DECEMBAR 2010 I BROJ 10 I GODINA 1 I BESPLATAN PRIMJERAK
Sretna nova godina!
BRANDE - HERNING - DANSKA
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
BOSNISK NYHEDSBLAD
Izmjene zakona
donose nemir i
nesigurnost
Nedostojan odnos
prema odlukama
ZAVNOBiH-a
Promoviran BH Glas
Papalina - firma za
respekt i poštovanje
Model za budućnost
Asim Perendija:
Perendija:
Interes ljudi
ljudi za povratak je ogroman
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 1
"SPECIJALNA PONUDA za naše vijerne putnike, hvala vam na ukazanom povjerenju"
EXTRA ponuda za period 01.09. do 15.12.2010. god.
cijena karte na relaciji Danska - BiH :
DJECA
T/R
E
T/R
E
1300 Dkk
335 KM
170 Eur
1000 Dkk
255 KM
130 Eur
1000 Dkk
255 KM
130 Eur
700 Dkk
180 KM
95 Eur
1400 Dkk
360 KM
185 Eur
1000 Dkk
260 KM
135 Eur
900 Dkk
235 KM
120 Eur
700 Dkk
180 KM
95 Eur
Hjoring, Hirsthals, Alborg, Hobro,
Randers, Arhus, Skandeborg, Horsens,
Vajle, Struer, Skave, Holstebro,
Herning, Varde, Esbjerg, Brande
B.Gradiška, B.Luka, Prijedor, S.Most,
Mrkonjić Grad, Jajce, D.Vakuf, Travnik,
Doboj, Maglaj, Zavidovići, Žepće,
Zenica, Sarajevo
Hjoring, Hirsthals, Albrg, Hobro,
Randers, Arhus, Skandeborg, Horsens,
Vajle, Struer, Skave, Holstebro,
Herning, Varde, Esbjerg, Brande,
Kopenhagen, Ringsted, Slagelse,
Nyborg, Odense, Kolding
Mostar, Bijeljina, Brčko, Tuzla,
B.Dubica
Kopenhagen, Ringsted, Slagelse,
Nyborg, Odense, Kolding
B.Gradiška, B.Luka, Prijedor, S.Most,
Mrkonjić Grad, Jajce, D.Vakuf, Travnik,
Doboj, Maglaj, Zavidovići, Žepće,
Zenica, Sarajevo
1200 Dkk
315 KM
160 Eur
900 Dkk
235 KM
120 Eur
900 Dkk
235 KM
120 Eur
700 Dkk
180 KM
95 Eur
Padborg
Mostar, Bijeljina, Brčko, Tuzla,
B.Dubica
1350 Dkk
350 KM
175 Eur
1000 Dkk
260 KM
135 Eur
900 Dkk
235 KM
120 Eur
700 Dkk
180 KM
95 Eur
Padborg
B.Gradiška, B.Luka, Prijedor, S.Most,
Mrkonjić Grad, Jajce, D.Vakuf, Travnik,
Doboj, Maglaj, Zavidovići, Žepće,
Zenica, Sarajevo
1150 Dkk
300 KM
150 Eur
900 Dkk
235 KM
120 Eur
900 Dkk
235 KM
120 Eur
700 Dkk
180 KM
95 Eur
Cijela Danska do Stoca i Trebinja cijena povratne karte je 1600 Dkk/365 KM/190 Eur,
jedan smjer (E)1200Dkk/315 KM/160 Eur, Djeca 1100 Dkk(T/R) i 900 Dkk (E)
Sa Papalinom do
Reumala Fojnica
i nazad
NOVO!!!
Tokom putovanja
topli napitci
neograničeno gratis
Sve informacije i rezervacije na telefone:
2
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
UVODNIK
BOSNISK NYHEDSBLAD
GLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJ
DECEMBAR 2010 I BROJ 10 I GODINA 1 I BESPLATAN PRIMJERAK
Uz 10-ti jubilarni broj
Sretna nova godina!
BRANDE - HERNING - DANSKA
ISSN: 1904-5433
BH GLAS
Idemo dalje!
Izmjene zakona
donose nemir i
nesigurnost
Nedostojan odnos
prema odlukama
ZAVNOBiH-a
Promoviran BH Glas
Pi{e: Fadil ]ATOVI]
Papalina - firma za
respekt i poštovanje
Model za budućnost
Asim Perendija
Perendija::
Interes ljudi
ljudi za povratak je ogroman
ISSN: 1904-5433
BH Glas
Bosnisk nyhedsblad
Broj 10,
Decembar 2010.
Glavni i
odgovorni urednik:
Fadil ]atovi}
Izvr{ni i
grafi~ki urednik:
Emir Ov~ina
Ure|uje
redakcijski kolegij
Saradnici:
Vezuv Ba{i}
Benjamin Daji}
Arben Deliu
Idriz Hod‘i} (Sarajevo)
Sabrija Ov~ina
Almira [i{i}
Bahrija [i{i}
Adresa Redakcije:
Norremarken 6
7330 Brande
Dragi ~itaoci!
Jubilarno - deseto izdanje na{eg i va{eg lista,
ujedno je i ostvarenje na{e vizije, koja je, u decembru mjesecu pro{le godine, bila samo ma{ta.
Danas je to stvarnost koja je realizirana sa mnogo
rada, reda i truda svih nas, saradnika BH Glasa.
Krenuli smo bez bud‘eta, ali sa jasnim ciljem i
samopouzdanjem, koje nam je, iz broja u broj,
davalo jo{ ve}e izazove za nova saznanja i ista‘ivanja, kroz univerzum slike i pisane rije~i. Poku{ali
smo prezentirati ono najbolje, {to je BH Glas mogao ponuditi svojim ~itaocima, a to su intervjui.
Izdvojiti neki posebno, mogla bi biti pogre{na
procjena. Me|utim, ovakvim na{im stavom ‘elimo
zabilje‘iti, prezentirati i predstaviti na{e sagovornike, koji su kao ‘iva rije~, uvijek, ponajbolje
komunikacijske karike s na{im ~itaocima.
Svaki po~etak ima i svojih nedostataka koje smo
nastojali, u kontinuitetu, otkloniti. Jedna od
najva‘nijih karika u daljnjem radu je distribucija lista.
Nekad smo kasnili iz subjektivnih, ili objektivnih
razloga. Zato bih vas zamolio da nam se javite, ako
ne dobijete na{ list u prvoj sedmici teku}eg mjeseca.
U nekim gradovima tra‘imo distributere, ili ljude
dobre volje, koji realiziraju zajedni~ku viziju, sa istim
SADR@AJ
5
6
7
8
Telefon: 81710622
11
Konto broj:
6884 121 866
Reg. br.: 9559
(Nordea bank)
12
E-mail:
[email protected]
16
14
18
Distribucija:
Hamdija Breko
Sado Breko
Amir Hasanagi}
Vejsil Ibrahimovi}
ciljem - da se lak{e integri{emo i sa~uvamo svoj
indetitet kroz pisanu rije~. Napominjem da su svi
na{i saradnici i prvi distributeri u svojim sredinama.
Na{e finansijske mogu}nosti usmjeravamo na
tro{kove {tampe i distribucije, koje bi te{ko mogli
ostvariti da nije na{ih sponzora. Svima njima iskreno
zahvaljujem na ukazanom povjerenju, koje }emo
nastojati u daljnjem zajedni~kom radu podi}i na jo{
kvalitetniji nivo. Otvorili smo i novu rubliku kroz
koju }emo, u narednom periodu, poku{ati predstaviti na{e sponzore. U ovom broju na{ sponzor
broj 1 je - Turisti~ka agencija «Papalina».
Mislim da smo, sve u svemu, ostvarili na{
zacrtani cilj, a to je realizacija deset brojeva na{eg i
va{eg lista. Za sve vas, koji tra‘ite odgovor - {ta je
plan za sljede}u godinu, odgovaramo: Idemo dalje
i ne}emo dizati cijenu ~lanarine na{eg lista. BH
Glas }e nastaviti sa novim i starim rubrikama i to
sve na malom prostoru. Nekada }e to biti glas –
koji je ponekad vapaj, ponekad sretna pjesma, a
ponekad i krik, koji kritizira. I dalje }emo {iriti broj
~italaca, saradnika i distributera, istra‘ivati zanimljive
pri~e iz pro{losti i sada{njosti i sve sa samo jednim
ciljem - za bolje sutra svih nas. Idemo dalje,
pridru‘ite nam se!
19
22
Zakon o strancima
Izmjene zakona unose nemir i
nesigurnost
Pri~e o obi~nim ljudima:
^ovjek i njegova ljubav
Predstavljanje partija (5):
Radikal venstre
Intervju - Asim perendija:
“ Interes ljudi za povratak je
ogorman““
Uz Dan dr‘avnosti BiH:
Nedostojan odnos prema
odlukama ZAVNOBiH-a
Reporta‘a: Na sijelu u Randersu
Promoviran “ BH Glas““
Predstavljamo sponzore:
Firma za respekt i po{tovanje
Nasilje, stres i depresija
Za~arani krug zlostavljanja
O bh. reprezentaciji - opet
Model za budu}nost
Portret sportiste
Mladi sportista ‘edan golova
Predstavljamo vam: D‘eko Hod‘i}:
40. godi{njica umjetni~kog rada i
60 godina ‘ivota
9
6
12
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 3
DANSKE AKTUELNOSTI
Palestinci bijesni na
Rønn
07.12.2010
Glasnogovornik udru‘enja
Dansko-Palestinskog prijateljstva
veoma je uvrije|en radi izjave Birthe Rønn Horbech, ministrice za
integraciju, koju je dala za JyllandPosten, a odnosi se na Palestince.
Ona je, u navedenom ~lanku
izjavila, da Palestencima nikada
nije trebalo biti dozvoljeno da u|u
u Dansku, {to je u~injeno posebnim zakonom u 1992. godini.
Glasnogovornik udru‘enja Dansko-Palestinskoga prijateljstva,
Fathi El-Abed je razo~aran i pita
se kako jedna odgovorna i ozbiljna ministrica mo‘e izjaviti tako
ne{to. Glasnogovornik smatra da
je ovakvom izjavom poslata
poruka svim Palestincima da oni
nisu dobrodo{li u Dansku.
Radikali su razo~arani ovakvim izjavama danske ministrice.
Manu Sareen smatra da takve
izjave o jednoj ~itavoj etni~koj
grupi ne doli~e takozvanoj ministrici za integraciju. Manu Sareen
smatra da ministrica, koja opisuje
Palestince kao kriminalce, zabo-
ravlja da su oni odrasli u Danskoj,
u vremenu kada je desnica na
vlasti. Ministrica se nije uzdr‘ala
da reaguje na ove kritike. Iznijela
je podatak danskoga zavoda za
statistiku, koji pokazuje da Palestinci po~ine 137% vi{e kriminalnih dijela u odnosu na prosjek u
Danskoj. Brojke koje je iznijela
ministrica obuhvataju sve oblike
kriminala i prekr{aja, uklju~uju}i
i saobra}ajne prekr{aje. Poseban
akcenat dala je incidentima koji su
vezani za nasilje koji predstavljaju
najve}i broj po~injenih prekr{aja.
Jesper Langballe
osu|en zbog
rasizma
03.12.2010
Vladin novi sistem bodovanja
Vlada je zajedno sa danskom narodnom partijom
napravila novi sistem bodovanja, koji postavlja slijede}e uslove u slu~aju spajanja
porodice.
Potreban broj bodova za
osobe iznad 24 godine: 60.
Potreban broj bodova za osobe
ispod 24 godine: 120
Elementi bodovanja su:
Zav{eno obrazovanje
120 bodova: Mali doktorat(Ph.d) ili zvanje magistra u
danskoj ili isti akademska
zvanja sa 20 vode}ih
univerziteta u svijetu
80 bodova: Mali doktorat
(Ph.d.) sa drugih univerziteta u
inostranstvu
70 bodova: Bachelor u Danskoj ili isto akademsko zvanje
sa 20 vode}ih univerziteta u
svijetu
50 bodova: Bachelor sa
drugih univerziteta u inostranstvu
50 bodova: Stru~na {kola
ili bachelor iz struke(pedagog,
nastavnik u osnovnoj {koli,
fizoterapeut, medicinska
sestra, policajac itd.) iz Danske.
40 bodova: Stru~na {kola
ili bachelor iz struke(pedagog,
nastavnik u osnovnoj {koli, fizioterapeut, medicinska sestra,
policajac itd.) iz inostranstva
Radno iskustvo
80 bodova: Radno isku4
stvo(2 godine) koje kvalifikuje
za posao u Danskoj
60 bodova: Radno
iskustvo i z inostranstva(2 i pol
godine od tri zadnje godine)
koje kvalifikuje za posao u
Danskoj
40 bodova: Drugo radno
iskustvo od dvije i pol godine
u zadnje tri godine.
Jezi~ke kvalifikacije
50 bodova: Danski, {vedski, norve{ki na nivou za test
(C-1)
40 bodova: Engleski,
njema~ki, francuski, {panski
na nivou za test C-1.
Ostalo
20 bodova: Danski na
nivou za test danskoga B1-B2
20 bodova: Engleski,
njema~ki, francuski, {panski
na nivou testa danskoga jezika
(B1-B2)
20 bodova: Ako se kandidat nenastani u podru~iju sa
visokim socijalnim problemima (npr. Vollsmose, Gellerup itd.)
10 bodova: Aktivno
djelovanje u globalnim humanitarnim organizacijama
10 bodova: Mogu}nost
Samoizdr‘avanja (nemo‘e se
kombinovati sa poslom)
Kvalifikacije se dobijaju sa
bodovima iz grupa I-III i ti
bodovi se mogu suplirati sa do
20 bodova iz grupe IV.
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
U petak 26.novembra, biv{i
sve{tenik iz Thorninga i ~lan Parlamenta, osu|en je, od strane suda u Randersu, na nov~anu kaznu
od 5.000 kruna radi njegovih
rasisti~kih izjava.
U januaru mjesecu, Jesper Langballe napisao je u jednome ~lanku za Berlingske Tidende, da
muslimanski o~evi ubijaju svoje
k}erke te da svjesno dozvoljavaju
amid‘ama ili stri~evima da ih siluju. Za tu izjavu, sud u Randersu,
osudio je Jesper Langballe da je
prekr{io zakon o rasizmu, paragraf
266b.
Novac za povratak
stimuli{e strance da
se vra}aju nazad, u
zemlju porijekla
28.11.2010
U toku prvih deset mjeseci
2010. godine 332 izbjeglice ili
imigranata, sa stalnim boravkom
u Danskoj, vratilo se nazad u
zemlju porijekla, sa nov~anom
podr{kom. To je vi{e nego duplo
u odnosu na ranije godine, kada
je ta brojka bila oko 158
povratnika, godi{nje.
Danska pomo} izbjeglicama
smatra, da je razlog pove}anju
povratnika ve}a nov~ana svota,
koja je ranije iznosila 29.000
kruna, a sada je pove}ana na
118.000 kruna po odrasloj osobi.
Danska pla}a i tro{kove
transporta, a povratnici, koji su u
Danskoj ostvarili penziju po bilo
kom osnovu mogu ulo‘iti molbu
o vrsti penzije, koju bi onda
primali do kraja ‘ivota.
Danska vlada izdvojila je 214
miliona kruna za povratnike, a
jedan od ekonomista iz ekonomskog savjeta, Michael Rosholm smatra da }e Danska bez
obzira na tro{kove na kraju u{tediti novac, zato {to su to uglavnom
starci koji napu{taju Dansku. Michael Rosholm obja{njava da
svaki gra|anin iznad 60 godina
ko{ta dr‘avu 30-40.000 kruna
godi{nje.
Turcima je lak{e da
u|u u Dansku
27.novembar 2010
U odnosu na sve ostale
strance, Turci nisu obavezni
polagati takozvani imigracioni
test, koji slu‘i kao provjera
poznavanja danskoga jezika i
osnovnog znanja o danskome
dru{tvu. To zna~i da Turci ne
moraju da plate 3.000 kruna po
testu, kao ostali koji apliciraju da
‘ive u Danskoj. Razlog ovome je
dogovor izme|u Turske i Evropske ekonomske zajednice, jo{ iz
davne 1963. godine. Ovo pravilo
se ne mo‘e promjeniti i time se
Turci izuzimaju od testiranja, {to
je novi zahtjev od 15. novembra.
