične dimovodne sustave str. 8 Dimdoznaje Odsad Bosch s dodanom vrijednošću! Besplatno puštanje u pogon ! Bosch toplinska tehnika svojim je krajnjim kupcima pružila jedinstvenu dodatnu vrijednost uređaja – ovlašteno puštanje u pogon za krajnjeg kupca odsad je besplatno. Trošak puštanja u pogon preuzima Bosch toplinska tehnika. Krajnjem korisniku time na financijski najpovoljniji, najjednostavniji i najbrži mogući način osiguravamo stručno puštanje u pogon i stručnu kontrolu uređaja, neophodnu za njegovo sigurno i komforno korištenje. Nakon kupnje Bosch uređaja obratite se Kontakt centru My Service na telefon 062 20 20 30 (cijena lokalnog poziva)ili najbližem ovlaštenom serviseru. www.bosch-climate.com.hr ožujak 2013 obrtnikdimnjaèar Editorial : Današnje doba visokorazvijenih metoda komunikacije donijelo nam je mogućnost prikupljanja golemih količina informacija u kratkom vremenu. Međunarodna podatkovna korporacija (IDC – International Data Corporation) procjenjuje da se pohrana podataka povećava 60% godišnje, što znači da se volumen pohranjenih podataka udvostručuje otprilike svakih 20 mjeseci. Razvojem komunikacijske tehnologije, podaci su i sve dostupniji, a s podacima, na raspolaganju je i znanje. Uglavnom, mogli bismo se upitati, znamo li sve što se ima znati. Ili barem, znamo li osnove o svemu? Ako pogledamo samo našu struku, odgovor je odmah jasan: ne, čak daleko od toga. Zanimljivo je pogledati znanje s dva stanovišta: pojedinca i skupine. Vrlo neočekivano, i nelogično, najčešće ćete dobiti dojam da pojedinac zna puno, a skupina ne. Kako je to moguće, zašto skupina sastavljena od pojedinaca koji imaju veliko znanje, u zbroju ne funkcionira? Zašto se udruge, komore, pa čak i ministarstva, gube u donošenju stručnih odluka, izbjegavaju ih, prebacuju drugima, ili ih donose nedorečeno? OK, znam što komentirate, ali stavimo nakratko na stranu sukobe proizašle iz pojedinačnih interesa, koliko god oni bili utjecajni. Usprkos tome što nam je golemo znanje nadohvat ruke, nepregledne baze podataka na raspolaganju na klik miša, i komunikacijski smo povezani s golemim brojem stručnjaka iz svake pojedine poslovne domene, očigledno još uvijek ne donosimo precizne i nedvojbene odluke čak niti o osnovnim pitanjima naše struke. Zašto? Jer ne znamo što ćemo sa svim tim podacima, zbunjuju nas. Bez obzira što se tehnološko okruženje promijenilo, i silno razvilo, ljudski je mozak ostao isti. Neophodna nam je primjena analitičkih metoda obrade podataka kako bi oni dobili smislenu uporabljivost. Bez organizacije i razumijevanja podataka, jednostavno ne ide. E, sad, na kojoj smo analitičkoj tehnološkoj razini? Da bismo na to odgovorili, ne trebamo zamišljati superkompjutere ili skupe analitičke programe, nego jednostavno skicirati dijagram toka donošenja odluka, a pritom mislim na donošenje zakona, propisa i pravila. Svaka interesna hijerarhijska razina može danas pronaći jednako opsežan i stručan skup informacija koji će podržati njen interes. I ako ne postoji jedinstvena, bilo da je prihvaćena ili nametnuta, analitička metoda, odnosno metoda tumačenja i primjene podataka, vladat će kaos. Jer će uvijek biti dovoljno podataka koji će podržati jednu ili drugu stranu. A kaos je najbolje okruženje za nametanje interesa. Tako se i vrtimo u krug, i ostat će tako dok hijerarhijski krovna organizacija ne počne donositi smislene odluke, temeljene na podacima dokazanima u teoriji i praksi, a ne na tumačenju podataka u korist interesnih skupina. Kako nismo znali, ili možda baš nismo htjeli sami, pomoći će nam valjda EU. Da možemo usmjeriti svoju energiju i znanje razvoju struke, a ne njenoj politici. Ogromnamoćneznanja Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb “Dimnjačar je sudionik Zakona o komunalnom gospodarstvu i kao takav ima obavezu čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.” “Servisiranje plinskih trošila nije komunalna djelatnost.” 2 Neki dan na televiziji je govorio vitalni i bistri 100-godišnjak, prof. Ibler s Pravnog fakulteta, i poslao nam samo jednu poruku: „ Ne podcjenjujte ljudsko neznanje, njegova je moć ogromna!“. Fascinantno. Čovjek je u jednoj rečenici iznio sve probleme hrvatskog društva, dimnjačarstva, obrtništva, poduzetništva, državne uprave, politike i svega ostalog. I ukazao nam na izlaz iz depresije i beznađa u kome se danas nalazimo. I doista, svi koji smo išli u školu znamo tko je kakav bio u razredu, tko je imao znanje, a tko neznanje, tko je prolazio s odličnim, a tko je išao na popravke. Tko je bio predsjednik razreda, a tko je bio problematičan. S kim smo se htjeli družiti, a s kim ne. U koga smo se zaljubljivali, a koga smo prezirali. Svi smo znali tko je pametan, a tko nije. Od vrtića, preko škole, fakulteta, vojske, posla. Znali smo tko ima autoritet. Točno smo znali tko će znati riješiti problem, snaći se u nepoznatoj situaciji, i njemu ili njoj smo povjeravali vodstvo. A onda se odjednom nađete u situaciji , 22 godina od stvaranja hrvatske države, da su oni koji odlučuju o vašoj sudbini, o sudbini vaše djece, neki čudni ljudi. Ljudi koje niste viđali na natjecanjima, druženjima, rođendanskim proslavama, pobjedničkim postoljima. Ti čudni ljudi kažu: „učiti mora onaj tko nema novaca za kupiti fakultet.“ I još nadodaju: “sramota je učiti, jer to znači da nemaš novaca“. Preuzeli su sve, cijelu Hrvatsku. Rođaci. Rođak rođakovog rođaka. Svaku radnu sredinu. I to s kakvim indeksima i svjedodžbama. Fascinantno, iste godine diplomirao, magistrirao i doktorirao. Sa 40 godina, nakon završene večernje srednje škole upisao petogodišnji fakultet i sve odslušao, položio i obranio u tri godine. A diplomski sve jedan do drugog isti i istiji. Citirat ću neke izjave iz medija: „Znanstvenici? Koga briga za njih?! Dajte molim vas, kome je potreban znanstvenik. Treniranje umnih sposobnosti je nepotrebno. Preobrazovani ljudi, nakljukani su znanjem i zbog toga su lišeni bilo kakvih zdravih osjećaja. Te hulje (misle na intelektualce), bez srama uvijek sve znaju bolje. Inteligencija je bolest.“ Sad ću stati, jer će netko pomisliti da sam ogorčen, ili još gore ljubomoran. Nisam, samo sam htio ukazati, pogotovo sada pred izbore, da 22 godine nakon što smo stvorili hrvatsku državu, mogu reći da je rješenje svih problema ujedno i jednostavno i teško. Rješenje je samo u kadrovskoj politici. Naprosto, kada na svako radno mjesto dođe osoba školovana u vrijeme školovanja prije nego što je došla na partijsku funkciju ili prije nego što je rođak, ili rođak rođakovog rođaka došao na partijsku ili tajkunsku funkciju, sve će se posložiti . Znači, ne genij, ne super žena, već samo propisno školovan čovjek. Onaj tko će provesti taj projekt, a to je teško, mislim da će u roku sedam godina dostići dostojan standard. Identična je situacija i u dimnjačarstvu. I u dimnjačarstvo i oko dimnjačarstva su se uvukli ljudi bez škole, bez znanja, kako kaže jedan kolega, samo s plesnim tečajem, isključivo zbog želje za brzom i lakom zaradom. Novac je pokretač razvoja. To je činjenica. Ta činjenica može biti i dobra i loša. Dobra, tamo gdje je praćena znanjem, loša tamo gdje je praćena neznanjem. Tanka je nit koja razdvaja, naročito u sredinama gdje je na djelu makijavelizam, tamo gdje cilj opravdava sredstva. Neki od takvih nazovi-dimnjačara bez ustručavanja kažu: „Više zarade donese moja olovka, nego sve vaše kugle, četke, instrumenti za mjerenje tlaka u dimnjaku ili instrumenti za analizu izgaranja zajedno! Mjerenje - glupost. Čišćenje – glupost!