Zagorska razvojna agencija
Oblikovanje pilotnog modela
Wellness 3+ destinacije
Zagreb, 4. kolovoz 2011.
2011.
1
Sadržaj
1.
POLAZNE OSNOVE ................................................................................................................................... 3
1.1 ZADACI .......................................................................................................................................................... 3
1.2. PROCEDURE RADA ........................................................................................................................................ 3
2.
ANALIZA PODRUČJA I TRŽIŠTA .......................................................................................................... 5
2.1. KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA ................................................................................................................ 5
2.1.1. Opći podaci .......................................................................................................................................... 5
2.1.2. Analiza turizma Krapinsko zagorske županije ................................................................................... 10
2.2. SLOVENSKO PREDMETNO PODRUČJE ........................................................................................................... 29
2.2.1. Opći podaci ........................................................................................................................................ 29
2.2.2. Analiza područja i turističke ponude .................................................................................................. 33
2.3. ANALIZA LANCA VRIJEDNOSTI WELLNESS 3+ PODRUČJA ........................................................................... 49
2.3.1. Lanac vrijednosti područja................................................................................................................. 49
2.4. PREGLED POSTOJEĆIH DESTINACIJA U OKRUŽENJU ..................................................................................... 53
2.5. ZAKLJUČAK ANALIZE PODRUČJA I TRŽIŠTA................................................................................................. 57
3.
ANALIZA TRENDOVA ............................................................................................................................ 58
3.1. WELLNESS I ZDRAVLJE ............................................................................................................................... 58
3.2. RURALNI TURIZAM ..................................................................................................................................... 63
3.3. SPECIJALNI INTERESI .................................................................................................................................. 67
3.3.1. Kultura i turistički obilasci ................................................................................................................. 67
3.3.2. Aktivnosti u prirodi ............................................................................................................................. 73
4.
STRATEŠKI OKVIR................................................................................................................................. 77
4.1. RAZLIČITE POČETNE POZICIJE ..................................................................................................................... 77
4.2. SCHENGEN I GRANICA ................................................................................................................................. 78
4.3. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................ 78
5.
OKVIR ZA VIZIJU I POZICIONIRANJE ............................................................................................. 79
6.
TURISTIČKI PROIZVODI ...................................................................................................................... 81
7.
MARKETING - INDIVIDUALNE I ZAJEDNIČKE AKTIVNOSTI ................................................... 88
7.1. INDIVIDUALNE AKTIVNOSTI ........................................................................................................................ 88
7.2. ZAJEDNIČKE AKTIVNOSTI ........................................................................................................................... 89
7.2.1. Strukturalne aktivnosti ....................................................................................................................... 89
7.2.2. Marketinške aktivnosti ........................................................................................................................ 89
Taktike proizvoda................................................................................................................................................. 91
Taktike prodaje ..................................................................................................................................................... 95
Komunikacijske taktike....................................................................................................................................... 98
Marketing infrastruktura .................................................................................................................................. 101
7.3. AKTIVNOSTI NAKON UKIDANJA SCHENGENSKE GRANICE ......................................................................... 105
7.4. MARKETING – ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 105
8.
ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE DESTINACIJOM .................................................................... 107
8.1. PRVA FAZA ............................................................................................................................................... 107
8.2. DRUGA FAZA ............................................................................................................................................ 109
2
1. Polazne osnove
1.1 Zadaci
Zagorska razvojna agencija je putem javnog natječaja pozvala zainteresirane ponuñače da
iskažu svoj interes za izradu projekta "Oblikovanja pilotnog modela wellness 3+ destinacije".
Horwath HTL je sa najboljom ponudom dobio na natječaju mandat za izradu spomenute
studije.
Glavni cilj studije je razvoj modela organiziranosti prekogranične turističke destinacije kao
wellness 3+ destinacije prepoznatljive po trima tematskim cjelinama:
1. aktivni odmor;
2. doživljaj prirode i gastronomije;
3. kultura.
Nadalje, zadaci definirani Ugovorom predstavljaju slijed segmenata rada:
1. Analiza prostora i tržišta,
2. Analiza trendova,
3. Strateški okvir,
4. Razvojne strategije,
5. Destinacijska menadžment organizacija.
1.2. Procedure rada
Procedure rada na ovom projektu su sukladne standardnoj internacionalnoj konzultantskoj
praksi, standardnom pristupu i metodologiji tvrtke Horwath HTL za ovakvu vrstu poslova te
su provedene kako bi se kroz zadovoljavanje internih standarda kvalitete i zahtjeva
Naručitelja projekt izradio na najbolji način.
Ključne istraživačke i analitičke metode rada, te provedene procedure na projektu uključivale
su sljedeće:
3
METODE I PROCEDURE
Inicijalni strateški sastanak
Istraživanje sekundarnih podataka
Razvoj strateškog okvira
Intervjui
Definiranje razvojnih strategija
Prijedlog
sa
ključnim
subjektima
turizma područja obuhvata projekta
projekta
Obilazak terena
Analiza prostora i tržišta
Analiza trendova u turizmu
turizmu
Destinacijske
menadžment organizacije
4
2. Analiza područja i tržišta
2.1. Krapinsko zagorska županija
2.1.1. Opći podaci
A) Prirodni faktori
Smještaj i obuhvat područja
Krapinsko zagorska županija smještena
je u sjeverozapadnom dijelu Republike
Hrvatske. Graniči sa Slovenijom na
zapadu, Varaždinskom županijom na
sjeveru
i
županijom
istoku
na
i
jugu.
Zagrebačkom
Županija
je
sastavljena od 32 jedinice lokalne samouprave sa glavnim administrativnim centrom u
Krapini. Područje zauzima prostor od 1.224 km2, a udaljenost od Zagreba (Zračna luka Pleso)
je oko 70 km.
Geografija
Geografski prostor županije čini područje od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do
Medvednice na jugoistoku. Županija sadrži elementi alpske i manjim djelom panonske grañe.
Alpsku grañu čine Ivančica sa Strugačom te Cesargradskom i Desiničkom gorom. Područje je
ispresječeno brežuljcima i dolinama, a bogato vodama, kamenom i ugljenom.
Hidrografija
Posljedica postvulkanskih pojava i procjepa su termalni izvori: Tuheljske, Krapinske,
Šemničke, Sutinske i Stubičke Toplice. Područje obuhvaća cijeli sliv rijeke Krapine do Velikog
Trgovišća, te lijevo porječje rijeke Save. Najpoznatije sutjeske prave Sutla u Zelenjaku,
Kosteljina pod Kostelgradom, Krapinčica kod Žutnice, Očura izmeñu Ivanščice i Strahinjčice i
Željeznica u Ivanščici.
Klima
Prema klasifikaciji W. Koppena prostor karakterizira C tip klime: toplo-umjereno-kišna
klima. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -2,0 °C, ljeta su svježa, a temperatura
5
najtoplijega mjeseca niža je od 22°C. Oborine su najobilnije u ljetnim mjesecima sa
maksimumom u srpnju.
Flora i fauna
Približno se 40% županije nalazi pod šumama, a najšumovitiji predjeli su Macelj, Stahinjščica
i Ivanščica te sjeverni obronci Medvednice. Dolinama rijeka prevladava joha, hrast lužnjak i
vrba, na višim područjima hrast kitnjak, grab i pitomi kesten, a najviše dijelove pokriva
smreka i jela. Županija je vrlo bogata raznim vrstama životinja. Nalazimo preko 90
autohtonih vrsta sisavaca, slatkovodnih riba, vodozemaca i gmazova, ptica te šišmiša. Iako je
područje bio raznoliko, nisu zabilježene neke endemske vrste.
Zaštićeni krajolik
Park prirode Medvednica djelomično pripada KZŽ sa oko 60 km2. Nadalje zaštićene su
sljedeće lokacije: spomenik prirode Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici, paleontološka polu
pećina Hušnjakovo Krapina, te spomenici parkovne arhitekture oko dvoraca Hellenbach,
Klokovec, Bežanec, Selnica i drugi.
B) Povijest i kultura
Povijest
Prvi tragovi čovjeka na ovom prostoru nalaze se na Hušnjakovu brdu pokraj Krapine, a
odnose se na ostatke špiljskog čovjeka koji je poznavao vatru i živio od lova, a njegova
starost se procjenjuje na 100 tisuća godina. Boravak rimljana svjedoče pronañeni žrtvenici
boga Jupitera u Mihaljekovu jarku, a osim uz ceste tragovi se pronalaze uz termalne izvore i
rudnike. Što dokazuje da su se termalni izvori koristili još u rimsko vrijeme. U 13. i 14. st.
vlastela počinje graditi burgove i dvorce koji služe za obranu od Turaka, što dovodi do
grupiranja naseobina. Slaba prometna povezanost,
nedostatak trgovine i specijaliziranih
obrta, kao i vezanost seljaka za svog vlastelu, razlog su što se nisu razvila veća gradska
središta - u srednjem vijeku počinju se oblikovati samo dva naselja Krapina i Klanjec. Prvi
pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine.
U doba najvećih turskih navala u Krapinskoj utvrdi održano je 5 hrvatskih sabora krajem 16.
i početkom 17. st. S vremenom Krapina se razvija u vrlo bitno trgovinsko središte. Mnogi
plemići vladali su ovim prostorom od ugarsko - hrvatskih kraljeva, celjskih knezova, obitelji
Keglević i Drašković, a posljednji vladari su bili obitelji Lichtenberg i Ottenfels. Kraj 17. i
početak 18. stoljeća za ovaj kraj je ostavio najznačajnije kulturno nasljeñe dvoraca.
6
Kultura
Županija je poznata po svojoj plemenitaškoj povijesti o kojoj svjedoče mnogi dvorci i kurije,
crkve i drugo nasljeñe. Na području županije nalazi se veliki broj dvoraca, kurija, starih
gradova.
Seljačka buna iz 1573.g je ustanak seljaka koji su protestirali zbog zlodjela i visokih nameta
stranih plemića poglavito Franje Tahia. Za voñu ustanka je odabran Matija Gubec iz Gornje
Stubice. Napravljen je program kojim se planiralo ukinuti plemstvo i uspostaviti seljačku
vladu koja bi vodila brigu o porezima i obrani od Turaka. Buna je usprkos žestokom otporu
seljaka brzo ugušena, a voña bune Gubec je okrutno pogubljen na Markovom trgu u
Zagrebu. U čast ustanka seljaka u borbi za svoja prava u Gornjoj Stubici se nalazi muzej
seljačkih buna.
Najpoznatije nalazište pračovjeka u hrvatskoj, nalazi se na Hušnjakovom brdu u blizini
Krapine. Novi muzej izgrañen je 2010.g, ukupne površine 1.200 m2 na dvije etaže. Postav
muzeja krapinskih neandertalaca započinje sa krapinskim učiteljem Rehorićem koji je poslao
Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru čude kosti koje je pronašao, prikazuje se Krapina u to
vrijeme, obrañuju se i drugi svjetski arheološki lokaliteti, postanak svijeta, itd.
Novija povijest zagorja veže se uz velike političare kao što je Josip Broz Tito. U Kumrovcu se
nalazi rodna kuća Tita u sklopu muzeja staro selo. Muzej na otvorenom prikazuje tipičnu
arhitekturu kuća ovoga prostora tijekom 19. i 20. stoljeća. Postavljene su etno zbirke načina
života iz tog vremena, zagorska svadba, od konoplje do platna, razni zanati, itd. Na ulasku u
Kumrovec nalazi se spomenik "Lijepoj našoj" - hrvatskoj himni u čast autoru Antunu
Mihanoviću. Braća Hrvatskog zmaja podigli su spomenik 1935.g povodom 100 obljetnice
nacionalne himne. U zagorju, točnije u Velikom Trgovišću nalazi se dom prvog hrvatskog
predsjednika Franje Tuñmana.
Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke nalazi se u općini Marija Bistrica i spada u
najposjećenija svetišta u hrvatskoj.
U Krapini je 1809.g roñen Ljudevit Gaj poznati hrvatski političar, ideolog, novinar, književnik
i središnja osoba Hrvatskog narodnog preporoda ili Ilirskog preporoda. U Budimu je 1830.g
postavio osnove hrvatskog pravopisa, napisao i tiskao knjižicu "Kratka osnova horvatskoslavenskoga pravopisanja". Nekoliko godina kasnije uspijeva dobiti kraljevu dozvolu za
tiskanje prvih hrvatskih dnevnih novina "Novine Horvatske". Danas se u Krapini u rodnoj kući
Ljudevita Gaja nalazi memorijalni muzej sa eksponatima vezanim uz njegov život.
Poznati hrvatski kipar Antun Augustinčić roñen je u Klanjcu. Danas se njemu u čast u Klanjcu
nalazi galerija sa njegovim radovima. U galeriji predstavljen je Augustinčićev opus stvaran
tijekom 50 godina rada.
7
C) Promet i infrastruktura
Promet
Cestovni
Prometni značaj Županiji daje meñunarodna trasa Phyrnskog
cestovnog pravca koji prolazi duž cijele Županije i predstavlja
sastavni
dio
sjeverozapadnog
ulaza/izlaza
Republike
Hrvatske prema Europi, te budući meñunarodni željeznički
koridor Xa koji će povezivati Zagreb i Beč. Autocesta A2
Zagreb – Macelj duljinom od približno 39 km glavna je
prometna žila kucavica županije. Državne ceste koje prolaze
županijom ukupne su duljine 223,80 km, županijske ceste 443,90 km i lokalne ceste 241,2
km. Zapadni dio županije prometno je puno bolje povezan od istočnog, zbog toga je bitna
izgradnja brze ceste, koja se sastoji od 3 faze Mokrice / M. Bistrica, Zlatar Bistrica / Popovec,
Konjšćina / Hraščina.
Željeznički
Željeznički promet ima stogodišnju tradiciju, pruga Zaprešić
- Varaždin i Zabok - Krapina puštene u promet 1886.g.
Županiju presijeca ukupno 103 km pruga, a najvažnije
čvorište je kolodvor Zabok.
Pruga Zaprešić - Varaždin
povezuje Hrvatsko zagorje i Meñimurje sa Zagrebom i
Mañarskom. Zbog vrlo malog ulaganja u željeznički promet
kako na nacionalnom, tako i na županijskom nivou, ovaj vid
prometa je u potpunosti neiskorišten. Radi loše pokrivenost, ali i zastarjelosti infrastrukture
kvaliteta željezničkog prometa nije u skladu sa današnjim zahtjevima.
Zračni
Najbliža zračna luka je Pleso u Zagrebu udaljena od Krapina
oko 70 km. Postoji inicijativa za izgradnjom Krapinskozagorskog aerodroma koji je trenutno u fazi pripreme glavnog
projekta za grañevinsku dozvolu. Napravljeno je idejno
rješenje, studija utjecaja na okoliš te je izrañena investicijska
studija. Postoji realna skeptičnost oko realizacije spomenutog
aerodroma zbog nedostatka jakih investitora koji bi financirali
spomenuti projekt.
8
Infrastruktura
Generalno gledajući Istočni dio županije je infrastrukturno najslabije povezan. Zbog mnogih
izvora pitke vode i dobre vodoopskrbne mreže kapaciteti su dovoljni za budući razvoj
županije. Cijela županija je vrlo dobro plinificirana, najbolje područje oko Zaboka, a najlošije
Hraščina. Električna infrastruktura u dovoljnoj mjeri pokriva županiju sa zadovoljavajućom
jačinom struje za budući razvoj. Osim opskrbom struje iz hidroelektrane Dravskog sliva i
termoelektrana Sisak i Zagreb, županija na svom prostoru ima kombinirani plinsko parni
proizvodni pogon u Jertovcu. Kanalizacijski sustav županije je zadovoljavajući, trenutno se
radi na izgradnji i dogradnji kolektora u većim županijskim centrima.
D) Stanovništvo i ekonomija
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001.g. u županiji živi 142.432 stanovnika, što čini oko 3%
ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija jedno je od
najgušće naseljenih područja u Republici Hrvatskoj (iza Meñimurske i Varaždinske županije).
Gustoća
naseljenosti
stanovnika/km2.
iznosi
115,9
stanovnika/km2,
a
državni
prosjek
iznosi
84
Najgušće su naseljena gradska područja: Krapina, Oroslavje i Zabok sa
gustoćom preko 200 stanovnika/km2, a najslabije su naseljene općine Budinščina, Hraščina,
Jesenje, Kraljevec na Sutli, Novi Golubovec i Zagorska Sela sa gustoćama do 80
stanovnika/km2. Ključni demografski trendovi su starenje i prirodni pad stanovništva,
nedostatak visokoobrazovane, kao i stručno specijalizirane radne snage.
Ekonomija
Ukupni prihodi županije u 2009. godini iznosili su približno 10.4 milijardi kuna. Prema
ostvarenim prihodima dominira prerañivačka industrija sa oko 40%, slijedi trgovina na veliko
i malo, pa grañevinarstvo i promet, skladištenje i veze. Prihod turizma 2009.g je na razini
163 milijuna kuna (oko 22 milijuna €) ili svega 2% ukupnih prihoda. Županijski BDP po
stanovniku u 2005. iznosio je 5.172 €, što je ispod razine prosjeka RH i 4,5 puta manje od
prosjeka EU-25 (23.500 €). U 2009. godini zabilježeno je ukupno 18.611 zaposlenih. Od
ukupnog broja zaposlenih, sektor turizma ukupno zapošljava 588 osoba. Nezaposlenost
2010. godine je na razini od 7.262 osobe, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na
prethodne godine.
9
2.1.2. Analiza turizma Krapinsko zagorske županije
A) Turistički resursi i atrakcije
VODA
Krapinsko zagorska županija bogata je vodom, od rijeka
Krapine, dijela sliva Save, Sutle, te Krapinčice, Kosteljine.
Najvrjedniji županijski resurs su izvori termalnih i pitkih voda.
Najpoznatiji termalni izvori su Tuheljski, Stubički, Krapinski,
Sutinski i Šemnički. Zagorje nema puno prirodnih jezera, ali su
se zato jame nastale vañenjem gline ispunile vodom i tako su
nastala Bedekovčanska jezera koja se sastoje od ukupno sedam jezera. Špiljakova jezera
sastoje se od ukupno četiri jezera u privatnom vlasništvu, nedaleko Pregrade. Nedaleko
Stubičkih toplica nalazi se jezero Jarki, dugačko 250 m i široko 50 m. Spomenuta jezera
koriste se za sportsko - ribolovne aktivnosti i njima većinom upravljaju sportska ribolovna
društva.
"BREGI"
Park prirode Medvednica je najzaštićeniji prirodni resurs
županije koji se djelomično nalazi u županiji površinom od 63
km2. Nadaleko poznate zagorske "brege" čine Ivančica, ujedno
i najviša zagorska gora (1060 m). Nadalje Strahinjščica, ime je
dobila po selu Strahinju podno planine. Brezovica se veže uz
grad Krapinu gdje je i osnovano planinarsko društvo 1899.g.
Maceljska gora ograñuje hrvatsko zagorje sa sjeverne strane i dijeli ga od slovenske regije
Haloze. Najviši vrh Maceljske gore (718 m) nije atraktivan jer je pokriven šumom pa nema
vidika. Kostelsko gorje i Kuna gora nalazi se nedaleko Krapine, a taj planinski niz zagorje
dijeli na dvije kotline. Vinagora nalazi se u blizini Pregrade, a na vrhu brijega smještena je
barokna proštenjarska (od 1780. župna) crkva sv. Marije od Pohoda. Cesargradska gora
nalazi se u zapadnom djelu zagorja izmeñu Klanjca, Tuhelja i Kumrovca. Spomenute planine,
gore i brežuljci poznati su po planinarenju i boravku u prirodi, ali i po vinogradima koji se
sade na padinama.
IZGRAĐENE ATRAKCIJE
U Zagorju je tijekom povijesti izgrañen veliki broj atraktivnih i zanimljivih dvoraca, kurija i
burgova, a velik broj se nalazi na listi najvrjednijih hrvatskih dvoraca. Županija je poznata po
mnogim religijskim objektima koji su izrazito bitni za hrvatsku. Najvrjednije je Svetište
Majke Božje Bistričke, zatim crkva Majke Božje Jeruzalemske iz 18.st., Franjevački samostan i
10
crkva sv. Katarine iz 17.st. Franjevački samostan i crkva navještenja Blažene Djevice Marije iz
17.st. posebno je zanimljiva zbog sarkofaga Sigismunda i Emerika Erdody-a.
Obzirom na velik broj termalnih izvora, u županiji su izgrañene Krapinske, Tuheljske i
Stubičke toplice, kao i Terme Jezerčica.
Muzeji hrvatskog zagorja je ustanovom smještena u Gornjoj Stubici koja objedinjuje
upravljanje sa pet muzeja u županiji. MHZ upravlja sljedećim ustanovama muzej krapinskog
neandertalca, muzej Seljačkih buna,
Muzej Staro selo, Veliki Tabor i galerija Antuna
Augustinčića
OSTALE ATRAKCIJE
Kroz bogatu povijest zagorje su obilježile mnoge poznate osobe: plemićka obitelj Erdody,
Rattkay, Drašković, Korvin, Ljudevit Gaj, Matija Gubec, poznati umjetnici i književnici
Augustinčić, Iveković, Đalski, političari Josip Broz i Franjo Tuñman, i mnogi drugi.
Brojna dogañanja danas privlače ljude na ovo područje, kao npr. Vip Snow Queen Trophy,
Obljetnica seljačke bune, Viteški turniri, štruklijada, obilježavanje bitke protiv turaka,
Konjščina itd. Osim dogañaja štuju se razni narodni običaji, zbog kojih se osnivaju udruge
kao što su Gotali, bratovščine, itd.
B) Wellness i zdravlje
Bogatstvo voda i termalnih izvora na ovom području potaklo je ljude još u doba rimljana na
iskorištavanje tog resursa. Danas na području županije posluju Tuheljske, Stubičke i
Krapinske toplice, kao i terme Jezerčica. Postoje i neiskorišteni termalni izvori koji su se u
povijesti koristili, ali su danas zapušteni.
Terme Tuhelj
Nalaze se u općini Tuhelj udaljenoj od Zagreba 46 km.
Smještaj se nudi u hotelu Terme Tuhelj 3* sa kapacitetom
220 ležaja.
Wellness centar SpaVita je najveći kompleks sauna u
Hrvatskoj sa 11 soba za tretmane i svijetom sauna sa 4
finske, 3 parne, lapidariumom, jacuzzi, hladnim bazenom i
barom.
Gostima se nudi preko 1000 raznih usluga i tretmana, masaža, programa detoksikacije,
opuštanja, ljepote, za muškarce i opuštanje za trudnice.
11
Vanjski sadržaji sastoje se od najvećeg kompleks bazena u Hrvatskoj, ukupne vanjske
površine 3.200 m2, unutarnji kompleks bazena 1.200 m2, wellness bazen s jacuzzi
masažama, vodenim slapovima i gejzirima, plivački bazen 25 metara, dječji bazen, jacuzzi
bazen s vodenim masažama, kao i Element bara.
Terme Tuhelj su u privatnom vlasništvu, slovenskog poduzetnika koji je vlasnik Terma
Olimia u Podčetrteku.
U travnju 2011.g planira se investicija u poslovno kongresni hotel kategorije 4*, kapaciteta
130 soba i kongresnim kapacitetom do 450 osoba, kao i proširenje wellness centra novim
saunama. Ukupna planirana investicijska vrijednost iznosi oko 12 milijuna Eura. Pritom
Terme Tuhelj dobivaju mogućnost dodatnog razvoja poslovanja kroz novi turistički proizvod
MICE-a koji cilja poslovni sektor.
Krapinske toplice
Nalaze se u općini Krapinske toplice, od Zagreba udaljenoj
oko 45 km. Poznato moderno termalno lječilište još u doba
Austro-ugarske (polovicom 19.st.).
Ljekovita voda pogodna je za reumatizam, oboljenja
kralježnice,
neuro-muskulaturne
tegobe,
dijabetes
sa
zglobnim komplikacijama, posttraumatska stanja prije i
poslije ortopedskih, kirurških i neurokirurških zahvata na
lokomotornom sustavu tijela, srčane bolesti i bolesti perifernih krvnih žila, kao i poboljšanje
postinfarktnih i postoperativnih stanja. Specijalna bolnica Krapinske toplice osnovana je 60tih godina i nalazi se u vlasništvu Krapinsko zagorske županije. Specijalna bolnica ima
ukupni kapacitet od 598 ležaja.
Osnovana je i privatna klinika "Magdalena" za invazivnu kardiologiju, uz koju se nalazi
aparthotel Vila Magdalena kategoriziran sa 4 zvjezdice i ukupno 26 ležaja.
Hotel i bazeni su privatizirani, no investitor iako je po dogovoru trebao još uvijek nije
preuredio vanjske bazene, tako da oni danas ne rade.
U sklopu Krapinskih toplica posluje Hotel Aqua Vive kategoriziran sa 3 zvjezdice i
kapacitetom 234 ležaja, wellnessom i kongresnim kapacitetom do 120 osoba.
Krapinske toplice danas većinom posluju kroz proizvod zdravlja, ali zbog pomanjkanja
investicija u poboljšanje pomalo zastarjele infrastrukture, taj proizvod je loše kvalitete.
12
Stubičke toplice
Poznato termalno kupalište i lječilište nalazi se u
istoimenoj općini, udaljenoj 40 km od Zagreba. Termalno
vrelo se spominje početkom 13.st., a u lječilište ih
ureñuje Maksimilijan Vrhovac 1811.g.
Termalna
zglobova
voda
i
posebno
mišića,
pogodna
išijalgiju,
za
reumatizam
diskopatiju
te
posttraumatska stanja.
Specijalna bolnica Stubičke toplice u vlasništvu KZŽ nudi smještajni kapacitet 285 ležaja u
tri meñusobno povezana objekta.
Hotel Matija Gubec kategoriziran je sa 2 zvjezdice, nudi smještajni kapacitet 211 ležaja i
kongresni kapacitet do 250 osoba.
Hotel je privatiziran 1995. godine, a uz kupovinu hotela investitor se obavezao uložiti u
razvoj toplica, što se do danas nije dogodilo.
Tijekom 2008. godine potpisan je ugovor o realizaciji Zdravstveno turističkog projekta
Stubičke toplice izmeñu Sunce koncerna i Krapinsko zagorske županije. Predviña se
izgradnja 3 hotela visoke kategorije od 4 i 5 zvjezdica i ukupnog smještajnog kapaciteta
1.180 ležaja. Uz smještaj graditi će se kompleks termalne wellness & spa zone, sportska
polivalentna dvorana, kongresni, trgovačko-poslovni i polikliničko-medicinski centar, te niz
objekata eko-etno sadržaja.
Terme Jezerčica
Terme se nalaze u općini Donja Stubica, a od Zagreba su
udaljene 50 km.
Nekada jedno od najmodernijih odmarališta Hidroelektre, do
2005. nalazio se Centar za rehabilitaciju koji je premješten u
Pustodol. U 2003. godini na licitaciji kupuje ih poduzetnica iz
Varaždina, a tijekom 2006.g se preureñuju i otvaraju.
Smještaj se nudi u hotelu Terme Jezerčica kategoriziranom sa 3 zvjezdice i sa kapacitetom
102 ležaja.
U sklopu termi nalazi se wellness centar Kapljica površine 2.150 m2, vanjskim i unutarnjim
bazenima, saunama, sobe za tretmane, itd. Od vanjskih sadržaja terme nude olimpijski
bazen, dječji bazen, kao i masažni bazen sa četiri tobogana.
Od tretmana i usluga nude se masaže, njega lica i tijela, programi za mršavljenje i
otklanjanje celulita, ayurvedski programi, razni wellness i spa programi i paketi.
13
U ponudi centra nalazi se i kongresni sadržaji sa četiri dvorane i maksimalnim kapacitetom
do 200 sudionika.
Terme Jezerčica d.o.o. su u privatnom vlasništvu.
Neiskorišteni potencijali toplica
Sutinske toplice
Potencijalna lokacija toplica prožima se kroz dvije općine Mače i
Mihovljani.
Početkom 19.st. toplice se ureñuju za javno korištenje, uz
bazene gradi se i kupališna zgrada. Trenutno na lokaciji postoji
ruševna zgrada sa tri vanjska bazena, nema smještajnih
kapaciteta.
Za budući projekt prostornim planovima je rezervirano oko 350 ha zemljišta za turističku
namjenu oko termalnog izvora.
Općina Mače u prostornim planovima odredila prostor 50 ha za turizam i rekreaciju,
odnosno bazene i sportske terene. Općina Mihovljani odredila je oko 300 ha zemljišta
turističke namjene za razvoj spomenutih toplica.
Posebnost termalne vode su ljekovita svojstva za liječenje neplodnosti kod žena, mokraćnih
organa, reumatizma i duševnih bolesti.
Privatizirano od strane poduzeća UTP Ivančica sa koncesijom do 2018.godine. Trenutni
vlasnik nije investirao u razvoj toplica.
Šemničke toplice
Nalaze se u Donjoj Šemnici u općini Sv.Križ Začretje, a u
vlasništvu su grada Krapine.
Na lokaciji veličine 13.000 m2 nalaze se tri termalna izvora sa
jednim bazenom gradskog zemljišta.
Nekada poznato kupalište na izvoru termalne vode, danas je u
potpunosti devastirano i kao takvo se ne koristi.
Zemljište je u vlasništvu grada Krapine, raspisuje se natječaj 2008.g za prodaju zemljišta, ali
bez uspjeha. Zadnjih 30-tak godina kupalište propada, bilo je par pokušaja privatizacije i
poslije 2008.g, ali bez uspjeha.
14
ZAKLJUČAK
•
Proizvod zdravlja kroz povijest se nametnuo kao način iskorištavanja velikog
potencijala termalne vode;
•
Proizvod zdravlja se danas direktno veže uz specijalne bolnice u vlasništvu KZŽ;
•
Infrastruktura specijalnih bolnica je zastarjela, te su potrebne investicije kako bi
proizvod zdravlja bio konkurentan na tržištu;
•
Proizvod wellness-a u pravom smislu riječi je tek u začetku u Termama Tuhelj;
•
Terme Tuhelj pozitivan primjer uspješne privatizacije nakon koje je uslijedio
investicijski ciklus i podizanje kvalitete proizvoda;
•
Stubičke toplice nakon dugo vremena vide svijetlo na kraju tunela, iako još uvijek
dogovorene investicije čekaju;
•
Krapinske toplice u poziciji čekanja boljeg vremena zbog privatizacijskih zavrzlami i
loše odabranog investitora;
•
Sutinske i Šemničke toplice danas predstavljaju veliki neiskorišteni potencijal i priliku
za budućnost zagorja;
•
Generalno zastarjela infrastruktura i vrlo slabo iskorišteni potencijali ljekovitih
termalnih izvora.
C) Ruralni turizam
Ruralni turizam u hrvatskoj je u zadnjih desetak godina najviše razvijen u Istri i južnom djelu
Hrvatske - Konavlima. Prema statistici HGK iz 2007.g (recentnija ne postoji) u hrvatskoj je
registrirano ukupno 352 turističkih seoskih obiteljskih gospodarstava. Najviše TSOG je
registrirano u Dubrovačko neretvanskoj županiji, ukupno 70 objekata koji nude 23 kreveta, a
u Istarskoj županiji ukupno 64 objekta ali sa višestruko više smještajnih kapaciteta, ukupno
273 ležaja. Iste godine u KZŽ registrirano je svega 7 objekata koji nude ukupno 20 ležaja.
Za potrebe analize sektora ruralnog turizma, ruralna ponuda podijeljena je na objekte koji
nude isključivo gastronomiju, objekte koji nude gastronomiju i smještaj i vinotočje odnosno
objekte koji uz gastronomiju proizvode svoje vino.
15
Ruralni objekti koji nude gastronomiju
Ruralni turizam gastronomija i smještaj
Vuglec Breg - Krapina
(30 ležaja)
Majsecov Mlin Donja Stubica
Seoski turizam Stara
Restoran Slamnati
vodenica - Klanjec
krovovi - Stubičke
(22 ležaja)
toplice
Klet Kozjak - Sv. Križ
Seosko imanje Grešna
Začretje (24 ležaja)
gorica - Desinić
Seljački turizam Trsek
- Desinić (36 ležaja)
Zlatna Lisica - Zabok
Restoran
Gornja
Rody
-
Seljački
Stubica
-
Masnec
proizvodnja
kapacitet
vina,
turizam
-
Zagorska
sela (8 ležaja)
restorana
do 150 mjesta
Humska klet - Hum
na Sutli (11 ležaja)
Seosko
imanje
Lojzekova
Gornja
hiža
Stubica
(48
ležaja)
16
Ruralni turizam Vinotočje
Vinarija Vinski Vrh
Vinotočje pod
- Hraščina - 25 ha
Taborom - Desinić
vinograda i
kapacitet od 10
ležaja
Klet Gorica Vinotočje Franjo
Radoboj - ruralna
Škalec - Sv. Križ
gastronomija i
Začretje
proizvodnja vina
Osim prikazanih vinotočja u Sv. Križu Začretje se nalaze Vinski park Zagorja koji promovira
autohtone sorte vina, a u ponudi ima takoñer gastro specijalitete.
U Začretju je napravljena vinoteka Kapljica kao centralno mjesto promocija vina ovoga kraja.
Ovaj izložbeno prodajni prostor je zajednički prostor udruženja vinara i vinogradara Svetog
Križa Začretja. Udruženje danas broji 80 - tak vinara od kojih 4 ima stalnu ponudu i postavu
vina u vinoteci.
Nadalje u Pregradi je smještena kušaonica vina i meda u kojoj posjetioci osim vina mogu
probati i proizvode pčelara.
ZAKLJUČAK
Smještaj u ruralnom ambijentu nudi 8 domaćinstava, koji ukupno na tržištu nude 189 ležaja;
•
Na nacionalnoj razini vrlo slaba podrška razvoju ruralnog turizma, statistika je
zastarjela i ne pokazuje realno stanje na terenu;
•
Samo jedna vinotočja nudi smještajni kapacitet - Vinski Vrh;
•
Vinski Vrh odnosno brend Bolfan je meñu najistaknutijim proizvoñačima po kvaliteti
vina u zagorju, a meñu vodećima i u hrvatskoj;
•
Većina ruralnog proizvoda nudi se vikendom i to većinom izletnicima iz Zagreba i
Varaždina;
•
Proizvod još nije dovoljno komercijaliziran, još uvijek u začetcima razvoja;
•
Vinske ceste imaju svoju centralnu web stranicu: www.zagorskevinskeceste.net;
•
Ne postoji specijalizirana stranica koja objedinjuje ruralnu ponudu županije na
jednom mjestu, nego isključivo preko stranica TZ KZŽ.
17
D) Specijalni interesi
Kultura
Muzeji hrvatskog zagorja (MHZ) predstavlja glavni subjekt u kulturi Krapinsko zagorske
županije. MHZ predstavlja centralnu ustanovu koja objedinjuje upravljanje nad 5 muzeja u
zagorju. U nastavku su prikazani muzej i objekti kojima upravlja MHZ.
Muzej krapinskog neandertalca
•
Smješten u Krapini u udolini izmeñu dva brdašca, Hušnjakovog i Josipovca;
•
Ukupno 1.200 m2 modernog muzeja otvorenog 2010. godine, posvećeno je
krapinskom neandertalcu i Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru;
•
Postav muzeja je interaktivna i priča o otkrivanju i istraživanju nañenih kosti pod
vodstvom Dragutina Gorjanovića Kramberegera;
•
Edukativno se govori o geologiji i otkrićima u kamenolomu Neandertal i drugim
nalazištima;
•
Postava muzeja je interaktivna i posjetitelja vodi kroz postanak svijeta, povijest
zemlje, prvih organizama, itd;
•
Prodavaonica suvenira nalazi se u sklopu muzeja;
•
Objekt hrane i pića ne postoji u sklopu muzeja, ali u staroj muzejskoj zgradi u najmu
je pub Neandertal u kojem muzejske grupe mogu popiti piće ili pojesti.
Muzej seljačkih buna
•
Nalazi se u Gornjoj Stubici, a smješten je u dvorcu Oršić;
•
Zbirka muzeja se dijeli na kulturno povijesnu, likovnu i etnografsku;
•
Prikazuje se svakodnevnica feudalnog doba i seljačke bune, kao i najznačajniji
nositelji ideje i akcija hrvatskog narodnog preporoda - ilirskog preporoda, te ban
Josip Jelačić i zbivanja u hrvatskoj 1848.g;
•
U sklopu muzeja nalazi se prodavaonica suvenira u kojoj se mogu kupiti tipični
zagorski suveniri kao što su drvene igračke, keramika i knjige tematski vezane uz
zagorje.
•
U sklopu dvorca nalazi se restoran / bistro Oršić koji je u najmu.
Muzej Staro selo
selo
•
Smješten je u Kumrovcu u dolini rijeke Sutle izmeñu Cesargradske i Kunšperk gore;
•
Jedinstveni muzej na otvorenom s očuvanim izvornim zagorskim seoskim kućama s
prijelaza 19. u 20. stoljeće;
18
•
U sklopu muzeja nalazi se imanje sa rodnom kućom Josipa Broza, u njoj se nalazi
etnografski i povijesni postav;
•
Do sada je ureñeno oko 40 objekata u sklopu sela, a radi se na obnovi drugih, no
radi ograničenih sredstava vrlo polako;
•
Moguće je razgledati zbirke tradicionalnog načina života s kraja 19.st. Zagorska
svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanat, Kolarski
obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače, itd;
•
U sklopu sela nalazi se restoran Stara Vura koji posluje izvan muzeja i nudi zagorske
specijalitete.
Veliki Tabor
Tabor
•
Utvrñeni grad smješten je u Desiniću;
•
Jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrñenih
gradova kontinentalne Hrvatske;
•
Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njihovom
posjedu sve do 1793.g. Meñu kasnijim vlasnicima ističe se poznati hrvatski slikar
Oton Iveković;
•
Buduća postava predstavljat će razvoj grada Velikog Tabora i istraživanja koja su
provedena, život Obitelji Rattkay u Velikom Taboru, legendu Veronike Desinić, život
nakon Rattkayevih.
•
Predviñaju se i turistički sadržaji u vanjskom dvorištu u sklopu gospodarskih zgrada
koji nije još u cijelom vlasništvu muzeja nego se otkupljuje. Od turističkih sadržaja
planirana je prodavaonica suvenira i ugostiteljski objekt.
•
Veliki Tabor se od 2000.g obnavlja parcijalno, kompleksni restauratorski radovi su
trenutno u tijeku tako da je objekt zatvoren od 2008.g;
•
Zbog opsega potrebne rekonstrukcije i velikih financijskih sredstava koja su potrebna
datum otvorenja Velikog Tabora teško je procijeniti;
Kada analiziramo kulturni proizvod hrvatskog zagorja, osim muzeja neizostavni element su
dvorci, kurije i utvrñeni gradovi. U Krapinsko zagorskoj županiji je registrirano ukupno 136
dvoraca od kojih je čak 29 na listi najvrjednijih hrvatskih dvoraca. U nastavku su prikazani
najvrjedniji hrvatski dvorci koji su u funkciji turizma, kroz ponudu smještaja ili muzeja.
19
Dvorac Bežanec
•
smješten je u selu Valentinovo u Pregradi;
•
barokni dvorac iz 18. st., u 19. st. obnovljen u duhu
klasicizma, najdulje u vlasništvu plemićke obitelji
Otenffels iz Koruške;
•
dvorac s 4 krila i unutrašnjim dvorištem, ureñenim vrtom i
perivojem;
•
u privatnom vlasništvu - preureñen u hotel 3*;
•
nedovoljno iskorišten, namješten različitim stilovima,
nema jedinstvenu priču i zbog toga gubi atraktivnost, vrlo
slaba komunikacija s ciljnim potrošačima.
Dvorac Gredice (Gjalski)
•
nalazi se u Zaboku;
•
kasnobarokno-klasicistički dvorac iz 18. st., vezan uz
obitelj Babić i književnika K.Š.Gjalskog;
•
više od 100 g. središte političkog i kulturnog života
zabočkog kraja;
•
u privatnom je vlasništvu, preureñen u hotel 3* sa
restoranom i mogućnosti organizacije seminara i
sastanaka do 120 ljudi;
•
nedovoljno iskorišteno bogato kulturno i povijesno
naslijeñe, posebno obitelji Babić te njihovog najpoznatijeg
člana, književnika K.Š.Gjalskog.
Dvorac Oršić
•
•
nalazi se u Gornjoj Stubici;
izgradio ga je u 18. st. grof Krsto Oršić pokraj ruševina
srednjovjekovnog kaštela;
•
jednokatni barokni dvorac otvorenog tipa sa dva krila;
•
očuvana je lijepa kapela s iluzionističkim freskama i
baroknim oltarom, kao i izvorni ulazni portal iz 18. st;
•
oko dvorca se prostire ureñeni park i dekorativni vrt;
•
danas je u funkciji Muzeja seljačkih buna - upravljanje
Muzeji hrvatskog zagorja.
20
Utvrñeni grad Veliki Tabor
•
dvorac je smješten u Desiniću;
•
meñu najbolje očuvanim srednjovjekovnim gradovima u
Hrvatskoj iz 15. st;
•
jezgru čini peterokutna grañevina, najosebujnija ovalna
utvrda s polukružnim kulama, renesansnim dvorištem i
toskanskim stupovima; u vlasništvu grofova Celjskih,
hrvatskog bana Ivaniša Korvina, obitelji Ratkaj;
•
jedan od poznatih vlasnika i stanara bio je slikar Oton
Iveković;
•
od dogañanja organizira se Tabor film festival,
meñunarodni turnir u mačevanju, itd;
•
formiran je muzej s velikom zbirkom, no trenutno
zatvoren zbog preureñenja;
•
upravljanje Muzeji hrvatskog zagorja.
U nastavku su prikazani neki od dvoraca koji su nedovoljno iskorišteni u turističkom smislu i
kao takvi čine veliki potencijal ovoga područja. Dio ovih dvoraca je vraćen privatnim
vlasnicima kojima je bio nacionaliziran, a drugi dio je i dalje u društvenom vlasništvu bez
prave namjene.
Dvorac Miljana
•
smješten je u općini Zagorska sela;
•
gradnja započela u 17. st., a dvorac se gradio tri stoljeća;
•
zatvorenog tlocrta s četiri krila i unutrašnjim dvorištem;
•
spada u najslikovitije dvorce zagorja radi posebno
oslikanih pročelja - crno plave boje;
•
u salonima dvorca, “najvrjednije slike iz doba rokokoa” u
Hrvatskoj, kao i osobito vrijedne kaljeve peći iz doba
rokokoa;
•
perivoj oko dvorca zaštićen kao spomenik hortikulture;
•
u privatnom vlasništvu, u potpunosti je obnovljen;
•
zatvoren za javnost.
21
Dvorac Oroslavje Donje
•
dvorac kasnobaroknog klasicizma, sagrañen potkraj 18.
st;
•
prvotno u vlasništvu obitelji Vojković - poznati kao vrsni
ratnici, kasnije Oršića i Tucića;
•
u glavnoj dvorani na katu nalazi se “najvrjednija stropna
slika Zagorja” alegorijskog sadržaja nastala potkraj 18.
st;
•
u parku dvije barokne skulpture iz 18. st., Flora, božica
cvijeća i Satir, potpuno zapuštena i neoznačena;
•
ogroman neiskorišten potencijal koji je u potpunosti
zapušten i devastiran;
•
u društvenom vlasništvu (nerazriješeno vlasništvo).
•
smješten u Donjoj Stubici;
•
barokni dvorac iz 17. st. u vlasništvu plemićke obitelji
Dvorac Stubički Golubovec
Domjanić, čiji je potomak pjesnik Dragutin Domjanić;
•
vrijedna knjižna zbirka na kajkavskom narječju - sjedište
udruge Kajkavijana;
•
u perivoju osobito vrijedan grm biljke sasafrasa, kao
posljednji primjerak te vrste u perivojima Hrvatskog
zagorja;
•
dugo
u
vlasništvu
Maksimilijana
poznatog
Vrhovca,
uredio
zagrebačkog
prekrasan
biskupa
perivoj
i
voćnjak;
•
objekt je u dobrom stanju, no park je zapušten;
•
u društvenom vlasništvu.
•
nalazi se u općini Klanjec;
•
renesansni dvorac obitelji Erdödy iz 17. st., izgradio je
Novi dvori
grof Toma Erdödy koji je dva puta bio hrvatski ban,
poznat po tome da je 1593. g. pobijedio Turke kod Siska;
•
obitelj Erdödy je bila jedna od najmoćnijih vlastelinskih
obitelji u Zagorju;
•
Novi dvori imaju ranobarokno pročelje, pod hodnika
dvorca pokriven mozaikom od raznobojnog šljunka s
imenom i grbom Erdödyja, te motivima iz lova;
22
poznati: ban Ivan Erdödy, koji je poznat po tome da se
•
odupro uvoñenju mañarskog jezika u Hrvatskoj (1790.),
naša prva primadona Sidonija Erdödy Rubido, Antun
Mihanović je neko vrijeme živio i umro u dvorcu 1861. g;
danas ruševina, nakon drugog svjetskog rata dvorac je
•
rušen
kako
bi
grañevinski
materijal
upotrebio
za
izgrañnju kuća;
nedavno
•
je
vraćen
nekadašnjim
vlasnicima
(prije
nacionalizacije) - privatno vlasništvo.
Postoji još niz drugih dvoraca i kurija koji su vrlo interesantni kao što je dvorac Keglević u
Loboru, u Pregradi osim dvorca Bežanec smještena su još dva dvorca Gorica i Dubrava.
Nadalje u Mariji Bistrici je smješten dvorac Hellenbach, postoje još mnogi drugi dvorci, no
većina je zatvorena za javnost i kao takvi se ne mogu koristiti kao turističke atrakcije.
Nastavak
analize
specijalnih interesa /
kulture
u županiji
sastoji se od prikaza
najposjećenijeg nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.
Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke
Zbog velike važnosti religije u kulturnom nasljeñu jednog
naroda u sklopu ove analize prikazujemo kratki opis jednog
od najvažnijih i najposjećenijih svetišta u hrvatskoj - Majke
Božje Bistričke u Mariji Bistrici.
•
nalazi se u općini Marija Bistrica;
•
najpoznatije i najposjećenije svetište u Hrvatskoj (930
tisuća posjetitelja u 2010.g);
•
u ovom svetištu se čuva čudotvorni kip Majke Božje sa
djetetom u naručju;
•
hodočašća na ovom području počinju pred kraj 17.st.
kada je pronañen kip Majke Božje;
•
krajem 19.st. i početkom 20.st. proširuje se župna
crkva i gradi oltar u koji se stavlja kip Majke Božje;
•
1971.g svetište je proglašeno Hrvatskim nacionalnim
svetištem;
•
križni put osmislili su nadbiskup Antun Bauer i njegov
koadjutor blaženi Alojzije Stepinac.
23
Aktivnosti u prirodi
Vrlo bogata prirodno resursna osnova, sa zanimljivim i pitomim reljefom, ne zagañenom
prirodom i dobrom prometnom lokacijom čini zagorje pogodno za razvoj raznih tipova
aktivnosti u prirodi. Blizina najbrojnijeg grada u hrvatskoj Zagreba i granice sa Slovenijom, te
blizina Austrije kao velikih tržišta znači priliku da se potencijalnim gostima otkrije nova
destinacija u kojoj mogu boraviti i upražnjavati najdražu aktivnost. Ako tome dodamo
prikazane elemente ruralne ponude i gastronomije, bogato kulturno nasljeñe, postavlja se
pitanje zašto zagorje nije već prepoznata destinacija za aktivni odmor u prirodi? Odgovor
leži u kreiranju i promoviranju nove i zanimljive ponude. U nastavku slijedi analiza aktivnosti
koje se trenutno nude u KZŽ.
Planinarenje, pješačenje i brdski biciklizam
•
vrhovi Macelja, Ivančice i Strahinjšćice te zagrebačke gore Medvednice nude
mogućnost organiziranja planinarskih tura i pješačenja;
•
organizacija ovih aktivnosti danas je moguća isključivo preko planinarskih društava;
•
neka planinarska društva u županiji su: Kunagora iz Pregrade, Zagorske steze iz
Zaboka, Strahinjšćica iz Krapine, Javor iz Zlatar Bistirice, Grohot iz Marije Bistrice, itd;
•
iste gore mogle bi se koristiti i za brdski biciklizam;
•
aktivnost se isključivo nudi preko biciklističkih klubova u županiji.
Jahanje
•
konjički klub u Budinščini osnovan je 2008.g i nudi školu jahanja, rekreativno,
terensko i terapijsko jahanje svojim posjetiocima.
Slatkovodni ribolov
•
u zagorju postoji više manjih umjetno napravljenih jezera koja se koriste za sportski
ribolov;
•
Bedekovčanska jezera (sedam) u blizini Zaboka, Špiljakova jezera (četiri) nedaleko
Pregrade i jezero Jarki nedaleko Stubičkih toplica koriste se za sportsko - ribolovne
aktivnosti i njima upravljaju sportska ribolovna društva.
Ture quadovima i jeepjeep-ovima,
ovima, painball
•
doživljaj prostranstva prirode željnima adrenalina i brzine nude vožnje quadom ili
jeepom;
•
ova ponuda nudi se isključivo preko specijaliziranih agencija (putnička agencija
Potepuh);
•
specijalizirana tvrtka Funfactory - Tvornica zabave d.o.o. nudi ture quadovima, kao i
aktivnost paintball-a.
24
Padobransko jedrenje i ostale aktivnosti u zraku
•
uzletište u zagorju nalazi se na Ivanščici i pogodno je za sve pilote;
•
start se nalazi na 1060 m, a visinska razlika od 700 m nudi poglede na zagorske
brežuljke;
•
kao i kod drugih aktivnosti one su vezane uz specijalizirane klubove, klub
padobranskog jedrenja "Jastreb" iz Radoboja.
Ostale aktivnosti van prikazanih, odnose se na ponudu hotela u sklopu toplica u zagorju.
Zbog nedovoljno razvijenog destinacijskog menadžmenta zagorja danas se prezentirane
aktivnosti nude isključivo zanesenjacima i posjetiteljima koji su članovi specijaliziranih
klubova. Ne komercijalna ponuda ovih proizvoda kroz centralnu web stranicu turističke
zajednice županije, ili gradova.
ZAKLJUČAK
Vrlo bogata resursna osnova kulturnih objekata - dvoraca koja nije gotovo uopće
iskorištena;
•
Veliki broj muzeja kojima se centralno upravlja (sinergije, smanjivanje troškova), ali
većina muzeja nedovoljno su zanimljivi, inovativni i interaktivni (osim muzeja
krapinskog pračovjeka);
•
Nedovoljna promocija kulturnih vrijednosti županije koje bi mogle privući velike
brojeve ljudi zbog vrlo važnih osoba, odnosno političkih i religijskih dogañaja.
•
Kulturnoj promociji županije fale jaka dogañanja koja bi ispričala najvažnije priče na
nacionalnom i europskom tržištu;
•
Jako dobra osnova za razvoj raznih aktivnosti u prirodi. Razvoj aktivnosti je u začetku
na razini specijaliziranih klubova, ali još uvijek nije komercijalna jer ne postoji
dovoljno jaka baza: specijalizirani internet portali, klupske zgrade sa mogućnostima
iznajmljivanja opreme za razne aktivnosti, promocija, planiranje, itd.
E) Turistička ponuda
Krapinsko zagorska županija danas je turistički najpoznatija po toplicama i njihovim
ljekovitim termalnim izvorima. Stubičke i Krapinske toplice sagrañene su polovicom
19.st. i tada su predstavljale mondena termalna kupališta. Danas su slijedom loše
privatizacije i nedovoljnog investiranja u poboljšanje turističke infrastrukture u
nezavidnoj poziciji zbog loše kvalitete usluga. Sa druge strane Tuheljske toplice i Terme
Jezerčica su primjeri uspješne privatizacije koja predstavlja objekte koji su ponudom
25
tržišno usmjereni i konkurentni. Jedan od razloga ovakve razlike u razvoju je i
pozicioniranje Stubičkih i Krapinskih toplica prema zdravstvenom turizmu koji u
Hrvatskoj uvelike ovisi o HZZO-u (Hrvatskom Zavodu za Zdravstveno Osiguranje) koji
financira dio ili cijeli trošak oporavka pacijenta od operacija ili slično. Sa druge strane
Tuheljske toplice i Terme Jezerčica su opredijeljene proizvodu wellnessa i samim time
orijentirane isključivo tržištu. Osim ponude wellnessa i zdravlja u županiji je u začetcima
razvoja proizvod ruralnog turizma. Zagorje je povijesno vikend destinacija stanovnika
grada Zagreba, pa su se mnogi restorani razvili na toj pretpostavci. Danas sve više
restorana nadopunjava svoju ponudu i gradi autentične priče. Osim ponude tipične
hrane, od davnina su zagorski brežuljci bili pogodni za razvoj vrhunskih vina. Vrlo
bogato kulturno nasljeñe vezano uz feudalizam i dvorce, poznate plemenitaše,
znanstvenike, političare, književnike i ostale nedovoljno je iskorišten. Ozbiljnije
organizirane i komercijalne aktivnosti u prirodi danas u županiji ne postoje.
Osnovni turistički pokazatelji ponude
•
Ukupni smještajni kapacitet KZŽ
iznosi 1.525 ležaja u 2009.g;
•
Najveći udio smještaja odnosi se
na
ponudu
hotela
u
sklopu
toplica;
•
Općina Stubičke toplice imaju
najveći kapacitet od ukupno 513
ležaja.
•
Ponuda
hotela
zauzima
67%
ukupnog kapaciteta te iznosi
1019 ležaj;
•
Najzastupljeniji su hoteli 3* sa
ukupno 666 soba;
•
Samo jedan hotel 4* - hotel Kaj
u Mariji Bistrici.
26
F) Turistička potražnja
Županija danas ostvaruje vrlo niske rezultate, a situacija se iz godine u godinu pogoršava jer
sve manje i manje gostiju ima razlog za dolazak. Turistički razvoj zagorja do danas temeljio
se gotovo isključivo na proizvodu zdravlja i manje wellness-a, a u razvoj ostalih proizvoda
se nije ulagao dovoljni operativni i financijski napor. Zbog nedostatka razvojnih planova i
jasne vizije buduće destinacije zagorje je izgubilo bitku sa vremenom i interesi kao i trendovi
potrošača su se promijenili, a ponuda ostala ista. Ovi razlozi doveli su do toga da danas
zagorje mora ispočetka osmisliti svoju turističku priču kako bi se privukli novi posjetitelji.
Osnovni turistički pokazatelji
pokazatelji potražnje
•
U 2009.g županija je ostvarila
preko 56 tisuća dolazaka;
•
Većinu
dolazaka
ostvaruju
domaći gosti sa približno 80%
od ukupnog;
•
2009.g u županiju je došlo
preko 8.600 gostiju manje
nego 2008.g.
•
Najposjećenija
Tuhelj
sa
općina
približno
je
21
tisućom dolazaka;
•
U 6 najposjećenijih općina
ulaze i 3 općine koje nemaju
toplice
(Donja
Stubica
i
Oroslavlje).
27
•
Županija ostvaruje preko 159
tisuća noćenja u 2009.g
•
Općina
Tuhelj
najviše
noćenja,
je
ostvarila
preko
56
tisuća
•
Prosječna duljina boravka u
destinacijama iznosi od 2 do
5 dana
•
Najduže
borave
Krapinskim
gosti
u
toplicama,
poglavito zbog HZZO-a preko
kojeg dolaze na rehabilitacije
ZAKLJUČAK
•
Krapinsko zagorska županija je prostor iznimne prirodne, povijesne i kulturne
vrijednosti;
•
Od prirodnih vrijednosti najviše se ističe ljekovita termalna voda, zatim pitomi "bregi"
•
Povijesne i kulturne vrijednosti očituju se kroz krapinskog pračovjeka, brojne dvorce,
•
Turistička ponuda se danas isključivo odnosi na smještajne kapacitete unutar toplica
sa slikovitim pogledima na udoline i prirodu;
poznate plemenitaše, političare, književnike, ali i velikim svetištem u Bistrici;
i termi. Vrlo mali broj smještajnih kapaciteta nalazi se u ruralnim objektima.
•
Uslijed privatizacijskih zavrzlami i nedovoljnih ulaganja u objekte toplica danas je
županija suočena sa problemom da je ključni proizvod na kojem se temelji turizam
zastario.
•
Terme Tuhelj su jedini objekt koji je trenutno u investicijskoj fazi radi preoblikovanja
svojih ključnih turističkih proizvoda i privlačenja novih gostiju. Ostali objekti će u
skoroj budućnosti morati krenuti istim putem kako bi riješili svoje probleme.
28
2.2. Slovensko predmetno područje
2.2.1. Opći podaci
A) Prirodni faktori
Smještaj i obuhvat područja
Predmetno područje smješteno je u istočnom dijelu Republike Slovenije, unutar dvije regije
Savinjska (konkretnije dvije subregije Savinjske) i Podravska. Područje obuhvaća 12 jedinice
lokalne samouprave, a najveći centar je Celje (izvan područja projekta).
Područje podijeljeno izmeñu dvije regije Podravske (Oplotnica) i Savinjske, sastoji se od dvije
razvojne subregije: Obsotelje i Kozjansko (općine Kozje, Podčetrtek, Rogaška Slatina,
Rogatec i Šmarje ob Jelšah) te Od Pohorja do Bohorja (Dobje, Dobrna, Oplotnica, Slovenske
Konjice, Šentjur, Vitanje i Zreče).
Udaljenost od Ljubljane (Zračna luka Brnik) je oko 110 km, a od Zagreba oko 139 km.
Područje zauzima prostor od približno 1.188,50 km2 od čega Obsotelje i Kozjansko 659,6
km2 i Pohorje-Bohor 528,90 km2.
Geografija
Područje u obuhvatu projekta je ispresječeno brežuljcima i dolinama, karakteristično po
rastresitim naseljima.
Geografski je vrlo slično Hrvatskom zagorju, alpska i panonska graña se ispresijecaju.
Hidrografija
Na području od Pohorja do Bohorja prisutno je gusto riječno područje sa vodotocima i
rijekama kao što su Dobrnica, Hudinja, Koprivnica, Oplotnica, Paka, Pešnica, Tesnica,
Voglajna i Dravinja, što je karakteriziralo pojavom brojnih vodenica odnosno mlinova i žaga
(pilana). Područje je poznato pa zalihama vode za grad Celje, ali i po termalnim izvorima u
Dobrni, Zreču i Rogaškoj Slatini. Dio ovoga (ribnjaci kod Loča, na Blagovni i Pohorju te
porječja Voglajne i Ličence) je i pod Naturom 2000. Na području Obsotelja značajnih
potencijala ovoga tipa nema osim Voglajne i pogranične rijeke Sotle.
Klima
Cijelo područje ima umjerenu kontinentalnu klimu, količina padalina je oko 1000 mm na
godišnjem prosjeku.
Flora i fauna
Područje od Pohorja do Bohorja karakterizira bogata prirodna baština sa prisutnošću brojnih
ugroženih biljnih vrsta te bogatim bio-diverzitetom i očuvanom prirodom i mnoštvom divljih
životinja. Približno je oko 8% područja u Naturi 2000, gdje se predviña i dalje proširenje
29
Kozjanskog parka, zaštitu Paškog Kozjaka te formiranje novog parka na širem području
Pohorja. Prisutnost šume je na oko 48% područja.
Obsotelja i Kozjanskog karakterizirano je isto tako iznimno očuvanom prirodom, sa bogatim
geomorfološkim, geološkim i botaničkim vrednotama. Oko 22% područja je u Naturi 2000, a
veći dio u regionalnom parku Kozjansko. Predviña se i formiranje novog parka prirode na
Boču i Donačkoj gori. Veliki potencijal i bogatstvo leži u Slivniškom jezeru sa prirodnim
rezervatom ptica.
B) Povijest i kultura
Povijest
Povijest područja od Pohorja do Bohorja veoma je bogata. Prvi dokazi naseljavanja ovog
prostora postoje čak od mlañeg kamenog doba. Posebno se ističe djelatnost “glažuta”,
staklara koji su eksploatirali minerale za pravljenje stakla. Područje je poznato i po bogatoj
arhitekturnoj baštini i elementima, koji ukazuju na prisutnost slovenskog tipa ruralne kuće.
Na istaknutim mjestima i brežuljcima se često nalaze brojni zamci i crkve, nažalost često ne
u najboljem stanju. Vrijedno spomena ja arheološko nalazište Rifnik, kako i Žička kartuzija,
muzej poznatih kompozitora Ipavca te mnogobrojne etnološke i ostale zbirke lokalnog
značaja
Slično je i na području Obsotelja i
Kozjanskog, značajnije se područje spominje još u
srednjem vijeku, odnosno o prvim dokazima naseljavanja svjedoči arheološko nalazište na
Brinjevoj Gori / Rifniku. Pri tome treba naglasiti da je cijelo ovo područje bilo teže dostupno,
pa je s tog vidika prisutan i veći broj lokalno značajnih zanimljivosti iz povijesti ali ne nešto
što bi imalo nacionalni ili širi značaj. U svakom slučaju to ne znači da tih zanimljivosti nema,
naprotiv brojne su i ako se povežu imaju isto tako značajnu ulogu pri budućem razvoju.
Kultura
Kultura
Na području prije opisane dvije sub-regije postoji bogata tradicija i brojne priredbe kao što
je npr. na području od Pohorja do Bohorja: Jurjevanje v Šentjurju i Slovenskih Konjicama,
Ipavčevi kulturni dani, Martinovanja, priredbe u sklopu općinskih praznika, ljetne priredbe,
susreti lokalnih pjevača i muzičara, koji gaje staru narodnu baštinu, različita pješačenja na
temu lokalnih dogañaja i tradicije, Jakobovi dani na Resniku, Vodovnikovi dai na Skomarju,
Žive jaslice u jami Ledenica, Slomškovo pješačenje i Martinovi dani, Susret zeliščara
Slovenije, tradicionalni susreti planinara na Paškem Kozjaku, Holcerija, Dušni sajam, Zreški
tjedan, Ropotanje v starih Zrečah, te tradicionalne zimske i ljetne priredbe na Rogli.
Isto tako i područje Obsotelja te Kozjanskog krasi živa društvena djelatnost i brojne
tradicionalne priredbe, preko kojih se na području čuva tipična narodna kulturu (običaji,
pjesme, legende).
30
Poznati su različiti sajmovi i praznici, npr. Praznik Kozjanske jabuke, Praznik Pohorskega
lonca na Rogli, bučarijade, različita pješačenja, te priredbe kao što su vezane na lokacije
primjera: Muzej na prostem (na otvorenom) Rogatec, Dvorec Strmol, vrelce tople vode u
Rogaškoj Slatini, možnarenje i ostale priredbe sa kojima se čuva tradicija i kulturna baština
područja.
C) Promet i infrastruktura
Promet
Cestovni
Cestovni
promet
na
području od
Pohorja
do
Bohorja
je
najznačajniji element infrastrukture jer uključuje i dio autoceste
Ljubljana – Celje - Maribor te relativno dobro razvijenu mrežu
regionalnih i lokalnih cesta u zajedničkoj dužini od 959 km.
Usprkos tome povezanost pogotovo udaljenijih područja i naselja
još uvijek nije najbolja.
Usprkos povezanosti sa autocestom u Dramljama za područje Obsotelja i Kozjanskog,
cestovna infrastruktura je nedovoljno razvijena i predstavlja prepreku za daljnji i brži razvoj
gospodarstva, a pogotovo turizma.
Iznimno bitno za ovo područje i za budući razvoj je izgradnja tzv. “3 razvojne ose”, u smjeru
Dramlje – Šentjur – Sevnica, kojom bi se područje povezalo sa ostalim državnim cestovnim
mrežama prvog reda.
Željeznica
Zidani most-Maribor i Celje-Rogatec prolaze kroz Šentjur, tako
da ovaj dio područja Pohorje-Bohor ima željezničku prugu
prvoga reda (dvotračnu), što predstavlja povoljne uvjete za
razvoj. U prošlosti tu je prolazila i željeznička pruga kroz
Dravinjsko, meñutim ukinuta je i objekti vezani na prugu
(željeznička stanica u Zrečama) i trasa pruge prenamijenjeni su u turističke namjene
(biciklistička staza).
Područje Obsotelja i Kozjanskog ima razvijenu željezničku mrežu koja povezuje i područje
preko granice u Hrvatskoj, ali u cjelini gledano ista nažalost nije dovoljno iskorištena
Zračni promet
Na području nema većih zračnih luka, najbliže se nalaze u
Mariboru i Ljubljani, mogućnost dolaska na područje postoji i
preko zračnih Luka u Grazu i Zagrebu.
31
Infrastruktura
Energetska opskrba područja je dobra, ali temelji se na električnoj energiji i tekućim
gorivima, potencijali postoje za uvoñenje obnovljivih izvora energije odnosno iskorištavanje
biomase i plina.
Vodoopskrba je zadovoljavajuća na području Pohorje-Bohor, ali nije dovoljna na području
Obsotelje – Kozjansko. Još uvijek ima mnogo lokalnih odnosno seoskih vodovoda, koji ne
zadovoljavaju današnje standarde a pritom ima i mnogo gubitaka zbog starih i loših
cjevovoda.
Najveći problem na području je odvajanje otpadnih voda iz mnoštva seoskih naselja, koji
nemaju kanalizaciju, pa se otpadne vode ispuštaju u podzemlje i potencijalno ugrožavaju
zalihe pitke vode.
Isto tako tretman odlaganja otpada još nije u potpunosti riješen iako se sve veći broj
stanovništva uključuje u organiziran odvoz otpada i njihov daljnji tretman na deponijima u
Celju i Slovenskim Konjicama (Pohorje – Bohor), dok se općine Obsotelja i Kozjanskog
dogovaraju za ureñenje deponije i odvoz u Bukovžlak.
D) Stanovništvo i ekonomija
Stanovništvo
Prema informacijama zadnjeg popisa na predmetnom području živi 100.527 stanovnika – od
toga 49% na području Pohorje-Bohor i 51% na području Obsotelje-Kozjansko. Predmetno
područje predstavlja nešto više od 4% ukupnog broja stanovnika Republike Slovenije.
Prisutni
su
trendovi
starenja
i
prirodnog
pada
stanovništva.
Postoji
nedostatak
visokoobrazovane, kao i stručno specijalizirane radne snage. Zbog spomenutih uvjeta još
uvijek postoji trend iseljavanja stanovništva iz manje dostupnih dijelova područja, što
dodatno pojačava ukupno slabljenje demografske slike stanovništva. Udio mladih na
području još uvijek se smanjuje, što je zabrinjavajući podatak.
Ekonomija
Na području Pohorje – Bohor poljoprivreda kao ekonomska grana je nadprosječno
zastupljena (7%) u odnosno na državni prosjek (4%), slabo odnosno premalo je iskorišten
potencijal šume, koja pokriva oko 50% teritorija. Na istom području nepoljoprivredne
djelatnosti predstavljaju 46% (metalna industrija, prehrambeno-prerañivačka industrija itd),
što je iznad državnog prosjeka (38%), dok je manji postotak uslužnih djelatnosti (44%), u
usporedbi sa prosjekom države (53%). Prikazani podaci ukazuju na daljnje mogućnosti
razvoja uslužnog sektora na području, pri čemu će budući razvoj turizma imati pozitivan
utjecaj.
32
Područje Obsotelje – Kozjansko ima slične karakteristike, pri čemu je udio zaposlenih u
poljoprivredi i obrtima iznad državnog prosjeka, a prevladava prerañivačka djelatnost. Iznad
državnog prosjeka je i stopa nezaposlenosti (11,3 : 15,2, podaci iz 2005.g). Ograničavajući
faktor je loša obrazovna struktura nezaposlenih, što smanjuje njihovu mogućnost ponovnog
zaposlenja.
Posebno je zabrinjavajuća nezaposlenost kod žena odnosno trajna nezaposlenost kod
odreñenih društvenih grupa, pri čemu je oko trećine onih koje traže prvo zaposlenje iz
starosne grupe mlañih od 27 godina.
Prema lokalnim procjenama slovensko predmetno područje ostvaruje izmeñu 370 i 440
milijuna kuna (50 i 60 milijuna €) godišnje od turizma. Najveći dio se odnosi na naselja u
kojima su smještene terme. Procjena je temeljena na podatku o pansionskoj potrošnji
izmeñu 80 i 90 € i izvan pansionskoj potrošnji od 20 € po noćenju, u turistički razvijenijim
destinacijama. Pansionska i izvanpansionska potrošnja od 50 € uzeta je u obzir za ostale
destinacije.
2.2.2. Analiza područja i turističke ponude
A) Turistički resursi i atrakcije
Prirodne značajke
Analizirano područje bogato je vodama, rijeka Sutla i Vonarsko jezero uz granicu sa
Hrvatskom, rezervat ptica Slivniško jezero, Jezero Majdan pri Trličnem u Rogatcu i veliki broj
termalnih izvora na cijelom području. U Rogatcu izvire rijeka Sutle, koja teče uz samu
granicu sa hrvatskom.
Prirodno najvrjedniji dio ovoga područja je Regionalni park Kozjansko, najveći je takav park
u Sloveniji sa približno 206 km2. Osim ovog zaštićenog područja postoji još i Park prirode
Boč, kao i Donačko brdo park prirode 26 ha u Rogatecu.
Izgrañene atrakcije
Područje je bogato vrlo vrijednim dvorcima sa perivojima i parkovima. Nadalje postoje vrlo
vrijedna sakralna nasljeña, kao Crkva sv. Rok nad Šmarjem - Kalvarija, Kartuzijanski
samostan Žiče, itd.
Na bogatim termalnim izvorima izgrañene su terme i to Dobrna, Zreče, Rogaška Slatina i
Olimia.
Veliki broj muzeja je smješten kroz cijelo područje. Tako se nudi muzej Rogatec na
otvorenom, muzej Lemberg, muzej stare seoske opreme u Podčetrteku, muzej Ipavčeva hiša
sa vinotekom, muzej zakladi Rifnika, muzej blaženoga Antona Martina Slomšeka, muzej
33
južne željeznice u Šentjuru, muzej vatrogasaca Dravinjske doline u Slovenskim konjicama,
Muzej ozkotirne železniške proge Poljčane Slovenske Konjice (Zreče), Skomarska hiša,
Kovačija Ošlak, i drugi.
Ostale atrakcije
Meñu ostalim atrakcijama posebno se ističu poznate plemićke obitelj iz Celja, dinastija
skladatelja Ipavcev, Blaženi Anton Martin Slomšek, književnica Ana Wambrechtsammer, ali i
mnogi drugi.
Zanimljiva atrakcija su i stari kamenolomi iz 17.st. u Rogatcu, iz kojih se pretpostavlja da se
iskorištava kamen za izgradnju većine velebnih zdanja na području, od dvoraca do crkvi.
Rogaška Slatina posebno je poznata i ima vrlo dugu tradiciju proizvodnje visoko kvalitetnih
proizvoda od kristala. Proizvodni pogoni se mogu posjetiti i obići.
B) Wellness i zdravlje
Terme Olimia
Smještene su u općini Podčetrtek oko 120 km od
Ljubljane, a nekada su bile poznate kao Atomske
toplice. Termalna voda se početkom 20.st. počinje
koristiti u turističke i zdravstvene svrhe. Voda je blago
radioaktivna, a koristi se prije svega za reumatske
bolesti i kožna oboljenja.
Smještajna ponuda se odnosi na dva hotela, Sotelia
kategoriziran kao objekt sa četiri zvjezdice, ali ureñen na razini iznad četiri zvjezdice.
Kapacitet iznosi 135 soba, 10 apartmana. Hotel Breza kategoriziran sa četiri zvjezdice, nudi
kapacitet od 167 soba i 18 apartmana. U ponudi terma nalazi se i aparthotel Rosa
kategoriziran sa četiri zvjezdice i kapacitetom od 94 apartmana. Smještaj je moguć i u selu
Lipa, kategoriziranom sa tri zvjezdice, kapacitetom 25 kuća u kojima se nudi ukupno 541
ležaj i kampu Natura kategoriziranim sa pet zvjezdica i kapacitetom 110 mjesta za
kampiranje. Ukupna smještajna ponuda u cijelim termama iznosi 1.600 ležaja.
Wellness Orhidelia najnovije izgrañeni centar, dovršen 2009.g, ukupne površine 7.500 m2,
od čega oko 2.000 m2 vodenih površina. Osim ovog centra postoji i nešto stariji dio,
Wellness Termalia ukupne površine 7.800 m2, od čega 1.200 m2 vodenih površina. Prema
predstavljenim sadržajima vidljivo je da dominira proizvod Wellness-a.
34
Terme Zreče
Terme su smještene u istoimenoj općini podno Pohorja.
Krajem 70-tih godina počeo je razvoj termi na temelju
ljekovitih termalnih izvora. Termalna voda pogodna je
za liječenje reumatičnih oboljenja, neuroloških bolesti,
te srca, krvožilnog sustava i dišnih organa.
Ukupne vodene površine termi iznose 1.600 m2, a
odnose se na ukupno 8 unutarnjih i vanjskih bazena.
Smještaj se nudi u sklopu 4 hotela. Hotel Dobrava 2000 kategoriziran kao objekt sa četiri
zvjezdice i kapacitetom 51 sobe i 7 apartmana, a čini vrh ponude termi. Hotel Dobrava
namijenjen je gostima koji dolaze na rehabilitacije. Medico sa kapacitetom 8 soba
namijenjen je pacijentima. U sklopu termi nude se i vile terme Zreče, u ponudi ukupno 10
kuća sa 40 apartmana i 40 soba. Trenutno je u izgradnji hotel Atrij.
Termama upravlja poduzeće Unior d.d. (program Turizem) koji je ujedno i veliki gospodarski
subjekt u Zreču. U vlasništvu istog poduzeća nalazi se Rogla - skijalište i sportski centar,
odnosno centar za pripremu sportaša. Zbog vlasništva nad različitim ali komplementarnim
turističkim proizvodima, postižu se sinergije. Prema analizi termi vidljiva je namjera
pozicioniranja u wellness proizvodu u kombinaciji sa pripremama sportaša i manjom
zastupljenošću proizvoda zdravlja.
Terme Dobrna
Smještene su u istoimenoj općini, a datiraju još od
vremena Rimljana i Kelta. Krajem 16. st. i početkom
17.st. grade se prve terme i prema tome podatku su
najstarije u Sloveniji. Slično kao kod Terma Olimia,
termalna voda je lagano radioaktivna i sadrži algu
Hapalsiphon,
a sastav je izuzetno
pogodan za
liječenje ginekoloških oboljenja. Medicinski centar
obuhvaća prostor od 400
m2,
a wellness dio 800 m2. U nastavku se nalaze wellness sobe za
tretmane u prostoru od oko 300 m2, saune 500 m2, zatvoren i otvoren bazen.
Smještaj se nudi u hotelu Vita kategoriziranom sa četiri zvjezdice, hotelu Park tri zvjezdice i
u objektu Vila Higiea kategoriziranom sa četiri zvjezdice. Ukupni smještajni kapacitet termi
je 399 ležaja.
U sklopu termi nalazi se Dom za liječenje u kojem su mramorne kupke koje datiraju iz kraja
17.st., kao i dvorane za kongrese.
Terme su većim djelom orijentirane na proizvod zdravlja, iako nude i wellness pakete.
35
Terme Rogaška
Nalaze se u općini Rogaška Slatina koje je takoñer
poznato lječilište od doba rimljana i kelta, a
počinje se graditi početkom 19.st. Termalna voda
bogata natrijem, kalijem, kalcijem i magnezijem
pomaže pri raznim zdravstvenim tegobama, no
daleko poznatija je mineralna voda Donat Mg koja
se takoñer ovdje puni.
Smještaj se nudi u 4 hotela, Grand Hotel Rogaška 4* (151 ležaj), Hotel Styria (92 ležaja) i
Strossmayer 4* (118 ležaja), Hotel Slovenija 4* (120 ležaja) i Grand Slam Hotel 3* (50 ležaja).
Ukupni smještajni kapacitet termi iznose 531 ležaj.
Wellness Vis Vita u sklopu kojeg je unutarnji bazen sa ljekovitom vodom, zatvorenim
hodnikom je povezan sa Grand Hotelom Rogaška. U ponudi se nalaze razni wellness
programi od masaža, relaksacija, KNEIPP-a, kao i bar sa velikim izborom čajeva.
Rogaška rivijera čine vanjski bazen uz koji se nalaze razne masažne ležaljke, a u sklopu
dodatnih usluga nudi se program voñene gimnastike.
Posebno je zanimljiva kristalna dvorana iz prve polovice 19.st. koja se koristi za organizaciju
raznih dogañanja i manifestacija. Nudi se mogućnost organizacije kongresa do 350
sudionika.
Nema jasnog pozicioniranja, iz ponude se može zaključiti da se igra na proizvode zdravlja i
wellnessa.
U Rogaškoj Slatini još posluje i Hotel Aleksander, koji je jedini hotel sa 5*, i iako je u sastavu
Termi Rogaška, njegovo je pozicioniranje diferencirano u odnosu na ostale hotele. Hotel
Aleksander nudi smještaj u 21 sobi sa ukupno 50 ležajeva, te pruža usluge u sklopu
vlastitog wellness centra, te ima konferencijski centar sa 30-50 mjesta.
Rogaška Hotels i Lotus Terme
Lotus terme se takoñer nalaze u općini Rogaška Slatina,
ali nemaju veze sa objektom koji je prije analiziran.
Smještaj se nudi u sklopu dva hotela, Hotela Zagreb 4*
sa 44 sobe i 7 apartmana i u Grand Hotelu Sava sa 4*
232 sobe i 12 apartmana.
Wellness Lotus terme uključuju wellness centar sa
ponudom raznih opuštajućih masaža, ayurvede, aromaterapije, japanskih masaža, kao i
"Swan" centar tajlandske terapije, te unutarnje i vanjske bazene i razne vrste sauna.
Kongresni sadržaji sastoji se od 7 dvorana raznih veličina, od kojih najveća prima do 400
sudionika.
36
Grand Hotel Donat
Grand Hotel Donat je u cjelosti obnovljen, klimatiziran
te smještaj nudi u 160 soba i aparmtna, sa ukupno oko
280 ležajeva.
Hotel raspolaže sa konferencijskom
dvoranom, wellness centrom i casinom. Wellness
centar sadrži saunu, bazen s jaccuzijem, te nudi usluge
masaže i wellness/spa tretmana kao i termo-mineralne
kupke. Grand Hotel Donat nastavlja sa modernizacijom i dogradnjom svojih kapaciteta, pa
osim obnove i dogradnje smještajnih jedinica, planira renoviranje hotelskog lobbyja i
prijemne recepcije, te obnovu wellness centra.
Hotel Slatina
Hotel Slatina je objekt sa 4* i smještaj nudi u 62 soba,
odnosno
slovenski
127
postelje.
lječilišni
Pozicioniran
centar
za
je
kao
jedini
gastroenterologiju
i
metabolizam. Hotel Slatina nudi usluge medicinske
dijagnostike, rehabilitacije i preventive, a sadrži lječilišni
i terapeutski centar, Wellnes centar, termalne bazene, te
organizira različita predavanja, susrete i radionice.
ZAKLJUČAK
Proizvod wellnessa predvode terme Olimia koji su i glavni turistički pokretač cijelog
područja;
•
Terme Zreče su orijentirane proizvodu wellnessa u kombinaciji sa zdravljem, ali
specijalizirane za pripreme sportaša i rehabilitaciju sportskih ozljeda;
•
Terme Dobrna orijentirane proizvodu zdravlja - ginekološki problemi, infrastrukturno
u lošem stanju, potrebne investicije kako bi se vizualno i programski poboljšao
dojam;
•
Rogaška Slatina orijentirana proizvodu zdravlja, još uvijek živi na staroj slavi, sa
najstarijim termama u Sloveniji i vrlo jakom reputacijom. Takoñer su potrebna
ulaganja u infrastrukturu, ali otežavajući faktor bi mogao biti dva velika interesna
subjekta (Hotel Sava Rogaška d.o.o. i Terme SPA Rogaška d.d.) u jednoj destinaciji,
ukoliko ne dijele istu razvojnu viziju.
37
C) Ruralni turizam
Ruralni turizam u Sloveniji dijeli se na vinotočje, osmice (slične kao vinotočje, nudi se hrana i
piće, često izletnički orijentirano) i kmetije (obiteljske farme). Najrasprostranjeniji oblik su
kmetije ili obiteljske farme i ruralni turizam na njima najviše počiva. Prema podacima iz
2003.g u Sloveniji je registrirano oko 500 ruralnih objekata od kojih je 190 osmica, 74
vinotočja i 190 obiteljskih farmi sa smještajem. Ruralni objekti koji nude smještaj, u Sloveniji
su kategorizirani na nacionalnom nivou, i to sa jabukama, od jedne do četiri. Najrazvijeniji
dijelovi Slovenije u ruralnom turizmu su regija Kras, Notranjska, Dolenjska, Sjeverna Istra,
kao i Podčetrtek i Kozje u Istočnoj Štajerskoj. U nastavku slijedi popis najistaknutijih
ponuñača ruralnog turizma na predmetnom području u Sloveniji. Ponuñači su podijeljeni na
ruralne objekte koji nude hranu i piće, te objekte koji nude smještajne kapacitete.
Ruralni turizam i gastronomija
Cugmas -
Kmetija Perkovič -
Slovenske Konjice
Rogaška Slatina
Kmetija
Kmetija Zdolšek Šentjur
Podkrajšek Šentjur
Kmetija
Turizem na kmetiji
Videc
-
Šentjur
Založnik - Šmarje
pri Jelšah
38
izletniška kmetija
Izletniška
Ravničan-
kmetija
Hribernik - Zreče
Ančka - Zreče
Izletnički turizem Jezovšek - Šentjur
Vinogradniško turistična kmetija Zorin
Ruralni turizam gastronomija i smještaj
Ločnikar - Zreče
Arbajter Farma
(10 ležaja)
Jelena - Zreče (12
ležaja)
Medved - Zreče
Turistička
(8 ležaja)
Kmetija Gričnik Zreče (12 ležaja)
Turistička
Kovše Kočnik Zreče (20 ležaja)
Kmetija Marjanca
– Rogaška Slatina
(11 ležaja)
Kmetija odprtih
Pačnik - Zreče
(14 ležaja)
vrat Loknar
Silvestra - Šentjur
(7 ležaja)
Velbana Gorca Kmetija Ramšak Zreče (15 ležaja)
Gostinca
(12
ležaja)
39
Kmetija Bizjak Kmetija Urška Zreče (18 ležaja)
Šmarje pri Jelšah
(21 ležaj)
Velbana Gorca Jelenov Greben -
Gostinca
Podčetrtek
ležaja)
(14
(12
ležaja)
Amon
-
Olimje
(30 ležaja)
Kmetija
odprtih
vrat
Loknar
Silvestra - Šentjur
(7 ležaja)
Kmetija Arzenšek
Marjanca-
(9 ležajeva)
Spodnja
Kostrivnica
(12
ležaja)
ZAKLJUČAK
Ruralni turizam na slovenskom području je razvijeniji nego na hrvatskom iz razloga što
postoji podrška razvoju na nacionalnom nivou. Slovenija je postavila jasne i jednostavne
zakonske regulative i kategorizirala smještajnu ponudu;
•
Velikim djelom se ponuda orijentira na farme i ekološku poljoprivredu;
•
Neki od objekata svoju ponudu nadopunjavaju sa pojednostavljenim proizvodom
wellness-a i sastanaka, kako bi privukli dodatne segmente tržišta (npr.Kmetija
Urška);
•
U ukupno 16 analiziranih ruralnih objekata nudi se smještajna ponuda od preko 160
kreveta.
40
D) Specijalni interesi
Dvorci slovenskog područja
U Sloveniji ukupno postoji preko 500 dvoraca i utvrñenih gradova. Veliki broj dvoraca je
prenamijenjen i otvoren za javnost. Veliki broj dvoraca u Sloveniji danas ima funkciju
muzeja, galerija, restorana ili čak hotela 5 zvjezdica. Na području od Pohorja do Bohorja
ukupno je zaštićeno preko 750 objekata koji su upisani u registar kulturne baštine. Od
ukupnog broja objekata najviše je zaštićeno objekata profane baštine (575), i to na području
Šentjura (211) i Slovenskih Konjica (165). Na području Obostelja i Kozjanskog zaštićeno je
687 objekata nepomične kulturne baštine.
Dvorac Olimia
•
nalazi se u Podčetrteku i pretvoren je u franjevački
samostan;
•
dvorac odnosno utvrñen grad je pripadao Pilsteinskim
grofovima;
•
prvi se puta spominje u 11. st.;
•
uz dvorac je smještena barokna crkva;
•
moguće je posjetiti samostan i doživjeti način života
franjevaca;
•
poznat po herbariumu - biljni čajevi se i danas
proizvode i posjetitelji ih mogu probati;
•
upravljanje nad dvorcem vrši Minoritski samostan
Olimje.
Dvorac Strmol
•
nalazi se u Rogatcu, a prvi put se spominje 1436.g;
•
celjski grofovi su ga poklonili Jakobu Strmolskome;
•
Poznat po vrijednim umjetninama i baroknim freskama;
•
Moguća organizacija sastanaka, seminara i vjenčanja u
višenamjenskoj dvorani za grupe do 80 sudionika;
•
U sklopu dvorca posluje restoran i vinoteka;
•
Upravljanje se vrši preko TIC Rogatec.
41
Dvorac Trebnik
•
nalazi se u Slovenskim Konjicama, a spominje se prvi
put u 13.st;
•
u 14.st se još naziva dvorac Konjiški grad;
•
najduže je bio u vlasništvu obitelji Windischgräetz koji
su ga koristili kao ljetnikovac;
•
danas
se
posjetiteljima
nudi
obilazak
dvorca
sa
naglaskom na biljne pripravke koji su se koristili u
povijesti;
•
organiziraju se eventi i banketi;
•
u sklopu dvorca posluje dućan - biljna galerija u kojem
se mogu kupiti biljni pripravci;
•
razvijena linija kozmetičkih, gastro i
proizvoda koji
nose brend dvorca;
•
upravljanje Splošna knjižnica Slovenske Konjice -TIC.
•
nalazi se u Slovenskim Konjicama;
•
spominje se prvi put u 12.st.;
•
do 18.st. je u funkciji samostana;
•
kasnije u funkciji hostela Gastuž - jedan od najstarijih
Žička Kartuzija
„gostišća“ (restoran) u centralnoj Europi;
•
danas u Žičkoj kartuziji posluje muzej, restoran i biljni
dućan;
•
"Viva sana" dućan nastavlja tradiciju jedne od najstarijih
apoteka u Europi i pripremanja biljnih pripravaka;
•
upravljanje se vrši preko Splošne knjižnice Slovenske
Konjice -TIC.
Stari dvorac Slovenske konjice
•
nalazi se u Slovenskim Konjicama, a spominje se prvi
put u 10.st;
•
utvrñeni grad Konjice je jedan od najstarijih u Sloveniji;
•
prvo je sagrañen toranj koji je još i danas vidljiv, a
kasnije su dodani masivni obrambeni zidovi;
•
izgradnjom zidina utvrñuje se gradski sustav koji štiti
stanovništvo od napada neprijatelja;
•
ostatci utvrde se trenutno renoviraju;
42
•
objekt za sada nema specifičnu turističku funkciju osim
razgledavanja;
•
organiziraju se viteški turniri u podnožju starog dvorca.
•
nalazi se u Oplotnici, a objekt je sazidan u 11.st. za
Oplotniški dvorac
plemiće iz Oplotnice;
•
u 12.st. dvorac su dobili redovnici na dar od vojvode
Traungavskoga;
•
najljepši dio dvorca je vrlo dobro očuvana zidna
štukatura unutar kapelice koja se nalazi u sklopu
dvorca;
•
štukatura je djelo talijanskih majstora iz 17.st;
•
vrlo su vrijedne kovane ograde unutar kapelice koje su
primjer kovanja željeza iz 17.st;
•
dvorcem upravlja općina Oplotnica.
•
nalazi se u Šmarju pri Jelšah, a prvi se put spominje u
Jelšingrad
15.st. kao Erlach;
•
ubraja se meñu najljepše gradske objekte u Štajerskoj;
•
tijekom povijesti često se mijenjaju vlasnici dvorca koji
su bili feudalci;
•
nakon toga dvorac je u funkciji preodgojne ustanove za
stariju populaciju;
•
unutrašnjost dvorca krije vrlo vrijedne slike poznatog
slovenskog povjesničara umjetnosti Franca Stele.
Dvorac Podsreda
•
nalazi se u blizini Podčetrteka, izgrañen je u prvoj
polovici 12.st;
•
danas je najbolje očuvan romanički dvorac u Sloveniji;
•
sustavno se preureñuje već neko vrijeme;
•
koristi
se
kao
prostor
za
prikazivanje
staklenih
predmeta i za organizaciju raznih manifestacija;
•
dvorac se nalazi unutar granica Kozjanskog parka,
uprava parka upravlja dvorcem.
43
Stari grad Rogatec
•
nalazi se u Rogatcu;
•
prvi se put spominje u 12.st., a pretpostavlja se da je
izgrañen tijekom 11.st;
•
ruševine grada se danas mogu razgledati, ali nema
drugih sadržaja;
•
utvrñeni grad je imao obrambenu funkciju.
Aktivnosti u prirodi
Slovenija je poznata po razvijenim različitim aktivnostima u prirodi. Planinarenje ljeti i
skijanje zimi se smatraju Slovenskim nacionalnim sportovima. Obzirom da na predmetnom
području nema većih vrhova, nego se većinom ponavlja reljef sličan hrvatskom zagorju,
razvijene su aktivnosti kao što je pješačenje, biciklizam, golf, i drugo. Jači turistički centri
odnosno područja u kojima su razvijene terme, imaju najrazvijeniju ponudu aktivnosti u
prirodi.
Pješačenje, planinarenje i biciklizam
Na predmetnom području vrlo su razvijene mreže pješačkih i biciklističkih staza raznih
težina. U okviru projekta iz 2006.g »Kolesarsko omrežje« označeno je 35 lokalnih
biciklističkih staza, koje spajaju ovo područje i hrvatsko zagorje. U općini Podčetrtek se nudi
preko 20 različitih biciklističkih staza, a pješački putevi ovaj dio povezuju sa hrvatskim
djelom preko Sutle, tzv. Štajersko-zagorski planinski put. Uspostavom turističke zone Sutla
prijelaz granice je nešto olakšan i označena su tri pješačke i tri biciklističke staze. Rogaška
Slatina svojim gostima takoñer nudi osmišljene biciklističke puteve, ukupno preko 100 km
označenih staza sa popisom znamenitosti koje se mogu putem obići. Obzirom da su terme
Zreče vlasnik sportskog centra na Rogli (nije u obuhvatu projekta), posjetioci tijekom
zimskih mjeseci mogu boraviti u termama i skijati na Rogli. Proljeća i ljeta na Rogli nude
pješačenje, planinarenje, ali i pripreme za vrhunske sportaše, zbog pogodne nadmorske
visine. Veliki broj pješačkih i biciklističkih staza postoji, no potrebno ih je dodatno urediti i
opremiti. Na Donačkoj gori nalazi se planinarski dom koji planinarima nudi usluge hrane i
pića, kao i smještaja za oko 20 ljudi.
Golf
Na predmetnom području nalaze se tri golf igrališta. Prvo golf igralište smješteno je u Olimiji
u sklopu objekta Amon koji nudi smještaj, restoran i vinski podrum. Golf igralište A se
ukupno sastoji od 9 rupa, a smješteno je u predjelu doline rijeke Sutle. Drugo golf igralište
je smješteno na području Šmarja pri Jelšah, u parku dvorca Jelšingrad. Golf igralište
44
Jelšingrad se prostire preko 21 ha terena i nudi igralište od ukupno 9 rupa. Posljednje
igralište nalazi se na području Slovenskih Konjica u sklopu objekta koji se primarno bavi
proizvodnjom grožña i vina.
Jahanje
Konjički centri nalaze se u Rogatcu, Konjički Klub Strmol, u blizini srednjovjekovnog dvorca
Strmol. U ponudi se nudi jahanje na ranču, ali i turistička vožnja kočijama po Rogatcu. U
blizini Slovenskih Konjica nalaze se dva konjička kluba Slovenske Konjice i Holer. Nadalje u
Šentjuru se nalaze dva konjička kluba Lastrada i Žonta. Ovi konjički klubovi osim jahanja nude i
ugostiteljstvo, kao i konferencijske sadržaje.
Slatkovodni ribolov
Mnoga sportska ribolovna društva djeluju na predmetnom području. Kao i u hrvatskom
zagorju radi se o većinom umjetnim ribnjacima i manjim jezerima. Sportsko ribolovno
društvo Rogatec nudi ribolovno iskustvo na ribnjaku Žabnik. Nadalje ribnjak se nalazi u
dolini Koprivnice, ribogojilište odnosno ribnjak Stranice sa objektom hrane i pića, te ribnjak
Jernejček u Zbelovom. Na Slivniškom jezeru takoñer je dopušten ribolov, a dozvole se mogu
kupiti Ribičkom društvu Voglajna.
Paragliding i druge aktivnosti
aktivnosti u zraku
Padobransko jedrenje nudi se u Rogatcu sa uzletištem na Donačkoj gori, u sklopu kluba
"Padobranskog jedrenja Donačka gora". U Loču se nalazi manji sportski aerodrom Senožet,
uzletište je dugo 800 m, u ponudi se nalazi 4 motorne letjelice, a od 1983.g. se uspješno
organiziraju aeromitinzi , a u sklopu kluba nalazi se i škola letenja.
Ostale aktivnosti kao i u hrvatskom zagorju vežu se uz terme koji su najveći pokretači
turizma, pa tako i kreator dodatnih usluga i aktivnosti koje nude svojim gostima. U blizini
gotovo svih termi nalaze se sportske i multifunkcionalne dvorane. Tako je npr. pokraj termi
Olimia sagrañena multifunkcionalna dvorana koja se koristi za razne sportske manifestacije i
aktivnosti na zatvorenom. U Rogaškoj Slatini takoñer postoji sportska dvorana, ali i otvoreni
tereni za nogomet i tenis. U blizini Zreča na Rogli nalazi se velika dvorana sa sportskim
terenima na zatvorenom, koja najviše služi za pripreme sportaša.
ZAKLJUČAK
•
Veliki broj atraktivnih i interesantnih dvoraca i utvrñenih gradova se nalazi na
području. Jako pozitivno je što je velik broj istih stavljen u funkciju turizma, pritom
su preureñeni. Dio se koristi kao samostani, ali je dozvoljeno posjećivanje turista.
•
Velik broj muzeja, ali često sa vrlo monotonom postavom, muzeji su u većoj mjeri
lokalnog / regionalnog karaktera i za sada nemaju dovoljnu snagu da bi privukli veće
brojeve ljudi. Zanimljiv primjer konverzije stare željezničke stanice u muzej, ali
takoñer nedovoljno promovirano. Internet oglašavanje ne nudi dovoljno informacija
da bi zainteresiralo putnika.
45
•
Aktivnosti u prirodi postoje, no opet nedovoljno su promovirane i organizirane po
interesima koji postoje da bi se privukao veći broj ljudi. Aktivnosti najviše
organiziraju i nude hoteli u sklopu termi i svog wellness proizvoda ili specijalizirani
klubovi i zanesenjaci.
•
Velika prednost ove regije je postojanje 3 golf igralište na maloj udaljenosti koja su
bitna u privlačenju skupina ljudi sa visokim diskrecijskim dohotkom.
e) Turistička ponuda
Za razliku od hrvatskog zagorja koje čini jednu cjelinu pod Krapinsko zagorskom županijom,
slovensko područje je podijeljeno na dvije regije Podravsku i Savinjsku. Iz toga razloga
proizlaze poteškoće sa prikupljanjem informacija i statističkih podataka. Uzimajući obzir
čitavo područje i analizirajući turističku ponudu primjećujemo sljedeće. Kao i kod hrvatskog
zagorja, turistička ponuda je u najvećoj mjeri vezana uz proizvod wellnessa i zdravlja. Velika
razlika je što se na slovenskom području na osmišljanju centralnog proizvoda puno više
radilo, investicijski i operativno. Ruralni turizam je na nacionalnom nivou u sloveniji razvijan,
kategoriziran, pa je tako i na nivou ove regije razvijeniji od oblika koji se nude u hrvatskom
zagorju. Ponuda ostalih turističkih proizvoda, specijalnih interesa vezanih uz kulturu,
muzeje, dvorce, takoñer je razvijenija u komercijalnom smislu jer se gostima nudi puno više
sadržaja i mogućnosti prilikom obilaska istih.
U nastavku se prikazuju zbrojeni ključni turistički pokazatelji slovenskog područja.
•
2009.g ukupni smještajni
kapacitet
Slovenskog
područja
iznosi
6.236
ležaja;
•
Najveći smještajni kapacitet
se nudi u sklopu Terma
Olimia, Podčetrtek sa preko
2.100 ležaja;
•
Iste godine u
hotelskom
smještaju nudi se ukupno
3.882
ležaja,
preko
60%
što
iznosi
ukupnog
kapaciteta.
46
Osim hotelskog kapaciteta u termama koji je više i visoke kvalitete i kategorizacije, vrlo se
malo hotelskog kapaciteta nalazi u privatnim, odnosno obiteljskim objektima. Na cijelom
području nalazi se 6 manjih privatnih hotela kapaciteta izmeñu 20 i 30 soba, u najvećoj
mjeri kategoriziranih sa 3 zvjezdice.
f) Turistička potražnja
Kako je većina kapaciteta koncentrirana u nekoliko najuspješnijih termi, Olimia, Rogaška
Slatina i Zreče, najveći broj dolazaka i noćenja se ostvaruje u tim općinama. Terme Olimia
svojim investicijskim ciklusom i nadogradnjom postojeće i izgradnjom novog hotela i
wellness centra stvorile su jaku atrakcijsku osnovu na kojoj privlače velik broj turista. Sa
druge strane Rogaška Slatina vjerojatno kroz povijest najpoznatije terme zadnjih par godina
kaskaju na mjestu, nema velikih investicija, ali još za sada uspijevaju živjeti na staroj slavi. U
nastavku slijedi prikaz ključnih podataka turističke potražnje slovenskog predmetnog
područja.
•
U 2009.g na području je
ostvareno
približno
218
tisuća dolazaka;
•
Većinu dolazaka ostvaruju
domaći gosti sa preko 70%
od ukupnih dolazaka;
•
Najuspješnija
Podčetrtek
smještene
u
općina
je
kojoj
su
najmodernije
terme na području (Olimia).
47
•
Na predmetnom području
ostvareno
je
preko
940
tisuća noćenja;
•
Najzastupljenija su emitivna
tržišta u okolici, Austrija,
Italija, Mañarska i Hrvatska;
•
Prosječna duljina boravka je
izmeñu 2 i 5 dana;
•
Najdulje
borave
gosti
u
Dobrni i Rogaškoj Slatini jer
dolaze
na
preko
rehabilitacije
zdravstvenog
osiguranja.
ZAKLJUČAK
ZAKLJUČAK
•
Turističko poslovanje slovenskog područja je u najvećoj mjeri ovisno o proizvodu
wellnessa i zdravlja. Ovaj proizvod je razvijeniji nego u hrvatskom zagorju, u smislu
bolje infrastrukture - investicija, ali i jasnijeg pozicioniranja termi sa svojom
poslovnom misijom. Terme Olimia kao wellness destinacija više vrijednosti, terme
Zreče kao kombinacija wellnessa i zdravlja povezanog sa pripremama sportaša i
terme Rogaška koje uz tradiciju termi i atraktivnost naslijeñene arhitekture uz
wellness i zdravlje igraju na proizvod kongresa i sastanaka.
•
Ostvarenih 218 tisuća dolazaka i 940 tisuća noćenja isključivo su povezani sa
poslovanjem termi, dok su ostali turistički proizvodi trenutno samo dopuna
postojećoj ponudi termi.
48
2.3. Analiza lanca vrijednosti Wellness 3+ područja
2.3.1. Lanac vrijednosti područja
Nakon detaljne analize svakog područja zasebno u ovom poglavlju cilj je pokušati područje
promatrati kao cjelinu i odrediti ključne aspekte turističkog lanca vrijednosti. Turistički lanac
vrijednosti predstavlja zatvoreni krug usluga i aktivnosti, doživljaja i iskustava koje prolazi
posjetitelj regije. Analiziraju se utjecaji raznih aspekata putovanja, od planiranja i
informiranja o putovanju, pa do odlaska kući i sjećanja. Cilj ovog dijela je sublimirati sve
podatke i provesti analizu u obliku najbitnijih zaključaka za cjelokupno područje. U nastavku
su prikazani i komentirani najbitniji dijelovi turističkog lanca vrijednosti Wellness 3+
područja.
•
Nepostojanje jedinstvene destinacije - regije sa integralnom ponudom;
•
Dostupnost informacija putem interneta je dobra, no postoji odreñena konfuzija
(slovensko područje) gdje na malom području postoji nekoliko turističkih destinacija;
•
Za sada nema centralnog portala za cijelo područje, postojeće stranice KZŽ i općina /
destinacija na slovenskom području prikazuju dosta informacija, ali na pomalo
zastarjeli i dosadan način;
•
Nedostaju profesionalni specijalizirani web portali po proizvodima: zdravlje i
wellness, ruralni turizam, aktivnosti u prirodi, kultura.
49
•
•
"Drive in" destinacija - većina gostiju dolazi automobilima i autobusima;
Cestovna povezanost je problem cijelog područja, jer osim glavnih krakova autoceste
postoji mreža lokalnih cesta koje su uske i loše kvalitete. Problem cestovne
povezanosti pogotovo je naglašen u istočnom dijelu KZŽ i većem dijelu slovenskog
područja;
•
Nedovoljno označavanja odnosno smeñe signalizacije na slovenskom području,
hrvatska strana je dobro označena, no postoji problem da se označava nepostojeći
proizvod (npr. vinotočje). Kao cjelina odnosno iz Slovenije prema Hrvatskoj i obratno
ne postoji smeña signalizacija koja bi naglašavala atrakcije na drugom području i
potakla razmjenu gostiju.
•
Postoji dosta informacija koje se komuniciraju, ali ne postoji centralno mjesto na
kojem se mogu dobiti sve informacije (TZ KZŽ dobar primjer) - nema centralnog
portala i specijaliziranih web stranica proizvoda koje su nadovezane (osim vinotočja);
•
Odreñena konfuzija nastaje u očima posjetioca koji se informira o destinaciji, zbog
većeg broja destinacija nastalih raznim projektima. Treba uzeti u obzir ponude
spomenutih destinacija i preko krovnog weba komunicirati na jednom mjestu sve, sa
mogućnosti povezivanja drugih stranica linkovima;
•
Fokus je na tiskanim materijalima, a premali fokus na internetu (najefikasnijem
kanalu).
50
•
Nedostatak integralne turističke infrastrukture. Turistička infrastruktura hrvatskog i
slovenskog područja je u različitim startnim pozicijama, sa hrvatske strane većinom
zastarjela sa potrebom većih ulaganja, a sa slovenske strane obnovljena i razvijena;
•
Danas profesionalno komercijaliziran isključivo proizvod zdravlja i wellness-a;
•
Nedovoljno iskorišten potencijal proizvoda podrške kao što su ruralni turizam,
kultura, aktivnosti (npr. EUROVELO unesene staze). Takoñer se javlja problem
različite startne pozicije, jer je slovensko područje napravilo neke korake više u
pogledu razvoja spomenutih proizvoda. Npr. na nacionalnom nivou je definiran i
kategoriziran ruralni proizvod, razvijenija je ponuda aktivnosti u prirodi, kao i
kulturna ponuda posebno dvoraca koji su stavljeni u funkciju.
•
Većina smještaja nalazi se u sklopu termi i toplica, vrlo limitiran broj ruralnog
smještaja i obiteljskih hotela;
•
Kvaliteta smještaja u zagorju je na nižoj razini nego u Sloveniji;
•
Ruralni smještaj u Sloveniji je kategoriziran, a u hrvatskoj još uvijek nije. U Sloveniji
je postavljena bolja osnova za razvoj, dok Hrvatsku ti koraci još uvijek čekaju.
•
Gradski prijevoz je na zadovoljavajućem nivou unutar destinacija (SLO i HR), no
nedovoljno je povezan na razini Wellness 3+ destinacije;
•
U slovenskom djelu postoji i turistički prijevoz koji goste prevozi unutar destinacije
(turistički vlakić u Podčetrtku);
•
Taxi služba na zadovoljavajućem nivou.
51
•
Ne postoji dogañaj na regionalnoj ili meñunarodnoj razini koji bi privukao veći broj
posjetitelja u destinaciju;
•
VIP Snow Queen Trophy je meñunarodni dogañaj koji se organizira djelom na
•
Profesionalna animacija gostiju dogañaja se isključivo unutar terma / hotelskih kuća,
području KZŽ, ali gotovo svu korist od dogañaja dobiva grad Zagreb;
vrlo malo unutar same destinacije;
•
Zabava u smislu kafe barova, klubova i sličnog postoji u gradskim centrima (Krapina,
Zabok, Šmarje, Šmarje pri Jelšah, Podčetrtek, itd.).
•
Nedostatna ponuda elemenata koji najviše utječu na sjećanje putovanja, tj. ponuda
suvenira i mogućnosti za šoping. Ponuda slovenskog područja je daleko ispred
ponude u hrvatskoj, a pogotovo se odnosi na dvorce koji su stavljeni u funkciju i u
kojima se nalaze dućani sa biljnim pripravcima (dvorac Trebnik) i slično.
•
Nedostatak jasno prepoznatljivog identiteta kao i nedostatak prepoznatljivih suvenira
cijelog područja;
•
Ne postoje sustavi CRM (Customer Relationship Management), preko kojeg bi se
komuniciralo sa gostima nakon njihovog odlaska, čestitao im roñendan i podsjećao
ih na destinaciju, a sve sa ciljem povećanja šanse za njihov ponovni dolazak u
destinaciju.
52
2.4. Pregled postojećih destinacija u okruženju
Pristup oblikovanju destinacija već je započeo na dijelovima predmetnog područja. Nekoliko
je destinacija oblikovano u Sloveniji, suradnjom i udruživanjem nekoliko susjednih općina
(Obsotelje i Kozjansko, Od Pohorja do Bohorja, te Rogla - Pohorje). Takoñer postoji projekt
prekogranične suradnje koji spaja dijelove predmetnog područja hrvatske i slovenije
(Turistička Sutla - Podčetrtek i Zagorska sela). Nadalje, izvan obuhvata predmetnog projekta,
u neposrednoj blizini, postoje slični primjeri koji su pokušali klasterirati područje i na taj
način ponuditi integriranu ponudu svojim posjetiocima (destinacije Haloze - prekogranična
suradnja i Turistički klaster po Sutli i Žumberku). U nastavku ćemo u kratko prikazati
destinacije koje su formirane ili u procesu formiranja na Slovenskom području.
Obsotelje i Kozjansko
•
Destinacija objedinjuje općine Rogaška
Slatina, Šmarje pri Jelšah, Rogatec,
Podčetrtek, Kozje, Bistrica ob Sotli.
Destinacija funkcionira kroz sljedeće
doživljaje prikazane uz mapu.
•
Obsotelje i Kozjansko na dlanu -
•
Dani na Selu - spoj ruralnih i etno-
•
Bogatstvo misli i duha - prikaz
obilazak ključnih atrakcija područja;
tradicijskih sadržaja područja;
stvaralaštva lokalnih ljudi;
•
Priroda krijepi i liječi - prikaz prirodnih
atrakcija i termalno mineralne vode;
•
Zavirite u lonac - gastronomski
•
U kretanju - razne aktivnosti;
•
Postoji web stranica sa osnovnim
doživljaj;
informacijama;
•
Upravljanje putem agencija Fontus iz
Rogaške Slatine.
53
Od Pohorja do Bohorja
•
Destinacija okuplja sljedeće općine:
Dobje, Šentjur, Slovenske Konjice,
Vitanje, Dobrna, Zreče i Oplotnicu. Kako
je destinacija trenutno u fazi oblikovanja
u nastavku ćemo predstaviti odabrane
programe iz razvojne strategije LAS od
Pohorja do Bohorja:
•
Povezivanje tradicije i inovativnosti pri
razvoju novih proizvoda;
•
Razvoj turizma kroz iskorištavanje
prirodnih i kulturnih potencijala;
•
Razvoj tipičnih lokalnih proizvoda i
•
Razvoj društva kroz učenje;
•
Razvoj društvene i fizičke infrastrukture;
robnih marki ;
•
Razvoj i zaštita okoliša;
•
Poticanje suradnje sa drugim općinama;
•
Ne postoji web stranica koja prikazuje
ponudu područja;
•
Upravljanje za sada preko RA Kozjansko.
•
Destinacija Rogla - Pohorje je kreirana je
Rogla – Pohorje
prema preporukama Marketinške
strategije razvoja turizma na području
općina Zreče, Slovenske Konjice,
Oplotnica i Vitanje.
•
Suradnjom i koordinacijom aktivnosti
vezane uz razvoj turizma formirana je
integrirana turistička destinacija koja
obuhvaća 4 općine.
•
ROGLA turistička destinacija obuhvaća
područje od Pohorja do Dravinjske doline.
Jedini primjer postojećeg projekta prekogranične suradnje na projektnom području je
"Turistička Sutla". U nastavku su kratko prikazane osnovne informacije.
54
Turistička Sutla
Rezultat zajedničke suradnje općine Zagorska sela u
Hrvatskoj i općine Podčetrtek, Kozje i Bistirca ob Sotli u
Sloveniji su tematizirane ture, odnosno 3 pješačke i 4
biciklističke staze koje nisu limitirane granicom. Projekt je
sufinanciran sredstvima Europske unije.
Pješačke ture:
•
Po brvnu preko granice - duljina 19 km
•
Od crkvice do crkvice - duljina 22 km
•
K svetoj Emi - duljina 10 km
Biciklističke ture:
•
Po slovenskim i hrvatskim brdima - duljina 29 km
•
Lagano dolinom do zdravlja - duljina 10 km
•
Uzbrdo i nizbrdo - duljina 56 km
Tura po vodi:
•
Po graničnoj rijeci Sutli
Za opisani projekt ne možemo reći da operativno funkcionira jer ne postoji web stranica, kao
niti destinacija u pravom smislu. Nadalje ne postoji centralno upravljanje aktivnostima. Kao
još jedan ključni problem nameće se granica koja otežava povezivanje jer komplicira
prelazak putnika iz države u državu i odvaja prostor.
U okruženju projektnog područja već su se razvile destinacije odnosno klasteri koji
grupiranjem pokušavaju turistima ponuditi integriranu ponudu i time postati jači na tržištu.
U nastavku prikazujemo dvije destinacije / klastera od kojih jedna djelomično obuhvaća
hrvatske (zagorske) općine. Drugi primjer predstavlja prekograničnu suradnju općina u
Sloveniji i Hrvatskoj, ali koje nisu u projektnom području.
Turistički klaster po Sutli i Žumberku
Klasterom je obuhvaćeno područje od 16 općina,
od kojih su 7 u KZŽ: Donja Stubica, Klanjec,
Kraljevec na Sutli, Krapina, Kumrovec, Marija
Bistrica i Zabok.
•
Članovi klastera su svi ponuñači turističkih
proizvoda i usluga područja, sportski klubovi,
proizvoñači vina, rakija i likera, umjetnici,
muzeji, lokalne zajednice i razvojne agencije,
itd;
•
Gostima se nude razne radionice, edukativni
programi, ljetne škole, škole jahanja, tečajevi
55
vezanja, tkanja i krojenja;
•
Pripremljeno je osam tura, ali bez duljina
svake ture i tematizacije;
•
Upravljanje je preko Udruge turistički klaster
po Sutli i Žumberku smještene u Samoboru;
•
Postoji web stranica sa osnovnim
informacijama, www.sutla-zumberak.hr.
Turistička zona Haloze – Zagorje
•
Turistička zona Haloze - Zagorje je
uspostavljena 2004.g na temelju sporazuma
o meñusobnoj; suradnji izmeñu slovenskih i
hrvatskih općina
•
Spajanje obuhvaća sedam slovenskih općina
(Zavrč, Gorišnica, Cirkulane, Videm,
Podlehnik, Žetale, Majšperk) i osam hrvatskih
općina (Bednja, Cestica, Donja Voća,
Đurmanec, Grad Lepoglava, Jesenje,
Klenovnik i Vinica);
•
U sklopu projekta uspostavljen je zajednički
menadžment Turističke zone Haloze-Zagorje,
a čine ga predstavnici obiju strana granica;
•
Nosilac projekta Lokalnog poduzetničkog
centra Haloze.
ZAKLJUČAK
•
Više destinacija na malom području rezultiraju konfuznom komunikacijom sa
tržištem, pogotovo se odnosi na dvije destinacije koje se nalaze na slovenskom
predmetnom području;
•
Pri izradi nove destinacije nisu se uzimale u obzir postojeće destinacije sa svojom
ponudom;
•
Većina
projekata je
strateški
oblikovala
destinaciju
bez
operacionalizacije i
profesionalnog upravljanja destinacijom;
•
Projekti oblikovanja prikazanih destinacija nisu meñusobno povezani te se ne
iskorištava mogući sinergijski efekt;
56
•
Prikazane destinacije nedovoljno su operacionalizirale i komercijalizirale turističke
proizvode destinacije, takoñer nije se dovoljno radilo na podršci u oblikovanju novih
proizvoda;
•
Potreban je sustavni pristup razvoju "bottom up" (odozdo prema gore) - ispočetka
promišljeno razvijati proizvode i integrirano ih komercijalizirati.
2.5. Zaključak analize područja i tržišta
Prikazane analize osnovnih podataka Hrvatskog i Slovenskog predmetnog područja bitne
su kako bi točno mogli odrediti sadašnju situaciju i trenutne mogućnosti razvoja
turizma. Iz prikazanog se jasno može zaključiti da je KZŽ u usporedbi sa slovenskim
područjem u koracima inicijalnog razvoja i promišljanja svog budućeg pozicioniranja.
Slovensko predmetno područje sa druge strane ima jasnije odreñeni razvojni put, što se
može vidjeti po nivou razvoja i komercijalizacije analiziranih proizvoda wellnessa i
zdravlja, ruralnog turizma i specijalnih interesa. Činjenica da su područja resursno vrlo
slična, ali da slovensko područje ostvaruje godišnje oko 6 puta više noćenja, dodatno
potkrepljuje značajnu razliku u početnim pozicijama.
57
3. Analiza trendova
Analiza trendova turističkih proizvoda na kojima će se temeljiti buduće poslovanje
destinacije izrañuje se kako bi se mogla napraviti usporedba onoga što trenutno imamo sa
tržišnim zahtjevima i ključnim karakteristikama koje takvi proizvodi imaju u svijetu. U
nastavku se prikazuje analiza trendova prema proizvodima Wellness i zdravlje, Ruralni
turizam i Specijalni interesi. Kako bi što točnije odredili specifične trendove svaki od
navedenih proizvoda je dodatno podijeljen. Wellness i zdravlje se dijeli na dva u potpunosti
drugačija proizvoda, wellness i proizvod zdravlja. Ruralni turizam se dijeli na proizvod
gastronomije i života na selu, kao i na proizvod aktivnog odmora na selu. Specijalni interesi
su zbog specifičnosti ovog turističkog proizvoda koji objedinjuje vrlo širok spektar raznih
interesa koje gost može imati podijeljeni na dva u potpunosti odvojena proizvoda, koji su
specifično odabrani s obzirom na resursno atrakcijsku osnovu predmetnog područja.
Specijalni interesi su podijeljeni na kulturu i turističke obilaske, kao i aktivnosti u prirodi.
3.1. Wellness i zdravlje
Opis proizvoda
Proizvod wellness i zdravlje uključuje dva segmenata. Wellness u načelu znači stanje dobrog
osjećaja, što bi značilo da je više orijentiran na poticanje zdravih navika, opuštanje i lagane
aktivnosti. Segment zdravlja više je vezan uz medicinske terapije i oporavak od konkretnih
bolesti ili zdravstvenog stanja, odnosno može se sastojati i od manjih operativnih zahvata u
smislu plastične kirurgije.
Veličina
Veličina tržišta
•
Više od 3 milijuna realiziranih meñunarodnih putovanja Europljana u 2005.g;
•
Navedena Europska putovanja čine oko 7% ukupnih meñunarodnih putovanja.
Prihodi
•
Volumen poslova iznosi preko 3.000 milijuna Eura (procjena);
•
Prosječna potrošnja po putovanju iznosi oko 1.000 Eura.
Rast
•
Predviña se rast putovanja izmeñu 10% i 15% u periodu od narednih pet godina,
odnosno 3% do 4% godišnje (procjena);
•
Godišnji rast potrošnje po putovanju se procjenjuje izmeñu 4% i 6%.
58
Gost
Ne postoji studija izrañena na temu uobičajenog gosta proizvoda wellnessa i zdravlja u
Europi. Prema Horwath HTL internet istraživanju, uobičajeni gost je žena izmeñu 36 i 55
godina. Iako su žene glavni gosti, zadnjih godina se pojavljuje trend povećanja broja
muškaraca. Ovi gosti najčešće žive u urbanim područjima i posjećuju objekte wellnessa i
zdravlja bez djece. Gosti su najčešće financijski dobro stojeći, ali imaju manjak vremena.
Recentna istraživanja pokazuju da sve više mladih korisnika, tinejñera posjećuje objekte
wellness i zdravlja.
Wellness
Zdravlje
Najčešće parovi izmeñu 30 i 60 godina
Dolaze bez djece
Srednji prihodovni razred
Dolaze iz urbanih područja
Najčešće žene izmeñu 35 i 55 godina
Dolaze bez djece
Sve veći broj muškaraca
Srednji do viši prihodovni razred
Gosti su u potrazi za različitim iskustvima / uslugama, ovisno radi li se o proizvodu
wellnessa ili zdravlja. Prema motivacijama gosti se mogu podijeliti kako slijedi:
Wellness
Zdravlje
Bijeg od svakodnevnice
Relaksacija
Odmor i oporavljanje
Duhovno istraživanje
Lagane aktivnosti
Zdrava prehrana
Rehabilitacija
Pomlañivanje
Povećanje samopouzdanja
Različiti tretmani (mršavljenje, plastična kirurgija,
KNEIPP, itd.)
Izazov
59
Tip smještaj
smještajnih
mještajnih kapaciteta
Analizom tip smještajnog objekta kojeg najčešće koriste gosti wellness-a i zdravlja u Europi,
zaključuje se da je to u više od 90% hotelski smještaj i to visoke i najviše kvalitete (4 i 5
zvjezdica). Prema istraživanju Spa tourism trends iz 2007. godine, zbog visokog
diskrecijskog dohotka gostiju wellness-a i zdravlja najviše se koriste hoteli najviše kvalitete,
a nešto manje hotel visoke kvalitete. Preko 70% gostiju boravi na svom putovanju oko 7
noćenja.
Navike rezervacije
Prema analizi Spa tourism trends iz 2007. godine, više od 70% gostiju rezervira svoj odmor
prije putovanja. Glavni prodajni kanal su turističke agencije. Internet je takoñer vrlo važan
zbog informiranja gosta u procesu pripreme putovanja i donošenja ključnih odluka. Takoñer
veliki broj gostiju putem interneta direktno rezervira hotel.
Tržišni trendovi
Proizvodi wellnessa i zdravlja imaju svijetlu budućnost. Europska populacija konstantno
stari, te je generalno već stara, stoga će usluge ovog tipa proizvoda biti sve traženije.
Nadalje trend promjene uobičajeno ženskih korisnika na sve više muških povećati će
potražnju za novim vrstama proizvoda unutar ovog sektora. U nastavku prikazujemo ostale
bitne trendove.
Nove navike putovanja
•
Gosti očekuju prilagoñene proizvode i usluge
•
Korisnici su sve bolje informirani i traže sve kvalitetnije usluge
•
Traže se prirodni i lokalni proizvodi i sastojci
•
Povećava se potražnja za korporativnim wellnessom
Nove motivacije
•
Svakodnevni stres i ubrzani način života - veća potreba za relaksacijom
•
Razvoj novih tretmana i proizvoda wellness-a i zdravlja
•
Sve više destinacija u svojoj ponudi nudi detox programe
•
Povećana potražnja za autentičnim i jedinstvenim
Novi segmenti
•
Parovi bez djece odlaze u mirovinu i imaju više slobodnog vremena, relativno visoke
prihode, te zbog toga raste potreba za zdravstvenim tretmanima
•
Povećani broj muških gostiju zadnjih nekoliko godina
60
Novi proizvodi i rast
•
Održivo upravljanje i "zeleni" spa
•
Povećana potražnja za specifičnim proizvodima kao: Klinike za plastičnu operacije,
Holistički centri, meditacijska utočišta, zdravstveni spa, itd.
Ključni faktori uspjeha
Kako bi se uspješno razvio proizvod wellness -a i zdravlja ključno je razumijevanje svih
relevantnih faktora koji utječu na zadovoljstvo gosta. Ključni faktori uspjeha destinacija za
razvoj proizvoda kojeg karakteriziraju vrlo zahtjevni klijenti izuzetno su bitni kako bi gosti
odabrali upravu našu destinaciju. Ključni faktori se dijele na pripremu putovanja, dolazak,
boravak i iskustvo.
Priprema putovanja
•
Jako i diferencirano pozicioniranje destinacije
•
Fleksibilnost slaganja paketa usluga i tretmana
•
Važnost specijaliziranih web stranica
•
Prisutnost jakog i poznatog brenda unutar ponude wellness-a i zdravlja
Dolazak
•
Veliki broj direktnih letova iz emitivnih tržišta
•
Povezanost nisko tarifnim zrakoplovnim kompanijama
•
Dostupnost turističkih informacija (mapa, vodiča, profesionalnog savjeta)
•
Dobra cestovna mreža, kako bi se osigurao siguran pristup destinaciji
•
Dobro razrañen sustav označavanja
Boravak
•
Osjećaj dobre dobivene vrijednosti za novac
•
Adekvatna infrastruktura (parking, turistički informativni centri, itd.)
•
Smještaj visoke kvalitete integriran u prirodnom ambijentu (planine, jezera, itd.)
•
Visoki standardi sigurnosti i higijene
•
Kvaliteta lokalne gastronomije sa lokalnim i sezonalnim sastojcima
•
Gostoljubivost lokalnih stanovnika
•
Dobra dodatna ponuda (dućani, restorani, bolnice, itd.)
Iskustvo
•
Kvaliteta i obrazovanje zaposlenika - povjerenje gosta
•
Egzotični i drugačiji tretmani
•
Ponuda različitih aktivnosti koje uključuju tradiciju, kulturu i životni stil
•
Visoka razina tehničke i operativne kvalitete aktivnosti i tura
61
•
Izleti sa profesionalnim lokalnim vodičem
•
Postojanje DMC (destinacijske menadžment kompanije) sa dobrom razinom "know
how" - profesionalnog znanja, tehnologije i iskustva
62
3.2. Ruralni turizam
Opis proizvoda
Ruralni turizam djeluje u kontinentalnim ili ruralnim područjima ili naseljima, predjelima ili
mjestima s prirodnim atrakcijama, brežuljcima, šumama, malim primorskim naseljima,
izvorima, rijekama i jezerima, itd. Temelj odmora jest usluga smještaja s dodatnim uslugama
/ pogodnostima koje se oslanjaju na lokalni način života, gastronomiju, kulturu i prirodne
resurse.
Veličina tržišta
•
Više od 18 milijuna putovanja je ostvareno od strane Europljana 2005. godine;
•
Oko 7% ukupnoga broja meñunarodnih putovanja.
Prihod
•
Poslovni opseg od preko 13.000 milijuna eura;
•
Prosječna potrošnja izmeñu 600 eura i 700 eura po putovanju i oko 70 eura dnevno.
Rast
•
Rast od oko 20% u broju putovanja izmeñu 2000. i 2005. godine: prosječni godišnji
rast od 3-4%;
•
Godišnji rast u potrošnji po putovanju malo veći od 1%.
Gost
Gost seoskog turizma nema odreñeni profil, meñutim prema provedenim istraživanjima,
najtipičnije sociodemografske karakteristike jesu: od 33 do 44 godine, nema razlike u spolu,
srednji društveni sloj sa srednjim / visokim primanjima. Proizvod se može podijeliti na život
i gastronomiju te aktivni odmor na selu kako slijedi.
Gastronomija i život
na selu
Aktivni
selu
odmor
na
Uglavnom parovi od 30 do 60 godina
Obitelji sa djecom
Dolaze iz urbanih područja
Žive užurbanim životom
Pod svakodnevnim stresom
Grupe prijatelja
Srednje do više obrazovanje
Opuštajuće aktivnosti parovi preko 60 godina
Fizičke aktivnosti individualci i grupe izmeñu 25 i 45
godina
63
Gosti u ruralnom prostoru uglavnom traže udaljena mjesta, mir, tišinu i samoću sela,
elemente koji često nedostaju u njihovim svakodnevnim životima. Seosko okruženje može
putnicima
pružiti
opuštajuće
okruženje,
priliku
za
bavljenje
različitim
sportskim
aktivnostima, zdravo okruženje sa svježim zrakom, zdravom ishranom i priliku da iskuse
bogatstva prirode kao što su životinje i krajolik. U nastavku slijede potrebe i motivacije za
putovanja.
Gastronomija i život
Iskustvo seoske tradicije
na selu
Opuštanje i odmor
Romantika
Autentičnost
Domaća kuhinja
Nasljeñe i kultura
Bijeg i opuštanje
Otkrića i nova saznanja
Osobno ispunjenje
Oslobañanje od stresa
Izazov
Izleti i aktivnosti
Aktivni
odmor
na
selu
Tip smještajnih kapaciteta
U ruralnom području gosti većinom odsjedaju u kućama sa samoposluživanjem, sobama sa
doručkom i odmorom na farmi ili u malim ruralnim obiteljskim hotelima. Prosječni boravak
je oko 5 noćenja.
Navike rezervacija
Gosti se najviše informiraju preko turističkih agencija, no vrlo visoko na listi ovog proizvoda
je preporuka obitelji i prijatelja, što znači da je vrlo bitna usmena promocija. Treći po redu
izvor informacija je internet, a slijede putnički vodiči, TV i brošure i sajmovi. Navike
rezervacije su da se najčešće rezervira direktno preko turističke agencije ili izravno
telefonom ili faksom u smještajnom objektu. Online rezervacije ovog proizvoda još uvijek
nisu razvijene.
64
Tržišni trendovi
Seoski će turizam nastaviti s rastom, ali kako klijenti postaju sve iskusniji i kako sve više
putuju, oni će tražiti nove i različite načine iskušavanja ove vrste odmora.
Nove navike putovanja
•
Internet kao izvor informacija, kreiranje mišljenja i sredstvo rezervacije
•
Povećanje samo-organiziranih putovanja od strane gostiju
•
Tendencija kasnih rezervacija odmora
•
Raspodjela odmora tijekom godine: umjesto jednog velikog odmora, češće se odabire
više kraćih
Nove motivacije
•
Klijenti traže iskustva veće kvalitete
•
Veća potražnja za višim standardima kvalitete smještaja, jela i prijevoza
•
Povećan interes za upoznavanjem lokalnih ljudi i razumijevanje tradicije
•
Povećana potražnja za autentičnošću i jedinstvenošću
•
"Vraćanje korijenima" sve veća motivacija prilikom odlučivanja o odredištu odmora
Novi segmenti
•
Ljudi roñeni sredinom prošlog stoljeća sada idu u mirovinu i imaju više slobodnog
vremena, iskusni su putnici i njihova razina potrošnje viša je nego kod drugih
generacija
•
Sve više grupa prijatelja s nekim posebnim interesima putuju na selo
Novi proizvodi i rast
•
Boutique smještaj - mali tradicionalni smještaj, koji poštuje lokalnu arhitekturu,
•
Povećana potražnja za specifičnim proizvodima: gastronomski obilasci, vinske ceste,
udoban sa kvalitetnom uslugom
ceste lokalnih proizvoda (maslinovo ulje, cvijeće, tartufi, itd.)
Ključni faktori uspjeha
Kako bi se razvila konkretna ponuda ruralnog turizma važno je razumjeti i zadovoljiti sve
ključne faktore uspjeha koji utječu na zadovoljstvo gosta. Ključni faktori uspjeha svojstveni
su u svim fazama odmora, od pripreme putovanja do doživljaja odredišta.
Priprema putovanja
•
Svijest o odredištu u glavama konzumenata
•
Dostupnost online informacija i rezervacija; snažna internetska stranica odredišta
kontinentalnog / ruralnog turizma s
detaljnim informacijama o ponuñenim
aktivnostima i doživljajima
•
Laka rezervacija odmora po mjeri
65
•
Prisutnost renomiranog brenda/oznake za ponudu ruralnog smještaja
Dolazak
•
Velik broj izravnih letova iz glavnih emitivnih tržišta
•
Veze s jeftinijim zračnim kompanijama
•
Dostupnost turističkih informacija (karte, vodiči, profesionalni savjet)
•
Dobar cestovni sustav, koji omogućava siguran pristup odredištu
•
Sustav prikladne signalizacije
Boravak
•
Dobra vrijednost za novac
•
Prikladna pomoćna infrastruktura (parkiranje, informacijski centri za posjetitelje, itd.)
•
Različite mogućnosti smještajne kvalitete integrirane u seosko okruženje
•
Visoka razina sigurnosti i higijene
•
Kvaliteta lokalne gastronomije s lokalnim i sezonskim sastojcima
•
Prekrasno, mirno i sigurno okruženje. Bogatstvo ruralnog krajolika i očuvanje okoliša
•
Gostoljubivost lokalnog stanovništva
•
Dobra popratna ponuda (trgovine, restorani, bolnice, itd.)
Iskustvo
•
Kvaliteta kulturalnog i povijesnog nasljeña
•
Izravni kontakt s ruralnim krajolikom i lokalnim tradicijama
•
Visoka razina tehničke i operativne kvalitete aktivnosti i tura
•
Velik i širok raspon aktivnosti koje uključuju tradicije, kulturu i životni stil
•
Izlet s profesionalnim lokalnim vodičima
•
Prisutnost tvrtki za upravljanje odredištem s dobrom razinom znanja, tehnologije i
iskustva
66
3.3. Specijalni interesi
Proizvod specijalnih interesa uključuje mnogo različitih segmenata, odnosno tržišnih niša, a
za potrebe projekta i od važnosti za Welness 3+ destinaciju, izdvajaju se turistički proizvodi
'kultura i turistički obilasci' i 'aktivnosti u prirodi'.
prirodi'
3.3.1. Kultura i turistički obilasci
Opis proizvoda
Turistički proizvod kulture predstavlja heterogeni sklop koji uključuje nasljeñe (posjete
kulturno-povijesnim spomenicima i atrakcijama), čiji su gosti uglavnom motivirani potragom
i istraživanjem za daleke prošlosti koju često romantiziraju. Takoñer, tu su i
putovanja
motivirana upoznavanjem suvremene kulturne produkcije (glazbena, scenska, likovna
67
umjetnost). I na kraju, u okviru ovog proizvoda takoñer su putovanja motivirana
sudjelovanjem dogañajima (festivali, koncerti, izložbe, ceremonije, itd.)
Turistički obilazak jedan je od najstarijih koncepata u povijesti putovanja i turizma. U ovom
projektu, izrazom "kulturni turizam i touring" podrazumijeva se kretanje destinacijom
Welness
3+
sa
ciljem
otkrivanja
i
učenja
o
različitim
kulturnim
atrakcijama
i
mikrodestinacijama.
Turistički proizvod kulturnog turizma i turističkih obilazaka može se podijeliti na dva
odvojena tržišta proizvoda: na organizaciju individualnih obilazaka i na organizaciju voñenih
grupnih obilazaka:
•
Individualni (neovisni) obilasci – turisti koji samostalno žele otkriti destinaciju i
kulturne atrakcije osobnim vozilom, unajmljenim vozilom, ili koristeći različite vrste
prijevoza. Sami organiziraju prijevoz, itinerar i smještaj; Ovi gosti žele otkriti
destinaciju na autentičan način, saznati više o destinaciji, zadovoljiti znatiželju o
različitim kulturnim izričajima i znamenitostima, drukčijim krajolicima, prirodnim
znamenitostima, gastronomskim užicima itd.
•
Organizirani obilasci – turisti koji žele istraživati i učiti o destinaciji u društvu drugih
ljudi sličnih interesa. Ovi turisti žele izbjeći samostalno organiziranje puta, te im je
potreban osjećaj osobne sigurnosti i pogodnosti, a žele doživjeti društvena iskustva i
biti u interakciji sa suputnicima, te "umnogostručiti” saznanja na putovanju, s
obzirom na to da ih obično prati profesionalni turistički vodič.
Proizvod kulture i turističkih obilazaka ostvaruje oko 43 milijuna inozemnih putovanja
godišnje, sa sljedećim ključnim indikatorima (prema Horwath HTL internet istraživanju):
•
Stanovnici europskih zemalja su 2009. realizirali gotovo 43 milijuna
inozemnih turističkih putovanja.
•
To predstavlja izmeñu 15% i 20% ukupnog broja europskih putovanja s ciljem
odmora i rekreacije.
•
Opseg poslovanja premašuje 50 milijardi eura.
•
Potrošnja na jednom putovanju iznosi izmeñu 1.100 i 1.400 €.
•
Rast izmeñu 1% i 3% godišnje prema broju poduzetih putovanja.
•
Godišnje povećanje potrošnje po putovanju iznosi izmeñu 7% i 10%.
Gosti tur. proizvoda kulture i tur. obilazaka prilično su aktivni turisti koji vole otkrivati nove
destinacije vlastitim angažmanom i istraživanjem njihovih različitih aspekata. Prosječan
profil gosta može se opisati sljedećim karakteristikama:
•
Dob: 25 - 75 (Ø 45);
•
Srednji do viši društveni status;
68
•
Primanja: u gornjem dijelu srednje kategorije primanja / visoka primanja.
Tip smještajnih kapaciteta
•
Gotovo 2/3 inozemnih turista koriste hotelski smještaj i to uglavnom u hotelima s 3*
i 4*;
•
Turisti razmatraju jeftinije opcije smještaja – noćenje s doručkom, šator ili kamp
kućicu.
Navike rezervacija
•
Internet je glavni izvor informacija, a slijede ga turističke agencije;
•
70% inozemnih turista obilazak rezervira prije puta;
•
Turističke agencije I internetski turistički portal glavni su načini rezerviranja
unaprijed;
•
samo mali postotak gostiju rezervira izravno sa hotelom.
Ključni subjekti u okviru turističkog proizvoda kulture i turističkih obilazaka su:
•
Pružatelji usluga smještaja i prijevoza (hoteli, ruralni smještajni kapaciteti i sl., te
avioprijevoznici, tvrtke za najam automobila i autobusne tvrtke)
•
Kreatori ponude i sustav prodaje (turistički aranžmani koje prodaju turoperatori
predstavljaju 30% proizvoda kulture i turističkih obilazaka u Europi. Turoperatori koji
organiziraju i komercijaliziraju ture, uglavnom nude voñene grupne aranžmane, koji
uključuju prijevoz do i od destinacije, smještaj, obroke, transfere i lokalni prijevoz,
kao i usluge vodiča: Takoñer, većina turoperatora nudi i individualna putovanja koja
se realiziraju kombinacijom korištenja zrakoplovnog prijevoza i unajmljenog
automobila.)
•
Pružatelji usluge doživljaja su:
o
Lokalne tvrtke i receptivne turističke agencije imaju važnu ulogu u
koordinaciji kružnih putovanja i turističkih obilazaka: u usporedbi s drugim
turističkim proizvoda, za prodaju uspješnih obilazaka potrebno je dobro
poznavanje lokalnih turističkih resursa, atrakcija i kulture, što je od ključne
važnosti za ispunjenje očekivanja turista, jer oni žele doživjeti destinaciju
upoznajući lokalno stanovništvo, sudjelujući u lokalnoj kulturi itd.
o
Javni sektor je iznimno važan u proizvodu kulture i turističkih obilazaka jer
upravlja osnovnim resursima, kao što su muzeji, dvorci, spomenici i ostale
turističke atrakcije itd., te vodi brigu o znamenitostima povijesne, arheološke
i prirodne baštine. Štoviše, javni sektor je odgovoran i za druge aspekte koji
imaju utjecaj na proizvod kulture i turističkih obilazaka, kao što su mreža
prometnica, prometna i turistička signalizacija, sigurnost i čistoća. Upravljanje
ovim resursima od temeljne je važnosti za konkurentnost ovog proizvoda.
69
Tržišni trendovi
U posljednjih nekoliko godina na proizvod kulture i turističkih obilazaka povoljno je utjecalo
sljedeće:
•
Širenje Europske Unije, jedinstvena valuta i ukidanje administrativnih granica
•
Kontinuirano poboljšanje prometne infrastrukture i prometnih usluga (niskotarifne
zrakoplovne linije, vlakovi itd.)
Prema tome, ključni trendovi u proizvodu kulture i turističkih obilazaka su sljedeći:
•
Nove motivacije, segmenti i proizvodi – Povećana želja za intenzivnijim doživljajima
na odmoru, uz lepezu autentičnih iskustava, novih sadržaja i sl. Turisti u ovom tur.
proizvodu prioritiziraju interakciju sa lokalnim stanovništvom, što im pomaže u
razumijevanju destinacije i njene povijesti i kulture na autentičan način. Turiste sve
više interesira individualno otkrivanje destinacije, što je danas, zbog novih
tehnologija, jednostavnije nego prije (internet, podcast, GPS, itd.)
•
Novi koncepti – tematizirane ture (npr. književne ture i sl.)
Ključni faktori
faktori uspjeha
Čimbenici ključni za uspjeh razvoja kulturnog turizma i turističkih obilazaka uspješnih
destinacija su:
•
jasno i diferencirano pozicioniranje destinacije
•
laka i jednostavna dostupnost (eksterna i interna)
•
jasne,
sažete
i
dobro
strukturirane
informacije
o
udaljenostima,
smještaju,
atrakcijama i sl.
•
široka ponuda komplementarnih usluga (gastronomija, aktivnosti i sl.)
•
novi, drugačiji i autentični doživljaji
•
održavanje kulturnih turističkih atrakcija (zaštita, čistoća i sl.)
Relevantni primjeri
Neke od popularnih i uspješnih europskih destinacija koje svoju ponudu temelje na
proizvodu kulture i tur. obilazaka su:
70
ZEMLJA / DESTINACIJA
Francuska
Italija
Njemačka
KARAKTERISTIKE
Baština i kultura
Široka gastronomska
ponuda
Prekrasni povijesni dvorci
Povijesni i kulturni
dogañaji
Pitoreskna sela
Prekrasna obala
Blizina emitivnih tržišta
Dobra prometna mreža
Široka ponuda umjetnosti
i kulture
Raskošni krajolici
Jedinstveni arheološki
spomenici
Povijest
Dobra kuhinja
Blizina glavnih emitivnih
zemalja
Više od 150 tura različitih
tema
Dobro strukturirani
itinerari
Širok spektar proizvoda u
ponudi, kao što su
gastronomija, prirodne
ljepote, kultura, povijest
itd.
Dobra prometna mreža
PRIMJERI PROIZVODA
Dvorci u dolini Loire
Ljubitelji francuske
kuhinje
Vinske ture Bordeauxa
Rute Champagne
itd.
Obilazak Toskane
Obilazak gradova baštine
Dvorci Trentina
Tura povijesti i
prapovijesti
Tura Castelli Romani
itd.
Tura u njemačkim
Alpama
Putovima dvoraca (Castle
Road)
Ruta njemačkih vina
Sirna ruta SchleswigHolsteina
Ruta njemačkih bajki
Mliječna ruta Donje Saske
Ruta industrijske baštine
itd.
Jake i slabe strane proizvoda kulture i tur. obilazaka za Wellness 3+ destinaciju
Konkurentne prednosti proizvoda kulture i tur. obilazaka Wellness 3+ destinacije definiraju
njegove ključne jake strane, a procjena pojedinih ključnih čimbenika uspjeha važna je za
definiranje prepreka i konkurentnih nedostataka.
71
72
3.3.2. Aktivnosti u prirodi
Opis proizvoda
Svjetsko tržište aktivnog i avanturističkog odmora je u stvari niche tržište, ali je u posljednjih
nekoliko godina zabilježen značajan rast u Europi.
Aktivni odmor u prirodi je odmorišna aktivnost koja se odvija u prirodnom okruženju, i
uglavnom se veže uz visoku razinu aktivnosti gostiju. Gosti ovog proizvoda spremni su na
iskustva u prirodi, koja nose
različite razine rizika, uzbuñenja i smirenosti, te osobne
angažiranosti.
Generalno se ovaj proizvod dijeli na dvije glavne kategorije:
Blage aktivnosti – aktivnosti gdje se rizik sudjelovanja percipira većim nego što
uistinu jest, i za sudjelovanje nije potrebno prethodno iskustvo. Ovakva vrsta odmora
interesantna je gostima koji bježe od rutine svakodnevnog života. Zahtjevi komfora
(smještaj i ostala ponuda) veći su od onih koje imaju gosti drugog segmenta jakih
aktivnosti. Blage aktivnosti su: bicikliranje, jahanje konja, planinarenje, vožnja
jeepovima i tome slično.
Jake aktivnosti – aktivnosti sa visokom razinom rizika koje zahtijevaju intenzivniju
predanost i vještine za sudjelovanje. Ovakva vrsta odmora interesantna je gostima
koji su u potrazi za izazovima, opasnostima i rizikom, i to u smislu aktivnosti u
kojima sudjeluju, kao i u smislu uvjeta u kojima borave tijekom odmora. Jake
aktivnosti su: slobodno penjanje, spiljarenje, planinarenje, rafting i sl.
Zajednička karakteristika aktivnog odmora u prirodi je da se uglavnom organiziraju za manje
grupe od 6 do 24 osobe.
Tržište turističkog proizvoda aktivnosti u prirodi ima sljedeće indikatore (prema Horwath
HTL internet istraživanju):
•
meñunarodno tržište proizvoda aktivnosti u prirodi procjenjuje se na 4 do 5
milijuna putovanja
•
Europsko tržište procjenjuje se na oko 800.000 putovanja
•
Gosti proizvoda aktivnosti u prirodi u prosjeku troše oko 1.000 EUR po osobi
po putovanju
•
Gosti ovog proizvoda troše oko 400 EUR po osobi po putovanju na odjeću,
opremu, knjige i sl. u pripremnoj fazi njihovog putovanja
•
Daljini rast ovog proizvoda se očekuje u europskim zemljama sa fokusom na
'novo otkrivene' destinacije
73
Gosti
Gosti proizvoda aktivnosti u prirodi po svojem se profilu i karakteristikama razlikuju ovisno
o grupi ovog proizvoda (blage ili jake aktivnosti), ali prema Horwath HTL internet
istraživanju, generalno gledajući, ovi gosti su starosne dobi od 36 do 55 godina, na visokim
ili srednje visokim upravljačkim pozicijama ili zaposleni na administrativnim poslovima.
Blage aktivnosti
Jake aktivnosti
uglavnom srednje starosne dobi
srednje do visoko obrazovani i srednjih prihoda
parovi bez djece su značajni tržišni segment
starost od 26 do 35 godina
srednji prihodi
žive u urbaniziranim područjima
Gosti aktivnog odmora u prirodi uglavnom su parovi, a parovi sa odraslom djecom (36-55
godina starosti) su najveći tržišni segment ovog proizvoda. Njihovi stavovi prema starenju i
odmoru su različiti u odnosu na stavove njihovih roditelja, pa tako oni nastavljaju sa
aktivnostima iz svoje mladosti.
Tip smještajnih kapaciteta
Zbog same prirode ove vrste odmora, gosti tur. proizvoda aktivnosti u prirodi ne koriste
luksuzni ili skupi smještaj.
Samo 11% gostiju bira hotele visoke kategorije (5*), srednje i budžet hotele bira 44% gostiju.
Noćenje s doručkom je takoñer bitan segment smještaja, sa 24%.
Navike rezervacija
Većina rezervacija vrši se putem interneta (41%), preko turističkih agencija 32%, a zbog
osjetljivosti ove grupe turista na cijenu, najbitniji faktor pri odabiru smještaja i destinacije je
odnos cijene i kvalitete.
Ključni subjekti
Ključni subjekti u smislu organizacije i komercijalizacije ovog proizvoda su:
turoperatori i turističke agencije specijalizirane za organizaciju aktivnog odmora u
prirodi
Proizvoñači opreme za aktivnosti u prirodi
Specijalizirani oblici smještaja (npr. Adventure Hotels)
Destinacijske menadžment kompanije koje su odgovorne za kreiranje različitih
paketa aktivnosti destinacije i njihovu komercijalizaciju
74
Tržišni trendovi
Obzirom da rekreacija u prirodi čini jednu petinu ukupne svjetske turističke aktivnosti, važno
je ovdje sagledati ključne trendove tur. proizvoda aktivnosti u prirodi:
Nove navike putovanja – fleksibilni itinerari (što čini dio avanture), povećana razina
individualne organizacije odmora, istraživanje novih destinacija (dodatni element
avanture), tendencija uzimanja više kraćih odmora (zbog manjka vremena)
Nove motivacije – povećanja potražnja za netaknutom prirodom, veći zahtjevi u
smislu odnosa vrijednosti za novac, 'combo' iskustva (ponuda različitih aktivnosti u
prirodi u jednoj destinaciji. Često se aktivnosti 'pakiraju' kao individualna putovanja
ili po sniženim cijenama, te promoviraju kao 'combo' proizvod)
Novi segmenti – parovi sa odraslom djecom sada ulaze u mirovinu i imaju više
slobodnog vremena, iskusni su putnici/turisti sa većim diskrecijskim dohotkom, te
mladi (16 do 25 godina starosti) koji počinju uživati u doživljaju aktivnog odmora u
prirodi
Novi i rastući proizvodi – sve je veći broj mladih osoba i mladih obitelji bogatijih
novcem, ali siromašnijih vremenom, zahtjev za većim komforom u svim segmentima
ponude ovog proizvoda globalni je trend, i snažne su veze izmeñu proizvoda
aktivnosti u prirodi i ostalih proizvoda 'kupljenih' od strane istog gosta )cross
marketing aktivnosti)
Ključni faktori uspjeha
Ključni faktori uspjeha za proizvod aktivnosti u prirodi su:
jasno i diferencirano pozicioniranje destinacije
mogućnost online rezervacije
fleksibilnost paketa proizvoda
direktni letovi do destinacije i prisutnost niskotarifnih aviolinija do obližnjih
aerodroma
dobar odnos vrijednosti za novac u smislu iskustva i doživljaja destinacije
valorizacija lokalnih prirodnih resursa
smještaj integriran u doživljaj avanture
organizacija izleta sa iskusnim lokalnim vodičima
doživljaj jedinstvenog i neponovljivog iskustva aktivnog odmora
75
Jake i slabe strane proizvoda aktivnosti u prirodi
76
4. Strateški okvir
Proces stvaranja jedinstvene destinacije Wellness 3+ je logičan proces poticanja sinergije
turističkih resursa, atrakcija i ljudskih potencijala. Da bi se u potpunosti ti potencijali mogli
iskoristiti potrebno je sagledati koje se pretpostavke moraju zadovoljiti kako bi postojeći
potencijal bio u potpunosti razvijen.
Prije svega postoje dvije ključne točke koje daju problematski okvir razvoja jedinstvene
destinacije Wellness 3+:
1. Slovenska i hrvatska strana imaju različite početne pozicije u pokušaju zajedničkog
razvoja destinacije
2. Izmeñu slovenske i hrvatske strane je vanjska granica zajednice EU-a, tzv.
Schengenska granica
4.1. Različite početne pozicije
Obje strane su svoj makroekonomski, pravni i socijalni okvir razvijale prema vlastitim
potrebama stanovništva zemlje. Ključne točke različitosti obje strane se mogu identificirati
na kognitivnoj razini, ne ulazeći u strukturalne elemente svake od logičkih cjelina:
•
Zakonodavstvo – obje strane imaju različite zakone koji se direktno dotiču turističke
djelatnosti (Zakon o turizmu, Zakon o lječilištima, Zakon / Uredba o ruralnom
turizmu, itd) gdje postoje objektivne prepreke u kreiranju jedinstvene i zajedničke
ponude turističkih proizvoda i usluga
•
Makroekonomski okvir - Subvencije, porezi, davanja, procesi osnivanja poduzeća,
radna snaga, ekonomske snaga stanovništva (diskrecijski dohodak) kao i otvorenost
prema novim investicijama još više dotiču problematiku kreiranja zajedničke
destinacije
•
Administrativno - upravna – S slovenske strane postoji veća disperziranost u obliku
više administrativnih cjelina, dok sa hrvatske strane je samo jedna administrativna
cjelina. Dodatno, usporeñujući razinu cjelina, hrvatska Županija ima veću ingerenciju
od slovenskih dviju subregija i jedne regije
•
Turistički razvoj – Slovenska strana je dugi niz godina razvijala svoj proizvod Zdravlje
i wellness, dok je hrvatska strana uglavnom na početku razvoja (zbog objektivnih
problema restrukturiranja termi i privatizacije). S druge strane obje strane imaju na
pojedinim istaknutim točkama razvijene ruralne turizme kao i ostale aktivnosti, no u
oba slučaja bez profesionalnog upravljanja.
77
•
Turistički marketing – Obje strane imaju prije svega nadležne nacionalne turističke
marketing planove, koji su uzeli u obzir nacionalne strategije komercijalizacije, i to
može predstavljati odreñeno ograničenje u budućoj suradnji i kreiranju jedinstvene
destinacije i time marketinga destinacije
4.2. Schengen i granica
Kreiranje zajedničke destinacije je uvelike otežano ukoliko nema slobodnog prijelaza turista
sa jedne strane (slovenske) na drugu (hrvatsku) i obratno. Schengenski režim granice nalaže
prijelaz i kretanje turista na meñunarodnim graničnim prijelazima dok su malogranični
prijelazi namijenjeni samo stanovnicima Hrvatske (stanovnici graničnog područja) i Slovenije
(stanovnici graničnog područja).
Već su zaživjeli neki pokušaji rješavanja graničnog problema prijelaza turista (manje grupe),
no ključni problem leži u individualnim gostima koji bi htjeli voziti bicikl i/ili pješačiti sa obje
strane i prelaziti granicu nekoliko puta.
Ovo je ključni problem aktiviranja područja obje strane i jedino rješenje se vidi u pomicanju
Schegenske granice prema istoku nakon pristupanja Hrvatske u EU.
Do tada, potrebno je početi razmišljati i graditi strukturu ruta, aktivnosti i sl. Koje se nakon
micanja Schengenske granice spajaju u jedinstvenu ponudu.
4.3. Zaključak
Zbog gore navedenih objektivnih prepreka, kratkoročno se mogu samo preporučiti aktivnosti
koje može svaka od strana raditi zasebno, te djelomice neke aktivnosti zajednički, dok na
srednjoročnom planu (nakon ukidanja Schengenskog režima granice) se može preporučiti
revizija napravljenog i nova strategija zajedničkog djelovanja, no u tom trenutku doista
operativna i zajednička.
78
5. Okvir za viziju i pozicioniranje
S obzirom na promjenljive uvjete na turističkom tržištu, na promjene u uzorcima ponašanja
gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija, vizija i
tržišno
pozicioniranje
u
današnjem
globalnom
turističkom
svijetu
su
jedinstveno
kompleksne kreacije.
Vizija se kreira kako za današnje, tako i za buduće tržište, te zajedno sa pozicioniranjem
tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budućim tržištem.
Tržišno pozicioniranje, s druge strane naglašava koji fizički, ali i emocionalni aspekti
destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihvaćeni od lokalne zajednice kako
bi razvoj bio uspješan, odnosno prihvaćen od strane turističkog tržišta.
U tom smislu, vizija, kao objektivizirana slika budućnosti ima za zadatak kreirati pozitivnu
sinergiju izmeñu lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turističkih proizvoda) te globalnih
pravila igre turističke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje
poslovnim subjektima, marketing itd.) čime ovo područje, uz usuglašene interese i želje
lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprjeñenja života i održivog turističkog razvoja.
Prijedlog temeljnih odrednica za definiranje vizije razvoja destinacije Wellness 3+:
• Destinacija Wellness 3+ će turizmom revitalizirati prostor i generirati
gospodarski rast, a to će učiniti integriranom turističkom ponudom čime
će naglasiti identitet i značajke prostora i ljudi koji na njemu žive.
• Njegovanjem
tradicije
u
novostvorenim
vrijednostima
prostora,
te
integracijom slovenske i hrvatske strane ove jedinstvene regije, aktivira se
cjelokupni turistički lanac vrijednosti, što znači i povezivanje te usku
suradnju svih ključnih subjekata destinacije Wellness 3+ i njenog
neposrednog okruženja.
• Jedan od ključnih temelja daljnjeg razvoja je turistički proizvod Wellnessa i
zdravlja,
ali
destinacija
nudi
i
druga
profesionalno
oblikovana
i
komercijalizirana turistička iskustva, doživljaje i aktivnosti
• Ruralni turizam predstavlja refleksiju ukupnog identiteta prostora i jedan
od važnijih modela turističkog aktiviranja prostora
• Revitalizacija
i
kreativan
način
interpretiranja
bogatstva
kulturnog
identiteta i povijesti ovog kraja ključni su za integrirani razvoj ove
destinacije.
79
Nadalje, ukupan prirodni i antropološki kontekst cjelokupne destinacije Wellness 3+,
odnosno ključne vrijednosti i atributi s kojima ona raspolaže čine jedan, ali važan dio
mozaika ukupnog prostora regije u kojoj se ova destinacija nalazi, a koja se može
pozicionirati koristeći sljedeće odrednice:
Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje destinacije Wellness 3+:
• Destinacija Wellness 3+ se svijetu predstavlja kao moderna destinacija
koja na turističkom tržištu nudi iskustva i doživljaje u idiličnom prirodnom
okruženju, promovira užitak zdravog načina života, i ponosi se svojom
kulturom i tradicijom.
• Koristi bogatstvo vode na svom prostoru i nudi zdrav, relaksirajući odmor
sa foksuom na wellness u idiličnom prirodnom okruženju.
• Svoj ruralni prostor revitalizira i interpretira, slijedeći relevantna globalna
iskustva, gdje se na najbolji način i skladno isprepliću način života i
proizvodnja sa turističkom rekreacijom. Uz tradicionalno oblikovane
sadržaje i ruralna iskustva, posebno je usmjerena na ponudu aktivnosti u
prirodnom ambijentu (jahanje, pješačenje, bicikliranje, itd.).
• Svojim gostima, destinacija Wellness 3+ nudi profesionalno oblikovane
proizvode, aktivnosti i usluge visoke kvalitete, u okviru:
o
Zdravlja i revitalizacije u skladu s prirodom
o
Interpretaciji tradicije, povijesti i kulture
o
Doživljaju ruralnog života
o
Iskustvu lokalne gastronomije
Napomena: Obzirom na trenutna ograničenja u koherentnom razvoju destinacije Wellness
3+ (različite početne pozicije, ograničenja zbog Schengenske granice, itd.), kao i potrebu da
se oko vizije i pozicioniranja usuglase svi ključni subjekti razvoja turizma destinacije, a zbog
činjenice da definiranje vizije i pozicioniranja nije predmet ovog projekta, ovdje su dane
isključivo smjernice / odrednice za buduće formuliranje vizije razvoja turizma destinacije
Wellness 3+ i njeno pozicioniranje na turističkom tržištu.
80
6. Turistički proizvodi
Razvoj proizvoda područja / destinacije Wellness 3+ slijedi globalne trendove turističkih
tržišta, pritom se oslanjajući na temeljnu strukturu atrakcija, ali i na već utemeljene
odrednice ovog projekta (wellness, aktivni odmor, kultura i priroda, te gastronomija).
Prijedlog portfelja turističkih proizvoda za Wellness 3+ mora uzeti u obzir sljedeće:
•
Turistička industrija na globalnoj razini danas funkcionira u okviru velikog broja
svjetski poznatih turističkih destinacija, odnosno klastera. Te turističke destinacije ili
klasteri konkuriraju u različitim poslovnim turističkim sektorima, a konačni cilj svake
destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju
na tržištu.
•
Više od 300 kategorija turističke potražnje danas posluje u svijetu, a za svaku
kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potražnje i
proizvoda čini tržište. Na svakom od tih tržišta odvija se specifičan odnos razmjene
vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turističkog lanca vrijednosti koji se
oblikuje za svako tržište. Nadalje, sva ta tržišta se sve brže šire i diversificiraju, pa je
stoga nužno pratiti te promjene i njihove karakteristike.
•
Skup kompanija / poduzetnika koji opslužuje to tržište čini poslovni sektor. Stoga,
svako tržište ili poslovni sektor ima svoju
vlastitu i njemu specifičnu, dugoročnu
atraktivnost, vlastita tržišna pravila igre, ključne faktore uspjeha, informatičku
mrežu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno način distribucije i prodaje
proizvoda.
•
S time u vezi, destinacija Wellness 3+, u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora
definirati proizvode/tržišta s kojima će krenuti na domaće / regionalno tržište. Ovdje
se polazi od činjenice da ovo područje povijesno gledano nije bilo značajan akter u
turizmu, pa mu njegova pozicija početka omogućava biranje načina i smjera ulaska
na tržište.
Nadalje, uzimajući u obzir specifičnu situaciju destinacije Wellness 3+, portfelj turističkih
proizvoda Wellness 3+ destinacije temelji se na sljedećim pretpostavkama:
•
Wellness 3+ destinacija svoj daljnji razvoj temelji na tri proizvoda (Wellness i
zdravlje, Ruralni turizam, i Specijalni interesi), a koji integriraju aktivnosti u prirodi,
rekreaciju, kulturu i gastronomiju u ruralnom okruženju.
81
•
Iskustva uspješnih destinacija slične resursne osnove pokazuju da se fokus razvoja
proizvoda od samog početka razvoja destinacija temeljio na dva do tri ključna
turistička proizvoda koje su razvijali do razineizvrsnosti
•
Atraktivnosti područja i trendova kreiranja turističkih lanaca vrijednosti u područjima
nacionalnih parkova u planinama
Slijedom toga, predlaže se fokus na razvoj sljedeće ključne turističke proizvoda destinacije
Wellness 3+ – turistički proizvod Wellnessa i zdravlja, Ruralni turizam, Specijalni interesi
(aktivnosti u prirodi, kultura, gastronomija i vino).
Wellness i
zdravlje
Ruralni turizam
Specijalni interesi
U nastavku slijedi eksplikacija svakog proizvoda u smislu njegovog opisa, ključnih
segmenata, mogućih aktivnosti, te neophodnih uvjeta turističke infrastrukture i smještajnih
kapaciteta.
82
RURALNI TURIZAM
Opis proizvoda
Ruralni turizam podrazumijeva i uključuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih
sadržaja
koje
organizira
ruralno
stanovništvo
u
ruralnim
područjima
/
destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i
životne vrijednosti lokalnog stanovništva, te je poluga ekonomskog razvoja i
podizanja životnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima održivog
razvoja i očuvanja prirodnih resursa.
Danas su u Europi izrazito poznate turističke ruralne marke Francuske (Gites de
France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). Promatrano u
prethodnom petogodišnjem razdoblju, u ruralnom turizmu je ostvareno preko 18
mil. putovanja godišnje, odnosno oko 7% ukupnih meñunarodnih putovanja.
Prosječna potrošnja po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura
dnevno.
Prosječni godišnji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 - 4%.
Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno čine
više od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma.
Ruralni turizam predstavlja obično drugi ili treći odmor i traje najduže do 10 dana.
Proizvod je vrlo sezonalan i vrhunci potražnje su u proljeće i jesen
Segmenti proizvoda
Iskustvo / doživljaj ruralnog života; Aktivni odmor u ruralnoj sredini.
Moguće aktivnosti
Doživljaj ruralnog života i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Opuštanje i
rekreacija u ruralnom okruženju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i
povijesnim atrakcijama.
Sadržaji, usluge, oprema, turistička infrastruktura i atrakcije
Pješačko-biciklističke staze; Kušaonice (vino, sir,med);
Smještajni kapaciteti
Eko/etno sela;
Ruralni bed & breakfast (noćenje sa doručkom – ova kategorija treba koristiti
engleski naziv, jer je to na turističkom tržištu vrlo prepoznatljiva i snažna
marketinška marka);
Ruralni obiteljski hoteli;
Ruralna kuća za odmor;
Boutique hoteli u ključnim turističkim punktovima destinacije
83
SPECIJALNI INTERESI
Opis proizvoda
Proizvod specijalnih interesa sastoji se od više tržišnih niša, a u slučaju ovog
projekta, njegove su glavne komponente aktivnosti u prirodi, segment kulture, te
gastronomije i vina.
Segment aktivnosti u prirodi podrazumijeva rekreativne aktivnosti koje se dogañaju
u prirodnom, neobičnom, egzotičnom, udaljenom ili divljem okruženju. Usko je
povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a
najčešće se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici očekuju iskustvo
(kontroliranog) rizika i/ili uzbuñenja, ili, s druge strane, mira pri čemu testiraju
svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti.
Gastronomija i vino podrazumijeva segment koji integrira tradicionalni način
pripreme
i
usluživanja
lokalnih
specijaliteta
sa
sofisticiranijim
pristupom
komercijalizaciji za potrebe turista. Gastronomska ponuda destinacije Wellness 3+
mora objediniti sve specijalitete ovog kraja (domaći gastro proizvodi i vina) te je
važno da da se kreiraju tržišne marke specifičnih tradicionalnih gastronomskih
proizvoda ovog kraja. Iznimno važna je integracija lokalnih vina i gastronomije. Ovaj
segment će biti značajan element u svim ostalim turističkim proizvodima Wellness
3+ destinacije.
I konačno, segment kulture predstavlja heterogeni sklop koji uključuje nasljeñe
(posjete kulturno-povijesnim spomenicima i atrakcijama), a gosti su uglavnom
motivirani potragom za dalekom prošlošću koju često romantiziraju. S druge strane
tu su putovanja motivirana upoznavanjem suvremene kulturne produkcije (muzička,
scenska, likovna umjetnost), a ključne su destinacije gradovi i veća urbana središta.
Uz to, u okviru ovog segmenta su putovanja motivirana dogañajima (festivali,
koncerti, izložbe, ceremonije, itd.). Za destinaciju Wellness 3+ valorizira se
kompletna kulturno-povijesna baština (muzeji, dvorci, itd.) slovenske i hrtvatske
strane destinacije.
Proizvod specijalnih interesa, većinom se veže za odreñenu sezonu, ali s obzirom na
veliki broj njegovih tržišnih niša, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine.
Ovaj proizvod obično predstavlja treći odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom
glavnog odmora, a upravo to daje šansu destinaciji Wellness 3+ da ovim
proizvodom cilja na šire tržište regije, a osobito u ljetnoj sezoni.
Segmenti proizvoda
Grube i blage rekreacijske aktivnosti u prirodi, kultura (posjete kulturno-povijesnim
atrakcijama, dogañaji, kulturne ture) i gastronomija i vino
Moguće aktivnosti
Pješačenje, planinarenje, biciklizam; Team building aktivnosti u prirodi; Jahanje;
84
Avanturistički parkovi; Posjete turističkim atrakcijama (dvorci, muzeji, atrakcije, itd.);
Ture; Kušanje lokalnih specijaliteta i vina; Dani posvećeni odreñenoj vrsti jela, pića,
voću, povrću; Seoska gospodarstva / domaćinstva / kmetije, itd.
Sadržaji, usluge, oprema, turistička infrastruktura i atrakcije
•
Sadržaji i oprema za sportske / rekreacijske aktivnosti
•
Mogućnost najma / kupnje opreme potrebne za aktivnosti
•
Unutarnji i vanjski sportsko-rekreativni sadržaji i oprema
•
Medicinska i spasilačka podrška
•
Škole, tečajevi, takmičenja, manifestacije i slično
•
Animacija, programi, koncerti sa temom
•
Festivali, karnevali, vjerske proslave, parade, komemoracije
•
Koncerti, javne izložbe, ceremonije
•
Sportska takmičenja
•
Godišnjice, proslave, i sl.
•
Posjete muzejima, izložbama, dvorcima
•
Tematizirani kulturni itinerari / obilasci kulturno povijesnih atrakcija
•
Odgovarajuća gastronomska ponuda zdrave hrane
•
Shopping
•
Centar za iznajmljivanje / kupovinu opreme za biciklizam i pješačenje;
•
Pješačko-biciklističke staze;
•
Avanturistički park;
•
Prostor za prihvat grupa (gastronomija)
•
Posebno oblikovani itinerari i rute sa temom gastronomije
•
Aktivnosti / tečajevi povezani sa procesom pripreme hrane
•
Certifikati porijekla (oznake)
•
Sustav sigurnosti
•
Mogućnost kupnje tipičnih proizvoda (gastro i vino) direktno od proizvoñača
•
Mogućnost uzimanja / kupnje pripremljenih specijaliteta
•
Kvalitetno dizajnirane trgovine
•
Tematski muzeji, izložbe, manifestacije, i slično
•
Sustav označavanja
•
Mogućnost naručivanja i dostave proizvoda telefonom, internetom
•
Mogućnost plaćanja kreditnim karticama
•
itd.
Smještajni kapaciteti
Svi smještajni kapaciteti destinacije Wellness 3+
85
WELLNESS I ZDRAVLJE
Opis proizvoda
Za destinaciju Wellness 3+, turistički proizvod wellnessa i zdravlja potrebno je
vezati uz wellness u ruralnom okruženju. Općenito, wellness turizam zanimljiv je
klijentima dobrog zdravlja a koji su u potrazi za tretmanima koji će im omogućiti
održavanje tog statusa, odnosno spaja 'wellbeing' i 'fitness' i oblikuje ponudu
aktivnosti u tom smislu.
Klijenti proizvoda zdravlja i wellness-a u potrazi su za boljim zdravljem,
smanjenjem prekomjerne težine, smanjenjem utjecaja starenja, smanjenjem bola i
nelagode, uklanjanjem stresa i sl., što su ujedno i glavni motivi odabira ovog
proizvoda. Uz to, ovi gosti vole se baviti aktivnostima na otvorenom (npr.
biciklizam i pješačenje). Potražnja za ovim proizvodom konstantna je tokom cijele
godine.
Tržište zdravlja i wellness-a očekuje najveću dinamiku rasta u segmentu
medicinskih programa, odnosno terapijama i tretmanima vodom.
Klijenti ovog proizvoda u destinaciji Wellness 3+ će uživati u programima i
uslugama vezanim uz tipičan proizvod wellnessa i zdravlja, koji će biti oblikovani
na način da integriraju i koriste bogatstvo termalnih izvora i dugogodišnju tradiciju
termi, te prirodna i kulturna obilježja ovih područja Zagorja i Slovenije.
Glavni klijenti proizvoda wellness i zdravlje su individualni gosti, parovi bez djece i
male grupe.
Segmenti proizvoda
•
Različiti 'wellbeing' tretmani
•
Fitness programi
•
Relaksacija u ruralnom okruženju
•
•
Rekreacijske aktivnosti u prirodi
Sadržaji, usluge, oprema, turistička infrastruktura i atrakcije
•
Bazeni, jaccuzi
•
Kozmetički tretmani (pedikerski, manikerski i ostali beauty tretmani)
•
Masaža, sauna, solarij, aromaterapija i ponuda ostalih terapija sa fokusom
na 'wellbeing' i ljepotu
•
Fitness programi
•
Programi obrazovanja sa fokusom na zdravu prehranu i regulaciju težine
•
Meditacijske i orijentalne tehnike opuštanja
•
Relaksacija u rualnom okruženju
•
Uz glavne motive dolaska na wellness odmor, ovim gostima potrebno je
ponuditi bavljenje aktivnostima na otvorenom poput biciklizma i pješačenja,
te upoznavanje kulturno-povijesnim nasljeñem destinacije Wellness 3+
•
Organizacija kratkih izleta i posjeta lokalnim dogañajima i festivalima je
86
dodatna aktivnost
Smještajni kapaciteti
•
Postojeći wellness hoteli i terme
•
Wellness hoteli u idiličnom prirodnom okruženju od 4* sa kvalitetnim
wellness sadržajima
•
Ruralni resort sa wellness sadržajima (u budućnosti)
87
7. Marketing - Individualne i zajedničke aktivnosti
7.1. Individualne aktivnosti
Svako područje se interno razvija prema svojim specifičnim zahtjevima - Hrvatska
privatizira, izgrañuje, podiže kvalitetu i bavi se marketingom dok Slovenija prvenstveno
podiže kvalitetu ponude i povezuje i radi na zajedničkom marketingu područja. Predviñen
period ove faze je 4 godine - do 2015.g. Detaljno se mogu navesti sljedeće samostalne
aktivnosti:
Hrvatska strana
•
Ključni proizvod regije i buduće zajedničke destinacije (Zdravlje i wellness) da bi
mogao biti izgrañen na profesionalni način mora provesti do kraja proceduru
restrukturiranja i privatizacije poduzeća koja imaju ključne resurse te njihova
modernizacija i obnova. Dodatno, u tom budućem proizvodu regije je potrebna
dodatna turistička infrastruktura te započeti izgradnju profesionalnog marketinga
tog proizvoda
•
Ruralni turizam, kao profesionalni turistički proizvod, treba izboriti od regionalne
Uprave dodatne poticaje i subvencije, kao i dodatna znanja da bi se dogodili novi
smještajni kapaciteti i ponuda doživljaja
•
Specijalni interesi kao dodatna vrijednost destinacije ima za potrebu izgradnju
turističke infrastrukture (staze za bicikle, pješake i planinare, oznake, smeña
signalizacija, interpretacijski centri) kao i početak profesionalnog marketinga
proizvoda
Slovenska strana
•
Zdravlje i wellness proizvod koji je na višoj razini od hrvatske strane, ima potrebu za
usmjerenjem pojedinih objekata i specijalizacijom svoje ponude (za odreñene vrste
zdravstvenih problema, za odreñene tretmane), kao i dodatno podizanje kvalitete (ne
toliko u fizičkom proizvodu koliko u sofistikaciji i dodatnom obrazovanju ljudskog
faktora) te pristup marketingu sa dodatnim alatima u vidu elektroničkog marketinga
•
Ruralni turizam uglavnom zadovoljava ponudom no dodatna kvaliteta u smislu
ljudskog faktora je potrebna (edukacije i rad sa kmetijama)
•
Specijalni interesi su uvelike razvijeni i potreban je dodatni i kreativan marketinški
napor kako bi se na interesantan način predstavili potencijalnom tržištu
88
7.2. Zajedničke aktivnosti
Zajedničke aktivnosti imaju najjači ponder u stvaranju buduće zajedničke destinacije
Wellness 3+, upravo zbog toga što postoji vrijeme prilagodbe svih ključnih elemenata
turističke ponude do 2015. Godine kao pretpostavljene godine ukidanja Schengenskog
režima izmeñu Hrvatske i EU.
Aktivnosti se dijele na strukturalne i marketing aktivnosti, a koje su identificirane da ih je
moguće zajednički graditi iz pozicije sadašnje suboptimalne pozicije suradnje preko
Schengenske granice.
7.2.1. Strukturalne aktivnosti
Strukturalne aktivnosti imaju za cilj postavljanje temelja koji su potrebni za buduću
zajedničku destinaciju Wellness 3+, a koje ne dolaze u konflikt sa gore navedenim
preprekama dviju država:
•
Osnivanje radne skupine (Koordinacijskog tijela) koju čine razvojne agencije
područja, turističke zajednice i organizacije (regionalne i lokalne) i ključni turistički
subjekti na oba područja
•
Inventarizacija i klasifikacija zajedničke atrakcijsko resursne osnove kako bi se
smisleno moglo pristupiti izgradnji zajedničkog portfelja proizvoda, atrakcija i
doživljaja
•
Zajednički rad i prijedlog, ali i operacionalizacija zajedničke ponude u obliku
inicijalnih prekograničnih proizvoda – tura
•
Strukturiranje zajedničke promocije sa fokusom na oglašavanje putem interneta (od
50 do 60 % ukupno rezerviranih sredstava) - oblikovanje web stranice te
nastavljenom zajedničkom pojavljivanju na domaćim i nekim od meñunarodnih
promocijskih i specijalnih dogañaja
•
Upravljanje bazom podataka ponuñača, kao i tržišta
7.2.2. Marketinške aktivnosti
Kao i svaki destinacijski marketinški sustav, tako i ovaj destinacije Wellness 3+ mora biti
formuliran na način da taktičke aktivnosti po područjima djelovanja budu sukladne cilju
postupne izgradnje zajedničke destinacije.
To je i prvi korak u postavljanju marketinškog sustava, koji mora imati četiri glavna područja
i to:
89
•
Taktike proizvoda kao sredstvo za rast atraktivnosti i konkurentnosti turističkih
proizvoda
•
Taktike prodaje kao sredstvo pojačanja prisutnosti jedinstvene destinacije Wellness
3+ u sustavima komercijalizacije
•
Komunikacijske taktike kao dosadašnje dominantne aktivnosti no u novom obliku sa
•
Taktike marketing infrastrukture koje su nužne za tehnološko opsluživanje sustava
boljom efikasnosti u smislu utrošenog i dobivenog
kao i veću efikasnost sustava donošenja odluka.
U nastavku objašnjavamo 14 ključnih marketing taktika koje se mogu na razini
Koordinacijskog tijela destinacije Wellness 3+ provesti bez velikih prepreka.
90
Taktike proizvoda
1
Taktike proizvoda
Top 20 turističkih atrakcija
Prioritet
CILJ
Poboljšano odlučivanje gostiju
Kreacija ključnih simbola regije
Fokusirane investicije
Efikasniji marketing
CILJANA SKUPINA
Turistički subjekti regije
Javni sektor općina i regije
OPIS AKTIVNOSTI
Kreiranje zajedničkog koordinacijskog tijela koje čine članovi javnog i privatnog sektora regije a
koje analizira turistički potencijal prirodnih i kulturnih atrakcija. Top 20 atrakcija treba dobiti najviši
prioritet u razvoju web-a kako bi se omogućilo gostima da mogu sami kreirati vlastita turistička
iskustva. Ukoliko je potrebno dodatno investirati u odabranih top 20 atrakcija, potrebno je ciljano
pristupiti jednom od europskih razvojnih fondova kako bi se akvizirala potrebna sredstva. Top 20
atrakcija je potrebno snažno i kontinuirano promicati na svim dostupnim kanalima.
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Članovi koordinacijskog tijela sastavljaju širu listu atrakcija koje bi se trebale uzeti u obzir
2. Top 20 atrakcija se odabire na bazi nekoliko elemenata: atraktivnosti, potrebnih sredstava da
se turistificiraju, da su u skladu sa općim pozicioniranjem regije i da su usklađeni sa
proizvodnim portfeljem regije
3. Angažiranje tima eksperata koji definiraju sustav iskustva i doživljaja atrakcija, potrebne
investicije i fondove na koje se računa.
4. Označavanje i promotivne aktivnosti top 20 atrakcija
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Hrvatska, Slovenija, ključna emitivna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
Označavanje
Sve komunikacijske taktike
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Uključivanje svih ključnih subjekata potrebnih za operacionaliziranje i izvedbu top 20 atrakcija
Dostup financiranju i fondovima
Kvaliteta doživljaja na odabranim atrakcijama
On-line i off-line komunikacija top 20 atrakcija
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Profesionalno izvedene atrakcije će služiti kao primjeri najbolje prakse za daljnji razvoj
sekundarnih atrakcija i doživljaja
Ključni turistički subjekti raspolažu sa odličnim materijalom za promociju i prodaju
Visoka razina znanja o atrakcijama služi kao i alat za privlačenje investicija u regiju
KLJUČNI SUBJEKTI
Koordinacijsko tijelo
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Turistička poduzeća i individualni objekti u regiji
Ostale javne i ne-vladine institucije
91
2
Taktike proizvoda
Prioritet
Oznake kvalitete
CILJ
Lakši odabir i planiranje za turiste
Povećano povjerenje i zadovoljstvo posjetitelja
Podignuta kvaliteta turističkih proizvoda
CILJANA SKUPINA
Turistička poduzeća i ponuđači
Općine i javna uprava
OPIS AKTIVNOSTI
Kreiranje sustava označavanja koji potvrđuje da je određeni proizvod ili doživljaj u skladu s
posebno unaprijed definiranim kvalitetama i atributima. Oznake služe za naglašavanje
raznolikosti destinacije kao i za davanje sigurnosti oko kvalitete ponude turističkih proizvoda.
Odabir kriterija označavanja će biti polazna točka, oni mogu biti i kvalitativne i kvantitativne
prirode, a koordinacijsko tijelo će osigurati da je odredište / atrakcija stvarno u skladu sa svim
postavljenim kriterijima. Oznake će se koristiti u obliku znakova na odredište, ali i u marketing
kanalima, tako da na primjer, posjetitelji web stranice mogu naći većinu „autentičnih sela u regiji".
Neki primjeri oznaka su - Sela: slikovita naselja, povijesna sela; Nezaboravni panoramski pogledi;
Najbolji dvorci i kurije itd.
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Koordinacijsko tijelo definira kriterije i specifikacije svake oznake (zahtjevi koje turističko
poduzeće, fizička osoba, atrakcija, resurs i sl. Mora zadovoljiti da bi zaslužio određenu
oznaku kvalitete)
2. Odabir hotela, restorana, sela, naselja, parkova, kulturnih artefakata i sl. Koji imaju potrebne
elemente
3. Definiranje imena i simbola za svaku oznaku kvalitete
4. Komunikacija karakteristika svake oznake kvalitete prema tržištu i ključnim subjektima
5. Striktna kontrola procesa aplikacije oznaci kvalitete da bi se mogao uspostaviti sustav
kontrole kvalitete ponude
6. Proizvodnja grafičkih simbola za pokazivanje prema tržištu, a koji se koristi od strane
turističkih poduzeća i destinacija u svojim promotivnim materijalima i kampanjama
7. Godišnja revizija oznaka kvalitete kako bi se zadržao standard kvalitete pojedine oznake
kvalitete kao i istraživanje potencijalnih kandidata za svaku kategoriju oznake kvalitete
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Sva potencijalna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
Top 20 turističkih atrakcija
Top 10 tura
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Odabir i striktna primjena kriterija za kategorije oznaka kvalitete
Primjena svih kategorija oznaka kvalitete kroz promotivne i prodajne kanale (posebno web)
Praćenje reakcija turističkog sektora i gostiju kako bi se pronašla područja unaprjeđenja
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Turistička poduzeća i destinacije koje mogu koristiti oznake kvalitete u svojim materijalima
Atrakcija sa oznakom kvalitete se može istaknuti između ostalih atrakcija i biti prepoznata
Motivacija lokalnih javnih tijela može biti više usmjerena turizmu
KLJUČNI SUBJEKTI
Koordinacijsko tijelo
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Svi ponuđači turističkih proizvoda i usluga
92
3
Taktike proizvoda
Turistička signalizacija
Prioritet
CILJ
Jasan i homogeni sustav signalizacije
Vodič turistima kroz destinaciju
CILJANA SKUPINA
Ključni privatni i javni subjekti
Turisti
OPIS AKTIVNOSTI
Kreiranje homogenog sustava turističke signalizacije za glavna mjesta od interesa, prirodne i
kulturne resurse, atrakcije i turističke usluge (smještaj, hrana i piće, informacijske točke itd.).
Znakovi trebaju biti na bar dva jezika (engleski i lokalni)
Nužno je postavljanje tri kategorije signalizacije:
Promocija: privlači turiste određenoj atrakciji ili resursu
Informacija: omogućava informacije o atrakciji ili resursu
Destinacija: pokazuje smjer prema određenoj atrakciji ili resursu
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Koordinacijsko tijelo radi reviziju postojećih oznaka i postavlja homogeni sustav, posebno na
nedostupnijim mjestima (staze za trekking, pješačenje itd.)
2. Kreiranje iscrpne liste mjesta za označavanje (postojeće i nepostojeće a potrebne) – započeti
sa top 20 atrakcija i top 10 tura
3. Koncept i kategorizacija tri vrste oznaka: promotivne, lokacijske i informativne oznake
4. Uzeti u obzir i sustav oznaka kvalitete
5. Ugovaranje proizvodnje i postavljanja oznaka
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Sve emitivna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
Top 20 turističkih atrakcija
Oznake kvalitete
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Osiguravanje grafičkog dizajna koji je lagan za razumijevanje i čitanje
Određivanje ponude regije koja treba biti označavana
Posebna pažnja se posvećuje putevima u prirodi kao posebnim elementima ponude
KLJUČNI SUBJEKTI
Koordinacijsko tijelo
Regionalne i lokalne turističke zajednice
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Lakoća pronalaska točaka od interesa u regiji
Promocija aktivnosti na otvorenom u regiji
93
4
Top 10 tura
Taktike proizvoda
Prioritet