Preveo i priredio:
Arben DELIU
DANSKA
Konstantne promjene zakona o strancima (udlændingeloven)
Izmjene zakona unose
nemir i nesigurnost
Pi{e: Sabrija OV^INA
Zakon o strancima (udlændingeloven) se konstantno mijenja. Novim dogovorom izme|u
Vlade (Regering) i Danske narodne partije (Dansk Folkeparti) uvodi se tzv. bodovni sistem
(poeni) za one koji tra‘e spajanje familije a mla|i ispod 24 godine starosti trebaju ostvariti
duplo vi{e bodova
T
o je 18-ta po redu bitna
izmjena zakona o strancima od 2001 godine, dakle
od dolaska na vlast nove Vlade koju
podr‘ava Danska narodna partija,
~iji egzistencijalni osnov po~iva
upravo na glasovima bira~a koji ‘ele
i odobravaju poo{travanje propisa
prema strancima u Danskoj.
Takve izmjene unose nemir i
pravnu nesigurnost za strance u
Danskoj, jer su popra}ene generaliziranjem, negativnim stavom
u medijima i neukusnom politi~kom debatom o strancima, a istodobno stranci nikada nisu sigurni,
niti dovoljno informisani, koja su
trenutno va‘e}a pravila za njih.
Zato se opravdano postavlja pitanje o va‘enju zakona o pravnoj
sigurnosti (retsikkerhedsloven)
kada su stranci u pitanju.
Upravo su se Vlada(Regering)
i Danska narodna partija(Dansk
Folkeparti) suglasile o novoj reformi zakona o strancima sa bitnim
izmjenama propisa, posebno o
spajanju familije. Podnosilac molbe za spajanje familije mora
ostvariti odre|eni broj poena u
odnosu na postavljene kriterije
koji se ti~u poznavanja jezika na
univerzitetskom nivou, visokog
stepena obrazovanja, kao i duzine
radnog iskustva. Pored toga, podnosilac molbe ne smije ‘ivjeti u
jednom od 29 upravo progla{enih
ghetto – podru~ja u Danskoj. Zaposlenost od najmanje 2,5 godine
u zadnje 3 godine, bitnija povezanost Danskoj u odnosu na dr‘avu
ro|enja, i ekonomska garancija u
iznosu od 100.000 kr jesu, pored
bodovnog sistema, preduslov za
spajanje familije.
Za 9 godina vladavine, od
2001 godine, danska Vlada je u
saradnji sa Danskom nardnom
partijom izvr{ila 18 bitnih izmjena
zakona o strancima (udlændingeloven) uklju~uju}i i pravila za
dobijanje danskog dr‘avljanstva.
Zakon o strancima se dakle, u
prosjeku mijenjao 2 puta godi{nje,
a svaka promjena je bila propra}ena generaliziranjem, prete‘no
negativnim tonovima u medijima,
kao i neukusnom politi~kom debatom u kojoj je posebno Danska
narodna partija poku{ala da prebaci na ple}a - uglavnom nedu‘nih stranaca - odgovornost za
sve probleme u danskom dru{tvu.
Stalne izmjene i poo{travanja
propisa o strancima stvaraju komfuznu i apati~nu atmosferu, prave ogroman problem strancima i
ugro‘avaju njihovu pravnu sigurnost; jer stranci u Danskoj zapravo i ne znaju koji su to trenutno
va‘e}i propisi u zemlji i koliko
vremena ti propisi vrijede. Va‘e li
jedan mjesec, pet ili pola godine –
nikada nisu sigurni jer su ve} u
pripremi novi propisi. Na taj na~in
oni gube nadu i vjeru da ih ovo
dru{tvo ‘eli integrirati i prihvatiti
kao dobrodo{le i ravnopravne
gra|ane. Ovo je stav i mi{ljenje ve}ine eksperata i socijalnih savjetnika koji rade sa strancima i koji
poku{avaju, manje ili vi{e uspje{no, da prate sve ove izmjene
zakona o strancima. Posebno
pomanjakanje pravne sigurnosti,
generaliziranje i negativna retorika
u medijima {teti onim strancima
koji ‘ele da ‘ive po{teno od svoga
rada, doprinose razvoju dru{tva i
naravno po{tuju propise u Danskoj.
Konstantne izmjene i poo{travanje propisa za dobijanje permanentne dozvole boravka, stalne izmjene
propisa o spajanju familije, uvo|enje
novih kriterija za dobijanja danskog
dr‘avljavnstva, umanjenje socijalnih
primanja i uvo|enje startne pomo}i
(starthjælp), obaveza javljanja u
komune, mogu}nost protjerivanja iz
Danske za u~injenu prekr{ajnu
kaznu, mogu}nost oduzimanja
permanentne dozvole boravka su dio
tih 18 bitnih izmjena zakona o
strancima u zadnjih 9 godina.
Ranija Vlada, Socijaldemokrati Poul Nyrup Rasmussen - a su
poku{ali preko ministara za izbjeglice Thorkild Simonsen –a i Karen Jespersen da izvr{e reformu
zakona o strancima i na taj na~in
odobrovoljele bira~e koju su
‘eljeli poo{travanje propisa prema
strancima. Karen Jespersen je
posebno ostala poznata uvo|enjem zakona o integraciji, famoznom izjavom „pusti otok za strance“ kao i prestruktuiranjem Sa-
ndholm-centra u jednu vrstu zatvora. Te izmjene zakona o strancima su nastale u periodu od 1997
– 2001 godine ali nisu bile dovoljno o{tre niti po ukusu bira~kog
tijela koje je i kaznilo tada{nju
Vladu na izborima 2001. Socijaldemokrati su izgubili ve}inu u
parlamentu i do{la je nova Vlada
na ~elu sa Anders Fogh Rasmussen – om. Od dolaska nove Vlade,
dakle prije 9 godina, ulogu kreiranja zakona o stranicima je preuzela Danska narodna partija i njen
lider Pia Kjærsgaard, koja je zapravo zasnovala svoju egzistenciju na radikalnoj politici poo{travanja propisa prema strancima i
~iji je nesumnjivo cilj, da {to
manje stranaca bude u Danskoj,
pogotovu onih koji dolaze iz
takozvanih tre}ih zemalja.
Nema sumnje, i pored dosada{njih 18 izmjena i poo{travanja
zakona o strancima koji indirektno ugro‘avaju pravnu sigurnost
stranaca u danskom dru{tvu, da
}e stranci opet biti glavna tema
predstoje}ih parlamentarnih izbora u Danskoj. I pored ranog snijega i temperatura ispod nule, ~eka nas bez sumnje vru}a zima!
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 5
Pri~e o obi~nim ljudima: Meho Muminagi}
^ovjek i njegova ljubav
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
L
judski ‘ivot nije ni malo
jednostavan. Naj~e{}e
predstavlja stalnu borbu da
se od njega uzme {to vi{e. Mnogi
u toj borbi pokleknu i ‘ivot ih jednostavno melje i nosi nekim ~udnim tokovima koje niko ne mo‘e
predvidjeti. Jedan takav tok doveo
je i Mehu Muminagi}a iz tople
Hercegovine na ovaj daleki sjever.
Nije Meho znao o Danskoj gotovo
ni{ta ali je zato dobro znao samog
sebe. Znao je da samo rad, strpljenje i upornost moraju dati rezultat,
6
a zemlja je zemlja pa bila ona u
Hercegovini ili u Danskoj. Ako je
voli{ i da{ joj sebe onda }e ti ona
sav tvoj trud vi{estruko vratiti. Od
ovih spoznaja je Meho i krenuo
pa je ovoj hladnoj danskoj zemlji
udario vru} hercegova~ki pe~at.
Meho Muminagi} je ba{ obi~an ~ovjek, i to onaj na{, bosanski.
Uporno ide putem koji je zacrtao,
a to je ‘elja da uspije i ovdje kao
{to je to bilo i u na{oj domovini.
Meho uzgaja vo}e i povr}e na zakupljenoj zemlji u okolini Herninga, gdje ina~e i ‘ivi. Po~eo je
skromno, a danas se ta njegova
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
ljubav razvila u ne{to veliko. U 15
duga~kih plastenika na povr{ini
od oko 10 duluma uzgaja vo}e i
povr}e. Me|utim to nije sve. Na
jo{ 160 duluma gaji vo}e i povr}e
na otvorenom. Po~eo je sa jagodama, a danas na tom mjestu rastu
gotovo sve kulture koje se mogu
na}i u ovim krajevima. Meho sve
radi planski i pametno. Oko
42.000 sadnica jagoda u plastenicima i preko 300.000 sadnica
jagoda na otvorenom pripremljeno je za ovu godinu. Pored toga
proizvest }e se mnogo raznih vrsta
vo}a i povr}a, krompira, gra{ka,
paprika, paradajza, {pinata, mrkve
i ko zna ~ega jo{. Da Meho radi
pametno ~ovjek se uvjeri kada pogleda strukturu proizvoda, u vremenu kada oni dospijevaju. Tako
se u plasteniku uzgaja rod koji }e
prvi na tr‘i{te, kada je zarada najpovoljnija. Taj dio proizvodnje
Meho uvijek proda na licu mjesta,
a one masovne proizvode preuzimaju veliki trgova~ki lanci, sa
kojima Meho ima dobru saradnju.
Meho je posebno ponosan na
svoja istra‘ivanja proizvodnje.
Probao je mnogo toga iz svoje Hercegovine prenijeti ovdje, na ovo
sjeverno tlo. Ne{to je i{lo, a neki
poku{aji su zavr{avali neslavno.
Za koju godinu }e se na danskom
tr‘i{tu na}i smokve, uzgajane i
ubrane u Danskoj, a posebno ga
raduje {to }e vjerovatno uspjeti
plasirati na dansko tr‘i{te i hercegova~ki nar, u narodu popularno
nazvan {ipak, a proizveden u Danskoj. Sada je zimski period i vegetacija miruje, svugdje osim kod
Mehe. Pod njegovim plastenicima
zimuju vo}e i povr}e koje }e sa
prvim proljetnim danima sti}i za
berbu i odlazak na tr‘i{te. Meho
proizvodi samo ekoloo{ki kvalitetnu robu, {to su i kupci prepoznali, a to mu opet omogu}ava
da veliki dio svojih proizvoda
plasira na licu mjesta.
Meho je jedini vlasnik firme i
vodi je te{kim putevima proizvodnje i plasmana ovdje na zapadu
gdje je jako te{ko opstati, a on to
uspjeva prvenstveno zahvaljuju}i
kvalitetu svojih proizvoda. Nema
stalno zaposlenih ali u toku sezone
zaposli od 20 do 50 sezonskih radnika. U po~etku su to bili na{i zemljaci ali sa njima Meho nema ba{
najbolje iskustvo. Kada su mu najpotrebniji, odlaze u na{u domovinu. Prijemom novih zemalja u
Evropsku uniju stigla je radna snaga koja mu i treba u vrijeme kada
se ima posla. Kod njega posla
na|u i Bugari, Rumuni, Rusi,
Latvijci te se oko njega mogu ~uti
mnogi razli~iti jezici u sezoni kada
ti ljudi rade i kada su zahvalni
Mehi {to im je omogu}io posao i
dobru zaradu.
Nisu Mehu pratili samo uspjesi. On nikada ne mo‘e zaboraviti
8. januar 2005. godine i onaj stra{ni orkan, koji ga je zavio u crno i
od kojeg se jo{ nije potpuno oporavio. Taj orkan mu je odnio i uni{tio sve plastenike i sav urod. Sve
{to je ulo‘io Meho je tada izgubio
ali nije izgubio ono glavno, vjeru
u sebe. Velika potra‘nja njegove
robe dala mu je snagu da zakupi
jo{ vi{e zemlje, da zasadi jo{ vi{e
sadnica i da pove}a proizvodnju.
Tako je i do{ao do ovog nivoa o
kojem pi{emo. Nada se da }e mu
idu}a godina donijeti dobar rod i
kona~ni izlazak iz svih problema.
Kada ~ovjek razmi{lja o ovom
~ovjeku ne mo‘e, a da se ne osjeti
ponosnim {to je Bosanac. Meho
je stekao ugled vrijednog i ~estitog
~ovjeka i to mu priznaju svi oni
sa kojima radi i sara|uje. ^ovjek
je to dostojan i vrijedan pa‘nje i
po{tovanja. Za‘elimo mu i mi vi{e
sre}e i jo{ vi{e uspjeha u radu.
Predstavljanje partija sa danske politi~ke
i parlamentarne scene (5)
Pi{e: Arben DELIU
R
adikal Venstre partija
osnovana je prije vi{e od
jednog stolje}a, davne
1905. godine. Formirana je od
strane ranijih ~lanova partije Venstre, koji su bili odstranjeni iz ove
partije radi neslaganja sa njenim
politi~kim rukovodstvom. Glavni
razlozi razila‘enja, a zatim i odstranjivanja iz partije bili su vezani za neslaganja u odnosu na
status i odnos zemljoposjednika i
seljaka koji su radili kao najamni
radnici na toj zemlji, kao i u pogledu na vojsku i odnos prema socijaldemokratima. Radikalna ljevica, ‘eljela je da pobolj{a socijalni i ekonomski status najamnih
radnik - seljaka, koji je do tada bio
veoma te‘ak. Ova partija bila je
protiv pove}anih izdvajanja i tro{kova za vojsku, po{to je smatrala
da je diplomatija jedini mogu}i
na~in na koji Danska mo‘e izbje}i
sukob sa Njema~kom. Pored toga,
radikalna ljevica imala je
mi{ljenje da pretjerana potro{nja
na naoru‘avanje vojske i izgradnju vojnih utvrda nema nikakvog
smisla jer im je bilo jasno da
Njema~ka vojska, ne bi imala velikih pote{ko}a da porazi Dansku,
bez obzira na „vojnu silu“ koju bi
Danska mogla imati.
Na politi~kom planu, Radikalna ljevica smatrala je da je za
Dansku korisno ako se ostvari
puna saradnja sa socijaldemokratima. Ta tri politi~ka stava stvorila
su rascjep u partiji Venstre. Ovo
se de{avalo jer je desno krilo
partije Venstre smatrala socijaldemokrate kao opasnost, a nikako
kao elemenat za politi~ku i drugu
saradnju. Samostalni seljaci,
zemljoposjednici, bili su glasa~ko
jezgro Venstre partije, a nacionalni osje}aji i saradnja sa konzervativnim politi~kim snagama u danskom dru{tvu temeljila sa na ja~anju danske vojske. Politi~ki program iz 1905. Godine, kada je partija i osnovana, temeljio se na ciljevima o danskoj neutralnosti,
smanjenju vojnih tro{kova, pravu
glasa svih gra|ana iznad 21 godi-
Radikal Venstre
(Radikalna ljevica)
ne, smanjenju radnog vremena, boljoj brizi za stare i siroma{ne, pobolj{anju prosvjete i sli~no. Politi~ki ciljevi koji su veoma jasno predstavljali pacifizam dali su pravo ovoj partiji
da se naziva radikalna, po{to se u doba svog nastajanja radikalno razlikovala od partije Venstre i njenih
programskih ciljeva. Sam naziv radikalna partija, zvu~i na neki na~in
negativno, a to je uglavnom iz razloga {to je taj naziv vrlo ~esto atribut za nacionalisti~ke i religiozne partije. Zna~enje rije~i radikal poti~e
od latinske rije~i radicalis, {to zna~i
korijen, tako da zna~enje radikal ne
mora uvijek imati negativan prizvuk,
nego se treba shvatiti kao razli~itost
od tradicionalnoga shvatanja.
Radikalna ljevica je socijalliberalna partija {to zna~i da se politi~ka
ideologija bazira na pravima pojedinca ali i jednakih mogu~nosti za sve
gra|ane u dr‘avi. Socijalliberali se
razlikuju od liberala koji smatraju da
svako gradi svoju sudbinu, a za
razliku od liberala socijalliberali
smatraju da dr‘ava treba da se brine
o siroma{nima u dru{tvu. Na polju
ekonomije socijalliberali su pristalice kombinacije slobodnog tr‘i{ta i
dr‘avne regulative, {to zna~i da dr‘ava ima pravo da reguli{e tr‘i{te za
dobrobit svih njenih gra|ana. Politi~ka ideologija postavlja Radikalnu
ljevicu u sredinu politi~koga spektra
danske politi~ke scene. To je ovoj
partiji, sve do nastajanja Danske narodne partije, davalo izuzetno va‘nu
poziciju u danskom parlamentu,
posebno prilikom formiranja vlade.
