Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA
LOKALNE AKCIJSKE GRUPE „DINARA 1831“
2013.-2014.
Rujan 2013.
Lokalna akcijska grupa/LAG Dinara 1831, Dr. Franje Tuđmana 2, 22 300 Knin
0
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Sadržaj:
1
Uvod ................................................................................................................................................ 3
2
Značajke područja LAG-a ............................................................................................................... 6
2.1
Opće zemljopisne značajke područja ...................................................................................... 6
2.1.1
Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 6
2.1.2
Položaj i granice područja LAG-a .................................................................................. 7
2.1.3
Geomorfološke značajke ................................................................................................. 8
2.1.4
Klimatske značajke područja .......................................................................................... 9
2.1.5
Prirodna baština LAG-a .................................................................................................. 9
2.1.6
Kulturno-povijesna i tradicijska baština........................................................................ 12
2.1.7
Kvaliteta života i stanje infrastrukture .......................................................................... 16
2.1.8
Minski sumnjivi prostor ................................................................................................ 19
2.2
Gospodarske značajke područja ............................................................................................ 19
2.2.1
2.3
Tržište rada.................................................................................................................... 25
Demografske i socijalne značajke područja .......................................................................... 26
3
SWOT analiza područja ................................................................................................................ 29
4
Razvojna vizija.............................................................................................................................. 32
4.1
Razvojna tema i ciljevi sukladno osima ruralnog razvoja .................................................... 34
4.2
Razvojni ciljevi, prioritetne mjere (aktivnosti), ciljne skupine i očekivani rezultati ............ 35
4.2.1
Razvoj održive poljoprivrede, kvalitete i prepoznatljivosti lokalnih poljoprivrednih i
tradicijskih proizvoda (RC1) ........................................................................................................ 35
5
4.2.2
Razvoj ljudskih resursa i novih mogućnosti zapošljavanja (RC2) ................................ 36
4.2.3
Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a (RC3) ......................................................... 36
4.2.4
Razvoj kvalitete života zajednice (RC4) ....................................................................... 37
4.2.5
Uspostava i jačanje potpore razvoju (RC5) .................................................................. 37
4.2.6
Ciljane skupine i očekivani rezultati razvojnih ciljeva i prioritetnih mjera .................. 38
4.2.7
Horizontalni strateški ciljevi LAG-a ............................................................................. 41
4.2.8
Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja .................... 41
Strategija izrade i provedbe........................................................................................................... 42
5.1
Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije ...................................................... 42
5.2
Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva ........................................................... 46
5.3
Jednake mogućnosti .............................................................................................................. 46
1
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
5.4
Inovativnost strategije ........................................................................................................... 47
5.5
Utjecaj provedbe Strategije na okoliš ................................................................................... 48
5.6
Izvori financiranja i održivost LRS bez sredstava javne pomoći .......................................... 48
5.7
Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014 ................................................... 53
5.8
Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka .................................................................. 53
5.8.1
Ocjenjivanje strategije s indikatorima provedbe LRS................................................... 54
5.8.2
Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke ................... 58
6
Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim programima i politikama ........... 61
7
Dodaci ........................................................................................................................................... 64
7.1
Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS na godišnjoj razini ....................... 64
7.2
Dodatak 2 – Naselja u JLS i TUG područja .......................................................................... 66
7.3
Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža/NATURA 2000 .................................................. 67
7.4
Dodatak 4 – Potpisne liste sudionika incijative za osnivanje LAG-a i izrade LRS ............. 82
2
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
1 Uvod
Provedbom reforme Zajedničke poljoprivredne politike, 1991. godine, Europska unija počela
je primjenu LEADER programa (Liaison Entre Actions de Dévelopment de l’Economie
Rurale), kao krovnog sveobuhvatnog programa razvoja ruralnih područja. Ciljevi programa
su poboljšanje kvalitete života i diverzifikacija gospodarstva na ruralnih prostorima. On je
prvenstveno usmjeren na poboljšanje potencijala razvoja ruralnih područja, uvažavanjem
prirodnih preduvjeta i aktiviranjem lokalnog stanovništva. Primarni cilj LEADER programa i
njegove metodologije je izgradnja lokalnih kapaciteta, poboljšanje zaposlenosti,
diverzifikacija djelatnosti te promicanje integralnog razvoja, kao i poboljšanje razvoja lokalne
demokracije na načelima „dobrog upravljanja“ i širenje inovacija. LEADER pristup otvoren
je svim osobama u ruralnim područjima koje žele razviti lokalne inicijative za razvoj svog
mjesta i sudjelovati u njihovoj provedbi. On aktivno uključuje sve sudionike razvoja,
predstavnike javnih i civilnih institucija i organizacija, privatne poduzetnike, ali i sve druge
zainteresirane članove ruralnih zajednica.
LEADER pristup oslanja se na izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija koje prate jasne
i transparentne procedure. Lokalne razvojne strategije omogućuju integralnu provedbu
gospodarske i socijalne kohezije, prepoznavanjem i potporom detaljnih intervencija prema
prepoznatim lokalnim potrebama te jačanje razmjene iskustava i znanja između područja koje
provode LEADER program putem javno-privatnih partnerstva. Sedam osnovnih načela
LEADER-a usmjerava sveobuhvatan razvoj ruralnih područja. Načela se međusobno
nadopunjuju i djeluju pozitivnom sinergijom kroz cijeli proces provedbe te imaju trajne
posljedice na dinamiku ruralnih područja i sposobnost rješavanja razvojnih problema.
ProjektomUjedinjenih naroda za razvoj (UNDP): „Pokretanje Lokalne akcijske grupe u
zaleđu Šibensko-kninske županije“, omogućena je provedba multisektorskih participacijskih
procesa za osnivanje LAG-a i istovremenu izradu prve Lokalne strategije razvoja (LRS)
LAG –a DINARA 1831, 2013-2014 putem koje se provode smjernice pravnog okvira za
pripremu provedbe LEADER-a u Hrvatskoj tijekom predpristupnog razdoblja, i to Strategije
ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008.-2013., i IPARD programa 2007.-2013., a koje su
usklađene s LEADER programom za razvoj ruralnih područja Europske unije. Ujedno ova
LRS planira i razvoj i programe prilagođene postojećim spoznajama smjernica ruralnog
razvoja Europske unije od 2014-te, za koje se Hrvatska, kao njezina punopravna članica,
mora pripremiti.
Dugoročnim participacijskim procesom, odabirom ključnih pojmova karakterističnih za
prostor LAG-a, kao i nalazima osnovne i SWOT analize nastala je dugoročna razvojna
VIZIJA
Tradicijom stoljetne suradnje različitih kultura, na osnovu bogate kulturno-povijesne
baštine i našeg prirodnog nasljeđa, naš LAG prostor je povezanog razvijenog malog i
srednjeg poduzetništva koji je na inovativan način spojio prošlost i budućnost, razvijena i
prepoznatljiva identiteta.
Usmjereno ostvarenju razvojne vizije LAG-a, Lokalna razvojna strategija sadrži
dugoročne razvojne strateške ciljeve i proritetne mjere odnosno aktivnosti koje je
potrebno provesti kako bi se ostvario razvoj osmišljen dugotrajnim procesom sastanaka i
3
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
konzultacija s relevatnim razvojnim dionicima iz sva tri razvojna sektora, javnim,
privatnim i civilnim, a stvorena je kroz, gotovo, 3 godine već zajedničkog rada i
djelovanja. Tijekom procesa izrade strategije, sudionici su se prvenstveno vodili načelima
LEADER pristupa:
 Uravnotežen razvoj cijelog područja (Strategija je izrađena analizom relevatne
literature i ulaznih podataka o stanju u području te realnoj percepciji prednosti i
razvojnih ograničenja definiranih (utvrđenih) od strane ključnih razvojnih dionika,
osmišljene su aktivnosti koje utječu na ujednačen razvoj cjelokupnog prostora LAG-a
i dodatno određene prema prikupljenoj i analiziranoj Bazi razvojnih projektnih ideja)
 Pristup „odozdo prema gore“ (tijekom cjelokupnog procesa izrade Strategije, uz
radnu grupu, javnim pozivima uključen je i širok krug razvojnih dionika koji nisu bili
članovi LAG-a nego su to tek željeli postati; uključivanje dionika i njihovi prijedlozi
nisu se uvažavali prema snazi utjecaja pojedinog dionika već prema mogućnosti
primjene na cjelokupnom području LAG-a i utjecajem na ukupnu populaciju)
 Javno-privatno partnerstvo/međusektorsko povezivanje (od same inicijative, pa
tijekom procesa formiranja LAG-a i izrade Strategije, iznimna pažnja se posvećivala
željama i potrebama svih razvojnih sektora; Strategija je nastala kao rezultat
dugoročnog osnaživanja i zajedničkog rada predstavnika sva tri razvojna sektora,
sukladno strukturi LAG-a; time je postignuta svijest svih dionika o njihovoj aktivnoj
ulozi, međusektorskom udruživanju i zajedničkom upravljanju budućim razvojem
područja LAG-a)
 Inovativnost (već sama primjena participacijskih procesa dionika iz svih sektora
odnosno, primjena LEDAER metodologije i načela pri izradi ove strategije, bila je
inovacija na prostoru LAG-a; takva metodologija, po prvi puta je motivirala ključne
sektorske razvojne dionike na zajedničko djelovanje i dogovor o razvojnim
prioritetima područja; Strategija je dala poseban naglasak umrežavanju dionika,
primjeni novih znanja i tehnologija kao i prioritetnoj potrebi usvajanja načela
održivog razvoja; isto tako, Strategija je dala poseban naglasak uvođenju uporabe
obnovljivih izvora energije, čime je omogućila razvoj gospodarske samoodrživosti ali
i povećanja kvalitete života svih stanovnika LAG-a)
 Integralni pristup (participacijskim procesom, prikupljanjem projektnih ideja i
detaljnom analizom razvojnih mogućnosti i ograničenja, osmišljene su aktivnosti i
projekti koji su integrirani u sveobuhvatne razvojne projekte cijelog prostora LAG-a,
a koji povezuju gospodarski razvoj, kulturu i povijest, tradiciju i društvo u cjelini,
čuvaju okoliš i uvažavaju rodnu jednakost, kao i dobne i obrazovne mogućnosti
stanovnika te stvaraju razvojne mogućnosti za poboljšanje života stanovnika
cjelokupnog područja LAG-a)
 Umrežavanje i suradnja među područjima/LAG-ovima (Strategijom su osmišljeni
projekti kao i aktivnosti povezivanja LAG-a Dinara 1831 s drugim LAG-ovima, ali i
organizacijama civilnog društva te nadležnim i stručnim institucijama i
organizacijama na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u
aktivnostima koje razvijaju sustav dobrog upravljanja, te prijenos novih znanja,
informacija i tehnologija, čime će se iznimno doprinjeti smanjenju izoliranosti
nerazvijenih područja prostora LAG-a i njihovih stanovnika)
4
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
 Lokalno financiranje i upravljanje (aktivnosti planirane Strategijom poboljšavaju
mogućnosti lokalnog financiranja povezivanjem izvora financijskih sredstava, kao i
poboljšanjem provedbe načela dobro upravljanja, programskog planiranja i praćenja
financiranja razvojnih programa i projekata; također ona je pridonijela povećanju
razvoja svijesti i znanja lokalnih dionika o potrebi transparentnosti i odgovornosti svih
razvojnih dionika za razvoj prostora na kojem žive i stvaraju)
Strategija LAG-a prvi je dokument koji mobilizira ukupne razvojne kapacitete vlastitih
resursa i razvojnih dionika, uvažavajući prostorne preduvjete i ograničenja, ali i kapacitete
lokalnih stanovnika koje je potrebno dalje razvijati, te otvara nove razvojne mogućnosti
privlačenja novih stanovnika na prostore LAG-a s inovativnim projektima i razvojnim
programima koji će omogućiti brži i veći održivi razvoj cjelokupnog područja. Lokalna
razvojna strategija donijela je porast svijesti lokalnih razvojnih dionika o potrebi međusobne
suradnje u procesu planiranja, pripreme i provedbe strateškog razvoja. Omogućila je
uvažavanje različitih mišljenja kao i njihovu artikulaciju, ali je i omogućila dogovor svih
sektora o razvojnim ciljevima i prioritetnim aktivnostima koji se moraju postići međusobnim
sinergijskim djelovanjem i razmjenom znanja i iskustava. U procesu izrade Lokalne razvojne
strategije posebna pažnja posvećena je očuvanju i revitalizaciji kulturno-povijesne, tradicijske
i prirodne baštine prostora LAG-a s ciljem razvoja prepoznatljivosti područja, s posebnim
naglaskom na razvoj zaštićenih proizvoda s geografskim porijeklom zasnovanih na
tradicijskom nasljeđu i prirodnim prednostima i jačanje mikropoduzetništva, te su uvažene
potrebe uključivanja svih stanovnika, posebno iz marginaliziranih ili ugroženih društvenih
skupina.
Provedba Lokalne strategije razvoja prioritetni je zadatak članova provedbenih tijela lokalne
akcijske grupe (LAG-a). Oni pred sobom imaju ne samo složenu zadaću već i primjenu novih
radnih načela i metodologija, moraju uvijek imati pregled nad potrebama cjelokupnog
prostora LAG-a i njegovih stanovnika te dalje razvijaju projektne ideje i provode projekte
koji doprinose ostvarenju strategije, njezinih prioriteta i ciljeva u svrhu postizanja Vizije
razvoja LAG-a Dinara 1831.
5
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
2 Značajke područja LAG-a
2.1 Opće zemljopisne značajke područja
2.1.1 Veličina i osnovne prostorne značajke
LAG Dinara 1831 nalazi se u središnjem dijelu Jadranske regije, na području
sjeveroistočnog dijela Šibensko-kninske županije, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.
LAG obuhvaća grad Knin te općine Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo i Kistanje.
Područje LAG-a prostire se na 1.102,85 km², što predstavlja 2% kopnene površine Republike
Hrvatske te čak 37,5% administrativne površine Šibensko-kninske županije.
Prema popisu stanovnika 2001. godine LAG Dinara 1831, imao je 21 555 stanovnika. Tada je
na prostoru LAG-a živjelo 0,5% stanovnika Republike Hrvatske te 19% stanovnika Šibenskokninske županije. Broj stanovnika se, od zadnjeg popisa, povećao za 793 stanovnika (3,5%),
tako da, prema podacima Popisa stanovništva 2011., na prostoru LAG-a, živi 22 348
stanovnika ili 0,5% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno, 20,4%
stanovnika Šibensko-kninske županije. Prosječna gustoća naseljenosti od 20 stanovnika/km2
daleko je ispod državnog prosjeka od 75 st/km2. Iz Tablice 1.1 vidljivo je kako se broj
kućanstava, u 10 godina, povećao za 7,2%. Postoje velike razlike između jedinica lokalne
samouprave koje se nalaze u sastavu LAG-a, kako po broju stanovnika tako i po površini koju
obuhvaćaju.
Tablica 1.1 Osnovni statistički podaci o LAG-u Dinara 1831.
Općina/Grad
Površina/
km²
Broj
naselja
Knin
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
LAG
Dinara 1831
355,76
133,54
82,78
212,19
74,35
244,23
1.102,85
13
8
2
5
1
14
43
Broj kućanstava
2001
5.156
759
75
459
248
1.129
7.826
2011
5.375
829
128
522
201
1.366
8.421
Broj stanovnika
2001
15.190
1.669
137
988
533
3.038
21.555
2011
15.407
1.699
239
1.105
417
3.481
22.348
Gustoća
stanovnika/na
km²
2001
2011
42,70
43,31
12,50
12,72
1,65
2,89
4,66
5,21
7,17
5,61
12,44
14,25
19,54
20,26
Izvor: ARKOD, DZS RH-Popis stanovništva 2001/2011.
Već pri samom pogledu na osnovne zemljopisne i demografske značajke, izdvaja se nekoliko
zanimljivosti ovog LAG-a. Grad Knin, u kojemu živi čak 31% stanovnika LAG-a, jedino je
urbano područje LAG-a te ujedno i njegovo administrativno središte. Općina Civljane
područje je s najmanje stanovnika u Republici Hrvatskoj, kao i u samom LAG-u (svega 0,5%
stanovnika LAG-a).
Stanovništvo LAG-a živi u 43 naselja u 1 gradu i 5 općina (Popis naselja prema pripadnosti
JLS, u Dodatku 2). Područje LAG-a je područje plitkog krša ispresjecanog brojnim
krškim rijekama i potocima te brdsko-planinsko područje s najvišim vrhom Republike
Hrvatske (Sinjal/Dinara, 1831 nmv) karakterističnog planinskog masiva Dinare po kojem je
LAG i dobio ime. Obzirom na izrazite ruralne karakteristike područja, naselja su najčešće
malena i raštrkana, što ograničava ujednačen razvoj prostora LAG-a, ali može biti i velika
prednost za razvoj ruralnog turizma.
6
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Izuzev već spomenutog Dinarskog masiva s najvišim vrhom Hrvatske (tu se nalazi i Jančag
koji je, sa svojom nadmorskom visinom od 1516 mnv, također jedan od 100 najviših vrhova
RH), najveća značajka LAG-a je obilje vode i vodnih tokova poput rijeke Krke (sa 3 poznata
izvora podno Dinare) te pritokama Krčić, Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butižnica, Čikola i
Zrmanja na zapadnom dijelu, te Cetina na istočnom dijelu područja LAG-a.
2.1.2 Položaj i granice područja LAG-a
LAG nalazi se u Jadranskoj regiji, u njezinom središnjem dijelu uz granicu s Republikom
Bosnom i Hercegovinom. Cijeli prostor LAG-a administrativno pripada Šibensko-kninskoj
županiji i čini njezin sjeveroistočni dio. Također, područje LAG-a karakterizira pripadnost
pripada i jednoj od najstarijih povijesnih regija – Dalmaciji koja se kao takva u rimskim
dokumentima, osme godine pK spominje kao prostor koji je naseljavalo ilirsko pleme
Delmata, a bila je dio Ilirika (šireg područja naseljavanja različitih ilirskih plemena).
Cijelo područje gravitira u nekoliko urbanih sredina, prvenstveno lokalnom administrativnom
središtu Kninu, te administrativnom županijskom ili i potrošačkom središtu – Gradu Šibeniku.
Slika 1.1 LAG Dinara 1831 u širem okruženju LAG-ova Šibensko-kninske županije
(Izvor: Šibensko-kninska županija, 2013.)
Svojom sjevernom granicom LAG graniči s područjem Ličko-senjske županije i prostorom
obuhvata LAG-a Lika. Na zapadu graniči s područjem Zadarske županije i LAG-om Laura,
dok na jugu graniči s prostorom LAG-a Krka. Jugoistočna granica LAG-a ujedno je i
županijska granica sa Splitsko-dalmatinskom županijom, dok na istoku LAG Dinara graniči s
Republikom Bosnom i Hercegovinom što mu omogućuje razvoj i implementaciju
prekograničnih projekata suradnje.
Zemljopisni položaj prostora LAG-a pruža mu iznimne komparativne prednosti u odnosu na
druga područja, posebno u kontekstu razvoja integriranog europskog i svjetskog
7
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
gospodarstva, prvenstveno radi njegova velikog značaja u povezivanju sjevernog i južnog
dijela Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, budući se nalazi u središtu Jadranske regije.
Izvanredan geografski položaj LAG-a prepoznat je još u rimsko doba kada su njime prolazile
glavne prometnice koje su povezivale sjever, jug i istok rimskog carstva o čemu svjedoče
ostaci Burnuma iz 1st PK, dok je grad Knin još od 10 stoljeća značajno vojno uporište i
upravno sjedište. Ovaj prostor je prirodna poveznica mediterana s kontinentalnim dijelom i
Panonskom nizinom. Prometni i geografski položaj uvjetovao je gradnju željeznice, prvo do
Splita i Šibenika (1888. god.), a potom do Zagreba preko Like (1925. god.) i dolinom Une
(1948. god.) a kasnije do Zadra (1967. god.). Prostor LAG-a prometno je povezan s
velikim hrvatskim jadranskim-županijskim središtima i pomorskim lukama Splitom,
Šibenikom i Zadrom. Također, međunarodne zračne luke Split i Zadar manje su od sata
vožnje udaljen od LAG-a. Prometno-turističku pogodnost ovoga područja povećava i blizina
nacionalnih parkova (Krka, Kornati, Paklenica i Plitvice) kao i parkova prirode Velebit i
Vransko jezero. Prostor LAG-a, povezan je i s autocestom Zagreb-Split priključkom kod
Šibenika, te tunelom Sveti Rok kod Gračaca koji vodi dalje prema državnoj cesti D1.
2.1.3 Geomorfološke značajke
Prostor LAG-a, prema prostorno-planskoj dokumentaciji naređene razine nalazi se u
krajobraznoj jedinici Dalmatinska zagora. Općenito, to je reljefno i krajobrazno raznolik
prostor kojemu samo donekle glavna obilježja daju tri reljefna elementa: krške depresije
(polja, uvale, doci, ponikve), vapnenačke zaravni oko polja i planinski vijenci.
Područje LAG-a je područje plitkog krša ispresjecanog brojnim krškim rijekama i
potocima te brdsko-planinsko područje s najvišim vrhom Republike Hrvatske
(Sinjal/Dinara, 1831 nmv). Najveća značajka LAG-a je činjenica kako je njegov prostor
značajno hidrografsko čvorište na kojem se nalaze izvori rijeke Krke s pritokama Krčić,
Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butižnica, Čikola i Zrmanja na zapadnom dijelu, te Cetina na
istočnom dijelu područja LAG-a. Područje je izrazito bogato vodama, gdje su nepropusne
naslage uvjetovale istjecanje podzemne vode iz karbonatnog zaleđa na niz izvora. U slivu
rijeke Krke, kao najznačajnijem vodotoku, javljaju se brojni vodotoci i bujice.
Cijelo područje LAG-a pripada tektonskoj jedinici Plavno - Pađene koja se sastoji od
starijih mezozojskih stijena trijasa i jure. Osnovu čini vapnenački reljef koji je grebenast s
humovima i brdima, a onaj na dolomitima i laporima udolinski s poljicima. Smjer pružanja
grebena i udolina je sjeverozapad-jugoistok, a određen je odgovarajućim tektonskim
silnicama. Kraško dinarsko zagorsko područje dio je prostrane sjeverno dalmatinske
vapnenačke zaravni koju karakterizira fizionomski različit prostor: brdsko planinsko
područje, krška zaravan, te krške depresije. Reljef područja obilježavaju blagi pristanci u
južnom dijelu (do 500 m nadmorske visine) te strmiji na sjevernom dijelu (masiv Velebita).
Uz rijeku Krku, bitno obilježje reljefa čini rijeka Zrmanja sa svojim kanjonom u sjeverno
istočnom dijelu te izvorište i dolina rijeke Cetine. Krka je najznačajniji vodotok a izvire iz
Topoljskog polja (Veliki buk) koji je formiran na izlazu Krčića u Kninsko polje gdje voda
pada preko slapa više od 20 metara. Rijeka Cetina izvire kao ponornica sa više od stotinu
metara dubine. Prevladavajući reljefni oblici su brdsko zemljište sa kraškim uvalama.
Agrarne površine nalaze se na manjim plodnim površinama (Golubičko polje, Erveničko
polje, Kninsko i Kosovo polje te dr.).
Prema Pedološkoj karti RH (1988) na ovom području veći dio tala su marginalno pogodna
ili potpuno nepovoljna za poljoprivredu. Područje se nalazi na plitkom i skeletnom tlu koje
karakterizira bezvodnost i nepristupačnost. Prevladavaju tla nastala na flišu, eutrična i
distrična smeđa tla, te jednim dijelom i hidromorfna tla. Gospodarska vrijednost ovih tala
ovisi o dubini i skeletnosti profila. Tla u mokrima kraškim poljima su mlada, duboka
aluvijalna, na taložinama dubokim 1-20 m. Tekstura tih tala je od glinaste ilovače pa do
8
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
pjeskovite ilovače. Obradive površine na kršu i izvan kraških polja predstavljaju najčešće
skeleteoidna i skeletna tla, koja trpe od suše te su za proizvodnju nesigurna i bez optimalne
agrotehnike daju redovito niže prinose. Šumska tla na ovom prostoru mogu se klasificirati u
razdjel automorfnih tala kod kojih se vlaženje vrši atmosferskim oborinama. O svojstvima
pojedinih tipova tala ovisi njihova prirodna plodnost, a ona se izražava u prinosu drvne mase
ili biomase uopće. Tako na primjer litosoli su nerazvijena i vrlo plitka tla, sastavljena od
usitnjenog skeleta vapnenca. Na ovim tlima je razvoj šumske vegetacije ograničen radi
plitkoće, nedostatka organskih tvari i velike suhoće. Crvenica na vapnencu i dolomitu (terra
rossa), koja je pretežno zastupljena u Mediteranu i Submediteranu, plitka do srednje duboka,
među pukotinama krša, može prodirati i dublje, produbljući tako zonu zakorjenjivanja i
opskrbljivanje nužnom vlagom, što se odražava na većoj proizvodnosti. Lesivirano tlo
(luvisol) je manje zastupljeno i to pretežno u sjevernim dijelovima. To su inače visoko
proizvodna šumska tla, ali na vapnencu i dolomitu su manje plodna, manje dubine i manje
mogućnosti zadržavanja vlage.
Osnovna obilježja LAG-a su fenomeni krša, maritimni klimat, jaki antropogeni utjecaji
i degradiran sav vegetacijski pokrov. Važno je istaknuti, a uvjetovano geomorfološkim
značajkama, da cijelo područje LAG-a karakteriziraju većinom ekstenzivni pašnjaci što
je odličan preduvjet za razvoj ekološkg stočarstva, posebno uzgoja stoke sitnog zuba na
otvorenom.
2.1.4 Klimatske značajke područja
Klimu LAG-a obilježavaju submediteranske klimatske značajke s modificiranim
mediteranskim utjecajem u kontinentalnom prostoru. Prevladava prijelazni tip kllime sa
slabijim maritimnim i jačim kontinentalnim utjecajem. Najviši dijelovi Dinare imaju izraženu
planinsku klimu.
Na prostoru LAG-a ističu se relativno visoke ljetne temperature (srednja temperatura srpnja
iznosi 23,5°C) i niske zimske temperature (srednja temperatura siječnja iznosi 5,1°C), izrazito
mediteranski tip padalina (prosječno godišnje, 1262 mm) sa zimskim maksimumom i ljetnim
minimumom, tako da su česte ljetne vrućine i suše, te vlažne, hladne i vjetrovite zime (sa
hladnom burom i vlažnim jugom). Snijeg gotovo redovito pada svake godine, a kada nema
snježnog pokrivača, često jaka bura stvara prometne probleme.
Najbolji indikator takvih klimatskih obilježja je submediteranska listopadna vegetacija (hrast
medunac, crni grab, ali i crni i alepski bor), degradiranog oblika u nižim predjelima, te brdska
i gorska vegetacija (hrast kitnjak, obični grab, šuma bukve i jele) i predplaninska i planinska
vegetacija (šuma bukve i klekovina bora) na višim padinama Dinare. Agrarne površine s
kulturama se nalaze na plodnim površinama krških polja.
2.1.5 Prirodna baština LAG-a
Osobitost LAG-a predstavlja vrijedna krajobrazna i biološka raznolikost koja je, radi
svog međunarodnog značaja, uvrštena u međunarodnu mrežu prirodne baštine NATURA
2000 koja je ujedno i najveća koordinirana mreža područja očuvane prirode u svijetu.
Međunarodna ekološka mreža NATURA 2000 obuhvaća područja koja su, primjenom
stručnih kriterija, utvrđena kao područja važna za očuvanje ili uspostavu povoljnog stanja
ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih vrsta na europskoj i nacionalnoj razini. Za
svako područje utvrđeni su ciljevi očuvanja i mjere zaštite prema Uredbi o proglašenju
ekološke mreže (NN109/'07). Čak 51,48%% površine LAG-a nalazi se u mreži NATURA
2000, kako je navedeno u Tablici 1.2. Detaljni popis staništa u mreži NATURA 2000, s
pripadajućom kartom, te zaštićenih i ugroženih vrsta u LAG-u nalazi se u prilogu Strategiji
kao Dodatak 3.
