45.500
PRIMJERAKA
HRVATSKA
SLOVENIJA
SRBIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
MAKEDONIJA
rujan
rujan 2012.
2012.••br.
br.09
09 • godina I • www.instore.hr
a
d
a
op
t
s
i
l
Od Store
NOVO
a
j
i
n
n
I do ka
e jera
k
a
M 0 prim
4.00
REGIONALNI INTERVJU
Philip Dickinson,
generalni direktor Krafta za tržišta istočne
Adriatik regije
POVIJEST BRANDA
S Vegetom se bolje jede
EKSKLUZIVNO
Nenad Pacek:
Bolja očekivanja za ovu godinu
InMarketing
PIPI za sva vremena
ISSN 1848-3577
Prof. dr. Mladen Vedriš:
Kupovati…koliko, gdje i kako?
HRVATSKA
rujan 2012. www.instore.hr
5
uvodnik
DIREKTOR
Renato Stilinović
gost uvodničar
VODITELJI KLJUČNIH KUPACA
Josip Obuljen
Danijela Lončarić
UREDNIK
Tomislav Ciliga
IZVRŠNA UREDNICA
Jelena Domović
EKSKLUZIVNI SURADNICI
Nenad Pacek
Prof. dr. sc. Mladen Vedriš
Duško Ćurlić
Davorka Biondić Vince
STRUČNI SURADNICI
dr. Bogomir Kovač, Milan
Ćulibrk, Ernest Gergely, Darko
Vaselić, Patrik Zupančič, Marko
Hrastar, Kenan Uštović, Miroslav
Saračević, Aleksandar Simić, Alma
Hot, Drago Munjiza, dr. sc Mirko
Palić, dr. sc Damir Novotny,
Drago Munjiza, Tamara Jović Hendal, Kristina Žilić - Heraklea,
Milica Petrović, Una Miličević,
Infostud grupa, Abigail Lawrence
- IGD, Zdravko Maršanić - Status
Grupa, Milorad Dimić - Speccon
d.o.o., Aleksandar Petković, Tarik
Filipović, Mila Horvat, Helena
Grahovac, dr. Tome Nenovski,
Pavla Reinhardt - Aldata Solution
KOORDINATOR SVIH IZDANJA
Maksim Đurović
VODITELJICA UREDA I FINANCIJA
Tena Alerić Lukenda
LEKTOR
Damir Maligec
GRAFIČKI PRIJELOM I DIZAJN
Narobe Studio, Slovenija
TISKARA:
Grafički zavod Hrvatske
Radnička cesta 210
10 000 Zagreb
IZDAVAČ
Miremaks d.o.o.
Tišinska ulica, IV. odvojak 7
10 010 Zagreb, Hrvatska
Tel: +385 1 662 62 01
Fax: +385 1 662 62 01
E-mail: [email protected]
Web: www.instore.hr
InStore magazin je mjesečni,
specijalizirani magazin za trgovinu
robom široke potrošnje. Besplatno se
distribuira ciljnoj skupini: trgovcima,
proizvođačima, distributerima i pratećoj
industriji. Izdavač zadržava pravo da
odredi ciljnu grupu. InStore magazin
se ne distribuira osobama mlađim
od 18 godina. Za članke, fotografije i
oblikovanje, magazin zadržava sva prava.
Naklada: 10.000 primjeraka
Helena Grahovac,
direktorica prodaje, sektor proizvoda za pranje i
čišćenje u domaćinstvu, Henkel, regija Adria
Održivost kao preduvjet
dugoročnog uspjeha
Brojne kompanije govore o održivosti kao dijelu njihove „korporativne DNK“. Danas je
gotovo nezamislivo da bilo koja kompanija s
dugoročnim planovima može zanemariti izazove s kojima se susrećemo, a tiču se održivosti i očuvanja okoliša, društva i planete na
kojoj živimo i djelujemo. Često se pojmovi
„održivost“ i „društveno odgovorno poslovanje“ doživljavaju kao sinonimi, međutim pojam održivosti zapravo je puno širi. Tvrtke danas moraju voditi računa o ravnoteži između
gospodarskih, društvenih i ekonomskih.
Zbog velike koncentracije medija na probleme održivosti, stječe se dojam da je „održivost“ potpuno novi koncept. Međutim, ista
ideja prisutna je u različitim oblicima već stoljećima. Pojam „održivost“ uvela je šumarska
industrija još u 18. stoljeću: konstantna sadnja
drveća koja nadomještaju ona posječena. Ideja
je prerasla u cjeloviti koncept koji uravnotežuje gospodarske, društvene i ekološke interese.
Zašto zapravo održivost mora biti imperativ
u poslovnome svijetu? Održivost je potrebna
za rješavanje jednoga od najvažnijih izazova s
kojime ćemo se morati suočiti, a to je: kako
razdvojiti poslovni rast od previsoke potrošnje resursa. Gospodarski rast oduvijek je bio
povezan s povećanim korištenjem prirodnih
resursa i povećanom emisijom štetnih plinova.
Sada je vrijeme da se to promijeni. Globalna
populacija svakodnevno raste te se predviđa
da će brojka ukupnoga stanovništva do 2050.
narasti do 9 milijardi stanovnika. Obzirom da
već koristimo resurse brže no što ih priroda
može obnoviti, očito je da moramo pronaći
načine kako biti učinkoviti i smanjiti korištenje raspoloživih resursa.
Davne 1920. Henkel je primjerice, bio prva
tvrtka koja je zaposlila inženjera zaštite na
radu s ciljem poboljšanja radnih uvjeta i sigurnosti. Kasnih 1950-ih, prvi smo uveli redovitu
ekološku provjeru kvalitete naših deterdže-
nata i sredstava za čišćenje u kućanstvu. Još
1986. godine predstavili smo deterdžente za
pranje rublja bez fosfata, a najsvježija inovacija u održivosti svakako je kompaktizacija deterdženata, pri čemu se ističe naš brand Persil
Expert. Henkel je također bio među prvim
tvrtkama koje su se javno obvezale na održivi
razvoj potpisivanjem povelje za Održivi razvoj
Međunarodne gospodarske komore, 1991. godine. Godinu dana kasnije, među prvim smo
tvrtkama u svijetu koje objavljuju Izvješće o
održivosti, što je rezultat odluke o većoj transparentnosti i odgovornosti koju smo zadržali
do danas.
No, održivost nije i ne može biti krajnji cilj.
Održivost i poslovni uspjeh su međusobno
isprepleteni. Na globalnoj razini unutar Henkela postoji Strategija održivosti koja jasno
definira naše ciljeve sve do 2030. godine. Jednadžba za postizanje navedenoga je jednostavna: želimo stvoriti više vrijednosti na područjima društvenoga napretka i kvalitete života,
želimo stvoriti više vrijednosti za naše potrošače i našu tvrtku te pružiti sigurno poslovno
okruženje našim zaposlenicima. Međutim, sve
ovo želimo učiniti tako da smanjimo emisije
štetnih plinova i potrošnju energije, smanjimo
otpad i otpadne vode te manje koristimo vodu.
Ukoliko smo sami u ovome strateškome
usmjerenju, teško da ćemo dostići svoje ciljeve
kao kompanija, a kamoli kvalitetno doprinijeti
očuvanju okoliša i tržišta. Naši partneri – dobavljači, potrošači i komercijalni kupci naših
proizvoda i tehnologija – ključni su za održivost unutar lanca vrijednosti i svih životnih i
poslovnih područja.
Prema tome, povećavamo napore da im pružimo podršku kroz naše proizvode i znanja. Međunarodne zajednice također moraju međusobno surađivati kako bi odvojile gospodarski
rast i kvalitetu života od povećane upotrebe
resursa i štetnoga utjecaja na okoliš.
6
rujan 2012. www.instore.hr
sadržaj
IZDVOJENO
8Novi objekti
10Domaće vijesti
14 Regionalne vijesti
18 Svjetske vijesti
22Osvrt stručnjaka
Bolja očekivanja za ovu godinu
24 InTrgovac
Mercator
26 Mišljenja i komentari
Očekivanja od hrvatskog gospodarstva do kraja godine
Osvrt stručnjaka: Nenad Pacek
Ekskuzivno iz Beča
„Prošlogodišnji prodajni rezultati multinacionalnih kompanija u
Makedoniji bili su prosječni u odnosu na druge zemlje u središnjoj
i istočnoj Europi. Na prvi pogled rezultati su bili čak i loši. Naše
ispitivanje preko 300 multinacionalnih kompanija s poslovnim
aktivnostima u regiji pokazuje da preko 50 posto kompanija
prošle godine nije uspjelo ostvariti rast prodaje u Makedoniji. Oni
koji su rasli uglavnom su to činili u rasponu od jedan do devet
posto. Što se tiče rasta dobiti, situacija je bila nešto bolja. Preko
šezdeset posto kompanija je ostvarilo rast dobiti, no uglavnom
u rasponu od 1 - 5%“, piše u ovom broju InStore magazina, Nenad Pacek, predsjednik
tvrtke Global Success Advisors.
InTrgovac
24
28 Istraživanje
HIO® indeks – Hendalov indeks optimizma
30Investicije
22
Kako što smo u prethodnom broju najavili, ubuduće će
InStore magazin davati mogućnost velikim trgovačkim
lancima u Hrvatskoj da informiraju svoje poslovne
partnere o novostima iz svog poslovanja. U ovom broju
pročitajte sve o aktivnostima tvrtke Mercator - H.
28, 46
Strateška ulaganja PIK Vrbovca
Istraživanje
Edukacije radnika su ključne u postizanju dobrih
poslovnih rezultata. Iz agencije Heraklea objašnjavaju
da su edukacija o prodajnim vještinama i kvaliteti usluga
usko povezane, te ukoliko su zajedno koncipirane u
odnosu kupac - radnik, postižu najbolje rezultate, a u krajnjoj liniji i konkurentsku
prednost. Kako iz ove istraživačke agencije ističu, edukacije o prodajnim vještinama su
upravo poticaj koji dovodi do toga da prodavač zna prepoznati želju kupca i navesti ga na
kupovinu baš u njegovoj trgovini.
32Investicije iz regije
Soja za svijet
Najnoviji trgovački centar na Balkanu
34 Regionalni intervju
Philip Dickinson, generalni direktor Krafta za tržišta Istočne Adriatik regije: Velik potencijal
38Preporuka
Pravila e-mail bontona
40Analiza
Agencija Hendal predstavlja svoj HIO® index, koji je
mjera optimizma građana, dobivena kroz praćenje
odnosa stavova građana prema trenutnim gospodarskim
prilikama, njihove kvalitete života i očekivanja
od buduće kvalitete života, njihovih očekivanja vezanih uz gospodarske prilike u
budućnosti, te očekivanja vezanih uz osobno financijsko stanje.
Revolucija shopping iskustva
42InLeaflet
Veliki cjenovni rasponi
46Istraživanje
Edukacija zaposlenika ili ne
– pitanje je sad
48Na mjestu prodaje
Upravljanje planogramima
Unaprjeđivači prodaje
52Prodaja
Dimenzioniranje prodajne organizacije
54 Category Management
Taktike kategorije proizvoda – I dio
Regionalni intervju
34
Philip Dickinson, generalni direktor
Krafta za tržišta Istočne Adriatik regije:
Kada govorimo o tržištima bivše Jugoslavije, jedna od velikih
mogućnosti koju ona pružaju vidi se u tome što istodobno nude
dosta različitosti, ali imaju i zajedničkih atributa. Kupovna moć
stanovništva razlikuje se i među tržištima, ali i unutar samih
tržišta. Struktura trgovine također se razlikuje, kao i konkurencija.
Svatko od njih ima sebi svojstvene izazove i rekao bih da nijedno
od njih nije nužno teže za poslovanje od drugih. Kategorije u
kojima poslujemo, čokolada, biskviti i kava, već su dosta razvijene
u čitavoj regiji, ali kada usporedimo ove zemlje s nekim drugima, vidimo da svako od
ovih tržišta ili svaka kategorija ima nevjerojatan potencijal za rast. Samim time vidimo i
veliki potencijal za rast našega poslovanja. Mislim da je izraz, slično i različito, najbolji.
I to je glavni izazov, naći pravu ravnotežu. Zato je ovo posebna regija i daje nam dosta
mogućnosti da dalje učimo.
rujan 2012. www.instore.hr
56 Povijest branda
Povijest branda
56
Bogata povijest jednog od najpoznatijih hrvatskih
brandova započela je davne 1958. godine u odjelu
„Istraživanje i razvoj“ Podravke pod vodstvom
profesorice Zlate Bartl. Vegeta 40, kako se Vegeta
u svojim početcima zvala, i danas je prepoznatljiva
po svojoj plavoj boji i šarmantnom kuharu s
omota te predstavlja ne samo univerzalni dodatak
jelima već je i snažan međunarodni brand koji
potrošačima nudi široku paletu proizvoda. Više o
povijesti jednog od najvećih hrvatskih brandova
pročitajte u ovom broju InStore magazina.
S Vegetom se bolje jede
60InMarketing
PIPI za sva vremena
64 Kvartovska trgovina
Vaš partner s povjerenjem
Dobar izbor – veća zarada
I kada kupac nije u trgovini
Riječ po riječ
70Noviteti za police
72InNabava
Čekanje mesije iz inozemstva
74Periskop
Kupovati…koliko, gdje i kako?
76 Periskop iz regije
InMarketing
60
Sve je počelo 70-ih godina prošloga stoljeća kada
je Dalmacijavino odlučilo da, uz već poznata vina
i žestoka pića, počne proizvoditi i osvježavajuća
bezalkoholna pića. Cilj je bio stvoriti gazirani sok na
bazi naranče kao odgovor na tada popularnu Badelovu
Naru. Nova narančada je dobila ime PIPI, po liku iz
popularne dječje knjige Astrid Lindgren „Pipi duga
čarapa“. Zanimljivo je da je autorica knjige dozvolila
korištenje imena i odrekla se svih prava! PIPI je imao
sve atribute da postane pravi brand: dobar okus,
lijepu ambalažu, svjetski poznatu dječju junakinju... a dobio je i zanosnu Anu Sasso koja
je dodatno podizala ugodne tenzije, prije svega kod muške publike.
Manje je više za novi način života
Ekonomski rast i sreća ljudi – II dio
Mahala Malih Foliranata
Naša kolumnistica Davorka Biondić Vince piše što naše tvrtke
čeka kad Hrvatska uđe u EU i kako se trebamo pripremiti za to
nadolazeće razdoblje.
Makedonsko gospodarstvo ušlo
u recesiju
„Idemo u Europu jer će nam tamo biti jako lijepo?! Kako za
koga! Za poslovanje na europskome tržištu, na kojemu vlada
velika konkurencija, bit će potreban viši stupanj poslovne zrelosti
i sposobnosti. Mnogima to još nije „sjelo“. Ne žele prihvatiti
potrebu za prilagođavanjem, mijenjati svoje ponašanje i stjecati
nova znanja“, piše naša kolumnistica. Više pročitajte u ovom
broju InStore magazina.
78 Moja karijera
Jasna Špoljarević, direktorica agencija
MPG Sarajevo: „Bosnu“ jednostavno
morate voljeti
80Trendovi
Kupovina u pokretu
82Edukacija
„Znanje u fokusu“
84InStore u razgovoru s…
Brand Managerima
85 Vjerovali ili ne
86 Svijet u brojkama
„Zelene“ kupovne navike
88 Vox populi
I jesen zna biti lijepa…Dajmo joj šansu
72
InNabava
Periskop
74
Naš kolumnist profesor Mladen Vedriš piše o promjenama
kupovnih navika potrošača koje se mijenjaju zbog krize,
godina, emocija i kvalitete samog proizvoda.
„Kupovati ili ne, ili ...koliko, što i gdje, postaje suvremeno
šekspirijansko pitanje, koje je u dobroj mjeri nadomjestilo
ono početno iz originala biti ili ne biti. Koji činitelji, koji
razlozi i uzroci utječu na promjene praktičnoga ponašanja
potrošača. Promjene su počele nezamjetno: postupnim
pomicanjem tržišta od shopping mall prema entertainment
mall konceptu. Drugi je zaokret stvorila ekonomska kriza;
kupuje se uz popis i manja pakiranja, i bez pretenzija
da se kod kuće popune baš svi raspoloživi skladišni
prostori. Također raste interes za trgovačke marke“, piše
naš kolumnist. Više o ovoj temi pročitajte u najnovijem
Periskopu.
7
8
rujan 2012. www.instore.hr
novi objekti
Otvoren Zapadni
trgovački centar u Rijeci
Otvoren je Zapadni trgovački
centar u Zvonimirovoj ulici na
Krnjevu u koji je uloženo oko
50 milijuna eura. Ukupna površina ZTC-a je 57.000 m2 u
kojima su svoje mjesto po prvi
put u Rijeci našli mnogi poznati brandovi, a otvoreno je
oko 500 novih radnih mjesta.
Prodajni dio centra prostire se
na 3 etaže sa 70 trgovina dok
kupci imaju na raspolaganju
950 parkirališnih mjesta.
Izgradnja centra, čiji je vlasnik
tvrtka Universale International iz Beča, trajala je oko dvije
godine.
Plodine otvorile svoj 70. supermarket
Trgovački lanac Plodine su u Rijeci u sklopu
Zapadnog trgovačkog
centra otvorile svoj 70.
supermarket na hrvatskome tržištu.
Novi supermarket prostire se na 2.500 četvornih metara prodajnoga
prostora te kroz moderni pristup raspodjele
odjela i asortimana
potrošaču pruža funkcionalnu i ugodnu kupovinu uz veliki broj akcijskih proizvoda domaćih i
stranih proizvođača.
Potrošačima su na
raspolaganju odjeli sa
svježim proizvodima tržnica sa svakodnevno
svježim voćem i povrćem, mesnica s kvalitetnom i provjerenom
ponudom, pekara s kontinuirano dnevno svježe
pečenim i toplim kru-
Otvoren preuređeni
supermarket Bille
Trgovački lanac Billa otvorio
je u zagrebačkoj četvrti Dugave preuređeni supermarket, koji je započeo s radom
još 2000. godine.
U preuređenoj Billi kupcima
su ponuđeni novi proizvodi.
Posebno se izdvajaju odjeli
svježega mesa, svježe pečenoga kruha i peciva, voća i
povrća te mlijeka i mliječnih
proizvoda. Kupcima je na
raspolaganju i bogata ponuda na odjelu delikatesa, a uz
prehrambene proizvode se
nudi i sve što treba svakome
kućanstvu.
Trgovački lanac Billa posluje na hrvatskome tržištu od
1999. godine i trenutno ima
55 supermarketa te oko 1.700
zaposlenih.
hom i ostalim pekarskim
proizvodima i slasticama,
delikatesa te gastro odjel
s dnevno svježim i kuhanim jelima. Kupci mogu
računati i na odjele poput
vinoteke, drogerije, tekstila i igračaka.
Do kraja godine iz Plodina
najavljuju otvorenje još
jednog, dosad najvećeg
hipermarketa u Zagrebu,
a iduće godine nastavak
razvojnog ciklusa i nova
otvorenja.
Otvoren preuređeni
market Tommy u Splitu
Trgovački lanac Tommy je
početkom mjeseca otvorio
preuređeni market u Splitu na
adresi Put Brda 13. U preuređenoj trgovini kupce očekuje
prošireni asortiman, posebne
akcijske cijene, te najpovoljnija
potrošačka košarica.
rujan 2012. www.instore.hr
Srbija:
Srbija:
Otvoren Metro u Požarevcu
Dva nova Maxija
Veleprodaja Metro Cash & Carry otvorila je 29. kolovoza distribucijski centar u Požarevcu, deseti po redu objekt ovoga lanca u Srbiji. Objekt u prodajnome prostoru od 2.000 m2 kupcima nudi asortiman od 3.500 artikala, temeljen prije svega na
prehrambenim proizvodima. U otvaranje objekta u Požarevcu
kompanija je investirala 400.000 eura.
Beograd i Smederevska Palanka dobili su nove Maxi trgovine. Najnoviji Maxi objekt
otvoren je u Smederevskoj
Palanci, a prostire se na više
od 680 četvornih metara prodajnoga prostora i nudi širok
izbor proizvoda iz kategorije
prehrane i neprehrane.
U suradnji s Nacionalnom službom za zapošljavanje posao u
novootvorenome centru dobilo je 15 radnika, koji su prethodnih mjeseci prošli specijalističku obuku.
Također, u beogradskoj općini Rakovica otvoren je supermarket, koji se prostire na više
9
od 600 četvornih metara, a
zaposleno je 37 radnika.
BiH:
Fis u Banja Luci
Nakon 15 godina uspješnoga
poslovanja u Banja Luci, ceremonijom svečanoga otvaranja FIS je krajem kolovoza
i službeno pustio u rad novi
prodajni centar. Veći, moderniji i opremljeniji FIS na površini od 35.000 m² kupcima
nudi više od 250.000 različitih artikala, 350 parkirališnih
mjesta, kao i popratne sadržaje, poput igraonice, kafića i
restorana, ljekarne,
banke, prodavaonice za kućne ljubimce…
Kako napominju u
FIS-u, posebno su
ponosni na činjenicu da je uz postojećih 120, zaposleno
još 150 novih radnika, tako
da kolektiv ove kompanije
sada broji oko 2.700 radnika.
“Širina asortimana, različiti
cjenovni rangovi i kvalitetna
suradnja s velikim brojem regionalnih i europskih kompanija,
pravo je bogatsvo kompanije
FIS. Zainteresirani smo i za još
kvalitetniju suradnju s domaćim kompanijama”, izjavio je
Pero Gudelj, vlasnik FIS-a.
Makedonija:
Slovenija:
Još jedan KAM
market u Prilepu
Obnovljeni Tuš
u Beloj Krajini
Novi KAM market otvoren
je 28. rujna u Prilepu. Ovo
je, inače, treći KAM market u
ovome gradu. Novootvoreni
objekt se prostire na površini
od 313 četvornih metara, a u
ponudi je asortiman s više od
700 proizvoda. Kupcima su na
raspolaganju dvije blagajne.
Slovenski
trgovački
lanac Tuš je
12. rujna u
Beloj Krajini otvorio
preuređenu trgovinu. Prilagođena modernim shopping
trendovima, ova trgovina je
otvorena u prostoru bivše
franšizne trgovine. Proširen je
asortiman trgovine, a naglasak
je stavljen na hranu domaćega
podrijetla.
Srbija:
Idea stigla u Novu Pazovu
Idea je krajem kolovoza stigla i u Novu Pazovu, otvaranjem prvoga prodajnoga objekta. Prodavaonica na površini od 700 četvornih metara stanovnicima nudi asortiman od 8.000 artikala.
Idea je do danas otvorila 162 maloprodajna objekta i 9 veleprodajnih centara širom Srbije i ima više od 4.500 zaposlenih.
Srbija:
Ekspanzija Gomexa
Kompanija Gomex je tijekom
rujna nastavila širenje svoje
maloprodajne mreže, otvorivši nekoliko objekata. Tako je,
najprije, otvorena trgovina u
mjestu Jarkovac, općina Sečanj. Poslovna jedinica, pod
imenom Jarkovac, posluje na
površini od 120 četvornih
metara. U ponudi je više od
3.000 artikala, a o usluzi se
brine šest zaposlenih.
Također se sada i Bačka Palanka nalazi na mapi prodajne
mreže ove kompanije. Ovaj
88. maloprodajni objekt, koji
ima 180 m2 prodajnoga prostora, nudi više od 3.500 artikala, a nova trgovina donijela
je i 10 radnih mjesta.
Otvoren je i objekt u Novom
Sadu, inače, šesti po redu u
ovome gradu. Trgovina se
prostire na više od 80 če-
tvornih metara prodajnoga
prostora, a o usluzi se brine
sedam zaposlenih. Inače, Gomex u Novom Sadu već posluje s jednom trgovinom na
Novoj Detelinari, Grbavici,
Telepu, Klisi i Adicama.
Iz kompanije najavljuju skoro
otvaranje još dva objekta u zapadnoj Bačkoj.
Da podsjetimo, ovaj hard diskont postoji od 1999. godine,
a od tada do danas radi po načelu „Stalno niske cijene za sve
proizvode“.
10
rujan 2012. www.instore.hr
domaće vijesti
Odobren izvoz svinjskoga mesa u EU Održan DoNA flashmob
s 200 plesača
Hrvatska će od ovoga mjeseca
je uvoz svinjskoga mesa jer
moći izvoziti u Europsku uniju
žive svinje, svinjsko meso i
proizvode od svinjskoga mesa,
što je bilo zabranjeno još 2005.
godine, izjavio je u Bruxellesu
potpredsjednik Hrvatske vlade
Neven Mimica, nakon sastanka
s europskim povjerenikom
za zdravlje i zaštitu potrošača
Johnom Dallijem.
Europska komisija zabranila
se u Hrvatskoj 2005. godine
svinje cijepilo protiv svinjske
kuge, što je u Europskoj uniji
zabranjeno. Hrvatska već neko
vrijeme takvo cijepljenje ne
prakticira.
Na sastanku je također bilo
riječi o preostalim obvezama
koje Hrvatska treba napraviti u
području sanitarnih i veterinarskih standarda.
Na zagrebačkoj subotnjoj špici
29. rujna na Cvjetnom trgu
preko 200 plesača začudilo je
i zabavilo sve nazočne prolaznike iznenadnom plesnom
koreografijom. Domaća tvrtka
DoNA promovirala je glavna
obilježja branda: zabavu, posebnost i pozitivnu energiju, a
istodobno i predstavila DoNA
PREMIUM 100% koncentrirane voćne sokove u novome ruhu – za kafiće. U ovoj
flashmob akciji sudjelovali su
plesači plesne skupine Atomic
Dance Factory, čija je izvedba
započela nenadanim plesnim
nastupom jednoga plesača
kojoj su se postupno pridružili
i ostali članovi grupe, među
kojima su bile i neke poznate
osobe iz javnoga života. Nakon
7-minutnoga nastupa svi plesači razišli su se svojim putem,
kao da se ništa nije dogodilo,
ostavljajući tako iznenađene
prolaznike u nedoumici.
Na ovaj jedinstveni oblik promocije tvrtka DoNA odlučila
se zbog toga što DoNA PREMIUM 100% koncentrirani
voćni sokovi predstavljaju potpuno novi segment: koncentrirane voćne sokove bez dodanih
šećera, koji predstavljaju čistu
esenciju voća jer se dobivaju cijeđenjem domaćih sorti jabuka
i višnji sorte maraska, nakon
čega se odvaja ostatak voća
i dio vode dok se ne dobije
potpuno bistri sok.
Proizvodnja konditorskih
ukrasa u Šibeniku
Nizozemska korporacija Alldra
B.V., poznata kao proizvođač
konditorskih ukrasa, odlučila
je svoj novi proizvodni pogon
izgraditi u poduzetničkoj zoni
“Podi“ u Šibeniku. Radovi su
počeli početkom rujna, a proizvodnja će započeti u siječnju
2013. godine.
Svi konditorski ukrasi proizvedeni na Podima ići će u izvoz za
kompanije Nestle, Dr. Oetker
i Unilever. Investicija vrijedna
19 milijuna kuna realizira se
preko tvrtke Slatke stvari d.o.o.,
koju je nizozemska kompanija
osnovala u Hrvatskoj.
Na “Podima“ su kupili parcelu
od 8.120 četvornih metara, a
na njoj će izgraditi proizvodnu
halu te upravnu zgradu. Kapacitet proizvodnje u početku će
biti oko 200 tona šećernih mrvica, kuglica, perli, čokoladnih
i bombonskih proizvoda godišnje, a očekuju prihod od 10 do
12 milijuna kuna. Zaposlenje
će tako pronaći 15 radnika, a
završetkom proizvodne hale u
konačnici će biti zaposleno oko
35 djelatnika, a proizvodit će se
između 400 i 500 tona konditorskih ukrasa godišnje.
Belje investiralo 25 milijuna kuna
u implementaciju SAP sustava
Tvrtka Belje, iz sastava koncerna Agrokor, potpisala je
s tvrtkama MK IT Business
Solutions i B4B ugovor o
implementaciji informacijskoga
poslovnoga sustava SAP, koji će
dodatno optimizirati poslovne
procese Belja. Investicija u
SAP ERP sustav vrijedna je 25
milijuna kuna, izvijestili su iz
tvrtke.
Prilikom potpisivanja ugovora predsjednik Uprave Belja,
Goran Pajnić, istaknuo je kako
se uvođenjem SAP sustava
očekuje povećanje konkurentske prednosti Belja, smanjenje
troškova poslovanja te dobivanje kvalitetnoga transakcijskoga
i izvještajnoga sustava, koji će
moći pravodobno podržati menadžment u donošenju odluka.
Početkom 2014. godine završit
će cjelokupni projekt implementacije SAP informacijskoga
poslovnoga sustava u Belje.
rujan 2012. www.instore.hr
11
domaće vijesti
Svjetske medalje za vina Badela 1862 Mirni Rovinj dodijeljen Halal
certifikat
Isključivo sastavljen od
Na velikom svjetskom
ocjenjivanju Mundus vini u
Neustadtu u Njemačkoj, vina
tvrtke Badel 1862 Korlat
Syrah 2009., Korlat Cabrenet sauvignon 2009.
i Graševina Daruvar vrhunska 2011. su osvojili
srebrne medalje.
Ovogodišnja manifestacija Mundus Vini
pod pokroviteljstvom
OIV-u Neustadtu an der
Weinstrasse, okupila je
6.019 uzoraka plemenite
kapljice iz 42 zemlje, s
time da je 52 posto bilo
crnog vina.
profesionalaca, žiri Mundus vini okuplja najbolje
svjetske stručnjake u
ocjenjivanju vina. Među
ocjenjivačima ove godini
bili su i Franjo Francem, enolog, i Željko
Suhadolnik, glavni
urednik Svijeta u čaši.
Tvrtki Mirni Rovinj je nakon
završenog procesa edukacije
internih auditora, usklađivanja
dokumenata i procedura sa
zahtjevima Halal norme te završene provjere i certificiranja
koje je obavio Centar za certificiranje Halal kvelitete do-
dijeljen certifikat Halal. Time
je ova tvrtka svrstana u red
onih koje zadovoljavaju visoke
norme HALAL kvalitete. Uz
dobiven Halal certifikat Mirna
je ponosni nositelj i drugih međunarodnih standarda kvalitete
– ISO, HACCP i IFS.
Vina Badela 1862
nastavljaju s osvajanjem
medalja i priznanja za
vrhunsku kvalitetu svojih vina i u ovoj jubilarnoj godini, kada Badel
1862 slavi svoju 150.
godišnjicu postojanja.
Karlovačka pivovara predstavila
svoje Izvješće o održivosti za 2011.
Karlovačka pivovara predstavila je svoje treće Izvješće o održivosti. Izvješće daje pregled
postignuća u području korporativne društvene odgovornosti
za 2011. godinu. Strategija
održivosti Karlovačke pivovare
pod nazivom ‘’Proizvodimo
bolju budućnost’’ podijeljena je na tri glavna područja:
neprestano poboljšanje utjecaja
na okoliš naših marki i poslovanja, osvježenje naših ljudi i
zajednica u kojima poslujemo i
pozitivan utjecaj na ulogu piva
u društvu.
Apple u Tisak media centrima
Tisak media centri su postali
ovlašteni prodavač iPad, iPod
i Mac uređaja i dodataka korporacije Apple. U Tisak media
centrima postavljen je kutak
gdje se mogu testirati najpopularniji gadget proizvodi na
svijetu. Suradnja između Tisak
medije i Apcoma je prvi ovakav
oblik suradnje u regiji kojom
su Apple proizvodi postali
dostupniji kupcima.
Kutak s odabranim Apple proizvodima nalazi se u centrima
u Zagrebu u Gajevoj ulici, Pothodniku i ulici Franje Račkoga
2a te se također nalazi u Tisak
media centrima u Opatiji,
Puli, Rovinju, Zadru, Hvaru i
Dubrovniku, a uskoro i drugim
gradovima u Hrvatskoj.
Jesenski međunarodni
bjelovarski sajam
Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, najveća specijalizirana stočarska priredba u
Hrvatskoj, održana je od 7. do
9. rujna na sajamskome prostoru u Gudovcu. Vindija je i ove
godine bila partner sajma.
Zajedno s Tvornicom stočne
hrane BIOdar, jednom od
svojih tvrtki članica, Vindija je
predstavila svoj asortiman, koji
na najbolji način predstavlja
Vindijin jedinstveni proizvodni
proces utemeljen na načelu
“Od polja do stola”.
Belju dodijeljena priznanja “Uspješni stočar”
Prilikom otvorenja jubilarnoga
20. jesenskog međunarodnog
bjelovarskog sajma u Gudovcu,
Ministarstvo poljoprivrede
dodijelilo je priznanja “Uspješni
stočar” za najveća dostignuća u
stočarskoj proizvodnji u 2011.
godini.
Belje d.d. proglašeno je za
najvećega proizvođača junećega
mesa, najvećega proizvođača
svinjskoga mesa i najvećega
proizvođača kravljega mlijeka u
Hrvatskoj u 2011. godini.
Priznanje “Uspješni stočar” u
ove tri kategorije Belje je dobilo
šestu godinu za redom i time
potvrdilo kontinuitet uspješne
stočarske proizvodnje.
Predsjedniku Uprave Belja,
Goranu Pajniću, priznanja
“Uspješni stočar” uručio je
Ministar poljoprivrede, Tihomir
Jakovina.
12
rujan 2012. www.instore.hr
domaće vijesti
Chep ulazi na hrvatsko tržište
Chep, svjetski vodeća tvrtka
za upravljanje povratnom i
oporavljivom ambalažom na
tržištu potrošne robe, svježih
proizvoda, pića i automobilskom sektoru, dolazi u
Hrvatsku. Trenutno tvrtka pokriva aktivnosti u 23 europske
zemlje, a sada otvara još sedam
novih tržišta među kojima su
Hrvatska i Srbija. Ovog lipnja
Chep je osnovao i svoj ured u
Hrvatskoj.
Chep je ključna članica grupacije Brambles koja kotira na
australskoj burzi. Godine 2011,
tvrtka Chep je uprihodila više
od 3,6 milijarde USD. Tvrtka trenutno zapošljava 7,500
zaposlenika u 49 zemalja i raspolaže sa 300 milijuna paleta i
kontejnera.
Hrvatski izlagači na sajmu
pekarstva IBA 2012 u Münchenu
Hrvatski pekari predstavili su
se na svjetskom sajmu pekarstva
IBA 2012 u Münchenu od 16.
do 21. rujna. Na zajedničkom
štandu u organizaciji HGK
nastupilo je šest hrvatskih tvrtki
- Naše Klasje, Mlinar, Pan Pek,
Glazir, Tim-Zip i Frumentum.
Međunarodni sajma pekarstva IBA održava se svake tri
godine.
„Pokažite im put“
Potaknuti prošlogodišnjim
istraživanjem Ipsos Pulsa, koje
je ukazalo da 95% roditelja želi
više informacija i savjeta o prevenciji maloljetničke konzumacije alkohola te da bi im najprihvatljivije mjesto za informiranje
o ovome problemu bila škola,
edukativna kampanja o preven-
ciji maloljetničke konzumacije
alkohola „Pokažite im put“
gostuje na roditeljskim sastancima u srednjim školama grada
Zagreba i Koprivnice. Nositelji
kampanje su Hrvatski školski
športski savez (HŠŠS) i tvrtka
Carlsberg Croatia uz partnersku
podršku tvrtke Mercator.
Dani maslinova ulja u Zagrebu
Na Trgu bana Josipa Jelačića
u Zagrebu, u sklopu projekta
„Hrvatska, zemlja maslinovih
ulja“ održavala se manifestacija
„Dani maslinova ulja“, koju još
od 2009. godine kontinuirano
podupire Zvijezda d.d..
Cilj ovoga projekta bila je
edukacija šire javnosti o
posebnostima maslinovog ulja
kao neizostavne namirnice u
svakodnevnoj prehrani. Uz
održavanje radionica i degustacija, kako bi se predstavila
široka domaća ponuda visokokvalitetnih maslinovih ulja, cilj
je bio i upozoriti na sivo tržište
koje je u ovome segmentu još
uvijek značajno.
Najveći cappuccino na svijetu
Na zagrebačkome glavnome
trgu održana je manifestacija
obaranja Guinessovog rekorda u
pripremanju najvećega cappuccina na svijetu.
U ovaj se ‘event’ uključila Vindija, doniravši 1.700 litara svoga
svježega mlijeka ‘z bregov, kako
bi divovski napitak dobio što bolju mliječnu kremu kao dodatak
čuvenoj kavi Julius Meinl.
Na ovome događaju sudjelovalo
je tisuću profesionalnih barista
iz Hrvatske i svijeta, a korišteno
je 25 aparata za kavu i mlinaca,
preko 150 kg kave te preko 15
tisuća espressa, kako bi se dobilo
preko 2.000 litara cappuccina.
14
rujan 2012. www.instore.hr
regionalne vijesti
Turci u MiP-ovoj klaonici
Odmah nakon što je MiP (Mesna industrija Primorske) dobio
veterinarsku dozvolu za obnovu
klaonice, u pogonu je započela
i proizvodnja. MiP-ov odjel u
Kromberku, čija klaonica nije
radila gotovo 10 godina, opet
je u pogonu nakon što ga je, do
konačne prodaje, u najam uzelo
tursko poduzeće Etcii.
Delamaris sve uspješniji
Kompanija je dobit od prodaje
prošle godine povisila za 3,6%,
na 11,1 milijuna eura, dok je
čista dobit smanjena za 27%, na
300.000 eura.
Proizvođač ribljih konzervi
sa slovenske obale, koji se
već nekoliko godina nalazi u
vlasništvu Pivka perutninarstva,
oko polovine svojih prihoda
ostvaruje na stranim tržištima,
od kojih je najveće austrijsko.
Prema riječima Janeza Rebeca,
direktora poduzeća koje
zapošljava oko 100 ljudi, čak
80% Delamarisove prodaje čine
upravo proizvodi od skuše, a
ove godine su lansirane nove
salate od ove popularne ribe.
Evrosad planira otvaranje
akademije
sam što naše poduzeće raste,
a mišljenja sam da je jedan
od glavnih razloga baš
stalno usavršavanje kojemu
stremimo i zbog kojega
namjeravamo i otvoriti
akademiju, posebno je za
InStore rekao Boštjan Kozole, direktor poduzeća.
Poduzeće Evrosad, koje
postoji od 1995., i danas ima
127 stalnih i 500 sezonskih
radnika, nagrađeno je poslovnom Gazelom koju dodjeljuje
slovenski list Dnevnik. U
poduzeću navode da posebnu
pozornost pridaju usavršavanju svojih zaposlenika. Ponosan
Nakon što su se svojim
voćem, među kojime
prednjači sorta gala,
probili na skandinavsko i
englesko tržište, u Rusiju i
istočnu Europu, Evrosad je
prošle godine započeo izvoz
i u Dubai. Kako navode u
poduzeću, prošle godine je
ostvaren posao u vrijednosti
8.601.000 eura, od čega izvoz
čini više od 60%.
U Lidlu je već Božić
Bez obzira na datum i temperature
koje su još uvijek ljetne i prelaze dvadesetak stupnjeva, u ljubljanskom
Lidlu na policama su već osvanule
čokolade u obliku Djeda Božićnjaka,
odnosno Djeda Mraza. Zanimljivo je i
to što su prodavači na njima označili
kako je riječ o božićnim poklonima koji se već sada mogu kupiti.
Tuš sada i online
Tuš je započeo s internetskom
ponudom svojih proizvoda. U
okviru usluge Cash & Carry,
otvorena je online trgovina za
ugostitelje, trgovce i druge
kupce. Naručenu robu, koju
priprema posebno sastavljeni
tim suradnika Tuša, kupac
može preuzeti u najbližem Tuš
Cash & Carry centru u Celju,
Mariboru, Slovenj Gradecu,
Kočevju, Ljubljani ili Jaršama.
Šest poslovnica Tuš Cash &
Carry je na ovaj način, kako
navode u kompaniji, nadogradilo svoju ponudu. Našim kupcima
putem interneta nudimo više od
4.500 najprodavanijih proizvoda,
a poseban naglasak stavljamo na
kvalitetu i svježinu, javljaju iz
Tuša.
Online trgovina će, pored
redovnih, ponuditi i posebne
akcije. Kupci koji se odluče za
ovaj vid kupovine morat će se
prvo prijaviti i dobiti svoj račun.
Kozmetika Afrodita uskoro
i online
Privatne robne marke
slovenskog proizvođača linija
za ljepotu i njegu, čiji portfelj
ima više od 600 proizvoda, od
sredine ovoga mjeseca moći
će se kupiti i putem njihovoga
site-a.
Direktorica i vlasnica Danica
Zorin Mijošek, koja je 1970.
osnovala poduzeće koje danas
ima 130 zaposlenih, za InStore
magazin je rekla: Online trgovina uz osvježenu internetsku
stranicu bit će naše novo poglavlje
i dobro će nam doći jer će našim
kupcima omogućiti izravne
kontakte.
rujan 2012. www.instore.hr
Utrostručen tržišni udio
Imperial Tobacco uplaćuje u državni proračun više od 100 milijuna eura godišnje, temeljem
trošarina i raznih poreza, izjavio
je Vladimir Mikić, generalni
direktor te kompanije u Srbiji.
Prema njegovim riječima, cjelokupna duhanska industrija ima
udio od 14% u srpskome proračunu, dok je uobičajena razina
u europskim zemljama od tri do
pet posto. Govoreći o postignutim rezultatima, Mikić je rekao
kako je na kraju fiskalne godine,
koja se kod njih završava u
rujnu, ostvaren dvostruki rast
u usporedbi s istim razdobljem
prošle godine.
Prema njegovim riječima,
trošarine su jedan od najvažnijih generatora proračuna svake
zemlje, ali one same po sebi
imaju i najveći utjecaj na cijenu:
“Cijenu cigareta u najvećoj mjeri
određuje fiskalna politika države.
Mislimo da će najavljeno povećanje
trošarina dovesti do poskupljenja
cigareta, a s druge strane osobni
prihodi stanovništva neće rasti u
toj mjeri. To će onemogućiti jedan
sloj ljudi da kupuju ove proizvode.” Kako je još dodao, iz tog
razloga treba biti posebno oprezan kod donošenja Zakona o
trošarinama, jer u suprotnome,
država riskira pad proračunskih
prihoda, ali i pojavu sivoga
tržišta.
Daniel Einhauser, regionalni
direktor Imperial Tobacca za
istočnu Europu istaknuo je kako
je srpsko tržište posebno značajno za kompaniju i da je među
20 tržišta istočne Europe Srbija
na 4. mjestu po prodaji premium branda Davidoff, iza Rusije,
Ukrajine i Azerbejdžana. “Zato
je Srbija bila jedno od prvih tržišta
na kojima je lansiran premium
brand Davidoff iD, odmah nakon
Rusije, Ukrajine i Španjolske”,
istakao je Einhauser, i dodao da
srpski ogranak kompanije bilježi
izvanrednu povijest poslovanja,
pošto je utrostručio svoj tržišni
udjel.
Mercator-S osnovao klub
Senior za umirovljenike
Mercator-S je prošloga mjeseca
osnovao klub Senior za umirovljenike, koji će članovima
pružiti mogućnost bržega i jednostavnijega ostvarivanja popusta. Iz kompanije kažu kako će
na ovaj način umirovljenicima
iz kluba ponuditi više, kroz
unaprjeđenje kvalitete usluge
i prilagođavanje ponude u
skladu s njihovim specifičnim potrebama i kupovnim
navikama.
U kompaniji još ističu da
Mercator kao inovativan tr-
govac stvara poseban doživljaj
kupovine za različitu kategoriju
potrošača, kao i da je tijekom
prethodnih 10 godina poslovanja u Srbiji nastojao kroz svoje
trgovine primijeniti najsuvremenije tehnologije i pozitivna
iskustva, upravo za umirovljenike, kako bi im osigurao
uvjete za što ugodniju i lakšu
kupnju.
15
Srebrna medalja za Henkel
Kompanija Henkel priopćila
je da je tvornica za proizvodnju praškastih deterdženata
u Kruševcu osvojila srebrnu
medalju na internom natjecanju
za rezultate postignute u 2011.
godini, koje već petu godinu
za redom dodjeljuje sektor
Deterdženti i kućna kemija.
U 2012. tri tvornice tekućih,
kao i tri tvornice praškastih
deterdženata, nagrađene su za
najbolji učinak tijekom prošle
godine. Ključni kriteriji za
nagrađivanje se, kako se navodi,
temelje na sigurnosti i održivosti, troškovima i učinkovitosti.
Dodatno, tvornice u Srbiji i
Poljskoj su nedavno postale
prve dvije tvornice u okviru
Henkel kompanije u cijelome
svijetu koje su certificirane
u skladu s novim ISO 50001
međunarodnim standardom za
upravljanje energijom.
Osim tvornice u Kruševcu, u kategoriji tvornica koje proizvode
praškaste deterdžente, zlatna
medalja je pripala tvornici u
Alepou u Siriji, dok je brončana
otišla u Ratiborz u Poljskoj.
