PROGRAM RAZVOJA POLJOPRIVREDE
NA PODRUČJU SREDNJEBOSANSKOG
KANTONA (2009-2015)
Maj 2009. godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
Naručilac Programa razvoja: Regionalna razvojna agencija (REZ) Zenica
Općina Dobretić
Općina Bugojno
Općina Busovača
Općina Donji Vakuf
Općina Fojnica
Općina Gornji Vakuf-Uskoplje
Općina Jajce
Općina Kiseljak
Općina Kreševo
Općina Novi Travnik
Općina Travnik
Općina Vitez
Nosilac izrade: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo
Učesnici u izradi: Sead Bećirović, dipl.ing.teh. – koordinator
Dr. Josip Ćota Dr. Azra Hadžić
Mr. Boško Gaćeša
Mr. Mustafa Đelilović
Sabahudin Tahmaz, dipl.ing.polj.
Samir Čamdžija, dipl.ing.polj.
Elma Šabotić, dipl.ing.polj.
Senad Kikić, dipl.ing.polj.
Omer Kurtović, dipl.ing.polj.
Sead Oprašić, dipl.ing.polj.
Halim Kadić, dipl.ing.polj.
Minela Omanović, dipl.ing.polj.
Lejla Lokvančić, dipl.ing.polj.
Tehnička obrada: Sabahudin Tahmaz
Mirnes Ibrahimagić
4
4
Program razvoja poljoprivrede SBK
SADRŽAJ
UVOD 1. ANALIZA PRIRODNIH USLOVA 1.1. Klimatske karakteristike područja projekta 1.2. Zemljišni resurs 1.2.1. Oranice 1.2.2. Livade i pašnjaci 9
11
11
11
11
12
2. 2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.1.4. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. VOĆARSKA PROIZVODNJA Uvod Zahtjevi kontinentalnih voćnih vrsta u odnosu na položaj,
ekspoziciju i nadmorsku visinu Zahtjevi kontinentalnog voća u odnosu na kvalitet i osobine zemljišta
Putna mreža i komunikacijska povezenost sa prihvatno-prerađivačkim
kapacitetima, vodni tokovi i mogućnost navodnjavanja Anketiranje potencijalnih proizvođača i stručni pregled područja Uređenje i priprema zemljišta
Organizacija teritorije, razmijeravanje sadnih mjesta i plan sadnje
Izbor sadnog materijala, sortiment i potrebne količine sadnica
Uzgojni oblici i sistemi sadnje Održavanje zasada do roda
Predračuni troškova podizanja voćnih zasada sa pripremom zemljišta 14
14
14
15
15
22
22
24
3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. PROIZVODNJA ŽITA Uvod Analiza postojeće proizvodnje Ograničavajući faktori Prijedog koncepta i njegova analiza Sjemenska proizvodnja strnog žita (pšenica, ječam, raž i tritikale) Proizvodnja žita u funkciji stočarske proizvodnje Proizvodnja hljebnog žita (pšenica, raž i heljda-postrno iza ječma) Novčani poticaji primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji 34
34
34
36
37
37
42
45
45
4. PROIZVODNJA POVRĆA Uvod 4.1. Način proizvodnje povrća 4.2. Kratka tehnologija proizvodnje važnijih vrsta povrća 4.2.1. Krompir 4.2.2. Mrkva 4.2.3. Kupus 4.2.4. Crni luk 4.2.5. Krastavac
5. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Uvod 5.1. Karakteristike i opis plastenika 5.2. Mogućnost korištenja plastenika na području navedenih općina 5.3. Paprika 5.4. Paradajz 5.5. Jagoda 47
47
48
49
49
50
50
51
52
13
13
13
13
53
53
53
54
56
58
60
55
Program razvoja poljoprivrede SBK
5.6. Salata 5.7. Krastavac 6. ORGANSKA PROIZVODNJA Uvod 6.1. Svjetska kretanja 6.2. Stanje organske poljoprivrede u BiH 6.3. Organska proizvodnja na području Srednjebosanskog kantona 6.4. Mogućnosti i uslovi za uvođenje organske poljoprivrede 6.5. Motivi za uvođenje organske proizvodnje 6.6. Odlike područja 6.7. Moguće proizvodnje 6.8. Obim proizvodnje 6.9. Putevi i dinamika implementacije projekta 6.10. Mogući izvori sredstava
7. STOČARSTVO
Uvod 7.1. Brojno stanje stoke 7.2. Krmno bilje 7.3. Govedarstvo 7.3.1. Sadašnje stanje 7.3.2. Prednosti i ograničenja za razvoj govedarstva 7.3.3. Koncept razvoja govedarstva 7.3.4. Potrebna infrastruktura za razvoj proizvodnje mlijeka 7.3.5. Modeli farmi za proizvodnju mlijeka 7.3.6. Sistemi držanja mliječnih krava 7.3.7. Proizvodnja goveđeg mesa 7.3.8. Pasminska orijentacija 7.3.9. Procjena potrebnih investicija na području Srednjebosanskog kantona 7.4. Ovčarstvo 7.4.1. Prednosti i nedostaci ovčarske proizvodnje 7.4.2. Proizvodnja mlijeka-sira 7.4.3. Proizvodnja vune 7.4.4. Proizvodnja mesa 7.4.5. Opravdanost proizvodnje 7.4.6. Objekti za ovce 7.4.7. Model usavršavanja postojećeg soja autohtone pramenke 7.4.8. Bruceloza 7.5. Peradarstvo 7.5.1. Plasman pilećeg mesa i konzumnih jaja 7.5.2. Opis predviđenih ulaganja kod proizvodnje pilećeg mesa 7.5.3. Objekti i oprema za tov pilića 7.5.4. Klaonica za piliće 7.5.5. Opis predviđenih investicija kod proizvodnje konzumnih jaja 7.6. Uzgoj ribe 7.6.1. Plasman ribe 7.6.2. Opis predviđenih investicija i visina ulaganja 7.7. Dinamika i ukupna ulaganja u stočarskoj proizvodnji 2009-2015
74
74
75
76
77
78
78
79
79
79
80
85
87
88
89
89
89
89
90
91
91
92
92
93
94
94
94
95
96
98
99
99
101
8. 8.1. 102
103
6
6
PČELARSTVO Proizvodni modeli
61
62
63
63
63
64
65
66
66
67
69
69
73
74
Program razvoja poljoprivrede SBK
9. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA 9.1. Rashladno-skladišni kapaciteti 9.2. Stanje rashladnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini i na području projekta
9.3. Stanje primarne proizvodnje voća i povrća 9.4. Konkurentnost i opstanak proizvodnje svježeg voća i povrća na području 9.5. Prijedlog optimalnog rješenja 9.6. Osnovni podaci o privrednim društvima-prerađivačima na području projekta
9.7. Kratka informacija o ULO hladnjačama 9.8. Prerada, dorada i pakovanje šumskih plodova ljekovitog bilja 9.9. Skladišta za krompir
10. PRIJEDLOZI MODELA SAMOODRŽIVE, RADNO-INTENZIVNE
PROIZVODNJE NA MALOM POLJOPRIVREDNOM POSJEDU 106
106
106
106
107
107
108
108
111
111
112
11.
PREGLED STATISTIČKIH PODATAKA I TEMELJNIH
POKAZATELJA RAZVOJA PO OPĆINAMA
12. REDOSLIJED AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI ZADATAKA U
PROGRAMU RAZVOJA
235
REZIME 236
PRILOZI 239
116
77
Program razvoja poljoprivrede SBK
UVOD
Zabrinjavajuća nezaposlenost radno sposobnog stanovništva koja je po općinskim podacima približno
ravna ukupnom broju zaposlenih na području kantona, direktno ili indirektno usporava ekonomski razvoj,
otežava povratak raseljenih lica, usporava i komplicira političku stabilizaciju regiona, entiteta i Bosne i
Hercegovine u cjelini. S obzirom da nije realno očekivati da se u skorije vrijeme ponovo zaposli značajniji
broj ljudi u oblasti industrijske proizvodnje, neophodno je svu pažnju usmjeriti ka iznalaženju mogućnosti
za ostvarivanje prihoda u nekim granama poljoprivrede. Obradivo zmljište, kao najveći prirodni resurs,
sve više postaje najmanje iskorišten priodni resurs, o čemu nepobitno svjedoče poražavajući statistički
podaci. S druge strane, agrokompleks je postao jedan od najvećih izvora sve većeg negativnog debalansa
u međunarodnoj trgoviniskoj razmjeni.
Ovo su glavni razlozi zbog kojih su REZ – Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH i
općine odlučili da izrade Program razvoja poljoprivrede na području dvanaest (12) općina Srednjebosanskog kantona za period 2009-2015 godine. Da bi pristupili realizaciji tako složenog zadatka,
zaključili su ugovor o izradi Programa razvoja sa Federalnim zavodom za poljoprivredu Sarajevo kao
stručnom institucijom koja je još od 1995. godine prisutna na području kantona projekta i koja može, na
osnovu realnog uvida u stanje, ponuditi trenutno moguće pravce razvoja poljoprivrede u postojećem
agrarnom ambijentu.
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo je konciprao anketni upitnik. Općinske službe su provele
anketiranje na terenu. Na onovu analize prikupljenih podataka, pri dizajniranju Programa razvoja, kao
polazna osnova, određeni su obavezujući kriteriji:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
da postoje odgovarajuće prirodne i druge pogodnosti za predloženu proizvodnju,
da je proizvodnja tržišno interesantna na domaćem i inostranom tržištu,
da je profitabilna,
da je prvenstveno radno intenzivna, što znači da zapošljava veći broj radnika,
da se stvore odgovarajući uslovi za zapošljavanje većeg broja radnika koji su nepovratno izgubili
radno mjesto u industriji,
da postoji mogućnost prerade (smrzavanje, sušenje, konzervisanje) u tržišno interesantne proizvode,
da omogući osposobljavanje ovog sektora za profitabilno tržišno privređivanje,
da se omogući racionalno korištenje stimulativnih finansijskih sredstava kroz njihovo usmjerenje
samo na modele profitabilne proizvodnje,
da se omogući aktiviranje procesa zapošljavanja u agrarnoj privredi i njihov posredan uticaj na ostale
oblasti zapošljavnja.
Neophodni preduslovi za uspješnu implementaciju Programa razvoja
Zajedno sa nosiocima vlasti na lokalnom, kantonalnom, federalnom i državnom nivou, svi se relevantni
faktori moraju pobrinuti za stvaranje novog ambijenta – kako bi se zaustavila recesija u poljoprivredi. Novi
ambijent bi na kantonalnom nivou, pored ostalog, podrazumjevao i formiranje poljoprivrednih stručnih
službi (savjetodavna, izvještajno-prognozna, uzgojno-selekcijska i dr. ). Ove službe se mogu racionalno
organizovati po regionalnom, a ne po teritorijalnom principu. Njihova uloga u razvoju sektora dugoročno
gledano je neupitna. Realno je očekivati da se nakon uređenja ambijenta desi masovnije uključivanje
poljoprivrednih domaćinstava u organizovanu proizvodnju od koje se može živjeti. Nakon ovog bi se išlo
u osposobljavanje poljoprivrednog sektora za profitabilno tržno privređivanje.