9
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Tablica 1.2 Površina područja u ekološkoj mreži NATURA 2000 u LAG-u Dinara 1831.
Naziv
Površina
Površina
Udio SCI
Površina
Udio SPA
Ukupna
LAG-a
LAG-a
SCI u
u LAG-u
SPA u
u LAG-u
površina
(ha)
LAG-u
(%)
LAG-u
(%)
N2K u
(ha)
(ha)
LAG-u
(ha)
LAG
110.285,00
30.465,00
27,62
52.751,00
47,83
Ukupni
udio N2K
u LAG-u
(%)
56.777,00
51,48
Izvor: DZZP, 2013.
Biljni i životinjski svijet je karakterističan za podneblje u kojem obitava tako da prevladavaju
submediteranski tipovi biljaka u zaleđu, dok su eumediteranski karakteristični za područje
rijeke Krke i njenog kanjona do kojeg dopire utjecaj mediteranske klime.
Zakonskom regulativom RH utvrđena je zaštita biljnih i životinjskih vrsta, staništa i područja
ekoloških mreža. Usprkos zaštićenim područjima, brojne vrste navedene u Crvenim
knjigama1 ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih svojti te gljiva, obitavaju na području
kopnenog i morskog dijela ŠKŽ (262 svojte)2, od čega se prema dostupnim podacima,
odnosno procjeni, cca 78 % nalazi na području LAG-a.
Šumski pokrov je pod upravom Hrvatskih šuma d.d., nema značajnije komercijalne
vrijednosti, često je izložen ljetnim šumskim požarima izazvanima nepažnjom čovjeka. Suhi i
položeni jugozapadni obronci Dinare su mozaično pokriveni šikarama crnog graba (Ostrya
carpinifolia) i niskim kamenitim travnjacima koji služe za ispašu. Ptice selice i sitna divljač
prepoznatljiva su fauna područja, te vukovi i veprovi. Vegetacijski pokrov karakteriziraju
kršne listopadne penjače, različito sklopljene šikare i šibljaci u mozaiku s livadama,
pašnjacima i prostranim submediteranskim kamenjarama, niske su proizvodne vrijednosti i
zahtijevaju rekonstrukcije i pošumljivanje. Područje bjelograba ima uvjeta za nešto
intenzivnije poljodjelske kulture i gornja je granica vinograda, maslinika i ostalih termofilnih
kultura. Razlikuju se niži i viši pojas ovog vegetacijskog područja. Na nižem pojasu nalazi se
zajednica hrasta medunca i bijelog graba (Carpinetum orientalis croaticum) koje se pruža
sjeverno od područja hrasta crnike, u višem pojasu je zajednica hrasta medunca i crnog graba
(Seslerieto-Ostryetum). U zimzelenom području, iz već spomenutih razloga, nema hrasta
crnike, ni sačuvanih crnikinih šuma, nego prevladavaju degradacijski stadiji u obliku makije i
gariga. Isto tako u listopadnom području hrasta medunca s bjelograbićem i crnim grabom
prevladavaju degradacijski stadiji u obliku šikara i šibljaka. Kamenjari, kao posljednji
degradacijski stadij autohtone šumske vegetacije, obrasli su danas travnatim pokrovom. U
ovom području dominira kraška vegetacija, u kojem se izdvajaju: ograde – obzidani, privatni
posjedi u blizini naselja pod šumom hrasta i jasena te bijelog graba; gajevi – su umjetno
zasađene sastojine crnog bora podignute na padinama ugroženim od erozije i ispiranja.
Gajevima se nazivaju i izolirane šumske površine s potpuno razvijenom šumom hrasta i
graba; šikare – pokrivaju znatna prostranstva u kršu; kamenjari – su zastupljeni na okolnim
zaravnima gdje nalazimo degradirane sastojine drača, gloga, kupine, kadulje i sličnih vrsta.
Goleti su rasprostranjene mjestimice po čitavom području LAG-a.
Rijeka Krka karakterizira područje LAG-a. Krka je rijeka jadranskog sliva, izvire u blizini
Knina, podno dvadeset metarskog Topoljskog buka. Gornji tok rijeke Krke na području
Knina, Ervenika i Kistanja zaštićeni je krajobraz. 25,5 km2 (17,9%) teritorija obuhvata
Nacionalnog parka Krka (proglašen 1985.) prostire se na području LAG-a (područje Grada
1
Crvene knjige objedinjuju podatke o vrstama koje se smatraju ugroženima temeljem znanstvene procjene prema
međunarodnim kriterijima IUCN, čineći osnov za zakonsku zaštitu. Izvor: DZZP, 2010.
2
Izvor: DZZP, 2010
10
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Knina, 4,3km2; te općina Ervenik, 6,5 km2; i Kistanje, 14,7 km2). Nacionalni park Krka
obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire tri kilometra sjeveroistočno od Knina, teče
kroz dubok i živopisan kanjon, dug 75 km i tvori bučne slapove - Krčić, Risnjak, Miljacku,
Roški slap (26) i znameniti Skradinski buk (Slapovi Krke 46m), koji je najveća sedrena
barijera u Europi.
Svojim donjim tokom rijeka
Krka protječe kroz Prukljansko
jezero, te utječe u 9 km
dugačak Šibenski zaljev.
Veliki broj posjetitelja, bez
sumnje, utječe na ekološku
ravnotežu
ekosustava
nacionalnog parka. Studija
turističke valorizacije NP Krka
je utvrdila da je godišnji
najveći prihvatni kapacitet
posjetitelja Parka 1 milijun,
dok je dnevni limit 20.000
posjetitelja na cijeloj površini
Parka.3
Slika 1.2: Područje NP Krka s graničnim naseljima.
(Izvor: www.geografija.hr/članci)
Rijeka Krčić, zajedno s Krkom, čini jedinstveni hidrografski sustav s obiljem
krško –hidrografskih i morfoloških fenomena. U dužini od oko 10 km (od vrela do
Topoljskog buka – ušća u Krku), Krčić se odlikuje dubokim i slikovitim kanjonom, koji u
svom završnom dijelu obiluje lijepo otkrivenim fleksurama geoloških slojeva (trijas i jura),
te bizarnim denudacijskim oblicima. U tom dijelu kanjona nalaze se sadreni slapovi, od
kojih je najveći (visine 20 m) i najljepši Topoljski buk, pod kojim izvire Krka. Kako, u
sušnom dijelu godine, Krčić presuši pa sedra zahtjeva posebno oprezan tretman jer postoji
opasnost prolamanja barijere a time i opasnost od elementarnih nepogoda na nizvodnim
dijelu. Stoga je danas zabranjeno kopanje sadre (tradicijskog građevnog materijala u LAGu) u završnom dijelu kanjona na dužini od oko 2,0 km od ušća. Kanjon Krčića danas ima
status zaštićenog krajolika u dužini od izvora do ušća, cca. 10,0 km, s kanjonom do
njegova ruba. Prema Prijedlogu prostornog plana Šibensko kninske županije, smatra se,
da bi preciznije određenje bilo utemeljeno na geomorfološkim obilježjima. Kako nisu
izvršena detaljnija ornitološka istraživanja, za sada bi za Krčić bila odgovarajuća
kategorija “posebni geomorfološki rezervat”.
Geološki spomenik prirode Stara straža (1961.) je mali (1,17 ha) ali geološki vrlo
vrijedan lokalitet uz cestu Knin – Žagrović (udaljen od Knina oko 15,0 km). Riječ je o
cestovnom zasjeku, širine oko 15 m i visine oko 5 m, gdje se uočava serija tankih, slikovito
naboranih slojeva karbonatnih stijena (osim krednih slojeva vrlo su lijepo razvijeni slojevi
jurske starosti, koji se sastoje dijelom od vapnenca - vrlo je uočljiv koralj caldocoropsis
- a dijelom od titanskih naslaga), koji su vrlo dobro otkriveni pa se ubrajaju u geološke
rijetkosti. Stijena je drobiva pa je potrebna njena zaštita kao i prostora oko nje, što će biti
jedna od aktivnosti LAG-a.
3
Turistička valorizacija Nacionalnog parka Krka, Institut za turizam, 2003.
11
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šarena jezera nisu zaštićena ali su u prijedlogu zaštite u kategoriji spomenika prirode. To je
hidrološki i pejzažno zanimljiv lokalitet na istočnom rubu Kninskog polja. Ukupno ima
sedam manjih jezera, od kojih su dva veća (320 x 50 m i 120 x 100 m). Dubine od 6 – 7 m su
ujednačene u jezerima. Potrebno je spriječiti moguće degradacije (zasipanje, onečišćenje i
sl.). Jedno od većih jezera, u skladu s prostornom – planerskom koncepcijom uređenja
Knina, planira se urediti kao rekreacijsku vodenu površinu. Jednak su vrijedna i Burumska
jezera koja se nalaze istočno od Knina, nedaleko od ceste prema Splitu i rijeke Krke;
prosječna im je dubina oko 5 metara a nastanjena su šaranom, amurom, klenom,
linjakom i štukom bjelicom.
Dinara je masiv dugačak 20 i širok 10 km te ujedno i najviši hrvatski vrh (1831m).
Spektakularna je po najdužoj stijeni u Hrvatskoj koja je duga 6 km. Dinara je prva
hrvatska planina dokazanih prirodnih ljepota i posebnih estetskih doživljaja, čak i poetskih
nadahnuća (Petar Zoranić: Planine, 1536.). Pruža neiscrpne mogućnosti za lov, jahanje,
planinarenje, alpinizam, špiljarenje, speleologiju, zmajarenje, paragliding, biciklističke i autoterenske izlete te ine oblike izletničkog, prirodnog i pustolovnog turizma. Uspon na Dinaru
zahtjeva veće planinarsko iskustvo, iako su prilazni putovi iz više pravaca označeni. Smještaj
je osiguran u planinarskom domu na Brezovcu i Lovačkom domu. Na Dinari se nalaze i 2
vrijedna šumska lokaliteta – Crni Tavani, na zapadnoj padini Dinare, izdan 1000 mnv, koji
je u prijedlogu zaštite kompleksa autohtone šume crnog bora kao rezervata šumske
vegetacije, dok se lokalitet Samar, cjeloviti šumski kompleks, predlaže za zaštitu u kategoriji
posebnog šumskog rezervata.
Na području LAG-a iznimno je značajno istaknuti speleološke objekte koji su među
najatraktivnijima u Hrvatskoj poput Gospodske pećine koja je izuzetan i atraktivan
arheološki, speleološki te prirodni fenomen. Duboka je 2080m i na kraju završava
podzemnim jezerom. Ona je i najstariji arheološki lokalitet kninskog područja u kojoj je život
zabilježen prije 35 000 godina (u njezinim prednjim dijelovima pronađeni su ostaci neolitskih
i nekih mlađih kultura kao i ostaci kostura pleistocenskih životinja). Smještena je uz zapadni
rub drage Ždrilo, oko 500m sjeverno od zaseoka Milaši, a do nje je moguće doći
terenskim vozilom izravno od izvora rijeke Cetine. Iznimno su značajne i Velika Ćulumova
koja se smatra jednom od najljepših špilja srednje Dalmacije, zatim Rudelića špilja čiji je
glavni kanal dužine 1155 metara, a bočni 95 metara, te Kotluša i mnoge druge špilje i jame.
Vrela rijeke Cetine su područje zaštićeno u kategoriji hidrološkog spomenika prirode
(1972.) i to Veliko Vrilo, Vukovića i Batica Vrilo. Sva vrela su uzlaznog tipa i nastala su na
kontaktu vodonepropusnih lapora u polju i vodopropusnih vapnenaca okolne zaravni.
Naajznačajnije je Veliko vrilo ili izvor Glavaš koji je ujedno potopljen speleološki objekt
kojeg su speleoronioci istražili do dubine više od 150 metara.
2.1.6 Kulturno-povijesna i tradicijska baština
Naseljenost na području LAG-a traje od prapovijesti do danas. Cijelo područje obiluje
mnogobrojni arheološkim lokalitetima i vrijednim nalazištima.
Prve tragove naseljavanja na ovim prostorima možemo pratiti od bakrenog doba
(3.500-2.200 g.p.K.). Na području cijelog LAG-a nalazimo ostatke ilirskih plemena radi
bogatih rudnih nalazišta, posebno oko Knina. Metalurška djelatnost nastavila se i tijekom
željeznog doba kada se razvijaju i prva utvrđena naselja. Iz vremena bakrenog i željeznog
doba brojna su nalazišta tumula i suhozidnih struktura po cijelom području LAG-a. U antičko
doba, prostor LAG-a, radi svog geostrateškog položaja, bio je iznimno značajan o čemu
12
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
svjedoče ostaci antičkih brodova s teretom pronađeni na području Kistanja a datiraju iz 1. –
3. st. pK. Na području Kistanja nalazio se Burnum (naslje Ivoševci, u okviru NP Krka) koji
se prvi puta spominje u zapisnima od 35.-32. godine pK. Burnum je bio rimski vojni logor i
civilno naselje. Ovaj arheološki lokalitet se sastoji od 2 lokacije. Cestom
iz Knina prema Zadru, na njenom 19. kilometru, s lijeve strane se nalaze dva luka,
vjerojatno portika principia rimskog vojnog logora Burnuma, u naroda zvana Šupljaja ili
Šuplja crkva. Principij je bila zgrada zapovjedništva, upravno i religiozno središte rimskog
vojnog logora. Smještao se na mjestu gdje su se sjekle najvažnije logorske prometnice: via
principalis i via praetoria. Spomenuta cesta približno prolazi trasom nekadašnje via
principalis. U pozadini lukova otvara se kanjon rijeke Krke u kome se na tom mjestu
popriječio masivan prirodni prag od sedre, što na rijeci Krki uzvodno tvori jezero, a nizvodno
slap Manojlovac. Drugi lokalitet obuhvaća amfiteatar, a nalazi se s desne (zapadne) strane
ceste, oko 1 km prema jugozapadu. Prva istraživanja, 1912-1913 provodio je Austrijski
arheološki institut iz Beča, kasnije, tijekom 1973., isti institut, zajedno s Arheološkim
muzejom u Zadru proveo je reviziju istraživanja. O značaju lokaliteta najviše govori činjenica
kako istraživanja traju i danas, posebno na prostoru legijskog logora u Burnumu gdje zajedno
istražuju Odjeli za arheologiju Sveučilišta u Zadru i Bologni te Gradskog muzeja u Drnišu.
Iznimno je važno istaknuti kako je prostor LAG-a bio iznimno značajan u vrijeme ranog
srednjeg vijeka kada su u se 6. st na ovo područje počela naseljavati slavenska plemena.
Hrvatska plemena su u Knin doselila koncem VI. stoljeća, te ga pretvorila u jedno od svojih
dvanaest plemenskih županijskih središta. U doba «narodne dinastije», od druge
polovice IX. stoljeća, Knin postaje najprije privremena, a od Zvonimira i stalna
prijestolnica starohrvatske države. Tada je izgrađen i najstariji dio Kninske tvrđave (10.st)
koja je svoj konačni izged dobila za vrijeme 18. St. Danas je Podijeljena je na gornji, srednji
i donji grad, koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Najstariji je gornji grad na
sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku. U
početku 18. stoljeća na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori Ivan
Macanović i njegov sin Ignacije. U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu), osnovan 1893. Na brdu Spasu otkriveno je
kasnoantičko i starohrvatsko naselje. Na najvišem sjeveroistočnom platou brda Spas,
najvjerojatnije, još u drugoj polovici 9. stoljeća niknula je utvrda, castro Tnin (Tnen, Tignino
castro), a potom i srednjovjekovno urbano naselje, jezgra kasnijeg tvrđavskog kompleksa,
kao i kninskog gradskog prostora. Podno utvrde, kninskog kastruma, vrlo se rano formira i
civilno naselje sa crkvenim objektima – podgrađe Borgo de Tina. Na drugom povišenom
platou brda Spas, južno od utvrde Tnene, kasnije je izgrađeno i drugo manje utvrđenje –
kaštel Lab (castro Lab, Labwar) u kojem je bilo sjedište vicebana (podbana). Naknadno,
moguće u 15. stoljeću u vrijeme sve veće opasnosti od Turaka, gradnjom ogradnog
obrambenog zida, na kojem su i danas glavna ulazna vrata u tvrđavu, oba su ova utvrđenja,
kaštela, povezana u jedinstveni tvrđavski kompleks. Svaki dio grada bio je zaštićen
puškarnicama, bornim mjestima i povezan gradskim vratima i pokretnim mostovima.
Danas tvrđava zauzima prostor od 123.147m2 i spada među najveće kulturno-povijesne
spomenike u Hrvatskoj. Tvrđava je duga 470m, široka 110m, a nadmorska visina joj je 344m.
Po čitavoj tvrđavi vijugaju se golemi zidovi i bedemi koji su mjestimično visoki i preko 20 m.
Redaju se zatim puškarnice, bojna mjesta, mračni hodnici, zdenci, mostovi, tajni prolazi i
tvrđavska crkva Sv. Barbare posvećena Ćirilu i Metodu, gdje se nalazi epitaf pisan
staroslavenskim pismom. Današnji izgled duguje venecijanskom graditelju Alberghettiju, a
sačuvani natpis upućuje da su radovi završeni 1711. godine. Kninska tvrđava je zaštićena
kao urbanistička cjelina i upisana u registar Kulturne baštine Republike Hrvatske kao
spomenik nulte kategorije tj. spomenik od posebnog nacionalnog interesa.
13
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Iz vremena ranog srednjeg vijeka posebno je važno istaknuti i crkvu Sv. Spasa kod izvora
Cetine u Kijevu, izgrađenu u 9. stoljeću. Crkva je jedan od najbolje očuvanih spomenika
ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj i jedina crkva iz 9. st. čiji toranj na
zapadnom portalu (vestverk - predbrod) još uvijek stoji.
Početkom XI. stoljeća (1040. godine) u Kninu se osniva kninska biskupija čija
jurisdikcija seže do rijeke Drave. Kninski biskup nije samo crkveni poglavar, već na
kraljevskomdvoru izvršava razne državničke poslove. Tako on svojim kaptolskim
pečatom potvrđuje državničke spise, kraljeve povelje i darovnice. Zbog toga su ga do
1330. godine nazivali hrvatskim biskupom, a od tada kninskim, sve do 1493. godine, kada je
biskupija ukinuta. O snazi kninske biskupije najbolje govori sam naziv naselja, danas, općine
Biskupija koja na svom području ima iznimno velik broj zaštićenih sakralnih objekata i
arheoloških nalazišta koja sežu i do 9. st.
Česte opsade grada početkom XVI. stoljeća toliko su ga oslabile da ga Turci 1522. godine
osvajaju. Venecija je neobično cijenila položaj Knina zbog osiguravanja svojih posjeda u
Dalmaciji i za vrijeme turske okupacije dva puta ga pokušala osvojiti, 1648. i 1653. ali
bez uspjeha. Tek porazom Turaka pod Bečom 1683. godine Venecija čini posebne napore i
zajedno s hrvatskim narodom osvaja Knin 1688. godine. Campoformijskim mirom
zaključenim između Napoleona i Austrije 1797. godine prestala je postojati Republika
Venecija, a na temelju tog ugovora Austrija je dobila grad Knin. Požunskim mirom 1805.
godine grad je pod vlašću Francuza sve do 1813. godine. Druga vladavina Austrije u Kninu
počinje 1813. i traje do 1918. godine.
Manastir Krka izgrađen je 1350 godine na padini brda iznad rijeke Krke i zaštićeni je
spomenik kulture. Manastirski kompleks sačinjava više manastirskih zgrada. Jezgru manastira
formiraju zgrade koje sa tri strane zatvaraju dvorište. Četvrtu stranu dvorišta zatvara crkva. U
prizemlju manastirskih zgrada prema dvorištu je trijem oblikovan pravokutnim nosivim
stupovima i lukom koji ih povezuje. Na strani prema Krki između crkve i ogradnog zida
kompleksa manastira izgrađena je jednobrodna kapelica. Ispod prezbiterijalnog dijela crkve je
prirodna špilja u kojoj se nalaze grobovi. Unutar špilje su vidljiva, danas zazidana, vrata
gotičkih karakteristika koja su vodila vjerojato u nekadašnju crkvicu. Današnja arhitektura
manastira najvećim dijelom pokazuje karakteristike dogradnje 18. stoljeća.
Na području LAG-a važno je istaknuti i tradicijske kamene mlinice koje su zaštićene kao
spomenici kulture tradicjske graditeljske baštine, a najviše ih se nalazi na području Civljana.
Tablica 1.3 Zaštićena kulturno-povijesna baština. (Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, 2013)
Vrsta kulturnog
Pokretno kulturno dobro
Nepokretno kulturno dobro
dobra
Pojedinačno
Zbrika
Muzejska
Pojedinačno
KulturnoKulturni
zbirka
povijesna cjelina
krajolik/
krajobraz
Knin
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
LAG
DINARA 1831
1
0
1
0
12
8
5
3
2
5
1
1
35
3
1
0
Posebnu specifičnost ovih prostora čini narod Morlaci čije ime se prestaje spominjati
početkom 20. St. Morlaci - Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na Grčkom:
Μαυροβλάχοι, Mavrovlachi ili Mauro-Vlachs, što znači "Crni Vlasi"; iz Latinskih
14
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
dokumenata: Nigri Latini vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala
stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana. Morlaci,
čije ime označava u hrvatskom jeziku crne Vlahe, svoje ime dobivaju po odjeći od
crnoga sukna, po kojoj su odmah bili prepoznatljivi. Grčki naziv Μαυροβλάχοι (Morovlahi),
kasnije će se pretvoriti ulatinski oblik Morlachus ili Murlachus, i talijanski Morlacco. Morlaci
su nomadski stočari, a rani izvještaji ih spominju kao ljude što kao stočari i nomadi žive u
planinskom zaleđu južne jadranske obale, u području Hercegovine, Dalmacije i na jug
do Crne Gore. Morlaci su se održali negdje do 15. stoljeća, kada vjerojatno pred
pojavom Turaka migriraju na sjever. Malobrojni ostaci Morlaka održali su se i u kraškom su
zaleđu Dalmatinske zagore bar dijelom očuvali svoj poluromanski "morlački" govor koji je
kasnije nakon djelomičnog slaviziranja nazvan „Murlaška besyda“ Iz njega je bilo popisano
tek 290 riječi, a još u Austro-Ugarskoj do 1. svj. rata postojalo je oko 2100 njegovih
govornika kao zadnjih kulturnih nasljednika starih Dalmata.
Jedna od velikih komparativnih prednosti i razvojnih resursa LAG-a leži u činjenici kako se
na popisu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi:
 Umijeće izrade ukrasnog veza građa/četverokuka na području zapadnog dijela
Dinarida u Hrvatskoj. Četverokuka - šareni vez na čohi sjeverne Dalmacije.
Najznakovitiji osnovni motiv šarenog veza na čohi predstavlja “četverokuka“.
Može biti oblikovana u svim mogućim varijacijama: od dvokuke (kuke samice) do
četverokuke, od četverokuke do osmerokuke pa i do tridesetšesterokuke na samo
jednom kvadratu čohe, a li ona uvijek u osnovi ostaje “četverokuka“. Svojim
simetričnim slaganjem ornamentike i boja kroz vez, dovedena je do savršenstva.
Najčešći motiv je križ (prvenstveno kao simbol nade i zaštite) zaobljen s četiri
kuke. Okićen je svim mogućim oblicima ornamentike: petljama (punjkama), viticama,
krugovima, cik-cak linijama, rozetama, spiralama. Slažući tako izvezene razne oblike
čohe, spajajući ih tako s upletenim gajtanom nastajala je “građa“ - izvezena površina
koja se prišivala na suknenu odjeću i obuću. Modra, crvena i zelena (ponekad i
crna) boja čohe u pravilu je služila kao podloga za izradu “četverokuke“. U
jednostavnim, osnovnim oblicima dvokuke (samice) i četverokuke se javljaju
izrezbarene u drvetu, uklesane u kamenu, oslikane na keramici. Osim na tekstilu
kao vez, najprisutnija je rezbarija na drvetu pa su se najčešće u izrezbarenoj
ornamentici
javljali motivi dvokuke i četverokuke: na sviralama, diplama,
čurlikama, preslicama i vretenima, češljićima, tronošcima s naslonom, kolijevkama,
škrinjama, štapićima za uplitanje struke i gajtana i još mnogo čemu. Šareni vez na
čohi čiji je glavni motiv “četverokuka“ je zapravo tekstilni nakit tradicijskog
odijevanja jednog siromašnog naroda koji nam je svojom kreativnom snagom pišući i
slikajući iglicom i koncem tu savršenu simetriju geometrijskih linija i boja ostavio
snažan pečat o svom vlastitom identitetu.
Preventivno je zaštićeno i umijeće zidanja "u suho" na području jadransko-dinarskog
krša. Umijeće zidanja kamenom bez upotrebe vezivnog materijala rasprostranjeno je u
prostoru jadransko – dinarskog krša, kroz cijelu povijest naseljenosti ovog područja.
Najstariji primjeri suhozidne gradnje potječu iz prapovijesnog doba, a tehnika gradnje
održala se sve do 20. st., kada se polako napušta i stari suhozidi se devastiraju. Stanovnici su
koristili ovaj način gradnje za izgradnju nastambi i organizaciju poljoprivrednih djelatnosti.
Na području LAG-a posebno je znaačajno istaknuti nematerijalu kulturnu baštinu koja je
upisana na UNESCO-vu listu nematerijale baštine čovječanstva:
15
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
 Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore jedinstveno je po načinu izvođenja. Bez
glazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijski
instrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifičan način pjevanja u malim skupinama
potresanjem glasa – rera, ganga, ojkavica), jedino se na području Dalmatinske
zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija u parove ili se tijekom cijeloga plesa
izvodi u parovima koji se kreću po krugu ili slobodno po plesnom prostoru. Nijemo se
kolo izvodi i danas u spontanim situacijama o pokladama, na sajmovima i blagdanima
(dernecima) i u svadbama (iako mnogo rjeđe nego prije 1960-ih). Danas ga najviše
izvode seoske folklorne skupine na lokalnim, regionalnim ili međunarodnim
smotrama folklora (uglavnom u Hrvatskoj jer vrlo rijetko gostuju u inozemstvu), te na
lokalnim priredbama u povodu blagdana patrona svojih župa. I dalje se prenosi s
generacije na generaciju, danas sve više kroz djelovanje kulturnih društava, dok se u
prošlosti prenosilo sasvim spontano. Većinu tih aktivnosti podupiru lokalne vlasti i
državne institucije preko svojih programa javnih potreba.
 Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje
instrumenata. Fenomen klapskog pjevanja kontinuirana je i relativno stara pojava a
kakvog ga poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se
profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića, posebice u Dalmaciji.
Sam pojam klapa, prema etimološkim istraživanjima, ima korijene u
sjevernotalijanskom tršćanskom šatrovačkom dijalektu i znači skupina, grupa, odakle
je usvojen polovinom 19 stoljeća. Klapske pjesme su homofoni, a capella napjevi,
prepoznatljivi po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi- kretanju melodijskih linija
glasova, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstova napjeva. Najčešća forma
višeglasja klapskih pjesama je troglasje i četveroglasje, tijesni harmonijski slog koji
gotovo mahom završava u tercnom položaju, akordu po kojem su klapski završeci
prepoznatljivi. Važno je napomenuti kako je Petar Tralić, koji se smatra začetnikom
današnje klapske pjesme, rođen u Kninu (1916.) gdje još stoji njegova rodna kuća u
kojoj su nastale i prve snimke dans najpoznatijih klapskih pjesama. U Kninnu je
registrirana i prva klapa u Hrvatskoj.