U kategoriji tvornica koje
proizvode tekuće deterdžente,
tvornica iz West Heiseltona
u SAD-u osvojila je zlatnu
medalju, tvornica u Toluku u
Meksiku srebrnu, a brončana je
pripala relativno novoj tvornici
u njemačkome Düsseldorfu.
Rubin osvaja tržišta Azije
Probna isporuka Rubinovih
vina “Car Lazar” i “Medveđa
krv” je tijekom rujna stigla na
Tajvan, priopćio je kruševački
proizvođač pića. Posrednik je
tvrtka Kuo Liang Sewing Co, iz
Taipeija, glavnoga grada ovoga
otoka.
“Vrijednost probne isporuke je
nekoliko desetina tisuća eura, ali
ukoliko se pokaže da je tržište Tajvana zainteresirano za Rubinove
proizvode, vjerujemo da će isporuke
biti veće, raznolikog asortimana i
daleko vrjednije.”
Pošiljka je iz kruševačke tvornice krenula je krajem kolovoza do Antwerpena, odakle je
nastavila put brodom. Pošiljka
je strogo kontrolirana, sa svim
nužnim dokumentima, koji
jamče originalnost, kvalitetu i
sadržaj u bocama.
Iz poduzeća poručuju da Rubin
inzistira na izgradnji naših
brandova u inozemstvu i da je
ustrajan da se svuda u svijetu
pojave proizvodi na kojima piše
Rubin i Srbija, pa će se i upravo
isporučena vina prodavati pod
srpskim imenom.
16
rujan 2012. www.instore.hr
regionalne vijesti
“Igraj i doprinesi, sve
domaće u tvojoj vrećici!”
kupac, koji u razdoblju od 01.
09. do 23. 12. 2012. godine,
kupuje artikle proizvedene u
Bosni i Hercegovini u trgovinama Amko komerc, TD marketi
i Dobrinja d.d., može sudjelovati u nagradnoj igri. Sve što je
potrebno je prilikom kupnje više
novca potrošiti na domaće proizvode, nego za proizvode koji su
uvezeni u BiH. Nije bitan iznos,
niti broj kupljenih artikala.
Trgovački lanac Amko komerc
je početkom rujna pokrenuo
nesvakidašnju nagradnu igru
kojoj je cilj promocija proizvoda
iz Bosne i Hercegovine. Svaki
Projekt su podržale domaće
kompanije i brandovi, kao što
su: Agragold, Agrex, As group,
Bajra, Hepok, Klas, Meggle,
Milkos, Pili, Royalmaxi, Sarajevska pivara, Seti, Škoda, Union
banka i Violeta.
Nizak prosjek prodajnoga
prostora
S manje od 100 m2 prodajnoga
prostora na 1.000 stanovnika, BiH zajedno sa Srbijom i
Grčkom, spada u europske zemlje s najmanjom površinom
prodajnoga prostora, potvrdila
su najnovija GfK istraživanja.
Stručnjaci smatraju da su
siromaštvo i niska kupovna
moć građana BiH jedan od
osnovnih razloga zbog kojih
BiH bilježi nizak prosjek
prodajnoga prostora. BiH je
na dnu ove ljestvice zbog teške
ekonomske situacije, ali i male
potrošačke baze, smatra Zoran
Pavlović, ekonomski stručnjak,
dodajući da je razlog tome
i činjenica da su mogućnosti snabdijevanja trgovačkih
lanaca ograničene, jer domaća privreda nema ozbiljniju
proizvodnju završnih proizvoda koji bi u njima mogli
biti plasirani. On je podsjetio
i da je BiH zemlja u koju su
trgovački lanci počeli dolaziti
tek nakon 2000. godine.
Poskupljuju cigarete
Upravni odbor Uprave za
indirektno oporezivanje BiH
na sjednici u Banja Luci donio
je odluku o uvođenju novih
trošarina na cigarete. To znači
da će od 01. siječnja 2013. sve
cigarete biti skuplje za 0,18
eura po kutiji. Predsjedavajući
Upravnog odbora Nikola Špirić, objasnio je da je utvrđena
posebna minimalna trošarina
na cigarete za 2013. godinu u
iznosu od 0,34 eura, kao i da je
ova obveza u skladu s direkci-
jama Europske komisije, pa se
svake godine provodi usklađivanje trošarina na cigarete za 0,08
eura. Poskupljenje se odnosi na
cigarete domaćih proizvođača,
ali i na uvozne.
Utjecaj investicija
na lokalnu ekonomiju
U organizaciji Američke
gospodarske komore održan je
okrugli stol na temu „Strane
direktne investicije i njihov
utjecaj na nacionalne ekonomije”, s ciljem razmjene stajališta
o utjecaju velikih stranih
kompanija na promociju lokalnih ekonomija u Crnoj Gori.
Jedna od članica AmCham-a,
Coca-Cola Hellenic Crna
Gora, za ovu priliku je osigurala prisustvo stručnjaka za
političku ekonomiju, profesora
Ethana Kapsteina,
šefa katedre političke ekonomije na
fakultetu INSEAD
i autora brojnih
studija o utjecaju
velikih kompanija
na ekonomske
sustave.
povodom predstavio studiju
utjecaja Coca-Cola sustava na
zemlje Europske unije, navodeći kako se za svako radno
mjesto u Coca-Cola sustavu
otvara 12 novih radnih mjesta
u kompanijama koje čine dio
lanca vrijednosti Coca-Cola
sustava u Europskoj uniji. Kapstein je prethodno gostovao
u Beogradu, gde je predstavio
studiju „Društveno-ekonomski
utjecaj Coca-Cola sustava u
Srbiji”.
Profesor Ethan
Kapstein je ovim
Brojler preuzeo Hranaprodukt Najviše trgovina
U Šamcu je službeno potpisan
Ugovor o kupoprodaji kompanije Hranaprodukt, koji su
potpisali predstavnici općine
Šamac i predstavnici tvrtke
Brojler, koja planira u Hranaprodukt u sljedećem razdoblju
uložiti oko 8 milijuna eura i
zaposliti 120 radnika.
U Crnoj Gori je u drugome
tromjesečju ove godine broj
tvrtki iznosio 23.788, što
predstavlja porast od 11,6%
u odnosu na prvo tromjesečje
ove godine, a porast od 12,6%
u odnosu na broj poslovnih
subjekata na kraju 2011.
godine.
Direktor Brojlera, Zlatan
Ivanović, istaknuo je kako
će pokrenuti kooperativnu
proizvodnju živih pilića, kao i
klaonicu peradi u Hranaproduktu. Napomenuo je i kako će
U državi ima najviše poduzeća
koja se bave “Trgovinom na
veliko i malo”, njih je 9.628.
sve biti izvedeno po europskim
standardima s kapacitetom od
4.000 pilića na sat.
Jednočlana i višečlana društva
s ograničenom odgovornošću
čine više od 83% ukupnoga
broja poduzeća, a analiza je
pokazala da je kod jednočlanih
i višečlanih društava s ograničenom odgovornošću ostvaren
i najveći rast.
Broj poduzetnika u drugome
tromjesečju porastao je za
7,9%, ali je zabilježen pad
od 5% u odnosu na 2011.
godinu. Taj je pad najveći u
Podgorici, gdje je, u odnosu
na 2011. godinu, 38,1% manje
poduzetnika.
rujan 2012. www.instore.hr
Domaća hrana neće
poskupjeti
Vitalia izvozi na daleka
tržišta
Tarzan Milošević, ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja,
izjavio je da u Crnoj Gori
neće doći do poskupljenja
mliječnih proizvoda i mesnih
prerađevina od junećega i
pilećega mesa.
Tvrtka za proizvodnju zdrave
hrane nedavno je započela
plasman svojih proizvoda u
Saudijsku Arabiju, Australiju
i Mongoliju. Time se broj
zemalja u kojima se mogu
naći proizvodi Vitalije popeo
na 30.
Prema njegovim riječima,
Vlada je pomogla domaće
proizvođače mesa i mlijeka
kroz nabavu stočne hrane, u
prvome redu sijena.
“Siguran sam da će kroz mjere
koje Vlada planira provesti u sljedećem razdoblju cijene osnovnih
namirnica ostati na istoj razini”,
rekao je Milošević.
ostvarena veća poljoprivredna
proizvodnja.
“Svjesni smo da ova godina nije
pogodovala poljoprivredi u svim
segmentima. Izuzetno oštra zima,
potom toplo proljeće i velika suša,
smanjili su prinose u poljoprivredi. Posebno me veseli što smo
poslije takvih pokazatelja imali
veću poljoprivrednu proizvodnju
nego prošle godine, kao i veći
izvoz. To nas značajno ohrabruje”,
zaključio je Milošević.
Povodom pojačane prisutnosti na tržištima Azije i
Bliskog Istoka, Iskra Vetadžokoska-Mucunska, direktorica
kompanije je rekla: Tržišta
zemalja trećega svijeta imaju
veliki potencijal za makedon-
u BiH zainteresirano za naše
proizvode“, istaknuo je Žižić,
naglasivši da je potražnja za
njihovim mliječnim programom u Crnoj Gori velika.
Najbolji poslodavci
u FMCG sektoru
Popis magazina „M&M Glo-
Poduzeće je uložilo 1,5
milijuna eura u proširenje i
modernizaciju klaonice, pa
sadašnji kapacitet pogona za
meso peradi iznosi oko tri
U poduzeću kažu kako im je
cilj od klaonice do prodajnih
mjesta prevesti proizvode u
najkraćemu mogućemu roku,
kako bi sačuvali svježinu.
Pored Makedonije, ABC Pilko
već radi i na potencijalnome
izvozu i probijanju na tržišta u
susjednim zemljama.
Makedonska vina
za kinesko tržište
„Došli smo na ovaj sajam na
Palama da vidimo da li je tržište
Tikveš je jedini brand iz Makedonije i jedan od tri iz šire
regije (Uz Vegetu iz Hrvatske
i branda Ülker iz Turske),
koji ima potencijal postati
globalno poznat, priopćeno je
iz tvrtke.
Vitalia planira 2012. godinu
završiti s povećanjem izvoza
za 50% u odnosu na prošlu
godinu.
milijuna pilića godišnje.
Mljekara Nika - organski
program
Ugledan časopis „M&M Global“ svrstao je vinariju Tikveš
i njezino vino Bela Voda među
brandove koji imaju ambiciju
širenja u regiju i probijanja na
svjetsko tržište.
ske proizvođače. Zato ćemo
se u sljedećem razdoblju usredotočiti na proširenje izvoza
upravo na ove prostore.
ABC Pilko investirao 1,5
milijuna eura u klaonicu
Ministar je rekao kako je,
usprkos suši, u Crnoj Gori
Mljekara Nika iz Nikšića
predstavila je na 1.
međunarodnom sajmu poljoprivrede i turizma “Pale 2012”
u BiH, organski program
mliječnih proizvoda. Tomislav
Žižić, izvršni direktor mljekare, rekao je da su u ponudi
sir sa ljekovitim biljem, jogurt
s 0% mliječne masti, dječji
jogurt, vrhnje i sirutka.
17
bal“ ne predstavlja rangiranje
prema proračunima i profitu,
već prema nematerijalnim
vrijednostima branda. Kategorije uzete u obzir prilikom
odabira su neočekivanost,
gdje je vinarija Tikveš osvojila
5 od mogućih 10 bodova,
globalni dojam (3/10), lokalna
prepoznatljivost (9/10) i
buzz ili utjecaj na društvenim
mrežama (5/10). Prilikom
pripreme popisa, obavljene su
konzultacije s brand ekspertima iz cijelog svijeta.
Makedonska vina će se konzumirati i u najmnogoljudnijoj
zemlji na svijetu, priopćeno
je na konferenciji za novinare organiziranoj povodom
potpisivanja ugovora između
sedam makedonskih vinarija s kineskim uvoznikom i
distributerom. Na kinesko
tržište bit će plasirano više od
40 kontejnera ili oko 456.000
boca makedonskoga vina, a vrijednost godišnjega
ugovora procjenjuje se na oko 1,5
milijuna eura.
Po riječima
Gjorgji Petruševa,
izvršnoga direktora
Združenija vina,
Kina je već odavno
atraktivno tržište za makedonske vinarije s obzirom da i
dalje ostvaruje ekonomski rast.
Direktor Agencije za strane
investicije i promociju izvoza,
Visar Fida, izrazio je zadovoljstvo povodom postignutoga
dogovora i dodao da će Makedonija nastojati promovirati
i plasirati svoja vina i u druge
zemlje.
18
rujan 2012. www.instore.hr
svjetske vijesti - veliki trgovci
na policama. Ovaj servis će
dobavljaču izravno s prodajnoga
mjesta slati podatke o količini
i dinamici prodaje, čime će se,
kako se očekuje, značajno smanjiti nedostupnost (out-of-stock)
Nestlé proizvoda na zalihi.
Nove tehnologije: Trgovački
lanac s još 20 njemačkih lanaca,
uključujući Rewe Group, planira
razviti vlastiti sustav za plaćanje
putem mobilnih telefona. Radna
grupa smatra da je trgovcima
potreban neovisan sustav, ali i
zaštita podataka o potrošačima
kojima raspolažu. Inicijativa
je najvjerojatnije inspirirana
sličnim potezom koji je Walmart
najavio prošloga mjeseca, a
kojime želi veću neovisnost od
kompanija, kao što su: Google,
Apple ili PayPal.
Razmjena POS podataka:
Metro je najavio kako će od
sada razmjenjivati POS podatke
s distribucijskim dijelom kompanije Nestlé, kako bi povećao
dostupnost njihovih proizvoda
Nove pozicije: Markus Sparel
imenovan je za višeg potpredsjednika digitalnog sektora.
Riječ je o novoj poziciji s obzirom da trgovački lanac, kako
se navodi, sve više pozornosti
pridaje digitalnim trendovima
modernoga doba. Sparel će
biti na čelu odjela koji će voditi
digitalne inicijative i pothvate
Delhaize Groupe, uključujući
provedbu globalne digitalne
strategije i mjerenje svih digitalnih kanala. Imenovanja: Roland Smith je
novoimenovani CEO Delhaize
Unaprjeđenje online
poslovanja: Metro Grupa,
u čijemu vlasništvu posluju
Real hipermarketi, udružila
je online aktivnosti bricks and
mortar business i online trgovine
pod jednom domenom, Real.
de. Ovim potezom očekuju
veći promet online trgovine.
Prethodna takva internetska
stranica donijela im je 1,5 milijuna korisnika mjesečno.
Otvaranja: Distribucijski
centar Reala otvoren je pokraj
Varšave u Poljskoj, a prostire
se na 14.000 m2.
Najave: Četiri nova objekta
pod nazivom Cash&Carry, bit
će otvorena u indijskim državama Punjab i Madja Pradesh
do kraja godine. Grupacija
planira investirati oko 40 milijuna eura u najnoviji pothvat u
Indiji, gdje već posluje kroz 11
veleprodajnih distribucijskih
centara.
Group-e za Ameriku, koji će uz
ovu poziciju, koju preuzima 15.
listopada, biti i izvršni potpredsjednik Delhaize Group-e.
Poslovanje: Potpisan je višegodišnji ugovor s Retalix-om,
koji će osigurati softversku
in-store opremu za više od
3.300 prodajnih jedinica širom
svijeta, koja uključuje samoposlužne blagajne, kao i rješenja za
customer management i targeted
marketing.
Zajamčene
najniže cijene
Američki div u svojim trgovinama u Albuquerkue-u, New
Mexicu, Chicagu i Atlanti isprobava program koji potrošačima
nudi mogućnost skeniranja
računa za domaće prehrambene i kozmetičke proizvode
kupljene kod konkurencije.
Trgovac zatim izračuna koliko
bi klijent uštedio novaca da je
iste artikle kupila u Walmartovoj trgovini. Ukoliko program
pokaže da konkurent ima nižu
cijenu, Walmart se obvezuje
proizvod u svojoj trgovini prodati po istoj cijeni.
Usluga cijepljenja: Ovo je prvi
nacionalni trgovački lanac koji
je, u suradnji s registriranom
Otpuštanje
500 radnika
Francuski maloprodajni div
najavio je ukidanje 500 do 600
radnih mjesta u Francuskoj, u
okviru programa dobrovoljnoga
odlaska. Odluka je donesena uoči priopćenja rezultata
poslovanja za prvu polovinu
2012. godine. Carrefour je
najveći privatni poslodavac
u Francuskoj gdje zapošljava
115.000 ljudi, uključujući 7.000
administrativnih radnika, koji će
biti prvi na popisu za otkaz.
Imenovanja: Franšizni partner
Marinopoulos imenovao je
Jacquesa Doma za CEO Carre-
Imenovanja: Tim Smith, bivši
voditelj Agencije za standard
hrane, imenovan je za novoga
tehničkoga direktora grupe Tesco. On će raditi na poboljšanju,
osvježenju i daljnjem jačanju
asortimana cijele grupacije.
Indija: Štrajk malih trgovaca koji se protive reformi kojom bi
vlada lancima poput Walmarta, Tescoa i Carrefoura dozvolila
da kupe do 51% kapitala indijskih trgovaca na malo.
Online prodaja: Trgovački
lanac želi u online ponudu
uključiti i isporuku hrane za
razne vrste proslava. Hrana bi
imunološkom klinikom, nedavno uveo mogućnost cijepljenja
protiv gripe, upale pluća i
zaušnjaka u više od 2.700 svojih
trgovina širom Amerike. Cijepiti se mogu sve osobe starije od
3 godine, u skladu s propisima
klinike i Ureda za hranu i lijekove (FDA).
Društvena
odgovornost:
Ove jeseni Walmart pokreće
inicijativu protiv gladi pod
nazivom “Hunger Together
Fall Initiative”, koja ujedinjuje potrošače, suradnike, organizaciju Feeding America
i pet vodećih prehrambenih
industrija: ConAgra Foods,
General Mills, Kellogg
Company, Kraft Foods i
Unilever, koje će osigurati
obroke širom zemlje.
four-a u Bugarskoj. Dom će
zamijeniti dosadašnjega vršitelja
dužnosti Christiana Sharita.
Zamjena trgovina: Carrefour
će 11 trgovina na sjeverozapadu
Francuske zamijeniti za 5 trgovina konkurenta Intermarché,
koje se nalaze na jugozapadu
Francuske, a koje su ranije bile
u suvlasništvu Carrefour-a i
španjolskoga trgovačkog lanca
Eroski. Reorganizacija prodajne
mreže uslijedila je po odluci
francuske antimonopolske
komisije nakon ITM-ove akvizicije Altisa.
Otvaranja: Franšizni partner
Majid Al Futtaim otvorio je hipermarket površine 11.500 m2
u gruzijskoj prijestolnici Tbilisi
i najavio ulazak na tržište Armenije u studenome.
iz četiri distribucijska centra u
Londonu bila dostavljana na
adrese ureda i domova. Koncept
je osmišljen kako bi unaprijedio
internetsku ponudu jer Tesco
planira u sljedećih 5 godina od
internetske prodaje ostavariti
godišnji promet od 8,5 milijardi
dolara.
Promocije: Lansirana je nova
promidžbena kampanja za
marketinšku web stranicu Tesco
Bank, a u cilju podizanja svijesti
o programima lojalnosti i prednostima korištenja club kartica.
rujan 2012. www.instore.hr
19
Azija i Oceanija: Top 20 trgovaca
Procjene za 2011. i predviđanja za 2016. (izraženo u milijunima dolara)
Promjena
pozicije
Isto
Pozicija
Kompanija
Broj trgovina
2011.
Prodaja svih članica,
2011.*
Prodaja u formatima
za trgovinu hranom,
2011.**
Prodaja svih članica,
2016.*
1.
AEON
15.290
107.666
77.018
165.833
AEON nastoji uvećati tržišni udio otvaranjem većega broja manjih formata, kao što su supermarketi i male trgovine, na
zrelijim tržištima gde je u tijeku ubrzana urbanizacija.
Isto
2.
Seven & I
17.477
83.042
74.131
95.845
Seven&I je bio usredotočen na profit u prethodnome razdoblju i kao rezultat toga postao je najprofitabilniji trgovački
lanac u Japanu. U cilju daljnjega povećanja prihoda, Seven&I će se usmjeriti na širenje malih trgovina.
Isto
3.
Woolworths (AUS)
3.978
64.956
48.599
77.440
Australski najveći trgovački lanac također drži i proporcionalan tržišni udio na Novom Zelandu. Trenutni prioritet Woolworthsa je u ponudi svježih lokalno uzgajanih proizvoda iz Oceanije. Usprkos spekulacijama, službeno nisu objavljeni
nikakvi planovi za međunarodno širenje.
Isto
4.
Coles Group
3.440
55.879
29.586
65.298
Tijekom godine, Coles Group je imala rast prodaje u Australiji veći od svoga najvećega konkurenta Woolworthsa. Trgovački lanac će nastaviti nastojati smanjiti jaz u udjelu na tržištu u odnosu na svoga konkurenta.
Isto
5.
Uny
7.713
26.795
24.639
29.780
U veljači 2012., Uny je najavio kako će prijeći u holding kompaniju u veljači 2013. Ove strukturne promjene bit će primijenjene u cilju maksimiziranja veličine grupe i sinergije u srednjem do dugoročnom razdoblju.
Isto
6.
FamilyMart
19.478
26.356
26.272
34.085
Prva trgovina FamilyMarta u Kini otvorena je tijekom ove godine. Uz to, trgovački lanac je najavio prodor na Filipine i u Indoneziju u sljedećim godinama. Trgovački lanac nastoji uvećati profit koji stvara od prekooceanskih operacija na 20% do 2015.
Isto
7.
LAWSON
10.407
23.990
23.355
29.862
Dok je prodaja porasla u 2011., profit Lawsona je pao. Trgovački lanac nastoji unaprijediti profitabilnost proširivanjem baze
kupaca na domaćem terenu. Također, usredotočen je i na e-trgovinu, kao i na proširivanje prekooceanskog poslovanja.
Gore
8.
Lotte Shopping
5.858
23.810
20.441
38.706
Nakon niza godina koje je ovaj trgovački lanac posvetio rastu na domaćemu tržištu kroz nekoliko akvizicija, sada se
usredotočio na međunarodnu ekspanziju.
Dolje
9.
Walmart
804
22.051
21.343
36.918
Walmart se fokusirao na lokacije u manjim gradovima Kine, koja je za njih najvažnije od tržišta u razvoju. Očekuje se da
će broj radnji lociranih u velikim gradovima biti samnjen sa sadašnjih 20% na 18% do 2014.
Gore
10.
Metcash (AUS)
4.105
21.073
16.423
24.202
Metcash (AUS) je ostvario pad od 0,8% u 2011., zbog toga što su najveći trgovački lanci pokrenuli rat cijenama. Trgovački lanac je najavio restrukturiranje poslovanja, s nadom da će na taj način uspjeti poboljšati profitabilnost.
Dolje
11.
Tesco
1.988
20.640
20.534
33.129
Dolje
12.
Carrefour
637
13.968
13.940
20.089
Dolje
13.
Shinsegae
235
13.569
13.569
23.370
Dolje
14.
Auchan
258
13.540
13.540
27.994
Gore
15.
China Resources
Enterprise
3.789
11.580
11.342
23.408
Dolje
16.
Beisia
1.666
11.510
4.998
12.771
Dolje
17.
Dairy Farm
5.399
10.133
7.639
14.709
Novo
18.
Dalian Dashang
382
9.010
6.692
15.305
Gore
19.
Foodstuffs
738
8.573
7.902
10.155
Dolje
20.
Lianhua
5.150
8.184
8.151
10.993
*Prodaja svih članica – ukupna prodaja (uključujući PDV) svih članica pod kojima posluje kompanija. Ova brojka uključuje sve prihode franšiza i sve prihode lanaca/
trgovina koje su u djelomičnom vlasništvu trgovačkih lanaca.
** Prodaja u formatima za trgovinu hranom – ukupna prodaja (uključujući prehrambene i neprehrambene namirnice), kroz formate za trgovinu hranom.
Izvor: Planet Retail Ltd, www.planetretail.net
20
rujan 2012. www.instore.hr
svjetske vijesti
Rumunjska: Intermarché se povlači
Kompanija je u Rumunjskoj
imala devet prodajnih objekata.
Francuski trgovački lanac, koji
u Srbiji posluje pod imenom
Interex, potvrdio je da napušta
rumunjsko tržište kako bi se
usredotočio na svoje poslovanje
na Balkanu.
Intermarché ima 24 trgovine u
Bosni i devet u Srbiji. Najnoviji
Interex otvoren je u Valjevu
prošloga mjeseca, a najavljuje se
otvorenje još jednog objekta u
Beogradu do kraja godine.
Njemačka: U Aldiju i brandovi
Njemački hard diskonter će
najvjerojatnije u svoju ponudu u
drogerijama uvrstiti i brandove.
Lokalni mediji prenose da Aldi
Nord i Aldi Süd pregovaraju
s proizvođačima popularnih
brandova, među kojima su
Beiersdorf (Nivea), L’Oréal,
Henkel, Procter & Gamble,
Colgate-Palmolive i Nestlé.
U Aldijevim drogerijama su
se, do sada, mogle kupiti samo
privatne robne marke, bez
obzira na ponudu u drugim kategorijama u koju su uključeni i
neki domaći brandovi. Iz Aldija
navode kako žele oživjeti prodaju privlačenjem mlađih obitelji,
ali i borbom s konkurentskim
diskonterima i tradicionalnim
drogerijama.
Aldi će najvjerojatnije, po prvi
put oglasiti svoju obogaćenu
ponudu, čak i promidžbenim
porukama na televiziji.
U trgovinama Aldi Süda u
Mađarskoj već neko vrijeme se
mogu kupiti brandovi proizvođača Procter & Gamble,
Johnson & Johnson i Henkel.
ovome trenutku Billa posluje
kroz 87 supermarketa, od kojih
je 65 u Moskvi.
Od početka godine otvoreno je
16 supermarketa, ukljućujuči 12
Citystore outleta koji sada posluju pod imenom Billa, a koje je
trgovački lanac preuzeo od svoga
turskoga rivala, Enka grupe.
Njemačka: Lidlu porasla neto
dobit za 37 posto
Trgovački lanac iz sastava
Schwarz Grupe, u poslovnoj
godini 2011./2012. povećao je
neto dobit za 37%, na ukupno
1,04 milijardi eura, podatak je
to godišnjeg pregleda poslovanja Lidla kojega su objavili
njemački listovi Lebensmittel
Zeitung i Stuttgarter Zeitung.
Objavljeni podatak o ukupnoj
realiziranoj prodaji govori o
porastu za 7,4% u odnosu na
godinu ranije, tako da je ukupna
Nakon odluke o spajanju u jednu kompaniju, ovaj trgovački
lanac postao je najveći lanac u Baltičkoj regiji, s više od 900
trgovina. Procedura će biti završena u tijeku sljedeće godine.
U stvaranje lanca bit će investirano dodatnih milijun eura.
Procijenjena vrijednost prihoda novoformirane kompanije će
na kraju ove godine iznositi oko 290 milijuna eura.
Švicarska: Migros na amazon.de
Privatne robne marke ovoga švicarskoga trgovačkog
lanca od sada se mogu kupiti i
preko site-a Amazon. Ponuda
uključuje oko 150 proizvoda,
među kojima su kava i začini.
S obzirom na to da su cijene
pojedinih Migrosovih artikala
u online ponudi niže nego na
prodajnim mjestima u Švicar-
skoj, usluga online naručivanja i
dostave trenutno je ograničena
na Njemačku.
Italija: Najveći Auchan u Milanu
Rusija: Rewe na novim lokacijama
Njemačka Rewe Group, koja u
Rusiji posluje kroz lanac supermarketa Billa, želi nastaviti sa
širenjem u Rusiji. Billa planira
otvoriti 10 do15 trgovina godišnje, kako kroz temeljni rast,
tako i kroz manje akvizicije. U
Baltik: Spajanje litvanske
i letonske Aibe
Francuski trgovački lanac najavio je otvaranje svoga najvećega
prodajnoga objekta u Milanu,
pod imenom Simply Market
Italy. Outlet, površine 2.500
m2, nudi obogaćen asortiman
svježih proizvoda, kao i prostor
za odmor u kojemu potrošači
mogu kupiti grickalice i koristiti
uslugu besplatnog interneta.
sniženju. Potrošači mogu koristiti i Simply24Ore, automat na
kojemu se može kupiti oko 100
artikala.
U trgovini se nalazi i interaktivni terminal nazvan ScontoSì,
koji prikazuje izbor artikala na
Ukrajina: Zahtjev za kredit
Auchan je kod Međunarodne financijske korporacije zatražio dugoročnu pozajmicu u visini 60 milijuna eura kako bi
osigurao sredstva za širenje u Ukrajini. Odluka o odobravanju kredita bit će donesena do 26. listopada. Auchan je prvi
hipermarket u Ukrajini otvorio 2008. godine, a sada u ovoj
zemlji posluje kroz osam prodajnih jedinica.
Svijet: Indeks održivosti
prodaja dosegla 38,3 milijardi
eura. To je značajno manje od
iznosa 45,4 milijardi eura, koliko je oavj trgovački lanac naveo
u svome službenome izvještaju.
Coca-Cola Hellenic, jedan od
najvećih proizvođača pića u
svijetu, peti put za redom uvrštena je u Dow-Jonesov svjetski
indeks održivosti za 2012. godinu, priopćeno je iz kompanije.
Kako se navodi, Coca-Cola
Hellenic jedan je od samo četiri
proizvođača napitaka na svijetu
koji je uključen u ovu listu i
istovremeno jedna od dvije
kompanije koje se nalaze na listi
europskog indeksa održivosti.
To je ujedno i jedina grčka
kompanija koja će biti uključena
u neki od ova dva indeksa, a na
osnovu analize ekonomskog,
ekološkog i društvenog učinka.
rujan 2012. www.instore.hr
SAD: P&G najavljuje nova lansiranja
Kompanija Procter & Gamble
najavila je plan za lansiranje
nekoliko novih proizvoda na
teritoriji Europe i Amerike,
za koje kaže kako za cilj imaju
oživljavanje slabije prodaje u
ovim dijelovima svijeta. Grupa
je također otkrila i da je započela implementaciju plana kojime
će do 2016. smanjiti troškove za
10 milijardi dolara.
Kompanija će u sljedećim
mjesecima lansirati devet
proizvoda, kako u premium, tako
i u nižoj cjenovnoj kategoriji
brandova Pantene, Cascade i
Olay.
Svijet:
Unilever prilagođava ponudu krizi
Unilever će na europskome
tržištu povećati prodaju robe
u manjim pakiranjima, čija je
cijena pristupačnija za osiromašene potrošače u zemljama
zahvaćenima krizom.
Siromaštvo se vraća u Europu,
ocijenio je u intervjuu za dnev-
UK: Kapitalna investicija
Molson Coorsa
Kompanija za proizvodnju piva
uložila je 7,8 milijuna eura u
novu tehnologiju za proizvodnju sekundarne ambalaže. Kako
sami kažu, prva su britanska
tvrtka za proizvodnju piva koja
je ovoliku svotu novca investirala u inovacije na području
pakiranja. Molson Coors smatra
kako će time značajno doprinijeti očuvanju životne sredine.
Paketi konzervi brandova
Carling i Coors Light sada se,
umjesto u kartonskom podmetaču s plastičnim omotom,
prodaju u omotu od filma, čime
je težina sekundarnog pakiranja, kako navodi proizvođač,
smanjena za 63%, a emisija
ugljičnog dioksida za 4%. U
kompaniji još navode i da je
uporaba sredstava za podmazivanje smanjena na svega 5%,
što omogućuje potpunu reciklažu materijala.
nik “Financial Times Germany”
Jan Zijderveld, predsjednik
Unilevera za Europu, trećega
najvećega koncerna za proizvodnju robe široke potrošnje
na svijetu. Ako Španjolci prosječno
troše samo 17 eura po kupovini,
onda im ne mogu prodavati prašak
za rublje koji košta polovinu njihovoga kućnoga proračuna.
Nestlé na vrhu liste globalnih
kompanija koje su smanjile emisiju
ugljičnog dioksida
Zato Unilever sada želi u
Europi prodavati manje
premium marki, a ponudit će proizvode u manjim
pakiranjima, primjenjujući svoja
poslovna iskustva u azijskim
zemljama.
Kompanija Nestlé priopćila je
kako je zahvaljujući naporima
za smanjenje emisije ugljičnog
dioksida u svojim poduzećima,
dospjela na sam vrh liste globalnih kompanija koje ulažu u ovaj
proces.
Reckitt Benckiser mijenja strategiju
21
Nezavisna neprofitna organizacija Carbon Disclosure Project
(Projekt objavljivanja emisije
ugljičnog dioksida), objavila
je godišnju listu zasnovanu na
podacima koji su dobiveni od
500 globalnih kompanija. One
su ocjenjivane na osnovu niza
kriterija, kao što su mjere koje
kompanije poduzimaju da bi
uzele u obzir klimatske promjene u svojim poslovnim planovima, mehanizme kojima se
provodi nadzor emisije, njihova
transparentnost, kao i akcije koje
kompanije poduzimaju u cilju
smanjenja utjecaja emisije CO2.
Rezultati poslovanja
Heinzovi rezultati „bolji od očekivanih“
U 3 mjeseca, završno s 29. srpnjem, kompanija je ostvarila neto
dobit od 258 milijuna dolara, bez obzira na blagi pad prodaje
za 1,5%, na 2,97 milijardi dolara. U kompaniji ovakav rezultat
pripisuju jačem dolaru, višim cijenama i boljoj poreznoj stopi. Temeljna prodaja u Europi porasla je za 2%. Kompanija je
najavila dodatnu investiciju od 70 milijuna dolara u marketinške
aktivnosti, što je, kako se navodi, najviši iznos koji je kompanija
ikada odvojila u ovakvu svrhu.
L’Oréal očekuje bolju završnicu 2012.
Grupa Reckitt Benckiser priopćila je da će na mjesto dosadašnjega finacijskoga direktora Liz
Doherty postaviti veterana iz
industrije brige o zdravlju. Ovo
je značajan pomak u strategiji
Benckisera, koji sada veći naglasak želi staviti na profitabilne
brandove u kategoiji zdravlja
i farmaceutskih proizvoda
umjesto tradicionalnih proizvoda za kućanstvo. Adrian
Hennah funkciju preuzima u
ožujku 2013. g., priopćeno je iz
kompanije. CEO Kapoor je rekao kako očekuje da će se 72%
glavne prodaje ostvarivati kroz
proizvode u kategoriji zdravlja i
higijene, u koju spadaju brandovi Durex kondomi i Veet vosak
za depilaciju, do 2016. godine,
sa sadašnjih 67%. Brandovi
koji se manje razvijaju, poput
Vanish deterdženta, koji imaju
jaku konkurenciju u kompaniji
kao što je Procter & Gamble, će
prihodovati manjim postotkom.
Ukupna prodaja u prvih 6 mjeseci porasla je za 5,9%, na 10,47
milijardi eura. Neto profit je uvećan za 10%, na 1,63 milijardi
eura, a operativni profit za 11,4%, na 1,9 milijardi eura. U kompaniji, međutim, kažu da su ostvarene brojke niže od očekivanih.
U zapadnoj Europi ostvaren je pad prodaje od 0,1%.
Imperial Tobacco predviđa dobru prodaju
U kompaniji Imperial Tobacco predviđaju da će ukupan ovogodišnji prihod biti uvećan za 4%, vođen dobrom prodajom na
tržištima istočne Europe, Afrike, Bliskog istoka i azijsko-pacifičke
regije. Jedan od najvećih svjetskih proizvođača cigareta kaže da
će prodaja najvjerojatnije opasti za 3%, zbog oslabljenog tržišta
u Ukrajini i Poljskoj, ali i zbog uvedenoga embarga Siriji.
22
rujan 2012. www.instore.hr
osvrt stručnjaka
Bolja očekivanja
za ovu godinu
Ako u Europskoj uniji sljedećih mjeseci sve bude krenulo dobro, rast u Makedoniji u 2013. godini
mogao bi biti do 2%. Ako i dalje bude problema, moguće je da će rast opet biti jedva oko 1%.
Trenutno, kada se uzme u obzir inflacija, plaće su u padu. U odnosu na prošlu
godinu, ionako mala neto prosječna primanja su niža za preko 4%, a prosječna
neto plaća je pala nešto ispod 340 eura.
Relativno visoka inflacija od skoro 4%,
uzima dio kupovne moći. Makedonci koji
žive izvan Makedonije ove godine će poslati manje novca svojim obiteljima.
Ekskluzivno iz Beča
Piše: Nenad Pacek, predsjednik GSA
[email protected]
P
rošlogodišnji prodajni rezultati
multinacionalnih kompanija u
Makedoniji bili su prosječni
u odnosu na druge zemlje u
središnjoj i istočnoj Europi. Na
prvi pogled rezultati su bili čak i loši.
Naše ispitivanje preko 300 multinacionalnih kompanija s poslovnim aktivnostima u regiji pokazuje da preko 50 posto
kompanija prošle godine nije uspjelo ostvariti rast prodaje u Makedoniji. Oni koji
su rasli uglavnom su to činili u rasponu
od jedan do devet posto. Što se tiče rasta
dobiti, situacija je bila nešto bolja. Preko
šezdeset posto kompanija je ostvarilo rast
dobiti, no uglavnom u rasponu od 1 - 5%.
U našemu posljednjemu ljetnome
istraživanju pokazalo se da su rezultati
tek nešto bolji u prvih šest mjeseci ove
godine.
Međutim, kada se uđe u malo dublju sektorsku analizu za prvu polovinu 2012.,
vidimo da su rezultati drastično varirali od sektora do sektora. U segmentu
hrane i pića, 70% kompanija je ostvarilo rast prodaje u rasponu 1 - 5%, a tek
20% nije uspjelo ostvariti nikakav rast.
Međutim zbog pojačane konkurencije
te agresivnog skupljanja tržišnih udjela,
skoro 40% kompanija nije uspjelo ostvariti rast dobiti.
U isto vrijeme, negativni globalni i regionalni trendovi stranih investicija osjete se i u Makedoniji. Izravne strane investicije pale su za skoro 50% u prvih šest
mjeseci ove godine, iako je Makedonija
vrlo visoko globalno rangirana kao zemlja u kojoj je poslovanje jednostavno, a
porezi niski. Međutim, mnoge korporacije danas nisu sigurne što se tiče ulaganja u nove proizvodne kapacitete jer
imaju i previše kapaciteta globalno i u
regiji.
Nenad Pacek je osnivač i predsjednik
kompanije Global Success Advisors
GmbH i suosnivač korporativnog
servisa CEEMEA Business Group.
Što se tiče prodaje i dobiti u kategoriji
robe široke potrošnje, tu su rezultati bili
nešto lošiji od užeg sektora hrane i pića.
Preko 40% kompanija nije uspjelo ostvariti rast prodaje i dobiti.
Naime, gospodarski pokazatelji na
tržištima na kojima Makedonija izvozi,
sve su lošiji. Europska unija je sada i
službeno u recesiji. Jugoistočna Europa je
najsporije rastuća regija na našoj planeti s
mnogim tržištima u recesiji. Nije ni čudo
da makedonski izvoz trenutno bilježi pad
od skoro 5% u odnosu na prošlu godinu
te je središnja banka snizila svoju prognozu gospodarskoga rasta za ovu godinu
na samo 1%. Industrijska proizvodnja je
također manja za preko 4% u odnosu na
ljeto prošle godine.
Očekivanja za ovu godinu su ukupno
bolja nego za prošlu, iako mi nastavljamo upozoravati da bi se prodaja mogla usporiti idućih mjeseci i tromjesečja.
Važno je napomenuti da svaki pad izvoza
uglavnom dovodi (s nešto zakašnjenja) do
smanjenja optimizma među potrošačima
te često dovodi i do pada realnih prihoda.
Može se reći da je usporeni rast ove godine u Makedoniji izravni rezultat europske dužničke krize te usporavanja izvoznih tržišta. Znači radi se o cikličkom
usporavanju, a stvari će krenuti na bolje
kad bolje krene i na izvoznim tržištima.
Posljednje najavljene mjere Europske
banke će možda dovesti do postupnog
rješenja Eurokrize te blagoga gospodarskoga rasta idućih nekoliko godina. Naravno, to je još uvijek nesigurna prognoza.
Ono što je važno napomenuti je činjenica
da Makedonija nema tako loše ekonomske temelje. Javni dug je relativno nizak,
a devizne rezerve su ponovno narasle i
pokrivaju dovoljnih četiri mjeseca izvoza.
Središnja banka će zadržati vrijednost
denara, iako će se povremeno pojavljivati
komentari koji će zahtijevati pad vrijednosti valute. Relativni problem je da je
vanjski dug relativno visok, što znači da
će mnogi potrošači i lokalne kompanije
više vraćati dugove nego trošiti idućih
rujan 2012. www.instore.hr
nekoliko godina. Novih kredita će biti
malo s obzirom na pritiske koje strane
banke imaju kod kuće.
Ako uzmemo sve gore navedeno, moj
savjet tvrtkama koje prodaju robu široke
potrošnje, uključujući i hranu te piće, je
da budu oprezni što se tiče proračuna
za iduću godinu. I ova godina bi mogla
biti slabija nego 2011., pogotovo u svojim završnim mjesecima. Iako naše ispitivanje korporacija, što se tiče očekivanja
za 2013. godinu, pokazuje da kompanije očekuju postupni rast prodaje,
to svakako nije sigurna pretpostavka.
Većina koja očekuje rast prodaje ipak
očekuje rast samo u rasponu od 1 - 5%,
međutim mnogi očekuju ogromne probleme s rastom dobiti. Čak jedna trećina
očekuje pad dobiti u 2013. g., a trećina
ne očekuje nikakav rast. S obzirom na visoku nezaposlenost, koja je još uvijek oko
31% (lošija od mnogih zemalja u Africi),
povećanu štednju (oko 7% u odnosu na
prošlu godinu), pad izvoza (koji bi mogao
dovesti do daljnjega pada potrošačkoga
optimizma i plaća), jedno je sigurno:
kompanije za iduću godinu trebaju planirati proračune koji će biti konzervativni.
NAZIV ARTIKLA
23
Bez rasta prodaje:
više od 50% kompanija
Rast:
u rasponu 1-9%
Rast profita:
više od 60% kompanija
Pad industrijske proizvodnje:
veći od 4%
Pad izvoza:
skoro 5%
Visoka nezaposlenost:
31%
Relativno visoka inflacija:
4%
Rast u 2013:
mogao bi doći do 2%
Ako u Europskoj uniji sljedećih mjeseci
sve bude krenulo dobro, rast u Makedoniji bi mogao biti do 2% u 2013.
godini. Ako i dalje bude problema,
moguće je da će rast opet biti jedva oko
PAKIRANJE
EAN KOD ARTIKLA
EAN KOD KARTONA
PERSIL EXPERT DUO CAPS REGULAR 15 PRANJA BOX
4/64/448
9000100772198
9000100772204
PERSIL EXPERT DUO CAPS COLOR 15 PRANJA BOX
4/64/448
9000100772280
9000100772310
PERSIL EXPERT DUO CAPS REG 40 PRANJA
4/48/240
9000100794114
9000100788045
PERSIL EXPERT DUO CAPS COL 40 PRANJA
4/48/241
9000100788090
9000100788106
1%. Bitno je da kompanije razmisle i
o dovođenju jeftinijih brandova na lokalno tržište te o ponovnom kreiranju
marketinških strategija kako bi pretekle
konkurente.
24
rujan 2012. www.instore.hr
InTrgovac
Mercatorove trgovine
Mercatorova vizija jest
biti prvi izbor potrošačima pri kupnji proizvoda
za svakodnevnu uporabu u kućanstvu.
Mercator
kao poslodavac
Povezujemo mudrost iskusnih te
nadahnutost i svježe znanje mladih. Rad
u Mercatoru donosi brojne mogućnosti
učenja, suradnju s iskusnim stručnjacima,
kontakte s međunarodnim okruženjem,
dinamičan i zanimljiv posao, raznovrsnu
izobrazbu i socijalnu sigurnost.
Naši prioriteti u ljudskim resursima su:
•planiranje karijera ključnih i perspektivnih kadrova,
•dijalog sa zaposlenicima na svim razinama,
•prijenos znanja i iskustva,
•kontinuirano unaprjeđenje internog sustava obrazovanja
•nagrađivanje i motivacija,
•međukulturni organizacijski razvoj,
•menadžment promjenama – inovacijska
djelatnost,
•sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Sustavi upravljanja
kvalitetom
Osnovni standard sustava upravljanja
Mercator Grupe je standard ISO 9001
uz kojega uključujemo i sustav jamstva
sigurnosti živežnih namirnica u skladu sa
zahtjevima standarda HACCP.
Mercator trgovine nude širok i kvalitetan
asortiman, stručnu uslugu te suvremeno
prodajno mjesto za ugodnu kupnju.
Birano i kvalitetno voće i povrće, svježe
meso i riba, brojne vrste pekarskih
proizvoda, širok izbor pića – dio su
ponude kojoj poklanjamo posebnu
pozornost.
U ponudi su s više od 65% zastupljeni
provjereni domaći proizvođači, no
istodobno se nudi i najbolji izbor
poznatih stranih proizvoda.