Organizacije poljoprivrednika
Jedan od osnovnh preduslova za uspješnu proizvodnju većih količina pljoprivrednih proizvoda za
tržište jeste efikasan oblik organizacije velikog broja sitnih proizvođača. U dugotrajnoj praksi većeg broja
99
Program razvoja poljoprivrede SBK
razvijenih evropskih država (Austrija, Italija, Španija, Francuska i dr.) pokazalo se da su poljoprivredne
zadruge nezamjenjiv oblik udruživanja većeg broja sitnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji većih
količina poljoprivrednih proizvoda namjenjenih tržištu i prerađivačkim kapacitetima. Sasvim je sigurno
da je odgovarajući oblik poljoprivredne zadruge i na području Srednjebosanskog kantona u dugoročnoj
programiranoj proizvodnji mlijeka, mesa, voća, povrća i drugih poljoprivrednih proizvoda namjenjenih
tržištu i prerađivačkim kapacitetima najbolji i najkorisniji način organizovanja sitnih poljoprivrendih
proizvođača.
Zbog prostorne udaljenosti, konfiguracije terena, razuđenosti naseljenog područja kantona, racionalno
bi bilo pored postojećih poljoprivrednih zadruga formirati određeni broj novih poljoprivrednih zadruga i
udruženja poljoprivrednika na teritorijalnom principu.
Posebno su izražene potrebe za formiranjem novih oblika organiziranja poljoprivrednika u područjima
gdje ne postoje takve organizacije.
Imajući u vidu, da je većina poljoprivrednika u materijalnim problemima, a to je posebno izraženo
kod povratnika koji su većinom bez stabilnih izvora prihoda i bez značajnije pomoći lokalne zajednice,
neophodno je u početnoj fazi obezbijediti kompletnu stručnu i materijalnu potporu za formiranje i
materijalno-kadrovsko osposobljavanje novih asocijacija poljoprivrednika. Isto tako, neophodno je
obezbijediti pomoć za materijalno-kadrovsko osposobljavanje postojećih asocijacija poljoprivrednika,
s obzirom da neke od postojećih asocijacija ne obavljaju svoju osnovnu djelatnost u okviru realnih
mogućnosti i potreba.
Za osposobljavanje postojećih i formiranje novih asocijacija poljoprivrednika treba koncipirati
kantonalni program, sa osnovnim ciljem da se obezbijede povoljni preduslovi za stabilan razvoj
poljoprivrede i ekonomsku sigurnost poljoprivrednika.
Programom treba predvidjeti podizanje poljoprivrednih centara, poslovno-proizvodnih objekata za
snabdjevanje poljoprivrednika svim vrstama reprodukcijskih materijala, prihvat proizvoda i obezbjeđenje
određene vrste prerade, privremeno skladištenje i pripremu za tržište. U okviru poljoprivrednih centara
treba da se obezbijedi stručna služba za potrebe razvoja poljoprivrede i poljoprivrednika. U prilogu je
prikazan tlocrt poljoprivrednog centra u razmjeri 1 : 100 koji bi mogao poslužiti kao racionalni model.
Realizacija navedenih zadataka počinje izvedbenim investicionim projektima za pojedine oblasti
primarne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda. Ti projekti bi u materijalnom smislu trebali
da imaju izravnu potporu općina, kantona i Federacije BiH, čime bi se projekat planski i smišljeno
realizovao.
Zbog toga je realno očekivati da će realizacija ovoga Programa razvoja osjetno smanjiti broj
nezaposlenih i nedovoljno zaposlenih i tako na najbolji i najracionalniji način doprinijeti bržem i
stabilnijem ekonomskom razvoju područja projekta i Bosne i Hercegovine u cjelini.
Za očekivati je da se incijativa REZ - Regionalne razvojne agencije i općina SBK neće zaustaviti
na raealizaciji samo ovoga Programa. Odluke koje će donijeti organi lokalne uprave i kantona treba
da pokrenu sredstva, energiju i pripremne puteve koji će dovesti do realizacije novih ciljeva u sektoru
agrara.
10
10
Program razvoja poljoprivrede SBK
1. ANALIZA PRIRODNIH USLOVA
1.1. Klimatske karakteristike područja projekta
Po višegodišnjim meteorološkim podacima se može zaključiti da na području SBK vlada semihumidna
i humidna klima što se, sa stanovišta biljne proizvodnje, može smatrati relativno povoljnim, naravno, uz
određene ograničavajuće faktore.
Analiza meteoroloških parametara sa stanice u Bugojnu, (1996-2005)1 i 1961-1990 pokazuje
sljedeće:
• Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,8 0C (10-godišnji prosjek). U porastu je za 1,0 0C u
poređenju sa periodom 1961-1990,
• Godišnja količina padavina iznosi 853,4 l/m2 (10-godišnji prosjek). U porastu je za 26,4 l/m2 u
poređenju sa periodom 1961-1990 ali se iskazuje uglavnom u IX i XI mjesecu.
• Temperaturna amplituda je jako visoka, čak 64,7 0C (10-godišnji ekstrem),
• Maksimalna visina sniježnog pokrivača u 2005. godini: 49 cm (III mjesec),
• Maksimalna visina sniježnog porivača u 2006. godini: 19 cm (III mjesec),
• Maksimalna visina sniježnog pokrivača u 2007. godini: 27 cm (XII mjesec),
• Trajanje sijanja sunca: 1.796,7 sati (4-godišnji prosjek),
• Relativna vlažnost zraka: 74,4 % (5-godišnji prosjek),
• Oblačnost: 6,26 desetina (5-godišnji prosjek),
• Bezmrazni period: 165 dana (30-godišnji prosjek),
• Srednji datum pojave mraza: posljednji 14.IV i prvi 2.X (30-godišnji prosjek),
• Ekstremni datum pojave mraza: posljednji 17.V i prvi 16.IX (30-godišnji prosjek).
• Suma padavina u najtoplija tri ljetna mjeseca je 187,4 l/m2, čime se iskazuje manjak padavina od 112,6
l/m2 (10-godišnji prosjek),
• Septembar je sa više padavina nego što je optimalno (10-godišnji prosjek 106,8 l/m2).
1.2. Zemljišni resurs
Zemljišni resurs je sigurno najznačajniji prirodni resurs. Kada se jednom trajno izgubi postaje
i neobnovljiv resurs. Jasno je da se raspoloživo poljoprivredno zemljište mora sačuvati i koristiti na
najbolji mogući način. 1.2.1. Oranice
Kada je riječ o oranicama na kojima je moguće organizovati biljnu proizvodnju, situacija je sljedeća:
• Osnovni tipovi zemljišta koji su sa nagibom do 8° ili neznatno više:
a) Eutrični kambisol: 31.827 ha ili 56,5 %,
b) Aluvijalna i aluvijalo-diluvijalna oglejena tla: 23.238 ha ili 41,2 %,
c) Pseudoglej obronačni: 1.266 ha ili 2,3 %.
• Šest općina SBK (Travnik, Jajce, Bugojno, Donji Vakuf, Kiseljak i Gornji Vakuf) raspolažu sa cca 75
% oraničnih površina.
• Bonitetne kategorije zemljišta (I, II, III, IVa) koje su povoljne za ratarsku proizvodnju, zauzimaju
ukupno 10-11.000 ha, s tim da je najveća zastupljenost III, IVa, II klategorije, dok je I kategorija
zastupljena sa svega 1-1,5 %.
• Vlasnička struktura oranica je slijedeća:
a) privatno vlasništvo 96,5 %,
b) državno vlasništvo 3,5 %. 1 Prilog
1111
Program razvoja poljoprivrede SBK
1.2.2. Livade i pašnjaci
•
•
•
•
Četiri općine SBK (Travnik, Gornji Vakuf, Jajce i Bugojno) raspolažu sa preko 70 % livada.
Tri općine SBK (Travnik, Jajce i Gornji Vakuf) raspolažu sa cca 60 % pašnjaka.
Livade: 35.349 ha,
Pašnjaci: 25.338 ha.
Graf 1/1. Struktura važnijih zemljišnjih površina po općinama
12
12
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. VOĆARSKA PROIZVODNJA
Uvod
Osnovni cilj je realizacija programa proizvodnje jagode, maline, kupine i borovnice od jagodastih
vrsta te šljive, trešnje, višnje, kajsije, jabuke i kruške od drvenastih voćnih kultura. Jedan od bitnih ciljeva
je da se pokrene robna proizvodnja voća u dva subregiona:
a) Subregion „A“: Busovača, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Fojnica i Kreševo.
b) Subregion „B“: Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Jajce i Dobretići.
Od ostalih bitnih ciljeva koje treba ispuniti navodimo sljedeće:
• Aktiviranje obradivog zemljišta koje se sada nedovoljno i neadekvatno koristi, uz primjenu intenzivne
proizvodnje drvenastih i jagodastih voćnih vrsta;
• Zapošljavanje poljoprivrednih proizvođača na vlastitom imanju, uz angažovanje cijele porodice;
• Brži i stabilniji ekonomski razvoj Srednjebosanskog kantona;
• Povećanje materijalne osnove nosilaca proizvodnje i zadruga kao organizatora proizvodnje;
• Razvijanje kooperantskih odnosa na prostoru dijelovanja određene zadruge ili drugog subjekta koji se
bavi razvojem voćarske proizvodnje u primarnom kompleksu ili preradi; 2.1. Zahtjevi kontinentalnih voćnih vrsta u odnosu na položaj, ekspoziciju i
nadmorsku visinu
Za većinu voćnih vrsta, prije zasnivanja proizvodnih zasada, važno je pravilno odabrati položaj,
ekspoziciju i nadmorsku visinu, jer se u suprotnom, bez obzira na provedene mjere agropomotehnike i
zaštite od bolesti i štetočina ne mogu očekivati visoki proizvodni rezultati. Jabuka, kruška, šljiva, višnja
i trešnja imaju određene zahtjeve u odnosu na izbor položaja. Najbolji su osvijetljeni južni položaji,
a najmanje pogodni sjeverni. U većini poznatih proizvodnih reona jabuka daje najbolje rezultate na
sjevernim ekspozicijama i tu ostvaruje visoke prinose i dobar kvalitet plodova.
Blage južne padine pogoduju za gajenje jabuke i kruške, dok se šljiva može uspješno gajiti na nešto
strmijim terenima.
Nagib terena ima također uticaj na osvijetljenost, količinu vlage, mogućnost mehanizovane obrade i
na pojavu erozije.
Uspješno se gaje voćni zasadi na nagibu od 3-5%. Za veće plantažne zasade jabuke, kruške, šljive
ravni tereni su idealni, jer se intenzivna proizvodnja na njima najbolje može organizovati i sprovoditi.
Međutim, ravne površine mogu imati ponekad i negativan uticaj, jer se u slabije provjetrenim kotlinama
češće javljaju mrazevi a i visok nivo podzemne vode ima negativne posljedice, jer utiče na visinu
prinosa, redovnost rađanja te dugovječnost zasada. Većina drvenastih voćnih vrsta najbolje uspijeva na
nadmorskim visinama od 300-400 m, gdje je raspored padavina u toku vegetacije zadovoljavajući, a
relativna vlažnost zraka 70-80%. Treba napomenuti da se izboru navedenih faktora treba posvetiti veća
pažnja, naročito iz razloga što će kontinentalne voćne vrste ostati na određenom prostoru (mjestu) 15, 20
ili 30 godina i što se učinjene greške ne mogu lako ispraviti.