2.1.7 Kvaliteta života i stanje infrastrukture
Dobra infrastruktura temelj je kvalitete života stanovnika i neophodan preduvjet razvoja. Bez
fizičke infrastrukture, prometne, komunalne, informacijsko-komunikacijske, razvoj je uvelike
otežan. Pri tome se ne gleda samo opremljenost lokalnih središta, već udaljenih sela i
zaselaka, čije napuštanje se razvojem infrastrukture mora zaustaviti, jer to negativno utječe i
na očuvanje kulturnog krajobraza i očuvanja nasljeđa. Ekonomska infrastruktura važna je za
gospodarski razvoj LAG-a, poput poslovnih zona za razvoj poduzetništva, poljoprivredne i
turističke infrastrukture bez kojih nema razvoja ruralnih područja.
2.1.7.1 Komunalna infrastruktura
Vodovodna mreža dostupna je na 70% područja LAG-a, odnosno, na nju je priključeno
7.784 kućanstava (92,5%). 2 JLS (grad Knin i općina Biskupija) imaju studiju optimizacije
vodovodnog sustava dok 4 nema. Na području LAG-a nalazi se i 11 vodosprema te 23 javne
cisterne. Postojeći vodovodi su u lošem stanju i imaju velike gubitke, stoga je nužno
prioritetno pristupiti njihovoj sanaciji, ali i daljnjem razvoju mreže budući dislocirana naselja
nemaju vodovode, što je ograničavajući faktor za daljnji razvoj gospodarstva, posebno
poljoprivrede.
16
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Stanje sa odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda je iznimno loše. Kanalizacijskom
mrežom sa samo 1 prečistačem (Grad Knin – sa priključenik svega 139 kućanstava),
pokriveno je samo 12% područja LAG-a, na koju je priključeno samo 3092 kućanstva (samo
36,7%). Iz navedenog je vidljivo kako na području LAG-a prevladavaju septičke jame. Važno
je napomenuti kako samo općina Kistanje i grad Knin imaju, u malom obimu, izgrađen
kanalizacijski sustav s prosječno 36% pokrivenosti područja. Za prostor LAG-a, obzirom na
činjenicu kako se nalazi na propusnoj krškoj podlozi te obiluje podzemnim i nadzemnim
vodotocima iznimne vrijednosti, razvoj kanalizacijskog sustava s pročišćavanjem otpadnih
voda, apsolutni je prioritet razvoja infrastrukture. Upravo iz tog razloga, sve jedinice lokalne
samouprave intenzivno rade na planiranju izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda. Također, važno je napomenuti kako se na području LAG-a nalazi izvoriše
rijeke Krke, stoga je upravo kontrolirana odvodnja otpadnih voda i njihovo pročišćavanja
apsolutni prioritet održivog razvoja područja LAG-a.
Gospodarenje otpadom. Na području LAG-a, od ukupnih 43 svega 20 naselja obuhvaćeno
je organiziranim zbrinjavanjem otpada. Reciklažnih dvorišta nema, dok s ena području
Civljana nalazi 5 zelenih otoka za odvojeno sakupljanje otpada. Uoravo radi nerazvijenog
sustava prikupljanja, cijelo područje ima problem s divljim odlagalištima kojih trenutno
zabilježenih ima 43, s nepoznatim količinama i vrstom otpada. Na području LAG-a ima 3
odlagališta komunalnog otpada (u Kninu, Biskupiji i Kistanju) i sva su predviđena za sanaciju
i zatvaranje. Općina Biskupija ima i odlagalište građevinskog otpada. Na području LAG-a
djeluje 4 komunalna poduzeća koja preuzimaju, prijevoze i zbrinjavaju komunalni otpad.
Pokrivenost električnom mrežom je 93% a. Važno je napomenuti kako LAG ubrzano radi na
edukaciji i uvođenju obnovljivih izvora energije na svom području i to solarne, hidro
energije i korištenja bio-mase. Postoji i jaka incijativa lokalnih poduzetnika koji su
zainteresirani za uvođenje obnovljivih izvora energije.
Područje LAG-a gotovo je potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom
telefonijom, time je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je važno
za razvoj gospodarstva, posebno turizma, ali i kvalitete života stanovnika. ADSL internetska
mreža je dostupna na samo 70% područja, što je iznimno malo, no važno je istaknuti, kako
LAG priprema projekte za uvođenje bežičnog internet u udaljena naselja.
2.1.7.2 Prometna infrastruktura
Cestovna infrastruktura. Prostor LAG-a prometno je povezan s velikim hrvatskim
jadranskim-županijskim središtima i pomorskim lukama Splitom, Šibenikom i Zadrom.
Prostor LAG-a, povezan je i s autocestom Zagreb-Split priključkom kod Šibenika, te tunelom
Sveti Rok kod Gračaca koji vodi dalje prema državnoj cesti D1 koja prolazi područjem LAGa. Državnom cestom D33 prostor LAG-a povezan je s granicom BiH te Šibenikom.
Državnom cestom D59 područje LAG-a od istoka k zapadu povezuje Knin i Kistanje te spaja
područje LAG-a sa Zadrom. Ukupan prostor dobro je prometno povezan između naselja, ali
su ceste u lošem stanju i zahtjevaju temeljitu obnovu. Cijeli prostor ima 391,52 km
asfaltiranih cesta dok je oko 354,45 kilometara neasfaltiranih, uglavnom, nerazvrstanih,
lokalnih cesta.
Tablica 1.4 Dužina i kategorije cesta u LAG-u. (Izvor: PP JLS)
LAG DINARA 1831
Nerazvrstane
ceste/ukupno/km
736,22
Općinske/gradske
ceste/ukupno/km
48
Državne i županijske
ceste/ukupno/km
483,94
17
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Javni prijevoz putnika i školske djece na području LAG-a je složen prometni podsustav u
kojem se interakcijski isprepliće mnoštvo subjekata, od kojih su najvažniji državna i
županijska uprava, kao davatelj koncesije i vlasnik infrastrukture, prijevoznici – koncesionari,
vlasnici kolodvora te putnici. U prijevozni proces uključena su uz županijska i tijela
Ministarstva unutarnjih poslova RH, ispostave Hrvatskih cesta, županijskih uprava za ceste te
općine i mjesne zajednice. Postoje značajni problemi u funkcioniranju linijskog prijevoza u
LAG-u. Putnici i potencijalni korisnici autobusni prijevoz ocjenjuju skupim, nekonkurentnim
i neatraktivnim. Posebno se pritom ističe: premali broj polazaka u danu, loša povezanost
autobusnom mrežom linija, nekvalitetan vozni park, predugo putovanje do centralnih naselja i
dr. Također, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija lokalnog stanovništva
radi školovanja ili zaposlenja u Kninu ili Šibeniku.
Željeznički promet. Željeznički čvor u Kninu je sjecište magistralnih pruga (Oštarije-Knin,
Zadar-Knin, Knin- Split (Šibenik), državna granica sa BiH-Knin) i otvoren je za prijem
putnika, robe, komandnih pošiljki i ekspresa. Uz to, tu su i brojni sadržaji čvorišta: putnički
terminal, teretni i rasporedni kolodvor dužine oko 8.000 m (za prijem vlakova 2.500 m, za
otpremu vlakova 4.000 m, 1.000 m utovarnog kolosijeka i oko 400 m industrijskog
kolosijeka), radionice za održavanje lokomotiva i vagona, značajna infrastruktura na oko 40
ha. Dakle, jedina željeznička veza srednjodalmatinskih luka, Splita, Šibenika i Zadra, prolazi
ovim područjem, a isto tako i veza sjeverozapadnog dijela BiH s morem. Važno je
napomenuti kako „Unska pruga“ nije u funkciji.
Zračni putnički promet na prostoru LAG-a ne postoji. Najbliže su međunarodne zračne luke
Split i Zadar.
Poštanski promet je dobar. U svim jedinicama lokalne samouprave djeluju poštanski uredi
koji pružaju poštanske i financijske usluge stanovništvu u zimskom/ljetnom radnom vremenu
te djeluju poslovnice banaka i bankomati u općinskim središtima.
2.1.7.3 Poslovna infrastruktura
Na području LAG-a postoji 21 poslovna zona, ukupne veličine 526,69 ha. 5 poslovnih zona
je uređeno i u funkciji (4 u Kninu i 1 u Biskupiji) dok su ostale poslovne zone u izgradnji,
projektiranju ili ishođenju dozvola za gradnju.
2.1.7.4 Društvena i zdravstvena infrastruktura
Uz fizičku infrastrukturu, za kvalitetu života stanovnika LAG-a, važna je i društvena i
zdravstvena infrastruktura. Zatvaranje područnih škola, nedostatak ili velika udaljenost
dječjih vrtića, neadekvatnost ili nepostojanje objekata za kulturne ili društvene aktivnosti,
sportskih sadržaja i objekata, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi, uzrokovati će
iseljavanje stanovništva u područja boljih životnih uvjeta. U svrhu poboljšanja društvene
infrastrukture prioritet LAG-a je razvoj odgojno-obrazovnog sustava koji ćemo ostvariti
dogradnjom i opremanjem osnovnih škola, isto tako, pokreće se i Program samozapošljavanja
mladih.
Stanje opće društvene i zdravstvene infrastrukture nije zadovoljavajuće (izuzev u gradu
Kninu) i nije adekvatno raspoređeno u LAG-u, odnosno, usluge nisu ujednačeno dostupne
svim stanovnicima, posebno onima u izdvojenim ruralnim naseljima. Većina društvene
infrastrukture koncentrirana je u Kninu, koji uz navedeno u tablici 1.5 ima i Dom za starije i
nemoćne osobe te pedijatrijsku ambulantu. Općina Biskupija ima program pomoći u kući za
starije osobe za 60 korisnika koji zapošljava 12 osoba.
18
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
U Kninu se nalazi i Dom OSRH "Kralj Zvonimir", Pučko otvoreno učilište, Kninski muzej te
Narodna knjižnica Knin, kao i Matica Hrvatska. Knin ima i javnu vatrogasnu postrojbu, dok
Biskupija, Ervenik, Kijevo i Kistanje imaju DVD-e.
Tablica 1.5 Obrazovna i zdravstvena infrastruktura u LAG-u. (Izvor: PP JLS, JLS, 2013.)
Općina/Grad
Knin
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
LAG
Predškolski
odgoj/vrtići
1
0
0
0
0
0
1
Osnovna
škola
2
0
0
0
1
1
4
Srednja
škola
2
0
0
0
0
0
2
Visoko
učilište
1
0
0
0
0
0
1
Bolnica
1
0
0
0
0
0
1
Dom
zdravlja
1
0
0
0
0
0
1
Opća
ambulanta
0
0
0
0
1
1
2
Stomatološka
ambulanta
9
0
0
0
0
0
9
Ljekarna
3
0
0
0
0
1
4
2.1.8 Minski sumnjivi prostor
Minski sumnjiv prostor predstavlja opasnost po život i ugrožava sigurnost stanovništva koje
obitava u blizini minski sumnjivih prostora. Tijekom Domovinskog rata brojna su područja
RH bila onečišćena minskim eksplozivnim sredstvima. Hrvatski centar za razminiranje
tijekom od oslobođenja okupiranih teritorija, sukladno prioritetima, radi na razminiranju
minski sumnjivih područja. Na prostoru LAG-a postoji još 0,2 km2 MSP-a koji je potrebno
razminirati i to na području općine Civljane.
2.2
Gospodarske značajke područja
Usvajanjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Zakon) u
prosincu 2009. godine uveden je novi sustav ocjenjivanja i razvrstavanja teritorijalnih
jedinica prema razvijenosti kao jedna od bitnih odrednica nove regionalne politike Republike
Hrvatske. Usvajanjem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave prema stupnju razvijenosti u srpnju 2010. od strane Vlade Republike Hrvatske
sve jedinice lokalne i područne samouprave su razvrstene u pripadajuće skupine prema
stupnju razvijenosti.
Tablica 1.6. Indeks razvijenosti JLS LAG-a. (Izvor: IMO, 2011.)
Ime grada/
općine
Knin
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
LAG
DINARA 1831
Prosječni
dohodak per
capita
2008.-2010.
62,33%
42,47%
87,69%
26,80%
148,83%
0,00%
61,35%
Prosječni
prihodi
proračuna
per capita
2008.-2010.
24,81%
27,89%
54,32%
5,95%
59,81%
0,00%
28,80%
Prosječna
Kretanje
stopa
stanov.
nezaposlen
osti
2008.-2010. 2010./2001.
74,34%
95,62%
50,49%
45,45%
67,28%
13,12%
0,00%
43,20%
109,79%
0,00%
10,72%
87,11%
52,10%
47,42%
Udio obraz.
stan. u stan.
16-65
godina
2001.
98,89%
63,10%
0,00%
53,20%
51,41%
28,63%
49,21%
Indeks
razv.
2011.
70,78%
46,23%
52,22%
22,05%
86,83%
20,58%
49,78%
19
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Na temelju provedenog ocjenjivanja stupnja razvijenosti, a sukladno članku 26. Zakona,
definirana su tzv. potpomognuta područja, koja obuhvaćaju lokalne i područne (regionalne)
jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske.
Index razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih područja i ključan
je pri planiranju strateškog razvoja. Cijeli prostor LAG-a nalazi se u kategoriji
potpomognutih područja Republike Hrvatske.
Sukladno podacima iz Tablice 1.6, vidljivo je kako se općine Kistanje, Ervenik i Biskupija
nalaze u I skupini razvijenosti, odnosno u skupini čije su vrijednosti indeksa razvijenosti
ispod 50% nacionalnog prosjeka. Općina Civljane je u II skupini odnosno u grupi JLS čije su
vrijednosti indeksa razvijenosti između 50% i 70% nacionalnog prosjeka, dok su samo Kijevo
i Knin u III skupini, odnosno u skupini jedinica lokalne samouprave čije su vijednosti indeksa
razvijenosti između 70% i 100% nacionalnog prosjeka. Općine Kistanje, Ervenik, Biskupija i
Civljane nalaze se u skupini jedinica lokalne samouprave koje su u statusu potpomognutih
područja.
Slika 1.3 Broj poduzeća prema djelatnostima u LAG-u. (Izvor: HGK, 2013)
Prema broju registriranih poduzeća vidljivo je kako na području LAG-a dominiraju
prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo (C+G+F, 65,6%) koji direktno ukazuju
na razvijenost primarnog i sekundarnog sektora. Prateći sektori su prijevoz i skladištenje te
stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (H+M, 12,5%)
Prema pokazateljima ostvarenih prihoda u 2012-toj godini, vidljivo je kako značajno najveće
prihode ostvaruju prerađivačka industrija i trgovina (C+G 93% ukupnih prihoda
poduzeća LAG-a, prerađivačka industrija čak 67,5%), dok primjerice, poljoprivreda i
šumarstvo ostvaruju samo 0,2% ukupnih prihoda područja LAG-a. Dakle, kada
sagledavamo poljoprivredu u poduzetničkom kontekstu, ona je gotovo zanemariva. Prihodi
građevinskog sektora isto tako, bez obzira što se po broju registriranih poduzeća nalazi na
trećem mjestu u LAG-u, čine samo 1,6% ukupnih prihoda područja.
Na području Knina, kao potpora razvoju poduzetništva postoji Ured HGK za područja
posebne državne skrbi te Matica d.o.o. kao razvojna agencija posvećena isključivo pomoći
mikro i srednjim poduzetnicima te JLS u razvoju poduzetničkog okruženja. Matica d.o.o.
20
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
ujedno je jedan od osnivača LAG-a dok je HGK bila potporna institucija koja je svojom
logistikom uvelike pomogla formiranju LAG-a Dinara 1831.
Slika 1.4 Prihodi poduzeća u LAG-u, u 2012. god. prema djelatnostima, u mil.kn.
(Izvor: HGK, 2013)
Na području LAG-a registrirano je 314 obrta. Najbrojniji obrtnički sektor u partnerskom
području su usluge (273 obrta ili 86,9%). Ostali obrtnički sektori su proizvodni obrti, te
poljoprivreda. Tradicionalni obrti (obrada drveta, keramičari, grnčari…) nisu zabilježeni. Kod
obrta je zabilježen rast, i sve više se razvija integracija i umrežavanje obrtnika kroz udruženja.
Važno je napomenuti kako na području LAG-a djeluje i Udruženje obrtnika Knin koje je
ujedno i jedan od osnivača LAG-a.
Slika 1.5 Broj obrta prema cehovskoj pripadnosti u LAG-u.
(Izvor: HOK Šibensko-kninske županije, 2013.)
21
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Neophodno je poticati osnaživanje udruženja, zadruga i organizaciju sajmova, te unaprijediti
kompjutersku pismenost, obrazovanje o trženju i marketingu te povećati inovacije. Obrti čine
manje od 10% radnih mjesta u partnerskom području.
Zadružni sustav je izuzetno slab, a njegov gospodarski utjecaj je gotovo zanemariv. Na
području LAG-a registrirano je 26 zadruga. Zadružni sustav potrebno je jačati i dodatno
poticati kroz aktivnosti LAG-a.
Poljoprivredna proizvodnja na području LAG-a uglavnom ima obilježje ekstenzivne
proizvodnje. Glavna grana poljoprivredne proizvodnje prije Domovinskog rata bilo je
stočarstvo, koje je uništeno za vrijeme okupacije, a do danas se nije oporavilo. Stanovništvo
je uništeni stočni fond i gospodarske zgrade (objekti za stoku) kao i otuđenu mehanizaciju,
najvećim djelom obnovilo kreditnim zaduživanjem, ali zbog nastale ekonomske krize i
nepostojanja adekvatnog tržišta, jedan dio poljoprivrednika je odustao od poljoprivredne
proizvodnje. Zbog neobrađivanja, veći dio poljoprivrednog zemljišta zapušten je i nije
doveden čak ni u stanje kakvo je bilo prije rata. Veliki su problem nesređeni imovinskopravni odnosi. Katastar nema uvid u posjedovno stanje poljoprivrednog zemljišta, gruntovne
knjige, osim što su stare, ne odgovaraju pravom stanju na terenu, a za pojedina područja
uopće ne postoje (spaljene u Drugom svjetskom ratu), što je velika zapreka za provođenje
programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Kao i u cijeloj Hrvatskoj tako i
na ovom području prevladavaju, usitnjena, staračka i samopotrošna obiteljska poljoprivredna
gospodarstva, s prosječno 3,5 ha zemlje.
Važno je istaknuti kako su temelj budućeg razvoja poljoprivrede u LAG-u obiteljska
poljoprivredna gospodarstva. Stanje na području LAG-a vidljivo je iz tablice 1.7 u kojoj su
prikazani podaci iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava (APPRRR, 2013).
Na području LAG-a, prema podacima APPRRR-a, registrirano je 1300 subjekata, od toga
97,2% OPG-a koji uglavnom proizvode hranu za vlastite potrebe iako neki već jačaju i svoje
proizvode (uglavnom certificirane ekološke) plasiraju na tržište; zatim 2,78% obrta i
trgovačkih društava i ostalih, te 0,02% zadruga (prihodovni utjecaj poljoprivredne
proizvodnje poduzeća i zadruga zanemariv je, vidljivo iz prethodno prikazanih podataka
dobivenih od HGK). Prema podacima, vidljivo je da na području LAG-a prevladavaju
obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Slično stanje je i u cijeloj Šibensko-kninskoj
županiji.
Tablica 1.7 Stanje nositelja poljoprivedne proizvodnje u LAG-u.
LAG DINARA 1831
broj PG
OPG
Obrt
1300
1264
4
Trgovačko
društvo
4
Zadruga
Ostali
26
2
Izvor: APPRRR, 2013.
Na području LAG-a prevladava stočna proizvodnja (61,4%) i vrlo je nizak udio trajnih
nasada (11,8%). Ratarsku proizvodnju karakterizira shematizirana formula dvopolja ili
tropolja: strna žita – okopavine ili strna žita – okopavine – oranične krmne kulture, a u
pojedinim gospodarstvima uzgaja se uglavnom kukuruz u monokulturi. Ta se proizvodnja
obavlja na malim posjedima uz slabu uporabu inputa (gnojiva, pesticida), posebice
poljoprivrednih strojeva te skladišnih kapaciteta, što pridonosi niskoj učinkovitosti
proizvodnje. Na području LAG-a staklenička i plastenička proizvodnja je slabo zastupljena te
dokazuje opću nerazvijenost i nespremnost za izalazak na tržište iako cijelo područje LAG-a
ima klimatske preduvjete za cjelogodišnju poljoprivrednu proizvodnju u kontroliranim
uvjetima.
22
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Tablica 1.8 Vrste i količine ratarske i povrćarske proizvodnje na području LAG-a (u ha)
LAG DINARA 1831
broj
PG
Oranica
Livada
Pašnjak
1300
144,25
221,93
167,40
Staklenička
proizvodnja
0,07
Izvor: APPRRR, 2013.
Proizvodnja na oranicama, livadama i pašnjacima sa 84,2% zastupljenosti čini glavninu biljne
proizvodnje na području LAG-a. Ostatak poljoprivredne biljne proizvodnje odnosi se na
uzgoj voća i vinove loze. Vinova loza se uzgaja na tim površinama na svega 9,1% površine
dok je voćarska proizvodnja koja je prisutna i u mješovitim trajnim nasadima, uglavnom polu
intenzivnog do ekstenzivnog uzgoja i čini 2,2% proizvodnje, a što je vidljivo i iz podataka iz
Tablice 1.9. Trajni nasadi čine svega 12,2% ukupne proizvodnje na iskorištenim
poljoprivredim površinama što dokazuje ekstenzivnost poljoprivredne proizvodnje u LAG-u.
Tablica 1.9 Vrste i površine voćarske i vinogradarske proizvodnje na području LAG-a (u ha).
LAG
broj PG
Vinograd
Voćne vrste
1300
57,88
11,80
Orašaste
kulture
5,85
Mješoviti
trajni nasad
2,18
Ukupno
77,71
Izvor: HPK, 2012.
Što se tiče stočarske proizvodnje, uglavnom se uzgajaju preživači koji koriste pašnjačke
površine. Ovčarska proizvodnja čini 86,4% ukupne stočarske proizvodnje LAG-a. Ovce se
uglavnom uzgajaju za proizvodnju mesa, a sve više jača uzgoj mliječnih ovaca i mliječnih
krava za proizvodnju sira, posebno sira iz mišine koji je značajka tradicijske mliječne
proizvodnje područja LAG-a (tehnologija proizvodnje sira iz mišine s gotovim proizvodom
je u postupku zaštite kao proizvoda s geografskim porijeklom). Uzgoj svinja i peradi se
uglavnom odvija samo za vlastite potrebe domaćinstva.
Tablica 1.10 Vrste i broj grla stoke na području LAG-a.
broj
PG
1300
LAG DINARA 1831
Goveda
Ovce
Koze
Konji
Ukupno
1379
29629
3165
111
34284
Izvor: HPA, 2013.
Tablica 1.11 Broj pčelara prema veličini pčelinjaka u LAG-u.
Općina/Grad
Knin
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
LAG
10<
br.
pčelara
23
0
2
5
8
14
52
11-20
br.
pčelara
21
0
1
3
4
8
37
21-30
br.
pčelara
15
0
2
3
2
6
28
31-40
br.
pčelara
11
0
4
1
2
2
20
41-50
br.
pčelara
14
0
2
2
2
3
23
51-100
br.
pčelara
17
0
3
2
1
6
29
101-250
br.
pčelara
10
0
1
0
2
0
13
251-500
br.
pčelara
2
0
0
0
0
0
2
UK.
113
0
15
16
21
39
204
Izvor: Hrvatski pčelarski savez, 2013.
Što se tiče pčelarske proizvodnje na području LAG-a pčelari 204 gospodarstava. Pčelarenje
je uglavnom stacionirano te je stoga i ukupan prinos meda nizak. Procijenjeno je da je u 2012.
godini na ovom području proizvedeno oko 170 tona meda. Također, iz Tablice 1.11 razvidno
je kako većina pčelara ima manje od 30 košnica (71,22% svih pčelara) što dokazuje
proizvodnju, većinom, za vlastite potrebe.
23
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Na području LAG-a evidentirano je 2 gospodarstava (OPG Šimpraga Zdenka, Radučić,
općina Ervenik, proizvodi kravlje mlijeko i sir, dok se OPG Nada Vujasinović, bavi
ovčarstvom) koji se nalaze u upisniku ekoloških proizvođača. Broj ekoloških proizvođača
svake godine raste.
Važno je istaknuti kako se na području LAG-a intenzivno provodi zaštita proizvoda
oznakom izvornosti poput čuvenog sira iz mišine koji provodi Udruga malih sirara
Šibensko-kninske županije „Mišinac“, u svrhu revitalizacije tradicijske proizvodnje sira te
razvoja dopunskih djelatnosti na domaćinstvima kao i razvoja identiteta područja LAG-a.
Projekt obuhvaća 20 sirara.
Turizam nije dobro razvijen u području, unatoč dobrih prirodnih, povijesnih i kulturnih
resursa i dobrom cjelokupnom potencijalu i većinom se oslanja na turističku ponudu
Nacionalnog parka Krka. Jedini turistički pokazatelji zabilježeni su na području grada Knina,
ali su zaista prihodovno zanemarivi. Turističkom sektoru nedostaju adekvatni smještajni
kapaciteti, razvoj proizvoda i kapaciteta, promocija i koordinacija.
Tablica 1.12Turistički pokazatelji područja LAG-a.
LAG
Prihodi od
bor.pristojbe,
2012/kn
Broj turističkih
dolazaka
8.188,25
2.560,00
Broj ostvarenih noćenja u 2012
U
U
U
Ukupno
kućanstvima hotelima kampovima
14.104
1.694
15.798
Izvor: TZ JLS LAG-a, 2012.
Tablica 1.13 Vrsta, broj i kategorizacija smještajnih kapaciteta LAG-a.
Vrsta smještajnih kapaciteta u
LAG-u
Hoteli
Turistički apartmani/sobe
Hostel
Guesthouse
Obiteljska
domaćinstva/agroturizam sa
smještajem
Kampovi
2
2
0
0
3
Broj smještajnih
jedinica
75
48
0
0
26
0
0
Broj objekata
Kategorija
2***
Nema podataka
0
0
Ne primjenjuje se,
kategorizacija TSOG
su tzv. Sunca
0
Izvor: TZ JLS LAG-a, 2012.
Smještajni kapaciteti LAG-a, zasnivaju se na 2 hotela, malo privatnog smještaja i 3 obiteljska
gospodarstva koji imaju smještajne kapacitete. Kvaliteta postojećeg smještaja relativno je
niska, što je vidljivo iz Tablice 1.13. Problem smještajnih kapaciteta niže kvalitete prisutan je
u cijelom LAG-u. Poseban problem predstavlja činjenica da ima iznimno malo pravih
agroturističkih domaćinstava, sukladno pravilima, u suštini nema niti jedno registrirano
seosko domaćinstvu. Nedostatak takve ponude ukazuje na velik otvoren prostor upravo za
ulaganja u razvoj seoskog/agro-turizma koja omogućuju diverzifikaciju djelatnosti, očuvanje
tradicijske arhitekture objekata te opstanak lokalnog stanovništva i tradicije življenja na ovim
prostorima, te čini identitet područja. Važno je istaknuti kako je cijelo područje LAG-a bez
turističke kategorizacije izuzev područja JLS grada Knina gdje su sva naselja u
kategoriji D (naselja Knin i Vrpolje koji imaju turističku kategoriju C), što pruža velike
mogućnosti za sufinanciranje razvoja ruralnog turizma iz IPARD-a i drugih poticajnih
programa namijenjenih razvoju turizma u nerazcijenim turističkim područjima.