Kvaliteta i vrlo povoljna cijena su
ključne značajke više od 1.000 proizvoda
trgovačke marke koju za Mercator
proizvode priznati hrvatski i strani
proizvođači. Kupci Mercatora prepoznali
su prednosti trgovačke marke pa smo,
osluškujući njihove potrebe, u 2012.
godini plasirali više od 250 novih
proizvoda. Praktički, svaki dan na police
trgovina za kupce plasiramo po jedan
novi proizvod pod brandom Mercator.
Njegujemo inovativan pristup u kupnji;
prvi smo uveli samoposlužne blagajne
gdje kupac samostalno zaključuje kupnju
na prodajnome mjestu. Posjetiteljima
želimo pružiti ugodniji doživljaj
kupnje te smo u pojedine centre uveli
LCD monitore sa senzorom pokreta
radi pružanja dodatnih informacija
kupcima o proizvodu, posjetitelji su
primjerice mogli uživati u hologramima,
interaktivnim podnim projekcijama ili
pak projektu svjetlećih polica rashladnih
vitrina koji u raznim bojama ističu
pojedine proizvode na polici u suradnji s
Dukatom.
Značajne godine u razvoju
Mercator u Hrvatskoj
posluje od 2000. godine
kada je otvoren prvi centar
u Puli. Godinu kasnije
otvoren je Mercator centar
u Zagrebu u Vukovarskoj
ulici te akvizicijom stečena
tvrtka Sloboda u Velikoj
Gorici. Početkom 2007.
Mercatoru-H pripojen je trgovački lanac
Presoflex te su učinjeni veliki investicijski
koraci; otvorene su nove prodavaonice
u 5 gradova Istarske županije, te dvije
u Koprivničko-križevačkoj županiji. U
najznačajnije investicije 2009. godine
ubrajaju se otvaranje trgovačkog centra
u Varaždinu i velikog hipermarketa u
Zaprešiću. 2010. godine pripojen je Getro,
odnosno, 16 trgovačkih centara cash &
carry lanca u Hrvatskoj. 2011. godine na
području Sv. Nedjelje Mercator-H otvorio
je logističko distribucijski centar, vrijedan
3,3 milijuna eura.
U lipnju 2011. otvaranjem trgovačkog
centra i svoga prvoga prodajnoga mjesta
u Rovinju, Mercator-H realizirao je svoju
najveću pojedinačnu investiciju te godine u
Hrvatskoj vrijednu 9 milijuna eura. U lipnju
je također otvoren i supermarket u sklopu
Bure centra u Biogradu na Moru.
U svibnju 2012. otvorena je trgovina u
Vodicama.
Mercator u Hrvatskoj danas ima 120
trgovina market programom, a zajedno s
prodajnim jedinicama Tehnike, Modiane
i Intersporta te franšiznim kupcima broji
više od 240 trgovina u Hrvatskoj.
Mercatorova
internetska trgovina
olakšava život
zaposlenima
Praktičnost, mogućnost 24-satne
kupovine iz vlastitoga doma, dostava do
vrata, niže cijene i posebne promotivne
akcije, samo su neke od prednosti
internetske trgovine. Upravo zato sve
više i više ljudi mijenja svoje dosadašnje
navike kupovanja i okreće se ovome,
zasigurno najjednostavnijemu i
najbržemu načinu.
rujan 2012. www.instore.hr
trenutno je u ponudi oko 11.000 artikala.
Naručivanje robe može se vršiti 24 sata
na dan, sedam dana u tjednu. Također,
baš kao i uobičajenim načinom kupnje
i internetskom trgovinom se ostvaruje
pravo na bonitetne bodove na kartici
Mercator Pika, koje je moguće iskoristiti
prilikom plaćanja. Svakoga tjedna
mijenja se ponuda robe pod povoljnijim
cijenama što će zasigurno, uz činjenicu
da internetska kupnja uvelike štedi
vrijeme zaposlenim ljudima, potaknuti
nove korisnike da se okušaju u ovome
načinu kupnje.
Prateći svjetske trendove, Mercator je
svoju internetsku trgovinu pokrenuo
2007. godine te je od tada redovito
unaprjeđuje. Način kupnje je lak i
idealan za sve one kojima svakodnevne
privatne i poslovne obveze ne ostavljaju
puno vremena za šetnju trgovinama.
Mercatorova internetska trgovina za
sada pokriva Zagreb i širu okolicu, a
Sigurni proizvodi
Veleprodaja
Pod pojmom sigurna hrana u Mercatoru
podrazumijevamo jamstvo sigurnosti
živežne namirnice, predmeta ili tvari
koje dolaze u dodir s prehrambenim
proizvodima u cjelokupnome procesu
protoka roba i usluga. Za uspješno
upravljanje rizicima u kontekstu
društvene odgovornosti u Mercatoru
imamo uspostavljenu sveobuhvatnu
politiku sigurne hrane. Sebe
doživljavamo kao ključni element u
izgradnji povjerenja između potrošača
i proizvođača hrane, zato proces
distribucije sigurne hrane neprestano
poboljšavamo i usavršavamo vlastitim
razvojem i smjernicama s područja
sigurne hrane.
Putem različitih prodajnih programa (market programa, programa tehnike) bavimo
se prodajom robe svim vrstama pravnih
subjekata, kao što su franšizni kupci,
veletrgovci, ugostitelji, mali trgovci, samostalni poduzetnici i korisnici proračuna.
Prodaja se provodi klasičnim oblikom
skladišnoga poslovanja, prodajnim kanalom Cash&Carry poslovnica i tranzitnim
poslovanjem. Mercator-H već godinama
ima poslovnu suradnju s malim trgovcima u Hrvatskoj, a potpisan je i ugovor sa
Savezom udruga malih trgovaca Republike
Hrvatske. Savez broji 340 članica, trgovaca, sa 600 prodajnih mjesta koji imaju na
raspolaganju mogućnost nabave asortimana putem trgovina Mercatora i Getroa.
Mercatorova društvena odgovornost
Projektima donacija i sponzorstava
izgrađujemo međuljudske odnose,
razvijamo i potkrjepljujemo aktivnosti
lokalnoga i nacionalnoga značaja na
različitim područjima društvenoga
života.
Pomažemo onima kojima je pomoć
najpotrebnija i doprinosimo ondje gdje
je to najkorisnije. Zato u Mercatoru
podupiremo humanitarne, kulturne,
zdravstvene, obrazovne i sportske
projekte, te ustanove koje značajno
pridonose razvoju određenoga područja.
Među važnijim projektima koje
kontinuirano provodimo jest projekt
„5 na dan“; međunarodna inicijativa
kojom se promiče veća konzumacija voća
i povrća – prigoda povodom koje godišnje
doniramo 5 tona voća i povrća domovima
za djecu bez odgovarajuće roditeljske
skrbi diljem Hrvatske. Ove smo godine,
uz podršku Ministarstva socijalne
politike i mladih i Centra za socijalnu
skrb, akciji pridružili i donaciju paketa
hrane za 90 socijalno najugroženijih
obitelji Hrvatske.
25
Svakodnevno
povećavamo broj
vjernih kupaca
Pika klub u Hrvatskoj danas broji više
od 300.000 korisnika, dok na području
Mercator Grupe više od 1.600.000 korisnika, zahvaljujući posebnom pristupu
razrade programa zbog kojega kupci
ostvaruju veću vrijednost za kupovinu.
Mercator-H je prije 11 godina u svoje
poslovanje uveo karticu lojalnosti za
svoje kupce - Pika karticu. Osim što
program obuhvaća ponudu najpovoljnijih proizvoda osmišljenih s ciljem da
se zadrži visoka razina zadovoljstva
kupaca, korisnici kartice Mercator
PIKA, ovisno o broju prikupljenih bodova ostvaruju 3 - 6% popusta na kupnju
tijekom bonitetnog razdoblja izravno
na blagajni. Program pruža i mogućnost
obročnog plaćanja bez kamata, popuste
na redovne ponude, kao i 10% popusta
na cijelu kupovinu subotom. Uz takav
razvoj programa, Pika Klub iz mjeseca
u mjesec u 2012. godini povećava broj
registriranih članova i do 2000, a danas
broji više od 300.000, dok na području
Mercator Grupe više od 1.600 000.
26
rujan 2012. www.instore.hr
mišljenja i komentari
Što nas očekuje do kraja godine?
Drago Munjiza,
Jakov Viktor d.o.o., [email protected]
Treba se pripremiti i na dobar
i na loš scenarij
U
laskom u zadnje tromjesečje 2012. godine
dolazi vrijeme za budžetiranje sljedeće, 2013., kako
za tvrtke, tako i za građane i
Vladu. Makroekonomisti su
predvidjeli pad BDP-a, na
razini -1% do čak 2%. Predviđen je i pad industrijske proizvodnje (-4%), trgovine na
malo (-4,5%), a jedino što bi
trebalo rasti su nezaposlenost
(do 400.000. nezaposlenih) i
inflacija (do 4%). Posebice se
očekuje rast cijena hrane te
električne energije. Dva su pokazatelja u ovom crnilu dobra:
raste ukupan broj turističkih
noćenja i zadržavanje kredit-
nog rejtinga. Ovisno o tome
jesmo li skloni stranci na vlasti
ili oporbi, te jesmo li poslovični pesimist ili optimist, možemo tumačiti ove trendove. Optimist će reći da smo dosegnuli
dno, i da ne može biti gore,
nego samo bolje! Cijene hrane rastu svugdje u svijetu, kao
i usklađivanje cijene energije
s europskim cijenama, i to su
zadane kategorije. Međutim,
potezi koje poduzima Vlada su
ustvari “čišćenje” loših poteza
bivših Vlada, i usprkos negativnom makrookruženju uspijevamo u restrukturiranju državne uprave, naplati poreza,
transparentnosti i smanjenju
Doc. dr. sc. Mirko Palić, katedra za marketing,
Ekonomski fakultet Zagreb, [email protected]
Očekuju nas poskupljenja
prehrambenih proizvoda
U
spješna turistička sezona i zadržavanje postojećega
kreditnoga
rejtinga dovelo je do maloga
predaha u pesimističkim predviđanjima obilježenim padom
BDP-a u drugom tromjesečju od 2,2%. Međutim, brojke
povezane s padom potrošnje
kućanstava i daljnjom visokom
nezaposlenošću upućuju da se
u dogledno vrijeme ne mogu
očekivati znatnija poboljšanja.
Dokle god ne krene snažan in-
vesticijski ciklus i porast zaposlenosti ne može biti oporavka
gospodarstva, a time niti poboljšanja životnoga standarda građana. U svakodnevnim
kontaktima s brojnim FMCG
proizvođačima i trgovcima
priča se o daljnjim poskupljenjima, ponajprije prehrambenih proizvoda, koja nas očekuju u predstojećim mjesecima.
Porast cijena uparen s previsokim porezima, prije svega
PDV-om, i dalje će snažno
korupcije. I kako nakon “najtamnije noći” dolazi “zora”. Pesimist će reći da je Vlada došla
nepripremljena, loše kadrovira, i ne razlikuje se u efikasnosti u odnosu na prošle te da
je na kraju krajeva naša zemlja
toliko ovisna o kunjukturi u
okruženju da će oporavak doći
samo ako dođe i do značajnoga
oporavka u EU. Ako su Slovenija, Mađarska i Italija u velikoj
krizi i pred bankrotom, nije
čudo da smo i mi. Istina je vjerojatno negdje u sredini. Optimistu treba savjetovati da se
pripremi i na najlošiji scenarij,
te da uređenje države i pošteni rad nisu dovoljni. Hrvatska
mora biti bolja od ostalih, nadoknaditi izgubljeno vrijeme i
shvatiti da su opstojnost i kredibilitet preveliki ulog da bi
bili zadovoljni s boljim radom
nego prije, a i kako je teza da
smo dosegli dno samo još jedna želja/nada, a ne činjenica.
Dno je potpuna propast, a to
nitko ne želi. Pesimist bi morao shvatiti kako se i najgore
pojave mogu promijeniti nabolje, ako se počne pravilno
postupati. Nadalje, ako može
Slovačka, može i Hrvatska!
Što je s “običnim” građaninom, kako će on dočekati kraj
godine? I on mora shvatiti da
ovi makroekonomski procesi
imaju ogroman utjecaj na njega, i dobro je da se pripremi na
oba scenarija, i loš i dobar. Ako
cijene porastu 1 posto, BDP
padne, a nezaposlenost dosegne brojku od 350.000 tisuća,
bit će potrebno još više kresati
kućni proračun. Od izuzetne je
važnosti da se ne podlegne kolektivnom pesimizmu i ne očekuje velika pomoć od države.
Svatko odgovoran zbraja svoje
prihode i rashode i svodi ih barem na nulu. Nepotrebne troškove i imovinu reže i prodaje. I
ne podliježe panici, već hladno
konstatira da je ovo n-ta kriza
u svijetu te da se toj činjenici
treba prilagoditi i dati osobni
doprinos prilagodbi barem
vlastitoga obiteljskoga proračuna u takvome okruženju.
djelovati na ograničenje rasta
domaće potrošnje. Mogući rat
u Iranu i oštra zima mogli bi
također dati svoj doprinos poskupljenju energenata i daljnjem rastu troškova gospodarstva. Skoro potpuno otvaranje
zajedničkoga Europskoga tržišta i istodobno otežavanje poslovanja sa zemljama
CEFTA-e, dovelo je do toga
da su neka domaća poduzeća
preselila proizvodnju ili pogone u susjedne države koje
ostaju u sustavu CEFTA-e
dok će domaće tržište biti
izloženo pojačanim konkurentskim pritiscima europskih
kompanija, što će rezultirati
daljnjim smanjenjem broja zaposlenih i odumiranjem dijela
slabije konkurentnih domaćih
proizvođača. Oporavak hrvatskoga gospodarstva stoga će
u budućnosti biti vezan prije
svega uz podizanje konkurentnosti okruženja u kojemu se
ono nalazi. Drugim riječima,
bez smanjenja birokratskih
zapreka, smanjenja poreza i
prafiskalnih nameta, povećane
fleksibilnosti tržišta rada i brzoga i učinkovitoga pravosuđa
neće biti niti daljnjega bržega
razvoja gospodarskih aktivnosti, niti izravnih stranih ulaganja. Da bi hrvatsko gospodarstvo raslo u konkurentnim
tržišnim uvjetima potrebno
je konačno nakon dvadesetak
godina napraviti tranziciju iz
državnog socio-kapitalizma
prema slobodnome tržišnome
sustavu kojega mnogi u javnosti neopravdano optužuju za
gospodarsku krizu, jer u stvarnosti u Republici Hrvatskoj
nikad nije niti postojao.
rujan 2012. www.instore.hr
27
novinarsko oko
Dr. sc. Damir Novotny, Managing Partner,
T&MC Group, [email protected]
Ulazak u EU povijesna
je šansa za naše tvrtke
G
lavni pokazatelji kretanja u hrvatskome gospodarstvu su u prvome
dijelu godine ukazivali, nakon određene stabilizacije u
2011., na ponovno pokretanje recesijskog trenda. Pad
industrijske proizvodnje, pad
potrošnje i pad BDP-a, uz
istodobni rast stope inflacije,
zasigurno su upozoravajući.
Iako je turistička sezona bila
jedna od najuspješnijih mjereno po broju dolazaka turista
i noćenja, ukupni rezultati i
učinci na gospodarska kretanja su dvojbeni. Na takav
zaključak ukazuje rast broja
registriranih nezaposlenih u
vrijeme turističke sezone. Pokazatelji kreditne aktivnosti
banaka ukazuju na činjenicu
da je potražnja za kreditima u
snažnome padu. Bankarsko financiranje domaće potražnje
je u proteklim godinama bio
glavni pokretač rasta. S obzirom na nisku konkurentnost
hrvatskih poduzeća na međunarodnom tržištu, domaća
potražnja je jedino na čemu
se može temeljiti ekonomski
oporavak. Ako su banke suzdržane u kreditiranju privatnoga sektora, a javni sektor je
dosegao gornju granicu zaduženosti, tada se može očekivati samo nastavak negativnih
trendova u sljedećim mjesecima.
U takvome makroekonomskome okruženju dohotci i
kupovna snaga kućanstava su
sve slabiji, što dakako utječe
na pad maloprodajnih aktivnosti. Ako tome pridodamo
rast potrošačkih cijena, prije
svega energenata i komunalnih usluga, kućanstva će
potpuno očekivano i dalje
smanjivati svoju potrošnju i
nastojati se prilagoditi. Takvo
ozračje naravno ne pogoduje
domaćemu maloprodajnomu
sektoru, koji će morati započeti svoje snažno unutrašnje
restrukturiranje. Mnogi od
domaćih maloprodajnih lanaca, zbog nedostatka kapitala
i visokih troškova, neće preživjeti proces prilagođavanja.
Međutim, ova kriza otvara
prostor za širenje domaćih i
međunarodnih poduzeća koja
imaju solidne bilance i dobro su opskrbljena vlastitim
kapitalom. Utoliko se može
očekivati nastavak ekspanzije
međunarodnih lanaca, posebno diskontnih lanaca koji će
svojim nižim troškovima odgovoriti na pad kupovne moći
kućanstava i povećati svoje
volumene i tržišni udjel.
Očekivani ulazak Hrvatske
u EU će vrlo vjerojatno donijeti novi optimizam. Radi
se o povijesnoj šansi za naše
gospodarstvo, posebno za
tvrtke koje budu pripremljene
za ovakav eksterni šok i koje
će pokrenuti u međuvremenu novi investicijski ciklus.
Mnoga poduzeća će se naći
u neusporedivo konkurentnijem okruženju nego što
su bila do sada. Ukoliko domaća poduzeća ne budu bila
dovoljno dobro pripremljena
za novi investicijski ciklus i
modernizaciju svojega poslovanja, tu će šansu iskoristiti
međunarodne kompanije koje
će svoje poslovanje širiti na
hrvatskome tržištu uz podršku EU fondova. Slijedi dakle,
za naše gospodarstvo, ali i za
Vladu koja mora olakšati poslovanje privatnome sektoru,
vrlo intenzivno razdoblje u
kojemu će se odlučivati o dugoročnom smjeru u kojemu
će se ekonomija dalje razvijati
ili stagnirati.
Miodrag Šajatović, glavni urednik tjednika
Lider, [email protected]
Samo izvoz
može stvari
zdravo postaviti
Hrvatskom kruži vic kako prepoznati čovjeka koji je pred bankrotom. Uđe takav u kineski dućan. Prodavačica ga pita što će
kupiti. A čovjek odgovori: „Hvala, samo gledam“.
Očajnička potraga za dobrim, a bar donekle utemeljenim vijestima. Tako bi se moglo opisati ozračje oko ekonomske situacije i perspektive kada je o riječ Hrvatskoj. Opća javnost,
preplavljena lošim ekonomskim vijestima, s nadom je primila
vijest da je nakon sedam mjeseci došao i mjesec u kojemu
je, prema istome mjesecu prošle godine, zabilježen kakav takav rast industrijske proizvodnje. Par tjedana prije, javnost je
bila šokirana sačuvanim kreditnim rejtingom koju je Hrvatska
vlada dobila od rejting agencije Fitch. Sada bi joj trebala još
jedna dobra vijest. U novinarstvu vrijedi: jedna vijest – slučajnost, dvije vijesti – koincidencija, tri vijesti istoga predznaka
– eto ti trenda.
Ako bih želio biti optimist, onda treba reći kako bi se moglo
dogoditi da jesen 2012. bude mješavina pretežno loših vijesti
o ekonomiji i rijetkih, ali češćih nego do sada, dobrih vijesti. S
jedne strane, teško je u godinu dana očistiti sve što se gotovo
desetljeće pometalo pod tepih. Pogotovo ako je Vlada, poput ove Kukuriku koalicije, zapravo, uz časne izuzetke, došla
vrlo nepripremljena. Ministar financija Linić, koji se pokazao
kao najpripremljeniji od ministara, kreće u drastičnu akciju za
suzbijanje kulture neplaćanja. Koliko god to bilo nužno, očito
je da će čistilište u tvrtkama i inzistiranje na plaćanju u 30 ili
maksimalno 60 dana dodatno urušiti BDP.
S druge strane, očekuje se da će državne investicije pobuditi
rast BDP-a. Bojim se da doprinos neće biti kakav se očekuje.
Od svih pokreatača za podizanje BDP-a (domaća potrošnja,
državna potrošnja, investicije, izvoz), samo izvoz može stvari zdravo postaviti. A on je vrlo nisko na listi prioriteta vlade
Zorana Milanovića. Zato sada izgleda kako oporavak, ako ga
bude, neće biti toliko jak koliki bi trebao.
Kad je o trgovini i trgovcima riječ, oni moraju računati na daljnji pad kupovne moći. I oni zapravo ovise o hrvatskim izvoznicima. Samo onaj potrošač koji je plaću dobio od prodaje robe
ili usluge nekome u svijetu, kvalitetan je kupac. Jednako tako,
kupac koji je plaću zaradio surađujući s izvoznicima, također
je dugoročno održiv kupac. Svi oni koji su godinama pustošili
trgovine tako da su živjeli od 4 milijarde eura vanjskoga zaduživanja Hrvatske, sve će više biti virtualni i rijetki kupci.
28
rujan 2012. www.instore.hr
istraživanje
HIO® INDEKS, MJERI ZADOVOLJSTVO GRAĐANA
Hendalov indeks optimizma
Rezultati mjerenja Hendalovog indeksa optimizma upućuju na to da su građani skloniji tome da svoju
osobnu životnu situaciju ocjenjuju nešto pozitivnije i trude se biti optimistični glede svoje buduće
životne situacije koja uključuje kvalitetu života općenito i financijsko stanje, dok je ocjena okoline
prilično pesimistična.
Hrvatske. Podaci se kontinuirano prikupljaju jednom mjesečno od ožujka 2002.
godine kroz Hendalov CATI sustav na
uzorku od 400 građana starijih od 15 godina. Indeks je veličina koja se prikazuje
na skali od 0 (potpuni pesimizam) do 100
(potpuni optimizam).
Autorica: Tamara Jović, istraživač,
agencija Hendal, [email protected]
HIO® je rezultat mjerenja zadovoljstva
građana na 6 podindeksa:
•trenutačno zadovoljstvo gospodarskim
prilikama,
H
IO® index, agencije za istraživanje tržišta Hendal, je mjera
optimizma građana, dobivena
kroz praćenje odnosa stavova
građana prema trenutnim gospodarskim
prilikama, njihove kvalitete života i očekivanja od buduće kvalitete života, njihovih
očekivanja vezanih uz gospodarske prilike u budućnosti, te očekivanja vezanih
uz osobno financijsko stanje. Međuodnos
ovih komponenti čini Hendalov indeks
optimizma, koji kao takav upućuje na općenitu društvenu klimu, otvorenost društva i njegovu stabilnost. Ovakav indeks,
koji govori o općem raspoloženju građana, predstavlja i važan čimbenik u procesu
donošenja poslovnih odluka jer upućuje
na stanje društva.
HIO® je rezultat istraživanja na nacionalno reprezentativnom uzorku građana
•trenutačno zadovoljstvo kvalitetom života,
•ocjena kvalitete života u prethodnome
razdoblju,
•predviđanje kretanja gospodarskih prilika,
•predviđanje kretanja osobnih financijskih prilika,
•predviđanje kretanja kvalitete života.
Zabilježen pad u kolovozu
Gledano po podindeksima, u kolovozu
2012. najveći je pad zabilježen na
podindeksima optimističnosti za kvalitetu
življenja za sljedećih 6 mjeseci, te osobno
financijsko stanje za sljedećih 6 mjeseci.
Slijedi podindeks optimističnosti za
gospodarske prilike u sljedećih 6 mjeseci,
te se primjećuje da pesimizam koji postoji
na osobnoj razini, prati onaj vezan uz
očekivanja od prilika u zemlji.
Rezultati mjerenja agencije Hendal pokazuju da je Indeks optimizma trenutno na
najnižoj razini u usporedbi s vrijednostima za posljednjih godinu dana mjerenja.
Pregledom rezultata, možemo primijetiti
da je vrijednost indeksa u prvome tromjesečju bila relativno stabilna i na prosječnoj
razini 44 indeksna boda, odnosno vladala
je srednja razina optimizma među građanima. Drugo tromjesečje pokazuje da je
optimizam građana drastično pao, te je
nakon skoka u srpnju, indeks u kolovozu
na najnižoj razini gledano kroz posljednjih godinu dana.
Povezano s aktualnim događajima u zemlji, možemo primijetiti da je optimizam
građana krenuo uzlaznom putanjom u
trenutku kada je došlo do promjene vlasti
u prosincu 2012. te je tada indeks bio na
najvišoj razini u posljednjih godinu dana,
a ovakvo optimistično raspoloženje je trajalo do travnja 2012. nakon čega dolazi do
velikog pada indeksa.
Indeks optimizma (na skali od 0 - 100)
50
45,3
Indeks
45
42,3
39,9
42,7
41,5
44,8
43,4
44,8
45,3
41,1
39,3
40
35,6
35
33,9
30
2011./08. 2011./09. 2011./10. 2011./11. 2011./12. 2012./01. 2012./02. 2012./03. 2012./04. 2012./05. 2012./06. 2012./07. 2012./08.
rujan 2012. www.instore.hr
29
Podindeksi zadovoljstva životom u Hrvatskoj - usporedba zadnja 4 mjeseca
2012./05.
2012./06.
2012./07.
2012./08.
(na skali od 0 - 100)
60
40,9
37,1
34,6
30,3
Indeks
40
30
20
51,7
50,4
46,7
41,5
47,7
50
35,434,536,134,5
49,5
44,7
39,6
52,8
46,8
42,3
39,4
18,2
16,1
15,9
12,9
10
0
Indeks zadovoljstva
općim gospodarskim
prilikama
Indeks optimističnosti
za gospodarske prilike
u sljedećih 6 mjeseci
Gledano po podindeksima, u kolovozu
2012. najveći je pad zabilježen na podindeksima optimističnosti za kvalitetu
življenja za sljedećih 6 mjeseci, te osobno
financijsko stanje za sljedećih 6 mjeseci.
Slijedi podindeks optimističnosti za gospodarske prilike u sljedećih 6 mjeseci, te
se primjećuje da pesimizam koji postoji na
osobnoj razini, prati onaj vezan uz očekivanja od prilika u zemlji. Ocjena trenutne
situacije, kako osobne tako i društvene, također bilježi pad. Građani su nezadovoljni
svojom kvalitetom života kao i društvenim prilikama.
Indeks kretanja
kvalitete života u
zadnjih 6 mjeseci
Indeks zadovoljstva
trenutnom kvalitetom
življenja
Analiza podindeksa i njihovoga međuodnosa pokazuje da je zadovoljstvo gospodarskim prilikama kontinuirano na nižoj
razini u odnosu na sve ostale podindekse i
na vrijednost ukupnoga indeksa.
Usporedbom vrijednosti podindeksa s
vrijednošću ukupnoga indeksa za kolovoz, primjećujemo da su indeksi kretanja
kvalitete života u posljednjih 6 mjeseci,
optimističnosti za kvalitetu života u sljedećih 6 mjeseci, optimističnosti za osobno
financijsko stanje u sljedećih 6 mjeseci i
indeks zadovoljstva trenutnom kvalitetom življenja na višoj razini, dok su oba
podindeksa vezana uz gospodarske prilike
– očekivanja, kao i zadovoljstvo trenutnim
stanjem, na nižoj razini u odnosu na ukupni indeks optimizma.
Rezultati mjerenja Hendalovog indeksa
optimizma upućuju na to da su građani
skloniji tome da svoju osobnu životnu situaciju ocjenjuju nešto pozitivnije i trude
Indeks optimističnosti
za kvalitetu življenja u
sljedećih 6 mjeseci
Indeks optimističnosti
za osobno financijsko
stanje u sljedećih 6
mjeseci
se biti optimistični glede svoje buduće
životne situacije koja uključuje kvalitetu
života općenito i financijsko stanje, dok je
ocjena okoline prilično pesimistična.
O agenciji Hendal
Hendal je agencija za istraživanje tržišta
koja 2013. godine slavi 20 godina
postojanja. Kvaliteta Hendalove usluge
očituje se i u kontinuiranom razvoju
istraživačkih alata prema potrebama i
zahtjevima poslovanja. Kontinuiranim
razvojem novih proizvoda Hendal je
vodeća agencija za istraživanje tržišta
u Hrvatskoj po broju registriranih
proizvoda. Neki od njih su: AdVisor®
Copy test & campaign tracker, Brand
Performance tracker, HrCatibus. Hrvatski
indeks optimizma, Nacionalni indeks
sreće, 3D Segmentacija, Dinamika
industrije, HrPOS Aktivator.
Kretanje indeksa kroz godinu dana (kolovoz 2011. - kolovoz 2012.)
10
Indeks optimizma
0
2012./08.
Indeks optimističnosti za osobno financijsko stanje
u sljedećih 6 mjeseci
2012./07.
20
2012./06.
Indeks optimističnosti za kvalitetu življenja u
sljedećih 6 mjeseci
2012./05.
30
2012./04.
Indeks zadovoljstva trenutnom kvalitetom življenja
2012./03.
40
2012./02.
Indeks kretanja kvalitete života u zadnjih 6 mjeseci
2012./01.
50
2011./12.
Indeks optimističnosti za gospodarske prilike u
sljedećih 6 mjeseci
2011./11.
60
2011./10.
Indeks zadovoljstva općim gospodarskim prilikama
2011./09.
70
2011./08.
Indeks
80
30
rujan 2012. www.instore.hr
investicije
INVESTICIJA PIK VRBOVCA VRIJEDNA 250 MILIJUNA
Strateška ulaganja PIK Vrbovca
PIK Vrbovec je otvorio tvornicu za proizvodnju
trajnih salama, novi pogon za narezivanje i
pakiranje mesnih prerađevina te novo skladište
gotove robe, gdje će zaposlenje naći 95 djelatnika
od sveukupno 1.750 djelatnika koje PIK Vrbovec
zapošljava.
Autorica: Jelena Domović, [email protected]
M
esna industrija PIK Vrbovec na površini od 80.000
četvornih metara otvorila je nove proizvodne pogone s najsuvremenijom tehnologijom: tvornicu za
proizvodnju trajnih salama, novi pogon za narezivanje i pakiranje mesnih prerađevina te novo skladište gotove
robe. Ukupna vrijednost investicije je više od 250 milijuna
kuna.
Povodom svečanog otvorenja direktor PIK Vrbovca, Mate
Štetić istaknuo je: „Ove investicije predstavljaju krunu strateš-
Investicije PIK Vrbovca:
Od 2005. do danas u PIK je uloženo preko milijarde kuna.
•
•
•
•
•
•
•
•
nova hladnjača za duboko smrzavanje,
nova rasjekavaona i pakirnica svježeg mesa,
novo skladište svježeg mesa,
tehnološka oprema,
investicije u infrastrukturu i okoliš,
nova tvornica trajnih kobasica,
novi pogon za narezivanje i pakiranje,
novo skladište gotove robe.
Vrijednost investicija u nove proizvodne pogone u 2012. godini:
preko 250 milijuna kuna.
kih ulaganja u PIK Vrbovec. Suvremena tehnologija, koju ovdje
danas možete vidjeti, kroz automatizaciju pojedinih proizvodnih
procesa omogućuje nam još veću efikasnost poslovanja. Povećanje
proizvodnih kapaciteta otvara nam vrata za daljnje jačanje pozicija
na domaćem tržištu, ali i mogućnosti za veći plasman PIK-ovih
proizvoda u inozemstvo. Ulaganje u nove kapacitete omogućilo je
zapošljavanje dodatnih 95 djelatnika, te PIK Vrbovec danas zapošljava 1.750 djelatnika.“
Svečanom otvorenju prisustvovao je i izvršni potpredsjednik
Agrokor koncerna, Mislav Galić, koji je tom prigodom izjavio:
„PIK Vrbovec danas je najveća industrija hrvatskog prehrambenog
tržišta. Kada smo 2005. godine preuzeli kompaniju, prerađivali
smo 8.000 tona mesa, a danas prerađujemo 75.000 tona. Ostvarivali smo 250 milijuna kuna godišnjega prihoda, a ove ćemo godine
biti blizu 2 milijarde kuna. Do pozicije tržišnog lidera došli smo,
rujan 2012. www.instore.hr
između ostaloga, investirajući u najsuvremenije tehnologije koje su
preduvjet bilo kakve konkurentnosti na europskome tržištu. Pogon
koji danas otvaramo ogledalo je naše strategije“.
Tehnologija koja se koristi u novosagrađenim pogonima jedna
je od najsuvremenijih takve vrste, te omogućava maksimalnu
standardizaciju i kvalitetu proizvoda. Tvornice s ovakvom tehnologijom nalaze se u samo tri zemlje zapadne Europe, među
koje danas spada i Hrvatska. Pogon za narezivanje i pakiranje
mesnih prerađevina tehnološka je inovacija koja svojom najnovijom tehnologijom prati svjetske trendove u mesnoj industriji.
Nova oprema omogućila je plasiranje novih, inovativnih proizvoda od kojih se neki već sada nalaze na tržištu. Novootvoreno
skladište ukupnog kapaciteta od 1.000 tona gotovih proizvoda, prati porast prodaje PIK Vrbovca, koja iz godine u godinu
ostvaruje kontinuirani rast.
31
Pozicija koju PIK Vrbovec i njegovi brandovi danas imaju na
tržištu, rezultat je dugogodišnjih ulaganja koja su započela ulaskom PIK Vrbovca u Agrokor koncern. Ukupna vrijednost investicija u PIK Vrbovec od 2005. godine do danas iznosi više
od milijardu kuna.
Kontinuirana ulaganja u kompaniju učinila su PIK Vrbovec
najvećom mesnom industrijom u regiji i četvrtom po veličini
prehrambenom industrijom u Hrvatskoj. Ove godine PIK planira prodati 75.000 tona gotovih proizvoda, te ostvariti promet od otprilike 2 milijarde kuna. PIK-ovi proizvodi posjeduju
brojna domaća i inozemna priznanja za kvalitetu, a povjerenje
potrošača dokazuje i činjenica da je PIK tržišni lider u Hrvatskoj s preko 40 posto tržišnoga udjela.
Posljednje Agrokorove investicije:
1. 8. 2012. otvoren je novi distributivni centar i upravna zgrada
Tiska, ukupne površine 13.555 četvornih metara. Ukupna vrijednost
investicije iznosi 125 milijuna kuna, a u novome distributivnom
centru objedinjeni su procesi tiražiranja, zaprimanja, komisioniranja
i otpreme tiskovina, prikupljanja i obrade remitende te ostali
logistički procesi nužni za osiguranje kvalitete svakodnevne
distribucije na više od 8.000 isporučnih mjesta.
22. 8. 2012. u Gradecu je otvoreno prvo bioplinsko postrojenje
koje predstavlja ulazak Agrokor koncerna u proizvodnju električne
i toplinske energije na ekološki obnovljiv način. Bioplinsko
postrojenje Gradec investicija je vrijedna 55 milijuna kuna, koja je
nastala u suradnji Agrokora i slovenske tvrtke GH Holding.
U čitavi kompleks Gradec, dvije farme i bioplinsko postrojenje,
uloženo je ukupno 170 milijuna kuna.
32
rujan 2012. www.instore.hr
investicije u regiji
SRBIJA: TVRTKA VICTORIA GROUP OTVORILA NOVI POGON TVORNICE SOJAPROTEIN U BEČEJU
Soja za svijet
Priredila: Milica Petrović, [email protected]
Uz novootvoreni pogon, Sojaprotein će
ostvarivati ukupni godišnji kapacitet prerade od
250.000 tona sojinoga zrna. Zahvaljujući ovoj
investiciji, vrijednoj 30 milijuna eura, umjesto
dosadašnjih 50%, u izvoz će se plasirati gotovo
80% proizvoda.
T
vrtka Victoria Group je početkom rujna otvorila novi
pogon tvornice Sojaprotein u Bečeju. Pogon, čiji kapacitet je 70.000 tona, ostvarit će ukupni godišnji kapacitet prerade od 250.000 tona sojinoga zrna. Zahvaljujući
ovoj investiciji, vrijednoj 30 milijuna eura, umjesto dosadašnjih
50%, u izvoz će se plasirati gotovo 80% proizvoda Sojaproteina, koji se temelje isključivo na genetski nemodificiranoj soji.
Proizvodi novootvorenoga pogona imaju najširu primjenu u
prehrambenoj, ali i u farmaceutskoj industriji, s obzirom na
visok postotak proteina u sebi. Osim toga, ovaj pogon učinio
je Sojaprotein jedinstvenim tvorničkim kompleksom u Europi,
zbog mogućnosti objedinjenih faza prerade soje.
Prema riječima Zorana Mitrovića, generalnog direktora Victoria Groupa, ova investicija u novi pogon predstavlja samo dio
investicijskog plana kompanije za razdoblje 2012. - 2013. g.,
Priča o poznatoj Imperial torti
Davne 1873. godine, kada je
otvoren prvi kraljevski hotelpalača u Beču, sasvim slučajno
nastala je i danas poznata Imperial torta. Ova poslastica ne
bi bila to što jest bez sojinog
lecitina, čiji hotelski dobavljač
je, upravo, Sojaprotein.
Victoria Group u brojkama:
10 članica kopmanije
40 zemalja širom svijeta u koje Victoria Group izvozi
svoje proizvode
524 milijuna eura je ostvareni ukupni prihod u 2011.
200 milijuna eura je očekivan izvoz za cijelu 2012.
1.800 izravno zaposlenih
40.000 gospodarstvenika surađuje s kompanijom
čija je ukupna vrijednost veća od 100 milijuna eura. “Stalnim
ulaganjem u kvalitetu i proizvodne procese, Victoria Group nastoji
potvrditi i proširiti svoju lidersku poziciju u agroindustriji, kako u
regiji tako i u Europi”, dodao je Mitrović.
Prilikom svečanog puštanja u rad
novoga pogona, obilježeno je i
deset godina od kada je Victoria Group uspješno privatizirala
Sojaprotein. Kako dodaju iz ove
kompanije, uspjeh privatizacije
potvrđuju i ostvareni rezultati u
prethodnome desetljeću. “Otkako
je privatizirana, tvrtka Sojaprotein
ostvaruje konstantan rast u proizvodnji, investiranju, stvaran ju profita
i povećanju izvoza. Tako je obujam
proizvodnje uvećan za 100 posto – sa
126.000 na 250.000 tona, izvoz je
s 5.888.991 eura dostigao brojku od
44.641.000 eura, dok je ukupan prihod s 54 milijuna dostigao iznos od
119 milijuna eura. Prethodne godine tvrtka je ostvarila dobit od 14
milijuna eura i 45 milijuna eura izvoza uz neprekidni trend rasta”,
rekao je Mitrović.
Najjači adut Sojaproteina, u odnosu na konkurenciju, jest činjenica da je ovo jedna od malobrojnih kompanija u svijetu koja
prerađuje genetski nemodificiranu soju (non GMO) strogo
kontroliranog podrijetla i kvalitete.
Osim plasmana na domaće tržište, Sojaprotein izvozi i u više od
40 zemalja širom svijeta – u sve zemlje Europske unije, u Rusku
Federaciju, članice CEFTA i EFTA, zemlje Bliskog i Srednjeg
istoka, Tursku i sjevernu Afriku. Među njima, tržište EU-a je
ipak najzastupljenije, s više od 80% od ukupnoga izvoza.
rujan 2012. www.instore.hr
33
investicije u regiji
MAKEDONIJA: SKOPLJE CITY MALL – NOVO SHOPPING ISKUSTVO DOSTUPNO VEĆ OD 4. LISTOPADA
Najnoviji trgovački centar na Balkanu
Priredila: Alma Hot, [email protected]
Skoplje City Mall je najveći trgovački centar u
kojemu će biti predstavljeno oko 150 poznatih
svjetskih i lokalnih robnih marki. Investicija je
vrijedna 70 milijuna eura za koju se očekuje kako
će donijeti oko 2.000 novih radnih mjesta.
D
ugoočekivani trgovački centar Skoplje City Mall,
koji se intenzivno gradio prošle dvije godine, bit će
otvoren 4. listopada 2012. godine. Ukupna površina
trgovačkog centra je 90.000 m2, od kojih je 39.000
2
m predviđeno za iznajmljivanje, što ga ubraja među najveće
tržišne centre u regiji.
Glavni investitori ovoga projekta su Balfin MK, podružnica grupacije Balfin iz Albanije, zajedno s Fashion Group iz
Makedonije. Grupa stručnjaka koja radi na ovome projektu uspjela je stvoriti povjerenje i privući nove investitore i
banke, uključujući tu i EBRD, koja je investirala gotovo 19
milijuna eura.
U okviru svojih 39.000 m2 prodajnoga prostora Skoplje
City Mall donosi Makedoniji neke od najvećih brandova
kao i najvećeg europskoga trgovca – francuski Carrefour,
koji će se prostirati na površini od 4.500 m2 i time postaviti Makedoniju u svoju mapu od 9.500 prodajnih mjesta
u 33 zemlje u svijetu.
„Uvjereni smo da je ovo dobro vrijeme za ovakvu investiciju. Skoplje City Mall je zamišljen kao regionalni trgovački centar, koji
će svojim potrošačima osigurati sasvim novo shopping iskustvo i
istinsko uživanje. Skoplju je nedostajao suvremeni trgovački centar kakav imaju sve europske metropole, i to ne samo jedan. Naprimjer, u Skoplju trenutno ima 50 m maloprodajnoga prostora
na 1.000 stanovnika, što je u usporedbi s drugim metropolama,
pa i onima iz najbliže regije, vrlo malo“, izjavio je Ivajlo Ivanov,
menadžer Skoplje City Malla.
Skoplje City Mall ima stratešku lokaciju. Mjesto se nalazi 3
km zapadno od središta grada u zoni koja se ističe visokom
kvalitetom stambenoga prostora. Trgovački centar je lociran
između dvije glavne prometne arterije grada, koje se protežu od istoka prema zapadu kroz aveniju Partizanski odredi i
aveniju Ilindenska, koje su izravno povezane s međunarodnom cestom prema Kosovu. Samo avenija Partizanski odredi, koja je najprometnija ulica u Skopju, ima dnevni protok
od 30.000 vozila. Namjera je Skoplje City Malla prerasti u
najbolji shopping centar na Balkanu, a u prvoj godini svoga
poslovanja trgovački centar bi trebao privući oko 7,5 milijuna posjetitelja.
Osobna iskaznica investicije
Ime objekta: Skoplje City Mall
Površina objekta: 90.000 m2
Prodajni prostor: 39.000 m2
Sadržaj: 150 svjetskih i lokalnih trgovačkih marki
Parkiralište: 1.300 mjesta
Otvaranje: 4. listopada 2012. godine
34
rujan 2012. www.instore.hr
regionalni intervju
PHILIP DICKINSON, GENERALNI DIREKTOR KRAFTA ZA TRŽIŠTA
ISTOČNE ADRIATIK REGIJE
Veliki
potencijal
Kada je konkurencija u pitanju, ne mislim da su nam konkurenti
druge kompanije, već ekonomija. Pogotovo u današnjim ekonomskim
uvjetima, moramo se boriti za svaki euro, kunu, dinar, denar ili
konvertibilnu marku.
Razgovarala: Una Milićević
K
raftova poslovna jedinica za
tržišta istočne Adriatik regije
(East Adriatic Markets - EAM)
obuhvaća sve zemlje koje su
nekada činile Jugoslaviju plus
Albaniju. To znači kako sveukupno obuhvaćaju tržište koje ima oko 25 milijuna
potrošača. Operacije za ovu regiju vode
iz tri ureda – u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, koji je glavno središte i gdje smo
razgovarali s Philipom Dickinsonom, generalnim direktorom za EAM.
Prema njegovim riječima, 2008. godine
preselili su glavni ured iz Beča u Beograd, kako bi se približili svojim kupcima
i potrošačima. “Također, to nam je omogućilo da bolje iskoristimo i razvijemo lokalnu
radnu snagu. Još jedna stvar koja je doprinijela ovome poslovnome potezu je i to što
smo prepoznali potencijal za rast na ovim
tržištima. Dok je ekonomska kriza sasvim
očigledno utjecala na naše ambicije za rast,
po svim ostalim mjerilima, ovo je bio veliki
uspjeh. Sada smo bili mnogo bliže tržištima
i time u mogućnosti izgraditi organizaciju za
koju mislim da je najbolja u ovoj regiji, bogata
svim vrstama različitosti”, rekao je Dickinson, za InStore magazin.
Kompanija Kraft Foods prešla je dugi put
od 1903. g., kada je J. L. Kraft počeo prodavati sir iz zaprežnoga vozila. Naporan
rad, vizija i predanost poslu pomogli su
im da izrastu u kompaniju drugu po veličini na svijetu koja se bavi proizvodnjom
hrane, sa sjedištem u Northfieldu, Illino-
is, SAD. Milijuni ljudi dnevno posegnu
za nekim od svojih omiljenih brandova
iz Kraftove ponude. Dvanaest njihovih
glavnih brandova, uključujući Cadbury,
Jacobs, Kraft, LU, Maxwell House, Milka, Nabisco, Oreo, Oscar Mayer, Philadelphia, Trident and Tang – stvaraju
godišnje prihode veće od jedne milijarde
dolara, a njih 40 traje duže od sto godina.