Na taj na~in ova partija je u~estvovala, gotovo neprekidno, u vladi
Danske te je davala ministre u skoro
svim vladama do 2001. godine.
Radikalna ljevica je veoma pozitivna prema strancima i smatra da su
stranci potrebni Danskoj. Vrlo ~esto
je u sukobu sa Danskom narodnom
partijom, posebno u vezi sa politikom
prema strancima. Radikalna ljevica
smatra da je Danska narodna partija
ksenofobi~na i islamofobi~na i da ne
predstavlja pravu sliku Danske, kao
tolerantne i otvorene zemlje, {to
Danska jeste u opciji radikalne ljevice.
Od ostalih va‘nih politi~kih ciljeva, partija je pristalica ja~anja
prosvjete i obrazovanja, smatraju}i
da je to jedini prirodni resurs Danske. Pored toga, u danskome parlamentu, ova partija je najve}i pristalica Evropske Unije i bori se za
ukidanje „efterløna“. „Efterløn“ daje mogu}nost gra|anima danske da
se pet godina prije penzije povuku
sa radnoga tr‘i{ta. Svako onaj ko je
aktivan na radnome tr‘i{tu ima
mogu}nost da od tridesete godine
‘ivota upla}uje „efterløn“. Sam „efterløn“ uveden je u Dansku 1979.
godine. Osnovna zamisao „efterløna“ bila je, da se dijelovi radne
snage, koji imaju te‘ak fizi~ki posao
mogu ranije povu}i sa radnoga
tr‘i{ta. Pored toga „efterløn“ je trebao da smanji stopu nezaposlenosti
me|u mladima, samim tim {to bi se
stariji dio radne snage ranije povla~io sa radnoga tr‘i{ta. Zamisao je
dobra ali mnogi ekonomisti danas
smatraju da je „efterløn“ izrazito
skup za dru{tvo. Za potvrdu ovoga
ima vi{e ~injenica, jer }e broj staraca
vrlo brzo biti ve}i od broja mladih.
Su{tina problema je u tome {to se
on sam pretvorio u svoju suprotnost
jer ve}ina onih koji danas odlaze na
efterløn nisu fizi~ki radnici, nego
upravo obrnuto, ~ini ga bogatiji sloj
dru{tva. Na taj na~in gubi se znatan
dio radno anga‘ovanog stanovni{tva
koji pla}a porez, a koji je neophodan
za funkcionisanje danske socijalne
dr‘ave.
Iz svega navedenog mo‘e se
izvu}i zaklju~ak da partija Radikal
venstre, pored toga {to u nazivu ima
dio koji stvara negativnu konotaciju,
ima takve politi~ke ciljeve koji zaslu‘uju respekt i po{tovanje. Partija
nema ~lanstvo i snagu koju imaju
neke druge partije (Venstre i Socijaldemkratska partija), nema trenutnu popularnost koju ima recimo
Danska narodna partija (Dansk folke parti) ali ima jak program zasnovan na veoma ~vrstim demokratskim principima koji su joj u pro{losti davali pravo da u~estvuje u
formiranju vlasti ali i stvaraju realnu
perspektivu za svijetliju budu}nost.
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 7
INTERVJU
Asim Perendija, savjetnik za repatrijaciju u orgnazaciji Danska Pomo} Izbjeglicama
„Interes ljudi za povratak je ogroman“
„Jedna od najve}ih skupina povratnika su Bosanci i Hercegovci. Samo do sada od marta ove godine se
vratilo 94 a u toku je obrada velikog broja predmeta kroz koje se priprema povratak koji je planiran za
prolje}e slijede}e godine“
Razgovarao: Sabrija OV^INA
Danski parlament (Folketinget)
je donio niz izmjena zakona
koji imaju direktnog uticaja
posebno na ‘ivot stranaca i izbjeglica u Danskoj. Jedan od tih
propisa je i obavaza javljanja u
komunu za one gra|ane koji
namjeravaju boravitu du‘e od
2 mjeseca izvan Danske u nekoj
od zamalja koje nisu ~lanice EU
i EØS-a. Istovremeno su donesene izmjene zakona o povratku koje su zna~ajno pobolj{ale
finacijske uslove za potencijalne povratnike. Tvoj komentar?
PERENDIJA: Kao {to je bilo i za
o~ekivati, pobolj{ani uslovi povratka, pogotovo u ekonomskom
dijelu pomo}i za etabliranje u zemlji porijekla su pomogli mnogima da lak{e donesu odluku o povratku u svoje domovine. To se
najbolje vidi iz statisti~kih podataka o broju povratnika u razne
zemlje svijeta. Od marta 2010
kada su usvojene izmjene zakona
o repatrijaciji Dansku je napustilo
349 ljudi {to je duplo vi{e nego u
cijeloj 2009 godini. Interes ljudi
za povratak je ogroman i mi svakodnevno primamo nove zahtjeve. Osim pobolj{anih ekonomskih
uslova za povratak sigurno je da
su pove}anom broju povratnika
doprinijele i poja~ane mjere kontrole penzionera u pogledu du‘ine njihovog boravka u inostranstvu u toku godine. Sada je odgovornost u tom pogledu preba~ena
na same penzionere koji se moraju prijaviti socijalnim vlastima
kada znaju da }e boraviti du‘e od
dva mjeseca izvan Danske u nekoj
od zemalja koje nisu ~lanice EU i
EØS-a. Mnoge danske komune su
poja~ale kontrolu {to je u praksi
rezultiralo i ve}em broju povratnika. To se posebno odnosi na doseljenike koji su u Dansku do{li
70-tih godina pro{log vijeka.
Najvi{e povratnika iz Danske,
oko 80% od svih povratnika, su
8
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
gra|ani Bosne i Hercegovine.
Koliko se ukupno gra|ana Bosne
i Hercegovine vratilo do sada u
na{u zemlju? Da li je taj broj u
porastu nakon izmjena propisa
o povratku i obavezi javljanja?
PERENDIJA: Jedna od najve}ih
skupina povratnika su Bosanci i
Hercegovci. Samo do sada od marta ove godine se vratilo 94 a u toku je obrada velikog broja predmeta kroz koje se priprema povratak koji je planiran za prolje}e
slijede}e godine. Veliki je broj ljudi koji se interesuju za povratak i
mi dnevno dobijamo veliki broj telefonskih poziva od na{ih ljudi ali
za razliku od ranijih vremena kada
su se ljudi prete‘no samo informisali o uslovima i mogu}nostima povratka, sada se odluke o povratku donose mnogo lak{e. Iskreno govore}i, ovo je izvrsna podr{ka koju daje danska dr‘ava i svi
oni koji imaju mogu}nosti za povratak trebaju iskoristiti ove pogodnosti.
Sigurno je da su pove}anom broju
povratnika doprinijele izmjene zakona o repatrijaciji kojima su stvarno stvoreni uslovi za odr‘iv povratak. Pogotovo ako govorimo o
relativno starijim osobama (preko
55 godina starosti) koje osim pomo}i za etabliranje koja od 01.
1.2011 iznosi 119.815 kruna (ispla}uje se u dva dijela, 19.815 na dan
povratka a 100 000 nakon godinu
dana odnosno istekom roka za
pokajanje) dobijaju i redovnu mjese~nu pomo} iz Danske u iznosu
od 2800 kruna mjese~no do kraja
‘ivota ili 3500 kruna ukoliko se
odlu~e da pomo} primaju samo pet
godina. Uz to i organizovan li~ni
prevoz i prevoz stvari uz neophodne lijekove za godinu dana nakon
povratka, {to uistinu ~ini osnovu za
jedan odr‘iv povratak.
Pored ovoga Danska ima potpisan
i me|udr‘avni dogovor u socijalnoj oblasti sa Bosnom i Hercegovinom koji omogu}uje dr‘avljanima Bosne i Hercegovina koji su
najmanje proveli godinu dana na
tr‘i{tu rada u Danskoj, uz najmanje 5 godina sa dozvolom boravka u Danskoj, u slu~aju povratka u Bosnu i Hercegovinu, isplatu
danske penzije u Bosni i Hercegovini. I ovo pravo u praksi koristi
sve ve}i broj penzionera.
Mi namamo statistiku o broju Bosanaca koji imaju dansko dr‘avljanstvo koji su se vratili u Bosnu i
Hercegovinu, ali ja znam kroz
mnogobrojne kontakte s na{im
ljudima da ima i veliki broj Danaca/Bosanaca penzionera koji su
iskoristili ovu pogodnost i preselili
se u Bosnu i Hercegovinu gdje
primaju dansku penziju.
Od 1984 godine do danas se u Bosnu i Hercegovinu ukupno vratilo
1877 Bosanaca i Hercegovaca koji su imali dozvolu boravka u
Danskoj.
Mislim da je poja~ana kontrola
samo djelimi~no utjecala na pove}an broj povratnika u Bosnu i Hercegovinu, te da su pobolj{ani ekonomski uslovi povratka glavni razlog pove}anog broja povratnika
u na{u zemlju. ^injenica je da su
stariji ljudi postali umorni od stalnih putovnja u domovinu i nazad
ali da ne treba zanemariti ni uslove
‘ivota i politi~ku i ekonomsku
situaciju u Bosni i Hercegovini
koja sigurno ima zna~aja prilikom
dono{enja odluke o povratku.
U koje dijelove Bosne i Hercegovine se vra}aju na{i gra|ani
i {ta je najbitnije i najpotrebnije
razjasniti prije eventualne odluke o povratku?
PERENDIJA: U ranijim godinama su se ljudi prete‘no vra}ali na
podru~je Federacije Bosne i Hercegovine me|utim sada to vi{e
nije tako i ljudi se slobodnije vra}aju u svoja mjesta ranijeg prebivali{ta, dakle i na podru~je Republike Srpske. Mjesta u koja se ljudi
naj~e|}e vra}aju su Bosanksa
Gradi{ka, Prijedor, Sarajevo, Mostar, Zenica, Tuzla, Gora‘de ali
imamo i prve povratnike nakon
dugo vremena u Stolac i Trebinje
kao i u mnoga druga manja mjesta
u koja su ljudi imali predratna
prebivali{ta.
Odluka o povratku treba da bude
rezultat predhodnih priprema i
istra‘ivanja. Kako u pogledu sigurnosti tako i mnogih prakti~nih
stvari kao {to su uslovi za pru‘anje
zdravstvene za{tite za starije osobe
ili {kolovanja, mogu}nosti zaposlenja ili otpo~injanja neke priva-
tne djelatnosti za mla|e ljude. Razgovor unutar porodice je veoma
bitan faktor jer mi se ~ini da su
mnogi stariji Bosanci i Hercegovci
postali taoci na~ina razmi{ljanja o
potrebi da budu blizu svoje djece
ili unu~adi koji ‘ive u Danskoj a
u stvari bi pitanje njihovog kvaliteta ‘ivota ovdje ili u Bosni i Hercegovini trebalo da bude centralno pitanje kada razmi{ljaju o
povratku. BiH je od 15. decembra
u bezviznom re‘imu tako da se u
Dansku mo‘e do}i za par sati leta
i posjetiti ostatak familije a ni
onima koji ostaju u Danskoj ne bi
trebao biti problem oti}i u posjetu
svojim roditeljima. Ja svakodnevno razgovaram sa velikim brojem na{ih ljudi i kod starijiih je
upravo to najve}a dilema. Kako
se odvojiti od djece i unu~adi koji
ostaju u Danskoj. Tako da mislim
da to pitanje treba da bude tema
razgovora unutar falmilije. Meni
je li~no najte‘e savjetovati ljude
koji su zagazili u devetu deceniju
‘ivota i ‘ele da se vrate u svoju
domovinu. Oni imaju samo jednu
misao a to je da ispuste du{u i ostave kosti u svojoj domovini.
Iskreno mislim da ne treba ~ekati
to vrijeme jer treba razmi{ljati o
povratku i u vrijeme kada se i u
zemlji porijekla mo‘e organizovati kvalitetan i sadr‘ajan ‘ivot,
bez bojazni da }e vas neko kontrolisati koliko dugo }ete u‘ivati u
okru‘enju familije, klimatskim
uslovima na koje ste navikli ili
vrsti hrane i drugih blagodeti koje
sa sobom nosi domovina.
Dugo godina si zaposlen u Danskom vije}u za pomo} izbjeglicama (Dansk Flygtningehjælp) u Kopenhagenu. Ho}e{
li nam ukratko predstaviti tu
organizaciju?
PERENDIJA: Mislim da je Dansk
Flygntnigehjælp dobro poznata
organizacija na{im zemljacima jer
smo mi svi pro{li proces aktiviranja i integracije koji je u na{e vrijeme upravo organizovala ova
organizacija. Dansk Flygtningehjælp je privatna, humanitarna
organizacija koja od 1956 gidine
radi na za{titi izbjeglica i na osiguranju njihovih prava. U skaldu sa
generalnim ljudskim pravima i konvenciji UN-a o za{titi izbjeglica
mi imamo svoju viziju a to je da
nikome od izbjeglica ne smije nedostajati pomo} da na|e za{titu i
odr‘iva rje{enja. Niko ko ‘eli da
se integri{e u dansko dru{tvo ne
„Na{a organizacija je na mjestu svih goru}ih ‘ari{ta
u svijetu, gdje izbjeglice i prognanici imaju potrebu za pomo}i po~ev od osnovnih potreba do
ponovne obnove ‘ivota u kriznim podru~jima. U
Danskoj se fokusiramo na pitanja azila i integracije.
Mi smo tu u cjelokupnom procesu zavisno od
izbjegli~kih potreba: kada tra‘e azil, kada imaju
potrebu za pomo}i u procesu integracije ili
kontakta sa Dancima do njihove ‘elje da se vrate
u svoju domovinu“
smije ~eznuti za pomo}i u tom
procesu. Mi ~inimo sve da rije{imo probleme koji se de{avaju u
procesu prognanstva i integracije.
Na{a organizacija je na mjestu
svih goru}ih ‘ari{ta u svijetu, gdje
izbjeglice i prognanici imaju potrebu za pomo}i po~ev od osnovnih potreba do ponovne obnove
‘ivota u kriznim podru~jima.
U Danskoj se fokusiramo na pitanja azila i integracije. Mi smo tu u
cjelokupnom procesu zavisno od
izbjegli~kih potreba: kada tra‘e
azil, kada imaju potrebu za pomo}i
u procesu integracije ili kontakta
sa Dancima do njihove ‘elje da se
vrate u svoju domovinu.
Ako posmatramo na{u internacionalnu aktivnost onda se mo‘e re}i
da se ve}ina na{ih aktivnosti
odvija u zemljama u kojima su rat
ili prirodne katastrofe natjerale
ljude da napuste svoja ognji{ta,
posao, familiju snove i osnovne
‘ivotne uslove.
U Danskoj imamo kontakt s izbjeglicama koji imaju potrebu za
profesionalnim svjetovanjem u
vezi sa azil procedurom, integracijom ili povratkom ku}i.
Imamo veoma {iroka saznanja o
izbjeglicama i zemljama iz kojih
oni dolaze. Ta saznanja nam u
mnogome poma‘u i ~ine osnovu
u na{em radu na osiguranju tra‘ilaca azila i njihovih prava i osiguranju pravi~ne procedure razmatranja njihovog tra‘enja azila
u danskom azil-sistemu. To ~inimo izme|u ostalog kroz nu|enje individualnih savjetovanja
, informisanja o njihovim pravima
i obavezama, u~estvujemo aktivno
u javnim debatama na tu temu i
javno iznosimo svoja mi{ljenja i
stajali{ta kada se pripremaju
izmjene zakona u ovoj oblasti.
Putem velikog broja na{ih centara
za u~enje jezika nudimo u~enje
danskog jezika strancima, koji
dolaze u Dansku da rade, studiraju
ili su do{li kao izbjeglice. Putem
integracione mre‘e koja kao organizacija pokriva cijelu zemlju,
savjetujemo i nudiomo integracionu podrku komunama, regionima
i institucijama.
Imamo vi{e hiljada dobrovoljaca
u cijeloj zemlji koji poma‘u izbjeglicama da prona|u oslonac u
danskom dru{tvu, izme|u ostalog
kroz kontakte sa raznim udru‘enjima, privrednim subjektima, davanjem pomo}i u pisanju lekcija u
{koli kroz posredovanja u pronala‘enju prakse u danskim firmama.