CILJ
Bolji doživljaji i iskustvo turista
Kvalitetnije upravljanje turistima
Povećano kreiranje dodane vrijednosti destinacije
CILJANA SKUPINA
Turistička poduzeća i pojedinci
Općine i turističke zajednice
Ne vladine organizacije
OPIS AKTIVNOSTI
Ideja ove taktike je da promovira primjere tura i izleta po regiji za individualne i grupne posjetitelje,
ali i turističke agencije kao jedinstvene ideje za turistifikaciju regije. One pomažu shvaćanju regije
kao turističke destinacije i poboljšavaju razinu doživljaja. Sustav tura i izleta bi se trebao na
godišnjoj razini revidirati i osvježiti ovisno o povratnim informacijama sa terena.
Primjeri tura
Linijska
Kružna
Zvjezdana
Multi tura
Dnevni itinerer može biti između 50 i 150 km te ture mogu trajati od jednog do četrnaest dana,
ovisno o razini atrakcija i doživljaja u regiji.
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Klasifikacija turističkih atrakcija koje se mogu grupirati u format ture ili itinerera.
2. Identifikacija temi snažno povezanih uz regiju – autentična mjesta, priče i legende, itd.
3. Kreiranje tematskih itinerara sa odabranim resursima i temama, ali i općih tura za one koji su
zainteresirani samo za otkrivanje prostora / regije
4. Postavljanje sustava rangiranja tura i itinerera prema danima, prema temi (priroda, kultura,
povijest, gastronomija, sport itd.) i modalitetu (autom, biciklom, pješke itd.)
5. Planiranje potrebnih investicija
6. Katalogizacija svih tura i itinerera, dostupnih na nekoliko jezika
7. Godišnja revizija tura i itinerera radi osiguravanja razine doživljaja
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
POVEZANE TAKTIKE
Sva emitivna tržišta
Top 20 turističkih atrakcija
Oznake kvalitete
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Uključivanje svih subjekata u proces odlučivanja
Uključivanje samo top atrakcija i resursa u taktiku
Odabir itinerara dostupnih i tržištu i turističkim subjektima elektronski i u obliku brošura
Praćenje reakcija i traženje povratnih informacija o turama radi poboljšanja sustava
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Privlačenje investicija uz itinerere radi podizanja kvalitete i vrijednosti turistima i stanovništvu
Itinerari se mogu koristiti u promotivne svrhe kao dokumentarni kratki filmovi i potaknuti posjetu
KLJUČNI SUBJEKTI
Lokalne i regionalne turističke zajednice i organizacije
Ponuđači turističkih usluga i aktivnosti
94
Taktike prodaje
5
Taktike prodaje
Web portal zadnje generacije
Prioritet
CILJ
Poboljšani imidž regije prema turistima, putnicima,
turističkim subjektima, investitorima itd..
Poboljšani buking
Bolji odnos sa medijima i javnosti
CILJANA SKUPINA
Turistička poduzeća i ponuđači
Lokalne agencije i turoperatori
Mediji
Gosti (klijenti) sa internet konekcijom
OPIS AKTIVNOSTI
Jedan od najvažnijih marketing alata koje regija može imati u procesu slanja poruka prema
potencijalnom tržištu: web stranica ima ulogu prozora regije za globalno turističko tržište.
Portal mora sadržavati detaljne informacije o turističkim atrakcijama i doživljajima, smještajnim
mogućnostima, kulturne točke od interesa, mogućnost lokalnog prijevoza, rezervacijski sustav za
većinu iskustava, smještaja i hrane i pića. Glavni princip je omogućiti potencijalnom klijentu
gotovo sve da obavi prije dolaska u samu destinaciju (rezervaciju smještaja, kupnju karti za
atrakcije, mape, brošure itd.). Glavne karakteristike uspješnih turističkih portala:
a) Visok vizualni dojam – umjesto puno informacija na središnjoj stranici postaviti snažne i
prekrasne fotografije
b) Sadržaj – O nama (destinacija). Što raditi. (proizvodi) Destinacije. (točke od interesa)
Događaji. (festivali, događaji i sl.). Naglasci/ prijedlozi. (Glavne snage regije u obliku ponude)
Što je novo?(opis novih sadržaja) Planer putovanja. (prijedlozi itinerera).
c) Funkcionalnost web portala – postavljanje rezervacijskog sustava, generiranje informacija
putem upitnika, mikro stranice i linkovi, integriranje društvenih mreža
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Definiranje strukture weba i funkcionalnosti, određivanje tehnološkog partnera
2. Razvoj beta verzije portala za agente i profesionalce (test faza)
3. Integracija svih alata i aktivnosti, medija i sadržaja
4. Lansiranje stranice, praćenje posjeta i aktivno održavanje informacija i elemenata
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
POVEZANE TAKTIKE
Sva globalna tržišta
Online marketing
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Dostupnost informacija i mogućnost aktivnog kreiranja odmora u destinaciji
Atraktivan dizajn i moderan i osvježen sadržaj
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Svi ponuđači se mogu povezati sa centralnim web portalom i prilagoditi vlastiti sadržaj
Snižavanje online troškova promocije i prodaje
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Tehnički partner (IT) koji daje rješenje web portala
Turistička poduzeća i ponuđači
95
6
Taktike prodaje
Prioritet

