PARKZIN! besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” izdanje 1. jul 2012. banjaluka PARKZIN! Anđelko Lovre - direktor Z. Zadruge Agropromet (lokacija gdje se istresa zemlja iz Picinog parka) Mile Radišić Dragan Davidović vlasnik Grand Trejda generalni direktor RTRS Mirjana Kusmuk glavna urednica Glasa Srpske BEZ KOMENTARA??? 00 besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” PARK JE NAŠ! V eć je prošlo više od 50 dana kako se građani Banjaluke okupljaju u sjeni uvenulog, starog hrasta, simbola borbe protiv korupcije, nepravde i “građevinskog kriminala”. Bilo bi prijatnije građanima da hrast ima krošnju ispod koje bi se mogli skloniti i zaštiti od sunca, ali manjak lišća na uvelom gigantu je još jedan od “poklona” banjalučanima od strane “betonskih magnata” našeg grada. Hrast je uvenuo, ali je na istom tom malom komadu zelenila rođena prva “dugometražna” građanska inicijativa u Banjaluci “Park je naš!”. Činjenica je da je ovo najdugotrajniji, neprekidan protest u gradu Banjaluka, i bitno je, pored strpljenja i upornosti građana istaknuti i trud medijskih kuća, neke da što više i detaljnije prenesu istinu i činjenice, a druge da što više umanje značaj okupljanja građana i jeftinim malverzacijama prikače zasluge opozicionim političkim strankama. Ide se do krajnosti u kojima novinari “Glasa Srpske” tuže pripadnike inicijative za ozbiljan zločin na osnovu komentara na soc. mreži Facebook i na njihovom Internet portalu. Možeš kopirati i distribuirati ovaj bilten u bilo kom formatu, pod uslovom da je proces nekomercijalan i da sadržaj ostane u originalnom obliku. Izdaje GI “Park je naš!” - tiraž 1000 primjeraka izdanje 1. jul 2012. banjaluka Nezadovoljni smo bahatim odnosom vlasti i institucija prema ekonomskim, socijalnim i ekološkim potrebama i pravima građanki i građana! Svi mi okupljeni u Pokretu “Park je naš” imamo za cilj da svojim aktivnostima obezbjedimo da svaka vlast, svaki pojedinac i svaka institucija provode zakone, zaustave kriminal i korupciju i sve svoje aktivnosti usmjere na stvaranje uslova za dostojanstven, zdrav i perspektivan život. Naravno, nećemo zaboraviti pohvaliti i političare, uglavnom iz opozicije, koji su pokušali i pokušavaju da iskoriste ovu građansku inicijativu za potrebe lične ili promocije političke stranke kojoj pripadaju. Hvala vam za publicitet i hvala što ste nas podržali, bez obzira na vaše porive! I dalje očekujemo vašu podršku, ali i podršku vaših kolega iz “pozicije”! Dragi čitaoci, šetači, šetačice i svi koji nas podržavate i ne podržavate u naporu da istrajemo u našim zahtjevima, redovno ćemo vas obavještavati o ilegalnim aktivnostima moćnika, ali i o metodama borbe protiv korupcije, samovolje pojedinaca na pozicijama i medijske blokade od strane velikih medijskih kuća. Ovaj bilten je besplatan informativni sistem građanske inicijative “Park je naš!” i štampaćemo ga jednom mjesečno. Najnovije informacije možete pronaći na Internet strani www.parkjenas.net 3 PARKZIN! Preuzeto sa portala www.6yka.com 07.06.2012. Protesti u Banjaluci nemaju vođu i partijsku etiketu! „D ruženja i šetnje građana, umjetnički i građanski performansi i intervencije, igranje društvenih i rekreativnih igara u javnom prostoru nisu i ne mogu biti protivni sadašnjem Zakonu o javnom okupljanju. Ne mogu, jer nemaju organizatora i vodstvo, nisu nasilni i nikoga ne ugrožavaju osim što smetaju kriminalnoj oligarhiji“, stoji u proglasu dostavljenom medijima od aktivista koji se bore za spas parka. Aktivisti navode i da okupljanja građana nemaju organizacionu strukturu i nemaju određeni političko-partijski, komercijalni ili profitabilan cilj, nemaju određeni program aktivnosti i njima se ne krši nijedan drugi zakon ili propis. „Ali zato, građanske šetnje i druženja imaju snažno uporište u Ustavu RS-a, u Ustavu BiH i u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i nijedan zakon koji usvoji ova oligarhija ne može ograničiti pravo građanke i građanina i slobodu građana da javno iznose svoja mišljenja, na bilo kom mjestu u bilo koje vrijeme“, stav je „Glasa naroda“. Pozivaju sve građane da tome „doprinesu svojim duhom i tijelom svemu navedenom“. Objašnjavaju i zašto se bune. „Bunimo se zato što smo željni normalnog života! Park je naš, ova zemlja je naša, ova tijela su naša! Naša tijela znače, ona su naše oružje a nenasilje metod! Ujedinjeni, borimo se protiv sile i kontrole života, za državu prava, a ne za oligarhiju političara! Mi, građani i građanke poručujemo da nismo nebitni, vlast se boji ‘ulice’! Mi, građani i građanke smo solidarni preko različitosti kojima žele da nas dijele! Park je metafora zajedništva koja nam omogućava da komuniciramo i djelujemo! Sada je jasno, živimo u partokratijskoj diktaturi kriminalne oligarhije, a mi smo mnoštvo koje se tome odupire!