Osim toga, putem savjetovanja i
informisanja poma‘emo izbjeglicama i doseljenicima koji razmi{ljaju da se vrate u svoje zemlje
porijekla, {to je ustvari i moj posao
jer ja radim kao savjetnik za repatrijaciju, zajedno sa jo{ nekoliko
mojih danskih kolega.
Kako i na koji na~in je Dansko
vije}e za pomo} izbjeglicama
pomagalo i poma‘e izbjeglicama
iz biv{e Jugoslavije a posebno
Bosancima i Hercegovcima?
PERENDIJA: Mislim da je na{a
grupa izbjeglica imala poseban status u pogledu rali~itih vidova po-
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 9
INTERVJU
„Meni je li~no najte‘e savjetovati ljude koji su
zagazili u devetu deceniju ‘ivota i ‘ele da se vrate
u svoju domovinu. Oni imaju samo jednu misao a
to je da ispuste du{u i ostave kosti u svojoj
domovini. Iskreno mislim da ne treba ~ekati to
vrijeme jer treba razmi{ljati o povratku i u vrijeme
kada se i u zemlji porijekla mo‘e organizovati
kvalitetan i sadr‘ajan ‘ivot, bez bojazni da }e vas
neko kontrolisati koliko dugo }ete u‘ivati u
okru‘enju familije, klimatskim uslovima na koje ste
navikli ili vrsti hrane i drugih blagodeti koje sa
sobom nosi domovina“
mo}i i podr{ke u danskom dru{tvu. Po~ev od procesa aktiviranja kada nismo imali sigruan status u pogledu dozvole boravka,
kroz azil proceduru, proces integracije pa sve do dana{njih dana
kada smo jedna od skupina koja
se naj~e{}e odlu~uje na povratak
u svoju zemlju. Ne treba zaboraviti ~injenicu da se u Danskoj nalazi dvadesetak hiljada bosankohercegova~kih izbjeglica od kojih
je jedan broj u me|uvremenu prihvatio dansko dr‘avljanstvo, jedan najve}i dio se izvrsno integrisao u dansko dru{tvo i mi va‘imo
kao jedna od najbolje integrisanih
grupa stranaca u Danskoj. Me|utim, kao {to sam i ranije to naglasio, veliki broj na{ih ljudi se
odlu~uje na povratak ili aktivno
razmi{lja o tome. Na{a organizacija je upravo Bosancima i Hercegovcima uvijek poklanjala posebnu pa‘nju i u svim situacijama
smo nastojali zadovoljiti njihove
potrebe i reagovati shodno tome.
U po~etku, odmah nakon rata su
to bila izvi|a~ka putovanja u Bosnu i Hercegovinu sa ciljem
sagledavanja stvarnih uslova za
eventualni povratak, kasnije je to
bila pomo} u procesu povrata
imovine, obnove poru{enih stambenih objekata a kasnije i konktretnom saradnjom nekih danskih komuna sa op{tinama i gradovima iz Bosne i Hercegovine
proz projekat dobrog upravljanja.
Uz to smo implementirali niz malih projekata koji su uvijek imali
za cilj konkretnu podr{ku potencijlnim povratnicma bilo kroz
kurseve malog biznisa ili neku
drugu formu pomo}i.
Mi kao organizacija i dalje nudimo u~e{}e u raznim projektima
tako da i sada imamo otvorenu
10
mogu}nost u~e{}a u projektu koji
ima za cilj da podr‘i potencijalne
povratnike u procesu dono{enja
odluke da li da ostanu u Danskoj
ili da se vrate u svoju domovinu.
Upravo }u i iskoristiti ovu priliku
da predstavim ovaj aktuelni
projekat.
U 2009 godine je Danska Pomo}
izbjeglicama u saradnji s partnerima implementirala projekat
„Integracija u Danskoj ili povratak u domovinu“. Ciljna grupa su
bile vrlo traumatizirane izbjeglice
iz Bosne i Hercegovina. Projekat
je bio izazov za u~esnke tako {to
je njihov san da se vrate u svoju
domovinu ozbiljno i - uz podr{ku
iskusnih profesionalaca – bio
istra`en i utvr|ene stvarne mogu}nosti povratka.
Projekat je za mnoge u~esnike bio
bolno suo~avanje s njihovim rodnim gradom, po prvi puta nakon
zavr{etka rata 1995 godine. Projektno iskustvo je pomoglo ve}ini
u~esnika u projektu da donesu
pravilnu odluku o realnosti ostvarenja njihovog sna o povratku.
U 2010 godini su Danskoj Pomo}i Izbjeglicama odobrena sredstva za implementaciju sli~nog
projekta. Mi }emo u narednih godinu usredoto~iti na{e napore na
to da vi{e bosansko-hercegova~kih izbjeglica rasvijetli njihov
odnos prema mogu}nosti povratka u domovini kroz odobreni
projekat Povratak u Bosnu i Hercegovinu ili ostanak u Danskoj.
Projekat Povratak u Bosnu i Hercegovinu ili ostanak u Danskoj
ponovno }e se temeljiti na ‘elji i
ma{tanju pojedinca da se vrati u
Bosnu i Hercegovinu. U suradnji
s u~esnicima, uradit }emo konkretne planove za prakti~ni proces odlu~ivanja i govoriti o pro-
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
blemima sa kojima se povratnici
mogu suo~iti nakon povratka u
bosanko hercegova~ko dru{tvo i
lokalno okru‘enje.
Danska Pomo} Izbjeglicama }e
projektnim sredstvima finansirati
istra‘iva~ko putovanje u Bosni i
Hercegovini za ukupno 50 u~esnika. Upravo se iz Bosne i Hercegovine vratila prva grupa od
22 u~esnika u jesenjem ciklusu a
u pripemi je prezentacija te
mogu}nosti za proljetni ciklus. Ja
koristim i ovu priliku da pozovem
na{e zemljake da se uklju~e u
ovaj projekat i kontaktiraju nas o
mogu}nosti u~e{}a u projktu.
U~esnici u projektu }e sami osigurati smje{taj za vrijeme svog
boravka u Bosni i Hercegovini,
dok }e se projektnim sredstavima
snositi tro{kovi prijevoza iz Danske u Bosnu i Hercegovinu i nazad i lokalni tro{kovi prijevoza za
vrijeme ista‘iva~kog putovanja.
U projektnom periodu odr‘at }e
se individualni intervjui, grupni
informativni sastanci, sastanci s
relevantnim tijelima i institucijama u Bosni i Hercegovini, posjetiti obrazovne ustanove i poduze}a te kao najva‘nije organizovat }e se dodatni intervjui s u~esnicima u projektu nakon istra‘iva~kog putovanja u Bosnu i Hercegovinu s ciljem pra}enja postignutih rezultata.
Prije nego se po{alje prijava za sudjelovanje u projektu, potencijalni u~esnici trebaju razmotriti da
li su spremni za seriozan i ozbiljan
rad na ostvarenju sna o povratku.
Mora se uzeti u ozir i to kako porodica potencijalnog povratnika
razmi{lja o toj odluci – te ne manje bitno i to kako }e se u~esnici
osje}ati imaju}i u vidu ~injenicu
da }e i drugi biti uklju~eni u
privatne misli o vlastitom ‘ivotu
i ‘elji za povratkom.
Mi u Danskoj Pomo}i Izbjeglicama smo spremni da po|emo od
toga gdje se sada nalaze potnecijalni u~esnici u pogledu njihove
‘elje za povratkom. Nudimo prakti~ne savjete i smjernice i psihosocijalnu podr{ku – a kada to ka‘emo onda ne mislimo na lije~enje ratnih trauma ili sli~no. @elimo pomo}i da u~esnici u projektu
utvrde da li bi njihov san o povratku u BiH mogao postati stvarnost
- ili da umjesto toga svoje snage
usmjere na izgradnju sadr‘ajnijeg
‘ivota u Danskoj.
Na{ rad se temelji na ideji pomo}
za samopomo} i stoga projekat
pretpostavlja predanost i vastiti
anga‘man u~esnika u projektu.
Posebno za vrijeme boravka u
Bosni i Hercegovini o~ekuje se
aktivno sudjelovanje u planiranim aktivnostima i sastancima,
{to }e biti definirano i u individualnom planu aktivnosti za svakog u~esnika. Svi u~esnici }e biti
aktivno pra}eni za vrijeme i poslije boravka uz neophodnu
podr{ku sa na{e strane.
Mi nakon u~e{}a u projektu ne}emo re}i da li bi neko trebao da ostane u Danskoj ili da se vrati u
Bosnu i Hercegovinu. Obje opcije
su dobre i ispravne. Ne postoji
jedno ispravno rje{enje za sve - ali
postoji samo jedno pravo rje{enje
za svakog konkretnog u~esnika i
njegovu konkretnu situaciju.
Radujem se da da }e i neki ~itaoci
va{eg lista po‘eljeti da u~estvuje
u projektu, da se susretnemo s
njima i ~ujemo njihovu pri~u.
Kao {to sam ranije rekao, jedna
velika skupina stranaca koji su
ovdje do{li na privremeni rad prije ~etrdesetak godina se odlu~uje
na kona~ni povratak u svoje zemlje porijekla. Najve}a skupina
me|u njima su ljudi s prostora biv{e Jugoslavije a najbrojniji me|u
njima su dr‘avljani Srbije. Upravo radimo i na implementaji projekta koji za cilj ima informativnu
kampanju u smjerenu upravo prema ovoj skupini doseljenika s
prostora biv{e Jugoslavije jer
mnogi ne znaju da mogu biti obuhva}eni zakonom o repatrijaciji i
dobiti ekonomsku podr{ku prilikom povratka. Osim ove skupine radimo i na informativnoj
kampanji usmjerenoj prema Vijetnamcima jer i veliki broj njih
izra‘ava ‘elju za povratkom.
BOSNA I HERCEGOVINA
Uz Dan dr‘avnosti BiH - 25. novembar
Nedostojan odnos prema
odlukama ZAVNOBiH-a
Pi{e: Idriz HOD@I]
N
etom protekli 25.
novembar - Dan dr‘avnosti BiH, u nekim dijelovima na{e domovine – BiH,
protekao je kao i svaki drugi radni
dan. Nije bilo njegovog obilje‘avanja, kao datuma posebnog historijskog zna~aja. Njegovo negiranje u Republici srpskoj, samo je
nastavak politike negiranja BiH.
Sli~na je situacija i u podru~jima
sa ve}inskim stanovni{tvom hrvatske nacionalnosti. Tamo se, uglavnom, ve}a pozornost pridaje obilje‘avaju praznika „Lijepe na{e“.
Bjelodano je, da je nekima, do
BiH kao dr‘ave, stalo kao do lanjskog snijega. Postizborne deklarativne pri~e, obiluju zalaganjem za
prosperitet BiH, ali razne politi~ke
opcije imaju i neke svoje, druga~ije, prikrivene ciljeve.
U dijelovima Federacije BiH,
sa ve}inskim stanovni{tvom bo{nja~ke nacionalnosti, slu‘beno je
obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH.
Javne ustanove, vlade, ministarstva, javna preduze}a i neki drugi
subjekti, slavili su Dan dr‘avnosti
BiH, kao neradni dan. U nekim
{kolama su, uo~i Dana dr‘avnosti,
odr‘ane {kolske priredbe. U
Mrkonji} Gradu, pred zgradom
ZAVNOBiH-a, okupio se jedan
broj pre‘ivjelih partizana – antifa{ista i drugih gra|ana. Me|u njima
i rijetki mladi ljudi. Zgrada
ZAVNOBiH-a je zapu{tena. I to
govori o odnosu aktuelnih vlasti
prema ZAVNOBiH-u. Odr‘ana je
i sve~ana akademija u zgradi Parlamentarne skup{tine BiH. Akademik, prof dr. Muhamed Filipovi}, podnio je referat o zna~aju
ZAVNOBiH-a. U Tuzli je odr‘ana
sve~ana sjednice Skup{tine Tuzlanskog kantona, a u Travniku je
otkrivena bista Josipa Broza Tita.
U Predsjedni{tvu BiH organiziran
je tradicionalni prijem, kojem su
doma}ini bili predjedavaju}i - Nj.
E. @eljko Kom{i} i ~lan - NJ. E.
Faslifikatorima bosanskohercegova~ke historije, va‘niji su uskonacionalni
interesi, nad tekovinama ZAVNOBiH-a i to, na nedostojan na~in, pokazuju u
svakoj prilici
dr. Haris Silajd‘i}. ^lan Predsjedni{tva BiH, Nj. E. Neboj{a
Radmanovi}, kao i obi~no, ne
priznaje ovaj datum kao praznik,
pa nije ni bio na prijemu.
U ~estitkama gra|anima u
BiH i u dijaspori, predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH, Nj. E. @eljko
Kom{i} je, uz ostalo naglasio:
„Narodi BiH su jo{ prije 66 godina, na Prvom zasjedanju
ZAVNOBiH-a, istakli da ho}e Bosnu i Hercegovinu u kojoj je svaki
gra|anin jednak u svojim pravima
i na~inu ‘ivota, bez obzira na to u
kojem dijelu Bosne i Hercegovine
‘ivi i bez obzira na to da li pripada
„ve}ini“ ili „manjini“.
Jo{ tada je nagla{eno da svaki
dio Bosne i Hercegovine pripada
svakom njenom gra|aninu te da
su tolerancija i zajedni~ki ‘ivot
jedini ispravan put za sve...“
^lan Predsjedni{tva BiH, Nj.
E. dr. Haris Silajd‘i}, u svojoj ~estitci je apostrofirao: ...“ Neka ovaj
dan bude prilika da se sjetimo svih
onih koji su utkali svoje ‘ivote u
temelje nezavisne i suverene dr‘ave BiH. Njihova ‘rtva obavezuje
nas da gradimo demokratsku
dr‘avu evropskih standarda, u
kojoj ne}e biti diskriminacije po
bilo kojem osnovu,..“
Da podsjetimo. Klju~ne su tri
odluke ZAVNOBiH-a: obnova
dr‘avnosti BiH, potvrda njenih
historijskih granica i definiranje
BiH kao jedne od {est ravnopravnih republika, u sastavu tada{nje Jugoslavije.
Dakle, ZAVNOBiH-om je BiH
definirana kao jedinstvena i
nedjeljiva dr‘ava, u kojoj }e svi
narodi imati ista prava, unutar koje
}e (M)muslimani, Srbi, Hrvati i
drugi, ‘ivjeti u slobodi i jednakosti.
Tog, 25. novembra 1943. godine, Bosna i Hercegovina, nakon
480 godina, obnovila je svoju
dr‘avnost, koju je izgubila padom
pod osmansku upravu, 1463.
godine.
Pokrajinski komitet KPJ za
BiH, jednoglasno i odlu~no, zastupao je stav da BiH mo‘e imati
samo status ravnopravne federalne jedinice u Federativnoj Jugoslaviji, a priklju~enje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj
nije moglo do}i u obzir, kao
kona~no rje{enje.
Za razliku od stava Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH, neki
onda{nji jugoslovenski „komunisti~ki drugovi“, nisu bili slo‘ni
oko statusa BiH u Federalnoj Jugoslaviji. Oni, koji su zagovarali
autonomni status BiH, a ne status
ravnopravne republike, pora‘eni
su. Josip Broz Tito se, u tom pogledu, nije nikada dvoumio. Tako
je mislio i govorio i prilikom svoje
posljednje posjete Bosni i Hercegovini, 1979. godine, na izmaku
svoga ‘ivota:
„...BiH ne mo`e pripadati ni
ovom ni onom, ve} narodima koji
je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio,
ve} su to sami izborili u narodnooslobodila~koj borbi, u kojoj su
masovno u~estvovali. Bilo je to
jedino mogu}e i sre}no rje{enje,
ne samo za narode BiH, ve} i za
na{u zajednicu u cjelini.“
Mo‘da bi novokomponovanim ~uvarima velikosrpstva i
„Velike Srbije“ i u Srbiji i u Republici srpskoj, dobro do{le poruke
nekih onda{njih nosilaca najvi{ih
funkcija u Srbiji, da razbiju naum
u svojim glavama, „da Bosna i Hercegovina nije mogu}a“, da imaju
pravo „o~ekivati njen kraj“, raspad i sl., te da su Srbi iz Srbije ti,
koji treba da name}u razjedinjenje
Srba u BiH, sa Hrvatima i Muslimanima – Bo{njacima. O tome
dovoljno ilustrativno mo‘e da poslu‘i govor Blagoja Ne{kovi}a,
predsjednika Glavnog narodnooslobodila~kog odbora Srbije, u
novembru 1944. godine, na Ve-
likoj antifa{isti~koj narodnooslobodila~koj skup{tini Srbije:
„Zar zato {to ima Srba u Bosni, Hercegovini i Hrvatskoj i
{aroliko izme{anih sa Hrvatima i
muslimanima, treba sve Hrvate i
muslimane posrbiti? Da li je to
stvar Srba iz Srbije da name}u
Srbima u BiH i Hrvatskoj razjedinjenje sa Hrvatima i muslimanima, kad je njihova zajednica
`ivotno povezana kao {to su
povezane i njihove ku}e na istom
zemlji{tu, kada su oni sami, u toku
ove trogodi{nje borbe, iskovali
bratstvo i jedinstvo?“
A u dono{enju odluka, na
Prvom zasijedanju Zemaljskog
antifa{isti~kog vije}a narodnog
oslobo|enja Bosne i Hercegovine,
25. novembra 1943. godine, u
Mrkonji} Gradu, u~estvovali su
legitimni predstavnici i srpskog i
hrvatskog i muslimanskog naroda.
