Adresa:
Novaka Miloševa br. 6/II
81000 Podgorica
telefon:
fax:
e-mail:
web:
020.231.882
020.231.881
[email protected]
www.lovcenzivot.me
OPŠTI USLOVI
ZA OSIGURANJE ŽIVOTA
l
UVODNE ODREDBE
Član 1.
(5)
(6)
(1)
(2)
Opšti
Ovi uslovi za osiguranje života (u daljem tekstu: Uslovi) sastavni
su dio ugovora o osiguranju života koji ugovarač osiguranja zaključi
sa Lovćen-životnim osiguranjima’’ AD Podgorica (u daljem tekstu:
osiguravač).
uslovi
Opšti za osiguranje života primjenjuju se i na ugovore o osiguranju života za koje su predviđeni posebni uslovi, ukoliko odredbama
posebnih uslova takva primjena nije isključena ili u slučaju kada takva
primjena nije izričito isključena ali su odredbe posebnih uslova u suprotnosti s opštim uslovima.
(3)
-
(2)
“osiguravač”
– Lovćen-životna osiguranja AD Podgorica koji se
ugovorom o osiguranju obavezuje da izvrši obaveze u skladu sa
zaključenim ugovorom o osiguranju;
“ponuđač”
- lice koje želi da zaključi ugovor o osiguranju i u tu
svrhu podnosi pismenu ponudu osiguravaču;
“ugovarač
osiguranja” - lice koje zaključuje ugovor o osiguranju
života sa osiguravačem;
“osiguranik”
- lice na čiji se život odnosi osiguranje;
“korisnik”
- lice u čiju se korist zaključuje ugovor o osiguranju;
“ponuda”
- predlog za zaključenje ugovora o osiguranju, učinjen
osiguravaču;
“polisa”
- isprava o zaključenom ugovoru o osiguranju;
“premija”
- iznos koji je ugovorač osiguranja dužan platiti po
zaključenom ugovoru o osiguranju;
“osigurana
suma” - obaveza osiguravača utvrđena ugovorom o
osiguranju na osnovu sporazuma ugovornih strana;
“smanjena
osigurana suma” - iznos na koji se smanjuje ugovorena osigurana suma kao posledica neplaćanja premije, a u skladu
sa Tabelom smanjenih osiguranih suma bez daljeg plaćanja
premije (kapitalizacija).
II
OPŠTE ODREDBE
Član 2.
Ugovorom
o osiguranju života ugovarač se obavezuje da plaća premiju osiguravaču, a osiguravač se obavezuje da će nastupanjem osiguranog slučaja ispuniti obaveze u skladu sa zaključenim ugovorom o
osiguranju.
(4)
dan
Kao
prijema obavještenja, odnosno prijave, smatra se dan kada je
primljeno obavještenje, odnosno prijava.
(8)
Sporazumi
koji se odnose na sadržinu ugovora o osiguranju punovažni
su samo ako su zaključeni u pismenom obliku.
ZAKLJUČENJE UGOVORA O OSIGURANJU
Ponuda
Član 3.
(1)
Ugovor
o osiguranju života zaključuje se na osnovu pismene ponude,
učinjene na obrascu osiguravača, koja sadrži sve bitne elemente za
zaključenje ugovora o osiguranju.
(2)
Ponuda
učinjena osiguravaču za zaključenje ugovora o osiguranju
vezuje ponuđača, ako on nije odredio kraći rok, za vrijeme od osam
dana od dana kada je ponuda prispjela osiguravaču, a ako je potreban
ljekarski pregled, za vrijeme od trideset dana.
(3)
osiguravač
Ako
u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od
uslova pod kojima on vrši predloženo osiguranje, smatraće se da je
prihvatio ponudu i da je ugovor zaključen onog dana kada je ponuda
prispjela osiguravaču.
(4)
u Ako
periodu od podnošenja ponude do zaključenja ugovora o osiguranju dođe do promjene zdravstvenog stanja osiguranika, ugovarač,
odnosno osiguranik dužan je odmah nakon saznanja o tome pismeno
obavijestiti osiguravača.
(5)
Ponuda
je sastavni dio ugovora o osiguranju života i potrebno je, da je
obje strane potpišu.
(6)
ugovarač
Ako
i osiguranik nisu jedno isto lice, za punovažnost ugovora potreban je i potpis osiguranika.
(7)
Osiguravač
zadržava pravo da odbije ponudu za osiguranje, ne
navodeći razloge. Ponuda sa priloženim dokumentima ne vraća se
ponuđaču.
Osiguranje
života po ovim Uslovima može biti zaključeno sa ili bez
ljekarskog pregleda i to:
-
(3)
(7)
Pojedini
izrazi u ovim Uslovima imaju sljedeća značenja:
-
(1)
Ništavo
je osiguranje za slučaj smrti lica mlađeg od 14 godina, kao i
lica potpuno lišenog poslovne sposobnosti.
obavještenja
Sva
i prijave, koje su ugovorne strane dužne da učine u
smislu odredbi Uslova, obavezno se imaju pismeno potvrditi ako su
učinjene usmeno, telefonom ili na koji drugi način.
slučaj
za smrti (riziko osiguranje);
slučaj
za smrti i doživljenja (mješovito osiguranje);
slučaj
za smrti i doživljenja sa
rokom isplate
osiguranje
Uz
života mogu se ugovoriti i dopunska osiguranja, koja se
uređuju posebnim uslovima za dopunska osiguranja ili sa posebnim
odredbama na polisi osiguranja.
ovim
Po Uslovima mogu se osigurati samo zdrava lica od navršenih
četrnaest do navršene šestdesetpete godine života, s tim da osiguranje ističe najkasnije u godini u kojoj osiguranik navršava sedamdesetpet godina. Lica koja nisu potpuno zdrava, kao i osobe, starije od
šestdesetpete godine mogu biti osigurana po posebnim uslovima, u
skladu sa individualnom ocjenom rizika.
USL-OUOŽ-1/1
Polisa
Član 4.
(1)
Polisa
osiguranja života je isprava o zaključenom ugovoru o osiguranju.
(2)
Polisu
osiguranja života izdaje osiguravač na osnovu podataka iz ponude.
(3)
Sastavni
dio ugovora o osiguranju života su: opšti i posebni uslovi
osiguranja, tabela otkupnih vrijednosti i tabela smanjenih osiguranih
suma bez daljeg plaćanja premija (kapitalizacija), kao i ponuda i svi
pisani dokumenti koji nastanu u vezi sa ugovorom o osiguranju.
(4)
Polisa
osiguranja života može glasiti na određeno lice ili po naredbi, ali
ne može glasiti na donosioca.
str. 1/16
stavom 1-c ovog člana, dospijevaju po isteku ugovorenog perioda.
Obaveza daljeg plaćanja premije prestaje, ako umre u toku trajanja
osiguranja osigurana osoba, kod individualnog osiguranja, odnosno
jedna od osiguranih osoba kod uzajamnih osiguranja
TRAJANJE UGOVORA O OSIGURANJU
Član 5.
Početak ugovora o osiguranju je uvjek u 00,00 časova prvog dana u
mjesecu, koji je u polisi označen kao početak osiguranja, a istek u 00,00
časova onoga dana koji je u polisi označen kao istek osiguranja.
(5)
Ugovarač osiguranja može zahtijevati da se dospjela suma ili njen dio
smatra kao uplata jednokratne premije za rentno osiguranje ukoliko
osiguravač ima u ponudi takvo osiguranje.
POČETAK l PRESTANAK OBAVEZE OSIGURAVAČA
Član 6.
(1)
(2)
(3)
(4)
ISKLJUČENJE l OGRANIČENJE OBAVEZE OSIGURAVAČA
Član 8.
Obaveza osiguravača da izvrši isplatu u skladu sa zaključenim ugovorom počinje u 00,00 časova onoga dana koji je u polisi označen
kao početak ugovora o osiguranju, ako je do toga dana plaćena prva
dospjela (mesečna, kvartalna, polugodišnja, godišnja) premija, odnosno ukupna jednokratna premija.
(1)
Osiguravač nije u obavezi da isplati korisniku osiguranu sumu za slučaj
smrti, ako osiguranik izvrši samoubistvo u prvoj godini trajanja osiguranja ili umre od posledica pokušaja samoubistva učinjenog u istom
roku.
Smatra se da je prva mjesečna premija plaćena i onda ako je ugovarač,
odnosno osiguranik, dao pismenu izjavu na osnovu koje će se naplata
premije vršiti putem obustave od njegove zarade.
Ako osiguranik izvrši samoubistvo u drugoj ili trećoj godini trajanja osiguranja ili umre od posledica pokušaja samoubistva učinjenog u istom
roku, osiguravač isplaćuje korisniku do tada prikupljenu matematičku
rezervu, a nakon isteka tog roka cijelu osiguranu sumu.
(2)
Osiguravač nije obavezan da korisniku isplati osiguranu sumu ako je
ovaj namjerno izazvao smrt osiguranika. Ako su dotle bile uplaćene najmanje tri godišnje premije, osiguravač je dužan isplatiti matematičku
rezervu ugovaraču osiguranja, a ako je on osiguranik, njegovim nasljednicima.
(3)
Osiguravač nije u obavezi da isplati korisniku osiguranu sumu već
samo do tada prikupljenu matematičku rezervu, ako je smrt osiguranika nastupila kao posledica:
Ako prva dospjela premija (mjesečna, kvartalna, polugodišnja,
godišnja), odnosno ukupna jednokratna premija, nije plaćena do dana
koji je u ponudii označen kao početak ugovora o osiguranju, obaveza
osiguravača počinje u 00,00 časova narednog dana od dana kada je
dospjela premija plaćena u cjelosti,ali najviše u roku jednog mjeseca
nakon dana, koji je u ponudi naveden kao datum početka osiguranja,
pod uslovom, da se u tom periodu nije pogoršalo zdravstveno stanje
osiguranika.
Obaveza osiguravača prestaje ispunjenjem svojih obaveza u toku trajanja ugovora o osiguranju, a najkasnije u 00,00 časova onoga dana
koji je u polisi označen kao istek ugovora o osiguranju.
1.
2.
3.
4.
OBAVEZE OSIGURAVAČA
Član 7.
(1)
(2)
(3)
(4)
Ugovorom o osiguranju života osiguravač se obavezuje da izvrši isplate koje su predviđene polisom:
a. kod mješovitog osiguranja:
-
Osiguranu sumu za doživljenje: Osiguravač se obavezuje da isplati ugovorenu osiguranu sumu za doživljenje uvećanu za učešće
u dobiti, ako osigurana osoba kod indivdualnog, odnosno obje
osigurane osobe, kod uzajamnog osiguranja, dožive istek osiguranja.
-
Osiguranu sumu za smrt: Osiguravač se obavezuje da isplati
ugovorenu osiguranu sumu za smrt uvećanu za učešće u dobiti ili njen dio nakon smrti osigurane osobe kod indivdualnog,
odnosno jedne od osiguranih osoba, kod uzajamnog osiguranja,
ako smrt nastupi u vremenu trajanja osiguranja.
b. kod riziko osiguranja:
-
Osiguranu sumu za smrt: Osiguravač se obavezuje da isplati
ugovorenu osiguranu sumu za smrt ili njen dio nakon smrti osigurane osobe, ako smrt nastupi u vremenu trajanja osiguranja.
c. kod term-fix osiguranja:
-
Osiguranu sumu za doživljenje: Osiguravač se obavezuje da isplati
ugovorenu osiguranu sumu za doživljenje uvećanu za učešće u
dobiti, ako osigurana osoba kod individualnog, odnosno obje osigurane osobe, kod uzajamnog osiguranja, dožive istek osiguranja.
-
Osiguranu sumu za smrt: Osiguravač se obavezuje da isplati
ugovorenu osiguranu sumu za smrt uvećanu za učešće u dobiti
ili njen dio po isteku osiguranja, ako smrt osigurane osobe kod
individualnog, odnosno jedne od osiguranih osoba, kod uzajamnog osiguranja, nastupi u vremenu trajanja osiguranja.
Ako je osiguranje zaključeno bez ljekarskog pregleda i smrt osigurane
osobe nastupi u toku prvih 6 meseci trajanja osiguranja, osiguravač će isplatiti 50% ugovorene osigurane sume za smrt, koja je određena na polisi.
Izuzetno od prethodnog stava, u slučaju smrti osiguranika u prvih 6
mjeseci trajanja osiguranja, osigurana suma se isplaćuje u cjelosti ako je:
-
ugovor zaključen sa ljekarskim pregledom,
-
smrt nastupila kao posledica nesrećnog slučaja u smislu Posebnih uslova za dopunsko osiguranje od posledica nesrećnog
slučaja (nezgode),
-
smrt nastupila kao posledica trudnoće ili porođaja,
-
osiguranje života zaključeno u roku od 30 dana od isteka ranijeg
osiguranja kod istog osiguravača.