Jagodu treba forsirati uz rječne tokove, na plodnim i provjetrenim lokacijama, po mogućnosti od
300 do 800 metara nadmorske visine, što odgovara i malini, dok sa borovnicom treba ići na prostore od
1.000-1.200 m nadmorske visine, gdje uspijevaju i divlje forme.
2.1.1. Zahtjevi kontinentalnog voća u odnosu na kvalitet i osobine zemljišta
Većina voćnih vrsta ima odgovarajuće zahtjeve u odnosu na kvalitet i osobine zemljišta. Zemljište je
vrlo bitan faktor za postizanje visokih i stabilnih prinosa.
Tokom eksploatacije moguće ga je popravljati primjenom različitih agrotehničkih mjera, (čišćenje,
13
13
Program razvoja poljoprivrede SBK
nivelisanje, đubrenje, obrada, odvodnjavanje, navodnjavanje, kalcifikacija, i dr.). Kod raznih tipova i
osobina zemljišta stručnjaci na terenu će voditi brigu da prilikom izbora lokacije i donošenja odluke o
tome što će se gdje saditi ne bude grešaka. Iz ovih razloga se preporučuje uzimanje uzoraka zemljišta na
hemisku analizu, na osnovu koje će se odrediti potrebe zemljišta za stajnjakom i makroelementima, koje
je potrebno prilikom pripreme zemljišta dodati, prema zahtjevima određene voćne vrste.
Tako naprimjer borovnica traži obezbjeđenje pH vrijednosti od 4,3 do 4,8, što se korištenjem borovih
iglica, treseta, strugotina drveta, stajnjaka i piljevine može postići.
2.1.2. Putna mreža i komunikacijska povezenost sa prihvatno-prerađivačkim kapacitetima, vodni
tokovi i mogućnost navodnjavanja
Putna mreža i komunikacijska povezanost su vrlo važan faktor za normalno odvijanje procesa
proizvodnje svih voćnih vrsta koje će se gajiti na prostoru Srednjebosanskog kantona. Prije svega, to se
odnosi na prijevoz sadnog materijala, repromaterijala, ambalaže plodova i za obavljanje stručne pomoći
na terenu. Tamo gdje su putevi loši, plodovi voća trpe mehanička oštećenja tokom transporta, pa ne mogu
biti iskorišteni za svježu potrošnju ili sušenje, već se moraju koristiti za razne vidove tople prerade. Zato
proizvodne zasade treba koncentrisati uz dobru putnu mrežu i stalno raditi na poboljšanju unutrašnjeg i
vanjskog transporta, održavanjem postojeće mreže puteva i izgradnjom novih, kako bi se sirovina što brže
prevozila do kapaciteta za preradu koji su locirani u blizini voćnih zasada.
Mreža regionalnih puteva u Srednjebosanskom kantonu je vrlo razvijena, tako da od Sarajeva, preko
Kiseljaka, Busovače, Viteza, Travnika, pa do Bugojna, Gornjeg i Donjeg Vakufa, Jajca i Dobretića nije
teško doći dobrim asfaltnim putem. Sva navedena i druga mjesta povezana su asfaltnim i lokalnim
putevima, tako da postoje vrlo dobri uslovi za proizvodnju i prevoz na području cijelog kantona.
Ukoliko se podignu intenzivni voćni zasadi, potrebno je obezbijediti dovoljnu količinu vode tokom
vegetacije koja će se koristiti iz niza postojećih vodotokova rijeka, potoka ili akumulacija. Na širem
prostoru egzistira više rijeka: Lašva, Vrbas, Lepenica, kao i niz njihovih pritoka, trajnog ili sezonskog
karaktera.
Danas je zbog globalne promjene klime (visoke temperature, smanjene vlage u zraku itd.), potrebno
gotovo u svim voćnim zasadima za vrijeme vegetacije obezbjediti sistem za navodnjavanje „kap po kap“,
kako bi se proizvodnja voća mogla normalno odvijati bez rizika.
2.1.3. Anketiranje potencijalnih proizvođača i stručni pregled područja
Da bi se kvalitetno snimilo sadašnje stanje na terenu, potrebno je obaviti anketiranje potencijalnih
proizvođača u svakoj općini. Ovim će se dobiti realna slika o željama, stanju i mogućnostima svakog
domaćinstva koje se želi baviti robnom proizvodnjom voća. Analizom upitnika sužava se širi krug na
one proizvođače koji imaju većinu uslova za bavljenje proizvodnjom voća. To se uglavnom odnosi na
posjedovanje kvalitetnog zemljišta, mehanizacije, odgovarajuće radne snage, stočnog fonda i drugo.
Da bi se na cijeloj teritoriji kantona (12 općina) stekao bliži uvid u ambijentalno stanje, potreban
je izlazak eksperata za voćarstvo i zaštitu biljaka na teren, zajedno sa stručnjacima koji rade na određenom
prostoru. Ovdje se prije svega misli na pravilnu procjenu, zatim na pravilan izbor sorti, lokaciju i druge
faktore bitne za uspješno odvijanje proizvodnje i preradu voća. Sručnjak za zaštitu biljaka u području
širenja sadnje šljive treba procijeniti zaraženost područja šarkom ili nekom drugom bolesti koja može biti
limitirajući faktor za uspješnu proizvodnju voća.
2.1.4. Uređenje i priprema zemljišta
Da bi se parcela za voćnjak pripremila, potrebno je na vrijeme i kvalitetno obaviti sljedeće radove:
• Obaviti krčenje prethodne višegodišnje kulture i iznijeti biljne dijelove, kao što su korijenje, kamen i
ostalo, van parcele.
• Ukoliko je parcela (krčevina) dio šumskog prostora ili je tu bio stari voćnjak, sljedeće dvije do tri
14
14
Program razvoja poljoprivrede SBK
•
•
•
•
•
•
•
•
•
godine treba gajiti okopavine i vršiti zelenišno đubrenje (djetelinsko-travnom smjesom) koja se u
cvjetanju zaorava.
Uništavati korove upotrebom herbicida (na bazi glifosata), te obradom ili frezanjem najmanje mjesec
dana prije sadnje.
Ravnanje terena buldožerskom daskom tako da na parceli ne bude uvala (depresija).
Na strmim terenima preko 5% nagiba treba pribjeći izradi terasa i sadnju obaviti po izohipsama.
Obaviti meliorativno đubrenje unošenjem organske mase u vidu dobro zgorjelog ovčijeg ili goveđeg
stajnjaka prema hemijskoj analizi ili 40-60 t/ha, kao i mineralnog đubriva NPK 10:20:30 u količini od
800-1.000 kg/ha.
Ako postoji potreba popravke kiselosti treba izvršiti kalcifikaciju.
Obaviti površinsku obradu (dublje oranje) najmanje mjesec dana pred sadnju voćnjaka sa teškim
gusjeničarom ili jačim točkašem na dubini 40-50 cm, a ako to nije moguće, obaviti ručno kopanje rupa.
Tamo gdje u dijelovima parcele ima kamena treba koristiti podrivač (žizelu), radi uklanjanja istog.
U dijelu parcele gdje će se saditi jagoda zemljište mora biti usitnjeno i bez većeg kamena, jer će se
postavljati PVC-folija.
Za zasade borovnice treba obezbijediti svježi stajnjak, piljevinu, treset, borove iglice, šišarike četinara,
šumski humus kako bi se obezbijedila odgovarajuća kiselost (pH 4,3-4,8), potrebna za normalan rast
i plodonošenje.
2.2. Organizacija teritorije, razmjeravanje sadnih mjesta i plan sadnje
Kada je parcela poorana i izfrezana, određuje se pravac redova za sadnju voćnjaka. Ako se položaj
može birati, onda su najbolji pravci redova sjever – jug ili istok – zapad, jer se time najbolje koristi
sunčeva svijetlost i ne dolazi do zasjenjivanja. Na uglu parcele treba odrediti pravi ugao, a pomoću njega
se na dužini i širini parcele nanose tačke pružanja redova pomoću kraćih kočića.
Razmaci između redova su kod jabuke i kruške 3-4 m, kod trešnje 3-4 m a kod šljive na džanarici 4 m,
dok je kod slabo bujnih podloga razmak kod šljive 3 m. Kod jagode se na foliji sade dvije trake, jedna od
druge 20-30 cm a širina folije je 120-130 cm.
Borovnica se sadi između redova na razmaku 2,5 m. Nakon određivanja i obilježavanja redova,
obilježavaju se sadna mjesta prema zahtjevima određene vrste. Poslije sadnje u svakom zasadu treba
uraditi skicu (plan) zasada sa rasporedom redova i sorti na parceli. Ucrtavaju se putevi u parceli i ostave
se prostori od 3-4 metra pri ulasku i izlasku iz parcele radi lakšeg rada mašina u vrijeme obrade i zaštite
zasada od bolesti i štetočina.
2.3. Izbor sadnog materijala, sortiment i potrebne količine sadnica
Za zasnivanje novih voćnih zasada treba koristiti jednogodišnje razgranate ili nerazgranate sadnice.
Pri nabavci treba voditi računa o mjestu gdje je sadni materijal proizveden, kao i o sortama i podlogama
koje su korištene kod proizvodnje. Za prostor općina Srednjebosanskog kantona trebalo bi uzimati
sadnice renomiranih rasadnika lociranih u kontinentalnom dijelu BiH, koje su adaptirane na sličnu klimu
i zemljište. Uz sadni materijal treba tražiti odgovarajuću dokumentaciju (uvjerenje o sortnoj čistoći,
kvalitetu, te o zdravstvenom stanju, kao i deklaraciju). Prilikom preuzimanja većih količina sadnica,
stručno lice mora voditi računa da slučajno ne bismo unijeli zaražen materijal (rak korijena, bakterijsku
palež – Ervinia amilovora l. ili šarku šljive). Jedna od navedenih bolesti zastupljena u zasadu u većem
procentu može biti limitirajući faktor za uspješnu proizvodnju voća. 15
15
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/1. Prijedlog sorti i podloga za podizanje voćnih zasada
VRSTA:
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Jabuka
Šljiva
Kruška
Višnja
Trešnja
Kajsija
16
16
SORTA:
Marmolada
Arosa
Maya
Clery i Raurica
Willamette
Meeker
Thornfree
Čačanska bestrna
Džambo
Lohness
Berkley
Bluecrop
Bluerey
Coville
Herbert
Arkšam
Gala
Samared
Breburn
Ajdared
Elstar
Jonagold
Greny smith
Zlatni delišes-Rajnders
Čačanska rodna
Čačanska najbolja
Čačanska ljepotica
Stenley
Valjevka
Aženka 707
Viljamovka
Butira
Santa Marija
Konferens
Aleksandar Lukas
Citronka
Oblačinska
Rubin
Lotova
Šumadinka
Rexell i Keleris
Sju
Van
Bing
Stela
Lapins
Burlat
Sammit
Regina
Kečkemetska ruža
Mađarska najbolja
Prekoče
PODLOGA:
živić ili „frigo“ sadnica
izdanak
izdanak
izdanak
M-9 M-26 i MM-106
Džanarika
Sijanac i posrednik
MA-dunja
MA-dunja
MA-dunja
MA-dunja
MA-dunja
Izdanak
Gizela G-677
Prunus avium
Prunus avium
Prunus avium
Divlja trešnja
Gizela G-3,G-5, G-6 I COLT
Džanarika
Džanarika
Gizela
2009
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Voćne
vrste
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno sadnica
Tabela 2/2. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
17
17
Program razvoja poljoprivrede SBK
Predviđene količine sadnog materijala (Tabela 2/2. i Tabela 2/3.) moguće je obezbijediti u renomiranim
rasadnicima FBiH i to:
• Jagodu u rasadniku PZ „Prva Brazda“- Čelić i „Heko“ Bugojno.