24
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Od selektivnih oblika aktivnog turizma sve više se razvijaju sportovi na rijekama, posebno na
Zrmanji i Cetini koje su iznimno posjećene tijekom ljetnog razdoblja i sve popularnije među
posjetiteljima LAG-a. Značajnu ulogu u turističkom razvoju ima i lovni turizam. Potencijali
za razvoj ribolovnog turizma su izuzetno veliki, no taj oblik turizma nije niti izdaleka razvijen
prema potencijalima koji mu se pružaju. Isto tako, sve više se razvijaju i drugi sadržaji poput
foto-safarija, speleoturizma, paintball-a i dr. koji koriste komparativne prednosti očuvanih
kulturnih znamenitosti i prirodnih ljepota LAG-a. U konačnici, iznimno je važno napomenuti
kako je za razvoj turizma LAG-a neophodno provesti turističku valorizaciju potencijala i
usmjeriti aktivnosti LAG-a na razvoj turizma u svim segmentima potpore koju LAG može
pružiti.
2.2.1 Tržište rada
Radni kontigent stanovništva na LAG području prema popisu stanovništva 2011. obrađen je
za 6 općina, odnosno Knin, Biskupiju, Civljane, Ervenik, Kijevo i Kistanje. Prema popisu
stanovnika 2011. radno aktivno stanovništvo (15-64 godine starosti) obuhvaća 13.842 osobe,
odnosno 61,9% ukupnog stanovništva LAG-a. U kontigentu radno ativnog stanovništva
47,3% (6.547) čine žene, dok 52,7% (7.295) čine muškarci. Najveći udio radno aktivnog
stanovništva u odnosu na ukupan broj stanovnika nalazi se u gradu Kninu (čak 73,9% od
ukupnog broja radno sposobnog stanovništva).
Slika 1.6 Broj zaposlenih u vodećim djelatnostima u LAG-u. (Izvor: HGK, 2013)
Struktura djelatnosti prema broju zaposlenih relativno prati strukturu broja poduzeća prema
djelatnostima, a značajno je istaknuti kako prerađivačka industrija zapošljava čak 57,2%
ukupno zaposlenih, vidljivo iz Slike 1.8.
Prema podacima HZZ-a u prosincu 2012-te, u LAG-u je evidentirano 2.638 nezaposlenih
odnosno čak 19% radno aktivnog stanovništva, što je iznad državnog prosjeka. U ukupnom
broju nezaposlenih 53% čine žene (1400 osoba). Izuzetno velik udio u ukupnom broju
nezaposlenih čine mladi do 29 godina starosti, 31,4% (od koji je 47,8% nezaposlenih mladih
žena), dok je čak 34,4% nezaposlenih starije od 45 godina (od čega je 50,3% žena). Navedeni
25
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
podaci razvidno pokazuju da je nezaposlenost u LAG-u velik problem, posebno teško
zapošljivih skupina, poput žena, mladih i starijih od 45 godina.
Slika 1.7 Obrazovna struktura nezaposlenih. (Izvor: HZZ, prosinac 2012)
Obrazovna struktura nezaposlenih je vrlo loša, čak 92,5% ima završenu samo osnovnu ili
srednju školu, što predstavlja jedan od ozbiljnijih ograničavajućih faktora razvoja područja
LAG-a, odnosno, usmjerava njegove mjere, odnosno aktivnosti na razvoj cjeloživotnog
obrazovanja lokalnog stanovništva.
2.3 Demografske i socijalne značajke područja
Prema popisu stanovnika 2001. godine LAG Dinara 1831, imao je 21 555 stanovnika. Tada je
na prostoru LAG-a živjelo 0,5% stanovnika Republike Hrvatske te 19% stanovnika Šibenskokninske županije. Broj stanovnika se, od zadnjeg popisa, povećao za 793 stanovnika (3,5%),
tako da, prema podacima Popisa stanovništva 2011., na prostoru LAG-a, živi 22 348
stanovnika ili 0,5% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, odnosno, 20,4%
stanovnika Šibensko-kninske županije. Prosječna gustoća naseljenosti od 20 stanovnika/km2
daleko je ispod državnog prosjeka od 75 st/km2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine,
odnos muškaraca i žena u LAG-u je gotovo podjednak, 49,5% (11 050) je muškaraca, dok
je žena 50,5% (11 298).
Na prostoru LAG-a broj stanovnika, od 1857., od kada postoje popisi stanovništva na
području RH, u stalnom je porastu. Iznimnan pad broja stanovnika razvidan je u
Domovinskog rata budući je područje LAG-a bilo jedno od najvećih žarišta ratnih sukoba. Na
cijelom prostoru LAG-a od devedesetih drastično je izražen depopulacijski trend do zadnjih
desetak godina kada se broj stanovnika polako stabilizira s blagim porastom.
Dobna struktura je izrazito nepovoljna, 28,4% stanovnika starije je od 60 godina (što je
iznad projeka Šibensko-kninske županije, koji iznosi 28,9% te Republike Hrvatske od 24%
udjela starijih od 60 godina). To ukazuje da stanovništvo LAG-a stari, posebno u ruralnim
prostorima, što je jedan od uzroka izražene depopulacije ruralnih naselja. Prosječna
starost stanovnika, odn. prosječna životna dob koja označava srednje godine života ukupnog
26
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
stanovništva, je 52,7 godina (iznad prosjeka i Županije i Republike Hrvatske). Prosječna
starost ženske populacije od 55,4 godine veća je od prosječne starosti muškaraca koja iznosi
49,9 godina, sve iznad državnog prosjeka.
Slika 1.8 Stanovništvo na području LAG-a Dinara 1831, 1857. -2011.
(Izvor: DZS RH,2011.)
Index starenja LAG-a je 489,5 (što je daleko iznad indeksa starenja Županije koji iznosi
146,1, kao i Republike Hrvatske, koji iznosi 115) te ovo područje svrstava u „vrlo stara“
područja Republike Hrvatske. No i unutar samog LAG-a velike su razlike u indexu starenja,
primjerice općina Civljane ima index starenja čak 1086,60, dok grad Knin ima najmanji index
starenja u LAG-u, 82,5, što je daleko ispod županijskog i nacionalnog prosjeka i možemo ga
smatrati „mladim“ gradom. Koeficijent starosti stanovnika u LAG-u je 46,1 (također iznad i
županijskog, 29, i nacionalnog prosjeka od 24,1).
Slika 1.11 Obrazovna struktura stanovnika LAG-a. (Izvor: DZS, 2001.)
27
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Također, LAG Dinara 1831 karakterizira i velika multikulturalnost, što je jedna od ključnih
komparativnih prednosti područja LAG-a. Najveći broj stanovnika čine stanovnici
hrvatske nacionalnosti, 60% ili 13 617 osobe. Druga najveća populacija su stanovnici srpske
nacionalne manjine, 37,7 % ili 8 431 stanovnika. Druge nacionalne manjine čine svega 2,3%
populacije LAG-a.
Prema popisu stanovništva 2001., obrazovna struktura stanovnika LAG-a je iznimno
niska. Tek 6,42% stanovništva ima završenu višu i visoku školu, fakultet ili više.
Srednjoškolsko obrazovanje ima 40,56% stanovnika, a čak 52,61% stanovnika je bez
završene ili samo s osnovnoškolskim obrazovanjem.
Prema popisu stanovnika 2001., na prostoru LAG-a, važno je napomenuti kako je čak 9%
stanovnika invalida ili osoba s posebnim potrebama (od kojih je 62,3% muškaraca i 37,7%
žena). O njima se brine Centar za socijalnu skrb Knin ali i organizacije civilnog društva, kao
nadopuna javnom sektoru. Na području LAG-a 5813 osobe i 1877 obitelji su korisnici
socijalne skrbi, što je iznimno puno i čini čak 26% ukupne populacije LAG-a (CZSS Knin,
2013.) U Kninu se nalazi Dom za starije i nemoćne osobe dok općina Biskupija ima program
brige za pomoć u kući za osobe starije životne dobi.
Programi pomoći stanovništvu, općine sufinanciraju različite opsege socijalnih usluga i
socijalnog uključivanja među kojima su najčešće jednokratne pomoći obiteljima, skrb o djeci
predškolske dobi, troškovi prijevoza za učenike i studente, prehrana za učenike, pomoć u kući
za starije osobe, pomoć za osobe s invaliditetom, opremanje novorođenog djeteta, studentske
i učeničke stipendije, troškovi pogrebnih usluga. JLS financiraju i rad organizacija civilnog
društva i vjerskih organizacija. Usluge i programi se sufinanciraju putem natječaja, direktnim
izdvajanjem iz proračuna i, rjeđe, ugovaranjem pružanja usluga. Potpore za školovanje, u
vidu stipendija i kredita za učenike i studente, osiguravaju gotovo sve JLS. Većina sredstava
izdvaja se za potporu učenika i studenata slabijeg imovinskog stanja. Županija i JLS (općina
Biskupija) sufinanciraju i provedbu programa Pomoći u kući za starije osobe (Program
međugeneracijske solidarnosti) zajedno s Ministarstvom socijalne politike i mladih. Općine
sufinanciraju i rad organizacija civilnog društva te izvaninstitucionalnih aktivnosti ustanova
radi zadovoljavanja potreba prvenstveno osoba s invaliditetom i osoba s zdravstvenim
teškoćama, te djece i mladih ali i starijih osoba. Uz to, financiraju se i programi za potporu
braniteljima i njihovim obiteljima, te programi za razvoj kulture i sporta.
Od institucionalnih kapaciteta LAG-a važno je istaknuti JLS i Udruge. Područje LAG-a
pod administrativnom je upravom 6 jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne
samouprave već imaju neka iskustva u izradi dokumentacije i provedbi projekata (poput
Knina – IPA programi) iako je razvidna velika potreba za jačanjem ljudskih resursa unutar
JLS, i institucija javnog sektora unutar LAG-a.
Razvijenost civilnog društva se, između ostaloga mjeri i brojem organizacija civilnog
društva koje aktivno djeluju na nekom području. Na LAG području je registrirano 165
udruge4. Knin, Kijevo i Kistanje imaju najveći broj registriranih udruga (96%). Obzirom na
djelatnosti prema nomenklaturi registra udruga, velik broj registriranih nevladinih
organizacija se odnosi na gospodarske udruge, 14 (8,4%) koje su iznimno značajne za razvoj
poduzetništva u poljoprivredi i tradicijskim obrtima, ali i u razvoju turističke ponude. Udruga
u kulturi ima 18 (11%), one su iznimno značajne za razvoj turističke ponude. Također,
4
izvor: Registar udruga RH, 2013
28
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
izuzetno su važne udruge za zaštitu okoliša kojih ima samo 4, od kojih je Ekološka udruga
Krka jedna od najaktivnijih u privlačenju sredstava za svoje aktivnosti iz domaćih i
međunarodnih izvora financiranja, ujedno je i jedan od osnivača LAG-a.
3 SWOT analiza područja
SWOT analiza (Strengths, Weaknesses, Opportunities, and Threats) predstavlja kvalitativnu
ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji važnih za razvoj LAG-a u cjelini. Snage LAG-a su
vlastiti prostori, resursi i sposobnosti na koje se LAG može osloniti ili ih koristiti u svom
daljnjem razvoju, te koje imaju najveće mogućnosti za uspjeh, a daju mu i komparativnu
prednost pred drugim LAG područjima, dok slabosti ukazuju na ograničavajuće faktore
unutar samog LAG-a koje mora riješiti vlastitim snagama koristeći prilike koje mu se
pružaju, ali i paziti na prijetnje koje mogu ugroziti razvojne planove i projekte te se pripremiti
za njih i uvažavati ih, jer su izvan njegova obuhvata djelovanja, ali utječu na sve aktivnosti, a
time i ostvarenje ciljeva i vizije.
SWOT analizu izradila je inicijativa za osnivanje LAG-a temeljenu na nalazima osnovne
analize stanja u prostoru LAG-a, trendova, odnosno razvojnih pokazatelja, podataka
prikupljenih iz literature i nadležnih institucija te kroz nekoliko savjetodavnih sastanka
definirala realne prednosti i slabosti, kao i definirala prilike koje se pružaju za otklanjanje
slabosti i jačanje prednosti, ali se i pripremila na uvažavanje prijetnji koje mogu usporiti
ostvarenje dugoročnih ciljeva. Radna grupa prvenstveno je izradila detaljnu SWOT analizu
prema glavnim razvojnim sektorima i to: geoprometni položaj, prirodni resursi i baština,
kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, gospodarstvo, kvalitetu života zajednice i njezinih
stanovnika te stanje infrastrukture. Pri izradi konačne SWOT analize korištena su i 2
pomoćna analitička modela: PRIMO-F i PESTLE model, te je provedena i evaluacija svih
ulaznih podataka.
SNAGE
Povoljan geoprometni
položaj, središnja
pozicija u Jadranskoj
regiji, pogranično
područje s BiH
Brojna područja
zaštićene prirodne
baštine; 51,48%
područja LAG-a u
mreži NATURA 2000
Bogatstvo krških
fenomena i velik
vodni potencijal
(špilje, kanjoni,
SLABOSTI
PRILIKE
Neiskorištenost
geoprometnog
položaja, izoliranost
područja u internom
(promet unutar
područja LAG-a) i
eksternom prometu
(povezanost LAG-a s
drugim područjima) cestovnom i
željezničkom
Razvoj međunarodnih
prometnih koridora i
prometne
infrastrukture,
Nedostatno riješena
infrastruktura posebno
odvodnja otpadnih
voda, nesanirana
odlagališta otpada,
neriješeno održivo
gospodarenje otpadom
na kršu
Programi i izvori
financiranja projekata
na prostorima
zaštićene prirodne
baštine i u mreži
NATURA 2000,
agrookolišne mjere
Mogućnosti razvoja
projekata i programa
prekogranične
suradnje
Programi za razvoj i
implementaciju
PRIJETNE
Nemogućnost kontrole
onečišćenja iz BiH,
Nemogućnost utjecaja na
nacionalnu/međunarodnu
prometnu razvojnu
politiku
Nedosljednost
zakonodavnih i
provedbenih okvira
Nepripremljenost
nacionalnih tijela za brzu
provedbu strukturnih i
kohezijskih fondova,
sporost administracije
Centraliziranost
informacija i donošenje
odluka izvan područja
utjecaja i nadležnosti
29
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
izvorišta i rijeke:
Cetina, Krčić,
Krka....)
Očuvanost
poljoprivrednih tala i
površina
obnovljivih izvora
energije
Rascjepkanost i male
poljoprivredne
površine
Neriješeni imovinskopravni odnosi unutar
OPG-a
Velik broj lokaliteta i
cjelina zaštićene
kulturne baštine
(arheološka baština,
utvrde, sakralna
baština, tradicijska
gradnja....)
Područje zaštićene
nematerijalne
nacionalne kulturne
baštine – ojkanje,
nijemo kolo, klapsko
pjevanje (na području
Knina – prva
registrirana klapa u
Hrvatskoj)
Postojanje atraktivne
resursne osnove za
razvoj selektivnih
oblika turizma
(prirodna i kulturna
baština, krajolici....)
Brojnost OPG-a i
ljudskih resursa sa
znanjima i vještinama
o tradicijskim načinim
poljoprivredne
proizvodnje i prerade
Zapuštenost
poljoprivrednog
zemljišta
Zapuštenost baštine,
posebno tradicijske
arhitekture
Nedostatak
interpretacije baštine
(svih oblika
interpretacije i
promidžbe, te ljudskih
resursa)
Nedostupnost baštine atrakcijske osnove
(resursa za razvoj
održivog turizma,
posebno selektivnih
oblika turizma)
Nedostatak i niska
razina kvalitete
smještajnih kapaciteta
Programi za razvoj i
izgradnju komunalne
infrastrukture
Program razvoja
poljoprivrede i
ruralnih područja
prostora LAG-a
Nedostatak koordinacije
nadležnih tijela te
neusklađenost
nacionalnih baza
podataka s područnim i
lokalnim razinama
Neriješeni imovinskopravni odnosi
Neosjetljivost
financijskog sektora za
potrebe razvoja lokalnih
zajednica i
poduzetničkog sektora,
Programi revitalizacije posebno u poljoprivredi
NATURA 2000 može
i interpretacije
predstavljati i prijetnju
zaštićene kulturne
razvoju ako se ne
baštine
provedbe kvalitetno
informiranje lokalnih
dionika, kao i nedostatak
smjernica razvoju unutar
Programi interpretacije područja i nositelja
kontrole postupanja u
i uporabe
nematerijalne baštine, prostoru
Mogućnosti zaštite
nematerijalne baštine
i njezine interpretacije
Siva ekonomija posebno
u turizmu i poljoprivredi
Programi za jačanje
održivog razvoja
turizma zasnovanog na
održivom korištenju
resursne osnove
Programi jačanja
ljudskih resursa
Visoka starost vlasnika
OPG-a
Programi poticanja
interpretacije u svrhu
jačanja razvoja
turizma
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
Nedostatak radne
snage u poljoprivredi i
preradi
Programi jačanja
poduzetništva,
umrežavanja
30
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
poljoprivrednih
proizvoda,
Neumreženost
poljoprivrednih
proizvođača
Nedostatak zajedničke
preradbene
infrastrukture i novih
tehnologija
Izostanak promidžbe i
marketinga
poljoprivrednih
proizvoda
Postojanje ljudskih
resursa sa znanjima i
vještinama o
tradicijskim zanatima
Postojanje
prerađivačke
industrije
Postojanje
institucionalne i
logističke potpore za
razvoj poljoprivrede i
gospodarstva
Veleučilište „Marko
Marulić“ s različitim
obrazovnim
programima
Lokalna zajednica ima
svijest i volju za
promjenama
Dobar raspored i
kvaliteta zdravstvenih
usluga
Male količine i
neprepoznatljivost
lokalne poljoprivredne
proizvodnje
Izumiranje postojećih
znanja i vještina
Nedostatak
valorizacije,
revitalizacije i
interpretacije
tradicijskih znanja i
vještina
Nesaniran otpad i
zemljište oko DIV-a
Nedostatna
poduzetnička
inicijativa lokalnih
stanovnika (nema želje
za privatnim
poduzetništvom) i
usavršavanjem
Nedostatak javnog
gradskog/prigradskog i
međugradskog
prijevoza
Nedostatna razvijenost
komunalne
infrastrukture te ICT-a
proizvođača i
uvođenja novih
tehnologija
Program Inovacijskog
centra s proizvodnim i
eksperimentalnim
kapacitetima te
opremom za analizu
proizvoda Veleučilišta
„Marko Marulić“
Program ruralnog
razvoja 2014-2020
Programi razvoja
ljudskih resursa i
revitalizacije
tradicijske baštine
Programi jačanja
poduzetništva i prateće
infrastrukture te zaštite
okoliša u svrhu
postizanja standarda
zajednice
Programi jačanja
ljudskih resursa i
poduzetništva
Programi poticanja
razvoja intermodalnog
prometa
Programi razvoja
ruralnih zajednica
Programi razvoja i
31
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
(brzi internet)
implementacije ICT
tehnologije
Nedostatni društveni i
kulturni sadržaji
Partnerstvo je, u procesu izrade SWOT analize, dodatno zaključilo da je “niska razina
razvoja” glavni problem koji ima negativan učinak na područje. Prepoznati uzroci su:
 Negativna demografska situacija. Trend starenja stanovništva i izrazit
depopulacijski trend u zadnjih 70 godina iako se u zadnjih desetak godina broj
stanovnika povećava ali ne u odnosu na njihovu životnu dob (vraća se starije
stanovništvo),
 Niska stopa stvaranja novih gospodarskih aktivnosti (inovacije). Slab gospodarski
razvoj (u svim sektorima, posebice turizmu i poljoprivredno-prehrambenoj industriji),
zbog nedostatka planiranja, investicija i poticaja - doprinosi slabijim mogućnostima
zapošljavanja i ostvarivanja dohotka te rezultira odlaskom mladih ljudi,
 Slabo iskorištenje komparativnih prednosti. Postoje značajne komparativne
prednosti, ali se ne koriste, uključujući pogodan geografski položaj, prirodne resurse
za proizvodnju hrane i turizam, zdrav okoliš i ljepota krajolika te bogati kulturni
resursi i tradicija,
 Niska kvaliteta administrativnih usluga. Procedure su spore i nekonzistentne, a
kapaciteti za planiranje slabi. Velika raštrkanost naselja na velikom području značajno
otežava korištenje administrativnih usluga.
Nadalje je opisan cjelokupni strateški plan za područje. Započinje s opisom Vizije za
partnersko područje, zatim opisom razvojnih prioriteta i općim ciljevima programa te daje
više detalja o razvojnoj strategiji i specifičnim ciljevima programa vezano uz prioritete.
Partnerska grupa definirala je prioritete, strategiju i sadržaj programa, putem participatornog
procesa koristeći SWOT i GOPP analize, koje su dodatno obrađene na konzultacijskim
sastancima potpomognutim od strane stručnih savjetnika UNDP-a.
4 Razvojna vizija
Vizija razvoja LAG-a je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidljivom postignuću u
razvoju područja. Zasniva se na rezultatima osnovne analize, SWOT/TOWS analize,
razvojnih trendova u užem i širem krugu te idejama o budućnosti područja. Kad se razmotri
ocjena ekonomskog potencijala i razvojnih kočnica što karakteriziraju ovo područje,
inicijativa - partnerstvo za osnivanje LAG-a i izradu LRS, utvrdila je da bi se vizija razvoja
LAG-a trebala usredotočiti na: razvoj identiteta područja, odnosno stvaranje prepoznatljivosti
korištenjem komparativnih prednosti te na razvoj ljudskih resursa.
Polazište za izradu vizije je samo područje LAG-a sa svojim prednostima i slabostima,
potencijalima i problemima, jedinstvenostima i nedostacima. Područje prvenstveno
karakterizira nekoliko osnovnih elemenata:
 Brdsko-planinsko područje ispresjecano čistim krškim rijekama s jedinstvenim
speleološkim objektima u Republici Hrvatskoj
 Čista, očuvana i zaštićena visoko vrijedna prirodna baština;
 Brojna i nacionalno značajna kulturno-povijesna i tradicijska baština te vlastite snage i
sposobnosti.
32
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Uloga Lokalne razvojne strategije, čija su načela osnova za osmišljavanje vizije, je:
 Očuvati i razviti socijalni kapital s razvojem partnerstva između javnog, privatnog i
civilnog sektora te uspostaviti mrežu potpornih institucija u svrhu njihova sinegrijskog
djelovanja s ciljem postizanja razvoja područja LAG-a,
 Jačanje gospodarskih mogućnosti područja s razvojem poljoprivrede i svih drugih
djelatnosti koje omogućuju održiv razvoj područja,
 Razvoj poduzetničkog razmišljanja i kulture te pomoć razvoju poduzetništva na
ruralnim područjima, posebno razvoja obiteljskih domaćinstava, mikro i malog
poduzetništva i obrtništva,
 Osigurati kvalitetu života stanovnika, a time i njihovu opstojnost na prostoru LAG-a
Motiv za sudjelovanje pojedinaca i organizacija za uključivanje u proces izrade i provedbe
zajedničke strategije razvoja bio je razvoj uzajamne suradnje i partnerstva s ciljem pružanja
uvjeta za održivi razvoj područja, posebno u smislu razvoja novih aktivnosti, proizvoda te
time i stvaranja novih i kvalitetnih radnih mjesta koja će omogućiti kvalitetne životne uvjete
lokalnim stanovnicima u nihovoj sredini.
Prostor koji čini LAG Dinara 1831 jedinstven je po svojim prirodnim vrijednostima, posebno
krškim fenomenima. Između članova radne grupe postignut je konsezus koji stvara novi
identitet i prepoznatljivost područja za njegovo pozicioniranje u kontekstu modernih
razvojnih zahtjeva. Strategijom se mora postići ponuda balansa između urbanog i ruralnog te
između seoskog i gradskog načina života. Novi identitet se mora stvoriti na kvalitetama
područja koje pruža: bjeg iz urbane sredine u gotovo potpunu divljinu i nedirnutu prirodu u
ozračju tradicije i tisućljetne kulture ovog područja. Vizija razvoja područja jasno ukazuje na
prirodnu komparativnu prepoznatljivost, ali ukazuje i na činjenicu kako se lokalno
stanovništvo uvijek oslanjalo na vlastite resurse, što mu je pomoglo u preživljavanju na ovim
surovim prostorima.
VIZIJA LAG-a DINARA 1831
Tradicijom stoljetne suradnje različitih kultura, na osnovu bogate kulturno-povijesne
baštine i našeg prirodnog nasljeđa, naš LAG prostor je povezanog razvijenog malog i
srednjeg poduzetništva koji je na inovativan način spojio prošlost i budućnost, razvijena
i prepoznatljiva identiteta.
Dugoročnom vizijom LAG se opredijelio za aktivan utjecaj na razvoj područja radi čije
realizacije je i nastala ova strategija. Postizanjem vizije istovremeno se postižu i ciljevi
razvojnih prioriteta Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2007.-2013.
Razvojna vizija postiže se ostvarenjem dugoročnih ciljeva. Inicijativa-partnerstvo za izradu
strategije, u konzultaciji s durigm lokalnim razvojnim dionicima LAG-a, pri definiranju
razvojnih ciljeva naglasila je potrebu o posebnom uvažavanju:
 zaštite okoliša, tako da su planirane aktivnosti usmjerene očuvanju okoliša
 maksimizacije mobilizacije raspoloživih lokalnih resursa (endogeni potencijali) koji
uključuju ljudski kapital sa svim znanjima i vještinama, prirodnu i kulturno-povijesnu
i tradicijsku baštinu, prostorne potencijale (geostrateški položaj), klimatske uvjete....
 smanjenja rodne i dobne nejednakosti te jačanje uključivanja manje aktivnih i
marginaliziranih društvenih (ciljnih) skupina, inače, manje vidljivih u svakodnevnom
društvenom životu zajednice, ali sa puno potencijala, znanja, originalnih razvojnih
33
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
ideja i spremnosti na sudjelovanje u zajedničkom razvoju (poput nezaposlenih, osoba
s manjim obrazovanjem, osoba s posebnim potrebama, manjine i dr.)
 promicanja stvaranja novih radnih mjesta što bi omogućilo očuvanje sela, njegova
društveno-ekonomskog razvoja i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima
 svih pozitivnih i negativnih iskustava u proteklim strateškim planiranjima i
provedbama strateških programa i korištenju razvojnih fondova, kako bi se ciljevi
postigli što brže i uz veću financijsku učinkovitost
 promicanja međusektorske suradnje i integracije između razvojnih dionika u svrhu
postizanja najboljih rezultata, nadopunjavanja međusobnih aktivnosti, nadgradnje
rezultata suradnje, razvoja novih usluga, novih proizvoda, novih znanja i ideja te
novih partnerstva.
4.1 Razvojna tema i ciljevi sukladno osima ruralnog razvoja
Temeljem prethodno iznesenih dokaza, LAG Petrova gora kao vodeću razvojnu temu za
programsko razdoblje 2013.-2014. odabrao je uspostavu i razvoj diverzifikacije
djelatnosti s uspostavom i jačanjem potpore razvoju. To će se postići uspostavom
partnerskih mreža za proizvodnju i stvaranje prehrambenih proizvoda za lokalno i regionalno
tržište, odnosno područje LAG-a i prostora u okruženju. Ova razvojna tema pridonijeti će
zaštiti i očuvanju okoliša, razvoju inovativnih radnih mjesta u ruralnim naseljima i razviti
identitet područja LAG-a u široj regiji.
Opći cilj strategije je podržati održivi razvoj lokalne zajednice i inicijative u LAG području
poticanjem među-sektorske suradnje i integriranog pristupa revitalizaciji zajednice i jačanju
diverzificiranog ruralnog gospodarstva.