Ukoliko je osiguranje ugovoreno sa određenim rokom dospijeća (termo-fix), obaveze osiguravača da isplati osiguranu sumu, u skladu sa
USL-OUOŽ-1/1
(4)
zemljotresa,
rata, građanskog rata, ratnih operacija,
ustanka, nemira, pobuna i sličnih događaja,
sabotaže ili terorističkih akcija iz političkih pobuda, ako je osiguranik u navedenim događajima aktivno učestvovao.
Osiguravač ne isplaćuje osiguranu sumu, već do tada prikupljenu
matematičku rezervu, ako je smrt osiguranika nastupila izvršenjem
smrtne kazne, ili ako osiguranik pogine pri pripremanju, pokušaju ili
izvršenju umišljajnog krivičnog dela, kao i pri bijegu posle takve radnje.
OBAVEZE UGOVARAČA
Član 9.
(1)
Ugovarač osiguranja dužan je prijaviti osiguravaču prilikom zaključenja
ugovora o osiguranju života sve okolnosti koje su važne za ocjenu
rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.
Kao važna okolnost smatra se svaka ona okolnost za koju je
osiguravač postavio pismeno pitanje u ponudi.
(2)
Ako je ugovarač namjerno učinio netačnu prijavu ili namjerno prećutao
neku važnu okolnost takve prirode da osiguravač ne bi zaključio
ugovor da je znao za pravo stanje stvari, osiguravač će zahtjevati
poništenje ugovora, odnosno uskratiti isplatu osigurane sume ako je
smrt osiguranika nastupila kao posledica prećutane važne okolnosti.
(3)
U slučaju poništenja ugovora iz razloga navedenih u prethodnom
stavu, osiguravač zadržava naplaćenu premiju i ima pravo da zahtijeva
isplatu premije za period osiguranja u kome je zatražio poništenje ugovora.
(4)
Pravo osiguravača da zahtijeva poništenje ugovora prestaje ako on
u roku od tri mjeseca od dana saznanja za netačnost prijave ili za
prećutkivanje ne izjavi ugovaraču da namjerava koristiti to pravo.
(5)
Ako je ugovarač učinio netačnu prijavu ili je propustio da da dužno
obavještenje, a to nije učinio namjerno, osiguravač može po svom
izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netačnost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije
srazmjerno većem riziku.
(6)
Ugovor u tom slučaju prestaje po isteku četrnaest dana od kada je
osiguravač svoju izjavu o raskidu saopštio ugovaraču, a u slučaju
predloga osiguravača da se premija poveća, raskid nastupa po
samom zakonu, ako ugovarač ne prihvati predlog u roku od četrnaest
dana od dana kada ga je primio.
str. 2/16
(7)
U slučaju raskida ugovora u smislu stava (5) i (6) ovog člana, osiguravač
je dužan vratiti matematičku rezervu.
(8)
Ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netačnost ili
nepotpunost prijave ili poslije toga, ali prije raskida ugovora, odnosno
prije postizanja sporazuma o povećanju premije, osigurana suma se
smanjuje u srazmjeri između stope plaćenih premija i stope premija
koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku.
(9)
POSLEDICE NEPLAĆANJA PREMIJE
Član 13.
(1)
Ako dospjele premije ne budu plaćene u roku od dva mjeseca,
osiguravač može pozvati ugovarača da plati premiju.
(2)
Ako ugovarač osiguranja na poziv osiguravača, koji mu mora biti
dostavljen preporučenim pismom, ne uplati premiju u roku određenom
u tom pismu, a koji ne može biti kraći od mjesec dana, računajući od
kada mu je pismo uručeno, niti to učini koje drugo zainteresovano lice,
osiguravač može izjaviti da raskida ugovor. U slučaju mješovitog i term
fix osiguranja u slučaju da su dotle plaćene najmanje dvije godišnje
premije ako je ugovoreno trajanje osiguranja manje od petnaest,
odnosno tri godišnje premije ako je ugovoreno trajanje osiguranja od
petnaest i više godina, može samo izjaviti ugovaraču osiguranja da
smanjuje osiguranu sumu u skladu sa Tabelom smanjenih osiguranih
suma bez daljeg plaćanja premije (kapitalizacija). Premije, koje su bile
uplaćene do raskida ugovora, osiguravač ne vrača.
NETAČNA PRIJAVA STAROSTI OSIGURANIKA
Član 10.
(3)
Ugovor o osiguranju života je ništav i osiguravač je dužan u svakom slučaju vratiti sve primljene premije, ako su prilikom njegovog
zaključenja netačno prijavljene godine života osiguranika, a njegove
stvarne godine života prelaze granicu do koje osiguravač po svojim
uslovima i tarifama vrši osiguranje života.
Smanjene osigurane sume u smislu stava 2. ovog člana izračunavaju
se prema načelima aktuarske matematike tako što se matematička
rezerva, koja se dobije na osnovu uplaćene premije, smatra kao jednokratna premija, u odnosu na koju se zatim izračuna smanjena osigurana suma.
(4)
Ako se osigurani slučaj dogodi u pričeknom roku od tri mjeseca,
osiguravač je u obavezi da korisniku osiguranja isplati osiguranu
sumu, koja mu pripada prije smanjenja osigurane sume ili raskida
ugovora, s tim da dospjela premija mora biti plaćena.
(5)
Ako se osigurani slučaj dogodi prije raskida ugovora ili smanjenja osigurane sume ali nakon isteka pričeknog roka, smatra se kao da je osigurana suma smanjena, odnosno da je ugovor raskinut, prema tome
da li su premije bile plaćene najmanje za dvije, odnosno tri godine ili
nijesu.
(6)
U slučaju kapitalizacije prestaju da važe sva dopunska osiguranja ukoliko su ugovorena uz osiguranje života.
Osiguravač kome su u času zaključenja ugovora bile poznate ili mu
nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su važne za ocjenu rizika,
a koje je ugovarač netačno prijavio ili prećutao, ne može se pozivati na
netačnost prijave ili prećutkivanje.
(10) Ugovarač je dužan da odmah saopšti osiguravaču promjenu adrese ili
mjesta plaćanja premije
(1)
(2)
(3)
Podrazumijeva se da je rata premije plaćena, kada je plaćena u cjelosti.
Ako ugovarač ne prijavi promjenu adrese, sva obavještenja poslata na
poznatu adresu smatraju se uredno dostavljenim.
Ako je netačno prijavljeno da osiguranik ima manje godina, a njegove
stvarne godine života ne prelaze granicu do koje osiguravač vrši osiguranje života, ugovor je punovažan, a osigurana suma se smanjuje u
srazmjeri ugovorene premije i premije predviđene za osiguranje života
lica osiguranikovih godina.
Kad osiguranik ima manje godina nego što je prijavljeno prilikom
zaključenja ugovora, premija se smanjuje na odgovarajući iznos, a
osiguravač je dužan vratiti razliku između primljenih premija i premija
na koje ima pravo.
Na zahtev ugovarača osiguranja, osiguravač može povećati osiguranu
sumu prema stvarnoj starosti osiguranika, sa važenjem od početka
trajanja ugovora o osiguranju.
UGOVARANJE PREMIJE l OSIGURANE SUME
Član 11.
(1)
Visinu osigurane sume i premije sporazumno utvrđuju ugovarač i
osiguravač, na osnovu tarife, godina života osiguranika, pola i ugovorenog trajanja osiguranja, kao i zdravstvenog stanja osiguranika
tokom zaključenja ugovora, u domaćoj valuti (Eurima).
(2)
Premija se plaća unaprijed u ugovorenim rokovima.
(3)
Premija se plaća u domaćoj valuti (Euro).
(4)
Ponuđač može prilikom podnošenja ponude da uplati kaparu u jednostrukom ili višestrukom iznosu ponuđene premije. Iznos kapare
priznaje se kao uplaćena premija ako ugovor o osiguranju bude
zaključen, a u protivnom, vraća se puni iznos kapare.
OTKUP OSIGURANJA
Član 14.
(1)
Na zahtjev ugovarača osiguranja života za slučaj smrti i doživljenja
(mješovito osiguranje) i term fix-a, osiguravač je dužan isplatiti otkupnu
vrijednost u skladu sa Tabelom otkupnih vrijednosti, koja se izračunava
po načelima aktuarske matematike, ako je proteklo i premija plaćena
za najmanje dvije godine, ako je ugovoreno trajanje manje od petnaest
godina, odnosno tri godine, ako je ugovoreno trajanje osiguranja od
petnaest i više godina.
(2)
Otkupna vrijednost izračunava se kao 95% matematičke rezervacije
na dan otkupa. Ovaj procenat se povećava zadnjih pet godina prije
isteka osiguranja sa linearnom interpolacijom tako da na dan isteka
osiguranja iznosi 100%. Otkupna vrijednost dodatne osigurane sume
iznosi 80% matematičke rezerve od iznosa pripisa dobiti na dan otkupa. Kao dan otkupa računa se zadnji dan u mjesecu prije isplate
otkupne vrijednosti.
(3)
Osiguranje života sa smanjenom osiguranom sumom, prema stavu
(2) člana 13. ovih Uslova, može se otkupiti, ali otkupna vrijednost se
izračuna po stavu (2) ovog člana i ne po Tabeli otkupnih vrijednosti.
(4)
Ugovarač osiguranja može zahtijevati isplatu otkupne vrijednosti
polise u smislu stava (1) i (2) ovog člana, u sljedećim slučajevima:
PLAĆANJE PREMIJE
Član 12.
(1)
Ugovarač osiguranja dužan je platiti premiju osiguranja, a osiguravač
je dužan primiti premiju od svakog lica koje ima pravni interes da ona
bude plaćena.
(2)
Ugovarač osiguranja dužan je platiti premiju uredno o dospjelosti, a osiguravač nema pravo da njenu isplatu traži sudskim putem. Uplata
zaostale premije uvijek se odnosi na prvu neplaćenu premiju.
(3)
Premija se plaća predstavniku osiguravača, na blagajni osiguravača,
na naplatnom mjestu, putem pošte ili banke. Ako se uplata vrši putem
pošte ili banke, smatra se da je premija plaćena osiguravaču u 00,00
časova onoga dana kada je na pošti ili u banci potvrđena uplata.
1.
2.
3.
4.
(4)
Osiguravač ima pravo na obračun zatezne kamate ako dospjela premija nije plaćena u roku od 15 dana od dana dospjeća.
USL-OUOŽ-1/1
iseljenja sa teritorije države osiguravača
smrti korisnika ili člana uže porodice;
100% invaliditeta, gubitka poslovne sposobnosti ili teže bolesti
osiguranika;
razvoda braka kod uzajamnog osiguranja bračnih drugova;
(5)
Osiguravač može ponuditi ugovaraču osiguranja isplatu otkupne vijednosti polise ako u toku trajanja osiguranja nastupe okolnosti koje
otežavaju ispunjenje obaveze jedne ili druge strane.
(6)
Pravo zahtjeva na otkup nemaju povjerioci ugovarača, kao ni korisnik
osiguranja.
str. 3/16
(7)
Izuzetno od prethodnog stava, otkup polise može zahtijevati povjerilac
kome je polisa predata u zalogu, ako potraživanje radi čijeg je osiguranja data zaloga ne bude namireno o dospjelosti.
(2)
Ako je osiguranje života ugovoreno za slučaj smrti i za slučaj smrti i
doživljenja nekog trećeg lica, za raspolaganje pravima u smislu prethodnog stava potrebna je i njegova pismena saglasnost.
(8)
Obaveza osiguravača kod otkupa osiguranja prestaje u 00,00 časova
onog dana kad je izvršena isplata otkupne vrijednosti.
(3)
Sve izjave i zahtjevi ugovarača, u smislu prethodnih stavova, obavezuju osiguravača pod uslovom da su mu pismeno dostavljeni prije
nastanka osiguranog slučaja.
OBNOVA UGOVORA O OSIGURANJU
Član 15.
(4)
Kada lice određeno za korisnika umre prije nastanka osiguranog
slučaja, osigurana suma ne pripada njegovim naslednicima, nego narednom korisniku, a ako ovaj nije određen, onda imovini ugovarača.
(5)
Svoje pravo na osiguranu sumu korisnik može prenijeti na drugo lice
prije nastanka osiguranog slučaja, ali mu je zato potrebna pismena
saglasnost ugovarača, u kome mora biti navedeno ime lica na koje se
pravo prenosi, a ako se osiguranje odnosi na život nekog drugog lica,
potrebna je saglasnost i tog lica.