Ciljani mailing
CILJ
Poboljšana prodaja
Postavljanje B2B i B2C platformi
CILJANA SKUPINA
Klijenti (posjetitelji + posrednici) u bazi podataka
OPIS AKTIVNOSTI
Aktivnost se sastoji od slanja posebnih e-mail ponuda i informacija agencijama, turoperatorima i
/ili turistima koji su prikupljeni u posebnu bazu podataka. Slanje se obavlja na mjesečnoj osnovi
sa posebnom pažnjom usmjerenom prema periodima visoke potražnje.
Baza podataka se sastoji od gostiju i individualnih putnika koji su prije zahtijevali informacije o
destinaciji kao i podatke o turističkim agencijama i turoperatorima koji su imali destinaciju u svojoj
ponudi.
Ponuda mailom sadrži informativno pismo koje poziva na kupnju paketa destinacije direktno ili
kroz ponude agencija i turoperatora koji imaju destinaciju u svojoj ponudi. Pismo također sadrži
informacije o atrakcijama i resursima destinacije koje se mogu doživjeti kroz cijelu godinu sa
fokusom na određenu temu (ovisno o ciljanoj skupini). Dodatno se mailingom može privući pažnja
za određenim događajima, festivalima i sl. A što daje dodatni potencijal prodaje.
PROCES IMPLEMENTACIJE
Kreiranje profila postojećih i potencijalnih gostiju kroz dobivanje informacija putem upitnika koji
može gost ili potencijalni gost ispuniti na web portalu, prilikom dolaska u destinaciju, smještajni
objekt i / ili atrakciju. Vrlo je važno saznati informacije o preferenciji oko doživljaja i vrste
proizvoda
Potraga za sponzorima u vidu turističkih poduzeća i putničkih posrednika koji se uključuju u listu
ponuda koje se šalju klijentima
Kada se profili gostiju naprave mogu se slati kreirane ponude prema vrsti doživljaja i proizvoda .
Važno je slati ponude samo od interesa prema profilu gosta
Jednom godišnje, upitnici o zadovoljstvu bi se trebali poslati klijentima iz baze podataka kako bi
se evaluirala njihova posvećenost destinaciji
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Sve globalna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
Web portal zadnje generacije
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Intenzivna promotivna kampanja prema turističkim poduzećima i ponuđačima usluga u regiji
Brzi rast veličine baze podataka i upotrebljivosti podataka
Mogućnost segmentirane i krojene ponude
Limitiranje primljenog maila prema gostu na jedan mjesečno
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Dostup bazi podataka od strane privatnog i javnog sektora za kreiranje što ciljanije i
segmentiranije ponude.
KLJUČNI SUBJEKTI
Koordinacijsko tijelo
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
96
7
Taktike prodaje
Specijalizirani sajmovi
Prioritet