Centrifugalnim snagama, koje
su, u periodu 1992-1995. godine,
nastojale razbiti, me|unarodno
priznatu dr‘avu BiH, ~lanicu UNa, njenu jedinstvenost u historijskim granicama i njenu nedjeljivost, ravnopravnost njenih naroda i njihov ‘ivot u jednakosti i
slobodi, i danas smetaju odluke
ZAVNOBiH-a i ne po{tuju ih.
Takve odluke ZAVNOBiH-a,
slobodno se mo‘e re}i, odudaraju
od njihovih separatisti~kih i hegemonisti~kih te‘nji. Bolje re~eno,
brana su takvim te‘njama.
To je trenutno stanje stvari.
Ho}e li se i kada promijeniti odnos
prema ovom datumu, kao zajedni~kom Danu dr‘avnosti, zajedni~ke dr‘ave BiH, neizvjesno je.
Faslifikatorima bosanskohercegova~ke historije, va‘niji su uskonacionalni interesi, nad zajedni~kim tekovinama ZAVNOBiH-a i
to, na nedostojan na~in, pokazuju
u svakoj prilici.
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 11
Na Bajramskom sijelu u Randersu
Promoviran „BH Glas“
D‘emil Hrustanovi},
predsjednik BKC „Sabur“
I najmla|i su bili u
bajramskom odijelu
U okviru Bajramskog sijela, u Randersu je obavljena promocija na{eg lista BH Glas. Bajramsko sijelo je
organizovano u veoma ugodnoj atmosferi u pozori{noj sali u Randersu, a prisustvovalo mu je oko 300 posjetilaca
U
vodnu rije~ odr‘ao je
D‘emil Hrustanovi},
predsjednik Bosanskog
kulturnog centra „Sabur“ iz
Randersa. Nakon toga, mje{oviti
hor ovog Centra izveo je program
u kojem su predstavili nekoliko
ilahija i kasida, mora se priznati
veoma uspje{no, {to je nagra|eno
burnim aplauzom svih prisutnih.
Poslije toga je nastupila folklorna
grupa istog ovog dru{tva, koja je
12
izvela nekoliko folklornih igara iz
na{ih krajeva i u skladu sa na{im
tradicijama. Igrali su nadahnuto
te su i oni nagra|eni burnim
aplauzom. U nastavku programa,
prisutne je zabavljao “Mirza
bend“ a pjesma ovog benda i kolo,
u koje se uhvatila ve}ina prisutnih,
obilje‘ili su dalju sve~anost.
U toku sve~anosti na{ novinar
je obavio promociju i predstavljanje na{eg lista BH Glas. U krat-
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
kom obra}anju informisao je prisutne o listu, od ideje da se on
po~ne izdavati do dana{njeg broja
lista, te naglasio zna~aj i potrebu
da na{i ljudi u Danskoj budu pravovremeno i na pravi na~in informisani, o svemu onom {to je za
njih zna~ajno. U toku sve~anosti
mnogi prisutni su izrazili ‘elju da
budu stalni ~itaoci na{eg lista, {to
su potvrdili uplatom tro{kova distribucije lista, obzirom da je list
potpuno besplatan. Time se broj
na{ih stalnih ~itaoca znatno pove}ao.
U razgovoru sa predsjednikom Bosanskog kulturnog centra
„Sabur“ saznali smo da centar, pored mu{kog i `enskog hora i folklora, ima organizovan fudbalski
klub, koji se takmi~i u tri razli~ita
nivoa danskog fudbala, da su im
aktivni udru`enje ribara i aktiv `ena, te da imaju organizovanu {ko-
REPORTA@A
Herning
Obilje‘en Dan dr‘avnosti BiH
lu bosanskog jezika i {kolu za vjersku poduku djece, o ~emu }emo
op{irnije pisati drugom prilikom.
Bosanski kulturni centar „Sabur“ postoji ve} 12 godina, a njime rukovodi Odbor od 7 ~lanova.
Trude se da organizuju zajedni~ki
`ivot te da ispune `elje i potrebe
na{ih ljudi u Randersu. U isto vrijeme ovaj Centar ostvaruje jako
dobru saradnju sa drugim klubovima i dru{tvima na cijelom podru~ju Danske. Do sada su uspje{no organizovali proslavu svih
vjerskih praznika ali i mnogih
drugih manifestacija koje im
poslu`e kao razlog da se na{i ljudi
okupe i dru`e. U okviru sino{njeg
Bajramskog sijela odr`ane su i tri
donatorske akcije za pomo}
na{im ljudima u domovini, {to je
za svaku pohvalu.
Bosanski kulturni centar „Sabur“ iz Randersa zaslu`uje pa`nju
i po{tovanje svih nas, te im mo`emo za`eljeti mnogo sre}e i uspjeha u daljem radu.
Tekst i foto: V. BA[I]
U
Herningu je sve~ano
obilje‘en Dan dr‘avnosti na{e domovine,
Bosne i Hercegovine. U prisustvu od preko 200 zvanica evocirane su uspomene na 25. novembar, dan kada su udareni temelji na{e domovine, sjednicom
ZAVNOBiH-a. Mnogo je nedoumica vezanih uz ovaj praznik
ali je veliko prisustvo na{ih gra|ana iz Herninga i mnogih okolnih gradova, na veoma jasan
na~in, pokazalo da je ovaj datum bio ali i ostao praznik naroda i narodnosti u BiH ali i u dijaspori. Ono {to raduje sve dobronamjerne Bosance i Hercegovce
svakako je prisustvo mnogobro-
jne omladine koja je uz pjesmu
i igru pokazala da se radi o prazniku koji se ne smije zaboraviti. Ovakve sve~anosti postale
su tradicija u Herningu, a i ove
godine ih je uspje{no organizovao Odbor, formiran od Udru‘enja bosansko-danskog prijateljstva iz Herninga. Zna~ajno
je naglasiti da se na{im ljudima,
u ovakvim prilikama priklju~e
i danske porodice koje se veoma brzo uklope u ovu sve~anost. Svim gostima servirana je
bogata i ukusna ve~era, a pjesma i igra ~ula se do duboko u
no}.
V. B.
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 13
KULTURA I UMJETNOST
Predstavljamo vam na{e sponzore: Papalina - Sarajevo
Firma za respekt i po{tovanje
Po{tovani ~itaoci! U skladu sa na{im programskim opredjeljenjima i ciljevima, od ovog broja }emo
vam predstavljati sponzore na{eg i va{eg BH Glasa. Time }e mo im na najbolji na~in izraziti zahvalnost
za nesebi~nu pomo} koju nam pru‘aju u izdavanju BH Glasa, a slobodno mo‘emo re}i da bi bez te
pomo}i, sudbina BH Glasa bila neizvjesna. U ovom broju, po~asno mjesto u predstavljanju na{ih
sponzora, dajemo prevozni~koj firmi „Papalina“ koja nas vjerno prati od na{eg prvog broja
Tekst i foto: Vezuv BA[I]
P
apalina je relativno mlada
firma. Po~ela je sa radom
prije 11 godina, a od prije
5 godina ima novog vlasnika. Papalina je bosanska firma, a vlasnik
joj je Danac, Jacob Damgaard. To
je ~ovjek koji ne ‘eli da se isti~e,
a tra‘i samo rad i red. Od prvog
broja prati na{ list i nesebi~no ga
poma‘e. Ovaj skromni ~ovjek ka‘e da je va‘no da pi{emo o Papalini, a o njemu je sve pri~e ispri~ao
14
‘ivot kojim ‘ivi. Vjeruje svojim
saradnicima i zadovoljan je njihovim radom. Preko njih je dobro
upoznao Bosnu i Hercegovinu i
ka‘e da samo formalno nije Bosanac. On je dio svoje odgovornosti
prenio na Mesuda Hod‘i}a – Mensu, koji je ujedno i voza~ autobusa, {to jasno govori koliko je
zna~ajno koristiti sve ljudske potencijale, a rezultati tada ne mogu
izostati. Uz Jacoba, Menso je sa
ostalim kolegama i suvoza~ima
udahnuo ‘ivot Papalini i svi oni
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
su njeni najbolji ambasadori.
Sjedi{te firme i njenog rukovodstva je u Sarajevu i sve dok firma posluje u skladu sa utvr|enom poslovnom politikom njenog
vlasnika njome }e rukovoditi
poslovna struktura iz Sarajeva. U
Papalini je zaposleno 7 radnika,
uglavnom produktivnog karaktera, od voza~a do komercijalista
koji prodaju usluge ove firme.
Osim stalno zaposlenih, firma
anga‘uje i mnogo spoljnih saradnika, bez kojih bi im posao bio
znatno ote‘an. Firma raspola‘e sa
2 velika, udobna autobusa i sa tri
minibusa, a svi nose registarske
tablice na{e domovine. Sa dva autobusa odr‘ava se linija [vedska
– Danska – Bosna i Hercegovina,
a sa tri minibusa obavlja se transfer putnika do krajnjih odredi{ta.
Pored ovoga anga‘uje se znatan
broj taksi vozila koja ispoma‘u u
krajnjem transferu pojedina~nih
putnika do udaljenijih odredi{ta.
Broj zaposlenih nije veliki ali
kada se saberu spoljnji saradnici
Mesud Hod‘i} – Menso, voza~ autobusa
onda se dobije mnogo bolji rezultat. Zna~ajno je napomenuti da
se na ovaj na~in, poma‘e na{oj
domovini da se problem nezaposlenosti barem malo ubla‘i.
Mnogo je zna~ajnih podataka
koji se u ovoj prilici ne mogu zaobi}i. Tako je zna~ajno da autobusi
i voza~i Papaline nikada nisu bili
involvirani u bilo kakav te‘i udes,
posebno onaj sa smrtnim posljedicama. Saobra}aju u svemu
prema planiranim redovima vo‘nje, a eventualna manja ka{njenja, koja su zaista rijetka, naj~e{}e
su proizvod ili vremenskih uslova
ili problema koji se de{avaju pri
prelascima granice. U ovom kontekstu bitno je ista}i da osoblje
Papaline nikada nije u~estvovalo
u bilo kakvim nezakonitim ili
kriminalnim radnjama, po ~emu
ih dobro pamte i poznaju na svim
dr‘avnim granicama koje prelaze.
Ono ~ime se osoblje Papaline
mo‘e pohvaliti je, da osim sitnih
primjedbi, nikada nisu do‘ivjeli
neprijatnosti od strane putnika.
Kao potvrda ovome mogu se navesti rije~i jednog od stalnih i vjernih putnika Papline, Mirsada ]erimagi}a. On ka‘e da oduvijek
putuje sa Papalinom, a da nikada
nije do‘ivio niti jednu, pa i
najmanju neprijatnost. Isti~e da su
autobusi udobni i ugodni za
putovanje, da su uvijek ~isti i da
osoblje ula‘e maksimum truda da
udovolji putnicima ali i da se
pridr‘ava reda vo‘nje. Voze u
svim vremenskim uslovima pa i
onda kada se to grani~i sa
nemogu}im. Njegova majka,
Senada, jedan je od najstarijih putnika Papaline. Sa svojih 83 godine ‘ivota i iskustvom koje toliki
‘ivotni vijek nosi ona je redovan
putnik u Papalininim autobusima.
Veoma je zadovoljna sa svim {to
joj Papalina pru‘a i omogu}uje,
a ka‘e da }e sa Paplinom putovati
sve dok se mo‘e kretati. Sa na{e
strane mi joj ‘elimo jo{ mnogo
godina ‘ivota i mnogo putovanja
Mirsad ]erimagi}: Uvijek putuje Papalinom
sa na{im sponzorom.
Uspjeli smo razgovarati i sa
bra~nim parom koji je u Dansku
do{ao radi posjete sinu, snahi i
unu~adima. To su Hanumica i
Smajil Omer~evi} iz Banovi}a.
Ovo im je prvo putovanje Paplinom i ka‘u da su vi{e nego zadovoljni. Bojali su se ovako dugog
putovanja i mnogo~asovnog boravka u autobusu. Ka‘u da putovanje gotovo nisu ni osjetili. U
autobusu su imali sve pogodnosti,
a posebno isti~u ljubaznost posade, koja je ispunjavala gotovo sve
‘elje putnika. U domovinu }e se
vratiti sa Papalinom i ka‘u da }e
sva njihova budu}a putovanja, na
ove prostore, biti vezana isklju~ivo za Papalinu.
Me|u mnogobrojnim putnicima koje smo susreli pri dolasku
Papaline u Dansku nismo na{li niti jednog jedinog koji bi izrazio
bilo kakvu ‘albu na putovanje ili
odnos osoblja prema njima. To
nedvosmisleno govori da je Papa-
lina prava, na{a prevozni~ka firma.
I jo{ ne{to. Pored svoje osnovne djelatnosti Papalina se isti~e
i bezbrojnim humanitarnim akcijama. Izdvojili bismo humanitarnu akciju pomo}i bolnici Ko{evo
ali i humanitarnu akciju obezbje|enja inkubatora za novoro|en~ad za bolnicu u Sanskom Mostu. Autobusi Papaline veoma
~esto, bez ikakve naknade prevoze humanitarnu pomo} za na{u
domovinu. Mnogo je takvih akcija, a sve one zaslu‘uju da im se
posveti mnogo vi{e prostora u nekom od na{ih narednih brojeva.
Iz ovog razloga pozivamo sve
na{e gra|ane, koji putuju u domovinu, da koriste usluge Papaline
jer na taj na~in, barem malim djelom poma‘u i svojoj domovini.
U ime svih na{ih ~italaca i
svih na{ih zemljaka, potencijalnih
putnika, poru~ujemo Papalini:
„Neka su vam sretni svi budu}i
kilometri“.
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 15
ZDRAVLJE I PORODICA
Porodi~no nasilje, stres i depresija
Za~arani
krug zlostavljanja
Prevencija seksualnog zlostavljanja djeteta po~inje
odgojem koji }e dijete nau~iti
da bude sigurno u sebe,
oprezno kad je rije~ o
neznancima i jasno obavije{teno o prikladnim i
neprikladnim odnosima s
ljudima
D
o porodi~nog nasilja
dolazi u svim dru{tvenim, rasnim, kulturnim i
ekonomskim grupama. Hiljade
ljudi izlo‘eno je fizi~kom, emocionalnom ili seksualnom zlostavljanju ~lanova vlastite porodice.
Ironija je u tome {to ljudi koji su
bili zlostavljani i povrije|eni najvjerovatnije zlostavljaju druge.
Kadkad ti ljudi ne namjeravaju
nanositi bol, ali ne znaju kako se
ophoditi sa svojim frustracijama i
gnjevom. Za{to ~lanovi porodice
zlostavljaju jedni druge? Porodi~ni problemi koji pridonose takvom na~inu ‘ivota su slaba komunikacija, bra~ni stres, odgoj uz
pretjeranu dominaciju i kontrolu,
te previ{e stroga ili bizarna vjerovanja. Brkanje ili zamjena uloga
tako|e mo‘e dovesti do zlostavljanja. Na primjer, k}er koja mora
preuzeti ulogu majke svojoj bra}i
mo‘e seksualno zlostavljati njezin
otac. Zlostavljanje mo‘e biti posljedica stresa u porodicama sa
samohranim roditeljima uz malo
socijalne podr{ke, ili sukoba
osobnosti kad jedan od roditelja
sklopi novi brak.