(1)
(2)
Osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje) i
term fix koje je raskinuto, odnosno pretvoreno u osiguranje sa smanjenom osiguranom sumom bez daljeg plaćanja premije (kapitalizacija),
može se obnoviti na pismeni zahtjev ugovarača, najkasnije u roku od
12 mjeseci od isteka mjeseca za koji je plaćena poslednja premija.
Obaveza osiguravača po obnovljenom osiguranju počinje u 00,00
časova onog dana kada je pismeno potvrdio prihvat zahtjeva za obnovu osiguranja, pod uslovom da je plaćena sva, do toga dana dospjela premija, uvećana za zateznu kamatu i da je zdravstveno stanje
osiguranika povoljno za prijem u osiguranje. Prihvat ili otklon zahtjeva
za obnovu osiguravač je dužan izvršiti u roku od osam dana od dana
kada je primio zahtjev, a ispunjen je i poslednji uslov za obnovu. Ukoliko osiguravač u tom roku ne odbije zahtjev za obnovu, smatra se da
je isti prihvaćen.
(3)
Ako je zahtjev za obnovu podnijet u roku od tri meseca od prestanka
obaveze osiguravača, odnosno redukcije osigurane sume, osiguravač je
dužan da prihvati zahtjev bez obzira na zdravstveno stanje osiguranika.
(4)
Ako smrt osiguranika nastupi u roku od godine dana po izvršenoj obnovi od bolesti koju je imao prilikom podnošenja zahtjeva za obnovu,
a koju je prećutao u zahtjevu za obnovu, izuzev stava (3) ovog člana,
osiguravač isplaćuje smanjenu osiguranu sumu prema Tabeli smanjenih osiguranih suma bez daljeg plaćanja premije (kapitalizacija), i to
samo ukoliko je premija pri obnovi osiguranja bila uplaćena najmanje
za dvije godine kod osiguranja koje traje manje od 15 godina, odnosno
tri godine kod osiguranja koje traje 15 godina. Ako u ovakvom slučaju
premija nije plaćena za dvije godine, odnosno tri godine osiguravač
nema nikakve obaveze.
(5)
PRIJAVA OSIGURANOG SLUČAJA
Član 19.
(1)
Lice koje traži isplatu iz osnova ugovora o osiguranju života dužno je,
čim nastupi osigurani slučaj, da podnese zahtjev osiguravaču.
(2)
Uz zahtjev u smislu prethodnog stava podnose se sljedeća dokumenta:
1.
2.
3.
4.
5.
(3)
(1)
Kad se dogodi osigurani slučaj, osiguravač je dužan isplatiti dio ili
cijelu osiguranu sumu određenu ugovorom, u roku od četrnaest
dana, računajući od dana kada je osiguravač primio zahtjev, odnosno
obavještenje da se osigurani slučaj dogodio.
(2)
Ukoliko se prilikom isplate osigurane sume odnosno njenog dijela
ustanovi da osiguranik nije izmirio sve obaveze na ime premije osiguranja, osiguravač će isplatu umanjiti za iznos navedenih potraživanja.
(3)
Ako je za utvrđivanje postojanja obaveze osiguravača ili njenog iznosa potrebno izvjesno vrijeme, ovaj rok počinje teći od dana kada je
utvrđeno postojanje njegove obaveze i njen iznos, odnosno od dana
kada je osiguravaču prispjeo posljednji dokazni dokumenat.
(4)
Ako se isplata osigurane sume vrši putem pošte ili banke, smatra se
da je ista izvršena u 00,00 časova onog dana kada je na pošti ili u
banci potvrđena uplata.
(5)
Kad osiguravač isplati osiguranu sumu licu koje bi na nju imalo pravo da
ugovarač osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobađa obaveze iz
ugovora o osiguranju, ako u času izvršene isplate nije znao niti je mogao
znati da je korisnik određen testamentom ili nekim drugim aktom koji
mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo da zahtijeva vraćanje od lica
koje je primilo osiguranu sumu. Isto važi i u slučaju promjene korisnika.
UČEŠĆE U DOBITI
Član 16.
Osiguranik, odnosno korisnik osiguranja učestvuje u dijelu dobiti ostvarenoj po osnovu mješovitog i term fix osiguranja, ako je na dan
pripisa dobiti proteklo trajanje osiguranja 24 meseci i više.
(2)
Na osnovu udjela u dobiti, za svaku polisu, koja učestvuje u raspodjeli
dobiti, izračunava se dodatna osigurana suma iz iznosa dobiti, shodno kriterijumima formiranja matematičke rezerve i raspodjele dobiti,
koji su propisani zakonom, podzakonskim aktima i internim aktima
osiguravača, uz primjenu načela aktuarske matematike
(3)
Udio u dobiti utvrđuje se odlukom nadležnog organa Osiguravača.
(4)
Isplata pripadajućeg dijela dobiti vrši se zajedno sa isplatom ugovorene osigurane sume ili njenog dijela.
KUMULIRANJE NAKNADE l OSIGURANE SUME
Član 17.
(1)
(2)
ODREĐIVANJE KORISNIKA OSIGURANJA
Član 21.
U osiguranju života osiguravač koji je isplatio osiguranu sumu ne može
imati ni po kom osnovu pravo na naknadu od trećeg lica odgovornog
za nastupanje osiguranog slučaja.
(1)
Ugovarač osiguranja života može u ugovoru, kao i nekim docnijim
pravnim poslom, pa i testamentom, odrediti lice kome će pripasti
prava iz ugovora.
Pravo na naknadu od trećeg lica odgovornog za nastupanje osiguranog slučaja pripada osiguraniku, odnosno korisniku, nezavisno od
njegovog prava na osiguranu sumu.
(2)
Ako se osiguranje odnosi na život nekog drugog lica, za određivanje
korisnika potrebna je njegova pismena saglasnost.
(3)
Korisnik ne mora biti određen po imenu, dovoljno je ako akt sadrži
nužne podatke za njegovo određivanje.
(4)
Kad su za korisnike određena djeca ili potomci, korist pripada i onima
koji su rođeni docnije, a korist namijenjena supružniku pripada licu
koje je bilo u braku sa osiguranikom u času njegove smrti.
RASPOLAGANJE PRAVIMA IZ OSIGURANJA
Član 18.
(1)
Osiguravač ima pravo da zahtijeva i druge dokaze potrebne za
utvrđivanje prava korisnika na isplatu.
ISPLATA OSIGURANE SUME
Član 20.
Ako osiguranik u roku od godine dana po izvršenoj obnovi osiguranja izvrši samoubistvo, osiguravač isplaćuje do tada nakupljenu
matematičku rezervu.
(1)
polisa osiguranja života;
dokaz o datumu rođenja osiguranika;
izvod iz knjige umrlih ako se radi o smrti osiguranika;
izveštaj ljekara o uzroku smrti, kod smrtnih slučajeva;
dokaz o uplaćenoj premiji.
Svim pravima koja proizilaze iz ugovora o osiguranju života raspolaže
ugovarač osiguranja, sve dok ne nastupi osigurani slučaj.
USL-OUOŽ-1/1
str. 4/16
(5)
Kad su za korisnika određena djeca, potomci i uopšte naslednici, ako
ugovarač osiguranja nije odredio kako će se izvršiti podjela između
njih, podjela će se izvršiti srazmjerno njihovim nasledničkim djelovima.
(6)
Ako je korisnik osiguranja maloljetno lice, osigurana suma isplaćuje se
njegovom roditelju, odnosno staratelju.
(7)
Osigurana suma koja treba da bude isplaćena korisniku ne ulazi u
zaostavštinu ugovarača, pa ni kad su za korisnike određeni njihovi
naslednici.
(1)
Ugovarač osiguranja dužan je da plati naknadu za vršenje svih usluga
koje posebno traži od osiguravača, ako to osiguravač zatraži, u visini
koju odredi nadležni organ Osiguravača.
(8)
Pravo na osiguranu sumu ima samo korisnik, i to od samog zaključenja
ugovora o osiguranju, bez obzira na to kako je i kada određen za korisnika i bez obzira da li je izjavio svoje prihvatanje prije ili poslije smrti
osiguranika, te se može obratiti neposredno osiguravaču sa zahtjevom da mu se isplati osigurana suma.
(2)
Ugovarač je dužan da pored ugovorene premije plaća i sve doprinose
i poreze koji budu uvedeni odgovarajućim propisima.
IZDAVANJE DUPLIKATA POLISE
Član 22.
(1)
(2)
Osiguravač može odrediti da se nestala polisa do određene visine osigurane sume zamijeni duplikatom i bez sudske odluke o amortizaciji.
NAKNADA ZA USLUGE
Član 23.
ZASTARJELOST
Član 24.
Potraživanja iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju po Zakonu o
obligacionim odnosima.
Nestalu polisu osiguravač zamjenjuje kada mu je podnijeta
pravosnažna sudska odluka kojom je nestala originalna polisa osiguranja života oglašena nevažećom (amortizacija).
USL-OUOŽ-1/1
str. 5/16
POSEBNI USLOVI
ZA DOPUNSKO OSIGURANJE OD POSLEDICA NESREĆNOG SLUČAJA (NEZGODE)
UZ OSIGURANJE ŽIVOTA
djelujući uglavnom spolja i naglo na tijelo osiguranika, ima za posledicu
njegovu smrt, odnosno potpuni ili delimični invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad ili boravak i lječenje u ustanovama stacionarnog tipa.
UVODNE ODREDBE
Član 1.
(1)
(2)
Ovi Posebni uslovi za dopunsko osiguranje od posledica nesrećnog slučaja
(nezgode) uz osiguranje života (u daljem tekstu: Posebni uslovi) sastavni
su dio ugovora o osiguranju života sa dopunskim osiguranjem od posledica nesrećnog slučaja, koji ugovarač osiguranja zaključi sa ,,Lovćenživotnim osiguranjima’’AD Podgorica (u daljem tekstu: osiguravač).
(2)
U smislu prethodnog stava smatraju se nesrećnim slučajem naročito
sledeći događaji: gaženje, sudar, udar kakvim predmetom ili o kakav
predmet, udar električne struje ili groma, pad, okliznuće, survavanje,
ranjavanje oružjem, raznim drugim predmetima ili eksplozivnim materijama, ubod kakvim predmetom, udar ili ujed životinje i ubod insekta,
izuzev ako je takvim ubodom prouzrokovana kakva infektivna bolest.
(3)
Kao nesrećni slučaj smatra se i sledeće:
Ovim Posebnim uslovima regulišu se odnosi između ugovarača i
osiguravača po ugovorenim oblicima osiguranja za slučaj:
-
-
-
-
smrti usled nesrećnog slučaja;
trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (invaliditeta);
prolazne nesposobnosti za rad (dnevna naknada);
boravka i liječenja u javnim zdravstvenim ustanovama stacionarnog tipa (bolnički dani).
1.
2.
3.
4.
(3)
Pojedini izrazi u ovim Posebnim uslovima imaju sledeća značenja:
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
„osiguravač“ - Lovćen – životna osiguranja AD koji se obavezuje
da izvrši obaveze u skladu sa zaključenim ugovorom o osiguranju,
„ponuđač“ - lice koje želi da zaključi ugovor o osiguranju i u tu
svrhu podnosi pismenu ponudu osiguravaču;
„ugovarač“ - lice koje sa osiguravačem zaključuje ugovor o osiguranju;
„osiguranik“ - lice od čije smrti, gubitka opšte radne spo-sobnosti (invaliditeta), onesposobljenja za rad ili narušenja zdravlja
zavisi isplata ugovorene osigurane sume, odnosno naknade;
„korisnik“ - lice u čiju se korist zaključuje ugovor o osiguranju;
„ponuda“ - predlog za zaključenje ugovora o osiguranju učinjen
osiguravaču;
„polisa“ - isprava o zaključenom ugovoru o osiguranju;
„osigurana suma“ - najveći iznos koji je osiguravač dužan isplatiti, kada nastupi osigurani slučaj;
„premija“ - iznos koji je ugovarač dužan platiti po zaključenom
ugovoru o osiguranju
“invaliditet” – potpun ili delimičan trajni gubitak opšte radne
sposobnosti, kao posledica nesrećnog slučaja;
“naknada” - iznos koji isplati osiguravač i predstavlja obavezu
osiguravača za pojedini osigurani slučaj.
5.
6.
7.
8.
9.
(4)
Ne smatraju se nesrećnim slučajem u smislu ovih Posebnih uslova:
1.
2.
3.
II
OPŠTE ODREDBE
SPOSOBNOST ZA OSIGURANJE
Član 2.
4.