Više od 80% njihovoga prihoda ostvaruju
proizvodi koji su vodeći u svojim kategorijama, a više od 50% čine kategorije čiji
je tržišni udjel dvostruko veći od najbližega konkurenta.
U veljači 2010. g., Cadbury postaje dio
obitelji Kraft, a u rujnu 2012., u svome
prvome intervjuu za neki medij u regiji,
Dickinson najavljuje podjelu Krafta na
dvije kompanije:
“U 2010. g. Kraft je preuzeo Cadbury, što je
bila posljednja u dugom nizu akvizicija. Na
naše poslovanje u ovoj regiji to preuzimanje je
imalo mali utjecaj, ali globalno gledano dovelo je do transformacije na mnogim tržištima.
Kraft Foods u brojkama
širom svijeta
• Djeluje u više od 80 zemalja
• Prodaje u oko 170 zemalja
• 126.000 zaposlenih
• 220 proizvodnih kapaciteta
• 15 istraživačkih i razvojnih centara
• 54,4 milijarde dolara godišnjega
prihoda u 2011
Kraft Foods će kasnije ove godine biti podijeljen na dvije kompanije – jedna je Kraft Foods, koja će uglavnom obuhvaćati poslovanje
u Sjevernoj Americi i kategorije kao što su sir
i takvi proizvodi, i Mondelez International,
globalna kompanija za snacking program s
mnogim vodećim brandovima u kategorijama
čokolade, biskvita,guma za žvakanje, bombona i kave. Naša poslovna jedinica za operacije
u regiji istočnog Adriatika (EAM) bit će dio
Mondelez Internationala.”
S obzirom na to da ste zaduženi za sve
zemlje bivše Jugoslavije, recite nam
nešto o sličnostima i razlikama na tim
tržištima?
Kada govorimo o tržištima bivše Jugoslavije, jedna od velikih mogućnosti koju ona
pružaju vidi se u tome što istodobno nude
dosta različitosti, ali imaju i zajedničkih
atributa. Kupovna moć stanovništva razlikuje se i među tržištima, ali i unutar
samih tržišta. Struktura trgovine također
se razlikuje, kao i konkurencija. Svatko od
njih ima sebi svojstvene izazove i rekao
bih da nijedno od njih nije nužno teže za
poslovanje od drugih. Kategorije u kojima poslujemo, čokolada, biskviti i kava,
već su dosta razvijene u čitavoj regiji, ali
kada usporedimo ove zemlje s nekim drugima, vidimo da svako od ovih tržišta ili
svaka kategorija ima nevjerojatan potencijal za rast. Samim time vidimo i veliki
potencijal za rast našega poslovanja. Mislim da je izraz, slično i različito, najbolji.
I to je glavni izazov, naći pravu ravnotežu.
Zato je ovo posebna regija i daje nam dosta mogućnosti da dalje učimo.
rujan 2012. www.instore.hr
čima i trgovcima. Milka je vodeći brand
u regiji i kada je u pitanju prepoznatljivost.
Uz to, jedan od najboljih pokazatelja našega uspjeha vidi se u tome da na svim
tržištima imamo veliki broj naših proizvoda koji su među vodećim i najbrže
prodavanim proizvodima. Na primjer,
kada govorimo o čokoladama, prema
podacima Nielsena o top 100 najbrže
prodavanih čokolada, naših je 37 u Sloveniji, 28 u Hrvatskoj i također 37 u Srbiji. Ustvari, prosječno u regiji imamo
dvostruko veći broj proizvoda koji se pojavljuju u top 100 najbrže prodavanih u
usporedbi s najbližim konkurentom.
Također, primjećujemo da je Milka, prema tvrdnjama potrošača, brand koji daleko češće kupuju od ostalih brandova u
kategoriji čokolade.
S kojim portfeljom ste zastupljeni na
ovim tržištima?
Na ovome području Kraft prije svega
posluje u tri kategorije, a to su čokolade,
biskviti i kava.
Počnimo od čokolade. Koliki je njen
tržišni udjel?
Ovdje smo tržišni lideri, s brandom Toblerone i s Milkom imamo jasnu poziciju
vodećega branda na tržištu. Ispitivanja
koja često provodimo među potrošačima
nastavljaju potvrđivati da je Milka izrazito preferiran brand u usporedbi s ostalim vodećim brandovima. Na brojnim
tržištima većina potrošača izjavljuje da
je Milka brand koji najčešće kupuju. Mi
već sada dosta ulažemo i nastavit ćemo s
investiranjem u oglašavanje i promotivne
kampanje koje donose benefite potroša-
U cilju maksimiziranja prodaje, trgovcima preporučujemo da se usredotoče na
proizvode koji se najviše prodaju i daju
im više prostora kako bi unaprijedili prodaju čitave kategorije.
Kakva je situacija s keksima?
U kategoriji keksi, na tržištu smo ozbiljnije nastupili u 2010. g. i od tada smo
postigli odličan napredak. Lansiranje
Milka biskvita, Barnija i keksa Oreo u
2010. i 2011. g., pridonijelo je rastu tržišta. Posebno smo zadovoljni dosadašnjim razvojem jer smo već postali broj 1
u toj kategoriji u Sloveniji. Kao potvrda
uspjeha je i činjenica kako je i u ovoj grupi dosta naših proizvoda među najprodavanijima. Na primjer, u biskvitima, prema Nielsenu, od 100 najprodavanijih već
imamo 17 u Sloveniji i 12 u Hrvatskoj. U
Sloveniji, ovo je znatno više nego što ima
konkurent koji je na drugome mjestu. U
Hrvatskoj smo već na jakoj drugoj pozi-
35
ciji, iza Kraša, a u Srbiji s ograničenijim
portfeljom, naš Milka čoko desert i Barni
su vidno zastupljeni među 100 najprodavanijih.
U kategoriji kave nastupamo s brandom
Jacobs u instant kavi i miksevima (3u1,
kapućino i slično). Glavni smo konkurent Nescafeu u ovim segmentima. Zaista, s našim Milka 3u1 proizvodima,
Jacobs Cronat Gold vrećicama i Jacobs
Monarch kavom imamo neke od najbrže
prodavanih proizvoda u ovim segmentima.
Je li neki kanal posebno pogodan za
prodaju?
U svim kategorijama imamo čvrste pozicije, kako u suvremenoj trgovini, tako i u
tradicionalnoj.
Imate li posebne strategije za TT i
OT kanale?
Strategija je ista, ali se razlikuje način
primjene. Svakako je drugačiji asortiman
u TT kanalima, gdje su trgovine male, od
asortimana u velikim trgovačkim sustavima. Jednom rječju, imamo vrlo konzistentnu strategiju za sva tržišta, ali načini
na koje se ona provodi razlikuju se ovisno
od konkurencije na pojedinim tržištima,
razvijenosti maloprodaje, kupovne moći
stanovništva i tome slično.
Kada već spominjete konkurenciju, tko su vam najveći konkurenti na
ovim tržištima?
Kada je konkurencija u pitanju, ne mislim
da su nam konkurenti druge kompanije,
već ekonomija. Pogotovo u današnjim
ekonomskim uvjetima, moramo se boriti
za svaki euro, kunu, dinar, denar ili konvertibilnu marku. I to nadmetanje nije
nužno borba s kolegama konkurentima,
brandovima ili proizvodima iz kategorije
Društveno odgovorno poslovanje:
100 milijuna
funti uštede u
ambalaži
15% manji
utrošak
energije
15% redukcija
emisije CO2
15% manje vode
upotrijebljeno u
proizvodnji
15% manje
otpada u
proizvodnji
80,5 milijuna
kilometara manje u
transportnoj mreži
36
rujan 2012. www.instore.hr
regionalni intervju
Što smatrate svojom najboljom poslovnom odlukom?
Ovo pitanje su mi već ranije postavljali ljudi koje sam intervjuirao na natječajima za
prijam u našu kompaniju. Bez sumnje, najbolja poslovna odluka bila je da krenem u
međunarodnu poslovnu karijeru. To što sam živio i radio u Turskoj, Austriji, Rusiji i
sada u Srbiji, kao i to što sam imao mogućnost putovati i raditi na mnogim tržištima,
uglavnom u srednjoistočnoj Europi, kao i u Africi, omogućilo mi je stjecanje znanja na
jednome mjestu i primenjivanje negdje drugdje.
Veliki sam štovatelj ideje rada u timu (tEAM). Ovdje namjerno naglašavam i pišem riječ
tim ovako, jer na taj način dolazi do izražaja kako funkcionira organizacija EAM. Posebno cijenim ljude koji su timski igrači, koji su otvoreni za nove ideje i spremni ih prihvatiti od drugih kolega i s drugih tržišta, kao i prenijeti svoja iskustva drugima. Nikada ne
prestajemo učiti. Jednom prilikom mi je jedna osoba rekla prije mnogo godina “Organizacija koja uči je organizacija koja pobjeđuje.” Ja bih otišao još jedan korak dalje i
rekao: “Organizacije koje pobjeđuju su one koje uče i primjenjuju to znanje.”
čokolade, keksi i kave, nego borba protiv
mnogo šireg raspona proizvoda i usluga. Iz tog razloga je, po mome mišljenju, mnogo važnije iskoristiti ekspertizu
Kraft Foodsa kako bi doprinijeli rastu čitavih kategorija kojima upravljamo, kako
bi ljudi radije kupili čokoladnu pločicu
nego novac potrošili na nešto drugo.
U Srbiji, kao i u ostalim zemljama regije, u manjoj ili većoj mjeri, postoji
problem crnog tržišta. Posebno je na
udaru Milka čokolada. Kako se borite
s ovim izazovima?
Kada govorimo o crnom tržištu, vjerujem da je to izazov ne samo za našu kompaniju, već i za mnoge druge. Na primjer,
kada je u pitanju Milka čokolada, naše
procjene su da u Srbiji, samo država gubi
i do dva milijuna eura godišnje, od neplaćanja poreza i drugih obveza.
Također, i potrošači moraju biti zaštićeni,
jer mnogi proizvodi se pojavljuju bez deklaracija prevedenih na lokalne jezike ili
se transportiraju i čuvaju u neprimjerenim uvjetima. Zakon o zaštiti potrošača
je na snazi, tako da smo dobili primjedbe
s nekih tržišta od potrošača zabrinutih
zbog nedostatka deklaracija na materinjim jezicima. U ovakvim okolnostima
mi smo u obvezi savjetovati vlasnicima
trgovina da takve proizvode povuku iz
prodaje. Naša kompanija u suradnji s
mnogobrojnim privrednim institucijama
i tijelima, partnerima i vlastima pomaže
da se potrošačima na svim tržištima osigura konzumiranje Milka čokolade najviše kvalitete.
Kako se donose odluke o lansiranju
novih proizvoda?
U posljednjih nekoliko godina bili smo
jako marketinški aktivni. Ključ ovih ak-
tivnosti bio je razumijevanje potrošačevih potreba, i sada i u budućnosti. Njihove potrebe pratimo na svim tržištima, i to
ponekad za rezultat ima lansiranje nekih
novih aktivnosti ili novoga proizvoda na
svim tim tržištima ili samo na pojedinim,
odabranim. Naša lansiranja su utemeljena na istraživanjima koja imaju cilj odgovoriti na specifične potrebe potrošača.
Ponosni smo na to što smo uvijek blizu
svojih kupaca i potrošača. Na primjer,
lideri smo i u organiziranju promocija
koje stvaraju dodanu vrijednost, kako za
kupce, tako i za trgovce. S druge strane,
poznati smo i po unaprjeđenju i inoviranju postojećih brandova.
U posljednje vrijeme, lansirali ste proizvode koji su slični nekim domaćima
na srpskome tržištu. Jeste li se na taj
način pokušali približiti potrošačima i
kako ste zadovoljni prodajom?
Lansirali smo veliki broj novih brandova
i proizvoda. Barni, na primjer, predstavlja
jedinstvenu ponudu koja je pokazala fantastičan rast i koja ima potencijal nastaviti s tim trendom. Zajedno s lansiranim
biskvitima, možemo reći da smo ključni
nositelji rasta čitave kategorije i da smo
donijeli dodanu vrijednost sveukupnom
tržištu. Sve u svemu, vrlo smo zadovoljni
našim novim lansiranjima.
Iz ovoga se može zaključiti da su kupci
lojalni vašim proizvodima. Je li kriza,
međutim, utjecala na pad lojalnosti?
Naši proizvodi imaju veliku lojalnost, ali
ako uzmemo u obzir cjelokupnu situaciju
na tržištu – da, mogu reći kako je došlo
do toga da su se neki potrošači preusmjerili na jeftinije proizvode, kao i do toga
da ima pomaka u pojedinim segmentima.
Ako, na primjer, uzmemo kavu, prodaja
instant kafe i mikseva je rasla prije krize,
ali to se promijenilo u posljednjih nekoliko godina, jer je domaća kava jeftinija.
Ali, moje mišljenje je da ako je brand jak,
onda mu ljudi ostaju lojalni, ako im može
ponuditi pravu vrijednost za njihov novac. Međutim, ako nije tako, onda će se
ljudi početi pitati zašto da ostanu lojalni
nekome brandu, ako im neki drugi proizvod pruža sasvim zadovoljavajuću kvalitetu za novac koji daju.
Vidite li u tome smislu PL kao prijetnju?
Dolazim iz zemlje u kojoj je PL puno jači
nego ovdje. Ono što se dogodilo s privatnom robnom markom, odnosno mislim
da je bolji termin trgovačka marka, u UK
je vrlo zanimljivo. U nekim kategorijama
PL je vrlo jak, i to tamo gdje proizvođači
brandiranih proizvoda nisu u stanju dati
dodanu vrijednost potrošačima i ne rade
na rastu cijele kategorije. Tada trgovačke
marke preuzimaju vodeću ulogu. To nije
slučaj s našim brandovima.
Kakvi su planovi kompanije za ovu regiju i je li na njih utjecala kriza?
Sigurno je da će i 2013., kao i 2012. g.,
biti vrlo izazovna godina i mi često ažuriramo naše planove kako bismo odgovorili tim izazovima.
Rekao bih nešto o jednoj ključnoj aktivnosti koja je već započela. Ona se odnosi na
inoviranje portfelja Milka čokolade. Od
rujna, doći će do obnove Milka portfelja,
što će se odraziti kroz neke vrlo atraktivne
ponude i programe za potrošače. Na osnovi istraživanja koje smo proveli, vjerujemo kako ove aktivnosti mogu pridonijeti
dvostrukome rastu. Sada radimo s našim
partnerima i potošačima na ostvarenju
ovoga potencijala.
38
rujan 2012. www.instore.hr
preporuka
MINI VODIČ KROZ POSLOVNU KOMUNIKACIJU
Pravila e-mail
bontona
Autor: Infostud grupa korisnih sajtova,
www.infostud.com
R
azvojem interneta elektronička pošta je preuzela veliki dio poslovne
komunikacije. Međutim, uslijed sve
češćega korištenja e-mail komunikacije,
svatko od nas se, prije ili kasnije, suoči
s problemom velikog broja e-mailova.
Važno je da, bez obzira na broj e-mailova koji primate i šaljete u tijeku jednoga
radnoga dana, poštujete pravila elektroničke poslovne korespondencije i dobroga poslovnoga odgoja. Evo nekoliko
savjeta i pravila za postizanje djelotvorne
i učinkovite elektroničke komunikacije,
koja je u skladu s poslovnim bontonom i
pravilima ponašanja i pisanja u poslovnome okruženju.
Jasno formulirajte adresu i naslov e-maila
E-mail adresa treba djelovati poslovno.
Ona treba imati dio koji sadržava vaše
ime i prezime i predstavlja vas osobno ili
sektor kojemu pripadate. Drugi dio adrese treba pripadati korporativnom identitetu tvrtke. Izbjegavajte slanje poslovnih
e-mailova s privatne adrese, jer to djeluje
neprofesionalno.
Naslovom e-maila u svega nekoliko riječi trebate objasniti temu o kojoj pišete u
samome pismu. Dakle, naslovom, naglašavamo bit poruke. Također, jasna formulacija naslova e-maila kasnije vam omogućava da jednostavnom pretragom pronađete
konkretan e-mail u dugoj listi e-mailova.
Preciznu poruku započnite pozdravom, a završite potpisom
E-mail se kao i sva pisma započinje pozdravom (Poštovani, Cijenjeni...). Ispod
pozdrava bi trebao stajati uvod kojim bi
svoga “sugovornika” uveli u osnovni sadržaj i cilj pisma, tj. poruke.
Poruka treba biti precizna, jasna, kompaktna i bez suvišnih riječi i ukrašenih
rečenica. Bit je da drugoj strani prenesete poruku profesionalnim i objektivnim
tonom.
Zaključak kojim završavate pismo služi
da još jednom, kratko i jasno, naglasite
što želite postići. Na samome dnu završenoga pisma trebao bi stajati vaš potpis,
koji uključuje i vašu poziciju u kompaniji
za koju radite te vaš službeni kontakt.
Odgovorite na svaki e-mail
Važno je odgovoriti na svaki e-mail koji
stigne na vašu adresu. Potrudite se da na
primljenu elektroničku poštu odgovorite
u roku 24 sata. Ovaj tempo je ustaljen u
poslovnome bontonu, ali ga je ponekad
baš teško pratiti. Ukoliko su u pitanju
kompleksne teme i ako nije realno da na
e-mail odgovorite u nekome kraćemu
roku, poželjno je da se javite drugoj strani, potvrdite da je poruka stigla do vas i
da drugoj strani date okviran datum kada
ćete poslati kompletan odgovor, ponudu, rješenje problema i slično. Ako vam
se dogodi da ne odgovorite na e-mail u
prihvatljivom roku, učinite to što je prije
moguće uz dodatno obrazloženje, koje
također treba biti u kratkim crtama, zbog
čega kasnite s odgovorom.
Ponekad tražite potvrdu prijama e-maila
Potvrda prijama e-maila nije uvijek nužna, jer to može biti zamorno pogotovo
ako u tijeku dana primate puno e-mailova. Zbog toga ovu opciju koristite samo
kada to ima smisla i kada je nužno jer je
tema e-maila vrlo važna.
„Out of Office“ poruka
Ukoliko neko vrijeme nećete biti u uredu, jer idete na godišnji odmor ili bolovanje, važno je da, putem odgovarajućega
sustava, svima onima koji u tom vremenu
pošalju e-mail na vašu adresu, osigurate
automatsku poruku. Ta takozvana „Out
of Office“ poruka, treba jasno pokazati da
neko vrijeme nećete biti u mogućnosti
odgovarati na e-mailove i drugu stranu
uputiti na kontakt osobu koja vas zamjenjuje za vrijeme vašega odsustva.
Izbjegavajte pisanje povjerljivih
podataka
U samome sadržaju trebalo bi izbjegavati
važne podatke, informacije, ulazne šifre
za koje smatrate da ih ne bi trebalo znati
puno ljudi. Ukoliko to ne možete izbjeći,
naznačite to jasno tako da primatelj ima
u vidu da je ono što je napisano u pismu
namijenjeno isključivo njemu.
Provjerite što ste napisali
Prije nego što pošaljete e-mail, obvezno
ga pročitajte još jednom. Ispravite moguće
pravopisne i gramatičke greške i nepravilnu upotrebu riječi. Provjerite može li na
osnovu e-maila druga strana prepoznati
važne informacije koje ste željeli istaknuti.
Radi preglednosti, tekst možete podijeliti u manje cjeline, koristeći blok forme.
Na kraju, još jednom provjerite adresu na
koju šaljete poruku i ako je sve u redu, kliknite na „send“.
40
rujan 2012. www.instore.hr
analiza
IGD ShopperVista istraživanje o upotrebi aplikacija u FMCG sektoru
Revolucija
shopping iskustva
Olakšavaju ljudima život, potiču ih na kupovinu, a određene brandove čine prepoznatljivijim.
Autor: Abigail Lawrence
IGD je nedavno objavio listu Top 10
aplikacija, koja otkriva najbolje primjere
u prehrambenoj industriji i trgovini. Ovdje ćemo ispitati, ne samo kako se razvijaju aplikacije da bi se zadovoljile potrebe
kupaca, već i kako one mijenjaju način na
koji kupujemo.
Nužnost
IGD ShopperVista istraživanje pokazalo
je da 39% kupaca u Europi ima smartphone ili tablet uređaj, a 51% je onih koji
su ga koristili prilikom online kupovine u
proteklih šest mjeseci.
U
posljednjih nekoliko godina
razvijeno je na stotine tisuća smartphone aplikacija, koje
se „brinu“ za svako područje
našega života. S tako velikim
brojem novih aplikacija, kupci mogu biti
zbunjeni pri izboru, ili, kao ja, imati stotine preuzetih aplikacija od kojih samo
nekoliko svakodnevno koriste. Za proizvođače robe široke potrošnje i trgovce
izazov je stvoriti aplikacije koje se stvarno bave kupcima, nude nove mogućnosti
i poziv su na akciju, ili još bolje, dovode
do kupovine.
Kupci su najviše koristili mobilne uređaje da bi pronašli najbliže trgovine, uspoređivali cijene i skenirali proizvode. Ali,
ove i druge funkcije su postale uobičajene, što je razlog više da trgovci moraju
više ulagati u razvoj novih aplikacija kako
bi zainteresirali potrošače i pronašli način koji ih razlikuje od drugih.
U ovome sektoru trgovine vlada velika
gužva i jako je teško istaknuti se u društvu više od 650.000 aplikacija koje su sada
dostupne u App Storeu! Ove inovativne
aplikacije pronalaze nove načine kako
bi kupcima učinile život lakšim, potakle
ih i zainteresirale, a određene brandove
učinile prepoznatljivijim. One su atraktivne, dobro osmišljene, jednostavne za
korištenje i svrsishodne.
Nove uloge aplikacija
Ušteda vremena
Jedna od najprivlačnijih osobina bilo koje
aplikacije je ušteda vremena i olakšavanje
života današnjega užurbanoga potrošača.
To su aplikacije koje pojednostavljuju
svakodnevne zadatke.
Walgreens u SAD-u, na primjer, posebnu
pozornost poklanja funkcionalnostima
svojih aplikacija – njihov promotivni katalog možete preuzeti na svoj uređaj, što
vam omogućava da napravite shopping listu, gdje možete jednostavno skenirati svoj
posljednji recept i ponovno naručiti lijek.
Također, omogućuje upload fotografija s
telefona koje možete otisnuti i preuzeti
u trgovini, a čak vas i podsjeća kada trebate uzeti svoje lijekove. Sve ovo je jedan
zgodan mali alat koji svakodnevne zadatke
čini jednostavnijim i bržim za kupce.
Postoji niz aplikacija za uspoređivanje
cijena koje su dizajnirane da bi vam uštedjele vrijeme koje trošite na kupovinu.
Jednostavno skenirate proizvod, potom
rujan 2012. www.instore.hr
41
IGD omogućava uvid u praksu u području trgovine, category managementa i nabavljačkoga lanca. IGD
surađuje s više od 750 proizvođača i
trgovaca prehrambenim proizvodima širom svijeta, uključujući i zemlje
bivše Jugoslavije. Za više informacija pišite na [email protected].
pronađete najbolju cijenu na webu i u vašoj lokalnoj trgovini.
Jedna aplikacija ide čak i dalje od toga, a
razvijena je u Njemačkoj. Barcoo je barkod skener, koji, također, daje detaljne
informacije o proizvodu, uključujući nutritivne vrijednosti, kao i podatke o proizvođaču. Aplikacije poput ove istražuju
za vas, a s toliko alata koji su potrošaču
pri ruci, ulazimo u doba transparentnosti
cijena.
Povezivanje kanala prodaje
Jedan od najvećih izazova u maloprodaji
danas je jaz između offline i online svijeta.
Aplikacije su odličan način za premošćivanje te praznine, tako da prate kupce na
svakome koraku njihovoga „kupovnoga
putovanja“. Odličan primjer je strateško povezivanje Walmarta i igrice Angry
Birds. Američki trgovački lanac surađivao je sa svjetski poznatom igrom, te je
privlačio kupce u trgovine s obećanjem
da bi mogli otključati ekskluzivne skrivene razine igre skeniranjem Angry Birds
proizvoda. Ciljanje na djecu i mlade
obitelji je odličan način za utjecanje, ne
samo na postojeće Walmart kupce, već i
na nove klijente. Ovo je stvarno djelotvoran primjer trgovačko lanca koji je iskoristio rastući „gamification“ trend.
Novi prodajni kanal
Trgovci počinju uviđati komercijalni potencijal virtualne stvarnosti i korištenje
prilike da iskustvo kupovanja učine zabavnijim i interaktivnim.
Kada je pokrenuta aplikacija Blippar, bila
je osmišljena tako da omogući otključavanje igre ili zagonetke kada ste telefonom skenirali kod na omotu čokolade.
Sada je ona evoluirala u alat koji može
pretvoriti medij poput tiskanog oglasa i
plakata u prodajni objekt. Aplikacija Blipp
to buy, koncept funkcionalnosti diže na
novu razinu te aktivno povećava prodaju. Jedan od najuspješnijih primjera
korištenja ove aplikacije, transformirao
je Domino’s Pizza plakate u interaktivno iskustvo koje je omogućilo instant
narudžbu preko displeja. Na taj način,
Domino’s Pizza nije samo učinio naručivanje pizze zabavnijim, već je i potaknuta
refleksna kupovina. Ovim se otvara novi
kanal kombinacijom tradicionalnih i digitalnih medija za komunikaciju i izravan
utjecaj na potrošača.
Podizanje svijesti o brandu
Aplikacije ne služe samo kod direktne
prodaje - mogu se, također, koristiti za podizanje svijesti o brandu. Dobar primjer
ove prakse vidjeli smo u P&G aplikaciji
Beauty Recommended, koja je pokrenuta
2012. godine, prije kraljičine dijamantne
obljetnice i Olimpijskih igara u Londonu. Aplikacija nudi informacije o povijesti
šminke, stručne savjete, podatke iz istraživanja, kao i o nagradnim igrama. To je
moderna i atraktivna aplikacija, osmišljena kako bi se predstavili svi P&G kozmetički brandovi na jednome mjestu, a u isto
vrijeme ona koristi prednosti koje pruža
svjetski događaj (OI), koji privlači povećani broj turista, potencijalnih novih kupaca.
U Francuskoj, trgovački lanac E. Leclerc
koristi aplikaciju koja obavještava kupce
o posvećenosti kompanije očuvanju okoliša. Aplikacija sadrži Leclerc-ov promotivni katalog koji omogućava kupcu pregled ponude preko smart telefona, a time
smanjuje broj letaka koji se tiskaju i distribuiraju. Pod sloganom Zaštitimo okoliš
zajedno, ova aplikacija odlično podržava
etičku odgovornost branda Leclerc, smanjuje troškove tiska i u isto vrijeme predstavlja posebne ponude Leclerc-a.
Druge mogućnosti
Naravno, ovo nije potpuna lista funkcija
za aplikacije, a mogućnosti su beskrajne.
Tržištu su već predstavljene aplikacije
prilagođene tablet uređajima, koje brzo
postaju široko prihvaćene. Na primjer,
Ocado 2012 aplikacija je posebno osmišljena za iPad te koristi prednosti većeg
zaslona za što bolji i atraktivniji pregled.
Istraživanje je pokazalo da korisnici tableta troše više od korisnika „pametnih“
telefona, tako da ignorirate ovo tržište na
vašu osobnu odgovornost.
Također, zabilježili smo aplikacije koje
su razvili proizvođači robe široke potrošnje kao pomoć samostalnim trgovcima u poboljšanju poslovanja. P&G je,
na primjer, stvorio aplikaciju koja omogućava trgovcima da brzo i jednostavno
pregledaju planograme kategorija na
svojim smart telefonima. To je relativno
novo područje koje ima puno mogućnosti za proizvođače u poboljšanju procesa
i rastu prodaje, a očekujemo da će više
njih koristiti smartphone i tablet tehnologije u budućnosti.
Kako osigurati uspjeh korištenjem smart aplikacija
IGD pet ključnih pitanja koje trebate postaviti pri izradi najnovijih aplikacija:
1. Koje su praktične koristi vaše aplikacije za kupca?
2. Brine li aplikacija o kupčevim primarnim potrebama?
3. Koliko je integrirana u cjelokupnu komunikacijsku strategiju?
4. Jeste li spremni za novo doba „transparentnosti cijena“?
5. Jeste li korištenjem trenda „gamification“ učinili brand prepoznatljivijim?
42
rujan 2012. www.instore.hr
inleaflet
ANALIZA ŠKOLSKOG PRIBORA U LEAFLETIMA
Veliki cjenovni rasponi
Vidi se da ima dosta artikala na akciji i da su svi trgovci odlučili ponuditi široki spektar
proizvoda koji su dostupni širokome krugu potrošača.
Autor: Ernest Gergely,
Project Coordinator, Hiper Com
S
približavanjem rujna,
uvijek raste uzbuđenje mališana, posebice
onih koji kreću u prvi
razred. Izbor torbi, olovaka, školskoga pribora i svih
ostalih stvari nužnih za đakeprvake kako bi se što bolje
uklopili s ostalim vršnjacima i
s novom sredinom. To vrijedi
ne samo za djecu iz prvoga
razreda, već i za sve ostale
osnovce, a također i za njihove
roditelje. I za njih je polazak
njihove djece u novu školsku
godinu novo uzbuđenje, ali u
drugome smislu. Gdje kupiti,
kada je najbolje kupiti? Sve se
to povećava s brojem djece.
Neki su još ranije pokupovali
sve nužne stvari, dok su mnogi
roditelji čekali srpanj, kolovoz
i početak rujna, kako bi tijekom velikih akcija kupili školske stvari za djecu. Retaileri
su krenuli u srpnju s velikim
akcijama školskoga pribora, a
neki su čak cijeli letak posvetili samo za tu namjenu, kako bi
se što više približili kupcima i
u ovome razdoblju maksimalizirali promet tih kategorija.
Školske torbe, bilježnice, kemijske olovke i slično, sve
je sada na akciji, sve je pred
očima roditelja. U ponudi je
beskrajni izbor svih potrebnih
prozvoda kako bi se mališani osjećali kao pravi odrasli
školarci, dok su za one starije učenike, u ponudi novi
ruksaci i torbe koji bi trebali
zamijeniti one dosadašnje s
Disneyjevim junacima.
Bilježnice
Bilježnice se sada kupuju u velikim pakiranjima, a trgovci nastoje udovoljiti potrošačima da
i oni budu zadovoljni. I tu ima
razlike. Kao primjer ćemo uzeti bilježnice A5 i A4 formata.
Vidimo da su u Srbiji, u razdoblju srpanj - kolovoz, bile u
ponudi bilježnice A5 formata
s cijenama od 8,90 dinara, sve
do 23,90 dinara za komad.
Bilježnice A4 formata su bile
po cijeni od 13,90 dinara do
35,90 dinara.
U Hrvatskoj se bilježnica formata A5 može kupiti za 1,29
kuna do čak 39,99 kuna. Kada
su u pitanju bilježnice formata A4, njihov cjenovni raspon
se kreće od 1,49 sve do 34,99
kuna.
U Sloveniji su cijene bilježnica A5 između 0,22 eura do
2,29 eura, ali s dosta pogodnosti, a A4 formati su od 0,30
do 4,29 eura po komadu.
U BiH su cijene A5 bilježnica u cjenovnom rasponu od
Mora se reći kako se već
mogu naći i razne pogodnosti za potrošače ako
kupe određene školske
torbe, i to bonovi, bodovi, kupovina s kuponom, besplatne pernice
i ostale pogodnosti na
koje mogu računati.
0,20 KM do 1,30 KM, dok
su bilježnice A4 u cjenovnom
rasponu od 0,30 KM do 2,45
KM.
U Makedoniji, bilježnice A5
formata mogu se kupiti i za 8
denara, dok se bilježnice formata A4 mogu naći po cijenama već od od 23 denara.
Torbe
Cijene školskih torbi u Srbiji
kreću se već od 269,00 dinara, pa sve do onih skupljih od
999,00 dinara. Ima dovoljno
promocija školskih torbi i
knjiga tako da svako može bi-
rujan 2012. www.instore.hr
1.059,00 denara,
u leafletima.
Podvlačenje
crte
rati, kako mu je volja ili kako
mu džep diktira.
U Hrvatskoj se može naći
dovoljno školskih torbi s cijenama od 24,99 kuna za jednobojni školski ruksak, preko
599,99 za anatomski oblikovane školske torbe, do setova
za 1.359,00 kuna.
U Sloveniji su cijene za školske torbe između 3,90 do
69,90 eura, također uz dosta
pogodnosti za potrošače.
U BiH se cijene školskih torbi
kreću u rasponu od 6,90 KM,
pa sve do 106,90 KM, koje su
na promocijama u leafletima.
Školske torbe u Makedoniji kreću se od 345 denara do
Poslije velikih
akcija
trgovci
će podvući crtu
i vidjeti što su
napravili. Je li
bilo gubitaka i
ako jest, što je
bilo tome uzrok,
ili je strategija
bila odlična i zajedno s dobavljačima
mogu
biti zadovoljni.
Samo me zanima što misle roditelji o tako različitim cijenama. Misle li da je ovako velika
razlika dobra za njih?
Vidi se da ima dosta artikala
na akciji i da su svi trgovci odlučili ponuditi široki spektar
proizvoda koji su dostupni širokome krugu potrošača. Međutim, ne treba zaboraviti da
43
u krugu potrošača ima jedan
vrlo važan KPI, a to su djeca.
Nije dovoljno da se sviđa roditeljima, svaka bilježnica ili
torba treba se sviđati i djeci,
a dobro znamo da su djeca
iskrena i da većina točno zna
što ne želi. Trgovci bi trebali
probati iz analize prodaje iz
leafleta izvući informacije o
tome što djeca žele i sukladno tome pripremiti ponudu za
sljedeću godinu. Na taj način
će privući roditelje-kupce koji
kupuju na nagovor svojih mališana.
Kontakt:
Hiper Com
Svetozara Markovića 8
24430 Ada, Srbija
Prijave za newsletter:
[email protected]
Telefon: +381(0)693646330
Web: www.hiper-com.com
46
rujan 2012. www.instore.hr
istraživanje
KLJUČNA U POSTIZANJU CILJEVA POSLOVANJA
Edukacija zaposlenika
ili ne – pitanje je sad
Edukacije o prodajnim vještinama su upravo taj poticaj koji dovodi do toga da prodavač zna prepoznati
želju kupca te ga navesti da svoju kupnju obavi baš kod njega. Vrijeme kad su se trgovci borili
proizvodima je davno ostalo iza nas, osim u rijetkim industrijama, no činjenica je da se kupac vraća radi
prodajnoga osoblja.
Autorica: Kristina Žilić,
agencija Heraklea, [email protected]
Š
to je kvaliteta usluge? Mogli bismo zasigurno svi nabrojiti niz
definicija kvalitete usluge i svaka
bi bila različita jer je kvaliteta usluge u konačnici osjećaj i svakome
pojedincu predstavlja nešto drugo. Ipak,
danas se većina slaže da je kvaliteta usluge
način razmišljanja i rada.
U današnje vrijeme sve veće konkurencije često je upravo kvaliteta usluge skrivena prilika i izvor konkurentske prednosti.
Mnogi se slažu da upravo izvrsna usluga
kupcima predstavlja ključ za veći broj kupaca, veću prodaju i profit, a time i temelj
za dugoročni poslovni uspjeh. S druge
strane, samo se 4% kupaca, kada su nezadovoljni, žali, no svoje nezadovoljstvo u
prosjeku dijele s još do 20 drugih. Isto tako,
kao najčešći razlog prestanka kupovanja
kupci navode u 68% slučajeva nezadovoljstvo ponašanjem prodajnoga osoblja.
Stoga se kao zaključak nameće da svi moramo u većoj mjeri razmišljati o ljudskome
faktoru te obraćati pozornost na upravljanje svakim dodirom zaposlenika s kupcem,
tzv. trenutkom istine, jer u suprotnome,
vrijedit će ona poznata poslovica: «Sve se
vraća, sve se plaća».
Samo 4% kupaca se žali na uslugu
Mnogi se slažu da upravo izvrsna usluga
kupcima predstavlja ključ za veći broj
kupaca, veću prodaju i profit, a time i
temelj za dugoročni poslovni uspjeh.
S druge strane, samo se 4% kupaca,
kada su nezadovoljni, žali, no svoje
nezadovoljstvo u prosjeku dijele s još do
20 drugih. Isto tako, kao najčešći razlog
prestanka kupovanja kupci navode u 68%
slučajeva nezadovoljstvo ponašanjem
prodajnoga osoblja.
Edukacije zaposlenika su ključne u postizanju ciljeva poslovanja. Edukacije o prodajnim vještinama i kvaliteti usluge usko
su povezane te ukoliko su zajedno koncipirane u odnos kupac - djelatnik, postižu
najbolje rezultate, a u konačnici i konkurentsku prednost.
Djelatnicima je potrebno znanje, ali i vještine koje mogu dobiti na edukacijama, a
ključ postizanja savršenstva je u prilagodbi
ponašanja. U AIDA modelu se govori o aktivnostima, stvaranju interesa, želji i konačno, akciji, no skoro svakoga trećega kupca
Nedostatak motivacije zaposlenika rezultira lošom uslugom prema kupcima uz izostajanje riječi poput: - Dobar dan - Izvolite
- Hvala - Doviđenja. Osim motivacije, zamjetan je i nedostatak primjerene edukacije zaposlenika o kvaliteti usluge kao nužnome načinu razmišljanja u današnjemu
poslovnome okružju, te o prodajnim vještinama, koja rezultira prodajom i profitom,
manjim od realno mogućega.
Početkom godine provedeni ‘mystery shopping’ pokazao je da tek svaki zaposlenik
uopće pozdravlja kupce. Također, posljednje provedeno istraživanje u ugostiteljstvu,
kao primarnoj uslužnoj djelatnosti, također
je dalo poražavajuće rezultate, a mjerilo se
samo ono najosnovnije – pozdravljanje gostiju, ljubaznost u ophođenju, čekanje na
uslugu. Unatoč velikim ulaganjima države,
pokazalo se da svijest o važnosti kvalitete
usluge još nije u potpunosti zaživjela kod
pojedinaca.
izgubi se između želje i akcije. Edukacije o
prodajnim vještinama su upravo taj poticaj
koji dovodi do toga da prodavač zna prepoznati želju kupca te ga navesti da svoju
kupnju obavi baš kod njega. Vrijeme kad
su se trgovci borili proizvodima je davno
ostalo iza nas, osim u rijetkim industrijama,
no činjenica je da se kupac vraća radi prodajnoga osoblja. Prodajno osoblje može
biti na razini zadatka ukoliko je dovoljno
motivirano i ukoliko su mu uvjeti u kojima
radi zadovoljavajući. Što to znači? Ukoliko
se prema djelatniku ne odnosi s poštovanjem, bezizlazno je tražiti od njega da se on
prema kupcu odnosi s poštovanjem. Dakle,
nije cilj edukacije samo naučiti zaposlenika da se ponaša po pravilima poduzeća već
je cilj postići sinergiju, počevši od uprave,
preko menadžmenta i na kraju do zadnjega
zaposlenika.
rujan 2012. www.instore.hr
47
O agenciji Heraklea
Tvrtka je odgovorna za (loš) menadžment,
neadekvatnu edukaciju zaposlenika, nepostojanje vodiča za kvalitetu usluge te
pritiska na zaradu, ponekad nauštrb zadovoljstva kupaca, a s druge strane dodatni
problem predstavlja i neiskrenost zaposlenika i njihova neposvećenost poslu te nedovoljno poznavanje proizvoda.
U ovome zatvorenome krugu potrebno je
unijeti promjene u obje sfere poslovnoga
svijeta – i u menadžment, i u zaposlenike,
te uvijek iznova naglašavati važnost dobre
usluge i tako podizati ukupnu svjesnost o
važnosti (dobrog) odnosa s kupcima. Naravno, kvalitetu usluge je potrebno i mjeriti jer ono što ne mjerimo ne možemo niti
poboljšati.
Kao prvi korak nužno je identificirati što je
kupcima uistinu važno i što od nas očekuju
kako bi na temelju tih informacija postavili
vlastite standarde poslovanja. Ponekad ono
što je nama važno, našim kupcima uopće
nije, i obrnuto. One tvrtke koja pravilno
postave standarde poslovanja, u najboljemu slučaju, standardi su postavljeni uzevši u obzir i prijedloge zaposlenika, mogu
izvući maksimum iz svih zaposlenih.
Kupac osjeti različitosti u odnosu zaposlenika prema njemu, u onim prodavaonicama gdje su redovne edukacije zaposlenika
u odnosu na one gdje je velika fluktuacija
djelatnika i gdje se o kvaliteti usluge ne
vodi briga. Svjesno ili nesvjesno, kupac je
spreman prevaliti dulji put do prodavaonice u kojoj će dobiti uslugu na koju smatra
da ima pravo, isto kao što je većina ljudi
spremna otputovati u dalje krajeve npr.
na skijaška odredišta. Cijena ne mora biti
glavni čimbenik i to dokazuje postojanje
određenih prodavaonica čiji proizvodi dostižu znatno višu cijenu od „uobičajenih“
prodavaonica. Bitna je priča i iskustvo koje
kupac doživi, a to iskustvo se temelji isključivo na interakciji s drugim ljudima, u ovome slučaju zaposlenicima. Bitno je da zaposlenik vjeruje u „priču“ koju prenosi na
kupca. Ako zaposlenik nije dovoljno educiran ili ne poznaje ono što prodaje, teško će
na kupca moći prenijeti entuzijazam te ga
privući na ponovni dolazak.
Činjenica je da neće samo kupac imati koristi od educiranih zaposlenika, već će to
imati i poslodavac. Zaposlenik neke tvrtke
je njezin najbolji ambasador. Educirani zaposlenici donose nove ideje i unose kreativnost u posao, što može višestruko utjecati na mnoge aspekte, bez obzira o kojoj
se industriji radi. Uvjeti rada i zahtjevnost
tržišta se rapidno mijenjaju i potrebna je
spremnost i prilagodba na nove izazove.
Upravo iz tog razloga je edukacija ključna
kako bi se održala razina posla kakva je i
bila, te kako bi se izbjegle prevelike oscilacije. Nije dovoljno djelatnicima uručiti
upute o ponašanju i odnosu s kupcima,
kolegama i proizvodima. Nužno je da se
cijelo poduzeće uključi u proces te živi istu
misiju.
Heraklea d.o.o. prva je agencija u
Hrvatskoj specijalizirana za mystery
shopping i jedina hrvatska članica
međunarodne strukovne organizacije
Mystery Shopping Providers Association
(MSPA).
Na tržištu djeluje od 22.11.2002. godine.
Svakodnevno honorarno zapošljava
više od 600 tajnih kupaca svih profila
na području cijele Hrvatske. Putem
vlastite internetske aplikacije za
mystery shopping MARTI 3.1. klijentima
omogućuje da već u roku od 24 sata prate
sve rezultate s prodajnih mjesta. 2006.
Heraklea izdaje prvu stručnu knjigu o
mystery shoppingu na svijetu, autorica
Veronice Karlsson i Kristine Horbec pod
nazivom Measuring Management and
The Moment of Truth – The Book About
Mystery Shopping. U rujnu 2004. i
svibnju 2005. Heraklea je osvojila MSPA
Europe Marketing&PR Award, nagradu
za najuspješnije promoviranje mystery
shoppinga u Europi.
U svakome slučaju, edukacijom djelatnika
potiče ih se na osobni razvoj, što ima učinak na svakoga pojedinca. Na taj način im
se daje do znanja da nisu samo broj već da
se netko o njima i brine. U takvome okruženju, djelatnik je spreman dati sve od sebe
i doprinijeti na najbolji mogući način te
ostati u tom poduzeću duže vrijeme. Edukacijom vlastitih zaposlenika može se doći
do visokokvalitetnog kadra koji je efikasniji
i isplativiji, dakle, gubi se potreba unajmljivanja vanjskih suradnika, kao i dovođenja
zaposlenika od konkurencije.
Uzevši u obzir da je djelatnik jedini dio
„imovine“ poduzeća koji odlazi svaki dan,
a sutradan se ne mora vratiti i da je vrhunskoga zaposlenika jako teško pronaći, dolazi se do zaključka da je zaposlenik ipak
najveće bogatstvo jednoga poduzeća i da se
svaka kuna koja se u njega uloži, višestruko
vrati.
48
rujan 2012. www.instore.hr
na mjestu prodaje
ULOGA I CILJEVI PLANOGRAMA SE MIJENJAJU, A S NJIMA I IZAZOVI TRGOVACA I DOBAVLJAČA
Upravljanje
planogramima
Tvrtke, koje svoju ponudu kontinuirano prilagođavaju očekivanjima i potrebama lokalnoga kupca te
istodobno učinkovito koriste prostor na policama, imaju važnu konkurentsku prednost. Osim toga
održavaju lojalnost kupca i pobjeđuju tamo, gdje je najbitnije – na policama.
Autorica: Pavla Reinhardt, Aldata Solution
B
it uspjeha trgovaca je u ispunjavanju potreba kupaca. Oni su danas
bolje informirani i upotrebljavaju
moderne tehnologije, koje nude
brzu i učinkovitu pomoć tijekom kupnje.