“, stoji u proglasu. To što protesti, kako tvrde, nemaju vodstvo, „to što nisu organizovani iz 4 nekog imaginarnog centra (a što bi vlast jako voljela), i što nema partijsku etiketu, jeste najveća snaga ovog protesta!“ Istovremeno, navode i da je svaki građanski protest, pa tako i ovaj, apriori i politički i takav i treba biti! U proglasu se još, između ostalog, dodaje da je borba za očuvanje parka „samo dobar povod za iskazivanje stava javno i nedvosmisleno da si protiv vlasti“, te “prebrojavanje”, jedna od „generalnih proba za buduće veće i masovnije proteste“. „Vlast više neće blagonaklono gledati na proteste, kaže da će se ubuduće okupljanja morati prijaviti i još gomilu sličnih gluposti. To je dobar znak, nervozni su”, stoji u proglasu. Tvrde i da je „divna stvar da su se u odbrani parka, prirode, razuma udružili oni koji su ideološki i politički različiti“. Građanski protest, kao vid političke borbe, nije, navode, samo borba za park, već mnogo više, jer se brane svi naredni parkovi, Kastel, Vrbas, brani se razum i pravo na bolji život. Naglašavaju da se sve ovo dešava svim građanima. „Postajemo i ostajemo siromašniji, izolovaniji, nezaposleni, neobrazovaniji, s dugovima, bez budućnosti i jednakih šansi. Oni su sve svoje zbrinuli i sada otimaju za sljedeću generaciju - sada otimaju dušu i budućnost ovog grada i njegovih građana“, stoji u proglasu „Glasa naroda“ za spas parka u centru Banjaluke. besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” izdanje 1. jul 2012. banjaluka Izvor SRNA 07.06.2012. Iza protesta stoji politika... B ANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović rekao je Srni da iza protesta Banjalučana zbog gradnje stambeno-poslovnog objekta na zelenoj površini ispred preduzeća “Medicinska elektronika” dobrim dijelom stoji politika i ocijenio da se time šalje ružna poruka budućim investitorima. Ističući da se ovim protestima šalje ružna poruka budućim investitorima, Davidović je ocijenio da ova afera neće uticati na birače na predstojećim lokalnim izborima. Davidović je rekao da su od prvog Urbanističkog plana 1975. godine svi regulacioni planovi na tom prostoru predviđali poslovnu zonu, te pojasnio da se ne radi ni o kakvom parku, već o neizgrađenoj površini kakvih ima još u Banjaluci, a koju održava grad da ne postane šikara. Skupština grada na sjednici u decembru 2003. godine donijela je rješenje kojim se “Grand trejdu” iz Banjaluke, na osnovu javnog konkursa, dodjeljuje gradsko građevinsko zemljište radi izgradnje poslovnih i stambeno poslovnih objekata na uglu ulica Vuka Karadžića i Prvog krajiškog korpusa. On je podsjetio da je Skupština grada u dva navrata donijela jednoglasnu odluku kojom se “Grand trejdu” iz Banjaluke, na osnovu javnog konkursa, dodjeljuje gradsko građevinsko zemljište radi izgradnje poslovnih i stambeno poslovnih objekata na uglu ulica Vuka Karadžića i Prvog krajiškog korpusa. Prema ovom rješenju, “Grand trejd” je dužan da plati najveću izlicitiranu naknadu za zemljište od 4.400.000 KM i rentu od 1.129.451 KM,saopšteno je iz grada Banjaluka. “Skupština grada je donijela jednoglasnu odluku u dva navrata o ovom pitanju, za koju su glasali i članovi Partije demokratskog progresa koji su sada najglasniji”, dodao je Davidović. On ističe da je ova odluka donesena u skladu sa svim pravilima i zakonima, što je, kako kaže, potvrdio i Ustavni sud, a za zemljište koje je prodato javnom licitacijom, Pravobranilaštvo RS dalo je saglasnost da je sve u skladu sa zakonom. Davidović je podsjetio da je budžet grada do sada od ovog projekta inkasirao skoro devet miliona KM, a treba da dobije još 20 miliona. Građani Banjaluke i juče su se, deveti dan zaredom, okupili u blizini bivšeg parka kod “Medicinske elektronike” kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog uništavanja ove zelene površine na kojoj je počela gradnja stambeno-poslovnog objekta. Nezadovljni građani juče su u gradskoj upravi dostavili peticiju sa više od 6.000 potpisa. Građevinska kompanija “Grand trejd” u vlasništvu biznismena Mile Radišića, počela je prošle sedmice radove na zelenoj površini ispred preduzeća “Medicinska elektronika” na kojoj bi na 30.000 metara kvadratnih trebalo da bude izgrađen stambeno-poslovni kompleks. 