CILJ
Promocija regije specijaliziranim posrednicima i
turistima
CILJANA SKUPINA
Turistička poduzeća
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
OPIS AKTIVNOSTI
Zbog sve većih ograničenja na budžetima turističkih zajednica i organizacija, sudjelovanja na
velikim i općim turističkim sajmovima sve veći interes je lokalnih i regionalnih turističkih zajednica
da nastupaju na specijaliziranim sajmovima.
Biti prisutan na specijaliziranom turističkom sajmu je vremenski i materijalno konzumirajuća
aktivnost koja treba pomno planiranje unaprijed kako bi bila što efikasnija. Regija treba
implantirati profesionalni sustav za odabir i sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima: unaprijed
dogovaranje sastanaka, dizajn štanda koji omogućuje održavanje sastanaka i sl. Također, nakon
nastupa na sajmu je potrebna evaluacija nastupa kako bi se u slijedećim godinama mogao
koncentrirati napor samo na one koji su najuspješniji.
PROCES IMPLEMENTACIJE
Pronalaženje specijaliziranih sajmove na kojima bi prisutnost destinacije bilo efikasno u vidu
promocije prema specifičnim segmentima
Planiranje za prvu godinu, i revizija plana za sljedeću godinu prema efikasnosti nastupa
Zauzimanje što manjeg prostora ali dobro lociranog
Ugovaranje sastanaka prije samog odlaska na sajam
Praćenje realizacije odrađenih sastanaka
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
POVEZANE TAKTIKE
Top 5 emitivnih tržišta
-
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Identificiranje specijaliziranih turističkih sajmova gdje su relevantni posrednici prisutni
Unaprijed dogovoriti sastanke prije sajma, da bi se izbjeglo eventualno propuštanje prilike
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Snažna prisutnost regije sa svojim specijaliziranim proizvodima
Dobra povezanost sa specijaliziranim turoperatorima, ponuđačima usluga, udruženjima itd..
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Turistička poduzeća
97
Komunikacijske taktike
8
Komunikacijske
taktike
Online marketing
Prioritet
CILJ
Povećani broj posjeta web portalu
Povećati znanje o regiji kao turističkoj destinaciji
CILJANA SKUPINA
Potencijalni gosti
OPIS AKTIVNOSTI
Povećana online vidljivost i web promet kroz kombinaciju optimizacije pretraživača,
video/interaktivne bannere, promotivne poruke, online kampanje i slične alate. Interaktivni
banneri se postavljaju na najčešće upotrebljavane pretraživače, aktivni linkovi na web portalima
posrednika, promotivne poruke i sl. Su pogodni za današnjeg potrošača koji je aktivni korisnik
weba. Ova aktivnost podiže svjesnost i privlači ciljane grupe web portalu i postupno gradi bazu
podataka.
Poseban fokus se daje društvenim mrežama i medijima. Glavna ideja vodilja je voditi razgovor sa
tržištem na svakodnevnoj bazi. Među glavnim alatima su Youtube, Facebook i Twitter kao top 3
društvene mreže. Donekle se društveno generirane mreže mogu i kontrolirati (Trip advisor,
Trivago, itd). Gdje je regija aktivni bloger, predlaže nove proizvode i itinerere kao i opcije na
kontinuiranoj osnovi.
PROCES IMPLEMENTACIJE
Koordinacijsko tijelo postavlja odgovornu osobu / osobe za online tim i oni upravljaju prikladnim
aktivnostima koje rezultiraju sa povećanjem web prometa na portalu
Odabir glavnih alata za primjenu aktivnosti
Pregovori sa glavnim online agentima (Google, Booking.com, zrakoplovne kompanije, hoteli)
Praćenje utjecaja i rezultata kampanja i aktivnosti radi usklađivanja i boljeg upravljanja
aktivnostima
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Sva emitivna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
Web portal zadnje generacije
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Aktivno upravljanje aktivnostima radi zadržavanja tržišne pozicije i momentuma
Maksimiranje pritiska na tržište putem simultane kampanje na TV-u, tiskanim oglasima i online
oglašavanjem
Ponuda atraktivnog, korisnog i cjelokupnog online sadržaja koji bilo tko može preporučiti
Prikupljanje podataka za bazu podataka
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Koordinirano i udruženo oglašavanje na webu između javnog i privatnog sektora
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Turistička poduzeća i ponuđači
98
9
Komunikacijske
taktike
Prioritet