(1)
(2)
Osiguravač određuju u opštim i posebnim uslovima, kod kojih se oblika osiguranja života može zaključiti i dopunsko osiguranje od posledica nesrećnog slučaja. Ugoravač može zaključiti dopunsko osiguranje
od posledica nesrećnog slučaja, ako ispunjava uslove iz stava (3) i (4)
ovog člana.
Dopunsko osiguranje od posledica nesrećnog slučaja može se ugovoriti u domaćoj valuti (Eurima). Ovo osiguranje uvijek se ugovara na
način kako je zaključeno osiguranje života.
5.
6.
7.
(3)
Po ovim Posebnim uslovima mogu se osigurati lica od navršenih 14 do
zaključno 75 godina života.
8.
(4)
Lica čija je opšta radna sposobnost umanjena uslijed neke teže
bolesti, težih tjelesnih mana ili nedostataka osiguravaju se uz naplatu
povišene premije u smislu ovih Posebnih uslova.
9.
(5)
Lica potpuno lišena poslovne sposobnosti u svakom slučaju su
isključena iz osiguranja.
10.
11.
12.
POJAM NESREĆNOG SLUČAJA
Član 3.
(1)
Nesrećnim slučajem u smislu ovih Posebnih uslova smatra se svaki
iznenadni, nepredviđen i od volje osiguranika nezavisni događaj koji,
USL-OUOŽ-1/1
trovanje hemijskim agensima, osim profesionalnih oboljenja,
infekcija povrede prouzrokovana nesrećnim slučajem,
trovanje usled udisanja gasova ili otrovnih para, osim profesionalnih oboljenja,
opekotine vatrom ili elektricitetom, vrućim predmetom,
tečnostima ili parom, kiselinama, bazama i sl.
davljenje i utopljenje,
gušenje ili ugušenje uslijed zatrpavanja (zemljom, pijeskom i sl.),
prsnuće mišića, iščašenje, prsnuće zglobnih veza, prelom
zdravih kostiju koji nastane usled naglih tjelesnih pokreta ili
iznenadnih naprezanja izazvanih nepredviđenim spoljašnjim
događajem, a ukoliko je to neposredno nakon povrede utvrđeno
u bolnici ili drugoj zdravstvenoj ustanovi,
djelovanje svjetlosti, sunčanih zraka, temperature ili lošeg vremena, ako je osiguranik bio izložen neposredno uslijed jednog
prije toga nastalog nesrećnog slučaja ili se našao u takvim
nepredviđenim okolnostima koje nije mogao spriječiti ili im je bio
izložen usled spašavanja ljudskog života,
djelovanje rentgenskih i radijumskih zraka ako nastupi naglo i
iznenada, izuzev profesionalnih oboljenja.
13.
sve zarazne, profesionalne i ostale bolesti, samoubistvo, kao i
posledice psihičkih uticaja,
bolesti, koje se prenose ubodom ili ujedom životinja i insekta
(klopni meningitis, borelioza, malarija i slično),
trbušne kile, kile na pupku, vodene i ostale kile, osim onih koje
nastanu uslijed direktnog oštećenja trbušnog zida pod neposrednim djelovanjem spoljašnje mehaničke sile na trbušni zid,
ukoliko je nakon povrede utvrđena traumatska hernija kod koje
je klinički pored hernije utvrđena povreda mekih djelova trbušnog
zida u tom području,
infekcije i oboljenja koja nastanu uslijed raznih oblika alergija,
rezanja ili kidanja žuljeva i drugih izraslina tvrde kože,
anafilaktički šok, osim ako nastupi pri liječenju zbog nastalog
nesrećnog slučaja,
hernija disci intervertebralis, sve vrste lumbalgija, diskopatija,
spondiloza, spondilolisteza, spondiloliza, sakralgija, miofascitis,
kokcigodinija, išijalgija, fibrozitis, fascitis i sve patoanatomske
promjene slabinsko-krstačne regije označene analognim terminima,
odljepljenje mrežnjače (ablatio retinae), ukoliko nije nastala kao
direktna povreda oka, bolnički dijagnosticirana,
posledice koje nastanu kod osiguranika usled delirijum tremensa
ili drugih komplikacija alkoholizma i zbog djelovanja droga ili
zloupotrebe lijekova,
posledice medicinskih, naročito operativnih zahvata koji se
preduzimaju radi liječenja ili preventive radi sprečavanja bolesti, osim ako je do tih posledica došlo usled dokazane greške
medicinskog osoblja (vitium artis),
traumatske posledice na patološki promijenjenim kostima i
patološke epifiziolize,
sistemne neuro muskularne bolesti i endokrine bolesti,
nesrećni slučajevi koje prouzrokuje infarkt (infarkt se ni u kom
slučaju ne smatra posledicom nesrećnog slučaja),
nesrećni slučajevi zbog moždanog udara, poremećaja uma
ili svijesti, osim ako moždani udar ili ti poremećaji nisu prouzrokovani nesrećnim slučajem koji se može podvesti pod pojam
nesrećnog slučaja u smislu ovih uslova
str. 6/16
USL-OUOŽ-1/1
str. 7/16
tima, motornim i drugim vozilima bez propisane službene isprave
koja daje ovlašćenje vozaču za upravljanje i vožnju tom vrstom i
tipom vazdušnog aparata, plovnog objekta, motornog i drugog
vozila.
Odredbe tačke 4. ovog stava neće se primenjivati u slučaju kada
neposjedovanje propisane službene isprave nije imalo uticaja na
nastajanje nesrećnog slučaja i obaveze osiguravača.
U smislu ovih Posebnih uslova smatra se da osiguranik posjeduje propisanu službenu ispravu kada u cilju pripremanja i polaganja ispita za dobijanje službene isprave preduzima vožnju uz
neposredni nadzor službeno ovlašćenog stručnog instruktora.
zbog poremećaja svijesti, epileptičnih napada, kapi, infarkta,
stanja bolesti osiguranika, kao i zgog svih posledica nesrećnoh
slučaja, koji nastane zbog svih vrsta slabosti,
6. uslijed pokušaja ili izvršenja samoubistva osiguranika iz bilo kog
razloga,
7. uslijed toga što je osiguranik namjerno prouzrokovao nesrećni
slučaj,
8. usled toga što je korisnik namjerno prouzrokovao smrt osiguranika, a ako je više korisnika, isključen je samo onaj korisnik koji
je namjerno prouzrokovo smrt osiguranika,
9. pri pripremanju, pokušaju ili izvršenju umišljajnog krivičnog djela
i pri bijegu poslije takve radnje,
10. kad je osiguranik sudjelovao kod fizičnog obračunavanja ili ga
je uzrokovao sa verbalnim izazivanjem, osim u slučaju uredno
dokazane samoodbrane. Osiguranik mora sam dokazivati samoobranu i dostaviti osiguravaču odgovarajuće službene dokaze.
11. uslijed djelovanja narkotičkih sredstava ili alkoholisanog stanja
osiguranika. Smatra se da je osiguranik u alkoholisanom stanju
ako se utvrdi prisustvo alkohola u krvi više od 0,50 ‰ (0,4375g/
kg ili 10,8 mil.mola) kod vozača, a kod ostalih osiguranika više
od 1,00 ‰ (0,9470 g/kg ili 21,6 mil.mola).
(2)
kada je slučaj nastao, potpuni opis događaja, ime ljekara koji ga
je pregledao ili koji ga liječi, nalaz ljekara o vrsti tjelesne povrede,
o nastalim eventualnim posledicama, kao i podatke o tjelesnim
manama, nedostacima i bolestima (član 7, stav (1) ovih Posebnih
uslova), koje je osiguranik eventualno imao još prije nastanka
nesrećnog slučaja.
Ako je nesrećni slučaj imao za posledicu smrt osiguranika, korisnik
osiguranja dužan je da o tome pismeno obavijesti osiguravača i da o
tome pribavi potrebnu dokumentaciju.
(3)
Troškovi za ljekarski pregled i izvještaj (izvještaj ljekara, ponovni ljekarski pregled i nalaz specijaliste) i ostali troškovi koji se odnose na dokazivanje nesrećnog slučaja i prava iz ugovora o osiguranju, padaju na
teret podnosioca zahtjeva.
(4)
Osiguravač ima pravo da od osiguranika, ugovarača, korisnika ili bilo
kojeg drugog pravnog ili fizičkog lica traži naknadna objašnjenja, kao i
da na svoj trošak preduzima mjere u svrhu ljekarskog pregleda osiguranika preko ljekara, ljekarskih komisija i zdravstvenih ustanova, da bi
se utvrdile važne okolnosti u vezi sa prijavljenim nesrećnim slučajem.
(5)
Ako osiguranik ili korisnik ne prijavi nesrećni slučaj uz odgovarajuću
dokumentaciju prema odredbama ovih Posebnih uslova, već odmah
pokrene sudski spor, takva tužba nema značaj prijave i smatra se da
je preuranjena. Svi troškovi ovakvog sudskog postupka (sudske takse,
troškovi vještačenja, naknada i troškovi advokata, svjedoka i dr.), bez
obzira na ishod sudskog spora, padaju na teret tužitelja.
(6)
Tužilac u ovakvim sporovima nema pravo na naknadu kamata na
presuđeni iznos.
5.
UTVRĐIVANJE PRAVA KORISNIKA
Član 11.
(1)
Ako je uslijed nesrećnog slučaja nastupila smrt osiguranika, korisnik je
dužan da podnese polisu, dokaz o uplaćenoj premji i dokaz da je smrt
nastupila kao posledica nesrećnog slučaja. Korisnik koji nije ugovorom o osiguranju izričito određen, dužan je da podnese dokaz o svom
pravu na prijem osigurane sume.
(2)
Ako je nesrećni slučaj imao za posledicu invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad i lječenje u javnim zdravstvenim stacionarnim
ustanovama, osiguranik je dužan da podnese polisu, dokaz o
uplaćenoj premiji, dokaz o okolnostima nastanka nesrećnog slučaja i
medicinsku dokumentaciju - dokaz o početku i završetku liječenja i
o ustaljenim posledicama za određivanje konačnog procenta trajnog
invaliditeta.
(3)
Konačni procenat invaliditeta određuje osiguravač prema Tabeli za
određivanje procenta trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (u
daljem tekstu: Tabela).
Individualne sposobnosti, socijalni položaj ili zanimanje (profesionalna
sposobnost) osiguranika ne uzima se u obzir pri određivanju procenta
invaliditeta.
Pod pojmom vozača smatraju se sva lica koja na putu upravljaju
vozilom.
12. neposredno ili posredno zbog djelovanja nuklearne energije,
(2)
Ugovor o osiguranju je ništav ako je u času njegovog zaključenja već
nastao osigurani slučaj ili je taj bio u nastupanju ili je bilo izvjesno da
će nastupiti ili ako je već tada bila prestala mogućnost da on nastane,
a ugovaraču su te okolnosti bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate.
U tom slučaju, uplaćena premija umanjena za troškove osiguravača
vraća se ugovaraču.
PLAĆANJE PREMIJE
Član 9.
(1)
Premija osiguranja plaća se u smislu člana 11. i 12. Opštih uslova za
osiguranje života, koji regulišu ugovaranje i plaćanje premije.
(2)
Kod obnove osiguranja osiguravač ima pravo da naplati dospjelu
tromjesečnu premiju za vrijeme u kojem je ovo osiguranje bilo na snazi
u smislu člana 5., stav (4) i (5) ovih Posebnih uslova.
(3)
Kod obnove osiguranja osiguravaču ne pripada premija za dopunsko
osiguranje od posledica nesrećnog slučaja za vrijeme za koje ovo osiguranje nije bilo na snazi.
PRIJAVA NESREĆNOG SLUČAJA
Član 10.
(1)
(4)
Kod višestrukih povreda pojedinih udova, kičme ili organa ukupni
invaliditet na određenom udu ili organu određuje se tako da se za
najveću posledicu povrede primjenjuje odgovarajuća tačka iz Tabele,
za sledeću posledicu povrede primjenjuje se polovina od predviđenog
procenta, itd. redom 1/4,1/8 itd. Ukupni procenat ne može premašiti
procenat koji je određen Tabelom invaliditeta za potpuni gubitak tog
uda ili organa. Posledice povrede prstiju sabiraju se bez primjene
gornjeg principa.
(5)
U slučajevima gubitka više udova ili organa uslijed jednog nesrećnog
slučaja, procenti invaliditeta za svaki pojedini ud ili organ sabiraju se.
(6)
Ako zbir procenata invaliditeta prema Tabeli zbog gubitka ili oštećenja
više udova i organa uslijed jednog nesrećnog slučaja iznosi preko
100%, isplata ne može biti veća od osigurane sume koja je ugovorena
za slučaj potpunog invaliditeta.