5 PARKZIN! Preuzeto sa portala www.istinito.com 02.07.2012. P 6 Banjalučki protestni marathon lan o gradnji u „Picinom parku“ skovan prije desetak godina je uglavnom bio daleko od očiju javnosti, sve dok se nije krenulo u njegovu realizaciju. Jedan od rijetkih koji je bio upućen u recept zamiješan za „Picin park“ jeste Miodrag Dakić, koji je ispred Centra za zaštitu životne sredine još 2006. godine upozoravao na scenario. Narod je tada ostao gluv, zatrpan nekim drugim pričama, a park ostavljen po strani. Iznenađenje za Dakića je tim bilo veće kad je došlo do početka gradnje i organizovanja građana Banjaluke protiv nje. I pored postavljenih ograda, gradilište prvih dana nije bilo potpuno osigurano od onih koji su do juče svoje vrijeme provodili na tom prostoru. Protest je već drugog dana odnio materijalnu žrtvu u vidu jednog prozora na zgradi Administrativne službe grada, međutim, nije se nastavilo u tom stilu. Drugi dan je bio i najmasovniji, kad je više hiljada ljudi izašlo na ulice, stavljajući protest u mnogo širi kontekst: na transparentima su bila ispisana i imena nekad uspješnih a danas propalih preduzeća koja su (uglavnom nakon kriminalne privatizacije) potonula i tako ostavila bez posla hiljade Banjalučana. Tada je nezadovoljstvo glasno odjeknulo i utišalo se. Međutim, nastavilo je da tinja kod Starog hrasta. Paralelno sa protestnim aktivnostima je započeta i pravna borba: 12 nevladinih organizacija je stavilo zajednički potpis na zahtjev za sastanak sa odgovornima iz gradske uprave, a skupljani su potpisi građana za peticiju kojom se traži obustava radova i prenamjena zemljišta u zelenu površinu. Dok se to sve radilo, zaustavljani su kamioni ispred gradilišta, blokiran je saobraćaj prilikom protestnih marševa, Gospodskom ulicom su odzvanjale pištaljke i bubnjevi te povici „lopovi, lopovi“... Vlast je morala da reaguje. Svi političari iz vladajuće stranke, koji su u nekom trenutku imali ulogu u ovoj priči, kao na pokretnoj traci pojavljivali su se u državnim medijima da bi izjavili da je „sve po zakonu“. Prvo je nastupio gradonačelnik Davidović, pa ministarka Golić koja je izjavila kako „do same gradnje nije znala ko je investitor“, zatim premijer Džombić koji je svojevremeno kao ministar finansija bio u kreditnom odboru IRB-a gdje je odobrio kredit firmi investitora, a potom i predsjednik RS, Milorad Dodik. Od svih, najtiši je bio sam investitor, Mile Radišić, poznat po kumstvu sa Dodikom, ali i hapšenju zbog malverzacija oko „Medicinske elektronike“. Radišićeve mašine (unajmljene u Sarajevu) su nastavile da rade, a protestanti, tada već kršteni kao „Šetači“, nastavili su da se bune, doduše, niskim i neincidentnim intenzitetom. Policija, koja je tokom protesta uglavnom bila korektna, u jednom trenut- ku je pozvala na informativni razgovor Miodraga Dakića u pokušaju da se pronađe organizator protesta. Dakić se odazvao čistih ruku, i kako je ušao u policijsku stanicu, tako je i izašao. Jer, iako je on kao aktivista u Centru za zaštitu životne sredine među prvima upozorio na sve, on nije glavni i odgovorni urednik ovih dešavanja. Pored njega, nije bilo nikoga u koga se mogao uperiti prst, pa se taktika onih protiv kojih je protest usmjeren morala mijenjati... Nakon što organizator protesta uspješno nije pronađen, državna medijska mašina biva direktno usmjerena na razbijanje protesta. Naime, iako su neki mediji bliski državnom aparatu veoma sporadično izvještavali o protestima po principu „toplo-hladno“, za većinu provladinih dnevnih listova i Radioteleviziju Republike Srpske protesti kao da nisu ni postojali. Dok su nezavisni mediji, uglavnom internet portali i pojedine TV stanice, svakodnevno detaljno izvještavali o protestima, što je dospjelo i do CNN-a, u dnevniku RTRS je bilo mjesta