Odnosi s javnosti
CILJ
Izgradnja imidža regije kao turističke destinacije
CILJANA SKUPINA
Turoperatori
Putničke agencije
Specijalizirani turoperatori
Preporučitelji: udruženja, klubovi, interesne skupine
Potrošači (putnici)
OPIS AKTIVNOSTI
Za potrebu odnosa s javnosti je potrebno akvizirati profesionalnu osobu ili unajmiti usluge
profesionalne agencije, gdje u oba slučaja se mogu implementirati ciljevi strateškog pristupa
javnosti. Njihova glavna uloga je u privlačenju relevantnih agenata i javnosti događajima,
sastancima, seminarima i sl. Kako bi javnost što više bila upoznata sa regijom i njenim
transparentnim aktivnostima. Dodatno, aktivnosti odnosa s javnosti uključuju i rad sa medijima,
krizni menadžment, interna komunikacija, i upravljanje društvenim medijima.
PROCES IMPLEMENTACIJE
1.
2.
3.
4.
5.
Angažman profesionalne osobe ili agencije za funkciju odnosa s javnosti
Odrediti poruke koje se šalju prema javnosti
Odabrati trenutak kada se garantira najveća efikasnost poruka i PR aktivnosti
Distribucija materijala prema javnosti
Mjerenje utjecaja poruka
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
POVEZANE TAKTIKE
Top 5 emitivna tržišta
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Odabir prave osobe ili agencije koja omogućava koordinirane aktivnosti sa strategijom i
duboko znanje o temi
Definiranje snažne strategije odnosa s javnosti
KLJUČNI SUBJEKTI
Koordinacijsko tijelo
99
10
Komunikacijske
taktike
Oglašavačka kampanja
Prioritet