(7)
Ako je opšta radna sposobnost osiguranika bila trajno umanjena prije
nastanka nesrećnog slučaja, obaveza osiguravača određuje se prema
novom invaliditetu, nezavisno od ranijeg osim u sledećim slučajevima:
Osiguranik koji je usled nesrećnog slučaja povrijeđen dužan je:
1.
2.
3.
da se prema mogućnostima odmah prijavi ljekaru, odnosno da
pozove ljekara radi pregleda i pružanja potrebne pomoći i da
odmah preduzme sve potrebne mjere radi liječenja, kao i da se
pridržava ljekarskih savjeta i uputa u pogledu načina liječenja,
da o nesrećnom slučaju pismeno obavijesti osiguravača u
roku kada mu to prema njegovom zdravstvenom stanju bude
moguće,
da sa prijavom o nesrećnom slučaju pruži osiguravaču sva
potrebna obavještenja i podatke naročito o mjestu i vremenu
USL-OUOŽ-1/1
1.
ako je prijavljeni nesrećni slučaj prouzrokovao povećanje
dotadašnjeg invaliditeta, obaveza osiguravača se utvrđuje prema razlici između ukupnog procenta invaliditeta i ranijeg procenta,
str. 8/16
2.
(8)
(9)
ako osiguranik prilikom nesrećnog slučaja izgubi ili povrijedi jedan od već prije povrijeđenih udova ili organa, obaveza
osiguravača utvrđuje se samo prema povećanom invaliditetu.
Ako je osiguranik uslijed nesrećnog slučaja privremeno nesposoban
za rad dužan je da o tome podnese izveštaj o trajanju privremene
nesposobnosti - spriječenosti za rad, ljekara koji ga je liječio. Ovaj
izvještaj mora sadržati ljekarski nalaz sa potpunom dijagnozom, tačne
podatke kada je započeto liječenje i od kog do kog datuma osiguranik
nije bio sposoban da obavlja svoje redovno zanimanje. Za osiguranike
koji nisu u radnom odnosu trajanje privremene nesposobnosti utvrđuje
ljekar-cenzor na osnovu medicinske dokumentacije.
Ako je kao posledica nezgode potrebno boravak i lječenje u javnim
zdravstvenim stacionarnim ustanovama i ugovoreni su bolnički dani,
onda je osiguranik odmah nakon završenog liječenja dužan podnijeti
osiguravaču originalnu dokumnetaciju o boravku, koja mora sadržati
ime, prezime, adresu i datum rođenja osiguranika, datum ulaska i
izlaska iz ustanove, dijagnozu i otpusnu listu.
ISPLATA OSIGURANE SUME
Član 12.
(1)
Osiguravač isplaćuje osiguranu sumu, odnosno odgovarajući dio
osiguraniku (naknadu), odnosno korisniku u roku od 14 dana, pošto
obaveza osiguravača i visina obaveze budu utvrđeni.
(2)
Ako se isplata naknade vrši putem pošte ili banke smatra se da je
izvršena u 00,00 časova onog dana kada je na pošti, odnosno u banci
potvrđena uplata.
(3)
(4)
(5)
Osiguravač je dužan da isplati ugovorenu osiguranu sumu, odnosno naknadu samo ako je nesrećni slučaj nastao za vrijeme trajanja osiguranja
i ako su posledice nesrećnog slučaja predviđene u članu 6. ovih Uslova
nastupile u toku godine dana od dana nastanka nesrećnog slučaja.
Procenat invaliditeta određuje se prema Tabeli posle završenog
liječenja u vrijeme kada je kod osiguranika, u odnosu na pretrpljene
povrede i nastale posledice, nastupilo stanje ustaljenosti, tj. kada
se prema ljekarskom predviđanju ne može očekivati da će se stanje
poboljšati ili pogoršati. Ako to stanje ne nastupi ni po isteku tri godine
od dana nastanka nesrećnog slučaja, kao konačno se uzima stanje po
isteku ovog roka i prema njemu se određuje procenat invaliditeta.
Osiguravač neće isplatiti akontaciju prije nego što je utvrđena njegova
obaveza, obzirom na okolnosti nastanka nesrećnog slučaja.
(6)
Ako osiguranik umre prije isteka godine dana od dana nastanka
nesrećnog slučaja od posledice istog nesrećnog slučaja, a konačni
procenat invaliditeta je bio već utvrđen, osiguravač isplaćuje iznos koji
je ugovoren za slučaj smrti, odnosno razliku između osigurane sume
za slučaj smrti i iznosa koji je bio isplaćen prije toga na ime invaliditeta,
ukoliko takva razlika postoji.
(8)
(9)
Ako konačni procenat invaliditeta nije bio utvrđen, a osiguranik umre
uslijed istog nesrećnog slučaja, osiguravač isplaćuje ugovorenu osiguranu sumu za slučaj smrti, odnosno samo razliku između te sume
ili eventualno već isplaćenog nespornog dijela (akontacije), ali samo
tada ako je osiguranik umro najkasnije u roku od tri godine od dana
nastanka nesrećnog slučaja.
od dana, kad nastupi jedna od sledećih mogučnosti:
o
poslednji dan trajanja prolazne nesposobnosti za rad,
o
smrt osiguranika,
o
određenje konačne stope invalidnosti.
U svakom slučaju, najviše za prvih 200 dana prolazne nesposobnosti
za rad i samo za onu nesposobnost, koja je nastupila u prve tri godine
po nastupu nesrećnog slučaja. Dnevna naknada se priznaje i isplaćuje
samo ako osiguranik nije mogao vršiti svoje redove poslove i ako je
priložio dokaz o opravdanoj odsutnosti s posla.
Ako je prolazna nesposobnost za rad produžena iz bilo kojih zdravstvenih razloga, osiguravač je dužan isplatiti dnevnu naknadu samo
za vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog isključivo nesrećnim
slučajem, ali najviše 200 dana.
Pravo na dnevnu naknadu prestaje danom početka rada sa punim ili
skraćenim radnim vremenom.
(10) Ako nesrećni slučaj ima za posledicu boravak i lječenje u javnim
zdravstvenim ustanovama stacionarnog tipa i ako je po ugovoru dogovorena isplata bolničkih dana, osiguravač će isplatiti za svaki dan
boravka u javnim zdravstvenim ustanovama stacionarnog tipa ugovoreni iznos ali najviše za 60 dana, u trajanju najviše dvije godine od
nastanka osiguranog slučaja. Odgovarajuće stacionarne ustanove su opšte, specijalističke bolnice i klinike, čija je djelatnost diagnosticiranje
i liječenje. Lječilišta, domovi i ustanove za rekreaciju ili odmor ne smatraju se za takve ustanove.
(11) Ako kao dalja posledica nesrećnog slučaja nastupi smrt osiguranika ili
invaliditet, osiguravač isplaćuje korisniku, odnosno osiguraniku, iznos
osigurane sume predviđen za takve slučajeve, bez obzira na isplaćenu
dnevnu naknadu za prolaznu nesposobnost za rad i bolničke dane.
ODREĐIVANJE KORISNIKA OSIGURANJA
Član 13.
(1)
Korisnici za slučaj osiguranikove smrti u svakom slučaju su lica koja su
kao takva označena u polisi kao korisnici za slučaj smrti osiguranika iz
osnova osiguranja života, odnosno lica koja su kao takva označena u
dodatku uz polisu o osiguranju od posledica nesrećnog slučaja.
(2)
Za slučaj invaliditeta, prolazne nesposobnosti za rad i naknade
troškova liječenja korisnik osiguranja je sam osiguranik, ukoliko nije
drugačije ugovoreno.
Ako je za utvrđivanje visine obaveze osiguravača potrebno određeno
vrijeme osiguravač je dužan na zahtjev osiguranika isplatiti iznos koji
nesporno odgovara procentu invaliditeta za koji se već tada može
na osnovu medicinske dokumentacije utvrditi da će trajno ostati, ali
najviše 50% od ugovorene osigurane sume.
(7)
-
ZASTARJELOST POTRAŽIVANJA
Član 14.
Potraživanja iz ugovora o osiguranju od posledica nesrećnog slučaja
uz osiguranje života zastarijevaju po Zakonu o obligacionim odnosima.
III
ZAVRŠNE ODREDBE
Član 15.
(1)
Sastavni dio ovih Posebnih uslova je Tabela za određivanje procenta
trajnog gubitka opšte radne sposobnosti (invaliditeta) osiguranika, kao
posledice nesrećnog slučaja (nezgode).
(2)
Na odnose između osiguravača i ugovarača osiguranja koji nisu regulisani ovim Posebnim uslovima primjenjivaće se odredbe Opštih uslova za osiguranje života, ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Posebnim
uslovima.
Ako prije utvrđenog procenta invaliditeta u roku od tri godine od
nastanka nesrećnog slučaja nastupi smrt osiguranika iz bilo kojeg
drugog uzroka osim navedenog u prethodnom stavu ovog člana, visina obaveze osiguravača iz osnova invaliditeta utvrđuje se na osnovu
postojeće medicinske dokumentacije.
Ako nesrećni slučaj ima za posledicu osiguranikovu prolaznu nesposobnost za rad i ako je po ugovoru dogovorena isplata dnevne
naknade, osiguravač isplaćuje osiguraniku ugovoreni iznos dnevne
naknade u skladu sa izvještajem ljekara o trajanju privremene nesposobnosti za rad:
-
od prvog dana, koji slijedi danu od kada je počelo liječenje kod
ljekara ili u ljekarskoj ustanovi,
USL-OUOŽ-1/1
str. 9/16
TABELA
ZA ODREĐIVANJE PROCENTA TRAJNOG GUBITKA
OPŠTE RADNE SPOSOBNOSTI (INVALIDITETA) OSIGURANIKA
KAO POSLEDICE NESREĆNOG SLUČAJA (NEZGODE)
UVODNE ODREDBE
(1)
(2)
Ova Tabela za određivanje procenta trajnog gubitka opšte radne
sposobnosti (u daljem tekstu: Tabela invaliditeta) čini sastavni dio
Opštih i Posebnih uslova i svakog pojedinog ugovora o osiguranju lica
od posledica nesrećnog slučaja koje ugovarač osiguranja zaključi sa
Lovćen životna osiguranja AD Podgorica.
Za slučaj gubitka opšte radne sposobnosti konačni invaliditet na ekstremitetima i kičmi se određuje najranije 3 mjeseca poslije završenog
cjelokupnog liječenja izuzev kod amputacija i tačaka Tabele invaliditeta
gdje je drugačije određeno.
Pseudoartroze i hronični fistulozni osteomjelitis cijeniti nakon definitivnog operativnog i fizikalnog liječenja. Ako se to ne završi ni po isteku
3 godine od dana povređivanja, kao konačno uzima se stanje po
isteku ovog roka i prema njemu se određuje procenat invaliditeta.
(3)
Kod višestrukih povreda pojedinih udova, kičme ili organa, ukupni
invaliditet na određenom udu, kičmi ili organu određuje se tako što
se za najveću posledicu oštećenja uzima puni procenat predviđen u
Tabeli invaliditeta; od sledećeg najvećeg oštećenja uzima se polovina
procenta predviđenog u Tabeli invaliditeta itd. Redom 1/4, 1/8 itd.
Ukupan procenat ne može premašiti procenat koji je određen Tabelom
invaliditeta za potpuni gubitak tog uda ili organa.
Posledice povrede prstiju sabiraju se bez primjene gornjeg principa.
Obavezno je komparativno mjerenje artrometrom.
(8)
1.
Difuzna oštećenja mozga sa klinički utvrđenom slikom dekortikacije odnosno decerebracije:
-
hemiplegija inveteriranog tipa sa afazijom i agnozijom;
-
demencija (Korsakovljev sindrom);
-
obostrani Parkinsonov sindrom sa izraženim rigorom;
-
kompletna hemiplegija, paraplegija, triplegija, tetraplegija;
-
epilepsija sa demencijom i psihičkom deterioracijom;
-
psihoza iza organske povrede mozga 100%
2.
Ostećenje mozga sa klinički utvrđenom slikom:
-
hemipareza sa jako izraženim spasticitetom;
-
ekstrapiramidalna simptomatologija (nemogućnost
koordinacije pokreta ili postojanje grubih nehotičnih
pokreta); -
pseudobulbarna paraliza sa prisilnim plačem ili smijehom;
-
ostećenje malog mozga sa izraženim poremećajima
ravnoteže, hoda ikoordinacije pokreta Pseudobulbrni sindrom
90%
80%
Epilepsija sa učestalim napadima i karakternim promjenama ličnosti, bolnički evidentiranim, nakon bolničkog
liječenja sa odgovarajućim ispitivanjima
70%
3.