za „dio atmosfere sa koncerta Ace Lukasa“, ali ne i za protest. „Glas Srpske“ je objavio nekoliko tekstova koji su trebali da odvuku pažnju javnosti sa protestnih aktivnosti, u kojima se ukazuje na neopravdanost zelenih površina u gradu i ti tekstovi su uglavnom ismijani. U svemu tome, Pink BiH je iskoristio trenutak i jedan „Zabranjeni forum“ posvetio građanskom aktivizmu upravo kroz prizmu aktuelnih dešavanja u Banjaluci. U toj emisiji je Dragan Čavić javno rekao ono o čemu se već odavno šuška, da je pravi investitor Milorad Dodik, a ne Mile Radišić. Pojavljivanje protestanata u „Zabranjenom forumu“ je djelimično razjasnilo stvari širem krugu ljudi koji sve više postaju svjesni da je „Picin park“ samo metafora za stanje u državi. Bilo kako bilo, banjalučki protest je i pored svih podbacivanja klipova u točkove (uglavnom u vidu puštanja različitih dezinformacija u javnost) proslavio i prvi rođendan, 30 dana uzastopnog šetanja. Tom prilikom je organizovana i uspješna humanitarna akcija za udruženje samohranih roditelja „Ponos“, izveden je performans ispred zgrade gradske uprave i održana konferencija za štampu. Vrijedi spomenuti i da trenutni gradonačelnik Banjaluke od oktobra to sigurno više neće biti. Iako je najavljivao kandidaturu, Dragoljub Davidović će poslije izbora da traži posao u struci. Za vladajuću stranku je to samo rokada, međutim, za protestante je to jedna mala pobjeda. Da li će ostati i jedina, pokazaće vrijeme pred nama. Protest se nastavlja, a dokad, niko ne zna. Čak ni organizator. besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” Iz ugla zakona: izdanje 1. jul 2012. banjaluka Ako se pitate zašto Šetači u Banjaluci protestuju već više od mjesec dana i ako niste skloni u potpunosti vjerovati režimskim medijima da iza ovih protesta stoji opozicija i da je sve u vezi sa Picinim parkom bilo “po zakonu”, evo nekoliko informacija zbog kojih ćete, nadamo se, i sami odlučiti da se pridružite Šetačima. samo za građane, za M. Radišića postoje druga pravila. U Rješenju kojim se dodjeljuje firmi “Grand Trade” gradsko građevinsko zemljište radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata stoji i ovo: “Grand Trade” su dužni da u roku od jedne godine, podnesu zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje a u roku od jedne godine od izdavanja odobrenja za građenje, dužni su izvesti pretežan dio radova na građevini, tj. izgradnju sa prvom nadzemnom stropnom konstrukcijom. U protivnom nadležni ogran uprave za imovinskopravne poslove utvrdiće gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja. Djelimično rješenje o odobrenju za građenje broj: 15-03-361-195/12 izdato je 03.05.2012. godine, dakle punih 7 godina nakon isteka roka. 1. 3. ZAŠTO ŠETAČI ŠETAJU? Veliki broj Banjalučana ima privatne porodične objekte pa zna da ih nije bilo moguće graditi ili pak legalizovati bez uplate komunalija i jednokratne rente. Oni koji žive u prvoj zoni znaju i da je to veliki iznos, no i za one koji žive u ostalim zonama ovo je pozamašan dio ukupnog izdatka za izgradnju objekta. U rješenju, kojim se firmi “Grand Trade”, u vlasništvu Mile Radišića, dodjeljuje gradsko građevinsko zemljište radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata, stoji da je ova firma dužna da na ime naknade za zemljište na račun Grada uplati 4 400 000 KM i rentu u iznosu od 1 129 451,30 KM na broj žiro računa otvorenog u Novoj Banjalučkoj banci. Naknadu je Grand Trade dužan uplatiti u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti Rješenja, odnosno od 04.02.2004. godine. Do sada gradska uprava nije potvrdila da je uplata izvršena u navedenom roku. 2. Svakom ko je nekada nešto gradio poznata je činjenica da postoje jasni rokovi za izdavanje dokumentacije, pa tako urbanistička saglasnost važi godinu dana a u tom periodu potrebno je dobiti i građevinsku dozvolu. U protivnom cijeli postupak se mora ponoviti. To međutim važi Poznato je da nije moguće prometovati ili graditi na zemljištu koje se još vodi kao Društvena svojina te da zakon nalaže postupak uspostave vlasništva, ali ne i za M. Radišića. On može graditi i na takvom zemljištu, i ne samo to, on može graditi i na zemljištu koje je u vlasništvu fizičkog lica koje je već dva puta dobilo sudsku presudu kojom se onemogućava Radišiću građenje na zemljištvu u vlasništvu ovog lica. Pa ipak, bageri se igraju oko kuće ovog našeg sugrađanina. 