• Malinu i kupinu u rasadnicima ZZ „Poljopromet“ Donji Vakuf, PZ „Prva Brazda“-Čelić, „Heko“
Bugojno i „Rubus“ Sapna.
• Borovnicu u rasadniku „Heko“Bugojno.
• Jabuku, krušku, šljivu, trešnju, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u rasadnicima „Voćni rasadnik
Srebrenik“, „Poljokomerc“ Kiseljak, ZZ „Visoko“, „Dominant“ Čapljina, „Agrostenly“ i dr.
Kada je riječ o kvalitetu i zravstvenom stanju obavezno dati prednost rasadnicima koji su pod
stručnom kontrolom, jer sortno čist i zdrav sadni materijal jedan je od bitnih faktora za postizanje uspjeha
u proizvodnji sirovine od voća. 18
18
280.000
168.000
23.331
40.000
11.420
30.300
7.616
560.667
2009
280.000
182.000
19.998
44.000
14.846
24.240
5.712
570.796
2010
320.000
182.000
19.998
44.000
15.988
24.240
5.712
611.938
2011
360.000
182.000
16.665
32.000
15.988
24.240
1.904
632.797
2012
320.000
168.000
19.998
36.000
12.562
30.300
3.808
590.668
2013
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
Voćne vrste
8
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
2009
8
26
6
6
46
2
1
1
17
8
2
31
2010
8
25
8
6
47
2
1
2
16
10
1
32
2011
7
30
7
5
49
2
0,5
1
19
7
1
30,5
2012
8
31
7
6
52
2
0,5
1
22
9
1
35,5
2013
Tabela 2/4. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
Voćne vrste
5
32
7
5
49
1
0,5
1
21
8
1
32,5
2014
320.000
210.000
16.665
40.000
15.988
24.240
1.904
628.797
2014
6
31
8
6
51
1,5
0,5
1
18
8
1
30
2015
320.000
210.000
16.665
56.000
13.704
24.240
1.904
642.513
2015
50
200
50
40
340
12,5
5
10
125
60
10
222,5
Ukupno hektara
2.200.000
1.302.000
133.320
292.000
100.496
181.800
28.560
4.238.176
Ukupno sadnica
Tabela 2/3. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
19
19
Program razvoja poljoprivrede SBK
Napomena: Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama došlo se do
određivanja učešća i to:
• područje općine Busovača 40%
• područje općine Kiseljak 20% i Novi Travnik 20%
• područje općine Fojnica 10% i Vitez 10%
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog voća po općinama učešće je slijedeće:
• Busovača 30% i Kiseljak 25%
• Novi Travnik 10%, Fojnica 15%, Kreševo 15% i Vitez10%
Proizvodnja sirovina na bazi jagodastog voća, kao i jabučastog i koštičavog voća bit će naslonjena na
kapacitet za preradu „Zdravlje“ iz Busovače.
20
20
7
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
2009
Jagoda
Voćne vrste
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
Tabela 2/5. Dinamika podizanja voćnih zasada u hiljadama ha u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
21
21
Program razvoja poljoprivrede SBK
Napomena: Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama došlo se do
učešća u %:
• Gornji Vakuf 25%, Donji Vakuf 25%, Bugojno 30%, Travnik 10% i Jajce 10%.
Kod raspoređivanja proizvodnje jabučastog i koštičavog voća, učešće je sljedeće:
• Gornji Vakuf 25%, Bugojno 25%, Donji Vakuf 25%, Travnik 20% i Jajce 10%.
Proizvedene sirovine na bazi jagodastog, jabučastog i koštičavog voća bit će naslonjene na kapacitete
za preradu „Heko“ iz Bugojna, „IMB“-Bugojno, „Biser“ Bugojno i ostale.
2.4. Uzgojni oblici i sistemi sadnje
• Za jabuku i krušku primjenit će se gusta sadnja sa uzgojnim oblikom „vitko vreteno“ i uz primjenu
sistema za navodnjavanje „kap po kap“, te upotrebu armature (stubovi, žica i letve).
• Šljiva, višnja, trešnja i kajsija gajit će se po sistemu jednoredog špalira, a uzgojni oblik će biti vitko
vreteno i poboljšana piramida. Primjenit će se sistem za navodnjavanje „kap po kap“;
• Jagode će se gajiti na PVC foliji, u dvorednoj sadnji, sa „frigo“ sadnicama (juli-avgust), i uz primjenu
sistema za navodnjavanje „kap po kap“ ispod folije,
• Malina će se gajiti po sistemu jednorednog špalira sa 2 žice i stubovima, te sa 6 paralelnih žica koje
idu kroz letve (za sortu Meeker),
• Borovnica će se gajiti po sistemu jednorednog špalira. 2.5. Održavanje zasada do roda
U okviru održavanja zasada voća u prve tri godine ili do roda primjenit će se slijedeće operacije:
•
•
•
•
•
•
•
Uzgojna rezidba sa ciljem formiranja odgovarajućeg oblika krošnje,
Primjena različitih pomotehničkih mjera i zahvata na krošnji,
Zelena rezidba u toku ljeta kao korektivna mjera uklanjanja suvišnih prirasta,
Redovna obrada rednog prostora, okopavanjem i primjenom herbicida,
Međuredni prostor u jabuke, kruške, šljive, trešnje i kajsije bit će zatravnjen i kosit će se mulčerom,
U zasadima maline, kupine i borovnice primjenit će se sistem obrade jalovi ugar uz često freziranje,
Redovno đubrenje zasada NPK đubrivima preko zemljišta i folijarno preko lista, a kod jagode i
borovnice i kristalonima,
• Redovna zaštita zasada od bolesti i štetočina tokom vegetacije,
• Postavljanje sistema za navodnajvanje i sistema protivgradne zaštite,
• Ostali radovi koji će se pojaviti tokom perida priprema za rod.
22
22
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/6. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 340 ha od jagodastog voća u punoj
rodnosti za subregion „A“
Voćne
vrste
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Prinos u
kg/ha
15.000
15.000
25.000
15.000
Cijena u
KM/kg
ploda
1.20
1.50
1.50
3.60
Proizvodnja
kg
750.000
3.000.000
1.250.000
600.000
5.600.000
Vrijednost
proizvodnje
KM
900.000
5.400.000
1.875.000
2.760.000
10.335.000
Troškovi
proizvodnje
KM
180.000
1080.000
375.000
432.000
2.067.000
Dobit
KM
720.000
4.320.000
1.500.000
1.728.000
8.268.000
Tabela 2/7. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 222,5 ha od jabučastog i koštičavog
voća u punoj rodnosti za subregion „A“
Voćne
vrste
Prinos u
kg/ha
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
16.000
20.000
20.000
20.000
30.000
30.000
Cijena u
KM/kg
ploda
1.80
1.50
1.00
0.60
0.80
1.00
Proizvodnja
kg
200.000
100.000
200.000
2.500.000
1.800.000
300.000
5.100.000
Vrijednost
proizvodnje
KM
360.000
150.000
200.000
1.500.000
1.440.000
300.000
3.950.000
Troškovi
proizvodnje
KM
72.000
30.000
40.000
300.000
288.000
60.000
790.000
Dobit
KM
288.000
120.000
160.000
1.200.000
1.152.000
240.000
3.160.000
U subregionu “A“, u kome su općine Busovača, Novi Travnik, Vitez, Kiseljak, Fojnica i Kreševo,
očekuje se na 340 ha jagodastog voća proizvodnja sirovine u punom rodu oko 5.600.000 kg dok će u istoj
regiji proizvodnja jabučastog i koštičavog voća biti oko 5.100.000 kg . Od obje grupe voćnih vrsta može
se prema današnjim cijenama očekivati ostvarena dobit od 11.428.000 KM.
Tabela 2/8. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 261 ha jagodastog voća u punoj rodnosti
za subregion „B“ za period 2009-2015 godine
Voćne
vrste
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Prinos u
kg/ha
15.000
15.000
25.000
15.000
Cijena u
KM/kg
ploda
1,20
1,80
1,50
3,60
4.315.000
Proizvodnja
kg
825.000
1.395.000
1.000.000
1.095.000
4.315.000
Vrijednost
proizvodnje
KM
990.000
2.511.000
1.500.000
3.942.000
8.943.000
Troškovi
proizvodnje
KM
198.000
502.200
300.000
788.400
1.788.600
Dobit
KM
792.000
2.008.800
1.200.000
3.153.600
7.154.400
23
23
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/9. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit ostvareni na 157 ha jabučastog i koštičavog
voća u punoj rodnosti za subregion „B“ za period 2008-2015 godine
Voćne
vrste
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
Prinos u
kg/ha
16.000
20.000
20.000
20.000
30.000
30.000
Cijena u
KM/kg
ploda
1.80
1.50
1.00
0.60
0.80
1.00
Proizvodnja
kg
1.760.000
1.800.000
270.000
3.830.000
Vrijednost
proizvodnje
KM
1.056.000
1.440.000
270.000
2.766.000
Troškovi
proizvodnje
KM
211.200
288.000
54.000
553.200
Dobit
KM
844.800
1.152.000
216.000
2.212.800
Ukupna proizvodnja u subregionima „A“ i „B“ kretala bi se u punoj rodnosti za jagodasto voće oko
9.915.000 kg. Ukupna proizvodnja koštičavog i jabučastog voća za oba subregiona kretala bi se oko
8.930.000 kg. Po odbitku troškova proizvodnje u punoj rodnosti za jagodičasto, koštičavo i jabučasto
voće za oba regiona „A“ i „B“ moguće je ostvarenje dobiti od 20.795.200 KM.
2.6. Predračuni troškova podizanja voćnih zasada sa pripremom zemljišta
U narednim tabelama dati su predračuni troškova za podizanje voćnih zasada sa pripremom zemljišta
za drvenaste i jagodaste voćne vrste:
24
24
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/10. Predračun troškova podizanja zasada jabuke sa pripremom zemljišta za 1 ha
Redni
broj
Vrsta radova i materijala
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Herbicidi
4.
Zemljišni insekticidi
5.
Sadnice jabuke
6.
Mrežice za zaštitu od zeca
7.
Kolje za obilježavanje sadnih mjesta
8.
Kolje uz sadnice
9.