Za~arani krug zlostavljanja
Ako vam je porodica pru‘ala
ljubav, podr{ku, disciplinu i sigurno okru‘enje dok ste bili dijete,
obi~no mo‘ete imati povjerenje u
druge, pru‘iti ljubav, razviti jake
vrijednosti i visoku razinu samopo{tovanja. Kako biti roditelj obi~no u~ite od odraslih osoba koje
ste poznavali dok ste bili dijete.
16
Ljudi koji su odrasli u porodicama
u kojima je bilo zlostavljanja
zacijelo }e se, kad odrastu, pona{ati sli~no svojim roditeljima.
Zlostavljana djeca sje}aju se
zlostavljanja i osje}aju se zato
odgovornima i krivima. Tipi~no je
da iskazuju gnjev, depresiju,
nepovjerenje i nesposobnost
komuniciranja. Stalno ih proganja
nesigurnost. Kad ih neko oneraspolo‘i ili razo~ara, ~esto reagiraju ratoborno. S druge strane,
mogu se povu}i u sebe i postati
krajnje pasivni i laka meta zlostavljanja. Sve to umanjuje njihovu
sposobnost za stvaranje zdravih
me|usobnih odnosa. Fizi~ki i
seksualno zlostavljana djeca ~esto
postaju nasilni roditelji.
Neke ‘rtve zlostavljanja uspijevaju se rije{iti nasilnog pona{anja nakon {to se izvuku iz lo{e
situacije. Opra{taju ljudima koji su
ih zlostavljali, njihove se emocije
i samopo{tovanje oporave, a oni
postanu nenasilni bra~ni drugovi
i roditelji.
Psiholo{ki u~inci porodi~nog
zlostavljanja
Porodi~no zlostavljanje ne
uzrokuje samo fizi~ke ozljede.
Pridonosi raznim psiholo{kim
problemima, kao {to su depresija,
krivnja, stid, ovisnost o alkoholu
i drogi. Porodi~no nasilje tako|er
mo‘e biti uzrokom samoubila~kih
osje}aja, anksioznosti (straha),
niske razine samopo{tovanja,
samoprezira, lo{eg spolnog funkcioniranja, seksualnog riski-
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
ranja i nemogu}nost vjerovanja
drugima, a time i razvijanja intimnih veza.
Zlostavljanje bra~nog druga
utje~e na djecu koja to gledaju,
kao i na ‘rtvu. Djeca se obi~no
osje}aju bespomo}nima, nemaju
povjerenja u intimne veze, pona{aju se agresivno ili postanu krajnje pasivna, a mogu} je i usporeni
intelektualni razvitak. Tako|e
mogu emocionalne probleme izra‘avati kao bolove u trbuhu, glavobolje, izbjegavanje {kole, mokrenje u krevetu, probleme sa spavanjem, bje‘anje od ku}e i no}ne
more.
Zlostavljana i zapostavljena
djeca vjerovatno }e imati problema u {koli, s prijateljstvima, disciplinom, i kasnije s alkoholom i
drogama.
Starije ‘rtve zlostavljanja tako|e pate od psiholo{kih u~inaka
kao {to su depresija, usamljenost
i osje}aj bespomo}nosti.
Ako u va{oj vezi postoji zlostavljanje, postoje skloni{ta i SOS
telefoni na kojima mo‘ete potra‘iti pomo}. Pitajte ljekara ili potra‘ite u telefonskom imeniku imena
i telefonske brojeve takvih slu‘bi.
Prevencija porodi~nog nasilja
Ako su vam poznate karakteristike i rizi~ni faktori za porodi~no zlostavljanje i zapostavljanje, vjerovatnije je da }ete na
vrijeme potra‘iti pomo}. Mo‘ete
pridonijeti sprije~avanju zlostavljanja ja~anjem individualne i
porodi~ne stabilnosti i poduzi-
manjem koraka za ubla‘avanje
stresa i zahtjeva odgoja djece,
bra~nih pritisaka i njege o starijim
osobama.
Zlostastavljanje i zapostavljanje
djece
Zlostavljanje djece definirano
je kao fizi~ka i mentalna trauma,
seksualno uznemiravanje, lo{e
opho|enje ili zapostavljanje djeteta mla|eg od 18 godina {to bi
moglo na{koditi djetetovu zdravlju i dobrobiti.
Svaka je porodica druk~ija pa
se za zlostavljanje i zapostavljanje
djece ne mo‘e okriviti samo jedan
uzrok u svim situacijama. Me|utim, nasilni roditelji ~esto imaju
jednu ili vi{e karakteristika
nezrelosti, izolacije od porodice ili
prijatelja, zlostavljanje ili zapostavljanje u djetinjstvu, zloupotrrbu
ili ovisnost o alkoholu ili drogi i
pomanjkanje svojstva potrebnih
za roditeljstvo i stvaranje me|usobnih veza. Vjerovatnije je da }e
dijete biti zlostavljano ili zapostavljeno ako je ono zahtjevno
ili hiperaktivno, hroni~no bolesno
ili hendikepirano, te ako ono podsje}a roditelje na neku osobu koja
mu se ne svi|a. Na‘alost, to mo‘e
poja~ati djetetovo pogre{no
vjerovanje da je samo krivo za
zlostavljanje.
Seksualno zlostavljanje
Seksualno zlostavljanje djeteta je bilo kakvo neprikladno, prikriveno ili otvoreno seksualno pokazivanje ili dodirivanje izme|u
Pi{e:
odrasleVezuv
osobe iBA[I]
djeteta. Seksualna
aktivnost mo‘e se sastojati od diranja dje~ijih spolnih organa ili
dojki, navo|enje djeteta na
milovanje spolnih organa odrasle
osobe, te nagovaranja ili prisiljavanja djeteta na spolni odnos. Tu
tako|er ubrajamo bilo kakvo
kori{tenje djeteta za pornografiju,
prostituciju ili druge seksualne
do‘ivljaje.
U ve}ini slu~ajeva dje~ijeg seksualnog zlostavljanja osoba koja
zlostavlja je ili ~lan porodice ili
neko koga dijete poznaje.Vi{e od
polovice svih seksualnih zlostavljanja djece doga|a se u djetetovom domu. Incest je spolni odnos
izme|u djeteta i odraslog ~lana
porodice. Tako|er mo‘e biti
N
a{ imunitet je vrlo jak i
ako se malo zamislimo
nadasve ~udesan sistem koji mo‘e odoljeti navalama sna‘nih bakterija i virusa,
navodi Net.
Pravilna ishrana jedna je od
najjednostavnijih metoda ja~anja imunolo{kog sistema .
Japanska ishrana je primjer
kako se mo‘e oja~ati imunitet,
a kao dokaz njene u~inkovitosti
su dugovje~ni Japanci. Ipak,
svako podneblje pru‘a dovoljno
prirodnih saveznika za ja~anje
tijela tako da nema potrebe tragati za egzoti~nim i ~esto skupim dodacima prehrane.
Pogledajte neke od jednostavnih metoda:
1. Ulje sjemenki lana
Pretjerana konzumacija
visokozasi}enih masti (posebno
visokorafiniranog biljnog ulja i
margarina) i mali unos esencijalnih masnih kiselina rezultira
talo‘enjem masnih naslaga. Ve}i unos kvalitetnih masti zapravo smanjuje potrebu za talo‘enjem u tijelu. Omega 3 masne
kiseline iz lanenog ulja sa 5565% Omega 3 i 15 do 25%
Omega 6 masnih kiselina.
Ove esencijalne masne kiseline pospje{uju metabolizam
holesterola i triglicerida, razvoj
mozga i funkcionisanje, strukturu stani~nih membrana, usporava rast kancerogenih stanica i
{tetnih organizama te niz drugih
funkcija.
Preporu~ena doza je jedna
ili dvije ka{ike na dan. Budu}i
izme|u brata i sestre i ne mora se
dogadati uz primjenu sile.
Incest se doga|a u porodicama svakog dru{tvenog-ekonomskog, etni~kog rasnog, vjerskog i
obrazovnog podrijetla. Seksualno
zlostavljanje obi~no podrazumijeva neku vrstu manipulacije, podmi}ivanja ili prijetnje – ali ne
nasilja.
U velikom postotku slu~ajeva
seksualno zlostavljanje djece ~ine
adolescenti mla|i od 18 godina.
U nekim slu~ajevima mla|a osoba
to ~ini iz radoznalosti, da bi vidjela
i dodirivala pripadnika drugog
spola. Ti adolescenti mogu u domu zlostavljati djecu koja su
znatno mla|a od njih. Radoznalost
mo‘e dovesti do poku{aja spolnog
odnosa ili drugih oblika seksualnog zlostavljanja.
Kako seksualno zlostavljanje
utje~e na ‘rtve? Zlostavljano dijete
osje}a se krivim, iskori{tenim, povrije|enim, prljavim i bezvrijednim.
Ono je ~esto prisiljeno na {utnju pod
prijetnjom, fizi~kim nasiljem njemu
ili njoj, ili nekome do koga im je
stalo. Seksualno zlostavljanje mo‘e
izazvati te{ke i dugotrajne
emocionalne posljedice.
Odrasli koji su u djetinjstvu
bili zlostavljani mogu imati probleme kao {to su depresija, anksioznost i niska razina samopo{tovanja. Mogu u pogre{nim trenucima izra‘avati jaki gnjev prema
drugim ljudima.
Prevencija seksualnog zlosta-
vljanja djeteta po~inje odgojem
koji }e dijete nau~iti da bude
sigurno u sebe, oprezno kad je rije~ o neznancima i jasno obavije{teno o prikladnim i neprikladnim odnosima s ljudima. Manje
je vjerovatno da }e neko zlostavljati dijete koje se odupire, bori
ili odbija ~uvati tajnu usprkos prijetnjama o nano{enju ozljeda ili
gubitka ljubavi. Va‘no je da djeca
nau~e kako je sasvim uredu oduprijeti se neprikladnim prijedlozima odrasle osobe ili adolescenta
i vikati ili bje‘ati ako osoba ne
prestane.
Izvor: „Obiteljski zdravstveni
savjetnik“; Pripremila i
prilagodila: Bahrija [i{i}
Prije nego navale prehlade
Deset na~ina da oja~ate imunitet
Za{to Japanke ‘ive du‘e nego bilo koje ‘ene na svijetu ili za{to ljudi latinoameri~kog
porijekla nad‘ive svoje bijele i crne sugra|ane u Sjedinjenim Dr‘avama? Neki od
odgovora na ta pitanja kriju se u na~inima na koji ja~aju svoj imunitet
je ulje gorko mo‘ete ga lak{e progutati umije{anog u salate ili jela.
2. V
itamin C
Vitamin
Sodium Ascorbate prah je oblik vitamina C koji djeluje protiv
virusa i bakterija prije svega
pospje{uju}i imunitet napadnutog
organizma.
Ljudsko tijelo ne sintetizira vitamin C, a preporu~ena doza iznosi 60 mg na dan. To se jednostavno
posti‘e konzumacijom svje‘eg
vo}a i povr}a.
3. Ljute paprike (tvar Capsaicin)
Jedna od najveli~anstvenijih
biljaka je Capsicum, ili ljuta paprika. Dobro je poznato njeno djelovanje na cirkulaciju, poma‘e u
odr‘avanju zdravog pritiska i
sni‘avanju nivoa lo{eg holesterola. Biljka dobro djeluje i na
probavu, a poma‘e i kod problema
s plinovima.
4. Mir i odmor
Jedan od najsigurnijih na~ina
da se razbolite je ‘ivotni stil koji
uklju~uje hroni~ni stres i osje}aj
umora. I negativne emocije i brige
tako|er lo{e djeluju na imunitet.
Dakle ja~anje imunolo{kog sistema zahtjeva sasvim suprotno dovoljno spavajte, odmarajte se i
unesite smijeh u ‘ivot.
5. Tjelovje‘ba
Ukoliko sad ne vje‘bajte,
po~nite odmah. [etajte i kre}ite se
{to ~e{}e i vi{e mo‘ete. Znojenje
i kretanje pobolj{avaju rad
imuniteta.
6. Jedite luk i ~e{njak
Redovno jedite ~e{njak i
crveni luk. Njihovi sastojci dugoro~no djeluju vrlo povoljno
na imunolo{ki sistem.
7. Upoznajte ljekovito bilje
Pro~itajte ne{to o ljekovitom bilju i upoznajte se s onim
koje raste u va{oj blizini. [teta
je ne iskoristiti ih.
8. Pijte ~ajeve
Nemate li vremena za
istra‘ivanje ljekovitog bilja
pijte zeleni i crni ~aj. Sadr‘e
antioksidanse, bioflavonoide,
tanine... Svi oni imaju antikancerogeno djelovanje.
9. Zapisujte {ta jedete
Sedmicu ili dvije zapisujte
{to ste pojeli tokom dana i
uo~ite lo{e navike. Unosite li
previ{e masne hrane, rafiniranog bijelog bra{na i {e}era?
Potrudite se da vam jela budu
raznolika i zdravija.
10. Pijte dovoljno vode
Treba li to jo{ jednom re}i?
Voda ~ini ogroman postotak
na{eg tijela. Unosite je u ~esto
- barem sedam do osam ~a{a
na dan.
(24sata.info
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 17
SPORT
O bh. reprezentaciji - opet
Model za budu}nost
Pi{e: Benjamin DAJI]
Igrom slu~aja ili iznenadnim pobolj{anjem efektivnosti rukovodstva N/FSBiH, te{ko je
razaznati, bh. nogomet je u zadnjih nekoliko hefti ponudio daleko pozitivniju sliku u odnosu
na onu iz prethodnih mjeseci. Ovaj puta }emo se manje osvr}ati na razloge, a vi{e na
konkretno trenuta~no stanje koje je nakon nedoumice oko (ne)zadovoljstva rezultatom u
Albaniji dobilo pozitivni zaokret u vidu prijateljskih utakmica protiv Slova~ke i Poljske
M
o‘e zvu~ati banalno da se
zadovoljstvo bazira na
odigravanju prijateljskih
susreta, ali malo dublji pogled
ukazuje na veliki napredak koji bi
trebao postati trend za ubudu}e.
Poznato je da gotovo uvijek kuburimo sa popunjavanjem UEFA-inih
termina za odigravanje me|unarodnih susreta koji nemaju kvalifikacijski karakter, odnosno rijetko kada
u tim terminima pronalazimo adekvatne protivnike, ili uop{te te{ko
pronalazimo protivnike (sjetimo se
komi~nog slu~aja „Rijeka“). Za
usporedbu se mo‘e konstatirati da
ozbiljniji nogometni savezi naj~e{}e
popunjavaju kalendar i po godinu
dana unaprijed. Ali suzdr‘imo se za
sada od takvih pore|enja i ne otvarajmo usta na prevelike zalogaje.
U Bratislavi su 17. novembra
najbolji bh. fudbaleri odigrali prijateljsku utakmicu protiv Slova~ke i
ta utakmica je ponudila nekoliko
pozitivnih ta~aka, po~ev{i prije svega od na{eg protivnika. Slovaci su
nekoliko mjeseci ranije pro{li grupnu fazu takmi~enja na Svjetskom
Prvenstvu i po kvalitetu su bili adekvatan protivnik koji je mogao oslikati pravu snagu na{e reprezentacije.
Naravno, analize napravljene na
osnovu prijateljskih utakmica se moraju uzeti sa dozom rezerve, ali neke
tendencije se u svakom slu~aju mogu
smatrati mjerodavnim.
Uz pozitivan rezultat (3-2) koji
je me|u igra~ima i navija~ima zasigurno popravio moralno stanje u prvi
plan su se nametnule i dvije ~injenice
motivacijske i strate{ke prirode:
igra~i su bili fokusirani tokom cijelog susreta i ~ini se da je selektor Su{i} kona~no spoznao dobitnu formaciju na terenu. Po{to je bila u pitanju
prijateljska utakmica smje{tena
izme|u dva kola u liga{kim takmi~enjima {irom Evrope nije se moglo
o~ekivati da obiluje prevelikom borbeno{}u sa bilo koje strane. Nije tako ni bilo, ali to ne zna~i da je neko
bio spreman na poraz. Oba tima su
poku{avala strpljivom igrom nadmudriti protivnika i tu se uo~io napredak
u pristupu na{ih reprezentativaca.