CILJ
Informiranje i zavođenje ciljnog tržišta
CILJANA SKUPINA
Potrošači
OPIS AKTIVNOSTI
Preporuča se format u obliku advertorijala koji je objektivan članak, obično dizajniran kao
uobičajeni članak pojedinih novina. Mali advertorijal sadrži 1 – 2 stranice sa 1.200 do 1.500 riječi i
prepun fotografija i ilustracija sa mapama, objašnjavajući dostupnost i boravak u destinaciji.
Advertorijali se uvijek moraju referirati na web portal za daljnje pretraživanje informacija i ostale
potrebne korake.
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Identificiranje medija koji su prikladni za postavljanje oglasa, sa naglaskom da to budu
specijalizirani mediji (sport, aktivnosti, životni stil) a ne opći mediji
2. Voditi računa da je cilj dati informacije o destinaciji a ne davati lažne informacije i
preuveličavati fakte
3. Definiranje poruka koje se postavljaju
4. Odabir media agencije koja ima znanja o tiskanim novinama
5. Zajedno sa agencijom odabrati trenutak postavljanja oglasa radi što veće efikasnosti
6. Praćenje utjecaja oglasa na povećan broj prodanih paketa ili posjetitelja u destinaciji
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Glavna europska emitivna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
Top10 tura
Top 20 turističkih atrakcija
Banka fotografija
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Odabir media agencije sa dobrim pristupom glavnim medijima
Tekst i fotografije moraju dati dojam radoznalosti i istraživanja
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Educiranje ciljnih grupa o specifičnosti pojedinačnih proizvoda i turističkih usluga i doživljaja
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Turistička poduzeća i ponuđači
100
Marketing infrastruktura
11
Taktike marketing
infrastrukture
Prioritet