Bitno je da trgovci prepoznaju njihove potrebe i želje te svoju ponudu i usluge što
bolje prilagode lokalnim zahtjevima i očekivanjima kupca. Središnja kontrola i optimizacija nabavnoga lanca već je dokazana
praksa svih uspješnih trgovaca. Njihova
iskustva pokazuju kako možemo dobar
menadžment prodaje lokalnom kupcu,
prilagođavanje ponude i upravljanje zalihama na policama, postići uz uvođenje
planograma prilagođenih pojedinačnim
trgovinama.
Upravljanje planogramima, kao rezultat
planiranoga mikro prostora u trgovini je
kao element procesa upravljanja kategorija već dugo konstanta svih trgovina i proizvođača. Glavna ideja planiranja polica u
trgovini je koordinirati okvir pojedinačne
kategorije, prodajni asortiman, prostor rezerviran za svaki artikl, mjesto na polici,
broj artikala na njoj, kupovni put s podatcima o prodaji za pojedinačnu trgovinu i
podaci o kupcima – onima s kojima raspolažu trgovac i proizvođač te onima koji su
dostupni kroz istraživanja tržišta i navika
kupaca.
Izrada prilagođenih planograma je u praksi još uvijek veliki izazov. I velike svjetske
trgovačke tvrtke priznaju, kako uvođenje
takvoga modela skriva mnoge zamke.
Troškovi implementacije nisu mali, potrebno je mnogo početnoga napora kako
bi se novim načinima prilagodili ljudi,
procesi, okruženje i podaci. Osim prilagođenoga asortimana i pravila postavlja-
nja robe na police s obzirom na kupovne
navike i očekivanja lokalnih kupaca te implementacije strategije i taktika trgovaca,
potrebne su još brojne druge prilagodbe.
Potrebno je prilagoditi logistiku opskrbe
trgovina, internu logistiku u pojedinačnim
trgovinama, uvesti automatizaciju naručivanja, zadobiti relevantne i kvalitetne informacije i osigurati automatizaciju izrade
i održavanja planograma. Baš je zbog toga
izrada prilagođenih planograma jedan od
najbitnijih čimbenika uspješnog pružanja
zadovoljstva kupcima, povećane prodaje i
optimalnih zaliha na polici.
Razlozi za uvođenje prilagođenih planograma pojedinačnim trgovinama
Promijenjeni okoliš i zadovoljavanje potreba kupaca
Okoliš u kojemu živimo, neprekidno
se mijenja, ali promjene su u posljednje
vrijeme veće i brže. Ekonomska kriza i
nezaposlenost su bez sumnje utjecali na
potrošače i trgovce. Kupci su oprezniji i
osjetljiviji na cijenu te je zbog toga nužno prilagođavanje politike cijena trgovaca
kupovnoj moći kupaca. Trgovci moraju
ponuditi najbolju kvalitetu po najpovoljnijoj cijeni i ponudu kreirati tako da pokriva potrebe različitih segmenata kupaca.
To uspješno provode i uz prikladnu politiku vlastitih robnih marki, koje već neko
vrijeme više ne predstavljaju niske cijene i
slaba kvaliteta.
Na širemu, kao i u lokalnome okolišu
treba prepoznati nove trendove kupovnih navika, kao i vraćanje kupaca u manje, kvartovske trgovine. Novi trendovi
su usmjereni i na drugačiji način i brzinu
života. Moderne tehnologije su značajno
mijenjale odnos kupaca prema kupnji.
Kupci u ukupnome procesu djelotvor-
rujan 2012. www.instore.hr
no upotrebljavaju digitalnu tehnologiju,
internet, mobilne telefone i društvene
mreže te imaju bolje i transparentnije informacije o najboljoj ponudi i proizvodima na tržištu. Očekuju, kako će se valjda
i trgovci tome prilagoditi, ako će kupce
na pravi način uključiti u komunikacijski
proces, lakše prepoznati njihove potrebe
i iskoristiti njihove ideje kako bi stvorili
nove potrebe i prilike.
Zadovoljavanje potreba kupaca postalo
je 'mantra' svakoga trgovca, što nije uvijek lako. Znači ponuditi baš to, što kupcu
treba, tada, kada to treba, tamo, gdje to
treba i na policama, gdje to on očekuje.
Znači promjena okoliša diktira drugačije,
moderno iskustvo kupnje, visoku razinu
usluge za kupca, kako u procesu kupnje,
tako i kasnije korištenjem proizvoda, odgovarajuće (lokalnom kupcu prilagođene)
formate dućana i asortiman te na kraju
odgovarajuće police, gdje je moguće dobiti prave proizvode u dovoljnim količinama, smještene tako, da ih kupac kupi i
ponovno se vrati.
provode tako kako smo planirali. Postoji
više razloga. Planogrami nisu prilagođeni
stvarnome prostoru i ostalim posebnostima u dućanu. Uglavnom se koriste opći
planogrami, koji su napravljeni na pretpostavkama volumena polica, kupovnog
puta i smještaja proizvoda na policama,
koji nisu nužno potpuno točni i ispravni.
Automatsko naručivanje i popunjavanje
zaliha radi na načelu određenih pravila,
među kojima na problem zaliha utječu
konkretno dva: prvi, podatak o zalihi, koji
se upotrebljava u algoritmu naručivanja i
odnosi se na zalihe cijeloga dućana, a drugi je asortiman koji je prilagođen grupi trgovina, a ne trgovini za kojega se konkretna narudžba radi. Automatsko naručivanje
i praćenje zaliha na policama povezuje se
s planogramima tako da na jednoj strani
unaprijed pruža relevantne informacije o
prostoru i lokacijama, a na drugoj dolaze
u proces planiranja prostora na policama
ažurne informacije o prodaji i asortimanu
pojedinačne trgovine. Integracija sustava
u širi informacijski okoliš i podrška automatizacije su zato nužni pri uvođenju
sustava pripreme specifičnih planograma.
Inače neki se proizvodi nalaze dugo na
policama, a oni, koji bi se mogli prodati,
ostaju u pomoćnim skladištima ili ih sustav ne naručuje.
Asortiman
Optimiziranje zaliha u trgovini
Djelotvorno upravljanje zalihama oduvijek je jedna od najbitnijih strategija i
izazova trgovcima. Međutim, većina zaliha u skladištima uspješno se kontrolira,
podaci i iskustvo pokazuju kako je upravljanje zalihama na policama još uvijek
»tvrd orah« za puno trgovaca. Istraživanje
RSR Researcha iz 2011. godine pokazuje
da se u SAD-u 51% trgovaca bori s nekurentnom zalihom i da 42% problema
zaliha rezultira iz gubitka od prodaje zbog
praznih polica. Praksa pokazuje kako je
ostajanje bez zaliha proizvoda koje bi mogli prodati i nemogućnost pravodobnog
identificiranja takvih proizvoda na policama, za trgovce veći izazov nego što to
mi općenito mislimo. Često se događa, da
se planogrami, distribuirani u trgovine, ne
Trgovci svoj prodajni asortiman uvijek
prilagođavaju potrebama lokalnoga kupca, jer opći, cjelokupni asortimani nisu
više primjereni. Kupovne navike se najviše
oblikuju prema demografskoj strukturi i
trendovima te uključuju različite strategije i koordinacijske taktike vlastitih maraka
i robnih marki dobavljača. Suradnja trgovaca s dobavljačima i uključivanje kupaca
u politiku stvaranja odgovarajućega lokalnoga asortimana je vrlo bitan čimbenik
uspjeha.
Jedinstveni asortiman za sve trgovine ne
koriste ni oni trgovci, koji i inače imaju
samo jedan format trgovine i jedinstvenu, standardiziranu opremu. Uspješni
trgovci mogu stvarati prikladne prodajne
asortimane za grupe svojih dućana s djelotvornim koordinacijama s kupcima, svojom filozofijom i taktikama unaprjeđenja
prodaje. Ako je potrebno ovako formirane
asortimane nadograđuju i s pojedinačnim
49
trgovinama, prilagođenim iznimkama.
Usporedno s ovim procesom obično se
odvija i proces čišćenja postojećih asortimana, postavljanje pravila i izuzeća upotrebe asortimana u prodajnome okolišu.
Širenje ponude je bilo i bit će trend u trgovinama, ali trgovci danas nastoje sve više
zadržati ravnotežu između raznovrsnosti
ponude, zaliha i dobiti, na svim razinama
trgovine. Uvođenje takvoga modificiranoga pristupa u dizajniranju prodajnih
asortimana u praksi znači povećanje broja
planograma, a time postaje nužna i integracija i njihova središnja kontrola.
Cilj i svrha uvođenja specifičnih
planograma
Trgovci i proizvođači postavljaju si različite ciljeve koje žele postići uvođenjem
specifičnih planograma i različito tumače
njihovu važnost i prioritete. Najčešći ciljevi su:
• povećanje prodaje i smanjenje zaliha;
• priprema takvih planograma, koji će
podupirati zahtjeve lokalnih kupaca i
istodobno biti zapravo implementirani
u pojedinačnoj trgovini;
• pružanje provedbe asortimanske strategije u trgovinama;
• upravljanje promjenama planograma sa
što manje dodatnoga rada;
• integracija procesa i podataka za lakši i
djelotvorniji rad planogramima;
• sustavno odlučivanje te
• jednostavno, središnje dokumentiranje
pravila izrade planograma.
Za realizaciju ciljeva i uspješne rezultate
treba nam vrijeme, a iskustvo pokazuje da
su učinci uvođenja planograma pozitivni.
Produktivnost u procesu održavanja polica se u prosjeku povećava za 15 - 20%, a
upravljanje zalihama čak za 15 - 25%, što
ovisi od kategorije.
50
rujan 2012. www.instore.hr
na mjestu prodaje
OBLICI ORGANIZACIJE UNAPRJEĐENJA PRODAJE USMJERENE NA TRGOVINU
Unaprjeđivači
prodaje
Tvrtka može odabrati svoj tim, kombinirati svoj tim
s unajmljenim ili se odlučiti isključivo za unajmljenu
grupu profesionalaca.
Autor: Patrik Zupančič,
vlasnik i direktor, Promo.Fil
• za isključivo unajmljeni
(outsourcing) tim unaprjeđivača prodaje.
Ta tri oblika organizacije unaprjeđenja prodaje imaju svaki
svoje prednosti i nedostatke,
zbog kojih su se češće pojavljivali u različitim fazama
razvoja trgovine i opće ekonomske situacije.
K
ao što smo spomenuli u prethodnome broju InStore
magazina, poduzeće se može odlučiti
između tri oblika organizacije
unaprjeđenja prodaje:
• za isključivo vlastiti tim unaprjeđivača prodaje,
• za kombinaciju vlastitoga
tima unaprjeđivača prodaje i
unajmljenoga (outsourcing)
tima unaprjeđivača prodaje
ili merchandisera,
U razdoblju pozitivne gospodarske klime, dobrih rezultata
i visokoga rasta, tvrtke su se u
većini odlučivale za isključivo
vlastiti tim unaprjeđivača
prodaje. U to vrijeme mogućnosti utjecanja na trgovce
u samim prodajnim mjestima
bile su znatno veće nego što
su danas, kada se većina aktivnosti dogovara na -upravama
trgovaca.
Kasnije su se, pogotovo veće
tvrtke, zbog optimizacije troškova rada odlučile dio svoga
posla unaprjeđenja prodaje
prenijeti na unajmljeni tim
unaprjeđivača prodaje ili
merchandisera, što je bila u
velikoj mjeri samo (jeftinija) podrška vlastitome timu
unaprjeđivača prodaje, koji je
još uvijek bio odgovoran za
prodajne rezultate. Unajmljeni tim unaprjeđivača prodaje je bio u većini odgovoran
samo za implementaciju već
dogovorenoga na prodajnim
mjestima, znači za merchandising - uređivanje i punjenje
polica, postavljanje POS materijala i dodatnih izlaganja,
kontrola zaliha, rokova uporabe, i sl.
U zadnje vrijeme, kad je recesija već postala konstanta,
tvrtke se često odlučuju za
isključivo unajmljeni tim
unaprjeđivača prodaje. Činjenica je da danas tvrtke više
ne trebaju tradicionalne prodajne predstavnike, koji bi
sami dogovarali posao, dogovarali o razvrstavanju određenoga proizvoda u asortiman
u određenome prodajnome
mjestu, sami dogovarali o promotivnim aktivnostima (kao
što su npr. dodatna izlaganja),
sami uzimali narudžbe na prodajnim mjestima, i sl. Sve ove
stvari sada se dogovaraju na
upravama trgovaca, roba se
uglavnom isporučuje preko
centralnoga skladišta trgovaca.
Alexander Lipovšek,
Managing Director
SE-Europe,
Josef Manner d.o.o.
Kad je Neil Armstrong kao
prvi čovjek hodao po Mjesecu, rekao je: "To je mali
korak za čovjeka, a veliki
skok za čovječanstvo". A
ja kažem, "da mali pomak
našega proizvoda u trgovini, uz pomoć stručnoga
merchandisera, može biti
veliki potez za tvrtku." Uz
pomoć tvrtke Promo.fil to
nam i uspijeva.
Zato tvrtka treba samo jedan
tim unaprjeđivača prodaje, koji
preuzima punu odgovornost
i osigurava da će biti ono što
je dogovoreno s trgovcem (a
možda i malo više) zapravo i
realizirano na prodajnim mjestima. Dodatna i najveća prednost ovoga modela isključivo
unajmljenoga tima unaprjeđivača prodaje je fleksibilnost
upravljanja ljudskim resursima, te prilagođavanje troškova
za unaprjeđenje prodaje trenutnim prodajnim rezultatima
i planiranim aktivnostima dobavljača na tržištu.
A sada pogledajmo detaljnije
druga dva oblika organizacije
unaprjeđenja prodaje, znači:
Kontaktni podaci:
PROMO.FIL d.o.o.
Ulica grada Vukovara 269D,
10000 Zagreb, Hrvatska
E-mail: [email protected]
[email protected]
www.promo-fil.com/hr
rujan 2012. www.instore.hr
51
1. Kombinacija vlastitoga tima unaprjeđivača prodaje i unajmljenoga (outsourcing)
tima unaprjeđivača prodaje (MERCHANDISING):
Kao što je već spomenuto, u takvome modelu je unajmljen tim
unaprjeđivača prodaje u velikoj mjeri odgovoran samo za implementaciju već dogovorenoga na prodajnim mjestima, znači
za merchandising - uređivanje i punjenje polica, implementaciju planograma, postavljanje dodatnih izlaganja i POS materijala na prodajnome mjestu, osiguranje cjenovnih oznaka, kontrola zaliha i briga kako bi se spriječile out-of-stock situacije,
kontrolu rokova uporabe, i sl.
Nedostaci ovoga modela su uglavnom sljedeći:
• podjela odgovornosti za uređenost terena i prodajne rezultate
između vlastitoga tima unaprjeđivača prodaje i unajmljenoga
tima merchandisera: ova podjela često nije jasna i precizna,
tako da je ovaj sustav idealan za prebacivanje krivnje s jednoga tima na drugi, zbog čega određeni posao nije bio završen
ili zašto planirani rezultati nisu postignuti;
• komunikacija je uglavnom samo između vlastitoga unaprjeđivača prodaje i unajmljenoga merchandisera, zato merchandiseri često primaju kasne i neodgovarajuće informacije;
• iz istoga razloga, problem leži i u činjenici da se s unajmljenim merchandiserima gotovo nitko ne bavi, najčešće su prepušteni vođenju od strane vlastitih unaprjeđivača prodaje – iz
toga proizlazi više problema, jer:
- uglavnom ne pohađaju treninge, nemaju ‚coachinga‘ i sl.,
ne napreduju u znanju,
- ne napreduju u znanju, tvrtka ne izgrađuje bazen potencijalnih novih zaposlenika,
- uglavnom nisu uključeni u sustave nagrađivanja vlastitih
unaprjeđivača prodaje, pa su njihova stimulacija, samoinicijativnost i lojalnost često na prilično niskoj razini;
• većina tvrtki nudi unajmljenim merchandiserima relativno
malu količinu posla (ne puni radni dan) ili ih angažiraju tamo
gdje količina posla značajno sezonski varira - zato vrlo teško
postignu visoki stupanj odgovornosti i pripadnosti;
• zbog oscilacija u obujmu posla, a i zbog toga jer se taj rad na
žalost manje cijeni i stoga manje plaća, tvrtke imaju tendenciju za merchandising unajmiti studente, kod kojih je opet
teško postići visoki stupanj odgovornosti i pripadnosti;
• ovaj model ne omogućava velike uštede u fiksnim troškovima, jer još uvijek trebaju dvije ekipe ljudi na terenu.
Tvrtke mogu barem djelomično izbjeći većinu od gore navedenih slabosti tako da u slučaju unajmljivanja dodatnoga tima
unaprjeđivača prodaje ili merchandisera surađuju s agencijama koje se profesionalno bave unaprjeđenjem prodaje
i nude merchandising kao cjelovitu uslugu. Naime, ne radi
se samo o unajmljivanju radne snage s kojom se tvrtka mora
baviti sama, nego o unajmljivanju kvalificiranih unaprjeđivača
prodaje ili merchandisera, koje agencija:
• pripremi i osposobi za obavljanje unaprjeđenja prodaje,
• stalno trenira i provodi coaching kako bi podigla njihovu razinu kvalitete rada i učinkovitosti,
• dodatno usmjerava i stimulira za postizanje boljih rezultata,
• brine o njihovoj odgovornosti za rad i zadanih obveza,
• gradi njihovu lojalnost i pripadnost, te
• time osigurava kontinuitet tima na terenu.
Istodobno, tvrtka u suradnji s agencijom, ipak uspije optimizirati troškove, uglavnom zato što agencija pruža tu uslugu za
više različitih klijenata.
2. Isključivo unajmljeni (outsourcing) tim unaprjeđivača prodaje (PRODAJA »FULL SERVICE«):
Kao što već samo ime kaže, u takvome modelu imamo samo
jedan i isključivo unajmljeni tim unaprjeđivača prodaje,
koji preuzima punu odgovornost za:
• komercijalni dio unaprjeđenja prodaje na terenu, kao npr.:
- naručivanje ili preporuku narudžbi,
- dogovaranje aktivnosti koje su moguće na razini trgovine (distribucija, pozicija, dodatna izlaganja, označavanje i
POS materijal, promocije, i sl.),
- rješavanje reklamacija (oštećena ili stara roba, moguće
snižavanje cijena prije isteka roka uporabe ili u slučaju
visokih zaliha, i sl.),
- izgradnja i održavanje dobrih poslovnih odnosa s trgovcima na razini trgovine;
- i merchandising (kojega smo već opisali u prethodnome
modelu).
Glavne prednosti ovoga modela su:
• odgovornost za uređenost terena i prodajne rezultate kod
samo jednoga tima je vrlo jasna;
• komunikacija o biti posla između klijenta i unaprjeđivača
prodaje je prilično izravna, zbog toga je informiranost ljudi
na terenu dobra i u većini pravodobna;
• zbog bolje informiranosti te izravnoga odnosa i komunikacije
između vodstva komercijale klijenta i unaprjeđivača prodaje,
oni stalno napreduju u znanju;
• unaprjeđivači prodaje su uglavnom vođeni od vodstva komercijale klijenta, zato su informirani o strategiji, prodajnim
planovima, planiranim aktivnostima, a također su uključeni u
sustave planiranja, praćenja rezultata i nagrađivanja, kao da su
i vlastiti prodajni tim;
• zbog toga je njihova stimulacija, samoinicijativnost, odgovornost, predanost i lojalnost na vrlo visokoj razini;
• ovaj model omogućuje optimizaciju fiksnih troškova, moguće
kroz relativno velike uštede fiksnih troškova, ili da tvrtka dobiva za sličnu razinu troškova veću pokrivenost tržišta, veću
učestalost posjeta i brži odaziv.
Također, ako se tvrtke odluče na samo jednog i isključivo
unajmljenoga tima unaprjeđivača prodaje, neka se okrenu
iskusnim i provjerenim agencijama koje se profesionalno
bave unaprjeđenjem prodaje i nude „Full service“ prodajni tim kao cjelovitu uslugu, jer si time osiguravaju sve
prednosti koje smo već spomenuli kod prethodnoga modela.
52
rujan 2012. www.instore.hr
prodaja
Način za održavanje visokih performanci prodajnih timova (IV dio)
Dimenzioniranje
prodajne organizacije
U praksi se izdvajaju najčešće tri modela kojima se vrši procjena veličine prodajne organizacije.
Najjednostavniji i najpopularniji pristup je postotak od prodaje. Sljedeća metoda je zasnovana na
količini posla koja je potrebna za dostizanje planiranoga prometa. Kao treći pristup, kompanije
biraju onaj koji je vezan za porast prodaje.
Autor: Aleksandar Simić,
vlasnik, Alex Consulting;
konsultant, BTL Merchandising
D
ošli smo do kraja
priče o procesu
prilagođavanja prodajne organizacije,
odnosno do petoga,
posljednjega koraka. Napokon, u funkciji maksimiziranja
produktivnosti
prodajnih
timova je i donošenje odluke
o zapošljavanju optimalnog
broja izvršitelja, pronalaženja
izvora za financiranje servisa
prema kupcima na određenoj
teritoriji i za specifične aktivnosti prodaje.
Posljednji korak na kraju
završava „mehaničkim“ zbrajanjem izvršitelja (head count) i
njihovom procjenom (personnel appraisals) radi njihovoga
okupljanja i pregrupiranja.
Na najvišoj (makro) razini,
menadžment mora uskladiti
kapacitet postojeće prodajne
organizacije s novim standardima posjete kupcima
(sell out focus).U toj točki
menadžment mora odrediti
određena sredstva za prodajnu silu. U praksi se izdvajaju
najčešće tri modela kojima
se provodi procjena veličine
prodajne organizacije:
preostalih 90% za prodajnu
silu. Ako pretpostavimo da
kompanija potroši 27.000
eura na svakoga prodavača to znači da kompanija
može zaposliti 20 prodavača (540.000 eura / 27.000
eura).
Nedostaci ovoga pristupa
su: a.) standard u industriji
nije optimalan za kompaniju, b.) male tvrtke teže potrošiti više na prodajnu silu,
jer ne troše novac na marketing, c.) prilike na tržištu
ili u tržišnome udjelu (market share) tjeraju kompanije
na povećanje ili smanjenje
prodajne organizacije.
1.Najjednostavniji i najpopularniji pristup je postotak
od prodaje. Ova metoda je
zasnovana na određenom
postotku od planiranih
prihoda koji je namijenjen
pokrivanju troškova prodaje. Veličina tog postotka je,
najčešće, zasnovana na iskustvu iz prethodnih godina
ili na postojećem standardu
u industriji u kojoj se posluje.
I pored svega, ova metoda je
vrlo popularna i daje solidnu osnovu za planiranje.
U ovome primjeru, menadžment procjenjuje prodaju
na 10 milijuna eura i uzima
6% kao standard troška
prodaje u industriji, 10%
za bonuse menadžmenta i
2.Sljedeća metoda dimenzioniranja prodajne organizacije je zasnovana na količini
posla koja je potrebna za
dostizanje planiranoga prometa.
10.000.000 eura
Očekivana prodaja
6%
Udio troška prodaje (plaće,
bonusi, putni troškovi, i dr.)
600.000 eura
Prodajni proračun
90%
Postotak za prodajnu
silu (umanjeno 10% za
menadžment)
540.000 eura
Raspoloživo za prodajnu silu
Pretpostavimo da je kompanija odlučila kako mora izravno
servisirati najmanje 3.000 najboljih prodajnih objekata, da
bi dostigla godišnji promet.
Time and motion studija kaže
da prodavač treba i može na
svojoj teritoriji poslužiti 20
klijenata dnevno ili 100 tjedno
(20 dnevno x 5 radnih dana).
Također iz kategorizacije klijenata, svi su klijenti podijeljeni u tri grupe, u ovisnosti od
učestalosti obilaska – A (dva
puta tjedno), B (jedanput tjedno), C (jednom u dva tjedna).
Da bi se servisiralo 3.000
objekata, prodajna sila treba
obaviti 2.700 posjeta tjedno. Time and motion studija
sugerira da prodavač obavi
prosječno 100 posjeta tjedno.
Dakle, da bi kompanija servisirala 3.000 prodajnih mjesta
potrebno joj je 27 prodavača
(2.700 tjednih posjeta / 100
tjednih posjeta od strane jednoga prodavača).
Značaj kategorizacije kli-jenata i time and motion studija
ne smiju biti potcijenjeni. S
nižom frekvencijom posjete i
većim brojem dnevnih posjeta po prodavaču, kompanija
može smanjiti broj izvršitelja. Ukoliko se kroz različite
treninge podigne produktivnost prodavača na 25 posjeta
dnevno (125 tjedno) tada se
prodajna sila može smanjiti
za 5 izvršitelja na ukupno 22
(2.700 / 125 posjeta tjedno).
rujan 2012. www.instore.hr
Kategorija objekta
A
B
C
Kanali prodaje
Broj
objekata za
servisiranje
Supermarketi
200
200
Superete
300
200
100
Mini marketi
800
100
200
500
Lokalne i
tradicionalne trgovine
700
300
400
HORECA
1.000
300
700
3.000
900
800
Optimizacijom
poslovnih
procedura, radnih uvjeta i sustava za mjerenje performanci
kojima se utječe na produktivnost izvršitelja, svaka kompanija može značajno uštedjeti.
Najveći rizik u ovome pristupu je pogrešna procjena o
profitabilnosti pojedinih klijenata, koja se mora otkloniti
kroz bolju obaviještenost o
kupcu i njegovim potencijalima.
3.Zbog manjka informacija o
klijentima neke kompanije
biraju pristup koji je vezan za porast prodaje. Ovaj
pristup sugerira da dokle
je ukupan profit veći od
dodatnih troškova novoga
prodavača, prodajna organizacija može rasti. Iskustvo
pokazuje da tvrtke dodaju
prodavače na postojeće teritorije, ali da je rast sa svakim novim prodavačem sve
manji. Prodaja raste zbog
boljega servisa prema kupcima, ali ukupan broj kupaca se neće promijeniti. Na
određenoj razini, kada svi
klijenti budu odgovarajuće
pokriveni, prodaja prestaje
rasti, a troškovi nastavljaju rast. Međutim, tržište se
stalno mijenja i potreba za
dodatnim izvršiteljima stalno varira. Stoga kompanije
neprestano moraju pratiti
trendove na tržištu i aktivnosti prodaje kako bi se na
vrijeme determinirala prije-
Broj posjeta tjedno
2x
1.000
1x
lomna točka na kojoj troškovi prelaze potencijalne
dobitke.
Svaka od ovih metoda je zasnovana na nekome posebnome aspektu ili problematici
– prihodima, količinom posla
ili troškovima. Stoga, za donošenje prave odluke treba izvršiti evaluaciju sva tri aspekta i inkorporirati ih u proces
planiranja (budgeting) veličine
prodajne organizacije.
Lekcije za pamćenje
Kretanje kompanija prema
prilagodljivoj prodajnoj organizaciji nije nikakva „svemirska“ znanost već mogućnost koja je u rukama svake
organizacije koja želi provesti
analize i proći kroz pet koraka
koje smo obrađivali kroz ove
tekstove. Međutim, ovaj proces zahtijeva disciplinu. Kada
rukovodstvo prođe kroz ovaj
proces i identificira promjene
koje treba provesti, ono će se
i dalje suočavati s tranzicijom
od staroga koncepta prema
novome dizajnu.
Kompanije mogu jako povećati svoje šanse za uspješno
provođenje reorganizacije ako
se drže tri najvažnije teme:
1.Spoznati da je adaptacija
konstantna.
To nije jednokratna aktivnost. To je uzbudljiv i zahtjevan posao koji se ne radi
samo u kriznim vremenima
0,5 x
Ukupno
posjeta
tjedno
2.700
već uvijek kada kompanija
želi bolje servisirati svoje kupce. Glavni direktor
i njegov izvršni tim igraju
kritičnu ulogu u dodjeljivanju adaptacije prodajne
organizacije u glavne prioritete u kompaniji. Ulog je
veliki – opstanak kompanije.
2.Uspješna adaptacija počinje i završava s kupcem.
Usklađivanje prodajne organizacije sa zahtjevima
kupaca, zahtijeva i temeljno razumijevanje njihovih
potreba. Rukovodstvo u
kompaniji mora osigurati
ljudima, koji su u izravnom
kontaktu s kupcima, sredstva i procese kojima lakše
skupljaju glavne informacije
o kupcima (customer insight).
3.Treba prihvatiti holistički pristup. Ništa ne raditi
parcijalno.
Ako je cijeli proces reorganizacije osmišljen u pet
koraka – napravite svih pet
koraka. Možda će netko po-
53
misliti da je bolje napraviti
bar neki od tih koraka i da
je i to dovoljno da se napravi neki napredak. Nažalost,
to nije slučaj. Svi koraci
su međusobno povezani i
preskakanje jednoga dovodi do „greške u koracima“.
Menadžment mora biti strpljiv i uporan u transformaciji prodajne organizacije.
Mora vjerovati u proces,
a ne odustajati i stalno se
vraćati na staro. Prirodno je
da uvijek postoji otpor kada
se uvodi nešto novo, ali ako
se dobro lobira i posebno
objasni zašto se nešto radi,
prije ili kasnije pripadnici
prodaje će to prihvatiti kao
vlastiti projekt. Kada „prodajna sila“ nešto usvoji kao
svoje, nema ničega što će ih
spriječiti da se popnu na vrh
bilo koje poslovne piramide. Ako već vodite prodaju,
onda morate imati vještine
da prodajete ideje i interno,
unutar organizacije, svojim
najbližim suradnicima. Tko
to ne može, nije lider, on
je „gonič robova“, a zna se
kako diktatori završavaju. U
prašini.
I za kraj – u današnjemu nesigurnome svijetu, gdje proizvodi više „ne prodaju sami
sebe“ jedno je sigurno: ili
se mijenjaj i prilagođavaj ili
nestani. Dobro prilagođena
prodajna organizacija bit
će osnovna vodilja u predviđanju stalno mijenjajućih
potreba kupaca i glavna
prednost u odnosu na konkurenciju.
Samo hrabro naprijed u promjene, možete samo dobiti,
ne vraćajte se na staro!
Kontakt:
BTL Agencija
Partizanske Avijacije 14, Beograd
e-mail: [email protected]
tel/fax: +381 11 228 07 93, +381 11 228 07 97
Web: www.btl.co.rs
Merchandising servis:
[email protected]
54
rujan 2012. www.instore.hr
category management
TAKTIKE – ZADNJI PLANSKI ELEMENT U PROCESU MENADŽMENTA KATEGORIJE
Taktike kategorije
proizvoda – I dio
Pri stvaranju taktičkoga plana kategorije, polazi se od ciljanih potrošača, njihovih demografskih
i psiholoških osobina i kupovnog ponašanja s jedne strane, kao i mogućnosti maloprodavača,
maloprodajnoga objekta i dobavljača da podrže zacrtane elemente taktičkoga plana, s druge strane.
Autor: Darko Vaselić, Business
Development Manager,
BiH, Makedonija, Albanija
i Kosovo, Johnson&Johnson
N
akon određivanja strategija za kategoriju,
potrebno je odrediti
i taktike, kao zadnji
planski element u procesu menadžmenta kategorije proizvoda. Taktičkim planom se želi
postići konkretizacija akcija,
koje će se poduzimati u cilju
ostvarenja zacrtanih ciljeva
kategorije. Na ovaj način se
sudionicima procesa menadžmenta kategorije proizvoda,
predočavaju jasne smjernice za
osnovne elemente taktičkoga
plana: asortiman, cijene, promocije, izlaganje na policama
i popunjavanje polica. Kako
se razvijaju taktike za pojedine
kategorije, prikazuje slika 1.
Menadžeri kategorije pri kreiranju taktičkoga plana kategorije i njegovih pojedinih
elemenata, polaze od ciljanih
potrošača, njihovih demografskih i psiholoških osobina
i kupovnog ponašanja s jedne
strane, kao i mogućnosti maloprodavača, maloprodajnoga
objekta i dobavljača da podrže
zacrtane elemente taktičkoga
plana, s druge strane. Zbog
navedenoga, može se doći u
situaciju da se razlikuju pojedini (ili svi) elementi taktičkoga plana za svaki prodajni
objekt maloprodajnoga lanca.
Ipak, optimalno je upravljati
elementima taktičkoga plana
na razini klastera ili formata maloprodajnih objekata.
Klasteri ili formati su grupe maloprodajnih objekata
grupirane prema zajedničkim obilježjima: kvadratura,
osobine ciljanih potrošača,
potencijal mikro tržišta koje
opslužuje i druga obilježja tržišta koja mogu biti značajna
za ukupno poslovanje.
Taktički planovi se razvijaju u
dva koraka:
• razvijanje općih smjernica za
razvoj taktičkih planova većeg broja kategorija;
Asortiman
Cijene
Uloga
kategorije
Strategija
kategorije
Strategija
podkategorije
Promocija
Izlaganje
Popunjavanje
polica
Slika 1. Taktike kategorije prema pojedinim strategijama podkategorija
Privatne robne marke kao % od prodaje u 2010.godini
2010. Branded Sales
2010. P/L Sales
100%
80%
60%
$57,962
$26,782
$30,290
$138,108
$20,365
(26%)
$8,000
(23%)
Kroger**
$7,244
(19,3%)
Supervalu*
$28,287
(17%)
Walmart**
40%
20%
0%
Kroger
*Uključuje i veleprodaju ** Kantar Retail procjena
USA prosjek: 18,7% od prodaje i 23,7% od količina
• iz općih smjernica se razvijaju konkretna akcijska rješenja za pojedine kategorije.
Daljnjim procesom, sistematiziranim u četiri koraka, utvrđuje se razvoj taktičkih planova:
• razmatranje po instrumentima marketinga i opskrbe
kojima se kreiraju odgovarajuće smjernice i kriteriji akcijskog djelovanja na razini
podkategorija;
• sagledavanje odgovarajućih
taktičkih mogućnosti;
• odabir taktičkih rješenja za
kategoriju;
• pojedinačna (po instrumentima i podkategorijama) i
ukupna provjera taktičkih
rješenja za kategoriju, prije
konačnoga usvajanja i provedbe.
Asortiman je prvi, ujedno i
najvažniji, element taktičkoga
plana. Potrošači su najosjetljiviji na izbor proizvoda koji
mogu naći na maloprodajnim
policama. Zato menadžeri kategorija moraju prove-
sti opsežne analize vezane za
potencijalni asortiman, kako
bi bili u stanju ostvariti zacrtane strateške ciljeve dane
kategorije u svakome maloprodajnome formatu. Zbog
nedostatka prostora, ovom bi
prilikom samo napomenuo
da se asortiman kategorije, u
načelu, stvara od asortimana
vodećeg branda, jednog do tri
branda sljedbenika i jedne ili
više privatnih robnih marki
(ovisno od razvijenosti privatnih robnih marki konkretnog
maloprodavatelja). Privatne
robne marke na razvijenim
tržištima zauzimaju znatno
veći udio u prodaji, nego je to
slučaj na tržištima naše regije,
što pokazuje i slika 2. Kod pojedinih maloprodavača, kao što
su Tesco i Lidl, privatne robne
marke zauzimaju i preko 50
posto prodaje. Tesco je u svojim nastojanjima razvoja privatne robne marke došao do
kategorizacije na “dobre, bolje
i najbolje”, pa je i razvio Tesco
Value, Tesco Standard i Tesco
Finest. Zadnja kategorizacija
rujan 2012. www.instore.hr
donosi proizvode veće kvalitete i cijene nego je to slučaj s
svjetskim brandovima. Trenutno, Tesco Value i Tesco Finest
odvojeno ostvaruju prodaju
preko milijardu funti, što oba
branda stavlja ispred CocaCole na tržištu Ujedinjenog
Kraljevstva.
Prilikom određivanja asortimana kategorije, bitno je uzeti
u obzir TSI indeks. TSI indeks
pokazuje koliko je određena
grupa potrošača lojalna dotičnome maloprodavaču i kupuje
određeni proizvod u odnosu
na ostatak kategorije kojoj pripada taj proizvod. Na osnovi
vrijednosti TSI indeksa dobiva se uvid koliko je određeni
proizvod bitan grupi potrošača
koja je lojalna maloprodajnome lancu. Ukoliko se ovo zanemari, može se dogoditi da
lojalni potrošači “presele” svoju čitavu kupovinu kod konkurencije, zato što u asortiman
nije uključen određeni, njima
bitan proizvod.
Opće smjernice za donošenje
odluka o asortimanu kategorije, polazeći od određenih
uloga pojedinih podkategorija
mogu se shematski predstaviti
kako je to učinjeno u tablici 1.
Cijene potrošači percipiraju
na tri načina: svjesnost, usporedba s nekom referencom,
odgovor na njihovo povećanje ili sniženje. Iako je cijena,
često, glavni kriterij za kupovinu određenoga proizvoda,
potrošači se ne mogu uvijek
sjetiti apsolutnog iznosa plaćenog za taj proizvod. Oni,
najčešće, procjenjuju plaćaju
li poštenu cijenu za određeni proizvod. Poštena cijena je
ono što potrošači percipiraju
kao razuman iznos novca za
neki proizvod i formira se, najčešće, putem iskustva iz ranijih
kupovina. Ako je cijena veća od
poštene cijene potrošač smatra
da je ona previsoka i obrnuto.
Ispitivanja ponašanja potrošača na promjene cijena pokazuju da su potrošači znatno više
zabrinuti povećanjem cijena,
nego što su oduševljeni njihovim smanjenjem.
U maloprodaji su najčešće u
upotrebi sljedeći modeli cjenovne politike:
• Kontinuirano niske cijene (EDLP – Every Day Low
Price) sve do najniže razine,
kako bi se krajnjim potrošačima poslala poruka o
cjenovnom liderstvu. Na taj
način se pojednostavljuju
interne operacije vezane za
cijene.
• Visoka – Niska cijena (HiLow) gdje se putem čestih
promocija nastoje privući
potrošači i ponuditi im proizvodi po povoljnim uvjetima.
• Hibridne cijene (Hybrid pricing) gdje se na određenome
broju udarnih proizvoda
Uloga podkategorije Opći taktički pristup asortimanu podkategorije
Unaprjeđenje
Odabir proizvoda mora uključivati one s
prometa
izrazitom lojalnošću najvećih potrošača.
Držati najbolje prodavane artikle u svakoj
podkategoriji ili segmentu.
Stvaranje
Poseban tretman dati:
dobiti
- artiklima s najvećom cijenom
- artiklima s najvećom maržom
- izlaganju privatne marke
Zaštita
Visoka učestalost promocije odabranih
artikala kako bi se istakla njihova
raspoloživost i konkurentnost na tržištu.
Pratiti i imati bolje cijene konkurencije.
Usredotočenost na medijske događaje.
Tablica 1. Prikaz općih smjernica odluka o asortimanu kategorije
55
Uloga podkategorije Opći taktički pristup cijenama kategorije
Zaštita
Paritetne maloprodajne cijene
Održavanje cijena drugih artikala tako da
budu konkurentne na tržištu
Unaprjeđenje
Ukupne maloprodajne cijene morale bi biti
transakcija
konkurentne na tržištu
Određeni proizvodi/segmenti mogli bi imati
agresivne cijene, kao bi se potaknula prodaja
proizvoda s višim cijenama
Tablica 2. Prikaz općih smjernica za odluke o cjenovnoj taktici kategorije
provodi EDLP strategija, a
na ostatku asortimana HiLow uz provođenje povremenih promocija.
U navedene tri strategije neki
maloprodavači često inkorporiraju veće redovne popuste za
vlasnike njihovih kartica lojalnosti (Loyalty cards).
Kada odlučuju o cijenama
proizvoda u kategoriji/podkategoriji menadžeri kategorije, ustvari, razmišljaju o dvije
stvari:
• Kako se tvrtka može diferencirati i pozicionirati kao
povoljno mjesto za kupovinu u odnosu na konkurenciju?
• Koju ulogu imaju cijene
kada je u pitanju određena
trgovina i određena kategorija u odnosu na lokalnu
konkurenciju?
Politika cijena je daleko lakše
provediva ako imamo formirane klastere maloprodajnih
objekata. Česti su primjeri da
postoje klasteri trgovina pod
različitim brandovima koji
imaju različitu cjenovnu strategiju.
Polazeći od navedenoga, postavljaju se sljedeća pitanja, odnosno provode sljedeće analize:
• Kolika je vrijednost koja se
osigurava krajnjem potrošaču u određenoj kategoriji,
podkategoriji, segmentu…?
Kolika je konkurentnost na
području cijena i je li dana
tvrtka percipirana kao cjenovni lider?
• Koja cjenovna politika je
najkonzistentnija s ukupnom
marketinškom strategijom –
EDLP, Hi-Low, Hybrid?
• Postižu li se ciljevi postavljeni na području cijena?
• Kako se cijene odražavaju na
bruto maržu?
• Hoće li sniženje ili povećanje cijena značajnije utjecati
na prodaju i dobit?
• Imaju li najprodavaniji artikli primjerenu maržu?
• Koliki je tržišni udio, prodaja, dobit… u postotcima i
ukupno?
• Kakav je doprinos bruto
marži?
• Kakva je cjenovna elastičnost?
Prikaz općih smjernica za donošenje odluka o cijenama u
kategoriji je vidljiv u tablici 2.
Današnji trendovi u maloprodaji pokazuju tendenciju smanjenja najniže cijene u kategoriji (OPP – opening price point).
Putem sniženja najniže cijene
u kategoriji, želi se omogućiti
potrošačima s nižom kupovnom snagom da i dalje kupuju
proizvode iz dotične kategorije. Ovo se u nekim slučajevima
postiže uvođenjem proizvoda s
nešto temeljnijim osobinama,
koji koštaju manje sa smanjivanjem veličine pakiranja proizvoda, ali i sa smanjivanjem
marži. Poznati maloprodavač
Walgreens ovo je postigao
uvođenjem privatne robne
marke Nice! Wal-Mart, recimo, koristi ovu strategiju kako
bi predstavio da ova kompanija ima najniže cijene. Ove
proizvode snažno oglašavaju i
dodatno pozicioniraju u objektima, kako bi stvorili željenu
percepciju kod potrošača. Putem ovih proizvoda utječu na
usmjeravanje prometa u svoje
objekte (strategija unaprjeđenja prometa), dok profitabilnost grade na cjenovno skupljim proizvodima. (Nastavak
u sljedećem broju.)
56
rujan 2012. www.instore.hr
povijest branda
MALE TAJNE VELIKIH MAJSTORA KUHINJE
S Vegetom
se bolje jede
Bogata povijest jednog od najpoznatijih hrvatskih brandova
započela je davne 1958. godine u odjelu »istraživanje i razvoj«
Podravke pod vodstvom profesorice Zlate Bartl. Vegeta 40, kako
se Vegeta u svojim početcima zvala, i danas je prepoznatljiva po
svojoj plavoj boji i šarmantnom kuharu s omota te predstavlja
ne samo univerzalni dodatak jelima već je i snažan međunarodni
brand koji potrošačima nudi široku paletu proizvoda.
Pripremio: Tomislav Ciliga,
[email protected]
P
odravkina Vegeta jedan je od
najpoznatijih izvornih hrvatskih proizvoda. Bogata povijest započela je davne 1958.
godine u istraživačkom laboratoriju Podravke. Nakon uspješnog
starta dehidriranih juha, grupa Podravkinih tehnologa, na čelu s profesoricom Zlatom Bartl došla je na ideju
proizvodnje praškastog dodatka jelima,
koji će po svome sastavu biti potpuno
jedinstven i dotad neviđen na tržištu.
Krenuvši od postojećih bujona, povrća
i začina, postupno se razvijala receptura potpuno novoga začina. Kako se u to
vrijeme u stručnim časopisima pisalo o
nedostatku vitamina B u prehrani, Podravkini su tehnolozi u recepturu odlučili dodati i riboflavin, koji Vegeti daje
posebnu žutu boju. Idealna i do danas
nepromijenjena receptura Vegete stvorena je 1959. godine te je proizvodnja
novoga proizvoda mogla krenuti. Vegeta 40, kako se zvala u svojim početcima,
predstavljala je jedinstvenu kombinaciju
začina i sušenoga povrća koje svakome
jelu daje pun i bogat okus.
Vegeta u brojkama
1958. godine započinje bogata
povijest Vegete u istraživačkom
laboratoriju Podravke;
1959. godine započinje proizvodnja
Vegete;
1971. godine, Vegeta 40 kako se do
tada zvala, mijenja ime u Vegeta;
1994. Vegeta dobiva novu moderniju
ambalažu s elementom povrća;
2000. otvorena nova robotizirana
tvornica u Koprivnici kao i nova
tvornica u Mađarskoj;
2000. lansirana su i prva četiri
specijalna dodatka Vegeta Twist te
Vegeta za posipavanje u bočici;
2001. otvorena je Tvornica Vegete,
juha i praškastih proizvoda u
Poljskoj;
2005. prva polovina godine donosi
osvježenje u vizualnom identitetu redizajn ambalaže Vegete. Lansirani
su i novi proizvodi Vegeta mediteran
s mediteranskim začinima i lagani
univerzalni dodatak Vegeta light; 2006. novi proizvodi: Vegeta pikant
na bazi čilija, crvene začinske
paprike, češnjaka, origana, kima i
komadića paprike.