(4)
(5)
(6)
(7)
U osiguranju lica od posledica nesrećnog slučaja kod gubitka opšte
radne sposobnosti primjenjuje se isključivo procenat određen ovom
Tabelom invaliditeta
Ocjena invaliditeta za različite posledice na jednom zglobu gornjih i
donjih ekstremiteta se ne sabiraju, a invaliditet se određuje po onoj
tački koja daje veći procenat izuzev koljena gdje se primjenjuje princip
iz tačke 3. s tim da zbir procenata za pojedinačna oštećenja ne može
preći ukupno 30% invaliditeta.
Prilikom primjene određenih tačaka iz Tabele invaliditeta, za jednu
posledicu, primjenjuje se na istim organima ili ekstremitetima ona
tačka koja određuje najveći procenat, odnosno nije dozvoljena primjena dvije tačke za isto funkcionalno oštećenje, odnosno posledicu.
U slučaju gubitka više udova ili organa usled jednog nesrećnog
slučaja, procenti invaliditeta za svaki pojedini ud ili organ sabiraju se,
ali ne mogu iznositi više od 100%.
Ako je opšta radna sposobnost osiguranika bila trajno umanjena prije
nastanka nesrećnog slučaja, obaveza osiguravača određuje se prema
novom invaliditetu, nezavisno od ranijeg, osim u sledećim slučajevima:
a)
b)
c)
d)
e)
ako je prijavljeni nesrećni slučaj prouzrokovao povećanje
dotadašnjeg invaliditeta, obaveza osiguravača se utvrđuje prema
razlici između ukupnog procenta invaliditeta i ranijeg procenta;
ako osiguranik prilikom nesrećnog slučaja izgubi ili povrijedi jedan
od ranije povrijeđenih udova ili organa, obaveza osiguravača
utvrđuje se samo prema povećanom invaliditetu;
ako ranije degenerativne bolesti zglobno – koštanog sastava utiču na visinu invaliditeta (povećanje procenta) nakon
nesrećnog slučaja, osiguravač će konačni procenat invaliditeta
iz tabele umanjiti srazmjerno stanju bolesti za jednu polovinu ili
jednu trećinu;
ako se dokaže da osiguranik boluje od šećerne bolesti, bolesti
centralnog i perifernog nervnog sistema, gluvoće, slabljenja vida,
bolesti krvnih sudova ili hronične plućne bolesti, te ako te bolesti
utiču na povećanje procenta invaliditeta, nakon nesrećnog
slučaja osiguravač će konačan procenat invaliditeta iz Tabele
umanjiti za jednu polovinu;
ako je ranije hronična bolest uzrok nesrećnog slučaja, osiguravač
će konačni procenat invaliditeta iz Tabele umanjiti za jednu
polovinu.
USL-OUOŽ-1/1
Subjektivne tegobe u smislu smanjenja motorne mišićne snage, bolova i otoka na mjestu povrede ne uzimaju se u obzir pri određivanju
procenta trajnog gubitka opšte radne sposobnosti.
Individualne sposobnosti, socijalni položaj ili zanimanja (profesionalne
sposobnosti) osiguranika ne uzimaju se u obzir pri određivanju procenta invaliditeta.
I
GLAVA
4.
5.
Žarišna oštećenja mozga sa bolnički evidentiranim posledicama psihoorganskog sindroma, uz nalaz psihijatra, test
psihologa, CT, NMR:
u lakom stepenu
do 30%
u srednjem stepenu od 30% do 40%
u jakom stepenu
50%
6.
Hemipareza ili disfazija
u lakom stepenu
u srednjem stepenu u jakom stepenu
do 20%
od 20% do 30%
40%
7.
Oštećenje malog mozga sa adiadohokinezom i asinergijom
8.
Epilepsija sa rijetkim napadima uz medikaciju
9.
Kontuzione povrede mozga:
a) postkontuzioni sindrom uz postojanje objektivnog
neurološkog nalaza posle bolnički utvrđene kontuzije mozga
b) operisani intracerebralni hematom bez neurološkog
ispada
40%
do 20%
do 20%
20%
10. Stanje poslije trepanacije svoda lobanje, loma baze lobanje ili svoda lobanje rentgenološki verifikovano
10%
11. Postkomocioni sindrom posle bolnički ili ambulantno
utvrđenog potresa mozga, uz postojanje posttraumatske amnezije, nakon opservacije bar 4 sata, utvrđenog
izvornom medicinskom dokumentacijom, dobijenom u
roku od 24 časa nakon povrede do 5%
POSEBNI USLOVI
1.
2.
Za potrese mozga koji nisu bolnički ili ambulantno utvrđeni u
roku od 24 časa nakon povrede ne priznaje se invaliditet.
Sve forme epilepsije moraju biti bolnički utvrđene uz primjenu
savremenih dijagnostičkih metoda.
str. 10/16
3.
4.
kod različitih posledica povrede mozga usled jednog nesrećnog
slučaja procenti za invaliditet se ne sabiraju već se procenat
određuje samo po tački koja je najpovoljnija za osiguranika.
Trajni invaliditet za sve slučajeve koji potpadaju pod tačke od 1
do 11 određuje se najranije 12 mjeseci poslije povrede.
12. Gubitak vlasišta:
a) trećina površine vlasišta b) polovina površine vlasišta c) čitavo vlasište 5%
15%
30%
II
OČI
13. Potpuni gubitak vida na oba oka
100%
14. Potpuni gubitak vida na jedno oko
33%
15. Oslabljenje vida jednog oka, za svaku desetinu smanjenja
16. U slučaju da je na drugom oku vid oslabljen za više od tri desetine,
za svaku desetinu smanjenja vida povrijeđenog oka 17. Diplopija kao trajna i ireparabilna posledica povreda oka
a) eksterna oftalmoplegija
b) totalna oftalmoplegija 18. Gubitak očnog sočiva
a) afakija jednostrana
b) afakija obostrana
3,30%
6,60%
10%
20%
20. Midrijaza kao posledica direktne traume oka
5%
21. Nepotpuna unutarnja oftalmoplegija
10%
22. Povrede suznog aparata i očnih kapaka
a) epifora
b) entropium,ektropium c) ptoza kapka
do 5%
do 5%
do 5%
23. Koncentrično suženje vidnog polja na preostalom oku:
a) do 60 stepeni b) do 40 stepeni c) do 20 stepeni d) do 5 stepeni
10%
30%
50%
60%
24. Jendostrano koncentrično suženje vidnog polja
a) do 50 stepeni b) do 30 stepeni c) do 5 stepeni
5%
15%
30%
25. Homonimna hemianopsija 30%
2.
3.
Invaliditet se nakon albacije retine određuje po tačkama 15,16 ili
19.
Povreda očne jabučice koja je uzrokovala ablaciju retine mora
biti bolnički dijagnosticirana
Ocjena oštećenja oka vrši se po završenom liječenju izuzev po
tačkama 17. i 21. za koje minimalni rok iznosi godinu dana nakon povrede.
III
UŠI
26. Potpuna gluvoća na oba uha sa urednom kaloričnom reakcijom
vestibularnog organa 40%
27. Potpuna gluvoća na oba uha sa ugaslom kaloričnom reakcijom
vestibularnog organa 60%
28. Oslabljen vestibularni organ sa urednim sluhom 29. Potpuna gluvoća na jednom uhu sa urednom kaloričnom
reakcijom vestibularnog organa USL-OUOŽ-1/1
32. Obostrana nagluvost sa ugaslom kaloričnom reakcijom vestibularnog
organa: ukupni gubitak sluha po Fowler – Sabine:
a) 20 – 30% 10%
b) 31 – 60% 20%
c) 61 – 85% 30%
33. Jednostrana teška nagluvost sa urednom kaloričnom
reakcijom vestibularnog organa: gubitak sluha na nivou
90 – 95 decibela
do 10%
34. Jednostrana teška nagluvost sa ugaslom kaloričnom reakcijom vestibularnog organa: gubitak sluha na nivou 90 – 95
decibela 12,50%
35. Povrede ušne školjke:
a) djelimični gubitak ili djelimična deformacija b) potpuni gubitakili potpuna deformacija
5%
10%
Za sve slučajeve iz ove glave određuje se invaliditet poslije
završenog liječenja, ali ne ranije od 9 mjeseci nakon povrede,
izuzev tačke 35. koja se cijeni po završenom liječenju.
IV
LICE
36. Ožiljno deformirajuća oštećenja na licu praćena funkcionalnim smetnjama i/ili posttraumatski deformiteti kostiju lica:
a) u lakom stepenu
do 5%
b) u srednjem stepenu od 5% do 10%
c) u jakom stepenu
od 10% do 20%
POSEBNI USLOVI
Za kozmetske i estetske ožiljke na licu ne određuje se invaliditet.
37. Ograničeno otvaranje usta:
a) razmak gornjih i donjih zuba – do 4 cm
b) razmak gornjih i donjih zuba – do 3 cm
c) razmak gornjih i donjih zuba – do 1,50 cm 5%
15%
30%
38. Defekti na čeljusnim kostima na jeziku ili nepcu sa funkcionalnim smetnjama:
a) prelom bez većih deformiteta
do 5%
b) prelom sa deformitetom i defektom kosti srednjeg stepena
od 5% do 20%
c) preloma sa teškim deformitetom i defektom kosti
lica od 20% do30%
POSEBNI USLOVI
1.
Za slučajeve po tačkama 36., 37. i 38. invaliditet se određuje poslije završenog liječenja ali ne ranije od 6 mjeseci poslije povrede.
39. Gubitak stalnih zuba:
a) do 16 za svaki zub b) 17 i više, za svaki zub
1%
1,50%
40. Parteza facijalnog živca poslije frakture slepoočne kosti ili povrede
odgovarajuće parotidne regije:
a) u lakom stepenu
5%
b) u srednjem stepenu 10%
c) u jakom stepenu sa kontrakturom i tikom mimičke
muskulature
20%
d) paraliza facijalnog živca
30%
5%
POSEBNI USLOVI
15%
POSEBNI USLOVI
1.
POSEBNI USLOVI
1.
5%
10%
20%
5%
31. Obostrana nagluvost sa urednom kaloričnom reakcijom
vestibularnog organa obostrano: ukupni gubitak sluha po
Fowler – Sabine:
a) 20 – 30% b) 31 – 60% c) 61 – 85% 1.
5%
20%
20%
30%
19. Djelimična oštećenja mrežnjače i staklastog tijela
a) djelimični ispad vidnog polja kao posledica posttraumatske ablacije retine
b) op acitales corporis vitrei kao posledica traumatskog
krvaranja u staklastom dijelu oka
30. Potpuna gluvoća na jednom uhu sa ugaslom kaloričnom
reakcijom vestibularnog organa na tom uhu Invaliditet po tački 40. se određuje posle završenog liječenja, ali
ne ranije od 1 godine posle povrede.
str. 11/16
V
NOS
41. Povrede nosa:
a) djelimičan gubitak nosa
b) gubitak čitavog nosa 42. Anosmia kao posledica verifikovane frakture gornjeg
unutrašnjeg dijela nosnog skeleta
43. Promjena oblika piramide nosa:
a) u lakom stepenu
b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu
do 15%
30%
do 5%
do 5%
od 5% do 10%
15%
VI
DUŠNIK I JEDNJAK
44. Povrede dušnika:
a) stanje poslije traheotomije kod vitalnih indikacija nakon
povreda b) stenoza dušnika poslije povrede grkljana i početnog
dijela dušnika 10%
45. Stenoza dušnika radi koje se mora trajno nositi kanila 60%
46. Trajna organska promuklost zbog povrede
a) slabijeg inteziteta
b) jačeg inteziteta 5%
15%
47. Suženje jednjaka:
a) u lakom stepenu
b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu
10%
20%
30%
80%
55. Posledice penetrantnih povreda srca i velikih krvnih sudova
grudnog koša:
a) srce sa normalnim elektrokardiogramom
b) sa promijenjenim elektrokardiogramom prema težini
promjene c) oštećenje krvnih sudova d) aneurizma aorte sa implantantom
5%
56. Dublji ožiljci na tijelu nakon opekotina ili povreda bez smetnji motiliteta
a zahvataju
a) do 10% površine tijela
do 5%
b) do 20% površine tijela
do 10%
c) preko 20% površine tijela 15%
57. Duboki ožiljci na tijelu nakon opekotina ili povreda a zahvataju:
a) do 10% povrišne tijela
do 10%
b) do 20% površine tijela
do 20%
c) preko 20% površine tijela 30%
POSEBNI USLOVI
1.
3.
4.
5.