4. Ne znam da li ste vi, dragi sugrađani čuli za djelimično rješenje o odobrenju za građenje. Zakon nešto takvo ne poznaje, ali očito je da za neke zakon ne važi. Ovo je samo dio činjenica zasnovanih na validnoj dokumentaciji koje govore u prilog tvrdnji Šetača da se u Picinom parku gradi nezakonito. A vi dobro razmislite, da li vlast ima pravo da krši zakone koje su sami donijeli, da ne postupa po rješenjima po kojima je dužna postupati i sve to kako bi pogodovalo pojedincima sa “dobrim vezama”. Razmislite da li zaista želite da živite u takvom društvu i zapitajte se prije nego što bageri zaigraju i u vašem dvorištu. 7 PARKZIN! 00 besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” izdanje 1. jul 2012. banjaluka 00 PARKZIN! Preuzeto sa portala www.frontal.ba S. Puhalo 18.06.2012. Picin park za početnike i turiste Pica - Potvrda Marksove teze da se prvo odrodite od sredstava za rad, potom od čovjeka, a zatim od samog sebe. Kada se to desi, bez obzira na godine, pica vam više ništa ne predstavlja. Dragoljub Davidović – Aktuelni Gradonačelnik Banjaluke kojem je pica zapečatila karijeru. Slobodan Gavranović Kandidat za Gradonačelnika Banjaluke kojem će pica zapečatiti karijeru. Mile Radišić - Najpoznatiji ateista među domaćim građevincima. Počeo radove u Picinom parku, a da SPC to nije osveštala. Sve ukazuje da bi to mogla biti Đavolja rabota. Administratina služba grada Banjaluka - Pandorina kutija koju niko ne smije otvoriti, jer bi mnoge zatvorili. Transparentnost - Situacija kada Gardonačelnik Davidović i Predsjednik Dodik izađu pred medije i umjesto da pokažu papire, samo ponavljaju „sve je po zakonu, majke mi“. Parkovi u Banjaluci - Manje ili više zelene površine koje su pretekle bagere domaćih građevinaca. Manjača - Za 10 godina najbliži banjalučki park. 10 Stari Hrast - Najbolji dokaz da se mogu preživjeti Turci, Austrougari, Švabe, ali GP Malbašić nikako. Fejsbuk grupa - Najbolji dokaz da svi volimo naređivati i filozofirati, a malo ko voli da radi i šeta. Šetači - Šarolika grupa ljudi za koje se tvrdi da su instrumentalizovani od strane mnogih (SNSD, PDP, SDS, CIA, Masoni, Iluminati i dr.) , jer koriste pištaljke, trube i bubnjeve da bi stvarali buku. Najbolji dokaz da pametniji ne treba da popušta. Pizda - Svaka osoba koja podržava šetače, ali ne želi da im se pridruži u šetnji. Policija - Oni samo rade svoj posao i legitimišu šetače. Nadaju se da će i hapsiti, ali još nije jasno koga. Kućni ljubimci - Kučići i djeca koja su najviše izgubila uništavanjem Picinog parka i koji se raduju svakoj šetnji. Bicikli - Po Glasu Srpske i građana koje oni intervjuišu jedno od najubojitijih prevoznih sredstava. Omiljeno prevozno sredstvo šetača ili bolje reći njihova konjica. VIP Banjalučani - Grupa ljudi koja se pojavljuje u medijima, spotovima i vole sve sto voli aktuelna vlast u Banjaluci i to dobro naplaćuju ...park, za druge ledina na kojoj su same od sebe nikle klupe i nekoliko endemičnih Pančićevih omorika... besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” izdanje 1. jul 2012. banjaluka Zašto je važno drveće? Drveće je bitan dio infrastrukture jedne zajednice i od vitalnog je značaja za naše lično zdravlje, kao i za zdravu životnu sredinu. Ono predstavlja nasljeđe, koje sadimo i ostavljamo budućim generacijama – utičući na naš grad, poboljšavajući kvalitet života, obezbjeđujući bolju mikroklimu i obogaćujući prostor. Kvalitet vazduha Drveće pomaže da se prečisti vazduh. Lišće apsorbuje zagađeni vazduh i uklanja zagađujuće materije. Zagađenje sitnim česticama, poput prašine, se deponuje na lišću. Takođe, drveće apsorbuje karbon dioksid i proizvodi kiseonik koji udišemo. Drveće rashlađuje vazduh otpuštajući vlagu u atmosferu, kroz isparavanje. Kvalitet vode Drveće pomaže u procesu prečišćavanja vode, zadržavajući kišnicu na lišću i granama. Korijenje drveća zadržava okolno zemljište i ne dolazi do njegove erozije čak ni prilikom snažnih oluja. Voda se takođe prečišćava prolaskom kroz korijenje u podzemne vode. Drveće pomaže pri uštedi vode za navodnjavanje držeći u sjeni travnjake koje zalijevamo. 