Vezivo PVC
10.
Žica za naslon
11.
Stubovi za naslon drveni
12.
Letve za naslon
Sistremi za vodu „kap po kap“sa
13.
pumpom
14.
Sistem za protivgradnu zaštitu
Svega II (1-14)
III. MAŠINSKI RAD
15.
Duboko oranje
16.
Tanjiranje
17.
Frezanje
18.
Razni prevozi
19.
Mašinsko kopanje rupa sa sadnicama
20.
Kopanje rupa za naslon
21.
Kopanje rupa za zaštitu od grada
Svega III (15-21)
IV. LJUDSKI RAD
22.
Razmjeravanje sadnih mjesta
23.
Sadnja
24.
Postavljanje kolja i mrežica
25.
Postavljanje armature
Postavljanje sistema za vodu i
26.
protivgradne zaštite
27.
Razni utovari i istovari
28.
Stručni nadzor
Jedinica
mjere
Količina
uzorak
4
Po 1 ha
Cijena u
KM
50.00
kg
kg
l
kg
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kg
kom.
kom.
40.000
1.000
10
50
3.030
3.030
150
3.030
10
480
820
3.030
0,03
200,00
80,00
12,00
3,50
0,50
0,50
0,80
10,00
1,70
12,00
2,00
1.200,00
2.000,00
800,00
600,00
10.605,00
1.515,00
75,00
2.424,00
100,00
816,00
9.840,00
6.060,00
kom.
1
6.500
6.500,00
kom.
1
28.000
28.000,00
70.535,00
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
12,0
8,0
10,0
6,0
8,0
8,0
6,0
30,00
30,00
30,00
30,00
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
300,00
180,00
240,00
240,00
180,00
1740,00
Rd.
Rd.
Rd.
Rd.
5,0
10,0
4,0
8,0
35,00
35,00
35,00
35,00
175,00
350,00
140,00
280,00
Rd.
12,0
35,00
420,00
Rd.
3,0
35,00
105,00
300,00
Ukupno u
KM
200.00
V. Svega (22-28)
1.770,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
74.245,00
25
25
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/11. Predračun troškova podizanja zasada kruške sa pripremom zemljišta za 1 ha
Redni
broj
Vrsta radova i materijala
ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Herbicidi
4.
Zemljišni insekticidi
5.
Sadnice kruške
6.
Mrežice za zaštitu od zeca
7.
Kolje za obiljež. sad.mjesta
8.
Kolje uz sadnice
9.
Vezivo PVC
10.
Žica za naslon
11.
Stubovi za naslon drveni
12.
Letve za naslon
Sistremi za vodu „kap po
13.
kap“sa pumpom
Sistem za protivgradnu
14.
zaštitu
Svega II (1-14)
III. MAŠINSKI RAD
15.
Duboko oranje
16.
Tanjiranje
17.
Frezanje
18.
Razni prevozi
Mašinsko kopanje rupa sa
19.
sadnicama
20.
Kopanje rupa za naslon
Kopanje rupa za zaštitu od
21.
grada
Svega III (15-21)
IV. LJUDSKI RAD
Razmjeravanje sadnih
22.
mjesta
23.
Sadnja
24.
Postavljanje kolja i mrežica
25.
Postavljanje armature
Postavljanje sistema za vodu
26.
i protivgradne zaštite
27.
Razni utovari i istovari
28.
Stručni nadzor
Jedinica mjere
Po 1 ha
Količina
Cijena u KM
uzorak
4
50.00
Iznos u
KM
200.00
kg
kg
l
kg
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kg
kom.
kom.
40.000
1.000
10
50
1.904
1.904
150
1.904
10
480
820
1.904
0,03
200,00
80,00
12,00
3,50
0,50
0,50
0,80
10,00
1,70
12,00
2,00
1.200,00
2.000,00
800,00
600,00
6.664,00
1.515,00
75,00
2.424,00
100,00
816,00
9.840,00
6.060,00
kom.
1
6.500
6.500,00
kom.
1
28.000
28.000,00
66.594,00
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
12,0
8,0
10,0
6,0
30,00
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
300,00
180,00
Rs.
8,0
30,00
240,00
Rs.
8,0
30,00
240,00
Rs.
6,0
30,00
180,00
1.740,00
Rd.
5,0
35,00
175,00
Rd.
Rd.
Rd.
10,0
4,0
8,0
35,00
35,00
35,00
350,00
140,00
280,00
Rd.
12,0
35,00
420,00
Rd.
3,0
35,00
105,00
300,00
V. Svega (22-28)
1.770,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
70.304,00
26
26
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/12. Predračun troškova podizanja zasada šljive sa pripremom zemljišta za 1 ha
Redni
broj
Vrsta radova i materijala
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Herbicidi
4.
Zemljišni insekticidi
5.
Sadnice šljive
6.
Mrežice za zaštitu od zeca
7.
Kolje za obiljež. sad. mjesta
8.
Kolje uz sadnice
9.
Vezivo PVC
10.
Sistem za vodu „kap po kap“
11.
Sistem za protivgradnu zaštitu
Svega II (1-11)
III. MAŠINSKI RAD
12.
Duboko oranje
13.
Tanjiranje
14.
Frezanje
15.
Razni prevozi
Mašinsko kopanje rupa sa
16.
sadnicama
Kopanje rupa za protivgradnu
17.
zaštitu
Svega III (12-17)
IV. LJUDSKI RAD
18.
Razmjeravanje sadnih mjesta
19.
Sadnja
20.
Postavljanje kolja i mrežica
Postavljanje protivgradne
21.
zaštite
22.
Rasturanje stajnjaka
23.
Priprema i raznošenje sadnica
24.
Stručni nadzor
Jedinica
mjere
količina
uzorak
4
Po 1 ha
Cijena u
KM
50.00
kg
kg
l
kg
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
kg
kom.
30.000
800.00
10,00
50,00
1.142
1.142
100
1.142
6
1
1
0,03
200,00
80,00
12,00
3,50
0,50
0,50
0,80
10,00
6500
28.000
900,00
1.600,00
800,00
600,00
3.997,00
571,00
50,00
913,60
60,00
6.500,00
28.000,00
43.991,60
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
12,00
8,00
10,00
6,00
30,00
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
300,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
30,00
1.440,00
.
Iznos u KM
200.00
Rd.
Rd.
Rd.
4
12
2
35,00
35,00
140,00
420,00
70,00
Rd.
8
35,00
280,00
Rd.
Rd.
35
35
35,00
35,00
70,00
35,00
300,00
V. Svega (18-24)
1.315,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
46.946,60
27
27
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/13. Predračun troškova podizanja zasada višnje sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Herbicidi
4.
Zemljišni insekticidi
5.
Sadnice višnje
6.
Mrežice za zaštitu od zeca
Kolje za obiljež. sadnih
7.
mjesta
8.
Kolje uz sadnice
9.
Vezivo PVC
10.
Sistem za vodu „kap po kap“
Sistem za protivgradnu
11.
zaštitu
Svega II (1-11)
III. MAŠINSKI RAD
12.
Duboko oranje
13.
Tanjiranje
14.
Frezanje
15.
Razni prevozi
Mašinsko kopanje rupa sa
16.
sadnicama
Kopanje rupa za protivgradnu
17.
zaštitu
Svega III (12-17)
IV. LJUDSKI RAD
18.
Razmjeravanje sadnih mjesta
19.
Sadnja
20.
Postavljanje kolja i mrežica
Postavljanje protivgradne
21.
zaštite
22.
Rasturanje stajnjaka
23.
Priprema i raznošenje sadnica
24
Stručni nadzor
Jedinica
mjere
uzorak
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
Iznos u KM
200.00
kg
kg
l
kg
kom.
kom.
30.000
800.00
10,00
50,00
832,00
832,00
0,03
200,00
80,00
12,00
3,50
0,50
900,00
1.600,00
800,00
600,00
2.912,00
416,00
kom.
100
0,50
50,00
kom.
kom.
kg
625
4
1
0,80
10,00
6500
500,00
40,00
6.500,00
kom.
1
28.000
28.000,00
42.318,00
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
12,00
8,00
10,00
6,00
30,00
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
300,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
30,00
1.440,00
Rd.
Rd.
Rd.
3
8
2
35,00
35,00
105,00
280,00
70,00
Rd.
8
35,00
280,00
Rd.
Rd.
Rd.
2
1
35,00
35,00
70,00
35,00
300,00
Svega V (18-24)
1.140,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
45.098,00
28
28
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/14. Predračun troškova podizanja zasada trešnje sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Herbicidi
4.
Zemljišni insekticidi
5.
Sadnice trešnje
6.
Mrežice za zaštitu od zeca
Kolje za obiljež. sadnih
7.
mjesta
8.
Kolje uz sadnice
9.
Vezivo PVC
Sistem za vodu „kap po
10.
kap“
Sistem za protivgradnu
11.
zaštitu
Svega II (1-11)
III. MAŠINSKI RAD
12.
Duboko oranje
13.
Tanjiranje
14.
Frezanje
15.
Razni prevozi
Mašinsko kopanje rupa sa
16.
sadnicama
Kopanje rupa za
17.
protivgradnu zaštitu
Svega III (12-17)
IV. LJUDSKI RAD
Razmjeravanje sadnih
18.
mjesta
19.
Sadnja
20.
Postavljanje kolja i mrežica
Postavljanje protivgradne
21.
zaštite
22.
Rasturanje stajnjaka
Priprema i raznošenje
23.
sadnica
24.
Stručni nadzor
Svega V (18-24)
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
Iznos u KM
200.00
kg
kg
l
kg
kom.
kom.
30.000
800.00
10,00
50,00
625
625
0,03
200,00
80,00
12,00
3,50
0,50
900,00
1.600,00
800,00
600,00
2.187,00
312,50
kom.
100
0,50
50,00
kom.
kom.
625
4
0,80
10,00
500,00
40,00
kg
1
6500
6.500,00
kom.
1
28.000
28.000,00
Jedinica
mjere
uzorak
41.489,50
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
12,00
8,00
10,00
6,00
30,00
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
300,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
1.440,00
Rd.
3
105,00
Rd.
Rd.
8
2
35,00
35,00
280,00
70,00
Rd.
8
35,00
280,00
Rd.
2
35,00
70,00
Rd.
1
35,00
35,00
300,00
840,00
43.969,50
29
29
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/15. Predračun troškova podizanja zasada kajsije sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Herbicidi
4.
Zemljišni insekticidi
5.
Sadnice kajsije
6.
Mrežice za zaštitu od zeca
7.
Kolje za obilježa.sad.mjest.
8.
Kolje uz sadnice
9.
Vezivo PVC
Sistem za vodu „kap po
10.
kap“
Sistem za protivgradnu
11.
zaštitu
Svega II (1-11)
III. MAŠINSKI RAD
12.
Duboko oranje
13.
Tanjiranje
14.
Frezanje
15.
Razni prevozi
Mašinsko kopanje rupa sa
16.
sadnicama
Kopanje rupa za
17.
protivgradnu zaštitu
Svega III (12-17)
IV. LJUDSKI RAD
Razmjeravanje sadnih
18.
mjesta
19.
Sadnja
20.
