GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Ćamil Duraković
Duraković:
Izbori u Srebrenici nisu samo klasična
politička borba za vlast, već i borba
za opstanak na ovim prostorima
DECEMBAR 2012
I BH GLAS I 1
2
I BH GLAS I
DECEMBAR 2012
SADRŠAJ
Z
AKTUELNOSTI
AKTUELNO
4/5/6/7/9/10
4
Ratne traume se vra}aju
DANSKA POLITIKA
5
Kako pokrenuti dansku
ekonomiju?
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
RAZGOVOR S POVODOM
6/7
8
Arne Sigtenbjerggaar: „Otvoreni
smo za sve oblike saradnje sa
onima koji to `ele“
ZAKONODAVSTVO
9
Predra~un preliminarnog
poreza i Poreska kartica
BOSANCI U DANSKOJ
10
Bosanski cvijet procvjetao
u Kopenhagenu
AKTUELNO
Po{tovani ~itaoci,
Mjesec novembar je oduvijek bio pun
aktivnosti, a posebno obilje‘avanja raznih
datuma iz na{e historije. Tako je obilje‘en i
25. novembar, Dan dr‘avnosti na{e
domovine Bosne i Hercegovine. U tom
kontekstu organizovano je vi{e manifestacija,
uglavnom lokalnog karaktera, ali je sigurno
da je BH Glas tom prazniku, koji simboli{e
na{u dr‘avnost, posvetio posebnu pa‘nju. To
se prije svega odnosi na Prvu smotru folklora
i sevdalinke BH dijaspore u Danskoj koja je
16. novembra odr‘ana u Randersu. Bila je
to prilika da bosanskohercegova~ka mladost
poka‘e da je spremna podr‘avati kulturu,
tradicije i obi~aje zemlje porijekla njihovih
roditelja te time od nezaborava spasiti na{e
najve}e kulturno blago u uslovima kakvi
vladaju ovdje, daleko od domovine.
Pored te Prve smotre folklora BH
dijaspore u Danskoj, odr‘ano je i mnogo
drugih manifestacija, od promocije knjiga
bosanskohercegova~kih autora do zabavnih
ve~eri izlo‘bi slika i drugih oblika kulturnog i
zabavnog izra‘avanja, a sve u ~ast Dana
dr‘avnosti. O ve}ini tih manifestacija
donosimo kratke izvje{taje popra}ene
odgovaraju}im fotografijama.
Na{ sagovornik u ovom broju je ]amil
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
DANSKA * DECEMBAR 2012 * BR./NR.: 30 * GODINA/ÅRGANG: 3 * BESPLATNO/GRATIS * www.bhglas.com
Ćamil Duraković
Duraković:
Izbori u Srebrenici nisu samo klasična
politička borba za vlast, već i borba
Durakovi}, li~nost koja sigurno obilje‘ava
po~etak jednog novog, nadamo se mnogo
boljeg vremena za ovu ratom opusto{enu i
stradalu op{tinu, Srebrenicu, mjesto
planetarnog stradanja Bo{njaka.
Posebnu pa‘nju skre}emo na{im
~itaocima na ~lanak Idriza Hod‘i}a o
predstoje}em popisu stanovni{tva. U tom
tekstu daje se odgovor na pitanje {ta }e se
desiti sa Bo{njacima, ako se pravilno ne
popi{u. Bit }e to klasi~an dovr{etak zamisli
ratnih zlo~inaca da sa etni~ke karte i slike
na{e domovine izbri{u cijeli jedan narod,
zavr{e etni~ko ~i{}enje i Bo{njake otjeraju u
grupu nacionalnih manjina svrstav{i ih me|u
ostale.
Na{i novinari Sabrija Ov~ina i Arben Deliu
ukazuju nam na pravce dalje politike danske
vlade kroz prizmu pravilnog tuma~enja,
shvatanja i registrovanja poreza, a te obrasce
su dobili svi gra|ani Danske, te o aktivnostima
Vlade i parlamenta vezanim za ekonomske
projekcije za narednu i slijede}ih 10 godina.
U ovom jubilarnom broju BH Glasa na}i
}e te sve one zanimljive informacije i savjete
na koje ste ve} navikli, a nalaze sa na svojim
uobi~ajenim mjestima.
Ugodno ~itanje!
REDAKCIJA
BH Glas /Bosnisk nyhedsblad
ISSN: 1904-5433
Broj/Nummer: 30
Godina/Årgang: 3
DECEMBAR 2012.
Izdava~/Udgiver:
Foreningen BH Glas
Nørremarken 6
DK - 7330 Brande
za opstanak na ovim prostorima
Foto sa naslovne strane:
TVUSK
Telefon:
(45) 29721948 /(45) 71684521
Redakcija/Redaktion:
Vezuv Ba{i}
Fadil ]atovi}
(gl. urednik/redaktør)
Emir Ov~ina
(graf. urednik/layout)
Sabrija Ov~ina
Saradnici/Korrespondenter:
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Amila Smajlagi}
12/13
Izjasniti se u korist, a ne
na {tetu etni~kog ili
nacionalnog identiteta
INTERVIEW
12/13
]amil Durakovi}: „Izbori u
Srebrenici nisu samo klasi~na
politi~ka borba za vlast, ve} i
broba za opstanak na ovim
prostorima!
FOTOGALERIJA
ZDRAVLJE
14/15
16
Kako izbje}i gripu?
ZENSKI KUTAK
17
Ko`a u zimskom periodu
SPORT
18
Usponi i padovi bh. rukometa
BH SPORTISTI U DK
19
Sportista rasko{nog talenta
DIJASPORA
20
Odnos vlasti BiH prema
njenoj dijaspori, treba biti mnogo
bolji, intezivniji i konkretniji
HISTORIJA
21
17 godina nepravednog mira
D‘enana [e~i}
Almira [i{i}
Bahrija [i{i}
[tampa/Tryk:
„[tamparija Fojnica“ d.d.
Fojnica, BiH
Bank-konto broj/nummer.:
2760-0744236177
Distribucija/Distribution:
Hamdija Breko
Sado Breko
Mirsad Dervi{evi}
Meho Kasumovi}
Hivzo Nikontovi}
Emir Solak
E-mail:
[email protected]
[email protected]
Web stranica/Hjemmeside:
www.bhglas.com
DECEMBAR 2012
I BH GLAS I 3
AKTUELNOSTI
AKTUELNO
Mladi}eva
odbrana izazivala
Birte Weiss
Bh. gra|ani u Danskoj: 17 godina nakon zavr{etka rata u BiH
16.11.12
Branitelj srpskog generala
za vrijeme rata u Bosni od
1992. do 1995. je nekoliko
puta na zadnjem saslu{anju pri
slu~aju za ratne zlo~ine spominjao sumnju u to {ta danska
novinarka i biv{a ministrica
unutra{njih poslova uop{te
radi kao svjedok u slu~aju.
Dok je optu‘eni za ratne
zlo~ine Ratko Mladi} pa‘ljivo
pratio {ta se doga|a u slu~aju i
sa laganim osmjehom ~esto
slao male zabilje{ke svojim
srbijanskim braniteljima, sudija Alphons Orie je vi{e puta
ukorio tu‘ila{tvo zbog kori{tenja Weissove kao svjedoka.
Razmjena rije~i je nekoliko puta bila tako o{tra da je
sudija na{ao povod da podvu~e da se svjedoci na sudu ne
smiju koristiti za davanje
informacija iz tre}e ruke. Ali
je na{ao i povod da se izvine
Birthe Weiss:
- „Ovo nije nikako kritika
Vas, gospo|o Weiss. Upu}ena
je gospodinu Jeremyju (pomo}ni tu`itelj Edward Jeremy).
Cijenim Va{ rad i Vi odgovarate na pitanje najbolje {to
mo`ete, rekao je sudija Orie“.
U jednom trenutku je sudija tako|e rekao Weissovoj da
se ovakvi sporovi obi~no ne
de{avaju u njegovoj sudnici,
po{to je posljednje saslu{anje
bilo obilje‘eno problemima sa
jezikom, prevodiocima i sporednim stranicama u pisanim
dokaznim materijalima.
Weissova je svjedo~ila o
tome {ta je vidjela kada je kao
ministrica unutra{njih poslova
1996. pomalo slu~ajno prisustvovala iskopavanju masovne
grobnice i prate}em identifikovanju djelimi~no raspadnutih
le{eva iz sela Biljani.
Bila je tako|e detaljno ispitivana o svom istra‘ivanju za
knjigu „Vanviddets Vidner“
(Svjedoci ludila) kada je pra}ena filmskom ekipom iz Danmarks Radio-a izme|u ostalog
do{la na trag lokalnog srpskog
komandanta i u~itelja, Marka
Samard‘ije, kojeg su lokalni
muslimani ozna~ili odgovo4
I BH GLAS I
Ratne traume se vra}aju
Premda se smatraju najbolje integrisanim od svih izbjeglica i doseljenika u danskom dru{tvu, {to statist~ki podaci i potvrdjuju jer vi{e od 50 % svih radno sposobnih
gra|ana b-h porijekla je zaposleno, sve je ve}i broj onih, koji 17 godina nakon
zavr{etka rata i agresije na BiH, stoje u redu za lije~enje ratnih trauma i psihi~kih
problema, koji su iznenada, ponovo iskrsli
Sve je ve}i broj bh.
izbjeglica u Danskoj
stoje u redu za
lije~enje ratnih
trauma i psihi~kih
problema
(foto: Politiken.dk)
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
P
rve bosansko-hercegova~ke izbjeglice, ogromnom ve}inom Bo{njaci,
dolaze u Dansku 1992 godine
kada je otpo~ela agresija na na{u
suverenu, nezavisnu i me|unarodno priznatu domovinu. Oko
22.000 Bosanaca i Hercegovaca
dolazi u Dansku, a prve boravi{ne
i radne dozvole dobivaju tek 1995
godine, nakon 3 godine ~ekanja u
izbjegli~kim centrima.
U Danskoj trenutno ‘ivi 20.618
gra|ana koji imaju bosanskohercegova~ko porijeklo, od kojih
oko 14 % ‘ivi u 2 najve}a danska
grada, Kopenhagen-u i Odense-u.
Dostupni podaci pokazuju da je par
hiljada dobilo dansko dr‘avljanstvo
ali i zadr‘alo bosnko-hercegova~ko
dr‘avljanstvo, jer uslov za dobijanje
danskog dr‘avljanstva nije bio odricanje od bh dr‘avljanstva.
Vi{e od 50 % svih radno
sposobnih gra|ana koji imaju bh.
porijeklo je zaposleno u Danskoj,
pla}a porez, i na taj na~in najbolje
doprinosi razvoju danskog dru{tva. Gotovo svi danski politi~ari
se sla‘u, bez obzira iz koje politi~ke grupacije dolaze, da su bh.
izbjeglice blistav, ali i jedini, primjer dobre i uspje{ne integracije u
Danskoj. Statisti~ki podaci nesumnjivo pokazuju, da je broj zaposlenih, u odnosu na primjerice
doseljenike iz Pakistana, Turske ili
Srbije, a posebno u odnosu na
DECEMBAR 2012
izbjeglice i doseljenike iz arapskih
i afri~kih zemalja, procentualno
znatno ve}i, u nekim slu~ajevima,
i duplo ve}i. Validnih statisti~kih
podataka, kada je u pitanju zapo{ljavanje na{e omladine, jo{ uvijek nema. Procjene, o broju zaposlenih mladih ispod 30 godina,
su jo{ bolje, u odnosu na cjelokupnu sliku zaposlenosti gra|na
bh. porijekla u Danskoj.
Postoji vi{e polu-zvani~nih
teorija i obja{njenja, za{to su bosansko-hercegova~ke izbjeglice
najbolje integrisane u dansko dru{tvo. Najbli‘a istini jeste teorija,
da su Bosanci i Hercegovci autohtoni evropski narod sa visokim
stepenom obrazovanja, i genetskim kodom koji se uspijeva adaptirati na razne situacije. Ipak, iako
se smatraju najbolje integrisanim
izbjeglicama u danskom dru{tvu,
sve je ve}i broj bh. izbjeglica koji
tek sada,17 godina od zavr{etka
rata i agresije na na{u domovinu,
stoje u redu za lije~enje ratnih
trauma i psihi~kih problema.
Na osnovu informacija iz centara za rehabilitaciju i ‘rtve torture (RCT) iz Kopenhagen-a i Haderslev-a, gdje se veliki broj na{ih
zemljaka upu}uje na lije~enje, liste ~ekanja su sve du‘e i du‘e.
Psiholozi, koji rade u pomenutim
centrima su mi{ljenja, da je ogroman broj bh. izbjeglica izabrao
integraciju, odnosno u~enje i za-
poslenje, kao jednu vrstu odbrambene strategije, koja im je slu‘ila
za savladavanje psihi~kih pote{ko}a i probema u datom momentu. Ali takva strategija, po njihovom mi{ljenju, nije bila potpuno i dugoro~no odr‘iva, {to stvarnost i pokazuje. Ukoliko se dobije otkaz na poslu, do‘ivi povreda ili nesre}a, ako nastanu porodi~ni problemi i razvod braka –
vrlo brzo puca tanka nit odr‘ivosti
ove strategije, i svi prija{nji psihi~ki problemi, koje smo bili
privremeno parkirali negdje u
podsvjesti, isplivaju na povr{inu.
Profesor psihologije na Univerizetu u Århus-u Ask Elklit,
obja{njava to na ovaj na~in: „To
je op{te poznati, generalni fenomen. Nakon zavr{etka Drugog
svjetskog rata, trebalo je pro}i 1520 godina, kada su prvi policajci i
danski zatvorenici, koji su bili u
nacisti~kim logorima, psihi~ki
potpuno kolapsali i nisu mogli
vi{e. Takav slu~aj – tvrdi ovaj profesor psihologije - vidimo sada
kod bosansko-hrcegova~kih izbjeglica, koji su bili potpuno integrisani u dansko dru{tvo. I oni, nakon
15-20 godina, po~inju posustajati“
– ka‘e uva‘eni profesor.
Bez obzira na ove sumorne
psilolo{ke prognoze, raduje nas
~injenica, da jo{ uvijek slovimo
kao najbolje integrisana etni~ka
grupa u Danskoj.
DANSKA POLITIKA
Reforme ekonomskog sistema u Danskoj
Kako pokrenuti dansku ekonomiju?
Najzna~ajniji doga|aji u Danskoj, u posljednjih mjesec dana, svakako su novi
Zakon o finansijama i reforma poreza. Sve to mora se posmatrati i kroz izjavu
lidera partije Venstre da plate u Danskoj trebaju da spadnu na nivo njema~kih
plata, a da porezi budu na nivou {vedskog poreza
Da li }e najnoviji Zakon o
finansijama i reforma poreza
pridonijeti pobolj{anju
ekonomske situacije
u Danskoj?
(Foto: Colourbox)
Pi{e: Arben DELIU
[email protected]
G
lavne ta~ke Zakona o
finansijama svakako su
rije{avanje pitanja ljudi
koji gube pravo na naknadu za
vrijeme nezaposlenosti, obzirom da
se rok prava na „dagpenge“ spustio
sa ~etiri na dvije godine. Vlada }e
ulo`iti 480 miliona kruna na
obrazovanje onih kojima rok
primanja naknade za nezaposlenost
isti~e u prvoj polovini 2013. godine.
Vlada i Ujedinjena lista su poo{trile
mjere protiv ekonomskog kriminala, posebno onog u vi{im slojevima danskog dru{tva. [pekulacije
na berzi i poku{aji da se dr‘ava
prevari za porez, bit }e o{trije
ka‘njavani, a policija }e imati ve}e
zakonske mogu}nosti, ovla{tenja i
resurse da se usmjeri na ovo polje.
Za oblast kulture izdvojit }e se 20
miliona kruna. Neke osnovne
‘ivotne namirnice bit }e oslobo|ene
poreza, {to zna~i da }e se cijena
ovih namirnica sniziti. Pored toga,
smanjit }e se porez na elektri~nu
energiju firmama kao i porezni
tro{kovi vezani za administraciju.
[to se ti~e rje{avanja socijalnih
pitanja, Vlada je napravila socijalni
paket koji ima bud‘et od 1,1
milijardi kruna, a koji }e se slijede}e ~etri godine koristiti za ekonomski i socijalno lo{e stoje}e gra|ane. Vlada ‘eli stvoriti 13.500 flex
poslova, koji nisu stalni, ali pru‘aju
mogu}nost da se nezaposleni
aktiviraju te da se osje}aju kao
korisni ~lanovi dru{tva. Na polju
{kolovanja oja~at }e se tehni~ke
{kole, a univerziteti }e dobiti 770
miliona za inovacije i istra‘ivanja.
Poenta zakona o finasijama je da
se ponovo pokrene danska ekono-
mija kroz investiranje u dr‘avni sektor i istrovremeno da se stvori svijest
me|u nezaposlenima, da ako ne
mogu da na|u posao da se onda {koluju i na taj na~in pobolj{aju mogu}nost za zaposlenje. Mo‘e se re}i
da Vlada zahtjeva manje nezaposlenih, ali i manje zaposlenih sa niskim nivoom obrazovanja i plata, dok
se istrovremeno uklanja maksimum
na primanje socijalne pomo}i, tako
da familije mogu dobijati odgovaraju}u socijalnu pomo}. To opet
ne zna~i da }e socijalna pomo} znatno porasti, obzirom da je stav Vlade
da se mora osjetiti razlika izme|u
onih koji rade i onih koji primaju
socijalnu pomo}. Ovo iz razloga da
bi se ljudi motivisali da rade.