Glavne horizontalne teme kojima će se strategija baviti su:
 Izgradnja identiteta LAG-a
 Međusektorsko povezivanje za razvoj područja
 Zaštita, revitalizacija i održivo korištenje kulturno-povijesne i prirodne baštine
 Razvoj poljoprivrede, ruralnog gospodarstva i turizma
 Cjeloživotno učenje
 Opći razvoj kvalitete života u zajednici – dostupnost
Razvojni ciljevi za postizanje općeg cilja te realizacije razvojne teme strategije a time i
vizije, za predviđeno programsko razdoblje, su:
1. Razvoj održive poljoprivrede, kvalitete i prepoznatljivosti lokalnih
poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda
2. Razvoj ljudskih resursa i novih mogućnosti zapošljavanja
3. Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a
4. Razvoj kvalitete života zajednice
5. Uspostava i jačanje potpore razvoju
Ovi ciljevi moraju biti međusobno povezani i postizani tijekom realizacije strategije putem
provedbe širokog spektra aktivnosti, s naglaskom na ključne razvojne sektore.
Viziju i ciljeve postići ćemo djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima
želimo dugoročno pridonijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i
uspješan razvoj koji će se prvenstveno zasnivati na vlastitim snagama i mogućnostima te
34
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
nedovoljno korištenim prirodnim, kulturnim i tradicijskim vrijednostima. Putem društvenog i
ljudskog potencijala omogućiti ćemo daljnju zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine te
poticanje gospodarskog razvoja na način uvođenja inovativnih tehnoloških procesa, visokih
ekoloških standarda, kako bismo što manje negativno djelovali na okoliš. Ključna razvojna
pretpostavka koja nas vodi u postizanju ciljeva i razvojne vizije jest uvažavanje svakog
stanovnika LAG-a i njegovo poticanje i potpora za aktivno sudjelovanje u razvoju, posebno
onih skupina koje su često neuključene u društvena zbivanja, poput mladih, žena, starijih te
osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina. Ova strategija mora ostvariti zajednički put
svih stanovnika LAG-a u bolju budućnost, ali isto tako, mora biti realna i ostvariva unutar
vremenskog okvira trajanja ove strategije odnosno razdoblja od 2 godine, 2013.-2014.
4.2 Razvojni ciljevi, prioritetne mjere (aktivnosti), ciljne skupine i
očekivani rezultati
4.2.1 Razvoj održive poljoprivrede, kvalitete i prepoznatljivosti lokalnih
poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda (RC1)
Očuvani prirodni resursi i mala naseljenost područja, ukazuju i na nedostatak poduzetničkih
ativnosti i ljudskih resursa. LAG ima vidljiv nedostatak raznolikih gospodarskih aktivnosti
koje bi omogućile brži razvoj područja, posebno u znakovito ruralnim prostorima koja
pokazuju tendeciju iseljavanja i odumiranja stanovnika, kao i zapuštanja poljoprivrednih
imanja. Izrazito ruralne prostore karakteriziraju ozbiljni problemi: nedostatak radnih mjesta,
trend migracije mladih prema urbanim sredinama, nizak životni standard stanovnika, mali
prihodi i niska razina usluga, posebno na potpomognutim područjima. Isto tako, upravo ta
očuvanost prostora i rijetka naseljenost, kao i očuvana tradicijska baština, daje mu velike
razvojne mogućnosti u razvoju visoko vrijednih domaćih proizvoda zasnovanih na stoljetnim
tradicijskim znanjima i vještinama, poput proizvodnje sira škripavca čija zaštita je već
pokrenuta. Poticanjem diverzifikacije ruralnih prostora, poljoprivrednih i nepoljoprivrednih
aktivnosti i potporom za specifične investicije za očekivati je smanjenje depopulacije, osobito
mladih i obrazovanih stanovnika, kao i doseljavanje novih stanovnika iz urbanih cjelina.
Provedba ovog programa provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:
1.1
Prioritetne mjere/aktivnosti
Razvoj integrirane, tradicijske i ekološke poljoprivrede te revitalizacija i očuvanje
starih sorata i pasmina
1.2
Promicanje ulaganja u obiteljska gospodarstva, uvođenje novih tehnologija i
energetske učinkovitosti
1.3
Promicanje umrežavanja proizvođača, marketinga i zajedničkog nastupa na tržištu
(zajedničke promocije)
1.4
Razvoj zajedničkih prostora za preradu i finalizaciju proizvoda
35
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
4.2.2 Razvoj ljudskih resursa i novih mogućnosti zapošljavanja (RC2)
U razvoju svakog područja najvažniji segment je čovjek koji svojim znanjima i vještinama
djeluje u svojem okolišu. Kvaliteta dostizanja strateških ciljeva ovisi o kvaliteti i količini
znanja, te mogućnostima izgradnje ljudskih kapaciteta za provedbu aktivnosti. Važna je
spremnost cijelog okruženja za potporu i ulaganje u razvoj ljudskih resursa, jer su znanje i
vještine ključni razvojni čimbenik. Dobri rezultati u razvoju ljudskih resursa dovode do
dobrih rezultata u općem gospodarskom razvoju i podizanju kvalitete života cjelokupnog
prostora. U radu LAG-a kao i provedbi LRS-a važno je slijediti trendove potrebnih
strukturnih promjena i tehnološkog napretka, što iziskuje kontinuirano obrazovanje i
osposobljavanje. Razvoj ljudskih resursa temelji se na različitim oblicima edukacije. Za
uspješnu provedbu formalnog obrazovanja i usavršavanja potrebno je povezati različite
dionike sustava obrazovanja ali i socijalne skrbi. Važno je što preciznije odrediti potrebe
gospodarstva kako bi ih se što kvalitetnije povezalo s obrazovnim sustavom i postiglo
maksimalni učinak za krajnje korisnike, stanovnike LAG-a. Neformalno obrazovanje
potrebno je što učestalije organizirati i time nadopunjavati i povećavati učinke formalnog
obrazovanja.
Područje LAG-a ima i neiskorištene ljudske razvojne potencijale kao i prirodne resuse, ali i
nedostatak poduzetničkih aktivnosti i dodatnih izvora prihoda. Ruralni prostori imaju daleko
veće i ozbiljnije probleme od urbanijih sredina, depopulaciju, smanjenje prihoda,
nezaposlenost i stanovništvo nižeg obrazovanja. Poticanjem diverzifikacije djelatnosti,
posebno nepoljoprivrednih djelatnosti, s naglaskom na razvoj obrta i poduzeća, posebno onih
zasnovanih na tradiciji i baštini, omogućit će se ostanak stanovništva na ruralnim prostorima,
dolazak novih stanovnika i povećanje prihoda ruralnih područja. Važno je razviti mikro i
poduzeća koja koriste resursne prednosti područja na održiv način uz očuvanje prirodne
baštine i zaštitu okoliša, kao i revitalizirati tradicionalne djelatnosti uz uporabu novih
tehnologija i obnovljivih izvora energije, te maksimalizaciju energetske učinkovitosti.
Provedba ovog programa provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:
2.1
Prioritetne mjere/aktivnosti
Potpora razvoju dopunskih djelatnosti na obiteljskim gospodarstvima
2.2
Potpora razvoju mikropoduzetništva u ruralnim područjima
2.3
Potpora razvoju socijalnog poduzetništva
4.2.3 Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a (RC3)
Područje LAG-a u svom sastavu ima vrijedne prirodne i kulturne znamenitosti značajne na
nacionalnoj razini. Ovaj prostor karakterizira Dinara kao i krške rijeke. To je prostor koji je
nadaleko poznat po svojoj raznolikosti i obilju izvorišta, ali i po velikoj arheološkoj
vrijednosti budući u njeu postoji nekoliko iznimno značajnih lokaliteta. To je područje i
velike biološke raznolikosti, ali i značajno povijesno područje sa brojnim ostacima utvrđenih
kula i gradova posebno iz srednjevijekovnog razdoblja. Prostor LAG-a ima velik potencijal
koji je potrebno iskoristiti jačanjem i umrežavanjem resursne osnove s razvojem smještajnih
kapaciteta i potpore turizmu, uz obvezno poštivanje načela održivog razvoja. Provedba ovog
programa provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:
36
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
3.1
Prioritetne mjere/aktivnosti
Potpora aktivnostima revitalizacije, interpretacije i održivog korištenja kulturnopovijesne, tradicijske i prirodne baštine
3.2
Potpora stvaranju i umrežavanju novih turističkih proizvoda i smještajnih kapaciteta
3.3
Potpora razvoju i uporabi korištenja obnovljivih izvora energije i novih tehnologija
4.2.4 Razvoj kvalitete života zajednice (RC4)
Bez kvalitetne infrastrukture i kvalitete života stanovnika nema niti razvoja. Većina prostora
LAG-a ima nedostatno razvijenu komunalnu, poduzetničku i društvenu infrastrukturu. Kako
bi se očuvao život na ovim prostorima ali i podigla kvaliteta života lokalnih stanovnika, te
privuklo nove stanovnike i ulagače, potrebno je razviti infrastrukturu koja će to i omogućiti.
Provedba ovog programa provodit će se će kroz sljedeće prioritetne mjere:
4.1
Prioritetne mjere/aktivnosti
Uređenje zajedničkih višenamjenskih objekata (prostora) za opći društveni razvoj
zajednice
4.2
Uređenje seoskih cjelina i središta seoskih zajednica s uređenjem e-točaka u seoskim
zajednicama
4.3
Razvoj i potpora jačanju društvenih aktivnosti u seoskim zajednicama
4.4
Razvoj i potpora brige o osobama iz društveno osjetljivih skupina društva u seoskim
zajednicama
4.5
Razvoj sustava male komunalne infrastrukture, cestovne infrastruktre, puteva i
intermodalnog prometa uz poštivanje načela održivog razvoja (zaštita okoliša i
energetska učinkovitost)
4.2.5 Uspostava i jačanje potpore razvoju (RC5)
Za kvalitetan, integralan i učinkovit razvoj područja LAG-a važna je zajednička aktivnost
svih razvojnih dionika javnog, civilnog i privatnog sektora. Formiranje organizacije, odnosno,
ureda LAG-a kao i njegovo jačanje za provedbu LRS-a, jedna je od temeljnih zadaća
provedbe Strategije. Važno je uključenje velikog kruga nositelja aktivnosti, poljoprivrednih i
nepoljoprivrednih, kako bi se postigli zajednički ciljevi osmišljeni Strategijom. Jedan od
osnovnih uvjeta uspješne provedbe Strategije je proaktivan pristup prema svim razvojnim
dionicima, prvenstveno na lokalnoj razini, zatim na široj, regionalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini. LAG-ov razvojni tim mora postati ključan ljudski resurs za privlačenje
nacionalnih i stranih razvojnih sredstava, koji će biti dostupni odabranim projektima u
programskom razdoblju provedbe LRS 2013.-2014. Posebna pažnja posvetit će se razvoju
međuregionalne i međunarodne suradnje (LAG je prihvatljiv partner za IPA-u, odnosno
projekte prekogranične suradnje, budući graniči s Bosnom i Hercegovinom), dok su
kontinuirana edukacija, usavršavanje, kao i animacija stanovnika, važni za ujednačen
37
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
integralni razvoj cijelog područja. Provedba Programa za razvoj organizacije provodit će se
će kroz sljedeće prioritetne mjere:
5.1
Prioritetne mjere/aktivnosti
Jačanje Lokalne akcijske grupe i uspostava operativnog ureda s tehničkom pomoći u
provedbi Lokalne strategije razvoja
5.2
Provedba projekata prema načelu LEADER pristupa razvoju područja
5.3
Uspostava i razvoj projekata suradnje s drugim LAG područjima na nacionalnoj i
međunarodnoj razini
4.2.6 Ciljane skupine i očekivani rezultati razvojnih ciljeva i prioritetnih mjera
Ciljane skupine prioritetnih mjera su: Obiteljska gospodarstva (OPG-i), postojeća i nova
poduzeća, obrti i zadruge, jedinice lokalne samouprave, strukovne organizacije i potporne
institucije, organizacije civilnog društva i građanske inicijative, stanovnici područja LAG-a s
naglaskom na osjetljive i ugrožene skupine i dr.
Tablica 4.1 Ciljane skupine prioritetnih mjera LRS.
Razvojni ciljevi i
prioriteti:
Ciljane
skupine/det.:
OPG-i
RC1
1.1
1.2
1.3
RC2
1.4
2.1
2.2
RC3
2.3
3.1
3.2
RC4
3.3
4.1
4.2
4.3
RC5
4.4
4.5
5.1
5.2
Mikro i mala
poduzeća, obrti,
zadruge
JLS
Strukovne
organizacije/pot
porne institucije
Organizacije
civilnog društva
i građanske
inicijative
Žene
Osobe s
posebnim
potrebama
Mladi
Umirovljenici
Nezaposleni
Ostali
Tablica 4.1 detaljno prikazuje uključenost ciljanih skupina za svaku grupu prioritetnih mjera,
odnosno svaki prioritet i cilj. Ciljne skupine strukturirane su u tri sektora, javni-civilni-
38
5.3
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
privatni sektor i označene bojama radi lakšeg razlikovanja sektorske podjele. Bijelim slovima
navedene su ciljne skupine privatnog sektora, crnim slovima ciljne skupine javnog sektora i
žutim slovima označene su ciljne skupine civilnog sektora. Važno je napomenuti kako, u
suštini, sve skupine imaju koristi od realizacije svih prioritetnih aktivnosti kao krajnji
korisnici, no detaljnije će se svaki od prioriteta baviti označenom ciljnom skupinom. Tamno
plavom bojom označene su ciljane skupine na koje će se prioritet više koncentrirati.
Tablica 4.2 Očekivani rezultati razvojnih ciljeva
Razvojni ciljevi (RC)
1
Razvoj održive
poljoprivrede, kvalitete
i prepoznatljivosti
lokalnih
poljoprivrednih i
tradicijskih proizvoda
2
Razvoj ljudskih resursa
i novih mogućnosti
zapošljavanja
3
Jačanje
prepoznatljivosti
područja LAG-a
Očekivani rezultati
 Povećan broj obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava s finalnim proizvodima
 Povećane poljoprivredne površine koje se
obrađuju
 Povećanje ekoloških proizvođača i proizvoda
te uzgajivača autohtonih sorti i pasmina
 Razvijeni prepoznatljivi lokalni proizvodi
zanovani na prirodnim vrijednostima i
tradicijskom nasljeđu, plasirani na tržište
 Povećani prihodi od poljoprivrede i prerade
poljoprivrednih proizvoda
 Povećan broj nepoljoprivrednih djelatnosti na
području
 Povećana svijest o potrebi cjeloživotnog učenja i
usavršavanja
 Povećan broj programa formalnog i neformalnog
obrazovanja s povećanim brojem korisnika
programa
 Povećan broj radnih mjesta s povećanjem broja
zaposlenih
 Povećana poduzetnička svijest stanovnika
 Povećana informiranost stanovnika o
mogućnostima zapošljavanja, samozapošljavanja
i inovacijama
 Povećana iskorištenost postojeće poslovne
infrastrukture
 Pojačano upravljanje poduzetničkom
infrastrukturom
 Razvijena nova poduzetnička infrastruktura
 Povećana svijest stanovnika o važnosti lokalne
prepoznatljivosti
 Izgrađen identitet prepoznatljiv na nacionalnoj i
međunarodnoj razini
 Kreiran i zaštićen znak proizvoda područja
LAG-a
 Povećana svijest stanovnika o važnosti
zajedničkog natupa na tržištu, međusobnog
udruživanja i suradnje
39
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
4
Razvoj kvalitete života
zajednice
5
Uspostava i jačanje
potpore razvoju
 Povećana svijest o novim znanjima,
tehnologijama, obnovljivim izvorima energije i
energetskoj učinkovitosti
 Povećan broj proizvoda nastalih udruživanjem
proizvođača i pružatelja usluga
 Povećan broj provedenih inovativnih pristupa
proizvodnji, preradi i finalizaciji proizvoda
 Povećan broj implementiranih projekata
obnovljivih izvora energije
 Novi turistički proizvodi
 Povećan broj turističkih puteva koji su uspješno
uključeni u turističku ponudu područja
 Povećan broj posjetitelja i prihoda od turizma
 Povećan broj uređene turističke infrastrukture
 Povećana svijest i motivacija stanovnika i
razvojnih dionika o potrebi očuvanja okoliša
 Povećana provedba mjera očuvanja okoliša i
energetske efikasnosti
 Ojačan program međugeneracijske solidarnosti
 Ojačane i povezane organizacije civilnog društva
koje sinergijski djeluju
 Povećan broj sanirane, revitalizirane i nove
društvene i komunalne infrastrukture
 Povećan broj opremljene društvene
infrastrukture i ruralnih zajednica novim
tehnologijama
 Operativan ured s profesionalnim vođenjem
LAG-a i formiranim operativnim timovima
stručnjaka, koji uspješno radi
 Educirani i osposobljeni ljudski resursi LAG-a
(ured, članovi) koji svoje znanje prenose u
praksu
 Osmišljena i provedena kampanja promocije
LEDAER programa i LAG-a kao nositelja, te
Lokalne razvojne strategije
 Uključenje novih članova u skupštinu, UO i rad
na aktivnostima LAG-a
 Informirana javnost i provedeni pozivi na
prikupljanje projektnih ideja i projekata
 Provedeni projekti LAG-a planirani provedbom
Strategije
 Izrađeni i aplicirani projekti međuregionalne i
međunarodne suradnje
 LAG uključen u mreže LAG-ova na nacionalnoj
i međunarodnoj razini
 Sudjelovanje i provedene radionice i susreti
razmjene znanja i iskustava LAG-ova na
nacionalnoj i međunarodnoj razini
40
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
4.2.7 Horizontalni strateški ciljevi LAG-a
Iako neobavezan dio strategije, važno je napomenuti kako, izuzev dugoročnih programskih
ciljeva, LAG ima i važne, horizontalne dugoročne ciljeve, koji se moraju promicati kroz
provedbu svih programa i projekata implementacije LRS-a, posebno u projektima
financiranim iz sredstava IPARD-a te drugih izvora Europske unije, budući su oni i
horizontalni strateški ciljevi ukupne dugoročne razvojne politike Europske unije, to su:
razvoj informacijskog društva, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava, održivi
razvoj te partnerstvo i učinkovita demokracija. Specifičan horizontalni cilj LAG-a, nastao
kao posljedica ratnih događanja, razminiranje, važan je za razvoj gospodarstva ali i kvalitete
života stanovnika u cjelini.
4.2.8 Usklađenost razvojnih ciljeva i prioriteta s prioritetima ruralnog razvoja
Prioriteti ruralnog razvoja
Razvojni ciljevi i prioritetne mjere LRS
IPARD 2007-2013
P1
P2
+LEDAER
P3
Razvoj održive poljoprivrede, kvalitete i
prepoznatljivosti lokalnih poljoprivrednih i
tradicijskih proizvoda
1.1. Razvoj integrirane, tradicijske i ekološke
poljoprivrede te revitalizacija i očuvanje starih
sorata i pasmina
1.2 Promicanje ulaganja u obiteljska gospodarstva,
uvođenje novih tehnologija i energetske
učinkovitosti
1.3 Promicanje umrežavanja proizvođača, marketinga i
zajedničkog nastupa na tržištu (zajedničke
promocije)
1.4 Razvoj zajedničkih prostora za preradu i
finalizaciju proizvoda
2.
Razvoj ljudskih resursa i novih mogućnosti
zapošljavanja
2.1. Potpora razvoju dopunskih djelatnosti na
obiteljskim gospodarstvima
2.2. Potpora razvoju mikropoduzetništva u ruralnim
područjima
2.3 Potpora razvoju socijalnog poduzetništva
1.
3.
Jačanje prepoznatljivosti područja LAG-a
3.1
Potpora aktivnostima revitalizacije, interpretacije i
održivog korištenja kulturno-povijesne, tradicijske i
prirodne baštine
Potpora stvaranju i umrežavanju novih turističkih
proizvoda i smještajnih kapaciteta
Potpora razvoju i uporabi korištenja obnovljivih
izvora energije i novih tehnologija
3.2
3.3
41
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
4.
Razvoj kvalitete života zajednice
4.1
Uređenje zajedničkih višenamjenskih objekata
(prostora) za opći društveni razvoj zajednice
Uređenje seoskih cjelina i središta seoskih
zajednica s uređenjem e-točaka u seoskim
zajednicama
Razvoj i potpora jačanju društvenih aktivnosti u
seoskim zajednicama
Razvoj i potpora brige o osobama iz društveno
osjetljivih skupina društva u seoskim zajednicama
Razvoj sustava male komunalne infrastrukture,
cestovne infrastruktre, puteva i intermodalnog
prometa uz poštivanje načela održivog razvoja
(zaštita okoliša i energetska učinkovitost)
Uspostava i jačanje potpore razvoju
4.2
4.3
4.4
4.5
5.
5.1
5.2
5.3
Jačanje Lokalne akcijske grupe i uspostava
operativnog ureda s tehničkom pomoći u provedbi
Lokalne strategije razvoja
Provedba projekata prema načelu LEADER
pristupa razvoju područja
Uspostava i razvoj projekata suradnje s drugim
LAG područjima na nacionalnoj i međunarodnoj
razini
5 Strategija izrade i provedbe
5.1
Značajke partnerstva i izrada Lokalne razvoje strategije
U nastavku ćemo predstaviti osnovne značajke formiranja LAG-a i izrade Lokalne razvojne
strategije, provedenih putem više od 10 radionica i sastanaka inicijative, kroz koje je
sazrijevala ideja suradnje, formiranja i rada LAG-a. Priprema i izrada same Lokalne razvojne
strategije provedena je u suradnji sa UNDP-em, u okviru provedbe projekta „Pokretanje
Lokalne akcijske grupe u zaleđu Šibensko-kninske županije“, sufinanciranog
sredstvima Šibensko-kninske županije tijekom zime, proljeća i ljeta 2013.
Važno je napomenuti kako je inicijativni odbor za osnivanje LAG-a formiran još 2010-te
ali radi nedostatnih znanja o LEADER programu, nije proveo osnivanje niti izradio LRS. Ista
inicijativa nastavila je sudjelovati u daljnjim edukacijama o LEADER programu koje su se
provodile u Republici Hrvatskoj, te zajedno s UNDP-em i Šibensko-kninskom županijom,
ponovo, početkom 2013-te pokrenula postupak osnivanja LAG-a.
Radionice za osnivanje LAG-a i izradu LRS-a nisu bile usmjerene samo na izradu samog
strateškog dokumenta, već prvenstveno prema osvješćivanju potrebe suradnje svih razvojnih
sektora, javnog-civilnog i privatnog, te prihvaćanju svih dobrih razvojnih ideja bez obzira od
kuda su pristigle. Tijekom izrade Strategije provela se i analiza partnerskih odnosa,
pripremile smjernice za formiranje LAG-a, te širenje ideje LEADER-a na velik krug
razvojnih dionika područja obuhvata. Isto tako, tijekom same izrade, članovi inicijative
42
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
savjetovali su se s brojnim drugim stručnjacima te predstavnicima različitih organizacija,
poduzeća i obrta kako bi se što kvalitetnije analiziralo stanje i potrebe područja i svih
njegovih stanovnika. Cijeli postupak vodio je inicijativni odbor LAG-a u suradnji sa uredom
UNDP-a u Zadru te vanjskim stručnjacima angažiranim od strane UNDP-a. U postupku
izrade LRS koja se odvijala paralelno sa osnivanjem LAG-a ravnopravno su sudjelovali
predstavnici sva tri razvojna sektora javni-civilni-gospodarski. Pravilna provedba
participacijskih postupaka razvidna je iz popisa aktivnosti te pripadajućih potpisnih lista
prisutnih u Dodatku 4.
2013.
Aktivnosti osnivanja LAG-a i izrade LRS
11. siječanj
Prvi sastanak inicijative za osnivanje LAG-a. Prisutni su se detaljno upoznali s
načelima i povijesti LEADER programa te načinu implementacije u Republici
Hrvatskoj. Na sastanku je održana i panel rasprava o LEDAER programu s
mogućnostima primjene na području obuhvata grada Knina, te općina
Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje i Kijevo. Prisutne se upoznalo s
detaljnim upitnikom za prikupljanje podataka o razvoju JLS. Ciljana skupina
uvodnog stastanka bili su predstavnici jedinica lokalne samouprave. Sastanku
je prisustvovalo 11 osoba iz javnog sektora.
21. ožujak
Drugi sastanak incijative za osnivanje LAG-a bio je namijenjen širokom krugu
multisektorskih dionika koji su se detaljno upoznali s LEDAER pristupom,
njegovom primjenom u okviru provedbe IPARD programa, Mjera 202. Isto
tako, upoznali su se s potrebom prikupljanja podataka za osnovnu analizu
stanja kao i prikupljanja projektnih ideja za Bazu projektnih ideja LAG-a koja
je ujedno i osnovna smjernica za definiranje ciljeva i aktivnosti. Svi prisutni
pozvani su na provedbu što veće animacije razvojnih dionika za uključivanje u
proces izrade LRS i formiranje LAG-a. Na satanku je raspravljen i vremenski
okvir te zadaće za izradu Lokalne razvojne strategije te pravilno formiranje
članstva LAG-a, sukladno smjernicama LEADER programa i participacijskim
procesima. Na sastanku je prisustvovalo 29 sudionika iz sva tri sektora.
23. travanj
Treći sastanak inicijative za osnivanje LAG-a i izradu LRS, održan u Kistanju.
Prisutne se upoznalo s Pravilnikom za provedbu Mjere 202 IPARD programa,
te im se objasnio značaj lokalne akcijske grupe. Ujedno je provedena dodatn
animacija dionika. Sastanku je prisustvovalo 19 sudionika iz svih razvojnih
sektora.
29. travanj
Na četvrtom sastanku inicijative priutne se upoznalo s analizom prikupljenih
podataka o području budućeg LAG-a – predstavljena je osobna iskaznica
LAG-a. Kao jedan od primjera dobre prakse, voditelj LAG-a „Laura“ iz
Biograda upoznao je prisutne s načinom rada i financiranja LAG-a, te
njegovom značaju za opći razvoj ruralnih područja. Ujedno je provedena
uvodna rasprava o SWOT-u LAG-a sukladno nalazima osnovne analize
prikupljenih podataka. Sastanku je prisustvovalo 25 sudionika iz svih
razvojnih sektora.
07. svibanj
Na petom sastanku inicijative, prisutne se upoznalo s metodologijom prijave
LAG-a na natječaj za odobrenje LAG-ova, Mjera 202 IPARD programa, te se
provela edukacija o SWOT analizi i izradio njezin nacrt. Sastanku je
43
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
prisustvovalo 24 sudionika iz svih razvojnih sektora.
04. lipanj
Sudionici inicijative koji su prisustvovali šestom sastanku izradili su II nacrt
SWOT analize. Sastanku je prisustvovalo 27 sudionika iz svih razvojnih
sektora.
18. lipanj
Na sedmom sastanku inicijative sudionici su konačno definirali SWOT
analizu, educirali se o definiciji i načinu izrade Vizije razvoja područja te
izradili prvi nacrt Vizije. Sastanku je prisustvovalo 19 sudionika iz svih
razvojnih sektora.
09. srpanj
Na osmom sastanku inicijative, sudionici su definirali Viziju te izradili nacrt
sttrateških razvojnih ciljeva i prioritetnih mjera za razvoj područja obuhvata
LAG-a. Sastanku je prisustvovalo 27 sudionika iz svih razvojnih sektora.
29. kolovoz
Deveti sastanak inicijative obuhvatio je raspravu o nacrtu Statuta LAG-a te
prijedlozima imena i logotipa LAG-a. Donesena je odluka o sjedištu LAG-a i
provedene nominacije za članove izvršnih tijela LAG-a s radnim
predsjedništvom, kako bi se pravovremeno pripremila osnivačka skupština
udruge. Proveden je uvid u kompletnost dokumentacije budućih članova
LAG-a. Sastanku je prisustvovalo 22 sudionika iz svih razvojnih sektora.