100 odraslih stabala drveća zadržava oko 950 000 litara kišnice godišnje. Ušteda energije Drveće štedi energiju praveći hlad oko zgrada, a samim tim se umanjuje potreba za klima uređajima tokom vrelih ljetnih mjeseci. Ova ušteda energije je naročito važna jer pomaže smanjivanju maksimalne potrošnje energije tokom najvrelijeg dnevnog perioda. Osim što drveće baca sjenu na okolne zgrade, ono hladi i ostatak naselja, otpuštajući vlagu koja hladi nenatkrivene površine koje zadržavaju toplotu na suncu, kao što su parkirališta i ulice. Drveće pomaže i zimi zadržavajući udare vjetra, a samim tim se smanjuju troškovi grijanja. • Ušteda do 30% na godišnju cijenu hlađenja • Ušteda energije za grijanje od 10-25% Vrijednost nekretnina Kuće u ulicama sa drvoredima se prodaju po najvišim cijenama. Drveće daje naseljima osjećaj zajednice u kojoj komšije poznaju jedni druge te smanjuje brzinu saobraćaja, jer vozači imaju osjećaj zatvorenog prostora, u tunelima od drveća. • Svako veliko drvo u dvorištu dodaje 1% na cijenu kuće • Veliki primjerci stabala mogu da dodaju više od 10% na cijenu imovine Društvena i psihološka korist Studije su pokazale da drveće pomaže ljudima da se osjećaju smirenije i sigurnije, jer donose dio prirode u urbano okruženje. Drveće je ključno za zdravlje zajednice. • Drveće smanjuje nivo nasilja u porodici i njeguje sigurniji društveniji ambijent naselja • Pogled na prirodno okruženje smanjuje količinu stresa, kako tijela tako i duha, kada su prisutni uzročnici stresa u urbanom okruženju • Drveće (zajedno sa drugim biljkama) apsorbuje visoko-frekventnu buku, što su zvukovi koji najviše ometaju koncentraciju • Bolničkim pacijentima, koji imaju pogled na drveće, potrebno je manje lijekova i imaju kraće vrijeme oporavka nakon operacionog zahvata Koristi za zajednicu Drveće zbližava ljude, tako što jača zajednicu čije su ulice i parkovi u sjeni drveća. Drveće baca prijatnu sijenku i uveče, što potiče stanovnike da izađu i uživaju u šetnjama i vožnji biciklima. Sađenje drveća u naseljima je događaj kad se komšije udružuju, upoznaju jedni druge i ostvaruju nove veze. Na ovaj način, drveće zbližava ljude! Osnovna staništa za mnoge vrste Krošnje drveća predstavljaju osnovu održivog ekosistema za ptice, male životinje i ostala bića koja nas okružuje. Opstanak svih živih bića zavisi od balansiranog ekosistema. Za istinsku održivost životne sredine, moramo zaštititi staništa ovih bića. Prevelike kuće i zgrade, na ogoljenim placevima, betonirane i asfaltirane površine su štetne za sva živa bića. 11 PARKZIN! Preuzeto sa portala www.6yka.com 28.06.2012. Humano djelo šetača u Banjaluci O kupljanje šetača kod Starog hrasta u Banjaluci danas je bilo u znaku humanosti i solidarnosti prema onima kojima je pomoć najpotrebnija. Naime, svi građani su pozvani da u današnju šetnju ponesu osnovne životne namirnice: brašno, ulje, so, rižu, tjesteninu, konzerve i slično, što je i učinjeno. Ono što je prikupljeno biće donirano Udruženju samohranih roditelja “Ponos” iz Banjaluke. 12 “Odlučili smo da ovaj dan posvetimo svojim bližnjima, svojim sugrađanima koji žive na rubu egzistencije, a takvih je danas mnogo u Banjaluci: penzioneri, invalidi, borci, otpušteni radnici i drugi. Buka koju smo mjesec dana dizali trebalo je da alarmira vlasti RS i na njihove probleme. Do sada nismo vidjeli reakciju zvaničnika. Ali smo nebrojeno puta vidjeli ‘brigu’ vlasti RS za socijalno najugroženije. Zbog toga smo odlučili da pomognemo sopstvenim snagama”, istaknuto je iz ove građanske inicijative. Podsjetili su da oko 150 porodica koje su članovi Udruženja “Ponos” žive na rubu egzistencije i bez ikakve podrške sistema, istog onog sistema koji na sve probleme gleda s tajkunskih visina. “Upravo je to razlog više da mi pružimo ruku našim sugrađanima i pomoć onima kojima je najpotrebnija. Pokažimo bahatim rasipnicima da je od leta helikopterom ili novog audija u voznom parku, neuporedivo važniji čovjek”, napominju iz ove građanske inicijative. besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” Lana Bastašić: Zašto se plašite drveća! Odijela! Ljudi-odijela! Zasto se plašite drveća? Jer je veće od vas? Jer je bolje od vas? Jer ste pored njega mali, beznačajni? Jer nezaustavljivo izbija iz utrobe našeg jedinog pravog doma? Jer vas podsjeća da ste živi? Da ste tijelo? Da