Banka fotografija
CILJ
Baza fotografija vrhunske kvalitete sa ključnim
atrakcijama, destinacijama i ljudima
CILJANA SKUPINA
Mediji
Agencije i turoperatori te posrednici (intermedijatori)
OPIS AKTIVNOSTI
Sve fotografije u bazi trebaju slati poruku putem emocija, osjećaja i doživljaja. Glavna razlika
između foto baze i tradicionalne foto arhive je da sve fotografije u banki fotografija imaju jasnu
komunikacijsku poruku: da namame goste da dođu i dožive destinaciju.
Banka fotografija postaje alat koji: 1) podupire marketing aktivnosti koje destinacija provodi; 2)
kontrolira imidž destinacije koju komuniciraju treće osobe (intermedijatori, i mediji u brošurama i
člancima)
Banka fotografija daje dubok uvid u vrijednosti, doživljaje i atrakcije destinacije stvarajući
fotografije povezane uz ljude, atrakcije i mjesta.
Banka fotografija se može podijeliti u dva dijela:
Institucionalne / generičke fotografije
Fotografije vezane uz pojedini proizvod a koje se koriste za specifične promotivne aktivnosti
Banka fotografija je dostupna na web portalu kroz restriktivni pristup koji web tim određuje tko
može pristupiti a tko ne
Banka fotografija se može osvježiti jednom godišnje sa nekoliko novih fotografija.
PROCES IMPLEMENTACIJE
Važno je obaviti sljedeće faze procesa:
Identificirati teme i lokacije.
Odabir fotografija bez prava korištenja
Kupnja interesantnih fotografija sa pravima korištenja
Za proizvodnju fotografija potrebno je sljedeće: Odabir lokacija, odabir tema, fotografiranje,
selekcija i obrada u photoshop-u, digitalizacija, uključivanje fotografija u pretraživače
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Turistički profesionalci, agenti, turoperatori
POVEZANE TAKTIKE
Banka filmova
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Prikupljanje uzbudljivih i kreativnih fotografija destinacije
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Odabirom vrhunskih fotografija, svi ključni subjekti mogu koristiti te fotografije za svoje potrebe ali
i destinacija time kontrolira vizualni identitet destinacije putem selektiranih fotografija.
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Turistička poduzeća i ponuđači
101
12
Taktike marketing
infrastrukture
Prioritet