2010. godine pokrenut je novi
inovacijski ciklus što je rezultiralo
čitavim spektrom novih proizvoda
kao što su nova pakiranja Vegete,
Vegeta u staklenci 400g i Vegeta s
plastičnim posipačem, Vegeta mixevi,
Vegeta marinade, i Vegeta Natur.
58
rujan 2012. www.instore.hr
Plava boja i lik kuhara kao znak
kvalitete
U vrijeme lansiranja na tržište, Vegetinu
kartonsku ambalažu obilježavala je plava
boja i lik kuhara kao znak kvalitete. To
pakiranje doživjelo je redizajn 1964.,
kada je kartonska kutija zamijenjena
aluminijskom vrećicom s crveno bijelim
Podravkinim srcem i likom kuhara. Već
1966. Vegeta se pakira u limenku s likom
djevojke u tradicionalnoj japanskoj nošnji. Nakon uvođenja na tržište tadašnje
Jugoslavije i uspješne prodaje, 1967. godine Podravka potpisuje prve prodajne
ugovore sa stranim partnerima te kreće
izvoz Vegete na tržišta Mađarske i Rusije.
Godine 1971. Vegeta 40 mijenja naziv u Vegetu, a izvoz se širi u Austriju,
Švedsku, Zapadnu Njemačku, Čehoslovačku i daleku Australiju. Godinu
dana kasnije ambalaža Vegete dobiva
plavu boju koju je, uz lik kuhara, zadržala do danas.
Vegeta 1994. godine dobiva i novu moderniju
ambalažu s elementom
povrća.
Vegeta danas
Kako su nastali ime Vegeta i zaštitni
znak kuhar?
Kada je nakon brojnih proba i degustacija nastao jedinstveni dodatak jelima
trebalo mu je dati isto tako odgovarajuće,
jedinstveno ime. Prema riječima inženjera Ivana Gjereka, naziv „Vegeta 40“
predložio je Ivan Živko, šef tadašnjega
Podravkinoga predstavništva u Zagrebu.
Postoji nekoliko objašnjenja o izvedenici Vegeta, a svako od njih spominje englesku riječ “vegetables” što u prijevodu
znači - povrće. Plavo kartonsko pakiranje
upotpunio je Zlatko Benotić nacrtavši lik
kuhara koji zadovoljnim osmjehom i gestom rukom sugerira izvrstan okus jela uz
dodatak Vegete. Ime Vegeta 40 korišteno
je do 1971. godine, kada se mijenja naziv
u Vegeta.
Podravka je 2000. godine pokrenula novu
robotiziranu tvornicu
u Koprivnici, a otvorena je i tvornica Vegete u
Mađarskoj. Te su godine
lansirana i prva četiri
specijalna
dodatka
Vegeta Twist te Vegeta
za posipavanje u bočici.
Već 2001. otvorena je
Tvornica Vegete, juha i
praškastih proizvoda u Poljskoj.
Na tržištima Srednje Europe
potrošači Vegetu doživljavaju kao
svoju marku. Dobar primjer za to je
Poljska, gdje je brand awareness Vegete čak 93%. Za potrebe tamošnjega tržišta Podravka proizvodi više od 25
proizvoda pod markom Vegeta.
Dugogodišnji Vegetin uspjeh je 2004.
godine na tržištu Poljske popraćen i priznanjem “Superbrand”.
Godina 2005. je za Vegetu bila posebno
dinamična. Prva polovina godine donosi
osvježenje u vizualnom identitetu - redizajn ambalaže Vegete.
Krajem godine na domaće i inozemno tržište plasirana su 2
nova univerzalna dodatka:
Vegeta mediteran s mediteranskim začinima i lagani univerzalni dodatak
Vegeta light. Prema rezultatima
istraživanja
agencije Prizma s kraja
2005., Vegeta je bila na
vodećoj poziciji među
najjačim brandovima regije.
Iste je godine proglašena i
“Superbrandom” na tržištu Mađarske i Rusije.
Inovacije su se nastavile
i u 2006. godini, kada su
plasirani novi proizvodi
Vegeta pikant na bazi čilija, crvene začinske paprike, češnjaka, origana, kima i
komadića paprike. Ti brandovi
u 2006. godini ostvaruju proboj
na čak 6 svjetskih tržišta. Vegeta je svoju kvalitetu na tržištu
Slovačke, pod okriljem marke
Podravka, potvrdila nagradom
“Superbrand” 2006. godine.
rujan 2012. www.instore.hr
59
„Male tajne velikih majstora kuhinje“
Sedamdesetih godina prošloga
stoljeća Podravka je bila poznata
po svojim izvanrednim marketinškim aktivnostima i inovativnom
pristupu potrošačima. Tako je
1974. godine pokrenuta prva televizijska kulinarska emisija - “Male
tajne velikih majstora kuhinje”.
Vegetina TV uspješnica kulinarskim je vještinama i receptima educirala i obilježila prostore bivše države. U to vrijeme posve inovativnim pristupom prezentaciji prehrambenog
proizvoda, kroz primjenu u kuhanju i savjete poznatoga kuhara, Vegeta se
približila korisnicima i učvrstila se na svojoj poziciji nezamjenjivog univerzalnog dodatka jelima.
Valja svakako istaknuti kako Podravka od
2006. godine u Australiji proizvodi Vegetu liquid stock, odnosno tekuću Vegetu.
2010. godine pokrenut je novi inovacijski
ciklus što je rezultiralo čitavim spektrom
novih proizvoda kao što su nova pakiranja Vegete, Vegeta u staklenci 400g i
Vegeta s plastičnim posipačem, Vegeta
mixevi, Vegeta marinade, i Vegeta Natur..
U Vegetinom portfelju danas se nalazi
cijeli spektar praktičnih proizvoda – modernih kulinarskih rješenja za domaćice
širom svijeta. Može se kupiti u trgovinama od New Yorka, Los Angelesa, Toronta, Sydneyja, Vladivostoka, Moskve,
Istanbula do Bukurešta, Sofije, Varšave,
Praga ili Beča. I naravno u svakoj trgovini u Vašem susjedstvu. Zahvaljujući
vrhunskoj kvaliteti proizvoda, dostupnosti na prodajnom mjestu te svim dosadašnjim marketinškim aktivnostima i
konstantnim ulaganjima u brand, Vegeta
je najsnažnija marka iz kategorije robe
široke potrošnje (FMCG) u Hrvatskoj i
najsnažniji hrvatski FMCG brand u regiji (Istraživanje agencije Valicon za 2011.
godinu o snazi FMCG brandova).
Emisija se emitirala pune 24 godine četvrtkom prije Dnevnika na prvom
programu Hrvatske televizije, tadašnje Televizije Zagreb. Bio je to jedan od
najdugovječnijih televizijskih serijala u kojemu su gostovali mnogi poznati
gosti, a pripremljeno je više od 1.000 recepata. Zaštitni znak emisije bila
je najavna pjesma Arsena Dedića: „Ali nekih stvari ima, što ne govore se
svima, što se samo nekom šapnu, ti znaš!“, kao i kultna rečenica „… i jedna
žlica Vegete“, koja i danas živi u svijesti svih Vegetinih vjernih potrošača.
Sve nagrade i priznanja
simboliziraju uistinu veliko povjerenje potrošača
u marku Vegeta, no s druge strane predstavljaju i
vrlo veliku odgovornost za
kompaniju da s budućim
proizvodima i marketinškim konceptima opravda
tako visoko povjerenje potrošača u Vegetu.
60
rujan 2012. www.instore.hr
inMarketing
LEGENDARNA REKLAMA
za sva
vremena
Sve je počelo 70-ih godina prošloga stoljeća kada je Dalmacijavino odlučilo,
uz već poznata vina i žestoka pića, započeti i proizvodnju osvježavajućih
bezalkoholnih pića. Svi se vjerojatno sjećate reklame za PIPI s Anom Sasso i
još dvije atraktivne djevojke koje na motoru po Bačvicama vozi Ivan Šola. Spot
je osmislio, snimio i režirao Andrija Pivčević, sjajni splitski snimatelj. Iako je
piće prvotno bilo namijenjeno djeci, PIPI i film voljeli su i mladi i stari.
Autor: Zdravko Maršanić,
izvršni direktor, Status Grupa
U
ljeto ove godine zamoljen sam od strane jednoga našega
portala da sastavim
rang listu najboljih domaćih
i stranih televizijskih reklama,
odnosno spotova. Na toj listi
najboljih domaćih uradaka
uvrstio sam i legendarni filmić snimljen davno za popularno piće PIPI.
Puno
veći
izazov je bio
napraviti priču o tome,
vratiti se u
prošlost, pred
prije gotovo 30 godina. Nije
bilo druge nego preuzeti ulogu istraživača i novinara kako
bi se otkrili zgodni detalji oko
nastajanja tog promidžbenog
filma.
Vremeplov me vratio u rane
osamdesete godine prošloga
stoljeća... koincidencija je da
je film za PIPI snimljen 1983.
godine, upravo u godini kad
sam i ja stupio u marketinške
vode, zaposlivši se u tada prestižnoj marketinškoj agenciji
OZEHA, koja je u to vrijeme
prilično sličila agenciji koju
pratimo u seriji Mad Man
(Momci s Madisona).
Na internetu nije bilo previše
podataka, samo pojedine puzzle koje je trebalo povezati.
Starija generacija se sjeća pića
i zanosnih djevojaka, pripijenih mokrih majica bez grudnjaka, zanosne Ane Sasso, motociklista na plaži. Uostalom
na Youtube-u se može vidjeti
film, istina vrlo loše kvalitete, ali drugih informacija nije
bilo. Zvao sam neke marketinške stručnjake iz toga doba,
očekivano su se sjetili samo
Ane Sasso, no nisu se mogli
sjetiti tko je režirao spot...
javino, smatrajući da će imati
informacije, slike u arhivi...
Ali nekada moćna splitska
tvrtka poslovala je sve lošije i
u svibnju ove godine otvoren
je stečaj Dalmacijavina, tako
da dostupni telefonski brojevi nisu bili u funkciji. Jedini
način je bio nekako doći do
stečajnoga upravitelja. Pronašao sam ga u Osijeku, zove
se Perica Mitrović, a on mi je
dao broj mobitela Nile Peroš,
direktorice prodaje Dalmacijavina. Ona me pak uputila
na Miju Papića u marketingu
i tako sam dobio fotografije
boce i vizuala PIPI. Snimatelja filma Andriju Pivčevića
pronašao sam preko njegove
rodbine u Splitu.
rali, tražili najbolju kombinaciju sirovina, a okus se ustalio
1982. godine, preseljenjem
na Stinice i dobivanjem nove
tehnologije.
Pogođeni su kiselost, boja, vitamini, a mnogi vjeruju da se
kvaliteta PIPIJA krije i u vodi
koja dolazi iz Jadra. Nova narančada je dobila ime PIPI,
po liku iz popularne dječje
knjige Astrid Lindgren „Pipi
duga čarapa“, nakon internog
natječaja i prijedloga radnika
Miličevića. Zanimljivo je da je
autorica knjige dozvolila korištenje imena i odrekla se svih
prava!
Sada je to već bilo dovoljno
puzzli da se napravi priča...
PIPI kao dalmatinski
odgovor na Naru
Prvi pravi trag sam pronašao
kada sam negdje pročitao da
je fotograf Jadran Babić, sada
zaposlen u Cropixu u Splitu,
bio osobno na snimanju filma
na Bačvicama, tada kao fotograf Slobodne Dalmacije. On
me usmjerio na pravi put, potvrdivši da je spot snimio Andrija Pivčević iz Splita. Sljedeći korak mi je bio kontaktirati
samog proizvođača, Dalmaci-
Sve je počelo 70-ih godina
prošloga stoljeća kada je Dalmacijavino, odlučilo uz već
poznata vina i žestoka pića,
započeti i proizvodnju osvježavajućih bezalkoholnih pića.
Cilj je bio stvoriti gazirani sok
na bazi naranče kao odgovor
na tada popularnu Badelovu
Naru. Inženjeri Tadić i Burić
su prvih godina eksperimenti-
Andrija Pivčević - autor filma
PIPI je imao sve atribute da
postane pravi brand: dobar
okus, lijepu ambalažu, svjetski
poznatu dječju junakinju... a
dobio je i zanosnu Anu Sasso koja je dodatno podizala
ugodne tenzije, prije svega
kod muške publike.
rujan 2012. www.instore.hr
61
Pivčević otkrio
Anu Sasso
Do tada na našim prostorima
nije snimljen promidžbeni
film s toliko erotičnosti. Spot
je osmislio, snimio i režirao
Andrija Pivčević, sjajni splitski
snimatelj, pripadnik legendarne generacije Kinokluba
Split iz šezdesetih godina,
prije toga poznat i po snimateljskome radu u filmovima
Lordana Zafranovića. Ideja je
bila snimiti dinamični spot,
koristiti zgodne djevojke,
motor, more... Pivčević, danas aktivni umirovljenik, mi
u razgovoru otkriva da nikada u karijeri nije radio s tako
lijepom ženom kao što je Ana
Sasso. Kaže da ga je podsjećala
na još jednu svjetsku ljepoticu
Florindu Bolkan, ali da je Ana
bila original. Takvo lice i tijelo
s takvim proporcijama, kaže
Pivčević, nikada prije ni poslije nije vidio.
Film je snimljen 1983. godine, a autor Pivčević odlučio
je angažirati manekenku Anu
Sasso, vidjevši njenu sliku u
jednoj fotografskoj radnji u
Splitu. Godinu dana ranije
Ana Sasso se okrunila titulom Miss Jugoslavije. Uz Anu
u filmu se pojavljuju još dvije
atraktivne djevojke, a značajnu ulogu u filmu ima i
motociklist Ivan
Šola, čije vratolomije s cross motorom daju poseban
pečat filmu. Sve je
to stvorilo posebnu
kemiju i učinkovitu
poruku.
Samo snimanje je trajalo 2
dana, a na Bačvicama gdje se
film snimao skupilo se nekoliko tisuća ljudi. Budžet filma
je za današnje prilike bio mizeran, Pivčević kaže da je to u
današnjim uvjetima oko tisuću
eura. Ana Sasso je dobila honorar kojim je mogla kupiti
malo bolje cipele.
Tada nije bilo tehničkih mogućnosti za posebne efekte pa
su izranjanje bočice PIPIJA iz
mora riješili tako da su boči-
Ana Sasso - izvor: mojnet.com
cu povlačili konopom preko
prigodne koloture, a efektni
izlazak Ane iz vode snimljen je
u bazenu tako da ju je pod vodom na ramenima držao njen
tadašnji dečko i, odbivši se nogama od dna bazena, izbacio
Anu na površinu.
PIPI izazvao euforiju
u Dalmaciji
Film je izazvao sveopće ludilo u Dalmaciji, kako kaže moj
sugovornik. Iako je piće prvotno bilo namijenjeno djeci,
PIPI i film voljeli su i mladi
i stari, a priča se da su tvrdokorni kartaši u splitskim restoranima čak prekidali svoje
partije, natiskali se pred TV
prijamnikom iščekujući
emitiranje ovoga kultnoga filma i nastavili
kartanje kada je emitiranje prošlo.
Tajna tolike euforije vjerojatno leži u
tome što se radilo
o potpuno dalmatinskoj priči - od samoga pića, ambalaže,
autora promidžbenog filma,
glumaca u filmu, lokacije – sve
je bilo splitsko i dalmatinsko.
Nakon ovako uspješnoga filma moglo se sa sigurnošću
reći da je stvoren dalmatinski
simbol i brand.
Treba napomenuti da je snimljena i macho verzija spota s
proslavljenim plivačem-maratoncem Veljkom Rogošićem.
Rogošić je bio ideal sportaša
toga vremena, a Ana Sasso pojam ljepote.
62
rujan 2012. www.instore.hr
inMarketing
stečajnoga upravitelja Perice Mitrovića. Punionica radi
non-stop, PIPI je opet najpopularnije piće Dalmatinaca pa
neki radnici smatraju da bi se
tvrtka umjesto Dalmacijavino
trebala zvati PIPI!
Novouređena prodavaonica - velika bačva u splitskoj luci
Osnova svega jasno leži u
kvaliteti samoga pića (odličan
spoj narančina okusa i mirisa,
ugodna citrus kiselost, umjerena količina CO2), ali okidač je
ipak bio atraktivni promidžbeni film i seksipil Ane Sasso. Sva
ta sinergija rezultirala je izuzetnom prodajom, sve što se
proizvelo popilo se u Dalmaciji. Zbog svoje popularnosti
PIPI se nije stigao proizvesti
za ostali dio Jugoslavije budući
da je sve završilo u Splitu i na
otocima. Kao primjer navodim
da se PIPI osamdesetih godina
proizvodio u količinama od 12
milijuna bočica godišnje, a ljeti
je Dalmacijavino punilo i do
300.000 boca bezalkolnih pića
dnevno.
PIPI jučer, danas i sutra
Bila su to sjajna vremena za
Dalmacijavino, vodeće poduzeće u branši u bivšoj Jugoslaviji, uz PIPI su imali brojne
vrhunske brandove alkoholnih
pića i vina, osvojena domaća i
inozemna tržišta. No, politika
tvrtke, rat, ljudski faktori, godine neulaganja u tehnologiju,
neprovedena privatizacija - sve
je utjecalo da dalmatinski div
posrne. Gubitak od preko milijarde kuna, račun blokiran,
proizvodnja je morala stati...
Dalmacijavinu je otvoren stečaj u svibnju ove godine, a
prvo ročište je bilo 6. rujna.
Najvažnija vijest je da su vjerovnici jednoglasno odlučili da
se nastavi proizvodnja u Dalmacijavinu.
U međuvremenu je nakon 3
godine u lipnju 2012. poče-
la proizvodnja u pogonima,
a odblokiran je i žiro račun.
Trenutno radi 235 radnika
i prima plaće pod vodstvom
Izdvajam i jedan izuzetan primjer: Košarkaški klub Split
(nekadašnja slavna Jugoplastika), iako u vlastitim financijskim problemima, odlučio je
besplatno promovirati brand
PIPI (natpis PIPI bit će na
majicama kluba) i biti im glavni promotor te tako pomoći da
se PIPI vrati na stare pozicije.
Za potpuni povrat na vrh sva-
kako će morati imati i smišljene marketinške poteze, sa svoje strane bih im predložio da
revitaliziraju suradnju s Anom
Sasso koja i danas, nadomak
pedesetima, plijeni vitkom linijom i ljepotom i atraktivnija
je od mnogih mlađih modela.
A i danas ju svi percipiraju kao
zaštitno lice za PIPI.
Po svemu sudeći, PIPI i Dalmacijavino dobivaju novu veliku šansu koju ne bi smjeli
propustiti. Siguran sam da će
budućnost pokazati da sam
bio u pravu kad sam konstatirao da se PIPI vraća na velika
vrata...
Status Grupa, marketinška agencija 360° + STATUS:D,
odjel agencije za digitalne medije
ŠTO RADIMO?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Marketinške strategije,
Kreativne koncepcije kampanja
Eventi i konferencije
Medijska planiranja
Oglasi, plakati,letci, brošure, katalozi
On-line: web stranice, banneri, viralni marketing
Društvene mreže: akcije na Facebooku
Multimedija: foto, radio i tv spotovi
Gerila
Konzalting
KAKO RADIMO?
Nagrađivani na stručnim festivalima od Zagreba, preko Australije do Los Angelesa .
ŠTO SMO NAUČILI OD NAŠIH KLIJENATA?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Jedite uvijek zdrave proizvode/ ALPRO
Prihvatite najnovije tehnologije/ ATOS
Ne bojte se boja! Uredite si životni i radni prostor nijansama boja o kojima ste
uvijek maštali /CHROMOS SVJETLOST
Zasladite si život samo vrhunskim poslasticama / FERRERO
Pijte puno vode /HA_DVA_O konferencija
Nije kasno da studirate na Harvardu /HARVARD LUKŠIĆ
Ne zaboravite pisati pisma i nađite nekoga kome ćete poslati paket /
HRVATSKA POŠTA
Putujte često, gdje god poželite / HRVATSKE AUTO CESTE
Ako treba- integrirajte se i poslovno i privatno / INTEGRA
Uvijek poštujte kodekse života i poslovanja / KODEKS
Ponekad se nagradite najnovijim mirisom ili nekom prigodnom sitnicom / KOZMO
Sjetite se da je nekad i Microsoft bio mali / MICROSOFT
Uvijek poštujte prometne propise / MUP – nacionalni program sigurnosti
u prometu
Pratite modne trendove / NEW LOOK
Recite „da“ zelenoj energiji /SIEMENS
...I ne zaboravite osigurati sebe, svoju obitelj, auto... / TRIGLAV OSIGURANJE
64
rujan 2012. www.instore.hr
kvartovska trgovina: uspješna trgovina
PREDSTAVLJAMO USPJEŠNU TRGOVINU STRIDON PROMET
"Vaš partner
s povjerenjem"
"Naše trgovine su „kvartovski“ orijentirane, kupci su blizu svojim
domovima što je prednost u odnosu na velike trgovačke lance, koji
su ipak malo izdvojeni od kvartova. Kupnja u velikim centrima
traje vremenski puno dulje, a vrijeme je danas vrlo bitan čimbenik
za sve", rekla je za InStore, gospođa Nataša Turkalj.
Autorica: Jelena Domović, [email protected]
T
vrtka Stridon promet d.o.o.
osnovana je prije 21 godinu. Sjedište tvrtke je u Dugom Selu pokraj Zagreba. Njihova djelatnost
se kroz godine razvijala u nekoliko smjerova. Imaju veleprodaju koja se
dijeli na HoReCa kanal i kanal ReTaila,
odnosno maloprodaju koja se sastoji od
raznih formata trgovina i ugostiteljstva.
Tvrtka trenutno raspolaže s 30 trgovačkih objekata. Maloprodajni objekti smješteni su uglavnom u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
"Maloprodaja je važan dio poslovanja tvrtke Stridon promet. Prvi diskont otvoren je
1992. godine u Dugom Selu, dok je otvaranje
lanca marketa započelo 1998. godine. Da-
nas maloprodajnu mrežu čini 30 trgovačkih
objekata (11 diskonata i 19 marketa-supermarketa). Maloprodajni objekti smješteni
su u kontinentalnoj Hrvatskoj (Zagreb, Sesvetski Kraljevec, Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić
Grad, Velika Gorica, Sveti Ivan Zelina, Samobor, Zaprešić, Obrež, Sisak, Virje, Molve,
Koprivnica, Novigrad Podravski, Hrvatska
Kostajnica i Plaški). Iz godine u godinu stvaramo imidž trgovine iz susjedstva koja svojom ponudom i pristupačnim cijenama zadovoljava sve dnevne potrebe potrošača", rekla
je gospođa Nataša Turkalj, direktorica
nabave i marketinga za HoReCa tržište,
te ujedno i predstavnik odnosa s javnošću
u Stridon prometu d.o.o. Do kraja godine u planu je otvorenje još pet marketa na
području sjeverozapadne Hrvatske.
Stridon promet ukupno zapošljava 256
djelatnika u veleprodaji, maloprodaji,
skladištu i distribuciji.
"Najveći broj naših trgovina je površine od
50 m2 -250 m2, a imamo i jedan veći prodajni centar od 1.000 m2. U maloprodajnim
trgovinama zapošljavamo oko 140 ljudi, dok
je ukupno s veleprodajom, ljudima u skladištu
i distribuciji zaposleno 256 djelatnika u tvrtki", priča gospođa Turkalj.
U Stridon prometu uvijek razmišljaju
o budućnosti, pa su tako krenuli i s razvojem svoje robne marke pod imenom
Ideal.
"Prateći trendove tržišta i osluškujući potrebe naših vjernih kupaca, Stridon promet veliku pozornost posvećuje i razvoju
vlastite robne marke pod već poznatim
brandom „Ideal“. U već etabliranom por-
rujan 2012. www.instore.hr
65
Našu veleprodaju čini više od
1.500 kupaca
"Stridon promet d.o.o. posluje
preko više veleprodajnih objekata
na nekoliko lokacija, a to su Sesvete, Hrvatska Kostajnica, Sisak i
Koprivnica, preko 3 distribucijska
centra na području Vinkovaca, Rijeke
i Splita, te kroz maloprodajnu
mrežu sastavljenu od različitih
formata trgovačkih objekata. Veleprodaju čini više od 1.500 kupaca.
Prije svega, to su poznati trgovački
lanci širom Hrvatske, samostalne
trgovačke radnje kao i mnoštvo
ugostitelja", objašnjava Nataša
Turkalj, direktorica nabave i marketinga za HoReCa tržište u Stridon
prometu.
tfelju proizvoda za sada imamo u ponudi
ulje, vina, rakije, kavu i sirupe...", rekla je
NatašaTurkalj.
Posebnu pozornost Stridon promet također pridaje asortimanu roba koje se nalaze u ponudi svih trgovina. Ukupan asortiman obuhvaća više od 10.000 artikala iz
raznih grupa proizvoda uz zastupljenost
svih hrvatskih i svjetski poznatih brandova koji se mogu pronaći na našemu
tržištu. Naglasak u asortimanu je na kvalitetnim proizvodima, s visokom funkcio-
nalnom vrijednošću, koji prate sva suvremena kretanja i inovacije u industriji.
cijena nisu uočili iskakanja u cijenama u
svojim trgovinama.
Roba se nabavlja izravno od proizvođača
i ekskluzivnih distributera, a odnosi s komercijalistima su odlični.
"Štoviše primijetili smo da smo u dobrome
dijelu asortimana najpovoljniji, što nam i
sami kupci kažu. Naše trgovine se razlikuju
od drugih po vrlo povoljnim cijenama i kvaliteti usluge, dostupnosti trgovina. Na manjem
prostoru imate sve što je potrebno jednome
kućanstvu, te kupac svoju kupnju obavi u
vrlo kratkome roku. Kako su naše trgovine
„kvartovski“ orijentirane, kupci su vrlo blizu
svojim domovima, što je zasigurno prednost u
odnosu na velike trgovačke lance koji su ipak
malo izvan kvartova. Kupnja u velikim centrima traje vremenski puno dulje, a danas je
vrijeme vrlo bitan čimbenik za sve", objašnjava gospođa Turkalj.
"Surađujemo bez ikakvoga pritiska od strane
komercijalista, a inovacije i njihove preporuke su uvijek dobro došle, te se primjenjuju u
našim objektima", napominje Nataša Turkalj.
U Stridon prometu stalno napominju da
je kupac uvijek na prvome mjestu. To je
bit njihove poslovne strategije.
"Kroz dugogodišnje iskustvo došli smo do
zaključka da je trgovački marketing na samome prodajnome mjestu najuspješniji i da
daje najbolje rezultate, a to je u konačnici
zadovoljstvo samoga potrošača. Tijekom cijele
poslovne godine rade se prim prodaje, prezentacije i akcijske prodaje... Uvijek se gleda da
je kupac taj koji iz našega prodajnoga mjesta
treba izaći s dodanom vrijednosti. Osim marketinga na prodajnome mjestu, oglašavamo se
kroz razne medijske komunikacijske kanale
(radio, novine, internet, televizija itd.), kroz
sponzorstva i donacije. Tijekom godine za
naše kupce organiziramo nagradne igre, a
svaki tjedan u ponudi imamo i akcijske cijene koje oglašavamo plakatima i letcima",
objasnila je gospođa Turkalj, naglasivši
kako smatra da je marketing vrlo bitan
segment svakoga poslovanja, pa tako i
njihovoga. "Marketing nam omogućava
da osim interne komunikacije (oglašavanje
na prodajnome mjestu) imamo i eksternu
komunikaciju s postojećim i potencijalnim
kupcima."
Nataša Turkalj smatra da je kvalitetna
konkurencija uvijek dobro došla. Velika
pozornost posvećuje se kvaliteti usluge.
"Osim cijena koje su vrlo pristupačne, usluga je vrlo bitan segment i ujedno je alat kojim zadržavamo kupce i pridobivamo nove,
osluškujemo njihove zahtjeve i pokušavamo
ih ispuniti. Cilj nam je zadovoljiti kupce u
svim segmentima i znamo da je to jedini put
prema uspjehu. Akcije se organiziraju na
dnevnoj razini, a asortiman se u potpunosti
prilagođava željama kupaca", kaže gospođa Turkalj, te dodaje kako prateći tržište
"Naša tvrtka svoju budućnost vidi u daljnjemu razvoju na svim područjima. Planiramo
otvarati još trgovina koje će kao i do sada biti
mjesto najbolje i najkvalitetnije kupnje, te i
dalje osluškivati potrebe tržišta, prilagođavati se i svakako pratiti trendove u poslovanju.
Dugogodišnja ekspanzija poslovanja, osluškivanje želja i potreba kupaca, odlične cijene,
fleksibilnost i dostupnost apsolutno opravdavaju naš slogan „Vaš partner s povjerenjem!", završila je u vrlo pozitivnom tonu
razgovor za InStore magazin, direktorica
nabave, marketinga i odnosa s javnošću,
gospođa Nataša Turkalj.
Ekskuzivni uvoznici za tržište
Hrvatske
"Kako bitan segment u našemu
poslovanju ima uvozni program,
tako smo i za 15-ak različitih,
svjetski poznatih brandova, ekskluzivni uvoznici za tržište Hrvatske.
Najpoznatiji među njima su Divella
tjestenina, Elledi napolitanke, Spak
kečapi, Pata čips, Pomi pasirana
rajčica i Liking bomboni… koje osim
u svim našim maloprodajnim objektima možete pronaći u trgovačkim
lancima diljem Hrvatske", priča za
InStore magazin, Nataša Turkalj.
66
rujan 2012. www.instore.hr
kvartovska trgovina: kako opremiti trgovinu
KAKO ODABRATI PRAVI ASORTIMAN KRUHA I KAKO GA PRAVILNO IZLOŽITI
Dobar izbor – veća zarada
Sva istraživanja koja su provedena na temu unaprjeđenja prometa same trgovina su pokazala kako
postoji čvrsta korelacijska veza između broja ponuđenih različitih vrsta ove namirnice i srodnih
proizvoda s ukupnim prometom u trgovini.
Autor: Miodrag Dimić, direktor
razvoja, Speccon d.o.o. Beograd
[email protected]
P
reporučljivo je da
suvremena mala trgovina u svome asortimanu ima različite
vrste kruha i srodnih
proizvoda kako bi u potpunosti zadovoljila potrebe potrošača, i to : 1) “dnevni kruh”,
2) specijalne vrste kruha produžene trajnosti ili s raznim
dodacima, 3) peciva, i 4) narezani trajni i polutrajni kruh
(tost, dvopek). Ovisno od izloženoga asortimana moguće je
razlikovati police namijenjene
isključivo izlaganju dnevnoga
kruha i police za mješovito
izlaganje.
Police koje se koriste isključivo za izlaganje dnevnoga kruha mogu imati najviše četiri
pretinca. Visina pretinca trebala bi biti oko 40 cm, kako bi
se omogućilo izlaganje kruha
u okomitom položaju i njeno
nesmetano vađenje. U tome
slučaju prosječna visina police je oko 185 cm. Mješovito
izlaganje dnevnoga kruha i
srodnih proizvoda konstruktivno omogućava policu s najviše pet pretinaca. Učestalost
prodaje dnevnoga kruha uvjetuje broj pretinaca koji bi se
namijenio samo za ovu vrstu
proizvoda. Ostali pretinci su
namijenjeni pecivu ili specijalnim vrstama kruha. Prosječna visina ovakve police je
od 200 do 205 cm.
Kruh se može izlagati u policama otvorenoga tipa - s pretincima ili zatvorenoga tipa - s
ladicama.
Kruh je tradicionalna namirnica na prostorima Balkana
i sastavni je dio većine jela u dnevnome jelovniku
stanovništva. S gastronomskoga gledišta, zbog svoje
aromatske inertnosti i škrobnog bogatstva, ublažava
okus i aromu osnovnoga jela, stvara ravnotežu kod
ukupnoga dnevnoga unosa masti i bjelančevina.
Različite civilizacije pod pojmom kruha i danas
podrazumijevaju različite proizvode. Na području
Europe ovaj proizvod je arhetipski određen, a način
njegove upotrebe se generacijski ne mijenja. Tradicija
uporabe kruha je oblikovala određene zakonitosti u
načinu izlaganja i prodaje kruha i njemu srodnih vrsta
proizvoda koje su i danas prisutne.
Izgled police
Polica za izlaganje kruha
trebala bi biti drvena - s
rešetkama. Nije preporučljivo
da bude od metala ili drugih materijala nepropusnih
za vlagu, kao što su plastične
folije (univer - chickboard)
ili pokrivne boje (medijapan
- MDF). Jedinstvena pogodnost drveta kao prirodnoga
materijala je to što osigurava kontakt bez nakupljanja
vlage. Rešetkasti tip drvenih
polica omogućava dobro
prozračivanje i nesmetan protok vlage i plinova iz kruha,
kao i prolazak - pad mrvica
kruha i površinskih ostataka
brašna i sjemenki. Ovime su
osigurani osnovni sanitarni i
tehnički uvjeti izlaganja.
Preporučljivo je da donji pretinac police za kruh bude na visini od poda prodavaonice oko
25 cm. Ovim nečistoće s poda
prodavaonice ne ugrožavaju
sam proizvod. Donji dio baze
police je zatvoren i nečistoće
iz okolnoga prostora nemaju
pristup unutrašnjosti police,
odnosno podnoj rešetki donjega pretinca police za kruh.
Svaka polica za kruh treba
imati ladicu za mrvice koja se
nalazi ispod najnižeg pretinca
rujan 2012. www.instore.hr
U malim prostorima
idealno rješenje može
biti mobilna polica za
kruh. Pogodnost je njena
potencijalno pregradna
osobina. Ona može biti
idealna za poticajnu
i akcijsku kupovinu
isticanjem određene
grupe proizvoda i
stimuliranjem potrošača
na kupnju.
bira i uzima željeni proizvod.
On može biti izložen i u retro
policama, gdje prodavač daje
kupcu željeni kruh. Nužno je
u bilo kojoj situaciji dnevni
kruh izlagati u okomito-kosom položaju, tvrdim vrhom
oslonjen na dno police, s minimalnim razmakom između
‹štruca› kako bi se spriječilo
oštećenje. Kruh bi trebao
biti u papirnatoj vrećici koja
omogućava kupcu, prodavaču
i konačno blagajnici da ga ne
dodiruju rukama, već da se
manipulacija provodi preko
papirnate vrećice.
police. Ona se čisti priborom
namijenjenim samo za taj posao. Nesmetano padanje svih
mrvica u ladicu omogućava
rešetkasto dno pretinca u kojemu se izlaže kruh. Na taj način
se mrvice ne zadržavaju u
pretincima, olakšava se postupak čišćenja i u potpunosti se
racionalizira vrijeme potrebno
za održavanje čistoće police.
Razna krušna peciva potrebno
je izlagati u košaricama od
pletenoga pruća s pripadajućim
pomoćnim sredstvima: inox
hvataljkama i papirnatim
vrećicama. Prevladavajućem
načinu samoposlužne kupovine, pomoćna sredstva
omogućavaju zadovoljavanje
osnovnih higijenskih uvjeta
zaštite od dodira rukama kupca pri odabiru proizvoda.
Polica za kruh treba biti
napravljena tako da dno
najvišega pretinca ne bude
više od 165 cm od poda prodavaonice. Potrošač prosječne
visine tako može nesmetano
vidjeti proizvode koji se nalaze u njemu i poslužiti se.
Izlaganje kruha i peciva
Dnevni kruh može se izlagati
po sustavu samoposluživanja
(selfservice), gdje kupac sam
Baget, kao specijalna
vrsta kruha, tradicionalno se izlaže u okomitom
položaju. Mali prodajni objekti su uglavnom
uskraćeni za ovu vrstu
proizvoda upravo zbog
manjka prostora. Ovaj
problem se može riješiti
uporabom košarice od
pruća ili pretinca za
baget u okviru same
police za kruh.
Visinski redoslijed izlaganja
dnevnoga kruha i srodnih
proizvoda treba biti uvjetovan
ciljnim grupama proizvoda
čija se prodaja želi potaknuti
i željenim profitom trgovca.
Proizvodi na kojima prodavač
najviše zarađuje trebali bi biti
na visini od 120 do 170 cm.
Mobilne police su poželjne u
smislu osiguravanja akcijskih i
poticajnih kupovina.
Pozicioniranje police
u trgovini
Posebnost kruha kao proizvoda stvara posebne uvjete koji
se moraju uzeti u obzir prilikom pozicioniranja police za
kruh u prostoru. Ona ne smije
biti u neposrednoj blizini
polica s voćem i povrćem.
Osnovni razlog je prisustvo
saprofitnih bakterija, posebno
na korjenastom povrću, koje
mogu mikrobiološki onečistiti
kruh. Police s proizvodima
jakih mirisa (dezinfekcijska
sredstva, začini i sl.) trebaju
biti što više odmaknuti od
kruha, kako bi se izbjeglo
upijanje njihovih mirisa. Otvorene rashladne vitrine su
nepoželjne u blizini polica
za kruh zbog velike temperaturne razlike i nepravilne migracije vlage iz unutrašnjosti
kruha (znojenje kruha).
Najpoželjnije mjesto police
za kruh u maloj prodavaonici
je u blizini delikatesnih vitrina (vezana prodaja). Ona
treba biti u okruženju srodnih škrobnih proizvoda ili
proizvoda od brašna, kao što
su mrvice, tjestenine, slani i
slatki kolači ili općenito svih
proizvoda koji su ambalažno
zatvoreni i aromatski s inertnim osobinama.
Suvremena mala trgovina treba organizirati prodaju kruha
67
i srodnih proizvoda tako da
se asortimanski zadovolje
potrebe potrošača, maksimalno održi svježina proizvoda i zadovolje svi aspekti
normi čistoće i zdravstvene
ispravnosti.
Unaprjeđenje prometa
Sva istraživanja koja su rađena
na temu unaprjeđenja prometa same prodavaonice su
pokazala da postoji čvrsta korelacijska veza između broja
ponuđenih različitih vrsti kruha i srodnih proizvoda s ukupnim prometom u prodavaonici. Što je asortiman ovih
proizvoda po dubini i širini
veći, korelacijski se povećava
promet prodavaonice.
Speccon privredno društvo za unapređenje potrošnje
i proizvodnje doo je osnovano 1990. godine. Osnovna
delatnost je projektovanje, proizvodnja i distribucija
neutralne opreme od drveta i metala kao i kasa pultova
za velikoprodajne i maloprodajne objekte, uz izradu
funkcionalnih projekata proizvoda, tehnoloških linija i
dispozicije opreme prodajnog i magacinskog prostora.
68
rujan 2012. www.instore.hr
kvartovska trgovina: za lakše poslovanje
Softver za SMS (i e-mail) komunikaciju s potrošačima
I kada kupac
nije u trgovini
Da bi ova vrsta kontakta s potrošačima imala dobar učinak na vaše poslovanje,
potrebni su vam dobar računalni program i dobra baza podataka o potrošačima.
Autor: Miroslav Saračević,
direktor poslovnog razvoja,
Logosoft, www.logosoft.rs
P
ristup koji se maloprodajnom poduzeću
uvijek isplati je izravno obraćanje svojim
potrošačima i onda kada oni
nisu u trgovini. Ova komunikacija ima dva cilja: da potrošači dolaze češće i da u
prosjeku kupuju više nego do
tada. Najpopularniji načini za
izravnu komunikaciju s potrošačima su slanje SMS poruka
i poruka putem elektroničke
pošte.
Da bi ovaj proces imao dobar
učinak na vaše poslovanje, potrebne su vam najmanje dvije
stvari: dobar računalni program kojim ćete brzo i lako
slati poruke svojim potrošačima i dobra baza podataka o
potrošačima – takozvana baza
potrošača.
Šta je baza potrošača?
Ovim terminom se naziva
baza ili lista podataka o vašim
kupcima. Najvažniji podaci
na ovakvoj listi su: podaci za
identifikaciju potrošača (njegovo ime i prezime) i podaci
za komunikaciju s potrošačem (njegov broj mobilnog
telefona i/ili e-mail adresa).
Zatim, slijede podaci koji opisuju potrošača: kao na primjer njegov spol, godište ili
starosna kategorija (starosne
kategorije su na primjer: do
18 godina, 19 - 35, 36 - 65,
više od 65), grad u kojemu živi
i tome slično. I na kraju baza
podataka može sadržavati i
podatke o navikama potrošača (vrstu robe koju kupuje kod
vas i učestalost kupovine).
Neke tvrtke nude potrošačima mogućnost prijave na listu za dobivanje obavijesti
o akcijama i popustima, što
je također dobar, ali prema
mojemu mišljenju, najmanje
učinkovit od ovdje spomenutih načina.
Računalni programi za
masovno slanje poruka
Ovi programi djeluju na sljedeći način: u njih unesete
svoju bazu podataka o potrošačima, u koju kasnije možete
dodavati još podataka. Kada
želite poslati poruku potrošačima, napišete je u programu,
Dobar program za slanje poruka omogućit će da filtrirate svoju bazu potrošača po
bilo kojem od podataka koje
u njoj čuvate, pa ćete moći
jednu poruku namijeniti na
primjer samo muškarcima, i
to od 19 - 35 godina, i tako
dalje. Još važnije, trebao bi
vam omogućiti da svoje poruke personalizirate, pa da,
recimo, poruka za potrošača
koji se preziva Horvat počinje s “Poštovani gospodine Horvat...”. Ovako personalizirane
i usmjerene poruke potrošači
puno bolje prihvaćaju.
Najčešća pitanja
Što napisati: tekst poruke
treba prije svega prenijeti
informaciju, ali i sadržavati
takozvani poziv na akciju. To
bi primjerice izgledalo ovako:
“Posjetite nas za vikend (poziv na akciju), artikle x, y i z
ćemo prodavati s popustom
od 10% (informacija)”.
Koliko često: hoćete li poruke slati na tjednoj, dvotjednoj
ili mjesečnoj bazi procijenite
sami, ali imajte u vidu da će
potrošači prestati reagirati
pozitivno ako budu “zatrpani”
porukama.
SMS ili e-mail: dobar računalni program trebao bi biti u
stanju poslati i SMS i e-mail
poruke podjednako dobro.
Podaci govore da potrošači
daleko bolje reagiraju na SMS
poruke.
Kako se izrađuje baza
potrošača?
Potrošač će vam dati svoje
podatke i dopuštenje da ga
kontaktirate, ako od toga ima
određenu korist. Zato je najučinkovitiji način sakupljanja
podataka o kupcima formiranje takozvanog loyalty kluba,
u kojemu potrošači, ako se
učlane, imaju pravo na određene popuste. Također, odličan način je i organiziranje
nagradne igre za potrošače.
a program je pošalje za vas
na sve adrese koje ste zadali.
Tako posao slanja tisuća i tisuća poruka bude gotov za par
minuta.
Slabiji i jednostavniji programi su u stanju prenijeti samo
takozvane bulk poruke. To
znači da šalju jednu te istu poruku na sve adrese na popisu.
Nedostatak ovih poruka je da
su bezlične i da ih zato potrošači slabije prihvaćaju.
Ove programe često vidimo
kod srednjih i većih poduzeća, dok bi kod manjih tvrtki i
trgovina oni mogli biti ključno oružje u borbi za kupce i
stjecanju prednosti nad konkurencijom.
Kontakt:
Logosoft d.o.o.
Bulevar Milutina Milankovića 110,
11070 N.Beograd
e-mail: [email protected] ;
[email protected]
web: www.logosoft.rs
rujan 2012. www.instore.hr
69
kvartovska trgovina: riječ po riječ
U ovome broju mali trgovci podravskoga kraja govore nam o poteškoćama s kojima se
susreću u poslovanju, kupovnoj moći potrošača koja je osjetno pala, te nam ukazuju na
načine na koje se bore za vlastiti opstanak i budućnost.
FLEKSIBILNI SMO
I NAŠI KUPCI TO ZNAJU
TRUDIMO SE ZADRŽATI
SVAKOGA NAŠEGA KUPCA
NAŠ MALA TRGOVINA
IMA ŠIROKI ASORTIMAN
Ime i prezime vlasnika: Đuro Gregurić
Opći podaci o trgovini: Trgovina
mješovitom robom
Naziv trgovine: ABC
Adresa: Kralja Tomislava 15, K. Podravski
Kad je trgovina otvorena: 1994.
Koliko imate zaposlenih: 2
Kvadratura: 50 m2
Broj blagajni: 1
Prosječna potrošačka košarica: 35 kn
Ime i prezime vlasnika: Branko Budrović
Opći podaci o trgovini: Trgovina
mješovitom robom
Naziv trgovine: Budrović d.o.o.
Adresa: Stjepana Radića 1, Suha Katalena
Kad je trgovina otvorena: 1992.