ste uništivi? Jesmo li odijela? Jesmo li se odvojili od zemlje stopalima u cipelama, cipelama na trotoarima, trotoarima na ulicama, u ulicama zgrade, u zgradama stanovi, u svakom od njih po jedan mali, prazni, usamljeni, preplašeni čovjek u odijelu. Oslušnite! Čujete li? Te bušilice, motorne testere i bagere? To iz vaše utrobe dolazi. Iz vaših grudi, praznih i metalnih. Iz vaših očiju zalijepljenih za papir. Iz vaših glava, prevelikih na malim ramenima. Sa koliko još cigala treba da se okružite da lažno pobijedite tu hroničnu samoću? Sa koliko fasada treba da se opašete da se lažno ušuškate u osjećaj sigurnosti? Sve više sami. Sve jače nesigurni. Dajte još! Dajte još! Još cigala, još fasada! Još više sami! Još više nesigurni! Jeste li vidjeli djecu? Jeste li vidjeli vašu djecu i njihove oči i njihove ruke i njihove noge djetinje u trku? Vaša djeca lupaju patikama po trotoarima, crtaju cvijeće po sivim fasadama. izdanje 1. jul 2012. banjaluka Mlada književnica iz Banjaluke Lana Bastašić napisala je ovu pjesmu povodom nestajanja jednog parka u Banjaluci. Vaša djeca ne vide horizonte zbog cigala koje ste vi platili. Pričaćemo svojoj djeci, svojoj sivoj, hladnoj djeci bez drveća u očima. Pričaćemo svojoj djeci: ovdje smo nekad trčali ovdje smo se ljubili ovdje smo se krili od gradskih lešinara ovdje smo živjeli i nije se čulo udaranje cipela o trotoar trčali smo bez zvuka kao da letimo slobodni! A ta naša siva, hladna djeca bez drveća u očima.. ona će nas gledati blijedo u nevjerici i misliti da smo luđaci koji gledaju u cigle i vide zelene grane. Naša će nas djeca s pravom strpati u ludnice jer se sjećamo parkova kojih nema, parkova koji ćute pod temeljima vašeg “vrlog, novog svijeta”. 13 PARKZIN! PARK JE NAŠ! PRAVILNIK ZA ŠETAČE O vaj tekst je vodič za Šetače. On takođe služi i kao podsjetnik za one koji imaju iskustva sa ovom vrstom aktivnosti. Svrha protesta u modernom zapadnom društvu je prenošenje poruke. U skladu sa ovim ciljem, ovo su pravila koja se trebaju pratiti kako bi se osigurala naša pobjeda. 14 Pravilo broj 1. Svojim ponašanjem u toku šetnji možeš pomoći ili odmoći u dostizanju zajedničkih ciljeva. Budi svjestan te činjenice tokom šetnji. Pravilo broj 2. Budite smireni, naročito ako vas maltretiraju. Vi ste ambasador mirnih Šetača. Iako će vam pojedinci koji pokušavaju da poremete šetnje ići na živce, ne smijete izgubiti strpljenje. Gubitak živaca može ugroziti šetnju i narušiti ugled Šetača. Pravilo broj 3. U kontaktu sa policijom budite kulturni. Saslušajte šta imaju da kažu, ali ne ulazite u diskusiju. Ne tražite brojeve značaka, osim ako ste tretirani na uvrjedljiv način ili smatrate da su vaša prava ugrožena. Pravilo broj 4. Šetači poštuju zakone, osim u slučajevima kada su zakoni u suprotnosti sa međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. Takvi zakoni trebaju hitno da se izmijene i Šetači će insistirati na tome. Pravilo broj 5. Uvijek budite preko puta objekta protiv koga se borite. U odsustvu puta, nadite drugu prirodnu barijeru između sebe i mete šetača. Na taj način ćete otežati pojedincima koji su protiv vašeg cilja da vam priđu i da vas maltretiraju. Pravilo broj 6. Ostanite na javnoj površini. Možete biti optuženi za nedozvoljeno zadržavanje ukoliko niste na javnoj površini. Pravilo broj 7. Prilikom šetnji kretati se ujednačenim tempom, prilagođenim najmlađim i najstarijim šetačima. Pravilo broj 8. Bez nasilja!!! Šetnje su nenasilna aktivnost. Pravilo broj 9. Nema alkohola za vreme ili prije šetnji. Kršenje ovog pravila lako može dovesti do kršenja pravila broj 2. Pravilo broj 10. BEZ grafita, uništavanja ili vandalizma u toku šetnji. Pravilo broj 11. Ako želite da uradite nešto glupo, izaberite neki drugi dan. To bi trebalo da vam je jasno samo po sebi. Kršenje ovog pravila tokom šetnji šteti ugledu Šetača, zajedničkom cilju i nepotrebno privlači pažnju policije. Pravilobroj 12. Nikada ne budite sami. Izolacija tokom šetnji obilježava vas kao laku metu za policajce u civilu koji žele da isprovociraju agresivnu reakciju šetača. Pravilo broj 13. Ponesite vodu. Pravilo broj 14. Obujte dobre cipele. Poštovanje ovog pravila će vam obezbjediti udobnost tokom šetnji. Imajte na umu da šetnja može da potraje. Pravilo broj 15. Dokumentujte dešavanja