Banka filmova
CILJ
Posjedovati vrhunsku bazu filmova, audiovizualnih
dokumentarnih kratkih filmova
CILJANA SKUPINA
Mediji
Intermedijatori i njihovi web portali
OPIS AKTIVNOSTI
Banka filmova predstavlja osnovu proizvodnje oglašavačke kampanje i promotivnih videa i
filmova. Sastoji se od otprilike 10-tak visoko emotivnih i uzbudljivih situacija u destinaciji,
klasificiranih prema temama i motivima.
Banka filmova se sastoji od dvije sekcije:
Jedna sa generičkim situacijama (10 snimaka)
Jedna sa ciljano snimljenim situacijama (10 snimaka).
Banka filmova je dostupna na web portalu pod restriktivnom dostupnosti. Neke snimke se mogu
staviti na YouTube servis pod novo otvorenim kanalom destinacije, koju održava online tim.
PROCES IMPLEMENTACIJE
Proces produkcije filmova:
Pred produkcijska faza koja uključuje definiranje tema, motiva i lokacija
Scenarij filma i tehnički Scenarij filmova
Logistički menadžment video produkcije
Snimanje
Post produkcija i stvaranje više formata (1, 5, 10, 15 minuta).
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Turistički profesionalci, agenti, turoperatori
POVEZANE TAKTIKE
Banka fotografija
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Kreativni producent i odabir tema i motiva (atrakcija, resursa, ljudi) koji na najbolji način
prikazuju destinaciju
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Odabirom vrhunskih filmova i dokumentarnih kratkih filmova, svi ključni subjekti mogu koristiti te
audio-video zapise za svoje potrebe ali i destinacija time kontrolira vizualni identitet destinacije
putem selektiranih filmova.
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
Turistička poduzeća i ponuđači
102
13
Taktike marketing
infrastrukture
Tržišno istraživanje i podaci
Prioritet

CILJ
Detaljno poznavanje svih emitivnih tržišta radi
iskorištavanja prilika
CILJANA SKUPINA
Odabrana tržišta i segmenti
Turoperatori i putničke agencije
OPIS AKTIVNOSTI
Zauzimanje proaktivnog pristupa promjenama na tržištu kroz kreiranje tržišnih i marketing
istraživanja. Tržišno istraživanje je alat kojim se dobivaju potrebne, relevantne i osvježene
informacije koje uvelike olakšavaju proces donošenja odluka u marketingu i ostalim poslovnim
procesima turističkih subjekata.
Tržišno istraživanje se fokusira na tri područja:
1. Intervjui sa turoperatorima, agencijama i mistery shopping
2. Sustavno istraživanje potrošača na emitivnim tržištima
3. Praćenje trendova
PROCES IMPLEMENTACIJE
Sastavljanje upitnika za turoperatore i agencije, definiranje liste ispitanika i provođenje ankete
Dizajn i sastavnice izvještaja o stanju na tržištu, prikupljanje sekundarnih podataka,
distribucija izvještaja zainteresiranim subjektima
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
Glavna emitivna tržišta
POVEZANE TAKTIKE
-
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Točnost i dubina podatak potrebna za donošenje ključnih marketing odluka
Kvaliteta istraživanja
Prikladnost izvještaja za turistički sektor
KORISTI OD AKTIVNOSTI
Destinacija i turistička poduzeća dobivaju znanje o glavnim trendovima na tržištu kao i o
karakteristikama ciljnih skupina te njihovoj evoluciji tijekom vremena
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
103
14
Taktike marketing
infrastrukture
Baza podataka
Prioritet
CILJ
Organizacija i centralizacija podataka o klijentima
(industrija i potrošači)
CILJANA SKUPINA
Krajnji potrošači
Intermedijatori: turoperatori, agencije itd.
Odabrani novinari i mediji
Udruženja, federacije i klubovi
OPIS AKTIVNOSTI
Baza podataka ima dva dijela – profesionalni subjekti i klijenti.
Bazično sadrži sljedeće skupine podataka:
Krajnji klijenti
Turoperatori
Putničke agencije
Novinari i mediji
Udruženja, federacije i klubovi
Da bi dobili konkretnu bazu podataka ona će sadržavati osim općih podataka i podatke o
motivaciji putovanja, specifične interese i motivacije. To podiže vrijednost marketingu koji može
primijeniti segmentirani pristup tržištu.
PROCES IMPLEMENTACIJE
1. Kupnja softvera za izradu baze podataka
2. Prilagođavanje aplikacije radi unošenja sadržaja
3. Prijevod podataka na engleski i lokalni jezik
4. Razvoj sustava za punjenjem i pristupom podacima putem Interneta
5. Punjenje baze
TRŽIŠTA NA KOJE SE PRIMJENJUJE
POVEZANE TAKTIKE
Sva tržišta
Web portal
KLJUČNI FAKTORI USPJEHA
Alokacija dostatnih resursa (ljudskih i tehnoloških)
Definiranje procedure ispunjavanja baze podataka
KLJUČNI SUBJEKTI
Regionalne i lokalne turističke zajednice i organizacije
104
7.3. Aktivnosti nakon ukidanja Schengenske granice
Uz pretpostavku da će se 2015. godine Schengenski režim izmeñu Hrvatske i Slovenije
ukloniti prema istoku, pretpostavlja se da će do tada biti napravljene sve strukturalne i
marketing aktivnosti koje su se mogle operacionalizirati na razini Koordinacijskog tijela.
Logički nastavak aktivnosti nakon 2015. godine bi bio u sljedećim koracima:
•
Revizija napravljenih aktivnosti i izrada novog (strateškog) dokumenta sa novim
planom zajedničkih aktivnosti
•
Preobrazba Koordinacijskog tijela u Destinacijsku menadžment organizaciju (DMO)
koja upravlja turizmom destinacije Wellness 3+
•
Akvizicija ljudi i edukacija
•
Izrada
5-godišnjeg
marketing
plana
destinacije
sa
operativnim
marketing
preporukama i razrañenim aktivnostima
7.4. Marketing – Zaključak
Razvojne agencije bi trebale igrati ulogu koordinatora i voditelja marketinških aktivnosti
(do trenutka formiranja jedinstvene platforme). Regije mogu nastaviti sa svojim
promotivnim aktivnostima, iako utjecaj na tržištu će biti veći kada se udruže marketinško
– prodajne snage na zajedničkoj platformi suradnje.
Suradnja na marketingu i prodaji - prema regiji i po proizvodima
Platforma treba sadržavati u sebi funkcije kluba marketinga i konkurentnosti i predstavlja
udrugu privatnih poduzeća i javnih tijela koja djeluju u istom poslovnom sektoru / proizvodu
(wellness, ruralni, aktivnosti itd.) i koji udruženim snagama razvijaju ili poboljšavaju
proizvode, komercijalizaciju sustava, optimizaciju troškova, itd.
Njihov glavni cilj je poboljšati uvjete u kojima turistička poduzeća djeluju, preko
sudjelovanja i koordinacije zajedničkih inicijativa. Oni su temeljni element za snažan razvoj
turizma na temelju aktivnog sudjelovanja svih aktera uključenih u turističke aktivnosti.
Platforma je prilika za razmjenu iskustava, znanja, resursa, itd.
Platforma je neprofitna, volonterski zasnovana organizacija koja će se, u načelu, oslanjati na
ljudske i financijske doprinose svojih članova.
105
Ciljevi postojanja i djelovanja platforme su:
•
pridonijeti diverzifikaciji turističke ponude
•
koordinacija marketinških aktivnosti
•
strukturiranje ponude proizvoda i usluga
•
poboljšanje učinkovitosti komercijalizacije proizvoda i usluga
•
promicanje suradnje izmeñu turističkih poduzeća
Ključne funkcije platforme u segmentu marketinga i prodaje bi bile:
•
predstavljanje platforme drugim organizacijama
•
izrada plana aktivnosti
•
redoviti periodični sastanci
•
praćenje donešenih odluka i monitoring
•
omogućiti stalnu komunikaciju meñu članovima
•
pisati i distribuirati izvjepštaje o napravljenim aktivnostima
Postoje 3 glavna područja rada platforme:
Područje 1: Analiza
•
vanjskog okruženja
•
tržišnog okruženja
•
lokalnog / regionalnog okruženja
Područje 2: Strateško planiranje
•
Strateška dijagnoza
•
Izrada generičke konkurentske strategije
•
Izrada razvojne strategije
•
Izrada marketinških strategija
Područje 3: planiranje, izvršenje i operativni nadzor
•
Planiranje marketinških akcija
•
Primjena marketinških aktivnosti
•
Praćenje provedbe marketinga
106
8. Organizacija i upravljanje destinacijom
Ključna komponenta ovog plana jest razvoj efikasnog upravljačkog modela destinacijom
Wellness 3+ kroz uključivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na području cijele
destinacije. U ovom je procesu potrebno koristiti sinergiju izmeñu sektora, koji zajednički
rade u istom razvojnom pravcu, te koordinacijom i integracijom svih administrativnih cjelina
i mikro-destinacija destinacije Wellness 3+, što koordinirano omogućava razvoj turizma
cijele destinacije.
Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadžment organizacije), a koju će činiti članovi privatnog
i javnog sektora područja Wellness 3+ je ključan korak u integriranom razvoju ove turističke
destinacije. DMO će promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran način kako bi se
poboljšala konkurentska prednost destinacije. Na ovaj način će se pomoći pri kreiranju
adekvatnih usluga i proizvoda, te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi
postojećim i potencijalnim potrebama i očekivanjima turističke potražnje.
Meñutim, obzirom na trenutno postojanje Schengenskog režima izmeñu Slovenije i Hrvatske,
destinacija Wellness 3+ mora svoje upravljačko-organizacijske aktivnosti prilagoditi
postojećim preprekama (institucionalno-pravni okviri, granica, kretanje turista i ostalo), a
kao što je elaborirano u strateškom okviru ovog projekta, pa se stoga predlaže da se ovaj
proces razvija u dvije faze:
1. faza - period za vrijeme Schengenskog režima – osnivanje Radne skupine /
Koordinacijskog tijela za razvoj i upravljanje destinacijom Wellness 3+
2. faza - period nakon ukidanja Schengenskog režima – prerastanje Radne skupine /
Koordinacijskog tijela u Destinacijsku Menadžment Organizaciju Wellness 3+
destinacije
8.1. Prva faza
Prvi korak je osnivanje Radne skupine, odnosno Koordinacijskog tijela, a koje će aktivno
postaviti temelje za buduće zajedničko i strukturirano upravljanje cjelovitom destinacijom
Wellness 3+.
107
Prijedlog strukture Radne skupine:
Zagorska
Razvojna
Agencija
Razvojna
Agencija
Kozjansko
Razvojna
Agencija Sotla
TZ Županije i
općina
(Hrvatska)
LTO, TIC i LAS
područja
(Slovenija)
Privatni sektor
(Terme i
hotelijeri)
Slovenije i
Hrvatske i
pripadajuća
udruženja
Privatni sektor
(org. i pružatelji
rekreacijskih
aktivnosti)
Gospodarska
udruženja
(Slovenija i
Hrvatska)
Javni sektor
(muzeji, dvorci,
zaštićena
prirodna
područja i sl.)
Privatni sektor
(objekti ruralnog
turizma)
Slovenije i
Hrvatske i
pripadajuća
udruženja
Radna skupina / Koordinacijsko tijelo Wellness 3+
destinacije
Radna skupina u prvoj fazi preuzima odgovornost za sljedeće aktivnosti:
Radna skupina / Koodrinacijsko
tijelo Wellness 3+ destinacije
Inventarizacija i klasifikacija resursa , atrakcija te kompletne
zajedničke slovenske i hrvatske i tur. ponude
Zajedničko reiranje proizvoda i doživljaja za posjetitelje
Razvoj zajedničke internet stranice destinacije Wellness 3+
Razvoj zajedničkih turističkih proizvoda i kreiranje turističkih paketa
(npr. ture puteva vina, Tura 'Dvorcima Zagorja i Slovenije', itd.)
Zajednička promocija, označavanje, i ostalo
Razvoj i upravljanje bazom podataka (ponuđači proizvoda i usluga te
tržište)
Zajedničke operativne marketinške aktivnosti
108
Ove zajedničke aktivnosti slovenskog i hrvatskog područja destinacije Wellness 3+ ključne
su za integrirani razvoj destinacije, te u ovoj prvoj fazi predstavljaju proces prilagodbe i
početnog strukturiranja zajedničke turističke ponude, a što je ključ za drugu fazu
organizacijsko-upravljačkog procesa i izgradnju profesionalne Destinacijske menadžment
organizacije.
8.2. Druga faza
Snažna
i
profesionalno
organizirana
Destinacijska Menadžment Organizacija (DMO),
kao mjesto suradnje i optimizacije interesa
ključnih
subjekata,
ključ
je
uspjeha
svake
destinacije.
Primarne funkcije Destinacijske menadžment
organizacije su prikazane na slici:
Pristupanjem Hrvatske Europskoj Uniji, te nakon
ukidanja Schengenskog režima izmeñu Slovenije i Hrvatske, nužno je da se postojeća i
uhodana Radna skupina, odnosno Koordinacijsko tijelo Wellness 3+ destinacije transformira
u upravljačku organizaciju koja će integrirati razvojno-marketinške aktivnosti cjelokupne
destinacije i preuzeti ključnu ulogu u razvoju turizma ovog hrvatsko-slovenskog područja.
Prvi korak pri uspostavljanju DMO-a jest osnivanje Komisije za definiranje strukture DMODMO-a,
pravila i regulative njenog poslovanja.
Takoñer je potrebno revidirati dosad
dosad izvršene aktivnosti i ostvarene rezultate,
rezultate temeljem rada
Radne skupine / Koordinacijskog tijela, te definirati Strateški plan (sa ciljevima, strategijama
i razvojnim inicijativama) za naredni period. Uz to, potrebno je definirati Plan aktivnosti,
aktivnosti
kojim se utvrñuje prioritetne inicijative.
Nadalje, DMO nastavlja sa aktivnostima započetim u prvoj fazi, te temeljem donesenog
Strateškog plana i Plana aktivnosti nastavlja sa aktivnostima ključnim za razvoj turizma
Wellness 3+ destinacije. Prema tome, u operativnom smislu, DMO djeluje na eksternom i
internom planu te integrirano radi na izgradnji konkurentnosti i održivosti turizma
109
cjelokupne destinacije Wellness 3+ i to kroz sljedeće aktivnosti, a koje su već započete u
prvoj fazi:
Interne aktivnosti razvoja i upravljanja
destinacijom
Eksterne aktivnosti marketinga
marketinga destinacije
Zajednički internet marketing
Informacije
i
istraživanja
(ponuda/potražnja,
tržište)
Zajedničke brošure i promotivni materijali
Kreiranje
doživljaja
i
turističke
ponude
za
iskustava
i
zajedničke
posjetitelje
destinacije
posjetiteljima
destinacije
Wellness 3+
Zajednička organizacija dogañaja, konferencija,
Sustav
festivala i sl.
Wellness 3+
upravljanja
Zajednička prisutnost na turističkim sajmovima
Koordinacija turističkih interesnih subjekata
kao jedinstvena destinacija Wellness 3+
Zajednička promocija destinacije Wellness 3+
Zaštita i unapreñenje resursa i atrakcija
Organizacija izleta upoznavanja (fam trips) za
Privlačenje financijskog i ulagačkog kapitala
područje cijele destinacije Wellness 3+
Direktna pošta
Razvoj ljudskih resursa
Prodajni blitzevi
Poslovne aktivnosti
Kooperativni programi
Krizni menadžment
Dakle, uz tipične eksterne, odnosno marketinške aktivnosti DMO-a, na internom planu, DMO
destinacije Wellness 3+ odgovoran je za sve aktivnosti važne za izgradnju konkurentnosti
cjelokupne destinacije – od razvoja infrastrukture, tur. proizvoda, usluga i sustava iskustava
do izgradnje željenog turističkog profila destinacije.
Iako nema pravila o rasporedu, količini i prioritetima pojedinih internih / eksternih
aktivnosti, u drugoj fazi se očekuje da će one već biti uhodane, te da su ključni koraci u
razvoju zajedničkih proizvoda i paketa već napravljeni. Slijede daljnji zajednički napori na
izgradnji kompletnog turističkog lanca vrijednosti jedinstvene destinacije Wellness 3+.
110

HONEYMOON PAKET

Akcijski plan razvoja turizma destinacije Petrinje

OLIMIA specijal 1 dete gratis.pdf

Kontakt: Putnička agencija Polet, Vinkovci / tel. 032 308 938

Wellness centri. - Colours of Istria

TURISTIČKI INFORMATIVNI CENTAR BEZ ZAPREKA

Strateški plan Ministarstva turizma 2010.

VIP - magnetski nakit