Istovremeno se, na primjer, uklanja
zahtjev za samopla}anje vje{ta~ke
oplodnje i kori{tenje prevodilaca.
Pored zakona o finansijama,
Vlada je provela i reformu poreza
koja izme|u ostaloga zna~i da }e se
takozvani topskat (najvi{i porez i
dodatni porez od 15%) pomaknuti sa
sada{njih cirka 380.000 kruna na
421.000 kruna u 2013. godini, sa
kranjim ciljem od 467.000 kruna u
2022. godini. Dje~iji dodatak }e se
postepono ukloniti onima koji
zara|uju vi{e od 750.000 kr godi{nje. Zaposleni koji zara|uju do
320.000 kruna }e ostvariti povi{eni
neoporezivi dio, dok }e samohrane
majke ili o~evi koji zara|uju do
320.000 kruna ostvariti jo{ ve}i neoporezivi dio. Penzioneri sa niskim
privatnim penzijama }e dobiti ve}i
dodatak, dok penzioneri sa dobro
u{te|enim privatnim penzijama,
tipi~no oni koji su visokoobrazovani
ili koji su dobro zara|ivali, morat }e
se zadovoljiti sa manjom narodnom
penzijom. Tako|e se smanjuje neoporezivi dio za prevoz na posao i sa
posla. Razlog tome, iako to djeluje
neshvatljivo u doba krize, su strani
radnici koji to pravo zloupotrebljavaju.
Pored promjena u finasnijama i
porezu u Danskoj, Venstre je
nedavno izjavila da ako Danska ‘eli
efektivno konkurisati susjedima,
onda se porez mora smanjiti na {vedski nivo (26-36 %), a plate moraju
biti na nivou Njema~ke. To zna~i da
bi, naprimjer, jedan zanatlija zara|ivao duplo manje. Ovakve promjene bi mo‘da dobro do{le privredi
ali bi zato predstavljale kraj Danske
kao socijalne dr‘ave koja socijalno
izjedna~ava one koji zara|uju puno
i one koji zara|uju malo. Smanjenje
plata na nivo Njema~ke bi zna~ile
da bi se mnogima koji zara|uju ispod
320.000 kruna godi{nje plate prepolovile, a sa danskim cijenama to
bi bilo katastrofalno. To bi tako|er
zna~ilo da bi kupovna mo} tih ljudi
pala, tako da je nejasno kako je to
dobro za ekonomiju. To je samo jo{
jedan dokaz da desnica ‘eli napraviti
razlike u danskome dru{tvu po{to
ideologija koju prate smatra da je
velika ekonomska razlika u dru{tvu
dobra za dru{tvo.
Nadajmo se da }e sada{njoj
Vladi, kakva god da je, do}i bolji
dani obzirom da se crna vremena pribli‘avaju sa politikom koju desnica
‘eli provesti. Sada{nji finansijski
zakon i reforma poreza poma‘u
slabe u dru{tvu, dok bi prijedlog
Venstre partije pomagao samo onima
koji su visoko obrazovani i koji
dobro zara|uju.
DECEMBAR 2012
AKTUELNOSTI
rnim za masakr nad najmanje
140 muslimanske djece i mu{karaca u julu 1992.
Veliki dio saslu{anja je bio
usmjeren na dokumente koje je
Weissova dobila poslije rata u
lokalnoj policijskoj stanici, a sa
Samard‘ijinim potpisom, kao
i na opasku u pomenutoj knjizi
o Samard‘ijinom motivu osvete i cilju stvaranja Velike Srbije
i postizanju potpunog ~i{}enja
ne-srpskog stanovni{tva. Weissova je rekla da je to vi{e bio
generalni utisak, zbir informacija koje su tada dobili. Nijedan dio njenog svjedo~enja
koje je trajalo dva i po sata nije
se direktno odnosio na optu‘enog Ratka Mladi}a.
Muslimani: Odbor
bi trebao ponovo
razmotriti bo‘i}nu
jelku
09.11.12
Islamsko vjerska zajednica
(Islamisk Trossamfund) je
primila prijetnje nakon slu~aja
o bo‘i}noj jelci u stambenoj
zadruzi u Kokkedalu.
Odbor u stambenoj zadruzi
Egedalsvænge u Kokkedalu bi
trebao ponovo razmotriti
odluku muslimanske ve}ine o
odbacivanju plana o kupovini
tradicionalne bo‘i}ne jelke za
stambenu zadrugu.
To misli Imran Shah, glasnogovornik Islamske vjerske
zajednice u Danskoj.
- „Mora biti mjesta za nemuslimane da sprovode svoju
vjersku praksu bez obzira gdje
to bilo u svijetu. Postoji saglasnost o tome me|u muslimanskim vjerskim u~enjacima“,
ka`e Imran Shah.
- „Kada to uzmete kao principijelnu polaznu ta~ku i prenesete je na konkretni slu~aj,
osta}e vam pomisao da bi vrijedilo ponovo razmotriti pomenutu odluku“.
Danska narodna partija
(Dansk Folkeparti) i Konzervativna stranka (De Konservative) su kritikovali odluku
stambene zadruge. Martin Henriksen, koji je govornik Danske narodne partije za pitanja
integracije, nazvao je odluku
„pravim prljavim trikom prema dru{tvu“.
I BH GLAS I 5
AKTUELNOSTI
- „Izgleda kao da se politi~ari igraju sa ovim slu~ajem
i to je veoma tu`no. Svi se
sla`u da je to nesretan slu~aj, a
politi~ari nisu bili tu da rije{e
problem“, ka`e glasnogovornik Islamske vjerske zajednice.
Islamska vjerska zajednica
je zbog ovog slu~aja primila
prijetnje. - „Nepoznate osobe
nas zovu i `estoko pljuju po
nama iako mi sa ovim slu~ajem
nemamo nikakve veze. Sramota je da se muslimani u zemlji na ovaj na~in iskori{tavaju
u ovom slu~aju“, ka`e Shah.
Odbor stambene zadruge
se ne sla‘e sa pozadinom za
odluku o nekupovanju bo‘i}ne
jelke. Prema rije~ima Ismaila
Mestafija, ~lana odbora, nije
bilo nikog a ko bi se prihvatio
zadatka kupovine jelke.
Predsjednica Karin Leegaard Hansen to me|utim
opovrgava.
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Kopenhagen: Debata povodom Dana dr‘avnosti BiH
U
dru‘enje bosansko-hercegova~kih studenata u Danskoj na ~elu sa predsjednicom Sabrijom Ti-rak
i podpredsjednikom Arminom O}uzom organizirali su debatu u Svjetskom kulturnom centru u Kopenhagenu povodom 25. novembra, Dana
dr‘avnosti BiH. U sali ispunjenoj do
posljednjeg mjesta prete‘no mla|om
publikom govorili su Bo Jessen, danski ekspert za BiH, Tea Sindbæk sa
Instituta za me|ukulturalne i religijske studije i Ismar Dedovi}, kandidat predmeta Historije i balkanskih
studija. Bo Jessen je odr‘ao predavanje o etni~koj identifikaciji ljudi u
BiH i zaklju~io da se mo‘e imati vi{e
identiteta istovremeno i naveo primjer da se u isto vrijeme osoba mo‘e
osje}ati i kao Srbin i kao Bosanac,
jer su se do 18. st. zapravo svi stano-
vnici Bosne i izja{njavali kao Bo{njaci, neovisno o religijskoj pripadnosti. Tea Sindbæk je istakla historiju kao faktor koji nosi i doprinosi
kontinuitetu identiteta jednog naroda,
a Bosna to ima od Kulina bana, preko
Turaka i Austro-Ugarske do danas.
Posebno je stavila akcenat na ~injenicu
da se kroz povijest de{avaju i ru‘ne
stvari, ali da ih treba zaboraviti u ime
Odr‘ano uspje{no knji‘evno ve~e u BKC Kopenhagen
Danci izoluju
strance
8.11. 2012
Danska bi trebala u narednih 30 godina primati stranu
radnu snagu kako bi bila u
mogu}nosti izdr‘avati pola
miliona ljudi starijih od 65 godina – broj koji se o~ekuje u
2040. godini. Analiza iz Rambølla pokazuje da }e se
ustvari takozvani „stara~ki teret“ izjedna~iti ako svake
godine u Dansku bude dolazilo
10.000 imigranata u radnoj
dobi.
Ali da bi do{lo do toga, Danci se moraju potruditi da malo
bolje i otvorenije primaju strance u svoju svakodnevnicu. –
„Mada su Danci ljubazni i susretljivi, oni su tako|e i distancirani. Mi ih, strance, ne
pozivamo u na{ krug prijatelja“, kazao je Steen Donner,
direktor istra`iva~kog parka
Scion DTU, gdje je uku}eno
oko 200 preduze}a.
Gdin Donner je na~uo o
dragocjenim stranim radnicima, koji se te{ko navikavaju
u Danskoj. Prema Trine Lund
Thomsen, profesorici migracijskih studija na Univerzitetu
u Aalborgu, realno gledaju}i,
ono {to nedostaje strancima u
6
I BH GLAS I
bolje budu}nosti. Na kraju, debatu je
zaokru‘io Ismar Dedovi} iscrpnim i
detaljnim opisom ekonomskofinansijskog stanja BiH. Publika je bila
jako znati‘eljna i aktivno u~estvovala
u postavljanju pitanja i nu|enju odgovora, ali niko nije imao kona~no ili
realno rje{enje na mnoga komplicirana
pitanja u BiH.
D‘enana [E^I]
U
BKC Kopenhagen, u organizaciji Udru‘enja ‘ena, organizovana je promocija knjiga bosan-skohercegova~kih pisaca i novinara BH
Glasa Vezuva Ba{i}a i Idriza Hod‘i}a.
D‘enana [e~i} je veoma uspje{no
moderirala ovu manifestaciju.
Vezuv Ba{i} Ba{o promovisao je
svoje dvije knjige i to: „U predvorju
smrti“ i „Pri~e iz Avnstrupa, a Idriz
Hod`i} svoju najnoviju knjigu: „[apati
otvorenih ~esama“. Oba knji`evnika su
izrazili zadovoljstvo {to se prva
promocija njihovih knjga odr`ava
upravo na ovom mjestu u BKC Kopenhagen. Nakon polusatne promocije,
Vezuv Ba{i} se osvrnuo i na svoju tre}u
knjigu dje~ije poezije „@draka“. Ovdje
je zna~ajno navesti da je pisac ~ist prihod
ove knjige namijenio u humanitarne svr-
he. Nakon ovoga je Idriz Hod`i}, osebujnim opisima predstavio svoju knjige
„[apat otvorenih ~esama“. Pored toga
govorio je i o svojoj prethodnoj knjizi
„Grom u njedrima Igmana“ koju je
promovisao pro{le godine, na ovom
istom mjestu.
Op}i dojam knji‘evne ve~eri je
jako pozitivan. Ljubitelji pisane bosanske rije~i su s u‘ivanjem pratili
kvalitetna predstavljanja knjiga, a
pisci su se potrudili svim snagama da
{to vi{e do~araju ljepotu bosanske
rije~i i na najbolji na~in predstave djeli}e bosanske stvarnosti i postojanosti
kroz razli~ite ljudske sudbine u razli~itim periodima ‘ivota i na razli~itim
mjestima. Bosanska pri~a se nastavlja, a posebno je bitno pri~ati i pisati
o Bosni na njenom jeziku i o njenim
ljudima, nama dijaspori i na{oj djeci.
D‘enana [E^I]
Vejle: Organizovana privredno-kulturna manifestacija
K
omuna Vejle je u dane 5. i 6. novembra ove godine veoma uspje{no pripremila i organizovala zna~ajnu
privredno-kulturnu manifestaciju u
Spinderihallerne u Vejleu. Radi se o aran‘iranju susreta danskih privrednika sa
privrednicima sa podru~ja Balkana sa
ciljem uspostavljanja prije svega privredne i kulturne, ali i svakog drugog oblika
saradnje dva veoma udaljena geografska
podru~ja. Pozvane su i pozivu se odazvale tri zemlje nastale raspadom biv{e
Jugoslavije, Makedonija Srbija i Bosna
i Hercegovina. Predstavljali su ih njihovi
ambasadori akreditovani u Danskoj.
Skupu je prisustvovao i ministar za razvoj Evropske unije, {to nedvosmisleno
govori o zna~aju ovog skupa. Organizator ovog skupa bila je ekipa Vejle
komune na ~elu sa Biljanom Lozo, Bosankom iz Mostara. Manifestacija je
DECEMBAR 2012
odr‘ana pod slikom mostarskog Starog
mosta i geslom: „Most izme|u Danske i Balkana“. U dva radna dana prezentirane su do sada realizovane aktivnosti na polju privredne i kulturne
saradnje Danske i zemalja Balkana. U
okviru dvije stru~ne radionice poku{ao
se na}i odgovor kako dalje ili bolje re}i
poku{ali su se utvrditi pravci i putevi
dalje uspje{ne saradnje. Goste je primio
i pozdravio gradona~elnik Vejlea i
za‘elio im ugodan boravak i uspje{an
rad na ovom izuzetno zna~ajnom
skupu. Po zavr{etku ove privrednokulturne manifestacije odr‘an je
konzularni dan gdje su radnici i
saradnici BiH Ambasade iz Kopenhagena savjetodavno ali i konkretno
radili po pitanjima gra|ana.
Vezuv BA[I]
AKTIVNOSTI BH ZAJEDNICA
Herning: Obilje‘en Dan dr‘avnosti Bosne i Hercegovine
U
Herningu je, 24. novembra ove
godine, organizovano obilje‘avanje 25. novembra Dana dr‘avnosti
BiH prigodnim kulturnozabavnim
programom. Sve~anost je odr‘ana u
prostorijama „Kulturama“ u Herningu, a prisustvovalo joj je oko 50
na{ih gra|ana. Bila je to prilika da se
javnosti predstave bosanskohercegova~ki slikari i knji‘evnici koji
‘ive i djeluju u Danskoj, a prisustvovao je i Idriz Hod‘i}, jedini dopisnik BH Glasa iz na{e domovine,
koji je predstavio svoju najnoviju
knjigu. Nakon {to je intonirana himna
na{e domovine, publici su se prvo
predstavili likovni umjetnici D‘ana i
Nijaz Kapetanovi}, a zatim i Radmila
i Drago Luki} - Bardak. Svih ~etvoro
likovnih umjetnika izlo‘ilo je svoje
likovne radove, a zatim se svako od
njih predstavio i objasnio gdje nalaze
motive i inspiracije za svoje radove.
Nakon slikara predstavili su se i
knji‘evnici i to Radmila Luki} Bardak
knjigom: “Preko mosta“, Nijaz
Kapetanovi} knjigom: „Mutne rijeke
Novljana“, Vezuv Ba{i} knjigama: „U
predvorju smrti“ i „Pri~e iz Avnstrupa“ te Idriz Hod‘i} knjigom: „[apati
otvorenih ~esama“. Pored toga promovisana je i knjiga dje~ije poezije
„@draka“ autora Vezuva Ba{i}a koji
je cjelokupan ~ist prihod od knjige
namijenio za prevoz humanitarne po-
mo}i za „Drin“ instituciju za mentalno i fizi~ki hendikepirana lica iz Fojnice u BiH. Izuzetno uspje{an organizator obilje‘avanja Dana dr‘avnosti BiH bilo je Bosansko-dansko udru‘enje iz Herninga, a moderatorica
@eljka [e}erbegovi} uspje{no je
vodila cijeli program. U toku pauze
pripremljen je koktel za sve goste gdje
su slu‘eni izuzetno ukusni apetisani
uz bezalkoholna pi}a.
Vezuv BA[I]
Osniva~ka i izborna skupt{ina Saveza bh udru‘enja
U
Herningu je 18.novembra ove
godine odr‘ana osniva~ka
skup{tina Saveza BH. udru‘enja u
Danskoj. Ovoj skup{tini prethodio
je pripremni i inicijativni skup u septembru mjesecu u Hobru, na kojem
je i zakazana osniva~ka, a zatim i
izborna skup{tina. Pozivu na osniva~ku skup{tinu odazvalo se ukupno
sedam udru‘enja registrovanih po
va‘e}im propisima Danske, uglavnom sa podru~ja Jyllanda, a prisustvovao joj je i predstavnik Saveza
penzionera i starih lica iz Frederiksberga te Sekretar Saveza SSDD iz
Kopenhagena. Na osniva~koj skup{tini verifikovani su mandati u~esnika, provedena rasprava o dokumentima Saveza i na kraju, nakon trosatne rasprave usvojen je Statut Sa-
veza. Nakon pauze odr‘ana je izborna skup{tina Saveza na kojoj je za
Predsjednika skup{tine izabran
Rufad [e}erbegovi}. Na kraju je izabran i Glavni odbor Saveza koji ima
klju~nu ulogu u budu}em radu. Glavni odbor odmah je odr‘ao konstituiraju}u sjednicu na koj je za predsjednika jednoglasno izabran Edin
Hajder iz Hobra. Pozvana su i druga
udru‘enja koja imaju sli~ne programske ciljeve da se pridru‘e ovom
Savezu. Mo‘da su u formiranju novog saveza u~injeni neki propusti formalne prirode, ali je sigurno da su
primjetne ‘elja i volja u~esnika skupa da o‘ive zajedni~ke projekte koje
bi trebale koordinirati aktivnosti od
zajedni~kog interesa na {to {irem
podru~ju.