11. rujan
Na desetom sastanku provedena je dodatna analiza dokumentacije članstva za
stjecanje statusa redovnog člana sukladno Zakonu o udrugama, sektorskim
zakonima, te Pravilniku za provedbu Mjere 202 IPARD programa. Provedene
su dodatne nominacije za članstvo u izvršnim tijelima. Na sastanku je
predstavljen i konačni nacrt Lokalne razvojne strategije LAG-a koji su prisutni
jednoglasno prihvatili. Na sastanku se provela i analiza zadaća svih dionika za
održavanje osnivačke skupštine za formiranje LAG-a kao samostalne pravne
osobe – organizacije civilnog društva/udruge. Sastanku je prisustvovalo 25
sudionika iz svih razvojnih sektora.
07. listopad
Održana je osnivačka skupština Lokalne akcijske grupe Dinara 1831, u Kninu.
Skupštini je prisustvovala 31 osoba, od kojih je 26 bilo predstavnika pravnih i
fizičkih osoba u smislu obrta i OPG-a. NP Krka postao je počasni član udruge
budući nema sjedište na području LAG-a. Nakon detaljnog pregleda
originalne dokumentacije zaključeno je kako osnivačku skupštinu LAG-a čini
20 pravnih i fizičkih osoba (14 – javni, civilni i gospodarski sektor, te 6
fizičkih osoba – OPG-a i obrta). Skupština je jednoglasno prihvatila Lokalnu
razvoju strategiju LAG-a. Istog dana, tijekom poslijepodneva, nakon predaje
ukupne dokumentacije drugih članova inicijative, održan je i sastanak
Upravnog odbora LAG-a pri čemu je primljeno 11 novih članova (9 pravnih
osoba – javni i civilni sektor, te 2 predstavnika OPG-a i obrta). LAG sada ima
31 člana.
16. listopad
LAG Dinara 1831 registriran je pri nadležnom uredu državne uprave u
Šibensko-kninskoj županiji.
44
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Sjedište i ured LAG-a Dinara 1831 je na adresi Dr Franje Tuđmana 2 u Kninu.
Osnivačku skupštinu koja je održana 07. Listopada 2013. činilo je 14 predstavnika javnog
sektora (3 JLS, 6 ustanova i poduzeća u javnom vlasništvu), 10 predstavnika civilnog sektora
te 7 predstavnika gospodarskog sektora. LAG je imao ukupno 20 osnivača. 1. proširenjem
članstva, LAG u svom sastavu ima ukupno 31 člana i to:
 11 iz javnog sektora (6 JLS, 5 javnih ustanova i poduzeća)
 9 iz gospodarskog sektora (udruženje obrtnika, obrti, OPG-i)
 11 iz civilnog sektora (OCD-i)
Izvršno tijelo LAG-a (Upravni odbor) čini 11 članova i to 4 (36%) predstavnika javnog
sektora (od čega su 3 predstavnika jedinica lokalne samouprave, 27%, i 1 predstavnik
poduzeća u javnom vlasništvu), 4 predstavnika civilnog društva te 3 predstavnika
gospodarskog sektora (zastupljenost civilno-gospodarskog sektora je 64%). U članstvu
izvršnog tijela LAG-a nalazi se 36% žena (4), od kojih je jedna ujedno i predsjednica, te 1
osoba mlađa od 29 godina. Isto tako, u izvršnom tijelu LAG-a je i predstavnik udruge
invalida.
Aktivnosti koje su se odvijale pri izradi LRS-a LAG-a provele su se tijekom 2013., a
zasnivale su se na sedam osnovnih LEDAER načela,
 primjena principa "odozdo prema gore" i sudjelovanje različitih interesnih skupina,
uključujući socio-ekonomske ugrožene skupine, žene i mlade u izradi strategije
 plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
 postojeće (tradicionalne) i nove (inovativne) aktivnosti
 mogućnost primjene strategije u drugim područjima
 održivost strategije bez sredstava javne pomoći
 plan potrebnih sredstava i raspoloživi izvori financiranja za provedbu strategije
 praćenje provedbe strategije i mjerenje učinaka provedbe strategije, kriteriji i
indikatori za ocjenu uspješnosti i učinkovitosti projekata
U postupku izrade LRS sudjelovali su svi članovi inicijative iuz sva 3 razvojna sektora. Oni
su ujedno sami i vodili postupak uz koordinaciju UNDP-a i stručnog savjetnika. Postupak
izrade zasnivao se na prethodnim pripremama svih potrebnih materijala za raspravu koji su se
članovima radne grupe dostavljali elektroničkim putem najmanje sedam dana prije sastanka,
te zajedničkih sastanaka na kojima su se odluke i zaključci donosili konsenzusom te zaljučci
na odobrenje dostavljali svim članovima incijative, prije slijedećeg sastanka.
Posebna dodana vrijednost ove strategije općem strateškom planiranju na području LAG-a je
sam postupak procesa izrade i dubinske rasprave i konzultacija sa svim relevatnim razvojnim
dionicima LAG-a u transparentnom procesu donošenja odluka i senzibilizaciji prema
uvažavanju potreba osjetljivih skupina društva. Na sastancima inicijative donosila se konačna
odluka o sadržaju strategije. Strategija je konačno usvojena na osnivačkoj Skupštini LAG-a
07.10.2013.
45
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
5.2
Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva
Prioritetne
Mjere
(aktivnosti)
I
Vrijeme provedbe 2013-2014 /RC1-RC5
2013
2014
2015
II
III
IV
I
II
III
IV
I
II
III
RC 1
IV
1.1
1.2
1.3
1.4
RC 2
2.1
2.2
2.3
RC 3
3.1
3.2
3.3
RC 4
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
RC 5
5.1
5.2
5.3
Programi i aktivnosti, odnosno, mjere implementacije, provoditi će se tijekom cijelog
razdoblja implementacije strategije 2013-2014 (sa završetkom provedbe ugovora s APPRRR,
tijekom 2015.) ali s različitim intenzitetom. Ova strategija predstavlja samo ishodišnu
smjernicu za naredno razdoblje kada Republika Hrvatske postane punopravna članica
Europske unije i počne aktivno provoditi LEDAER program kako dio Zajedničke politike
ruralnog razvoja Europske Unije za razdoblje 2014-2020. Realizacija planiranih aktivnosti, a
time i realizacija strategije biti će dostupna javnosti putem web stranice LAG-a i tijekom
cijelog procesa implementacije provoditi će se proces vrednovanja provedbe, što će
omogućiti korekciju mjera u slučaju većih odstupanja i kvalitetnu pripremu revizije ove
strategije za naredno proračunsko razdoblje, koja će se morati provesti krajem 2014te/tijekom 2015-te (ovisno o trajanju ugovornog razdoblja provedbe unutar
implementacijskog okvira IPARD programa).
5.3 Jednake mogućnosti
LAG je u samom postupku pripreme Lokalne razvojne strategije i kreiranja partnerstva
pokazao razvidnu razinu uvažavanja načela LEADER-a kao i načela jednakih mogućnosti i
ravnopravnosti za sve stanovnike područja, bez obzira koje su nacionalnosti, spola, rase,
jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, izborazbi, društvenog položaja ili koje druge
46
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
osobne sklonosti. Poštivanje ovih načela biti će ugrađeno u kontinuiran rad LAG-a i provedbu
strategije te programa i projekata koje se provode u okviru implementacije strategije. LAG je,
u samoj inicijativi, postao primjerom dobre prakse integracije osjetljivih i marginalnih
skupina društva u zajedničke aktivnosti koje omogućuju razvoj područja LAG-a. Već u
samim navedenim ciljanim skupinama za provedbu aktivnosti ugrađene su smjernice jednakih
mogućnosti za sve. LAG će prvenstveno poticati uključivanje invalida, nezaposlenih, mladih,
žena te osoba starije životne dobi u svoje aktivnosti, kroz njihov rad na pripremi projekata ali
i izradi baze podataka o području, valorizaciji tradicijske baštine te edukacija, odnosno
programa osposobljavanja za uključivanje u tržište rada. LAG će, svojim aktivnostima,
poticati na društvenu koheziju svih stanovnika područja, jer je svoje aktivnosti prioritetno
usmjerio ka ciljanim skupinama koje su posebno osjetljive (manjine, invalidi, mladi, žene,
starije osobe). LAG će se, u svom daljnjem radu, promovirati kao područje raznolikosti i
različitosti, otvorenosti i inovativnosti, tolerancije i jednakosti te jednakih mogućnosti za sve.
5.4 Inovativnost strategije
LRS je, samom metodologijom svoje izrade, i provedbom LEADER pristupa, donijela porast
svijesti lokalnih dionika o potrebi međusobne sektorske suradnje, ali i suradnje na
regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, u cilju cjelovitog i ubrzanog razvoja područja
LAG-a. LRS je, aktiviranjem različitih sektorskih dionika postigla njihovo sinergijsko
djelovanje u postizanju zajedničkih ciljeva provedbom prioritetnih aktivnosti. Tijekom cijele
izrade LRS, kao i u planiranju njezine provedbe, radna grupa integrirala je tradicijsko
nasljeđe i znanja s inovativnim idejama stručnjaka i mladih s područja LAG-a, ali i onih koji
nisu s područja LAG-a no s njime dugoročno surađuju. Iz strukture LRS-a vidljiva je velika
valorizacija i potreba za revitalizacijom kulturno-povijesne i tradicijske baštine uz očuvanje
prirodnih resursa, putem uporabe novih znanja, vještina i tehnologija te usvajanjem temeljnih
načela održivog razvoja. Iz priložene tablice odnosa postojećih (tradicionalnih) i novih
(inovativnih) aktivnosti koje se još nisu provodile na području LAG-a, vidljiva je iznimno
velika inovativnost LRS, od 18 predviđenih prioritetnih mjera/aktivnosti 7 ih je potpuno
inovativnog karaktera.
Prioritetne mjere
(aktivnosti)
Postojeće (tradicionalne)
aktivnosti
Nove (inovativne)
aktivnosti
1.1
1.2
1.3
1.4
2.1
2.2
2.3
3.1
3.2
3.3
4.1
4.2
4.3
47
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
4.4
4.5
5.1
5.2
5.3
5.5
Utjecaj provedbe Strategije na okoliš
Iz cijele strukture Lokalne razvojne strategije, SWOT-a i strateških operativnih programa i
programskih aktivnosti vidljvo je prioritetno usmjerenje provedbe strategije usvajanjem i
primjenom načela održivog razvoja. Sve aktivnosti u sebi imaju ugrađene elemente
održivog gospodarenja prirodnim resursima i zaštitu okoliša, kako u gospodarskom
razvoju, tako i pri razvoju komunalne i društvene infrastrukture, to je posebno važno radi
očuvanja područja u ekološkoj mreži NATURA 2000, ali i činjenice da cijeli prostor LAG-a
karakterizira krš.
LRS je dala i poseban naglasak na usvajanje novih znanja i vještina i prioritetnu
uporabu novih tehnologija, kao i prioritetno uvođenje obnovljivih izvora energije s
ciljem postizanja energetske samoodrživosti. Područje LAG-a obiluje rijekama pa time i
vodenim snagama te je pogodno za izgradnju malih hidroelektrana. Također, pogodno je za
korištenje tehnologija za dobivanje energije iz vjetra. Geografsko područje LAG-a je, prema
kartama insolacije, na vrlo pogodnom mjestu za korištenje energije Sunca. Uz obnovljive
izvore energije uvijek se veže tema energetske učinkovitosti jer nas uči kako i na koji način
učinkovito, bez štednje, koristiti dobivenu energiju (posebno naglašeno u prioritetnim
mjerama RC1, RC3 i RC4). LAG će provoditi sustavnu edukaciju na temu obnovljivih
izvora energije i mjera energetske učinkovitosti, poticanje energetski održivih projekata i
inovativnosti te provoditi suradnju s postojećim organizacijama, skupinama i ljudima. LAG
će usmjeriti svoje prioritete na povećanje broja lokalnih inicijativa i aktivnosti zajednica za
korištenje obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti te izgradnja novih
energetski održivih objekata.
Načela održivog razvoja i zaštite okoliša, horizontalni su ciljevi LRS te moraju biti
poštivani u provedbi svakog projekta Lokalne strategije razvoja. Stoga je razvidan zaključak
kako ova Strategija ima iznimno pozitivan utjecaj na očuvanje okoliša i prirodnih resursa u
cijelom području LAG-a.
5.6
Izvori financiranja i održivost LRS bez sredstava javne pomoći5
LRS je zajednički dokument područja LAG-a koji je nastao kao rezultat suradnje svih
jedinica lokalne samouprave dugoročnim procesom planiranja i pripreme, a sredstva koja će
se koristiti za postizanje strateških ciljeva u potpunosti odražavaju lokalne potrebe cijelog
područja. Revidirana LRS je nastala u procesu kontinuiranih međusobnih konzultacija i
rasprave, pri čemu su svi ključni segmenti usvojeni konsenzusom, prvo na razini radne grupe,
a nadalje u konzultacijama s dionicima LAG-a. Takav partnerski, participacijski proces
povećava mogućnosti za postizanje ciljeva i mobilizira odgovarajuće resurse dostupne na
području LAG-a te osigurava održivost aktivnosti u odnosu na lokalne razvojne politike u
5
Op.a Javna pomoć u smislu sredstava IPARD programa..
48
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
programskom razdoblju 2013-2014 te stvara dobre temelje za kreiranje novih strateških
ciljeva, prioriteta i aktivnosti za naredno programsko razdoblje 2014-2020.
LRS, kao partnerski strateški dokument, omogućila je, od strane sva tri ključna sektora
razvojnih dionika - javnog, civilnog i gospodarskog, zajedničku identifikaciju razvojnih
prioriteta, ciljeva i načina postizanja ciljeva temeljenih na realnom sagledavanju stvarnih
problema, razvojnih potencijala i mogućnosti područja. Lokalna razvojna strategija jest alat
pomoću kojeg Lokalna akcijska grupa kao operativan tim, provodi njezinu implementaciju i
postiže ukupan razvoj područja LAG-a, što pridonosi širem cilju, integriranom ruralnom
razvoju područja, čime se, sinergijski, omogućuje trajnost i održivost strategije.
Metodologija izrade i revizije strategije doprinjela je formiranju jakih, dugoročnih veza na
području LAG-a usmjeravanjem aktivnosti na različite oblike suradnje putem partnerskih
odnosa te omogućila razvoj mreže institucija, organizacija i poduzetnih pojedinaca koji su svi
usmjereni ka postizanju zajedničkih strateških ciljeva. Stalno prisustvo i partnerstvo s
institucijama nadležnim za razvoj područja LAG-a, omogućilo je bolje povezivanje s
nadležnim institucijama što će uvelike pridonijeti i njihovu senzibiliziranju boljem rješavaju
problema s kojima se suočava područje LAG-a te omogućiti jačanje partnerskih odnosa i
zajedničkih projekata. Također osigurava održivost implementacije Lokalne razvojne
strategije i rad LAG-a. Tijekom izrade LRS, članovi LAG-a imali su već intenzivnu suradnju
sa susjednim LAG-ovima te LEADER mrežom Hrvatske.
Usmjerenost strategije jačanju ljudskih resursa te jačanju umrežavanja lokalnih proizvođača i
pružitelja usluga, odnosno, poduzetničkog sektora, imati će dugoročan utjecaj na održivost
strategije i njezinu trajnost, posebno provedbom aktivnosti u duhu načela održivosti i
integriranog ruralnog razvoja, odnosno, provedbom prema načelima LEADER programa.
Implementacija aktivnosti LRS, pridonijeti će i održivosti JLS, omogućiti im povećanje
financijskih sredstava kojima će raspolagati te poboljšati upravljanje javnim proračunskim
sredstvima na učinkovitiji način, budući su jedinice lokalne samouprave nositelji ukupnog
razvoja svojih lokalnih zajednica i osnivači LAG-a. Također, jačanje ljudskih resursa u
civilnom sektoru, pomoći će njihovu jačanju i razvoju, posebno u dijelu stjecanja znanja i
vještina u samofinanciranju svojih aktivnosti, odnosno, traženju i povlačenju sredstava iz
drugih izvora, izvan svojih lokalnih sredina za provedbu razvojnih projekata koji su važni za
opću društvenu zajednicu područja LAG-a i održivost provedbe lokalne razvojne strategije.
Konačno, jačanje ljudskih resursa u gospodarskom sektoru, omogućiti će razvoj gospodarstva
cjelokupnog područja te razvoj kvalitetnijih i novih poduzetničkih aktivnosti te time,
omogućiti i održivost implementacije strategije i postizanja strateških ciljeva.
LAG Dinara 1831 uspostaviti će ured, s voditeljem i stručnim zaposlenicima.
Osposobljavanje ureda i članova LAG-a također će pridonijeti održivosti strategije, budući će
se, edukacijom osoblja i pripremom projekata na različite natječaje osigurati dodatna sredstva
za implementaciju aktivnosti identificiranih strategijom. Tendencija jačeg uključivanja i
aktiviranje gospodarskog sektora putem potpore LAG-a, te njegovo umrežavanje, osigurati će
dodatna sredstva za implementaciju strategije i njezinu održivost. Važno je napomenuti kako
članovi LAG-a već imaju iskustvo u provedbi IPA projekata, kao i projekata financiranih
sredstvima UNDP-a, USAID-a, Svjetske banke i dr. U nastavku je naveden popis većih
provedenih i projekata koji su u provedbi na području LAG-a, kako bi se stekao bolji uvid u
iskustva lokalnih dionika.
49
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Tablica 4.1 Izdvojeni projekti civilnog sektora, osnivača LAG-a, koji su se provodili i koji se provode iz drugih izvora
financiranja (ujedno, dokaz o sposobnosti dionika LAG-a za upravljanje javnim sredstvima):
PROJEKTI UDRUGE ZVONIMIR 2010-2013
NAZIV NATJEČAJA /
PROJEKTA
1.
S ovisnošću se najbolje
bori prije no što ovisnost
uopće postoji
2.
Prevencija i socijalno
uključivanje mladih
3.
Oni su mali ali su veliki
4.
Snažnim partnerstvom
do uspješne prevencije
5.
Utiranje puta ka
financijskoj i
emocionalnoj stabilnosti
Partnerstvom do
zaposlenja
6.
KOMENTAR
VRIJEDNOST
PROJEKTA
Vladin Ured za
suzbijanje zlouporabe
droga
Svjetska banka
Nositelji
25.000,00 kn
31.03.2010. –
31.12.2010.
Nositelji
25.000,00
01.06.2010. –
31.12.2010
Nacionalna zajednica
za razvoj civilnog
društva
Ministarstva
znanosti, obrazovanja
i športa
EU IPA4
Nositelji
121.900,00 kn
01.01.2010. –
31.12.2010
Nositelji
45.000,00
01.09.2010. –
30.06.2011
Partneri udruzi
B.a.b.e
119.255,94 €
6.12.2010. –
6.12.2011
EU IPA4
Partneri udruzi
OGI
78.693,00 €
26.01.2011. –
26.01.2012
DONATOR
VRIJEME
PROVEDBE
7.
Pomoć u kući starijim
osobama
MOMBS
Nositelji
168.700,00 kn
01.07.2011. –
31.12.2011
8.
Institucionalna potpora
Nacionalna zaklada
Nositelji
361.503,00 kn
30.12.201030.12.2013.
9.
Pomoć u kući starijim
osobama
MOMBS
Nositelji
317.400,00 kn
01.01.2012.31.12.2012.
10.
Jačanje aktivnog
sudjelovanje stanovnika
lokalnih zajednica u
društvenim procesima
Naša su prava imati
jednaka prava
Nacionalne zaklade
za razvoj civilnog
društva
Partneri udruzi
ODRAZ
202.628,00 kn
1.1.2012.31.12.2013.
Vladinog ureda za
ravnopravnost
spolova
Ministarstva znanosti
obrazovanja i spota
Nositelji
16.000,00 kn
1.7.201231.12.2012.
Nositelji
72.000,00 kn
30.10.2012.1.7.2013.
11.
12.
Snažnim partnerstvom
do uspješne prevencije
13.
S ovisnošću se najbolje
bori prije no što ovisnost
uopće postoji
STEP mreža OCD-a
Ministarstva socijalne
politike i mladih
Nositelji
50.000,00 kn
1.8..2012.30.6.2013.
Nacionalna zaklada
Partneri udruzi
MI
745.500,00 kn
16.11.2012. 16.11.2013
Solidarity and
Employment - Hand in
Hand
Broadening the network
Thinking locally, acting
Nationally: Empowering
local human rights CSOs
in the underdeveloped
areas
EU IPA 4
Nositelji
195.621,68 €
1.7.2013.1.1.2015.
SAFU
IPA4
Partneri udruzi
B.a.b.e
€ 134.341,18
28.3.2013. 28.9.2014.
14.
15.
16.
50
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
PROJEKTI UDRUGE HOĆU KUĆI 2004-2013
NAZIV NATJEČAJA /
PROJEKTA
1.
'Development of Rural
Tourism in Knin and
Bosanko Grahovo'
2.
'Young Entrepreneurs –
Strive for more'.
NAZIV NATJEČAJA /
PROJEKTA
3.
'Support to sustainable
refugee return in Zadar
hinterland’ – kupovina
poljoprivrednih strojeva
4.
5.
6.
7.
‘Support to sustainable
refugee return in Lika
and Dalmatian
hinterland through
provision of free legal
assistance’
'Support to returnee
family farms in starting
cheese production’
‘Support to sustainable
refugee return in Lika
and Dalmatian
hinterland through
provision of free legal
assistance’
: 'Free Legal Aid
Program - Support to
Sustainable Refugee
Return in the South of
Croatia'
DONATOR
KOMENTAR
Broj projekta:
CARDS 2004
Nositelji
2004-0303-0403
Phare 2006
Nositelji
2006-02-02-0204
VRIJEME
PROVEDBE
01.06.2010. –
31.12.2010
KOMENTAR
VRIJEDNOST
PROJEKTA
Vlada Republike
Njemačke
Nositelji
10.000 EUR
Veleposlanstvo
Australije u Zagrebu
Nositelji
24.300 HRK
UNHCR
Nositelji
822.440 HRK
01.01.2011 –
31.12.2011
Veleposlanstvo SAD
u Zagrebu
Nositelji
14.450 $
01.11.2011 –
31.01.2012
UNHCR
Nositelji
999.780 HRK
01.01.2012 –
31.12.2012
UNHCR
Nositelji
1.083,780 HRK
01.01.2013 –
31.12.2013
DONATOR
VRIJEME
PROVEDBE
01.11.2010 –
31.01.2011
Ključan element održivosti LRS i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAG-a.
Operativni rad LAG-a mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i
poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti. To će dodatno ojačati socijalni
kapital područja LAG-a te osigurati održivost razvojnih politika, kako lokalnih zajednica,
tako i ukupnog prostora LAG-a. Provedbom stalnog monitoringa aktivnosti i evaluacije
implementacije strategije te poboljšanja temeljenim na stvarnim procjenama provedbe,
osigurati će se dugoročna održivost lokalne razvojne strategije.
Sredstva potrebna za provedbu aktivnosti LRS prikupljaju se članarinom predstavnika svih
sektora i članova LAG-a, ali i putem marketinških aktivnosti, kreiranjem svojih usluga, kao i
apliciranjem projekata na nacionalne, regionalne i međunarodne izvore financiranja. LAG će
poticati objedinjavanje javnih poticajnih sredstava i programa lokalnih izvora, regionalnih,
nacionalnih i međunarodnih, usmjerenih prema krajnjim korisnicima, odnosno, razvojnim
dionicima područja LAG-a.
51
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Tijekom izrade LRS, LAG je već proveo ispitivanje potreba svojih dionika, prikupljanjem
projektnih ideja koje su analizirane i bile baza za izradu smjernica LRS. Za prikupljanje
projektnih ideja formiran je poseban obrazac koji je bio objavljen nekoliko mjeseci na web
stranicama JLS, članova LAG-a. Prikupljeno je više od 60 projektnih ideja svih sektorskih
dionika. Ove projektne ideje predstavljaju i temelj za uspostavu Baze projektnih ideja potrebe
za praćenje realizacije LRS. Analizom dostavljenih projektnih ideja nastao je i financijski
okvir za provedbu LRS 2013.-2014.
Tablica 4.2 Indikativni izvori financiranja provedbe prioritetnih aktivnosti LRS 2013.-2014. izvan okvira
IPARD programa.
Razvojni cilj LRS
1.
2.
3.
4.
5.
Razvoj održive
poljoprivrede,
kvalitete i
prepoznatljivosti
lokalnih
poljoprivrednih i
tradicijskih
proizvoda
Razvoj ljudskih
resursa i novih
mogućnosti
zapošljavanja
Jačanje
prepoznatljivosti
područja LAG-a
Razvoj kvalitete
života zajednice
Uspostava i jačanje
potpore razvoju
LRS 2012.-2014.
Mogući izvori financiranja
Broj
prikupljenih
projektnih
ideja
Procijenjeni
iznosi/Eur
23
10,2
IPA I, III, IV, prekogranični
programi dr. međunarodni,
nacionalni izvori
4
2,1
IPA I, III, IV, dr. međunarodni,
nacionalni izvori
13
4,5
IPA I, III, IV, prekogranični
programi dr. međunarodni,
nacionalni izvori
3
2,2
6
0,8
IPA I, III, IV, dr. međunarodni,
nacionalni izvori
IPA I, IV, prekogranični programi,
međunarodni, nacionalni i lokalni
izvori
19,8 mil. Eur
Važan element osiguranja održivosti LRS je i procjena (samoprocijena) učinaka LRS. Ovaj
instrument praćenja i mjerenja rezultata LRS, omogućuje procjenu projekata, ispravnost ili
nedostatake u radu i provedbi. Dobiveni rezultati osnova su za poboljšanje i nadogradnju
aktivnosti vezanih uz provedbu LRS i LAG-a kao organizacije, a provoditi će se na godišnjoj
razini, prije pripreme godišnjeg izvješća o radu LAG-a i provedbi LRS. Program rada temeljit
će se na programu rada i provedbe projekata udruge LAG, odnosno svih partnera okupljenih
pri izradi LRS za razdoblje 2013-2014, kao i svih zainteresiranih razvojnih dionika koji će
imati mogućnost izrade projekata te iznalaženja sredstava njihova financiranja. LAG će 2
puta godišnje objavljivati natječaj za prikupljanje projektnih ideja. Istovremeno, svi
zainteresirani imat će mogućnost dostave projektnih ideja, putem info točke u uredu LAG-a,
ili interaktivne web stranice LAG-a.
52
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
U konačnici, LAG je svjestan da nije moguće u kratko vrijeme provedbe ove strategije
realizirati većinu prikupljenih projektnih ideja, ali oni predstavljaju odličnu bazu za daljni rad
i pripremu za realizaciju u razdoblju 2014.-2020.
5.7
Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 2013-2014
Za rad LAG-ova i provedbe lokalnih razvojnih strategija za razdoblje 2013-2014 očekuju se
sredstva iz, IPARD programa, za provedbu Mjere 202 (LEDAER mjera), te Mjere 101, 103,
301 i 302.
Tablica 4.3 Indikativan broj projekata/potrebna sredstva javne potpore (IPARD, P 1 i 3) predviđenih za realizaciju LRS.
Mjera
101 - „Ulaganje u poljoprivredna
gospodarstva u svrhu
restrukturiranja i dostizanja
standarda Zajednice“
103 - „Ulaganja u preradu i
trženje poljoprivrednih i ribljih
proizvoda u svrhu
restrukturiranja tih aktivnosti i
dostizanja standarda Zajednice“
301 - „Poboljšanje i razvoj
ruralne infrastrukture“
302 - „Diversifikacija i razvoj
ruralnih gospodarskih
aktivnosti“
Ukupno:
Indikativan
broj projekata/
LRS 2013.2014.
2013.
2014.
Plan potrebnih sredstava (javna
potpora) za realizaciju projekata
za razdoblje 2013.-2014.
2013.
1
3,5 mil. kn
1
0,5 mil.kn
2
4,0 mil. kn
2014.
Indikativan financijski plan i sredstva potrebna za provedbu LRS iz IPARD Mjere 202,
navedena su u Tablici u Dodatku 1.