Postavljanje kolja i mrežica
Postavljanje protivgradne
21.
zaštite
22.
Rasturanje stajnjaka
Priprema i raznošenje
23.
sadnica
24.
Stručni nadzor
Svega V (18-24)
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
30
30
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
Iznos u KM
200.00
kg
kg
l
kg
kom.
kom.
kom.
kom.
kom.
30.000
800.00
10,00
50,00
625
625
100
625
4
0,03
200,00
80,00
12,00
3,50
0,50
0,50
0,80
10,00
900,00
1.600,00
800,00
600,00
2187,00
312,50
50,00
500,00
40,00
kg
1
6500
6.500,00
kom.
1
28.000
28.000,00
Jedinica
mjere
uzorak
41.489,50
Rs.
Rs.
Rs.
Rs.
12,00
8,00
10,00
6,00
30,00
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
300,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
Rs.
6,00
30,00
180,00
1.440,00
Rd.
3
105,00
Rd.
Rd.
8
2
35,00
35,00
280,00
70,00
Rd.
8
35,00
280,00
Rd.
2
35,00
70,00
Rd.
1
35,00
35,00
300,00
840,00
43.969,50
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/16. Predračun troškova podizanja zasada jagode sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
Vodotopiva đubriva
3.
kristaloni
4.
Sadnice „frigo“
Kompletan sistem za
5.
navodnjavanje i folija
(1,3m)
6.
Ostali materijali
Svega II (1-6)
III. MAŠINSKI RAD
7.
Oranje
8.
Frezanja
Priprema gredica i
9.
postavljanje folija
10.
Razni prevozi
Svega III (7-10)
IV. LJUDSKI RAD
11.
Priprema sadnica
12.
Popravke gredice i folije
13.
Sadnja
14.
Dosadnja
15.
Stručni nadzor
Svega IV (11-15)
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
Iznos u KM
200.00
kg
kg
40.000
800.00
0,03
200,00
1.200,00
1.600,00
kg
70,00
80,00
560,00
kom.
40.000,00
0,60
24.000,00
kom.
1,0
1.400,00
1.400,00
kom.
2,0
40,00
80,00
28.840,00
Rs.
Rs
12,0
8,0
30,00
30,00
360,00
240,00
Rs.
6,0
30,00
180,00
Rs.
1,0
30,00
30,00
810,00
Rd.
Rd.
Rd.
Rd.
4,0
3,0
10,0
2,0
35,00
35,00
35,00
35,00
140,00
105,00
350,00
70,00
300,00
Jedinica
mjere
uzorak
965,00
30.815,00
31
31
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/17. Predračun troškova podizanja zasada maline sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Sadnice maline
4.
Kolje za razmjeravanje
Svega II (1-4)
III. MAŠINSKI RAD
5.
Oranje
6
Frezanje
7.
Razni prevozi
Svega III (5-7)
IV. LJUDSKI RAD
8.
Kopanje jaraka za sadnice
9.
Raznošenje stajnjaka
10.
Priprema sadnica
11.
Sadnja
12.
Postavljanje kolja i žica
13.
Stručni nadzor
Jedinica
mjere
uzorak
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
kg
kg
kom.
kom.
30.000,00
800,00
14.000,00
100,00
0,03
200,00
0,60
0,80
900,00
1.600,00
8.400,00
80,00
10.980
Rs.
Rs.
Rs.
12,0
8,0
2,0
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
60,00
660,00
Rd.
Rd
Rd
Rd.
Rd.
8,0
3,0
3,0
20,0
10,0
35,00
35,00
35,00
35,00
35,00
280,00
105,00
105,00
700,00
350,00
300,00
Iznos u KM
200.00
Svega (8-13)
1.840,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
13.680,00
Tabela 2/18. Predračun troškova podizanja zasada kupine sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Sadnice kupine
4.
Kolje za razmjeravanje
Svega II (1-4)
III. MAŠINSKI RAD
5.
Oranje
6
Frezanje
7.
Razni prevozi
Svega III (5-7)
IV. LJUDSKI RAD
8.
Kopanje jaraka za sadnice
9.
Raznošenje stajnjaka
10.
Priprema sadnica
11.
Sadnja
12.
Postavljanje kolja i žica
13.
Stručni nadzor
Jedinica
mjere
uzorak
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
kg
kg
kom.
kom.
30.000,00
800,00
3.333
150
0,03
200,00
0,80
0,80
900,00
1.600,00
2.666,40
120,00
5.286,40
Rs.
Rs.
Rs.
12,0
8,0
2,0
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
60,00
660,00
Rd.
Rd
Rd
Rd.
Rd.
5,0
2,0
2,0
10,0
10,0
35,00
35,00
35,00
35,00
35,00
175,00
70,00
70,00
350,00
350,00
300,00
Iznos u KM
200.00
Svega (8-13)
1.315,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
7.461,40
32
32
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 2/19. Predračun troškova podizanja zasada borovnice sa pripremom zemljišta za 1 ha
Red
Vrsta radova i materijala
Br.
I. ANALIZA ZEMLJIŠTA
II. MATERIJAL
1.
Stajnjak ovčiji ili goveđi
2.
NPK 10:20:30
3.
Sadnice borovnice
Piljevina,treset,borove
4.
iglice,strugotina drveta
5.
Kolje za razmjeravanje
Svega II (1-5)
III. MAŠINSKI RAD
6.
Oranje
7.
Frezanje
8.
Razni prevozi
Svega III (6-8)
IV. LJUDSKI RAD
9.
Kopanje kanala za sadnice
Raznošenje
10.
stajnjaka,piljevine,treseta
i dr.
11.
Priprema sadnica
12.
Sadnja
13.
Stručni nadzor
količina
4
Po 1 ha
Cijena u KM
50.00
Iznos u KM
200.00
kg
kg
kom.
30.000,00
800,00
4.000,00
0,03
200,00
5,00
900,00
1.600,00
20.000,00
kom.
8.000,00
0,50
4.000,00
100,00
0,80
80,00
Jedinica
mjere
uzorak
26.580,00
Rs.
Rs.
Rs.
12,0
8,0
2,0
30,00
30,00
30,00
360,00
240,00
60,00
660,00
Rd
8,0
35,00
280,00
Rd
5,0
35,00
175,00
Rd.
Rd.
2,0
10,0
35,00
35,00
70,00
350,00
300,00
Svega (9-13)
1.175,00
Ukupno: (I+II+III+IV+V)
28.615,00
Napomena: Broj sadnica i razmak sadnje borovnice, vršit će se od bujnosti sorte i raspoložive
mehanizacije.
33
33
Program razvoja poljoprivrede SBK
3. PROIZVODNJA ŽITA
Uvod
Srednjebosanski kanton, kao pretežno brdsko-planinski, nije značajniji proizvođač žita. Ipak,
proizvodnji žita se mora posvetiti daleko veća pažnja, jer ne postoje druge biljne vrste koje mogu značajnije
angažovati oranice. Ukoliko se ne prihvati ovakav pristup, u Srednjebosanskom kantonu će se nastaviti
trend daljnjeg uvećavanja neobrađenih oranica, slično kao u ostalom dijelu F BiH. U poslijeratnom
periodu, bez obzira na niz dokumenata, nisu dati odgovori na pitanja: šta su kočnice u razvoju sektora,
kako ih prevazići, kako i kojim biljnim vrstama angažovati oranične površine, kako podići postojeći nivo
proizvodnje, za koga proizvoditi itd.
3.1. Analiza postojeće proizvodnje
U strukturi sjetve strnog žita (3.620 ha) ozima pšenica zauzina 49,0 %, ječam 28,2 %, raž 10,8 %, zob
10,3 % i tritikale 1,7 %. Prinosi su izrazito niski (Tabela 3/2 i 3/3). Ovakvi prinosi uglavnom su rezultat
neorganizovanosti, sjetve necertificiranog sjemena, pogrešne agrotehnike i dr. Ukupna proizvodnja je
vrlo niska i iznosi 9.352 tone. Na hljebno žito (pšenica i raž) otpada 64,8 %. Uglavnom se proizvodi za
vlastite potrebe i nešto za mlinove, a ostatak za mješaone stočne hrane. Računa se da je potrošnja zrna
150 kg/stanovniku, što znači da se za potrebe stanovništa u SBK iz vlastite proizvodnje obezbjeđuje 15,3
%. Razlika od 84,7 % se uvozi, slično kao i u drugim kantonima F BiH.
Mlinovi i mješaone stočne hrane su u privatnom vlasništvu. Sirovinsku bazu obezbjeđuju uglavnom iz
uvoza (Mađarska i Hrvatska). Domaću proizvodnju hljebnog žita zamjenjuju za brašno na principu: 100
kg zrna za 50 kg brašna (tip 500) ili 60 kg brašna (tip 850).
Mlin u Bugojnu ima kapacitet od 100 t/24 h. Trenutna angažovanost kapaciteta je cca 50 %. Proizvodi
brašno od pšenice i raži. Od domaće proizvodnje u 2008. godini su otkupili cca 40 t raži i 150 t pšenice,
po cijeni od 0,43 KM/kg, bez PDV-a. Ova količina se preradi za 48 sati.
Mlin u Jajcu ima kapacitet od 55 t/24 h, trenutno radi punim kapacitetom, proizvodi samo pšenično
brašno. Ovaj mlin je u 2008.godini otkupio 2.500 t pšenice iz Posavskog kantona po cijeni od 0,45 KM/
kg, bez PDV-a i 2.000 t pšenice iz SBK po cijeni od 0,40 KM/kg, bez PDV-a. Dakle, domaća proizvodnja
se preradi za nepuna 3 mjeseca.
Kukuruz se u SBK proizvodi na cca 1.600 ha. Uglavom se proizvodi kukuruz za zrno (74 %), sa vrlo
niskim prosječnim prinosom. Silažni kukuruz se proizvodi na nešto više od 400 ha, uz veoma nizak
prinos zelene mase (tabele 3/2 i 3/3). Nepovoljan odnos proizvodnje zrno/silaža je pokazatelj lošeg
stanja u stočarskoj proizvodnji. U naprednim zemljama spremanje kukuruzne silaže je zastupljeno u
daleko većem procentu. Naime, razvijena stočarska proizvodnja čini primarne poljoprivredne proizvode
znatno vrjednijim, kako sa gledišta ishrane, tako i sa gledišta novčane vrijednosti. S druge strane,
silažni kukuruz ranije napušta njivu, što je povoljno sa stanovišta jesenje sjetve. Takođe se izbjegavaju
troškovi sušenja zrna.
Prema podacima iz ankete koju su provele nadležne stručne službe u svim općinama, Srednjebosanski
kanton raspolaže sa 1.755 traktora, 2.429 traktorskih priključaka te sa 54 žitna kombajna. Iako se anketnim
upitnikom nije detaljnije ulazilo u analizu starosti i strukture mehanizacije, može se realno pretpostaviti
da je mehanizacija zastarjela, nekompletna te da ne odgovara potebama savremene proiozvodnje. U
budućnosti bi trebalo izvršiti detaljnu analizu svakog gazdinstva kao i njegove sjetvene strukture. Svako
gazdinstvo ne bi trebalo da ima sve mašine, već se moraju nadopunjavati, udruživati, uslužno iznajmljivati.