tokom šetnje! Video snimke i fotografije možemo koristiti da potvrdimo našu stranu priče, ako se policija uključi. Osim toga, slanje fotografija i video snimaka naših šetnji putem interneta će sigurno pomoći našem cilju i pokazati našu nenasilnost i istrajnost, te privući nove Šetače. Pravilo broj 16. Ukoliko na šetnji imate bicikl, nemojte ga voziti, već ga gurajte pored sebe. Najbolje da se krećete sa lijeve i desne strane kolone, što će ostalima olakšati kretanje. Pravilo broj 17. Vodite računa da grupa šetača bude kompaktna, jer “rupe” u koloni smanjuju dojam brojnosti i otežavaju koordinaciju. Najbolje je da se krećemo u jednoj saobraćajnoj traci, bez da prelazimo u drugu i koristimo trotoar. Pravilo broj 18. Šetači nemaju vođu i svi smo odgovorni za uspješnost naših šetnji. Preuzmite odgovornost da na kulturan način skrenete pažnju drugim šetačima na ova pravila. Svi trebamo biti redari, a posebno oni koji ne nose transparente, ne udaraju bubnjeve i nemaju malu djecu sa sobom. Pravilo broj 19. Pokažimo ljudima koji nas gledaju da nas ne vodi mržnja prema kriminalcima, već ljubav prema ljudima, budućim generacijama i prirodi. Mašite prolaznicima, šaljite im osmjehe i pozitivne poruke. Ljudi koji ne šetaju sa nama su takođe žrtve ovog sistema, samo toga još uvijek nisu svjesni. Pravilo broj 20. Imajte na umu da uspjeh šetnji u cjelini zavisi od dobrog ponašanja svih onih koji učestvuju. Ignorišete ova pravila na sopstvenu odgovornost. Ako poštujete ova pravila, uspjeh naših akcija je mnogo izvjesniji! Park je NAŠ!!! besplatan informativni bilten GI “Park je naš!” izdanje 1. jul 2012. banjaluka Park je stanje duha Kao kad negdje unutra pukne neka spona tvoje odbrane od svijeta. Istog onog svijeta što ga mjesecima i godinama prezireš, ne daš mu pristup, bježiš od njega u svoj mikrokosmos. Onog svijeta s kojim ti je psovka uvijek na rubu usana, čije ti je licemjerje nekad urezalo prve bore na licu. I odjednom se probudiš u sred ljeta koje vri od života i ljudi, u dobro ti poznatom gradu koji pokazuje drugo lice. Davno zaboravljeno. Hodaš ulicom kao hipnotisan, pokušavaš secirati tu emociju zbog koje lipa opet miriše i grad ima boje. Podsmijevaš se povremeno tom osjećaju, još uvijek nespreman da grad i ljude pustiš blizu. Bojiš se izlaganja, ranjiv si, preplašen onim neizgovorenim, što podsjeća na slobodu. I gledaš kako iz decenija jalovosti niče snaga. Posmatraš nove i stare ljude, prepoznaješ ih, sijaju. Prepuštaš se. Park je oko tebi i u tebi. Park je stanje duha. Zaboravljene naljepnice “Park je naš” Ako bi se ovaj grad trebao nečim ponositi to je ova grupa ljudi. Ponekad odem i prošetam zajedno sa njima. Ljepo je i biti u društvu jednostavnih, obrazovanih i plemenitih ljudi i omladinom sa visokim moralnim i ljudskim kvalitetima. Ne poznam skoro nikoga lično, a imam osjećaj da sam ih sve nekad upoznao. Osjetim nihovu dobru volju i da ne lažem godi mi tolika pozitivna energiju koja me bogati. Bilo me je sramota kad sam na polici ugledao zaboravljene naljepnice “Park je naš”, koje sam uzeo na jedniom od okupljanja da ih negdje zaljepim. Izbrojao sam tačno trideset tri. Te naljepnice su platila ta djeca iz svog džepa, od svog džeparca. Svaki dan ponesem po jednu naljepnicu i zaljepim je na najvidljivijem javnom mjestu. Najčešće pored svih tih kamera, Ne bi nikad ni porekao da ih ljepim i opet ću ih ljepiti. Čak i ne žurim. Ponekad i neko službeno lice prođe i izgleda da ni ono u tom trenutku ne osjeti potrebu da opomene dok je polako i pažljivo postavljam. Raduje me što ponekad poklonim ovom gradu i ljudima bar taj mali simbol ljudskosti, plemenitosti i solidarnosti. Jednu sam zaljepio iznad svog radnog stola, da me uvjek podsjeti da budem bolji čovjek. 00 www.parkjenas.net Nezadovoljni smo bahatim odnosom vlasti i institucija prema ekonomskim, socijalnim i ekološkim potrebama i pravima građanki i građana! Svi mi okupljeni u Pokretu “Park je naš” imamo za cilj da svojim aktivnostima obezbjedimo da svaka vlast, svaki pojedinac i svaka institucija provode zakone, zaustave kriminal i korupciju i sve svoje aktivnosti usmjere na stvaranje uslova za dostojanstven zdrav i perspektivan život. Preuzmi odgovornost za svoju budućnost! Pridruži nam se! Probudi se!
© Copyright 2024 Paperzz