5.8
Praćenje provedbe Strategije i mjerenje učinaka
Praćenje provedbe LRS LAG-a obuhvaća stalan monitoring, mjerenje učinaka provedbe
strategije, kriterije ocjenjivanja te indikatore za ucjenu uspješnosti i učinkovitosti
mjera, odnosno aktivnosti/projekata kojima se provode. Praćenje i evaluacija
(ocjenjivanje) sastavni je dio redovnih aktivnosti LAG-a. Statut LAG-a te interni pravilnici o
radu, definirali su zadaće LAG-a, koje, između ostalog, obuhvaćaju zadaće praćenja,
izvješćivanja i ocjenjivanja učinkovitosti rada LAG-a odnosno, provedbe strategije koja je
dala smjernice i okvir za rad LAG-a. Zadaće su rapoređene između Upravnog i Nadzornog
odbora, Skupštine te operativnih tijela, odnosno, osoblja ureda LAG-a.
Za provedbu praćenja strategije i njezino ocjenjivanje, LAG, općenito, mora:
 uspostaviti aktivnu bazu podataka o stanju u prostoru i bazu projektnih ideja za
realizaciju mjera Strategije, koja u sebi sadrži bazu podataka o stanju projekata,
53
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
 LAG mora uspostaviti kriterije odabira i indikatore praćenja odabranih projekata za
provedbu LRS, te procedure davanja Pisma potpore LAG-a,
 pripremu i analizu raznih vrsta izvješća (kvalitativnih i kvanititativnih, odnosno,
narativnih i financijskih), te
 mora provesti sustav edukacije za provedbu samoanalize i vanjske evaluacije (ex ante
evaluacija).
Za praćenje i procjenu provedbe LRS prvenstveno je zadužen voditelj, te Upravni odbor
(predsjednik i zamjenik predsjednika članovi su UO). Strategiju provode članovi udruge, ured
i partneri LAG-a. UO ima zadaću razvoja i provedbe kriterija i kontrolu procedura za odabir
aktivnosti/projekata koje će se sufinancirati u okviru provedbe LRS te davanja Pisma potpore
projektima koji se kandidiraju na mjere IPARD programa. Voditelj LAG-a odgovoran je za
provedbu zadaća i odluka Upravnog odbora i provedbu odluka članova Skupštine, kao i
učinkovitu provedbu Strategije. Profesionalni voditelj udruge odgovoran je za prikupljanje,
pregled dokumentacije, nadopunu dokumentacije, provedbu procedura izdavanja Pisma
preporuke, provedbu LRS i financiranje projekata.
Sustav praćenja aktivnosti, odnosno provedbe LRS uključuje:
 Mjesečne sastanke voditelja i predsjednika LAG-a (aktualnosti, bilješke)
 Kvartalne sastanke UO, osim u slučaju izdavanja Pisma potpore, te po potrebi i NO,
koji obuhvaćaju narativna i financijska izvješća provedbe LRS i planiranje aktivnosti i
financiranja za naredno kvartalno razdoblje
 Godišnja narativna i financijska izvješća koja voditelj LAG-a, UO i NO podnose
Skupštini LAG-a – s godišnjim planom za slijedeću programsku godinu
 Komunikacija s javnosti
Sve aktivnosti tijekom provedbe LRS prate narativna i financijska izvješća s potpisnim
listama ciljanih korisnika i medijskom arhivom (foto/video).
5.8.1 Ocjenjivanje strategije s indikatorima provedbe LRS
Ocjenu aktivnosti LAG-a i provedbe lokalne razvojne strategije potrebno je provoditi na
godišnjoj razini u svrhu ocjene:
 prikladnosti odabranih prioriteta i aktivnosti,
 napredka u ispunjavanju ciljeva
 prikladnosti ključnih pokazatelja uspješnosti (indikatora) i izvješćivanja u smislu
praćenja i vrednovanja provedbe strategije i operativnog plana LAG-a
 primjerenosti, učinkovitosti te transparentnosti implementacije strategije i aktivnosti
 te kako bi se ocijenila uloga i doprinos pojedinih upravnih i operativnih tijela LAG-a,
njihova rada i adekvatnosti određenih načina njihova angažiranja za rad na provedbi
strategije (procedure, usklađenost sa zakonskim okvirom, sredstva i dr.)
Krajem 2014-te/tijekom 2015-te (ovisno o trajanju ugovornog razdoblja provedbe unutar
implementacijskog okvira IPARD programa) potrebno je provesti vanjsko vrednovanje
strategije (ex ante evaluaciju) kako bi se pristupilo pripremi izrade LRS za novo programsko
razdoblje. Samoocjenjivanje i vanjska procjena koristiti će se za uklanjanje nedostataka,
uvođenje novih metodologija i edukacija te poboljšanje provedbe LRS i rada LAG-a.
54
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Indikatori provedbe detaljno su navedeni na razini prioriteta ostvarivanja pripadajućih
razvojnih ciljeva u poglavlju 3.2, dok su ovdje navedeni samo kumulativni indikatori
provedbe LRS na razini ukupne evaluacije programskog razdoblja trajanja strategije, odnosno
indikatori provedbe LRS u razdoblju 2013-2014 (završetak provedbe je u 2015-toj).
Indikator prioritetnih mjera
Broj novih investicija u poboljšanje poljoprivredne
proizvodnje i dostizanja standarda Zajednice
Broj novozaposlenih u poljoprivredi i preradi poljoprivrednih
proizvoda
Broj novih registriranih tradicijskih obrta i kućne radinosti
Broj novih zaštićenih proizvoda (na nacionalnoj i/ili EU
razini) s područja LAG-a
Broj novih registriranih ekoloških proizvođača u LAG- u
Broj novih uzgajivača autohotnih sorti i pasmina
Broj novih provedenih tehnologija, metoda i vještina u
poljoprivredi i tradicijskoj proizvodnji
Broj novouređenih stalnih prodajnih mjesta LAG-a
Broj novih registriranih proizvoda i usluga zasnovanih na
suradnji dionika LAG-a
Broj promotivnih kampanja objedinjenih proizvoda i usluga
LAG-a
Broj zaštićenih znakova LAG-a (znak LAG-a i znak
proizvoda i usluga LAG-a)
Broj promidžbenih izdanja LAG-a (bez web stranice)
Broj implementiranih projekata uvođenja obnovljivih izvora
energije
Broj novih ležajeva u turizmu LAG-u
Broj nove registrirane smještajne ponude ruralnog turizma
Broj novih sastavnica turističke ponude LAG-a
Povećanje broja noćenja u LAG-u
Broj novozaposlenih u turizmu
Broj nove postavljene turističke signalizacije
Broj turističkih informativnih centara na području LAG-a
Broj novoobjavljenih turističkih promidžbenih materijala
LAG-a
Broj edukacijsko/
informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera
zaštite okoliša
Broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva
Broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore
poduzetništvu u LAG- u
Broj novouređenih/
opremljenih poslovnih zona i centara
Broj novih poduzetnika u poslovnim zonama
Broj novozaposlenih u poduzeničkim zonama
Broj novih registriranih poduzeća/obrta
Broj novozaposlenih u poduzetničkom sektoru
Početna
vrijednost
0
Završna
vrijednost
20
0
50
0
0
10
2
0
0
0
30
5
10
0
0
4
10
0
10
0
2
0
0
8
3
0
0
0
0
0
0
0
0
100
10
10
500
20
100
1
20
0
10
0
0
10
1
0
3
0
0
0
0
10
20
20
150
55
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Broj naselja s registriranim novim nepoljoprivrednim
aktivnostima
Broj edukacijsko/
informativnih radionica o zaštiti okoliša i provedbi mjera
zaštite okoliša
Broj provedenih edukacija/radionica za razvoj poduzetništva
Broj novih potpornih centara/institucija/organizacija potpore
poduzetništvu u LAG- u
Broj novouređenih/
opremljenih poslovnih zona i centara
Broj novih poduzetnika u poslovnim zonama
Broj sanirane, obnovljene i izgrađene komunalne
infrastrukture
Broj sanirane, obnovljene i izgrađene društvene infrastrukture
Broj provedenih programa (formalnih i neformalnih)
cjeloživotnog obrazovanja
Broj polaznika programa cjeloživotnog obrazovanja
(certificiranih i necertificiranih)
Broj provedenih edukacijskih programa jačanja civilnog
društva
Broj provedenih zajedničkih projekata organizacija civilnog
društva
Broj sudionika u aktivnostima jačanja i umrežavanja
organizacija civilnog društva
Broj organizacija koje su sudjelovale u provedbi edukacija i
zajedničkim projektima
Broj promotivnih akcija jačanja poduzetničke
svijesti/promocije poduzetništva
Broj radionica koje potiču razvoj kreativnosti
Broj sudionika na radionicama
Broj novih samozaposlenih
Broj odobrenih LAG-ova
Broj zaposlenih u udruzi LAG
Broj provedenih/završenih edukacija i ospobljavanja osoblja
LAG-a
Broj provednih kampanja promotivnih kampanja, (promocija
LEADER-a i LAG-a)
Web stranica LAG-a kreirana, promovirana i dostupna
javnosti
Broj projektnih ideja odabranih iz Baze projektnih ideja
prema definiranim kriterijima LRS
Broj provedenih projektnih ideja podržanih od strane LAG-a
Broj provedenih projekata međuregionalne suradnje
Broj provedenih projekata međunarodne suradnje
0
5
0
10
0
0
10
1
0
3
0
0
10
20
0
0
10
10
0
300
0
10
0
10
0
200
0
50
0
20
0
0
0
0
0
0
10
150
50
1
1
4
2
20
0
1
0
40
0
0
0
5
3
1
56
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Razina
Razina projekata LAG-a




LAG
LAG područje






Nacionalna i međunarodna razina




Razina
Razina projekata LAG-a
Razina LAG – LRS
Nacionalna i međunarodna razina
IPARD - Mjera 202
Mjera 202
Podmjera 1: Stjecanje vještina,
animiranje stanovnika LAG
teritorija
Podmjera 2: Provedba lokalnih
strategija razvoja
Najvažniji kriteriji provedbe LRS
Međusektorska suradnja i razmjena znanja i
iskustava između članova LAG-a
Aktivnosti indirektnog utjecaja na lokalni i
regionalni razvoj
Identitet i prepoznatljivost
Međusektorska suradnja i razmjena znanja i
iskustava između članova LAG-a
Jačanje članstva
Vlastiti kapaciteti i sredstva LAG-a
Identitet i prepoznatljivost
Lokalna i regionalna međusektorska suradnja
Indirektni učinci provedbe LRS (nove
inicijative, nove integracije, inovacije...)
Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih
prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja i
sl.)
Identitet i prepoznatljivost LAG-a
Međuregionalno i prekogranično partnerstvo
Indirektni učinci provedbe LRS (nove
inicijative, nove integracije, inovacije...)
Sudjelovanje u ostvarivanju širih razvojnih
prioriteta (npr. prioriteti regionalnog razvoja,
nacionalni prioriteti, međunarodni razvojni
prioriteti i sl.)
Kvantitativni pokazatelji (indikatori)
 Projekti (provedba akcijskog plana), ovisno o
vrsti projekata, novo zapošljavanje,
uključenost ranjivih skupina, broj partnera i
dr.), za svaki projekt – barem jedan indikator
 Strateški pokazatelji odn. indikatori koji su
navedeni pod realizacijom razvojnih ciljeva
 Pokazatelji definirani na nacionalnoj razini
koji se dostavljaju tijelu nadležnom za
provedbu IPARD programa i dr.
međunarodnih programa čije projekte provodi
LAG i njegovi dionici
Nacionalni indikatori provedbe LEADER
programa
 Odobren LAG
 Broj lokalnih projekata koji su dobili potporu
(od čega, posebno za prioritet 1 i za prioritet
3)
 Ukupan broj stvorenih radnih mjesta
57
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Podmjera 3: Projekti suradnje
IPARD program (općenito) –
poboljšanje kvalitete života u
ruralnim područjima
 Broj usavršavanja za članove LAG-a
 Broj sudionika na usvršavanjima LAG-a
 Broj informativnih i promotivnih aktivnosti
LAG-a
 Broj sudionika na informativnim i
promotivnim aktivnostima
 Broj studija za područje LAG-a
 Broj projekata za koje je LAG izdao pisma
preporuke za osi 1 i 3 s preslikama pisma
preporuke za svaki pojedini projekt
 Gospodarski rast – neto dodana vrijednost u
standardu kupovne moći (SKM),%
 Proizvodnost rasta – promjena u brutto
dodanoj verijednosti po ekvivalentu punog
radnog vremena (BDV/FTE), %
5.8.2 Procedura i kriteriji odabira projektnih ideja te davanje Pisma preporuke
Za uspješnu provedbu LRS neophodno je uspostaviti Bazu projektnih ideja. Baza projektnih
ideja ima za cilj učinkovito planiranje i detaljno praćenje provedbe LRS LAG-a. Baza
projektnih ideja predstavlja službeni registar projektnih ideja s područja LAG-a. U Bazu
se unose podaci o razvojnim projektima kojih su korisnici i/ili nositelji i/ili predlagatelji
javno-pravne, privatne i civilne organizacije, posebno onih za koje LAG daje Pismo
preporuke. Baza je, na jednom mjestu, objedinjeni pregled projektnih ideja i/ili pripremljenih
prijedloga projekata s područja LAG-a koja omogućuje uvid u implementaciju Lokalne
razvojne strategije LAG-a za programsko razdoblje 2013.-2014., te predstavlja temelj za
naredno programsko razdoblje 2014.-2020.
Kako bi se formirala baza projektnih ideja, LAG je kreirao jedinstven obrazac putem kojeg su
se prikupljali osnovni podaci o projektnim idejama razvojnih dionika područja LAG-a, te
stalno provodila informativna kampanju o potrebi prikupljanja projektnih ideja u jednom
centru (ured LAG-a) i stvaranja Baze projektnih ideja. Kampanja se provodila i tijekom
izrade LRS te će se i dalje provoditi putem javnih glasila, elektroničkim medijima ili
direktnim kontaktom članova LAG-a s razvojnim dionicima, kao i putem web stranica LAGa. Projektne ideje koje će se prikupljati nakon odobrenja LAG-a moraju biti usklađene s
Lokalnom razvojnom strategijom, što je, istovremeno, odličan put ka provedbi komunikacije
strategije, odnosno, upoznavanja lokalnih razvojnih dionika sa sadržajem Strategije i
strateških razvojnih ciljeva LAG-a. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja biti će stalno
otvoren ali će se aktivno komunicirati prema javnosti na kvartalnoj bazi, odnosno 4 puta
godišnje. Istim tempom će se i revidirati Baza projektnih ideja. Obrazac za prikupljanje
projektnih ideja biti će javno dostupan i na web stranici LAG-a. Putem interaktivne web
stranice biti će otvorena mogućnost elektroničkog predlaganja projeknih ideja. Javni poziv
za prikupljanje projektnih ideja kojima je potrebno Pismo potpore LAG-a (projekti
koji se prijavljuju na IPARD program) biti će stalno otvoren.
Nakon prikupljanja projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore, provodi se
njihova detaljna analiza usklađenosti s programskim strateškim ciljevima i prioritetima, te
dubinska ocjena spremnosti projektih ideja (ili već gotovih projektnih aplikacija) za
realizaciju. Određuje im se sadržaj, iznosi, razina pripremljenosti te drugi pokazatelji kojima
58
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
se ocjenjuje prioritetnost za razvoj područja LAG-a i implementaciju strategije. Prema
nalazima analize, LAG operativno pruža potporu u realizaciji projektnih ideja, ili, osim u
slučaju projekata za koje se traži Pismo potpore, sam započinje s njihovom realizacijom, u
partnerstvu drugim razvojnim dionicima (za natječaje gdje je LAG prihvatljiv aplikant ili
partner). U konačnici, važno je napomenuti kako se baza projektnih ideja stalno ažurira.
Evaluaciju projektnih ideja, posebno onih za koje se traži Pismo potpore LAG-a, prema
unaprijed definiranim kriterijima (Tablica 4.4), provode zaposlenici ureda LAG-a, pod
koordinacijom stručnog voditelja LAG-a. Evaluator ne može biti i podnositelj zamolbe za
pismom potpore, kako bi se izbjegao sukob interesa, što mora biti razvidno iz zapisnika o
evaluaciji. Detaljna procedura izdavanja Pisma potpore obuhvaća zaprimanje prijedloga
projekta i zamolbu za potporom (na propisanim obrascima, dostupnim u uredu i web stranici
LAG-a), dostavljenim pismenim putem. Ured LAG-a izdaje pismenu potvrdu o zaprimanju
zamolbe, te pokreće evaluaciju i procjenu usklađenosti s LRS, prema gore opisanoj proceduri,
izrađuje zapisnik o evaluaciji, te saziva UO. Voditelj LAG-a podnosi evaluacijsko izvješće
UO koji, zatim, donosi konačnu odluku o izdavanju Pisma potpore u roku od maksimalno 15
dana od zaprimanja zamolbe. Pismo potpore dostavlja se korisniku pismenim putem u 2
originalna primjerka ovjerena od strane predsjednika LAG-a, uz potvrdu zaprimanja, a
najkasnije 15 dana od zaprimanja zamolbe.
Tablica 4.4 Kriteriji za odabir projektnih ideja iz Baze, za provedbu LRS 2012.-2014.
Kriteriji za odabir projektnih ideja
Opći kriteriji
Strateška
integracija
Usklađenost s
LRS
Inovativnost
Financiranje
Kriteriji
Opis kriterija
Projektna ideja usklađena je sa strateškim
ciljevima EU/nacionalne -IPARD,
sektorski/regionalne razine-ŽRS KAŽ
 ako DA – 5 bodova
 ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Projektna ideja usklađena je sa strateškim
programskim ciljevima i prioritetima LRS
 ako DA – 10 bodova
 ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Projektna ideja zasniva se na revitalizaciji i
promociji tradicijske baštine, vještina i metoda
 revitalizacija/promocija tradicijske
baštine, vještina i metoda - 10 bodova
 modernizacija tradicionalnih metoda,
usluga i proizvoda u području – 5
bodova
 ako NE – 0
Projektna ideja promovira i uvodi nove
tehnologije, metodologije, znanja i vještine
 uvođenje/promocija nove tehnologije,
metoda, znanja i vještina – 10 bodova
 ako NE – 0
Projektna ideja ima zatvorenu financijsku
konstrukciju (osigurano financiranje)
 ako DA – 15 bodova
 ako NE – 0
(ako je odgovor NE, odmah se odbacuje)
Napomena: Primjena -u slučaju potpore
Maks.
broj
bodova
5
Ostvaren
broj
bodova
Objašnjenje
evaluatora
10
10
25
59
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
projektnim prijedlozima za natječaje kojima je
preduvjet 100% financiranja prije odobrenja
povrata sredstava
Ujednačen
razvoj cijelog
područja
Uključenost
lokalne
zajednice
Održivost
Primjena u
drugim
područjima
Razvoj
gospodarstva
Upravljanje
projektima
Projektna ideja ima osigurano minimalno 50%
vlastitih sredstava (za projekte koji moraju imati
osigurano min. 50% vlastitih izvora financiranja)
 ako ima 75% - 10 bodova
 ako ima 50-75% - 5 bodova
 ako ima manje od 50% - 0 bodova
Projektna ideja pridonosi ujednačenom razvoju
cijelog područja LAG-a
 projektna ideja pridonosi ujednačenom
razvoju sve 3 JLS – 6 bodova
 projektna ideja pridonosi ujednačenom
razvoju 2 JLS – 4 boda
 projektna ideja pridonosi ujednačenom
razvoju 1 JLS – 2 boda
Ciljevi i očekivani rezultati projekta korisni su za
sve stanovnike područja LAG-a (nova radna
mjesta/diverzifikacija djelatnosti/razvoj
poduzetništva/ugrožene ciljane skupine...)
 ako DA – 4 boda
 djelomično – 2 boda
 ako NE – 0 bodova
U realizaciju projektne ideje uključeni su
predstavnici više sektora (javni, privatni, civilni)
 uključeni predstavnici sva 3 sektora – 3
boda
 uključeni predstavnici 2 sektora – 2 boda
 uključeni predstavnici 1 sektora – 1 boda
Projektna ideja kreirana je i bit će provedena
primjenom načela „odozdo prema gore“
 ako DA – 5 boda
 ako NE – 0 bodova
Projekt je održiv i nakon iskorištenja javnih
sredstava
 ako DA – 5 bodova
 ako NE – 0 bodova
Projektna ideja primjenjiva je i u drugim
područjima, i omogućuje umrežavanje aktivnosti
 Ako DA – 3 boda
 Ako NE – 0 bodova
Projektna ideja predviđa održivo korištenje
postojećih resursa (omogućuje poštivanje načela
održivog razvoja)
 Ako DA – 7 bodova
 Ako NE - 0 bodova
Projektna ideja doprinosi povećanju vrijednosti
lokalnih proizvoda i/ili usluga, uvodi nove
proizvode i usluge
 Ako DA – 8 bodova
 Ako NE – 0 bodova
Ocjena sposobnosti i reference
podnositelja/nositelja projektnog prijedloga
 3 i više uspješno provedenih projekata
vrijednosti iznad 5.000 Eur – 5 bodova
 2 i više uspješno provedenih projekata
10
8
5
3
15
5
60
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
vrijednosti veće od 5.000 Eur – 4 boda
1 uspješno proveden projekt vrijednosti
veće od 5.000 Eur – 2 boda
 Nema provedenih projekata vrijednosti
veće od 5.000 Eur – 0 bodova
Ciljane skupine projektne ideje (nezaposleni,
žene, mladi, osobe s posebnim potrebama, osobe
treće životne dobi i dr.marginalne/
osjetljive i socijalno-ekonomski ugrožene
skupine, poljoprivrednici, mikro poduzetnci i dr.)
 Projektna ideja uključuje 2 i više
prioritetnih ciljanih skupina LAG-a – 5
bodova
 Projektna ideja uključuje 1 prioritetnu
ciljanu skupinu LAG-a – 3 boda
 Projektna ideja ne uključuje prioritetne
ciljane skupine LAG-a – 0 bodova
 Izrazito pozitivan utjecaj – 5 bodova
 Pozitivan utjecaj – 4 boda
 Neutralan – 1 bod
 Negativan utjecaj na okoliš, moguće
onečišćenje ili ugrožavanje okoliša –
odmah se odbacuje
Specifični kriteriji

Jednake
mogućnosti
Utjecaj na
okoliš
Projektna ideja realizira prioritetne mjere LRS
 ako DA - 5
 ako NE - 0
Projektna ideja doprinosi identitetu područja LAG-a
 ako DA - 5
 ako NE - 0
Projektna ideja doprinosi očuvanju prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti područja LAG-a
 ako DA - 5
 ako NE - 0
Projektna ideja doprinosi povećanju kvalitete života na
području LAG-a
 ako DA - 5
 ako NE - 0
Ukupan broj bodova:
5
5
5
5
5
5
126
6 Usklađenost Strategije s nacionalnim i županijskim razvojnim
programima i politikama
Lokalna razvojna strategija, kao provedbeni dokument lokalnog razvoja, mora biti usklađena
sa ključnim nacionalnim i regionalnim razvojnim strateškim dokumentima, odnosno njihovim
strateškim ciljevima budući realizacijom svojih aktivnosti, pridonosi i ostvarenju strateških
ciljeva nadređenih strateških razina. Kako sve jedinice lokalne samouprave LAG-a
pripadaju Šibensko-kninskoj županiji, koja ima nekoliko važećih sektorskih strateških
dokumenata za čiju realizaciju osigurava proračunska sredstva, važno je da LRS LAG-a
bude usklađena sa županijskim strateškim razvojnim ciljevima. Svrha usklađivanja na
regionalnoj razini, omogućuje objedinavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i
regionalne razine, a u svrhu što kvalitetnije realizacije LRS. Također, Lokalna razvojna
61
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
strategija mora biti usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine i to
prvenstveno Strategije ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008-2013, jer je LRS
provedbeni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na lokalnom području (i omogućuje
korištenje IPARD programa (IPA V), kao provedbenog programa Strategije ruralnog
razvoja). Usklađenost s IPARD programom 2007.-2013. prethodno je opisana u podpoglavlju
3.2.8.
Lokalna razvojna strategija je nadređeni razvojni dokument više jedinica lokalne samouprave
u sastavu LAG-a, te služi i kao podloga za korištenje sredstava iz fondova Europske unije,
stoga je, u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim novom gospodarskom strategijom EU,
pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“. Ova je
strategija, nasljednica Lisabonske strategije, usvojena slijedom potreba da se politike
preusmjere s upravljanja krizom na uvođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi koje bi
trebale promicati rast i zapošljavanje, a istodobno osiguravati održivost javnih financija.
Prioriteti strategije „Europa 2020“ su: Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na
znanju i inovacijama, Održiv rast - poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije,
ekološki osvještenije i konkurentnije , te Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj
zaposlenosti koje treba doprinijeti društvenoj i teritorijalnoj koheziji.
Nacionalni strateški razvojni okvir za razdoblje 2012-2013, predstavlja krovni strateški
razvojni dokument koji definira okvir za razvoj sektorskih strategija i javnih politika
Republike Hrvatske. Dokument definira nekoliko krovnih strateških ciljeva: Brži gospodarski
rast zasnovan na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, Veća zaposlenost – brže
otvaranje radnih mjesta i Promicanje održivog razvoja.
Matrica usklađenosti strateških ciljeva i prioriteta Lokalne razvojne strategije LAG-a
DINARA 1831, 2013-2014 sa strateškim ciljevima nadređenih nacionalnih i regionalnih
strateških dokumenata
Strateški (programski)
ciljevi i prioriteti LRS
Ciljevi
SRR RH
2008-2013
Ciljevi
ŽRS Šibenko-kninske
županije
2011-2013
1. Razvoj održive
poljoprivrede,
kvalitete i
prepoznatljivosti
lokalnih
poljoprivrednih i
tradicijskih
proizvoda
SC 1 Poboljšanje
konkurentnosti
poljoprivrednog i šumarskog
sektora
SC 2 Očuvanje, zaštita i
održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i kulturnog
naslijeđa
SC 3 Poboljšanje kvaliteta
života u ruralnim područjima i
proširenje gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva
SC 3 Poboljšanje kvaliteta
života u ruralnim područjima i
proširenje gospodarskog
SC 1 Konkurentno
gospodarstvo bazirano na
ino i domaćim ulaganjima u
turizmu i pratećim
uslugama, tradicionalnoj
poljoprivredi i industriji
temeljenoj na inovacijama i
naprednim tehnologijama u
gospodarstvu
SC 2 Brži razvoj
potpomognutih područja
2. Razvoj ljudskih
resursa i novih
mogućnosti
SC 4 Razvoj kompetentnih i
zapošljivih ljudskih resursa
te jačanje socijalne
62
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
zapošljavanja
3. Jačanje
prepoznatljivosti
područja LAG-a
4. Razvoj kvalitete
života zajednice
5. Uspostava i jačanje
potpore razvoju
programa ruralnog
gospodarstva
SC 4 Poboljšanje učinkovitosti
institucijskog okruženja
SC 1 Poboljšanje
konkurentnosti
poljoprivrednog i šumarskog
sektora
SC 2 Očuvanje, zaštita i
održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i kulturnog
naslijeđa
SC 3 Poboljšanje kvaliteta
života u ruralnim područjima i
proširenje gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva
SC 2 Očuvanje, zaštita i
održiva uporaba okoliša,
krajolika, prirodnog i kulturnog
naslijeđa
SC 3 Poboljšanje kvaliteta
života u ruralnim područjima i
proširenje gospodarskog
programa ruralnog
gospodarstva
SC 4 Poboljšanje učinkovitosti
institucijskog okruženja
uključenosti
SC 1 Konkurentno
gospodarstvo bazirano na
ino i domaćim ulaganjima u
turizmu i pratećim
uslugama, tradicionalnoj
poljoprivredi i industriji
temeljenoj na inovacijama i
naprednim tehnologijama u
gospodarstvu
SC 2 Brži razvoj
potpomognutih područja
SC 3 Razvoj komunalne i
javne infrastrukture za
uravnotežen gospodarski
razvoj te očuvanje i zaštita
okoliša za podizanje
kvalitete života
SC 2 Brži razvoj
potpomognutih područja
SC 2 Brži razvoj
potpomognutih područja
63
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
7 Dodaci
7.1
Dodatak 1 – Indikativan financijski plan provedbe LRS na godišnjoj razini
Kvartali:
202.1 Podmjera 1
202.1.1 Aktivnost
202.1.1.1
202.1.1.2
202.1.2 Aktivnost
202.1.2.1
Edukacija/trening 1
Edukacija/trening 2
Edukacija/trening 3
Edukacija/trening 4
202.1.2.2
202.1.2.3
202.1.2.4
Edukacija/trening 1
Edukacija/trening 2
Edukacija/trening 3
Edukacija/trening 4
202.1.2.5
kotizacija/vanjske ed.