Koliko imate zaposlenih: 2
Kvadratura: 48 m2
Broj blagajni: 1
Prosječna potrošačka košarica: 25 kn
Ime i prezime vlasnika: Petar Gašparec
Opći podaci o trgovini: Trgovina
mješovitom robom
Naziv trgovine: Samoposluga Gašparec
Adresa: Petra Preradovića 7, Kozarevac
Kad je trgovina otvorena: 1998. godine
Koliko imate zaposlenih: 2
Kvadratura: 25 m2
Broj blagajni: 1
Prosječna potrošačka košarica: 50 kn
“U poslovanju se susrećemo s brojnim
poteškoćama, ali najveća od svih se tiče kupovne moći naših kupaca. Velik broj naših
kupaca je nezaposlen i bez stalnih primanja”,
objašnjava gospodin Đuro Gregurić, vlasnik ABC trgovine iz Kloštra Podravskog,
dodajući kako su istodobno velika davanja
malih trgovaca prema državi, a i visoke cijene energenata koje se teško podmiruju
ukoliko nema stalnoga prometa.
“Najveći problem s kojime se svakodnevno
susrećemo i borimo je kupovna moć naših
sumještana. Naši svakodnevni kupci su ljudi
koji se bave poljoprivredom i žive od nje. Njihova kupovna moć je uvelike pala, više nemaju primanja koja su prije imali tako da se to
jako odražava na njihove kupovne navike
koje su se svele na minimum”, objašnjava
gospodin Branko Budrović.
“Svake godine davanja prema državi su sve
veća, a troškovi energenata vrlo visoki, tako
da je to najveći problem s kojime se neprestano borimo”, rekao je za InStore magazin,
gospodin Petar Gašparec.
“Naša je trgovina na dobroj poziciji i
smještena je na glavnoj prometnici u središtu
sela. Trgovački centri su smješteni u okrugu
od 10-ak kilometara i nisu velika konkurencija te se i oni sami bore za svoje kupce”, rekao
je gospodin Đuro.
Našim kupcima dajemo robu bez ambalaže,
čekamo ih za plaćanje dokad ne dobiju
mirovine. Kad je potrebno nabavljamo
određene artikle, a robu dajemo u većim
količinama za proslave, pa se neiskorišteno
vraća. Imamo tjedne i vikend akcije, a trudimo se cjenovno biti isti kao konkurencija.
Smatramo da smo korak ispred trgovačkih lanaca jer imamo brzu reakciju i uvijek gledamo da naš asortiman bude prilagođen potrebama kupaca. Fleksibilni smo i naši kupci to
znaju”, dodao je.
„Budućnost je neizvjesna tako da nemamo
dugoročne planove. Gledamo da nam je omjer
troškova i zarade na pozitivnoj nuli i tako iz
dana u dan preživljavamo s nadom da će biti
bolje sutra”, završio je razgovor za InStore,
gospodin Gregurić.
„Iako je naša trgovina jedina u selu, profil
naših mještana se uvelike promijenio. Puno
mladih je otišlo i malo je ljudi ostalo. U blizini
našega mjesta se nalaze Plodine i KTC te su
prema njima usmjereni oni čija je kupovna
moć još uvijek velika, a primanja stalna”,
rekao je gospodin Budrović, dodajući
kako veliki trgovački lanci dobivaju rabat
na količinu što im se isplati, dok je malim
trgovcima taj rabat mali i ništa im ne znači.
“Sve veće kupnje obavljaju se u velikim
lancima dok se kod nas kupuju one sitnice
koje su slučajno zaboravili, a zatrebaju im.
Međutim, velika prednost malih trgovina
spram velikih trgovačkih lanaca je upravo
u osobnome kontaktu i ljubaznosti koje naši
kupci ne mogu dobiti u većim trgovačkim
lancima. Trudimo se zadržati svakoga našega
kupca”, rekao je gospodin Branko.
“Smatram da je situacija malih trgovaca vrlo
teška i ne znamo kakva nam je budućnost.
Trenutna situacija pokazuje loše prognoze,
međutim mi se borimo i želimo opstati”,
završio je razgovor za InStore, gospodin
Budrović.
“Naša trgovina se nalazi u središtu mjesta
i na relativno dobroj lokaciji, međutim, u
neposrednoj blizini nalazi nam se konkurencija pa se za svakoga našega kupca borimo
i radimo na tome da ga zadržimo. Borimo
se na različite načine, svojom ljubaznošću i
uslužnošću te jednako tako njegujući bliske
odnose s našim svakodnevnim kupcima. Ipak
su to naši susjedi, poznanici i prijatelji, te
im je uvijek lijepo doći u naš mali dućan”,
objašnjava gospodin Petar.
Kupovna moć varira, a najveća je na kraju
mjeseca kada stignu plaće.
“Imamo stvarno široki asortiman, što prehrambenih, što neprehrambenih proizvoda.
Sve što je potrebno ljudima na selu je u našoj
trgovini, od prehrane do smjese za piliće ili
ulja za traktore. Naša trgovina je mala, ali
prednost je ta da se kod nas kupuje ciljano
i bez dugih čekanja te se ljudi lako snalaze.
Po tome se izdvajamo od naše konkurencije.
Naši kupci to vide i opet nam se vraćaju»,
objašnjava gospodin Gašparec.
“Trgovački putnici često dolaze, a dobavljače
imamo stalne već godinama, iako nam dolaze
i novi u zadnje vrijeme nudeći prihvatljive
cijene, što naravno prihvaćamo”, dodao je
gospodin Gašparec te završio kako se
nada da će njihova trgovina uspjeti te da
će se za to boriti kao i do sada.
70
rujan 2012. www.instore.hr
noviteti za police
Rum pločice - MINI
NADNASLOV
Bonko magic duo
karamele 100 g
Distributer: Dupin d.o.o.
Proizvođač: Kandit
Proizvođač: Kandit
Adria desertne čašice
Latte
Macchiato
Adria Nonin kolačić
Smokva
Distributer: Dupin d.o.o.
Distributer: Dupin d.o.o.
Dorina mliječna
čokolada
Speculaas
80 g
Adria desertne čašice
Amarreto
Distributer: Dupin d.o.o.
Dorina mliječna
čokolada
Badem i med
80 g
Proizvođač: Kraš
Proizvođač: Kraš
Adria desertne čašice
Tiramisu
Dorina mliječna
čokolada
Badem,
grožđice i
lješnjak
80g
Proizvođač: Kraš
Helf Mix 300 g
Helf & Nutrafruit
Family pack
450 g
Dukatela
s okusom šunke
Proizvođač: Aquarius grupa
Proizvođač: Aquarius grupa
Proizvođač: Dukat
Colgate Total
Enamel protection
Distributer: AWT
Palmolive Naturals
shower milk
Distributer: AWT
rujan 2012. www.instore.hr
Freeze tease hladni čaj
limun
Freeze tease hladni čaj
crvena naranča
Proizvođač:Franck
Proizvođač:Franck
Proizvođač:Franck
Hydra Thermal
maska
za lice
Hydra Thermal
krema
za kožu
Hydra Thermal
krema
protiv bora
Proizvođač: Afrodita
Proizvođač: Afrodita
Hydra Thermal
koncentrat
Proderma tekući sapun
za ruke
hygiene
natural
vera
Proizvođač: Labud
Radox tuš
gel man
Proizvođač: Unilever
Proizvođač: Afrodita
Proderma tekući sapun
za ruke
med i
mlijeko
Proizvođač: Labud
Proizvođač: Afrodita
Freeze tease hladni čaj
breskva
Proderma tekući sapun
za ruke
maslina i
bergamot
Proizvođač: Labud
Radox tuš
gel relax
Radox tuš
gel refresh
Proizvođač: Unilever
Proizvođač: Unilever
Više o proizvodima
i marketing podršci
na www.instore.hr
kontakt:
[email protected]
71
www.instore.hr
72
rujan 2012. www.instore.hr
inNabava
Idemo u Europu, I dio
Čekanje mesije
iz inozemstva
Idemo u Europu jer će nam tamo biti jako lijepo?! Kako za koga! Za poslovanje na europskome
tržištu, na kojemu vlada velika konkurencija, bit će potreban viši stupanj poslovne zrelosti
i sposobnosti. Mnogima to još nije „sjelo“. Ne žele prihvatiti potrebu za prilagođavanjem,
mijenjati svoje ponašanje i stjecati nova znanja.
21. stoljeća - strateška
a poduzeća (1. dio)
Autorica: Davorka Biondić Vince, dima, pregovaračkim vještinama i marketingom…
poduzetnica i poslovna
je – biti drugačiji! Ta prednost čini razliku između uspješnih i neuspješnih
savjetnica,
Ne vidim veće pripreme gostalo još jako
malo vremena! Priprema, pozor,.....Eu.
[email protected]
podarstva za nadolazeći tsunaske medije profilirati kao „najjeftiniji“,
ipl. oec.,
Većina
menadžera
jako
smi.
najvećim
udjelom
hrvatskih se
proizvomalo
priprema
za „najpovoljniji“
posljedice
da,
itd. Svi
su odjednom
hr
ipotresa
uglavnomi nude
iste ili slične
akcijske
nadolazeće
valove,
a
t godina
proizvode, natječući se u snižavanju akpojedinci
vrlo
malo
ili
uopće
odaje sve
cijskih cijena i ukupnom broju ulistanih
e nabave.
hrvatskih
i u epitetima
ne radeproizvoda,
na sebi.kaoZaokupljeni
važnost
kojima
će „krstiti“ preživljavanjem
nižu cijenu. Trajno
su
kukanjem,
ako trošniska cijena, snižena, najpovoljnija, senili očekuju
odviđena,
Vladeakcijska,
da za bomnjih
k više od
zacionalna,
nikad
e funkciji
bastična....?!
su te kampanje
prije
pronađe Možda
karitativno
rješenje.
pozornost
desetak godina bile tako percipirane, no
(U
Sloveniji
je
propalo
poduzeću,
danas je potrošač informiran vrlo dobro
obrtnika
poduzetnika
anih ljudi
i40%
s osmjehom
na licui koristi
prednosti
d u nabavi
žestoke
tržišne
utakmice među trgovciulaskom
u EU.)
nadžmenh tehnika
komunisihologije
kvalitete i
ije, inforkonomije
robama,
eset godiperativna
ć postaje
osti
ća je njena tržištu.
onkurentHrvatske
već unu. Često je
a i misija
ment koji
ost arguenom po-
ijom modiferenciman kojeg
dinstvene
ska usluškova pomogućava
i na stra-
I
tegiju specijalizacije
(npr.
ako su nasposlovanja
neki strani
samo segment zdrave hrane). Kod naših
poslodavci
pokušali
kitrgovaca primjećujem „šaranje“ stratiti
„Balkanci“,
tegijama,
tj. epitetom
u zadnje vrijeme
se većina
trgovačkih
lanaca Hrvatske
želi kroz komunikacijulazak
u EU
je zapravo službena potvrda povratka „Lijepe naše“
u staro društvo kojemu smo
stoljećima i pripadali.
Sigurno je da će propasti još
najmanje četvrtina poduzetnika i obrtnika koji se nisu
pripremili za poslovanje u tržišnome gospodarstvu, koji
nisu ni po čemu prepoznatljivi
i konkurentni. To su oni koji
kažu: „Tako smo radili već godinama“.
Nakon što Hrvatska uđe u EU
zahuktat će se zdravi tržišni
odnosi za one koji su već sada
internacionalizirali svoje poslovanje, ovladali vještinama
suvremenoga upravljanja lju-
ma. On jako dobro vidi tko je tržišni lider,
izazivač,
a tko sljedbenik
(kopira
Baštko
zato
što našemu
tržištu
nestrategije vodećih).
dostaje poduzetničkoga znanja
Diferencijacija pretpostavlja i povećane
i mentaliteta, kao i inovacija,
troškove i zbog toga treba biti na oprezu
strasti
te pravih,
adrenalinski
da
cijena artikla
ne prijeđe
cijenu koju je
kupac
spreman platiti.
Npr. sjećam se
tenabijenih
poduzetnika
koji
znaju „zapaliti“ sebe i druge,
u Hrvatskoj je jednostavnije
zaraditi novac onima koji koriste svoje prednosti na tržištu.
U EU ćemo se morati puno
više „švicati“ i puno više dati
od onoga što od nas traže. Od
nas se očekuje da sami konstruktivno razmišljamo, a da
za ocjenu odličan pružimo više
nego što je šef od nas tražio.
Uspjeh znači promjenu
i prilagodbu
Za poslovanje na europskome
tržištu, na kojemu vlada velika
konkurencija, bit će potreban
viši stupanj poslovne zrelosti
i sposobnosti. Mnogima to još
nije „sjelo“. Ne žele prihvatiti
potrebu za prilagođavanjem,
mijenjati svoje ponašanje i stjecati nova znanja. Mnogi misle
kako se to njih ne tiče, „nekak
već bude bilo“. Zaboravljaju
da su im stranci (Kinezi) već u
susjedstvu!
Nažalost, većina tvrtki i ljudi
nije spremna na promjene i
prilagodbe i nastojat će i dalje
životariti, djelatnici neće napredovati, a mnoge tvrtke će
kupiti veća „riba“ ili će propasti. Ako ne rade dobro, ne nude
ništa novo, ili bolje ili povoljnije u odnosu na konkurenciju,
ne znaju raditi na drukčiji način i neće učiti da svoje poslovanje poboljšaju, sudbina im je
zapečaćena.
Oni koji nisu produktivni i
ne zadovoljavaju visoke kvalitativne norme, ne zbog EU,
nego zbog samih sebe i svojih
kupaca, imaju dvije opcije: nositi transparente na Markovom
trgu i plakati ispred zgrade
Vlade ili na vrijeme prepoznati nove smjerove i - mijenjati
sebe.
Naš radnik misli kako mora
biti bolje plaćen zato što je
studirao, ili automatizmom
zato što ima deset godina radnoga staža?! Nigdje u ostatku Europe zato nećete dobiti
veću plaću. Vaši šefovi će vas
platiti samo za ono što ste mu
vi napravili, doprinijeli, uštedjeli, stvorili. Neće vam platiti za znanje koje posjedujete.
Ono se podrazumijeva. Platit
rujan 2012. www.instore.hr
je zavladala kriza, ali kriza kvalitetnoga rukovodećega kadra.
će vam za ono što ste tim znanjem postigli.
Još uvijek brojni sudionici u
nabavi i prodaji misle kako
znaju sve o tome ili misle kako
nemaju što naučiti od nekoga
drugoga. Neki su ljudi više
zainteresirani za puko zadržavanje svoga posla od mogućega poboljšanja toga posla. To
je stoga što sebe ne vide kao
profesionalce u svojoj branši.
Odrađuju posao od 8 do 16
h, od ponedjeljka do petka.
Ne shvaćaju kako su pravi
profesionalci u nabavi i prodaji jedni od najbolje plaćenih
ljudi na svijetu i kako bi i oni
mogli zarađivati puno više ako
ulože u svoju edukaciju. Biste
li dozvolili da vas operira kirurg koji nakon diplome u
zadnjih 15 godina nije otvorio
niti jednu stručnu knjigu, nije
pohađao niti jedan seminar
i ne prati napredak tehnike i
tehnologije u svojoj branši?
Doktori, inženjeri i odvjetnici
ulažu ogromne iznose vlastitoga novca u svoju edukaciju,
pretplaćuju se na stručne časopise, kupuju knjige kako bi
postali najbolji u struci, a potom se i zadržali na vrhu.
„Mi smo najbolji kada je to
najpotrebnije!“
Dok je vladala euforija kada
su zlatni olimpijski vaterpolisti potopili u finalu Talijane,
sportski komentator je izjavio:
„ Mi smo najbolji kada je to
najpotrebnije!“
Upravo sada je najpotrebnije
da budemo učinkoviti, stvaramo vrijednost i povećamo
svoju osobnu vrijednost, ili nas
neće biti!
Naši ambasadori znanja u svijetu jesu Miroslav Radman, Ivan
Đikić, molekularni genetičar
Tomislav Domazet, Marin Soljačić koji razvija tehnologiju
za Apple, ali i mladi hrvatski
učenici koji su osvojili četiri
medalje na Kemijskoj olimpijadi u Washingtonu, hrvatski
gimnazijalac Domagoj Ćevid s
osvojenim zlatom na Matematičkoj olimpijadi u Argentini,
četvorica učenika hrvatskih
srednjih škola s osvojenim
medaljama na Informatičkoj
olimpijadi u Mađarskoj... U
posljednjih mjesec dana hrvatski srednjoškolci su donijeli u
Hrvatsku ukupno 14 medalja.
Na web stranici Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta
nema nikakve čestitke mladim
ambasadorima Hrvatske. Žalosno i neprihvatljivo od ljudi
koje smo izabrali da nas vode!
Naš mesija nije u inozemstvu,
u Bruxellesu, već tu, kod nas:
uspješni srednjoškolci, preko
10.000 mladih hrvatskih znanstvenika koji su proveli nekoliko godina na obuci u inozemstvu, mladi „nabrijani“ buyeri
i prodavači željni dokazivanja
i uspjeha! A oni su nemoćni
bez otvorenog, poduzetnog,
modernog i školovanog menadžera za 21. st. Takvi nedostaju hrvatskim tvrtkama, a
većina postojećih je neučinkovita, bez vizije, bez poznavanja
menadžerskih vještina, socijalno neosjetljiva i tiranizira zaposlenike koji šute u strahu za
radno mjesto. Da, u Hrvatskoj
U prošlome i postojećemu
sustavu vlada negativna kadrovska selekcija koja uvažava
kriterije
partijske/stranačke
podobnosti, s puno rođaka i
kumova. U stranim kompanijama u Hrvatskoj prioritet
zapošljavanja imaju svi koji su
rođeni u matičnoj zemlji kompanije, ili dolaze iz neke druge
strane kompanije, bez obzira
na stupanj obrazovanja.
Tako se u zadnjim desetljećima selektirala nova ljudska vrsta podobnih, ali nesposobnih
ljudi, kao i plima nesposobnih
rukovoditelja, koji ne znaju
upravljati sobom, ciljevima i
djelatnicima. Oni plutaju kao
„luftmadrac“ na vodi.
Kada god čujem da se kritiziraju zaposlenici i njihova produktivnost u Hrvatskoj, to mi
odmah odaje „sliku“ njihovoga
šefa. Produktivnost rada nije
odgovornost radnika, već rukovoditelja! A rukovoditelji u
Hrvatskoj mahom griješe kod
odabira kadra; kada rukovoditelj bira zaposlenika obvezno mora zaposliti najboljega
radnika uz veću plaću, a ne
osrednjega uz manju! Praksa u hrvatskoj trgovini govori
drugačije, a loši rezultati se
pripisuju krizi, a ne lošem šefu
koji je odabrao loše i jeftine suradnike. Ili nema autoritet kod
radnika, ili su mu radni procesi
nedefinirani i ne kontrolira se
njihova provedba.
Kriza sama po sebi nije nikada
problem. Bilo je i u proteklim
stoljećima kriza, pa su uvijek
postojali oni koji su kukali i
oni koji su stvarali i bili uspješni. Za nesposobne ljude – svaki
je problem kriza. Za sposobne
73
je svaka kriza novi izazov i oni
traže rješenja, a ne izgovore!
Bolivija i Argentina su bile
dugo u „banani“ i u vrlo kratkome roku su „ stale na svoje
noge“. Tako možemo i mi!
Povećajte svoju vrijednost
Globalizacija suočava EU i
Hrvatsku s novim izazovima
u kojima će svaki pojedini
građanin trebati širok raspon
znanja, vještina i stavova kako
bi se što lakše i brže prilago-
dio društvu i svijetu u kojemu
živi. Današnje tržište rada traži cjeloživotne učenike koji
preuzimaju odgovornost za
svoj napredak i spremni su
uložiti vrijeme, novac i trud u
kontinuirani proces učenja.
Hrvati podižu kredit isključivo radi kupnje automobila ili
stana, iako banke nude i posebne kredite za obrazovanje.
U većim europskim zemljama
roditelji podižu kredit za kvalitetno školovanje djece, a pojedinci i poduzeća konstantno
ulažu u dodatne edukacije i
seminare.
U Hrvatskoj poslodavac očekuje rezultat, a ne ulaže u ljude. Poduzmite sve da sami naučite potrebne vještine. Nitko
me ne može uvjeriti da nema
dnevno barem 15 minuta za
čitanje stručnog časopisa ili
knjige. U protivnom, godine
vam prolaze, a vaša vrijednost
pada! Odgovornost je isključivo na «Vama»!
74
rujan 2012. www.instore.hr
periskop
Kupovati... koliko,
gdje i kako?
ještenoj, kvaliteta je ono što je dominantni čimbenik pri odluci za kupnju.
Autor: prof. dr. sc. Mladen Vedriš
K
upovati ili ne, ili ...koliko, što i
gdje, postaje suvremeno šekspirijansko pitanje, koje je u dobroj
mjeri nadomjestilo ono početno
iz originala biti ili ne biti. Koji činitelji,
koji razlozi i uzroci utječu na promjene
praktičnoga ponašanja potrošača. Je li taj
trend isti za različite geografije (krajeve
svijeta) i različite skupine potrošača. Promjene su počele nezamjetno: postupnim
pomicanjem tržišta od shoping moll prema
enterteinment moll konceptu. Kupovati
(više ili manje) ako je pod istim krovom
kino, kafići, restorani i kontrola vida; gdje
se može oprati i tankirati auto, i – provesti dobar dio slobodnoga (vikend) vremena; za sebe i/ili čitavu obitelj. Nešto
poput velikoga i otvorenoga, svjetloga i
mirisnoga dnevnoga boravka; ili zamjene
za park igralište – gdje ipak može biti i
kiše i prašine.
Drugi je zaokret stvorila ekonomska kriza; kupuje se uz popis i manja pakiranja,
i bez pretenzija da se kod kuće popune
baš svi raspoloživi skladišni prostori. Također raste interes za trgovačke marke i
u odnosu na poznate marke.
Stiže i onaj (paralelni) treći val online
trgovine, procjene su stručnjaka u tome
poslu da se u Europi 4,5% trgovanja u
maloprodaji obavlja elektroničkim putem. U Velikoj Britaniji i SAD-u to je već
jedna desetina od ukupnoga prometa u
maloprodaji. Umjesto vlastitoga odlaska
u velike kutije; utroška vremena i benzina, ova kategorija potrošača odlučuje se
za kartonske kutije koje stižu kući; uredno
spakirane i brzo isporučivane.
Četvrti bitan čimbenik je demografija.
Potrošači starije populacije, ili drugačije rečeno – treća dob, počinje preferirati
manje trgovine u urbanim sredinama
„Stalna na tom svijetu samo
mijena jest.“
(Petar Preradović)
umjesto u vožnji automobilom do većih
centara. Taj je trend u Europi posebice
zabilježen u razdoblju od 2006. godine
na ovamo. U okviru demografije promet
velikih centara i dalje je prisutan kao preferencija kod mlađe populacije i brojčano
velikih obitelji: Daleki Istok i Latinska
Amerika. Stvorena je nova kupovna moć
i nova tržišta – koja atraktiraju i proizvodnju i trgovinu.
Peti je trend podjela prema kupovnoj
moći koja tada stvara i potrošačke preferencije. Populacija snažnije kupovne
moći preferira prehrambene artikle uzgojene na klasičan način; voli znati iz
koje regije dolaze, često i točna imena
proizvođača – obiteljskih gospodarstava.
Ovoj kategoriji potrošača ekološki osvi-
Ima i onih specifičnih razmišljanja... koja
smatraju da je njihovo poslovanje u potpunosti vezano za emocije. Ako se kupnja
obavlja elektronički, tada se gubi na toj
emotivnoj relaciji prema predmetu naše
želje, mišljenje je Sare Blakely, dizajnerice i vlasnice SPANXa, modne konfekcije.
Sara je počela (ne davne 1998.) s 5.000
dolara kapitala, i niti 30 godina života.
Godišnji promet danas je 250 mil. dolara plus. Ali, sada dolazi jedan bitan ali.
Stvaraju se i prenose emocije – tako da
visoko obučeno osoblje aktivno sudjeluje
u prodaji. To su osobe koje točno znaju
reći kupcu sve o svakome komadu rublja
i odjeće: sada i u budućnosti. Istraživanja
također pokazuju i potvrđuju da prostori
s ugodnom glazbom i isto takvim parfemom – osvježenjem, znače dulje zadržavanje potrošačke publike, i na kraju dana
– veće promete i prodaju.
I – iz ove svjetske šetnje i pregleda, kakva
je tu poruka za nas, ovdje u Hrvatskoj i u
regiji. Za one koji žele korak više i korak
ranije, sve je jasno: prilagoditi se znači i
mijenjati se u skladu s okolnostima prostora i vremena. Kupovna moć potrošača
postaje ograničena, ali nije nestala. Ako
je kriza umanjila BDP i osobna primanja,
a onda i kupovnu moć nas građana, to ne
znači da i dalje nije opstao dominantni
dio potrošnje; ali ona je drugačija – kao
što smo vidjeli – promišljenija, više usredotočena, više okrenuta određenim zahtjevima, a manje poticana velikim kampanjama i sloganima.
Ako je već Preradović uočio - stalna
na tom svijetu samo mijena jest, nije li to
poruka i današnjemu vremenu o bitnoj
konstanti ljudske prirode i – kako je prepoznati i pratiti. Tko to shvati i prihvati,
a zatim i provede, smatrat će i krizu, ne
problemom, nego prilikom.
76
rujan 2012. www.instore.hr
periskop iz regije
Pogled iz Slovenije
Pogled iz Bosne i Hercegovine
Manje je više
za novi način
života
Ekonomski
rast i sreća
ljudi (II dio)
Autor: prof. dr Bogomir Kovač
Autor: Kenan Uštović
K
N
reditni grč je najteža napast sadašnje financijske i ekonomske krize. Banke su se našle u neugodnom položaju
iz tri razloga. Prvo su u prošlosti pretjerivale s kreditnom
ekspanzijom i vlastitim zaduživanjem, a danas neto kamatni prihodi padaju. U problemu su brojni komitenti, vraćanje kredita
opada, kreditna osiguranja isto tako. Na kraju su se probudili
regulatori koji zahtijevaju veću prilagođenost kapitala, ali vlasnici
banaka nemaju ga dovoljno. Rezultat znamo. Banke većinom
saniraju države, krediti su ograničeni, poslovi stoje, recesija se
produbljuje. Što možemo očekivati na jesen?
U EU je aktualna dužnička kriza, kod kuće je najteži teret sve
veća recesija. Slovensko gospodarstvo stagnira četvrtu godinu zaredom. Razloga ima puno, ali najsudbonosniji je očito
prevelika zaduženost poduzeća i slabljenje odnosa između
dužničkoga i vlasničkoga kapitala. Kriza je oslabila poslovne
uvjete, broj stečaja je ubrzano narastao, poduzeća i banke se
prekasno poslovno i financijski restrukturiraju.
Gordijev čvor je moguće presjeći na različitim razinama. ECB
je u zadnjoj godini jako povećao kratkoročne likvidnosne kredite u bankarskome sektoru, a na jesen će započeti s otkupljivanjem državnih obveznica zaduženih država. EU će podići
nadzor banaka, a zajedno s EMS-om trebao bi postupno ipak
rasteretiti dužničku krizu država i osloboditi banke.
Drugi dio tiče se rješavanja banaka na državnoj razini. Slovenija se sprema za drugu veliku sanaciju u dva desetljeća.
Prva je nastala zbog loših kredita, negativnih tečajnih razlika
i raspada bivše Jugoslavije. Sveukupna sanacija tada je iznosila
skoro 11,5% BDP-a (1993.). Sadašnja konsolidacija banaka
očito će proteći slično, bit će skuplja i sigurno će stajati oko
3 - 4 milijarde eura ili 12% BDP-a. Osnovna razlika bit će
vjerojatno u tome, da će sadašnjoj sanaciji slijediti privatizacija, a time i radikalnija promjena upravljanja i vođenja banaka.
Treći dio promjena morat će napraviti poduzeća. Potpuno je
jasno da slovenskim poduzećima trebaju aktivni vlasnici, koji
su sposobni pronaći primjerene poslovne modele za povećanje konkurentnosti i dodatni kapital za povećanje vlasničkoga
kapitala. Jačanje banaka i njihova sanacija trajat će predugo i
zato poduzeća moraju tražiti alternativna rješenja. Ne zaboravimo kako su neki uspjeli u kriznim uvjetima jer su se oslonili
na ljude, njihovu inovativnost i samoinicijativu. To je vrijeme
za nove menadžerske pothvate i poduzetničke promjene.
Dugotrajna kriza mijenja životne i potrošačke navike ljudi, što
je obična posljedica pada kupovne moći. Krug se okreće. Banke će posuđivati manje, ali sigurnije, poduzeća će više poslovati s avansima, ljudi će zadržavati sigurnost nižom potrošnjom.
“Manje je više” iz slogana se pretvara u novi način života.
eki kažu da je indeks bruto nacionalne sreće ustvari samo
vanjski izgled ekonomije. To je možda točno, ali ne smatramo li da je potrebno zamijeniti politiku „ekonomskog
rasta po svaku cijenu“? Možda ovaj butanski koncept nije najbolji
mogući, ali je napravio napredak u području ostvarivanja sreće
za što veći broj ljudi.
Može li se stanje koje vlada u BiH pripisati infantilnom i neingenioznom ponašanju naših političara, ili uzroke toga problema treba tražiti i među ljudima? Zaslužuju li svi ljudi biti
sretni i rade li svi ljudi dovoljno na putu ostvarivanja svojih
ciljeva? Stanje u državi jest loše, ali mi ga se ni ne trudimo
poboljšati. Očekujemo da to netko drugi napravi umjesto nas.
A zašto bi to netko napravio umjesto nas? Mi moramo biti
svjesni da ako se mi ne brinemo dovoljno o sebi, nitko nam u
tome ne može pomoći. Sreća je relativan pojam. Mnogi poznati svjetski umjetnici nastojali su jednom rečenicom pokazati da novac, kao mjerodavno sredstvo ekonomskoga rasta, i
sreća, ne moraju nužno ovisiti jedno o drugome. Izreka koja
je na mene ostavila najveći utisak je ona koju je izrekao Phil
Bosmans, belgijski svećenik, a ona glasi: „Ljudi žive sve duže,
ali ne i sretnije. Najprije rade kako bi živjeli, a onda rade i zaboravljaju živjeti. Još uvijek misle da je čovjekova sreća u ovome: puno
imati, dobro jesti, dugo živjeti. Usprotivi se tome! Ti si više od svoje
funkcije, više od posla, zvanja, rada. Ti si prije svega čovjek koji
treba živjeti, smijati se, ljubiti, biti dobar čovjek. A to je zapravo
jedino važno na ovome svijetu.“ Pitamo se što je sa smijehom?
Statistika pokazuje kako su ljudi danas mnogo bogatiji nego
prije pedeset godina. Kaže i da se prosječan čovjek 1958. godine dnevno u prosjeku smijao 16 minuta, a 2001. samo 2 minute i 24 sekunde. Pa zašto ljudi nisu sretniji? U životu uvijek
moramo tražiti sretne trenutke. Ako postavimo pogrešan cilj,
kao što je stvaranje materijalnoga bogatstva, možda cijeli život nećemo imati priliku biti nasmijani. Imamo dva potpuno
različita puta shvaćanja sreće. Na jednome putu su ljudi koji
smatraju da materijalna bogatstva predstavljaju preduvijet za
ostvarivanje snova. Na drugome putu su ljudi koji smatraju
da za sreću nije nužno biti bogat materijalno, nego duhovno.
Oni smatraju da svi ljudi sami sebi kroje sreću i da svaki čovjek
može biti sretan ako se dovoljno potrudi. Kroz cijeli članak
naglasak sam stavljao na drugu grupu ljudi, pošto i moje mišljenje ide u tome smjeru. Mislim da sam snagom argumentacije uspio i pokazati da je to ispravno mišljenje. Postavimo
sebi još jedno pitanje: Zar nije sreća kad možeš ljeti leći na
travu i pustiti da se grumenje pamuka igra s tvojim umom?
Ipak, mi smo samo mali, veliki ljudi, i svatko od nas je kovač
svoje sreće...
rujan 2012. www.instore.hr
Pogled iz Srbije
Pogled iz MAKEDONIJE
Mahala
Malih
Foliranata
Makedonsko
gospodarstvo
ušlo u recesiju
S
U
Autor: Milan Ćulibrk, urednik u NIN-u
rbija sve više sliči na MMF. Ali ne zato što je Vlada u Beogradu uspjela naći zajednički jezik s misijom Međunarodnog
monetarnog fonda, već zato što ima sve više razloga da se
ulica, u kojoj su smješteni premijer Ivica Dačić i članovi njegovoga
kabineta, preimenuje u „Mahalu Malih Foliranata“.
Nakon što je MMF u veljači, upravo zbog prekomjerne
javne potrošnje pred izbore, prekinuo aranžman iz
opreza sa Srbijom i nova Vlada je na prvome ispitu
dobila lošu ocjenu i morat će na popravni.
Samo dan nakon što je šefica misije MMF-a za Srbiju napustila
Beograd nezadovoljna mjerama vlade i predloženim rebalansom proračuna, kojim se prvobitno planirani deficit od oko 1,1
milijarde povećava na oko 1,8 milijardi eura, Dačić je „strogim“
gostima iz Washingtona poručio kako im neće dopustiti da oni
kreiraju ekonomsku politiku u Srbiji. U sličnome tonu obratio
se i članovima Fiskalnog savjeta, čija je računica pokazala da bi
manjak u državnoj blagajni bio manji bez novih „mjera štednje“! Ispada kako bi bilo bolje da Vlada ništa nije napravila.
Nakon što je u veljači, upravo zbog prekomjerne javne potrošnje pred izbore, prekinut aranžman iz opreza i nova Vlada je na
prvome ispitu dobila lošu ocjenu od MMF-a, morat će na popravni. No, ako je suditi po prvim reakcijama, premijer ne namjerava ništa mijenjati. Kao da je uvjeren kako će predstavnici
MMF-a u listopadu, kada budu analizirali prijedlog proračuna
za 2013. godinu, priznati grubu grešku i uz ispriku ponuditi
Vladi sve što nije smjela ni tražiti, pa i bezuvjetni kredit od dvije-tri milijarde eura za popunu prazne državne blagajne.
Premijer je nastavio prozivati i bankare, koje je već nazvao „najvećim neprijateljima naroda“. Iako će se sutra, međutim, morati
baš kod njih dodatno zadužiti, jer će se Srbija 2013. godine za
financiranje proračunskoga deficita i dospjeloga javnoga duga
morati zadužiti oko pet milijardi eura. Ako u listopadu Vlada
dobije drugi žuti karton od MMF-a, strane banke bit će jedino
mjesto na čija će vrata morati pokucati ako želi izbjeći bankrot.
Konačno, premijer se nema razloga ljutiti na Fiskalni savjet,
kome zamjera što se „nije oglašavao tijekom prethodne četiri godine kada je i napravljen veliki proračunski deficit“. Premijer je
u pravu kada tvrdi kako je u tome razdoblju i nastao problem s
deficitom. Samo je „zaboravio“ da Fiskalni savjet nije ni postojao
do kraja 2010. godine. Uz to je mudro prešutio da će proračunski
deficit ove godine, usprkos mjerama „štednje“ biti najveći u povijesti Srbije! Možda to većina građana i ne zna, ali znaju članovi
Fiskalnog savjeta, a još gore je što to zna i MMF. Zato se i za kraj
nameće pitanje – koga to i dokle Vlada misli folirati?
77
Autor: dr. Tome Nenovski,
sveučilišni profesor, bivši zamjenik guvernera NBRM
prvome tromjesečju 2012. godine, bruto domaći proizvod
(BDP) Makedonije smanjen je za 1,3 posto, a u drugome
tromjesečju za 0,9 posto u usporedbi s istim razdobljem
2011. godine. Po neslužbenoj definiciji prihvaćenoj u većini
zemalja u svijetu, kad gospodarstvo bilježi pad u dva uzastopna
tromjesečja, to znači da se nalazi u fazi recesije. Ako prihvatimo
tu definiciju (koja može biti kritizirana zbog njene slabosti i nelogičnosti), makedonsko gospodarstvo je ušlo u recesiju. To je
ozbiljan pokazatelj kako je gospodarstvo bolesno i kako treba poduzeti nekoliko energičnih mjera za njegovo brže ozdravljenje.
Rezultati u makedonskome gospodarstvu do kraja 2012. godine
najviše će ovisiti od rješavanja dužničke krize u EU i od realizacije mjera za izlaz iz recesije. Zbog toga će makedonska vanjskotrgovinska razmjena do kraja 2012. godine ostvariti lošije rezultate
od ostvarenih u 2011. Smanjit će se i izvoz i uvoz, s tim što će
dinamika smanjenja izvoza biti veća od one kod uvoza. Trgovinski deficit će iznositi oko 22 do 23 posto BDP-a. Deficit tekuće
bilance bit će od 3 do 3,5 posto. To je skroman deficit, što je
rezultat iznenađujuće rastućeg priljeva privatnih transfera.
Investicije će zabilježiti skromnu dinamiku rasta, a javna potrošnja (zbog vidljivo smanjenoga priljeva sredstava u središnji
Rezultati u makedonskome gospodarstvu do kraja 2012.
godine najviše će ovisiti o rješavanju dužničke krize u
EU i realizacije mjera za izlaz gospodarstva iz recesije.
proračun) bit će manja od prošlogodišnje. Recesija će uzrokovati
određeno smanjenje osobne potrošnje. Kada se sve to uzme u
obzir, tada se može ocijeniti kako će BDP u Makedoniji do kraja
godine biti između 0,5 posto i - 0,5 posto, u usporedbi s 2011.
godinom. Ovaj rezultat mogao bi se ocijeniti kao zadovoljavajući,
zbog toga što je u uvjetima krize, koja vrijedi za jednu od najvećih u povijesti svijeta, najvažnije da domaće gospodarstvo bude
što manje oštećeno i da se bude spremno suočiti s izazovima u
daljnjemu razvoju.
Uz pretpostavku da će već poduzete mjere za stabilizaciju i poboljšanje gospodarstva u EU uroditi plodom, pozitivni učinci
u makedonskome gospodarstvu mogli bi se pojaviti još u tijeku
2013. godine. U tom smjeru će djelovati i dosad poduzete ekonomsko-socijalne vladine mjere, očekivana realizacija ugovorenih izravnih stranih investicija i daljnjega osvajanja novih stranih
tržišta od strane izvoznika, što je već počelo početkom godine.
Krajnji odraz ovoga optimizama bio bi povećanje BDP-a u 2013.
godini za oko 2,5 do 3 posto u usporedbi s 2012. godinom. Podrazumijeva se kako je sve ovo ostvarivo pod pretpostavkom da
se neće pojaviti nova neugodna ekonomsko-socijalna iznenađenja u EU.
78
rujan 2012. www.instore.hr
moja karijera
JASNA ŠPOLJAREVIĆ, DIREKTORICA MARKETINŠKE AGENCIJE MPG Sarajevo,
članice MPG SouthEast Europe grupacije
„Bosnu“ jednostavno
morate voljeti
"Sarajevo je bila odlična prilika da iz prve ruke saznam što znači voditi i biti odgovoran za poslovanje tvrtke
u cijelosti. U Sarajevu će ostati, sad već i prijateljstva, grad koji poznajem i kultura življenja", ispričala je za
InStore magazin, Jasna Špoljarević.
Autor: Tomislav Ciliga, [email protected]
"Do nedavno sam živjela u Zagrebu, a poslovna sudbina me početkom godine odvela
u Sarajevo. Imam 33 godine i sada živim
u Bosni i Hercegovini, po struci sam novinarka, a u stvarnome životu direktorica
marketinške agencije MPG d.o.o., Sarajevo", započinje svoju priču Jasna, koja se
krajem 2011. godine uputila na nekoliko
mjeseci u MPG u Sarajevo kao podrška
i savjetnik kolegama, ali je vrlo brzo i
ostala trajnije.
"Tada sam prvi puta popila vodu s česme na
Čaršiji, a nisam ni znala da to znači povratak u Sarajevo", prisjeća se Jasna Špoljarević.
Sarajevo i vođenje agencije u BiH bila je
za Jasnu prilika koja se jednostavno ne
propušta.
"Nakon što sam u MPG Zagreb prošla većinu procesa koji su me zanimali, Bosna je
bila odlična prilika da iz prve ruke saznam
što znači voditi i biti odgovoran za poslovanje tvrtke u cijelosti. Dodatna prednost je da
„Bosnu“ jednostavno morate voljeti", kaže
Jasna o razlozima svojega odlaska u ovaj
lijepi grad.
Kako sama kaže, uvijek je u životu dobro
misliti na budućnost.
"Oduvijek sam težila tome da idem naprijed bez da sam imala jasno zacrtane krajnje
ciljeve. Mišljenja sam da se trud, zalaganje
i davanje maksimuma uvijek vrati i prepozna", smatra Jasna Špoljarević i dodaje da
joj se u Sarajevu pruža jedinstvena prilika za poslovni i osobni razvoj, i to u vrlo
izazovnim vremenina.
Na pitanje koje osobine mora imati osoba da bi uspjela na ovoj poziciji, Jasna
odgovara:
"To je po mojem mišljenju upravo kombinacija stručnosti, socijalne inteligencije i dobre
procjene u pravim trenutcima, kao i sposobnost preuzimanja odgovornosti za donošenje
odluka."
Agencija MPG Sarajevo nastavlja tržišnu
ekspanziju i tržišno pozicioniranje kao
vodeća regionalna BTL agencija.
Podaci iz biografije:
Prva iskustva stekla sam u Amwayu
d.o.o. kao asistent voditelja marketinga. Zatim sam otišla u Vjesnik raditi
kao novinarka kako bi konačno odlučila
ostajem li u marketingu ili ću započeti
karijeru u struci. Marketing je na kraju
prevagnuo, a tada upoznajem i svojega
sadašnjega poslodavca MPG gdje sam
se i po prvi puta susrela s BTL segmentom (Below the line) kroz rad u odjelu
agencije koji je bio zadužen za klijenta
P&G. Tada sam radila na angažmanu i
koordinaciji hostesa te administrativnim
dijelovima programa. Svoj put sam
nastavila u tvrtki „Laura kozmetika”
kao voditeljica promocija kozmetike
za široku potrošnju. Potom sam prešla
u „Promoplus” gdje sam radila kao
voditeljica promocija agencije. Nakon
nekoliko godina „Lassie se vraća kući”. U
MPG-u se otvorila nova prilika gdje sam
tada preuzela poziciju koja je predviđala
uvođenje i postavljanje sistematizacije i
radnih procesa novoosnovanoga odjela
Call centar i vođenje regionalnih ureda u
Rijeci, Splitu i Osijeku.
2009. godine MPG pokreće projekt
Student Box (S-Box), koji me doveo
na poziciju Special Project Managera.
Ekskluzivna marketinška prilika, jedinstvena na našemu tržištu, uključivala
je postavljanje programa, prodaju
sponzorskih paketa, koordinaciju ATL
i BTL segmenta, realizaciju na terenu
- kompletnu odgovornost za projekt.
S-Box živi i danas, i sad je već veliki
„dečko” kojega radimo u Hrvatskoj,
BiH, Sloveniji, Makedoniji i Srbiji. Od
kraja 2011. zaposlena sam kao direktorica marketinške agencije MPG SEE u
Sarajevu.
rujan 2012. www.instore.hr
"Osnovni cilj mojega odlaska u Sarajevo je
bio unaprijediti poslovne procese i uskladiti
ih s MPG SEE standardima, ponuditi nove
usluge agencije za koje smatramo da će tek
postati atraktivne na BiH tržištu te da se
MPG Sarajevo nastavi pozicionirati na tržištu Bosne i Hercegovine kao vodeća BTL
agencija (In-Store, Merchandising, Events,
Sampling, Mystery Shopping, Digital Media)", objašnjava Jasna Špoljarević i dodaje da je bilo puno izazova na novome
radnome mjestu.
Da može, promijenila bi...
Ima mnogo toga što bih sada kada
gledam unazad odradila drugačije, no
vjerujem da sam tada donosila najbolje
odluke koje sam mogla.
79
stranoj zemlji biti od neprocjenjive važnosti. Ali ima tu još nečega.
"U Sarajevu će ostati, sad već i prijateljstva, grad koji poznajem i kultura življenja.
Znate, meni se sada već čini da sam napola
Bosanka”, govori ova mlada, a već tako
uspješna menadžerica.
Svim kolegama koji se nađu u sličnoj prilici poručila bi da je svakako iskoriste.
u svakome trenutku imam na raspolaganju
kolege i nadređene za savjet. A i sada mogu
reći kako razumijem svojega financijskoga
direktora MPG Zagreb i odgovornost s kojom se svakodnevno suočava (ovo mu nikada
nisam rekla ). Bilo je teških trenutaka i situacija kada sam mislila da se nalazim pred
nepremostivom preprekom, no, s odmakom
od šest mjeseci, sada kada je gradivo usvojeno, mogu reći kako uživam u ostvarivanju
planova koji su tek zacrtani", priča Jasna,
koja smatra da će joj ovo iskustvo rada u
"Treba biti hrabar i skočiti. Jedan prijatelj
mi je nedavno pročitao citat iz knjige Meše
Selimovića „Derviš i smrt” u kojemu sam
prepoznala moju priču o Sarajevu: "Svakome bi trebalo odrediti da putuje s vremena
na vrijeme. Čak i više: Da nikada ne zastane
duže nego je neophodno. Čovjek nije stablo,
vezanost je njegova nesreća, oduzima mu
hrabrost, umanjuje sigurnost. Vežući se za
jedno mjesto čovjek prihvaća sve uvjete, čak i
Najveći uspjeh u karijeri...
Zapravo je teško izdvojiti neki projekt s
obzirom da je svaki jedinstven i poseban.
Naime, svake godine se susrećemo s
velikim natječajima domaćih i međunarodnih tvrtki gdje rad na takvim
projektima zahtijeva veliki angažman,
ali ujedno nudi i mogućnost usvajanja
novih znanja. Zadnji projekt u čijoj sam
pripremi sudjelovala je bila Coca-Cola
Zero Sampling. Njime sam posebno
zadovoljna jer je bio strateški planiran,
vrlo precizan, ali i opsežan i zahtjevan,
a s pripremljenim materijalima za koje
sam bila odgovorna mogli smo krenuti u
odradu na terenu bez većih preinaka.
"To je prije svega upoznavanje zakonske regulative u novoj državi, preuzimanje financijske odgovornosti, upoznavanje dobavljača,
klijenata i društveno-političkih prilika. A
posebno mjesto na toj listi zauzima svakako i
fiskalna blagajna", ističe direktorica BTL
agencije MPG u Sarajevu.
Jasna kaže da je njena odgovornost u Sarajevu puno veća nego u Zagrebu.
"Mnoge odluke treba donositi trenutno i samostalno za razliku od MPG Zagreba gdje
Što ste htjeli biti kada narastete?
Gledala sam tetu u trgovini u kvartu
kako kucka po blagajni i tada mi se to
činio kao izvanredan posao. Dakle, moj
odgovor kada me mama jednom pitala
što želim biti je bio „dućanka”. Mama
nije bila pretjerano zadovoljna.
nepovoljne, i sam sebe plaši neizvjesnošću koja
ga čeka. Promjena mu sliči na napuštanje,
na gubitak uloženog, netko drugi će zaposjesti njegov osvojeni prostor, i on će počinjati
iznova. Ukopavanje je prvi početak starenja,
jer je čovjek mlad sve dok se ne boji da započinje.” I ne smijem zaboraviti spomenuti i
kreativnog direktora MPG Zagreb, koji
uvijek kada se nađe pred nekim izazovom
kaže vrlo jednostavno: Believe”, završila
je naš razgovor Jasna Špoljarević.
80
rujan 2012. www.instore.hr
trendovi
M-COMMERCE: BUDITE TAMO GDJE SU VAŠI KUPCI
Kupovina u pokretu
Prije pet godina smo mislili kako znamo sve o internetu. Sada shvaćamo da puno toga tek
trebamo naučiti… Internet koji smo poznavali se promijenio i evoluirao u novi oblik sljedeće
generacije – mobilni internet.
Lokacija, lokacija, lokacija!
Autor: Aleksandar Petković, autor bloga
www.mobilnimarketing.me
Ako malo bolje raščlanimo ovaj grafikon,
dolazimo do zaključka da je m-Commerce najpogodniji upravo za korištenje u
RETAIL industriji. To ne znači da nije
pogodan za korištenje u drugim granama
industrije, ali u retail-u pokazuje daleko
najbolje učinke.
J
eli li vaše poslovanje spremno za
„mobilnizaciju“?
Nebitno je li je ili nije, budite
uvjereni da vaši kupci jesu.
Vrlo ozbiljno razmotrite neke od sljedećih činjenica:
• mobilni uređaji imaju sve moćniji
hardver,
• mobilni internet je sve dostupniji i
brži,
• kupci imaju sve manje slobodnoga
vremena za odlazak u kupovinu,
• skoro 30% svih otvorenih internetskih
stranica dolazi s mobilnih uređaja.
Današnji tinejdžeri bit će vaši kupci/klijenti za nekoliko godina. Možete li zamisliti kakve će telefone koristiti vaša djeca
u budućnosti? Zadržite postojeće i pridobijte nove kupce, jer, m-Commerce više
nije budućnost. Ukoliko i dalje mislite
kako vašem poslovanju ne treba odgovarajuća mobilna strategija, budite sigurni
da se varate.
Što nam je to revolucionarno
donio “mobile”?
Na ovo pitanje nema potrebe davati odgovor, svi vi koji u rukama držite ovo izdanje InStorea, jako dobro ga znate. Tko
je od nas prije 10 godina mogao pretpostaviti da će nam mobilni telefon služiti
za nešto drugo, osim za razgovor i slanje
SMS-ova? Najnovija 4G mreža uveliko se
počinje koristiti u razvijenim zemljama, pa
će tako doći i kod nas. Ono što već sada
imamo na zavidnoj razini, a što će biti još
izraženije, jest mogućnost korištenja interneta na mobilnim uređajima. Prije pet
godina smo mislili kako znamo sve o internetu. Sada shvaćamo da puno toga tek
trebamo naučiti… Internet koji smo znali
se promijenio i evoluirao u novi oblik sljedeće generacije– mobilni internet.
Što je m-Commerce?
Postoji mnogo različitih definicija o
tome što je m-Commerce, međutim cijela priča se svodi na sljedeće.
U pitanju je postojanje e-Commerce sustava na mobilnim uređajima uz mogućnost plaćanja na njima. Bilo kako bilo,
ono što predstavlja bitnu razliku između
e-Commerce i m-Commerce sustava
stoji upravo u sljedećoj rečenici: Order
from and deliver to anywhere. Ova mogućnost se upravo vezuje za mobility, odnosno pokretljivost uređaja putem kojih
možemo kupovati i plaćati robu i usluge.
Što ljudi kupuju uz pomoć
m-Commerce sustava?
Grafikon koji možete vidjeti na sljedećoj
stranici predstavlja istraživanje kompanije Adobe u razvijenim zemljama svijeta,
među kojima svakako nema naše regije.
Kao potvrda tome ide u prilog upravo
činjenica da čak 43% ispitanika koristi
m-Commerce za kupovinu glazbe, filmova i igrica, dok je naša regija u vrhu po
količini ‹piratstva› navedenoga intelektualnoga vlasništva.
Ukoliko se pitate zbog čega baš retail,
evo i objašnjenja. Sigurno znate neku
pekarnicu koja dobro radi već godinama.
Dobar dio zasluge za dobro poslovanje
dolazi vjerojatno zbog dobre kvalitete
njihovih proizvoda, ali isto tako, velika je
vjerojatnost da se ta pekarnica nalazi na
jako dobroj i prometnoj lokaciji. Ili gledajte to ovako, uzalud nekome dobar burek i ukusno pecivo ako mu se pekarnica
nalazi negdje uvučena, daleko od osjeta
mirisa i vida svakodnevnih prolaznika. To
se može gledati i iz drugoga kuta. Možete
imati očajne proizvode, a da vam prodaja
ide dobro samo zato što imate jako dobru
lokaciju.
Budite tamo gdje su vaši kupci!
Upravo je u tome prednost m-Commerce
sustava. Mobilnost, odnosno pokretljivost
mobilnih uređaja nam omogućuje kupovati bilo što, u bilo koje vrijeme, na bilo
kojem mjestu. Onaj tko nam to omogući
pomogao nam je dosta u životu i zbog toga
ćemo ga cijeniti i koristiti njegove usluge.
m-Commerce u regiji:
trenutni status
U Adria regiji trenutno postoji oko 500
e-Commerce internetskih stranica preko kojih je moguće platiti robu i usluge
putem platnih kartica. Što mislite, koliko
njih je u trenutku pisanja ovoga članka
optimizirano za korištenje na mobilnim
uređajima? Vjerovali ili ne, nema ih više
od 5, što je svega 1%!
Što se najčešće događa kada putem mobilnoga uređaja pokušamo otvoriti neku
e-Commerce internetsku stranicu?
81
rujan 2012. www.instore.hr
43%
31%
30%
28%
26%
23%
20%
17%
16%
13%
12%
A
A
A
A
VI
KA
KA
ECI
ICE
INI
KIT
UĆ
REM
REM
REM
ETI
AZ
ELO
NA
ONI
JES
,K
IGR
P
P
P
J
G
,
M
E
R
,
M
O
O
O
A
E
Z
T
T
DI
Y
6
A
BA
,M
KO
KA
TO
PEL
RIŠ
LEK
AB
SK
AZ
JIH
VO
AU
JE,
INE
RT S
ED
, CI
IB
AE
GL
L
V
D
I
O
A
R
DN
,
N
A
V
,
I
Ć
P
I
U
J
A
Ć
S
V
CI
AT
RA
JE
EZ
KU
AI
E, NO
JEČ
MO
AL
OD
BIM
, ZD
SK
,D
JIG
VIN
U
E
R
FIL
E
J
O
N
O
K
L
K
T
VIN
UP
AČ
ĆNI
IJU
ZK
IGR
TRGO
KU
MP
BE
O
Istraživanje kompanije Adobe
K
• internetska stranica se učitava predugo,
7. odgovarajuću mobilnu strategiju poslovanja.
• usability nije odgovarajući za mobile,
Ukoliko se i odluče upustiti u avanturu
zvanu m-Commerce, retaileri obično odmah u početku naiđu na prvu zapreku u
vidu dvojbe: Mobilna internetska stranica ili mobilna aplikacija?
• veličina teksta, slika i ostalih sadržaja
nije odgovarajuća za prikazivanje na
malim zaslonima,
• način prikupljanja podataka i informacija (username, password, osjetljivi
podaci vezani za platnu karticu, itd.)
prilikom online kupovine je krajnje
nepouzdan, jer su mehanizmi data
collection-a drugačiji za mobile,
• ne uspijevamo postupak kupovine
dovesti do kraja.
Gdje je zapelo?
Što je to što obično koči retail-ere da
krenu u avanturu zvanu e-Commerce,
samim time i m-Commerce?
1. ne vjeruju u uspjeh ovakvoga načina
prodaje,
2. nemaju nužna interna znanja, niti ih
žele steći, jer vjeruju da je način na
koji rade najbolji mogući,
3. ne izdvajaju im se materijalna sredstva za ulaganje u ove vidove prodaje,
4. zbog negativnog pristupa u pisanju i
izvještavanju lokalnih medija o online
trgovini, retaileri su zabrinuti zbog sigurnosti osjetljivih podataka i zloporabe platnih kartica,
5. neki od retailera čak brinu i o privatnosti korisničkih podataka,
6. nemaju jasnu viziju što žele postići,
ali ni
Kako najučinkovitije pristupiti kupcima
koji koriste različite mobilne uređaje s
različitim operativnim sustavima i hardverom?
Ako koristimo aplikacije koje je potrebno
downloadati, možemo naići na različite
probleme.
Prije
svega ograničavamo se samo na korisnike jednog operativnog sustava (recimo
Androida), a ako pored njega želimo
omogućiti da uslugu koriste i vlasnici
iPhone-a, BlackBerry-a, Microsoft Windowsa i drugih operativnih sustava, treba
nam čitavo malo bogatstvo da bi to postigli. Zatim, morali bi pratiti svaku promjenu i novinu koju operativni sustavi s
vremena na vrijeme uvedu. Također, ukoliko i mi sami poželimo nešto promijeniti
na našem m-Commerce rješenju, moramo izbaciti redovne update-ove naše aplikacije i natjerati korisnike da preuzmu
posljednju verziju kako bi mogli i dalje
koristiti svoj omiljeni m-Commerce sustav.
Iz ovih, ali i mnogih drugih razloga, mCommerce rješenja se najšeće kreiraju kao mobilne internetske stranice,
koje će podjednako dobro funkcionirati
i prikazivati se vlasnicima uređaja raznih
proizvođača, operativnih sustava, performanci i funkcionalnosti.
e-Commerce, kupovina
koja NIJE u pokretu
Kada već govorimo o internetskim
stranicama, važno je napomenuti da
m-Commerce obično ne ide bez eCommerce internetskih stranica. Vašu
e-Commerce online trgovinu će koristiti
ljudi koji sjede za računalom, ali što je
s ljudima koji ne sjede non-stop ispred
zaslona? Njih je daleko više i oni su ti
zbog kojih se kreira mobilna strategija
uz pomoć koje je moguće kupovati i u
pokretu.
82
rujan 2012. www.instore.hr
edukacija
NADNASLOV
E-LEARNING CORPORATE CONFERENCE 2012.
„Znanje u fokusu“
U Podravki je u organizaciji sektora «Upravljanje ljudskim
potencijalima» održana prva konferencija o primjeni e-učenja
u korporativnom okruženju.
Pripremila: Jelena Domović,
[email protected]
P
odravka je 14. rujna 2012. godine
bila organizator prve e-learning
konferencije u korporativnom
sektoru koja je okupila vodeće
stručnjake iz Hrvatske i svijeta. Cognita, hrvatska tvrtka koja se bavi razvojem
i implementacijom e-learning rješenja,
bila je programski pokrovitelj i suorganizator ove konferencije. Stručni pokrovitelj konferencije bio je HRCentar –
udruga djelatnika u upravljanju ljudskim
resursima, a partneri u organizaciji su još
bili FER, Auralog – vodeća svjetska kompanija s multimedijalnim rješenjima za
učenje stranih jezika, SkillSoft – najveća
svjetska e-learning kompanija za poslovne i informatičke sadržaje i Composica
- izraelska tvrtka čiji alat Composica Enterprise® koristi preko 100 organizacija i
institucija diljem svijeta.
Implementacijom sustava e-learninga
Podravka je prije svega namjeravala
brže i efikasnije distribuirati znanje kroz
kompaniju, uz istovremeno smanjenje troškova edukacije. Rezultati pilot
projekta prije četiri godine, koji je bio
proveden u Podravki, ukazali su im na
spremnost zaposlenika za e-učenjem,
ali i na organizacijsku spremnost za
provođenjem sustavnog e-obrazovanja.
Osim standardiziranosti, smanjenih
troškova i transparentnosti uvida u rezultate obuke, e-učenje doprinijelo je
i razvoju novih vještina zaposlenika
poput proaktivnog pristupa stjecanja
novih znanja. Daljnji izazov predstavlja
povezivanje sustavne brige o upravljanju
internim znanjem i e-learninga, čime se
otvara novi potencijal elearninga kao alata
Knowledge Managementa.
Snježana Šlabek iz Podravke, ujedno i organizatorica konferencije iz sektora “Up-
Područja uspješne primjene e-learninga u Podravka Grupi
rujan 2012. www.instore.hr
83
Snježana Šlabek
ravljanje ljudskim potencijalima” u ovoj
tvrtki, rekla nam je kako je ideja ovoga
stručnoga skupa bila da se na jednome
mjestu okupe svi koji se na određeni
način bave različitim aspektima primjene e-learninga u kontekstu upravljanja
ljudskim potencijalima. Gospođa Šlabek
je inače zadužena i za organizaciju i razvoj e-learninga u koprivničkoj tvrtki.
“Svjesni smo da se obrazovanje mora
prilagođavati
zahtjevima
gospodarskog i tehnološkog razvoja – brzo, ciljano,
dostupno te uz najniže troškove i najveću
moguću fleksibilnost. Isto tako znamo da
nije dovoljno tehnički implementirati sustav za e-učenje: potrebno ga je integrirati u
ukupan sustav upravljanja ljudskim potencijalima. Tehnološki izazovi često su lakše
rješivi, no organizacijski i metodološki aspekti zahtijevaju puno više truda. Cilj nam
je bio otvoriti aktualne teme upravo iz tih
drugih aspekata e-learninga”, objašnjava
Snježana Šlabek, dodajući kako je interes
za e–learning konferenciju bio velik te
se doslovno tražilo mjesto više. Posebno
ugodno ih je iznenadilo što je konferencija odjeknula puno šire nego što su
Znanje je
najvrjedniji kapital
Većina modernih kompanija shvaća
da je znanje njihovih zaposlenika
njihov najvrjedniji kapital te da je
tim znanjem potrebno upravljati.
Zbog toga je gotovo nemoguće
ignorirati sve pogodnosti koje nudi
napredna tehnologija u procesima
učenja i širenja znanja. Osim
jednostavne računice financijskih
ušteda postoje i drugi razlozi zašto
koristiti e-learning u korporativnom
okruženju.
očekivali. Na skupu su tako bili prisutni
i predstavnici iz različitih hrvatskih i svjetskih kompanija, ali isto tako podržale
su ih visoke škole i sveučilišta i tijela
državne uprave, ne samo iz Hrvatske,
nego iz Slovenije, BiH i Srbije. Pridružili
su im se menadžeri iz područja ljudskih
resursa, voditelji e-learning projekata u
organizacijama, stručnjaci iz područja
upravljanja znanjem, IT stručnjaci koji
rade na podršci upravljanju znanjem i
predstavnici akademskih zajednica...
“Krovna tema ove konferencije „Znanje
u fokusu“ upućuje na važnost njegovanja
znanja kao konkurentske prednosti organizacija. Drugim riječima, znanje je ono što
je bitno, a tehnologija nam samo omogućuje
da ga brže i transparentnije širimo. Posebna vrijednost konferencije bile su svakako
uspješne studije slučaja iz različitih kompanija, a poseban interes privukao je i središnji
panel na kojemu su vodeći HR stručnjaci
raspravljali o područjima primjene e-learninga u poslovnome sektoru. Podaci govore
da je e-learning u korporacijskim rukama
postao moćan poslovni alat koji se koristi na
različite inovativne načine. Imajući u vidu
raznolikost primjene tehnologije e-learninga
u poslovanju program je pokrio široki spektar
tema. Neke od njih bile su e-learning kao alat
upravljanja znanjem, kako upravljati talentima uz pomoć tehnologije e-learninga, kako
provoditi online testiranja zaposlenika, izazovi e-learninga i prodajne edukacije, koje su
specifičnosti izrade e-learning sadržaja, zašto
je instrukcijski dizajn toliko važan, kakva je
veza između e-learninga i ISO 9001:2000,
kako e-learning može pomoći pri upravljanju kvalitetom, što kažu istraživanja i mlearning, social learning i ostali trendovi...”,
istaknula je gospođa Šlabek, i dodala:
“Podravka je, kao i mnoge napredne kompanije, prepoznala vrijednosti e-učenja, ne
samo kao modernoga oblika podrške kon-
Zaposlena je u sektoru “Ljudskih
potencijala” u Podravki i zadužena
je za poslove razvoja ljudskih
potencijala i primjene IT-a u
upravljanju ljudskim potencijalima.
U posljednje četiri godine intenzivno
se bavi e-learningom. Snježana
Šlabek vodila je pilot projekt, a
kasnije i projekt implementacije
e-obrazovanja u Podravki. Bavi
se organizacijom e-learninga,
administriranjem, mentoriranjem,
kao i razvojem e-learning sadržaja.
Dodatno je završila niz edukacija
u struci, uključujući interno
trenerstvo, komunikacijske
vještine, te se specijalizirala za
elektroničko poslovanje upravo na
temu primjene e-obrazovanja u
korporativnome okruženju. Trenutni
izazovi, kako sama kaže, su joj
povezivanje e-learninga i knowledge
managementa odnosno primjena
elearninga u procesima upravljanja
internim znanjem.
ceptu cjeloživotnoga učenja, već i kao alata
kojime se brzo, jednostavno i standardizirano može upravljati internim znanjem. Osim što smo zaposlenicima omogućili
učenje stranih jezika i stjecanje informatičkih
vještina, najveću vrijednost pronašli smo
upravo u širenju internih tečajeva te smo
zato i pokrenuli vlastiti razvoj e-tečajeva”,
smatra Snježana Šlabek iz Podravke.
Sav prihod od kotizacija doniran je u
zakladu Zlata Bartl.
“Tim postupkom smo kao organizatori
željeli poslati poruku da nam je doista u
fokusu znanje, što je bio i glavni moto ove
konferencije – znanje koje imamo, koje dijelimo i znanje kojim stvaramo novu vrijednost koju dalje ulažemo u novo znanje”,
ispričala nam je gospođa Snježana Šlabek.
“Na taj način sve ostaje u krugu cjeloživotnoga
učenja, održivoga razvoja, inovativnosti i networka, što su upravo vrijednosti koje Podravka
želi promovirati. Uplatom kotizacije pomogli
smo školovanju studenata u sklopu zaklade
„Zlata Bartl“. Zakladi je je upravo svrha
promicanje i poticanje stvaralačkoga i inovativnoga znanstvenoistraživačkoga rada među
visokoobrazovanim mladim ljudima, osobito
u tehničko-tehnološkoj oblasti, kojom se bavila i sama profesorica Zlata Bartl. Upravo je
gospođa Zlata bila predvodnica tima tehnologa
koji je stvorio Vegetu», završila je naš razgovor
voditeljica e-learninga u Podravki.
84
rujan 2012. www.instore.hr
InStore u razgovoru s…
Brand Managerima
Nakon Public Relation Managera koje smo upoznali u prošlome broju, u ovome ćemo predstaviti
Brand Managere. Hrvoje Horvatinec iz Orbica, Andrea Kantura iz DoNE, i Nina Dumančić iz Kandita ukratko će nam opisati zašto vole svoj posao i s kakvim se sve izazovima svakodnevno susreću
te koje projekte pripremaju.
Pripremila: Jelena Domović, [email protected]
Hrvoje Horvatinec,
Andrea Kantura,
Nina Dumančić,
Brand Manager, Orbico
Brand Manager, DoNA
Brand Manager, Kandit
Hrvoje Horvatinec je Brand Manager zadužen za brandove pivovare Laško grupe (Laško,
Kaltenberg, Union i Radenska) u Orbicu već
3 godine, a ranije je bio zadužen za Fructal u
Orvas Plus (članica Orbico grupe). U poslu ga
najviše ispunjavaju uspješni i konkretni projekti koje treba osmisliti i voditi, te suradnja s
ljudima.
Andrea Kantura je svoju karijeru započela kao
studentica u Brand Managementu nakon čega
je prešla u marketinšku agenciju. Na taj način
stekla je uvid u obje strane – agencije i klijenta. U DoNI je na poziciji Brand Managera od
srpnja ove godine od kada se intenzivno bavi
DoNA PREMIUM 100% brandom.
“’Choose a job you love and you will never have
to work a day in your life’ – poslovica koja najbolje opisuje situaciju kod nas u marketingu, ali i u
DoNI općenito. Svaki novi projekt u koji krećemo
za mene je izazov, kako profesionalni, tako i osobni. Nema boljeg osjećaja zadovoljstva i samoispunjenja nego kada se sve ostvari baš onako kako si
planirao”, objašnjava gospođa Andrea, dodavši
kako najveći izazov za nju još uvijek traje –
upoznavanje potrošača s koristima proizvoda
DoNA PREMIUM 100%.
“Trenutno sam zaokupljena izlaskom DoNA
PREMIUM 100% koncentriranih voćnih sokova u novi kanal. Naime, odlučili smo ovaj odličan
proizvod učiniti još dostupnijim našim potrošačima te ga plasirati i u HoReCa kanal. Osim
popratnih promomaterijala, organizirali smo i
DoNA PREMIUM 100% event, koji na zabavan i kreativan način te uz puno pozitivne energije prikazuje brand, ali i sve nas koji ga zapravo
i činimo”, rekla je gospođa Kantura.
“Definitivno planiram i dalje ostati u sektoru
marketinga, osvajati nove vrhunce, stjecati nova
iskustva, vještine i znanja, kao i zaželjeti dobrodošlicu na tržište svim novim DoNA proizvodima. Nadam se da će okruženje i ubuduće ostati
kreativan, dinamičan i inovativan tim koji zrači
pozitivom i sve nemoguće pretvara u moguće”,
vrlo optimistično završava razgovor za Instore, gospođa Andrea.
Nina Dumančić je u Kanditu zaposlena već
5 godina, a odnedavno je na poziciji Brand
Managera.
“Moja odgovornost su proizvodi u kategoriji prutića i proizvodi u kategoriji pralina. Najviše bih
istaknula Rum pločice, Kanditov top artikl koji
uživa veliku prepoznatljivost na tržištu”, rekla
nam je gospođa, Nina Dumančić.
“Sponzorstvo Fructala i KHL Medveščaka je bilo
jedno novo, vrlo pozitivno i ugodno iskustvo za
mene. S relativno malim budžetom cilj nam je bio
povezati Fructal sa sportom i zdravim životom.
Uspjeli smo ojačati “brand awareness” i povećali prodaju te smo pridobili nove potrošače i vratili
pozitivno ozračje brandu”, rekao je gospodin Hrvoje Horvatinec.
“Jedan od većih izazova mi je bio prelazak s funkcije Key Account Managera na funkciju Brand
Managera. U Orbicu biti Brand Manager znači
voditi brigu o brandu i principalu u cijelosti, sve
od planiranja i implementacije nacionalnih ciljeva,
distribucije, prodaje, promocije, upravljanja budžetom, marketingom i trade marketingom. Ukratko
više odgovornosti nego „klasični“ Brand Manager
u odjelu marketinga”, objašnjava gospodin Hrvoje.
“Uvjeren sam da je svaka stepenica, kako u privatnome životu, tako i u poslu, važna za iskustvo i
uspjeh. Treba biti predan i uporan, a sebe u bliskoj
budućnosti vidim kao voditelja nekih projekata ili
možda voditelja neke od divizija unutar Orbica”,
vrlo ambiciozno završio je razgovor za InStore, gospodin Horvatinec, koji trenutno radi na
analizi troškova i budžeta te planira aktivnosti
za sljedeću godinu.
„Projekt koji je iza mene, a na koji sam posebno ponosna je projekt na segmentu premium slastica, odnosno predstavljanje nove linije
Kandit ekskluzivnih, premium proizvoda
KANDIT DRAGEE; jezgre lješnjaka i badema s mliječnom ili tamnom čokoladom. Uvođenje na tržište upravo je započelo, i prve reakcije kupaca su odlične. Cilj ovog projekta bio
je pokazati potrošačima da Kandit može raditi
vrhunske delicije i da smo tvrtka koja inzistira
na kvaliteti. Znamo da će to potrošači prepoznati“, objašnjava gospođa Nina, dodajući
kako joj se najveći izazov u karijeri odvija
upravo u ovome trenutku dok pokriva više
poslova i proizvoda, što njezin posao čini
vrlo dinamičnim i kompleksnim.
„U idućemu razdoblju planiram svoje iskustvo i
znanje staviti u funkciju ostvarenja poslovnih
ciljeva koje smo definirali za nadolazeće projekte
unutar Kandita. Ovaj posao je ono što volim raditi, za to sam se školovala i želja mi je i dalje
se usavršavati“, završila je razgovor za InStore
magazin, u vrlo pozitivnome tonu, gospođa
Dumančić.
rujan 2012. www.instore.hr
85
vjerovali ili ne
New York zabranio prodaju sokova
U želji suzbijanja "epidemije
debljine" New York je postao
prvi grad u SAD-u koji je uveo
zabranu prodaje gaziranih
slatkih sokova i napitaka u restoranima i drugim objektima
javne prehrane. Osam članova
komisije gradskog Odbora za
zdravlje podržali su prijedlog
gradonačelnika Michaela Bloomberga o kontroli količine
šećera u napitcima koji se pro-
daju u gradskim restoranima,
kinematografima, sportskim
prostorima, kod uličnih prodavača, ali i radnim mjestima.
Zabrana ne obuhvaća dijetne
sokove, alkoholna pića i sokove koji su više od 70 posto
prirodni. Predviđena kazna za
nepoštivanje ovoga Zakona,
koji bi na snagu trebao stupiti
u ožujku 2013. godine, iznosi
200 dolara.
"Horor" na štapiću
Ruska kompanija Stojn predstavila je liniju sladoleda u obliku likova iz "horor" filmova
iz osamdesetih godina. Fredi
Kruger iz "Strave u Ulici bri-
jestova" ima okus rajčice i ljute
paprike, stvorenje iz "Predatora" napravljeno je od celera i
dinje, Pinhead iz "Gospodara
pakla" od mente i pića "blue
curacao", a Chucky iz "Dječje
igre" od jabuke i mrkve.
Vinski podrum pod vodom
Ugledni časopis Decanter
objavio je kako će sljedeće
godine u Atlantskom oceanu, na 150 metara od obale i
dubini od čak 1.000 metara,
biti „otvoren“ pravi vinski
podrum. Boce će se čuvati
u specijalnim sanducima od
nehrđajućeg čelika koji mogu
podnijeti veliki pritisak kako
pluteni čepovi ne bi popustili
ili boce eksplodirale. Sanduci
će biti pričvršćeni za morsko
dno i opremljeni kamerama i
sustavom za praćenje. Klijenti će u ovome podrumu moći
čuvati vino i do 10 godina,
a svake druge godine će ga
moći probati kako bi pratili
poboljšanje kvalitete.
Reklama na toaletnom papiru
Najjača kava na svijetu
Ako ste, kao i većina
ljudi, veliki ljubitelj
kave, biste li se usudili probati najjaču
kavu na svijetu, koja
se pritom zove Death
Wish? Podrijetlom
iz Amerike, ova kava
sadrži dvostruko više
kofeina od uobičajene kave koju svakodnevno pijemo. Ona je jakog
i bogatog okusa, priprema se
umjerenim prženjem, a rezultat je osobne potrage vla-
snika branda za zrnom
koje ima visoki sadržaj
kofeina. Na internet
stranici kompanije stoji
upozorenje koje kaže
kako ovo nije kava za
uobičajena jutarnja ispijanja ili za slabe ljude.
Death Wish kava nije
dostupna u redovitoj
prodaji, već se može
naručiti online, i to samo za
stanovnike SAD-a i Kanade.
Pakiranje od pola kilograma
stoji 20 dolara.
Braća Bryan i Jordan Silverman iz New Yorka napravili
su toaletni papir na kojemu
se može otisnuti reklama!
Jordan (22) je na ideju došao
2010. godine. Njegov 18-godišnji brat Bryan kaže da je
prvo bio sumnjičav, ali da je
potom shvatio kako ovaj način reklamiranja zaista privlači
pozornost. Oni su svoj reklamni toaletni papir prijavili na
natjecanje časopisa "Enterpreneur" i dobili sredstva za pokretanje projekta, a u planu je i
patentiranje toaletnog papira s
bar kodom koji se može očitati
mobilnim telefonom.
FOTO VIJEST
Više od 60 trokoličara borilo se za naslov prvaka ovogodišnje trke u
organizaciji Red Bulla, koja je održana 15. rujna u Beogradu. Po riječima organizatora, najavljivana kiša nije spriječila nekoliko tisuća
gledatelja da dođu i pogledaju spektakl. Natjecatelji su se nadmetali
s konkurencijom, ali i vlažnom stazom punom zahtjevnih zapreka.
Vedar duh, brzina, adrenalin i dobro raspoloženje, kako među natjecateljima, tako i u gledalištu, otjerali su kišu i oblačno vrijeme, a
Dorćolom su grmjele samo trokolice.
Tko pije najviše kave na poslu?
Američki lanac brze hrane
Dunkin Donuts i specijalizirana internet stranica Career
Builder nedavno su proveli
istraživanje o profesijama čiji
pripadnici piju najviše kave u
tijeku radnoga vremena. Prema objavljenim rezultatima,
vodeću poziciju zauzimaju
znanstveni radnici i laboratorijski tehničari. Slijede zaposleni u marketingu i admini-
strativni radnici u obrazovnim
ustanovama. Četvrto mjesto
dijele urednici i pisci, na petom je administrativno osoblje u zdravstvu, zatim fizičari
i zaposleni u restoranima brze
hrane. Slijede profesori, socijalni radnici i ekonomisti. Zaposleni u pravosuđu, baš kao i
hotelijeri, uglavnom piju crnu
kavu, dok aromatiziranu kavu
najčešće biraju novinari.
Predrag Vučković/Red Bull Content Pool
86
rujan 2012. www.instore.hr
svijet u brojkama
„Zelene“
kupovne navike
Iz godine u godinu, pojmovi poput sigurnost hrane i okoliša, „zeleno“, organski, lokalno podrijetlo, nije
testirano na životinjama i fer trgovina, sve češće se pojavljuju na deklaracijama i etiketama robe široke
potrošnje. Euromonitor International je proveo istraživanje u osam zemalja kako bi saznali jesu li ovi
čimbenici vodilja kupcima pri odluci o kupovini i što to znači za marketing.
Kako kupci definiraju prirodno i organsko
• Samo polovina kupaca vjeruje da su prirodni i organski
proizvodi proizvedeni prema strogim propisima. To možda
ukazuje na potrebu za usklađivanjem zakonodavstva.
Organski nije nužno i zdravo
• Većina potrošača ne očekuje da se organski proizvodi mogu
proizvoditi lokalno (samo 21% njih se složilo s ovom definicijom).
• Međutim, postoji jaka povezanost pojmova prirodno i organsko, gdje 46% ispitanika izjednačava prirodno s organskim, a 61% definira organsko kao prirodno.
• Iako je pitanje pozitivnog utjecaja ovakve hrane na zdravlje
poznato, samo 47% ispitanika smatra da su organski proizvodi zdraviji od konvencionalnih.
Većina ih ne razlikuje
Percepcija prirodnih proizvoda u odnosu na organske
70%
Odabir prema prosjeku
60%
50%
40%
30%
Organsko
20%
Prirodno
10%
0%
prirodno je i organsko proizvedeno je pod
stogim propisima
podržava održivost
okoline
proizvedeno
bez testiranja
nad životinjama
lokalno proizvedeno
drugo
Spremni više platiti
• Ispitanici na tržištima poput Kine, Indije i Brazila pokazali su veliku spremnost
više platiti za „prirodne“ proizvode.
• Prirodno je, također, atribut kod premium proizvoda za koje su japanski ispitanici
bili najspremniji platiti više, i to čak njih 46%.
• Iako organizacija Fairtrade (FLO) ne djeluje na tržištima Brazila, Kine
Indije, ispitanici u tim zemljama bili su spremni platiti više za „fair trade“ proizvode.
• Kupci u Velikoj Britaniji i Njemačkoj velike su pristalice dobrobiti životinja. Više
od polovine ispitanika spremno je platiti više za proizvode koji na deklaracijama
imaju izjavu da prilikom proizvodnje nisu provođena testiranja na životinjama.
• Udio ispitanika koji su spremni platiti više za “ugljično neutralne” proizvode, posebno je visok u Japanu (42%).
i
rujan 2012. www.instore.hr
87
Nacionalni trendovi
Ispitanici u Brazilu, Kini i Indiji* oduševljeni su kada na proizvodima pronađu „zelene“ markice, usprkos pogrešnoj
pretpostavci kako mnogi kupci na tim
tržištima sebi ne mogu priuštiti premium proizvode iz kategorije organske
hrane.
Kod kupaca u Japanu i Francuskoj, zabilježena je najniža razina osviještenosti
o važnosti kupnje ovih proizvoda, a pogotovo aspekt „fer trgovine“, koju samo
19% japanskih i 29% francuskih ispitanika smatra bitnim.
Njemački potrošači su među ekološki
najosvještenijim u razvijenim zemljama,
gdje 53% ispitanika izdvaja aspekte fer
proizvodnje hrane, a 42% aspekte ekološki odgovorne proizvodnje hrane kao
jako bitne.
45% američkih kupaca smatra da je lokalno podrijetlo od presudne važnosti.
*Napomena: Treba imati u vidu da se u Kini, Indiji i Brazilu ovi trendovi odnose na relativno mali broj
urbanih potrošača koji su sudjelovali u anketi i samim time ne predstavljaju većinu.
Implikacije i mogućnosti
• Rast potencijala na tržištima u razvoju
• Povećana ekološka osviještenost
Anketa je pokazala kako je srednja klasa potrošača u Brazilu,
Kini i Indiji posebno zainteresirana za „zelene“ atribute, pa
su spremni potrošiti više na ove proizvode. Njihove
kupovne navike postaju sve sofisticiranije kako
im rastu prihodi, a oni kao potrošači postaju
zahtjevniji.
Kako potrošači postaju svjesni ekoloških pitanja kao što su
klimatske promjene, održivost, dobrobit životinja i siromaštvo u svijetu, sve više osjećaju potrebu „dati svoj doprinos“,
kako bi poboljšali globalnu sliku i osigurali bolju budućnost za svoju djecu.
• Bolji izgledi za prirodnu i organski pakiranu
hranu
Raste interes za „zelena“
pitanja te će se nastaviti
povećanje potražnje
za prirodno zdravom (NH) i organski pakiranom hranom.
Očekuje se
rast vrijednosti prodaje u
tim sektorima
za 31% do 33%,
odnosno do 316,4
milijardi dolara do
2015. godine.
Izvor: Euromonitor
www.euromonitor.com
88
rujan 2012. www.instore.hr
vox populi
I jesen zna biti lijepa…
Dajmo joj šansu…
Autor: Duško Ćurlić
Scena 1. – zalazak sunca na najromantičnijoj plaži. Ona je kao iz vašega najljepšega
sna koji ste sanjali od kada ste postali svjesni svoje muškosti. Uska crvena haljina na
njoj ističe ono najbolje, ona je vaš uzdah i
vaš dah…ah… Crna se kosa lagano vijori
na toplome povjetarcu koji mazi njezine
savršene obline. Iz daljine se čuje klapa
kako pjeva pjesmu ljubavi i boli. Vaše lice je
ozareno i zatečeno tom ljepotom,… a onda
BUUUM… nespretno ste, od uzbuđenja
trenutkom, prolili čašu crvenoga vina po
njoj… i tada na scenu stupa ON… jedan i
jedini, neponovljivi, senzacionalni…
Scena 2. - “…najprodavaniji na tržištu!“
Njegovo Veličanstvo…“deterdžent taj i
taj“… koji će vratiti romantične trenutke
vašega tužnoga života opterećenog kreditima i lošim prognozama ekonomskog rasta.
Samo on dubinski čisti i pere… na žalost
još i ne pegla, ali tko zna… možda uskoro.
Samo on vraća radosne trenutke vaših prekinutih snova.
E sad, siguran sam da se vjerni čitatelj i
još vjernija čitateljica pitaju „a što to ovaj
lupa???“ Oni koji prvi puta čitaju moju
kolumnu vjerojatno misle i puno gore, ali
što je najbolje - imate pravo. Lupam li ga
lupam, ali ako je neka utjeha lupam ono što
sam vidio na TV ekranu. Dobro… ne baš
takav scenarij, ali sličan i vjerojatno još banalniji i nemaštovitiji, kojime nas svakoga
dana bombardiraju kako bismo povjerovali
da će upravo „taj i taj“ proizvod riješiti sve
naše probleme. Iz poštovanja prema proizvođačima neću spominjati o kojim se proizvodima radi, ali i sami možete biti prilično iziritirani kako nema nikakve granice,
a o dobrome ukusu da ne govorimo, kada
vas se želi uvjeriti u potrebu posjedovanja
određenoga proizvoda ili usluge. I koriste
ga… svi. S obzirom na postavljene kamere
na skrovitim mjestima naših gradova – tko
zna, možda svi jednoga dana postanemo
dijelom veeelike marketinške kampanje.
Za što? Ma nebitno. Bitno da to netko kupi.
Činim vam se malo ljut??? Pa i jesam. Naime, na svu tu silu tupastih „reklamnih slomova“ upozorile su me kćeri, svaka na svoj
način. Starija, jer već zrelo gradi neki svoj
stav, a mlađa pokušajem da me nagovori da
kupimo nešto zbog čega se vjerojatno cijela stomatološka zajednica drži za glavu od
užasa. „Ali tata to je bilo na onoj reklami“,
argument je koji me prizemljio. Sreća je
što još uvijek „tatin izbor“ ima veću snagu
od reklame, ali nekako me to prisililo da
više obratim pozornost na one „PP blokove“ kojima se prekidaju utakmice, filmovi
i serije. I ima se što vidjeti, a možete se i
dobro nasmijati količini banalnosti i neduhovitosti… Naravno, nije sve tako crno,
ima i sjajnih reklama, ali takvih je malo. Ne
znam u čemu je stvar, nisam marketinški stručnjak, ali u zemlji u kojoj svi znaju
sve o nogometu, marketingu, politici i još
koječemu… dopustio sam si posvetiti ovu
kolumnu onome čime smo nasilno okruženi kamo god pogledamo… I sam dajem
glas nekim kampanjama, to mi je jedan od
poslova. Životni i stvarni računi i status
slobodne djelatnosti koja se bori za preživljavanje tjeraju nas da spustimo granicu…
Srećom ja svoju još uvijek držim relativno
visoko, ali opet… Kako nam je svima krenulo, tko zna…? Znam da se mora prodati
sve, ali možda bi ipak trebalo malo više misliti na onoga krajnjega kupca. Pogotovo
na djecu. Prije 15 - 20 godina postojala je
odlična emisija o TV reklamama, mislim
da se zvala “Carottov reklamni slom“ ili
tako nekako… na poseban, duhovito-ciničan način komentirala se svaka promašena
reklamna glupost, svaka ideja zbog koje biste nekada dobili nekoliko poštenih „šljiva“
u kvartu… Ali čini mi se da je tada svijet
ipak bio drugačije, da ne kažem, bolje mjesto za život. Ako ništa onda velike korporacije nisu toliko uređivale medijsku sliku
i sadržaj… no, to su teme za neki ozbiljniji
esej. Ne pišem reklamne slogane, pokušao
sam i to, neki su bili uspješniji neki ne…
ali jedini koji sam ponudio s mrvu osobnoga uvjerenja doživio je pravi debakl…
glasio je „Samo zaokružite – sigurno ćete
pogriješiti!“… ne nije se radilo o igrama na
sreću. Sreća je ipak ozbiljna stvar. Radilo se
o izborima, lokalnim izborima, ali… Više
ne nudim svoje reklamne slogane. Nisam
doživio reklamni slom, ali iskreno nemam
volje, živaca niti vremena natezati se s nekime tko misli da je novcem ili položajem
kupio svu pamet svijeta. Radije sam s vama
podijelio ono što me pomalo zatupljuje…
I da, veselilo bi me nastaviti pisati o ljetu,
moru, suncu, ali… kažu da i jesen zna biti
lijepa… Dajmo joj šansu… a sada kratka
reklamna pauza… do idućega čitanja…
U košarici poznatih
Tarik Filipović,
voditelj
Kupnju prehrambenih
namirnica
najčešće
obavljamo
jednom
tjedno u velikim trgovačkim lancima. Otprilike dva puta tjedno
odemo i na tržnicu
Dolac gdje kupujemo
svježe voće i povrće.
Ukoliko nam nešto zatreba, a da taj proizvod nismo kupili u većoj trgovini, imamo
dobru kvartovsku trgovinu u kojoj možemo naći sve što nam je potrebno. Domaća hrana pripremljena kod kuće uvijek je
najbolja i volim kad mi je supruga skuha.
Ipak, ponekad jedemo vani, radi zabave i
druženja. Što se tiče pića, konzumiram ona
bezalkoholna i alkoholna, ovisno o prigodi.
Uvijek je dobro popiti malo dobroga vina
poslije jela, a i pivo dobro dođe kao osvježenje.
Baš i ne prakticiram jesti slatko poslije jela.
Supruga je ta koja voli pojesti slatko, tako
da joj se pridružim ako su u pitanju čokoladne slastice ili one s orasima i bademima
koje s vremena na vrijeme volim pojesti.
Mila Horvat,
voditeljica
Moje prehrambene navike su vrlo
atipične. Možda će
zvučati čudno, ali
doslovno živim na
čokoladama, čokolinu, shakeovima i
slatkom. U velike
nabave namirnica baš i ne idem s obzirom
da živim sama i ne kuham često. Smatram
da kuhanje oduzima puno vremena, pa radije pojedem nešto na poslu ili naručim.
Ukoliko mi nešto od namirnica nedostaje
uvijek postoji kvartovska trgovina koja je
u blizini. Često pečem kolače, i to stvarno
volim. S obzirom da su mi prehrambene
navike ‘nezdrave’, što zbog ubrzanog tempa kojim živim, što zbog okolnosti, pokušavam to svakako nadomjestiti domaćim
proizvodima iz vrtova mojih roditelja u
Zagorju ili prijatelja iz Dalmacije. Zahvaljujući njima, opskrbljena sam uvijek svježim voćem i povrćem. Nisam ljubiteljica
gaziranih pića, najviše volim popiti običnu
vodu, čaj ili sokove na prirodnoj bazi. Što
se tiče alkoholnih pića, prag tolerancije na
alkohol mi je vrlo nizak pa tako izbjegavam
konzumiranje alkohola. Međutim, uvijek
volim popiti čašu kvalitetnoga crnoga vina
ili šampanjca poslije jela.

Obrazac o odustajanju Ovaj obrazac trebate ispuniti i

pozivnica (pdf)

HOTEL BISTRICA CJENOVNIK USLUGA ZIMA 2014/2015

ovdje - Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Obavijest - tmd

Uz ulaganja od preko 12,5 milijuna eura, u 2012. Jadranka hoteli

Zdravko Šestak, Podravka

„natjerati“ trgovce da primijene novi Zakon o zaštiti potrošača?

Original zamolbe za županije (pdf) - Projekt

Glas Budinščine br. 7 - Općina Budinščina Online