Nije bilo individualnog srljanja,
18
odstupanja od osnovnih zadataka i
manjka kretanja. Igralo se organizirano fazi napada i disciplinirano u
fazi odbrane. Bilo je to svakako posljedica ispravnog mentalnog pristupa, ali djelimi~no i odluke izbornika
Su{i}a da igra sa samo jednim klasi~nim napada~em. Odluka koja se ve}
dugo o~ekivala jer se ve} nekoliko
puta pokazalo da istrajavanje u forsiranju zajedni~ke igre Pjani}a i Misimovi}a nu‘no mora proizvesti zamjenu jednog napada~a u korist dodatnog igra~a na sredini terena. Uz
to su jo{ i 4 debitanta dobili svoju
{ansu i ~inilo se po zavr{etku utakmice da je nepovjerenje prema selektoru i reprezentaciji koje se mjesecima
me|u publikom polahko {irilo za
sada utihnulo.
Nekoliko dana nakon ovog doga|aja pojavila se informacija o eventualnoj prijateljskoj utakmici protiv
Poljske u decembru. U prvi mah je
ta mogu}nost izgledala kao neka
vrsta {ale, me|utim za divno ~udo
ispostavila se istinitom. Utakmica je
odigrana 10. decembra u turskom
gradu Antaliji i po{to datum odigravanja nije spadao me|u one gdje su
klubovi du‘ni pustiti pozvane igra~e
obje reprezentacije su nastupile sa
nogometa{ima iz doma}ih liga, s tim
{to su na{i momci bili potpomognuti
Misimovi}em. Bila je to odli~na
{ansa za pozvane da poka‘u svoj
kvalitet i nametnu se selektoru, ali i
prilika da steknemo realan dojam o
snazi na{e Premijer Lige. Na{a liga
se po FIFA-inoj zvani~noj rang-listi
ne nalazi me|u 100 najkvalitetnijih,
dok je poljska Ekstraklasa u nekoliko
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
posljednjih sezona zna~ajno dobila
na kvalitetu i reputaciji. Dovoljno je
u prilog ovome napomenuti da je
Lech iz Poznanja upravo iz Evropske
Lige eliminirao veliki Juventus.
Kona~an rezultat je bio remi (22) kojim moramo biti prezadovoljni
s obzirom na pomenute ~injenice o
procjenama snaga doti~nih liga. Ono
{to je malo va‘nije u odnosu na rezultat jesu procjene o mogu}nostima pojedinaca, odnosno pitanje ima
li neko od onih koji su odigrali utakmicu neophodni kvalitet za igranje
sa standardnim reprezentativcima.
Analiziraju}i igru mora se konstatirati da su Poljaci bili dominiraju}i
suparnik. Stvorili su vi{e {ansi, imali
su loptu vi{e u svojim nogama i generalno su pokazivali vi{e inicijative.
Sa druge strane bh. nogometa{i su
pokazali zavidnu borbenost i u periodama kada su postizali pogotke ostavljali su utisak ekipe koja zna igrati.
Me|utim, mora se priznati da je
nosliac igre bh. tima i najbolji pojedinac susreta bio Misimovi} koji je
svoju igru krunisao asistencijom i
golom sa bijele ta~ke. ^ini se da bi
se bez njega sve svodilo samo na
pomenutu borbenost, a rezultat bi
onda vjerovatno bio ne{to druga~iji
i to u negativnom smislu. Drugi koji
se iskazao u veoma pozitivnom svjetlu je bio Suba{i}, koji je ujedno bio
strijelac na{eg prvog gola. On je nekoliko puta bio pozivan na pripreme
A-tima i {ansu za igru je po prvi puta
dobio u Bratislavi. Uprkos pozitivnom rezultatu i pojedinim svijetlim
ta~kama u igri ostaje sumnja koliko
neko od ostalih igra~a mo‘e pomo}i
A-selekciji u punom sastavu. Dodu{e mora se dodati da ovi igra~i ne
samo da nikada ranije nisu igrali zajedno, nego su odradili tek par zajedni~kih treninga, tako da je u samom
startu iz tog razloga te{ko bilo
o~ekivati neku lepr{avu predstavu.
Sve u svemu, ovu godinu reprezentacija BiH zaokru‘uje pozitivnim
utiskom. Na organizacijskom planu
je kona~no napravljeno par dobrih
koraka sa gore opisanim utakmicama, najbolja selekcija izgleda da pronalazi dobitnu formulu na terenu, potencijalni reprezentativci iz doma}e
lige su dobili priliku da iza|u iz sjene. Ovaj novembarsko-decembarski
modul bi trebao postati model za budu}nost. Jaki protivnici za A-selekciju i vi{e prilika za dokazivanje za,
nazovimo je tako, liga-reprezentaciju. Prema jo{ nepotvr|enim informacijama upravo ova selekcija igra~a
iz Premijer Lige mogla bi od 12. do
20. februara 2011. nastupiti na turniru 8 veoma solidnih selekcija u
SAD-u, i ako su ovi navodi ta~ni to
je prilika koju ne bi smjeli propustiti.
Tu bi ovi igra~i imali vremena da se
bolje upoznaju, pripreme i pru‘e jo{
bolju partiju od ove u Antaliji. Ono
{to malo zabrinjava je ~injenica da
je termin za odigravanje prijateljske
utakmice 9. februara sljede}e godine
jo{ uvijek prazan. Pominjani su mogu}i protivnici, ali ni{ta konkretno
nije dogovoreno. Me|utim, pozitivni
dojam nakon Bratislave i Antalije
nas jo{ uvijek dr‘i i govori nam da
}emo od 9. do 20. februara gledati
nekoliko dobrih utakmica bh.
nogometa{a.
Pi{e: Vezuv BA[I]
K
enan Hajdarevi} je ro|en
29.1.1990. godine u
Bosanskoj Gradi{ci. Ro|en je u predve~erje svega najgoreg {to je moglo zadesiti njegovu
domovinu, a da on toga nije bio
ni svjestan niti je na doga|aje iz
tog vremena mogao uticati na bilo
koji na~in. I njegove roditelje, kao
i gotovo sve Bo{njake u Bosanskoj Gradi{ci pomela je metla etni~kog ~i{}enja i agresija na na{u
domovinu. Zajedno sa roditeljima
Kenan se obreo u Danskoj sa svega 3 godine ‘ivota. Najranije djetinjstvo proveo je u izbjegli~kom
kampu u Galtenu, gdje je do~ekao
i polazak u {kolu. Nakon {to je
zavr{io osnovnu {kolu upisao se
u srednju trgova~ko-ekonomsku
{kolu koju je uspje{no zavr{io.
Namjera mu je upisati studij ekonomije u financijskom sektoru.
Jo{ dok je ‘ivio u kampu, kao
dje~ak je volio i obo‘avao fudbal.
U tom periodu usadila mu se ‘elja
za postizanjem golova koja ga i
danas dr‘i. Njegov rasko{ni talenat nije ostao neprimje}en te je
njegov fudbalski put i sportski razvoj veoma rano usmjeren, ~ini se
pravim tokovima. Sa samo 10 godina ‘ivota po~eo je igrati u fudbalskom klubu „AGF“, naravno u
najmla|m selekcijama. I ovde je
do izra‘aja do{lo njegovo umje}e
baratanja loptom i glad za golovima. Sa 17 godina ve} se na{ao u
prvoj danskoj diviziji u fudbalskom klubu „Fredericia“, a nakon
toga obreo se u AC „Horsens“ ~iji
je ~lan i danas. Za ovaj dio svoje
karijere Kenan osje}a zahvalnost
prema svom menad‘eru Ivanu
Marku Bene{u, koji je, uvidjev{i
sav talenat koji Kenan posjeduje,
Kenanu pru‘io svaku mogu}u
podr{ku i usmjeravao ga je u te{kim tokovima fudbalskog profesionalizma.
U AC „Horsens“ Kenan se
veoma brzo i veoma dobro sna{ao.
Uo~io je da njegov trener, Johnny
Vølby, voli i cijeni ofanzivan fudbal te ga je to i obradovalo. To i
jeste njegov stil igre, na~in razmi{ljanja i `ivotna `elja: „Stalno
napadati, juri{ati na gol i postizati
pogotke“. Toga se i danas uporno
dr`i i sve to daje rezultate. Upravo
iz ovih razloga Kenan je jako dobro primljen u AC „Horsens“ te
je time i sam veoma zadovoljan.
U dru{tvu sa Kenanom, naj~e{}e
je jo{ jedan na{ mladi}, a ime mu
Portret sportiste: Kenan Hajdarevi}, fudbaler
Mladi sportista ‘edan golova
Kada neko vrijedno radi, a uz to voli zabijati golove, te kada je svim srcem
posve}en sportu, tada se takva osoba na|e u svakodnevnim {ansama pa bilo
to na fudbalskoj utakmici ili u svakodnevnom ‘ivotu. Jedan od takvih
zaljubljenika u {anse i golove svakako je Kenan Hajdarevi}.
Kenan
Hajdarevi}:
Najve}a ‘elja dres sa
nacionalnim
grbom BiH
je Sanel Kapid`i}. Kenan se sa
njim najradje dru`i, a zajedno su
odrastali i prolazili trnovit put do
udspjeha, od pionira iz Galtena do
sada{njeg statusa i kluba, s tim {to
je Sanel danas uspje{an ~lan kluba
„AGF“ iz Aarhusa. Njihovo drugarstvo ne mo`e poremetiti ni rivalstvo, kada igraju kao protivnici, jedan protiv drugoga. Kenan
ima odli~na odnos i sa svim sportskim kolegama s tim da se najvi{e voli dru`iti sa sportskim
kolegom Gilbertom iz Brazila.
Na pitanje koja mu je najve}a
‘elja kao iz topa je odgovorio da
je to dres sa nacionalnim grbom
Bosne i Hercegovine. Uz ovo je
istakao da je svjestan problema i
pote{ko}a koji stoje na tom putu
ali je konstatovao da je on jo{
uvijek mlad, da mu je karijera u
usponu te da ima vremena, a nada
da se taj njegov san i ostvari nikada ne}e umrijeti, barem dok se
bavi ovim sportom. Prati na{ fu-
dbal, dobro poznaje probleme koji
prate reprezentaciju i sve oko nje.
Osu|uje mije{anje politike u sport
i misli da sve dok se iz sporta ne
izbaci politika ne}e ni biti vrhunskih rezultata.
Kada sam Kenana Hajdarevi}a upitao koliko se on sam osje}a
Bosancem, odmah je odgovorio
100%. Nakon ovoga uslijedilo je
i obrazlo‘enje. Istina je da je u Dansku do{ao sa svega 3 godine te
da se iz predratnog vremena ne
sje}a apsolutno ni~ega, {to bi ga
moglo podsjetiti na domovinu.
Roditelji su u njega usadili ljubav
prema domovini i on je posje}uje
kada god je u prilici. Iznenadila
me njegova re~enica: „Kada odem
u Bosnu sve mi nekako druga~ije
miri{e, a posebno je jak osje}aj da
sam kod ku}e“. On nikada ne}e
napustiti Dansku niti }e se ikada
vratiti u svoju domovinu, da tamo
nastavi ‘ivot. Njegova sudbina i
‘ivot tijesno su povezani sa
zemljom u kojoj boravi, koja mu
je dala sve u ‘ivotu i kojoj ostaje
vje~no zahvalan. Sve {to je dobro
i pozitivno dobio je i do‘ivio upravo ovdje te tu namjerava i ostati.
Iz pri~a svojih najbli‘ih pa i prijatelja, te kroz posjete domovini
Kenan je u potpunosti izgradio
sliku o svom porijeklu, svojim
korjenima, vjeri, tradiciji i kulturi.
U trenucima slobodnog vremena Kenan voli gledati utakmice
ameri~kog fudbala. Ta igra ga
odu{evljava jer je puna dinamike,
borbenosti, kombinatorike i sadejstva u akcijama ali i ‘estoke sile,
te razmi{ljanja i mudrosti. Mnogo
se razlikuje i od sporta kojim se
on bavi. Pored ovoga voli pogledati i dobar film ili u bioskopu ili
na TV, a u‘iva i u muzici. Voli svaku muziku koja ga ~ini opu{tenim
te joj se u trenucima zadovoljstva
i odmora od napornih treninga
potpuno prepu{ta.
I jo{ ne{to na kraju. Kenan ‘ivi
u Horsensu, zajedno sa svojim
bratom, sa kojim je veoma vezan.
Brat mu je gra|evinski in‘enjer i
radi u Aarhusu. Uspje{ni mladi
ljudi, svaki u svom domenu, na
ponos i radost roditeljima i domovini koja ih je iznjedrila.
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 19
Priredio: Emir OV^INA
ZANIMLJIVOSTI
Radnici na kineskoj farmi
prekriveni p~elama
novac, prenijela je lokalna {tampa.
Razbojnici su zatim tra`ili od vlasnika da im predaju torbu za koju
su vjerovali da sadr`i dnevni pazar. Umjesto novca, kradljivci su
dobili torbu punu tijesta za picu!
^iuaua dobila posao
u japanskoj policiji
Hiljade p~ela prekrili su
dvoje radnika na farmi p~ela u
Kini. Na fotografijama su Yang
Chuanquan, predsjednik odbora
Nanning Quanjian Farme, s
kolegicom, pi{e „Daily Mail“.
Nasmijani par ni po ~emu nije
odavao uznemirenost zbog ~injenice da su doslovno prekriveni ovim vrijednim insektima.
Fotografije su na~injene u Nanningu, glavnom gradu jugoza-
Penzioner zidao
ulaz u podrum, pa
sam sebe zazidao!
Jedan je njema~ki penzioner htio
je zazidati ulaz u podrum, a na
kraju je zazidao sam sebe. Mu{karac iz Jene je shvatio kako je
pogrije{io tek kada je zavr{io sa
poslom. Policija je u svom saop{tenju njegov poduhvat nazvala
„prili~no glupim“. Nakon {to je
nekoliko dana proveo u podrumu,
odlu~io je sru{iti zid, ali ne onaj
koji je zazidao, nego kom{ijin,
navodi „Dnevnik.hr“. Kada su
~uli zvuk bu{ilice, kom{ije, sa
kojima je bio u sva|i, su pozvali
policiju. Nakon {to je uspio probiti
rupu u zidu, do~ekala ga je
policija, koja ga je uhapsila.
Francuskinja bila
zaglavljena tri
sedmice u WC-u
Francuski vatrogasci oslobodili su 69-godi{nju ‘enu koja je
provela tri sedmice zaglavljena u
kupatilu. Njene pozive u pomo}
lupanjem u cijevi kom{ije su
20
padne kineske autonomne regije Guangxi Zhuang. P~ele su
uposlenicima ostavile tek mali
„otvor“ na glavi, odnosno nisu
im pokrile ~elo i o~i. Sve ostalo
su „napale“. Ostalo je nejasno
jesu li one namamljene nektarom ili dijelovima sa}a, ali je
svakako nevjerovatno da su
Yang i njegova prijateljica pro{li bez uboda. U svakom slu~aju, fotografija je impresivna.
ignorisale. Spasioci su ‘enu
prona{li u vrlo lo{em stanju nakon
{to su provalili u njen stan, u
pari{kom predgra|u Epinay-sousSenart. Slu~aj su prijavile kom{ije
koje su primijetile da je nestala.
Nesretna starica zaglavila se u kupatilu, jer je pukla brava na vratima. Policija je izjavila da je ‘ena
uspjela pre‘ivjeti tako {to je pila
toplu vodu iz ~esme. Tokom no}i
je poku{avala alarmirati kom{ije
lupanjem od cijevi u kupatilu.
Kom{ije su me|utim mislile da
neko vr{i popravku kupatila. Zato
su potpisivali peticiju s namjerom
da otkriju ko to radi i da ga u tome
zaustave, javlja AFP.
Lopovi umjesto
novca odnijeli
tijesto za picu!