“ Nažalost, u svezi postavljanja plinskih uređaja tipa C, takozvanih fasadera, koji imaju ispust produkata izgaranja bočno na fasadi, odluku koju su donijele neke institucije plinoservisera i pojedini dimnjačari ne prati znanje. Određuje li dimnjačar mjesto postavljanja ispusta fasadera? Odgovor na postavljeno pitanje je: „Ne“. Obrazloženje: Dimnjačar nije sudionik u gradnji i kao takav ne može i ne smije određivati mjesto postavljanja plinskog uređaja niti određivati mjesto ispusta dimnih plinova. Postavljanje uređaja za loženje i ispusta dimnih plinova regulirano je onim propisima i Zakonima koje su dužni poznavati i po njima postupati sudionici Zakona o gradnji. Dimnjačar je sudionik Zakona o komunalnom gospodarstvu i kao takav ima obavezu čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje. Ako ovlašteni dimnjačar utvrdi da na dimovodnim objektima postoje nedostaci, a što podrazumijeva i da je nedostatak ako je bočni ispust izveden na način da svojim radom može izazvati požar ili trovanje bilo koga, ili udisanje ugljičnog moniksida bilo kada, pismeno će o tome obavijestiti vlasnika zgrade, odnosno tijelo koje upravlja zgradom, tražiti da uklone nedostatke, odnosno da se ispust produkata izgaranja izvede na način da neće ugroziti sigurnost ili zdravlje bilo kojeg člana društvene zajednice, te će o tome obavijestiti nadležna tijela. Ovdje je potrebno reći da bočni ispust može dovesti do toga da netko zbog tog ispusta produkata izgaranja, koji nije iznad krova zgrade, udiše ugljični monoksid. Svako udisanje ugljičnog monoksida je izuzetno opasno za zdravlje! Dimnjačar ne određuje mjesto ispusta dimnih plinova, ali ako utvrdi da je mjesto ispusta postavljeno na način da može izazvati požar ili trovanje građana, o tome će pismeno obavijestiti korisnika tog mjesta ispusta, koji će pronaći drugo rješenje koje neće biti opasno za članove zajednice, a što je potkrijepljeno i člankom 38. Zakona o zaštiti od požara (vlasnici, odnosno korisnici piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj. građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada, dužni su sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara, te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju). Što se tiče pitanja, mora li područni dimnjačar mjeriti dimne plinove na uređaju s fasadnim bočnim ispustom, ali i na bilo kojem drugom plinskom uređaju, moramo ponovno pogledati Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji izričito navodi da je obavljanje dimnjačarskih poslova komunalna djelatnost i kao takva zakonom je definirana na sljedeći način: „pod obavljanjem dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje.“ Servisiranje plinskih trošila nije komunalna djelatnost. Plinski uređaj u kojem se odvija izgaranje i čiji produkti izgaranje izlaze bočno na fasadu zgrade je uređaj za loženje, te mora biti kontroliran od strane područne dimnjačarske službe. Na koji način će se odvijati kontrola uređaja za loženje, ovisit će o samom uređaju za loženje, sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača. Ukoliko je proizvođač uređaja predvidio kontrolu ispravnosti rada ložišta mjerenjem dimnih plinova, onda znači da pod obavljanjem dimnjačarskih poslova, područna dimnjačarska služba mora provoditi mjerenje dimnih plinova, i to u rokovima koji su propisani. Prema čl.3 Zakona o komunalnom gospodarstvu, dimnjačar obavlja kontrolu uređaja za loženje i ne po- èasopis za dimnjaèarsku struku stoji naputak, aneks ili izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim bi se plinski uređaji tipa C, bilo s bočnim fasadnim ispustom ili ne, izdvojio iz tog Zakona. Ministarstvo graditeljstva izdalo je Tehnički propis za dimnjake u građevinama, i odredilo je da se redoviti pregledi održavanja dimnjaka provode najmanje jednom godišnje. Prema Tehničkom propisu za plinske instalacije HSUP P600, potrebno je da se ovlašteni plinoinstalater prije početka bilo kakvih radova na plinskom uređaju posavjetuje i uskladi s ovlaštenim dimnjačarem. To je put kojim će hrvatski građanin postati siguran i od trovanja i od požara, ali za to je potrebno da i dimnjačar i plinoinstalater budu pravilno obrazovani i školovani za svoje radne zadatke. Ali nije zamišljeno da dimnjačar i plinoserviser budu ista osoba! Prema „Uputama korisnicima plina“ Hrvatske stručne udruge za plin, korisnik fasadnih naprava i ložišta treba zatražiti da dimnjačar provjeri propisane udaljenosti fasadnih is- pusta plinskih naprava od gorivih dijelova zgrade i namještaja, a tijekom njihova rada, kontrolira ispravnost njihova rada, odnosno proces izgaranja. I nakon svega navedenog, dio institucija plinoservisera, ali i pojedini dimnjačari, donijeli su mišljenje da dimnjačar ne treba pregledavati plinske uređaje sa fasadnim ispustom, niti kontrolirati bilo koji plinski uređaj. Dio institucija plinoservisera su zagrizli mamac koji im je postavio taj dio pojedinih dimnjačara koncesionara, jer misle da će oni raditi mjerenja i kontrolu fasadera i ostalih plinskih uređaja. Iz svega navedenog vidljivo je da tome nije tako i da nema zakonskog uporišta da stranka, korisnik plinskog trošila, bez vlastite volje pristane na uslugu bilo kojeg plinoservisera. No međutim, onaj dio dimnjačara, koji su dali takav mamac dijelu institucija plinoservisera, već je doregistrirao svoj dimnjačarski obrt sa stavkom instaliranja i servisiranja plinskih trošila i pripremio se da unutar svoje koncesije kontrole i čišćenja dimnjaka ujedno i servisira plinska trošila. Taj provjereni recept dosta dugo je financijski dobro funkcionirao sa sanacijama dimnjaka. Korisnika dimnjaka bi se ucijenilo da, ako ne uzme sanaciju dimnjaka od nositelja dimnjačarske koncesije, neće dobiti dimnjačarski nalaz. servisera je zagrizao mamac, jer osim što su korisniku oduzeli jedinu zakonsku kontrolu očuvanja zdravlja, koju su do sada imali putem Zakona o komunalnom gospodarstvu, novu sigurnost korisniku nisu ponudili, a nisu ni sebi osigurali zaradu, već ponovno pojedinom dimnjačaru koncesionaru. S obzirom da su im zbog toga zabranjene sanacije , taj isti dio dimnjačara se dosjetio da se doregistrira za instaliranje i servisiranje plinskih trošila, i sada će po dobro uhodanom sistemu dimnjačarski nalaz biti uvjetovan servisom plinskih trošila, ali ne kod bilo kojeg servisera, nego upravo kod dimnjačara nositelja dimnjačarske koncesije. Koji je , gle slučaja, upravo registriran za servis i instalacije baš plinskih trošila. Poštovani profesore Ibler, doista, ogromna je moć neznanja! A dio sekcije plinoservisera misli kako je ovom nezakonskom odlukom, da dimnjačar ne kontrolira fasadere i ostale plinske uređaje, sebi i svojim članovima osigurao dobar posao. Hvala profesoru Ibleru! Nažalost, ovdje je motiv u kontekstu neznanja, i dio institucija plino- Održanaje5.Konferencija dimnjačaraHrvatske Dana 28.veljače i 1.ožujka ove godine održana je 5. Konferencija dimnjačara Hrvatske u Mariji Bistrici, u hotelu Kaj. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, kao i Hrvatske obrtničke komore. Generalni sponzor Robert Bosch nam je i ove godine posvetio svoju pažnju, kao i mnogo puta do sada. Tu su prisutni i neki sponzori koji nas prate sve ove godine, ali ima i novih, što znači i novih izlagača s opremom i dimnjacima. I ova konferencija je bila međunarodni skup, jer su prisustvovali predstavnici dimnjačara iz susjednih zemalja sa zanimljivim temama. Glavne teme ove konferencije bile su prezentacija pravila struke - osnove dimnjačarstva, i trenutno aktualna tema, provođenje Zakona o fiskalizaciji u dimnjačarskoj struci. Što se tiče Zakona o fiskalizaciji, situacija je jasna: i dimnjačari spadaju pod obavezu postupanja po zakonu, a kako će to biti izvedivo, prezentirali su stručni predavači. U nastojanjima da doprinesemo sređivanju stanja u našem dimnjačarstvu, pokušavajući u prošlosti tekstovima, prijedlogom Zakona o dimnjačarstvu, prijedlogom Tehničkih pravilnika, sugestijama ostalim grupacijama koje su donosile razne pravilnike, a koji su do- dirivali i dimnjačare, bili smo prisiljeni nakon niza godina pripremiti skup strukovnih pravila, Pravila struke - osnove dimnjačarstva, gdje smo sakupili gotovo sve što obuhvaća dimnjačarsku službu. Pod ovime “prisiljeni”, podrazumijevam činjenicu da su svi pokušaji oko drugih pravila (Zakona, TP) nagovještavali dugotrajne (čitaj: višegodišnje) postupke realizacije. Pravila su u biti skup propisa Njemačke, Austrije i Slovenije, s uvažavanjem naših specifičnosti (prvenstveno tehnički zastarjelih i neispravnih dimnjaka i propisa). Ovo je temelj iz kojeg bi trebali nastati svi ostali tekstovi vezani za dimnjačarsku službu i sam rad dimnjačara. Na tekstu je radila grupa stručnih, iskusnih i dugogodišnjih dimnjačara, te smatramo da su pravila vrlo kvalitetna i ispravna. Moće će se nabaviti u kancelariji HDU, a uskoro i na stranicama naše udruge. Vezano uz temu što dimnjačari trebaju raditi, na internetskim stranicama Udruženja obrtnika Grada Zagreba pojavio se iznenada i jednostrano, zaključak sekcije plinoinstalatera i sekcije plinoservisera o tome što dimnjačari ne trebaju raditi. Začuđuje činjenica da pod istim krovom Udruženja obrtnika jedna sekcija prigovara drugoj, i miješa se u njihove poslove i opise radova, tim više što je dosadašnja suradnja bila vrlo dobra, dapače, podupirali smo sve akcije plinaraca, družili se, dogovarali. Osnovno je pitanje, kojim povodom je tema dimnjačara došla na dnevni red (ili po čijoj narudžbi i s kojom namjerom), jer su dopisi i zaključci poslani na mnoge adrese, ali ne i dimnjačarima. Nikada dimnjačari nisu zadirali u nadležnost plinoservisera i plinoinstalatera, ili im štetili u poslu. Radi se samo o tome da Zakon o komunalnom gospodarstvu ne razlikuje vrste ložišta, već navodi da sva ložišta i dimnjake čisti i kontrolira područni dimnjačar koji ima koncesiju. I sada važeća dimnjačarska odluka Grada Zagreba nalaže da se obavljaju mjerenja, tj. analiza dimnih plinova, s ciljem zaštite zraka za sve vrste ložišta pa i plinskih (čl. 25. Odluke). Po točkama spomenutog zaključka, komentiramo: 1) Nije istina da su sva fasadna ložišta montirana prema važećim pravilnicima i propisima, jer je poznato što propisuje P 600, slijedom čega ispada da je svega 5-10 % fasadnih ložišta ispravno postavljeno, dok ostali ne zadovoljavaju važeće propise (pozicija, snaga, vrsta). “Ministarstvo graditeljstva izdalo je Tehnički propis za dimnjake u građevinama, i odredilo je da se redoviti pregledi održavanja dimnjaka provode najmanje jednom godišnje.” piše:ZdravkoŠenjug,predsjednik HDU svi programi školavanja za sva spomenuta zanimanja. Hrvatska dimnjačarska udruga 3) Dosadašnja praksa nije dobra, jer imamo na tisuće primjera nepoštivanja važećih propisa, samoinicijativnih tumačenja i postavljanja plinskih trošla na neodgovarajuće i opasne pozicije, bezbroj situacija u kojima se izbjegava dimnjačar od strane plinoinstalatera i plinoservisera, a da bi se izvela neka improvizirana instalacija, zamjena ili priključak. Problem se povećava s činjenicom da neki plinoinstalateri počinju montirati dimovode i dimnjake ne vodeći računa o dimnjačarskim propisima i E- normama koje su prihvaćene. 2) Nitko ne osporava stručnost i kvalitetu plinoservisera i plinoinstalatera u djelokrugu radova za koji su ovlašteni na plinskim uređajima. Ali od pamtivijeka je izlaz produkata izgaranja iz bilo kojeg ložišta, pa i plinskog, bio u nadležnosti dimnjačara. Bio to dimnjak, bilo koja cijev, dimovodna cijev, priključna cijev, dimnjača ili neki drugi nazivi, dim kao rezultat izgaranja je u nadležnosti i kontroli dimnjačara. To govore i 3 obrtnikdimnjaèar Stručnjaciupraksi piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj. [email protected] RadnilistDVGWG635: : Plinski uređaji koji se priključuju na dimovodno – dozračni sustav za pogon u pretlaku (normirani postupovnik) Gas appliances for connection to a system admitting fresh air and discharging products of combustion while operating under positive pressure (standardized procedure). Gasgeräte für den Anschluss an ein Luft-Abgas-System für Überdruckbetrieb (standardisiertes Verfahren). “Nepovratne zaklopke moraju biti ispitane i certificirane zajedno s plinskim uređajem.” Područje primjene Priključak plinskih uređaja vrste C4 na višekorisničke dimovodno-dozračne sustave (LAS) zahtijeva termo-tehničko prilagođavanje svakog pojedinačnog ložišta na specifični sustav za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova. Najslabiji element, jedno plinsko ložište sa npr. najslabijom karakteristikom ventilatora, određuje mogućnost korištenja cijelog sustava. Izmjena jednog priključka, priključak jednog ložišta različite snage ili priključak ložišta drugog proizvođača na jednoj od etaža objekta postaje složenije, jer to zahtijeva novo pojedinačno odobrenje ili specijalnu dopunu izdane dozvole za dimovodnodozračni sustav, ili najmanje novi termo-tehnički proračun utjecaja na ostala ložišta. Ovaj radni list, također, otvara mogućnosti za primjenu normiranog postupovnika s ciljem optimizacije broja priključenih aparata, te pojednostavljenja načina korištenja, kako u fazi projektiranja, tako i u kasnijim mogućim slučajevima izmjene ili popravka aparata. Trenutno postoji malo iskustava s dimovodno-dozračnim sustavima na bazi pogona u pretlaku, te se u ovom dokumentu postavljaju specifični zahtjevi koji će kroz svoju primjenu biti potvrđeni, ili će se pokazati potreba za preinakama. Pojmovi Za objašnjenje pojmova pogledati norme: EN 483, EN 677, DIN 4705-1, EN 13384, DIN 18160. Maksimalni tlak za savladavanje otpora je statički pretlak kojeg daje ventilator zraka za izgaranje ili dimnih plinova plinskog aparata pri broju okretaja koji odgovara maksimalnoj snazi na sobnoj temperaturi pri zatvorenom odvodu. Maksimalni pogonski tlak je statički pretlak kojeg daje ventilator zraka za izgaranje ili dimnih plinova plinskog aparata pri broju okretaja koji odgovara maksimalnoj snazi na radnoj temperaturi, kada postoji protok koji odgovara masenom protoku dimnih plinova pri nazivnom toplinskom opterećenju. Preduvjeti Preduvjeti za priključak plinskih uređaja na dimovodno-dozračni sustav u smislu ovog dokumenta su: • plinski aparati moraju odgovarati osnovnim zahtjevima „Pravilnika o tlačnoj opremi“, uz to da su označeni kao vrsta C42X, C42, C43X ili C43, imaju certifikat tijela za ispitivanje imenovanog od strane nadležnog ministarstva, i da uvažavaju dodatne kriterije ovog dokumenta (vrste C42 i C43 prema G 600 zahtijevaju specijalne uvjete postavljanja) ; • dimovodno-dozračni sustavi za pogon u pretlaku moraju odgovarati građevinskim propisima, moraju 4 biti propisno dimenzionirani (prema postupcima u ovom dokumentu) i moraju imati certifikat ovlaštene institucije za kontrolu i ispitivanje dimovodno-dozračnih sustava. Plinski uređaji moraju odgovarati normama EN 483, a plinski kondenzacijski uređaji (plinski aparati koji koriste gornju ogrjevnu vrijednost) EN 677. Oni smiju biti priključeni na dimovodnodozračne sustave kada su zadovoljeni sljedeći kriteriji : • Svi sastavni dijelovi koji pripadaju plinskom aparatu (dovod zraka za izgaranje, odvod dimnih plinova, priključni komadi, brtvena sredstva) su tako označeni ili opisani, da se prema uputstvu proizvođača plinskog uređaja mogu besprijekorno identificirati za upotrebu u dimovodno-dozračnim sustavima. • Na dovodu zraka za izgaranje i odvodu dimnih plinova potrebno je predvidjeti zatvorive mjerne otvore promjera od 11 mm do 16 mm. Zahtjevi za brtvenost prema EN 483 moraju biti obavezno zadovoljeni. • Za vrijeme tipskog ispitivanja uzorka mora biti dokazano da se izmjerenim vrijednostima mogu proračunati reprezentativni gubici dimnih plinova prema EN 