Vezuv BA[I]
Grena: Odr‘ana velika humanitarna sve~anost
U
Hammelevu, malom mjestu
nedaleko od Grene, organizovana
je sve~anost posve}ena prikupljanju
humanitarne pomo}i. D‘emat Randers
je uz pomo} entuzijaste iz Grene Bajre
Ba{i}a organizovaop ovu sve~anost i
cijeli prihod namijenio akciji koju je
pokrenuo BH Glas u svrhu prikupljanja
sredstava za transport velikog konvoja
humanitarne pomo}i instituciji za
mentalno i fizi~ki hendikepirana lica
„Drin“ iz Fojnice. Sve~anosti je prisustvovao veliki broj gra|ana tako da
je sala Doma kulture u ovom malom
mjestu bila tijesna da primi sve koji su
‘eljeli dati svoj doprinos ovoj humanoj
akciji. U programu su u~estvovali
muzi~ari i folklor iz Randersa. Uz
dobru muziku i fantasti~nu igru mladih
djevojaka iz Randersa program je tekao
kao na filmskoj vrpci. Prisutni su ~estim
aplauzima nagra|ivali izvo|a~e muzike
i narodnih kola. Pored na{ih ljudi u sali
se na{lo i nekoliko Danaca koji su bili
odu{evljeni onim {to se na otvorenoj
sceni de{avalo. Program je trajao do
duboko u no}, a ve}ina prisutnih izra-
zila se pozitivno o ovakvom aran‘manu sa prijedlogom da se ubrzo ponovi,
ali i da se organizuje i na drugim
mjestima. Cjelokupan ~ist prihod od
ove manifestacije usmjeren je za
tro{kove nabavke traktora i pla}anje
transporta za Zavod za mentalno i
fizi~ki retardirana lica „Drin“ iz Fojnice.
DECEMBAR 2012
AKTUELNOSTI
svemu tome su prijatelji.
– „Mnogi od njih se iz tog
razloga vra}aju u svoju domovinu, a ne zbog nedostatka
profesionalnih izazova ili zbog
ne ispunjenih o~ekivanja u
vezi finansijske situacije“,
izjavila je Trine Lund Thomsen za ABC News.
Nijemac Steven Griffin,
koji radi u danskoj farmaceutskoj firmi ALK u Hørsholmu, ima li~no iskustvo u
vezi pote{ko}a sklapanja prijateljskih veza sa Dancima.
- „Naravno da imam svoj
posao i dobre kolege. Ali nakon posla, moje kolege imaju
svoje danske porodice i prijatelje, a ja nemam, ka`e Steven
Griffin. On smatra da mnogi
Danci ve} imaju te prijatelje
koji su im potrebni.
– „Vjerovatno razmi{ljaju
tako {to misle da nije potrebno
da nas upu{taju u svoje dru{tvo, ali bi bilo lijepo da je
obrnuto, rekao je Steven Griffin. I istra`iva~ki park Scion
DTU i Steven Griffin smatraju
da bi ve}i broj preduze}a/kompanija trebao ulo`iti napor da
se stvori povezanost izme|u
danskih i stranih radnika.
Biblioteku najvi{e
koriste imigranti
5. 11. 2012
Kad ste zadnji put bili u
biblioteci? Ako ste odgovorili
da to nije bilo ba{ skoro, onda
spadate u grupu sa tri ~etvrtine
Danaca. Osim ako ste imigrant,
onda je puno vjerovatnije da
ste u biblioteci bili u posljednjih mjesec dana, {to pokazuje veliki studij od 400 stranica, koji se bazira na temu
„[ta Danci rade u slobodno
vrijeme i koliko ula`u u li~ni
kulturni razvoj“.
Laura Mbange je iz Kameruna, te u Danskoj `ivi tri godine. Ona posje}uje biblioteku u
Viborgu svake sedmice. Dala je
veoma jednostavan odgovor na
pitanje reportera Larsa Fjorda,
za{to vi{e stranaca/imigranata
ide u biblioteku nego Danaca:
- „U biblioteci se mo`e
prona}i mnogo razli~itih stvari
koje mogu pomo}i pri u~enju
danskog jezika, rekla je Laura
Mbange.
I BH GLAS I 7
RAZGOVOR S POVODOM
Gospodin Arne Sigtenbjerggaard, gradona~elnik komune Vejle:
„Otvoreni smo za sve oblike saradnje
sa onima koji to `ele“
Razgovarao: Vezuv BA[I]
[email protected]
U
Vejleu je 5. i 6. novembra
ove godine, odr‘ana
izuzetno zna~ajna privredno-kulturna manifestacija pod
nazivom „Most za Balkan region“. Komuna Vejle, ve} dugi niz
godina, pokazuje veliki interes za
zemlje Balkana te ~ini sve da se
uspostavi {to tje{nja saradnja sa
ovim, za danske prilike udljenim
podru~jem. O zna~aju koji je ova
manifestacija poprimila govori
veoma jasno prisustvo visokih i
cijenjenih gostiju kao {to su: Nicolai Wamen, ministra za razvoj
EU, ambasador Republike Makedonije gospodin Asaf Ademi,
ambasador Bosne i Hercegovine
gospodin Kemal Mufti}, ambasador Srbije gospo|a Vida Ognjenovi} te pokrajinski sekretar u vladi Vojvodine gospodin Branislav
Bugarski. U radu skupa u~estvovali su i drugi radnici i saradnici
ambasada u~esnica te privredni
predstavnici nekih firmi sa podru~ja biv{e Jugoslavije. Pored njih,
na poziv doma}ina ovom skupu
se odazvalo vi{e predstavnika,
uglavnom najodgovornijih ljudi iz
danskih firmi, koje su izrazile
interes da investiraju i poma‘u privredni razvoj i privrednu saradnju
sa zemljama Balkana. Sve to je
bilo dovoljan povod da posjetimo
gradona~elnika komune Vejle, gospodina Arne Sigtenbjerggaarda i
sa njim obavimo razgovor.
Gospodine Sigtenbjerggaard,
odakle poti~e ideja da se odr‘i
jedna ovakva manifestacija u
gradu ~iji ste Vi gradona~elnik?
SIGTENBJERGGAARD: Ve}
du‘i niz godina mi imamo izrazito
dobru saradnju sa zemljama {irom
svijeta, a posebno sa zemljama
Balkana, gdje se nalazi i va{a zemlja, Bosna i Hercegovina. Namjera nam je da se ta saradnja pro{iruje u oba smjera, prije svega u
razmjeni roba, a zatim i kori{tenju
privrednih resursa i mogu}nosti
zajedni~ke proizvodnje. Na tom
8
I BH GLAS I
planu su postignuti neki, uglavnom po~etni, rezultati, ali mi
smatramo da nisu dovoljni jer su
mogu}nosti mnogo ve}e. Radi
toga smo i ‘eljeli da se sastanemo,
razmjenimo iskustva i dogovorimo kako dalje.
Manifestacija je odr‘ana sa
velikom slikom Starog mosta u
Mostaru u pozadini. Ima li za
to neki poseban razlog?
SIGTENBJERGGAARD: U fazi
pripreme mi smo donijeli odluku
da se ova manifestacija nazove
„Most za Balkan region“. Bilo je
to prirodno jer je i na{a saradnja
jedna vrsta mosta koja nas povezuje sa podru~jem Balkana. Ideja
poti~e od gospo|e Biljane Lozo,
na{eg saradnika u Vejle komuni,
a odmah nam se dopala. Moram
priznati da je ova Bosanka ili bolje re}i Mostarka bila i glavni
organizator ove manifestacije.
Zahvaljuju}i njoj sve je proteklo
na najbolji mogu}i na~in.
Vejle nije veliki grad, ali je
mo‘da jedan od rijetkih gradova koji ima veze sa mnogim
drugim gradovima {irom svijeta. Odakle dolazi ta velika
‘elja za daljom saradnjom?
SIGTENBJERGGAARD: U
svjetskim razmjerama Vejle jeste
mali grad, ali je to ipak {esti po
veli~ini grad u Danskoj. Ono {to
je va‘no to je da je ovaj grad ve}
poodavno postao grad koji ima
otvorenu sardnju sa mnogo balkanskih gradova, a me|u njima i nekoliko sa podru~ja Bosne i Hercegovine. Ponosan sam {to mogu
ista}i da je Vejle jedan od najve}ih
konferencijskih gradova i veliki
trgovinski i industrijski centar. Zaposlenost u Vejle komuni, ali i {iroj okolini je jako velika. Tu je
koncentrisano mnogo privrednih
i drugih subjekata. Kada bi ~ovjek
napravio put od samo jednog sata
vo‘nje u svim pravcima oko grada nabrojao bi oko 642.000 radnih mjesta i isto toliko zaposlenih. I dalje smo otvoren grad za
sve koji ‘ele raditi i ovdje ‘ivjeti.
DECEMBAR 2012
Povod za na{ razgovor je manifestacija o kojoj smo ve} govorili. Kakve su perspektive privredne politike Vejlea u
budu}nosti?
SIGTENBJERGGAARD: Politika gradske vlade usmjerena je na
pro{irenje saradnje sa zemljama
Balkana, a skup koji smo organizovali je odli~na platforma za tako ne{to. Moj interes za Bosnu i
Hercegovinu poti~e jo{ iz vremena zimske olimpijade u Sarajevu
1984. godine. Posebno sam bio
zadivljen njenom dobrom organizacijom i to me je navelo da posjetim Bosnu i Hercegovinu vi{e puta. Komuna Vejle ‘eli biti u prijateljskim odnosima sa svim zemljama Balkana. @eli da ti odnosi
idu dvosmjernim putevima, na zadovoljstvo i jednih i drugih. Ranije se sva saradnja zasnivala na
pru‘anju humanitarne pomo}i, a
sada ona treba da poprimi sasvim
druga~ije i pozitivnije osobine.
Na kraju, {ta nam mo‘ete re}i
o na~inu rada ovog skupa i
postignutim rezultatima?
SIGTENBJERGGAARD: Skup
je po~eo radom u plenumu, a nastavio se u dvije odvojene radionice, gdje se razgovaralo o mogu}im vidovima saradnje i putevima
kojima se mora pro}i da bi se ta
saradnja i ostvarila u praksi. Na
ovaj na~in pru‘ena je mogu}nost
svim prisutnim da izraze svoje mi{ljenje i vi|enje dalje perspektive
u realizaciji na{e saradnje. Krajnji
cilj je postignut, a utvr|eni zaklju~ci }e nam pomo}i da sve budu}e aktivnosti budu usmjerene ka
pravom cilju, a to je kori{tenje kapaciteta i privredno-trgovinskih
resursa na zadovoljstvo svih nas.
Time bi most prema Balkanu bio
sagra|en i siguran sam da bi
odoljevao i ljudima i vremenu ba{
kao i va{ Stari most u Mostaru.
ZAKONODAVSTVO
Danski propisi u praksi (19)
Predra~un preliminarnog poreza i Poreska kartica
(forskudsopgørelse og skattekort)
Od 7.novembra ove godine Poreska uprava(Skat) ima na svojoj web-stranici „TastSelv.Skat.Dk“ procjenu, koliko
trebamo platiti na ime poreza u narednoj 2013 godini. Procjena je zasnovana na ekonomskim pokazateljima koje
Poreska uprava ima o na{em prihodu iz prethdne poreske godine, a du`nost svakog pojedinca je, da kontrolira i
po potrebi koriguje predlo`enu procjenu
Pi{e: Sabrija OV^INA
[email protected]
U
na{oj rubrici „Danski
propisi u praksi“, u toku
smo obrade razli~itih tematskih cjelina iz danskog zakonodavstva. Pisali smo, izme|u ostalog, o naknadi za bolovanje(sygedagepenge), rehabilitaciji(revalidering), flexjob
(fleksjob), dotakli se generalno
svih vrsta penzija (pensioner, førtidspension, folkepension, brøkpension), pisali o radnim i privatnim penzijama i na~inu
ostvarivanja istih, o potpori za
pla}anje stanarine (boligstøtte,
boligsikring, § 34), o porodiljskom odsustvu (barselsorlov),
besplatnom mjestu za ~uvanje
djeteta (økonomisk friplads), o
raznim vrstama socijalne pomo}i i pravima na ostvarivanje pomo}i (kontanthjælp og social-
hjælp), pravilima koja va`e za penzionere prilikom putovanja izvan
Danske (udlandsrejser), o zdravstvenom dodatku, pomo}i za grijanje i ~eku za starije osobe, o likvidnoj imovini koja ima uticaja na
visinu penzije i pomo}i od op{tine,
a ovoga puta je fokus na predra~unu preliminarnog poreza i poreskoj
kartici (forskudsopgørelse og skattekort). Predra~un preliminarnog
poreza sadr`i veoma bitne informacije o na{oj ekonomskoj situaciji u
narednoj godini, onako kako je vidi
Poreska uprava, prora~unato na osnovu pokazatelja koje uprava ima
iz prethodne poreske godine. Predra~un preliminarnog poreza procjenjuje prevashodno na{u bruto
zaradu u slijede}oj godini, poreski
procenat (trækprocent) i poresko
izuze}e (fradrag) koji zapravo odre|uju koliko trebamo platiti na ime
poreza u narednoj godini, odnosno
na koji dio zarade smo oslobo|eni
pla}anja poreza. Poreska kartica je
sastavni dio predra~una preliminarnog poreza. Postoje 3 vrste poreskih kartica: glavna (hovedkort), bkartica (bikort) i poreska kartica na
osovu koje se ne pla}a porez na
odre|eni dio zarade (frikort). Glavna kartica se automatski {alje va{em poslodavcu ili op{tini koja
vam ispla}uje osnovnu zaradu. Bkartica stoji vam na raspolaganju
za pla}anje poreza na zaradu za
sporedne i dodatne poslove koje
obavljamo pored osnovnog posla.
Poreska kartica na osnovu koje se
ne pla}a porez na zaradu (frikort)
otvara mogu}nost zarade do
42.900 DKK za 2013 godinu, i
aktuelna je prevashodno za mlade
osobe ispod 18 godina, koji zara|uju novac npr. u trgovinama ili dijele}i reklame i novine. Veoma je
bitno uskladiti predlo`eni predra~un Poreske uprave sa fakti~kim
stanjem u kojem se nalazete, ili u
DECEMBAR 2012
kojem }e te se nalaziti u slijede}oj godini, ukoliko te podatke
imate u ovom momentu, npr. ako
ste na bolovanju, ili ako ste dobili otkaz na poslu i prelazite na
primanja iz a-kase, odlazite u penziju i sli~no. Naj~e{}e situacije
u kojima je potrebno korigovati
predlo`eni predra~un preliminarnog preza su slijede}e:
· Zna~ajnija promjena
primanja, manja ili ve}a
primanja (lønændringer)
· Promjena kamatne stope
(renteændringer)
· Kupovina ili prodaja ku}e
ili stana (køb og salg af ejendom)
· Promjena du‘ine putovanja
od mjesta stanovanja do posla
(ændret kørsel/befordring).
Vi{e informacija o svemu
ovome mo‘ete dobiti kod Poreske uprave ili od va{ih socijalnih
savjetnika, u op{tinama u kojima
‘ivite.
I BH GLAS I 9
AKTUELNOSTI
Nakon opomene
direktorice {kole:
[kola na Fynu }e
napraviti razrede
za danske
u~enike
30.12.2012.
Ejerslykkeskolen u Odenseu je zatra‘ila dozvolu da
podijeli razrede na one sa
dvojezi~nim u~enicima i one
sa etni~kim Dancima.
Nedavno je direktorica
{kole, Birgitte Sonsby, bila
kritikovana jer je bila ukorila
jednu grupu muslimanskih
u~enika da ne doprinose
pozitivno nastavi. Navodno je
bila rekla: „Preko glave mi je
vas muslimana koji ometaju
nastavu“.
Jedan od roditelja u~enika
ju je prijavio za rasizam i
direktorica je dobila profesionalnu opomenu nakon du‘eg
sastanka sa {efom za {kole pri
Odense Kommuni, Poulom
Anthoniussenom.
Ejerslykkeskolen trenutno
ima 55% dvojezi~nih u~enika.
Sa tom polaznom ta~kom,
prema mi{ljenju predsjednika
{kolskog odbora, Petera
Juliusa, podjela u~enika bi bila
dobitak na stru~nom polju i u
{kolskoj svakodnevnici.
- „Imamo potrebu da zapo~nemo dijalog i diskusiju o
osnivanju razreda u kojima
imamo bolje mogu}nosti za
stvaranje jakih odjeljenja i
osiguranje integracije. U nekim godi{tima nemamo mnogo danskih familija i bar u
nekima od njih bi bilo razumno
imati ~iste dvojezi~ne razrede“, ka`e Peter Julius.
Politi~ari su zatra‘ili bolje
obja{njenje od {kole i eventualnu dokumentaciju koja bi pokazala da bi podjela u~enika
dala bolje {kolovanje.
Predsjednik {kolskog
odbora priznaje da {kola trenutno ne posjeduje takvu dokumentaciju, ali ka‘e da i{~ekuje daljnju diskusiju sa politi~arima: „Veoma se radujemo diskusiji i rado pristajemo na debatu. @elimo iznijeti
neka od iskustava koja smo do
sada imali“.