202.1.2.6
202.1.3 Aktivnost
202.1.3.1
Animacija 1
Animacija 2
Animacija 3
Animacija 4
202.1.3.2
202.1.3.3
202.1.3.4
Animacija 1
Animacija 2
Animacija 3
Animacija 4
Animacija 5
202.1.3.5
Letak LAG-a/1000 kom.
IPARD ploča
Vertikalni banner/2 kom.
202.1.3.6
202.1.4 Aktivnost
202.1.4.1
Kvartalni sastanci UO/PT
Skupština/godišnje/PT
Sastanci/savjetovanja/PT
202.1.4.2
202.1.4.3
Suradnja/PT
202.1.4.4
202.1.4.5
suradnja/savjetovanja/DN
202.1.4.6
suradnja/savjetovanja/SM
202.1.4.7
I
II
III
IV
Ukupno/god./neto
20.000,00
20.000,00
20.000,00
20.000,00
20.000,00
1.500,00
2.000,00
1.500,00
1.500,00
1.500,00
1.500,00
6.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
500,00
500,00
500,00
500,00
500,00
500,00
20.000,00
20.000,00
20.000,00
1.500,00
1.500,00
1.500,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
2.000,00
500,00
500,00
500,00
500,00
2.812,50
1.125,00
1.500,00
800,00
4.000,00
4.500,00
800,00
800,00
800,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
3.200,00
4.000,00
18.000,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
18.000,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
4.500,00
18.000,00
4.000,00
4.000,00
4.000,00
4.000,00
16.000,00
64
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
UKUPNO P 1/godišnje/kn
202.1 Podmjera 2
202.2.1 Aktivnost
202.2.1.1
Zaposlenik 1
Zaposlenik 2
202.2.2 Aktivnost
202.2.2.1
202.2.2.2
Fiksni telefon/internet
GSM 1
GSM 2
202.2.2.3
Struja
Voda
Odvoz otpada
TV/radio pretplata
Grijanje/drva
202.2.3 Aktivnost
202.2.3.1
Papir/toneri i sl.
202.2.4 Aktivnost
202.2.4.1
ormar
uredski stol 1.
uredski stol 2.
stol za goste x 1
uredska stolica 1.
uredska stolica 2.
uredske stolice - za goste
x5
vješalica
otirač
grijač vode/cafe aparat
telefon/fax
kopirka
foto aparat
projekcijsko platno
magnetna bjela ploča,
velika
flip chart
202.2.4.2
stacionarni kompjuter
laptop
printer u boji sa scanerom
laserski printer
projektor
202.2.5 Aktivnost
202.2.5.1
Izrada web stranice...etc.
202.2.5.2
202.2.5.3
UKUPNO P 2/godišnje/kn
Ukupno P1 + P2/godišnje/kn
PLANIRANI PRIHODI/godišnje
185.137,50
18.750,00
18.750,00
18.750,00
18.750,00
18.750,00
18.750,00
18.750,00
18.750,00
75.000,00
75.000,00
7.500,00
7.500,00
7.500,00
7.500,00
30.000,00
2.100,00
450,00
450,00
2.100,00
450,00
450,00
2.100,00
450,00
450,00
2.100,00
450,00
450,00
8.400,00
1.800,00
1.800,00
600,00
450,00
390,00
180,00
939,00
600,00
450,00
390,00
180,00
939,00
600,00
450,00
390,00
180,00
939,00
600,00
450,00
390,00
180,00
939,00
2.400,00
1.800,00
1.560,00
720,00
3.756,00
900,00
900,00
900,00
900,00
3.600,00
900,00
750,00
750,00
750,00
300,00
300,00
900,00
750,00
750,00
750,00
300,00
300,00
750,00
225,00
150,00
112,50
750,00
5.250,00
750,00
1.500,00
750,00
225,00
150,00
112,50
750,00
5.250,00
750,00
1.500,00
1.500,00
750,00
1.500,00
750,00
3.750,00
3.000,00
525,00
525,00
2.250,00
3.750,00
3.000,00
525,00
525,00
2.250,00
3.750,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
3.000,00
3.750,00
12.000,00
247.123,50 + 90.000,00 (davanja – plaće zaposlenika) = 337.123,50
522.261,00 kn
121.544,00 kn (bez IPARD sredstava)
Županija: 50.000,00 kn
Članarine
 JLS: 67.044,00 kn (3,00 kn/st/godišnje)
65
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014



Javni sektor (izuzev JLS): 2.500,00 kn
Gospodarski sektor: 900,00 kn
Civilni sektor: 1.100,00 kn
Napomena: LAG će pokušati riješiti kreditno zaduživanje za
maksimalno iskorištenje IPARD sredstava.
Dodatak 2 – Naselja u JLS i TUG područja
7.2
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
1
2
3
4
5
6
7
8
1
2
Općina/Grad
Grad Knin
Općina
Biskupija
Općina
Civljane
1
2
3
4
7
1
1
2
Općina
Ervenik
Općina
Kijevo
Općina
Kistanje
Naselja po
abecedi
Golubić
Knin
Kninsko Polje
Kovačić
Ljubač
Oćestovo
Plavno
Polača
Potkonje
Radljevac
Strmica
Vrpolje
Žagrović
Biskupija
Markovac
Orlić
Ramljane
Riđane
Uzdolje
Vrbnik
Zvjerinac
Cetina
Civljane
Ervenik
Mokro Polje
Oton
Pađene
Radučić
Kijevo
Biovičino Selo
Đevrske
Broj
stanovnika
2011
1.029
10.633
864
900
78
144
253
210
110
75
261
213
637
406
63
302
118
67
226
447
70
195
44
287
227
164
175
252
417
223
293
TUG
KO
1
3
1
313823
313874
313882
1
1
313998
314005
1
1
314013
314064
3
3
314137
313777
3
313963
3
314030
1
314048
3
314099
3
314102
3
314129
1
313785
1
313793
3 313807 (donji)
313831 (gornji)
3
313939
3
313971
3
313980
1
314021
1
313858
3
313769
3
313815
Površina
naselja/km2
50,24
6,29
10,94
15,74
7,82
17,45
64,07
93,08
2,66
13,12
30,92
18,32
25,11
20,98
9,67
15,86
15,03
20,89
24,83
20,98
5,30
61,84
20,94
90,93
53,78
19,00
17,96
30,52
74,35
21,84
13,35
66
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
3
4
5
6
7
8
9
10
Gošić
Ivoševci
Kakanj
Kistanje
Kolašac
Krnjeuve
Modrino Selo
Nunić
11
Parčić
12
13
14
Smrdelje
Varivode
Zečevo
LAG DINARA 1831
Ukupno
LAG DINARA 1831
TUG
46
360
49
1.909
50
74
47
110
22
111
124
63
43 naselja
32 naselja/
74% od
ukupnog broja
naselja
3
313840
3
3
313866
313904
3
3
3
313912
313947
5,14
47,17
3,10
62,03
5,60
4,91
11,99
16,83
300608
305880
314056
3
19,01
13,35
9,38
10,53
22 348
stanovnika
1.102,85
km2
20 484
stanovnika u
TUG/
92% od
ukupno
998,13 km2
Izvor: DZS, Popis stanovnika 2011; ARKOD; Pravilni o područjima s težim uvjetima gospodarenja u
poljoprivredi (NN 44/2011)
7.3
Dodatak 3 – Nacionalna ekološka mreža/NATURA 2000
Izvor: DZZP, lipanj 2013.
pSCI staništa i vrste (područja važna za Zajednicu, područja očuvanja značajnih za
vrste i stanišne tipove)
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2000020
Područje oko
Ćulumove
pećine
Miniopterus schreibersii
dugokrili pršnjak
Myotis blythii
oštrouhi šišmiš
Myotis capaccinii
dugonogi šišmiš
Myotis myotis
veliki šišmiš
Rhinolophus blasii
Blazijev potkovnjak
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
HR2000641
Zrmanja
Alburnus arborella
primorska uklija
Alopecurus rendlei
mješinasti repak
Barbus plebejus
mren
Cobitis bilineata
dvoprugasti vijun
Elaphe quatuorlineata
četveroprugi kravosas
67
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000917
Krčić
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000918
Šire područje
NP Krka
Eleocharis ovata
jajolika jezernica
Fimbristylis bisumbellata
resasti šilj
Knipowitschia panizzae
glavočić vodenjak
Lutra lutra
vidra
Pomatoschistus canestrini
glavočić crnotrus
Squalius zrmanjae
zrmanjski klen
Vertigo angustior
Znanstveni naziv vrste
uskoušćani zvrčić
Hrvatski naziv vrste
Lindenia tetraphylla
jezerski regoč
Proterebia afra dalmata
dalmatinski okaš
Rhinolophus euryale
južni potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum
Znanstveni naziv vrste
veliki potkovnjak
Hrvatski naziv vrste
Alopecurus rendlei
mješinasti repak
Anisus vorticulus
Aulopyge huegelii
oštrulja
Austropotamobius pallipes
bjelonogi rak
Barbus plebejus
mren
Beckmannia eruciformis
rigasta bekmanija
Carex divisa
razdijeljeni šaš
Carex riparia
obalni šaš
Chouardia litardierei
livadni procjepak
Cyperus fuscus
smeđi šilj
Cyperus longus
dugi oštrik
Delphinium peregrinum
strani veliki kokotić
Delphinium staphisagria
sredozemni veliki kokotić
Emys orbicularis
barska kornjača
Glyceria fluitans
plivajuća pirevina
Glyceria plicata
naborana pirevina
Hippuris vulgaris
obični borak
Hydrocotyle vulgaris
obični ljepušak
Knipowitschia mrakovcici
visovački glavočić
Lutra lutra
vidra
Lythrum portula
potočni pilićnjak
Miniopterus schreibersii
dugokrili pršnjak
Myotis capaccinii
dugonogi šišmiš
Myotis emarginatus
riđi šišmiš
Ophrys sphegodes
kokica paučica
Orchis purpurea
grimizni kaćun
Phoxinellus dalmaticus
dalmatinska gaovica
Pomatoschistus canestrini
glavočić crnotrus
68
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000924
Suho polje
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001068
Radiljevac
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001253
Poštak
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001314
Izvorišni dio
Cetine s Paškim
i Vrličkim
poljem
Proteus anguinus*
čovječja ribica
Ranunculus lingua
veliki žabnjak
Rhinolophus blasii
Blazijev potkovnjak
Rhinolophus euryale
južni potkovnjak
Rhinolophus ferrumequinum
veliki potkovnjak
Rhinolophus hipposideros
mali potkovnjak
Testudo hermanni
kopnena kornjača
Testudo hermanni
kopnena kornjača
Trifolium resupinatum
perzijska djetelina
Zamenis situla
Znanstveni naziv vrste
crvenkrpica
Hrvatski naziv vrste
Proterebia afra dalmata
Znanstveni naziv vrste
dalmatinski okaš
Hrvatski naziv vrste
Austropotamobius torrentium*
Znanstveni naziv vrste
potočni rak
Hrvatski naziv vrste
Clematis integrifolia
cjelolisna pavitina
Proterebia afra dalmata
dalmatinski okaš
Pulsatilla vulgaris ssp. grandis
modra sasa
Vipera ursinii macrops*
Znanstveni naziv vrste
planinski žutokrug
Hrvatski naziv vrste
Alopecurus rendlei
mješinasti repak
Austropotamobius pallipes
bjelonogi rak
Baldellia ranunculoides
žabnjačka kornjačnica
Blysmus compressus
stisnuta trešnica
Carex divisa
razdijeljeni šaš
Carex extensa
obalni šaš
Carex rostrata
kljunasti šaš
Carex serotina
crni šaš
Ceriagrion tenellum
mala crvendjevojčica
Chouardia litardierei
livadni procjepak
Cobitis dalmatina
cetinski vijun
Coenagrion ornatum
istočna vodendjevojčica
Cyperus longus
dugi oštrik
Deschampsia media
sitna busika
Eleocharis uniglumis
jednopljevična jezernica
Gladiolus palustris
močvarna gladiola
69
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001344
Novkovići Bosnjakuša
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001375
Područje oko
špilje
Golubnjače,
Žegar
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001400
Orašnica
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR5000022
Park prirode
Velebit
Glyceria fluitans
plivajuća pirevina
Hibiscus trionum
vršačka sljezolika
Hippuris vulgaris
obični borak
Hordeum secalinum
klasulja
Lestes virens
mala zelendjevica
Proterebia afra dalmata
dalmatinski okaš
Telestes ukliva
cetinska ukliva
Triglochin palustris
močvarna brula
Vaccaria hispanica
Znanstveni naziv vrste
piramidalni kravajac
Hrvatski naziv vrste
Austropotamobius torrentium*
Znanstveni naziv vrste
potočni rak
Hrvatski naziv vrste
Rhinolophus euryale
južni potkovnjak
Rhinolophus hipposideros
Znanstveni naziv vrste
mali potkovnjak
Hrvatski naziv vrste
Austropotamobius torrentium*
Znanstveni naziv vrste
potočni rak
Hrvatski naziv vrste
Aquilegia kitaibelii
kitaibelov pakujac
Arabis scopoliana
Skopolijeva gušarka
Arctostaphylos uva-ursi
zimzelena medvjetka
Barbastella barbastellus
širokouhi mračnjak
Blysmus compressus
stisnuta trešnica
Buxbaumia viridis
Campanula cochlearifolia
patuljasti zvončić
Canis lupus*
vuk
Carex davalliana
cretni šaš
Carex flava
žuti šaš
Carex panicea
prosasti šaš
Cerastium dinaricum
dinarski rožac
Chouardia litardierei
livadni procjepak
Clematis integrifolia
cjelolisna pavitina
Consolida ajacis
vrtni kokotić
Cynanchum acutum
šiljati lastavičnjak
Cyperus flavescens
žućkasti oštrik
Cyperus fuscus
smeđi šilj
Cyperus longus
dugi oštrik
70
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Cyperus serotinus
kasni oštrik
Cypripedium calceolus
gospina papučica
Dactylorhiza incarnata
kukuljičasti kaćun
Degenia velebitica*
velebitska degenija
Delphinium peregrinum
strani veliki kokotić
Deschampsia media
sitna busika
Desmazeria marina
sredozemna ljuljolika
Dianthus giganteus ssp. croaticus
hrvatski karanfil
Dianthus integer
cjeloviti karanfil
Dianthus petraeus ssp. petraeus
stjenoviti karanfil
Dinaromys bogdanovi
dinarski voluhar
Elaphe quatuorlineata
četveroprugi kravosas
Eriophorum latifolium
širokolisna suhoperka
Euphydryas aurinia
močvarna riđa
Euplagia quadripunctaria*
danja medonjica
Fritillaria meleagris
prava kockavica
Fritillaria messanensis ssp.
gracilis
nježna kockavica
Genista holopetala
cjelolatična žutilovka
Gentiana lutea ssp. symphyandra
žuta sirištara
Hibiscus trionum
vršačka sljezolika
Ilex aquifolium
božikovina
Leptodirus hochenwarti
tankovratni podzemljar
Lilium carniolicum
kranjski ljiljan
Lilium carniolicum ssp.
bosniacum
žuti bosanski ljiljan
Lilium martagon
ljiljan zlatan
Lynx lynx
ris
Miniopterus schreibersii
dugokrili pršnjak
Morimus funereus
velika četveropjega cvilidreta
Myotis bechsteinii
velikouhi šišmiš
Myotis blythii
oštrouhi šišmiš
Myotis capaccinii
dugonogi šišmiš
Myotis myotis
veliki šišmiš
Orchis coriophora
kožasti kaćun
Orchis italica
talijanski kaćun
Orchis tridentata
trozubi kaćun
Orchis ustulata
medeni kaćun
Parapholis incurva
svinuti tankorepaš
Parnassius apollo
apolon
Phengaris alcon rebeli
gorski plavac
71
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR5000028
Dinara
Platanthera bifolia
mirisavi dvolist
Proterebia afra dalmata
dalmatinski okaš
Pulsatilla vulgaris ssp. grandis
modra sasa
Rhinolophus blasii
Blazijev potkovnjak
Rhinolophus euryale
južni potkovnjak
Sympetrum flaveolum
jantarni strijelac
Taxus baccata
tisa
Testudo hermanni
kopnena kornjača
Tofieldia calyculata
čaškasta baluška
Trifolium resupinatum
perzijska djetelina
Triglochin palustris
močvarna brula
Ursus arctos*
medvjed
Vipera ursinii macrops*
planinski žutokrug
Zamenis situla
Znanstveni naziv vrste
crvenkrpica
Hrvatski naziv vrste
Agrodiaetus damon
planinski sivorubi plavac
Arabis scopoliana
Skopolijeva gušarka
Baldellia ranunculoides
žabnjačka kornjačnica
Canis lupus*
vuk
Cerastium dinaricum
dinarski rožac
Dinarolacerta mosorensis
mosorska gušterica
Dinaromys bogdanovi
dinarski voluhar
Lucanus cervus
jelenak
Morimus funereus
velika četveropjega cvilidreta
Parnassius apollo
apolon
Phengaris alcon rebeli
gorski plavac
Proterebia afra dalmata
dalmatinski okaš
Rosalia alpina*
alpinska strizibuba
Sympetrum flaveolum
jantarni strijelac
Ursus arctos*
medvjed
Vipera ursinii macrops*
planinski žutokrug
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
* prioritetne vrste
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000020
Područje oko
Ćulumove
pećine
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
72
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
HR2000641
Zrmanja
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000917
Krčić
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000918
Šire područje
NP Krka
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
Vodni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion
3260
Sedrene barijere i vodopadi
HR prijedlog
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Sedrene barijere i vodopadi
HR prijedlog
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Otvorene kserotermofilne
pionirske zajednice na
karbonatnom kamenitom tlu
6110*
Vodni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion
3260
Poplavne miješane šume Quercus
robur, Ulmus laevis, Ulmus
minor, Fraxinus excelsior ili
Fraxinus angustifolia
91F0
73
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2000924
Suho polje
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001253
Poštak
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001314
Izvorišni dio
Cetine s Paškim
i Vrličkim
poljem
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
Mediteranske povremene lokve
3170*
Karbonatne stijene sa
hazmofitskom vegetacijom
8210
Mediteranske makije u kojima
dominiraju borovice Juniperus
spp.
5210
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Vazdazelene šume česmine
(Quercus ilex)
9340
Sedrene barijere i vodopadi
HR prijedlog
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Submediteranski vlažni travnjaci
sveze Molinio-Horedion
HR prijedlog
74
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001375
Područje oko
špilje
Golubnjače,
Žegar
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR2001444
Drenovača jama
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR5000022
Park prirode
Velebit
Prirodne eutrofne vode s
vegetacijom Hydrocharition ili
Magnopotamion
3150
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
Vodni tokovi s vegetacijom
Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion
3260
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Europske suhe vrištine
4030
Travnjaci beskoljenke (Molinion
caeruleae)
6410
Karbonatne stijene sa
hazmofitskom vegetacijom
8210
Karbonatna točila Thlaspietea
rotundifolii
8120
75
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Klekovina bora krivulja (Pinus
mugo) s dlakavim pjenišnikom
(Rhododendron hirsutum)
4070*
Bazofilni cretovi
7230
Istočnomediteranska točila
8140
Acidofilne šume smreke brdskog i
planinskog pojasa (VaccinioPiceetea)
9410
Planinske i borealne vrištine
4060
Suhi kontinentalni travnjaci
(Festuco-Brometalia) (*važni
lokaliteti za kaćune)
6210
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Mediteranske makije u kojima
dominiraju borovice Juniperus
spp.
5210
Otvorene kserotermofilne
pionirske zajednice na
karbonatnom kamenitom tlu
6110*
Planinski i pretplaninski
vapnenački travnjaci
6170
Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati
vrstama
6230*
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
76
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura 2000
područja
Naziv Natura
2000 područja
HR5000028
Dinara
(Sub-) mediteranske šume
endemičnog crnog bora
9530*
Ilirske bukove šume (AremonioFagion)
91K0
Ilirske hrastovo-grabove šume
(Erythronio-Carpinion)
91L0
Naziv ciljnog staništa
Šifra ciljnog staništa
Karbonatne stijene sa
hazmofitskom vegetacijom
8210
Karbonatna točila Thlaspietea
rotundifolii
8120
Planinske i borealne vrištine
4060
Špilje i jame zatvorene za javnost
8310
Suhi kontinentalni travnjaci
(Festuco-Brometalia) (*važni
lokaliteti za kaćune)
6210
Klekovina bora krivulja (Pinus
mugo) s dlakavim pjenišnikom
(Rhododendron hirsutum)
4070*
Istočno submediteranski suhi
travnjaci (Scorzoneretalia
villosae)
62A0
Planinski i pretplaninski
vapnenački travnjaci
6170
* prioritetna staništa
77
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
SPA (područja važna za Zajednicu, područja očuvanja staništa značajnih za ptice)
Šifra Natura
2000 područja
HR1000022
Šifra Natura
2000 područja
HR1000026
Naziv Natura
2000 područja
Velebit
Naziv Natura
2000 područja
Krka i okolni
plato
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Actitis hypoleucos
mala prutka
Aegolius funereus
planinski ćuk
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka
Anthus campestris
primorska trepteljka
Aquila chrysaetos
suri orao
Bonasa bonasia
lještarka
Bubo bubo
ušara
Caprimulgus europaeus
leganj
Circaetus gallicus
zmijar
Circus cyaneus
eja strnjarica
Crex crex
kosac
Dendrocopos leucotos
planinski djetlić
Dendrocopos medius
crvenoglavi djetlić
Dryocopus martius
crna žuna
Emberiza hortulana
vrtna strnadica
Falco peregrinus
sivi sokol
Ficedula albicollis
bjelovrata muharica
Glaucidium passerinum
mali ćuk
Lanius collurio
rusi svračak
Lanius minor
sivi svračak
Lullula arborea
ševa krunica
Pernis apivorus
škanjac osaš
Phylloscopus bonelli
gorski zviždak
Picoides tridactylus
troprsti djetlić
Picus canus
siva žuna
Strix uralensis
jastrebača
Sylvia nisoria
pjegava grmuša
Tetrao urogallus
tetrijeb gluhan
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Acrocephalus melanopogon
crnoprugasti trstenjak
Alcedo atthis
vodomar
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka
Anas clypeata
patka žličarka
Anas crecca
kržulja
Anas penelope
zviždara
Anas plathyrhynchos
divlja patka
Anas querquedula
patka pupčanica
Anthus campestris
primorska trepteljka
Aquila chrysaetos
suri orao
Aythya ferina
glavata patka
78
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
Šifra Natura
2000 područja
HR1000028
Šifra Natura
Naziv Natura
2000 područja
Dinara
Naziv Natura
Aythya fuligula
krunata patka
Botaurus stellaris
bukavac
Bubo bubo
ušara
Burhinus oedicnemus
ćukavica
Calandrela brachydactyla
kratkoprsta ševa
Caprimulgus europaeus
leganj
Circaetus gallicus
zmijar
Circus aeruginosus
eja močvarica
Circus cyaneus
eja strnjarica
Cygnus olor
crvenokljuni labud
Dendrocopos medius
crvenoglavi djetlić
Egretta garzetta
mala bijela čaplja
Falco columbarius
mali sokol
Falco peregrinus
sivi sokol
Fulica atra
liska
Hippolais olivetorum
voljić maslinar
Ixobrychus minutus
čapljica voljak
Lanius collurio
rusi svračak
Lanius minor
sivi svračak
Lullula arborea
ševa krunica
Melanocorypha calandra
velika ševa
Pernis apivorus
škanjac osaš
Phalacrocorax pygmaeus
mali vranac
Porzana parva
siva štijoka
Porzana porzana
riđa štijoka
Rallus aquaticus
kokošica
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka
Anthus campestris
primorska trepteljka
Aquila chrysaetos
suri orao
Bubo bubo
ušara
Calandrela brachydactyla
kratkoprsta ševa
Caprimulgus europaeus
leganj
Circaetus gallicus
zmijar
Circus cyaneus
eja strnjarica
Dendrocopos leucotos
planinski djetlić
Emberiza hortulana
vrtna strnadica
Eremophila alpestris
planinska ševa
Falco peregrinus
sivi sokol
Lanius collurio
rusi svračak
Lanius minor
sivi svračak
Lullula arborea
ševa krunica
Sylvia nisoria
pjegava grmuša
Znanstveni naziv vrste
Hrvatski naziv vrste
79
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
2000 područja
2000 područja
HR1000029
Cetina
Acrocephalus melanopogon
crnoprugasti trstenjak
Actitis hypoleucos
mala prutka
Alcedo atthis
vodomar
Alectoris graeca
jarebica kamenjarka
Anas plathyrhynchos
divlja patka
Anthus campestris
primorska trepteljka
Aythya ferina
glavata patka
Bubo bubo
ušara
Bucephala clangula
patka batoglavica
Burhinus oedicnemus
ćukavica
Calandrela brachydactyla
kratkoprsta ševa
Caprimulgus europaeus
leganj
Circaetus gallicus
zmijar
Circus aeruginosus
eja močvarica
Circus cyaneus
eja strnjarica
Circus pygargus
eja livadarka
Crex crex
kosac
Falco columbarius
mali sokol
Falco peregrinus
sivi sokol
Grus grus
ždral
Ixobrychus minutus
čapljica voljak
Lanius collurio
rusi svračak
Lanius minor
sivi svračak
Lullula arborea
ševa krunica
Mergus merganser
veliki ronac
Pernis apivorus
škanjac osaš
Sylvia nisoria
pjegava grmuša
Tringa totanus
crvenonoga prutka
Vanellus vanellus
vivak
80
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
81
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
7.4
Dodatak 4 – Potpisne liste sudionika incijative za osnivanje LAG-a i izrade LRS
11. siječanj 2013.
82
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
21. ožujak 2013.
83
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
23. travanj 2013.
84
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
29. travanj 2013.
85
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
07. svibanj 2013.
86
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
87
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
04. lipanj 2013.
88
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
89
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
90
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
18. lipanj 2013.
91
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
92
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
09. srpanj 2013.
93
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
94
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
95
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
29. kolovoz 2013.
96
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
97
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
98
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
11. rujan 2013.
99
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
100
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
101
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
07. listopad 2013.- osnivačka skupština LAG-a
102
Lokalna razvojna strategija LAG-a Dinara 1831, 2013-2014
103

LAG Mareta - natječaj za radno mjesto

Radionica: „LEADER PRISTUP U RH i PROGRAM

Sažetak izvještaja o potrebama za edukacijom tri lokalne

Temeljem dokumenta Smjernice za lokalni

Detaljan program radionice - Split 17.10.2014

Prosinac 2009.

Statut LAG-a - LAG Terra liburna

STATUT (pdf)

Partneri u zajedničkom projektu ruralnoga razvoja