Slučajevi iz tačaka 56. i 57. izračunavaju se primjenom pravila
devetke (šema se nalazi na kraju tabele).
Dublji ožiljak nastaje nakon intermedijalne opekotine (II B stepen)
ili povrede sa manjim defektom kože.
Duboki ožiljak nastaje nakon duboke opekotine (III stepen)
ili potkožne subdermale (IV stepen) ili većeg defekta kožnog
pokrivača.
Za posledice epidermapne opekotine (I stepen) i površine (II A
stepen) invaliditet se ne određuje.
Funkcionalne smetnje izazvane opekotinama ili povredama iz
tačke 57. ocjenjuju se i prema odgovarajućim tačkama iz Tabele
invaliditeta.
VII
GRUDNI KOŠ
IX
TRBUŠNI ORGANI
49. Povrede rebara:
a) prelom 2 rebra ako je saniransa dislokacijom ili prelom
sternuma saniran sa dislokacijom bez smanjenja plućne
ventilacije restriktivnog tipa 5%
b) prelom 3 ili više rebara saniran sa dislokacijom bez
smanjenja plućne ventilacije restriktivnog tipa od 5% do 10%
c) obostrani serijski prelom rebara od 10% do 15%
50. Stanje nakon torakotomije do 60%
15%
40%
VIII
KOŽA
2.
48. Potpuno suženje jednjaka sa trajnom gastrostomom
30%
do 10%
58. Traumatska hernija verifikovana u bolnici neposredno poslije
povrede, ako je istovremeno bila pored hernije verifikovana
povreda mekih djelova trbušnog zida u tom području 5%
59. Povrede dijafragme:
a) stanje nakon prsnuća dijafragme u bolnici neposredno nakon povrede verifikovano i hirurški zbrinuto do 10%
b) dijafragmalna hernija – recidiv nakon hirurški zbrinute dijafragmalne traumatske kile
od 10% do 20%
51. Oštećenje plućne funkcije restriktivnog tipa usled loma
rebara, penetrantnih povreda grudnog koša, posttraumatskih adhezija, hematotoraksa i pneumotoraksa:
a) 20 – 30% smanjen vitalni kapacitet do 15%
b) 31 – 50% smanjen vitalni kapacitet od 15% do 30%
c) 51% ili više smanjen vitalni kapacitet od 30% do 50%
60. Postoperativna hernija posle laparotomije koja je rađena zbog povrede:
a) lakši stepen
10%
b) teški stepen
15%
52. Fistula nakon empiema
62. Povreda crijeva, jetre, slezine, želuca:
a) sa šivenjem
b) povreda crijeva ili želuca sa resekcijom
c) povreda jetre sa resekcijom
15%
20%
30%
63. Gubitak slezine (SPLENECTOMIA):
a) do 20 godina starosti b) preko 20 godina starosti 25%
15%
64. Povreda gušterače sa resekcijom
do 15%
65. Anus praetetnaturalis – trajni
50%
66. Sterkoralna fistula
15%
POSEBNI USLOVI
1.
2.
3.
4.
Kapacitet pluća se određuje ponovljenom spirometrijom, a po
potrebi i detaljnom pulmološkom obradom i ergometrijom.
Ako su stanja iz tačaka: 49., 50. i 52. praćena poremećajem
plućne funkcije restriktivnog tipa, onda se ne cijene po navedenim tačkama, već po tački 51.
Po tačkama 51. i 52., cijeniti nakon završenog liječenja, ali ne
ranije od jedne godine od dana povređivanja.
Ocjena posledica preloma rebara – tačka 49. se vrši uz neophodan uvid u RTG snimak.
53. Gubitak jedne dojke:
a) do 50 godina života b) preko 50 godina života
c) teško oštećenje dojke do 50 godina života 54. Gubitak obije dojke:
a) do 50 godina života b) preko 50 godina života
c) teško oštećenje obije dojke do 50 godina života USL-OUOŽ-1/1
10%
5%
5%
61. Operativni ožiljak ili ožiljci radi eksplorativne laparotomije
5%
30%
67. Incontinentio alvi trajna
a) djelimična b) potpuna 30%
60%
68. Gubitak jednog bubrega uz normalnu funkciju drugog 30%
X
MOKRAĆNI ORGANI
30%
15%
10%
str. 12/16
69. Gubitak jednog bubrega uz oštećenje funkcije drugog:
a) u lakom stepenu do 30% oštećenja funkcije
b) u srednjem stepenu do 50% oštećenja funkcije c) u jakom stepenu preko 50% oštećenja funkcije 70. Funkcionalna oštećenja jednog bubrega:
a) u lakom stepenu do 30% oštećenja funkcije
b) u srednjem stepenu do 50% oštećenja funkcije
c) u jakom stepenu preko 50% oštećenja funkcije
71. Funkcionalna oštećenja oba bubrega:
a) u lakom stepenu do 30% oštećenja funkcije
b) u srednjem stepenu do 50% oštećenja funkcije
c) u jakom stepenu preko 50% oštećenja funkcije
40%
55%
do 80%
10%
15%
20%
do 30%
45%
60%
89. Povreda kičmene moždine sa potpunom paralizom donjih ekstremiteta bez smetnje defekacije i uriniranja
80%
90. Povreda kičme sa trajnim oštećenjem kičmene moždine ili
perifernih živaca (tetrapareza, tripareze) bez gubitka kontrole defekacije i uriniranja, verifikovana EMG-om:
a) u blažem obliku b) u težem obliku do 40%
50%
91. Povreda kičmenog stuba sa trajnom parezom donjih ekstremiteta, verifikovana EMG-om:
a) u blažem obliku b) u težem obliku do 30%
40%
POSEBNI USLOVI
72. Poremećaj ispuštanja mokraće usled povrede uretre graduirane po Charrieru:
a) u lakom stepenu ispod 18 CH b) u srednjem stepenu ispod 14 CH
c) u jakom stepenu ispod 6 CH
10%
20%
35%
73. Povreda mokraćnog mjehura sa smanjenim kapacitetom
za svaku 1/3 smanjenja kapaciteta
10%
74. Potpuna inkontinencija urina:
a) kod muškaraca b) kod žena 40%
50%
75. Urinarna fistula:
a) uretraina b) perinealna i vaginalna
1.
20%
30%
Oštećenja koja spadaju pod tačke 88. i 89. cijeniti po utvrđivanju
ireparabilnih neuroloških lezija, a za tačke 90. i 91. cijeniti po
završenom liječenju, ali ne ranije od dvije godine od dana
povređivanja.
92. Smanjena pokretljivost kičme kao posledica preloma pršljena uz
promjenu krivulje kičme (kifoza, gibus, skolioza):
a) u lakom stepenu
do 20%
b) u srednjem stepenu 30%
c) u jakom stepenu
40%
93. Smanjena pokretljivost kičme posle povrede vratnog segmenta, verifikovana neurološkim pregledom, RTG, MRI, itd:
a) u lakom stepenu
do 5%
b) u srednjem stepenu od 5% do 15%
c) u jakom stepenu
25%
POSEBNI USLOVI
1.
Za tačke 69., 70. i 71. potrebno je prikazati nalaze: klirens
kreatinina, radio – renografija i dr.
XI
GENITALNI ORGANI
76. Gubitak jednog testisa do 60 godine života 15%
77. Gubitak jednog testisa preko 60 godina života
5%
78. Gubitak oba testisa do 60 godina života
50%
79. Gubitak oba testisa preko 60 godina života 30%
80. Gubitak penisa do 60 godina života
50%
81. Gubitak penisa preko 60 godina života
30%
94. Smanjena pokretljivost kičme posle povrede koštanog
jela torakalnog segmenta:
a) u lakom stepenu
b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu
di
5%
10%
15%
95. Smanjena pokretljivost kičme posle povrede koštanog
jela lumbalnog segmenta:
a) u lakšem stepenu
b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu
di
do 10%
20%
30%
96. Serijski prelom 3 ili više spinalnih nastavaka kičme
5%
97. Serijski prelom 3 ili više poprečnih nastavaka kičme
do 10%
POSEBNI USLOVI
1.
82. Deformacija penisa sa onemogućenom kohabitacijom do
60 godina života
50%
83. Deformacija penisa sa onemogućenom kohabitacijom preko 60 godina života 30%
84. Gubitak materice i jajnika do 55 godina života:
a) gubitak materice
30%
b)
za gubitak jednog jajnika
10%
c)
za gubitak oba jajnika
30%
85. Gubitak materice i jajnika preko 55 godina života:
a) gubitak materice
b) za gubitak svakog jajnika 86. Oštećenja vulve i vagine koja onemogućavaju kohabitaciju do 60 godina života
87. Oštećenja vulve i vagine koja onemogućavaju kohabitaciju
preko 60 godina života
10%
5%
USL-OUOŽ-1/1
XIII
KARLICA
98. Višestruki prelom karlice uz težu deformaciju ili denivelaciju
sakroilijakalnih zglobova ili simfize
30%
99. Simfizeoliza sa dislokacijom horizontalnom i/ili vertikalnom
a) veličine 1 cm b) veličine 2 cm c) veličine preko 2 cm 5%
10%
15%
50%
15%
XII
KIČMENI STUB
88. Povreda kičmenog stuba sa trajnim oštećenjem kičmene
moždine ili perifernih živaca (tetraplegija, paraplegija, triplegija) sa gubitkom kontrole defekacije i uriniranja 2.
Hernija disci intervertebralis, sve vrste lubalgija, diskopatija,
spondiloza, spondilolisteza, spondiloliza, sakraigija, miofascitisa,
kokcigodinija, išalgija, fibrozitisa, fascitisa i sve patoanatomske
promjene slabinsko krstne regije označene analognim terminima, nisu obuhvaćene osiguranjem
Posledice nakon preloma koštanih elemenata koštanih elemenata cijeniti prema depresiji tijela prelomljenog torakalnog ili lumbalnog pršljena.
100. Prelom jedne crijevne kosti saniran uz dislokaciju do 10%
101. Prelom obije crijevne kosti saniran uz dislokaciju do 15%
102. Prelom stidne ili sjedne kosti saniran uz dislokaciju
do 10%
103. Prelom dvije kosti: stidne, sjedne ili stidne i sjedne saniran uz
dislokaciju
100%
104. Prelom krstačne kosti, saniran uz dislokaciju
do 15 %
10%
str. 13/16
105. Trtična kost:
a) prelom trtične kosti saniran sa dislokacijom ili operativno
odstranjen odlomljeni fragment b) operativno odstranjena trtična kost 125. Endoproteza ramenog zgloba
do 5%
10%
30%
126. Pseudoartroza nadlaktne kosti 25%
127. Hronični osteomielitis kostiju gornjih ekstremiteta sa fistulom
15%
128. Paraliza živca akcesoriusa 15%
129. Paraliza brahijalnog pleksusa
60%
POSEBNI USLOVI
1.
Za prelom kostiju karlice koji su zarasli bez dislokacije i bez objektivnih funkcionalnih smetnji ne određuje se invaliditet.
XIV
RUKE
106. Gubitak obije ruke ili šake 100%
107. Gubitak ruke u ramenu (eksartifikulacija)
70%
108. Gubitak ruke u području nadlaktice
65%
109. Gubitak ruke ispod lakta
60%
110. Gibitak šake
55%
130. Djelimična paraliza brahijalnog pleksusa (ERB ili KLUMPKE)
35%
131. Paraliza radijalnog živca
30%
132. Paraliza aksilarnog živca
15%
133. Paraliza živca medianusa 35%
134. Paraliza živca ulnarisa
30%
50%
136. Paraliza tri živca jedne ruke
POSEBNI USLOVI
60%
135. Paraliza dva živca jedne ruke
111. Gubitak svih prstiju:
a) na obije šake b) na jednoj šaci 90%
45%
1.
112. Gubitak palca 20%
2.
113. Gubitak kažiprsta
12%
114. Gubitak srednjeg, domalog i malog prsta:
a) srednjeg b) domalog ili malog, za svaki prst 9%
6%
115. Gubitak matakarpalne kosti palca
6%
116. Gubitak matakarpalne kosti kažiprsta 4%
117. Gubitak matakarpalne kosti srednjeg, domalog i malog prsta,
za svaku kost POSEBNI USLOVI
1.
2.
3.
4.
3%
Za gubitak jednog članka palca određuje se polovina, a za gubitak jednog članka ostalih prstiju određuje se trećina invaliditeta
određenog za dotični prst.
Djelimičan gubitak koštanog dijela članka, cijeni se kao putpuni
gubitak članka.
Za gubitak jagodice prsta određuje se 1/3 invaliditeta određenog
za gubitak članka.
Za primjenu tačaka 115., 116. i 117. – podrazumijeva se gubitak
dotičnih prstiju.