10
I BH GLAS I
BOSANCI U DANSKOJ
Pri~e o obi~nim ljudima: Iris Popari}
Bosanski cvijet procvjetao u Kopenhagenu
Pi{e: D‘enana [E^I]
[email protected]
M
nogo je muzi~kih
talenata koji bljesnu na
estradnom nebu svijeta, a ubrzo nakon toga iza njih
ostane trag koji se poput traga
zvijezde repatice izgubi u prostoru
i vremenu. Godine 1998. U Kopenhagenu je ro|ena Iris Popari}.
Njen rasko{an talenat, pokazan
ve} u prvoj godini ‘ivot razvijao
se bri‘no usmjeravan od strane
njenih roditelja, oca Banjalu~anina i majke Sarajke. Ime Iris dobila
je po muzi~koj grupi ~iji je ~lan
bio njen otac jo{ u srednjoj {koli.
U muzi~ku {kolu u Frederiksbergu
krenula je sa svega 1,5 godinu
starosti, prvo na ritmi~ku sekciju,
a zatim sekciju klavira i pjevanja.
U tom periodu se i rodila njena ljubav prema klaviru, te je imala nekoliko zapa‘enih nastupa na tom
instrumentu. Sa svega 4 godine
krenula je na balet u „Det Kongelige balet“. Sa 9 godina se po~ela
baviti hip-hopom u plesnoj {koli
„Alletiders dans“ {to je usmjerilo
cijeli njen umjetni~ki ‘ivot. Do danas je u toj oblasti u~estvovala na
oko 50 takmi~enja osvojiv{i pri
tome mnogo nagrada i medalja.
Danas je ona aktuelni prvak Danske u hip-hopu u juniorskoj konkurenciji.
Pred preko 5.000 gledalaca i
sudijama koje su do{le iz razli~itih
zemalja Evrope, rasko{ni talenat
mlade Bosanke bljesnuo je u svoj
svojoj ljepoti i nikoga nije ostavio
ravnodu{nim. Kada je sve to po~elo, Iris je uhvatila ogromna trema. Mislila je da se ne}e mo}i ni
pokrenuti. Plesala je i ranije pred
mnogobrojnom publikom, ali
nikada ovako brojnom i nikada
pred o~ima stru~njaka iz cijele
DECEMBAR 2012
Iris Popari}
Evrope koji su trebali dati svoj sud
o njenoj umjetnosti. A onda je sve
krenulo kako treba. Iris se koncentrisala na ples, potisnula tremu i
misli o rezultatima i samo u‘ivala.
Plesala je za sebe i svoje roditelje,
plesala je za sve dobre ljude na
ovom svijetu i ni~ega se nije bojala. Kada je zavr{ila bila je svjesna jedino toga da je dala svo
svoje umije}e i sve svoje godine
mladog ‘ivota da poka‘e svijetu
ono {to zna, umije i voli. Uvijek
isti~e da muzika i ples daju smisao
njenom ‘ivotu i to ju je vodilo
kroz period odrastanja i stasanja
u prvakinju zemlje u kojoj je ro|ena i u kojoj ‘ivi. To ju je vodilo
i te ve~eri, jedne od najzna~ajnijih
u njenom ‘ivotu.
Iris u‘iva u ovome {to radi. Na
sceni se osje}a sjajno, bez obzira
pjeva li ili repa, a osje}a se oslobo|ena svih okova koji ste‘u ljude,
pa i mlade njenih godina, u svakodnevnom ‘ivotu. Obi~no nastupa sa plesnom hip-hop grupom, ali
i kao individualni solista sa pjesmom ili rapom. Mnogo je ljudi
koji imaju odre|ene predrasude o
hip-hopu i rapu. Iris sve to do‘ivljava kao ~istu umjetnost i pravac
sa mnogo mogu}nosti sopstvenog
izra‘avanja. Smatra da je svaka
pjesma jedna pri~a i ‘ivotna filozofija ispunjena najdubljim razmiAdis sa Ocem Hazimom
{ljanjima i osje}anjima. Ona pi{e
pri~e o ljubavi, prijateljstvu, snovima, budu}nosti, predrasudama,
ljubomori, ljubavi prema muzici i
o jo{ mnogo toga. Ona nikada ne
staje i nikada ne misli da je u~inila
dovoljno. Misli da se umjetnost
mora pokazivati. Radi toga u~estvuje u svim oblicima predstavljanja javnosti putem workshopova, muzi~kih predstava i u svemu {to je povezano sa muzikom i
plesom.
Na kraju rije~ dvije o njoj privatno. Iris poha|a osmi razred
narodne {kole i uspijeva uskladiti
{kolske obaveze sa savojim ljubavima, muzikom i plesom. Ima
svesrdnu podr{ku i pomo} roditelja, ali i svojih nastavnika. Stigne
uraditi sve svoje {kolske zada}e i
obaveze prema {koli te na}i dovoljno vremena i prostora za ono
{to voli. Ponekada osjeti da je dan
isuvi{e kratak, a njoj nije dosta
muzike i igre. Svojim vr{njacima,
tinejd‘erima poru~uje da samo talenat i ljubav za umjetno{}u, sportom, naukom kulturom i svim drugim oblastima ‘ivota nije dovoljna
ako sve to ne prati disciplina i naporan rad. Kada neko ima talenat,
ako ga podr‘i treningom i uporno{}u na pravom je putu ka uspjehu.
Po‘elimo ovom bosanskoherecgova~kom cvijetu svu sre}u u
‘ivotu i neka je njeno ime, poput
stvarnog cvijeta prati na svakom
koraku i putu ka uspjesima.
AKTUELNO
Popis stanovni{tva u BiH 2013. godine: Izja{njavanje o
nacionalnoj pripadnosti klju~no je pitanje
Izjasniti se u korist, a ne na {tetu
etni~kog ili nacionalnog identiteta
Pi{e: Idriz HOD@I]
[email protected]
U
Bosni i Hercegovini, ali i
u bh. dijaspori, veoma je
aktuelna tema vezana za
popis stanovni{tva 2013. godine.
Mi{ljenja gra|ana, o nekim klju~nim pitanjima o kojima }e se
izja{njavati na predstoje}em popisu, su podijeljena. Ipak, uo~ljivo
je da se naj{ire rasprave vode o
pitanju etni~ke ili nacionalne identifikacije Bo{njaka. Upravo zbog
toga je i pokrenuta kampanja „Bitno je biti Bo{njak. Na nedavno
odr`anoj tribini u Sarajevu o ovoj
temi govorio je akademik Muhamed Filipovi}. On je, uz ostalo,
kazao: „Bo{nja~ka nacija je bitna
za postojanje Bosne i Hercegovine kao zemlje i dr`ave, jer ako ne
bi bilo Bo{njaka onda u BiH nema
historijskog i konstitutivnog naroda, osim Srba i Hrvata“, te naglasio da se Bo{njacima „ponovo podme}e upitnost njihovog bo{nja~kog nacionalnog identiteta, s tendencijom nametanja dileme da li
su nacija, etni~ka ili regilijska
grupa“.
Prema Zakonu o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova
u Bosni i Hercegovini 2013. godine, popis }e se provesti u vremenu od 1. do 15. aprila 2013. godine, sa stanjem na dan 31. 03.
2013. godine. Popisom }e biti
obuhva}eni i dr‘avljani BiH koji
‘ive u inozemstvu, a imaju prebivali{te u BiH i odsutni su du‘e
od 12 mjeseci, a {to je regulisano
~lanom 40. Zakona o popisu.
Predstoje}i popis, u odnosu na
onaj iz 1991. godine, ima izvje-
snih razlika i specifi~nosti, na koje
‘elimo ukazati. Kod popisa stanovni{tva iz 1991. godine, najbrojniji
su bili Muslimani (43,47%), zatim
Srbi (31,21%), Hrvati (17,21%),
Jugoslaveni (5,54%) dok su pripadnici ostalih naroda i narodnosti
ili osobe s nepoznatom nacionalnom pripadno{}u ~inili veoma
mali procenat.
Modalitet „Musliman“, kao
nacionalno ili etni~ko izja{njenje
tada je kori{teno na temelju Ustava
biv{e SFRJ iz 1974. godine, kada
je dr`avljanima SFRJ koji su se
izja{njavali kao muslimani, priznat
nacionalni identitet pod imenom
„Musliman“, sa velikim slovom
M, da bi ih u~inili ravnopravnim
sa ostalim narodima biv{e SFRJ.
Ne ulaze}i u dru{tveno politi~ke i historijske okolnosti tog ~ina,
razvoj doga|aja koji su obilje‘ili
vrijeme od 1992. godine pa nadalje (disolucija biv{e SFRJ, agresija na RBiH, postdejtonsko ustrojstvo BiH i dr.), doveli su do radikalnih promjena demografske slike stanovni{tva u BiH. Tokom
agresije na RBiH veliki broj gra|ana je poginuo ili nestao, ve}i broj
je izbjegao u druge zemlje ili je raseljen unutar BiH, {to je u zna~ajnoj mjeri izmijenilo sliku nacionalnog sastava stanavni{tva u pojedinim gradovima i naseljima u
BiH. Stoga je i razumljivo o~ekivati mnogo druga~ije brojke i statisti~ke podatke na popisu 2013., u
odnosu na popos iz 1990. godine.
Ne ‘ele}i se detaljnije upu{tati
u sadr‘aj popisnih obrazaca, ‘elimo da uka‘emo samo na neka
klju~na pitanja i na mogu}e odgovore na njih. U prvom redu
osvrnu}emo se na etni~ko ili
nacionalno izja{njavanje.
Uz pitanje koje se odnosi na
ETNI^KO ILI NACIONALNO
IZJA[NJAVANJE, mogu}e je da
}e biti vi{e opcija za izja{njavanje,
koje popisiva~i ne}e saop{tavati
gra|anima prije nego {to se sami
izjasne, ve} }e upisivati ono {to
oni u svom odgovoru ka‘u.
Iako zakon dozvoljava da se
gra|ani o ovom pitanju nisu obavezni izja{njavati, logi~no je o~ekivati da }e se mo}i izjasniti za
jednu od sljede}ih opcija: BO[NJAK-SRBIN-HRVAT-OSTALI
I NE IZJA[NJAVA SE.
Kako smo u uvodu konstatirali, kod jednog broja Bo{njaka
prisutna je dilema ili nerazumijevanje u pogledu izja{njenja na ovo
pitanje. Mnogi misle da je ispravno da se izjasne kao „Bosanac“,
„Hercegovac“ ili kao „Musliman“. Oni koji tako misle treba da
znaju da njihovo izja{njavanje kao
Bosanac, Hercegovac ili Musliman ne predstavlja njihov ni nacionalni ni etni~ki identitet. Ime
„Musliman“, na primjer, je univerzalna vjerska i duhovna vrijednost koja pripada muslimanima
iz svih etni~kih i nacionalnih zajednica {irom svijeta. Iz tih razloga
Bo{njaci nemaju pravo svojatati i
upotrebljavati ime „Musliman“ za
svoje uske nacionalne interese.
Svi oni koji navode Bo{njake da
se na narednom popisu stanovni{tva u BiH pi{u nacionalno „Musliman“, „Bosanac“ ili „Hercegovac“, treba da znaju da time direktno ili indirektno rade na etni~kom ~is}enju Bo{njaka i doprinose svo|enju Bo{njaka na
OSTALE, odnosno na nivo nacionalne manjine u vlastitoj dr`avi.
Bilo bi pogre{no to dopustiti, jer
Bo{njacima je prvi put dozvoljeno
da se, nakon stotinu godina, na
predstoje}em popisu stanovni{tva
izjasne kao Bo{njaci.
Pitanje izja{njavanja po pitanju religiozne pripadnosti i jezika
kojim govore nema ozbiljniji uticaj na popis koliko to ima izja{njavanje o nacionalnoj pripadnosti.
Svako ima pravo da se izjasni
kako ‘eli. Na vama je po{tovani
gra|ani – dr‘avljani Bosne i Hercegvoine da se na narednom popisu stanovni{tva u BiH 2013.
godine izjasnite u korist, a ne na
{tetu va{eg etni~kog ili nacionalnog identiteta, va{e vjeroispovijesti i va{eg maternjeg
jezika.
DECEMBAR 2012
AKTUELNOSTI
Direktori {kola
prave razliku
izme|u danske i
muslimanske
djece
17.10.2012.
„Preko glave mi je vas
muslimana, koji ometaju
nastavu“, rekla je direktorica
{kole, Birgitte Sonsby, u svojoj
kancelariji u Ejerslykkeskolen
u Odense prije 14 dana kada
je kritikovala grupu dje~aka
koji su ometali nastavu u
razredu.
Otac jednog od dje~aka iz
grupe, Shaib Mansoor, smatra
da se direktorici to nije tek
tako omaknulo nego da je to
odraz generalnog stava,
navodi se u DR Fyn. Sutradan
kada se direktorica izvinula
Shaib Mansooru zbog rije~i
koje je upotrijebila, zamjenik
{efa, Jan Beck-Larsen, je
potvrdio da {kola „generalno“
ima problem sa muslimanskim dje~acima koji ometaju
nastavu.
- „U po razgovora spominju muslimansku djecu i
dansku djecu. To zna~i da oni
imaju takvu vrstu sortiranja u
{koli“, ka`e Shaib Mansoor za
DR Fyn. On je snimio cijeli
sastanak sa Larsenom i pustio
ga za DR. Na snimku izjavljuje
Larsen da {kola uop{teno „ima
problem sa muslimanskom
djecom“, koja koriste „na{e danske standarde kako bi zata{kali stvari i skrenuli pa`nju sa
nastave“. Larsen obja{njava da
takvu vrstu problema nikad
nisu imali sa danskom djecom
i dodaje da to vjerovatno ima
veze s tim {to u {koli ima
mnogo muslimanske djece.
Obja{njenja od strane zamjenika {efa, Jan Beck-Larsen,
na temu direktoricine izjave,
samo potvr|uje Shaib Mansooru da ona to nije rekla iz
revolta. Zato ju je Mansoor
prijavio policiji zbog rasizma,
na {to Larsen nije pristao da
prokomentari{e za vijesti DR
Fyna.
Prevela i priredila:
Almira [I[I]
[email protected]
I BH GLAS I 11
INTERVIEW
]amil Durakovi}, novoizabrani na~elnik Op{tine Srebrenica:
„Izbori u Srebrenici nisu samo klasi~na
politi~ka borba za vlast, ve} i borba za
opstanak na ovim prostorima“
Razgovarao: Idriz HOD@I]
[email protected]
]
amil Durakovi} je ro|en
18. 01. 1979. godine u
Srebrenici. Nakon {to je
pre‘ivio genocid u Srebrenici, kao
{esnaestogodi{nji dje~ak je
„mar{om smrti“ stigao na slobodnu teritoriju u Tuzli, a odatle
u statusu „izbjeglice“ oti{ao u
Ameriku i spojio se s ostatkom porodice. Tokom boravka u Americi,
zavr{io je Fakultet Pravosudne
uprave i Savjetne psihologije
(oblast porodi~nog nasilja), 2003.
godine. U Americi je stekao
petogodi{nje radno iskustvo iz
oblasti Pravosudne uprave. U
aprilu 2005. godine vratio se u
Srebrenicu, gdje i sada ‘ivi. Radio je u op{tinskoj administraciji
u Srebrenici na du‘nostima menad‘era centra za pru‘anje usluga
12
I BH GLAS I
gra|anima i savjetnika na~elnika
za odnose sa me|unarodnom
zajednicom, a potom je obna{ao i
du‘nost zamjenika na~elnika
Op{tine Srebrenica. Na Lokalnim
izborima 2012. godine izabran je
za na~elnika Op{tine Srebrenica,
kao nezavisni kandidat. Te~no
govori, pi{e i ~ita engleski jezik
Gospodine Durakovi}u, u ime
Redakcije BH Glasa i svoje li~no, ~estitam Vam na izboru za
na~elnika Op{tine Srebrenica.
Mo`ete li s ~itateljstvom BH
Glasa u Danskoj podijeliti {ta
za Vas, za Bo{njake i druge gra|ane Srebrenice i za BiH zna~i
taj izbor?
DURAKOVI]: Hvala na ~estitkama. Na po~etku moram re}i da
izbori u Srebrenici nisu samo
klasi~na politi~ka borba za vlast,
ve} i borba za opstanak Bo{njaka
na ovim prostorima sa kojih su
DECEMBAR 2012
genocidom protjerani. Va‘nost
ove pobjede zasniva se na ~injenici da sve srpske politi~ke stranke u Srebrenici jo{ uvijek javno
i otvoreno negiraju genocid. Moja pobjeda nije samo pobjeda Bo{njaka, nego pobjeda svih normalnih ljudi koji ne negiraju genocid
u Srebrenici.
Pre‘ivjeli ste genocid nad Srebreni~anima 1995. godine, koji ima planetarne razmjere, kao
najve}i genocid u Evropi, poslije Drugog svjetskog rata. [ta
nam mo‘ete re}i o tom te{kom
i mu~nom vremenu zla iz
dana{nje perspektive?
DURAKOVI]: Sramotno je da je
nekih 40 minuta leta avionom iz
Be~a do Srebrenice, a ta ista
Evropa je nijemo gledala {ta se u
julu 1995. doga|alo u i oko Srebrenice. Danas, nakon velike sramote cijeloga svijeta, ne postoji
namjera, ali jasna i iskrena namjera, da se Srebrenici su{tinski
pomogne kako bi pre‘ivjele ‘rtve
genocida dobile bar malu satisfakciju za ono {to se dogodilo.
Na trnovitom i neizvjesnom putu, „mar{em smrti“, obuzimala su
Vas razli~ita osje}anja. Mo`ete li
ta Va{a osje}anja opisati u kra}im
crtama?
DURAKOVI]: Ja sam tada imao
16 godina, i nesre}u, a mo‘da i
sre}u, da sam sam i{ao mar{em
smrti. Majka, otac i brat su bili na
prostoru za{ti}ene zone @epa u
mjestu Luka, odakle su moji
roditelji porijeklom, dok sam ja
bio u Srebrenici i poha|ao ratnu
{kolu. Uglavnom, bio sam usamljen i to mi je te{ko padalo, ali
kada sam vidio da neki ljudi ostaju u {umi sa svojom bra}om i o~evima koji su ranjeni ili ve} mrtvi,
onda mi je bilo lak{e jer ne bih ‘e-
INTERVIEW
lio da moj otac i brat ostanu zbog
mene ili ja zbog njih. Uglavnom
sam pratio ~elo kolone i nisam
zaostajao, niti se obazirao. Bilo je
situacija gdje sam htio odustati i
predati se, ali neka snaga koja mi
je dolazila, nije mi to dozvolila.
Pre{ao sam na slobodnu teritoriju
u Nezuku, u prvoj grupi koja je
sedmi dan pre{la na slobodnu
teritoriju.
Kako ste Vi osobno i kako su
ostale izbjeglice iz Srebrenice
tada primljeni u Tuzli?
DURAKOVI]: [ta re}i? Nakon 7
dana pakla bilo je dovoljno ugledati
na{ narod u Nezuku. Pored pomo}i
u hrani, pi}u i drugim potrebama,
narod je bio veoma gostoprimljiv.
Sje}am se, jedna tetka je donijela
pitu sirnicu ~iji miris i danas
osje}am. Prijem je bio, jednostavno
re~eno, bratski...
Na koji na~in i kojim putevima
ste stigli u Ameriku i spojili se s
ostatkom svoje porodice?
DURAKOVI]: Po prelasku u
Tuzlu spojio sam se sa svojim
najstarijim bratom koji je, 1993.
godine, iz Srebrenice preba~en u
Tuzlu kao te{ki ranjenik. Iz Tuzle
smo, nakon {to smo se spojili s
majkom, nakon reintegracije Sarajeva, oti{li u Vogo{}u. Tu smo bili
sve do odlaska u Ameriku, gdje
smo se spojili sa ocem i bratom,
koji su iz koncentracinog logora,
iz Srbije, preba~eni u Ameriku.
Mo‘ete li nam re}i vi{e detalja
o Va{em boravku, {kolovanju i
sticanju prvog radnog iskustva
u Americi?
DURAKOVI]: U Americi sam,
odmah po dolasku, krenuo u
Srednju {kolu, jer po zakonu u
Americi mo‘ete i}i u srednju {kolu samo do navr{enih 18 godina.
Uspio sam s dobrim uspjehom
zavr{iti srednju {kolu i iste godine
krenuo na fakultet, koji sam u roku
zavr{io 2003. godine. Nakon toga
dvije godine sam radio u
op}inskoj upravi grada Manchestera i 2005. godine sam se
odlu~io vratiti u BiH. Tokom {kolovanja radio sam na sudu, uglavnom, na administrativnim poslovima i poslovima prevo|enja...
Tako da svo moje radno iskustvo
je, uglavnom, iz oblasti
pravosudne uprave, a moja diploma i jeste Pravosudna uprava.
Molim Vas, opi{ite nam Va{
povratak u Srebrenicu 2005.
godine?
DURAKOVI]: Do{ao sam u
Srebrenicu s namjerom da ‘ivim i
radim i da na taj na~in doprinesem oporavku svog rodnog grada
koji je mnogo stradao u periodu
1992.-1995. godine. Ubrzo po
mom dolasku tada{nji na~elnik
Malki} me primio da radim u
op}inskoj administraciji, gdje sam
ostao do danas, na razli~itim
pozicijama.
Na ~emu ste se posebno anga‘irali
kao zamjenik na~elnika, a koji su
Va{i prioriteti kao na~elnika
Op{tine Srebrenica?
DURAKOVI]: Prije svega funkcija zamjenika na~elnika nije
toliko uticajna kao funkcija na~elnika, dakle ne kreirate svoj program rada, svoj bud‘et i svoju viziju. Ali, kroz svoje politi~ko djelovanje, uvijek sam se zalagao da
oni koji ‘ive u Srebrenici imaju
prednost nad onima koji dolaze u
nju samo da rade, a svoje plate
odnose negdje drugo da tro{e.
Uvijek sam se trudio da poma‘em
mladim bra~nim parovima, u
odnosu na starije, jer su upravo oni
budu}nost i stub opstojnosti
Bo{njaka na ovim prostorima.
Primarni mi je cilj za{tita digniteta i prava ‘rtava genocida i
njihovih porodica koje su
pre‘ivjele genocid.
Mo‘ete li nam re}i ne{to vi{e o
etni~koj strukturi stanovni{tva,
me|unacionalnim odnosima u
samom gradu i na podru~ju
op{tine Srebrenica?
DURAKOVI]: Od prijeratnih
36.666 stanovnika Srebrenice
(Bo{njaka 78%, 22% Srba i
drugih), sada u Srebrenici ‘ivi
negdje oko 7000 stanovnika, od
toga 50% su Bo{njaci, a 50% Srbi.
Uglavnom, u Srebrenici nisu ostali
oni Srbi koji su na bilo koji na~in
ukaljali ruke u genocidu, tako da
su‘ivot i nije lo{, ako uzmemo u
obzir ~injenicu da do sada nije bilo
niti jednog fizi~kog obra~una
me|u etni~kim grupama zbog
osvete i sli~no. Problemi koji
nastaju ponekad su uzrokovani
tenzijama na vi{im politi~kim
nivoima, a koje imaju svoj odraz i
na ‘ivot ljudi ovdje u Srebrenici.
Koliko iznose ulaganja RS-a u
razvoj Op{tine i jeste li zadovoljni
s tim?
DURAKOVI]: Vlada RS-a ula‘e
onoliko koliko mora, dakle, nema
nekih posebnih izdvajanja za
Srebrenicu, unato~ odluci iz 2007.
godine o posebnom socioekonomskom
tretmanu
Srebrenice. Re}i }u vam da smo
u pro{loj godini dobili nekih
50.000,00 KM. Naravno da nismo
zadovoljni
sa
ovakvim
ma}ehinskim odnosom.
Bili ste predsjednik Inicijativnog
odbora za poseban status
Srebrenice. [ta mislite o tom
pitanju kao novoizabrani
na~elnik Op{tine Srebrenica?
DURAKOVI]: Jo{ uvijek sam na
stanovi{tu da jedino trajno i
odr‘ivo rje{enje za Srebrenicu je
njen poseban status u okviru dr‘ave BiH. Sve drugo }e Srebrenicu
u~initi poligonom za dnevno
politi~ka prepucavanja. Svakako,
razgovarat }u sa svim politi~kim
partnerima o mogu}em modalitetu
posebnosti Srebrenice.
Da li se, u kojoj mjeri i od koga
politizira srebreni~ka tragedija
Bo{njaka?
DURAKOVI]: Naravno, upravo
zato sam i rekao da Srebrenicu
traba osloboditi svih politi~kih
previranja, kako bi ona mogla
nesmetano i}i naprijed.
Mo‘ete li nam re}i ne{to o me-
DECEMBAR 2012
|uop{tinskoj saradnji Srebrenice sa drugim lokalnim zajednicama u BiH i eventualno u inostranstvu?
DURAKOVI]: Do sada nisam
zadovoljan saradnjom Srebrenice
sa drugim lokalnim zajednicama.
Smatram da Srebrenica, zbog
svoje pro{losti, ima mnogo ve}u
{ansu za saradnju nego neke druge op{tine, ali to na‘alost nije iskori{teno. U svom novom mandatu
}u i te kako raditi na tome.
BH Glas svojim tekstovima i
gra|ani BiH u Danskoj organiziranjem prigodnih manifestacija, njeguju sje}anje na `rtve
genocida u Srebrenici. @elite li
im uputiti neku poruku, u vezi
s tim?
DURAKOVI]: Dolazak u Memorijalni centar u Poto~arima,
gdje su ukopane do sada identifikovane ‘rtve genocida u Srebrenici, sveta je obaveza za sve Bo{njake, ma gdje da ‘ive, a dobrodo{li su i svi drugi dobronamjerni
ljudi iz cijelog svijeta, da {ire istinu o genocidu u Srebrenici, a ne
da ga negiraju. Jedino na taj na~in,
tj. ‘ivim sje}anjem, ne}emo
dozvoliti da ‘rtve genocida budu
zaboravljene i da na{i izgra|eni
spomenici, kao sje}anje na te
‘rtve, zarastu u {ipra‘je. Bo{njacima u BH dijaspori poru~ujem:
Iako ste integrisani u nova dru{tva
va{e pravo, a i obaveza je da, kada
do|ete na odmor u BiH, izvadite
li~ne karte u mjestima u kojim ste
ro|eni, jer na taj na~in spa{avate
dr‘avu BiH. A mi druge nemamo.
I BH GLAS I 13
FOTO REPORTAZA
Prva smotra folklora
bh. dijaspore u Danskoj
U
Randersu je 17. novembra ove godine odr‘ana Prva smotra
folklora i sevdalinki BH dijaspore u Danskoj. Uspje{an organizator
ove zaista zna~ajne sve~anosti bio je BH Glas. Nastupile su ~etiri folklorne grupe koje gaje tradicije kulturu i obi~aje na{ih naroda i narodnosti
sa podru~ja na{e domovine. Bile su to folklorne grupe iz Odense,
Randersa i dvije grupe iz Rinkobinga. Kompletan program je pripremljen
i izveden u ~ast 25. novembra Dana dr‘avnosti BiH.
Cilj ove smotre je bio da se prika‘e autenti~na slika na{e narodne
umjetnosti koju njeguju folklorne grupe i dru{tva u Danskoj,
takmi~arski karakter. Sala Doma kulture u Randersu bila je puna.
Sitni tehni~ki propusti, poneka nespretnost ili neuvje‘banost ostali
su primje}eni, ali ni najmanje nisu umanjili op{ti utisak o uspje{nosti
i zna~aju ove prve smotre folklora bh. dijaspore u Danskoj.
Svim u~esnicima uru~ene su zahvalnice BH Glasa kao uspomena
na ovaj izuzetno uspje{an program. Voditeljski par Senida Zaklan i
Mensur Graca iz Odense, vodili su program veoma uspje{no. Muzi~ku
i tehni~ku podr{ku kompletnog programa obezbijedio je Besim Haji}
– Besko. Svi oni, sa veoma dobrom publikom ~inili su veoma dobru
cjelinu iz koje je izviralo na{e zajedni{tvo, ali i nostalgija za
domovinom.
oslanjaju}i se na kulturu i tradiciju naroda u BiH. Na ovaj na~in ove
folklorne grupe predstavljaju najbolji i najvrijedniji most sa
domovinom, Bosnom i Hercegovinom, te njihovo djelovanje ima
izuzetno veliki zna~aj. Sve zajedno, one sa~injavaju op{tu riznicu
nacionalne kulture i umjetni~ke ba{tine, jer od zaborava otimaju ono
{to je osobenost zajedni~kog ‘ivota svakog naroda na prostorima BiH.
Pored narodnih igara, u programu je u~estvovalo i 5 izvo|a~a
sevdalinki.
Smotru folklora bh. dijaspore u Danskoj, otvorio je Idriz Hod‘i}.
U svom kratkom obra}anju ukazao je na osnovni cilj koji se smotrom
‘elio posti}i, naglasio zna~aj ovakvih susreta koji spa{avaju obi~aje,
tradiciju i kulturu na{ih naroda od zaborava te istakao da smotra nema
14
I BH GLAS I
DECEMBAR 2012
Fredericia
FOTO REPORTAZA
V
DECEMBAR 2012
I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE
Savjeti za prevenciju od prehlade i gripe
Kako izbje}i gripu?
Pravilnim i zdravim stilom ‘ivota ove godine mo‘ete
izbje}i napornu gripu. Savjete koje vam donosimo
po~nite prakticirati {to prije, jer je sezona gripe blizu
S
ezona gripe je na vratima.
Ako je ‘elite izbje}i, sada
je pravo vrijeme da po~nete
djelovati preventivno. Najva‘nije
je da oja~ate imunitet {to }e pove}ati otpornost na infekcije. I iako
nema ~vrstih garancija da }ete
gripu izbje}i, savjeti stru~njaka koje vam donosimo svakako }e pridonijeti smanjenju rizika od gripe.
Prehrana
Ako ‘elite jak imunitet, povedite
ra~una o prehrani. Ona mora obilovati vo}em i povr}em i to posebno
onim plodovima koji su poznati kao
bogati izvor vitamina C. Neka se na
va{em jelovniku na|u limun, grejp,
naran~a, brusnice, jabuke… Dobro
je poja~ati i konzumiranje jogurta,
posebno probiotika jer istra‘ivanja
pokazuju da probiotici ja~aju imu-
nitet.
Odmor
Op}e je poznato da stres slabi
imunitet i zato su ljudi pod stresom
skloniji raznim bolestima pa tako i
gripi. Oduprite se stresu kvalitetnim
odmorom. Spavajte sedam-osam
sati tokom no}i, odnosno lije‘ite najkasnije u 23 sata. Slobodne dane koristite za odmor i opu{tanje. Bavite
se stvarima koje volite i koje vas ~ine
sretnima. Molite, meditirajte, slikajte, odnosno radite sve ono {to vas
opu{ta. Jako je va‘no da takvim
aktivnostima ‘ispraznite’ nakupljeni
stres.
Higijena
U prevenciji gripe va‘nu ulogu ima higijena, i to posebno higijena ruku. Naime, ruke nerijetko
dodiruju inficirana mjesta i ljude,
a upravo tako se gripa i {iri. Perite
ruke puno ~e{}e nego {to to radite
ina~e. Posebno je va‘no djecu
uputiti u to. Ukratko, sprije~ite
razvijanje virusa i bakterija u organizmu kvalitetnom higijenom.
Gu‘ve
Izbjegavajte zatvorena mjesta
na kojima se okuplja ve}i broj
ljudi poput kafi}a i trgova~kih
centara. Ljudi ka{lju, ki{u i di{u
pa je na takvim mjestima puno
ve}a koncentracija virusa i bakterija u zraku. Dakle, puno je
ve}a {ansa za dobivanje gripe.
Iako je te{ko izbje}i gu‘ve u svakodnevnom ‘ivotu, potrudite se da
to svedete na minimum.
Pu{enje
Zdrave namirnice
Grejp poma‘e tijelu da ostane zdravo
G
rejp je agrum poznat po
svom kiselkasto-gorkastom okusu, ali i odli~nim
beneficijama za zdravlje. Rezultat
je kri‘anja izme|u slatke naran~e
i pomela, a raste u grozdovima poput gro‘|a. Me|utim, grejp nije bezazlen i mo‘e reagirati u kombinaciji s lijekovima te uzrokovati
zdravstvene probleme. Uzimate li
bilo kakve lijekove preporu~uje
se konzultirati svog lije~nika
prije konzumacije grejpa.
Ako s grejpom nemate
problema, ali vam ne
odgovara okus, i tome se mo‘e dosko~iti. Njegovu
gor~inu mo‘ete
smanjiti kombiniraju}i ga
16
I BH GLAS I
s drugim vo}em u vo}nim salatama
ili zelenom salatom i radi~em.
Ovo su neki od od razloga
za{to biste trebali dodati grejp u
svoju prehranu:
1 .
Poma‘e kod
mr{a-
NOVEMBAR 2012
vljenja. Grejp sadr‘i puno vode, malo
natrija i tijelu nadomje{ta potrebu za
teku}inom i mineralima. Bogat je
enzimima i efikasno razgra|uje masti
pa je ovo vo}e savr{eno za
ubrzavanje metabolizma. Grejp
mo‘ete iscijediti kao sok ili ga
konzumirati kao zdrav me|uobrok.
2. Sprje~ava bolove u zglobovima. Grejp ima enzime
koji poma‘u da se tijelo {to
prije rije{i kalcija koji se
nakuplja u zglobovima i
rezultira boli u zglobovima ili artritisom. Lije~nici ga preporu~uju za
osloba|anje boli i za zdrave
kosti. Jedan doma}i recept
mo‘ete pripraviti i sami.
Sok od grejpa pomije{ajte
Iako pu{a~ima smeta kad ih se
svrstava u posebnu kategoriju, za
to ipak postoje razlozi. Pu{a~i su,
naime, izlo‘eniji virusima i bakterijama jer im je organizam oslabljen. To se ponajvi{e odnosi na
nedostatak vitamina C koji pu{a~i
vi{e tro{e nego nepu{a~i. Upravo
zato oni moraju poja~ati unos
vitamina C u organizam.
Vje‘banje
Ako ‘elite zdrav i sna‘an
organizam
otporan
na
najrazli~itije vrste infekcija, onda
vje‘banje treba postati va{a
redovita navika. Ljudi koji
vje‘baju, pokazuju istra‘ivanja,
otporniji su i na gripu jer imaju ja~i
imunitet. Ako jo{ uvijek ne
vje‘bate, sad je pravo vrijeme da
po~nete. (Izvor: tportal.hr)
s jabu~nim octom i pijte jednom na
dan, pi{e Ve~ernji.
3. Prevencija raka. Grejp je
bogat razli~itim pigmentima koji
poma‘u u borbi protiv raka. Sadr‘i
likopen koji spre~ava rast stanica
raka i tumora ubijaju}i slobodne
radikale. U kombinaciji s vitaminom A i C, te antioksidansima
koje sadr‘i sposoban je jo{ ja~e
za{tititi organizam.
4. Probava i prehlada. Grejp
mo‘e uspje{no lije~iti i uobi~ajene
bolesti kao {to su groznica i prehlade. Poti~e funkciju jetre i pobolj{ava imunolo{ki sistem. Prisutnost pektina i dijetalnih vlakana,
tako|er poma‘e u probavi. Osim
toga, grejp tako|er djeluje kao
antiseptik zbog prisutnosti salicilne kiseline. Mo‘ete koristiti
kapi ekstrakta grejpovih sjemenki
pomije{anih s vodom protiv gljivi~nih i bakterijskih infekcija.
ZENSKI KUTAK
Njega ko‘e
Ko‘a u zimskom periodu
Izlagaju}i tijelo hladno}i svaki dan, pripremate ga
za zimu. Naime, niske temperature aktiviraju
pozitivnu energiju i hladno}a pokre}e cirkulaciju,
a samim tim se i ko‘a br‘e zagrijava
Priredila: Almira [I[I]
[email protected]
N
jega ko‘e je zaista va‘na
ne samo ljeti nego
naro~ito zimi. U
narednih nekoliko redova
mo‘ete pro~itati savjete koji
vam se preporu~uju za njegu
ko‘e tokom zime.
„Ko`a tra`i vlagu, a idealan
na~in da postignete vla`nost
zraka u va{em stanu je da kupite
biljke. Biljke kako bi osigurale
prenos vode od korijena do
vrhova opu{taju vodu i na taj
na~in pove}avaju vla`nost zraka
i to redovno“, kako se navodi
na portalu web stranice
Ljepota.ba.
Po{to je ve} stiglo vrijeme u
kojem je nu‘no zagrijavanje
prostorija, veoma je va‘no da
zra~ite svoje prostorije
umjereno. Dovoljno je da
frekventno otvarate prozor
nakratko kako bi se razmijenio
zrak u prostoriji.
Preporu~uje se tako|e da
iskoristite svaki dan tra~ak
sunca koji se pojavi kroz oblake.
Oti|ite u {etnju kada je sunce
vani kako biste ko‘i obezbjedili
dovoljnu apsorpciju vitamina D.
Izlagaju}i tijelo hladno}i
svaki dan, pripremate ga za
zimu. Naime, niske temperature aktiviraju pozitivnu energiju
i hladno}a pokre}e cirkulaciju,
a samim tim se i ko‘a br‘e
zagrijava.
Izvor: Ljepota.ba
Male KulinarskeVjestine
v
Priprema: AmilaSMAJLAGI]
[email protected]
Sogan dolma
Sadr‘aj: 600 g crvenog luka
u ne{to ve}im glavicama, malo
crvene aleve paprike, malo sir}eta
i 400 g pavlake.
Materijal za nadjev:
100 g crvenog luka, 400 g
mljevene junetine, 80 g ri‘e, dvije
ka{ike para-dajz
pirea, dvije
ka{ike
ma-
slaca ili ulja, malo soli, malo bibera
i 1 krupnije jaje.
Priprema: Podrezati vrhove
na glavicama luka. Staviti glavice
luka da se skuhaju u vodi, ali paziti
da se ne prekuhaju. U vodu se
doda malo sir}eta.
Skinuti s pe}i, ocijediti toplu i
naliti hladnu vodu. Pritiskanjem
prstima istiskivati ko{uljice odnosno prstenove luka - dolme. Prvi
sloj s ljuskom se odbacuje, a upotrebljavaju se ostali slojevi.
Od jedne glavice luka dobije se
vi{e dolmi koje se pune nadjevom.
Dolme se pune malom ka{ikom ili
prstima.
Nadjev se priprema tako da se
sitno isjecka crveni luk i izmije{a sa
mljevenim mesom. Dodati biber,
ri‘u, paradajz-pire, jaje, so i ulje. Sve
dobro izmije{ati. Punjene
dolme luka se
sla‘u u {erpu,
zaliju
toplom vodom tako da budu
pokrivene, doda se malo sir}eta
(ako se glavice nisu kuhale sa
sir}etom), pritisnu tanjirom ili
drugim poklopcem (u‘im od
{erpe), te stave kuhati.
U kuhanu dolmu se doda malo
aleve slatke paprike.Uz dolmu se
servira kiselo mlijeko ili
pavlaka.
Kompot od
mu{mula
Sadr‘aj:1 kg mu{mula, 1 kg
{e}era, 500 ml vode,100 ml
konjaka (po ‘elji), jedan limun (kora
od limuna)
Priprema: Tvrde mu{mule
operemo, posu{imo, skinemo im
vrh i izbodemo iglom.
Kada smo ih tako pripremili
stave se u vodu kuhati. Pustimo ih
da kuhaju nekoliko minuta, a zatim
ih vadimo i ostavimo na cijediljku
da se ocjede.
[e}er dodati u pola litra vode i
staviti da prokuha tako da sirup
DECEMBAR 2012
postane bistar. Zatim se doda cimet,
kora od limuna i po ‘elji konjak.
Mu{mule poredati u mlake tegle,
pa onda zaliti pripremljenim vru}im
sirupom. Tako ostaviti da stoje
jedan dan.
Drugi dan izliti sok u {erpu,
ponovo ga prokuhati, a nakon
toga ponovo zaliti mu{mule.
Tre}i dan staviti zajedno mu{mule i sok da prokuhaju. Malo ih
ohladiti, a zatim ih redati u tegle i
preliti sirupom u kojem su se
kuhale i zarvoriti tegle.
I BH GLAS I 17
SPORT
Rukometne oscilacije
Usponi i padovi bh. rukometa
Ovako stanje podsje}a neodoljivo na situaciju koja je ne tako davno vladala u
nogometnoj reprezenztaciji BiH i N/F BiH. Zbog toga se samo po sebi name}e
pitanje da li je rukometu u BiH potreban Komitet za normalizaciju poput onoga
koji je pokrenuo pozitivne pomake unutar bh. nogometa?
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
V
e} nekoliko puta do sada
smo se u na{em listu
osvrtali na stanje u bh.
rukometu. Pisali smo o uspjesima
sarajevske Bosne koja se jedne
sezone na{la me|u 16 najboljih
ekipa u najja~em evropskom klupskom rukometnom takmi~enju,
da bi sljede}e sezone isti klub
do{ao na ivicu finansijskog kraha
koji je bio propra}en rezultatskim
sunovratom. Spominjali smo
uspje{an nastup mu{ke rukometne
reprezentacije u grupnoj fazi kvalifikacija za SP u [paniji 2013., {to
je bio korak unaprijed u odnosu
na katastrofalan nastup u prethodnim kvalifikacijama. U me|uvremenu se desio i bara‘ za pomenuto SP koji je sa sobom donio oba
kraja spektra zadovoljstva. Dvome~ sa favoriziranim Nijemcima
je pokazao da na{i rukometa{i ne
spadaju u sam evropski vrh, ali da
za njega imaju potencijal. Nakon
blijedog izdanja u Stuttgartu i
poraza od 36-24, desio se pozitivni mentalni {ok u redovima na{e
reprezentacije i nekoliko dana kasnije veliki protivnik je savladan
sa 33-24. Na{i momci su u zadnjim minutama susreta bili nadomak ‘eljenog rezultata, ali nedostajalo je malo sre}e i plasman na
SP nam je zamalo izmakao.
Upravo ovaj revan{-me~ protiv Njema~ke i visoka pobjeda
trebalo je da ozna~i prekretnicu i
bude temelj za nastavak kontinuiranog progresa bh. rukometa.
Ekipa je pokazala da posjeduje
igra~ki kvalitet i borbeno srce sa
kojima se mo‘e nositi i sa najboljima u Evropi. To je bila osnova
koja je svim ljubiteljima rukometa
u bh. krugovima podgrijavala
nade u plasman na EP 2014. u
Danskoj. U te{koj kvalifikacijskoj
grupi sa Srbijom, Rusijom i Austrijom, ali ohrabreni odli~nom
predstavom u revan{u protiv Njema~ke i uspje{nim igrama u rani18
I BH GLAS I
Bh. rukometa{i sa zadnje utakmice sa Njema~kom
u Sarajevu (Foto: Rukometni Savez BiH)
jim utakmicama u kvalifikacijama, izabranici selektora Dragana
Markovi}a zra~ili su samopouzdanjem i o~ekivanja bh. sportske
javnosti bila su optimisti~no uperena ka jednom od prva dva mjesta
u grupi koja vode na EP.
A onda umjesto nadogradnje i
nastavka uspona desio se novi pad.
U prvom kolu bh. rukometa{i su u
Linzu ubjedljivo pora‘eni od
doma}ina Austrije (35-24) uz veoma lo{u igru i minimalno zalaganje
na terenu, i postavljalo se pitanje
ho}e li se u susretu drugog kola
protiv Srbije u Sarajevu dogoditi
novi pozitivan odskok ili }e se
nastaviti slobodni pad koji bi zna~io kraj kvalifikacija ve} u njihovom
startu. Po~etak utakmice je izgledao
obe}avaju}e i prvo poluvrijeme su
na{i rukometa{i odigrali u solidnom
stilu zavr{iv{i ga sa lijepom predno{}u (12-8). Me|utim u drugom
poluvremenu se u igru na{eg tima
ponovo uvukla anemija. Zastali su
opet i odbrana i napad, izgubila se
imaginacija, nestalo je sr~anosti.
Drugi uzastopni poraz (21-24) i novi
ulazak u defetizam.
Osim toga {to su ovi porazi zaDECEMBAR 2012
boljeli zbog lo{e igre pojavila se
opet stara boljka – odnos pojedinaca prema najva‘nijem dresu.
Golman Barcelone Danijel [ari}
jo{ jednom se oglu{io o izbornikov poziv, dok jedan od najiskusnijih bh. reprezentativaca, Adnan
Harmandi}, odbio u}i u igru u 50.
minuti susreta protiv Srbije. [ari}
svoje odbijanje pravda nepoja{njenim razlozima li~ne prirode
koji imaju veze sa Rukometnim
Savezom BiH, dok Harmandi}
svoj potez obja{njava razo~arenjem u lo{u atmosferu unutar reprezentacije i odnosom pojedinih
igra~a prema njoj. Bez imalo ‘elje
da pravdamo postupke navedenih
igra~a moramo staviti ruku na srce
i priznati da je ta~no da je odnos
pojedinaca prema dr‘avnom dresu
~esto diletantski i kao takav za
svaku kritiku, a i da je u vrhu RS
BiH mnogo toga haoti~no. Pominjali smo u vezi sa ovime izme|u
ostalog odre|ene du‘nosnike u
Savezu ~ija djeca igraju za reprezentacije drugih dr‘ava.
Ovako stanje podsje}a neodoljivo na situaciju koja je ne tako
davno vladala u nogometnoj re-
prezenztaciji BiH i N/F BiH. Zbog
toga se samo po sebi name}e pitanje da li je rukometu u BiH potreban Komitet za normalizaciju
poput onoga koji je pokrenuo pozitivne pomake unutar bh. nogometa? Da li bi komitet u kome bi
glavnu rije~ vodili priznati rukometni asovi poput Maglajlije, [umana, Hasanefendi}a, Mrkonje,
Smajlagi}a, Demirovi}a, i da ne
nabrajamo dalje, uspjeli urediti
odnose unutar vrhovne bh. rukometne ku}e, popraviti imid‘ reprezentacije i unijeti u nju trajno pozitivniju atmosferu? Odgovori se
iz ove perspektive samo mogu naga|ati, ali jedno je sigurno – BiH
ima bogatu rukometnu tradiciju i
oduvijek je bila rasadnik rukometnog talenta i kao takva u najmanju ruku zaslu‘uje optimalne uslove za daljnji razvoj rukometne
igre. Talenat i potencijal su i danas
uo~ljivi, ali se moraju kontinuirano efektivno iskori{tavati {to }e
dovesti i do kontinuiteta u rezultatima, a na kraju i do plasmana na
najve}e rukometne smotre {to sa
nestrpljenjem i{~ekujemo jo{ od
osnivanja RS BiH.
BH SPORTISTI U DANSKOJ
Portret sportiste (10): Dennis Rakovi}, fudbalski golman
juniorske ekipe FC Fredericia
Sportista rasko{nog talenta
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
[email protected]
N
a{a domovina Bosna i
Hercegovina prepuna je
mladih sportskih talenata
koji naj~e{}e bljesnu, a zatim se
ugase i utope u sivilo prosje~nosti.
Samo talenat i vlastito anga‘ovanje
te naporan rad nisu dovoljni da bi
se oblikovao jedan pravi sportista.
Bosna i Hercegovina jako malo
ula‘e u svoje talente, a samo rijetki,
oni vanserijski, uspiju se izdi}i
iznad prosje~nosti prije svega zahvaljuju}i pojedincima, naj~e{}e
roditeljima, a samo ponekada i
uslovima koji im omogu}uju kakvo
takvo normalno treniranje i pripremu za postizanje vrhunskih rezultata. Nasuprot tome na{im mladim
i talentovanim sportistima ro|enim
u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu otvorena su sva vrata prema
uspjehu. Ma}ehinski odnos zemlje
porijekla prema sportistima koji
‘ive i rade van domovine prisutan
je isto kao i generalni odnos dr‘ave
prema dijaspori. Nije ni ~udo {to
su za na{u domovinu nepovratno
izgubljeni talenti poput Zlatana
Ibrahimovi}a i mnogih drugih
manje vi{e znanih i poznatih.
Na sportskom nebu Danske sija mnogo pravih sportskih zvijezda
sa korijenima iz Bosne i Hercegovine. O ve}ini njih smo ve} pisali
u BH Glasu. Radilo se uglavnom
o mladim i ve} dobro afirmisanim
sportistima koji su zauzeli svoje
mjesto u klubovima, a poneki i u
danskim reprezentativnim selekcijama, gdje brane boje Danske, a ne
zemlje svog porijekla. Na putu
sportskih uspjeha nalazi se i Dennis Rakovi} iz Fredericije, koji je
sa tek navr{enih 16 godina na putu
da postane pravi sportski dragulj.
Dennis Rakovi} ro|en je 17.
jula 1996 godine u danskom gradu
Randersu gdje su njegovi roditelji,
Zeni~ani, boravili kao tra‘ioci azila. Po preseljenju u Fredericiju
Dennis je pokazao ogroman interes
za fudbal te je sa nepunih 5 godina
po~eo svoju sportsku karijeru kao
mla|i pionir u KFUM Fredericia,
Dennis Rakovi}:
Ho}e li BiH
drugima
prepustiti jo{
jednog
perspektivnog
fudbalera?
(privat foto)
a svoju prvu zvani~nu utakmicu je
odigrao sa svega 6 godina. Slu~ajno je stao me|u stative i one su
definitivno opredijelile njegov dalji
‘ivotni, ali i sportski put. Uporedo
sa stasanjem u mladog ~ovjeka razvijala se i njegova sportska karijera. Pro{ao je sve pionirske i juniorske selekcije u Fredericiji kao
golman koji ni‘e uspjehe i nikada,
ni na jednoj utakmici nije bio zamijenjen. 2010. godine Dennis je
potpisao svoj prvi ugovor sa FC
Fredericia sa svega 14 godina
‘ivota, a i danas je prvi i nezamjnjivi golman juniorskog pogona, koji
kuca na vrata prvog tima. Putevi
uspjeha za njega su {irom otvoreni.
Veliki uticaj na njegovu karije-
ru imali su njegovi roditelji. Sa njihove strane imao je bezrezervnu
podr{ku, a tako je i dan danas. Kao
malog dje~aka podsticali su ga na
rad i treninge, znaju}i da time na
najbolji na~in ula‘u u njegovu
budu}nost. Nikada nisu propustili
da mu uka‘u da je ro|en u Danskoj,
daleko od svoje domovine, ali da
nikada ne smije zaboraviti svoje
porijeklo i korijene. Zato i ka‘e da
mu je najve}i sportski san zauzeti
mjesto me|u stativama reprezentativne selekcije Bosne i Hercegovine.
Kako je stasao i razvijao se
tako su se mijenjali i njegovi treneri. Sa njim je najdu‘e radio Thomas Ulrik, trener FC Fredericia,
koji ga je pou~io najva‘nijim i naj-
vrijednijim karakteristikama koje
jedan dobar golman mora imati.
Dennis isti~e da je veliki uticaj na
njegovu karijeru golmana imao i
njegov tetak, Safet Mujevi} koji je
i sam u mladosti bio vrstan golman.
Odigrao je mnogo utakmica u pionirskim i juniorskim selekcijama,
ali je jedna od njih na njegovu karijeru ostavila najubjedljiviji pe~at.
Bila je to utakmica protiv ekipe
AGF iz Aarhusa, odigrana ove
godine, a zavr{ena je podjelom bodova i krajnjim rezultatom 1:1. Na
toj utakmici Dennis je bio pravi
junak i nepremostiva prepreka za
igra~e AGF. Branio je i nemogu}e
{uteve i samo jednom je kapitulirao, kada nije mogao u~initi apsolutno ni{ta da sprije~i pogodak. Nakon ovoga za njega je bilo normalno da ga poslije svake utakmice
progla{avaju najboljim akterom
susreta.
Dennis uveliko kuca na vrata
danskih selekcija i samo je pitanje
vremena kada }e ih kona~no {irom
otvoriti. Njegova ‘elja je da zaigra
u dresu sa nacionalnim grbom Bosne i Hercegovine. Ho}e li mu se
to ispuniti ostaje da se vidi. Sude}i
po dosada{njim iskustvima, gdje
na{a domovina olako odbacuje talente koji se pojave u inostranstvu,
te{ko je ostvarljivo. Ali uporan rad,
trenenizi i utakmice izbacit }e
uskoro ovog mladog ~ovjeka u prvi
plan. A tada }e se na{i fudbalski
stru~njaci morati opredijeliti da
mladim talentima pru‘e mnogo
vi{e mogu}nosti.
Dennis Rakovi} (u prvom redu - ~etvrti zdesna) sa juniorskom ekipom FC Frederician
DECEMBAR 2012
I BH GLAS I 19
DIJASPORA
Njema~ka: Odr‘an sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza bh. dijaspore
Odnos vlasti BiH prema njenoj dijaspori, treba
biti mnogo bolji, intenzivniji i konkretniji
Bh. dijaspora izra‘ava ~u|enje vi{egodi{njim indolentnim odnosom vlasti u BiH prema vi{e od
milion i po svojih gra|ana koji ‘ive u svijetu
Pripremio: Vezuv BA[I]
[email protected]
Foto: SSDBiH
U
poznatom njema~kom
turisti~kom gradi}u Bad
Liebenzell, ~etrdesetak
kilometara udaljenom od [tutgarta, od 9. do 11. novembra 2012.
godine odr‘an je sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i
tribina, na temu „Bosna i Hercegovina i njena dijaspora – pet do
12“. Sastanak i tribina odr‘ani su
u prostorijama „Haus des Grafen“, a odli~an doma}in i organizator bili su Consulting Medical
Care Group, njema~ke korporacije iz Sindelfingena ([tutgart), ~iji
je vlasnik i predsjednik Upravnog
odbora uspje{ni Bosanac Sead
Graf Kozli~i} von Tinj i asocijacija gra|ana BiH u SR Njema~koj,
na ~elu sa Savezom bosanskih dopunskih {kola u ovoj zemlji ~iji je
predsjednik Haris Halilovi}, potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine.
Glavne teme sastanka GO
SSD BiH i tribine „Bosna i Hercegovina i njena dijaspora – 5 do
12“ bile su odnos vlasti BiH pre-
Otvoren spomenik ‘rtvama
genocida u Srebrenici
Dio rukovodstva Svejtskog saveza dijaspore BiH sa susreta u Bad Liebenzellu (Njema~ka)
ma njenoj dijaspori, a zaklju~ak je
da taj odnos treba biti mnogo bolji,
intenzivniji i konkretniji.
Istaknuto je da bh. dijaspora
izra‘ava ~u|enje vi{egodi{njim
indolentnim odnosom vlasti u BiH
prema vi{e od milion i po svojih
gra|ana koji ‘ive u svijetu i koji
su jedan od njenih najve}ih potencijala, ulaga~a i koji su spremni
da se jo{ vi{e anga‘uju u njen eko-
nomski razvoj ako se za to naprave zakonske pretpostavke.
Kao pozitivan primjer dobre
saradnje dijaspore i institucija BiH
na sastanku u Njema~koj istaknuto je samo Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice BiH.
Bh. dijaspora zahtijeva da vlasti u BiH sprovedu u praksi odluke
koje su ve} same donijele: pravno
regulisanje dopunskog obrazova-
Detalj sa tribine o Bosni i Hercegovini na susretu SSDBiH u Bad Liebenzellu (Njema~ka)
20
I BH GLAS I
DECEMBAR 2012
nja na maternjem jeziku za djecu
iz BiH u inozemstvu, statut nastavnika i koordinatora u dopunskim
{kolama, otvaranje Kulturno-informativnih centara u zemljama sa
velikim brojem dijaspore, pojednostavljenje u~estvovanja dr‘avljana BiH u dijaspori na izborima
u BiH, aktivnije uklju~ivanje
dr‘ave u organizovanje bh. dijaspore, podsticanje njenog boljeg
organizovanja i omogu}avanje da
i dr‘avljani BiH koji ‘ive u svijetu
budu popisani na narednom popisu stanovni{tva u Bosni i Hercegovini koji je planiran naredne godine. Tra‘i se da popis stanovni{tva u BiH bude izvr{en u ljetnim
mjesecima, kada se veliki broj
dr‘avljana BiH nalazi na godi{njim odmorima u domovini.
U dijaspori Bosne i Hercegovine postoji veliki broj veoma
uspje{nih privrednika dr‘avljana
BiH ili onih koji su porijeklom iz
BiH. Dijaspora BiH je spremna da
ula‘e u BiH i pomogne njen privredni razvoj, ali se u samoj BiH
za to moraju stvoriti zakonske
pretpostavke i regulative kako bi
ulaganje bilo stimulisano i mogu}e.
HISTORIJA
Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (18):
Dejtonski mirovni sporazum i njegove implikacije
17 godina nepravednog mira
Pi{e: Benjamin DAJI]
[email protected]
P
rije 17 godina Bosna i
Hercegovina je kro~ila u
novu epohu svoga hiljadugodi{njeg postojanja. Nakon
skoro 1500 dana agresorskih dejstava koja su BiH nanijela nenadoknadivu {tetu u vidu preko 100
000 ljudskih ‘rtava, vi{e stotina
hiljada ranjenih i zlostavljenih,
vi{e od miliona izbjeglih, ru{enja
i uni{tavanja ogromnog broja kulturnih i vjerskih gra|evina i institucija, zemlja je od kraja novembra 1995. zapo~ela egzistiranje
na novim principima u oviru do
tada neoprobanih ramova.
U vojnoj zra~noj luci WrightPatterson nadomak ameri~kog
grada Dayton u dr‘avi Ohio, od
1. do 21. novembra te godine
odvijala se konferencija koja je
trabala rezultirati okon~avanjem
ratnog sukoba na podru~ju BiH i
uspostavljanjem temelja za budu}e ure|enje i funkcioniranje
dr‘ave. U su{tini je ova konferencija predstavljala nadogradnju na
Va{ingtonski sporazum postignut
18. marta 1994., kojime je
uspostavljena Bo{nja~ko-hrvatska
federacija, i na pregovore Vlade
RBiH i vlade bosanskih Srba u
@enevi od 8. septembra 1995. gdje
su dogovoreni osnovni principi
unutarnjeg dr‘avnog ure|enja
Bosne i Hercegovine, a koji su
dopunjeni 26.9. 1995. u New Yorku, i po kojima je pod pritiskom
me|unarodne zajednice izme|u
ostalog legalizirano postojanje
srpske paradr‘avne tvorevine pod
imenom Repulika Srpska.
NATO-snage su krajem augusta i po~etkom septembra 1995.
bombardirale polo‘aje bosanskih
Srba {to je pomoglo da hrvatskom
vojnom akcijom Oluja budu pora‘eni Srbi iz Kninske Krajine, a
ofanzivom bosanske armije bude
probijena blokada Biha}a. Armija
BiH i HVO su tada stavili pod
svoju kontrolu preko 50% teritorije BiH koja je ~inila Federaciju
BiH, a ostatak je otpadao na
Republiku Srpsku. Evropska unija
je inicijativu za rje{avanje „bosanskog problema“ prepustila Amerikancima tako da su novi pregovori
vr{eni na ameri~kom tlu i pod pokroviteljstvom SAD-a, a pod vodsvom njihovog Dr‘avnog sekretara
Warrena Christophera i glavnog
posrednika Richarda Holbrookea.
Kompromisna karakteristika
daytonskih pregovora je bilo polazi{te od zate~enog stanja. Realna
situacija 1995.godine je bila postojanje Republike Srpske i Federacije BiH. Nakon dugih i iscrpnih
pregovora postignut je kona~ni
dogovor. Delegaciju BiH su sa~injavali predsjednik Alija Izetbegovi}, Haris Silajd‘i}, Kre{imir
Zubak, Jadranko Prli}, Miro Lazovi}, Ivo Kom{i}, Muhamed [a}irbegovi}, a kao pravni eksperti
tu su bili Kasim Trnka, Kasim Begi} i D‘emil Sabrihafizbegovi}.
Bosanske Srbe je zastupao tim na
~elu sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Milo{evi}em,
dok je hrvatsku delegaciju predvodio hrvatski predsjednik Franjo Tu|man. Uz pomenuta tri
predsjednika potpisnici sporazuma kao svjedoci su bili jo{ i Bill
Clinton, Jacques Chirac, John
Major, Helmut Kohl i Viktor
Chernomyrdin.
Sporazum ili bolje re~eno niz
sporazuma ozna~enih kao aneksi
na Op{ti okvirni sporazum za mir
u Bosni i Hercegovini parafiran
je 21. novembra u Daytonu, a zvani~no je potpisan 14. decembra
1995. u Parizu. Sporazum sadr‘i
11 aneksa od kojih se Aneks 4
direktno odnosi na ustav, a Aneks
3 (izbori), Aneks 6 (ljudska prava)
i Aneks 7 (izbjegla i raseljena lica)
reguliraju ustavnu materiju.
Prema ~lanu I/1. Ustava Bosne i
Hercegovine, BiH je nastavila
svoje pravno postojanje prema
me|unarodnom pravu kao dr‘ava
DECEMBAR 2012
sa unutarnjom strukturom modificiranom ovim ustavom i sa postoje}im me|unarodno priznatim
granicama. Ona je ostala ~lanica
Ujedinjenih nacija i mogla je zatra‘iti da bude primljena u i u druge me|unarodne organizacije. Jedan od osnovnih principa na kojima je sporazum bio zasnovan bila
je podjela teritorija BiH po klju~u
51-49 (51% Federaciji BiH, 49%
Republici Srpskoj), dok je naknadna arbitra‘a trebala odrediti
sudbinu br~anskog koridora.
Daytonski sporazum jeste u
svoje vrijeme zaustavio daljnje
krvoproli}e i ponudio osnovu za
mirniju budu}nost, ali u svakodnevnici savremene BiH vidljivo
je da Daytonski sporazum sprje~ava napredak zemlje u pravcu reintegracije i rekonstrukcije gra|anskog dru{tva. Sporazum se tako|e pokazuje i kao smetnja na
putu BiH ka evroatlantskim integracijama, koji predvi|a efikasniji, jednostavniji i transparentniji
upravni aparat. Nekoliko internacionalnih
konferencija
pokazalo je neophodnost izmjene
Daytonskog sporazuma ~ime bi
BiH jednog dana pre{la iz tzv.
daytonske u tzv. briselsku fazu,
fazu aktivnih evroatlantskih
integracija i ve}e funkcionalnosti
na internom planu.
I BH GLAS I 21
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA
Lego kockice - magi~ne
igra~ke stolje}a
Plasti~ne kockice koje je prije 80 godina brendirao danski stolar Kirk
Kristiansen kreativcima su dovoljne da sastave nevjerovatne oblike. Sve
ljubitelje Lego kockica odu{evit }e fotografije koje, izme|u ostalih,
prikazuju stegosaurusa, Koloseum i popularne likove iz Ratova zvijezda
te ilustruju za{to su 1999. upravo one progla{ene igra~kom stolje}a.
[vedska: Starica od
105 pozvana u vrti}
[ve|anka Ana Erikson, starica od
105 godina, nedavno je dobila veoma
neobi~no pismo. Naime, jedno obdani{te u Tierpu, na istoku [vedske,
poslalo joj je pismo u kojem je obavje{tava da u toj pred{kolskoj ustanovi ima jedno slobodno mjesto za
nju. Direktorka vrti}a objasnila je da
je dobila listu sa imenima i adresama
svih ro|enih u Tierpu ’07, pa je tako
i Ana Erikson, ro|ena daleke 1907,
dobila poziv.
Skupljala kosti i
koristila ih kao
seksualne igra~ke!
Policija je uhapsila [ve|anku nakon
{to je u njezinu stanu prona{la ljudske kosti, a optu‘ena je da ih je upotrebljavala kao seksualne igra~ke.
Ona tvrdi da ih je skupljala iz hobija
i zato {to je zanima povijest. Protiv
‘ene je podnesena optu‘nica zbog
„povrede mira pokojnika“, pi{e Lo-
cal. Tu‘iteljica Kristina EhrenborgStaffas nije rekla kako je ‘ena uspjela
skupiti gotovo cijeli kostur, no potvrdila je da je kosti koristila na „neeti~an na~in“. Vjeruje se da je ‘ena
kosti koristila za seksualno zadovoljavanje. Dvije godine zatvora
najvi{a je kazna koju mo‘e dobiti.
Njema~ka: Na
buvljaku prona{li
blago
Penzioneri Reinhold i Bärbel Hoffman na poznatom su buvljaku u
njema~kom Dresdenu prona{li pravi
raritet. Iako se naizgled radi o obi~nom komadi}u papira, on bi im mogao zauvijek promijeniti ‘ivot. Naime, tokom posjete buvljaku u Dresdenu, penzionerka Bärbel Hoffman
je za 20 eura kupila dva kilograma
starih po{tanskih markica. Njezin je
suprug Reinhold jednog dana odlu~io
pogledati {to se sve nalazi u toj kutiji
s markicama i prona{ao pravo blago.
Pogled mu je, ka‘e, pao na jednu staru i ve} isprljanu markicu. Radi se,
BELGIJA
^okoladni
^okoladni voz
voz te‘ak
te‘ak
1.250
1.250 kg
kg ii dug
dug 24
24 metra
metra
Postavljen je novi Guinnessov rekord u veli~ini ~okoladne „gra|evine“.
Poslasti~ar Andrew Faruggia napravio je u Briselu d`inovski ~okoladni
voz. Skulptura od ~okolade te{ka je 1.250 kilograma i duga 24 metra, i
postavila je i rekord u du`ini ~okoladne konstrukcije, pi{e svjetska {tampa.
Za izradu ~okoladnog voza bilo je potrebno 784 sati pa`ljivog rada.
22
I BH GLAS I
DECEMBAR 2012
izgleda, o iznimnom raritetu, ‘One
Cent Blue’ markici, koja potje~e iz
1861. godine i prikazuje portret Benjamina Franklina. U svijetu postoji
jo{ samo jedan primjerak ove markice, koji se nalazi u Po{tanskom muzeju u New Yorku, a njezina bi vrijednost mogla dose}i ~ak 2,5 miliona
eura! No, par mora markicu odnijeti
u New York kako bi se usporedila s
originalom i utvrdila autenti~nost.
Problem je {to nemaju novaca za avionsku kartu, pa sad tra‘e sponzora
kojem bi u zalog dali album s po{tanskim markicama koji je vrijedan
20 hiljada eura.
Velika Britanija:
Penzionerima stigao
ra~un za kablovsku
od 600 eura
Bra~ni par penzionera ostao u {oku
kada su dobili ra~un za kablovsku od
pje{a~io je od svog doma u Leicesteru u Velikoj Britaniji do planine
Table u blizini Cape Towna u Ju‘noafri~koj Republici da bi tim putem
prosipao pepeo svoje drage. Djedica
je proputovao kroz 21 zemlju, a u
izjavi za list Mirror je kazao da nikad
nije osje}ao da je u opasnosti.
Makedonija: Kupila
automobil i osvojila
jo{ jedan
Makedonka Vesna Dimovska imala
je nesvakida{nju sre}u, jer je u istom
danu kupila automobil i na instant
lutriji osvojila jo{ jedan. Dimovska
je nakon kupovine automobila odlu~ila da ~asti kafom i umjesto kusura
izabrala „greb“ karticu na kojoj je
osvojila premiju. Na instant lutriji
„Sre}ni to~kovi“, ona je dobila „folksvagen polo“ sa svim pla}enim
tro{kovima.
Kao
petogodi{njak
crte‘om
prorekao
sebi karijeru
AUSTRIJA
Austrijanac Felix Baumgartner (43), prvi ~ovjek koji je probio zvu~nu
barijeru sko~iv{i s visine od 39 kilometara iznad Zemlje, kao
petogodi{njak je nacrtao crte‘ koji je nagovijestio ~ime }e se baviti u
budu}nosti. Na crte‘u iz 1974. godine Felix je nacrtao sebe kako lebdi
zaka~en za padobran, okrenut prema zemlji, dok ga na tlu ~eka
porodica sa soki}ima.
600 eura - zbog gledanja 12 sati „bezobraznih“ filmova dnevno. Ann, 71
i Ron Hayward, 74, koji su u braku
preko 50 godina, po drugi put su
optu`eni zbog gledanja porni}a. Bra~ni par penzionera iz Velike Britanije
ka`e da su zgro`eni optu`bama njihovog kablovskog operatora, koji im
je ispostavio ra~un za gledanje preko
150 „nevaljalih“ filmova, od kojih se
svaki pla}a oko sedam eura. Baka i
djed, koji imaju 11 unuka i ~etiri praunuka, dobili su sli~an ra~un i 2009.
od oko 900 eura.
Penzioner stopirao
16.000 km da
prospe pepeo svoje
supruge
[esnaest hiljada kilometara pre{ao je
stopiraju}i 80-godi{nji Mike Howitt
kako bi ispunio ‘elju svoje preminule
supruge Diane. Skoro dva mjeseca
Bugarska:
Cigarete {vercuju u
mrtva~kim
sanducima
Bugarski {verceri prenose milione
pakovanja cigareta u mrtva~kim sanducima, a ponekad unajmljuju i pogrebne povorke da bi zavarali istra‘ioce, upozorava direktor bugarske
carine Vanja Tanova. Ova izjava Tanove uslijedila je nakon {to je bugarska policija zaplijenila 25 miliona
pakovanja cigareta, prenosi RTS. U
najve}oj raciji u posljednjih osam
godina u Sofiji prona|ena su ~etiri
nova kov~ega i kutije na kojima je
pisalo - brokoli. Vjeruje se da su cigarete stigle iz Dubaija, a porez na
promet te koli~ine cigareta iznosio
bi 1,8 miliona eura. Posljednje dvije
godine pove}ala se potra‘nja za {vercovanim cigaretama zbog pove}anja poreza nakon regulacija EU.
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA
rijem i iskusnijem ~lanu. Budu}i da
mu se o~ito svidio sinovljev ukus,
otac nesu|enog mlado‘enje je pristao da o‘eni mladu damu, i to nao~igled u‘asnutog sina koji je na kraju
od boli i {oka istr~ao iz ku}e u koju
najvjerovatnije vi{e nikada ne}e kro~iti nogom, prenose saudijski portali.
SAD
Bebe puzanjem mogu
pomo}i u ~i{}enju stana
Poduzetni dizajner osmislio je na~in kako da i dijete koje pu‘e bude od
koristi u doma}instvu. Naime, osmi{ljene su gegice s dodacima za ~i{}enje
poda, tako da beba ~isti povr{inu po kojoj pu‘e. Izum je nazvan Baby
Mop i u SAD-u ko{ta 40 dolara. Proizvo|a~i tvrde da uz ovakve gegice
mo‘ete dijete od malih nogu u~iti radnoj etici te da }e zahvaljuju}i Baby
Mopu pomo}i u ~i{}enju poda, potro{iti vi{e energije i bolje spavati.
Ukrajina: Dje~ak
potro{io ‘ivotnu
u{te|evinu svojih
roditelja na slatki{e
Devetogodi{nji dje~ak ispraznio je
kasicu svojih roditelja i potro{io vi{e
od 3000 eura na slatki{e. Dje~ak iz
ukrajinskog grada Konotopa otu|io
je cijelu porodi~nu u{te|evinu koju
su njegovi roditelji skrivali u kau~u
u dnevnoj sobi, pi{e RIA Novosti.
Nakon kra}e porodi~ne sva|e dje~ak
je priznao da je upravo on uzeo novac jer je ‘elio kupiti slatki{e, no novac je uzeo jo{ nekoliko puta i uskoro
‘spiskao’ oko 3000 eura, prenosi dnevnik.hr. Budu}i da je kupio golemu
slatki{a, dje~ak nije mogao sve sam
pojesti, pa je podijelio s prijateljima.
Rusija: Pre‘ivio pad
sa 20. sprata
Stanovnik Vladivostoka, na ruskom
Dalekom istoku, pre‘ivio je pad sa
20. sprata jedne stambene zgrade,
saop{tila je policija. Mu{karca je
spasio krov automobila, koji mu je
ubla‘io pad. „^ovjek se nagnuo kroz
prozor kasno sino} da popu{i cigaretu, ali je ispao. Pre`ivio je jer je
pao na krov parkiranog terenskog
vozila“, rekao je policijski portparol,
a prenosi agencija RIA novosti. Aktivirao se automobilski alarm, a vlasnik se probudio i pozvao policiju i
hitnu pomo}. „Ljekari su utvrdili da
mu{karac ima vi{estruke prelome.
Preba~en je na odjeljenje za intenzivnu njegu“, rekao je policijski
portparol.
Saudijska Arabija:
Otac preoteo mladu
od sina
Saudijac iz Rijada do‘ivio je neprijatno iskustvo kada je umjesto njega
njegov otac o‘enio njegovu izabranicu. Naime, otac djevojke procijenio je da mladi} nije dovoljno dobar
za njegovu }erku, ali mu se zato dopao mladi}ev otac. Saudijac je odlu~io da ruku svoje mezimice da sta-
U prodajui jestivi okviri za iPhone 5
JAPAN
U Japanu je po~ela prodaja jestivih okvira za telefon iPhone 5. Survival
Senbei okvir za iPhone 5 je napravljen od pr‘ene sme|e ri‘e i soli, koji
mogu pomo}i korisniku da pre‘ivi u slu~aju prirodne nepogode. Na
internet stranici na kojoj se reklamira ovaj proizvod stoji i upozorenje za
sve korisnike u kojem se ka‘e da }e se okvir polomiti u 89 posto slu~ajeva
ukoliko ga stavite u d‘ep. Dnevno se proizvedu samo tri okvira Senbei, a
dostava traje i do mjesec dana. Svaki okvir ko{ta oko 50 dolara.
Tajland: Ukrao 5000
‘enskih ga}ica
Pretra‘uju}i imanje Danaija Raiwecha (48) u potrazi za ukradenim
draguljima, bangko{ka policija nemalo se iznenadila kada je uz oplja~kano blago prona{la i 5000 otu|enih ‘enskih ga}ica. Emirates 24/7
javlja da je njegova ‘ena pri dolasku
policije nosila neke od ukradenih
dragulja ~ija je vrijednost procijenjena na 325.000 dolara te da je bila
svjesna kako joj mu‘ u ku}i skriva i
ukradeno donje rublje. Danai je priznao da neobi~nu opsesiju gaji od 18.
godine te da je u vi{e navrata bezuspje{no tra‘io stru~nu pomo}.
Katoli~ki sve}enik (80) odgrizao je
drugom sve}eniku uho i udario ga
u lice zbog sva|e oko parkirnog
mjesta u Australiji, javlja
Huffington Post. Otac Thomas
Henry Byrne pojavio se na sudu
nakon {to je navodno po~eo nasilnu
sva|u s ocem Thomasom Josephom
Cameronom Smithom (81) koji mu
nije htio prepustiti parkirno mjesto.
Nakon kratke tu~njave, Byrne je
navodno rekao Smithu da pokupi
ne{to s poda, a to ne{to je bilo uho
koje je Smith onda umotao u krpu i
odvezao se u lokalnu bolnicu.
Operisan je, a policija je za to
vrijeme oti{la uhapsiti Byrnea zbog
nano{enja te{kih tjelesnih ozljeda.
Sudac mu je odmah odredio da se
ne smije pribli‘avati Smithu s kojim
‘ivi u istom stambenom kompleksu.
SAD: Kolima
pregazila mu‘a jer
nije htio da glasa
SAD
Vjen~ali se
u zraku pa
sko~ili padobranom
Kada su se Emily Lucero i Allan Toole ukrcali u avion u gradu Tooele u
ameri~koj saveznoj dr‘avi Utah, bili su zaru~nici. No, nakon skoka
padobranom sa visine od 4.000 metara, prizemili su kao mu‘ i ‘ena. Emily
i Alla su se, naime, vjen~ali u zraku. Ceremonija je bila mala i intimna.
Prisustvovali su mlada i mlado‘enja, sve{tenik, dvije djeveru{e i instruktori.
Singapur: Taksist
paru vratio 900
hiljada dolara koje
je ostavio u autu
Singapurski taksist vratio je gotovo
900 hiljada dolara tajlandskom paru
koji je novac ostavio u automobilu.
Sia Ka Tian (70) bio je {okiran kada
je u bijeloj plasti~noj vre}ici prona{ao novac na zadnjem sjedi{tu nakon
{to ih je ostavio pokraj trgova~kog
centra. Par je ubrzo do{ao po novac,
a u izvje{tajima nema informacije {to
su radili s toliko gotovine.
Australija: Sve}enik
kolegi odgrizao uho
zbog parkiranja
DECEMBAR 2012
Jedna ‘ena u Arizoni kolima je pregazila mu‘a jer nije htio da glasa na
pro{losedmi~nim predsjedni~kim
izborima, saop{tila je policija ove
ameri~ke dr‘ave. Kako prenosi AP,
28-godi{nja Holly Solomon je bila
toliko ljuta {to njen mu‘ ne ‘eli da
glasa, da ga je oborila svojim SUVom, nanijev{i mu ozbiljne povrede.
Policija je navela da je ljutita supruga
jurila mu‘a kolima po parkingu, sustigla ga i oborila. „Krivica“ nesretnog supruga, Daniela Solomona,
bila je u tome {to nije iskoristio svoje
gra|ansko pravo i time poku{ao da
sprije~i reizbor Baracka Obame,
kojeg Holly krivi za probleme kroz
koje prolazi njihova porodica. Holly
Solomon je uhap{ena i protiv nje je
podignuta optu‘nica za nano{enje
te{kih tjelesnih povreda.
I BH GLAS I 23
ZABAVA
HUMOR
DOBRA KRU[KA
Razg ovara ju dvoji ca
kom{ija:
- Nije mi jasno za{to ne
odre‘e{ ovo stablo kru{ke?
Pogledaj kako je ru‘na, a
nikako ne ra|a!
- Odrezao bih ja nju ali
ne mogu jer sam za nju
vezan jakim sentimentalnim
vezama.
- Kakve su ti to veze
- Na nju mi se objesila
punica prije nekoliko godina.
- Kako ja to ne znam?
- Bilo je tro malo prije
nego {to si se ti doselio.
- Kom{ija! Je li problem
da ja od nje uzmem jedan
pelcer?
prosl avim o
ro|endan.
moj
30-ti
KOD DOKTORA
Do{ao pacijent doktoru
pa ga pita:
- Doktore ne mogu da
di{em!
- Sestro donesi mi instrument!
- Ama dokto re ja ne
mogu da di{em, a ti bi da
svira{!
SAMO JA
U{la u~iteljica u razred i
pita |ake:
- Ko misli da je glup neka
odmah ustane.
Nakon 5 minuta {utnje
ustane jedan mali{an
- Za{to misli{ da si glup?
- Pa ja uop{te ne mislim
da sam glup.
- Pa za{to si onda ustao?
- Da vi ne stojite sami.
RO\ENDAN
Majk a dr‘i k}erk i
predavanje:
- Zar te k}eri nije sramota
od toga {ta radi{?
- A {ta ja to radim pa da
KUCANJE
me bude sramota?
Otac ka‘e sinu:
- Svako ve~e izlazi{ sa
- E, stvarno ne znam {ta
drugi m mom kom, a jo{
}u sa tobom?
nema{ ni 15 godina.
- Za{to?
- U ~emu je tu problem?
Glup si ko ovaj stol –
- Problem je {to si sino}
re~e
otac
i kucnu od stol.
iza{la sa novim momkom, a
- Tata neko kuca!
nisi bila kod ku}e da
- Neka sine. Ja }u otvoriti
SKANDINAVKA
bhskandi
30
PROVODITI
BITI
KAMPANJU,
NAMETLJIV AGITOVATI
(Lat.)
UNIŠTAVANJE
(Mn.)
DATI
VANJSKI
VRSTA
KOMENTAR, DIO VOJNE MINERALA,
KOMENTARISATI
UTVRDE
(Franc.)
TITANOV
OKSID
MINER,
MINADŽIJA
(Zast.)
PRIJEDLOG:
SPRAM
STARO
ARAPSKO
PLEME,
AGARJANI
“ETVEŠ”
PRIKAZAN
NA TV-U
NALJEPNICA
ŽITELJ
TIROLA U
AUSTRIJI
SAKUPLJAČ
STARINA,
STARINAR,
ANTIKVAR
JEDAN OD
TROJICE
DIMINIH
MUŠKETIRA
“SEKUNDA”
“SUMPOR”
ŽABLJE
OGLAŠAVANJE (Mn.)
AFORIZMI
• Kada svi misle isto to je
• Urbanizam od ~ovjeka
.
znak da niko ne misli mnogo
stvara obi~an prozor.
n ~ovjek i kada
reta
Nes
•
• Kada u vo‘nji pre|e{
pad ne na per nat i jas tuk
brzinu od 130 km/h onda razbije glavu.
vi{e ne vozi{ nego ga|a{.
• Va‘no je umrijeti mlad,
• Pametan ~ovjek sve
ali {to kasnije.
primje}uje, a glup na sve ima
• Sla va je otr ov koj i
primjedbu.
pam eta n uzi ma u ma lim
• Kada ne zna{ {ta da
dozama.
u~ini{ nemoj u~initi ni{ta.
• Ja nikada ne}u biti star
• Tuga se ne utapa u
~ovjek. Po mom mi{ljenju star
alkoholu. Brzo nau~i plivati. ~ovjek je najmanje 15 godina
• Jed na od naj ve} ih
stariji od mene.
slo bod a koj e don osi
• Sam o glu pi i mr tvi
dem okr atij a je slo bod a nik ada ne mij enj aju svo je
govoriti gluposti.
mi{ljenje
• Ne~ija posjeta uvijek
• Nikada ne radi ono {to
pri~ini zadovoljstvo. Ako ne mo ‘e{ sut ra ost avi ti za
pri dolasku onda sigurno pri prekosutra.
odlasku.
• Um no su nez avi sni
• Tok historije niko nije
samo geniji i glupani.
izmijenio kao {to su to u~inili
histori~ari.
24
I BH GLAS I DECEMBAR
DECEMBAR2012
2012
ISTANJEN
KILOTONA
(Skr.)
IME AMER.
GLUMCA
HOKA
JEDAN OD
VITAMINA
RIJEKA U
IST. BOSNI
DA
(Ital.)
JEDNAKOST (Lat.)
KALDRMA
(Engl.)
VRSTA
KONJSKOG
HODA (Mn.)
AUTOOZNAKA
ŠPANIJE
DIO LANCA,
HALKA (MN.)
VRSTA
LOVAČKOG
PSA,JAMAR
RJETKOST
(Lat.)
OČISTITI
USISIVAČEM
ODGOVARAJUĆE,
TAMAN
GLUPA
OSOBA,
BUDALA
ODRPANAC
RJE[ENJE IZ PRO[LOG BROJA: KALJATI SE, NEMETAL, ETILENI, MILERAM, OTAKATI, A, AMIRA,
N.G., UVIT, TRUN, J.O., RARIK, R, OMEKAN, PAZARI], OTICAJI, OLIVIJER, OKAJAMA, GA^ANIN;
FARUKS TRANSPORT
Prijevoz paketa i robe iz Skandinavije za Bosnu i Hercegovinu
RASPORED PREUZIMANJA PAKETA I STVARI
Datum
Mjesto
Vrijeme
Datum
Datum
Mjesto
Vrijeme
Svakog
3. u
mjesecu
Svendborg
Nakskov
Maribo
Sakskøbing
Nykøbing
Stege
Næstved
Brøndby Strand
Hedehuse
BKC København
Nivå
Slagelse
Nyborg
Odense
Ejby
Kolding
09,00
12,00-13,00
14,00-14,30
15,00
16,00-17,00
18,00
19,00
09,00-10,30
11,00
12,00-16,00
19,00
10,00-11,00
12,00-13,00
14,00-16,00
17,00
18,00-19,00
Svakog
4. u
mjesecu
Svakog
5. u
mjesecu
Adresa:
Faruks Transport
Dyrehavegårdsvej 38
6000 Kolding
Svakog
6. u
mjesecu
Svakog
7. u
mjesecu
Vejle
Brande
Horsens
Silkeborg
Langå
Randers
Grenå
Hobrå
Hadsund
Støvring
Frederikshavn
Ostevro
Ålborg
Viborg
Skive
09,00
11,00
13,00-14,00
15,00-15,30
16,30
17,00-18,00
19,00
09,30
10,30
11,30
13,00-14,00
14,30
15,30-16,00
18,00
20,00
Svakog
8. u
mjesecu
Svakog
9. u
mjesecu
Mjesto
Vrijeme
Thisted
Bested
Nørre Nisum
Ringkøbing
Herning
Sdr. Felding
Varde
Esbjerg
Haderslev
Abenraa
Sønderborg
Tønder
09,00
10,00
11,00
13,00-14,00
16,00
17,00
18,00
19,00-20,00
08,00
09,00
10,00-11,00
13,00-14,00
Za selidbe ili veću količinu stvari i paketa
dolazimo na lice mjesta po
prethodnom dogovoru.
Kontakt telefoni:
Humanitarne pakete i donirana ortopedska
pomagala
DECEMBAR 2012 I BH GLAS I 25
26991626
vozimo besplatno!
60765140 / 60800141
26
I BH GLAS I
DECEMBAR 2012
DECEMBAR 2012
I BH GLAS I 27
NAKAFOOD
ŠIROKIIZBOR
DOMAĆIHPROIZV ODA
NAKA A/S
Vestermarksvej2
DK-8723Løsning
28 I BH GLAS I DECEMBAR 2012
Tlf./Telefax:
+4575839252
Web.:www .naka.dkEmail:[email protected]
www.naka.dk

„MOŽEMO NAPRAVITI DOBAR REZULTAT U BRAZILU” POKLON

bosna je vrelo dobrih ljudi - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i

DOBITNIK BROJNIH PRIZNANJA ZA SVOJ DUGOGODI[NJI RAD

dalje - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

dalje

(Enhedsliste): “Raditi na više pristojnosti i humanosti prema strancima”

Autorske novine broj 18 30.12.2014. godine

letak online - Centar za podršku i razvoj civilnog društva "DELFIN"

komunalna oblast - Opstina gradiska

dalje - SSD BiH

„Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne”

Sretna sam što Pia Kjærsgård više ne diktira politiku prema

U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

(PDF format)