483. • Postoje najmanje 2 serijski priključene automatske zaklopke (minimalno zaklopke klase C' prema EN 483 ili klase C prema EN 161) koje zajednički zatvaraju te time osiguravaju da ne dođe do neželjenog paljenja smjese gorivo/zrak u sustavu dimnih plinova. To se može postići (kod sustava sa min. vertikalnim razmakom između 2 uređaja od 2,5 m za uređaje tipa C42X i C43X i maksimalnom snagom < 30 kW) kada je: •Kao uređaj za kontrolu plamena ugrađen ložišni automat prema EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 10 s i kada su postavljeni isključivo kondenzacijski uređaji, ili •Kao uređaj za kontrolu plamena ugrađen ložišni automat prema EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 10 s i ako postoji trajno strujanje u oknu dimnih plinova sa min. brzinom 0,5 m/s, ili •Kao uređaj za kontrolu plamena ugrađen ložišni automat prema EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 10 s i kada je poprečni presjek zajedničkog kanala dimnih plinova minimalno 220 cm² pod pretpostavkom da plinski uređaji startaju sa početnim opterećenjem od max. 50% nazivnog opterećenja pri maksimalnoj snazi plinskog aparata do 30 kW, ili •Kao uređaj za kontrolu plamena ugrađen ložišni automat prema EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 5 s. Tablične vrijednosti su zasnovane na temperaturama vode za grijanje za plinske uređaje: grupe UO do U4 (GO do G4) = 80ºC/60ºC grupe U5 i U6 (G5 i G6) = 40ºC/30ºC. •Minimalni otpor strujanju pri mirovanju plinskog uređaja mora odgovarati vrijednostima u Tablici 1. Temperature dimnih plinova se mjere na vertikalnom dijelu cijevi za odvod Tablica 1: Minimalni otpori strujanja PLINSKI UREĐAJI VOLUMNI PROTOK (L/s) MIN. OTPOR STRUJANJU (Pa) EN 483 6 10 uobičajeni 8 20 EN 677 2 10 kondenzacijski 3 20 •Mora biti osiguran maksimalni otpor strujanja ventilatora zraka za izgaranje ili ventilatora dimnih plinova > 150 Pa + otpor nepovratne zaklopke. •Maksimalni djelotvorni tlak ventilatora zraka za izgaranje ili ventilatora dimnih plinova mora iznositi > 100 Pa kod broja okretaja koji odgovara najmanjem opterećenju u stacionarnom stanju. •Maksimalni pogonski tlak ventilatora zraka za izgaranje ili ventilatora dimnih plinova mora pokrivati ukupan otpor strujanja u spojnom komadu na strani zraka i odlaznih dimnih plinova do ulaza u LAS sustav + planirani pogonski tlak (max.50 Pa). Uz temperature dimnih plinova, u instalacijskom uputstvu i na dodatnoj pločici, moraju biti navedene i grupe vrijednosti dimnih plinova prema Tablici 2 i Tablici 3. dimnih plinova. Mora se osigurati da dimni plinovi ne struje u nedozvoljenim količinama u plinski uređaj koji se nalazi izvan pogona. To se može zadovoljiti ugradnjom nepovratnih zaklopki ili montažom ventilatora s trajnim pogonom. Nepovratne zaklopke moraju biti ispitane i certificirane zajedno s plinskim uređajem. Priključni komad treba izvesti na način da je moguć nesmetan (odgovarajući) priključak na kanal (okno) za zrak i kanal za dimne plinove, odnosno na sam uređaj. Kod kondenzacijskih plinskih uređaja, priključni komad mora s kanalom za dimne plinove biti dovoljno zabrtvljen da kondenzat ne može istjecati u kanal za zrak ili u priključak dimnih plinova. Zahtjevi za uređaje protiv povratnog strujanja dimnih plinova (nepovratne zaklopke) : • da zadovoljavajuće brtveno osiguravaju put dimnih plinova (kod razlike tlaka od -20 Pa do + 100 Pa volumni protok zraka ne smije prelaziti 200 Lit./h) ; Tablica 2: Temperature dimnih plinova TEMPERATURE DIMNIH PLINOVA Max. toplinsko opterećenje (ºC) Min. toplinsko opterećenje (ºC) > 160 140 120 100 80 50 35 > 120 100 90 75 60 40 30 Tablica 3: Grupe vrijednosti dimnih plinova GRUPE VRIJEDNOSTI DIMNIH PLINOVA Neregulirani broj okretaja ventilatora Regulirani broj okretaja ventilatora U 02 U 12 U 22 U 32 U 42 U 52 U 62 G 02 G 12 G 22 G 32 G 42 G 52 G 62 èasopis za dimnjaèarsku struku • da se ne mogu ručno uključivati (onemogućiti manipulaciju korisnika ili neovlaštenog izvođača instalacije); • da su bez električnog napajanja u zatvorenom stanju (nepotrebna opasnost); • da je vrijeme zatvaranja ispod 15 s (spriječiti povrat dimnih plinova); • da pri vanjskom vjetru ne nastaju ometajući šumovi (spriječiti rezonantnu frekvenciju); • da njihova temperaturna postojanost odgovara zraku za izgaranje i maksimalnoj temperaturi dimnih plinova (protupožarni zahtjev); • otpor strujanju dimnih plinova kod nazivnog opterećenja mora biti naveden na uređaju ili u pratećoj tehničkoj dokumentaciji (obavezno za proračun prema HRN EN 13384). Dimenzioniranje Kao osnova za pravilno dimenzioniranje, iz uputstva za ugradnju plinskog uređaja, uzimaju se sljedeće vrijednosti : 1. Maseni protok dimnih plinova kod min. i maks. toplinskog opterećenja, 2. Grupa vrijednosti dimnih plinova prema temperaturama dimnih plinova, 3. Kao ekvivalentna dužina dovoda zraka za izgaranje i odvoda dimnih plinova od plinskog uređaja do pri- ključnog komada na oknu dimnih plinova uzima se 1,4 m kod unutarnjeg promjera od Ø60 mm, odnosno vanjskog promjera od Ø90 mm, uključujući tri skretanja pod 90°. Veće dužine dovoda zraka za izgaranje i odvoda dimnih plinova, povećanje lukova ili smanjeni svijetli presjeci zahtijevaju posebno termo-tehničko dimenzioniranje (prema HRN EN 13384), 4. Otpor strujanja nepovratne zaklopke, 5. Maksimalni pogonski tlak u oknu dimnih plinova određuje plinski uređaj s najmanjim maksimalnim pogonskim tlakom koji se navodi u dokumentaciji plinskog uređaja. Ovaj tlak ne smije prelaziti 50 Pa. Pri tome se polazi od maksimalno 10 priključenih plinskih aparata s maksimalnom pojedinačnom snagom 30 kW. Za termo-tehničko dimenzioniranje (HRN EN 13384-1,2,3) mjerodavno je sljedeće: A1) Za grupu uređaja U – uvjet tlaka (određivanje presjeka): zbroj masenih protoka i najniže temperature dimnih plinova pri djelomičnom opterećenju uređaja priključenih na LAS sistem; A2) Za grupu uređaja U – uvjet temperature (max. razmak između najnižeg uređaja i ispusta): maseni protok i najniža temperatura dimnih plinova pri djelomičnom op- terećenju svih uređaja priključenih na LAS sistem; B1) Za grupu uređaja G – uvjet tlaka (određivanje presjeka): zbroj masenih protoka i najniže temperature dimnih plinova pri nazivnom opterećenju uređaja priključenih na LAS sistem; B2) Za grupu uređaja G – uvjet temperature (max. razmak između najnižeg uređaja i ispusta): maseni protok i najniža temperatura dimnih plinova pri djelomičnom opterećenju svih uređaja priključenih na LAS sistem; C1) Za grupu uređaja U i G – uvjet tlaka (određivanje presjeka): zbroj najvećih masenih protoka pri najnižim temperaturama dimnih plinova svih aparata priključenih na LAS sistem; ukoliko su dozvoljena od strane proizvođača uređaja. Vertikalni razmak između 2 plinska uređaja, u ovisnosti o konstrukciji i opremi aparata, ograničava se na minimalno 2,5 m. Kada se dio plinskog uređaja i dio dovodne ili odvodne cijevi koji osiguravaju brtvenost prema prostoriji smještaja ne sastoji od negorivog materijala, mora se osigurati zaštita od požara za zgradu, s prikladnim protupožarnim uređajima za LAS sistem (vidi sliku 1). Maksimalna temperatura dimnih plinova plinskih uređaja grupe UO1 ili GO1 se deklarira kod najveće toplinske snage i najviše temperature u polaznom i povratnom vodu. “Vertikalni razmak između 2 plinska uređaja, u ovisnosti o konstrukciji i opremi aparata, ograničava se na minimalno 2,5 m.” C2) Za grupu uređaja U i G – uvjet temperature (max. razmak između najnižeg uređaja i ispusta): maseni protok i najniže temperature dimnih plinova pri djelomičnom opterećenju svakog uređaja priključenog na LAS sistem; Dodatni podaci u uputstvu proizvođača plinskih uređaja Svi plinski uređaji priključeni na pretlačne dimovodno-dozračne sisteme moraju biti konstruirani za rad u pretlaku. Dozvoljena brtvena sredstva se navode Tablica 4: Postupak ispitivanja protupovratnih zaklopki dimnih plinova ZAHTJEVI POSTUPCI DOKAZIVANJA Bez mogućnosti ručne manipulacije Vizualna provjera Zatvorena kod naponskog stanja (u slučaju da je električno pokretana) Vizualna provjera da li dolazi kod naponskog stanja do zatvaranja u svim pogonskim uvjetima (uređaj uključen, uređaj isključen, pri uključivanju/isključivanju uređaja) Mjerenje vremena zatvaranja po isključenju ložišta pri radu s nazivnim opterećenjem. Vrijeme zatvaranja < 15 s Bez ometajućih šumova Postojanost na temperaturu, odlazne plinove i kondenzat Mjerenje u stanju isporuke i nakon probe trajnosti (2500 uključivanja/ isključivanja pri temperaturnom opterećenju s ispitnom temperaturom {max. dozvoljena temperatura}, 45000 uključivanja/isključivanja na sobnoj temperaturi i tada ponovo 2500 uključivanja/isključivanja pri povećanom temperaturnom opterećenju) Kvalitativno ocjenjivanje intenziteta šumova Ocjena postojanosti materijala prema VP 113. Vizualna kontrola nakon probe trajnosti (vidi vrijeme zatvaranja) Određivanje otpora strujenju mjerenjem razlike tlaka pri prostrujavanju (sa zrakom na temperaturi okoline) sa četverostrukim volumnim protokom u području između 10 m³/h i 40 m³/h. Otpor strujanju Max. količina propuštanja V = 200 L/h kod razlike u tlaku od -20Pa do +100Pa Električno pokretane zaklopke se ispituju u otvorenom položaju. Otpori strujanju se navode u pratećoj dokumentaciji proizvoda (upute o proizvodu) kao parametar za termodinamičko dimenzioniranje. Određivanje brtvenosti (plinotjestnosti) u stanju isporuke i nakon probe trajnosti (vidi vrijeme zatvaranja) Slika 1: Dimovodno-dozračni LAS sistem - PP cijevi u F90 protupožarnom lakobetonskom oknu (Napomena: vertikalne cijevi sanitarne vode i vode za grijanje prolaze kroz drugi odvojeni kvadratni kanal čime se postiže propisana vremenska vatrootpornost i time spriječava prijelaz eventualnog požara u/iz dimovod/a) 5 obrtnikdimnjaèar Stručnjaciupraksi piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj. Dimnjačarstvo-komunalna djelatnost : Stalni sudski vještak za strojarsko-tehnološka vještačenja, trovanje plinom, uzroke požara i eksplozija i mehanoskopiju Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 38/09) definira komunalne djelatnosti na sljedeći način: „pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe.“ Komunalna djelatnost se obavlja kao javna služba (ne kao privatna). Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obavezne su na temelju Zakona o komunalnoj djelatnosti i posebnih propisa : - Osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti. Članak 3. Zakon o komunalnim djelatnostima obavljanje dimnjačarskih poslova svrstava u komunalne djelatnosti. U opseg dimnjačarskih poslova spada obveza čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje. “Status komunalne djelatnosti daje dimnjačaru slobodu za ispravno donošenje odluke o stanju dimnjaka i ložišta...” U opsegu dimnjačarskih poslova današnjeg vremena veći je naglasak na kontroli, a manji na čišćenje dimovodnih objekata i ložišta. Razlog tome je sve veća zastupljenost plina kao energenta i složenost konstrukcije suvremenih dimnjaka i ložišta. O kvaliteti rada suvremenih dimnjaka i ložišta ovisi zdravlje i kvaliteta života ljudi koji ih koriste. Kvaliteta rada dimnjaka podrazumijeva, između ostaloga, i da će svi produkti izgaranja biti odvedeni u okoliš, a da pri tome ne dođe do povrata dimnih plinova u prostore u kojem borave ljudi. Ovo je vrlo važna značajka dimnjaka, jer dimni plinovi sadrže otrovan plin, ugljični monoksid. Kod ložišta sa zatvorenom komorom izgaranja, dimovodni objekti osim odvođenja produkata izgaranja moraju osigurati i dovoljnu količinu svježeg zraka za optimalno izgaranje goriva. Optimalna opskrba zrakom za izgaranje goriva podrazumijeva da će se izgaranje odvijati na ekonomski i ekološki najpovoljniji način (štedi novac i okoliš). Kontrola suvremenih dimovodnih objekata i na njih spojenih ložišta podrazumijeva da dimnjačari poznaju osnove konstrukcije dimnjaka i ložišta, materijale koji se koriste za izradu dimnjaka, način montaže, te način rada i parametre optimalnog funkcioniranja dimnjaka. Osim znanja, dimnjačar mora raspolagati adekvatnim umjerenim mjernim instrumentima. Koristiti mjernu opremu podrazumijeva dvije stvari: znati kako se provode mjerenja i kako se pravilno interpretiraju rezultati mjerenja. Rezultat mjerenja će biti dokument (kako god se zvao) o stanju dimnjaka koji se daje stranki, a stanje dimnjaka može biti: ispravan, neispravan, ili uvjetno ispravan. Budući da je rezultat o stanju dimnjaka dokument koji je od interesa za stranku, vjerujem da je i to bio motiv zakonodavca da dimnjačarstvo svrsta u komunalnu djelatnost. Status komunalne djelatnosti daje dimnjačaru slobodu za ispravno donošenje odluke o stanju dimnjaka i ložišta, jer o tom zaključku (kojim mora biti utemeljen na pregledu, mjerenju i znanju) ne ovisi dimnjačarev prihod. Organizacijom dimnjačarstva kao gospodarske djelatnosti, koja bi bila podređena zakonima slobodnog tržišta, sigurno dimnjačarima ne bi osigurala takvu slobodu djelovanja u odlučivanju o stanju dimnjaka. Lako je zamisliti situaciju na slobodnom dimnjačarskom tržištu u kojoj jedan savjestan dimnjačar ne želi dati pozitivno mišljenje za neispravan dimnjak (negativan atest), pa se stranka obrati drugom dimnjačaru, koji zbog tko zna kojih razloga popusti pod pritiskom stranke i za taj neispravan dimnjak da pozitivan atest. Dobar primjer kako može završiti stavljanje komunalne djelatnosti ili slične službe koja pruža uslugu od interesa za fizičke i pravne osobe je nedavna epidemija gljivičnog meningitisa u Sjedinjenim Američkim Državama. U toj epidemiji je nekoliko desetaka ljudi umrlo, a nekoliko stotina je oboljelo od gljivičnog meningitisa. Istraga je pokazala da je izvor zaraze injekcije steroida koje su davane kao lijek pacijentima. Gljivice su dospjele u lijek zbog loših uvjeta proizvodnje lijeka. Budući da je kontrolni laboratorij privatna institucija, koja za cilj ima profit, taj kontrolni (inspekcijski) laboratorij je, da bi sačuvao dobre poslovne odnose s proizvođačem injekcija, zažmirio na jedno oko i pustio lijek u prodaju, jer je vlasnik procijenio da je za laboratorij veća šteta ako blokira isporuku svih injekcija, nego da propusti kontingent u kojem ima nekih injekcija koje su „malo“ zaražene. Zbog utrke za profitom, propust inspekcijskog laboratorija rezultirao je epidemijom. Postoje i drugi primjeri koji pokazuju da poslovi od interesa za fizičke i pravne osobe koje O obavlja profitna organizacija mogu lože završiti po korisnike tih usluga. Sjedinjene Američke Države podnijele su tužbu protiv tvrtke Standard & Poor’s koja je svojim pogrešnim ocjenama i prognozama tržišta dionica dobrim dijelom doprinijela sadašnjoj ekonomskoj krizi koju osjeća cijeli svijet. Ovi primjeri stavljanja inspekcijske ili slične usluge na tržište su dobri pokazatelji koji govore da dimnjačarstvo mora ostati komunalna djelatnost, jer jedino tako može kvalitetno pružati svoje usluge strankama. Naravno, dimnjačari se moraju kontinuirano educirati kako bi mogli pružiti uslugu na najvišem tehničkom i tehnološkom nivou. U edukaciji dimnjačara svoj interes bi mogli naći proizvođači mjerne opreme, ogrjevne tehnike i dimnjaka. Bavljenje komunalnom djelatnošću, koja ima definirane izvore prihoda iz pružanja usluga sukladno Zakonu i posebnim propisima, znači da se dimnjačari istovremeno ne mogu baviti gospodarskim djelatnostima koje se preklapaju s dimnjačarstvom (npr. sanacije dimnjaka), jer je to u sukobu interesa. Dimnjačar koji proglasi dimnjak neispravnim, ponudi sanaciju za isti dimnjak – direktan sukob interesa. Jednako tako, ovakav način rada kod stranaka budi sumnju u poštene namjere dimnjačara pa neke stranke ne žele primati usluge dimnjačara, doživljavajući ih kao parazite koji namjerno proglašavaju dimnjake lošima da bi mogli zaraditi na sanacijama. Dimnjačarsku službu bi trebalo podržavati, pratiti i nadzirati komunalno redarstvo, koje u svojim redovima mora imati ljude adekvatnih specijalističkih znanja za obavljanje takvih poslova. Komunalni redari za dimnjačarstvo i dimnjačari bi trebali biti tim koji će strankama osigurati da imaju kvalitetne dimnjake. Analizatori dimnih plinova MP120 FG100 KIGAZ 300 CO100 1.160 1.370 1.290 kn + PDV 1.520 kn + PDV 6 KIGAZ 100 1.720 1.910 kn + PDV 13.790 17.240 kn + PDV 7.960 9.360 kn + PDV èasopis za dimnjaèarsku struku Energetskipreglediienergetsko certificiranjezgrada(7.) Kako su propisi o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada kao energetskoj učinkovitosti iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU), poslužit ću se poveznicama sa njihovih web stranica www.mgipu.hr kao predloškom . Pod glavnim naslovom ENERGETSKA UČINKOVITOST promijenjene su neke poveznice (navedene u prethodnom broju DIM-a) tako da je novi izgleda ovakav: • Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013 • Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru • Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrada • Energetsko pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada • Registar osoba ovlaštenih za provodjenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada • Informacijski sustav za upravljanje energetskim certifikatima - ISEC. • Informacijski sustav za gospodarenje energijom - ISGE • Zakonodavstvo EU • Propisi iz područja energetske učinoovitosti • EU fondovi za energetsku učinkovitost • PRESS • Publikacije Kratko ćemo opisati nepromjenjene poveznice, a opširnije nove. 1 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013 Područje provedbe je javni sektor. Program je priložen na hrvatskom ili engleskom jeziku. Ukoliko želite kandidirati zgradu popunite prijavni obrazac i dostavite ga na adresu MGIPU. Navedeni su: Postupak javnog nadmetanja Način ugovaranja energetske uštede 2 Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru Usvajanjem Uredbe stvoreni su preduvjeti za realizaciju Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, čiji je nositelj MGIPU.Naveden je Primjer ugovora o energetskom učinku. 3 Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrada MGIPU je algoritam objavilo u 9. mjesecu 2012, obzirom na složenost proračuna i potrebnu pripremu osoba koje će provoditi proračune, a sadržava: 1. Algoritam za izračun potrebne energije za grijanje u hlađenje prostora zgrade 2. Proračun koeficijenta prolaska topline za stambene / poslovne zgrade 3. Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi grijanja prostora i priprema potrošne tople vode) 4. Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi kogeneracije, sustavi daljnskog grijanja, fotonaposki sustavi) 5. Algoritam za proračun potrebne energije za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih sustava kod grijanja i hlađenja prostora zgrada 6. Algoritam za određivanje energetske učinkovitosti sustava rasvjete u zgradama (energetski zahtjevi za rasvjetu) Na stranicama mgipu.hr 5.11.2012 objavljena je Metodologiju za provođenja energetskog pregleda građevina. Ova metodologija zamjenjuje postojeću Metodologiju provođenja energetskog pregleda zgrada iz 2009. godine, a u dijelu za provođenje energetskog pregleda građevina i pratećeg izračuna energetskog svojstva građevine do razine potrebne toplinske energije za grijanje primjenjuje se od 3.03.2013, tj. 90 dana od dana objave. Europska direktiva 2010/31/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2012. (objavljena na hrvatskom i enegleskom jeziku na stranicama mgipu.hr) nalaže drža- vama članicama donošenje metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrade. Metodologija se može donijeti na nacionalnoj ili regionalnoj razini, ali mora biti u skladu s zajedničkim općim okvirom. Prema tom okviru energetska svojstva zgrade se utvrđuju na temelju izračunate ili stvarne godišnje potrošnje energije koja se utroši da bi se udovoljilo različitim potrebama povezanim s njezinom karakterističnom uporabom, a odražavaju potrebnu energiju za grijanje i potrebnu energiju za hlađenje da bi se mogli održavati predviđeni temperaturni uvjeti zgrade, te potrebnu energiju za pripremu potrošne tople vode. Kod nestambenih zgrada potrebno je uključiti i izvedenu instalaciju rasvjete. Metodologija vodi računa o europskim normama i usklađena je s relevantnim zakonodavstvom Europske unije. Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada („Narodne novine“, broj 81/12) propisano je da se potrebni proračuni energetskih potreba zgrade provode u skladu s Metodologijom za provođenje energetskih pregleda građevina. Metodologija se definiran kao skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda građevina koja sadržava i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada. no u probnom periodu korištenja i očekuje se formalno puštanje u rad. 7 Informacijski sustav za gospodarenje energijom – ISGE ISGE je aplikacija na internetu za nadzor i analizu potrošnje energenata i vode u zgradama javnog sektora zamišljena kao alat za sustavno gospodarenje energijom. Pristup ISGE aplikaciji moguć preko interneta, upisom imena korisnika i zaporke. U bazu podataka se unose statički podaci o objektu (opće, konstrukcijske i energetske karakteristike zgrade), a zatim dinamički podaci o potrošnji energenata (mjesečni prema računima od dobavljača, tjedni ili dnevni direktno očitani s brojila). Sustav može prihvaćati trenutna očitanja potrošnje energenata sa objekata gdje su ugrađeni sustavi za daljinsko očitavanje potrošnje . Sustav je u fazi testiranja i na njega je trenutno spojeno 40-tak objekata s daljinskim očitavanjem potrošnje energenata. Dobiveni podaci koriste se za izračune, analize i kontrole trošenja energenata i vode u zgradi, usporedbu potrošnje u sličnim zgradama, kao i za identificiranje neracionalne potrošnje. Ovo je na neki način zajednička aplikacija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 4 ENERGETSKI PREGLEDI GRAĐEVINA I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA 8 Zakonodavstvo EU Navedene su poznate definicije energetskog pregleda, energetskog certifikata i energetskog certificiranja zgrade. Tu su poveznice za originalne dokumente na engleskom jeziku, a navedene su za nas obvezujuće direktive europske unije. Poveznice na koje upućuje energetsko certificiranje zgrada su: • Metodologija provođenja energetskog pregleda građevine 9 Propisi iz područja energetske učinkovitosti • Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrade • Izvješće o energetskim pregledima građevina • Koje poslove uključuje postupak energetskog certificiranje za nove odnosno postojeće zgrade • Zahtjev za izdavanje ovlaštenja za provođenje energetskih pregleda građevina i energetsko certificiranje zgrada Propisi koji su na snazi iz područja energetskog certificiranja su: • Zakon o učinkovitom korištenju energije i neposrednoj potrošnji, Narodne novine 152/08, 55/12 • Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru, Narodne novine 69/12 • Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina, Narodne novine 81/12 • Suglasnost za provođenje programa izobrazbe za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada • Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada, Narodne novine 81/12 • Nositelji Programa izobrazbe za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada • Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, Narodne novine 81/12 • Odluka o najvišim cijenama koštanja provodjenja energetskih pregleda i izdavanja energetskih certifikata zgrada • Metodoogija • Obavijest o obvezi energetskog certificiranja zgrada • Energetsko certificiranje zgrada – pristup samo za ovlaštene korisnike 5 Registar osoba ovlaštenih za provodjenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada Naveden je Popis fizičkih i pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za provođenje energetskih pregleda zgrada sa jednostavnim i složenim tehničkim sustavima. 6 Informacijski sustav za upravljanje energetskim certifikatima - ISEC ISEC je aplikacija na internetu koja objedinjava podatke o zgradama, energetskim certifikatima zgrada i ovlaštenim osobama koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje. Osnovna ideja ISEC-a je uspostavljanje transparentnog sustava izdavanja energetskih certifikata zgrada. Sustav MGIPU osigurava jasan pregled nad svim izdanim certifikatima i nad svim ovlaštenim osobama koje izdaju energetske certifikate. Ovlaštenim osobama osigurava pregled izdanih certifikata i jednostavno izdavanje novih. Edukacija osoba ovlaštenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada, za korištenje računalne aplikacije za izradu energetskih certifikata - informacijski sustav za upravljanje energetskim certifikatima zgrada, održana je krajem 2012. na Sveučilištima u Spltu, Zagrebu, Osijeku i Rijeci. ISEC je trenut- • Algoritam Obveze koje prozilaze iz ovih propisa su: Kraj ove godine je krajnji rok za javno izlaganje energetskog certifikata (u daljem tekstu EnCERT) javnih zgrada veličine do 500 m2 . Za dobivanje uporabne dozvole nove zgrade je potrebno priložiti EnCERT, to se odnosi i na stare zgrade koje nemaju uporabnu dozvolu. Kod kupoprodaje stanova će danom stupanja u EU biti potrebno priložiti EnCERT. Obavezni su redoviti godišnji pregledi sustava grijanja, sustava grijanja i hlađenja kao i sustava klimatizacije. Kod redovitog pregleda sustava grijanja potrebno je izvršiti potrebna mjerenja od ovlaštene osobe prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša kojim se uređuje obavljenje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora. 10 EU Fondovi za energetsku učinkoviost Poveznice upućuju na moguće izvore bespovratnih financijskih sredstava za pripremu projekata energetske učinkovitosti u graditeljstvu, za cjelovito financiranje ili sufinanciranje iz EU programa: Intelligent Energy Europe (IEE), Mobilising Local Energy Investments – Project Development Assistance (MLEI PDA), European Local Energy Assistance (Elena): EIB, CEB, EBRD, European Energy Efficeincy Fund (EEF-F) i Jessica, Jeremie, Jaspers i Jasmine. 11 PRESS Ova poveznica sadržava NOVOSTI I NAJAVE. Navode se datumi objave važnijih događanja s područja energetske učinkovitosti sa poveznicom na sam događaj. Izdvajam aktualne i piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj. interesantne: 17.01.2013 - CENEP anketa o energetskoj učinkovitosri u hrvatskim kućanstvima Ciljevi ankete su: - dobiti uvid o mišljenju građana o prioritetnim mjerama energetske učinkovitosti za kućanstva - ispitati spremnost građana na investiranje u mjere energetske učinkovitosti sa i bez državnih subvencija - Otkriti glavne prepreka za investiranje u poboljšanje energetske učinkovitosti i moguća rješenja za njihovo uklanjanje. B.M.P Ovlašteni projektant strojarskih instalacija Rezultati ankete koristit će se za formuliranje prijedloga sustava potpore građanima koji će se poslati nadležnim državnim institucijama. Odgovori ispitanika su potpuno anonimni. skom oporavku kroz poticanje gospodarske aktivnosti i zapošljavanja. 12.12.2012.- Objavljeni natječaji za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Sukladno tome javni sektor se obvezuje javno objaviti podatke o potrošnji energije u javnim zgradama koje imaju korisnu površinu veću od 500m2 do 15.11.2013. godine. Sve upute i obrasci za prijavu projekatamogiu se naći na web stranici Fonda – www.fzoeu. hr. PRUŽATELJI ENERGETSKIH USLUGA 15.11-2012 - Direktiva 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti objavljena u službenom glasniku EU Direktiva 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti objavljena je u službenom glasniku EU 14.11.2012. godine pod nazivom „DIRECTIVE 2012/27/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 25 October 2012 on energy efficiency, amending Directives 2009/125/EC and 2010/30/EU and repealing Directives 2004/8/EC and 2006/32/EC“. na linku http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/ LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:315:0001:005 6:EN:PDF U nastavku kao zaključak prevedeni tekst direktive sa web sranice MGIPU, koji je i najava slijedećoh koraka u propisima o energetskoj učinkovitosti. OBVEZA UŠTEDE ENERGIJE Direktiva postavlja zakonske obveze za uspostavu mjera uštede energije u svim zemljama članicama u iznosu od 1,5% prosječne ukupne prodane količine energije u zadnje tri godine. Svaka zemlja članica mora osmisliti vlastitu shemu kojom će postići tu razinu uštede, a na način da najbolje odgovara nacionalnim okolnostima te istovremeno prati zajedničke EU ciljeve vezane za uštedu energije. Distributeri i opskrbljivači energije raspolažu važnim podacima o energetskoj potrošnji krajnjih korisnika koje bi ih mogle pretvoriti u značajne sudionike na tržištu uštede energije. Stoga direktiva predlaže da bi se svi distributeri i/ili opskrbljivači energije, a koji djeluju na teritoriju zemlje članice trebali obvezati na uštedu energije koja bi bila jednaka iznosu od 1,5% prosječne ukupne prodane energije u prethodne tri godine. Kako bi postigle ove uštede distributeri i/ili opskrbljivači energije trebali bi surađivati s krajnjim korisnicima energije u svrhu provedbe uštede energije. Zemlje članice se također obvezuju izraditi Dugoročnu strategiju obnove javnih i privatnih, stambenih i komercijalnih zgrada do 2020. godine. JAVNI SEKTOR Javni sektor se obvezuje na nabavu energetskih učinkovitih građevina, proizvoda i usluga. Pored toga javni sektor mora smanjiti potrošnju energije u zgradama koje koriste i koje su u njegovom vlasništvu na način da od 1. siječnja 2014. obnavlja godišnje 3% ukupne korisne površine grijanih ili hlađenih dijelova zgrada javnog sektora s jasnim ciljem uštede energije. Prilikom obnove se trebaju uzeti kriteriji cjelovite obnove. Zbog velikog udjela javnih zgrada u ukupnom fondu zgrada (oko 12% javnih zgrada u EU), njihova obnova treba poslužiti kao pokretač za veću tržišnu zastupljenost energetske učinkovitosti u drugim sektorima, kao i razvoj potrebnih vještina i znanja. Zgrade (privatne i javne) troše oko 40% ukupne krajnje energije, a u mnogim slučajevima cjenovno optimalna obnova zgrada može dovesti do 60% uštede energije. Obnova javnih zgrada bi se u velikoj mjeri sama isplatila kroz uštede na računima za energiju, a također bi pomogla gospodar- S obzirom da energetska obnova zgrada iziskuje početna ulaganja za primjenu mjera energetske učinkovitosti, direktiva sadrži odredbe za jačanje tržišta energetskih usluga kroz primjenu modela ugovora o energetskom učinku. Pružatelji energetskih usluga (ESCO) bi na taj način investirali u početna ulaganja, a uloženi novac bi vratiti kroz uštede u troškovima za energiju. Uz uštede energije, pokrenule bi se nove poslovne mogućnosti i otvorila nova radna mjesta za primjerice građevinske tvrtke ili pružatelje oprema i usluga. Tržište energetskih usluga trenutno iznosi oko 6 milijardi eura u EU, dok u SAD-u ono vrijedi 30 milijardi eura te je trenutno razvijenije. Potencijal EU za ovu vrstu tržišta procjenjuje se na 25 milijardi eura. ENERGETSKI PREGLEDI Potrebno je poticati mala i srednja poduzeća u provođenju energetskih pregleda i primjeni preporuka poboljšanja iz energetskih pregleda, a velika poduzeća obvezati na provođenje energetskih pregleda svake 4 godine. KRAJNJI KORISNICI i OPSKRBLJIVAČI ENERGIJE Krajnjim kupcima energije mora se osigurati jednostavan i besplatan pristup podacima u stvarnom vremenu te povijesnim podacima o potrošnji energije, a naplata se mora temeljiti na stvarnoj potrošnji u skladu sa podacima očitanim za vrijeme mjerenja. Krajnji rok za provedbu ovih mjera je 1. siječanj 2015. godine za električnu energiju, prirodni plin, toplu vodu i centralno grijanje. Također mora se osigurati postavljanje individualnog brojila električne energije, plina, toplinarstva, hlađenja i tople vode prilikom zamjene brojila, veće obnove zgrade ili novog priključka u zgradi. Kada se grijanje, hlađenje ili topla voda dobiva iz centralnog toplinskog sustava ili centralnog izvora za zgrade u nizu, tada se brojilo za grijanje ili toplu vodu treba instalirati na izmjenjivaču topline ili mjestu troška. U višestambenim zgradama priključenim na centralne toplinske sustave grijanja i/ili hlađenje individualna brojila potrošnje za grijanje ili hlađenje ili toplu vodu trebaju se postaviti najkasnije do 31.12.2016. za svaku stambenu jedinicu. Ukoliko to ne bude tehničko izvodivo ili troškovno prihvatljivo tada se na sve radijatore trebaju postaviti razdjelnici topline i termostatski ventili. Potencijalne uštede koje bi se mogle postići zbog pruženih informacija uslijed primjerenijeg mjerenja i naplate procjenjuju se na oko 80 Mtoe. Potencijal ušteda energije u slučaju kada krajnji kupac može upravljati (isključiti) trošilima putem web sučelja ili mobilnih uređaja iznosi od 15-20% (40% električne energije). PROIZVOĐAČI, DISTRIBUTERI i OPSKRBLJIVAČI ENERGIJE Direktivom je određeno da do 1. siječnja 2014. zemlje članice moraju uspostaviti nacionalne planove grijanja i hlađenja s ciljem razvoja potencijala visokoučinkovitih kogeneracijskih (CHP) postrojenja i učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja. Na ovaj način bi se postigle uštede od minimalno 30% u odnosu na odvojenu proizvodnju električne energije i topline. 7 obrtnikdimnjaèar RazgovorsgospodinomHohmannom, predsjednikomEuropskogodboraza plastičnedimovodnesustave : Gosp. Thomas Hohmann, predsjednik Europskog odbora za plastične dimovodne sustave Gosp. Hohmann na 5. Konferenciji dimnjačara Hrvatske Usprkos njegovom kratkom boravku, iskoristili smo nekoliko trenutaka za razgovor s gospodinom Thomasom Hohmannom, već poznatim gostujućim predavačem na Konferenciji dimnjačara, kako bismo Vam i ovom prilikom pružili dodatnu vrijednost njegovog posjeta. DIM: Jedna od vječnih tema u Hrvatskoj odnosi se na mogućnosti instalacije uređaja tipa C11x i C12x, dakle, uređaja sa zatvorenom komorom izgaranja i izvedbom dimovodne instalacije direktno kroz vanjski zid. Gospodine Hohmann, kakva je praksa u EU, može li se dimovodna instalacija izvoditi direktno kroz vanjski zid? Hohmann: U ovom slučaju potrebno je razmotriti različite teme: 1.Uređaj montiran na zid s vanjske strane objekta: o tome ne možemo mi odlučivati, jer to spada u odgovornost proizvođača uređaja. Takve instalacije susreću se često u Italiji i Španjolskoj, i postoje uređaji koji su konstruirani posebno za montažu u vanjskom prostoru. 2.Za montažu dimovodnog odvoda na fasadu nudimo specijalne elemente ili komplete. Radi se o dimovodima izrađenima od umjetnog materijala (plastike), koji su opremljeni zaštitnom cijevi od čelika. Tako instalirani sustavi uobičajeno su izvedeni i vertikalno do visine iznad krova. 3.Također postoje i takozvani horizontalni zidni izvodi (u Hr čest naziv „fasadni izvodi“, op.a.). U tom slučaju instaliran je kratak komad cijevi, koji prolazi kroz zid i provodi dimne plinove horizontalno direktno u atmosferu. Ovo je rješenje u Njemačkoj, primjerice, ograničeno na 11 kW snage. Ali, u tome su zemlje EU različito opredijeljene. Hohmann: To nije neophodno, ukoliko je vidljivo da je instalacijska firma stručno osposobljena. Međutim, mi to preporučamo, s obzirom da je poznato da u većini firmi nema nikoga tko je za dimnjake toliko školovan kao dimnjačar. DIM: Može li u EU stranka birati dimnjačara? DIM: Primjenjuju li dimnjačari neke norme prilikom prvog pregleda dimnjaka, i koje su to norme? Hohmann: Novi zakon određuje u Njemačkoj da glavno preuzimanje ložišta obavlja nadležni ovlašteni područni dimnjačarski majstor. Radove na dimovodnom sustavu, kao što su čišćenje i kontrola, korisnik može prepustiti bilo kojem stručnjaku. Pritom je korisnik, međutim, obavezan osigurati da radovi budu obavljeni. DIM: Je li prisutnost dimnjačara obavezna prilikom punjenja plinske instalacije u novoj zgradi, kako bi obavio kontrolu dimnjaka i dao stručni nalaz, odnosno odobrenje? DIM: Organiziraju li proizvođači školovanja za dimnjačare kako bi im predstavili nove uređaje i odgovarajuće dimovodne pribore? Hohmann: Postoji veliki broj proizvođača koji organiziraju upravo takva školovanja. Time se dimnjačarima približava uređaj i sprječavaju nedoumice. Hohmann: Postoji dokument koji je izdao ZIV (Zentralinnungsverband der Deutschen Schornsteinfeger = Centralno cehovsko udruženje njemačkih dimnjačara). U njemu se nalaze upozorenja na norme, i dodatni komentari koji pomažu za bolje razumijevanje dokumenta. Dokument Vam mogu poslati. stručnim skupovima i školovanjima. Thomas Hohmann zaposlen je od 1998. u tvrtki Centrotherm, gdje je u početku radio kao konstruktor i programer za dimovodne sustave. Nakon proširenja tvrtke, radio je kao voditelj proizvodnje na području dimovodnih sustava. Početkom 2004. počeo se baviti usvajanjem europskih standarda u Odboru za plastične dimovodne sustave u Njemačkoj, gdje je postavljen za predsjedatelja. Od svibnja 2010. odgovoran je za standardizaciju, certificiranje, ispitivanje i proračun programa za odjele dimovodnih, ventilacijskih i solarnih sustava. Hohmann danas aktivno obnaša velik broj dužnosti, pa je tako predsjednik Europskog odbora za plastične dimovodne sustave, zamjenik predsjednika Njemačkog odbora za plastične dimovodne sustave, član stručnog povjerenstva Njemačkog instituta za građevinsku tehnologiju (DIBT), član svih odbora za dimovodne sustave (radne skupine TC166-Dimnjaci), djelatnik Njemačkog odbora za ventilacijske sustave. DIM: Gospodine Hohmann, lijepo Vam zahvaljujemo na razgovoru i pomoći koju nam nesebično pružate svojim savjetima i aktivnim sudjelovanjem na Nagradnaigra Odgovor na nagradno pitanje 15. Broja glasi b) prema uređaju Buderus kombinirani džepni nož osvojili su: Terezija Horvat - Čakovec, Igor Rakinić - Sesvete, Anto Karlić – Pleternica. Nagradno pitanje za DIM broj 16: Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza Branimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključno do 30.04.2013. a tri točna odgovora osvajaju Buderus sportsku torbu. Tvrtka Robert Bosch d.o.o. u Hrvatskoj osnovana je 1993. Koji rođendan slavimo ove godine? Buderus sportska torba a) 10 b) 15 c) 20 Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isključeni su iz nagradne igre. UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM” impressum Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja teksta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije. Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail [email protected] Direktor: Javier Pareja Gonzales • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj.; Zdravko Šenjug • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka • Časopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • ožujak 2013. Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