NADLAKTICA
118. Potpuna ukočenost ramenog zgloba u funkcionalno nepovoljnom položaju (abdukcija)
119. Potpuna ukočenost ramenog zgloba u funkcionalno povoljnom položaju (abdukcija)
25%
121. Posttraumatsko recidivirajuće iščašenje ramenog zgloba koji se verifikovano često javlja:
a) recidivirajuće iščašenje ramenog zgloba
do 5%
b) operativno liječeno recidivirajuće iščašenje ramenog
zgloba
do 10%
do 5%
10%
123. Djelimično iščašenje (subluksacija) akromioklavikularnog ili sternoklavikularnog zgloba:
a) djelimično iščašenje 5%
b) operativno liječeno iščašenje
10%
124. Potpuno iščašenje akromioklavikularnog ili sternoklavikularnog zgloba 10%
USL-OUOŽ-1/1
PODLAKTICA
137. Potpuna ukočenost zgloba lakta u funkcionalno povoljnom
položaju od 100 do 140 stepeni 20%
138. Potpuna ukočenost zgloba lakta u funkcionalno nepovoljnom
položaju 30%
139. Umanjena pokretljivost zgloba lakta:
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu do 10%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u
zglobu
od 10% do 15%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 20%
140. Veliki i duboki ožiljci u mišićima nadlaktice ili podlaktice,
kao i traumatske hernije mišića nadlaktice i podlaktice bez
poremećaja funkcije zgloba
do 10%
141. Pseudoartroza obije kosti podlaktice 30%
142. Pseudoartroza radiusa
15%
143. Pseudoartroza ulne 15%
144. Ankiloza podlaktice 15%
35%
120. Umanjena pokretljivost ruke u ramenom zglobu:
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu do 10%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u zglobu 15%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 u zglobu 20%
122. Ključna kost:
a) funkcionalne smetnje nakon preloma ključne kosti
b) pseudoartroza ključne kosti
Pareza živca određuje se maksimalno do 2/3 invaliditeta
određenog za paralizu dotičnog živca.
Za slučajeve koji spadaju pod tačke 128. do 136. određuje se
invalididtet po završenom liječenju ali ne prije dvije godine poslije povrede, uz obaveznu verifikaciju sa EMG ne starijem od 3
mjeseca.
145. Umanjena rotacija podlaktice (pro - supinacija)
a) u lakom stepenu smanjenje 1/3 pokreta u zglobu do 5%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u zglobu od 5% do 10%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 15%
146. Ankiloza ručnog zgloba
a) u položaju ekstenzije b) u osovini podlaktice c) u položaju fleksije
15%
20%
30%
147. Umanjena pokretljivost ručnog zgloba
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu do 10%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u
zglobu
od 10% do 15%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 20%
148. Endoproteza čunaste kosti ili os lunatum (mjesečaste kosti) 20%
POSEBNI USLOVI
1.
Pseudoartroza čunaste ili polumjesečaste kosti se cijeni prema
tački 147.
str. 14/16
149. Potpuna ukočenost svih prstiju jedne ruke 40%
170. Gubitak palca na stopalu:
a) gubitak krajnjeg članka palca
b) gubitak cijelog palca 5%
10%
150. Potpuna ukočenost čitavog palca
PRSTI
15%
171. Gubitak čitavog II – V prsta na nozi, za svaki prst
2,50%
151. Potpuna ukočenost čitavog kažipšrsta
9%
172. Djelimični gubitak II – V prsta nozi, za svaki prst 1%
6%
4%
152. Potpuna ukočenost srednjeg, domalog i malog prsta
a) čitavog srednjeg prsta
b) domalog ili malog prsta
POSEBNI USLOVI
1.
POSEBNI USLOVI
2.
1.
2.
Za potpunu ukočenost jednog zgloba palca određuje se
polovina, a za potpunu ukočenost jednog zgloba ostalih prstiju
određuje se trećina invaliditeta određenog za gubitak tog prsta.
Zbir procenata za ukočenost pojedinih zglobova jednog prsta ne
može biti veća od procenta određenog za potpunu ukočenost
tog prsta.
153. Umanjena pokretljivost palca poslije uredno saniranog
preloma baze i metakarpalne kosti (Bennett)
154. Nepravilno zarastao Bennett-ov prelom palca
155. Prelom metakarpalnih kostiju:
a) nepravilno saniran prelom I metakarpalne kosti b) za ostale metakarpalne kosti II,III, IV i V-e za svaku
kost 5%
do 10%
do 4%
Ukočenost interfalangealnih zglobova II – V prsta u ispruženom
položaju ili umanjena pokretljivost ovih zglobova ne predstavlja
invaliditet.
Tačke 167. i 168. primjenjuju se u slučaju gubitka dotičnih prstiju.
173. Potpuna ukočenost kuka u funkcionalno povoljnom položaju
30%
174. Potpuna ukočenost kuka u funkcionalno nepovoljnom
položaju 40%
175. Potpuna ukočenost oba kuka
70%
176. Endoproteza kuka
30%
177. Umanjena pokretljivost kuka
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu do 10%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u zglobu od 10% do 15%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 25%
do 3%
178. Pseudoartroza butne kosti 156. Umanjena pokretljivost distalnog ili bazalnog zgloba palca:
a) u lakom stepenu
b) u jakom stepenu
157. Umanjena pokretljivost pojedinih zglobova kažiprsta:
a) u lakom stepenu za svaki zglob b) u jakom stepenu za svaki zglob 158. Umanjena pokretljivost pojedinih zglobova:
A. srednjeg prsta
a) u lakom stepenu za svaki zglob b) u jakom stepenu za svaki zglob B.
domalog ili malog prsta
a) u lakom stepenu za svaki zglob b) u jakom stepenu za svaki zglob do 3%
do 6%
2%
3%
1,50%
2,50%
1%
2%
POSEBNI USLOVI
1.
2.
Ukupan invalididtet po tačkama 156. i 158. ne može iznositi više
od invaliditeta za potpunu ukočenost istog prsta.
Pod lakim stepenom podrazumijeva se smanjena pokretljivost za
polovinu normalne pokretljivosti, a pod jakim stepenom podrazumijeva se preko polovine normalne pokretljivosti.
XV
NOGE
40%
179. Saniran prelom butne kosti uz angulaciju za:
a) 10 do 20 stepeni
b) preko 20 stepeni
do 10%
15%
180. Hronični osteomielitis kostiju donjih udova sa fistulom 15%
181. Veliki i duboki ožiljci u mišićima nadkoljenice ili podkoljenice, kao i traumatske hernije mišića nadkoljenice i podkoljenice, bez poremećaja funkcija zgloba do 10%
182. Oštećenja velikih krvnih sudova donjih ekstremiteta:
a) podkoljenice b) nadkoljenice
do 10%
do 20%
183. Skraćenje noge usled preloma
a) 2 – 4 cm b) 4,1 – 6 cm
c) preko 6 cm
do 10%
od 10% do 15%
20%
184. Ukočenost koljena:
a) u funkcionalno povoljnom položaju (do 10 stepeni
fleksije) b) u funkcionalno nepovoljnom položaju 25%
35%
185. Deformirajuća atroza koljena poslije povrede zglobnih tijela uz umanjenu pokretljivost sa rentgenološkom – verifikovanom – komparirano
sa zdravim koljenom:
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu do 15%
b) u srednjem stepenu smanjeneje do 2/3 pokreta u
zglobu
20%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 30%
159. Gubitak obije natkoljenice 100%
160. Aksartikulacija noge u kuku
70%
161. Gubitak natkoljenice 60%
162. Gubitak obije potkoljenice 80%
163. Gubitak potkoljenice 45%
164. Gubitak oba stopala 80%
165. Gubitak jednog stopala
35%
25%
167. Gubitak prve ili pete metatarzalne kosti
5%
188. Nestabilnost koljena posle povrede kapsule i ligamentarnog aparata,
verifikano adekvatnim dijagnostičkim metodama (UZ, artroskopija ...):
a) labavost u jednom smjeru do 10%
b) labavost u dva smjera
do 15%
3%
189. Endoproteza koljena 186. Umanjena pokretljivost zgloba koljena:
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu
do10%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u zglobu od 10% do 15%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 20%
187. Umanjena fleksija koljena za manje od 15 stepeni
166. Transmetatarzalna amputacija
168. Gubitak druge, treće i četvrte metatarzalne kosti, za svaku
169. Gubitak svih prstiju stopala na jednoj nozi USL-OUOŽ-1/1
20%
190. Oštećenje meniskusa sa recidivirajućim smetnjama ili stanje
poslije operativnog odstranjenja meniskusa do 5%
30%
do 5%
str. 15/16
191. Slobodno zglobno tijelo usled povrede koljena
5%
192. Funkcionalne smetnje poslije odstranjenja patele:
a) parcijalno odstranjena patela
b) totalno odstranjena patela 5%
10%
193. Pseudoartroza patele rendgenski dokazana 10%
194. Pseudoartroza tibije 20%
PROCJENA OPEČENE POVRŠINE
PO WALLACE-ovom PRAVILU
195. Saniran prelom potkoljenice sa valgus ili recurvatum deformacijom:
a) od 5 – 15 stepeni
do 10%
b) preko 15 stepeni
od 10% do 15%
196. Ankiloza skočnog zgloba 20%
197. Umanjena pokretljivost skočnog zgloba:
a) u lakom stepenu smanjenje do 1/3 pokreta u zglobu do 10%
b) u srednjem stepenu smanjenje do 2/3 pokreta u zglobu od 10% do 15%
c) u jakom stepenu smanjenje preko 2/3 pokreta u zglobu 20%
198. Smanjena pokretljivost skočnog zgloba u jednom smjeru
za manje od 10 stepeni, ili smanjena pokretljivost subtalarnog zgloba komparirana sa zdravim stopalom
5%
199. Deformacija stopala: pes eskavatus, pes planovalgus, pes varus, pes
ekvinus:
a) u lakom stepenu
do 10%
b) u jakom stepenu
20%
200. Deformacija kalkaneusa poslije kompresivnog preloma do 20%
201. Izolovani prelomi kostiju tarsusa do 5%
202. Deformacija jedne metatarzalne kosti nakon preloma za svaku
– ali ukupno ne više od 10%
do 3%
203. Deformacija metatarzusa nakon preloma metatarzalnih
kostiju
do 10%
204. Ukočenost krajnjeg zgloba palca na nozi
205. Ukočenost osnovnog zgloba palca na nozi ili oba zgloba
206. Ukočenost osnovnog zgloba II – V prsta, za svaki prst 2%
do 5%
1%
207. Deformacija ili ankiloza II – V prsta na nozi u savijenom položaju
(digitus fleksus), za svaki prst
1,50%
208. Veliki ožiljci na peti ili tabanu poslije defekta mekih djelova
a) površina do ½ tabana
b) površina preko ½ tabana do 10%
do 20%
209. Paraliza ishijadičnog živca 40%
210. Paraliza femoralnog živca 30%
211. Paraliza tibijalnog živca
25%
212. Paraliza peronealnog živca 25%
213. Paraliza glutealnog živca
10%
Pravilo devetke:
-
-
-
-
-
-
vrat i glava ................................................ 9%
jedna ruka ................................................. 9%
prednja strana trupa ............................ 2 X 9%
zadnja strana trupa ............................... 2 x 9%
jedna noga ........................................... 2 x 9%
perineum i genitalije ...................................1 %
POSEBNI USLOVI
1.
2.
3.
Za pareze živaca na nozi određuje se maksimalno 2/3 procenta
određenog za paralizu dotičnog živca.
Za slučajeve koji spadaju pod tačkom 200. treba mjeriti depresiju
Borelovog ugla.
Za slučajeve koji spadaju pod tačke 209. do 213. određuje se
invaliditet po završenom liječenju ali ne ranije od 2 godine poslije
povrede, sa verifikovanim EMG-om ne starijim od 3 mjeseca.
USL-OUOŽ-1/1
str. 16/16

Zahtjev za raskid - Erste osiguranje

4_02 Prijava i zahtjev za isplatom po nastanku nesretnog slučaja

Zahtjev za otkup_kapitalizaciju ugovora

Izjava o korištenju porezne olakšice

Saradnik za prodaju osiguranja

Prijava nesretnog slucaja Allianz

4_03 Prijava i zahtjev za isplatom za slučaj smrti

CACHEID=421832c7-e94d-44b6-8753-8b303a2cb8b4;Opšti uslovi za osiguranje putnika za vrijeme puta i boravka u

ZAHTJEV ZA PROMJENU UGOVARATELJA OSIGURANJA

osiguranje odgovornosti i kolektivno osiguranje