Kradljivci koji su namjeravali
da ukradu novac od vlasnika jedne
picerije u New Yorku, pobjegli su
sa torbom u kojoj se nalazilo tijesto za picu, saop{tila je njujor{ka policija. Salvatore LaRosa i
jedan sau~esnik pratili su vlasnike
picerije „Brothers“, a zatim im
prijetili oru`jem zahtijevaju}i
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
^iuaua pod nazivom Momo
(breskva) polo‘ila je ispit za pse u
policijskim snagama, u zapadnom
Japanu. Tri kilograma te{ki pas
treba postati dio istra‘iteljskog i
spasila~kog tima koji se koristi u
slu~ajevima katastrofe poput
zemljotresa, javlja BBC. Si}u{nost
ovog psa zna~i da }e biti u stanju
ugurati se u mjesta koja su preuska
za ve}e pse, poput njema~kih
ov~ara. ^iuaue, nazvane po meksi~koj dr‘avi, su jedna od najmanjih pasmina pasa. „Prava je rijetkost da ~iuaua radi kao policijski
pas“, rekla je glasnogovornica
policije u Nari, u zapadnom Japa-
nu, dodav{i kako im je namjera
iskoristiti Mominu si}u{nost.
Momo, koja ima sedam godina,
po~inje raditi u januaru.
@ivio 28 godina sa
{tapi}em za jelo u
stomaku!
Hirur{ki tim iz [angaja izvadio je iz stomaka jednog Kineza
{tapi} za jelo koje je ovaj progutao
prije 28 godina, prenosi tamo{nja
{tampa. Mu{karac star 50 godina,
imenovan samo kao D‘ang, proveo je vi{e od polovine ‘ivota sa
{tapi}em u stomaku bez ikakvih
tegoba, sve dok zbog gastritisa
nije oti{ao kod ljekara, navodi list
China Daily. [tapi} je iz stomaka
uklonjen malim rezom na abdomenu u bolnici Tong|i u [angaju,
kazao je listu Orijental morning
post hirurg D‘ang Dongvej, javila
je beta. Okolnosti u kojima je Kinez progutao {tapi} nisu poznate.
Konj u ulozi psa vodi~a
slijepe muslimanke
Porodica slijepe Mone Ramouni iz Detroita u Sjedinjenim
Ameri~kim Dr‘avama nije joj
dozvolila da nabavi psa vodi~a,
ali se, za~udo, uop{te nisu bunili
kad je do{la na ideju da nabavi
malog konja. Dvadesetosmogodi{njakinja je tri godine {tedjela
kako bi kupila minijaturnog konja istreniranog da bude njene
o~i. Konj joj poma‘e da u|e i
iza|e iz vozila, vodi je kroz gu‘vu, a nau~io je i da je mirno
~eka u zatvorenim prostorima.
Mona i njeni roditelji su muslimani i nisu dozvolili nabavku
psa koji bi ‘ivio s njima u ku}i,
jer se ‘ivotinja smatra ne~istom.
Ipak, trogodi{njeg konja visokog samo metar i te{kog oko 70
kg prihvatili su ra{irenih ruku,
pi{e list „Mirror“. Studentica
Ramouni vid je izgubila kratko
nakon ro|enja i uvijek se morala oslanjati na nekog od ~lanova
porodice kad bi htjela iza}i vani.
U jednom trenutku je pomislila
kako od njenog ‘ivota ne}e biti
ni{ta. Sada kad ima konja Cali,
Mona je ponovo optimista i vjeruje da je sve mogu}e. Mnogi
muslimani smatraju da pas mo‘e pokvariti abdest, ali se konj
smatra ~istom ‘ivotinjom. Konji
mogu ‘ivjeti do 30 godina, {to
je dvaput vi{e od pasa.
Ameri~ka vojska oprema se lete}im
automobilima
Ministarstvo odbrane SAD-a
dodijelilo je dva ugovora za razvoj takozvanih „lete}ih Humveeja“. Zahtjevi DARPA-e (Defense Advanced Research Projects
Agency), agencije Ministarstva
odbrane SAD-a odgovorne za razvoj novih vojnih tehnologija, bili
su relativno jednostavni - vozilo
~ije bi mjere maksimalno iznosile
9 metara u du`inu, 2,5 metara u
{irinu i 2,7 metara u visinu,
trebalo bi imati nosivost od
najmanje 450 kilograma, te mo}i
poletjeti sa mjesta, bez zalijetanja
i podignuti se do visine od 3.000
metara. Dodatne bodove donijela bi mogu}nost i da su vozila autonomno upravljiva kako vojnike
ne bi trebalo dodatno obu~avati.
Razvojni ugovor za izradu koncepta dobile su dvije kompanije Lockheed Martin i AAI. AAI-jev
koncept djeluje kao kri`anac
aviona, helikoptera i automobila,
dok Lockheed Martinova varijanta izgleda kao da je si{la sa platna Cameronovog blockbustera
Avatar, navode hrvatski mediji.
Zasad nema tehni~kih detalja, ali
oba automobila/aviona trebali
bismo u akciji vidjeti ve} 2015.
Oplja~kao banku,
pa u njoj ostavio
li~nu kartu
Nezaposleni
Makedonac prijavio
prihod od 1,6
miliona eura
Da 6 hiljada ukradenih dolara
lopov nije stavio u nov~anik,
policijski su inspektori znali ~im
su do{li na mjesto provale u jednu
banku na Floridi. Naime,
kradljivac je izgubio nov~anik
prilikom plja~ke i tako policiji
olak{ao posao. ’26-godi{njak je
do{ao s pi{toljem u Destin’s
Union State Bank i naredio zaposlenicima da se spuste na pod.
Uzeo je 6 hiljada dolara i pobjegao. Dok smo pretra‘ivali banku,
svjedok je u blizini prona{ao
nov~anik. Sliku na li~noj karti iz
nov~anika pokazali smo zaposlenicima, koji su rekli da bi to
mogao biti po~initelj’, pojasnio je
djelatnik u {erifovom uredu Okaloosa okruga, pi{e dnevnik.hr.
Policajci su zatim pretra‘ili ku}u
mu{karca kojem je nov~anik
pripadao te prona{li pi{tolj i
novac.
Najve}i prihod u Makedoniji
u pro{loj godini prijavio je nezaposleni Skopljanac, koji je Upravi
prihoda prijavio iznos od 97,9 miliona denera ili 1,6 miliona eura.
Novac je zaradio trguju}i na berzama. Najve}u godi{nju brutoplatu u iznosu od 47 miliona denera, oko 770.000 eura zaradilo je
lice zaposleno u farmaceutskom
biznisu, pi{u skopski mediji.
Zanimljivo je da su neki gra|ani,
osim plate, zaradili i dopunske
prihode koji dosti‘u blizu 140.000
eura. Me|u njima je i jedan penzioner. Od igara na sre}u najve}i
dobitaka prijavio je gra|anin Strumice, koji je zaradio 200.000 eura.
U ovoj godini prijavljeno je manje
prihoda u odnosu na pro{lu, a
prvih 10 po zaradama su iz Skoplja. Rekorder po prijavljenom
prihodu ste~enom u 2008. godini
iznosio je 15 miliona eura.
Ukrao laptop,
podatke vratio
vlasniku na USB-u!
{vedskoj {tampi koja nije navela
njegovo ime. Profesor je dodao da
je na USB memoriji zatekao „cio
svoj `ivot“, i zahvalio se lopovu.
Profesor Univerziteta Umea u
[vedskoj bio je o~ajan kada mu
je ukraden prenosivi „laptop“
kompjuter, na kome je ~uvao
podatke iz svog desetogodi{njeg
rada. Prijavio je kra|u i „digao
ruke“ od laptopa, ali se zaprepastio kada mu je sedam dana
kasnije po{tom stigao USB, na kome je prona{ao kompletan sadr`aj
svog kompjutera. „Bio sam potpuno {okiran! Osoba koja je ukrala mora da je provela sate prebacuju}i podatke na prenosivu memoriju. Iako mi je kompjuter ukraden, ovo je gest koji mi vra}a nadu
u ~ovje~anstvo“, rekao je profesor
Neobja{njivo ~udo:
Ra|a se sve vi{e
blizanaca!
U zvorni~kom kraju posljednjih godina doga|a se ~udo koje
niko ne zna da objasni - ra|a se
sve vi{e blizanaca. U gradskoj
bolnici ka‘u da u prosjeku
godi{nje na svijet do|e ~ak 12
„pari“ bliznaca. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine ro|eno
ih je sedam. Uglavnom se ra|aju
prijevremeno, prete‘no carskim
rezom, pi{e „San“.
Upoznajte crno-bijele blizance
Britanka Shirley Wales
(21), koja je rodila blizance carskim rezom, bila je zapanjena
kad joj je babica uru~ila djecu.
Sin je bio tamnoput na nju, a
k}erka je bila slika i prilika oca,
imala je svijetlu ko‘u i plave
o~i, pi{e „Daily Mail“. Dje~ak
Leo i djevoj~ica Hope su ro|eni
u bolnici u West Yorkshireu.
Shirley je rekla da je znala da
nosi blizance, te da je jedno
dijete mu{ko, a drugo ‘ensko,
ali ni slutiti nije mogla da }e
djeca imati razli~itu boju ko‘e.
„Za vrijeme trudno}e sam se
{alila s tim da bi bebe mogle biti
crno-bijele, te da }u ih u tom
slu~aju nazvati Ebanovina i
Bjelokost. Kad su ipak tako
ro|eni, shvatila sam da bi bilo
okrutno da ih tako nazovem“,
kazala je Shirley i dodala: „Kad
su se tek rodili Hope je bila potpuno bijela, a Leo se nije drasti~no razlikovao jer su oboje
imali malo `ute boje na sebi.
No, kasnije je njegova ko`a
postala jo{ tamnija, dok je k}erkica ostala bijela“. Majku i
djecu dnevno je posje}ivalo po
100 ljudi prvih dana, jer su se
svi `eljeli li~no uvjeriti u razli~itost blizanaca. Shirley je u
svakom slu~aju presretna jer je
pri`eljkivala dje~aka i djevoj~icu. Djeca su ve} stara 14 sedmica i postepeno razvijaju
svoje osobnosti. „To su moja
mala ~uda. Oni su toliko razli~iti i apsolutno odvojeni svjetovi. Istina, nekad ljudima trebam
obja{njavati kako je i Hope moje dijete, ali meni to ne smeta,
sretna sam zbog svega“, kazala
je Shirley.
DECEMBAR 2010. I BH GLAS I 21
Predstavljamo vam:
D‘eko Hod‘i}, akademski slikar, Sarajevo
40. godi{njica
umjetni~kog rada
i 60 godina ‘ivota
U
Gradskoj galeriji
«Collegium artisticum»,
u Sarajevu, od 19. 11. do
08. 12. 2010. godine, postavljena
je samostalna retrospektivna izlo‘ba akademskog slikara iz Sarajeva, D‘eke Hod‘i}a, u povodu
40. godi{njice njegovog umjetni~kog rada i 60. godi{njice ‘ivota.
Otvaranju izlo‘be prisustvovalo je
preko 300 sudionika, ljubitelja
likovne umjetnosti i po{tovalaca
djela ovog vrijednog bosanskohercegova~kog i sarajevskog
umjetnika. Svakodnevno, posje}uje je veliki broj gra|ana Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Umjetnik je zadovoljan posjetom, ali
nezadovoljan podr{kom aktuelnih
vlasti, koja primjenjuje razli~ite
ar{ine prema umjetnicima i njihovom stvarala{tvu, ponajprije, u
zavisnosti kojoj politi~koj opciji
pripadaju, a najmanje po stvarnoj
umjetni~koj vrijednosti njihovih
ostvarenja.
[to se prije takav odnos promijeni, to }e prije do}i bolji dani i
za umjetnike i za njihovo stvarala{tvo, ali i za Bosnu i Hercegovinu,
22
kao zemlju rasko{nih talenata u
svim poljima ljudske djelatnosti.
Poti~e iz porodice u kojoj je
ro|eno, odraslo i likovnoj umjetnosti dalo nemjerljiv doprinos,
osmero likovnih umjetnika, sa
zavr{enim akademskim likovnim
obrazovanjem. Ro|en je 1950.
godine, u Godijevu (sjeverni dio
Crne Gore), a od 1970. godine ‘ivi
i radi u Sarajevu. D‘eko Hod‘i}
spada u red anga‘ovanih likovnih
umjetnika, a njegova djela ilustriraju, uz ostalo, i sav ljudski nemar i {tetu koju jedino ~ovjek/
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
ne~ovjek uzrokuje na zemlji.
Zapravo, on umjetni~kom vizijom
pokazuje ostatke tragova ru{iteljstva, pri ~emu ni ru{iteljima nije
po{lo za rukom da uni{te sve. Tu
su ugljenisani ostaci iza po‘ara u
Orjentalnom institutu u Sarajevu,
Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine,
sa~uvane minijature rukotvorina
koje predstavljaju bo{nja~ku kulturnu ba{tinu, odnosno kontinuitet ‘ivota i t.d.
U ratu je izgubio oko 2000
svojih likovnih radova. Neki od tih
„Na kolonijama se
doga|aju susreti
razli~itih kultura,
stje~u nova
poznanstva i saznanja
i na taj na~in se {ire
pipci kulture jednog
naroda... Po~itelju
sam se do sada
posvetio tri puta, jer
je u njemu aura
pozitivne energije
gotovo opipljiva, pa
su tu dani bili
ispunjeni kreativnim
uzletima», rekao je
D`eko Hod`i}, u
intervjuu za «Dnevni
list», u povodu
odr`avanja slikarske
kolonije drugog
saziva «Hercegovina
2009. Po~itelj».“
radova sa~uvani su u katalozima
likovnih zlo‘bi na kojima je D‘eko
izlagao, a izlagao je diljem Bosne i
Hercegovine i u mnogim evropskim
gradovima, te sudjelovao u radu
brojnih likovnih kolonija.
Najve}i broj izlo‘enih radova
pripadaju ciklusu «Ljudi iz sjene».
Tu su i radovi iz slikarske kolonije
drugog saziva «Hercegovina
2009. Po~itelj», kao i portret autorovog djeda, ura|en 1964. godine,
kada je autor imao 14 godina. Original portreta se nalazi u Beogradu, kod rodbine umjetnika, ali je
D‘eko uspio da uradi printanu
verziju ovog izvanredno vrijednog
portreta i uvrsti ga u svoju jubilarnu, retrospektivnu izlo‘bu.
U pripremi je i Monografija u
kojoj se predstavlja likovno stvarala{tvo akademskog slikara
D‘eke Hod‘i}a, koji, evo, na lijep
na~in, obilje‘ava 40. godi{njicu
svoga umjetni~kog rada i 60.
godi{njicu ‘ivota. Po‘elimo mu
dobro zdravlje i jo{ puno, puno
likovnih ostvarenja.
Idriz HOD@I]
“KØDLA
ØDLAN
ND ”
halal slagteri
Hel lamme
1 kg
55,-
Lammekød
3 kg
100,-
Kalvelår
1 kg
38,Hakket oksekød 3kg
Kalveklump 1kg
Kalvekød
(uden ben) 1kg
80,- 120,-
50,-
Hakket kød
(blandet oksekød
+ lammekød)
3 kg
Kalvekød
(med ben) 3 kg
100,- 120,-
100,-
Kalvekød
(med ben)
Bland selv 3 kg
Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033
Novo! Novo! Novo!
Nyhed! Nyhed! Nyhed!
MES pizzabar
Adresse:
Nørregade 5, 6623 Vorbasse
Telefon: 75333110
Åbninstider:
Mandag - torsdag: 15: 21
Fredag - søndag: 12 :22
Nyheder!
Grillmad Nyhed:
DECEMBAR 2010.
I BH
GLAS
I 23
Cevap
- bosnisk
specialitet
PR
EM
IU
M
BOS
I
ANSKI SPECIJALITET
SUHO MESO
HALALBOSANSKISPECIJALITETI
Potražiteulokalnimtrgovinama
Zasveostaleinformacijewww [email protected]
NAKA APSVESTERMARKSVEJ2DK-8723LØSNING
24
I BH GLAS I DECEMBAR 2010.
WWW.NAKA.DK

„MOŽEMO NAPRAVITI DOBAR REZULTAT U BRAZILU” POKLON

(Enhedsliste): “Raditi na više pristojnosti i humanosti prema strancima”

bosna je vrelo dobrih ljudi - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i

Novi ContiComfortKit

„Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne”

“NUB BiH dostojno predstavlja BiH i obogaćuje izdavačku produkciju”

dalje - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine

za opstanak na ovim prostorima - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i

Sretna sam što Pia Kjærsgård više ne diktira politiku prema

U - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine