STUDIJA RA ZVOJA
POSLOVNIH ZONA
U HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI
MOSTAR, LIPANJ/JUNI, 2010.
Asocijacija za ekonomski razvoj
REDAH
Mostar
STUDIJA RAZVOJA
POSLOVNIH ZONA U
HERCEGOVAČKONERETVANSKOJ
ŽUPANIJI
MOSTAR, LIPANJ, 2010.
Projektni tim:
Prof.dr sc. Darko Petković, dipl.ing., Sveučilište u Zenici
Mr sc. Nino Serdarević, dipl.oec., Sveučilište u Zenici
Mr sc.Goran Žeravčić, Kronauer Consulting Sarajevo
Jozo Bejić, dipl.ing., FMRPO Mostar
Prof.dr sc. Mehmed Behmen, dipl.ing., Sveučilište u Mostaru
Prof.dr. Brano Markić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru
Prof.dr Slavo Kukić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru
Prof.dr Zdenko Klepić, dipl.oec. Sveučilište u Mostaru
Mr sc. Dženana Čolaković, BSC Vlade ZDK Zenica
Dženan Kulović, dipl.oec. Sveučilište u Zenici
Mladen Kostić, dipl.ing. TP Mostar d.o.o.
Ivan Jurilj, dipl.iur. REDAH Mostar
Nevzet Sefo, dipl.ing. REDAH Mostar
Goran Grbešić, dipl. iur. REDAH Mostar
Admir Logo, dipl. ing. REDAH Mostar
Mirzo Čolaković, dipl. oec. REDAH Mostar
Ana Perić, dipl. oec. REDAH Mostar
Maja Vican, dipl. prof. REDAH Mostar
Projektni tim je koristio usluge i obavio razgovore s brojnim domaćim i
inozemnim stručnjacima za oblast regionalnog i lokalnog razvoja i poslovnih zona.
To su bili prije svih prof.Dr Slavko Dolinšek, direktor Inovacijskog instituta
Sveučilištea u Ljubljani, Bogomir Filipič, direktor Razvojne agencije Gorenjske, Mr
sc.Andrija Petrović, direktor TP Varaždin, prof.Dr Daniel Pavlov, Sveučilište Ruse,
Bugarska, prof.Dr Peter Schulte, direktor Reseca mreže Njemačka prof.Dr Gianni
Guerra, I3P Inkubator Politehnički sveučilište Torino i Slobodan Marković, direktor
RARS Banja Luka. Iskreno im se zahvaljujemo na pomoći i ustupljenim
materijalima korištenim pri izradi ove Studije.
Projektni tim se zahvaljuje svim načelnicima općina/općina Hercegovine i
njihovim suradnicima koji su uzeli aktivno učešće u izradi i bez čijeg se aktivnog
učešća Studija ne bi mogla uraditi na ovaj način.
Izdavač:
REDAH Mostar
Za izdavača:
Ivan Jurilj, direktor, REDAH
Dizajn:
Kadar d.o.o., Široki Brijeg
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
2
SADRŽAJ
Predgovor .....................................................................................................................................5
1.
ZNAČAJ I CILJ STUDIJE.....................................................................................................6
1.1
Uvod ................................................................................................................................6
1.2
Studija formiranja poslovnih zona u HNŽ kao dio ukupnog projekta ..................................8
1.3
Osnovna identifikacija problema .......................................................................................8
1.4
Metodologija istraživanja ................................................................................................10
2.
OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE VEZANE ZA POSLOVNU INFRASTRUKTURU..... 11
2.1
Pojam i sadržaj poslovnih zona ......................................................................................11
2.2
Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine ...............................................................16
2.3
Značaj poslovnih zona za razvoj .....................................................................................18
3.
KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH ..........................................................21
3.1
Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju .....................................................21
3.2
Europska povelja za MSP I BiH ......................................................................................25
4.
OPĆI PODACI O HERCEGOVAČKO - NERETVANSKOJ ŽUPANIJI / KANTONU .............28
4.1
Hercegovačko - neretvanska županija (HNŽ) u kontekstu državnog ustavnog uređenja .. 28
4.1.1
Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini ...........................................................28
4.2
Zemljopisni položaj i veličina teritorije HNŽ .....................................................................29
4.2.1
Zemljopisni i geoprometni položaj ............................................................................29
4.3
Stanje gospodarstva u HNŽ ...........................................................................................31
4.3.1
Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini ..............................................................31
4.3.1.1. Gospodarski kriteriji...............................................................................................31
4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost ................................................................................31
4.3.1.3. Pravni sustav ........................................................................................................32
4.3.1.4. Financijski sektor ..................................................................................................32
4.3.2
Pokazatelji za HNŽ ..................................................................................................33
4.3.2.1. Tržište radne snage ..............................................................................................33
4.3.2.2. Mladi na tržištu rada ..............................................................................................34
4.2.2.3. Vanjska trgovina ...................................................................................................35
4.3.2.4. Industrijska proizvodnja .........................................................................................36
4.3.2.5. Struktura gospodarstva u HNŽ ..............................................................................37
4.3.2.6. Privatizacija u HNŽ................................................................................................38
4.3.2.7. Financijsko tržište u HNŽ ......................................................................................38
4.3.3
Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka .............................................39
4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog progresa HNŽ ..............40
4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih poduzeća .......................42
4.3.3.3. Struktura gospodarstva u HNŽ po sektorima .........................................................42
4.4
Organizacija sustava javne uprave HNŽ .........................................................................43
4.4.1
Nadležnosti županijske vlasti ...................................................................................44
4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije) .................................................44
4.4.1.2. Izvršna vlast Županije............................................................................................45
5.
ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U HNŽ ..............53
5.1
Uvod ..............................................................................................................................53
5.2
Pregled po općinama .....................................................................................................53
5.2.1
Neum ......................................................................................................................53
5.2.2
Čapljina...................................................................................................................53
5.2.3
Čitluk.......................................................................................................................54
5.2.4
Jablanica.................................................................................................................55
5.2.5
Konjic ......................................................................................................................55
5.2.6
Prozor / Rama .........................................................................................................56
5.2.7
Stolac......................................................................................................................56
5.2.8
Ravno .....................................................................................................................57
5.2.9
Mostar.....................................................................................................................57
6.
TRŽIŠTE RADNE SNAGE U HNŽ .....................................................................................60
6.1
Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH ...................................................................60
6.2
Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH ............................................................................63
6.2.1
Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine ............................63
6.3
Detaljna analiza tržišta rada u HNŽ ................................................................................65
6.3.1
Podaci o zaposlenosti u Hercegovačko - neretvanskoj županiji ................................65
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
3
6.3.2
Zaposlenost u HNŽ u odnosu na Federaciju BiH .....................................................69
6.3.3
Potražnja za radnom snagom u HNŽ .......................................................................71
6.3.4
Ponuda radne snage u HNŽ - Nezaposlenost ..........................................................72
6.3.5
Analiza ponude radne snage prema stručnoj spremi ................................................75
7.
ISKUSTVA U RAZVOJU POSLOVNIH ZONA ....................................................................79
7.1
Inozemna iskustva .........................................................................................................79
7.2
Stanje poslovnih zona u BiH...........................................................................................80
8.
ZAKONSKA REGULATIVA I KLJUČNI FAKTORI ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA...........88
8.1
Ključna zakonska regulativa u županijama Federacije BiH ..............................................88
8.1.1
Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u Federaciji BIH (20072010.god.).............................................................................................................................88
8.1.2
Projekt „RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U FEDERACIJI BIH“... 91
8.2
Položaj poslovne infrastrukture u strateškim dokumentima u BiH....................................92
9.
ANALIZA LOKALNOG AMBIJENTA ZA RAZVOJ POSLOVNIH ZONA U HNŽ/HNK –
TERENSKA ISTRAŽIVANJA ........................................................................................................93
9.1
Analiza konkurentnosti općina ........................................................................................93
9.2
Analiza općih podataka po općinama .............................................................................96
9.3
Sektorska analiza.........................................................................................................101
9.4
Proračun i usvojeni dokumenti za gospodarski razvoj ...................................................104
9.5
Stupanj razvoja korporativnog upravljanja ....................................................................107
9.6
Usluge općina i poduzetnička infrastruktura ..................................................................111
9.7
Mapiranje poslovnih zona .............................................................................................113
9.8
Izgrađenost poslovnih zona ..........................................................................................116
9.9
Atraktivnost poslovnih zona ..........................................................................................119
9.10
Stupanj razvijenosti poslovne zone kao proizvoda.....................................................120
9.11
Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne zone..............................121
10.
OČEKIVANI UČINCI OD OSNIVANJA POSLOVNIH ZONA .............................................122
11.
MODEL UPRAVLJANJA PROCESOM RAZVOJA POSLOVNE ZONE I AKCIJSKI PLAN. 125
12.
BUDUĆA ULOGA AOCIJACIJE ZA EKONOMSKI RAZVOJ REDAH I LOKALNIH AGENCIJA U
RAZVOJU PZ ..............................................................................................................................126
12.1
Opći elementi i značajke budućeg lokalnog gospodarskog razvoja HNŽ ...................126
12.2
Organizacija lokalnog gospodarskog razvoja na razini općina HNŽ ...........................127
12.3
Pozicija, uloga i odnosi REDAH-A i LER timova ........................................................128
12.4
Program aktivnosti i sinergijskog nastupa od značaja za razvoj poslovni zona HNŽ... 129
12.4.1 Plan i program otvaranja novih poslovnih zona ......................................................129
12.4.2 Rješavanje pitanja zemljišta za nove i proširenje postojećih poslovnih zona...........130
12.4.3 Financiranje izgradnje/dovršenja proizvodnih poslovnih zona ................................130
12.4.4 Sadržaj poslovnih zona .........................................................................................131
12.4.5 Proizvodna namjena u poslovnim zonama .............................................................131
12.4.6 Istraživačka i inovativna aktivnost u specijalnim poslovnim zonama-Tehnološki park
Mostar i regionalni inovacijski centri.....................................................................................132
12.4.7 Ukidanje administrativnih barijera ..........................................................................132
12.4.8 Financiranje i poticaji u poslovnim zonama ............................................................132
12.4.9 Prijedlog olakšica poduzetnicima u poslovnim zonama (uključujući i ostale
poduzetnike) .......................................................................................................................133
12.4.10
Edukacija o poduzetništvu i promicanje poduzetništva .......................................133
12.5
Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom periodu u odnosu na EU fondove
…………………………………………………………………………………………………134
13.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................................................................136
POPIS TABELARNIH PRIKAZA .................................................................................................141
POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA ..........................................................................................142
14.
LITERATURA ..................................................................................................................143
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
4
Predgovor
Ova studija i njezini prateći materijali (Studija razvoja poslovnih zona
Hercegovine, Vodič za uspostavu poslovnih zona, Vodič za EU programe, Tržište
radne snage Hercegovine i dr.) te opsežna istraživanja koja su tim povodom bila
urađena imala su za cilj sagledati nekadašnji, sadašnji i budući potencijalni
gospodarski rast Hercegovine kao cjeline kao i Hercegovačko - neretvanske
županije (HNŽ) izdvojeno. Prvenstveni interes bio je na znanstvenim osnovama
istražiti razvoj poslovne infrastrukture koji je u svakom nacionalnom gospodarstvu
jedan od pokretača rasta i razvoja. U tom smislu, za očekivati je da skladno i
planski razvijana poslovna infrastruktura treba biti jedan od pokretača
gospodarskog rasta Hercegovine i HNŽ-a. Svakako da je bilo nemoguće
zanemariti sve druge karakteristike i posebnosti koje regiju Hercegovine čine
jedinstvenom u BiH i šire, i koje svakako trebaju biti prioritet ukupnog rasta
Hercegovine. Tu na prvom mjestu vidimo turističke, energetske, poljoprivredne i
zemljišne potencijale i mogućnosti koje uz blago klime, koja je jedinstvena u ovom
dijelu Europe, čine ovu regiju jednom od perspektivno najinteresantnijih regija
Europe za život u XXI. stoljeću. Svakako, da bi ona to i istinski postala potrebno je
mnogo rada, znanja i truda, jer bazirati se samo na onome što je priroda dala bilo
bi potpuno pogrešno i utopijski.
Da ovo nije nikakva nerealna procjena ljudi očaranih krajolikom ili klimom
Hercegovine, ili zaslijepljenost domaćina koji ne vidi „dalje od kućnog praga“,
najbolje svjedoči činjenica da je specijalizirani etablirani časopis za izravna strana
ulaganja, FDI Magazin, koji je 2001.godine pokrenula Financial Times grupa,
svrstao regiju Hercegovina u top 10 južnih europskih regija u kategoriji studije
promocije stranih ulaganja, u sklopu natječaja za Europski grad i regiju budućnosti
za 2010/11.godinu. Tako se Hercegovina našla u društvu s poznatim europskim
regijama kao što su Andaluzija i Katalonija u Španjolskoj, Piemont u Italiji ili
Međimurje u Hrvatskoj. Treba naglasiti da su u konkurenciji bila 233 grada i 142
regije i da su stručnjaci koji su šest mjeseci radili na odabiru i rangiranju gradova i
regija, imali vrlo složen pristup izbora: od kriterija za vrednovanje do sagledavanja
svih elemenata svake regije.
Iako ova Studija u osnovi, kao i u samom naslovu, stavlja naglasak na
poslovne zone to ipak ne znači da nisu sagledani i drugi elementi poslovne
podrške razvoju poduzetništva kao što je razvoj klastera, znanstveno-tehnoloških
parkova, poslovnih inkubatora ili brojni drugi elementi meke i tvrde podrške razvoju
poduzetništva. Dakle naglasimo, ova Studija koja u osnovi promatra poslovne
zone kao mjesta snažnog zamaha razvoja gospodarstva na prvo mjesto stavlja
opće potencijalne regije i kvalitetu mogućeg ugodnog življenja gdje turizam čini
prvu važnu gospodarsku kariku promocije regije Hercegovine. Naime, ni u kom
slučaju se razvojem poslovnih zona, novih energetskih i industrijskih kapaciteta,
optimalnim iskorištenjem poljoprivrednog zemljišta i dr. koje držimo iznimno
važnim za Hercegovinu, ne smiju ugroziti postojeće prirodne i antropogene
vrijednosti Hercegovine. Najkraće rečeno: sve se mora temeljiti na održivom
razvoju Hercegovine.
Projektni tim
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
5
1. ZNAČAJ I CILJ STUDIJE
1.1 Uvod
U strateškim ciljevima i mjerama razvoja regije Hercegovina projekt
JAČANJE KAPACITETA REGIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE POSLOVNOM
INFRASTRUKTUROM KAO INSTRUMENTIMA POTPORE PODUZETNIŠTVU je
prepoznat kao značajan i prioritetan. On je posebno u funkciji doprinosa rješavanju
nezaposlenosti kao jednog od najvećih i gorućih problema u Hercegovini. Pored
toga, njime se stvaraju inicijalne pretpostavke za pokretanje potencijalnih,
neiskorištenih ili nedovoljno korištenih proizvodnih kapaciteta unutar kompleksa
nekadašnjih velikih poslovnih sustava ili osnivanje poslovnih zona i ostalih
instrumenata podrške poduzetništvu na potpuno novim lokacijama.
Problemi s kojima se suočava regija Hercegovina, kao što su
nezaposlenost, porast siromaštva, te zaostajanje u gospodarskom razvoju
posljedica su kako rata, tako i problema koje neminovno generira proces tranzicije.
Nekada veliki poslovni sustavi, koji su podstavljali temelje gospodarskog razvoja
Hercegovine i zapošljavali veliki broj radnika, danas su uglavnom devastirani i
nemoćni da samostalno iznađu putove svoje revitalizacije. S druge strane,
novonastali privatni sektor još nije dosegao obim poslovne aktivnosti koji bi
apsorbirao veći broj nezaposlenih, ublažio posljedice propasti velikih poslovnih
sustava, te otvorio perspektive novog, uravnoteženog, samoodrživog i dinamičnog
razvoja.
Tranzicija, kao globalni i opći društveni proces još uvijek se nije desila u
svijesti ljudi koji čine organe lokalne vlasti i menadžment propalih poslovnih
sustava. Oni još uvijek nisu spoznali svoju ulogu aktivnih učesnika - pokretača i
kreatora procesa gospodarskog razvoja. Zbog toga, razvojni potencijali
Hercegovine kao što su ljudi, prirodni resursi, energija, te objekti, industrijske,
prometne i ostale infrastrukture i dalje ostaju neiskorišteni ili se koristi u
ograničenom ili minimalnom kapacitetu.
Poseban problem podstavljaju kapaciteti bivših velikih poslovnih sustava
koji vremenom sve više propadaju. Novi/alternativni načini iskorištavanja tih
potencijala i njihovo stavljanje u funkciju gospodarskog razvoja praćeni su
problemima u čijem rješavanju je neophodno angažiranje kako javnog, tako i
privatnog sektora. Javni sektor treba biti aktivan u kreiranju stimulirajućeg
ambijenta u kojem će privatni sektor, kroz realizaciju vlastitih poslovnih interesa,
doprinositi ostvarenju općih društvenih i razvojnih ciljeva. U tom kontekstu
nezamjenljiva je uloga lokalnih vlasti koje moraju imati ključnu ulogu u stvaranju
povoljnijeg poslovnog okruženja, onog koji će, ne samo promovirati, nego i
stimulirati i olakšati osnivanje, rast i razvoj malih i srednjih poduzeća, te inicirati,
kreirati i koordinirati druge poduzetničke projekte i poduhvate. Zbog toga se u
konceptu integralnog, integriranog i uravnoteženog gospodarskog razvoja očekuje
pro-aktivna uloga lokalnih organa vlasti u procesu prepoznavanja potreba lokalnih
područja i razvoja studija i projekata koji bi odgovorili na te potrebe.
S obzirom da lokalni učesnici još uvijek nisu prepoznali svoju ulogu
inicijatora i kreatora lokalnog, ali i regionalnog gospodarskog razvoja, to se
edukacija, stručni i naučni pristup u ovoj oblasti čini ne samo potrebnim, nego i
neophodnim.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
6
Poslovne zone, kao i tehnološki parkovi i inkubatori podstavljaju novi
koncept koji je prepoznat kao jedan od instrumenata poticaja bržeg gospodarskog
razvoja regije.
One mogu ponuditi povoljnije uvjete s aspekta prostora, objekata,
industrijske, prometne i komunalne infrastrukture čime se kreira pozitivno poslovno
okruženje koje potiče osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, te dolazak stranih
investicija (kompanija). Domaći i strani ulagači, u namjeri ulaganja u pokretanje
proizvodnje, suočeni su sa problemom nedefiniranih, nereguliranih i neuređenih
lokacija. To daje lošu sliku o zemlji, lokalnoj i regionalnoj zajednici i stvara utisak
da ista ne poduzima adekvatne mjere na stvaranju ambijenta pogodnog za
ulaganje. Domaći ulagači odustaju od ulaganja ili se izlažu enormnim troškovima
razvoja lokacija sa kompletnom novom infrastrukturom, dok inostrani ulagači
poslovne prilike traže u drugim zemljama.
Osnovni cilj realizacije projekta, uzimajući u obzir sve izrečeno u uvodnom
dijelu, jeste realno sagledavanje iskustava formiranja i razvoja poslovnih
infrastrukture iz drugih zemalja, identifikacija potencijalnih lokacija poslovnih zona i
drugih instrumenata podrške poduzetništvu na području HNŽ, evaluacija i
rangiranje identificiranih poslovnih zona i drugih instrumenata podrške
poduzetništvu, objektivan izbor i prijedlog najpogodnijih područja i poslovnih zona,
prijedlog aktivnosti na uspostavljanju poslovnih zona, te sagledavanje uloge
županije i lokalne uprave na formiranju poslovnih zona sa prijedlogom akcijskog
plana za svaku poslovnu zonu posebno, te sagledavanje potencijalnih učinaka
poslovnih zona na lokalni i razvoj regije. Sve navedeno treba biti u funkciji
globalne ocjene samoodrživosti poslovnih zona i prijedloga organizacijskoupravljačkih rješenja i drugih aktivnosti kojima bi se to ostvarilo.
Naglasimo da poduzetničku infrastrukturu i mjere podrške ne čini samo
osnivanje poslovnih zona. Poduzetničku infrastrukturu čine elementi koji su
potrebni poduzetniku za početak rada, rast i razvoj. Elementi podrške mogu biti:
MEKA / NEOPIPLJIVA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
informacije
savjeti
konsultacije
edukacija
‘think tanks’
umrežavanje
TVRDA / OPIPLJIVA
1. razvojno
poduzetnički
centri/zone
2. poslovne zone
3. razvojne agencije,
4. poslovne
asocijacije/udruženja,
5. info centri,
6. poslovni inkubatori,
7. tehnološki centri i parkovi,
8. finansijska podrška,
Osnivanje i rad pojedinih elemenata podrške ovisi o politikama za razvoj
MSP-a u lokalnoj zajednici (regiji). Iskustva zemalja u tranziciji nam govore da je
neophodan strateški pristup razvoju MSP-a, odnosno strateško formuliranje i
implementaciju politika za razvoj MSP-a. Strateški pristup će omogućiti sustavnu
izgradnju poduzetničke infrastrukture. Iako je uloga države ključna za sustavnu
izgradnju poduzetničke infrastrukture, većina inicijativa vezanih za razvoj te
infrastrukture u Bosni i Hercegovini za sada dolazi od strane međunarodnih
institucija/organizacija i lokalnih zajednica.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
7
1.2Studija formiranja poslovnih zona u HNŽ kao dio ukupnog
projekta
Studija je definirala ulogu HNŽ, lokalne vlasti, državnih poduzeća i privatnih
kompanija u procesu formiranja poslovnih zona i drugih instrumenata podrške
poduzetništvu, identificirala probleme koji se postavljaju pod osnivače poslovnih
zona, počevši od financiranja, kompliciranih/neriješenih vlasničkih odnosa,
promocije i drugog, te ponudila odgovarajuća rješenja za njihovo savladavanje.
Studija je globalno procijenila učinke koje će uspostavljenje poslovnih zona u HNŽ
imati na nezaposlenost, smanjenje siromaštva, kreiranje pozitivnog poslovnog
ambijenta, osnivanje i rast malih i srednjih poduzeća, poduzetništvo, povećanja
privredne aktivnosti u regiji, te privlačenje stranih kompanija i investicija. Ona je
ukazala na potrebu i podložila model suradnje javnog i privatnog sektora u
realizaciji koncepta razvoja poslovnih zona, naročito između županija, općinske
uprave i gospodarskih subjekata-državnih i privatnih kompanija sa prijedlogom
plana aktivnosti.
Osim gore navedenih ciljnih skupina ostvarena je potreba da ključni igrač
čitavog procesa, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH, usavrši svoje kapacitete
po pitanju uspostave instrumenata poslovne infrastrukture i postane relevantni
katalizator svih aktivnosti u regiji Hercegovina po pitanju uspostavljanja poslovnih
zona i ostalih instrumenata podrške poduzetništvu. Studijom i projektima treninga
koji su je pratili te izrađenom pratećom dokumentacijom također je ostvareno
jačanje kapaciteta lokalnih i regionalnih zajednica (općina, županija) kroz obuku
osoblja i stvaranje sinergijskog djelovanja različitih interesnih skupina. U
budućnosti to podrazumijeva pro-aktivnije tumačenje zakonskih propisa, prostornih
planova, menadžment ljudskih resursa i sl., a sve s ciljem optimizacije razvoja
različitih poslovnih zona, za ravnomjeran i uravnotežen razvoj cijele Hercegovine.
1.3Osnovna identifikacija problema
Srednje i malo poduzetništvo čine najvitalniji i veoma značajan segment
gospodarskog i jedinstvenog prostora BiH. Od ukupnog broja uposlenih u sektoru
MSP-a uposleno je 65-70% djelatnika. Struktura MSP-a je nepovoljna, premalo je
proizvodnih MSP-a, uvoz je veći od izvoza, a stopa neuposlenih procjenjuje se do
44%. S obzirom na potencijal, prirodne i radom stvorene resurse, otvara se realna
šansa za razvitak novih MSP-a,prioritetno proizvodnih.
Neophodno je dosljedno i učinkovito angažiranje svih domaćih kreativnih
potencijala kroz usklađenu politiku djelovanja:
• na povećanje vlastite proizvodnje i zapošljavanja (jačanje duha
poduzetništva praćenog socijalnom odgovornošću, jačanju samopouzdanja
u vlastite snage praćeno stručnim i postojanim institucijama, poticaj i
afirmiranje porodičnog posla),
• očuvanje kulturne baštine i autohtonog kulturnog stvaralaštva (uz podršku
države i okrenutosti tržištu kao elementu povjerenja i zajedničkog života),
• jačanju sposobnosti izvozno orijentiranog gospodarstva Hercegovine,
• zamjena uvoza domaćom proizvodnjom,
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
8
jačanju institucija i instrumenata podrške malom gospodarstvu u svim
oblastima djelovanja.
Temeljni prioriteti entitetskih ministarstava gospodarstva su poticanje
ozračja poduzetništva i to posebno stimulirajući domaću proizvodnju.
Proizvodnja se mora temeljiti na uspješnim velikim gospodarskim
subjektima, koji omogućavaju razvoj malog gospodarstva i stimuliraju malo
gospodarstvo, na proizvodnju većine proizvoda koje uvozimo. Navedeno se može
postići uz:
• izgrađenu infrastrukturu za poduzetništvo i
• promijenjeni odnos prema malom gospodarstvu (veća izdvajanja za poticaj
MSP-a).
Prepreke za razvoj MSP-a u načelu su:
• loše stanje regionalne i lokalne infrastrukture,
• neadekvatan obrazovni sustav,
• sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena.
Velika mogućnost za gospodarski rast i razvoj regija/županija je u stvaranju
novih proizvodnih MSP-a, otvaranjem proizvodnih radnih mjesta te zamjeni
uvoznih proizvoda domaćim. Glavni zadatak studije razvoja jeste kreirati okvir za
stvaranje održivog, međunarodno konkurentnog i izvozno orijentiranog sektora
MSP-a i na taj način osigurati gospodarski i društveni boljitak za cijelu BiH.
Razvojne studije imaju osnovni pravac a to je: identificirati lokalne
prednosti, te razviti lokalnu infrastrukturu. Osnovna infrastruktura za podršku
malom gospodarstvu su poduzetničke zone. Konkurentnost malog gospodarstva u
odnosu na gospodarstvo zemalja iz okruženja u smislu izvoza i privlačenja stranih
ulaganja je neostvarljiva bez izgradnje infrastruktura za malo gospodarstvo.
U pogledu stanja uočen je neravnomjerni razvoj poduzetničkih/poslovnih
zona, koje prema iskustvima drugih europskih zemalja podstavljaju najbrži put
ostvarenja razvoja malog i srednjeg poduzetništva. U ovom projektu postavljeni su
sljedeći opći ciljevi:
• težište zona mora biti proizvodnja
• poslovna/proizvodna/poduzetnička zona treba osigurati izgradnju poslovnoproizvodnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu
• sastavni dio poslovne zone treba biti centar za edukaciju i pružanje
potrebnih savjeta poduzetniku o financiranju, potrebnoj proizvodnji i načinu
poslovanja
• ravnomjernim otvaranjem poduzetničkih zona izjednačavaju se razlike u
standardu u cijeloj regiji.
Zone u BiH još nemaju minimalni sadržaj opremljenosti. Analizom sadašnjih
zona, utvrđene su velike mogućnosti daljnjeg razvoja malog i srednjeg
poduzetništva intenziviranjem razvoja poduzetničkih zona.
Ulaganja u poduzetničku infrastrukturu (poduzetničke zone) osigurat će:
• konkurentnost gospodarstva u odnosu na gospodarstvo iz zemalja
okruženja u smislu privlačenja stranih ulaganja,
• interesno umrežavanje poduzetnika,
• povećan broj novoregistriranih poduzeća zasnovanih na znanju,
• zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih kadrova,
• brži transfer znanja i tehnologija.
•
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
9
Sadašnje zone su pretežno nedovršene, infrastruktura je nedostatna, a
cjelokupna funkcija zona nije uspostavljena. Sadržaj zone nije standardiziran, a
sustavi poticaja nisu usklađeni. Neravnomjeran broj zona u regiji gotovo u
potpunosti odgovara neravnomjernom razvoju pojedinih dijelova regije. Cilj kojem
trebamo težiti je: stvaranje udobnijeg ambijenta za poduzetništvo.
Izgradnjom poduzetničke infrastrukture u prvom redu poduzetničkih zona, u
najširem smislu, taj cilj ćemo ostvariti.
1.4 Metodologija istraživanja
Cjelokupno istraživanje na izradi Studije realizirano je u tri osnovne faze, i
to:
a) prikupljanje sekundarnih podataka i informacija, njihova analiza i sinteza;
b) prikupljanje primarnih podataka na terenu korištenjem različitih metoda (intervju,
opažanje), prikupljenih primarnih podataka i informacija, te sistematizacija
opažanja korištenjem metoda analize, sinteze i konkretizacije,
c) prezentiranje rezultata istraživanja metodom znanstvenog logičkog promišljanja
i zaključivanja na osnovu obrađenih podataka i informacija.
Kao što je navedeno, za prikupljanje podataka korištena je kombinacija
interne i eksterne metode, odnosno “desk method” – istraživanja za stolom i “field
method” – istraživanja na terenu (intervjui, metode opažanja). Od metoda za
obradu, odnosno analiziranje podataka i informacija korištena je kombinacija
sljedećih metoda: analiza, sinteza, konkretizacija, generalizacija, indukcija i
dedukcija, te pravne metode istraživanja.
Ova studija sadrži i određene nedostatke. Prilikom prikupljanja primarnih
podataka anketiranjem suočili smo se s problemom nedostatka relevantnih
podataka i informacija, kako o određenim pitanjima koja se odnose na procjenu
odnosa općina prema lokalnom gospodarskom razvoju, tako i o kandidiranim
poslovnim zonama. Tako se na pojedina pitanja iz upitnika nije mogao dobiti
odgovor u svim općinama, a time ni vršiti njihova daljnja obrada i analiza.
Anketirani često nisu imali odgovor iz razloga što nadležne općinske službe ne
raspolažu sa sistematiziranim podacima koji se odnose na praćenje napretka i
učinka lokalnog gospodarskog razvoja. Uočen je nedostatak mehanizma za
praćenje i evidentiranje parametara lokalnog gospodarskog razvoja. Obavljeno je
naknadno prikupljanje traženih podataka što je zahtijevalo duže vremensko
razdoblje
i dodatni napor članova projektnog tima. Svakako da će ove
manjkavosti biti ispravljene eventualnim izradama studija izvodljivosti za pojedine
poslovne zone.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
10
2.OSNOVNE POJMOVNE ODREDNICE
POSLOVNU INFRASTRUKTURU
VEZANE
ZA
2.1 Pojam i sadržaj poslovnih zona
Poslovna zona podstavlja prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti
kojom upravlja specijalizirani tim profesionalaca ili neka organizacija i koja je
nastala kao rezultat organiziranog i osmišljenog razvojnog koncepta neke regije ili
države u cjelini. Svojim „stanarima“ poslovna zona nudi određene pogodnosti koje
mogu biti iskazane kroz povoljnije najamnine, odloženo plaćanje, olakšice u
poreskoj politici, lakši pristup venture-kapitalu, organizirani marketinški nastup,
pomoć u izvozu i dr. Poslovnu zona može organizirati i niome upravljati lokalna
samouprava ili regionalna vlada, putem različitih kvazi-vladinih i sl.organizacija,
može imati privatni status ili neki drugi oblik organizacije.
U osnovi opća podjela poslovnih (poduzetničkih) zona je na:
• Zanatske
• Industrijske
• Poduzetničko-industrijske
• Poduzetničko-zanatske
• Uslužne
• Poljoprivredne
• Turističke
• Tehnološke i
• Razvojne
Poslovne zone mogu biti i SPECIJALIZIRANE ZONE kao npr. tehnološki
centri, parkovi, inkubatori, centri za prijenos znanja i tehnologija, zone
specijalizirane za određene djelatnosti, čiste INDUSTRIJSKE ZONE (veća
područja sa velikom koncentracijom industrije u kojima prevladavaju velika
poduzeća) i PIODUZETNIČKO-ZANATSKE (područje sa velikom koncentracijom
ponajprije malih poduzeća i poduzetnika). One predstavljaju prostorno područje,
podijeljeno i pripremljeno tako da može biti istovremeno korišteno od strane više
poduzeća, karakteristično po zajedničkoj infrastrukturi i blizini poduzeća.
Industrijska zona je prostor namijenjen za smještaj MSP-a kao i velikih
poslovnih sustava koji se namjenski opredjeljuje za razvoj industrije u nekoj
lokalnoj zajednici ili regiji. Ovaj prostor se najčešće na komercijalnoj osnovi
prodaje zainteresiranim nema karakter upravljačke organizacije kao što ga imaju
neki drugi oblici poslovne infrastrukture. Koncept uspostavljanja industrijskih zona
u BiH započet je još u doba Austro-Ugarske monarhije i nastavljen u vrijeme
nakon II. svjetskog rata tako da je većina BiH centara imala svoje industrijske
zone.
Bez obzira kako ih nazvali, sve one moraju imati najmanje dvije zajedničke
karakteristike: zajedničku lokaciju tvrtki koje obično ostvaruju poslovnu suradnju i
imaju zajednički menadžment zone. Vrlo su bitne razlike od jedne do druge u
smislu vrste i veličine.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
11
Pored navedenih podjela mogu se dijeliti i na osnovu vrste ulaganja,
odnosno pripremljenosti za ulaganje na:
• Green field (zelene površine) i
• Brown field (smeđe površine).
U slučaju „green field - GF“ ulaganja govorimo o stvaranju poslovnih zona
na potpuno novim lokacijama, dok je u slučaju „brown field – BF“ investicija u
poslovnu zonu ista već stvorena mikrolokacijski od već korištenog zemljišta i
objekata u urbanim/industrijskim centrima. U tom smislu, u Bosni i Hercegovini je
posebno značajno korištenje, odnosno ponovno pokretanje infrastrukturnih
kapaciteta nekadašnjih velikih državnih poduzeća (dijelovi RMK, Energoinvesta,
SOKO-la i dr.) čije stajanje i propadanje ubrzano uništava njihovu vrijednost.
«Znanstveni park/Tehnološki park ili znanstveno-tehnološki park (ZTP) je
organizacija kojom upravlja specijalizirani tim stručnjaka čiji je osnovni zadatak
povećati blagostanje zajednice promovirajući kulturu inovativnosti i konkurentnosti
udruženih poduzetnika i istraživačkih institucija. Za postizanje ovih ciljeva,
znanstveno-tehnološki park potiče i upravlja protokom znanja i tehnologija između
sveučilišta, I&R institucija, MSP/kompanija i tržišta; on olakšava kreiranje i rast na
inovacijama zasnovanih kompanija kroz inkubacijske i spin-off procese i osigurava
uslužne servisne usluge u cilju povećanja dodane vrijednosti zajedno sa uslugama
visoko-kvalitetnog ambijenta i opreme u TP.» (Definiciju za ZTP dala je IASP –
Svjetska asocijacija znanstvenih/tehnoloških parkova - International Association of
Science Parks).
Klasteri su model umrežavanja tvrtki gdje se na fleksibilan način pokreće
razvoj MSP-a i na tim osnovama potiče gospodarski razvoj na lokalnoj, regionalnoj
ili nacionalnoj razini. To istovremeno ukazuje da je konceptualni pristup razvoja
klastera relativno složen i zbog toga se može ostvarivati samo uz simultanu
suradnju predstavnika vlasti, tvrtki kandidata za uključenje u klaster, financijskih
institucija, obrazovnih, istraživačkih, razvojnih i drugih organizacija. Sustav
klastera ili „mreža grozdova“ je globalni model razvoja MSP-a. Razvijaju se tamo
gdje je razvoj malog biznisa već dosegao zavidnu razinu i gdje sustavne mjere
države tome pogoduju. Klasteri poduzeća svrstanih u istu djelatnost ili u više
komparativnih djelatnosti stvaraju organiziranost, razvoj, tržišno–marketinške
poduhvate i sl. u jednoj regiji ili više povezanih regija, doprinose ubrzanom razvoju
tvrtki, primjeni suvremenih metoda rada i pod suvremenim menadžmentom crpe
maksimum iz tržišnog okruženja. Oni stvaraju realne pretpostavke da
gospodarstvo regije dobije konkurentske prednosti u odnosu na druge. Pošto je
koncept razvoja klastera vezan za kompleks regionalne ekonomije, on se i ne
može implementirati bez učešća lokalne i regionalne vlade, i to u mjeri i intenzitetu
koji su daleko veći nego u nekim drugim razvojnim poduhvatima. Tu se prvotno
misli na stvaranje adekvatne infrastrukture, pravnih okvira i mjera gospodarske
politike. To je uvjet za pokretanje većeg broja sasvim novih tvrtki iz onih sektora
koji u klasteru mogu dati najbolje razvojne i financijske rezultate.
Poslovnim inkubatorom se smatra 'pogodan' prostor u kojem svoj biznis
započinju potencijalni poduzetnici ili svoj biznis nastavljaju jako mlada mikro, mala
i srednja poduzeća (obično od 6 mjeseci). Pogodnost prostora se ogleda u
povoljnim uvjetima za njegovo korištenje, poslovno savjetodavnim i ostalim
uslugama koje će se pružati korisnicima prostora, kao i pomoć menadžmenta
inkubatora korisnicima usluga.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
12
Poslovni inkubator mora sadržavati najmanje tri važne komponente:
• objekt (prostore za poslovanje),
• poslovno savjetodavne i ostale usluge,
• usluge menadžmenta.
Poslovni inkubator pruža mogućnost mikro, malim i srednjim poduzećima
(MSP) da posluju na jednom mjestu i dijele zajedničke prostore na novi i originalan
način. Inkubatori se dizajniraju na način da podrže/zadovolje potrebe lokalne
zajednice, i kao rezultat takvog pristupa imaju veoma individualan stil i fokus.
Smatra se da treba krenuti u stvaranje poslovnog inkubatora ako:
1. postoji raspoloženje unutar lokalne uprave i šire zajednice (podanost
lokalnih aktera) da podrže rad inkubatora,
2. postoji razumijevanje unutar lokalne zajednice ili institucije koja osniva
inkubator o suštini rada poslovnog inkubatora i mogućnost kreiranja dobrog
menadžmenta u inkubatoru,
3. postoji potreba (od strane poduzetnika, potencijalnih poduzetnika, neke od
razvojnih institucija) za takvim instrumentom lokalnog gospodarskog
razvoja,
4. postoji pogodna infrastruktura ili se procjeni da vrijedi uložiti u fizičku
infrastrukturu koja će služiti za inkubiranje biznisa,
5. postoji opravdanost za novčanim ulaganjem (potrebno je odgovoriti na
pitanje da li bi se suma novca koja je potrebna za pripremu fizičke
infrastrukture i rad inkubatora mogla utrošiti za financiranje druge vrste
podrške razvoju novih ili postojećih biznisa, a koja bi dala veći učinak).
6. postoji li mogućnost financijske održivosti inkubatora.
Da bi neka lokalna ili regionalna zajednica uspješno razvijala poslovne zone
mora prije svega ispuniti određene preduvjete za osnivanje i razvoj poduzetničkih
zona:
• Zona mora biti predviđena prostorno planskim dokumentom
• Ulaganja u osnivanju i razvoju zone trebaju se zasnovati na objektivnim
potrebama poduzetništva (ispitivanje interesa poduzetnika sa područja
općine, regije i inostranstva koji mogu biti potencijalni ulagači)
• Sadašnje stanje i moguća izgradnja prometne i komunalne infrastrukture,
prilagođene projektnim rješenjima
• Uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja
• Utvrđivanje modela ustupanja zemljišta investitorima (u obliku koncesije ili
trajna prodaja) i
• Mogućnost proširenja poduzetničkih zona i sl.
Kako će poslovna zona funkcionirati i koliko će biti uspješna ovisi u velikoj
mjeri o nosiocu uspostave zone. Financiranje osnivanja i razvoja poduzetničkih
zona trebaju voditi općina, grad ili više razine vlasti putem svojih specijaliziranih
organizacija, koristeći vlastita proračunska i donatorska sredstva za:
• Izradu projektne i druge dokumentacije za zonu
• Otkup zemljišta za formiranje zone
• Uređenje zemljišta i okoliša
• Uređenje infrastrukture i opremanja zone
• Izrada promotivnih materijala za zonu.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
13
Zona treba biti opremljena:
• ENERGETSKOM INFRASTRUKTUROM (trafostanice, javna rasvjeta,
električni i drugi priključci)
• KOMUNALNOM INFRASTRUKTUROM (vodovodne i oborinske instalacije,
voda i kanalizacija, priključak na vanjske instalacije i dr.)
• PROMETNOM INFRASTRUKTUROM (pristupne ceste - ceste u zoni,
telefonski i drugi priključci i dr.)
Zone su vezane za onoga ko se brine o njihovom razvoju te je razvoj zona
proizvod partnerstva lokalnih uprava i privatnog sektora a studija upravljanja
zonama je različita za zone namijenjene MSP-u i zone namijenjene velikim
poduzećima. Zone se grade u perifernim područjima i predgrađima urbanih
centara, koja imaju prometnu i drugu infrastrukturu te su od interesa za pojedine
industrije i tvrtke od značaja za lokalnu zajednicu.
Poslovne zone podstavljaju infrastrukturno opremljena područja koja
odgovaraju zahtjevima poduzetnika, te su prostorno planskom dokumentacijom
određena za obavljanje određene vrste gospodarske djelatnosti. Karakterizira ih
zajedničko korištenje organiziranog i opremljenog prostora od strane, uvjetno
rečeno, sličnih poslovnih subjekata kojima se obzirom na afinitete i potrebe
"boravkom" u poslovnoj zoni otvara mogućnost suradnje i poslovnog
povezivanja, racionalizacija poslovanja u pojedinim segmentima te korištenje
pojedinih resursa zajedno sa "susjedima" u zoni.
Poslovne zone, u pravilu, nastaju kao rezultat strateške politike da se
industrija locira na prostorno planskim dokumentima i predviđenim
područjima, kako bi se efikasno planirao razvoj prostora i zaštita okoliša te
gospodarski razvoj sa svim popratnim učincima (nova radna mjesta, novi poslovni
subjekti, rast i razvoj postojećih subjekata i dr.). Osim naziva poslovne zone u praksi
se često koriste i nazivi poduzetničke zone, industrijske zone, zone malog
gospodarstva, obrtničke zone, gospodarske zone, radne zone i dr. lako navedeni
izrazi imaju različita značenja, u praksi se često koriste kao sinonimi.
S obzirom na postojeću literaturu i iskustva, poslovne zone je teško
odrediti prema veličini, odnosno napraviti jedinstvenu podjelu. S obzirom na
površinu koju zauzimaju mogu se podijeliti na:
• mikro zone - obuhvaćaju površinu do 10 ha
• male zone - površine od 10 do 50 ha
• srednje zone - obuhvaćaju površinu od 50 do 100 ha
• velike zone - površine preko 100 ha
Prema namjeni odnosno djelatnostima koje su zastupljene u pojedinoj
zoni, uzimajući u obzir najopćenitiji kriterij, zone možemo podijeliti na:
• prerađivačko – proizvodne
• poslovno - uslužne mješovite
U našoj praksi uglavnom se susrećemo sa zonama mješovitog tipa u kojima
pored prevladavajućih proizvodnih poslovnih subjekta djeluju i subjekti koji se
bave djelatnostima kao što su: servisne usluge, informatika, građevinarstvo,
grafičke usluge, distribucija, veletrgovina, transport, te razni servisni centri,
skladišta i dr. Ono o čemu bi trebalo voditi računa jest da su djelatnosti, ukoliko
je to moguće, adekvatno razmještene kako bi se izbjeglo miješanje i sukob
međusobno "konfliktnih" djelatnosti (npr. metalne industrije i proizvodnje
prehrambenih proizvoda).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
14
Djelatnost koja će se u zoni obavljati u nadležnosti je jedinice lokalne
samouprave. Za pravilan i strateški razvoj u željenom smjeru unaprijed bi trebalo
utvrditi prioritete i uvjete za ulazak poslovnih subjekata u pojedinu zonu,
definirajući tako i glavnu namjenu zone. Lokalna zajednica, koja uspostavom
zone teži ka ostvarenju ukupnog gospodarskog razvoja pruža pogodnosti za
poduzetnike i poslovne subjekte koji djeluju na njezinom teritoriju. Uvođenjem
određenih prioritetnih skupina poticaji se kanaliziraju prema poželjnim
(najčešće proizvodnim) djelatnostima koji stvaraju najveću dodanu vrijednost, dok
se pod određenim uvjetima ulazak u zonu omogućuje i drugim djelatnostima. Osim
toga, jedinica lokalne samouprave, odnosno tijelo koje upravlja zonom, u samom
začetku planiranja zone trebali bi obzirom na afinitete, utvrđene prioritete i
razvojni plan odrediti djelatnosti koje su za zonu "nepoželjne" te se u njoj ne
mogu smjestiti ni pod kojim uvjetima.
Poslovne ili poduzetničke zone su ključni element poduzetničke infrastrukture
kojim država, regije i lokalne zajednice žele stvoriti povoljno okruženje za razvoj
gospodarstva, u prvom redu malog i srednjeg poduzetništva, stimulirajući na taj način
prije svega domaću proizvodnju.
Temeljni cilj programa ulaganja u poduzetničke zone je dugoročno rješavanje
potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom i pružanje pripremljene infrastrukture na
zajedničko korištenje poslovnim subjektima smještenim u poslovnim zonama.
Neposredno se na taj način postiže:
• rast i razvoj poduzetnika
• stvaranje novih poduzetnika
• otvaranje novih radnih mjesta
• stvaranje mogućnosti za ulaganje i ostvarenje izravnih (inozemnih ili
domaćih) ulaganja
• razvoj novih tehnologija
• stvaranje mogućnosti za izmještanje proizvodnih djelatnosti iz gradskih /
naseljenih područja
• kreiranje povoljne poduzetničke klime u okruženju
• poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva
• povećanje konkurentnosti gospodarstva
• razvoj lokalne zajednice i regije
• razvoj gospodarstva u cijelosti
• povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.
K tome, poslovna zona u završnoj fazi mora imati uređen okoliš (zelene
površine) te se u zoni strogo moraju poštivati ekološke norme i propisi, a sukladno
tome mora biti organizirano sakupljanje i odvoz otpada. Ovo je naročito značajno za
regiju Hercegovine s obzirom na uvodnu elaboraciju o prosperitetnim i realnim
prilikama Hercegovine kao jedne od 10 top-regija Europe za privlačenje ulaganja.
Svakako, za razvoj zone na određenom području neophodan je interes
lokalne zajednice i poduzimanje svih potrebnih aktivnosti usmjerenih na realizaciju
iste. Te aktivnosti prije svega podrazumijevaju ispitivanje poduzetničkog potencijala
odnosno interesa za ulazak u zonu, izradu i usklađivanje prostorno planske
dokumentacije, pripremu (otkup) zemljišta, istraživanje stupnja opremljenosti i
dostupnosti infrastrukture, utvrđivanje osnovnih preduvjeta za razvoj zone i
poduzimanje svih početnih aktivnosti za realizaciju infrastrukturnih ali i poslovnih,
logističkih i ostalih sadržaja.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
15
2.2. Opća slika stanja poslovnih zona Hercegovine
Na području regije Hercegovina godinama unazad bilježe se pojedini slučajevi
osnivanja poslovnih zona, odnosno organiziranog djelovanja u smjeru oblikovanja
zajedničkog prostora za više različitih poslovnih subjekata. Međutim, sustavan
pristup uspostavi i strateškom djelovanju u smislu organizacije poslovnih zona nije
prisutan.
Glavni impuls i smjerokaz došao je od samih poduzetnika, odnosno korisnika i
potencijalnih korisnika poslovnih prostora. Naime, više od polovice ukupnih zahtjeva za
kredit kao osnovnu namjenu navodi potrebu rješavanja poslovnog prostora, bilo da se
radi o poduzetnicima koji su "prerasli" svoje poslovne prostore (hale, radionice, garaže),
izmještanju poduzetnika iz vlastitog dvorišta u kojemu (najčešće zbog širenja naselja) ne
postoje ili su smanjeni uvjeti za obavljanje a nadasve za širenje pojedine djelatnosti ili se
pak radi o poduzetnicima početnicima u potrazi za prvim prostornim rješenjem. Analogno
gore navedenom, veći dio realiziranih sredstava putem ulaganja vlastitih sredstava ili
poduzetničkih kredita utrošen je također na rješavanje pitanja poslovnog prostora.
Takvi rezultati analize ukazali su na potrebu za sustavnom uspostavom
poslovnih (poduzetničkih) zona koje će biti generatori razvoja malog i srednjeg
poduzetništva te cjelokupnog gospodarstva u regiji Hercegovina.
Shvaćajući značaj postojećih problema i ograničenja, Asocijacija za ekonomski
razvoj, REDAH, uz obavljene konzultacije sa svakom od županija i općina RS koje
gravitiraju regiji Hercegovine izradila je i podložila Studiju razvoja poslovnih zona u
regiji Hercegovine te Studija razvoja poslovnih zona svake županije odnosno
zajednice općina Istočne Hercegovine. Cilj ovakvog dokumenta i programa koji on
treba da generira je da se poduzetnicima omogući postizanje trajnog rješenja po pitanju
poslovnog prostora, vodeći računa o funkcionalnosti prostora te o racionalizaciji pri
izgradnji i budućem korištenju prostora, kao i ostvarenje svih pozitivnih učinaka
ulaganja u poslovne zone opisanih u prethodnom poglavlju.
Prvi korak koji je učinjen u tom pogledu bilo je sagledavanje cjelokupne
prostorne situacije u županijama analizom postojećih prostornih planova F BiH i RS,
te prostornih planova gradova i općina. Zatim su identificirane sve lokacije postojećih i
potencijalnih zona, te je napravljena "inventura" stanja u prostoru. Izvršen je uvid na
terenu:
• utvrđena je postojeća dokumentacija
• izvršena je analiza postojećih i potencijalnih lokacija
• utvrđeno je stanje po pitanju izgrađenosti u postojećim zonama
• utvrđena je prisutnost poduzetnika (u zonama gdje postoje)
• utvrđen je interes grada ili općine za razvoj zone
• utvrđeni su osnovni preduvjeti za razvoj pojedine zone.
Detaljan prikaz ove analize biće dan u poglavljima koja slijede i koji je
projektnom timu omogućio da definira zone koje su dobile različita obilježje i
vrijednosne prioritete (npr."prioritetne“ ili tzv. rang A što bi trebalo biti budući preduvjet
za dobivanje poticajnih sredstava iz entitetskog proračuna, RS i F BiH) te zone ranga
B i C koje bi trebale da imaju dominantno učešće regionalnog i lokalnog financiranja
(županije, gradovi i općine).
Sigurno je da je interes svake regije pa tako i HNŽ da ima što veći broj poslovnih
zona, a posebice zona ranga A, ali svakako da to nije realno i ostvarivo uzimajući u obzir
i druge relevantne kriterije o kojima je već bilo riječi.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
16
Ključno pitanje, koje se ovdje nameće, je koje pozicije zauzeti prilikom
određivanja broja zona koje će biti obuhvaćene strateškim dokumentom određenog
prostora ili regije. Naime, kao što je ranije spomenuto, zona koja ulazi u red strateških
i prioritetnih zona udovoljava osnovne uvjete za dobivanje financijske potpore od
regije i entiteta a time ima i veće šanse za uređenje i opremanje u kraćem razdoblju.
Imajući u vidu iznimno visoku cijenu opremanja zona svom potrebnom
infrastrukturom, velikim brojem zona na određenom području znatno se produžava
vijek projekta izgradnje pojedine zone jer se regionalni odnosno entitetski novac
disperzira, a jedinice lokalne samouprave nemaju financijsku snagu za samostalno
opremanje zone. Istodobno, gotovo sve jedinice lokalne samouprave na svojem
području žele ostvariti poslovnu zonu kako bi dale impuls domaćoj proizvodnji a time i
unaprijedile i ubrzale razvoj cjelokupnog gospodarstva.
O tom pitanju, s jedne strane postoje stajališta da bi za regiju veličine
Hercegovine (površina 12 264 km2; broj stanovnika 450 768, prosječne gustoće
naseljenosti 19,96) optimalno rješenje bilo uspostava nekoliko većih zona koje bi
bile strateški pozicionirane tako da su lako dostupne iz svakog dijela regije.
Svakako treba voditi računa da ovu regiju sačinjavaju 3 županije F BiH i nekoliko
općina RS te da treba voditi računa i o entitetskim i županijskim strateškim
planovima razvoja u ovom sektoru. S druge strane, pojedina resorna ministarstva
koja u svom djelokrugu rada pokrivaju i ovu oblast imaju u svojim programima
koncept razvoja zona u blizini svakog većeg naselja.
Prostorni plan Hercegovine (F BiH i RS odnosno općina i županija koje su
predmet istraživanja ove studije) također favorizira uravnoteženu disperziranost
lokacija bez obzira na neekonomičnost zbog troškova opskrbljivanja potrebnom
infrastrukturom. U prvom navedenom slučaju, bila bi olakšana izgradnja zona jer bi se
cjelokupni poticaji usmjerili na mali broj zona te bi se unatoč znatno većim
dimenzijama takvih zona vrijeme i troškovi izgradnje reducirali. U drugom slučaju,
nedostatak je dugotrajnost procesa izgradnje i opremanja zona. Međutim, velika
prednost je prilika kojom se omogućava jedinicama lokalne samouprave da
ispravnim odabirom prioritetnih djelatnosti na taj način doprinesu razvoju na svojem
području kao i ujednačenom razvoju na području cijele regije. S tim u vezi, potrebno
je odabrati rješenje koje se za pojedino područje pokaže kao optimalno, uvažavajući
prethodno iznesene opcije.
Uspoređujući tako Hercegovinu sa Istarskom županijom, koje su u mnogim
elementima vrlo slične (npr. Istarska županija 2.820 km2; 206.344 stanovnika2, ,
sličnost krajolika, klima, pogranično područje, napredno poduzetništvo i sl.), se
prilikom definiranja strateških područja računalo kako s potrebom za ujednačenim
razvojem županije, tako i s potrebom za zonama različitih veličina i namjena. Tako
se na području Istarske županije nalaze 22 strateške zone površine već od 2,5 ha pa
sve do 400 ha gdje one manjih dimenzija omogućuju rasterećenje naseljenih područja
od industrije te izmještanje lokalnih poduzetnika iz neuvjetnih poslovnih prostora
(garaža i radionica), dok bi one većih dimenzija privlačenjem novih investicija trebale
osigurati razvoj šireg područja i većih razmjera.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
17
S druge strane, treba naglasiti da je RS u već spomenutom dokumentu, koji
tretira razvoj poslovnih zona u ovom BiH entitetu, definirala da uzevši u obzir viziju
razvoja zona, kao realni cilj Republike Srpske za promatrano razdoblje je
pokretanje dvije potpuno infrastrukturno izgrađene poslovne zone i dvije zone sa
djelomično izgrađenom infrastrukturom, gdje će se omogućiti realna i atraktivna
ponuda prostora za ulaganje u proizvodne pogone. Jedna od spomenutih potpuno
izgrađenih zona bi trebala imati strateški značaj za Republiku Srpsku sa
aktualnom ponudom od minimalno 35 ha uz mogućnost proširenja na 100 i više
hektara, a druga zona od lokalnog značaja bi trebala imati mogućnost proširenja
na minimalno 20 ha, sa već započetom izgradnjom infrastrukture.
Paralelno, u razdoblju od 4 godine, potrebno je započeti pripremu
prostorno-planske dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na
minimalno 6 - 8 perspektivnih lokacija za uspostavljanje poslovnih zona u
Republici Srpskoj. Sigurno je da će se neke od ovih zona nalaziti u općinama
Hercegovine. Opravdanost i izvodljivost potencijalnih lokacija za izgradnju
poslovnih zona će biti ocijenjene u skladu sa mapiranjem postojećih i planiranih
poslovnih zona, ali i identifikacijom novih perspektivnih lokacija u Republici
Srpskoj. Sličnu situaciju trebalo bi ciljano provesti i za općine F BiH akoje se
nalaze u Hercegovini.
2.3. Značaj poslovnih zona za razvoj
Svaka lokalna zajednica teži uspostavi optimalnog gospodarskog razvoja
radi stvaranja visokog životnog standarda svog stanovništva, a upravo su
lokalne vlasti, uz raspoložive resurse, presudni nositelji tog razvoja. Brojne su
definicije gospodarskog razvoja, a jedna koja objedinjuje mnoge definira
privredni razvoj kao "proces dugoročnog porasta realnog domaćeg proizvoda
kako ukupnog, tako i po glavi stanovnika".
Lokalni gospodarski razvoj nadilazi važnost same lokalne zajednice jer je
u funkciji razvoja šireg područja (regije), dok je regionalni razvoj ključan
segment gospodarskog i društvenog razvoja neke države. Stoga se lokalnim
razvojem ne bi smjela baviti isključivo lokalna zajednica, već bi ravnomjeran i
sustavan lokalni razvoj trebao biti jedna od prioritetnih mjera regionalne i
državne/entitetske gospodarske politike.
Za ostvarenje optimalnog lokalnog razvoja nekog područja neizostavno
je poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva koje donosi pojačanu
dinamiku poslovnih aktivnosti. "Porast poslovnih aktivnosti ima potencijalno vrlo
pozitivne učinke na životni standard stanovništva, uglavnom kroz porast
zaposlenosti i osobnih dohodaka. Također, može se očekivati porast poreznih
prihoda lokalnih proračuna koji se onda može iskoristiti za nove investicije u
infrastrukturu i druge razvojne projekte."
Svakako treba istaknuti da taj razvoj mora biti utemeljen na
pretpostavkama održivosti te mora biti postignut uz maksimalno očuvanje
prirodnih resursa.
Jedan od mogućih impulsa lokalnom gospodarskom razvoju svakako su
ulaganja u izgradnju, opremanje, poboljšanje ili proširenje poslovnih zona. Kada
govorimo o gospodarskom razvoju ulaganjem u poslovne zone naglasak mora biti
na pravilnom i optimalnom planiranju i korištenju prostora.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
18
Jedna od temeljnih postavki koju bi trebalo poštivati prilikom stvaranja
prostornih razvojnih studija jest da bi ciljevi prostornog razvitka trebali ići u korak s
gospodarskim razvitkom. Prostorni planovi F BiH i RS kao i županija regije
Hercegovina trebali bi propisati da se "prioritetne razvojne zone trebaju uskladiti s
razvojnim odrednicama gospodarstva (onim granama na kojima će se temeljiti budući
gospodarski razvoj). Prostorni plan prvi je korak u tom dugoročnom procesu".
Ulaganje u poslovne zone, odnosno poticanje razvoja poduzetništva
izgradnjom poduzetničke infrastrukture te prednosti i koristi koje oni donose, mogu
se razmatrati s više stajališta i to sa stajališta:
• lokalne zajednice
• poslovnih subjekata, poduzetnika (korisnika prostora)
• regije
• entiteta i
• države.
U nastavku se razmatraju potencijalne koristi koje ulaganjem u poslovne zone
ostvaruju lokalna zajednica, korisnici (poduzetnici) i regija. Sa stajališta jedinica
lokalne samouprave osnovne prednosti formiranja zona su:
• olakšavanje učinkovitog planiranja razvoja prostora te zaštita okoliša
• brži lokalni gospodarski razvoj u skladu s prostornim i razvojnim planovima
• smanjenje iznimno visokih troškova uređenja infrastrukture, koncentracijom
infrastrukture u planiranim područjima te organizacijom prostora (zona) u
kojima se smješta veliki broj poslovnih subjekata
• povećanje vrijednosti zemljišta
• povećanje prihoda za gradski/općinski proračun
• učinkovit instrument privlačenja željenih industrija
• privlačenje novih poslovnih subjekata i novih investicija pružajući integriranu
uređenu infrastrukturu na jednom mjestu
• sprečavanje devastacije urbanog prostora
• dislokacija industrijskih pogona iz gradskih / naseljenih područja u funkciji
očuvanja prirodnih resursa te racionalnijeg korištenja prostora u naseljenim
područjima i prenamjena u primjerenije (profitabilnije i ekološki prihvatljivije)
namjene.
Sa stajališta investitora, poduzetnika odnosno poslovnog subjekta koji ima
potrebu za poslovnim prostorom i ulaže u poslovnu zonu, osnovne prednosti su:
• kupovina zemljišta, najam zemljišta ili hale/poslovnog prostora koji su uređeni
potrebnom infrastrukturom te se na jednom mjestu nalaze poslovni subjekti
sličnih afiniteta što otvara mogućnost suradnje (poslovnog povezivanja) i
racionalizacije pojedinih troškova poslovanja
• mogućnost rasta i razvoja
• povoljniji i jeftiniji način gradnje na uređenom zemljištu
• korištenje zajedničkih prostorija za poslovne aktivnosti (npr. poslovni centri,
dvorane za sastanke, konferencije i si.)
• korištenje zajedničkih službi (održavanje, nadzor)
• stjecanje uvjeta za dobivanje povlastica od jedinica lokalne samouprave
ukoliko postoje te ukoliko se prema djelatnosti uklapa u prioritetne skupine
(npr. pojedine porezne i druge olakšice)
• mogućnost poticaja putem kreditnih linija na razini grada / županije.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
19
Kako bi se i dalje mogao nastaviti pozitivan trend privlačenja stranih
investitora posebno u proizvodni sektor, omogućio rast i razvoj domaćih poduzeća,
bilo bi neophodno formirati određeni broj poslovnih zona. Razvoj poslovnih zona
neće biti samo mjera za privlačenje stranih ulaganja, već i poticajna mjera za
domaće ulagaće i poduzeća. Na osnovu anketa i istraživanja REDAH-a, pokazalo
se da vlasnici proizvodnih poduzeća imaju najviše problema kod proširenja
poslovnog prostora jer su to najzahtjevnija ulaganja. Nakon investiranja u
proizvodne hale, često se blokira njihov razvoj za dalje proširivanje i razvijanje
strojnog parka, opreme, kadrova i drugog, koje može trajati i do 5 godina.
Sa stajališta regije, osnovne prednosti ulaganja u razvoj poslovnih zona mogu
se sažeti u poticanje razvoja poduzetništva i ukupnog gospodarstva čime se
doprinosi prosperitetu i razvoju regije u cijelosti.
Na osnovu navedenog, može se zaključiti da razvojem poslovne zone na
svojem teritoriju jedinica lokalne samouprave direktno utječe na brži i učinkovitiji
gospodarski razvoj usklađen s prostornim i razvojnim planovima i prioritetima kako na
lokalnoj, tako i na regionalnoj odnosno državnoj razini.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
20
3. KRATKA SLIKA STANJA GOSPODARSTVA U BIH
3.1Najvažnije karakteristike stanja od značaja za studiju
Brojna istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini su pokazala da na brži
razvoj poduzetništva negativno utiče nedostatak odgovarajuće poduzetničke
infrastrukture - prostora za rad i širenje biznisa, otežano pribavljanje urbanističkih,
građevinskih i drugih dozvola i nedostatak usluga za početak i poboljšanje
poslovanja.
Bosna i Hercegovina zaostaje u razvoju poduzetništva za zemljama regije,
a neki od indikatora koji to pokazuju su najduže procedure registriranja posla,
najmanji broj malih i srednjih poduzeća na tisuću stanovnika i najnerazvijenija
poduzetnička infrastruktura. Četiri su razloga zaostajanja Bosne i Hercegovine za
zemljama regije. Vrlo kasno je došlo do priznavanja značaja razvoja poduzetništva
za gospodarstvo zemlje – povijesna kategorija. Negativan utjecaj je ostvaren i
sporim procesom privatizacije i tranzicije. Složena administrativna struktura države
sa četiri razine vlasti, nejasno definirane nadležnosti i stalna politička kriza su
uzrok nekonzistentnosti gospodarskih politika i zakonskih mjera, te
nekonzistentnosti institucionalnog okvira za razvoj poduzetništva.
Niz je svakodnevnih prepreka u radu s kojima se susreću poduzetnici, a
koje negativno utiču na brži rast i razvoj. Prepreke se mogu svrstati u četiri grupe:
pravne, financijske, infrastrukturne i institucionalne. Najbliža razina vlasti s kojom
se susreće poduzetnik je općina, te je i pritisak na općinu za otklanjanje ovih
prepreka najveći. Međutim, lokalne razine vlasti (općine) u Bosni i Hercegovini
nemaju na raspolaganju značajnije resurse za rješavanje ovih problema, te su
primjeri dobre prakse (vezani za otklanjanje prepreka za poslovanje) u Bosni i
Hercegovini vezani za zajednički rad i napore lokalnih razina vlasti, nevladinog
sektora i poduzetnika.
U okviru uvodnih razmatranja dat ćemo i vrlo kratak prikaz stanja bh.
gospodarstva koji je svakako od velikog značaja za problematiku ove studije.
Osnovni izazov bh. gospodarstva je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje
konkurentne europske zemlje (v. graf III-1). Zajedno sa ostalim zemljama
jugoistočne Evrope čini najnekonkurentniju regiju Europe. K tomu, evidentan je
trend opadanja konkurentnosti bh. gospodarstva od 2006. godine.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
21
Graf III-1. Najmanje konkurentna europska gospodarstva
Izvor: Global Competitivenes Report 2008 – 2009, WEF
Osnovni način povećanja međunarodne konkurentnosti i ostvarivanja
snažnog gospodarskog razvoja je poticanje međunarodno konkurentne
proizvodnje i distribucije znanja. To se može postići, prije svega, povećanjem
ulaganja u istraživanja i razvoj na minimalno 0,50% bruto domaćeg proizvoda u
2013. godini.
Istraživačko-razvojni centri u poduzećima (na koje u zemljama članicama
EU otpada preko 60% ukupnog broja istraživača) nisu adekvatno razvijeni, pa
stoga nema adekvatnog razvoja proizvoda. Posljedično, konkurentnost poduzeća,
koja su osnovni nosioci konkurentnosti zemlje, na niskoj je razini.
Postojeća OECD norma, da svaki sveučilišni nastavnik provodi polovicu
radnog vremena u proizvodnji znanja (istraživanjima), a polovicu u distribuciji tih
znanja (edukaciji) u BiH je ispunjena sa 3%. 1
Graf III-2. Benchmarking konkurentnosti bh. gospodarstva
1
Izračun zasnovan na BH Universities Annual reports for 2004.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
22
Iz grafa III-2, zasnovanog na analizama Svjetskog gospodarskog foruma,
očigledno je da su izvršenje ugovora i registracija nekretnina, s jedne strane, te
početak poslovanja i dobivanje kredita, s druge strane, među glavnim razlozima
nekonkurentnosti bh. ekonomije.
Pravni okvir za odvijanje gospodarskih aktivnosti nije razvijen. BiH uvelike
zaostaje za drugim gospodarstvima u oblasti izvršenja ugovora. Ako sigurnost
prava svojine i izvršavanje ugovora nisu osigurani, ulaganja i trgovina te time i
gospodarski razvoj bit će ugroženi. Pojednostavljivanje i usklađivanje propisa u
BiH doprinijelo bi uspostavi jedinstvenog gospodarskog prostora, što bi dalje
doprinijelo porastu konkurentnosti kroz uspostavu gospodarstva obima i
smanjivanje troškova poslovanja.
BiH ima nedovoljno obrazovanu radnu snagu (u tabeli 3.1), pa je
neophodno poboljšavati sustav obrazovanja, od najniže do najviše razine, kako
kroz porast obuhvata obrazovanjem, tako i poboljšanjem performansi obrazovnog
sustava.
Tabela 3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj
školskoj spremi, području i spolu, 2008. (u % )
Ukupno
BiH
UKUPNO
100
R
S
10
0
48
,7
44
,6
FBi
H
100
Muškarci
B
D
10
0
55
,1
37
,1
Bi
H
10
0
35
,2
57
,0
RS
FBi
H
Žene
BD
100 100 100
Bi
H
10
0
57
,8
36
,5
R
S
10
0
58
,2
36
,8
FBi
H
100
Osnovna
46,
45,
38, 32, 47,
57,5
škola i niže
9
6
8
70
9
Srednja
46,
47,
52, 59, 43,
36,4
škola
4
7
8
80
7
Viša, visoka
sprema,
6,
6, 7,
7,4
5, 5,
magistarski,
6.7
6,7
8,4
8,4
6,1
7
7
8
0
7
0
doktorski
stepen
Izvor: Agencija za statistiku u BiH (Anketa o radnoj snazi 2008).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
B
D
10
0
62
,1
32
,8
5,
2
23
Stopa upisa u srednju školu (73%) je dvostruko niža od prosjeka grupe
tranzicijskih zemalja članica EU (Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska). To
čini malim osnovu za regrutaciju visokoškolske populacije, koja je za 58% niža od
prosjeka navedene grupe zemalja. 2 Stoga je neophodno povećati aktualno mali
broj studenata, posebno na prirodno-matematičkim i tehničko-tehnološkim
fakultetima, radi jačanja baze za regrutiranje istraživačkih kadrova. To je i put za
osnivanje istraživačko-razvojnih centara u poduzećima koji uvelike nedostaju.
Veoma je mali broj poduzeća koja pružaju internu obuku za svoje
zaposlenike ili mogućnost vanjske obuke. To je posljedica nedostatka priznavanja
vrijednosti obuke ili toga što je većina poduzeća u BiH veličine mikro ili malih i
srednjih poduzeća, koja u većini slučajeva ne raspolažu sredstvima za obuku
zaposlenika.
Ideja o konkurentskoj prednosti, mada u BiH prisutna među ekonomistima,
nije prevladavajuća u krugovima koji se bave poslovanjem i/ili donose ključne
političke odluke. Poduzetnici još uvijek smatraju da je stjecanje komparativne
prednosti ključna točka oslonca uspjeha poduzeća, pa se njihovi zahtjevi
uglavnom odnosne na smanjivanje poreza, sniženje kriterija radnog
zakonodavstva, uvođenje protekcionističkih i sličnih mjera.
Kada se to ne podrži ili se samo djelomično i sporo podrži odnosnim
politikama, rezultat je gušenje lokalne konkurencije, čime opada produktivnost, pa
se izlaz nalazi u prodaji često monopolske pozicije stranim ulagačima na koje
država zbog njihove snage i vlastite slabosti ne može adekvatno utjecati.
Alternativa je stvaranje uvjeta da lokalni poduzetnici svoj uspjeh ostvaruju u
konkurentskoj utakmici.
Budući da u BiH nema adekvatnog razvoja ili transfera inovativnih
tehnologija i razvijenih vještina zaposlenika – što uz partnerstvo tvrtki čini kritične
čimbenike uspjeha u razvoju klastera – razumljivo je da klasteri nisu dovoljno
razvijeni u BiH.
BiH nema urađenu mapu postojećih klastera, niti usvojene politike razvoja
klastera. Naredna tabela pokazuje poziciju klastera u odnosu na izabrane zemlje.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
24
Graf III-3. Razvijenost klastera (Izvor: Global Competitivness Report 2008 –
2009, WEF)
Nedovoljno razvijeno jedinstveno tržište u BiH, odnosno postojanje niza
prepreka poslovanja unutar nje, daljnja je smetnja razvoju i dodatni trošak
poslovanja, koji ima negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva BiH.
Na kraju ovog kratkog osvrta na stanje gospodarstva u BiH, sa posebnim
osvrtom na aspekte od značaja za poslovnu infrastrukturu, dajmo i prikaz
makroekonomskih parametara za posljednje dvije godine3:
Tabela 3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BiH
2008.godina
2009.godina
Bruto društveni proizvod (BDP)
24,7 mlrd KM
23,95 mlrd KM
BDP po glavi stanovnika
6.530 KM
6.233 KM
Realna stopa rasta
5,5%
-3,2%
Stopa rasta industrijske
15,4%
-3,3%
proizvodnje
Prosječna inflacija na godišnjoj
7,4%
-0,4%
razini
Stopa nezaposlenosti u BiH
23,4%
24,1%
Prosječna plaća na razini BiH
752 KM
790 KM
Vanjski dug
4,24mlrd KM
5,2mlrdKM(21,7%BDP)
(17,2%BDP)
Deficit tekućeg računa
3,73 KM
1,8mlrd KM (7,5%BDP)
(15,12%BDP)
Pokriće uvoza izvozom
41,2%
44,8%
DSU (procjena)
1,3 mlrd KM
790 mil KM
Devizne rezerve
6,296 mlrd KM
6,212 mlrd KM
3.2 Europska povelja za MSP I BiH
Europska povelja za mala i srednja poduzeća, koja je usvojena u Lisabonu
2000. godine i potvrđena na sastanku Europskog vijeća u Frer-u, u svibnju 2000.
godine, predstavlja strategiju prema kojoj poduzetništvo Europske unije do 2010.
godine treba postati najkonkurentnije i najdinamičnije.
3
Dr Kemal Kozarić: Makroekonomski pokazatelji i utjecaj financijske krize na bankarski sektor BiH,
Konferencija povodom promocije Strategije razvoja BiH, Sarajevo, 28.04.2010.godina.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
25
S tim ciljem, Povelja je postala ključno političko sredstvo za opću promociju
poduzetništva, koja naročito ističe presudnu ulogu malih i srednjih poduzeća u
razvoju konkurentnosti i povećanju uposlenosti.
Na samitu Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana u Solunu - Grčka,
2003. godine, zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina,
Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) podržale su Europsku povelju o malim i
srednjim poduzećima.
Povelja obvezuje zemlje potpisnice na sustavno praćenje, vrednovanje i
uspoređivanje godišnjeg napretka razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Ona
obuhvaća sva pitanja koja se odnose na problematiku malog poduzetništva, u
rasponu od zakonske regulative do edukacije. Poveljom se nastoji unaprijediti
suradnja u nizu područja ključnih za europsko malo poduzetništvo.
Nakon preporuka koje je dalo Europsko povjerenstvo u svom drugom
godišnjem izvještaju o Procesu stabilizacije i pridruživanja za Jugoistočnu Europu,
te nakon njenog saopćenja pod nazivom «Zapadni Balkan i europske integracije»,
šefovi država i vlada regije obvezali su se na implementiranju sljedećih 10 principa
Povelje:
a) obrazovanje i stručno osposobljavanje za poduzetništvo,
b) jeftiniji i brži početak,
c) bolje zakonodavstvo u praksi,
d) raspoloživost stručnim znanjima,
e) poboljšanje „on line“ pristupa,
f) bolje iskorištenje jedinstvenog tržišta,
g) oporezivanje i financijska pitanja,
h) jačanje tehnoloških kapaciteta malih poduzeća,
i) razvoj korištenja uspješnih e-biznis modela i podrška razvoju vrhunske klase
malog gospodarstva,
j) razvijanje jačeg, mnogo efektivnijeg predstavljanja interesa malih poduzeća na
razini unije i države.
U radu se dalje daje se presjek stanja u Federaciji BiH i BiH po oblastima
koje tretira Europska povelja i dijagramski prikaz ocjena za pojedina poglavlja u
usporedbi sa zemljama Zapadnog Balkana (procjenu je dalo Europsko
Povjerenstvo):
Graf.III-4. Ukupne ocjene za BiH u oblasti primjene Europske povelje
Rezultati BiH u deset oblasti Europske povelje
5
4
3
2
1
0
a
b
c
d
e
f
g
h
i
j
Prosječna vrijednost ocjena u BiH
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
26
Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg poduzetništva pokazuju da su
dosadašnji poticaji razvoja MSP-a dali rezultat, ali nedovoljan da u strukturi
proizvodnje zauzmu zavidno mjesto. Ne zanemarujući razvoj velikih gospodarskih
subjekata, kao temelja sveukupnog razvoja zemlje, poticaj malog poduzetništva
može dati u relativno kratkom vremenu dobre rezultate u proizvodnji, izvozu te
supstituciji uvoza, a time i u zapošljavanju.
Zajedničkim radom poduzeća udružena u poduzetničku zonu mogu postići
sve ono što pojedinačno ne bi uspjela. Povećanje rasta i zaposlenosti ostvarit će
se i putem aktivnosti na regionalnoj razini i to:
• razvojem regionalnih i lokalnih akcijskih planova i strateških dokumenata,
• promoviranjem stvaranja poduzetničkih zona i klastera,
• stvaranjem poduzetničke kulture,
• širenjem suradnje između obrazovnog i poslovnog sektora.
Studijom sadašnjeg stanja u pogledu poduzetničke infrastrukture te
izgradnje poslovnih zona u regiji Hercegovine, koje će na znanstveni način biti u
potpunosti sagledane, utvrdit će se i definirati program ii mjere koje imaju za cilj da
stvore okvir za održiv gospodarski razvoj i napredno društvo. Studijom će se
znanstveno utvrditi:
• preduvjeti osnivanja i razvoja poslovnih zona,
• financiranje osnivanja i razvoja poslovnih zona,
• opremljenost izgradnje poslovnih zona,
• korisnici i obveze korisnika,
• kriteriji za odabir sredstava potpore i korištenje sredstava.
Kako je već rečeno, glavni cilj je stvoriti okvir za održiv gospodarski razvoj i
napredno društvo. Tako visoko postavljen cilj može se postići samo uz obimna
znanstvena istraživanja koja su provedena ovom studijom, konsenzusom o
regionalnom razvoju, te prihvaćanju cjelovitog koncepta ekosocijalno-tržišnog
modela.
Ekosocijalno-tržišni model počiva na temeljnim odrednicama: ekologija,
društvo i tržišno gospodarstvo. Cilj je ostvarenje snažne natjecateljske
sposobnosti, socijalne, društvene pravednosti i partnerstva, te obzirnog korištenja
prirodnih znanosti. Održivi razvoj podrazumijeva onaj oblik ljudskog promišljanja i
djelovanja koji omogućava i osigurava dugoročni razvoj gospodarskih djelatnosti i
društva, te mirnoga suživota uz svrhovito korištenja naslijeđenih zaliha.
Napredno društvo je onaj oblik organizacije suživota na planetu Zemlji u
kojem ljudska vrsta smisao i svrhu svoga postojanja i djelovanja stavlja isključivo u
službi stvaranja novih vrijednosti tj. koristi za sve korisnike svih dobara na planetu.
U tom smislu sveukupno ljudsko djelovanje zbiva se u sljedećih sedam
temeljnih procesa ili područja;
1. društvo-ljudski potencijali,
2. sustav vrijednosti i vrednota,
3. promjena sustava,
4. informacije i komunikacije,
5. odnos sustava i okruženja,
6. organizacija sustava,
7. ekosocijalno-tržišno gospodarstvo.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
27
4. OPĆI PODACI O HERCEGOVAČKO - NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI / KANTONU
4.1 Hercegovačko - neretvanska županija (HNŽ) u kontekstu
državnog ustavnog uređenja
Ustav Bosne i Hercegovine (BiH), koji je sadržan u Aneksu IV. Dejtonskog
mirovnog sporazuma, uspostavio je složenu institucijsku strukturu, koja se sastoji
od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH) i Republike Srpske (RS) i
Distrikta Brčko. Sama Federacija je multietnička i podijeljena je u 10 županija,
među kojima se nalazi i HNŽ.
Unutar ovakve ustavne strukture, BiH je suverena država sa
decentraliziranom administrativnom strukturom. Država BiH ima centralnu vlast, ali
ona ima ograničenja i specifična ovlaštenja, dok su dva entiteta i Distrikt Brčko
politički, administrativno i fiskalno autonomni. BiH ima dvodomni državni
Parlament, uz parlamente na razini entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine i
Republike Srpske), Brčko Distrikta i županija.
Državne nadležnosti uključuju monetarnu politiku, vanjsku politiku,
vanjskotrgovinsku politiku i carinu, regulatorne nadležnosti vezane za
međunarodne i međuentitetske krivične zakone, telekomunikacije, transportni
sustav, prometnu kontrolu, imigraciju, izbjeglice i politiku azila. Entiteti, koji imaju
vlastite ustave, vrše sve funkcije koje nisu izričito dodijeljene državi Ustavom BiH.
Dva entiteta su asimetrična po institucijskoj organizaciji. Federacija BiH se
sastoji od 10 županija i podijeljena je u 84 općine, dok županije ne postoje u
Republici Srpskoj koja se sastoji od 63 općine. U Federaciji, županije imaju
značajna fiskalna ovlaštenja.
Od kraja rata, javna uprava u BiH raste, uz lokalne i međunarodne aktere koji
kreiraju nove strukture vlasti prema vlastitim vizijama i resursima. Ovaj pristup
izgradnji institucija, iako neuređen, uspješno je omogućio državi i entitetima da
dostignu dovoljnu birokratsku masu za obavljanje najvažnijih upravljačkih funkcija.
Današnje vrijeme obilježavaju brze promjene u okruženju i visoke
tehnologije. U takvim novim, izmijenjenim uvjetima na prijelazu u 21. stoljeće, sve
se javne uprave nalaze pod izazovima - kako se uklopiti u nove globalne tokove.
Okolnosti u kojima danas javne uprave djeluju potpuno su se izmijenile. Stabilnost
i statičnost, kao karakteristike ranijeg okruženja, zamijenjene su dinamičnošću i
promjenjivošću. Ranija zatvorenost se zamjenjuje otvorenošću, a rizik i
nesigurnost javljaju se kao zamjena za raniju sigurnost.
4.1.1 Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini
U BiH je određeni napredak postignut na polju reforme javne uprave 4.
Uprava Bosne i Hercegovine je na stručan način učestvovala u tehničkom dijelu
pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Sve vlade u BiH su usvojile
zajedničku platformu za provedbu Studije reforme javne uprave, koja definira
odgovornosti na političkoj razini, te na razini koordinacije i provedbe.
4
Izvještaj o praćenju procesa reforme javne uprave u prvoj polovini 2008. godine, Centar za
humanu politiku
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
28
Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji su središnji
element Procesa stabilizacije i pridruživanja, službeno su otvoreni u studenom
2005. godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je parafiran 16.6.2008. čime
je BiH postigla dovoljan napredak u ispunjavanju svih zahtjeva.
BiH se mora fokusirati na europske prioritete i EU očekuje da taj fokus bude
vidljiv u radu Vlada i parlamenata na svim razinama, pa time i Vlade i Skupštine
HNŽ, općinskih administracija i općinskih vijeća u svim općinama u HNŽ.
4.2 Zemljopisni položaj i veličina teritorije HNŽ
4.2.1 Zemljopisni i geoprometni položaj
Administrativna karta BiH prikazana je na slici broj IV-1, a na slici broj IV-2
prikazana je karta HNŽ sa pripadajućim općinama.
Slika IV-1. Administrativna karta BiH
Slika IV-2. HNŽ sa pripadajućim
općinama
HNŽ ima centralnu lokaciju u Hercegovini i kroz njega prolazi planirana
trasa autoputa na Koridoru Vc. Županija ima povoljne geoprometne karakteristike,
s obzirom na svoj centralni položaj kroz koji prolazi najvećim dijelom rijeka
Neretva, magistralni put M-17, željeznička pruga i dijelom buduća trasa autoputa
na koridoru Vc . Površina BiH iznosi 51.209,2km2, a površina F BiH 26.110,0 km2.
HNŽ zauzima površinu od 4. 401,0 km2, odnosno 16,86 % F BiH i 8,59 % teritorije
BiH.
Projekt Koridor Vc, kao do sada najveća investicija u infrastrukturu u BiH će
odigrati ključnu ulogu ne samo time što će dati financijski poticaj razvoju bh.
gospodarstva, nego i što će imati značajan utjecaj na cijelu regiju. Osnovni cilj
projekta izgradnje autoputa na Koridoru Vc je uključivanje BiH u glavne prometne
tokove i globalni europski gospodarski prostor.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
29
Očekuje se da će autoput biti ključni
pokretač gospodarskih aktivnosti u
zemlji. Izgradnjom autoputa ostvarit će
se racionalno povezivanje bosanskohercegovačkih prostora sa susjednim
državama
i
regijama
i
postići
stabilizirajući i razvojni učinci za zemlju.
Na slici broj IV-3 se vidi da pan-europski
koridor Vc prolazi kroz većinu općina i
teritorije HNŽ.
Županija ima 8 općina (Čapljina,
Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, ProzorRama, Ravno i Stolac) i Grad Mostar.
HNŽ ima ukupno 226.632 stanovnika sa
gustoćom naseljenosti od 51,50
stanovnika po km2. Po broju stanovnika
nalazi se na šestom mjestu u Federaciji
BiH, iza Tuzlanskog, Sarajevskog, ZEDO, Unsko-sanskog i Srednjobosanskog kantona. Grad Mostar ima površinu od 1
175 km2 i 111.116 stanovnika sa gustoćom naseljenosti od 94,6 stanovnika po
km2.
Veličina pojedinih općina u HNŽ je prikazana tabelom broj 4.1 i dijagramom
broj IV-4.
Slika IV-3: Prolazak koridora Vc kroz HNŽ
Tabela 4.1: Površina općina u
HNŽ
Površina
Općina
Broj
u km2
1.
Čapljina
256
2.
Čitluk
181
3.
Jablanica
301
4.
Konjic
1 169
5.
Mostar
1 175
6.
Neum
225
7.
Prozor/Rama 477
8.
Stolac
286
9.
Ravno
331
UKUPNO
4 401
Dijagram IV-4.: Površine općina u HNŽ
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
30
4.3 Stanje gospodarstva u HNŽ
4.3.1. Stanje gospodarstva u Bosni i Hercegovini
Prema „Izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2009-2010.“ Svjetskog
gospodarskog foruma, od ukupno 133 zemlje, Bosna i Hercegovina se nalazi na
109. mjestu najkonkurentnijih gospodarstava svijeta, što je pad za dva mjesta u
odnosu na prethodni izvještaj, kada je bila na 107. mjestu. Svojom
konkurentnošću, Bosna i Hercegovina nije uspjela podići stope gospodarskog
rasta na razinu prosjeka zemalja u Europskoj uniji, jer još uvijek ima neadekvatan
zakonski okvir, nedovoljno izgrađenu poslovnu strukturu kao i nedostatak
industrijskih klastera.
Bruto domaći proizvod (BDP), obračunat prema proizvodnom pristupu u
tekućim cijenama, procijenjen je u iznosu od 24.702 mil. KM u 2008. godini sa
nominalnim porastom od 13,5% u odnosu na 2007. godinu. Bruto domaći proizvod
po stanovniku u 2008. godini iznosio je 6.429 KM odnosno 4.810 USD. Bruto
nacionalni dohodak za BiH u 2008. godini iznosio je 25.502 mil. KM, a bruto
nacionalni raspoloživi dohodak 29.108 mil. KM.
U proizvodnim djelatnostima (poljoprivreda, ribarstvo, rudarstvo,
prerađivačka industrija, snabdijevanje električnom energijom i građevinarstvo)
stvara se 36,4% dodane vrijednosti, a u uslužnim djelatnostima 63,6%. Najveće
učešće u BDP-u ima dodana vrijednost stvorena u trgovini (13,4%), prerađivačkoj
industriji (11,4%), poslovanju nekretninama (8,3%) kao i javnoj upravi (8,9%).
Najveći doprinos rastu BDP-a od 13,5% imale su trgovina (15,2%), prerađivačka
industrija (13,0%), javna uprava (10,1%), poslovanje nekretninama (9,4%) i
poljoprivreda (8,5%).
Uspostavljanje jedinstvenog i stabilnog gospodarskog i pravnog okruženja,
omogućit će Bosni i Hercegovini brži gospodarski i društveni razvoj, što je put za
ulazak u EU. Aktivnosti u zemlji će u narednom razdoblju biti usmjerene na
ostvarivanju jedinstvenog gospodarskog prostora BiH i uspostavljanje
gospodarskog i pravnog sustava usklađenog sa EU zakonodavstvom, a u cilju
slobodnog protoka kapitala, roba i usluga i povoljnog poslovnog okruženja. 5
4.3.1.1. Gospodarski kriteriji
Kada je u pitanju gospodarski razvoj, u skladu sa zaključcima Europskog
vijeća u Kopenhagenu, u lipnju 1993. godine, članstvo u Uniji zahtijeva postojanje
funkcionalnog tržišnog gospodarstva i sposobnost suočavanja s konkurentskim
pritiskom i tržišnim snagama u Uniji.
4.3.1.2. Makrogospodarska stabilnost
Gospodarski ambijent Bosne i Hercegovine je u 2009. godini bio pod
snažnim utjecajem globalne gospodarske krize. Gospodarska, odnosno financijska
kriza je utjecala na slabljenje gospodarstva u BiH odnosno F BiH.
U 2009. godini došlo je do smanjenja gospodarskih aktivnosti. Kriza je
utjecala na manje kreditiranje gospodarstva, smanjen dotok kapitala iz drugih
privatnih izvora, kao što su direktna strana ulaganja, potražnja za proizvodima koje
BiH izvozi prije svega u EU i regiju je smanjena.
5
Program Vlade Federacije BiH za 2010. godinu, siječanj 2010.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
31
Industrijska proizvodnja u F BiH u 2009. godini pala je za 11,8 % u odnosu
na 2008. godinu. Glavne industrijske grupacije bilježe pad proizvodnje, i to
energija, sirovine, kapitalni proizvodi, trajni i netrajni proizvodi. Istovremeno su
napredovale ili ostvarile iste rezultate samo četiri industrijske grane, i to
proizvodnja duhanskih proizvoda, celuloze i papira, izdavačka djelatnost, te
proizvodnja kemijskih proizvoda.
Pokrivenost uvoza izvozom je porasla i sada je na razini od 45,1 %. Zbog
manjeg priliva sredstava u proračune na svim razinama vlasti u 2009. godini
smanjena su i izdvajanja na ime potrošnje u javnom sektoru, socijalnih transfera
kao i potrošnje za socijalnu zaštitu. Smanjenja su i izdvajanja na ime transfera za
poticaj razvoju privrede, putem grant sredstava podrške malim i srednjim
poduzećima.
I pored izuzetno teških uvjeta privređivanja u 2009. godini, procjena 6 je da
će ključni pokazatelji razvoja u 2010. godini imati tendenciju zaustavljanja, čak i
blagog rasta što potvrđuje i podatak da je u siječnju 2010. godine u odnosu na
januar 2009. godine došlo do porasta industrijske proizvodnje u F BiH za 0,1%. 7 U
skladu s tim, pravci djelovanja će biti usmjereni na intenziviranje gospodarskog
razvoja i stabilnog poslovnog okruženja.
4.3.1.3. Pravni sustav
Nedostatak usklađenog poslovnog zakonodavstva na svim razinama vlasti,
naročito u oblasti poreza i doprinosa koji opterećuju poslodavce, kao i nedostatak
preciznih i strožih propisa za sprečavanje i sankcioniranje nelegalnog rada, stvara
poteškoće i za međunarodne i za domaće poduzetnike.
Provedba jedinstvenog sustava registracije poduzeća počela je na
ograničenom broju sudova u lipnju 2007. godine. To je trebalo skratiti proceduru
sudske registracije na pet dana i smanjiti broj potrebnih dokumenata. Nije
postignut očekivani napredak u procedurama za pokretanje biznisa, dobivanja
licenci ili zatvaranja poduzeća u BiH8. Krupne prepreke pri ulasku u posao postoje
u područjima kao što su dobivanje licenci, registracija imovine, realizacija ugovora
i plaćanje poreza. Sveukupno gledano, registracija kompanija i procedure
izdavanja licenci su nedovoljno poboljšane, ali značajne administrativne
neefikasnosti i dalje ometaju ulazak i izlazak sa tržišta i otežavaju poslovanje.
4.3.1.4. Financijski sektor
Banke drže dominantnu poziciju u financijskom sektoru i njihova aktiva je u
rujnu 2009. godine iznosila 15,3 milijarde KM, što je za 2% više u odnosu na 2008.
godinu9. Nažalost, u vrijeme globalne gospodarske krize banke ne dijele sudbinu
korisnika kredita, jer su kamatne stope zabilježile rast. Komercijalne banke svoju
poslovnu politiku nisu prilagodile trenutnim uvjetima privređivanja u uvjetima
gospodarske krize, tj. nisu izvršile spremnost da dijele sudbinu gospodarskog
sektora, jer su zadržale enormno visoke kamatne stope na kredite gospodarstva
koje ona očigledno ne može podnijeti. Primjera radi, kamatne stope se trenutno
kreću iznad 7% što u konačnici obeshrabruje gospodarske aktivnosti.
6
Federalni zavod za programiranje razvoja, Sarajevo 2010
Gospodarska komora Federacije, Osnovni pokazatelji kretanja u gospodarstvu, veljača 2010.
8
„Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. godini“, radni dokument osoblja komisije br.
COM(2007) 663 od 6.11.2007.
9
Glasnik Agencije za bankarstvo F BiH broj 48/2010
7
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
32
4.3.2 Pokazatelji za HNŽ
U okviru svoje nadležnosti definirane Ustavom, HNŽ je, pored ostalog
nadležna i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje
gospodarskog i društvenog razvoja, a za većinu propisa iz oblasti privređivanja
nadležni su organi Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. Gospodarstvo HNŽ još
nije dostiglo prijeratno stanje razvijenosti, ali pokazuje vidne elemente napretka i
pozitivnog rasta naročito kada je u pitanju rast MSP-a.
4.3.2.1. Tržište radne snage
U prosincu 2009. godine na području Hercegovačko-neretvanske županije
bilo je zaposleno 42.199 osoba. Broj zaposlenih u prosincu 2009. godine u odnosu
na prosjek 2008. godine (42.531 osoba) manji je za 332 osobe ili za 0,8 %, dok je
u odnosu na studeni 2009. godine (42.061 osoba) veći za 138 osoba ili za 0,3 %.
Krajem prosinca 2009. godine, na području Hercegovačko-neretvanske županije,
bilo je evidentirano 29.596 nezaposlenih osoba, što je u usporedbi s prosječnom
nezaposlenošću u 2008. godini više za 0,7 %, a u odnosu na studeni 2009. godine
više za 0,5 %.
Gledano po općinama, najveći broj nezaposlenih osoba nalazi se u Gradu
Mostaru (14.775 ili 49,9 %), zatim u općini Konjic (3.671 ili 12,5 %), slijedi Čapljina
(2.764 ili 9,3 %), Stolac (2.232 ili 7,5 %), Čitluk (2.036 ili 6,9 %), Jablanica (1.882
ili 6,4 %), Prozor-Rama (1.873 ili 6,3 %), Neum (332 ili 1,1 %) i općina Ravno sa
31 nezaposlenom osobom. U kvalifikacionoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći
broj čine kvalificirani radnici 11.621, što predstavlja učešće od 39,3 %, zatim slijedi
srednja stručna sprema 7.891 osoba ili 26,6 %, nekvalificirani radnici 4.687 ili 15,9
%, PK 3.011 ili 10,2 %, VSS 1.487 ili 5,0 %, VŠS 723 ili 2,4 % i VKV 176 ili 0,6 %.
Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje krajem prosinca 2009.
godine bilo je 14.707 žena, što čini 49,7 %. Nezaposlenih osoba koje traže prvo
zaposlenje bilo je 12.778, što od ukupnog broja podstavlja 43,2 %. Broj žena koje
prvi put traže zaposlenje iznosi 6.773 ili 22,9 % od ukupnog broja nezaposlenih
osoba. Veličina tržišta radne snage je prikazana ukupnim brojem zaposlene i
nezaposlene radne snage.10
Tabela 4.2.: Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u HNŽ
BROJ ZAPOSLENIH
BROJ NEZAPOSLENIH
2004
41.634
25.642
2005
41.712
26.794
2006
41.799
28.632
2007
40.655
30.838
2008
42.531
29.403
2009
42.018
29.596
Proizvodni sektor ima najvišu stopu gubitka radnih mjesta, naročito zbog
posljedica globalne gospodarske krize koja se osjetila u posljednjem kvartalu
2008. godine i cijeloj 2009. godini.
10
Neslužbene procjene nezaposlenosti koje uključuju rasprostranjeno sio gospodarstvo iznose cca
18-22%. Izvor: (Svjetska banka 2006. procjena)
http://www.buyusa.gov/bosniaandherzegovina/en/31.html
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
33
Ovo se djelomično može pripisati i slaboj konkurenciji u sektoru,
pretjeranom uvozu relativno jeftinije robe s Dalekog istoka kao i porastu u
produktivnosti domaće radne snage. Do velike mjere, lokalno gospodarstvo je
intenzivno sa stanovišta radne snage i uglavnom se temelji na industrijama koje su
orijentirane na izvoz. S obzirom na rastuću konkurenciju koja dolazi iz azijskih
zemalja, očito je da ovakvo stanje lokalnog gospodarstva ne može dugoročno biti
održivo. Poljoprivredna infrastruktura je zastarjela, ispod kapaciteta, slabo
integrirana, te joj nedostaje kvaliteta i standardi kao što je HACCP.
a) prema općinama
b) prema godinama
Dijagram IV-5.: Razina zaposlenosti i nezaposlenosti u HNŽ
50,000
40,000
30,000
broj zaposlenih
20,000
broj nezaposlenih
10,000
0,000
2004 2005 2006 2007 2008 2009
4.3.2.2. Mladi na tržištu rada
U ukupnoj nezaposlenosti udio mladih je izrazito visok, što je slučaj i sa
ostalim europskim zemljama gdje je stopa nezaposlenosti mladih znatno viša u
odnosu na odrasle. Mladi su definirani kao pripadnici dobne skupine od 15 do 30
godina života, znači oni koji traže prvo zaposlenje, odnosno oni potencijalno radno
- aktivni. S obzirom na nedovoljnu usklađenost obrazovnog sustava s potrebama
tržišta rada, mladima je veoma teško da nađu posao bez obzira na dostignutu
razinu obrazovanja. Udio nezaposlenih osoba u dobi do 30 godina u 2009. godini
je 30,5% i u odnosu na 2008. godinu bilježi porast za 0,4%.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
34
Naime, većina mladih je dugoročno nezaposlena i skoro 80% mladih čeka
na zaposlenje duže od godinu dana. Zabrinjavajući je podatak da svaka treća
osoba sa evidencije čeka na zaposlenje više od 5 godina (10.650 ili 36 %), a
posebno podatak da 17,5% (za 0,5% više nego lani) nezaposlenih posao čeka
više od 9 godina. Također, veoma je visok priliv mladih na tržište rada koji prvi
puta traže zaposlenje, što u osnovi doprinosi rastu ukupne nezaposlenosti u HNŽ.
Razlozi za visoku stopu nezaposlenosti mladih su: nedovoljna usklađenost
obrazovanja sa tržištem rada, sivo gospodarstvo, a u manjoj mjeri odlaganje rada
zbog školovanja, nisku razinu kvalifikacije ili neodgovarajuće obrazovanje za one
koji to nisu stekli tijekom školovanja, ili su prekinuli školovanje ali nisu uspostavili
vezu sa tržištem rada.
Vodeći se navedenim, reformu školskog sustava bi trebalo uskladiti sa
potrebama za radnom snagom na tržištu rada, a obrazovne programe postaviti
fleksibilno.
4.2.2.3. Vanjska trgovina
U 2007. godini HNŽ u izvozu čini 16,95 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno
11,80 % ukupnog izvoza BiH. U 2008. godini HNŽ u izvozu čini 15,16 % ukupnog
izvoza F BIH, odnosno 10,68 % ukupnog izvoza BiH. U 2009. godini HNŽ u izvozu
čini 11,19 % ukupnog izvoza F BIH, odnosno 8,91 % ukupnog izvoza BiH.
Usporedbe radi, Zeničko-dobojska županija je vodeća u izvozu u F BiH i u 2009.
godini čini 21,98 % ukupnog izvoza FBIH, odnosno 14,77% ukupnog izvoza BiH.
Također, usporedbe radi, u 2009. godini stopa pokrivenost uvoza izvozom u BiH
iznosila je 44,79 %.
Tabela 4.3: Rezultati vanjske trgovine u HNŽ u F BiH i u BiH u
Izvoz
6.080.081 13.625.121
2007
Trgovački deficit
BiH
Uvoz
Uvoz
F
4.236.905 9.607.169
BiH
HNŽ 718.036
1.209.314
BiH 6.847.325 15.932.566
2008
F
4.726.756 10.991.712
BiH
HNŽ 716,912
1.230.280
BiH 5.530.377 12.348.466
2009
F
3.786.298 7.903.637
BiH
HNŽ 493.022
871.951
Trgovački
deficit
7.545.040
5.370.264
-491.278
9.085.242
6.264.956
-513.368
6.818.089
4.117.338
-378.929
Izvoz/Uvoz
000 KM
Izvoz/Uvoz
44,60 %
44,10%
59,38 %
42,98 %
43,00%
58,27%
44,79 %
47,91%
56,54 %
Rezultati vanjske trgovine HNŽ u odnosu na ostale kantone i F BiH,
prikazani su u sljedećim tabelama.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
35
Tabela 4.4: Udio HNŽ u vanjskoj
2007
2008
Izvoz
Uvoz
Izvoz
69,69% 70,51% 69,03%
28,36% 24,83% 28,84%
F BiH
REPUBLIKA
SRPSKA
DISTRIKT BRČKO
HNŽ/HNŽ
1,57%
11,80
%
2,56%
8,87 %
1,83%
10,68
%
trgovini BiH
2009
Uvoz
Izvoz
Uvoz
68,99% 67,20% 65,69%
26,17% 30,39% 29,61%
2,80%
7,55 %
2,16%
8,91 %
2,56%
7,06 %
Tabela 4.5: Udio županija u izvozu u postotcima od ukupnog izvoza F BiH
2007
2008
2009
ŽUPANIJE
%
%
%
ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA
21,33% 21,53% 21,98%
TUZLANSA ŽUPANIJA
21,48% 20,41% 20,32%
ŽUPANIJA SARAJEVO
17,14% 17,90% 18,74%
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA
16,95% 15,16
11,19
ŽUPANIJA
%
%
SREDNJOBOSANSKA ŽUPANIJA
9,06%
10,01% 10,24%
OSTALE ŽUPANIJE
14,03% 14,63% 15,69%
UKUPNO
100%
100%
100%
Tabela 4.6: Udio županija u uvozu u postotcima od ukupnog uvoza F BiH
2007
2008
2009
ŽUPANIJE
%
%
%
ŽUPANIJA SARAJEVO
34,67% 36,68% 36,71%
TUZLANSKA ŽUPANIJA
14,61% 13,55% 13,52%
ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA
12,69% 13,71% 11,98%
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKA
12,59% 11,19
11,03%
ŽUPANIJA
%
ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA
9,89%
9,18%
10,81%
OSTALE ŽUPANIJA
15,55% 15,79% 15,92%
UKUPNO
100%
100%
100%
4.3.2.4. Industrijska proizvodnja
Indeksi industrijske proizvodnje za Federaciju BiH i Hercegovačkoneretvansku županiju prikazani su tabelom broj 4.7.
Federacija BiH
HNŽ
Tabela 4.7: Indeksi industrijske proizvodnje
2003
2004
2005 2006 2007
2002
2003
2004 2005 2006
104,8
113,2
106,1 110,4 108,6
106,7
121,0
101,5 107,9 85,6
2008
2007
107,9
112,8
2009
2008
88,4
102,6
Evidentno je da je razina industrijske proizvodnje u HNŽ u 2009. godini
smanjena u odnosu na 2008. godinu.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
36
4.3.2.5. Struktura gospodarstva u HNŽ
Najrazvijenije industrijske grane u HNŽ su:
• metalurgija i metaloprerada,
• građevinarstvo
• poljoprivreda
• proizvodnja energije
• šumarstvo i drvoprerađivačka industrija,
• prehrambena industrija
Oko 80% ukupnih gospodarskih aktivnosti u oblasti proizvodnje i izvoza
čine velika i srednja poduzeća. HNŽ posjeduje značajne potencijale i za razvoj
malih i srednjih poduzeća koja mogu podržati djelatnost velikih poduzeća kako kod
nabavke sirovina, repromaterijala i rezervnih dijelova, tako i u korištenju finalnih
proizvoda velikih poduzeća u daljoj proizvodnji.
Iskustva razvijenih zemalja ukazuju da je mala privreda vrlo značajna u
ukupnoj privredi i zapošljavanju, i da čak dvije trećine zapošljavanja u Europskoj
uniji i polovina u SAD-u se ostvaruje u oblasti malih i srednjih poduzeća. Značaj
malog poduzetništva pokazuje i činjenica da je Europska unija 2000. godine u
Lisabonu usvojila Europsku povelju za mala i srednja poduzeća koja je postala
ključno političko sredstvo za opću promociju poduzetništva koja ističe presudnu
ulogu malih i srednjih poduzeća u postizanju konkurentnosti i povećanju
uposlenosti, a konkurentnost jedne zemlje je jednaka konkurentnosti poduzeća
koja u njoj postoje. BiH je dana 21.6.2003. na Samitu zemalja Zapadnog Balkana
u Solunu preuzela obavezu provođenja principa Europske povelje o malim i
srednjim poduzećima, i u tom kontekstu od 2004. godine kontinuirano provodi
principe koje preporučuje Povelja.
Kontinuirane mjere podrške Vlade HNŽ mogu doprinijeti unapređenju
poslovnog ambijenta koji rezultira razvojem malih i srednjih poduzeća što dovodi
do povećanja broja zaposlenih.
U okviru svoje nadležnosti definirane Ustavom, HNŽ je, pored ostalog,
nadležan i za donošenje odluka, u okviru gospodarske politike, za poticanje
gospodarskog i društvenog razvoja.
Sveobuhvatni gospodarski oporavak HNŽ zavisit će od razvoja malih i
srednjih poduzeća, te je stvaranje uvjeta za njihov nastanak i razvoj kroz
olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka za poslovanje jedan od
prioritetnih zadataka Vlade. Davanje poticaja stvaranju novih malih i srednjih
poduzeća, te podrška razvoju postojećih poduzeća, podstavlja istovremeno jedan
od najkonkretnijih zadataka Vlade HNŽ.
Većina MSP-a još uvijek radi u sektoru trgovine i ugostiteljstva. Preferiranje
trgovine i nekih uslužnih djelatnosti u procesima osnivanja poduzeća nastaje zbog
više razloga, i to: potrebno je manje kapitala za pokretanje posla, potrebe za
strogim standardima i procedurama poslovanja nisu izražene kao u slučaju
proizvodnje, manji su poslovni rizici, a veće mogućnosti za sivo gospodarstvo.
Proizvodnja, pak, traži veći stupanj kvalificiranosti kadrova, adekvatnu i
konkurentnu razinu tehnologije i opreme i samim time veći obim ulaganja. Zbog
nedostatka kapitala i zbog njegove visoke cijene postaje logično da je broj
registriranih poduzeća u proizvodnji manji nego u drugim sektorima.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
37
Taj će se problem početi rješavati na učinkovitiji način tek kada Vlada HNŽ
u punom kapacitetu uspostavi strategiju poticaja intenzivnog korištenja
komplementarnih prednosti resursa kojima raspolaže HNŽ, kao što su voda,
energija, šume, mineralni resursi, turistički potencijali i sl. Takva bi studija potakla
porast broja MSP-a i u sektoru proizvodnje.
Posebnu šansu za daljnji privredni razvoj HNŽ čini izgradnja
elektroenergetskih objekata i infrastrukturnih objekata.
U daljem dijelu ove studije prikazana je gospodarska struktura i po općinama.
4.3.2.6. Privatizacija u HNŽ
Privatizacija u Bosni i Hercegovini, kao i u većini tranzicijskih zemalja, bila
je motivirana potrebom transformiranja neučinkovitog javnog sektora sa
dominantnim državnim kapitalom u učinkovit poduzetnički sektor, sposoban da
generira gospodarski rast, nova tehnološka i marketinška unapređenja, nova
ulaganja i zapošljavanje.
U Bosni i Hercegovini provođena je tranzicija na veoma decentraliziran
način. Postojao je krovni zakon o privatizaciji na državnoj razini, ali je učinkovita
realizacija procesa privatizacije bila regulirana entitetskim zakonima. Privatizacija
u F BiH je imala snažno naglašene regionalne specifičnosti, odnosno specifičnosti
po pojedinim županijama, što je imalo negativan utjecaj na učinke privatizacije u
BiH, pa i na postignute učinke u HNŽ.
HNŽ je imala povoljnu strukturu gospodarstva u smislu postojanja znatnog
broja velikih i srednjih poduzeća koji su, većinom uslijed ratnih dejstava, najvećim
dijelom uništene i onesposobljene. Time je proces privatizacije u HNŽ umnogome
otežan.
Od ukupnog broja gospodarskih subjekata u HNŽ koji su podlijegali procesu
privatizacije, privatizirano je 181 poduzeće ili 78,35 %. Ostalo je neprivatizirano 50
poduzeća ili 21,65 %. Veliki problem u privatizaciji čini neispunjavanje ugovorenih
obaveza i ugovora o kupoprodaji, tako da dug proces (sporost) raskida
kupoprodajnih ugovora usložnjava proces privatizacije u HNŽ.
Međutim, bez obzira na težinu i složenost procesa privatizacije, koji je u
svim tranzicijskim zemljama donosio i niz problema specifičnih za svaku
pojedinačnu zemlju, možemo izdvojiti i dobre primjere privatizacije u HNŽ. To su
sljedeća poduzeća: „Hepok“ d.d. Mostar, „Valjčići“ d.d. Konjic, „AutoprevozPutnički saobraćaj“ Mostar, „Hercegovina lijek“ d.o.o. Mostar, „Merkur“ d.d.
Mostar. Navedena poduzeća nisu samo dobile dodatni kapital za razvoj, nego su,
osim preuzetog broja radnika, uposlili i nove radnike, iako je trend privatizacije bio
da se kupovinom osiguraju nekretnine, izvrši promjena djelatnosti, što neminovno
dovodi do otpuštanja radnika.
Što se tiče preostalog broja neprivatiziranih poduzeća za čiju je privatizaciju
nadležna Agencija za privatizaciju HNŽ, vode se aktivnosti za njihovu privatizaciju,
a naročito o načinu i metodama privatizacije javnih komunalnih poduzeća.
4.3.2.7. Financijsko tržište u HNŽ
Na području HNŽ svoja predstavništva ima dvanaest banaka. Od njih samo
dvije, UniCredik i Hypo Alpe Adria Bank, imaju sjedište u Mostaru, dok su sve
ostale glavne filijale ili filijale banaka sa sjedištima u Sarajevu ili nekom drugom
gradu.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
38
U vrijeme globalne gospodarske krize, čije posljedice su evidentne i na
području HNŽ, bankarske institucije, kao značajan izvor financiranja malog i
srednjeg poduzetništva, nisu efikasno djelovale u cilju podrške gospodarskom
sektoru.
U takvim uvjetima, Razvojna banka F BiH omogućava malim i srednjim
poduzećima pristup kreditnim sredstvima pod povoljnijim uvjetima. Potencijal
Razvojne banke Federacije BiH podstavlja primarnu financijsku podršku
gospodarskom razvoju F BiH. U 2009. godini Razvojna banka F BiH odobrila je
kreditna sredstva za sedam privrednih subjekata na području Hercegovačkoneretvanske županije u iznosu od 810.000,00 KM. Postotak učešća HNŽ u ukupno
odobrenim kreditnim sredstvima Razvojne banke F BiH u 2009. godini iznosio je
18,41 %.
4.3.3 Malo gospodarstvo kao izvor gospodarskog oporavka
Malo gospodarstvo obuhvaća obrte, zadruge, mala i srednja poduzeća, te
druge oblike privatne poduzetničke aktivnosti koji imaju veliki broj zajedničkih
karakteristika po kojima se razlikuju od ostalih gospodarskih subjekata. 11 Ovaj
naziv odgovara engleskom pojmu „small business”.
Iz tih razloga, zakonskom regulativom, točnije Zakonom o poticaju razvoja
malog gospodarstva („Službene novine Federacije BiH”, broj 19/06), utvrđeno je
da malo gospodarstvo čine subjekti koji:
1. zapošljavaju prosječno godišnje do 250 radnika,
2. u poslovanju su neovisni i
3. ispunjavaju jedan od sljedeća tri kriterija:
• ostvaruju godišnji promet do 40 miliona KM i/ili čija godišnja bilanca
stanja ne prelazi 30 miliona KM,
• ako druge fizičke ili pravne osobe nisu vlasnici kapitala ili ne
učestvuju u pravu odlučivanja više od 25% u subjektu malog
gospodarstva,
• ako je prekoračeno učešće od 25%, ukoliko učešće u vlasništvu ili u
pravu odlučivanja u subjektu malog gospodarstva ima fond za
ulaganje ili javni sektor, pod uvjetom da njihovo učešće u kapitalu ili
u pravu odlučivanja pojedinačno ili zajednički nije veće od 50%.
Unutar kategorije malog gospodarstva, prema veličini, razlikuju se tri grupe
subjekata:
• mikro (do 10 zaposlenih),
• mali (do 50 zaposlenih) i
• srednji subjekti malog gospodarstva (do 250 zaposlenih).
Ovi kriteriji su definirani u skladu sa Preporukama i Odlukama Europske
komisije. Pri ovakvom razvrstavanju gospodarskih subjekata, treba imati u vidu da
gotovo 90% obrtnika spada u mikro gospodarske subjekte, dok se ostatak može
svrstati u male gospodarske subjekte. Potreba određivanja definicije proizašla je iz
potrebe kreiranja različitih poticajnih i drugih mjera za subjekte malog
gospodarstva ovisno o njihovoj veličini, te iz potrebe praćenja promjena u tom
segmentu gospodarstva zbog njegovih posebnosti.
11
„World Development Report“, World Bank, Washington, 1987.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
39
U HNŽ postoji 14 MSP-a na 1000 stanovnika, što je daleko ispod prosjeka
zemalja u Europskoj uniji. Mikro kompanije nude dobre mogućnosti za
samozapošljavanje, kako u urbanim tako i u ruralnim područjima i doprinose
otvaranju novih radnih mjesta. Statistički podaci govore da je oko 19 % radno
sposobne populacije registrirano kao samozaposleno. Što se tiče vlasničke
strukture, oko 90 posto je u privatnom sektoru.
Međutim, postoji nepovoljna
struktura u pogledu zastupljenosti djelatnosti, jer je prevladava učešće trgovine i
ugostiteljstva. Uz to, sektor MSP-a se susreće sa mnogim problemima, a to su
nedostatak sustavnog pristupa razvoju malog gospodarstva, niska razina znanja i
vještina, niska razina poslovne i poduzetničke kulture, te nedostatak financijskih
sredstava, što sve zajedno podstavlja slabo poslovno okruženje za razvoj malog i
srednjeg poduzetništva u cjelini. Imajući u vidu sve ovo, od presudnog je značaja
potreba da se pruži podrška malim i srednjim poduzećima, koja sa malo kapitala
mogu inicirati različite oblike privređivanja i imati ključnu ulogu u gospodarskom
razvoju i otvaranju novih radnih mjesta. Opće je uvjerenje da stvaranje povoljne
poslovne klime reflektira proces osiguravanja uvjeta za opstanak i rast poduzeća,
kao i nagrađivanja inicijative i poslovnog uspjeha. 12
4.3.3.1. Potencijali malih i srednjih poduzeća: izvor gospodarskog
progresa HNŽ
Stvaranje uvjeta za nastanak i razvoj malih i srednjih poduzeća kroz
davanje različitih poticaja i olakšavanje njihovog poslovanja ukidanjem prepreka
za poslovanje malih i srednjih poduzeća je jedan od prioritetnih zadataka Vlade
HNŽ.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku u Hercegovačko-neretvanskoj
županiji pokazuju da je na teritoriji Hercegovačko-neretvanske županije ukupno
registrirano 4 929 poslovnih subjekata (pravnih osoba), 1 956 jedinica u sastavu i
5 858 poslovnih subjekata (vlasnici fizička lica). Ta brojka uključuje i škole,
predškolske ustanove, institucije, zavode, te velika poduzeća i sl.
Važno je istaći da broj obrta na području Hercegovačko-neretvanske
županije koji su registrirani prema Zakonu o obrtu HNŽ („Službene novine HNŽ”
broj 6/08) iznosi 1 700. Zaključak je da od 5 858 poslovnih subjekata (vlasnici
fizička lica) registriranih na području HNŽ, njih 1 700 se bavi isključivo obrtničkom
djelatnošću, a preostalih 4 158 se bavi trgovinom, ugostiteljstvom, turizmom,
građevinarstvom,...
Mala i srednja poduzeća u HNŽ su još uvijek suočena sa preprekama koje se
odnose na:
• pokretanje poslovanja
• registraciju
• pribavljanje građevinskih dozvola
• zapošljavanje radnika
• registriranje vlasništva
• zaštitu ulagača
• izvršenje ugovora
• pristup kapitalu i
• oporezivanje.
12
„Small Business and Society“, D. Goos, Routledge, London-New York, 1991.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
40
Ove prepreke, ukoliko ne budu uklonjene, nastavit će usporavati razvoj u
sektoru malih i srednjih poduzeća. Većina prepreka koje su identificirane, duboko
su ukorijenjene u sadašnjem državnom zakonodavstvu. Ovi problemi pozivaju na
bolju suradnju i koordinaciju između javnog i privatnog sektora, ali, istovremeno,
postavljaju veliki izazov za formiranje politike malih i srednjih poduzeća u HNŽ.
Razlozi usporenijeg rasta novonastalih poduzeća u HNŽ su neizgrađenost
poslovne klime i pravnih okvira, nedostatak kapitala po realnim cijenama i
nelojalna konkurencija. Jedan od uzroka propadanja novoosnovanih poduzeća leži
u činjenici da su ih osnovali nedovoljno kompetentni stručnjaci ili menadžeri koji se
nisu na odgovarajući način pripremili za vođenje vlastitog posla. Poduzetničko
obrazovanje, kako na razini redovnog školovanja, tako i na razini dodatne obuke,
seminara i sličnih vidova edukacije, išli su mnogo sporije u odnosu na potrebe
prakse.
U cilju podrške gospodarskom razvoju i poboljšanju likvidnosti mikro, malih i
srednjih poduzeća u HNŽ, Vlada HNŽ je poduzela sljedeće aktivnosti:
• u prosincu 2009. godine usvojen je Prijedlog Zakona o poticaju razvoja
malog gospodarstva i tradicionalnih djelatnosti (obrta) i upućen je Skupštini
HNŽ na usvajanje. Spomenutim Zakonom predviđeno je da se 2 %
vrijednosti godišnjeg proračuna HNŽ izdvoji za poticaj gospodarskom
razvoju HNŽ. To bi iznosilo cca 3.500.000,00 KM godišnje. Navedena
sredstva će zasigurno podstavljati značajan oblik podrške gospodarskom
razvoju putem revolving kredita, garancijskih fondova drugih raznih oblika
poticajnih mjera.
• u 2008. godini, Vlada HNŽ izdvojila je 510.000,00 KM za poticaj razvoju
gospodarstva. Učinci ulaganja navedenih sredstava prikazani su u tabeli
broj 4.8. Evidentno je da su poticajna sredstva inicirala dodatna privatna
ulaganja u visini od 1.421.000,00 KM (tri puta veća), kao i omogućila
upošljavanje novih 61 radnika.
Tabela 4.8: Učinci ulaganja poticajnih sredstava u 2008. godini za HNŽ
REKAPITULACIJA
R.Br.
Subjekti:
1.
LOT 1.
2.
LOT 2.
3.
LOT 3.
4.
LOT 4.
5.
LOT 5.
6.
LOT 6.
7.
LOT 7.
U k u p n o:
•
Dodijeljeno
sredstava:
184.000,00
130.000,00
130.000,00
25.000,00
21.000,00
15.000,00
5.000,00
510.000,00
Ukupno
utrošeno
sredstava:
264.017,33
545.000,00
1.020.004,74
25.000,00
25.737,88
29.424,17
12.744,36
1.921.928,48
Lično
uložena
sredstva:
80.017,33
415.000,00
900.004,74
0
4.737,88
14.424,17
7.744,36
1.421.928,48
Broj
novozaposlenih:
10
42
5
1
0
3
0
61
u 2009. godini, uslijed recesije i nedovoljnog punjenja proračuna HNŽ, nisu
izdvojena sredstva za ove namjene.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
41
Nadamo se da će usvajanjem Zakona o poticaju razvoja malog
gospodarstva i zaštiti tradicionalnih djelatnosti (obrta), HNŽ ozbiljnije ulagati u
segment gospodarskog razvoja kao ključnog faktora stabilnosti proračuna.
4.3.3.2. Struktura i broj poduzeća, stanje sektora malih i srednjih
poduzeća
Usprkos činjenici da je Vlada F BiH službeno priznala sektor malih i srednjih
poduzeća, ne postoje službeni podaci o klasifikaciji koji bi bili dostupni u vezi sa
statistikom poduzeća. Stoga je otežano napraviti pojedinačnu procjenu o stanju u
sektoru malih i srednjih poduzeća.
Kao što smo već istakli, prema raspoloživim podacima Federalnog Zavoda
za statistiku, u 2008. godini u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, postoji 4 929
poslovnih subjekata (pravnih lica), 1 956 jedinica u sastavu i 5 858 poslovnih
subjekata (vlasnici fizička lica). U svjetlu činjenice da se tvtke iz sektora malih i
srednjih poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji vode kao tvrtke u
privatnom vlasništvu, pretpostavlja se da bi većina poduzeća spadala u kategoriju
sektora mikro i malih poduzeća. U svim zemljama Zapadnog Balkana, na mikro,
mala i srednja poduzeća otpada gotovo ukupan broj registriranih poduzeća, sa
udjelom koji se kreće između 95-98% od ukupnog broja registriranih tvrtki.
4.3.3.3. Struktura gospodarstva u HNŽ po sektorima
Struktura sektora sa stanovišta registriranih poslovnih subjekata se vidi
jasno iz sljedeće tabele:
Tabela 4.9. Struktura poslovnih subjekata u HNŽ
STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA
Pravna lica
Fizička lica
UKUPNO
4.929
5.858
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
123
90
Ribolov
15
11
Rudarstvo
39
5
Prerađivačka industrija
587
487
Električna energija, plin i vodo-snabdijevanje
23
Građevinarstvo
306
244
Trgovina
1 407
2 255
Ugostiteljstvo
115
1390
Transport, skladištenje i komunikacije
258
354
Financijsko posredovanje
30
3
Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnosti 404
431
Javna administracija, odbrana, obavezno
140
socijalno osiguranje
Obrazovanje
127
59
Zdravstvena i socijalna skrb
205
87
Ostale općinske, društvene, lične usluge
1 148
442
Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima
1
Izvan-teritorijalne organizacije i tijela
-
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
42
Od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata (pravna lica i fizička lica)
najveći broj je zabilježen u sektoru trgovine (33,94 %), a zatim slijede: ostale
općinske, društvene, lične usluge (14,27 %), prerađivačka industrija (9,95 %).
Poslovni subjekti (pravna lica)
Najveći broj registriranih poslovnih subjekata (pravnih lica) u HNŽ su u
sljedećim sektorima: trgovina (28,24%), ostale općinske, društvene, osobne
usluge (23,29%), prerađivačka industrija (11,90%), nekretnine, iznajmljivanje i
poslovne aktivnosti (8,19%). Stopa rasta tek registriranih poslovnih subjekata
(pravnih lica) u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu zabilježena je u sljedećim
oblastima: proizvodnji (5,57 %), trgovini (2,85 %), transport, skladištenje i
komunikacije (6,17 %) i građevinarstvu (3,72 %).
Poslovni subjekti (vlasnici fizička lica)
Najveći broj registriranih poslovnih subjekata (vlasnici fizička lica) u HNŽ su
u sljedećim sektorima: trgovina (38,49%), ugostiteljstvo (23,72%), prerađivačka
industrija (8,31%), ostale općinske, društvene, lične usluge (7,54%). Najviši rast
registriranih poslovnih subjekata (vlasnici fizičkih lica) u 2008. godini u odnosu na
2007. godinu zabilježen je u sljedećim oblastima: ugostiteljstvo (8,50 %),
građevinarstvo (6,08 %), trgovina (5,9 %), proizvodnja (4,50 %).
Na osnovu analize strukture poslovnih subjekata može se konstatirati
sljedeće:
• da je struktura privrede HNŽ još uvijek nerazmjerna stvarnim
mogućnostima i raspoloživim prirodnim resursima;
• privreda HNŽ još uvijek nije dostiglo predratno stanje razvijenosti, ali
pokazuje vidne elemente obnove i pozitivnog rasta, naročito kada su u
pitanju rast MSP-a i obrta.
4.4Organizacija sustava javne uprave HNŽ
Ako organizaciju javne uprave promatramo s aspekta ljudi, odnosno
pojedinaca u njoj, onda možemo reći da je organizacija trajna tvorevina koja
neprekidno funkcionira i koja se kao takva održava, dok se pojedinci u njoj
neprekidno mijenjaju.
Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim, na osnovu
člana V. 1. (4) Ustava Federacije BiH, donijeli su Ustav HNŽ, na sjednici Skupštine
HNŽ održanoj 23.12.1996. godine kojim je uspostavljen HNŽ. HNŽ je federalna
jedinica Federacije Bosne i Hercegovine, a granice Županije utvrđene su
posebnim propisom. U skladu sa ovim Ustavom, Ustavom Federacije Bosne i
Hercegovine i Ustavom Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao
konstitutivni narodi, zajedno sa ostalim i građani Županije, ostvaruju svoja
suverena prava u Županiji, Federaciji Bosne i Hercegovine i Bosni i Hercegovini.
Ovaj Ustav u skladu je sa Ustavom Federacije i njime se osiguravaju
institucije županijske
vlasti i zaštita prava i sloboda utvrđenih Ustavom
Federacije.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
43
Javne institucije su ministarstva u Vladi Županije, općinski organ vlasti,
Županijski sud, općinski sudovi i Tužilaštvo.
Sjedište Županije je u Mostaru. Županija ima grb, zastavu i pečat, kao i
druge simbole o kojima odlučuje Županijska skupština. Za prihvaćanje simbola
potrebna je većina glasova u Županijskoj skupštini. Službeni jezici Županije su
hrvatski jezik, bosanski jezik i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica
4.4.1 Nadležnosti županijske vlasti
Županija ima sve nadležnosti koje nisu Ustavom Federacije izričito
povjerene federalnoj vlasti ili koje nisu Ustavom Federacije utvrđene kao
zajedničke nadležnosti Federacije i Županije.
Županija je nadležna za:
• donošenje odluka, u okviru utvrđene gospodarske politike, za poticanje
gospodarskog i društvenog razvoja
• uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga
• utvrđivanje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju
i osiguranju obrazovanja
• utvrđivanje i provođenje kulturne politike
• utvrđivanje stambene politike, uključujući donošenje propisa koji se tiču
uređivanja i izgradnje stambenih objekata
• utvrđivanje politike koja se tiče reguliranja i osiguranja javnih službi
• donošenje propisa o korištenju lokalnog zemljišta, uključujući zoniranje
• donošenje propisa o unapređenju lokalnog poslovanja i humanitarnih
aktivnosti
• donošenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i
osiguranje njihove dostupnosti
• utvrđivanje politike u vezi sa osiguranjem radija i televizije, uključujući
donošenje propisa o osiguranju njihovog rada i izgradnji
• provođenje socijalne politike i uspostavljanje službi socijalne zaštite
• stvaranje i primjena politike županijskog turizma i razvoj turističkih resursa
• financiranje djelatnosti županijske vlasti ili njenih agencija oporezivanjem,
zaduživanjem ili drugim sredstvima i
• donošenje propisa o lokalnoj samoupravi, uz odgovarajuću konzultaciju sa
općinskim vlastima.
4.4.1.1. Zakonodavna vlast Županije (Skupština Županije)
Zakonodavnu vlast Županije vrši Skupština koja se sastoji od jednog doma.
Županijska skupština se sastoji od trideset poslanika. Skupština donosi Ustav,
zakone, županijski proračun, prostorni plan Županije, Poslovnik Skupštine, odluke
i zaključke, deklaracije, rezolucije, preporuke i smjernice, daje vjerodostojna
tumačenja zakona ili drugog akta i utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta.
Poslanici u Skupštini imaju četverogodišnji mandat. Poslanike u Skupštini
biraju birači na demokratskim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem na cijeloj
teritoriji Županije.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
44
Predsjedavajući Skupštine podstavlja Skupštinu i nadležan je za
imenovanje kandidata za mjesto Premijera županije, uz konzultaciju sa
zamjenicima Predsjedavajućeg Županijske skupštine, za praćenje provođenja
politike Skupštine i propisa Skupštine, za stanje u ostvarivanju suradnje sa
zakonodavnim organima drugih županija, Federacije Bosne i Hercegovine i
organima Bosne i Hercegovine.
4.4.1.2. Izvršna vlast Županije
Premijer županije
Županija ima premijera koji podstavlja i zastupa županiju, a odgovoran je
Županijskoj skupštini za rad Vlade. Premijer Županije ima četverogodišnji mandat i
ne može biti biran više od dva puta uzastopno. Premijer županije, ukoliko je
prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti
smijenjen ili razriješen na osnovu ostavke odlukom Skupštine.
Vlada Županije
Na osnovu člana 39. stav 1. točka f) Ustava HNŽ, Skupština HNŽ je na
svojoj sjednici dana 27.04.2007. donijela Zakon o Vladi HNŽ, po kom je Vlada
izvršni organ HNŽ koja vrši izvršnu vlast Županije. Premijer Županije, ministri i
Vlada Županije u cijelosti za svoj rad odgovaraju Županijskoj skupštini. Ministri su
odgovorni i premijeru Županije u skladu sa ovim zakonom i u skladu sa Ustavom.
Premijer Županije podstavlja i zastupa Županije, a Vlada zastupa Županiju kao
pravno lice. Vlada upravlja imovinom u vlasništvu Županije, zatim uređuje svoj rad,
unutrašnju organizaciju, kao i djelokrug i ovlaštenja službi koje obrazuje. Sjedište
Vlade je u Mostaru.
Vlada Županije nadležna je za:
• provođenje županijske politike i podlaganje i izvršavanje županijskog
zakona i drugih propisa
• izvršavanje odluka sudova i vršenje svake druge nadležnosti povjerene
Županiji od federalne vlasti
• pripremu prijedloga proračuna, itd.
• Vladu čine premijer i jedanaest ministara koji rukovode ministarstvima. Šest
ministara su iz reda bošnjačkog naroda, četiri ministra iz reda hrvatskog
naroda i jedan ministar iz reda srpskog naroda.
Vladu Županije potvrđuje Županijska skupština većinom glasova.
Ministarstva i druga tijela županijske uprave
Zakonom o županijskim ministarstvima i drugim tijelima županijske uprave
HNŽ, osnovana su županijska ministarstva, županijske uprave i županijske
upravne organizacije, utvrđen je njihov djelokrug i uređena druga pitanja od
značaja za njihovu organizaciju i funkcioniranje. Poslove uprave iz okvira
nadležnosti Županije vrše županijska ministarstva, županijske uprave i županijske
upravne organizacije.
Županijska ministarstva su:
- Ministarstvo unutarnjih poslova
- Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
- Ministarstvo financija
- Ministarstvo gospodarstva
- Ministarstvo građenja i prostornog uređenja
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
45
-
Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša
Ministarstvo za pitanja boraca
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
Ministarstvo prometa i veza
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo unutarnjih poslova vrši upravne i druge stručne poslove koji se
odnose na ostvarivanje nadležnosti Županije u oblasti unutarnjih poslova i to:
zaštita Ustavom utvrđenog poretka i sprečavanje ugrožavanja tog poretka i
sigurnosti Bosne i Hercegovine, Federacije i Županije, zaštita života i osobne
sigurnosti građana, pronalaženje i hvatanje počinilaca kaznenih dijela, održavanje
javnog reda i mira, osiguravanje javnih skupova, praćenje stanja sigurnosti na
prometnicama, raspisuje i objavljuje potrage i vodi o tome odgovarajuće registre,
obavlja poslove i zadatke kriminalističke tehnike i kontradiverzijske zaštite, vrši
uviđaje kaznenih djela, vrši kriminalističko-tehnička vještačenja, vrši nadzor nad
prometom, prijevozom i uskladištenjem opasnih materija, osigurava određene
osobe i objekte.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave
Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačkoneretvanske županije obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na
organiziranje, kadrove, uvjete za rad sudova, tužilaštava, pravobranilaštava i
službi pravne pomoći u skladu sa Zakonom, kazneno-popravne ustanove u skladu
sa zakonom, nadzor nad obavljanjem poslova pravosudne uprave, županijskih
pravosudnih institucija i poslova organa županijske uprave, pomaganje
Županijskoj skupštini u provođenju istrage iz člana V-2-7 (5) Ustava Federacije,
poduzimanje svih potrebnih mjera i zaštite ljudskih prava i sloboda utvrđenih u
članu II.A.1-7. Ustava Federacije i Aneks Ustava, nadzor nad istragom i krivičnim
gonjenjem u slučajevima kršenja županijskih zakona, advokatura i notarstvo u
skladu sa zakonom, organiziranje polaganja pravosudnog ispita sa Federalnim
ministarstvom pravde, organiziranje i provođenje polaganja stručnog upravnog
ispita za radnike organa županijske uprave, stručne poslove u vezi sa amnestijom
i oprostom osuđenih osoba za djela utvrđena kantonalnim zakonom, izvršenje
krivičnih i prekršajnih sankcija u skladu sa zakonom, udruživanje građana u
udruženja iz nadležnosti Županije, sustav državne uprave, organiziranje i način
rada organa uprave u Županiji, prava i dužnosti organa uprave Županije, korištenje
i raspolaganje sredstvima u vlasništvu Županije, inspekcijski nadzor nad radom
županijskih, općinskih i gradskih tijela uprave o ostvarivanju sustava državne
uprave, provođenja propisa o općem upravnom postupku, posebnim upravnim
postupcima i propisima o uredskom poslovanju, radnim odnosima radnika u
organima uprave Županije i jedinicama lokalne samouprave, stručno obrazovanje i
usavršavanje radnika u organima uprave i drugim tijelima Županije i jedinica
lokalne samouprave, rješava u drugom stupnju iz svoje nadležnosti, priprema
nacrte zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, obavlja poslove javne uprave
u skladu sa županijskim zakonom, prati stanje, priprema i podlaže mjere za
unaprjeđenje lokalne samouprave, obavlja i druge poslove iz svoje oblasti u skladu
sa zakonom koji ne spadaju u djelokrug nadležnosti drugog ministarstva, odnosno
drugog organa državne uprave.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
46
Ministarstvo financija
Ministarstvo financija obavlja upravne i druge stručne poslove koji se
odnose na porezni sustav i poreznu politiku Županije, sustav taksi iz nadležnosti
Županije, financiranje funkcija Županije– izrada i izvršenja proračuna Županije i
godišnjeg obračuna proračuna županije, utvrđivanje dinamike praćenja i planiranja
nedostajućih sredstava, koncentraciju i financijskih sredstava, sustav financiranja
općih i društvenih potreba, osiguranje financijskih tržišta i poboljšanje financijskog
sustava na prostoru Županije, ekonomsko-financijske poslove u vezi sa imovinom
Županije, inspekcijski nadzor u svim oblastima iz svoje nadležnosti, prati i analizira
provođenje ukupne financijske politike Federacije, te njezin utjecaj na financijsko
stanje i kretanje u Županiji, te preko županijskih zastupnika u federalnim organima
vlasti traži poduzimanje odgovarajućih mjera, analizira i daje ocjenu rada
federalnih financijskih organa i organizacija na razini Županije (poreznih tijela i dr.),
priprema nacrte zakona iz svoje oblasti, te obavlja i druge poslove iz ovih oblasti, u
skladu sa zakonom.
Ministarstvo gospodarstva
Ministarstvo gospodarstva obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose
na industriju i rudarstvo, geološka istraživanja eksploatiranje mineralnih sirovina,
raspodjela i distribuiranje energenta, utvrđivanje bilanci proizvodnje ugljena i
drugih industrijskih mineralnih sirovina, ustupanje i pribavljanje materijalnih prava
na tehnologiju i industrijsko vlasništvo, praćenje proizvodnje i poduzimanje
odgovarajućih mjera za njeno ostvarenje i unapređenje, organiziranje energetske
djelatnosti, utvrđivanje i praćenje ostvarenja energetske bilance, raspodjela i
distribuiranje energije, izgradnja, korištenje i održavanje energetskih objekata i
postrojenja, sustavno poticanje poduzetništva (obrtništvo i zadrugarstvo), politiku
zaštite domaće proizvodnje, gospodarsku suradnju s inostranstvom, poticanje
izvoza i stranih ulaganja, izrada zakona i drugih propisa iz svoje mjerodavnosti,
rješavanje u upravnom postupku iz svoje mjerodavnosti, te drugi poslovi koji joj se
zakonom stave u mjerodavnost.
Ministarstvo građenja i prostornog uređenja
Ministarstvo građenja i prostornog uređenja obavlja upravne i druge stručne
poslove koji se odnose na prostorno planiranje i uređenje prostora, utvrđivanje
uvjeta uređenja prostora za objekte od važnosti za Županiju, donošenje propisa o
korištenju lokalnog zemljišta uključujući zoniranje, praćenje stanja u građevinskoj
operative, stambeno i komunalno gospodarstvo, utvrđivanje stambene politike,
uključujući donošenje propisa o uređivanju i izgradnji stambenih objekata, obnovu
stambenog i komunalnog gospodarstva, održavanje stambenih zgrada i stanova
na kojima pravo raspolaganja ima Županija, zaključivanje ekonomsko-financijskih
sporazuma s drugim županijama uz suglasnost Ministarstva financija i Vlade
Županije, utvrđivanje uvjeta za radove u zaštićenim dijelovima prirode, poslovi
informatizacije prostora i okoline, koncepciju programa znanstveno-istraživačkog
rada od značenja za prostorni i društveni razvitak Županije, izrada nacrta zakona i
drugih propisa iz svoje oblasti, odlučivanje u drugostepenom upravnom postupku
po žalbama iz svoje oblasti, inspekcijski nadzor u svim područjima svoje oblasti ,
obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
47
U sastavu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja je Zavod za
prostorno planiranje i zaštitu okoliša čija zadaća je: 1. planiranje, programiranje,
projektiranje, korištenje, valorizacija i zaštita prostora i mjere za njihovo ostvarenje
2. izrada prostorno-planske i urbanističko-tehničke dokumentacije, osim poslova
koji su zakonom sastavljeni u djelokrug Federacije i općine 3. izrada prostornog
plana Županije; 4.izrada programa uređenja građevinskog zemljišta 5. obavljanje i
drugih poslova u skladu sa zakonom.
Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša
Ministarstvo trgovine , turizma i zaštite okoliša obavlja upravne i stručne
poslove koji se odnose na unutrašnju trgovinu u Županiji i gospodarske odnose s
drugim županijama; balansiranje i praćenje opskrbljenosti Kantona; trgovinsku
politiku; praćenje i analiziranje roba na području Kantona, učestvovanje u kreiranju
politike uvoza i izvoza u cilju zaštite proizvodnje unutar Kantona; kontrolu cijena i
usluga proizvoda u skladu sa zakonom; trgovinsku politiku i politiku zaštite
domaće proizvodnje, kreiranje i provođenje politike kantonalnog turizma u cilju
stvaranja i razvoja turističkih resursa; kreiranje politike i razvoja rekreativnih,
rehabilitacijskih i drugih centara; turističko-propagandnu djelatnost; ugostiteljstvo i
poduzetništvo; ulaganje stranih osoba u domaće tvrtke iz oblasti turizma u skladu
sa zakonom, zaštitu okoliša i zaštitu prirode; stručne i druge poslove u vezi sa
pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem namjenskih financijskih sredstava iz
fonda za zaštitu okoliša Federacije; financiranje i sufinanciranje objekata iz
nadležnosti Ministarstava; učestvovanje u izradi projekata zaštite prirode u skladu
sa zakonom, izradu nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, upravno
rješenje iz svoje nadležnosti, druge poslove koji mu se zakonom stave u obavezu
ili nadležnost.
Ministarstvo za pitanja boraca
Ministarstvo za pitanja boraca obavlja upravne i druge stručne poslove koji
se odnose na utvrđivanje socijalno-statusnih pitanja vojnih invalida, porodica
poginulih boraca i nezaposlenih boraca i boraca drugih oslobodilačkih ratova i
učesnika oslobodilačkih pokreta i zaštite ratnih mirnodopskih vojnih invalida,
zaštitu članova porodica poginulih, nestalih i umrlih vojnih invalida, upravni i
financijski nadzor izvršavanja zakona i drugih propisa iz oblasti zaštite boraca i
invalida u skladu sa Ustavom i zakonu, rukovođenje organizacionim jedinicama u
općinama, daje mišljenje na propise koje pripremaju druga tijela, a odnose se na
socijalno-statusna pitanja prava ovih kategorija, izgradnju, uređenje i održavanje
spomen obilježja, groblja boraca i stratišta nevinih žrtava, vođenje propisanih
evidencija iz nadležnosti ovog Ministarstva, koordiniranje rada s općinskim tijelima
uprave mjerodavnim za pitanja iz oblasti zaštite boraca i invalida, kao i Federalnim
ministarstvom za pitanja boraca, a sve u skladu s primjenom pozitivnih zakonskih
propisa i potreba porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, kontinuirano
sagledavanje i praćenje pravnog osnova socijalnog osiguranja korisnika zaštite
boraca i invalida, iniciranje donošenja propisa kojima se na jedinstven način
reguliraju prava iz oblasti zaštite boraca i invalida, te način i mjere ostvarivanja
istih, poslovi i zadaće vezani za vođenje drugostepenih postupaka u vezi temeljnih
prava korisnika zaštite boraca i invalida, rješenje po zahtjevima iznesenim u formi
podstavka i putem ličnog obraćanja stranaka, kao i drugih boraca i organizacija od
općinskih do županijskih razina, aktivnosti vezane za osiguranje zdravstvene
zaštite, prijevoza na liječenje i rehabilitacije populacije boraca, te briga o
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
48
nabavama sredstava protetike, poslove i zadatke vezane za realiziranje
integralnog informativnog sustava, priprema i obavljanje poslova vezanih za
ocjenu radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja pripadnika vojske Federacije BiH
u 1.i 2. stupnju u suradnji s institutom za procjenu radne sposobnosti, izrada
nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, obavlja i druge poslove koji su
mu stavljeni u nadležnost u skladu sa zakonom.
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zaštite obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na: razvoj, unapređenje i financiranje zdravstvene
zaštite, sprječavanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih bolesti, promociju i
unapređivanje zdravlja okoline, mentalne i fizičke rehabilitacije, te institucije
kućnog liječenja i njege, promet i uvoz lijekova kao i njihovu kontrolu upotrebe,
zaštitu od štetnih djelovanja, pregled namirnica laboratorijskom analizom te
promicanje i unapređivanje ishrane, zdravstveno obrazovanje, inspekcijski nadzor
u svim oblastima svoje nadležnosti, osiguranje sredstava za izgradnju i opremanje
zdravstvenih ustanova, zaključivanje ugovora i sporazuma za humanitarnu
aktivnost kako s domaćim tako i inostranim humanitarnim agencijama, donošenje
propisa i nadzora te odlučivanje u upravnom postupku po žalbama, koordiniranje
rada Ministarstva, pripremanje nacrta zakona i propisa, te obavljanje drugih
poslova iz svoje nadležnosti.
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta
Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta obavlja upravne i
stručne poslove koji se odnose na stručno, blagovremeno i učinkovito obavljanje
poslova i radnih zadataka, racionalnu organiziranost djelatnosti i uspješno
rukovođenje organizacionim jedinicama Ministarstva, ostvarivanje pune suradnje
Ministarstva s drugim ministarstvima, uredima, ustanovama i organizacijama u
Županiji i šire, pravodobno sagledavanje, bilježenje i rješavanje pitanja u oblasti
obrazovanja, znanosti, kulture i sporta, predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje,
srednje, više i visoko obrazovanje, vođenje registra odgojno-obrazovanih ustanova
predškolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja, praćenje i poboljšanje
učeničkog i studentskog standarda, praćenje stanja i poboljšanje obavljanja
djelatnosti iz oblasti kulture, praćenje i podržavanje sportaša i sportskih udruženja
od interesa za Županiju, nadzor nad zakonitim obavljanjem poslova odgojnoobrazovnih ustanova, poduzimanje svih potrebnih mjera u cilju zaštite ljudskih
prava i sloboda utvrđenim članu II.A. (1-7) Ustava Federacije BiH i Aneksa Ustava,
rješavanje o upravnim stvarima iz nadležnosti Ministarstva, inspekcijski nadzor
nad radom odgojno-obrazovnih ustanova, rješavanje u drugom stupnju iz svoje
ovlasti, priprema zakona i drugih propisa iz svog djelokruga, obavljanje i drugih
poslova iz svog djelokruga zakona i drugih propisa.
Ministarstvo saobraćaja i veza
U skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva saobraćaja i
veza HNŽ, Ministarstvo obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na
cestovni saobraćaj iz nadležnosti Županije, telekomunikacijski promet iz
nadležnosti Županije, registriranje i usklađivanje linija, te redova vožnje za
županijske linije, poštanski promet iz nadležnosti Županije, željeznički promet iz
nadležnosti Županije, vodni promet iz nadležnosti Županije, zračni promet iz
nadležnosti Županije, cjevovodni i integralni transport iz nadležnosti Županije,
izrada prometne osnove Županije u skladu sa prometnom osnovom Federacije,
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
49
kategorizaciju cesta iz nadležnosti Županije, poslove zaštite cesta iz nadležnosti
Županije, financiranje, iniciranje i praćenje razvoja telekomunikacijskih sustava
i sredstava veze posredstvom nadležnih institucija u Županiji, stvaranje uvjeta za
nastup gospodarskih subjekata, u inozemstvu, u oblasti prometa sa područja
Županije, inspekcijski nadzor u svim oblastima prometa i veza iz nadležnosti
Županije, suradnja sa Ministarstvom prometa i veza drugih županija u Federaciji,
te sa federalnim i ostalim institucijama iz oblasti prometa i veza, pripremanje
nacrta zakona i drugih propisa iz svoje nadležnosti, rješavanje u upravnom
postupku iz svoje nadležnosti, određivanje visine naknade za korištenje cesta iz
svoje nadležnosti, obavljanje i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu sa
zakonom, te obavljanje i drugih poslova koji mu se drugim propisima stave u
nadležnost.
U sastavu Ministarstva prometa i veza HNŽ djeluju dvije županijske uprave:
- Uprava za ceste
- Uprava za telekomunikacije
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavlja upravne,
stručne i druge poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na: praćenje studija
razvoja iz oblasti svoje nadležnosti; organiziranje, praćenje i provođenje
istraživačkih projekata; provođenje postupka davanja koncesije iz svoje
nadležnosti; osigurava izvršavanje zakona i drugih propisa; korištenje prirodnih
bogatstava; upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa; osigurava
učešće javnosti u donošenju odluka; inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti;
provođenje mjera poticajne politike u poljoprivredi; novčana podrška u primarnoj
poljoprivrednoj proizvodnji; procjena šteta od elementarnih nepogoda; politiku
zaštite domaće proizvodnje; vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo; prehrambena i
duhanska industrija; ratarstvo, povrtlarstvo i duhan; stočarstvo i ribarstvo; zaštitu i
korištenje poljoprivrednog zemljišta; unapređenje pravnih odnosa na
poljoprivrednom zemljištu, osim imovinsko pravnih odnosa; prikuplja i obrađuje
podatke o stanju zemljišta u poljoprivredi i šumarstvu; radi na izradi i inoviranju
pedološke karte županije; prikupljanje i korištenje potrebnih meteoroloških
podataka za praćenje štetnih pojava (poplave, klizišta, odroni); uvjete, način i
postupak kod davanja zemljišta u zakup; proizvodnju i promet sjemena i sadnog
materijala; pružanje stručne pomoći poljoprivrednicima i druge usluge i poslove
potrebne za uspješno organiziranje poljoprivredne proizvodnje; organiziranje i
provođenje stručnih podavanja i demonstracija; specijalistički poslovi; prijedlozi za
rješavanje pitanja zaštite bilja; veterinarsko javno zdravstvo; veterinarskozdravstvena preventiva, nadzor i kontrola u prometu i proizvodnji; promet i kontrolu
lijekova koji se upotrebljavaju u veterinarstvu; identifikaciju životinja; unapređenje
proizvodnje u šumarstvu; iskorištavanje šuma; pošumljavanje degradiranih i
prorijeđenih šuma, goleti i krša; lovstvo i lovno gospodarstvo; izgradnju šumskih
prometnica; utvrđivanje politike i studije upravljanja vodama; donošenje planova
upravljanja vodama i programa mjera, propisa i normi iz nadležnosti radi
postizanja dobrog stanja voda; hidromelioracija; zaštitu voda i vodotoka od
zagađivanja; uporabu i korištenje voda; zaštitu od štetnog djelovanja voda;
kvalitetu voda i vodoopskrbu; pravičan pristup vodama, smanjenje rizika od
poplava i drugih negativnih utjecaja na vode i druge poslove utvrđene zakonom i
drugim propisima.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
50
U sastavu ovog Ministarstva djeluju Uprava za vode, Uprava za šumarstvo,
Zavod za zemljište i Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja.
Županijska uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove obavlja upravne i druge
stručne poslove koji se odnose na geodetsku izmjeru (mreže stalnih geodetskih
tačaka, detaljnu izmjeru terena, izradu planova i karata), katastar nekretnina
(katastar zemljišta, katastar zgrada, katastar voda) i katastar vodovoda, izuzev
poslova koji su zakonom dati u nadležnosti Federacije i općine, kartografiranje
područja županije, evidentiranje područja prostornih jedinica (granice i površine:
županije, općina, statističkih jedinica i područja pod specijalnim pravnim režimom)
u skladu sa zakonom, katastar pomorskog dobra, geodetske poslove od značenja
za obranu, komasaciju zemljišta i izmjeru zemljišta za posebne potrebe, izradu i
izvršavanje posebnih programa geodetskih radova koji se financiraju iz proračuna
Županije, koje donosi Skupština i Vlada Županije, vlasničko-pravne i druge
stvarno-pravne odnose na nekretninama i pravima na nekretnine, imovinsko
pravne poslove u svezi sa nekretninama na kojima županija ima pravo
raspolaganja i davanje prijedloga za reprivatizaciju imovine, izrada nacrta zakona i
drugih propisa iz svoje nadležnosti, rješavanje u drugostepenom upravnom
postupku po žalbama iz nadležnosti uprave, inspekcijski nadzor.
Županijska uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo
Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo je stvorena za rješavanje poslova i
zadataka iz oblasti civilne zaštite i vatrogastva, i to organizira, priprema i prati
funkcioniranje zaštite spašavanja na području HNŽ, izrađuje procjenu ugroženosti
za području HNŽ, priprema te podlaže plan i program zaštite i spašavanja od
prirodnih i drugih nesreća, prati stanje priprema zaštite i spašavanja, podlaže
mjere za unapređenje organizacije i osposobljavanje civilne zaštite općina i cijelog
Hercegovačko-neretvanske županije, organizira i prati realizaciju obuke nositelju
civilne zaštite, organizira i koordinira provedbu mjera zaštite i spašavanja, podlaže
programe zajedničkih i samostalnih vježbi, izradu elaborata za izvođenje vježbi
pripadnika civilne zaštite, organa uprave, gospodarskih društava i drugih pravnih
osoba iz područja zaštite i spašavanja, podlaže i poduzima mjere za popunu
ljudstvom u štabu, jedinicama civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja, te njihovo
opremanje materijalno-tehničkim sredstvima, priprema propise iz područja zaštite i
spašavanja u nadležnosti HNŽ, organizira obuku stanovništva i pruža pomoć
službama civilne zaštite općina u obavljanju poslova u njihovoj nadležnosti,
obavlja inspekcijski nadzor iz područja zaštite i spašavanja, te nad radom
vatrogasnih jedinica, vodi propisane bilješke i obavlja druge poslove zaštite i
spašavanja, sukladno zakonu, općim aktima i drugim propisima, priprema propise
iz oblasti vatrogastva i realizira suradnju s drugim institucijama koje se bave
oblastima iz vatrogastva, sudjeluje u izradi županijskog plana zaštite od požara i
organizira poslove iz vatrogastva, prati stanje i poduzima mjere za unapređenje
organiziranja profesionalnih vatrogasnih jedinica i društava, sudjeluje u akciji
zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom i drugim
situacijama na području HNŽ, provođenje školovanja, usavršavanja i
osposobljavanja vatrogasaca, izdavanje zapovijedi za upotrebu vatrogasnih
postrojbi jedinica lokalne samouprave za djelatnost izvan područja svojih
mjerodavnosti na provođenju mjera zaštite od požara.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
51
Županijska uprava za prognanike i izbjeglice
Uprava za prognanike i izbjeglice obavlja upravne, stručne i druge poslove
utvrđene Zakonom, a koji se odnose na vođenje i provođenje županijske politike u
pogledu prava i zaštite raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika, stalni
rad za stvaranje političkih, gospodarskih i društvenih uvjeta koji će postignuti
dobrovoljan i siguran povratak prognanika i izbjeglica na području Hercegovačkoneretvanske županije, izradu nacrta županijskog Zakona o prognanicima i
izbjeglicama, te i u drugim zakonskim aktima temeljenim na Ustavima Federacije
Bosne i Hercegovine i Hercegovačko-neretvanske županije, vođenje središnje
evidencije; vršenje popisa raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika na
području Hercegovačko-neretvanske županije, donošenje godišnjeg plana
povratka na područje Hercegovačko-neretvanske županije, rješavanja statusa
raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-povratnika u upravnom postupku i
odrađivanje organa koji vode prvostepeni postupak, planiranje izgradnje objekata i
naselja za smještaj raseljenih osoba, prognanika i izbjeglica-prognanika u slučaju
izvanrednih situacija, rukovođenje bazom podataka i koordiniranje radom
općinskih informativnih centara, koordiniranje rada tranzitno-prihvatnih i kolektivnih
centara na području Hercegovačko-neretvanske županije, pripremanje i donošenje
bilance potrebnih sredstava za županija radi stvaranja uvjeta za bržu realizaciju
plana povratka raseljenih osoba, suradnju s federalnim, županijskim i
međunarodnim organizacijama u rješavanju problema raseljenih osoba,
prognanika i izbjeglica-povratnika, podršku humanih projekata koji provode
nevladine humane organizacije iz svih oblasti na području Hercegovačkoneretvanske županije, brigu o provođenju Zakona i drugih propisa iz ove oblasti,
obavljanje drugih poslova iz problematike raseljenih osoba, prognanika i
izbjeglica-prognanika.
Samostalne upravne organizacije
Pedagoški zavod Mostar i Zavod za školstvo djeluju kao samostalne
upravne organizacije. Pedagoški zavod i Zavod za školstvo obavljaju stručnopedagoške, upravne i druge poslove u odgojno-obrazovnim ustanovama u oblasti
predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnog, srednjeg i specijalnog školstva.
Javna ustanova Univerzitet "Džemal Bijedić" i Javna ustanova Sveučilište u
Mostaru imaju svojstva pravnog lica, čiji je osnivač Skupština HNŽ.
Agencija za privatizaciju HNŽ
Agencija za privatizaciju HNŽ je specijalizirana organizacija Hercegovačkoneretvanske županije koja obavlja stručno-tehničke poslove u vezi odobravanja i
provođenja privatizacije. Agencija obavlja i edukativne, savjetodavne, normativne i
stručne poslove u vezi sa privatizacijom na području HNŽ.
4.4.1.3. Sudska vlast HNK/HNŽ
Sudsku funkciju u Županiji vrše Županijski sud i općinski sudovi. Sudska
vlast u Županiji je samostalna i nezavisna i vrši se na osnovu Ustava i zakona
Federacije i Županije.
4.4.1.4. Općinske vlasti
U općini se ostvaruje lokalna samouprava i vrše poslovi predviđeni
Ustavom HNŽ, županijskim zakonom, statutom općine i one aktivnosti koje na njih
delegira Županija ili Federacija.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
52
5.ANALIZA STANJA NAJZNAČAJNIJIH GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI U HNŽ
5.1 Uvod
Posljedice ratnih aktivnosti, lošeg procesa privatizacije te globalne
gospodarske krize su razorile industrijsku proizvodnu sferu u HNŽ. Novonastala
mala poduzeća koja su nastala iz propasti velikih sustava uglavnom nemaju
kvalitetnu razvojnu funkciju. Sve analize kroz ukazuju da za transformaciju iz
malog u srednje poduzetništvo, poduzeća moraju biti uvjetovana boljom
kadrovskom strukturom, prepoznatljivim i kvalitetnim proizvodom CE,
odgovarajućim poticajima države u fiskalnoj i carinskoj politici, te klasterskim
organizacijskim oblikom proizvodnje i jakom vezom sa akademskom zajednicom
kroz forme tehnoloških centara i parkova. Slaba materijalna sposobnost, kroz
zastarjelu opremu i nedovoljno iskustvo kadrova u suradnji s gospodarstvom, u
aktualnoj akademskoj zajednici, istu čini slabom karikom u kadrovskom i
razvojnom procesu privrede u HNŽ. Prijeratna aktivnost i iskustvo u suradnji s
gospodarstvom su osnova za prognozu mogućnosti organizacije proizvodnih
gospodarskih subjekata u razvojnoj funkciji HNŽ. Analiza koja slijedi urađena je za
sve općine HNŽ i dana kao pregled najvažnijih pokazatelja stanja gospodarstva
svake općine.
5.2Pregled po općinama
5.2.1 Neum
Turizam je osnovna privredna djelatnost u općini. Razvoj primarne
proizvodnje maslina poslije 2000 godine u zaleđu omogućava i instaliranje minikapaciteta industrijske prerade istih. Neophodno je intenzivirati obrazovanje novih
kadrova u oblasti turizma. Kavezni uzgoj ribe te mogućnost plantažnog uzgoja
školjki mogu da zadovolje potrebe BiH te dijela Dubrovačke rivijere. Za BiH tržište
neophodno je izgraditi mikro-kapacitete obrade ribe u zamrznutom stanju.
Tvornica pluta, koja je djelovala do 1992. godine, može zadovoljiti tržište vinarske
industrije u Hercegovini i Dalmaciji. Tvrtka trenutno ne radi.
5.2.2 Čapljina
Do 1992. god. Industrijska proizvodnja se bazirala na kapacitetima tvornice
konstrukcija UNIS koja je realizirala izradu profila za strukture dalekovoda,
plastenika i drugih lakih konstrukcija. Poslije privatizacije preoblikovana je
namjena iste.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
53
U firmi Energoinvest - armature postojala je livnica čelika s izrazito
kvalitetnim proizvodima i tehnologijom kako za potrebe civilne tako i namjenske
industrije. Kroz privatizacijski proces zadržan je proizvodni ciklus i sada je u dobroj
uzlaznoj funkciji. Eksploatacijom šljunka iz rijeke Neretve kao sirovinskom
osnovom građevinska operativa realizira paletu proizvoda građevinske galanterije
(stubovi za javnu rasvjetu, ivičnjaci, cijevi za otpadne vode i sl.) . Poslije promjene
vlasništva ova tvrtka je ušla u sastav tvrtke Konstruktor Split. Tvornica kandit
proizvoda Lasta zadržala je svoju namjenu i poslije promjene vlasničke strukture.
Remontni depo željeznica BiH za tekuće održavanje vagona je moderniziran i
razvija svoju funkciju. Tekstila firma Trikotaža je u procesu privatizacije 2008. god
uništena u požaru. Tehnologija prerade i lijevanja gume i plastike Gumar
realizirala je paletu proizvoda za sustave UNIS i HEPOK. Poslije rata je zadržala
proizvodnju. U periodu od 2005. god. otvorena je mikro-poduzetnička aktivnost u
sektoru kovane bravarije. U dva mikro pogona realizira se proizvodnja od PVC
materijala, palete građevinskih otvora. Bivša plantaža voća HEPOK i individualni
proizvođači povrća u otvorenim i zatvorenim prostorima su glavni snabdjevači
tržišta BiH i Dalmacije ranim sortama voća i povrća, što u perspektivi treba poticati
i još više intenzivirati. Brdska područja Općine bogata su aromatskim biljem
(kadulja , vrijesak) te su pogodna za razvoj pčelarstva kao i za uzgoj divljeg šipka
(nara) što je dobra osnova za razvoj malih prerađivačkih poduzeća. Bogatstvo
vode i sunčeva zračenja uz prosječne temperature od 15 stupnjeva godišnje
idealni su za razvoj vinogradarstva ali i plantaža smokve i aktinidije (kivija), te
prerađivačkih kapaciteta u malim zadrugarskim organizacijama.
Energetski kapaciteti su bazirani u HE Čapljina (210 MW) reverzibilnoj elektrani
koja je projektirana da prekriva udarnu potrošnju u elektro sustavu bivše
Jugoslavije. Gospodarenje vodama Trebišnjice kroz preusmjeravanje na HE Plat
Dubrovnik, remete ritam i kapacitete ove hidroelektrane.
Građevinski sektor realizira se kroz eksploatacije šljunka iz Neretve te izradu
betonske galanterije (stubova) za elektro distributivna poduzeća u BiH.
Bogata arheološka nalazišta u Mogorjelu, Gabeli i Hutovu, te park prirode Hutovo
blato su sa stanovišta flore i faune, uz rekonstrukciju Počitelja, idealni sadržaji za
razvoj turizma, što posebno treba poticati.
5.2.3 Čitluk
Jaki poduzetnički karakter stanovništva Zapadne Hercegovine u ovoj općini
je izrazito naglašen. Osnova razvoja Općine je u turističkim potencijalima vjerskog
turizma u Međugorju, ali i sportskog turizma na rijeci Trebižat i novoizgrađenim
sportskim terenima. Uzgoj vinove loze i duhana su bili tradicija aktivnosti u
ruralnim dijelovima Općine. Gašenjem Zavoda za fermentaciju duhana postepeno
se gasi njegova proizvodnja, a povećava se uzgoj plemenitih sorti vinove loze.
Pored starih Hepok-ovih vinarija u privatnoj inicijativi je izgrađen niz suvremeni
vinarija koje su u lancu vinskog puta od Trebinja do Ljubuškog, što je druga
komponenta razvoja ovoga kraja. U sustavu prerade metala organizirano je niz
malih i srednjih poduzeća sa proizvodnjom elemenata za građevinarstvo
(protupožarna vrata, blindo vrata, liftovi i sl.). Zbog dinamike otvaranja novih tvrtki
neophodna je detaljna inventura prisutnih kapaciteta.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
54
Tvornica toplotnih izmjenjivača IPV SOKO koja je radila u sustavu Tvornice
rashladnih i klima uređaja SOKO Mostar je promijenila vlasničku strukturu i tvrtka
radi. UNIS-ova tvornica dijelova za bicikle u Žitomisliću je kroz proces privatizacije
prenamijenjena u skladišni prostor
Tekstilna industrija se prije 1992. god. razvijala kroz veoma propulzivnu
tvrtku Frotea koja je sirovinski bila oslonjena na PI Đuro Salaj. Sa propašću
Mostarske tvrtke ugašeni su i kapaciteti u ovoj tvrtki.
Novootvorena Tvornica LEDO u svom programu realizira za tržište Hercegovine i
Dalmacije standardnu paletu svojih proizvoda.
5.2.4 Jablanica
Osnova gospodarske djelatnosti u ovoj općini je elektro-energetika i
rudarstvo i prerada kamena. HE Jablanica nakon rekonstrukcije 2007. god. ima
kapacitet od 180 MW (6x30 MW) sa energetskim godišnjim koeficijentom
korištenja od 60%. HE Grabovica, rekonstruirana 2004. god. snage 2x60 MW sa
godišnjim koeficijentom iskorištenja od 38% (jedna turbina je uvijek u rezervi). Na
području planine Čvrsnice (lokacija Hajdučka vrata) postoje uvjeti za izgradnju
vjetrofarme (40MW) . Rezultati istraživanja karakteristika vjetra trebaju se
okončati do 2013. god.
Kvalitetna sirovina, svjetski priznati kvaliteta i stabilno tržište su dobre
perspektive u gospodarskoj grani koju označavamo kao građevinarstvo. Pored
građevinske i spomeničke djelatnosti, mogućnosti ove sirovine su prisutne u
razvoju termo-izolacijskih i zvučno-izolacijskih sustava kao zamjena azbestu.
Izgradnja autoputa u BiH te rekonstrukcija donjeg postroja željeznice BiH (PločeŠamac) su šansa da se ne iskorištene frakcije iz rudnika i finalne obrade ugrade u
nove objekte. Rudno bogatstvo je i u mogućnosti eksploatacije gipsa (Sovići) sa
rezervom od 6,4 mil tona. Finalnom prerado u palete proizvoda za građevinarstvo
otvaraju se mogućnosti razvoje nove industrijske grane na lokaciji sirovine (S.
Doljani). UNIS-ova tvornica kaveza za kuglične ležajeve ugasila je svoju
proizvodnju.
Mogućnosti razvoja jezerskog uzgoja ribe na akumulacijama Jablaničkog i
Grabovičkog jezera već su pokazala dobre rezultate, pa su perspektive daljnjeg
razvoja funkciji osvajanja tržišta i kvalitetne sekundarne prerade sirovine
(filetiranje, paštete, sušenje i dr). Za sve ove aktivnosti kako u ovoj općini tako i u
drugim trebaju nova znanja, kapital i ispitivanje za certifikaciju proizvoda, jer su
mogućnosti proizvodnje veće od potreba tržišta u BiH.
5.2.5 Konjic
Grad sa jakom industrijskom tradicijom kroz sustave UNIS i ŠIPAD.
Namjenska industrija održala je u svojstvu javnog poduzeća, svoj proizvodni
program i radi za potrebe domaće i inozemne vojne komponente. Veoma
kvalitetna alatnica dostigla je prijeratni kapacitet i radi uglavnom za inozemno
tržište.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
55
Tvornica valjanih vijaka je promijenila vlasničku strukturu i zadržala proizvodni
program. Tvornica mašina poslije privatizacije promijenila je proizvodni program u
program izrade građevinskih struktura na bazi prenapregnutih konstrukcija
(industrijske hale, skladišta, željeznički pragovi, građevinska galanterija- cijevi,
ivičnjaci, rasvjetni stubovi i sl.). Tvornica blok zakovica u Buturović polju zadržala
je svoj proizvodni program. Tvornica kuglica i valjčića za kuglične ležajeve
okončala je svoj proizvodni program. ŠIPAD- ova tvornica parketa, paleta i dr. je u
stečajnom postupku, a obzirom na dobru sirovinsku osnovu, s novim vlasnikom će
nastaviti proizvodnju. U oblasti prerade drveta bitno je napomenuti da u obliku
malog poduzetništva egzistira tvrtka za drvorezbareni namještaj i suvenire.
Kvaliteta radova već ju je afirmirala na BiH tržištu. Orijentaciju drvo-prerade bazira
se na bogatom šumskom fondu i raznolikosti istog (bukva, orah, smrča, bijeli bor i
dr.).
U oblasti rudarstva nalazište pirolita u Parsovićima (15 mil tona) daje
mogućnost industrijske prerade u finalne proizvode (boje).
U oblasti agronomije i stočarstva veliki kapaciteti leže u bogatstvu pašnjaka,
kvalitetnih voda na planinskim masivima Bitunje, Treskavice, Visočice, Bjelašnice).
Iskustvo u mrijesnilišnom i uzgojnom obliku salomida je kvalitetno pa je mogućnost
proširenja kapaciteta u funkciji tržišta i kapitala. Razvoj industrijske prerade mlijeka
aktiviralo se poslije 2000. god. i ima kvalitetnu bazu u sirovini, širi asortiman
proizvoda moguć je proširenjem bazne proizvodnje te usvajanjem znanja i novih
tehnologija. Voćarstvo je uglavnom zasnovano na raznolikim sortama šljive,
jabuke, kruške, oraha i kestena. Stočarstvo se razvija u kapacitetima ovčarstva,
kozarstva i dijelom govedarstva i konjogojstva. U oblasti energetike prisutan je
proces izgradnje malih hidroelektrana (mHE), 12 sustava od 1 do 5 MW, te
mogućnost instaliranja nekoliko vjetrofarmi na području Prenja, Treskavice i
Visočice te Ivan planine, kapaciteta do 100 MW.
5.2.6 Prozor / Rama
Industrijska tradicija ove općine počinje od 1960. god. U energetskom
sektoru se eksploatira HE Rama (2x80 MW) sa godišnjim koeficijentom
energetskog iskorištenja od 48%. U metaloprerađivačkoj industriji, u sustavu
„UNIS“ do 1992., radila je tvrtka za izradu dijelova za bicikle. Poslije urušavanja
„UNIS-a“ ova tvrtka je ugašena. Tekstilna proizvodnja realizirala se u tvrtci
trikotaže. Tvrtka ne radi.
Voćarski je to veoma bogat kraj, uglavnom na bazi jabuke, kruške i šljive.
Nema kapaciteta za industrijsku preradu istih, pa se kroz mikrosustave uglavnom
prerađuje u alkohol za domaće potrebe, a bez poznatog brenda za šire tržište.
Velike oscilacije voda Ramskog jezera (ljeto-zima) ne omogućuju ozbiljniju
proizvodnju kaveznog uzgoja ribe, a niti turističko – rekreativne aktivnosti na
njemu.
5.2.7 Stolac
Osnovu gospodarske aktivnosti činila je metalna industrija, tekstilna
industrija i poljoprivreda, te u sezonskom obliku i turističko ugostiteljske usluge.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
56
U metalnoj industriji bila su dva kapaciteta i to Tvornica armaturnih mreža i
kovane galanterije u sastavu željezare Zenica, te tvornica limene galanterije u
sastavu SOKO Mostar. Oba sustava su poslije privatizacijskih procesa ugasila
proizvodnju. Na tržištu bivše Jugoslavije, dobro plasirana tvrtka INKOS sa
proizvodima rublja i odjeće, također je ugasila svoju djelatnost u procesu poslije
1992. god. Otkupna stanica duhana sa skladištim fermentiranog duhana, također
je u privatizaciji obustavila rad, i sada radi smanjenim kapacitetom i djelom se
preorijentirala na sadnice voća i vinove loze.
Bogato iskustvo u voćarstvu i vinogradarstvu na Dubravskoj visoravni je
ovaj kraj svrstalo u vodeće proizvođače ranoga voća i vinskih sorta grožđa.
Obnovljene plantaže su stvorile kapacitete sirovine za par mini vinarija sa
proizvodnjom vina sorte žilavka. Idealni uvjeti razvoj pčelarstva na osnovu ranih
cvjetnih kultura voća i tilovine, te bogatog područja kadulje, vrijeska i drače, nisu
doživjeli svoj zamah kod domaćeg stanovništva. Najkvalitetnije medonosno
područje u Hercegovini uglavnom sezonski koriste pčelari sa drugih područja.
Turistička ponuda oslanja se na arheološke i povijesne kapacitete iz
prapovijesti, antičkog i srednjeg vjekovnog razdoblja. Zbog blage klime, ugodnosti
pejzaža rijeke Bregave, ova Općina ima šansu i u oblasti zdravstveno rekreativnog turizma, ali joj nedostaju materijalni i kadrovski kapaciteti.
5.2.8 Ravno
Mlada i mala općina bez normalne infrastrukture oslonjena na svaku
ispomoć iz susjednih općina Neum i Čapljina. Jedini privredni kapacitet općine je
poljoprivreda, gdje zbog pomanjkanja radne snage i nanovo nereguliranih voda
rijeke Trebišnjice ne može doći do značajnijeg razvoja. Zbog ovih činilaca
društvena zajednica prema problemima ove općine mora imati poseban tretman,
jer resursi zemljišta mogu omoguć stabilan razvoj ovoga kraja.
5.2.9 Mostar
Administrativni, obrazovni i gospodarski centar Hercegovine prije 1992.
god. bio je matica razvoja skoro svih gospodarskih subjekata u Hercegovini. Kroz
velike sustave HEPOK, SOKO, UNIS, GP Hercegovina, PI Đuro Salaj,
ENERGOINVEST; ALUMINIJ; KOMPRESORI koordinirao se razvoj sustava u
cijeloj regiji i šire.
Razvojni instituti u HEPOK-u i SOKO-lu i visoko obrazovni institucijama (Strojarski,
Građevinski i Ekonomski fakultet) razvijali su nove proizvode tehnologije i sustave
proizvodnje pa su proizvodi ovih tvrkii bili prisutni i na svjetskom tržištu. Centralni
instituti Energoinvesta, Šipada, UNIS-a u Sarajevu pokrenuli su razvojnu funkciju
svojih tvrtki u Hercegovini.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
57
Metaloprerađivačka industrija u Mostaru, sa tradicijom od 1952., razvijala se
u SOKO-lu kroz sustav tvornica namjenske i civilne proizvodnje. I to u proizvodnji
helikoptera, vojne avijacije i dijelova za BOING; AIR SPESIAL, Mc DOUGLAS,
zupčastih prijenosnika i kardanskih vratila za TAM, FAP, OM, RABU i tržište SAD,
klima rashladne tehnike, od kompresora za rashladne vitrine i kućne frižidere do
rashladnih sustava velikih hladnjača (2000 t), metalne konstrukcije godišnjeg
kapaciteta od 20.000 t za tržišta bivše Jugoslavije, Čehoslovačke, Poljske, SSSRa. Radili su konstrukcije industrijskih i sportskih hala, hotele, mostove i objekte u
termoenergetici.
Tvornica metalnog namještaja radila je skladišne sustave i školsku opremu.
Sustav alatnica u SOKO-lu radio je montažne i proizvodne alate za svoje potrebe,
te za potrebe SSSR-a, Francuske, Izraela. Devastiran u ratu, namjenski dio
SOKO-la svoju infrastrukturu je obnovio i dio prostora pretvorio za sajamsku
namjenu a dio ustupio za niz malih poduzetnika sa različitim proizvodnim
programima. Tvornica Transmisija zbog izgubljenog tržišta i iseljene radne snage
je zamrla u proizvodnom i razvojnom smislu.
Sustav UNIS u Mostaru, u metalnom kompleksu, imao je Tvornicu
specijalnih elektroda za elektro- lučno zavarivanje kapaciteta 800 t/god za potrebe
bivše Jugoslavije, te alatnicu za dio sustava UNIS-a. Uništena u ratu, tvornica je
obnovljena ali sa kapacitetima od 60t/god. Tvornica HERCEGOVINA AUTO do
1992. radila je za potrebe bivše Jugoslavije, mini autobuse i namjenska vozila za
vojsku i armije arapskih zemalja. Poslije 2000. god. infrastrukturno se obnavlja za
potrebe servisa i prodaje vozila Škoda. Nova tvornica metalnih konstrukcija SIK,
nastala na lokaciji remontnog dijela građevinske mehanizacije GP Hercegovina,
ima pozitivan trend razvoja i u perspektivi će biti nosilac razvoja novih konstrukcija
u Hercegovini.
Raspadom sustava HEPOK i promjenom vlasničke strukture primarna
proizvodnja voća i grožđa je obnovljena, a prerađivački dio se tehnološki obnavlja
(Tvornica sokova, vinarija i destilerija). Razvojni dio u agraru preuzele su
Agromediteranski i Agronomski prehrambeno-tehnološki fakultet u Mostaru. Nove
firme, nastale poslije rata na bazi licencijske proizvodnje, za potrebe
građevinarstva, realiziraju proizvodnju građevinskih otvora na bazi AL – legura,
plastike i drveta. Pored njih, kroz zanatsku proizvodnju otvora i namještaja
registrirano je još nekoliko tvrtki koje imaju dobar proizvodni program za lokalno
tržište Hercegovine.
Gubitak tržišta, sirovine i prodaje, te lošeg procesa u promjeni vlasničke
strukture Tvornice duhanskih prerađevina doveli su je do stečaja.
Sustav građevinske firme „GP Hercegovina“, od 12.000 uposlenih, se
raspao u razdoblju od 1992. do 1995. U oblasti niskogradnje dobro se razvija novi
sustav „HP Investing“, a u visokogradnji sustav Slezak. U oblasti povijesnih
znamenitosti, kroz obradu kamenom građenih građevinskih objekata, razvio se niz
malih poduzetnika.
Najveći proizvođač pamučnih tkanina u bivšoj Jugoslaviji, PI „Đuro Salaj“, zbog
gubitka tržišta i loše privatizacije ugasio je svoju proizvodnju ali se u prostoru iste
razvijaju mali proizvođači sa različitim proizvodima (livnica proizvoda od cinka,
tvornica namještaja i drugi).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
58
U prehrambenoj industriji, pored predratnog sustava Žitopromet sa
skladištem, mlinom i pekarom, u Mostaru se razvio cijeli niz mikrotvrtki u sektoru
peciva, džemova i piva, kolača, koji djeluju za lokalno tržište grada i Hercegovine.
Tvrtka „KLAS“ Sarajevo u funkciju je pustila automatsku pekaru peciva i kolača,
kapaciteta 20 tona/dan, koju koristi sa umanjenim kapacitetom zbog jake
konkurencije u gradu.
Proizvodnja riblje mlađi salomida (pastrve: kalifornijska, mekousna i
potočarka), te uzgoj ribe na rijeci Buni i jezeru Salakovac (kalifornijska pastrva i
šaran) dostigle su prijeratnu razinu kroz cijeli niz ribogojilišta mikropoduzetničkog
tipa (cca 400 t/god). Vodeni kapaciteti na ovim jezerima omogućuju proizvodnju od
4000 t/god. Problem uzgoja vezan je za uništenje u privatizaciji jedine u BiH
tvornice stočne hrane HEPOK (3000t/god) te uvoz iste iz Norveške i Italije.
Prerada iste kroz tvrtku „NORFISH“ je skromna, a izvoz iste u EU je spriječen
zbog necertificiranih proizvoda kroz CE kvalitetu, zbog nepostojanja institucije u
BiH za certifikaciju kvalitete.
Energetski sektor zastupljen je kroz tri hidrocentrale i to: HE Salakovac
(3x75 MW), HE Mostar (3x25 MW) i HE Mostarsko blato (2x30 MW). Mogućnosti
iskorištenja hidroenergije kroz sustav voda Neretve (HE Buna i HE Mostar2 i
Drežnice sa 5mHE) elektroproizvodni sustav BiH se može obogatiti sa još cca
70MW instaliranih kapaciteta. Bogatstvo mrkog uglja na području Bijelog polja od
69 mil. tona moguće je iskorištavati tehnologijom kontroliranog sagorijevanja i
dobivanja plina, te kroz katalitičku tehnologiju realizirati plinsku elektranu
kapaciteta 70 MW i toplanu za grad Mostar. Idejni projekt realiziran je 80-tih
godina prošlog stoljeća. Kroz istražne radnje u razdoblju od 2001. do 2004., na
području Mostara, identificirano je 8 lokacija za izgradnju farmi vjetroelektrana
kapaciteta cca 250 MW. Energetski kapaciteti na bazi sunčanog zračenja su
veliki,sa 2700 sunčanih sati/god ili 1600 KW sati/m2 na godinu, što omogućava
razvoj opreme na principima termalne i fotonaponske energetske potrošnje. Za
realizaciju ciljeva proizvodnje opreme za obnovljive izvore energije na bazi vjetra i
sunčeva zračenja neophodno je kroz akademsku zajednicu, privatnu inicijativu i
Elektrogospodarstva BiH i EP HZ-HB formirati Institut za konstrukcijski i tehnološki
razvoj i certifikaciju proizvoda.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
59
6.TRŽIŠTE RADNE SNAGE U HNŽ
6.1 Osnovni podaci o tržištu radne snage u BIH
Prema podacima zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine anketa o radnoj
snazi u Bosni i Hercegovini provedena je krajem svibnja 2009. godine, četvrti puta,
na uzorku od 10.509 domaćinstava, od čega u Federaciji BiH 6.066, u Republici
Srpskoj 3.443 i u Distriktu Brčko 1.000 domaćinstava. Intervjuirane su sve osobe u
uzorkom izabranim domaćinstvima koje su prihvatile intervju. Stopa neodaziva bila
je 11,3%, odnosno prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim
karakteristikama stanovništva za 9.321 domaćinstvo.
Prema ovim podacima u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo)
je činilo 1.131.557 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.462.619 osoba. U okviru
radne snage bilo je 859.218 zaposlenih i 272.339 nezaposlenih osoba.
Slika VI-1. Stanovništvo prema spolu i starosnim grupama
Ženski
Muški
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni
podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009
U okviru zaposlenih osoba bilo je 58.039 neplaćenih pomažućih članova
obitelji. Stopa nezaposlenosti bila je 24,1% (23,1% za muškarce i 25,6% za žene),
dok je u istom razdoblju 2008. godine iznosila 23,4% (21,4% za muškarce i 26,8%
za žene), što je porast za 0,7%.
Stopa nezaposlenosti bila je najviša među mladim osobama starosti 15 do
24 godine. To je iznosilo 47,5% (44,8% za muškarce i 52,3% za žene). Stope
aktivnosti i zaposlenosti prema podacima ARS 2009 su iznosile 43,6% i 33,1%,
dok su u 2008. godini bile 43,9% i 33,9%. Stope su bile značajno više za
muškarce nego za žene. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najviše u starosnoj
grupi 25 do 49 godina (69,1% i 53,5%).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
60
Slika 2. Radno sposobno stanovništvo prema školskoj spremi i statusu u
aktivnosti
Izvor: ASBIH, priopćenje br. 1, prethodni podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009
Podaci pokazuju da u BiH ispod polovine radno sposobnog stanovništva
čine aktivne osobe, tj. one koje se na tržištu rada javljaju kao zaposlene i
nezaposlene osobe.
Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da najveći udio (63,3%) ima
završenu srednju školu, slijede zaposleni s osnovnom školom ili nižim
obrazovanjem (22,3%) i 14,3% akademski obrazovanih osoba.
Nezaposlene osobe imaju donekle sličnu obrazovnu strukturu, te ih tako
70,2% ima srednjoškolsko obrazovanje, 24,7% su osobe s osnovnim
obrazovanjem ili niže, dok je 5,1% završilo višu ili visoku školu (fakultet),
akademiju, magisterij ili doktorat.
Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju nižu
obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina: među njima je gotovo
62,7% osoba sa završenom osnovnom školom ili niže, 34,1% su osobe sa
srednjom školom, a preostalih 3,2% su akademski obrazovane osobe.
Slika VI-3: Zaposlene osobe prema statusu u zaposlenosti
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
61
Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenju pokazuje da osobe
u plaćenoj zaposlenosti (zaposlenici) imaju najveće učešće (72,8%). Udio
samozaposlenih osoba je bio 20,5% (od toga 27,4% žene) a neplaćenih
pomažućih članova je bilo 6,8% (od toga 68,9% žene).
Slika VI-4: Zaposlene osobe prema sektoru aktivnosti
Struktura zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najveći
udio u sektoru usluga 47,3%, zatim u sektoru industrije 31,5% i u sektoru
poljoprivrede 21,2%.
Slika VI-5: Nezaposlene osobe prema trajanju traženja posla u mjesecima i
spolu
Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, priopćenje br. 1, prethodni
podaci, Sarajevo, 20 kolovoz 2009
U promatranom razdoblju 15,9% nezaposlenih osoba traži posao kraće od
12 mjeseci a čak 42,8% nezaposlenih traži posao duže od pet godina, što je
posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije gospodarstva u našoj zemlji. Stopa
nezaposlenosti je ista među osobama sa završenom osnovnom školom i manje i
srednjom školom (26,0%) a najniža sa visokom školom (10,1%).
Usporedba između registrirane (prema izjašnjenju ispitanika u anketi o
prijavi Zavodima za zapošljavanje) i ILO (anketne) nezaposlenosti pokazuje da
postoji značajna razlika između ova dva podatka. 88,0% od ILO (anketno)
nezaposlenih osoba je također bilo i registrirano nezaposleno. Broj registriranih
nezaposlenih osoba u Zavodima za zapošljavanje je veći 108,9% od ILO
nezaposlenih osoba.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
62
6.2 Osnovni podaci o radnoj snazi u FBIH
6.2.1 Podaci o zaposlenim osobama u Federaciji Bosne i
Hercegovine
Prema podacima federalnog zavoda za programiranje razvoja u 2008.
godini u FBiH ostvaren je prosječan broj zaposlenih u visini od 430.745 što je u
odnosu na isti razdoblje prethodne godine više za
4,1% ili za 17.069
novozaposlenih.
Stupanj zaposlenosti stanovništva u Federaciji BiH u odnosu na aktivno
stanovništvo iznosi 56,0%. Broj zaposlenih i stupanj zaposlenosti stanovništva po
županijama - županijama dat je u sljedećem pregledu:
Tabela 6.1.Stupanj zaposlenosti po županijama - kantonima u 2008. godini 13
Stupanj zaposlenosti u %
Broj
Radno
Aktivno
Aktivn
Radno
Županija Stanovništvo zaposlenih sposobno stanovn Stanov
o
sposobno
1
2
stanovn.
.
.
stanov.
stanovn.3
4
1
USŽ
2
287.998
3
34.634
4
199.349
5
70.911
6
12,0
7
17,4
8
48,8
POŽ
40.513
5.362
28.234
10.798
13,2
19,0
49,7
TŽ
497.813
82.993
342.839
168.704 16,7
24,2
49,2
ZDŽ
400.848
73.267
275.371
134.796 18,3
26,6
54,4
BPŽ
33.225
4.778
22.286
8.942
14,4
21,4
53,4
SBŽ
255.648
37.974
170.999
74.456
14,9
22,2
51,0
HNŽ
226.632
42.531
150.802
71.934
18,8
28,2
59,1
ZHŽ
81.833
13.112
54.786
21.814
16,0
23,9
60,1
SAŽ
421.289
118.418
282.373
180.893 28,1
41,9
65,5
HNŽ
81.396
9.676
52.681
18.140
11,9
18,4
53,3
F BiH
2.327.195
430.745
1.579.720
769.388 18,5
27,3
56,0
Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim
subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji. Broj
zaposlenih u obrani (8.000), nije razvrstan po općinama i županijama.
2
) U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH, stupanj zaposlenosti se
izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa nazočnim stanovništvom i
pomnoži sa 100.
1)
13
Izvor podataka za broj stanovnika: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled F BiH
10/08, za zaposlenost: Federalni Zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled po županijama u F BiH
3/09.
(Obrada: Federalni Zavod za programiranje razvoja).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
63
) Stupanj zaposlenosti se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno
sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100.
4
) Stupanj zaposlenosti se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa
aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa
100.
Podaci o nezaposlenim osobama u Federaciji Bosne i Hercegovine
Registrirani broj nezaposlenih osoba u F BiH sa stanjem na dan
31.12.2008. godine iznosilo je 338.643, što je manje za 28.927 osoba koja traže
zaposlenje ili 7,8% u odnosu na 2007. godinu. Stupanj nezaposlenosti u odnosu
na radnu snagu u F BiH u 2008. godini iznosio je 44,0 %.
Registrirani broj osoba koja su tražila zaposlenje i stupanj nezaposlenosti po
županijama dat je u sljedećem pregledu:
3
Tabela 6.2. Stupanj nezaposlenosti po županijama u 2008. godini 14
Aktivno
stanovništvo
Stupanj 2)
nezaposlenosti
u%
Županija
Nezaposleni
Broj
zaposlenih1)
1
USŽ
2
36.277
3
34.634
4
70.911
5
51,2
POŽ
5.436
5.362
10.798
50,3
TŽ
85.711
82.993
168.704
50,8
ZDŽ
61.529
73.267
134.796
45,6
BPŽ
4.164
4.778
8.942
46,6
SBŽ
36.482
37.974
74.456
49,0
HNŽ
29.403
42.531
71.934
40,9
ZHŽ
8.702
13.112
21.814
39,9
SAŽ
62.475
118.418
180.893
34,5
HNŽ
8.464
9.676
18.140
46,7
Federacija BiH
338.643
430.745
769.388
44,0
Ukupna zaposlenost na teritoriji F BiH obuhvaća zaposlene u poslovnim
subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, obrani i policiji.Broj
zaposlenih u obrani ( 8.000), nije razvrstan po općinama i županijama.
2)
Stupanj nezaposlenosti se izračunava tako što se broj nezaposlenih podijeli sa
aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži
sa 100.
1)
14
Izvor podataka za zaposlenost i nezaposlenost: Federalni zavod za statistiku - Mjesečni statistički pregled
po županijama u F BiH 3/09.
(Obrada: Federalni zavod za programiranje razvoja)
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
64
6.3 Detaljna analiza tržišta rada u HNŽ
6.3.1 Podaci o zaposlenosti u Hercegovačko - neretvanskoj županiji
Tabela 6.3 Distribucija broja zaposlenih po općinama u HNŽ
% od
ukupno
zaposlenih
Mjesec u
Prosjek Prosjek Prosjek listopad listopadu
Općina
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Kumulativno
Ravno
59
44
51
53
0,13%
0,13%
Stolac
998
953
960
901
2,14%
2,27%
Neum
1.024
933
962
981
2,33%
4,60%
ProzorRama
1.517
1.387
1.424
1.314
3,12%
7,72%
Jablanica 1.874
1.996
2.058
1.968
4,68%
12,40%
Čapljina
3.596
3.127
3.265
3.237
7,70%
20,10%
Čitluk
3.023
3.402
3.576
3.553
8,45%
28,55%
Konjic
4.168
4.247
4.504
4.122
9,80%
38,35%
Mostar
25.540 25.566 25.731 25.932 61,65%
100,00%
UKUPNO
HNŽ/K
41.799 40.655 42.531 42.061 100,00%
Jednostavnom komparacijom udjela broja stanovnika s udjelom
zaposlenosti po općinama u HNŽ moguće je uočiti određene neravnomjernosti 15:
Tabela 6.4. Broj stanovnika u općini u odnosu na ukupan broj stanovnika u
HNŽ i postotak uposlenih u općini u odnosu na ukupan broj uposlenih u HNŽ
Općina
Ravno
Neum
Jablanica
Stolac
Čitluk
Prozor
Čapljina
Konjic
Grad
Mostar
HNŽ
Broj
stanovnika
1.371
4.638
11.825
13.308
15.932
16.229
23.433
28.780
% od ukupno
zaposlenih u
listopadu 2010.
0,13%
2,14%
2,33%
3,12%
4,68%
7,70%
8,45%
9,80%
111.116
226.632
61,65%
100,00%
Postotak
0,60%
2,05%
5,22%
5,87%
7,03%
7,16%
10,34%
12,70%
49,03%
15
Pretpostavka je da se broj stanovnika po općinama nije promijenio značajnije u odnosu na 2008.
godinu.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
65
Zanimljivo je da je u općini Prozor-Rama relativni udjel broja stanovnika u
odnosu na HNŽ manji od relativnog udjela broja zaposlenih u odnosu na broj
zaposlenih u županiji. Središte županije, grad Mostar, pokazuje najveću relativnu
razliku broja uposlenih u odnosu na broj stanovnika u županiji. To je realno i
očekivati jer je Mostar kulturno, gospodarsko, obrazovno, zdravstveno i
administrativno središte. Stupčasti dijagrami na sljedećoj slici prikazuju još jasnije
te odnose:
Slika VI-6. Odnos broja stanovnika i broja zaposlenih po općinama u HNŽ
Posebno zanimljiv
djelatnostima: 16
prikaz
radne
snage
je
njezina
distribucija
po
Tabela 6.5. Zaposlenost po djelatnostima u Hercegovačko – Neretvanskoj
Županiji 17
Prosječno X
XI
DJELATNOST
2008.
2009. 2009. % u odnosu
Kumulativno
na prosjek u
studenom2009
G – Trgovina
7.311
7.185 7.244 17,16%
17,16%
D–
6.994
6.020 6.028 14,28%
31,44%
Prerađivačka
industrija
L – Javna
4.336
4.525 4.529 10,73%
42,16%
uprava i obrana
M – Obrazovanje 3.893
3.974 4.010 9,50%
51,66%
I – Prijevoz,
3.531
3.481 3.477 8,24%
59,90%
skladištenje i
veze
N – Zdravstvena 3.096
3.255 3.265 7,73%
67,63%
i socijalna skrb
O – Ostale
2.414
2.386 2.385 5,65%
73,28%
16
17
Statistički bilten Službe za zapošljavanje HNŽ;siječanj 2010.
Statistički bilten Službe za zapošljavanje HNŽ;siječanj 2010.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
66
javne, društvene,
socijalne i
osobne
E – Opskrba
električnom
energijom,plinom
i vodom
F–
Građevinarstvo
K – Poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje i
poslovne usluge
H–
Ugostiteljstvo
J – Financijsko
posredovanje
A – Poljoprivreda
, lov i šumarstvo
C – Rudarstvo
B – Ribarstvo
00 –
Neraspoređeno
po djelatnostima
SKD
P – Privatna
kućanstva sa
zaposlenim
osobljem
UKUPNO HNŽ
2.315
2.345
2.351
5,57%
78,85%
2.270
2.211
2.224
5,27%
84,11%
1.813
2.061
2.099
4,97%
89,09%
2.065
2.085
2.084
4,94%
94,02%
1.403
1.402
1.398
3,31%
97,33%
783
790
787
1,86%
99,20%
179
73
51
221
77
42
220
76
42
0,52%
0,18%
0,10%
99,72%
99,90%
100,00%
4
1
1
0,00%
100,00%
42.531
42.061 42.220 100%
Najveći broj zaposlenih osoba je u trgovini (17,6%), potom u prerađivačkoj
industriji (14,28%), javnoj upravi i obrani (10,73%), obrazovanju (9,5%). Te četiri
djelatnosti zajedno zapošljavaju 51,66% ukupnog broja zaposlenih u HNŽ.
Jasniji pregled zaposlenosti daje dijagram strukture prikazan na sljedećoj slici:
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
67
Slika VI-7. Distribucija zaposlenosti po djelatnostima u HNŽ (siječanj 2010.)
Dinamički promatrano nije bilo znatnijih promjena u broju zaposlenih po
djelatnostima u 2008. i 2009. godini:
Slika VI-8. Broj zaposlenih po djelatnostima u HNŽ
Vidljivo je da se krivulje zaposlenih po djelatnostima u 2008. i 2009. godini
gotovo preklapaju. Koeficijent korelacije mjeri varijacije u promjenama
zaposlenosti po djelatnostima u 2008. i 2009. godini. Koeficijent korelacije je
0,993919 što je gotovo perfektna povezanost između broja zaposlenih po
djelatnostima u 2008. i 2009. godini.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
68
6.3.2 Zaposlenost u HNŽ u odnosu na Federaciju BiH
Zaposlenost i njene promjene pokazuju kako se mijenja gospodarska
aktivnost. Veća razina zaposlenosti korespondira s povećanjem gospodarske
aktivnosti i obrnuto. Prema dostupnim podacima iz statističkih izvješća Federalnog
zavoda za statistiku i izvješća Zavoda za zapošljavanje HNŽ-a promjene broja
zaposlenih osoba dane su u sljedećoj tabeli:
Tabela 6.6. Prikaz broja zaposlenih osoba u HNŽ i Federaciji BiH
Godina HNŽ
Federacija
1991
66.104 631.020
2000
47.228 410.808
2001
45.397 407.199
2002
43.479 394.132
2003
41.868 387.381
2004
41.628 388.310
2005
41.712 377.318
2006
41.799 389.601
2007
41.663 413.669
2008
42.879 430.745
2009
42.061
Razdoblje od deset godina dovoljno je dugo za analizu trendova u
zapošljavanju. U HNŽ oblik trenda koji predstavlja zaposlenost vidljiv je na
sljedećoj slici:
Slika VI-9. Funkcija trenda koja reprezentira zaposlenost u HNŽ
Vidljivo je da se kvadratna funkcija može primijeniti na kretanje zaposlenosti
u HNŽ. Koeficijent determinacije je 0,919 ili 91,9% originalnih podataka objašnjava
kvadratna funkcija trenda. Na temelju takvog izglađivanja originalnih vrijednosti
moguće je i prognozirati promjene u ukupnoj zaposlenosti za sljedeće četiri godine
što prikazuje sljedeći graf:
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
69
Slika VI-10. Prognoza zaposlenosti za razdoblje 2010-2014 godine
Prema obliku funkcije trenda y = 162,0x2 - 2227,x + 48981 može se
očekivati povećanje zaposlenosti u razdoblju do 2014. godine. Zanimljiv je oblik
funkcije trenda promjena zaposlenosti u Federaciji BiH.
Slika VI-11. Zaposlenost u Federaciji BiH – prognoza do 2012
Na temelju podataka broja zaposlenih u razdoblju od 2000.-2008. godine za
Federaciju BiH može se očekivati povećanje zaposlenosti u 2011. i sljedećim
godinama (isti trend je i u HNŽ).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
70
6.3.3 Potražnja za radnom snagom u HNŽ
Potražnja za radnom snagom se može definirati kao ukupan broj novouposlenih u
nekoj godini (ili nekom dužem ili kraćem vremenskom razdoblju). Ako je razlika
broja zaposlenih u sljedećoj u odnosu na prethodnu godinu pozitivan broj onda je
zaposlenost povećana i obrnuto. Promjene u broju uposlenih (promjene u potražni
za radnom snagom) u razdoblju od 2000. do 2009. godine u HNŽ prikazuje
sljedeća tabela:
Tabela 6.7. Promjene u potražnji radne snage u HNŽ
Godina
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
HNŽ-240
84
87
-136
1.216
potražnja 1.831 1.918 1.611
2009
-818
Promjene potražnje radne snage u prethodnoj tabeli uspoređuju tekuću s
prethodnom godinom. Npr. U drugom retku prethodne tabele broj -1.918 znači da
je broj zaposlenih u 2002. godini bio manji za 1918 osoba u odnosu na
2001.godinu. Samo u razdoblju 2005-2006. godine je neprekidno povećanje broja
uposlenih (rast potražnje u odnosu na prethodnu godinu). U svim ostalim
godinama (osim 2008. godine) potražnja se konstantno smanjuje. Te promjene
jasnije ilustrira sljedeći dijagram:
Slika VI-12.Promjene u potražnji radne snage u HNŽ u razdoblju 2000.do
2010. godine.
U analizi promjene broja uposlenih sljedeće u odnosu na prethodnu godinu
su prikazani agregirani podaci za sve djelatnosti i stupnjeve stručnog obrazovanja.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
71
6.3.4 Ponuda radne snage u HNŽ - Nezaposlenost
Ponuda radne snage na dan 31.01.2010. godine prema pojedinim
zanimanjima i stupnjevima dana je u sljedećem pregledu:
Tabela 6.8.Ponuda radne snage u HNŽ na dan 31.01. 2010. godine
1. Nekvalificirani i
polukvalificirani
1.1. radnici bez zanimanja
1.2. daktilograf
1.3. pomoćni kuhar
1.4. pomoćni građevinski
radnik
1.5. pomoćni zidar
1.6. pomoćni bojadisar
1.7. pomoćni tesar
1.8. konfekcijski krojač
itd.
4. Viša stručna sprema
4.69
8
4.2. ekonomist
86
36
4.3. nastavnik predškolskog odgoja
4.4. nastavnik razredne nastave
34
17
17
16
12
4.5. pravnik
4.6. nastavnik biologije i kemije
4.7. nastavnik historije i geografije
4.8. nastavnik bosanskog jezika
itd.
5. Visoka stručna sprema
2. Kvalificirani
5.1. diplomirani pravnik
2.1. prodavač
2.02
9
2.2. bravar
2.3. automehaničar
2.4. frizer za žene
2.5. konobar
946
900
619
596
2.6. metalostrugar
2.7. kuhar
2.8. vozač
2.9. konfekcionar tekstila
itd.
3. Srednja stručna sprema
541
455
426
409
3.1. ekonomski tehničar
3.2. maturant gimnazije
3.3. strojarski tehničar
3.4. medicinski tehničar
3.5. tehničar za putni
promet
3.6. poljoprivredni tehničar
1.40
5
1.15
4
805
391
325
320
5.2. diplomirani ekonomist
5.3. diplomirani inženjer poljoprivrede
5.4. profesor engleskog jezika
5.5. diplomirani pedagog
5.6. dipl.ekonomist finan.-račun. smjer
5.7. profesor hrvatskog jezika i
književnosti
5.8. diplomirani novinar
5.9. dipl. inženjer za računala
5.10. diplomirani inženjer strojarstva
5.11. diplomirani profesor historije
5.12. profesor njemačkog jezika
5.13. diplomirani kriminalist
5.14. dipl. inženjer voćarstva i
vinogradarstva
5.15. profesor bosanskog jezika
5.16. profesor pedagogije i psihologije
5.17. dipl. fizioterapeut ( viši
fizioterapeut )
5.18. profesor hrvatskog jezika
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
14
8
10
0
92
85
50
20
20
27
1
19
6
10
1
78
71
65
59
43
38
36
29
27
26
22
20
17
14
14
72
3.7. elektrotehničarenergetičar
3.8. turistički tehničar
itd.
270
260
5.19. profesor likovne kulture
5.20. liječnik
itd.
11
11
Ukupna ponuda radne snage prema evidenciji Službe za zapošljavanje
Hercegovačko-Neretvanske županije na dan 31.1.2010. godine je 29.679 osoba.
U usporedbi s prosječnom nezaposlenošću u 2009. godini više za 0.6% (u odnosu
na prosječan broj nezaposlenih u prosincu 2009. Povećanje iznosi 0,3%).
Prema vremenu čekanja na zaposlenje situacija je sljedeća:
Tabela 6.9. Vrijeme čekanja na posao u HNŽ
Broj
Vrijeme
nezaposlenih Postotak
Kumulativno
2.890
do 6 mjeseci
9,76%
9,76%
1.258
6-9 mjeseci
4,25%
14,02%
9-12 mjeseci
1.235
4,17%
18,19%
12-18 mjeseci 2.745
9,27%
27,46%
18-24
1.653
mjeseca
5,59%
33,05%
2-3 god.
4.304
14,54%
47,59%
3-5 god.
4.861
16,42%
64,02%
5-7 god.
3.540
11,96%
75,98%
7-9 god.
1.943
6,57%
82,54%
preko 9 god.
5.167
17,46%
100,00%
Relativno najveći broj osoba čeka na zaposlenje 3-5 godina (16,42%) dok
do 5 godina na posao čeka 2/3 osoba (63,02%).
Slika VI-13. Vrijeme čekanja na posao u HNŽ (2009.godina)
Ponudu radne snage po općinama prikazuje sljedeća tabela:
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
73
Tabela 6.10. Ponuda radne snage po općinama u HNŽ
Općina
Neum
Ravno
Prozor
Jablanica
Čitluk
Stolac
Čapljina
Konjic
Grad
Mostar
Ukupno
HNŽ
Broj
neuposlenih
osoba
337
1.371
1.879
1.907
2.051
2.166
2.775
3.736
Postotak
1,09%
4,42%
6,06%
6,15%
6,61%
6,98%
8,95%
12,04%
14.798
47,70%
31.020
100,00%
Analizirajući ponudu radne snage po općinama lako je uočiti da je najveća
ponuda u općini Mostar (14.798 ili 47,70% %), a najmanja u općini Neum (svega
337 ili 1,09%). Zanimljiva je usporedba broja stanovnika po općinama i ponude
radne snage koju prikazuje sljedeći stupčasti dijagram:
Slika VI-14. Broj neuposlenih osoba u odnosu na broj stanovnika po
općinama HNŽ
Koeficijent korelacije između broja stanovnika i ponude radne snage
(izražene brojem osoba koje traže posao) po općinama županije je 0,994045. To
znači da su ponuda radne snage i broj stanovnika perfektno korelirani (imaju
veoma visok koeficijent korelacije).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
74
6.3.5 Analiza ponude radne snage prema stručnoj spremi
U analizi ponude veoma bitan je i kriterij kvalifikacijske strukture. Veća
razina kvalifikacijske strukture u ponudi radne snage odražava dinamičnost i
spremnost da se brže prihvaća promjena radnog mjesta. Podaci pokazuju da u
ponudi radne snage dominiraju kvalificirani radnici koji su „čvrsto“ povezani s
određenim uskim znanjima i vještinama te nisu elastični u promjeni radnog mjesta.
Tabela 6.11. Ponuda radne snage u HNŽ (siječanj 2010.godine) prema
kvalifikacijama
%od
ukupne
Ponuda radne ponude
snage (broj
radne
Kvalifikacija
osoba)
snage
Visokokvalificirani
174
0,59%
Viša stručna
sprema
750
2,53%
Visoka stručna
sprema
1.500
5,05%
Polukvalificirani
2.996
10,09%
Nekvalificirani
4.698
15,83%
Srednja stručna
sprema
7.927
26,71%
Kvalificirani
11.634
39,20%
Ukupno HNŽ
29.679
100,00%
Najveći postotak u ponudi radne snage su kvalificirani radnici, potom
srednja stručna sprema, a najmanji u ponudi su visoka stručna sprema, viša
stručna sprema i visokokvalificirani radnici. Prema zaključcima Lisabonskog
zasjedanja Europskog savjeta minimalna radna sprema u društvu znanja mora
osigurati nove osnovne vještine: vještina rada na računalu, znanje stranih jezika,
tehnička kultura, poduzetničke sposobnosti te društvene kvalitete: spremnost
preuzimanja rizika, samopouzdanje i samousmjerenje.
Filozofija radne snage temelji se na fleksibilnim vještinama, znanjima,
stabilnosti zaposlenja i odgovornosti radne snage za kontinuirano unapređenje
sustava kvalitete.
Ponuda radne snage u kojoj dominiraju kvalificirane osobe nije jamstvo
fleksibilnosti u zapošljavanju i pronalaženju radnog mjesta. Zato je nužno
kontinuirano sufinancirati obrazovne aktivnosti za poznatog i nepoznatog
poslodavca (posebna uloga se mora dodijeliti Zavodima za zapošljavanje koji
raspolažu s podacima o ponudi i potražnji radne snage).
U strukturi ponude radne snage prvi put prvo zaposlenje traži 12.694 osoba ( 42,8
%), pri čemu je broj žena 6.691 ili 22,6 % od ukupne ponude radne snage.
Dobnu strukturu nezaposlenih osoba prikazuje tabela 6.12. Postotak nezaposlenih
do 30 godina je 30,5% a više od polovine (54,24%) je mlađe od 40 godina
starosti.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
75
Tabela 6.12.Dobna struktura nezaposlenih osoba u 2009. godini za HNŽ
Dob
15-18 god.
19-25 god.
26-30 god.
31-35 god.
36-40 god.
41-50 god.
51-60 god.
61-65 god.
više od 65
god.
Broj prijavljenih na
Zavodu za
zapošljavanje
3
4.141
4.885
3.542
3.482
7.422
5.384
684
53
29596
Postotak
0,01%
13,99%
16,51%
11,97%
11,77%
25,08%
18,19%
2,31%
Kumulativno
0,01%
14,00%
30,51%
42,48%
54,24%
79,32%
97,51%
99,82%
0,18%
100,00%
Vidljiv je relativno visok postotak nezaposlenih u dobi od 30-40 godina (
23,7 %) kao i osobe čija dob je iznad 50 godina (20,7 %)
Sljedeći stupčasti dijagram prikazuje još jasnije ponudu radne snage u HNŽ
za mjesec siječanj 2010.godine prema stupnju stručne spreme:
Slika VI-15. Ponuda radne snage u HNŽ prema stupnju stručne spreme
Nekih bitnih promjena u ponudi radne snage po kvalifikacijama nije bilo.
Promjene ponude radne snage 2007. godine, 2008. i 2009.godine dane su u
sljedećoj tabeli:
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
76
Tabela 6.13.Ponuda radne snage u HNŽ u 2007., 2008. i 2009.godini 18
Ponuda
Ponuda radne
Ponuda radne radne snage
snage (broj
snage (broj
(broj osoba)
osoba) u
osoba) u
u
Kvalifikacija
2007.godini
2008.godini
2009.godini
251
201
Visokokvalificirani
174
887
741
Viša stručna sprema
750
Visoka stručna
1002
1077
sprema
1.500
3131
3139
Polukvalificirani
2.996
5172
4820
Nekvalificirani
4.698
Srednja stručna
7904
7726
sprema
7.927
12414
11699
Kvalificirani
11.634
Ukupno HNŽ
30.761
29.403
29.679
Trend promjena u ponudi radne snage prema kvalifikacijama prikazuje
jasnije stupčasti dijagram na sljedećoj slici:
Slika VI-16.Promjene u ponudi radne snage u 2007., 2008. i 2009.godini
U strukturi ponude radne snage prema kvalifikacijama vidljiv je trend
povećanja broja osoba s visokom stručnom spremom s 1002 u 2007., na 1077 u
2008. i 1500 u 2009.godini. Najveća ponuda je, u svim godinama, kvalificirane
radne snage. Među visokom stručnom spremom u ponudi radne snage za 2010.
godinu je više od trideset različitih akademskih zvanja.
Najveći broj je diplomiranih pravnika (271), potom diplomiranih ekonomista
(196), diplomiranih inženjera poljoprivrede (101), profesora engleskog jezika (78),
profesora hrvatskog jezika i književnosti(59).
18
Statistički bilten za siječanj 2010.godinu. Statistički bilten za kolovoz 2007. godine. Statistički bilten za
prosinac 2008.godine.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
77
Detaljan prikaz dan je na sljedećem bar dijagramu:
Slika VI-17. Ponuda radne snage u HNŽ prema zanimanjima (siječanj 2010.
godine)
Ponuda radne snage s visokom stručnom spremom ima prednosti ali i
nedostatke. Temeljna prednost je u širini znanja i kompetencijama osoba s
visokom stručnom spremom i šire mogućnosti njihova zapošljavanja (u različitim
djelatnostima).
Slabost je u potencijalnoj migraciji visokokvalificiranih osoba k drugim područjima
u regiji i „osiromašenje“ prostora županije u smislu ljudskih potencijala i
demografskih kretanja.
Napomena: Detaljna analiza stanja tržišta rada regije Hercegovina
(zaposleni, nezaposleni, obrazovni sektor i dr.) sa pregledom potreba, potencijala
i rješenja dana je u Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine te u CD-u kao
prilogu ove Studije a tiskat će se i kao posebna brošura u izdanju REDAH-a.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
78
7.ISKUSTVA U RAZVOJU POSLOVNIH ZONA
7.1 Inozemna iskustva
Razvoj suvremenog društva doveo je do krupnih promjena u
gospodarskom, političkom i upravnom sustavu suvremenih država krajem 20. i
početkom 21. stoljeća. Te nove promjene, dijelom posljedica globalizacije, prisilile
su nacionalne vlasti na poduzimanje konkretnih mjera kako bi bile spremne
odgovoriti izazovima suvremenog doba. Svjetsko gospodarstvo, kroz proces
liberalizacije i deregulacije nacionalnih instrumenata, postaje jedno globalno selo,
odnosno jedan gospodarski prostor koji nosi mnoge prednosti, ali i opasnosti
posebice za manje razvijene zemlje.
U takvim, novonastalim turbulentnim i nestabilnim, okolnostima znanje i
inovativnost igraju ključnu ulogu jer u presudnim trenucima vuku cjelokupni
gospodarski sustav naviše. Prema tome zaposlenost je temeljni preduvjet razvoja i
ključni preduvjet sposobnosti nacionalnog gospodarstva da održi korak sa
izazovima vremena. Kako na nacionalnom, tako i na regionalnom razini,
održavanje visoke i stabilne zaposlenosti osnovni je cilj i želja svih razina vlasti.
Svaka nezaposlenost ugrožava rast i razvoj nacionalnog gospodarstva (u
konačnici životni standard građana), a održivi razvoj moguće je postići jedino uz
visoku stopu zaposlenosti.
Razvijena poslovna infrastruktura predstavlja značajan instrument poticaja i
razvoja poduzetništva i općeg gospodarskog razvoja određene sredine. Koliki je
značaj poslovne infrastruktura za gospodarski razvoj pokazuju slučajevi i iskustva
drugih zemalja u kojima se njihovom osnivanju i kasnijem upravljanju poklanja
velika briga i pažnja. Time se bave vlade na različitim razinama, a kao podršku
njihovom osnivanju odobravaju se bespovratna sredstva u obliku zemljišta,
objekata, infrastrukture, ali i poticajnih financijskih sredstava za tvrtke. Animiraju
se banke i druge financijske institucije za podršku poduzetnicima koji žele ulagati.
Vodstvo i upravljanje poslovnom infrastrukturom povjereno je iskusnim
gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti, banaka i istraživačko-obrazovnih
institucija, s ciljem povećanja ukupne efikasnosti tvrtki u industrijskim zonama.
U posljednjih pedesetak godina razvoj poslovne infrastrukture postao je
glavni i neizostavni dio gospodarske razvojne studije niza zemalja, ali tek u
posljednjih trideset i pet godina počeo je njihov značajniji i dinamičniji razvoj. Neke
zemlje ostvarile su izvanredne rezultate u njihovom razvoju, tako da su i njihova
iskustva u kontekstu razvoja poslovne infrastrukture, posebno značajna i
dragocjena.
Sigurno je da iskustva drugih zemalja mogu biti od velike koristi kada je u
pitanju osmišljeni koncept razvoja poslovnih zona u Bosni i Hercegovini, njenim
entitetima F BiH i RS, i napose regiji Hercegovina. Stoga su, tijekom izrade ove
Studije, obavljena vrlo opsežna istraživanja po ovom pitanju koja su uključivala
posjete konkretnim lokacijama i razgovore sa izravnim učesnicima procesa, uvid u
sve primarne i sekundarne informacije dostupne članovima projektnog tima do
otvaranja širokih mogućnosti i perspektiva kako dalje u EU integracijama sa ovom
izuzetno važnom karikom ukupnog gospodarstva jedne regije. S obzirom na
proglašeni regionalni pristup, njemu je posvećena i posebna pažnja.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
79
Prije svega, najveća pažnja posvećena je zemljama susjedima s kojima će
se i u budućnosti ostvarivati najveća suradnja a koja je i danas na vrlo visokoj
razini. Obrađene su i nove članice EU-27, Slovenija, Poljska, Rumunjska,
Bugarska i Češka koje su sa svojim konceptima razvoja poslovne infrastrukture
zavrijedile pažnju javnosti koja se bavi strateškim razvojem ovog sektora. Za kraj
pregleda zemalja, u kratkim crtama, date su neke odrednice zemalja koje su bile
lideri u određenim sektorima, kao što je iznimno brzi inovativni razvoj (Irska,
Finska i Španjolska).
Ovdje treba odmah jasno naglasiti da je razvoj poslovne infrastrukture i
privlačenje stranih partnera i mogućih ulagača dio globalne utakmice. U toj
utakmici jako je puno takmičara, pravila su nemilosrdna i vrlo stroga, tako da
učešće u tom takmičenju traži izuzetno dobro pripremljene države, regije i napose
organizaciju i pojedince, spremne na rad i odricanja koji često nemaju granice.
7.2Stanje poslovnih zona u BiH
U pokušaju da se predstavi stanje poslovnih zona u momentu izrade ove
Studije poslužili smo se metodom koja je podrazumijevala kombinaciju analize
stvarnog stanja na terenu i onoga što se kao službeni podaci mogu dobiti u
resornim ministarstvima svih razina. Naglasimo da je su navođenje lokacija
poslovnih zona, poslovnih inkubatora, klastera, tehnoloških parkova i drugih oblika
poslovne infrastrukture korištene zakonske odrednice koje definiraju karakteristike
svake od njih a koje su dane u narednom poglavlju.
Prema sadašnjim pokazateljima to je svega desetak zona uređenih i
registriranih prema zakonskim odredbama a prikazanih na sljedećoj slici.
Slika VII-1. Poslovne zone u FBIH (Izvor: FMRPO)
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
80
No, ako se pogledaju dosadašnja poticajna sredstva, koja su dodjeljivana
za poticaj razvoju poslovnih zona, situacija je bitno drugačija. Prema dokumentaciji
Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva Vlade F BiH, do sada je
poticajna sredstva za razvoj poslovnih zona dobilo 29 općina za isti broj planiranih
zona (tabela 7.1).
PROJEKTNA
DOKUMENTACI
JA
INFRASTRUKT
URA (PUT ,
TRAFO
STANICA,
VODA,
OTKUP
ZEMLJIŠTA
1
2
Tešanj
Usora
-
+
+
-
3
DobojJug
Tomislav
grad
Čitluk
+
+
-
+
+
-
-
+
-
Gračanic
a
Zenica
Livno
+
-
-
30.000
-
+
+
-
25.000
30.000
Ravno
Čelić
+
-
+
-
29.000
30.000
Vogošća
-
+
-
30.000
95.000
Bihać
+
+
-
30.000
Gradačac
-
+
+
Bosanski
Petrovac
Orašje
-
+
+
-
Domaljev
ac-Šamac Lukavac
-
+
+
+
-
Jablanica
+
-
120.00
0
140.00
0
110.00
0
120.00
0
120.00
0
130.00
0
130.00
0
RB
OPĆINA
Tabela 7.1. Poticajna sredstva za poslovne zone u F BiH od strane FMRPO
IZDVAJANJE FINANCJISKIH
SREDSTAVA ZA PODUZETNIČKE ZONE U F BIH OD STRANE FMRPO-a za
razdoblje 2005.-2008. god.
Godine izdvajanja u KM
4
5
6
7
8
9
10
11
12
2005
7.000
18.00
0
2006
30.00
0
30.00
0
30.00
0
30.00
0
2007
2008
32.000
29.000
70.000
100.00
0
120.00
0
110.00
0
140.00
0
29.000
30.000
13
14
15
16
17
-
18
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
32.000
110.00
0
81
Ljubuški
-
+
-
Kakanj
-
+
-
Vitez
-
+
-
Sanski
Most
Kupres
+
+
-
-
+
-
Žepče
-
+
-
Goražde
+
+
-
Odžak
-
+
-
Usora
d.d. –
općina
Tešanj
Širbegovi
ć d.o.o –
općina
Gračanic
a
Prohum
d.o.o –
Mostar
Ukupno
KM:
+
-
-
140.00
0
115.00
0
140.00
0
110.00
0
120.00
0
120.00
0
130.00
0
120.00
0
50.000
-
+
-
50.000
-
+
-
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
80.000
25.00
0
120.0
00
356.000
2.790.
000
Iz tabele 7.1. je vidljivo da je među ovih 29 poslovnih zona koje su dobile
makar i minimalne poticaje 7 poslovnih zona iz regije Hercegovina (Tomislavgrad,
Čitluk, Livno, Ravno, Jablanica, Ljubuški i PZ Prohum-Mostar).
Na sljedećem grafikonu dan je prikaz ulaganja financijskih sredstava od
strane FMRPO-a u poduzetničke zone u F BiH za razdoblje 2005-2009. god. u
odnosu na ukupna grant sredstva.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
82
Grafikon VII-2. Ulaganja u PZ u F BIH od strane FMRPO u odnosu na ukupna
ulaganja u poduzetnički sektor (Izvor: FMRPO)
U tabeli 7.2. dat je prikaz izdvajanja financijskih sredstava za poduzetničke
zone po općinama u F BiH od strane FMRPO za 2009. god. (financijska sredstva
su u trenutku izrade Studije u fazi utroška-provedbe).
Tabela 7.2. Ulaganja u PZ u 2009. god. u F BIH
OPĆINA
1.
Velika Kladuša
2.
Domaljevac-Šamac
3.
Čitluk
4.
Tešanj
5.
Jablanica
6.
Posušje
7.
Orašje
8.
Tomislavgrad
9.
Ljubuški
10.
Žepče
11.
Kakanj
12.
Bihać
13.
Doboj-jug
14.
Gračanica
15.
Kalesija
16.
Zavidovići
17.
Sanski most
18.
Stolac
19.
Livno
20.
Vitez
21.
Tuzla
22.
Ključ
23.
Goražde
24.
Lukavac
25.
Kladanj
26.
Odžak
27.
Usora
UKUPAN IZNOS:
IZNOS U KM
108 000
96 000
90 000
70 000
96 000
114 000
90 000
90 000
108 000
108 000
96 000
96 000
96 000
50 000
35 000
114 000
102 000
60 000
96 000
102 000
102 000
84 000
50 000
102 000
96 000
108 000
90 000
2.449.000
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
83
Između 27 općina koje su dobile poticaj za poslovne zone u 2009. godini u
F BiH nalazi se i 7 iz regije Hercegovine (Čitluk, Jablanica, Posušje, Tomislavgrad,
Ljubuški, Stolac, Livno). Inače u prethodnim godinama pored navedenih pojavila
se još jedino općina Kupres kao korisnik ovih sredstava iz regije Hercegovina.
Trenutno aktivne slobodne zone u BiH su:
- Sarajevo;
- Banja Luka;
- Visoko;
- Mostar i
- Holz- Puračić(Tuzla).
S obzirom na navedene pokazatelje može se reći da je u ovom trenutku u F
BiH u funkciji više od 30 poslovnih zona koje se nalaze u bitno različitom statusu
(od onih u fazi osnivanja do izraslih zona kao npr. PZ Zenica 1, PC 96 Vitez i dr.).
U pogledu razvoja drugih specifičnih zona kao što su znanstveno-tehnološki
parkovi ili tehnološki parkovi, u prvim razvojnim fazama nalaze se TP Mostar
d.o.o. i NTP/TP Zenica, te u zrelijoj razvojnoj fazi BIT Centar Tuzla, kao jedna od
početnih formi razvoja TP Tuzla.
Vrlo interesantna su i dva naredna dijagrama koji pokazuju aktivnosti općina
u Federaciji BiH glede izgradnje poduzetničkih zona, gdje se čak 40% općina
nalazi u fazi izgradnje poduzetničkih-poslovnih zona, 45% u fazi izrade planskih
aktivnosti gradnje i 15% općina koje nisu započele aktivnosti u ovom smislu.
Grafikon VII-3. Stanje razvoja PZ u općinama FBIH (Izvor: FMRPO)
15%
40%
općine u fazi izgradnje
poduzetničkih zona
općine u fazi planskih
aktivnosti oko izgradnje
poduzetničkih zona
općine bez aktivnosti prema
poduzetničkim zonama
45%
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
84
Gledano kako to izgleda po županijama u 2008. godini situacija je slijedeća:
Grafikon VII-4. Ulaganja u PZ po kantonima/županijama FBIH (Izvor: FMRPO)
USK -3zone - 340.000 KM
PK - 3zone – 360000 KM
TK - 3zone – 320000 KM
ZK - 6zona - 575000 KM
BPK -1zona - 130000 KM
SBK -1zona - 140000 KM
HNŽ -3zone - 350000 KM
ZHK -1zona - 140000 KM
SK - 1zona - 95000 KM
K10 - 3zone - 340000 KM
Σ - 25zona – 2790000 KM
SK
ZHK 3%
5%
K10
12%
USK
12%
PK
13%
HNK
13%
SBK
5% BPK
5%
TK
11%
ZK
21%
Situacija je vrlo korespondentna/suglasna i sa upitnicima i njihovim
rezultatima, koji su za potrebe izrade ove Studije urađeni i pokazani u narednim
poglavljima a koji pokazuju relativno malu aktivnost općina Hercegovine za
dobivanje poticajnih sredstava od strane resornog FMRPO. To nije situacija koja je
karakteristika samo jedne izdvojene godine nego pokazatelj za nekoliko godina,
što se može vidjeti iz narednog dijagrama.
Dijagram VII-5. Raspodjela poticaja po županijama/kantonima u FBiH u
periodu 2005-2009.g. za razvoj PZ (Izvor: FMRPO)
U razdoblju od 2005. do 2009. godine FMRPO je uložilo značajna ali još
uvijek nedostatna sredstva za razvoj poslovne infrastrukture što zorno prikazuju
ovi dijagrami. Treba naglasiti da ova ulaganja nisu pratili kvalitetni poticaji koji bi
doveli do strateških razvojnih zona nego su sredstva dijeljena sustavom “neka
makar svako od podnositelja zahtjeva dobije makar nešto” što vjerojatno i oslikava
da danas F BiH nema reprezentativnih strateških zona kao što je to slučaj u npr.
Hrvatskoj, Češkoj ili Poljskoj.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
85
I za 2010. godinu, i pored drastičnog smanjenja proračuna FMRPO je
predvidjelo sredstva za ove namjene.
Grafikon VII-6. Planirani poticaji FMRPO u 2010.godini u FBIH (Izvor: FMRPO)
www.fmrpo.gov.ba
lot 1 : Izgradnja poduzetničke
infrastrukture;
3.000.000 KM
lot "sf" : Podrška sufin. Invest.
projekata, koje subjekti financiraju
iz vlastitih i kreditnih sred.
Razvojne banke F BiH; 3.000.000
KM
lot 2 : Razvoj obrtničkih komora;
150.000 KM
lot "is" : Interventna sredstva
rezerve;
200.000 KM
lot 3 : Potpora udruženjima
poduzetnika i obrtnika;
100.000 KM
lot 8 : Prekogranična suradnja u
okviru IPA programa, te podrška
projek. financ. od strane EU i dr.
donatora;
100.000 KM
lot 7 : Potpora novoosnovanim
subjektima malog gospodarstva;
500.000 KM
lot 6 : Izgradnja inovativnog
gospodarstva (inov,uvođenje ISO
stand.,osig. CE
znaka, transf..znanja.i tehn.);
400.000 KM
lot 4 : Razvoj tradicionalnih i starih
500.000 KM
obrta;
lot 5 : Stipendiranje učenika za
obrtnička zanimanja;
50.000 KM
2
U pogledu razvoja poslovne infrastrukture svakako da se ne smije
zanemariti i postojanje poslovnih inkubatora i klastera u BiH. U Bosni i Hercegovini
djeluje 9 inkubatora. Mreži bh. inkubatora su se pridružili i Udruženje poduzetnika
LiNK Mostar i Udruženje BOSPER iz Tuzle koji se bave inkubiranjem biznisa bez
davanja prostora (objekata) na korištenje. U kratkom prikazu BiH inkubatora
detaljnije ćemo prikazati samo onaj koji se nalazi u regiji Hercegovine:
• Mostar
Osnivač Inkubatora je Grad Mostar. Nastao je kao rezultat programa koji je
financirala EU kroz projekt QIF – sredstva brzog djelovanja. Inkubator nema
samostalni pravni status i organiziran je kao samostalna služba unutar Odjela za
gospodarstvo Gradske uprave, iako ima prilično veliku samostalnost (Odbor za
upravljanje projektom, pečat, žiro račun – podračun, direktora, ovlaštenje za
raspolaganje sredstvima sa žiro računa). Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK
u Mostaru osnovano je 2001. godine. Danas je LiNK stabilna, samoodrživa i
profesionalno respektabilna organizacija koja posjeduje prostor za rad u centru
Mostara. Osnovni cilj djelovanja Udruženja je podržati razvoj i osnivanje
proizvodnih i kvalificiranih uslužnih poduzeća na području Hercegovine. LiNK
udružuje privatne poduzetnike.
Nove inicijative za uspostavu poslovnih inkubatora u Bosni i Hercegovini se
odnose na općine Bugojno, Zavidovići, Trebinje i Jablanica. Poslovni inkubatori u
Bosni i Hercegovini danas upravljaju s 20.499 m2 prostora (16.831 m2 za
proizvodne i 3.668 m2 za uslužne djelatnosti).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
86
Tijekom 2008. osigurana su ulaganja u proširenje prostora za dodatnih
1.638 m2, kao i razvoj novih usluga za korisnike. Više od 171 tvrtke su koristile
usluge inkubatora (ili trenutno koriste) sa preko 948 zaposlenih radnika. Postojeći
inkubatori u Bosni i Hercegovini imaju određene probleme u svom radu, bilo da su
oni posljedica načina organiziranja, financiranja, nepostojanja adekvatnih znanja i
sl. U cilju zajedničkog rada na savladavanju problema, bh. inkubatori od 2006.
godine zajednički strateški djeluju na jačanju i širenju razvoja poduzetničke
infrastrukture. Studija razvoja u područjima od zajedničkog interesa je usvojena na
Drugoj Konferenciji bh. inkubatora 2006. godine u Tuzli, a ažurirana na Trećoj
Konferenciji održanoj u ožujku 2008. godine u Žepču. Bh. inkubatori zajednički
djeluju u skladu sa deset usvojenih zajedničkih pravaca razvoja. Studija razvoja
inkubatora u Bosni i Hercegovini u područjima od zajedničkog interesa je
jedinstven dokument jer su njegovu izradu, implementaciju i ažuriranje inicirali
stručnjaci koji rade u inkubatorima. Studija se nije mogla osloniti na dugoročne
programe razvoja razine vlasti koji su zaduženi za podršku razvoja poduzetništva
jer isti i vrijeme izrade te studije nisu postojali. Dokument se sastoji iz 6 poglavlja ili
dva dijela iz kojih možemo u potpunosti saznati povijest i sve elemente razvoja bh.
inkubatora, kao i perspektive daljeg rasta i razvoja. Prvi dio Studije (poglavlja 1 i 2)
nam daju potpuni uvid u stanje poslovnih inkubatora. U nizu tabela su sažeto
podstavljeni svi elementi bitni za svaki od inkubatora.
Bh. inkubatori predstavljaju danas jednu od najjačih mreža organizacija koje
se bave poduzetništvom, što je prepoznato i u izvještaju o implementacija EU
povelje o MSP-u za 2007. godinu, u kojem su navedena tri pozitivna pomaka za
Bosnu i Hercegovinu. Inkubatori su direktno doprinijeli pozitivnim pomacima
umrežavanja i zajedničkoga rada, te poslovno savjetodavnoj podršci za nastanka,
rast i razvoj MSP-a. Rad inkubatora je našao svoje mjesto i u OECD izvještaju o
inovativnoj infrastrukturi na Zapadnom Balkanu, gdje su predstavljeni kao osnova
inovativne infrastrukture (zajedno sa nizom drugih institucija). Bosna i Hercegovina
je sjedište i SENSE mreže inkubatora jugoistočne Europe, između ostalog
zahvaljujući i postojanju mreže bh. inkubatora.
U pogledu uspostave i razvoja klasterskog organiziranja u BiH, rezultati nisu
ni blizu onima koji su postignuti u razvoju poslovnih inkubatora. Tek nekoliko
registriranih klastera (Klaster automobilske industrije BiH, Klaster alatničara i
plastičara u Gračanici, Klaster drvoprerade Centralne BiH, te nekoliko sporadično
malih klastera drvoprerađivača, poljogospodarskih proizvođača i sl. u Prijedoru,
Banjoj Luci, Ljubinju i dr.). Pošto je koncept razvoja klastera vezan za kompleks
regionalne ekonomije, on se i ne može implementirati bez učešća lokalne i
regionalne vlade i to u mjeri i intenzitetu koji su daleko veći nego u nekim drugim
razvojnim poduhvatima. Tu se prvotno misli na stvaranje adekvatne infrastrukture,
pravnih okvira i mjera gospodarske politike. To je uvjet za pokretanje većeg broja
sasvim novih firmi iz onih sektora koji u klasteru mogu dati najbolje razvojne i
financijske rezultate.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
87
8.ZAKONSKA REGULATIVA I KLJUČNI FAKTORI ZA
RAZVOJ POSLOVNIH ZONA
Aktivnosti oko uspostave izgradnje poslovne infrastrukture donosi Općinsko
vijeće na prijedlog općinskog odijela gospodarstva. U početku pokretač i nosilac
uspostave infrastrukture može biti općina, a vremenom kako se razvija i popunjava
zona treba se definirati jedan od oblika registracije poslovne infrastrukture.
Poslovna zona može biti registrirana na županijskom/kantonalnom,
odnosno općinskom sudu po zakonu o javnim poduzećima Zakona o registraciji
poslovnih subjekata u F BiH, Sl. F BiH br. 27/05 i 68/05 kao:
1. javno poduzeće čiji je osnivač općina. (Primjer takve registracije je RPC
Tuzla- inkubator „Lipnica“ d.o.o. Tuzla.);
2. rješenje o upisu subjekta upisa u sudski registar, kao d.o.o. (Primjer takve
registracija “Poslovna zona Zenica”d.o.o., “Industrijska zona Hrasnica”
d.o.o. Sarajevo1, “Industrijska zona Vogošća” d.o.o. Sarajevo); (Zakon o
gospodarskim društvima FBiH, Sl. FBiH br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03,
68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09) i
3. kao udruženje poduzetnika.
U pripremi je Nacrt Zakona o javno-privatnom partnerstvu u F BiH dok je
isti u RS usvojen. On se temelji na prepoznavanju koristi koje javni i privatni
sektori mogu imati u kontekstu mogućih odnosa između vlasti (javni sektor) i
drugih organizacija koje nisu vladine (privatni sektor), kako bi se proveli projekti ili
pružile usluge (Ovaj Zakon će u velikoj mjeri olakšati sam proces registracije
poslovne infrastrukture - poslovnih zona).
8.1Ključna zakonska regulativa u županijama Federacije BiH
8.1.1 Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP u
Federaciji BIH (2007-2010.god.) 19
PROGRAM „IZGRADNJA PODUZETNIČKIH ZONA U FEDERACIJI BiH“
1. Cilj projekta:
• Poticanje i brža izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH u funkciji je
bržeg razvoja poduzetništva i ima za cilj:
• pružanje potpore poduzetnicima za lakšom izgradnjom poslovnog prostora
na potpuno infrastrukturno opremljenom zemljištu,
• osnivanje novih gospodarskih subjekata,
• poticanje izvozne konkurentnosti i privlačenje stranih ulaganja,
• stvaranje preduvjeta za razvoj malog i srednjeg gospodarstva, te otvaranje
novih radnih mjesta,
• promocija direktnih ulaganje tehnološke politike, te partnerstva javnog i
privatnog sektora,
19 Ovaj dokument, u kojem se nalazi i Program „Izgradnja poduzetničkih zona u Federaciji BiH“, usvojen je na 31. sjednici
Vlade Federacije BiH broj; 858/2007. godine od 31. 10. 2007. godine, devetoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije
BiH održane 27. 11. 2007. godine i nastavku sedme sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 17.
12. 2007. godine
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
88
•
•
davanje pogodnosti poduzetnicima,
razvoj lokalne zajednice županija, gradova i općina
2. Preduvjeti osnivanja i razvoja poduzetničkih zona
Općina, grad, županija, poduzetnici, prilikom planiranja, osnivanja i razvoja zone,
uvažit će sljedeće preduvjete:
• zona mora biti predviđena prostorno-planskim dokumentom,
• ulaganja u osnivanje i razvoj zone trebaju se zasnivati na objektivnim
potrebama poduzetništva, te je u tom smislu potrebno provesti ispitivanje
interesa poduzetnika sa područja općine, regije BiH i inozemstva,
• sadašnje stanje i moguću izgradnju prometne i komunalne infrastrukture,
prilagođenu projektnim rješenjima,
• uređeno pitanje vlasništva zemljišta i zemljišno-knjižnog stanja,
• utvrđivanje modela ustupanja zemljišta ulagačima (u obliku koncesije ili
trajna prodaja),
• mogućnost proširenja poduzetničke zone i sl.
3. Financiranje osnivanja i razvoja poduzetničke zone
Općina, grad, županija i federalne institucije će kreirati Plan financiranja
osnivanja i razvoja zone koristeći vlastita proračunska i donatorska sredstva,
sredstva Vlade a i Vlade Federacije BiH, te i iz drugih izvora. Općina, grad,
županija i federalne institucije trebaju svake godine izdvojiti namjenska sredstva
za financiranje osnivanja i razvoja zone. Sredstva se dodjeljuju prvenstveno za
financiranje sljedećih namjena:
• izrada projektne i druge dokumentacije za zonu,
• otkup zemljišta za formiranje zone,
• uređenje zemljišta i okoliša,
• uređenje infrastrukture i opremanje zone,
• izradu promotivnih materijala za zonu
U cilju osiguranja financijske podrške ovom Projektu, općina, grad, županija
će svojim godišnjim proračunima adekvatno potrebama i mogućnostima planirati
sredstva za tu namjenu.
4. Opremljenost izgrađenih poduzetničkih zona
Zona u kojoj će se odvijati gospodarska djelatnost u završnoj fazi treba biti
opremljena:
energetskom infrastrukturom (trafostanice, javna rasvjeta, električni priključci i
plinski priključci),
komunalnom infrastrukturom (vodovodne instalacije, instalacije oborinskih voda i
kanalizacije u zoni i priključak na vanjske instalacije),
prometnom infrastrukturom (pristupne ceste i ceste u zoni),
telefonskim priključcima.
Program treba biti tako kapacitiran da se u financiranje izgradnje zone
mogu uključiti: poduzetnici, gradovi/općine, županija, te federalne institucije.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
89
5. Korisnici i obveze korisnika:
Korisnici sredstava iz ovog projekta su: županije, gradovi, općine i
poduzetnici.
Jedinice lokalne samouprave za formiranje poduzetničkih zona trebaju:
• riješiti imovinsko-pravne odnose unutar zone,
• odrediti službu unutar gospodarskih upravnih odjela, odnosno osnovati
pravnu osobu koja će se brinuti o izgradnji zone-koordinaciji izgradnje zone.
Poželjno je da poduzetničke zone sadrže i: poduzetničke centre,
poduzetničke inkubatore, servisnu službu (zajednički nadzor, čuvanje objekata u
zoni i specijalne servise za potrebe poduzetnika), prostorije za poslovne aktivnosti
i sl.
Kod utvrđivanja sadržaja u poduzetničkim zonama težište je na proizvodnim
djelatnostima.
6. Kriteriji za odobravanje sredstava potpore
Prioritet kod odobravanja sredstava potpore imaju poduzetničke zone koje
imaju iskazan poduzetnički interes i osiguravaju veću uposlenost u:
• proizvodno-prerađivačkim gospodarskim aktivnostima,
• tehnološkim razvojno-inovacijskim centrima,
• strateškim aktivnostima poslovne podrške (logističko-distributivnim
centrima),
Kod kandidiranja za sredstva projekta potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:
a) za nove poduzetničke zone:
1. odluku predstavničkog tijela o osnivanju poduzetničke zone,
2. prostorni plan jedinice lokalne samouprave
- prednost će imati poduzetničke zone koje se nalaze na prostoru za koje je
završen Urbanistički plan uređenja, odnosno one koje imaju Detaljan plan
uređenja poduzetničke zone,
3. riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone
- ukoliko nisu, priložiti ugovore o kupoprodaji s vlasnicima zemljišta
4. studiju opravdanosti izgradnje poduzetničke zone koja sadrži:
- ispitan poduzetnički potencijal,
- stanje infrastrukture do zone,
- dinamiku izgradnje infrastrukture u zoni,
- način i izvore financiranja.
b) za postojeće poduzetničke zone:
1. riješeni imovinsko-pravni odnosi unutar poduzetničke zone
2. projektnu dokumentaciju (na razini glavnog odnosno izvedbenog projekta) i
ishodovane potrebne građevinske dozvole
Korištenje sredstava
Sredstva, za projekte koji se prihvate, se doznačavaju nosiocu razvoja
poduzetničke zone. Kontrolu namjenske potrošnje sredstava provodi Federalno
ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
90
8.1.2 Projekt „RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U
FEDERACIJI BIH“ 20
U okviru ovog dokumenta pod točkom 7. – Analiza potreba malo i srednjeg
poduzetništva u F BiH podtočka 7. 4. 1. gdje su spomenut pravni i institucionalni
okvir prostornog planiranja neophodnog za uspostavu poduzetničkih zona.
- Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na razini BiH (Sl.
Novine Federacije BiH; Broj 2/06),
- Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenta prostornog
uređenja (Sl. Novine Federacije; Broj 63/04),
- Prostorni plan BiH urađen za razdoblje 1981. – 2000., u dijelu koji nije u
suprotnosti sa Ustavnom Federacije BiH (Sl. List SRBiH; Broj 15/89),
- Prostorni plan županije, zakon o prostornom uređenju iz 2002. godine (SL.
Novine Federacije BiH, Broj 52/02 i 52/06) – samo je nekoliko županija
usvojilo ovaj prostorni plan i to: Tuzlanska (Službene novine Tuzlanske
županije; Broj 9/06 ), Sarajevska (SN Sarajevska županija; Broj 26/06) i
Središnja Bosna (SN županija Središnja Bosna; Broj 2/06)
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 52/09),
- Zakon o slobodnim zonama (Sl. Glasnik BiH; Broj 3/02),
- Zakon o upravljanju otpada (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 3/03),
- Zakon o zaštiti zraka (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 33/03),
- Zakon o zaštiti okoliša (Sl. Novine Federacije BiH; Borj 33/03).
- Zakon o građevnim proizvodima (Sl. Novine Federacije BiH; Broj 78/09),
Svih deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je zakone o
prostornom uređenju a sa aspekta ove Studije od značaja su:zakona Izvor
• Hercegovačko-neretvanska županija, Zakon o prostornom uređenju Sl.
novine, br. 4/04,
• Županija Zapadno-hercegovačka, Zakon o prostornom uređenju Nar. nov.,
br. 4/99; 10/03,
• Hercegovačko - neretvanska županija, Zakon o prostornom uređenju Nar.
nov., br. 14/98.
Sustav uređenja prostora u Bosni i Hercegovini ustavno je dodijeljen
entitetima, odnosno, Federaciji Bosne i Hercegovine i županijama, pa u skladu sa
tim država nema nadležnosti po pitanju planiranja prostora. Federalno ministarstvo
prostornog uređenja obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti
Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnose na:
• planiranje i uređenje prostora, politiku upotrebe zemljišta na Federalnoj
razini,
• izradu, provođenje i primjenu prostornog plana Federacije, usklađenosti
prostornih planova županija s prostornim planom Federacije, usmjeravanje
dugoročnog razvoja upotrebe prirodnih resursa,
• geoloških istraživanja, izradu osnovnih karata geofizičkih, seizmoloških,
geometrijskih ili minerogenetskih, geokemijskih, geomorfoloških i drugih
karata te izradu geoloških podloga za prostorno uređenje,
20
Dokument je usvojen na 96. sjednici Vlade Federacije BiH broj;03/05-14-327/2009, od 25. 3. 2009. godine, nastavaku 22.
sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održane 28. 5. 2009. godine i 26. sjednici Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH održane 26. 10. 2009. godine.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
91
nadzor nad odgovarajućim ustanovama iz sektora i druge poslove utvrđene
zakonima.
Na nižim razinama administracije, u županijama i općinama, također
postoje ministarstva, odjeli ili pak nadležni službenici i tijela u čiji djelokrug
odgovornosti spada prostorno uređenje.
•
8.2Položaj poslovne infrastrukture u strateškim dokumentima u
BiH
O razvoju poslovne infrastrukture razmatrano je i u drugim strateškim
dokumentima urađenim u prethodnom razdoblju u BiH a koje bi svakako trebalo
konzultirati kod izrade studije izvodljivosti (opravdanosti) za svaku konkretnu
poslovnu zonu u HNŽ. Ovdje ćemo ih samo taksativno nabrojati, a izdvojeni
dijelovi od značaja za poslovnu infrastrukturu dani su u Studiji razvoja poslovnih
zona Hercegovine:
• STUDIJA RAZVOJA BIH ZA RAZDOBLJE 2010-2015.
• STUDIJA RAZVOJA ZNANOSTI U BIH
• STUDIJA RAZVOJA HERCEGOVINE
• PROJEKT : RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (tzv. Studija razvoja poduzetništva
u FBiH)
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
92
9.ANALIZA LOKALNOG
POSLOVNIH
ZONA U
ISTRAŽIVANJA
AMBIJENTA ZA RAZVOJ
HNŽ/HNK
–
TERENSKA
9.1. Analiza konkurentnosti općina
Analiza konkurentnosti općina vršena je na osnovu MCI (Municipal
Competitiveness Index) metode, odnosno procjene indeksa općinske
konkurentnosti. MCI indeks prvotno je uveden od strane Simeona i La Porte
(2002), prezentiran u članku The Regulation of Entry u Quarterly Journal of
Economics, 117, str. 1 – 37.
Odabir navedenog načina izvršen je na osnovu tri primarna razmatranja:
njegove aktualnosti – USAID je prihvatio obračun MCI za općine Salvadora u
2009. godini;
- njegove prilagodbe za primjenu u tranzicijskim gospodarstvima;
- usuglašenosti lokalnog gospodarskog razvoja sa unaprjeđenjem životnog
okruženja, lokalnog ulaganja i većih mogućnosti upošljavanja.
Indeks, kao takav, stvoren je kako bi iskazao mjeru sposobnosti lokalnih
vlasti da kreira i unaprijedi komercijalno regulativne politike, te stimulirala razvoj
privatnog sektora (USAID, 2009). Isti omogućuje mjerenje kapaciteta općina u
kontekstu cjelokupnog okruženja.
Uzimajući u obzir da je primarnom analizom unutar ovog istraživanja
obrađen ukupni poduzetnički TEA indeks, kao i sektorska analiza i analiza ljudskih
kapaciteta, u sveukupnom smislu vjeruje se da se omogućuje sveobuhvatno
skeniranje poduzetničke sfere u regiji Hercegovina.
Indeks, uz dodatak ostalih razmatranja u ovoj studiji osigurava uvid na
projektnom principu, cjelokupnog poduzetničkog razvoja regije, što je prikazano na
ilustraciji.
Slika IX-1. Dijagram procesa istraživanja poduzetničkog potencijala regije
Sirovinska baza
Kapacitet ljudskih resursa
MCI Indeks konkurentnosti
općine
Tehničko – tehnološki
kapaciteti
Općinski upravljana
poduzetnička infrastruktura
Sektorska analiza
Mobilnost radne snage i
utjecaj okruženja
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
93
Smjernice strategijskog razvoja
Dodatna prednost MCI indeksa je u relativno ravnomjerno raspoređenoj
disperziji analize kapaciteta općine, čime se izjednačavaju općine po svojoj veličini
i mogućnosti utjecaja na lokalno okruženje, odnosno omogućena je relativna mjera
usporedbe aktivnosti svih općina usuglašena za postojeće ljudske i financijske
kapacitete svake općine pojedinačno.
Originalni MCI indeks sastoji se od devet podindeksa na osnovu čijih
medijan vrijednosti se gradi konačan rezultat.
Podindeksi MCI
1. Transparentnost
Mjeri nivo otvorenosti u pružanju informacija i
predvidivosti promjena u regulativama koje mogu
utjecati na poslovne subjekte unutar općine.
2. Usluge općine
Mjere nivo kvaliteta usluga koje općine pružaju
privatnom sektoru.
3. Proaktivnost
Mjere nivo dinamičnosti općinske vlade u razvoju i
promoviranju inicijativa usmjerenih na privlačenje
investicija i unaprijeđenije poslovnih uvjeta.
4. Neformalna plaćanja
Mjeri magnitudu troškova neformalnih plaćanja
zahtijevanih u pokretanju i vođenju poslovanja.
5. Javna sigurnost
Mjeri utjecaj kriminala na vlasnike poslovnih
subjekata i sposobnost općine da spriječi i
kontrolira kriminal.
6. Vrijeme usuglašavanja
Mjeri frekvenciju inspekcija u svakoj općini, kao i
nivo do kojeg su provedene na pravilan način.
7. Stope i porezi
Mjere iznos lokalnih poreza i ostalih nameta
zahtijevanih u procesu poslovanja.
8. Ulazni troškovi
Mjeri lakoću i trošak registriranja i započinjanja
poslovnih aktivnosti subjekta.
9. Općinska regulativa
Mjeri broj regulativa u svezi sa poslovnim
operacijama subjekata.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
94
Za potrebe primarnog istraživanja studije, a u svrhu operacionalizacije
istraživanja, sačinjen je modificirani MCI indeks (MCIBIH), kojim se konsolidiraju
određeni podindeksi, a isto tako i isključuju analize određenih ingerencija koje u
promatranom okruženju pripadaju višim nivoima vlasti, poput podindeksa 5. Javna
sigurnost.
MCIBIH je obuhvatio medijan slijedećih podindeksa: Lokalni uvjeti, Općinska
regulativa, Općinske financije, Proaktivnost općina, Općina i okruženje i
Intelektualni kapital. Determinante svakog pojedinačnog indeksa date su u prilogu
ove Studije u formi korištenog upitnika.
Segment lokalnih uvjeta promatran je putem:
• dinamičnosti u broju registriranih djelatnosti u tri konsekutivne godine;
• razloga porasta/pada broja registriranih djelatnosti i eventualnog utjecaja
općine na bazi subjektivne procjene i ocjenom realnosti procjene.
Segment općinske regulative promatran je višedimenzionalno i to:
• navođenjem procedura registriranja djelatnosti u općini i procjeni anketara o
postojanju procedura, odgovornosti i kolanja internih akata unutar općine;
• navođenjem dodatnih dokumenata za registriranje obrta i srodnih djelatnosti
uz procjenu anketara o stupnju propisanosti, unificiranosti i transparentnosti
procedura;
• ocjenom razdoblja u danima od podnošenja prijave do izlaska općinskih
inspekcija u pregled (odaziv općinskih službenika) uz subjektivnu ocjenu
pouzdanog mjerenja razdoblja i dokumentiranju navoda;
• iskazanim ukupnim troškom registriranja poslovnog subjekta koji se odnosi
na općinske prihode, a u formi naknada za registriranje, naknada za
inspekcije, naknada za komisiju, visini rente po m2 i ostalih naknada;
• navodom procijenjenog procenta odbijenih aplikacija i razlozima odbijanja
istih uz subjektivnu procjenu anketara o pouzdanosti razloga odbijanja i
propisnom dokumentiranju odbijenih zahtjeva.
Segment općinske financije promatran je iz perspektive rasporeda
općinskog proračuna, kao i vrsti i načinu obračuna tarifa i naknada poslovnim
subjektima:
• raspored proračuna obuhvatio je izražavanje procentualnog učešća plaća,
javnih radova, potpora obrazovanju, treningu osoblja (izgradnji kapaciteta) i
pružanju općinskih usluga (subjektima);
• ocjeni povećanja/porasta općinskih tarifa i naknada na principu promatranja
tri konsekutivne godine;
• ocjena načina obračuna visine tarifa i naknada općine shodno veličini
privrednog subjekta odnosno u fiksnim iznosima.
Segment proaktivnosti općine obrađivao je provedene inicijative u tri
konsekutivne godine uz navođenje visine ulaganja u KM, te načinu financiranja na
razinama vlastitog proračuna, viših razina vlasti i međunarodne pomoći. Ovime je
ocjenjivan broj i veličina provedenih inicijativa, ali isto tako i sposobnost općinskih
službenika da multiplicira predviđena sredstva za određene projekta. Anketar je
trebao ocijeniti da li je inicijativa propisno dokumentirana, te da li je ista i
provedena.
Segment suradnje općine s višim razinama vlasti ocjenjivao je
uspostavljenu suradnju na osnovu provedenih inicijativa u tri konsekutivne godine.
Inicijative su ocijenjene izraženim iznosima u KM i razlozima eventualnog
odbijanja.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
95
Dodatno, ocijenjena je uspostava suradnje općinskih organa s Mirovinskim
osiguranjem (MIO) u području ubrzane i povoljnije registracije d.o.o. i obrta,
županijskim sudovima, kao i županijskim inspekcijskim organima u području
izdavanja građevinskih dozvola.
Segment intelektualni kapital imao je za cilj ocjenu uključenosti općine u
potporu obrazovanju stanovnika, kao i u izgradnji kapaciteta osoblja:
• ispitano je da li općina ima uveden program školarina/stipendija, te navodi
eventualnih programa u dvije konsekutivne godine uz visinu odgovarajućeg
ulaganja i broj krajnjih korisnika, kao i način financiranja putem vlastitog
proračuna, viših razina vlasti ili međunarodne pomoći;
• analizirani su pruženi treninzi za osoblje u dvije godine shodno vrsti
treninga, broju i pozicioniranosti polaznika, kao i način financiranja treninga;
• treća razina predviđala je ispitivanje eventualne uloge privatnog sektora u
smislu financijske i savjetodavne potpore.
Dodatno, dubiozna analiza funkcioniranja općina i poduzetničke
infrastrukture obrađena je drugim upitnikom, također podnesenim u privitku ove
Studije.
Slika IX-2. Modificirani obračun konkurentnosti općina HNŽ
Modificirani obračun konkurentnosti općina HNŽ (1-5)
prosjek regije
Jablanica
Čapljina
Konjic
Čitluk
Prozor
Ravno
Stolac
Mostar
Neum
1,8
1,85
1,9
1,95
2
2,05
2,1
2,15
2,2
2,25
2,3
2,35
9.2 Analiza općih podataka po općinama
Ispitivanje organizacione strukture i
Hercegovina je provedeno kako bi se stekao
aktivnostima osoblja i orijentiranost općine ka
unutarnje organizacije, tako i uspostavljenom
infrastrukturom.
funkcioniranje općina regije
bolji uvid u način upravljanja,
poduzetništvu, kako uređenjem
nematerijalnom i materijalnom
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
96
Segment općih podataka o općini sadržavao je prikupljanje podataka
vezanih za:
• broj stanovnika u ‘000 kako bi se mapirala veličina općine;
• broj registriranih obrta i sličnih zanimanja na razini općine kako bi se
ocijenila poduzetnička aktivnosti;
• broj uposlenih u općini kako bi se djelotvornost općine usporedila s ljudskim
kapacitetima općine;
• procijenjeni Bruto domaći proizvod na razini općine (isti je izražen samo u
jednom slučaju, te je stoga izuzeta analiza po BDP-u).
Segment sektorske analize imao je za cilj da osigura ponderirane vrijednosti
branši rangiranih po bitnosti za svaku općinu. Analiza je vršena na osnovu
dvanaest kategorija i tri dodatne kategorije prepoznate od strane općina, pri čemu
je najprioritetnija branša rangirana kao prva, a branše od desete do petnaeste
označene su sa rangom 10.
Segment proračuna i strategijskog razvoja sastojao se od ispitivanja
slijedećih stavki:
• pregledu usvojenih akata za ekonomski razvoj, dugoročne studije
gospodarskog razvoja, kratkoročne studije gospodarskog razvoja ili
dokumenta nižeg ranga kompleksnosti;
• usporedno je ispitana razina subjektivne procjene neophodnosti postojanja
strategijskog akta mjerena Likertovom skalom od 1 – ne slažem se do 5 –
potpuno se slažem. Istim je omogućena procjena u kojoj mjeri općine
trebaju nove ili unaprijeđenije strategijske dokumente za ekonomski razvoj
mjerena odstupanjima na razini standardne devijacije;
• omjer izdvajanja sredstava iz proračuna na ime gospodarskog razvoja od
0% do 1,51% i više;
• omjer subjektivno procijenjenog utrošenog vremena na gospodarski razvoj
mjeren učešćem uposlenika uposlenih u ekonomskom razvoju naspram
ukupnog broja uposlenih, kao i razine angažiranosti ostalih uposlenika u
ekonomskom razvoju;
• usporedno ispitana je razina subjektivne procjene ulaganja u ekonomski
razvoj izraženog u procentualnom učešću vremena i učešću alociranih
sredstava iz proračuna, mjerena također korištenjem Likertove skale;
• analiza postojećeg izdvajanja iz proračuna, a na ime gospodarskog razvoja,
razvrstana je po vrsti ulaganja i procentualnom učešću u ukupnom
izdvajanju i to: za izradu dokumenata, procedura i drugih akata, izgradnju
ljudskih kapaciteta putem dodatne edukacije i razmjene iskustava, ulaganja
u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem i pripadajućom
infrastrukturom, ulaganja u zemljište i pripadajuću infrastrukturu, izravnih
potpora poduzetnicima i ostalih utrošaka;
• način upravljanja gospodarskim razvojem putem uposlenog/uposlenih sa
pretežitim radnim zadacima vezanim za gospodarski razvoj (uz navođenje
broja uposlenih kao temelja procjene učešća u ukupnom broju), putem
zasebnog odjela za gospodarski razvoj i broj uposlenih, putem zasebno
registriranog gospodarskog subjekta s većinskim općinskim udjelom u
vlasništvu (uz ispitivanja registracijskog oblika kao d.o.o. ili privatno-javnog
partnerstva);
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
97
postojanje savjetodavnog tijela i vrsta članstva shodno mogućoj
involviranosti privatnog sektora, sektora srednje ili visokog obrazovanja,
nevladinog sektora ili neovisnih konzultanata i savjetnika;
• dodatno, ispitana je učestalost sastanaka sa savjetodavnim tijelom na
mjesečnoj, kvartalnoj ili godišnjoj razini;
• uloga savjetodavnog tijela ispitana je dvodimenzionalno i to određivanjem
uloge i subjektivnom procjenom bitnosti na osnovu trenutnog stanja
mjerenom Likertovom skalom 1 – 5. Ponuđeni odgovori su se odnosili na:
održavanje radnih sastanaka s gospodarskom upravom općine, procjenom
potreba u razvoju i slanju zaključaka općinskoj upravi, izradi akcionih
planova, preporuka i aktivnom kreiranju politike gospodarskog razvoja i
ostalim eventualnim ulogama.
Segment uspostavljene infrastrukture za gospodarski razvoj imao je za cilj
određivanje postojeće nematerijalne infrastrukture po općinama kako slijedi:
• pomoći u registraciji i obrta i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert
skala);
• pomoći u registraciji d.o.o. i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert skala);
• pomoći u izdavanju uporabnih građevinskih dozvola i subjektivnoj procjeni
bitnosti istog (Likert skala);
• izravno poslovno savjetovanje i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert
skala);
• financiranje putem kreditno-garancijskog fonda i subjektivnoj procjeni
bitnosti istog (Likert skala);
• promocije za strane izravne ulaganja i subjektivnoj procjeni bitnosti istog
(Likert skala);
• promocije gospodarskih subjekata i subjektivnoj procjeni bitnosti istog
(Likert skala);
• internacionalizacije gospodarskih subjekata i subjektivnoj procjeni bitnosti
istog (Likert skala);
• izravne potpore upošljavanju i subjektivnoj procjeni bitnosti istog (Likert
skala).
Pored toga, izvršena je i analiza postojeće materijalne poduzetničke
infrastrukture, statusa postojeće infrastrukture u formi da je ista registrirana, u
procesu registriranja ili u fazi inicijative. Nadalje, za svaku uspostavljenu, kao i
neuspostavljenu, materijalnu infrastrukturu dana je mogućnost subjektivne
procjene bitnosti iste mjerene Likertovom skalom.
Slijedeća materijalna infrastruktura je obuhvaćena primarnim ispitivanjem:
• centar za poduzetništvo;
• poslovni inkubator;
• poslovna zona;
• one-stop-shop (ili sustavno uređena ubrzana registracija i izdavanje
dozvola);
• burza rada (ili centar za razvoj karijera);
• akcioni plan potpora za edukaciju stanovništva, kao i postojeći sustav
stipendiranja studenata.
Regionalnim pregledom poduzetničke djelatnosti, zamjetno je značajno
odstupanje broja obrta i sličnih zanimanja na ‘000 stanovnika u Hercegovačkoneretvanskoj županiji gdje je zabilježeno prosječno 23,35 obrta na ‘000 stanovnika
u odnosu na prosjek regije Hercegovine od 21,48.
•
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
98
Navedeni rezultat umnogome je temeljen rezultatom općine Mostar, koja je
najveća općine regije i ujedno i općina s najvišom razinom poduzetničke
djelatnosti, pa samim time i značajno zastupljena u rezultatima Hercegovačkoneretvanske županije. Najniža razina poduzetničke djelatnosti zabilježena je u
Istočnoj Hercegovini (Republika Srpska) prosječnog broja registriranih obrta od
15,68 na ‘000 stanovnika, odnosno 73% od prosjeka regije.
Dijagram IX-3. Broj obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina
Broj obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina
ZHŽ
HNŽ
HBŽ
RS
Nadalje, prosječan broj uposlenih u općini na '000 stanovnika iznosi 3,99,
odnosno 0,40% stanovnika je prosječno uposleno u općini (svaki 250 stanovnik).
Značajnije odstupanje bilježi regija Hercegovina sa 5,30 uposlenih na '000
stanovnika. Bez daljnje kvalifikacije rezultata upućujemo čitaoca studije da donese
zaključak vezano za broj uposlenih po općinama, uzimajući u obzir i indeks
konkurentnosti općina, kao i proaktivnost općina. Usporednom analizom
eventualno bi se mogao analizirati stupanj učinkovitosti općinske administracije u
ekonomskom razvoju naspram ukupnog broj uposlenih na '000 stanovnika.
Tabela 9.1. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po
podregijama Hercegovine
Broj stanovnika
Broj obrta i
sličnih
zanimanja
Broj uposlenih u
općinama
Broj obrta na '000
stanovnika
Broj uposlenih u
općini na '000
stanovnika
Regija Hercegovina
Ukupno HNŽ
%
521.405 252.825 48%
ZHŽ
%
HBŽ
%
RS
%
92.500 18% 91.700 18% 84.380 16%
11.200
5.903
53%
1.922
17% 2.052
18% 1.323
12%
2.078
1.036
50%
285
14% 315
15% 442
21%
21,48
23,35
1,09
20,78
0,97
1,04
0,73
3,99
4,10
103% 3,08
22,38
77% 3,44
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
15,68
86% 5,24
131%
99
Hercegovačko-neretvanska županija kako je već prethodno navedeno
bilježi najbolji rezultat poduzetničke aktivnosti. Neum bilježi 47 registriranih obrta
na '000 stanovnika. Pet općina županije bilježe nižu razinu poduzetničke aktivnosti
od prosjeka regije Hercegovina.
Tabela 9.2. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po
općinama
Broj reg.
stanovnika 27.000
Broj obrta i
sličnih
zanimanja
669
Broj
uposlenih u
općini
75
Stolac
Ravno
Prozor
Neum
Mostar
Konjic
Jablanica
Čitluk
Čapljina
Hercegovačko-Neretvanska Županija
17.000
13.000
35.000
126.000
5.000
14.000
1.825
14.000
568
363
509
2.972
235
283
18
286
80
54
120
553
34
57
13
50
Broj obrta
na '000
stanovnika
24,78
33,41
27,92
14,54
23,59
47,00
20,21
9,86
20,43
% od
prosjeka
regije
Hercegovina 115,35% 155,55% 129,99% 67,70% 109,81% 218,80% 94,11% 45,92% 95,10%
Dijagram IX-4. Broj registriranih obrta i sličnih zanimanja u regiji Hercegovina na
1000 stanovnika
Broj registriranih obrta i sličnih zanimanja na '000 stanovnika
Neum
Čitluk
Jablanica
Čapljina
Mostar
Stolac
Prozor
Konjic
Rav no
prosjek regije
0
5
10
15
20
25
30
35
40
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
45
50
100
9.3 Sektorska analiza
Tabela 9.3. Rangiranje djelatnosti po važnosti za HNŽ
Regija Hercegovina
Rangiranje djelatnosti po važnosti
u%
Regij
a
HNŽ
ran
g
Poljoprivred 21,17
19,31
a
%
1
%
Turizam
12,29
18,24
%
2
%
Drvoprerada 8,41
5,38
%
3
%
Prerada
kamena i
8,41
6,84
ruda
%
4
%
Metaloprera 6,57
6,31
da
%
5
%
Građevinarst 6,25
8,01
vo
%
6
%
Poslovne
usluge/zastu 5,86
6,57
p.
%
7
%
Intelektualne 5,39
5,76
usluge
%
8
%
Visoka
5,29
4,83
tehnologija
%
9
%
Energetika
4,93
3,65
%
10 %
Kemijska,
kožarska
4,72
3,65
prer.
%
11 %
Tekstil
4,55
3,65
%
12 %
Kabelska
4,55
3,65
industrija
%
13 %
Trgovina
4,52
3,96
%
14 %
ZHŽ
ran
g
1
2
8
4
6
3
5
7
9
11
11
11
11
10
HBŽ
ran
g
15,62
%
6,61
%
6,14
%
8,18
%
6,87
%
14,32
%
7,47
%
5,21
%
7,47
%
4,30
%
4,91
%
4,30
%
4,30
%
4,30
%
1
7
8
3
6
2
4
9
4
11
10
11
11
11
rang
17,08
%
11,82
%
21,95
%
9,04
%
5,30
%
3,84
%
3,84
%
3,84
%
3,84
%
3,84
%
3,84
%
3,84
%
4,96
%
3,84
%
RS
ran
g
2
3
1
4
5
7
7
7
7
7
7
7
6
7
ran
g
22,67
%
10,70
%
9,63
%
7,71
%
5,67
%
4,28
%
4,70
%
4,70
%
4,53
%
6,22
%
5,00
%
4,76
%
4,28
%
4,28
%
1
2
3
4
6
12
9
9
11
5
7
8
12
12
Sektorska analiza regije Hercegovina imala je za cilj determinirati
gospodarsko opredjeljenje Hercegovine.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
101
Dijagram IX-5. Sektorska analiza u regiji Hercegovina
SEKTORSKA ANALIZA REGIJE HERCEGOVNIA
Poljopriv reda
Trgov ina
25%
Turizam
20%
Kabelska industrija
15%
Drv oprerada
10%
Tekstil
5%
Prerada kamena i ruda
0%
Kemijska, kožarska prer.
Metaloprerada
Energetika
Visoka tehnologija
Građev inarstv o
Poslov ne usluge/zastup.
Navedenom tabelom i dijagramom vidljiva je izražena uloga poljoprivrede
mjerena ocjenom bitnosti 21,17% od 100% za sve ponuđene sektore ove analize.
Od dvadeset i šest općina četiri podregije, dvadeset dvije općine smatra
poljoprivredu najvažnijim segmentom gospodarstva. Izrazito, u Hercegovačko neretvanskoj županiji prioritetna industrija je poljoprivreda, što je i logičan slijed
shodno prirodnim resursima i geografskoj konfiguraciji zemljišta.
Ovi podaci značajan je u mjeri razmatranja konačnih zaključaka ove studije,
koja u primarnom cilju obuhvata analizu poduzetničke infrastrukture, i prvotno
mapiranje postojećih i mogućnosti potencijalnih poslovnih zona.
Također, smatra se bitnim za spomenuti, da je samo jedna općina od
dvadeset i šest usvojila studiju ekološkog utjecaja osnivanja i razvoja poslovne
zone. Isto ukazuje na izrazito nisku razinu usuglašenosti strategijskog razvoja na
razini općina.
Slijedeći prioritetni segment gospodarstva, prepoznat od strane općina, je turizam
sa 12,29% učešćem u ukupnom gospodarstvu. Također i u ovom slučaju
neophodno je napomenuti značaj ekološke svijesti i očuvanja prirodnih dobara, te
u suglasnosti s istim voditi regionalni razvoj industrijskih, slobodnih, pa i poslovnih
zona s naglaskom na obvezni preduvjet ograničavanja na ekološki prihvatljive
branše, pri samom razmatranju aplikacija za korištenje usluga zona.
Sektorska analiza omogućava i pretpostavljene pravce regionalnog razvoja
u smjeru:
• obuhvata korištenja i očuvanja prirodnih resursa,
• obuhvata i razvoja neophodnih ljudskih resursa i
• obuhvata i razvoja tehničko-tehnoloških kapaciteta.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
102
Dijagram IX-6. Sektorska analiza za HNŽ
SEKTORSKA ANALIZA HNŽ
Poljopriv reda
20%
Trgov ina
Turizam
15%
Kabelska industrija
Drv oprerada
10%
5%
Tekstil
Prerada kamena i ruda
0%
Kemijska, kožarska prer.
Metaloprerada
Energetika
Građev inarstv o
Visoka tehnologija
Poslov ne usluge/zastup.
Hercegovačko-neretvanska županija rangiranjem značajnosti navedenih
sektora prepoznala je prije svega značaj poljoprivrede, turizma i građevinarstva.
Razmatrajući na općinskom razini općine Jablanica, Konjic, Prozor i Ravno
upućuju da oslonac prije svega vide u industrijskom razvoju baziranom na
prirodnim resursima metala, drveta, kamena i ruda. Kod većine preostalih pet
općina vidljiva je relativno linearna disperzija značaja razvoja poljoprivrede i
turizma.
Mostar, kao centralna općina ove županije također oslikava sveukupnu
subjektivnu procjenu značaja.
Bitno je također napomenuti prepoznati izrazito visoku razinu značaja
građevinarskog sektora, što se dobrim dijelom može tumačiti prepoznatom
atraktivnošću većeg broja općina županije.
Tabela 9.4. Registrirani gospodarski subjekti po sektorima u HNŽ
Čitluk
Jablanica
Konjic
Mostar
Neum
Prozor
Ravno
Stolac
Metaloprerada
Drvoprerada
Prerada kamena i
ruda
Poljoprivreda
Kemijska,
Čapljina
Hercegovačko-Neretvanska Županija
4
8
8
9
6
7
1
2
8
9
9
4
5
6
8
9
3
7
7
1
10
5
2
10
1
4
10
6
3
10
7
2
10
7
2
10
3
1
10
3
1
10
9
1
10
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
103
kožarska prer.
Turizam
Poslovne
usluge/zastup.
Intelektualne
usluge
Visoka tehnologija
Građevinarstvo
Trgovina
Tekstil
Energetika
Kabelska industrija
2
1
2
5
1
1
2
2
2
5
3
5
8
5
6
7
6
5
6
9
3
10
10
10
10
4
7
6
10
10
10
10
8
9
3
10
10
10
10
7
9
4
10
10
10
10
6
4
3
10
10
10
10
5
8
10
3
10
10
10
8
9
4
10
10
10
10
7
5
4
10
10
10
10
6
8
4
10
10
10
10
9.4Proračun i usvojeni dokumenti za gospodarski razvoj
Tabela 9.5. Utvrđeni broj strateške dokumentacije u HNŽ
Regija Hercegovina
Regija
Strateški
dokumenti
Studije razvoja (broj)
Strateški dokument
nižeg ranga
Niti jedan dokument
Ponderirana
vrijednost strateške
orijentacije (1-5)
Trenutni dokumenti
zadovoljavajući (1-5)
Neophodno
unaprjeđenje (%)
HNŽ
ZHŽ
RS
16
62%
4 44%
4 100%
2
50%
5
7
3
27%
12%
2 22%
3 33%
0
0
2
0
50%
0%
3
1
0%
0%
3,7500
2,7778
5,0000
3,7500
3,6111
3,4615
3,4444
4,2500
3,2500
3,2222
15%
13%
11%
1,51%
1,51%
1,29%
22,50%
17,50%
19,72%
7,75%
3,75%
9,25%
3,50%
10,44%
2,67%
Financijsko i vremensko ulaganje u ekonomski
razvoj
Ekonomski razvoj
u % ukupnog
budžeta
1,43%
1,51%
% prosječno
utrošenog
vremena za
ekonomski razvoj
19,81%
19,72%
Struktura
potpore u %
Izrada
dokumenata
Dodatna
HBŽ
10,46%
3,85%
12,22%
5,22%
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
104
edukacija
Razmjena
iskustava
Imovinski odnosi
Ulaganje u
zemljište
Izravne potpore
poduzetnicima
Ostalo
4,04%
11,65%
8,00%
15,56%
2,75%
16,25%
2,50%
7,50%
1,33%
7,56%
48,12%
36,67%
31,25%
65,50%
59,33%
8,50%
13,38%
6,89%
15,44%
0,00%
38,25%
11,25%
0,50%
12,67%
6,00%
Analiza proračuna imala je za cilj prikazati opredjeljenje općinskih organa
prema strategijskom razvoju, izgradnji infrastrukture i potpori razvoju
poduzetništva.
Nadalje, analizirano je i utrošeno vrijeme u gospodarski razvoj i raspored
instanci odlučivanja u cilju potpore poduzetništvu.
U segmentu dokumenata strategijskog razvoja ispitivano je postojanje
dugoročnih i kratkoročnih studija, kao i dokumenata nižeg ranga kompleksnosti.
Usporedno, vršena je analiza razine zadovoljstva mjerena Likert skalom (od 1 do
5), shodno trenutno postojećem dokumentu, čime se razmatra subjektivna
procjena općinskih uposlenika o korisnosti trenutnog dokumenta i neophodnosti
unaprjeđenja istog.
Uz prosječnu izraženu vrijednost strategijske orijentacije od 3,795 (na skali
od 1 do 5), Zapadno-hercegovačka županija iskazuje najbolji rezultat od 4,895.
Dijagram IX-7. Veličina strateške orijentacije za HNŽ u usporedbi s drugim
podregijama
Ponderirana vrijednost strateške orijentacije (1-5)
Regija
5
4
3
2
RS
HNŽ
1
0
HBŽ
ZHŽ
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
105
Razmatrajući na razini općina Hercegovačko-neretvanske županije
posebno izražena strategijska orijentacija javlja se u općinama Jablanica i Konjic,
dok nižu razinu iskazuju općine Neum i Stolac.
Interesantna je i ocjena zadovoljstva postojećim dokumentom pri čemu tri
općine izražavaju izrazito nezadovoljstvo, dok su dvije općine nezainteresirane za
trenutni dokument. Samo tri od devet općina je u potpunosti zadovoljno trenutnim
dokumentom.
Infrastrukturna ulaganja u relativno veličini izražena su u općini Neum,
Prozor, Čapljina i Ravno.
Tabela 9.6. Strateška dokumentacija u općinama HNŽ
Čitluk
Jablanica
Konjic
Mostar
Neum
Prozor
Ravno
Stolac
Dugor. strat. ek.
razvoja
Krat. strat. ek.
razvoja
Dokument nižeg
r anga
Niti jedan
dokument
Zadovoljstvo dok.
Proračun za ER u
%
Vrijeme za ER u %
Proračun za ER
dostatan
Struktura potpore
u%
Izrada
dokumenata
Dodatna
edukacija
Razmjena
iskustava
Imovinski odnosi
Ulaganje u
zemljište
Izravne potpore
poduzet.
Čapljina
Hercegovačko-Neretvanska Županija
-
-
x
x
-
x
-
-
x
-
-
-
-
-
-
-
-
-
x
-
-
-
-
-
x
x
-
2
x
4
5
5
x
5
3
2
3
2
1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51 1,51
17,5 17,5 17,5 17,5 17,5 17,5 17,5 37,5 17,5
1
2
2
3
1
1
4
1
1
15
5
20
20
10
10
10
10
10
0
2
5
5
10
5
5
5
10
0
15
2
10
5
15
10
15
40
5
2
5
3
5
5
20
5
50
50
40
20
25
5
60
55
60
15
0
0
30
15
5
0
12
0
0
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
106
9.5 Stupanj razvoja korporativnog upravljanja
Tabela 9.7. Komparativni pokazatelji korporativnog upravljanja u
Hercegovini i HNŽ
Regija Hercegovina
Stepen razvoja
korporativnog
upravljanja 1-5
Kapacitet
upravljanja
% uposlenih u
ER od ukupnog
Upravljanje
ekonomskim
razvojem
Ne upravlja
Uposleni u
općini
Zasebni odjel
Zasebni
subjekt
Savjetodavno
tijelo
Uloga savjet.
odb.
Regij
a
HNŽ
ZHŽ
HBŽ
RS
3,36
47
2,88
20
4,43
03
2,82
15
3,64
83
36%
38%
31%
40%
35%
9%
10%
6%
9%
10%
0
0% 0
67
%
3
33
%
1
0%
75
%
25
%
0
6
0% 0
77
%
6
23
%
3
0
0% 0
0% 0
0%
20
0
1
0%
75
%
25
%
2
0%
78
%
22
%
0
0%
0
0%
3
7
32%
24%
62%
13%
36%
34%
26%
41%
33%
40%
Stupanj razvoja korporativnog upravljanja odnosi se na uspostavljenu
strukturu operativnog upravljanja, raspodjele odgovornosti, stručno savjetodavnu
pomoć i nadzor.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
107
Dijagram IX-8. Stupanj razvoja korporativnog upravljanja za HNŽ
Stepen razvoja korporativnog upravljanja 1-5
Regija
5
4
3
2
RS
HNŽ
1
0
HBŽ
ZHŽ
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
108
Upravljanje ER
Ne upravlja
Uposleni u općini
Zasebni odjel
Zasebni subjekt
Registracija
% od ukupnog broja
uposlenih
Ukupni kapacitet
Savjetodavno tijelo
Privatnog sektora
Srednjeg/visokog
obraz.
Nevladinog sektora
Neovisnih
konzultanata
bro
j
x
4
bro
j
x
bro
j
5
bro
j
x
x
2
3
bro
j
x
x
25
%
25
%
25
%
25
%
50
%
5%
30
%
6%
31
%
4%
29
%
x
x
3%
28
%
2%
52
%
x
10
2
bro
j
x
4
bro
j
x
25
%
12
%
37
%
M
M
Stolac
bro
j
8
bro
j
x
x
25
%
14
%
39
%
x
x
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
Ravno
Prozor
Neum
Mostar
Konjic
Jablanica
Čitluk
Pitanje
Čapljina
Na razini Hercegovačko-neretvanske županije najbolji rezultat iskazuju općine Jablanica, Prozor i Ravno. Što se tiče
zasebnog osvrta na upravljanje gospodarskim razvojem, relativno najveći kapacitet iskazuje općina Ravno (63%) i općina Mostar
(52%).
Tabela 9.8. Upravljanje ER po općinama
Hercegovačko-Neretvanska županija
3
5
K
25
%
38
%
63
%
x
x
25
%
M
x
x
K
K
x
x
M
M
x
K
6%
31
%
109
Članstvo
0%
0%
Aktivnosti
Ukupno savjetodavno
tijelo
Uloga savjet. odb.
Radni sastanci
Procjena potreba
Akcioni planovi
Ostalo – Navesti:
0%
0%
0%
0%
Uloga u
gospodarskom razvoju
ocjena bitnosti
5
5
5
0%
5,0
0
38
%
12
%
50
%
5
5
5
0%
5,0
0
x
x
x
99
%
5,0
0
0%
0%
0%
0%
0%
0%
0%
0%
0%
5
5
5
5
5
5
0%
5,0
0
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
5
5
5
0%
5,0
0
75
%
16
%
91
%
5
5
5
0%
5,0
0
x
x
66
%
4,0
0
56
%
18
%
74
%
4
4
4
x
x
66
%
3,6
7
0%
0%
0%
3
3
5
5
5
5
0%
5,0
0
110
9.6 Usluge općina i poduzetnička infrastruktura
Tabela 9.9. Vrijednosti ocjena usluga općina u segmentu poduzetničke
infrastrukture
Regija Hercegovina
Regij
a
ponder
Usluge
općina
Pomoć u
izdav. građ.
doz.
Pomoći u
registraciji
obrta
Pomoći u
registraciji
d.o.o.
Promocija
privr.
subjekata
Izravna
potpora
upošljavanju
Promocija za
SDI
Izravno
poslovno
savjet.
Internacional.
privr. subj.
Financiranje
putem KGF-a
ponder
Poduzetničk
a
infrastruktur
a
Centar za
poduzetništvo
Poslovni
inkubator
Poslovna
HNŽ
2,02
99
ZHŽ
2,28
40
2,08
33
24
92
%
9
22
85
%
8 89%
12
46
%
6 67%
4
11
42
%
11
6
42
%
23
%
3
15
%
12
%
2
8%
4
1,09
89
2
3
10
100
%
RS
1,52
78
100
%
7
78
%
3 75%
3 75%
8
89
%
100
%
1 25%
1
11
%
33
%
4
100
%
1,97
53
4
5 56%
1 25%
2 50%
3
2 22%
2 50%
0
0%
7
2 22%
0
1 25%
3
2 22%
1 25%
0
0%
1
1 11%
0
0%
0
0%
2
11
%
22
%
2 22%
0
0%
0
0%
0
0%
1,11
11
8%
12
%
38
HBŽ
0
0%
1,42
86
0,89
29
1,03
17
0%
1 25%
0
0%
1
2 22%
3 33%
0
0%
2 50%
0
0%
2 50%
1
3
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
78
%
33
%
11
%
11
%
33
111
zona
One – stop –
shop
Burza rada /
karijera centar
Akcioni plan
školovanje
Stipendiranje
3
%
12
%
1 11%
1 25%
0
0%
1
2
8%
1 11%
1 25%
0
0%
0
2
8%
69
%
0
0
0
0%
2
3 75%
5
18
0%
7 78%
0%
3 75%
%
11
%
0%
22
%
56
%
Istraživački segment usluga općina i izgrađene poduzetničke infrastrukture
podstavljaju bitan pokazatelj već provedenih aktivnosti u gospodarskom razvoju
općina. Izravno, ovim segmentom su iskazani i kapaciteti osoblja općine, kao i njihov
pristup gospodarskom razvoju. Vezano za uspostavljenu infrastrukturu, cjelokupna
Županija bilježi ujednačen rezultat, s tim da je iznenađujući slučaj općine Mostar, koja
ima registriran samo poslovni inkubator manjeg prostornog kapaciteta. U općini
postoje i dvije poslovne zone, ali kako se istima ne upravlja niti postoji kontakt za
strategijski razvoj, iste nisu obuhvaćene ovo analizom
Također, zanimljiv je podatak, da niti jedna općina nema usvojen akcijski plan za
školovanje iako svaka općina daje maksimalnu ocjenu bitnosti ovom segmentu, te bi
se preporuka u tom slučaju odnosila na donošenje studije sprječavanja ‘brain drain-a’
iz ove županije.
Tabela 9.10. Usluge općine i uspostavljena infrastruktura u HNŽ u brojkama
Usluge
općine
Pomoći u
registraciji
obrta
Pomoći u
registraciji
d.o.o.
Pomoć u
izdav.
građ. doz.
Izravno
poslovno
savjet.
Financira
nje putem
KGF-a
Promocija
za SDI
Promocija
gosp.
subjekata
Međun.
gosp.
subj.
x
5
x
5
x
5
x
5
x
5
x
2
x
5
x
5
x
5
x
5
5
x
5
x
5
x
5
5
x
5
x
4
x
5
4
x
5
x
Stolac
5
x
5
x
5
x
5
5
x
5
x
5
5
5
x
5
5
5
5
5
5
5
4
5
x
5
5
5
x
5
3
5
3
5
5
5
5
5
x
5
5
4
5
x
5
5
5
5
x
5
x
5
5
5
5
5
x
5
5
3
5
5
5
x
x
Ravno
Prozor
Neum
Mostar
Konjic
Jablanica
Čitluk
Čapljina
Hercegovačko-Neretvanska županija
x
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
x
5
5
112
Izravna
potpora
upošljava
nju
prosječna
ocjena
bitnosti
Uspostavl
jena
infrast.
Centar za
poduzetni
štvo
Poslovni
inkubator
Poslovnu
zonu
One –
stop –
shop
Burza
rada /
karijera
centar
Akcioni
plan
školovanj
e
Stipendira
nje
x
5
5
5,0
0
5
5
5
5
4,5
6
4,7
8
4,8
9
4,7
8
5
5
5
5
5
5
x
5
5
5
5
x
5
x
5
4
5
x
5
5
5
5
x
x
x
5
5
5
5,0
0
5,0
0
4,5
6
5,0
0
5
5
5
5
5
5
5
5
5
4
5
5
5
5
4
5
5
5
4
4
5
5
5
5
5
5
5
5
x
x
x
x
x
x
x
5
5
x
9.7 Mapiranje poslovnih zona
Mapiranje poslovnih zona urađeno je višedimenzionalnom analizom stupnja
izgrađenosti istih, stupnja (ne)usuglašenog razvoja, te stupnja razvijenosti poslovne
zone kao proizvoda.
U cilju uspostavljanja indikatora razvijenosti poslovne zone inicijalno se
osvrnulo na samu definiciju (FMRPO):
„Poslovna zona je prostor za odvijanje različitih poslovnih djelatnosti kojom upravlja
specijalizirani tim stručnjaka ili neka organizacija nastala kao rezultat organiziranog i
osmišljenog razvojnog koncepta neke regije ili države u cjelini.”
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
113
Danom definicijom jasno su određene temeljne pretpostavke postojanja
poslovne zone u punom obliku odnosno:
- da postoji jasno definiran prostor na kojem se neometano može provoditi
planska gradnja infrastrukture;
- da postoji jasno utvrđen i učinkovit način upravljanja što podrazumijeva
pripremne radnje prije osnutka, izvršenu analizu potreba, uspostavljen sustav
odlučivanja, jasna i transparentna pravila prijama korisnika u poslovnu zonu,
usvojen način i visina naplate naknade za korištenje usluga poslovne zone isl.;
- da poslovna zona predstavlja logičku cjelinu razvojnog koncepta na
općinskom i višim razinama vlasti, kao i da je sam razvitak poslovne zone
koncipiran na projektnim principima.
Polazeći od definicije, primarno istraživanje retrogradno ispituje stupanj
provedenih koraka usuglašenog razvoja po sva tri navedena koncepta. U tom smislu,
primarno istraživanje se temelji na ocjeni infrastrukturne i strategijske izgrađenosti i
usuglašenosti oba aspekta.
Analiza stupnja izgrađenosti polazi od pretpostavke da se poduzetnička
infrastruktura, pa i zone u specifičnom uspostavljaju na četiri osnovne razine:
- strateška razina – podrazumijeva aktivnosti na ispitivanju potrebe za
osnivanjem poslovne zone, zainteresiranosti poduzetnika, odabir optimalnog
načina razvoja, pre-feasibility i feasibility studije i sl.
- upravljačka razina – podrazumijeva uspostavljen način analize, procesuiranja i
odlučivanja vezano za potencijalne korisnike poslovne zone u globalnom
konceptu razvoja iste;
- financijska razina – podrazumijeva način i ocjenu provedenih i planiranih izvora
financiranja izgradnje i održivosti poslovne zone;
- investicijska razina – podrazumijeva ocjenu uspostavljene analize investicijskih
potreba i segmentiranog plana idejnog i izvedbenog projekta, izgradnje
infrastrukturnih i pristupnih jedinica, donošenja neophodnih akata i marketinškog
plana kao nematerijalne imovine zone.
U vezi s gore navedenim u daljnjem su sublimirani mogući koraci
uspostavljanja poslovnih zona po fazama od inicijalnih aktivnosti do „go” faze koja
započinje u trenutku kad su provedene sve procedure kako bi se zadovoljio preduvjet
da se zona može smatrati postojećom poduzetničkom infrastrukturom (vidi gore).
Dijagram IX-9. Fazni dijagram uspostavljanja poslovnih zona
Koraci uspostavljanja poslovne zone
INICIJALNA
FAZA
FAZA
GO
PRIPREME FAZA
1. IZRADA STUDIJE OPRAVDANOSTI USPOSTAVLJANJA POSLOVNE ZONE
Pregled strateških dokumenata
osnivača
Analiza geografske lokacije
Strateško opredjeljenje
Analiza perspektivnih privrednih
grana
Analiza stanja i potreba privatnog
sektora
Analiza stanja i potreba javnog
sektora
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
114
Analiza okruženja, lokaliteta i
legalnosti
Indikatori direktnog utjecaja – javni
sektor
Indikatori indirektnog utjecaja – javni
sektor
indikatori direktnog utjecaja – privatni
sektor
Indikatori indirektnog utjecaja –
privatni sektor
Zainteresovanost privatnog sektora
Analiza ljudskih resursa
Ekološki aspekti
Finansijska isplativost
Analiza senzitiviteta
Prijedlog strateškog razvoja
2. SAGLASNOST OSNIVAČA
Izdavanje saglasnosti nadležnog tijela
o osnivanju
3. USAGLAŠAVANJE PROSTORNO – URBANISTIČKO – REGULACIONIH
PLANOVA
Donošenje prostornih, urbanističkih i
regulacionih planova
4. FORMIRANJE VLASNIČKE STRUKTURE
Procjena javnog vlasništva/privatnojavnog partnerstva
Registracija kao projekta/privrednog
subjekta
5. IZRADA DOKUMENTA O NAČINU UPRAVLJANJA PODUZETNIČKOM
ZONOM
Nadzorni odbor
Savjetodavni odbor
Upravljačko tijelo/menadžment
Uslovi prijema korisnika (u saglasnosti
sa strategijom)
Konsultantski odbor
6. ANALIZA LOKALITETA I IZRADA INFRASTRUKTURNOG RJEŠENJA
Analiza vlasništva nad zemljištem
Katastarski/gruntovnički izvod
Analiza parcelizacije zemljišta
Urbanistička prostorna analiza
(komunikacija, pozicija)
Izrada idejnog rješenja
Izrada izvedbenog rješenja
Analiza postojeće infrastrukture
Obračun kritičkih energetskokomunalnih kapaciteta
7. PRIBAVLJANJE DOZVOLA
(Promjena namjene zemljišta)
(Izdavanje tehničke suglasnosti)
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
115
(Komunalni priključci, voda i
kanalizacija)
(Priključak na električnu energiju)
(Sanitarna i protupožarna suglasnost)
(Ekološka suglasnost)
8. RAZVOJ FIZIČKE INFRASTRUKTURE
Investicije u puteve
Investicije u električnu mrežu
Investicije u telefonsku mrežu
Investicije u komunalno-vodovodnu
mrežu
9. DONOŠENJE STUDIJE RAZVOJA POSLOVNE ZONE
Usluge poslovne zone
Dugoročni razvoj i perspektive
Utjecaj na lokalno okruženje
Komunikacija sa eksternim okruženjem
Finansiranje
Održivost
Rizici i potencijali
Perspektiva klijenta
10. IZRADA PROMOTIVNIH MATERIJALA I POZICIONIRANOST POSLOVNE
ZONE
Akcioni plan promocije korisnika u
poslovnoj zoni
Akcioni plan atraktivnosti poslovne
zone
9.8 Izgrađenost poslovnih zona
Ukupno je zabilježeno 5 postojećih poslovnih zona. Kriterij za opredjeljenje
poslovne zone u postojeću odnosio se na uspostavljeno upravljanje istom, kao i
riješeni formalno-pravni preduvjeti vlasništva nad zemljištem, kao pretpostavka da
zainteresirani podnosilac zahtjeva može službenim putem podnijeti zahtjev za ulaz u
poslovnu zonu i da je općina u mogućnosti da na zahtjev odgovori dodjeljivanjem
zemljišta na korištenje ili u vlasništvo ukoliko postoje kriteriji po kojima se zahtjev
razmatra kao prihvatljiv.
Pored toga zabilježeno je 7 potencijalnih poslovnih zona na osnovi informacija
dobivenih od strane općinskih službenika.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
116
Postojeće poslovne
zone
Potencijalne poslovne zone
1
2
3
4
Unis
Šljunkara
Šipad
Tromeđa
Konjic
Jablanica
Konjic
Čitluk
1
2
3
4
5
Blizne
gomile
Čitluk
Prozor
Čapljina
Čapljina
Neum
5
Osoje
Zvirovići
Domanovići
Vranjevo
selo
Biletići
6
7
Obale
Hodovo
Ravno
Stolac
Čitluk
U daljnjem su dati sumarni pregledi (ne)usuglašenosti razvoja postojećih i
potencijalnih zona, te nakon toga i detaljniji pregled razvijenosti po aspektima razvoja
(upravljački, strategijski, investicioni i financijski). Stupanj (ne)usuglašenosti se
odnosi na neravnomjeran razvoj pojedinačnih aspekata i mjeren je stupnjem
standardne devijacije i korelacije indeksa izgrađenosti aspekata.
Analiza razine upravljačke strukture zasniva se na razmatranjima
transparentnog, stručnog i razdijeljenog upravljanja. Isto podrazumijeva rad stručnih
ljudi u oblasti poduzetničke infrastrukture i uključenje interesnih grupa u proces
korporativnog upravljanja.
Upravljanje je analizirano na osnovu slijedećeg:
izravno upravljanje putem
- izravno općinskog službenika;
- upravitelja zonom;
- tima uprave;
profila upravitelja
- općinski službenik;
- eksterno angažirani upravitelj prethodno uposlen u općini;
- upravitelj s poduzetničkim iskustvom;
korporativno upravljanje i interesne grupe putem savjetodavnog i/ili upravnog odbora
- općine;
- asocijacije privrednika;
- komora;
- predstavnika sveučilišta;
- predstavnika tijela za promociju stranih ulaganja
Analiza izgrađenosti strategijske orijentacije zasniva se na razmatranjima:
orijentaciju na klijenta
- postojanje dokumenta suradnje s visokoškolskom institucijom;
- postojanje studije o ekološkim aspektima;
- postojanje akta o prijemu poduzetnika u poslovnu zonu;
- popis preferiranih djelatnosti shodno opredjeljenju poslovne zone;
- ocjenjivanje potencijala poduzetnika;
- dokaz o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva;
- poslovni i/ili investicijski plan podnositelja zahtjeva;
usluge zone
- ubrzano dobivanje urbanističke i uporabne dozvole za građevinske objekte;
- umanjeni iznos plaćanja rente;
- pomoći u financiranju izgradnje objekta i/ili nabave stalne imovine;
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
117
- ostale usluge uz obvezni navod;
- strategijski razvoj poslovne zone
- poticaj postojećim korisnicima;
- poticaj potencijalnim korisnicima u vidu olakšanog ulaska;
- financijske olakšice;
- daljnja ulaganja u negrađevinske radove (internet, zajedničke usluge isl.);
atraktivnost poslovne zone
- privlačenje stranih ulagača;
- uvid u perspektivne branše: tehničko-tehnološke, ljudske i sirovinske
kapacitete;
- politike zaštite stranih ulaganje (joint ventures, zajedničke ulaganja, trgovinska
suradnja);
promocija poslovne zone
- web stranica, promotivni materijal, dogovor o suradnji, B2B sastani, dani
poduzetništva i sl.
Analiza infrastrukturne izgrađenosti zasniva se na razmatranjima:
zemljište
- formalno-pravnog vlasništva nad zemljištem i neophodnim koracima u cilju
zavođenja istog u općinsko vlasništvo (ili eventualno uspostavljeno javnoprivatno partnerstvo);
- zavođenja zemljišta u katastar i gruntovnica i neophodni koraci u cilju
zavođenja;
- isparceliranosti zemljišta i broj parcela;
- položaj zemljišta i pristupne veze za prometnicom;
- ulaganje u puteve;
električna energija, vodovodna mreža i kanalizacija, telefonska mreža
- dobivenih dozvola i provedene električne energije na navedenom zemljištu,
troška uvođenja;
- instaliranog kapaciteta trafostanice;
- postojanje trofazne električne energije;
- postojanje brojila za svaku parcelu i brojila koja omogućuju mjerenje jalove
energije;
- instalirana vodovodna mreža i kanalizacija i eventualni trošak uvođenja;
- ulaganje u telefonsku mrežu;
nematerijalne stavke infrastrukture
- ispitanost zainteresiranosti poduzetnika;
- postojanje odluke općinskog vijeća o osnutku;
- postojanje zone u prostornim, urbanističkim i regulacionim planovima;
- postojanje idejnog rješenja infrastrukture poslovne zone;
- postojanje izvedbenog rješenja (glavnog projekta) poslovne zone;
- postojanje studije opravdanosti osnivanja poslovne zone;
- sanitarna i protupožarna suglasnosti;
- izdana tehnička suglasnost i dr.
-
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
118
Dijagram IX-10. Stupanj (ne)usuglašenosti razvoja PZ u HNŽ
Stepen (ne)usaglašenosti razvoja poslovnih zona HNŽ
Šljunkara
Blizne gomile
Tromeđa
Unis
stepen izgrađenosti
stepen neusaglašenosti
Šipad
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Preporuka bi se u navedenom kontekstu koncentrirala na usuglašavanje
razvoja, odnosno terminsku evaluaciju razvoja po projektnom principu za navedene
potencijalne poslovne zone.
9.9 Atraktivnost poslovnih zona
Indeks atraktivnosti poslovnih zona mjeren skalom od 1 do 5, izražen je na
osnovu četiri parametra i to izgrađenosti proizvoda poslovne zone, strategijske
orijentacije poslovne zone, položaja poslovne zone, stupnju razvijenosti usluga
poslovne zone.
Dijagram IX-11. Indeks atraktivnosti postojećih poslovnih zona u HNŽ
Indeks atraktivnosti postojećih poslovnih zona HNŽ (1-5)
0,6472
Blizne gomile
1,5222
Tromeđa
Šipad
1,9639
Šljunkara
1,9806
2,0222
Unis
1,3851
prosjek regije
0,0000
0,5000
1,0000
1,5000
2,0000
2,5000
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
3,0000
3,5000
119
9.10 Stupanj razvijenosti poslovne zone kao proizvoda
Možda i najznačajniji parametar, stupanj izgrađenosti proizvoda poslovne
zone za sve postojeće i potencijalne korisnike u prihvatljivoj mjeri ispunjava osam
poslovnih zona uz prosječnu vrijednost od 1,565 na skali od 1 do 5.
Izrazito visoku izgrađenost imaju poslovne zone Topala i Vlake, dok lošu
poziciju zauzimaju poslovne zone Blizne gomile, Pilane i Kilavci.
Jednim dijelom, ovo je rezultat relativno novih zona u usporedbi sa brownfield
zonama koje su doživjele pretvorbu vlasništva zemljišta na općine i preuzimanje
industrijske infrastrukture prethodnih pogona.
Dijagram IX-12. Stupanj izgrađenosti pojedinih PZ
Stupanj izgrađene atraktivnosti (1-5)
Tromeđa
3,0000
2,5000
2,0000
1,5000
1,0000
Blizne gomile
Šipad
0,5000
0,0000
Šljunkara
Unis
Stupanj razvijenosti usluga iskazuje izrazito aktivnost općinskih službenika na
razvoju usluga poslovne zone i u tom segmentu na skali od 1 do 5 pretpostavljenih
usluga poslovnih zona iskazana je prosječna vrijednost od 1,005 što predstavlja
značajnu podcijenjenost orijentaciji korisnicima poslovnih zona.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
120
Dijagram IX-13. Stupanj razvijenosti usluga pojedinih PZ
Stupanj razvijenosti usluga (1-5)
Šipad
2
1,5
1
Šljunkara
Unis
0,5
0
Blizne gomile
Tromeđa
Slično prethodnom primjeru stupanj izgrađenosti atraktivnosti poslovne zone u
današnjoj praksi smatra se izuzetno bitnim segmentom u smislu brendiranja zone i
marketinškog plana zone. U ovom segmentu prosječna vrijednost izgrađenosti od 1
do 5 iznosi 1,455 što je također izrazito niska razina.
9.11Procijenjena investicija u detektirane potencijalne poslovne
zone
Ukupna procijenjena investicija, na bazi prosječnih ponderiranih vrijednosti
cjelokupne analize poslovnih zona Hercegovine, za detektirane potencijalne
poslovne zone Hercegovačko-neretvanske Županije iznosi 76.900.000 KM.
Tabela 9.11 Procijenjena investicija u detektirane potencijalne zone
Procijenj.
Potencijalne (B)rownfield/ Površina neoph.
zone HNŽ
(G)reenfield u ha
investicija
potencijalne poslovne zone
Osoje
G
110,00 22.000.000
Zvirovići
G
100,00 20.000.000
Domanovići
G
100,00 20.000.000
Vranjevo
selo
G
50,00 10.000.000
Biletići
G
18,00
3.600.000
Obale
G
4,00
800.000
Hodovo
G
2,5
500.000
∑ 76.900.000
% od
radno
Ukupna
Potecijalni spos.
stan.
investicija broj
(upit)
uposlenika općine
Općina
780.000
-
9.000
8.000
8.000
289%
133%
133%
Prozor
Čapljina
Čapljina
145.000
150.000
-
4.000
1.400
300
0
360%
37%
75%
0%
Neum
Čitluk
Ravno
Stolac
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
121
10. OČEKIVANI UČINCI OD OSNIVANJA POSLOVNIH ZONA
Jasno je da razvoj svake poslovne zone ima utjecaja na gospodarstvo entiteta
jer se radi o sljedećim koristima:
• ubrzan i usmjeravan gospodarski razvoj na određenom području,
• privlačenje ulagača i kapitala na određeno područje,
• veća konkurentnost poduzeća i poduzetnika koji djeluju u zoni,
• racionalno korištenje prostora,
• kontrola očuvanja životne sredine,
• podizanje konkurentske sposobnosti lokalnih poduzeća,
• mogućnost kombiniranja različitih poticajnih mjera,
• povoljnija promocija lokalnog gospodarstva područja,
• lokalna, regionalna i međudržavna razmjena iskustava i znanja,
• otvaranje novih radnih mjesta.
Koristi koje regija ima od poslovnih zona su sljedeće:
• ravnomjeran gospodarski razvoj regije,
• djelotvornija zaštita okoline,
• oživljavanje demografski ugroženih i gospodarski nerazvijenih područja,
• privlačenje državnih financijskih i drugih inicijativa u regiju,
• investicije različitih ulagača u regiju,
• jačanje pozicije i snage razvojnih agencija u lokalnoj zajednici.
Koristi koje lokalna zajednica ima od poslovnih zona su:
• oblikovanje namjenskog prostora za razvoj gospodarskih djelatnosti,
• jačanje konkurentnosti poduzeća i poduzetnika u zoni,
• privlačenje kapitala na lokalnom području,
• jačanje lokalnog poduzetništva,
• otvaranje novih radnih mjesta,
• oblikovanje stručne kadrovske podrške,
• podizanje lokalne kupovne moći,
• bolja kontrola nad zagađivanjem okoline,
• povećanje izvornih prihoda općine vezano za poreska opterećenja poduzeća,
poduzetnika i ličnih prihoda zaposlenih,
• dnevne migracije i protok informacija,
• podizanje stupnja obrazovanja lokalnog stanovništva,
• pristup lokalne zajednice drugim oblicima financiranja i izvora državne pomoći
i
• pristup lokalne zajednice europskim izvorima pomoći.
Koristi koje poduzeća i poduzetnici imaju od poslovnih zona su:
• brži i jeftiniji pristup zemljištu koje je predviđeno za gospodarsku djelatnost,
• mogućnost daljeg gospodarskog i prostornog razvoja poduzeća,
• jeftinije poslovanje,
• dostupnost drugih kadrova, koji su zaposleni u poslovnoj zoni,
• dostupnost različitih poslovnih usluga,
• dostupnost podrške sredine i drugih instrumenata podrške,
• mogućnost bržeg investiranja,
• korištenje zajedničke infrastrukture i određenih poslovnih prostora,
• uređena infrastruktura i bolji uvjeti rada,
• korištenje sinergijskih učinaka povezivanja poduzeća u zoni,
• povećane mogućnosti uspostavljanja novih poslovnih kontakata,
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
122
jeftinija ili besplatna promocija poduzeća u okviru promocije poslovne zone.
Projekti razvoja poslovnih zona mogu biti i neuspješni bilo da je to neuspjeh
cijelog projekta ili neuspjeha u razvoju samo jedne zone. Zadržimo se samo na ovim
drugim. Razlozi koji dovode do neuspješnosti zone su raznoliki, ali se izdvajaju tri:
• neuspješna promocija i nedjelotvorna prodaja,
• boniteti koje pruža zona nisu pravi ili su premali i nedovoljno motivirani,
• u bližoj okolini ima manje poduzeća i poduzetnika nego što se očekivalo ili su
date nerealne procjene interesa za tu zonu.
Zbog navedenih rizika prilikom planiranja poslovne zona važno je:
• na odabranoj lokaciji koristiti odgovarajući tip zone,
• izbor lokacije mora biti u skladu s ekološkim standardima,
• poznavati i realno sagledati gospodarski potencijal odabrane lokacije,
• u sredini mora biti razvijena odgovarajuća poduzetnička klima,
• u okolini mora postojati odgovarajući stručni kadar neophodan za
funkcioniranje poduzeća u zoni,
• da ima dovoljno potreba za prostorom koji je namijenjen obavljanju
gospodarskih djelatnosti,
• da se financijski mogu provesti infrastrukturna ulaganja,
• sva potrebna infrastruktura nalazi se u blizini i na raspolaganju je za
korištenje,
• postoje institucije za podršku i instrumenti, koji se mogu koristiti kod
pokretanja, djelovanja i razvoja poslovne zone,
• da postoji kadar koji se razumije u planiranje, pokretanje, prodaju, promociju,
upravljanje i vođenje zone.
Prema vrsti aktivnosti i projekata tokom uspostavljanja i razvoja poslovnih
zona, sljedeća tabela okvirno prikazuje potrebna sredstva za realizaciju određenih
faza.
•
1.
2.
Tabela 10.1. Procijenjena potrebna sredstva za razvoj zone
Prosj. ukup. invest.
Namjena poticaja
(KM)
5.000 – 10.000
Izrada podstudije izvodljivosti i/ili studije izvodljivosti
(podstudije)
razvoja poslovne zone
15.000 -40.000
(studije)
Izrada ili izmjene prostorno-planske dokumentacije
koja uređuje lokaciju poslovne zone (npr. urbanistički
20.000 – 70.000
ili regulacioni plan koji se odnosi na lokaciju poslovne
zone)
Izrada idejnih projekata infrastrukture namijenjene
pokretanju ili proširenju poslovne zone (npr. idejni
projekt za vodovodnu mrežu, kanalizacijsku mrežu i
dr.)
20.000 – 40.000
(ukupno)
3.
5.000–
15.000(pojedinačni
projekt)
20.000 – 50.000
Izrada projekata za izvođenje infrastrukture
(ukupno)
4. namijenjene za pokretanje ili proširenje poslovne
5.000 – 20.000
zone
(pojedinačni projekt)
Radovi na infrastrukturi za poslovnu zonu (20 KM/m2 3.000.000 –
5.
-pod uvjetima kao u napomeni tabele)
10.000.000 (ukupno)
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
123
500.000 – 5.000.000
(pojedinačno)
Promocija ulaganja (promotivni materijali, nastupi na
6. investicionim sajmovima, internet stranica,
5.000 – 50.000
multimedijalne prezentacije i dr. )
Napomena: Procijenjene vrijednosti investicija u tabeli se odnose na ukupnu
minimalno potrebnu infrastrukturu jedne poslovne zone (prosječne manje zone 10 60 ha), pod pretpostavkama:
• da je izabrana lokacija ravne površine -manji radovi ravnanja zemljišta (u
protivnom, veći su troškovi pripreme zemljišta).
• da je pozicija zone u predgrađu – blizina naseljenog mjesta i blizina glavnih
vodova komunalne infrastrukture (u slučaju udaljene lokacije zone, cijene
infrastrukture su znatno veće, pretpostavka je da je potrebno dodatno izgrađivati
magistralne vodove komunalne infrastrukture za udaljenu zonu).
Ponovimo iz dijela Studije o mogućnostima razvoja poslovnih zona
Hercegovine koji se odnosi na iskustva Hrvatske da je u Slobodnu zonu Varaždin
površine 60 ha investirano 100 miliona eura. Zona zapošljava 3000 radnika a ukupni
godišnji bruto proizvod zone iznosi 180 miliona eura. Izgradnja zone trajala je 7
godina.
Ili navedimo podatak iz BiH da je poslovna zona Vitez (PC 96) razvijana u
periodu 1996-2002.godina i da i danas traje njezin razvoj i gradnja novih objekata i
otvaranje novih radnih mjesta. Zona je 2008. godine, prije početka svjetske
ekonomske krize, dostigla cifru od više od 5000 zaposlenih u trgovini, prodaji,
proizvodnji, servisnim i drugim aktivnostima sa bruto obrtom gotovo od 950 miliona
KM.
Što se tiče zapošljavanja, međunarodna usporedna istraživanja pokazuju da
poslovne zone osiguravaju zapošljavanje minimalno 50 radnika po hektaru, a u
zavisnosti od sektora proizvodnje postižu se rezultati u zapošljavanju i do 700
radnika po hektaru. Tako, npr. u strojarskoj industriji su norme zapošljavanja oko 250
radnika po hektaru, u drvoprerađivačkoj 70 radnika po hektaru, u prehrambenoj do
100 radnika po hektaru i drugo.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
124
11. MODEL
UPRAVLJANJA
PROCESOM
POSLOVNE ZONE I AKCIJSKI PLAN
RAZVOJA
Potrebno je realizirati veliki broj aktivnosti na putu od planiranja, realizacije
brojnih i složenih aktivnosti do stvaranja poslovne zone koja će biti atraktivna za
ulagače. Tek poslije dužeg razdoblja razvoja i ulaganja ljudskih i financijskih resursa,
može se osigurati povoljan prostor za rast gospodarske djelatnosti u lokalnoj sredini.
Na početku puta je važno stvoriti pozitivan stav i želju za promjenama, sagledati
postojeće stanje i utvrditi realne I dostižne ciljeve. Najvažniji faktor uspjeha je pronaći
ljude koji imaju snage, hrabrosti i sposobnosti da te ciljeve, timskim radom i ostvare.
Zbog dugoročnosti procesa formiranja i razvoja poslovne zone, te potrebe za
različitim oblicima financiranja, vrlo je važno da se planovi zasnivaju na političkom i
stručnom dogovoru o neophodnosti izgradnje poslovne zone, čije su potrebe
izražene kroz izradu kvalitetne studije izvodljivosti, uređenoj prostorno-planskoj
dokumentaciji, osiguranim proračunskim i drugim sredstvima potrebnim za početak
zamašnog ulagačkog projekta. Administrativni aparat lokalne zajednice ima u ovoj
fazi ključnu ulogu sa usmjerenjem na razvijanje zajednice u svim segmentima koji
mogu privući pažnju potencijalnih ulagača. On treba pružati svoje usluge svim
zainteresiranim na efikasan i ekspeditivan način. To je najbolji način za promociju
lokalne zajednice kao uređenog gospodarskog prostora pri čemu je poslovna zona
samo jedna od povoljnosti. Ovo je naročito važno za zone koje su strateškog
karaktera uz koje treba svim snagama da stanu i viši nivoi vlasti (županije i entiteta).
Također je veoma važno, pri svim aktivnostima, imati u vidu da je zona
„proizvod“ za koji treba pronaći kupce. Bilo da su to korisnici ili kupci prostora ili
ulagači koji svoj interes pronalaze u infrastrukturnim poslovima. Na kvalitetu
„proizvoda“ će uticati pogodnosti u poslovnoj zoni, lokalnoj zajednici, regiji i državi.
Vidimo da je to jedan povezani lanac u kome je jednako važno ono što su uradili
osnivači zone, kao i ono što su uradili drugi. Upravo zbog ove povezanosti važno je
ne prepustiti izgradnju poslovnih zona stihiji, jer će svaka slaba karika u lancu imati
dalekosežne posljedice po ekonomski razvoj u cjelini.
Kako bi proces uspostave zone i njen razvoj išli u željenom smjeru, neophodno je
dobro postaviti sve korake, od same ideje, donošenja odluke, izrade prostorno planske i
projektne dokumentacije, preko izgradnje infrastrukture pa do razvoja i širenja zone kao i
aktivnosti te usluga u njoj. Zbog kompleksnosti predmetne teme, u ovoj se Studiji ne
obrađuje svaka pojedina faza i njene značajke, već su sažeto prikazani glavni koraci i
aktivnosti neophodne za ostvarenje poslovne zone.
Tako su aktivnosti uspostave poslovne zone sažete u sljedeće osnovne korake:
1. Planiranje
2. Financiranje
3. Gradnja
4. Organizacija i upravljanje
Sve ove faze su vrlo detaljno obrađene u Vodiču za uspostavu zone tako da ih u
ovoj studiji nećemo posebno elaborirati.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
125
12.BUDUĆA ULOGA AOCIJACIJE ZA EKONOMSKI RAZVOJ
REDAH I LOKALNIH AGENCIJA U RAZVOJU PZ
12.1. Opći elementi i značajke budućeg lokalnog gospodarskog
razvoja HNŽ
Ranija praksa planskog razvoja i potpomaganja manje razvijenih područja, uz
državnu pomoć i inertno očekivanje kapitala iz inozemstva, nije imala uspjeha razlike u razvijenosti područja bivale su sve izraženije. Posljedice pokretljivosti MSPa, direktno se odražavaju na nova područja u smislu pozitivnih efekata od
zapošljavanja, znanja i kapitala te na poreska davanja od kojih zavisi društvena
norma na teritoriji lokalne zajednice. Svaka lokalna zajednica ili više zajednica, da bi
privukle ili razvile što veći broj MSP-a na svojemu teritoriju, poduzimaju razne
aktivnosti koje će poboljšati uvjete rada poduzeća na tim područjima. Povezivanje
više regija čak i izvan granica države ima također za cilj stvaranje poboljšanih uvjeta
za rad poduzeća.
Prioriteti države se odnose na stabilizaciju gospodarstva i stvaranje općih
uvjeta razvoja, pri čemu je veoma značajna uloga lokalne zajednice. Sa ciljem
poticanja i potpomaganja regionalnog razvoja, vlade aktiviraju unutrašnje resurse,
kao dodatne razvojne impulse, te vode brigu da se oni ne mogu otuđiti sa tog
područja a posebno kod područja čiji razvoj je baziran na uvoznom kapitalu.
Navedene okolnosti dovele su do nove regionalne koncepcije prestrukturiranja,
temeljene na oslanjanju na vlastite lokalne - regionalne razvojne snage. Lokalna
uprava, treba stoga da bude nosilac oblikovanja razvojne studije te zajednice i njezin
poduzetnički vođa.
Lokalne i regionalne zajednice Hercegovine moraju razvijati privlačno
okruženje za kapital i poduzeća sa sljedećim prednostima:
• lokalna i regionalna infrastruktura, lokacije za poduzeća, industrijske zone i sl.
• razvoj kulture, nezagađena priroda, mogućnosti zasnovane na neiskorištenim
prirodnim bogatstvima,
• razvijanje rješenja koja potiču i pospješuju inovativne aktivnosti te razvijanje i
uvođenje tehnoloških inovacija,
• promocija i provođenje strukturnih promjena kroz dokvalifikaciju i
prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva,
• komparativna prednost u odnosu na konkurenciju putem marketinga i
uspostavljanja učinkovite gospodarske politike i politike urbanog razvoja,
• cjelovit pristup razvoju regije što doprinosi otvaranju što većeg broja radnih
mjesta, unapređenju kulture, tradicije, općeg standarda i isticanje posebnosti
lokacije.
• potpomaganje
mreža
nosilaca
razvoja,
savjetovanja,
stručnog
osposobljavanja, obrazovanja i informiranja, najčešće putem poreskih
olakšica.
Promišljeno djelovanje lokalne zajednice u cilju vlastitog razvoja infrastrukture
i poduzetničkog potencijala te privlačenje investitora - poduzeća, tj. kapitala s drugih
područja, podstavlja osnovu endogene (unutrašnje) koncepcije lokalnog i
regionalnog razvoja.
Novi pristup lokalnom i regionalnom razvoju ogleda se u potpomaganju sa
sredstvima i inicijativama vlade, uz istovremeno potenciranje odgovornosti i
neophodnosti djelovanja i lokalnih institucija.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
126
Ovaj pristup baziran je na činjenici da prosto kopiranje razvojnih rješenja iz
jedne u drugu zajednicu nije moguće, te da lokalne razvojne potrebe moraju inicirati
strane lokalni ljudi i da se razvoj mora temeljiti na inovativnosti i stvaralaštvu.
Koristeći dobro osmišljen i učinkovit marketing lokalna zajednica mora upoznati
javnost sa ovakvom koncepcijom razvoja.
Endogeni razvoj naročito je karakterističan za Europu s obzirom da ima
potrebnu infrastrukturu:
• sveučilišta, poduzeća, poslovne usluge, dakle kapacitete koji se mogu staviti u
službu lokalnog razvoja,
• da se uviđaju prednosti MSP-a u proizvodnji, uslugama i generiranju inovacija
i oblikovanju novih radnih mjesta,
• da dolazi do oživljavanja tržišta i poduzetničkog gospodarstva.
Za endogeni razvoj neophodno je definirati:
• prednosti i slabosti promatrane regije u odnosu na druge i
• razvojne ciljeve zajednice i pravce njihovog ostvarenja.
Detaljnim sagledavanjem stanja u regiji Hercegovine projektni tim je nastojao
da ove utjecajne čimbenike na adekvatan način istraži i verificira a sve sa ciljem
učinkovitog poticanja gospodarskog razvoja lokalne zajednice i regije. Cilj ove studije
nije nikakvo takmičenje lokalnih zajednica i promocija jednih zarad drugih nego
stvaranje preduvjeta da svako i na objektivan znanstveni način sagleda svoje
trenutno stanje, uoči slabosti i nedostatke, te aktivno poradi na tome da realizira
prilike i mogućnosti.
12.2. Organizacija lokalnog gospodarskog razvoja na razini
općina HNŽ
Iz anketnih upitnika je očigledno da najveći broj općina Hercegovine nema
organizacijski postavljen i razvijen tim za lokalni razvoj a još manje da je to
konstituirano kao posebna organizacijska jedinica općine. U najvećem broju
slučajeva to je „dužnost načelnika općine i njegovih suradnika/savjetnika“ za
gospodarski razvoj. Anketni upitnici su pokazali da i najveći broj općina nema nikakve
dokumente strateškog razvoja u čiju domenu spadaju i investicijski zahvati u pogledu
poslovne infrastrukture, tako da je sadašnja slika stanja razvoja poslovne
infrastrukture Hercegovine samo odraz pojedinačnih napora i gospodarskog interesa
pojedinaca, a nikako osmišljen koncept lokalne ili regionalne zajednice.
Stoga je u narednom razdoblju potrebno intenzivirati napore da svaka općina
dobije strateški dokument razvoja koji će biti usklađen sa strateškim dokumentima
viših razina u BiH koji sada u najvećoj mjeri postoje. Jasno je iz analiza financijskog
stanja svake općine kao i analiza ljudskih resursa da daljnje financijsko opterećenje
lokalnih zajednica nije moguće sa daljnjim zapošljavanjem u administrativnim
organima, te je kao jedina opcija moguće pojačati suradnju sa regionalnim razvojnim
agencijama, sveučilišnim i istraživačkim jedinicama i nevladinim sektorom, koji mogu
pronaći sredstva da se zajedničkim naporima i ulaganjima lokalne i regionalne
zajednice, entiteta i stranih fondova dođe do kvalitetnih projektnih rješenja studija
razvoja lokalnih zajednica te položaja i uloge timova za lokalni gospodarski razvoj.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
127
12.3. Pozicija, uloga i odnosi REDAH-A i LER timova
Na bazi izvršene analize stanja u svim općinama HNŽ dane u prethodnim
poglavljima može se nedvosmisleno i jasno ukazati koje su to općine koje su lideri u
organizaciji lokalnog gospodarskog razvoja kao i koje su to općine koje zbog niza
subjektivnih ili objektivnih razloga, idu sporije u organizacijskom smislu ustrojstva
lokalnog gospodarskog razvoja. Svakako da samo brojčane ocjene nisu uvijek
dovoljne da objasne neke „paradokse“ na terenu jer samo suptilne sociološke i druge
analize dale bi odgovore i na pitanja gdje „statistika i brojevi“ često zataje. U svakom
slučaju uloga općine u lokalnom gospodarskom razvoju je nesporna kao što je
nesporna i njena uloga u poticaju osnivanja poslovne zone na svojoj teritoriji. Ukoliko
su formirane, lokalne razvojne agencije bi trebale učestvovati u izradi projekata
„zona“ za područje općine na kojoj djeluju (ili za više općina ako jedna LRA pokriva
više općina) i provode direktne aktivnosti na terenu u procesu implementacije
projekta. Pored toga, LRA pomažu u ovim poslovima i onim općinama u kojima ne
postoji tehnička infrastruktura i ljudski potencijal za ove poslove, ukoliko se to od njih
traži. LRA provode direktne obuke i edukaciju za kadrove koji će upravljati zonama a
u suradnji s REDAH-om.
S ovom Studijom, izvršenim mapiranjem svih postojećih i potencijalnih zona u
HNŽ, sagledanim stanjem općina, provedenom obukom svog osoblja i osoblja
lokalnih zajednica za vođenje procesa razvoja i uspostava poslovnih zona i drugih
elemenata poslovne infrastrukture, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH dobiva
status ključnog čimbenika, u budućem strateškom razvoju i vođenju procesa. REDAH
je kao partner spreman za potpunu suradnju sa svim ostalim ključnim akterima
procesa jer je uložio ogroman napor na sustavni razvoj poslovnih zona razvijajući:
• Kompletan uvid u potencijal i status trenutnih aktivnosti na uspostavi poslovnih
zona (Mapiranje zona Hercegovine).
• Utvrđeni potencijal i proaktivnost svake općine kada je razvoj poslovne
infrastrukture u pitanju.
• Sagledane gospodarske potencijale lokalnih zajednica, županija, entiteta i
države kao dio komplementarne strukture razvoja poslovnih zona.
• Analitički i kritički sagledane ljudske resurse Hercegovine kao jedan od
najvažnijih elemenata ukupnog regionalnog potencijala.
• Uvid u postojeću zakonsku regulativu, prostorne planove i druge razvojne
dokumente državne, entitetske, sektorske, regionalne i lokalne razine.
• Razvijenu metodologiju i procedure za uspostavljanje poslovnih zona, iz kojih
proističe stupanj gotovosti pojedinog projekta.
• Provedenu edukaciju lokalnih administracija i donosioca odluka o samom
procesu od ideje do realizacije projekta poslovne zone.
• Organizirana studijska putovanja učesnika u procesu, u cilju upoznavanja
dobrih praksi (Hrvatska, Italija, Španjolska)
U daljim faza razvoja poslovne infrastrukture REDAH je spreman raditi na:
• Razvoju kriterija i prioriteta za poslovne zone u Hercegovini koji će biti
prihvatljivi Vladi F BiH, vladama županija i Vladi RS-a za poticanje
uspostavljanja poslovnih zona u Hercegovini.
• Razvoju preciznog i jasnog Pravilnika o procedurama i kriterijima korištenja
poticaja za razvoj poslovnih zona.
• Izradi akcionog plana razvoja poslovnih zona Hercegovine na temelju Studija
o razvoju poslovnih zona županija Hercegovine te općina iz RS-a.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
128
Pomoći u dovršavanja projektne i prostorno-planske dokumentacije za zone
od strateškog i lokalnog značaja prema stupnju organizacijskih mogućnosti
općina i stupnju riješenosti imovinsko-pravnih odnosa.
• Razvijanju partnerskih odnosa sa resornim ministarstvima i njihovim
agencijama kojima će on biti objektivni servis za poticaje ulaganja za
zapošljavanje posebno u manje razvijenim općinama, poticajima za izvozno
orijentirane tvrtke, podršci za prekvalifikacije radnika i aktivno privlačenje
investitora
• Permanentna promocija mogućnosti ulaganja u skladu sa dinamikom
realizacije prethodno provedenih aktivnosti uspostave poslovnih zona
• Praćenje provođenja Akcijskih planova županija i RS-u u cilju koordiniranja i
sinergije aktivnosti svih aktera.
• Jedan od prioritetnih budućih zadataka REDAH-a i menadžmenta svake zone
(ili ureda u općinama koje koordiniraju razvoj i rad zone) je da razvijaju
poslovnu suradnju između pojedinih zona, poduzeća u zonama, obrazovnih i
istraživačkih instituta. Suradnja se može razvijati kontaktiranjem poslovnih ljudi
i promocijom zona na specijaliziranim sajmovima i susretima te povezivanjem
preko drugih domaćih ili stranih agencija za razvoj, operatora zona,
gospodarskih komora, poduzetničkih mreža i drugih.
Kao posebno značajan dio aktivnosti koje REDAH, zajedno sa LER timovima,
treba u budućnosti da podvodi u smislu razvoja poslovnih zona Hercegovine je
internacionalizacija projektnog nastupa poslovnih zona Hercegovine u
međunarodnim programima koji će se sve više otvarati za BiH. S obzirom na značaj
koji ovaj dio aktivnosti treba da ima u budućem radu REDAH-a to je njemu
posvećeno i posebno poglavlje u više puta spomenutoj studiji
•
12.4. Program aktivnosti i sinergijskog nastupa od značaja za
razvoj poslovni zona HNŽ
Ovim Programom određuju se ciljevi, zadaci, nositelji i rokovi za pojedine
aktivnosti.
12.4.1. Plan i program otvaranja novih poslovnih zona
U Studiji razvoja poslovnih zona Hercegovine proklamovan je cilj da svaka
županija treba utvrditi broj i lokaciju potrebnih poslovnih zona i uvrstiti ih među
prioritetne programe razvoja županije donošenjem dokumenta pod nazivom “Plan
razvoja poslovnih zona”. Cilj je postići prosječno najmanje po jednu zonu po općini
(9-12 poslovnih zona u HNŽ), što znači da treba započeti s izgradnjom ili ubrzati
njihovo dovršenje.
Pri utvrđivanju lokacija za poslovne zone treba uzeti u obzir:
• vlasništvo nad zemljištem koje ulazi u poduzetničku zonu (dati prednost
zemljištu u vlasništvu gradova/općina, županije, države)
• dokument prostornog uređenja koji važi za područje buduće poslovne zone i
namjena prostora u području zahvata zone (prednost prostori za koje je
donesen dokument prostornog uređenja razine urbanistički plan uređenja),
• blizinu i mogućnost povezivanja poslovne zone s mrežom cesta i planirane
autoceste-koridora Vc kao i veze sa hrvatskim autocestama.
Istodobno s donošenjem plana treba utvrditi koje su postojeće zapreke
projektu i predložiti njihovo rješavanje u okviru ovog projekta i drugih aktivnosti koje
provodi Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta F BiH.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
129
Planovi se dostavljaju ovom ministarstvu i županijskoj vladi.
Rok izrade: 60 dana
12.4.2. Rješavanje pitanja zemljišta za nove i proširenje postojećih
poslovnih zona
Županija i općine (kao i grad Mostar) trebaju odlučiti o lokacijama novih zona
na zemljištu u vlasništvu gradova ili općina. Budući da postoji nedostatak takvih
lokacija, potrebno je donijeti plan otkupa iz poticajnih sredstava države, županije, te
grada/općine prema prijedlogu ovoga projekta. Planove dostaviti Vladi Županije i
FMRPO.
Rok: 60 dana.
Zemljište u vlasništvu države treba se u najkraćem roku predati u vlasništvo
županije/gradova/općina pod uvjetom namjene za otvaranje poslovnih zona prema
planu izrađenom u županiji. Zahtjeve za dodjelu treba rješavati prioritetno, a
najkasnije u roku od 30 dana po primitku zahtjeva.
Zahtjeve podnose
županija/grad/općine.
Rok: Odmah, trajno.
Prema spoznajama na terenu, pogodna područja za otvaranje ili proširenje
poslovnih zona nalaze se i u vlasništvu poduzeća iz portfelja fondova za privatizaciju.
Fondovi trebaju, temeljem zahtjeva županije/grada/općine, pronaći rješenje s kojim
se neiskorišteni tereni prenamjenjuju za poslovne zone. Zahtjevi se dostavljaju
županijskoj agenciji za privatizaciju.
Rok: Odmah, trajno.
Potrebno je zadužiti FMRPO, resorna ministarstva županije da dostave
entitetskim ministarstvima popis područja poslovnih zona na kojima je potrebno
provoditi aktivnosti sređivanja zemljišnoknjižnog stanja uključivo koridore i
infrastrukturne građevine potrebne za infrastrukturno opremanje poslovnih zona.
Rok: 30 dana nakon dostave Planova razvoja poslovnih zona iz točke 4.1.
12.4.3. Financiranje izgradnje/dovršenja proizvodnih poslovnih zona
Ukupna financijska sredstva za ovu namjenu treba značajno povećati. Toj
namjeni treba dati prioritet u poticaju malog poduzetništva. Izvori financiranja su
županijski/gradski/općinski proračuni uz uvođenje principa sufinanciranja iz
entitetskog proračuna u istom iznosu (princip 1:1). Na taj način potiču se
županije/gradovi/općine na izdvajanje za poslovne zone, jer o visini njihova
izdvajanja ovisi i financiranje iz entitetskog proračuna (npr. stavka u FMRPO za
razvoj poslovnih zona). Dodjela poticaja rješava se ugovorom kako bi se spriječila
prenamjena sredstava.
resornim ministarstvima/agencijama entiteta (FMRPO uz pomoć REDAH-a)
treba razraditi princip veće potpore za otvaranja novih zona u područjima koja po
svim socio-ekonomskim parametrima „odumiru“ (osjetno smanjenje stanovništva,
stalno smanjenje broja zaposlenih i sl.), u kojima treba sudjelovanje iz državnog
proračuna u izgradnji specijaliziranih poslovnih zona povećati na 1:2 do 1:5 (dvostruki
do petostruki iznos od uloga iz lokalnih proračuna), odnosno pokriti u cijelosti. Ovo se
posebno odnosi na one krajeve i općine koji se mogu u potpunosti posvetiti
proizvodnje ekološki zdrave hrane i organskoj proizvodnji. Upute za ovaj način
financiranja i raspodjelu sredstava usklađenih sa zahtjevima županije donose
resorna ministarstva u FBiH.
Rok: 120 dana.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
130
Potrebno je potaknuti izrade dokumenata prostornog uređenja naročito na
razini urbanističkog plana uređenja za nove poslovne zone i osigurati sredstva u
proračunu Ministarstva zaštite okoliša i turizma za financiranje takvih dokumenata.
Rok: Nakon dostave Planova razvoja poduzetničkih zona vladi FBiH, trajno.
12.4.4. Sadržaj poslovnih zona
U planovima i programima za otvaranje poslovnih zona treba prvenstveno voditi
računa o prometnoj povezanosti područja s naseljem, mogućnostima širenje zone u
budućnosti, ekološkim čimbenicima i proizvodnim potrebama. Svaka zona mora imati
izgrađene prometnice (izvan i unutar zone), potrebnu infrastrukturu (struja, vodovod,
kanalizacija, plin, sustav oborinskih voda itd). U županiji/gradu/općini treba odrediti
službu unutar gospodarskih upravnih odjela koja brine o razvoju zone ili formirati
posebno tijelo za upravljanje zonom u slučaju da ta zona ima entitetski rang (tzv.
rang zone A). U zoni trebaju biti poduzetnički centar za edukaciju, savjete i
administrativnu pomoć poduzetnicima a veće zone trebaju vremenom da rade i na
razvoju dodatnih sadržaja koji oplemenjuju ponudu zone (smještajni kapaciteti,
obdaništa, banke, tržni centri i sl.). Svaka poslovna zona treba arhitektonskograđevinski da pruži sadržaj ugodnog boravka i rada sa izbalansiranim odnosom
površina za smještaj objekata (poslovne zgrade, hale i sl.), parking površina i
pristupnih cesta, zelenih površina i dr. Minimalne sadržaje poslovne zone propisuju
resorna ministarstva FBiH uz stručnu pomoć agencije REDAH.
Rok: 120 dana.
12.4.5 Proizvodna namjena u poslovnim zonama
Vrsta proizvodnje ili prerađivačkih pogona određuje se nesporno prema
zahtjevima tržišta. Pri tome treba da se poštuju lokalne potrebe i uvjeti. Programe za
pojedinačne zone, s preporukama za ulagače i osnivače proizvodnih pogona, donose
resorna ministarstva u dogovoru sa županijom / gradom / općinom. Težište programa
treba biti proizvodnja proizvoda koje uvozimo, proizvoda za izvoz, uvođenje modernih
tehnologija, korištenje lokalnih potencijala odnosno proizvodnja koja će rezultirati
većom finalizacijom proizvoda (prerađivački pogoni i hladnjače u poljogospodarskim
krajevima, drvna prerađivačka industrija u krajevima sa šumama, praćenje lokalnih
značajnijih poduzeća npr. industrije aluminija, potencijalne farmaceutske industrije
bazirane na ljekobilju itd.). Za HNŽ svakako od posebnog značaja će biti ulaganja u
energetski sektor (iskorištenje vodenih potencijala, energije vjetra i sunca) te
metaloprerađivačka industrija treba se transformirati u tom smislu a nova MSP-a
trebaju imati preferirano ovu proizvodnju. U tom smislu resorno ministarstvo
energetike kao i ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva FBiH
trebaju izrađivati sektorske programe za energetiku, poljoprivredu (prerađivačka
prehrambena djelatnost, skladišta i hladnjače, solarne energane itd.). U osnovi ovo
treba biti koordinirana aktivnost kod izrade studija izvodljivosti svake poslovne zone
između nosioca izrade studije (npr. REDAH) i resornih ministarstva.
Rok: Odmah, trajno.
Koordinaciju između velikih poduzeća i njihovih potreba za proizvodnjom u
malom poduzetništvu trebaju provoditi gospodarske komore FBIH i REDAH prema
županijama. O potrebi za proizvodnjom izvješćuje županiju u odnosu na pojedine
poduzetničke zone.
Rok: Odmah, trajno dopune.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
131
12.4.6. Istraživačka i inovativna aktivnost u specijalnim poslovnim
zonama-Tehnološki park Mostar i regionalni inovacijski centri
Posebnu pažnju resorna ministarstva znanosti i obrazovanja, te strukovna
ministarstva (energetika, poljoprivreda, gospodarstvo, poduzetništvo, razvoj i sl.)
trebaju posvetiti razvoju onih zona koje bi vodili centri čija je osnovna funkcija razvoj
inovativnih proizvoda i proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. Analize u Studiji
pokazuju da regija Hercegovine ima dovoljno kapaciteta za razvoj jednog
respektabilnog tehnološkog parka u Mostaru te nekoliko inovacijskih ili centara
izvrsnosti kako je današnja uobičajena terminologija u Europi (npr. u Trebinju za
određene mediteranske kulture iz sektora poljoprivrede, u Čitluku za vinarstvo i sl.).
Kroz IPA projekt razvoja Inovacijskih centara Zenica, Mostar i Banja Luka (započet i
odobren od strane EC Brisel, početkom 2010.godine), Tehnološkom parku Mostar
d.o.o. planiranom u industrijskoj zoni Bišće polje je već dobrano određen pravac
razvoja u tom smislu. Jača podrška i uvezivanje partnera na lokalnom i regionalnom
razini je imperativ koji se mora postići (privatni sektor, REDAH, udruge poduzetnika,
inovatora, sveučilišta,banke i dr. a na primjeru TP Ljubljanja d.o.o.).
Rok: 120 dana
12.4.7 Ukidanje administrativnih barijera
Za otvaranje proizvodnih pogona u poslovnoj zoni lakše se izdaju brojne
dozvole (npr. građevinska, dozvole za priključke itd.). U ministarstvu gospodarstva
županije treba reorganizacijom rada postići dobivanje svih dozvola na jednom mjestu.
Program ostvarenja jednog mjesta za izdavanje svih dozvola u poslovnoj zoni, kao
preduvjet za dobivanje dijela potpore iz entitetskog proračuna, treba usvojiti županija.
Rok: 120 dana.
Ministarstva okoliša i turizma, te prostornog uređenja u suradnji sa županijama
treba izmijeniti propise koji uređuju izdavanje lokacijske dozvole i građevinske
dozvole s ciljem skraćivanja i pojednostavljenja postupka za izdavanje iste u području
poslovne zone.
Rok: 180 dana/trajno
12.4.8 Financiranje i poticaji u poslovnim zonama
Potrebno je donijeti odluke na razini resornih entitetskih ministarstava /
županija / gradova / općina da se krediti financiraju iz sredstava razvojnih banaka
entiteta, te poslovnih banaka, a da se sredstva ministarstava / županija / gradova /
općina namjenjuju za izgradnju i opremanje poslovnih zona, poticaje za kamate (npr.
cilj može biti svesti kamate na 4%) te na osiguranje jamstava za kredite. O takvom
načinu financiranja donose se programi u skladu s planovima i programima razvoja
poslovnih zona u županijama. Donose ih usklađeno resorna entitetska ministarstva te
županije / gradovi / općine u suradnji s agencijama. Potrebno uključiti male banke
specijalizirane za male poduzetnike.
Posebno treba istači način subvencije kamata (proračuni ministarstava
razvoja, poduzetništva i obrta, županija, gradova/općina, fondovi za privatizaciju).
Drugi važni problem, osiguravanje kreditnih jamstava, rješavaju donošenjem
programa, resorna entitetska ministarstva te županije i gradovi/općine. Program i
princip subvencija kamata te jamstava donosi ministarstvo financija FBiH.
Rok: 180 dana
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
132
Način osiguranja jamstava, kamatnu stopu te sve uvjete za dobivanje
poduzetničkog kredita izrađuje i prema županijskom ministarstvu gospodarstva
dostavljaju odgovarajuće agencije (REDAH). Potrebno je uvesti podjelu rizika te
uključiti osiguranje ulaganja kod ovlaštenih osiguravatelja.
Rok: 180 dana.
12.4.9.Prijedlog olakšica poduzetnicima u poslovnim zonama
(uključujući i ostale poduzetnike)
U svim zemljama postoje olakšice za proizvodnju u fazi njezina uvođenja.
Mogući prijedlog za poslovne zone (i ostale poduzetnike izvan zona pod uvjetom da
uvode proizvodnu/prerađivačku djelatnost i zapošljavaju određen broj radnika):
OLAKŠICE
PODR.OD POSEBNE
PRVE 3 GODINE
SKRBI
PODRUČJA
Porez na promet nekretninama
0-ta stopa poreza
ostaje
Porez na doh.od samost.djelatnosti
0-ta stopa (sada 10%)
umanjen 50%
Porez na doh.od nesamost.djelatnosti
0-ta stopa (sada 10%)
umanjen 50%
Porez na dobit
0-ta stopa
OSTALA
0-ta stopa
Program trebaju izraditi Ministarstvo financija F BiH i Vlada HNŽ.
Rok: 180 dana
12.4.10. Edukacija o poduzetništvu i promicanje poduzetništva
Resorna ministarstva FBiH trebaju nastaviti i proširiti postojeće programe
edukacije te ih usmjeravaju u centre u poslovnim zonama. Isto trebaju činiti i
županijska ministarstva. Ministarstva znanosti i obrazovanja F BiH i Županije u
učeničke programe trebaju ugrađivati poduzetništvo kao temelj razvoja regije, entiteta
i države, izgrađivati stav o poduzetniku kao pokretaču društva, razvijati sposobnost
samozapošljavanja i poduzetničke inicijative. Ove teme ugrađuju se u odgovarajuće
predmete i unose u obvezne obrazovne programe. Stručnu realizaciju ovih programa
trebaju preuzeti škole i sveučilišta a veza ministarstava i obrazovnih institucija se
treba voditi preko razvojnih agencija. Za sveučilišta je od iznimnog značaja
transformacija od predavačkih ka poduzetničkim što je na adekvatan način obrađeno
i u ovoj studiji.
Rok: Odmah, najkasnije do početka iduće obrazovne godine.
Resorna ministarstva F BiH, koristeći medije, trebaju započeti intenzivne akcije
trajnog javnog prosvjećivanja, s ciljem da se poduzetništvo afirmira u društvu kao
temelj pokretanja razvoja lokalne zajednice, regije, entiteta i napose BiH.
Rok: Odmah, trajno.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
133
Za provođenje programa razvoja poslovnih zona potrebno je osnovati
povjerenstvo za provođenje i praćenje koje trebaju činiti predstavnici resornih
ministarstava entiteta i županija (gospodarstva, rada, poduzetništva, razvoja, obrta,
financija, poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva, turizma, prometa, predstavnici Direkcije za ekonomsko
planiranje VM BIH, Direkcije za europske integracije VM BiH, REDAH te županijski
premijeri). Povjerenstvo treba izvješćivati entitetska ministarstva o napretku projekta
najmanje jednom u 6 mjeseci.
12.5 Strategijska pozicija Hercegovine u predpristupnom periodu
u odnosu na EU fondove
Sufinanciranje se odnosi na situaciju u kojoj se dio sredstava
instrumenta/projekta/programa osigurava iz nekog financijskog izvora. Ostatak
sredstava osigurava se iz nacionalnih javnih izvora i/ili privatnih izvora. Većina
programa EU i programa ostalih donatora (eksterna sredstva) su zasnovani na
principu sufinanciranja. Ovo poglavlje ima za cilj da pojasni mogućnosti
sufinanciranja razvoja poslovnih zona vanjskim sredstvima, dostupnim lokalnim,
županijskim i entitetskim institucijama.
Suština sufinanciranja projekata EU je u izgradnji sustava na osnovu zadatih
kriterija i uočenih potreba, koje su za Bosnu i Hercegovinu navedeni u dokumentu
„Studija integriranja BiH u EU“ 21 koji, kao valjan dokument sustavnog pristupa
problematici, služi za daljnju razgradnju i daje okvir za projekte koji bi se u budućnosti
trebali realizirati, kako bi BiH došla do svog krajnjeg cilja – statusa punopravne EU
članice. S tim u vezi, potrebno je lobirati i praviti projekte koji će težiti izgradnji
sustava, jer je to jedini mogući put do efikasnog sufinanciranja projekata i dodjele
nepovratnih sredstava. U suprotnom, malo, ako i toliko, sredstava će biti dostupno
zainteresiranim/potencijalnim kandidatima.
Detaljna razrada europskih fondova koji su sada i koji će posebno u narednom
i predpristupnom razdoblju biti dostupni BiH i njezinim regijama dana je u Studiji
razvoja poslovnih zona Hercegovine te se ovdje neće ponavljati. Napomenimo da je
obrada materije dana u tri dijela i to Strategijska pozicija Hercegovine u
predpristupnom razdoblju u odnosu na fondove EU gdje su podstavljeni dostupni
podaci o postojećim i potencijalnim fondovima za regiju Hercegovina. Fondovi koji bi
trebali biti najinteresantniji za razvoj poslovne infrastrukture su fondovi EU, te su oni
najdetaljnije i pojašnjeni. Također su navedeni i fondovi koji će biti dostupni u bliskoj
budućnosti, a koje će uspješno koristiti samo one institucije/organizacije koje se
odmah počnu pripremati za njih. Iz različitih fondova se mogu financirati pojedine
faze rada i uspostave zona. U drugom dijelu poglavlja obrađeni su Neophodni
kapaciteti institucija za apliciranje na fondove EU a na osnovu postojećih procedura
Europske komisije u BiH, iskustvenih procjena i saznanja na terenu, prezentirano
viđenje o neophodnim kapacitetima institucija za povlačenje sredstava za izgradnju
poduzetničke infrastrukture. Da bi razumjeli neophodne kapacitete, lokalne institucije
moraju poznavati i predpristupnu strategiju BiH, koja je kreirana da pripremi državu
za buduće članstvo u EU. Studija podrazumijeva i sufinanciranje neophodnih
projekata (dodjelu nepovratnih sredstava) od strane međunarodnih institucija.
Nepovratna sredstva, koja se koristite za implementaciju sustavnih ciljeva određene
zemlje, su ključ i suština samog procesa sufinanciranja.
21
Studija integriranja BiH u EU, DEI, April 2006
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
134
U BiH se vrši uglavnom nesustavno planiranje, koje nije ni relevantno ni
adekvatno za procese EU sufinanciranja. Trenutno, najveći problem osiguranja
sufinanciranja je usklađivanje studija, definiranje i organizacija strateških poslovnih
zona, kreiranje generalne studije opravdanosti, a tek onda i studije izvodljivosti, koja
je potrebna kako bi se maksimalno iskoristile sve mogućnosti koje predristupni
fondovi EU nude, u kontekstu sufinanciranja projekata. I na kraju, u trećem dijelu
ovog poglavlja dat je Sažetak pravila podnošenja zahtjeva za javni sektor, privatni
sektor, kao i mogućnost privatnog javnog partnerstva) su sažeto podstavljene
procedure odnosno pravila apliciranja za sredstva EU.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
135
13.ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Na temelju svega iznesenog u prethodnim poglavljima da se lako zaključiti da
je jedan od temeljnih problema gospodarstva u Bosni i Hercegovini, a time i u regiji
Hercegovina, ovisnost o uvozu većine roba, jer je domaća proizvodnja zapostavljena.
Orijentacija na uvoz posljednjih godina, sve do svjetske recesije imala je stalni rast
koji je sada malo usporen. No i dalje uvoz je daleko veći od izvoza a
vanjskotrgovinski deficit je veoma velik. Prema strukturi izvoznih proizvoda
dominiraju sirovine i poluproizvodi. Izostanak stimulacije domaće proizvodnje ima za
rezultat smanjenje radnih mjesta i nedostatni tehnološki razvoj.
Ovom studijom razvoja poslovnih zona HNŽ kao temeljni prioritet ističe se
poticanje ozračja poduzetništva, razvoj poslovnih zona i u njima potreba za posebno
stimuliranje domaće proizvodnje. Proizvodnja se mora temeljiti na iskustvima nekada
uspješnih velikih gospodarskih subjekata, koji omogućavaju razvoj malih i srednjih
proizvođača i stimuliraju ih na proizvodnju većine proizvoda koje danas uvozimo. Na
žalost, danas i rijetki proizvođači u svoje proizvode ugrađuju veći dio uvoznih dijelova
a veliki trgovački lanci uglavnom prodaju uvoznu robu. Gospodarstvo Hercegovine se
treba usredotoči na strateške gospodarske grane Hercegovine definirane u drugim
razvojnim programima kao što su npr. metaloprerada većih stupnjeva finalizacije,
održivi razvoj energetske infrastrukture, drvoprerada, turizam, poljoprivreda i sl.
U mogućnostima brzog razvoja malog i srednjeg poduzetništva postoje
pozitivna iskustva u svijetu a i u nekim našim županijama. Iskustva europskih zemalja
pokazuju da upravo mala i srednja poduzeća podstavljaju pravi okvir za realizaciju
privatnih poduzetničkih inicijativa. Analiza stanja domaćeg malog i srednjeg
poduzetništva pokazuju da su dosadašnji poticaji razvoja malih i srednjih poduzeća
dali određeni pozitivan rezultat, ali nedovoljan da u strukturi proizvodnje zauzmu
mjesto koje imaju u drugim zemljama. Ne zanemarujući značaj i razvoj velikih
gospodarskih subjekata, kao temelja sveukupnog razvoja zemlje, poticaj malog
poduzetništva može dati u relativno kratkom vremenu dobre rezultate u proizvodnji,
izvozu te supstituciji uvoza, a s time i u zapošljavanju.
Analiza stanja pokazuje da mala i srednja poduzeća u BiH čine:
- 70% ukupnog broja poduzeća
- 90% zaposlenosti
Usporedba sa zemljama EU pokazuje daljnje potrebe razvoja ovog oblika
poduzetništva. U tim zemljama malo i srednje poduzetništvo predstavlja oko 80%
ukupnog prihoda države. Druga bitna razlika je u tome, što se u nas ta poduzeća
umjesto proizvodnjom pretežno bave trgovinom na malo i veliko te trgovinom
nekretninama: 80% je registrirano za djelatnost trgovine na malo ili veliko, a samo
20% za proizvodnju. Navedeni rezultati analize ujedno su i smjernice daljnjeg razvoja
ovog gospodarskog područja.
U proteklom razdoblju u BiH je urađeno niz opsežnih analiza zatečenog
stanja, te izrađene brojne studije razvoja koje na najizravniji način korespondiraju sa
malim i srednjim poduzetništvom. Studija treba uočiti nedostatak razvoja kroz
razvojne programe, koji zadržavaju dosadašnja dobra iskustva a korigiraju ona bez
zadovoljavajućih rezultata. Jedan od najvažnijih uočenih nedostataka je i nedovoljno
otvaranje novih poslovnih zona, koje omogućavaju jednostavnije, brže i jeftinije
pokretanje proizvodnje. Prema iskustvima drugih europskih zemalja iste predstavljaju
najbrži put ostvarenja razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
136
U rezultatima ove studije koja je sagledala gotovo sve bitne elemente za
razvoj poslovnih zona u HNŽ postavljaju se slijedeći opći ciljevi:
• razvoj poslovnih zona potreban je u mjeri koja će biti saglasna sa načelima
održivog razvoja svake lokalne zajednice i mora poštivati antropogene i
prirodne osobenosti Hercegovine;
• težište zona mora biti proizvodnja
• poslovna (proizvodna poduzetnička) zona treba osigurati osnivanje i gradnju
proizvodnih objekta u najkraćem roku
• sastavni dio zone većih zona trebaju da budu centri za edukaciju i pružanje
potrebnih savjeta poduzetniku o financiranju, potrebnoj proizvodnji i načinu
poslovanja i druge forme pomoći u radu (servisi, obdaništa, banke i dr.)
• ravnomjernim otvaranjem poslovnih zona izjednačavaju se razlike u
standardu među pojedinim županijama
SADAŠNJE STANJE RAZVOJA POSLOVNIH ZONA (MAPIRANJE POSTOJEĆIH
ZONA)
Analizom sadašnjih zona i provedenom anketom po općinama HNŽ-a
utvrđene su velike mogućnosti daljnjeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva
intenziviranjem razvoja poslovnih zona. Sadašnje zone su pretežito nedovršene,
infrastruktura je nedostatna a cjelokupna funkcija zone uspostavljena je samo u
nekoliko županija. Sadržaj zona nije standardiziran, a sustavi poticaja nisu usklađeni i
zato su često neučinkoviti.
Potreban je program intenzivnog poticaja izgradnje novih zona ili dovršenja i
kompletiranje postojećih. Analizom sadržaja pojedinih zona utvrđeno je da mnoge
nemaju zadovoljavajuću infrastrukturu a prostor im je nedostatan i neuređen.
U posljednje tri godine otvoreno je svega nekoliko novih poslovnih zona, a u
svim zonama zajedno u tri godine zaposleno je samo 1000-2000 novih radnika.
Poseban problem je što ove zone u najvećoj mjeri predstavljaju prodano zemljište s
kojim općinska uprava nema više nikakve ingerencije niti izvore prihoda. Ukupno je
broj novih obrtničkih subjekata registriran u tom razdoblju povećan za 1,9% a broj
novih trgovačkih društava za samo 0,3%.
O poticajima iz entitetskih proračuna za razvoj poslovnih zona bilo je govora u
prethodnim dijelovima studije. Očigledno je da su oni bili nedostatni i da su uglavnom
pokrivali tek izradu određene vrste dokumentacije. Od ukupnih poticajnih sredstava
najmanje je usmjeravano na otvaranje novih i poboljšanje postojećih poslovnih zona.
Najviše inicijative su imale neke općine i poneke županije. Iz izdvajanja Vlade F BiH
za poticaj razvoju poslovnih zona vidjeli smo da je ZDK imao više apliciranih i
dodijeljenih sredstava nego sve županije Hercegovine zajedno. Za poticaj svim
zonama u F BiH dano je npr. u 2009.godini 2 449 000 KM a za Hercegovinu 654 000
KM odnosno 246 000 za HNŽ (općine Stolac, Čitluk, Jablanica) što je razmjerno u
usporedbi s npr. izdvajanjima u Hrvatskoj koja je ukupno iz svih izvora (državni,
županijski, gradski/općinski proračun) za razvoj poduzetničkih zona izdvajala 84 670
981 kuna/god. ili prosječno 243 383 kuna po zoni/god.
Iz navedenih podataka proizlazi da je postojao nedostatan interes lokalne,
županijske i entitetske uprave za ulaganje u poslovne zone. Nasuprot tome, u
europskim zemljama ovakva ulaganja podstavljaju dominantan oblik investicijske
intervencije.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
137
POTICAJI NAMIJENJENI RAZVOJU POSLOVNIH ZONA I PODUZETNICIMA
U Studiji su analizirani dosadašnji poticaji poslovnim zonama i poduzetnicima
koji su dobiveni od strane resornih ministarstava entiteta i županija. Očigledno je i
bez dubljih analiza da su ta sredstva nedostatna. Zbog prevelikih kamata (prosječno
7% i više) i nedostataka jamstvenog kapitala komercijalni krediti poslovnih banaka su
potpuno neinteresantni za ove namjene. Cijena terena u poslovnim zonama jako
varira (omjer cijene po jedinici površine iznosi 1:20/30). U nekim županijama cijena je
povoljnija od tržišne, dok druge određuju tržišne cijene koje vrijede i za prostore izvan
zona.
POSTUPAK OTVARANJA MSP
Kao i u zemljama regije (Hrvatska, Srbija) za otvaranje mikro ili MSP-a
potrebno je provesti u prosjeku 15 postupaka, nabaviti prosječno 35 dokumenata i to
pod uvjetom da postoji građevinska dozvola za koju treba prosječno uz projekt još
dvadesetak suglasnosti, raznih rješenja ministarstava (desetak dokumenata),
rješenja o sigurnosti na radu (prosječno 5 dozvola) itd. Prosječno vrijeme za
pribavljanje svih dokumenata (osim građevinske dozvole) je 60-70 dana.
EDUKACIJA, OBAVIJEŠTENOST, PROMIDŽBA
Među važnim nedostacima bržeg razvoja malog i srednjeg poduzetništva
svakako je i manjkava organizacija edukacije novih ali i iskusnih poduzetnika.
Postojeća edukacija nije sustavna nego pojedinačna, ponekad kvalitetna ali
neujednačena u programima a često previše komercijalizirana i bez nadzora.
Programi za mogućnosti proizvodnje u pojedinim županijama ne postoje ili nisu
usklađeni s tržišnim zahtjevima, mogućnošću nabavke sirovina ili s potrebama velikih
proizvodnih subjekata u regiji. Poseban problem bržeg razvoja poduzetništva je
nepovoljna klima, u kojoj poduzetnik nije prepoznat kao poluga razvoja države. U
školskim programima poduzetništvo u smislu stvaralaštva i samozapošljavanja nije
dovoljno istaknuto u programima većine škola.
CILJEVI RAZVOJA POSLOVNIH ZONA (MAPIRANJE POTENCIJALNIH
POSLOVNIH ZONA)
Poslovna zona treba postati klica razvoja malog i srednjeg poduzetništva u
blizini većih naselja i značajnijih putnih komunikacija. U tom cilju treba postići:
• Povećanje broja poslovnih (proizvodnih) zona na najmanje 1-2 po lokalnoj
zajednici, umjesto sadašnjih prosječno 0,5-0,8. Te zone je potrebno na
adekvatan način planirati i razvijati kao zone od entitetskog, županijskog ili
lokalnog značaja, čime bi se opredijelile i visine pojedinih učeća i drugi
relevantni kriterija za svaku poslovnu zonu.
• povećati broj proizvodnih subjekata na 80% (sa sadašnjih 20%)
• izradu programa dovršenja postojećih i otvaranja novih zona u svakoj županiji
• ujednačiti standard sadržaja u zonama
• utvrditi uvjete davanja na korištenje ili otkupa terena s infrastrukturom po
povlaštenim cijenama
• uspostaviti izdavanje dokumenata na jednom mjestu za otvaranje
poduzetničkog objekta (“one stop shop”)
• utvrditi način financiranja podizanja poslovnih zona
• utvrditi način povoljnijih kreditiranja poduzetnika u zonama
• utvrditi oblike poticaja za pokretanje proizvodnje u poslovnim zonama
• postaviti principe rada poduzetničkog centra kao savjetodavnog i edukativnog
sadržaja u svakoj većoj poslovnoj zoni
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
138
•
•
•
broj malih i mikro poduzeća povećavati po stopi od 5% godišnje (umjesto
sadašnjih manje od 2%)
broj zaposlenih u malom i srednjem poduzetništvu u BiH povećati sa sadašnjih
250 000 na 400 000, odnosno sa 3 000 novo zaposlenih godišnje na 10 000
novo zaposlenih godišnje u novim poslovnim zonama
povećati poticaje za otvaranje novih poslovnih zona sa sadašnjih 2,5 mil.KM
god. na 10 mil.KM/god. na entitetskoj razini (F BiH) a u svakoj županiji uvesti
programe poticaja razvoju poslovnih zona od najmanje 2% bruto proračuna
županije.
PROGRAM RAZVOJA NOVIH POSLOVNIH ZONA
U Studiji je detaljno razrađen plan i program otvaranja poslovnih zona koji bi
kao adekvatan dokument trebao biti usvojen od strane nadležnih državnih institucija.
Ovim programom određuju se ciljevi, zadaci, nositelji i rokovi za pojedine aktivnosti.
Kroz deset tačaka koje sadrži ovim programom se udaraju temelji osmišljenom i
planski vođenom razvoju poslovnih zona jedne regije kojim se izbjegava
voluntaristički i populistički program razvoja jednog od ključnih elemenata u razvoju
poduzetništva jedne regije, entiteta i zemlje u cjelini.
UPUTSTVO ZA USPOSTAVU I RAZVOJ POSLOVNE ZONE
Kako je proces od ideje do realizacije poslovne zone proces koji uključuje
brojne aktere od lokalne zajednice do najviših organa vlasti te kako u njemu
participiraju ljudi vrlo različitih struka, znanja i viđenja čitavog procesa to je u studiji
detaljno razrađene upute – Vodič za razvoj poslovnih zona (poglavlje 9.) Isti je kao
poseban priručnik i posebno štampan a što ima za cilj da što veći broj ključnih aktera
dobije najvažnija znanja o planskom vođenju čitavog procesa. U tom smislu u studiji
je naglašen značaj faznog razvoja planiranja i razvoja zona koje moraju biti pažljivo i
realno projektiranje kao npr. Studija opravdanosti izgradnje poslovne zone; Plan
osnivanja zona – Odluka o osnivanju; Plan lokacije; Prostorno planiranje; Plan
održivog razvoja i studija utjecaja na okoliš; Marketing plan; Financiranje zone
(različiti pristupi u financiranju osnivanja kao i razvoja zone); Gradnja; Organizacija i
upravljanje (izbor optimalne organizacijske forme) i dr.
KOMPATIBILNOST SA DRUGIM RAZVOJNIM I STRATEŠKIM STUDIJAMA NA
RAZINI BIH, ENTITETA I SEKTORA
Vrlo senzitivno projektni tim je sagledao sve relevantne studije koje su
prethodnih godina urađene u BiH a koje u svom djelokrugu tema imaju i relevantne
poveznice sa ovom studijom. Ovo je posebno značajno za nove EU IPA, FP i druge
predpristupne fondove koji će se u vremenu koje slijedi postepeno otvarati za BiH i
njene regije. Kroz kratke izvode iz ovih studija naznačeno je posebno kako ti
dokumenti vide značaj poslovnih zona i druge poslovne infrastrukture. U tom smislu
je u studiji postignuta maksimalna kompatibilnosti konzistentno kao i nastojanje da se
postigne kontinuiranost pristupa od najviših do najnižih razina vlasti i ovlasti.
ISKUSTVA SUSJEDNIH ZEMALJA, NOVIH ČLANICA EU I NAPREDNIH ZEMALJA
Ne želeći da se ni u jednom segmentu „otkriva nešto što je već drugdje
izvedeno, testirano ili samo provjeravano“ projektni tim je dao iskustva susjednih
zemalja (Srbija i Hrvatska), novih članica EU (Slovenija, Češka, Poljska, Rumunjska,
Bugarska, Slovačka) kao i nekih izuzetnih primjera (Španjolska, Irska, Finska) u
razvoju poslovnih zona i druge poslovne strukture od značaja (vidjeti dokument
Studije razvoja poslovnih zona Hercegovine).
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
139
Ono što je posebno značajno još jednom ponoviti je činjenica da je otvaranje
poslovne zone dio globalne utakmice u kojoj se zemlje i regije takmiče za privlačenje
stranih ulagača, kompanija, poslodavaca nudeći i proglašavajući svako na svoj način
komparativne prednosti na kojima bazira svoj ukupni razvoj. U tom smislu i Studija je
definirala strateške odrednice od značaja za razvoj ovog koncepta u HNŽ.
SLOŽENA ANALIZA LJUDSKIH RESURSA HERCEGOVINE
Kroz posebno poglavlje analize tržišta radne snage HNŽ sagledani su
najvažniji potencijali svake zemlje i regije a koje označavamo kao ljudski resursi.
Govoriti o potencijalima za razvoj poslovnih zona a bez sveukupnog sagledavanja
potencijala ljudskih resursa i potencijalne radne snage bilo bi neozbiljno i znanstveno
neutemeljeno. Stoga, analize dane u ovoj studiji kao i kompletan uvid u tržište radne
snage Hercegovine dan u pratećoj Studiji, podstavljaju obavezan prateći dokument
koji treba pažljivo čitati i analizirati kod ulaska u bilo koji izvedbeni projekt novih
poslovnih zona u HNŽ.
RAZVOJ SPECIJALNIH ZONA HERCEGOVINE
I ova Studija je prepoznala i podcrtala specijalne zone Hercegovine i HNŽ sa
čijim razvojem i projektiranjem treba krenuti odmah i voditi ih sa maksimalnom
projektnom ozbiljnošću i senzibilitetom. Naime, mreža malih aerodroma Hercegovine
(Mostar, Trebinje, Kupres i dr.) koje su svojom specifičnošću i atraktivnošću privlači
pažnju i širih krugova (tzv.mreža parking-yachting aerodroma, specifične servisne
usluge održavanja zrakoplova i dr.), istraženi i planirani prostori za vjetroelektrane i
solarne energane i dr. samo su dio prostora specijalnih poslovnih zona koje je ova
studija prepoznala u svom značaju i koje studijama izvodljivosti treba dovesti do
„proizvoda“ koji bi trebao da traži kupca u širem partnerskom okruženju.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
140
POPIS TABELARNIH PRIKAZA
3.1. Struktura radno sposobnog stanovništva prema završenoj školskoj spremi,
području i spolu, 2008. (u %)
3.2. Prikaz makroekonomskih parametara za BIH
4.1. Registrirana nezaposlenost u BiH, entitetima i Brčko Distriktu u periodu 2003.2010.
4.2. Nezaposlenost u BiH prema kvalifikacijskoj strukturi na dan 28.02.2010.
4.3. Rezultati spoljne trgovine u HNK u FBiH i u BiH u 000 KM
4.4. Udio HNK u spoljnjoj trgovini BiH
4.5. Udio kantona u izvozu u procentima od ukupnog izvoza FBiH
4.6. Udio kantona u uvozu u procentima od ukupnog uvoza FBiH
4.7. Indeksi industrijske proizvodnje
4.8. Efekti ulaganja poticajnih sredstava u 2008. godini za HNK/HNŽ
4.9. Struktura poslovnih subjekata u HNK/HNŽ
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
Stupanj zaposlenosti po županijama - kantonima u 2008. godini
Stupanj nezaposlenosti po županijama u 2008. godini
Distribucija broja zaposlenih po općinama u HNŽ
Broj stanovnika u općini u odnosu na ukupan broj stanovnika u HNŽ i postotak
uposlenih u općini u odnosu na ukupan broj uposlenih u HNŽ
6.5. Zaposlenost po djelatnostima u Hercegovačko – Neretvanskoj Županiji
6.6. Prikaz broja zaposlenih osoba u HNŽ i Federaciji BiH
6.7. Promjene u potražnji radne snage u HNŽ
6.8. Ponuda radne snage u HNŽ na dan 31.01. 2010. godine
6.9. Vrijeme čekanja na posao u HNŽ
6.10. Ponuda radne snage po općinama u HNŽ
6.11. Ponuda radne snage u HNŽ (siječanj 2010.godine) prema kvalifikacijama
6.12. Dobna struktura nezaposlenih osoba u 2009. godini za HNŽ
6.13. Ponuda radne snage u HNŽ u 2007., 2008. I 2009.godini
7.1. Poticajna sredstva za poslovne zone u FBiH od strane FMRPO
7.2. Ulaganja u PZ u 2009.god. u FBIH
9.1. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po subregijama
Hercegovine
9..2. Komparativni podaci za broj stanovnika, obrta i uposlenih po općinama
9.3. Rangiranje djelatnosti po važnosti za HNŽ/HNK
9.4. Registrirani gospodarski subjekti po sektorima u HNŽ/HNK
9.5. Utvrđeni broj strateške dokumentacije u HNŽ/HNK
9.6. Strateška dokumentacija u općinama HNŽ/HNK
9.7. Komparativni pokazatelji korporativnog upravljanja u Hercegovini i HNŽ/HNK
9.8. Upravljanje ER po općinama
9.9. Vrijednosti ocjena usluga općina u segmentu poduzetničke infrastrukture
9.10. Usluge općine i uspostavljena infrastruktura u HNŽ u brojkama
10.1. Procjenjena potrebna sredstva za razvoj zone
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
141
POPIS SKRAĆENICA I AKRONIMA
BD
BDP
BIC
BIG
BIH
CTT
DB
EBRD
ERA
EU
EU-27
EURED
FBIH
FDI
FIPA
FMRPO
GF
HBŽ
HNŽ
I&R
IASP
IH
IPA
JIE
LRA
MCI
MCIBIH
MSP
NTP
OECD
PPP
RARS
REDAH
RH
RS
RTD
SAD
SEED
SENSI
SIEPA
SLOHRA
SWOT
TEA
TP
WTO
ZHŽ
Brčko Distrikt
Bruto domaći proizvod
Business Innovation Centre
Business Incubators Group
Bosna i Hercegovina
Centar za transfer tehnologija
Doing Business
European Bank for Reconstruction and Development
European Research Area
Europska Unija
Unija 27 država članica Europske Unije (uključujući nove članice)
Europsko povjerenstvo u BIH za regionalni gospodarski razvitak
Federacija Bosne i Hercegovine
Foreign Direct Investment
Foreign Investment Promotion Agency
Federalno Ministarstvo Razvoja Poduzetništva i Obrta
Greenfield
Herceg-bosanska Županija
Hercegovačko-neretvanska Županija
Istraživanje i razvoj
International Association of Science Parks
Istočna Hercegovina
Instrument for Pre-accession
Jugoistočna Europa
Lokalne razvojne agencije
Municipal Competitiveness Index
Municipality Competitiveness Index Bosnia and Herzegovina
Mala i srednja poduzeća
Naučno-tehnološki park
Organization for Economic Cooperation and Development
Private Public Partnership
Republička agencija za razvoja malih i srednjih preduzeća - RS
Razvojna agencija za regiju Hercegovina
Republika Hrvatska
Republika Srpska
Research and Technology Development
Sjedinjene Američke Države
Service for Eastern Economic Development
South European Network of Start-up Centres and Incubators
Agencija za investicionu promociju Srbije
Slovenija-Hrvatska
Strenghts Weaknesses Opportunities Threats
Total Entrepreneurship Activity
Tehnološki park
World Trade Organization
Zapadno-hercegovačka Županija
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
142
14.LITERATURA
Knjige i članci
Barrinegr B., Ireland D.: Poduzetništvo- Uspješno pokretanje novih poduhvata;
Prentice Hall, prevod CRP Tuzla, Ed. B.Umihanić, 2010.
Petković D.: Tehnološki parkovi – Više od mjesta za tehnološki transfer i razvoj MSP,
Univerzitet u Zenici,knjiga, 2006.godina
Petkovic D., Serdarevic N: Proces Orientid Economic Development- Case Study
Zenica Region, B&H; Proceedings of the International Conference for
Entrepreneurship, Innovation and Regional Development; Ed. R.Polenakovik,
P.ketikidis, A.Sotiriadou; pages 505-510; Ohrid, Macedonia, 8-11 May 2008.
Petkovic D.: Technology Parks in the Function of Entrepeneur Development and
Growth of SME's; International Conference "Economic Recovery of Serbia through
Development of Science Parks", Belgrade, June, 2004.
Petkovic D., Serdarevic N: Networking as Key Element in Strengthening South-East
European SME Sector: Best Practices in Regional Transfer of Knowledge and
Existing Gaps; B&H; Proceedings of the International Conference for
Entrepreneurship, Innovation and Regional Development; Ed. R.Polenakovik,
P.Ketikidis, A.Sotiriadou; pages 510-518; Ohrid, Macedonia, 8-11 May 2008.
Petkovic D., Visekruna V., Jasarevic S., Plancic I.: TECHNOLOGY PARKS – THE
GENERATOR FOR DEVELOPMENT SME'S: ONE CASE FROM BOSNIA AND
HEREZEGOVINA; Industrial Engineering –Innovation as Competitive Edge for SME;
28-29.April 2004, Estonia,Tallin.
Petkovic D., Majstorovic V., Visekruna V.: TECHNOLOGY PARK (TP) MOSTAR –
THE PLACE FOR DESIGN AND DEVELOPMENT SMALL AND MEDIUM
ENTERPRISES; 3rd DAAAM International Conference "Advanced Technologies for
Developing Countries"; 23-26.June 2004, Split, Croatia
Tihi B., Petković D.: Tehnološki parkovi-Novi kvalitet u BIH ekonomiji; III NSS Kvalitet
2003, Zenica 13/14.11.2003, Zbornik str. 197 – 202; ISSN 1512-9268.
Iztok Lesjak: Tehnološki park Ljubljana, Međunarodna konferencija "MSP –iskustva
evropskih zemalja-izazov u privrednom razvoju BIH", Sarajevo, maj.2002.
Horvat Đ., Kovačević V.:, Clusteri put do konkuretnosti, M.E.P. Consult Zagreb, 2004
Petković D.: Studija izvodljivosti Tehnološkog parka Mostar, Mostar-Zenica, 2003.
Ožanić M.: Mali brod na olujnom moru, od ideje do prvog ugovora, Zagreb, 2004.
Jovanović L.: Upravljanje tehnološkim razvojem, Izazovi trećeg milenijuma;
Biblioteka, Menadžment, Beograd, 2001.
Nataša R.: Benchmarking, Mate Zagreb 2006.
Dick Leonard: „Vodič kroz Europsku Uniju“, Narodna knjiga Alfa, Beograd 2004
Cram Laura:„Developments in the EU“, Palgrave Macmillan, London 1999
Rifkin Leremy: “Europski san”, Školska knjiga, Zagreb 2006
Markić B. I dr.: Tržište rada regije Hercegovina; REDAH, Mostar, 2010.
Petković D. I dr.: Studija razvoja poslovnih zona Hercegovine; REDAH, Mostar, 2010.
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
143
Publikacije i dokumenta
Strateški pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom
implementacije,2008–2015.; Vijeće ministara BIH, Sarajevo, 2008.
Regionalni ekonomski razvoj; Model EU za kreiranje održivog razvoja u BIH, EC
Sarajevo, 2002.
Lokalni ekonomski razvoj – kratki priručnik;Odjel za urbani razvoj, Svjetska banka,
Washington DC, USA, Maj 2001.
Komisija Europskih zajednica, Izvještaj o napretku BiH u 2007, DEI, Sarajevo 2007;
Commision of the European Communities, BiH Progress Report 2006, EC, Brussels
2006;
Commision of the European Communities, BiH Progress Report 2005, EC, Brussels
2005;
Direkcija za europske integracije BiH, „Studija uvođenja decentraliziranog sustava
upravljanja programom omoći EU, Sarajevo 2007;
Direkcija za europske integracije BiH, „Smjernice godišnjeg programiranja za 2008.
godinu IPA Komponenta I – Podrška tranziciji i“, Sarajevo, 2007;
Commision of the European Communities, „Multi-annual Indicative Planning
Document (MIPD) 2007-2009 for Bosnia and Herzegovina“, Official Journal of the
European Union, Brussels 2007;
Commision of the European Communities, „COUNCIL REGULATION on establishing
an Instrument for Pre-Accession Assistance (IPA)“, Official Journal of the European
Union, Brussels, 2004;
Commision of the European Communities, „COUNCIL DECISION on the principles,
priorities and conditions contained in the European Partnership with BiH“, Official
Journal of the European Union, Brussels, 2006;
Commision of the European Communities, „Regional Cooperation in the Western
Balkan – A Policy Priorities for the EU“, Brussels, 2005;
Commision of the European Communities, „Report from the Commission to the
Council on the preparedness of BiH to negotiate a SAA with the European Union“,
Brussels, 2003;
Commision of the European Communities, „BiH Country Stratigic Paper 2002-2006“,
Brussels, 2002;
Mreža BH inkubatora, 'Studija razvoja BH inkubatora', Žepče, 2008
Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP-a u FBiH (20072010.godina)
Europska povelja za mala i srednja poduzeća, EC, Lisabon, 2000.godina
Izvještaj o napretku BiH u 2009. godini
Studija proširenja i ključni izazovi 2009-2010
„Studija integrisanja BiH u EU“
Osnovne informacije o IPF-u (Infrastructure Project Facility)
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
144
Web stranice
www.mvp.gov.ba (Ministarstvo vanjski poslova Bosne i Hercegovine)
www.dei.gov.ba (Direkcija za europske integracije BiH)
www.mvp.hr (Ministarstvo vanjski poslova Republike Hrvatske)
Proces stabilizacije i pridruživanja
http://ec.europa.eu/enlargement/enlargement_process/accession_process/how_does
_a_country_join_the_eu/sap/index_en.htm
Predpristupni fondovi
http://ec.europa.eu/enlargement/financial_assistance/index_en.htm
IPA http://ec.europa.eu/enlargement/financial_assistance/index_en.htm
EU i BiH http://ec.europa.eu/enlargement/bosnia_and-herzegovina/index_en.htm
EU i MSP http://ec.europa/enterprise/sme/index_en.htm
www.tp-vz.hr
www.tehnopark.hr
www.redah.ba
www.safu.hr
www.mrrsvg.hr
Priručnik za aplikante IPA CBC Program HR-BIH 2007-2013
http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/financial-assistance/planningipa_en.htm
http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=96628
http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/euic_katalogZajedno%20za%20europsko%20danas%20i%20sutra-1248853244.pdf
http://www.hzz.hr/default.aspx?id=5781
Studija razvoja poslovnih zona u Hercegovačko – neretvanskoj županiji
145
PROJEKT PROVODI:
PROJEKT FINANCIRA:

SVOG HEROJA! - Komunalni servis

ekonomična dostava u inozemstvo

CJENOVNIK USLUGE T3 Tel

EKONOMIČNA DOSTAVA IZ INOZEMSTVA

IZVJEŠTAJ ZA Radna zona Stupnik 2014219

novi raspored odvoza otpada

NOVA DIMENZIJA ODMORA Smješten iznad mora, na lokaciji koja

Ostvarene investicije u Varaždinskoj županiji

06 Zahtjev za prelazak na drugi studij