Za šire područje mehanizacija se mora optimalizirati po principu kompletiranja proizvodnih linija ili
tzv. mašinskih prstenova. Uočeno je da nedostaju sjetvospremači, pneumatske sijačice, silažni kombajni,
ratarske prskalice, priključci za izuzimanje silaže i dr.
34
34
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/1. Oranična površina po načinu korištenja u Srednjebosanskom kantonu (ha)
2006
Općina
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
UKUPNO:
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.872
1.130
1.637
4.857
1.915
4.900
5.851
5.476
2.160
2.089
8.468
3.028
47.383
2007
Ukupno
Žito
2.654
1.127
5
578
1.118
3.651
1.080
1.471
683
740
1.220
2.390
16.717
660
553
0
127
235
555
197
576
68
430
521
1.030
4.952
Ugari,
neobr.
oranice
3.210
0
1.632
4.267
795
1.237
4.738
3.991
1.470
1.321
7.246
621
30.528
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.744
1.178
1.637
5.658
1.915
4.900
5.851
5.463
2.229
2.009
8.437
3.122
48.143
Ukupno
Žito
2.593
1.171
5
573
1.169
3.710
1.191
1.307
702
720
1.307
2.453
16.901
704
561
0
152
278
570
202
543
55
430
555
1.010
5.060
Ugari,
neobr.
oranice
3.134
0
1.633
5.068
745
1.169
4.625
4.140
1.518
1.258
7.128
652
31.070
Izvor: Statistički godišnjak Zavoda za statistiku F BiH, 2007
Tabela 3/2. Ostvareni prinosi žita u Srednjebosanskom kantonu
2006
Žito
Pšenica
1.712
Raž
2007
Prinos, tona
Ukupno
po ha
5.366
3,1
Požnjevena
površina u ha
Prinos, tona
Ukupno
po ha
4.939
2,8
Požnjevena
površina u ha
1.775
387
1.198
3,1
391
1.123
2,9
1.045
2.999
2,9
1.021
2.214
2,2
390
1.007
2,6
373
872
2,3
0
0
0,0
60
204
3,4
Kukuruz-zrno
1.161
3.849
3,3
1.181
1.393
1,2
Kukruz-krma
342
6.226
18,2
414
5.318
12,8
5.037
20.645
4,098
5.215
16.063
3,08
Ječam
Zob
Tritikale
UKUPNO:
Izvor: Statistički godišnjak Zavoda za statistiku F BiH, 2007
Tabela 3/3. Prinos usjeva žita u SBK po općinama u 2007.godini
Općina
Pšenica
Raž
Ječam
Zob
Kukuruz za zrno
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
1.350
15,0
100
10,0
--480
12,0
72
18,0
900
18,0
105
7,0
340
10,0
17
5,5
Bugojno
Busovača
Dobretići
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
t
640
189
-80
403
754
50
599
6
t/ha
4,0
1,3
-4,0
3,1
2,6
1,1
2,7
1,0
t
492
28
-20
136
100
-186
2
t/ha
4,1
1,4
-4,0
2,9
2,5
-2,0
1,0
t
405
40
-36
107
473
74
106
41
t/ha
1,5
1,3
-3,0
2,9
2,7
1,3
1,9
1,1
t
180
68
-15
70
75
12
10
2
t/ha
3,0
1,1
-3,0
2,7
2,5
1,2
1,0
1,0
t
120
300
-106
106
38
158
198
7
t/ha
3,0
1,0
-2,0
2,8
2,5
1,8
1,3
1,2
Novu Travnik
390
2,6
69
2,3
145
2,3
60
2,0
38
1,5
40
5,0
906
1.002
5.019
2,7
3,6
2,8
50
60
1.143
2,5
3,2
2,9
250
573
2.250
2,5
3,0
2,2
30
364
886
2,0
2,8
2,3
120
209
1.394
1,5
0,5
1,2
1.580
334
5.318
15,2
6,0
12,8
Travnik
Vitez
UKUPNO:
Izvor: Statistički bilten Federalnog zavoda za statistiku u 2007. godini
35
35
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/4. Koncentracija proizvodnje žita u SBK po općinama
Općina
Travnik
Zastupljenost
oranica
ha
%
8.437
17,53
Dosadašnji obim proizvodnje
Pšenica
Raž
Ječam
t
%
t
4
%
11,12
t
%
t
1
%
29,71
3
18,00
2
20,32
2
4
25,39
9,03
2
1
21,03
25,47
3
1
8,47
41,09
5
3
6,40
16,93
5
4,76
4
7,90
5
7,68
12,16
11,94
11,76
4
12,76
1
43,05
11,35
10,18
6,49
5
3
1
11,94
15,03
19,97
2
4
16,28
8,75
Vitez
5.463
4.900
3.122
Kreševo
2.229
4,63
Novi Travnik
2.009
4,18
5
6,04
Fojnica
1.915
3,98
3
11,90
Dobretić
1.637
3,40
Busovača
1.178
2,45
48.143
100,0
Bugojno
Donji Vakuf
Kiseljak
Gornji Vakuf
UKUPNO:
Kukuruz-krma
%
18,06
5.851
5.744
5.658
Jajce
Zob
t
2
77,76
86,02
80,38
85,46
87,46
Prvih 6 općina raspolažu sa 74,92 % oranica, tako da se i koncept unaprjeđenja proizvodnje žita
usmjerava prema njima. U drugom dijelu tabele rangirano je 5 općina sa ukupnim obimom proizvodnje
iznad 75 %. S obzirom na rapoložive oranice te na nizak nivo proizvodnje žita, posebnu pažnju treba
usmjeriti na općine Jajce i Donji Vakuf.
3.2. Ograničavajući faktori
Ograničavajući faktori u primarnoj proizvodnji žita su:
• ne postoji aktivna uloga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kako bi se neki
ključni poljoprivredni proizvodi/proizvodnje zaštitili od vanjske konkurencije, što omogućava i sam
sporazum CEFTA,
• ne postoji jasna i konzistentna agrarna politika u Srednjebosanskom kantonu, uostalom kao i u F BiH,
• prisutni su različiti pristupi na nivou kantona, F BiH i RS-a,
• ne postoji zakon o restituciji BiH,
• usitnjenost posjeda kao rezultat još važećeg Zakona o nasljeđivanju iz SFRJ 2,
• općinska politika pretvorbe poljoprivrednog zemljišta nije adekvatna jer se najplodnije oranice trajno
uništavaju izgradnjom raznih objekata i infrastrukture,3
• udar izvana i iznutra na zadruge i zadružnu imovinu kao organizatore proizvodnje i otkupa,
• sva ratarska proizvodnja se obavlja u tzv.suhom ratarenju, što otežava stabilizaciju i povećanje prinosa,
• zapuštenost i neuređenost oranica na kojima je veoma teško profitabilno proizvoditi (jedan dio oranica
slabije plodnosti, sa jačim nagibom, u dolinama rijeka podložne su plavljenju u proljeće),
• neadekvatna poticajna politika u kantonima i F BiH (izjednačavanje robnih proizvođača i socijalnih
kategorija, nepostojanje kantonalnog Zakona o poticajima, izdvajanje simboličnih sredstava, raspodjela
putem tzv. odluka, raspodjela federalnih poticaja putem tzv. kantonalnih kvota i dr.),
• zastarjeli mehanizacija i agrotehnička rješenja, necertificirano sjeme, neadekvatan sortiment,
nedostatak stručnih znanja i vještina,
• savjetodavna i izvještajno-prognozna služba nisu u funkciji primarne proizvodnje,
2
3
U zadnjih 50-tak godina u BiH je prisutan trend koji je suprotan procesu koncentracije posjeda u zapadnoj Evropi. Broj vlasnika se stalno
povećava, a veličina posjeda se smanjuje.
Po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 1998. godine, u članu 60. je data mogućnost da se poljoprivredno zemljište, bez obzira na
kategoriju, ukoliko nije obuhvaćeno prostornim planom, odlukom općine, odnosno kantona, može koristiti u nepoljoprivredne svrhe.
36
36
Program razvoja poljoprivrede SBK
• nedostatak registara polj. proizvođača, raznih evidencija, tržišnih informatora itd,
• zemljišne knjige nisu ažurirane (katastar, gruntovnica), tako da stvarno stanje ne odgovara stanju u
knjigama.
3.3. Prijedog koncepta i njegova analiza
U koncipiranju razvoja i unaprjeđenja primarne poljoprivredne proizvodnje pa tako i proizvodnje žita
mora se početi od sljedećih premisa :
• SBK raspolaže sa 48.143 ha oranica. Površina od 0,19 ha oranica po stanovniku približava ovaj kanton
mogućem minimumu.4
• U ovom kantonu se ne obrađuje ili se ne sije 64,5 % oranica, a od obrađenog dijela žito zauzima cca
30 % oranica.
• Prosječni prinosi su višestruko niži u poređenju sa prinosima zemalja sa sličnim zemljišno-klimatskim
prilikama (Slovenija, Austrija i dr.).
• Na području kantona su u funkciji dva mlina (Bugojno i Jajce) i pet mješaona stočne hrane koji svoju
proizvodnju baziraju na uvoznoj sirovini. S druge strane, pšenica i raž iz domaće proizvodnje se
otkupljuju po principu robne razmjene.
• Na području kantona (Kiseljak) se nalazi postrojenje za doradu sjemena strnog žita koje je van funkcije
od 1998. godine.
• Na području kantona egzistira jedan registrirani proizvođač sjemena strnog žita koji je u 2007/2008
godini proizveo cca 17 tona naturalnog sjemena ozime pšenice, a koje je doradio u 200 km udaljenom
doradbenom centru u Odžaku.
• Na području kantona se proizvodi sjemenski krompir na površinama od 70-80 ha, na višim nadmorskim
visinama, što otvara mogućnost proizvodnje sjemenske raži i tritikala u dvopoljnom plodoredu.
Na osnovu prethodno izloženog predlaže se sljedeći koncept:
1. Aktiviranje doradbenog kapaciteta i organizovanje proizvodnje sjemenske pšenice, ječma, raži i
tritikala za potrebe SBK i šire.
2. Organizovanje proizvodnje žita koja će biti u funkciji stočarske proizvodnje (ječam i tritikale za
mješaone stočne hrane te proizvodnja silažnog kukuruza),
3. Proizvodnja hljebnog žita (pšenica, raž, te heljda kao postrni usjev)
4. Organska proizvodnja žita za ljudsku ishranu (kukuruz, pšenica, raž, heljda).
3.4. Sjemenska proizvodnja strnog žita (pšenica, ječam, raž i tritikale)
Ne treba posebno isticati važnost sorte kao faktora proizvodnje. Smatra se da samo sorta, u povećanje
prinosa učestvuje sa 50 %, a svi ostali faktori 50 %. S druge strane, u svim važnijim dokumentima
proizvodnja sjemena i sadnog materijala se ističu kao strateško opredjeljenje za F BiH.
Prema podacima Vanjsko-trgovinske komore BiH, uvoz sjemena strnog žita u 2007. godini je iznosio 4,6 milona
KM. Za sadašnji nivo proizvodnje F BiH potrebe u sjemenu strnog žita zadovoljava tek sa 11-12 %. Uvoz sjemena
kukuruza u 2007. godini je 9,5 miliona KM. Federacija Bosne i Hercegovine je potpuni ovisnik o sjemenu hibrida
kukuruza. Ista je situacija i sa većinom repromaterijala: mineralno gnojivo, pesticidi i dr. Uvoznici i ekskluzivni
distributeri sjemena su uglavnom na području RS. Oni diktiraju cijene, često na tržište plasiraju sjeme sumnjivog
kvaliteta, predeklarisano sjeme, staro i po nekoliko godina (slučaj „Heko“ d.d.Bugojno iz 2008.godine). U F BiH
nije zaživjela permanentna konrola kvaliteta uvezenih poljoprivrednih proizvoda. Takođe se koristi neefikasnost
inspekcijskih službi. Pošto BiH nema nacionalnu sortnu listu, nameće se jedno rješenje: direktno prihvatanje
Sortne liste EU. Na taj način bi se riješilo pitanje manipulacije sa sjemenom i pojačala konkurencija. Uvozilo bi
se najkvalitetnije sjeme za naše agroekološke uslove (Slovenija, Austrija, Švicarska i dr.).
4
Minimum je 0,17 ha oranica po stanovniku. Manju površinu od minimuma 1990. godine imali su Egipat, Bangladeš, Vijetnam i Kenija.
Predviđa se da će 2025. god. broj takvih država biti 29. Među njima će sigurno biti i BiH.
37
37
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tokom 1995. godine, od strane GTZ-a općini Kiseljak je donirano postrojenje za doradu sjemena
strnog žita renomirane njemačke firme Petcus, čiji je kapacitet 1.200 kg/h. U poslijeratnom periodu
pokrenuta je proizvodnja, doradbeni centar je u Brestovskom stavljen u funkciju, dorađene su izvjesne
količine sjemenske pšenice i raži, proizvedene na području Kiseljaka, Bugojna i Donjeg Vakufa.
Zbog neispunjavanja zakonskih uslova firma „Agraria“ Kiseljak je izbrisana iz Registra proizvođača
i Registra dorađivača sjemena, a doradbeni centar je već nekoliko godina van funkcije i nalazi se kod
privatnih lica. Prvi uslov za unaprjeđenje proizvodnje strnog žita je iznalaženje načina kako bi se
ovo postrojenje ponovo stavilo u funkciju. Pri odabiru novog korisnika-dorađivača moraju se utvrditi
kriteriji zajedno sa predstavnicima federalnih stručnih službi te sa Udruženjem proizvođača sjemena i
sadnog materijala F BiH:
Doradbeni centar locirati uz glavne putne komunikacije SBK, u centru proizvodnog područja radi
smanjena transportnih troškova (6 općina),
Iskoristiti neki od već postojećih, obično devastiranih objekata za adaptaciju i smještaj postrojenja,
skladišni prostor, prostor u dvorištu za smještaj silosa za naturalnu robu te za kolsku vagu.
Slika 3/1. Postrojenje za doradu u Odžaku
Slika 3/2.Izdvajanje nekvalitetnog zrna
Slika 3/3. Pakovanje dorađenog sjemena
Slika 3/4.Sjeme spremno za transport
Da bi se zasijale postojeće površine certificiranim sjemenom potrebno je blizu 900 tona sjemena
strnog žita. Novčana vrijednost sjemena, prikazana u tabeli 3/5, iznosi 806.600,00 KM. Zbog izrazito
niskih prinosa, procjenjuje se da se 50 % površina ne sije certificiranim sjemenom.
38
38
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/5. Potrebne količine sjemena i njihova vrijednost za sadašnji nivo proizvodnje
Žito
1.Pšenica
2.Raž
3.Ječam
4.Zob
5.Tritikale
Ukupno strno žito:
6.Kukuruz za zrno
7.Kukuruz za krmu
Ukupno kukuruz:
SVEUKUPNO:
Potrebna količina
sjemena (kg)
497.000
78.200
224.620
67.140
13.200
880.160
18.896
6.831
25.727
Norma sjetve
(kg/ha)
280 (600 z/m2)
200 (350 z/m2)
220 (400 z/m2)
180 (500 z/m2)
220 (550 z/m2)
MPC
(KM/kg)
0,90
1,00
0,90
1,00
0,90
60.000 zrna
75.000 zrna
180,0 KM/ha
252,0 KM/ha
905.887
Ukupno
(KM)
447.300,0
78.200,0
202.158,0
67.140,0
11.880,0
806.678,0
212.580,0
104.328,0
316.908,0
1.123.586,0
Napomena: MPC sjemena kukuruza su iz aprila 2008. godine, a MPC sjemena strnog žita su iz oktobra
2008.godine.
Za organizovanje sjemenske proizvodnje na području SBK u dvopoljnom plodoredu potrebno je
angažovati 520 ha najboljih oranica. Sa površina od 260 ha bi se zadovoljile poterbe SBK za sjemenom
strnog žita (tabela 3/6.). U narednoj sjetvi bi se zasijalo vlastitim sjemenom (SRI kategotija) više od 4.000
ha, sa očekivanim urodom od 16.000 tona zrna.
Površine pod sjemenskim krompirom, na nadmorskim visinama cca 1.000 m, koristile bi se za
sjetvu raži i tritikala (70-80 ha). Sjemenska proizvodnja pšenice i ječma bi se organizovala na najplodnijim
zeljištima u dolinama rijeka (cca 200 ha-u dvopolju 400 ha). Poželjno bi bilo da parcele za ovu proizvodnju
budu minimalno 4-5 ha.
Tabela 3/6. Projekcija potrebnih površina i vrijednost proizvodnje sjemena strnog žita
Žito
1.Pšenica
2.Raž
3.Ječam
4.Tritikale
UKUPNO:
Potrebna površina
(ha)
150
40
60
10
260
Planirani prinos
(t/ha)
5,0
3,0
4,0
5,0
Količina
sjemena (kg)
675.000
108.000
216.000
45.000
1.044.000
Vrijednost
sjemena (KM)
607.500,00
108.000,00
194.400,00
40.500,00
950.400,00
Može se
zasijati (ha)
2.400
540
982
205
4.217
Količina sjemena u tabeli 3/6. je obračunata uz 10 % gubitka u doradi. Vrijednost lomljenog i sitnog
zrna koje koriste mješaone stočne hrane je 0,20 KM/kg, što ukupno iznosi 23.200 KM. Vrijednost slame
se ne obračunava jer se smatra da je njena vrijednost jednaka troškovima spremanja (baliranja). Kod
procjene prinosa zrna i slame uzima se obračunski odnos 1:1.
Kalkulativna cijena dorade je 0,18 KM/kg, što znači da bi cijena koštanja dorade iznosila 208.800 KM.
Za korištenje sistemičnog fungicida iz poticaja bi se obezbijedilo dodatnih 18.633,60 KM. Za doradu
1.000 tona sjemena, uz 8-časovno radno vrijeme je potrebno (1,2 t/h x 8 h = 9,6 t = 100 dana) cca 3,5
mjeseca, što znači da bi se dorada morala obavljati u dvije smjene, kako bi se vrijeme dorade skratilo na
1,7-2,0 mjeseca.U jednoj smjeni neophodno je angažovanje tri radnika.
Iz analize ekonomičnosti sjemenske proizvodnje je vidljivo da se za svaku uloženu 1,0 KM ostvari
dobit 0,18 KM.
39
39
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/7. Planska kalkukacija proizvodnje sjemenske pšenice, OS-SRI, sa 14 % vlage, na bazi
referentnog prinosa od 5.000 kg/ha
Pokazatelji
Količina
Jedinica
mjere
I. PRIHODI
1. Prinos zrna, SRI
4.500
kg
2. Slama
-kg
3. Poticaji
-KM/kg
4. Otpad iz dorade (cca 10 %)
500
kg
Ukupno prihodi:
II. TROŠKOVI PROIZVODNJE
1. Sjeme (OS)
250
kg
2. Mineralno gnojivo:
NPK 15:15:15
450
kg
KAN (27%N)
300
kg
Ukupno mineralno gnojivo:
3. Pesticidi:
Secator
0,33
l
Fastac
0,01
l
Duet
0,5
l
Ukupno pesticidi:
4. Mehanizovane operacije:
Oranje
1
Tanjiranje
2
Sjetvospremač
1
Rasturanje mineralnog gnojiva
3
Sjetva
1
Prihrana
2
Tretiranje pesticidima
2
Kombajniranje
1
Transport
1
Ukupno troškovi mehanizacije:
5. Zakup zemljišta
ha
6. Osiguranje usjeva
ha
7. Usluge stručnog nadzora i lab.
ha
analize
8. Ostali troškovi
paušal
Ukupno troškovi proizvodnje:
III. TROŠKOVI DORADE NATURALNE PŠENICE
Amortizacija, plate, energija,
fungicid, ambalaža, deklaracije i
5.000
kg
sl.
IV . Ukupni troškovi proizvodnje sjemenske pšenice (II+III)
Jedinična cijena
(KM)
Ukupno
(KM/ha)
0,90
-0,16
0,20
4.050,00
-800,00
100,00
4.950,00
1,99
497,5,00
1,80
1,05
810,00
315,00
1.622,50
40,0
15,0
60,0
40,00
15,00
60,00
115,00
200,00
100,00
50,00
50,00
100,00
50,00
100,00
200,00
200,00
200,00
50,00
150,00
100,00
100,00
200,00
200,00
50,00
1250,00
100,00
100,00
50,00
80,00
3.317,50
0,18
900,00
4.217,50
Finansijski rezultat:
Dobit (ukupni prihod – ukupni troškovi)........................................................................732,50 KM
Cijena koštanja (ukupni troškovi/prinos)........................................................................0,85 KM/kg
Stopa akumulacije (dobit x 100/ukupni troškovi proizvodnje)......................................17,37 %
Ekonomičnost (ukupni prihodi/ukupni troškovi)...........................................................1,18
Sjemenska proizvodnja pšenice i tritikala čini 68,2 % od ukupne sjemenske proizvodnje, sa izračunatom
dobiti od 732,5 KM/ha. Međutim, prosječna dobit cjelokupne sjemenske poizvodnje je 495,7 KM/ha.
Ovo nije čista dobit, jer u kalkulacijama nisu uračunati fiksni troškovi koji se obračunvaju na nivou
gazdinstva, a ne na nivou pojedinih proizvodnji.
40
40
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/8. Akcioni plan proizvodnje sjemena strnog žita (Institucionalni okvir)
Cilj/aktivnost
1. Prioritet za sjem. proizvoodnju kod
dodjele zemljišta
2. Federalni poticaji za sjemensku
proizvodnju 800 KM/ha
3. Federalni poticaji za sistemični
fungicid u doradi (20 KM/t)
4. Savjetodavna i Izvještajnoprognozna služba u SBK
5. Program spašavanja I,II,III,IVa
i IV b klase zemljišta i rejonizacija
proizvodnje
Nosioc aktivnosti
-Općine
-SBK
-MPVŠ SBK
-MPVŠ F BiH
-MPVŠ SBK
-MPVŠ F BiH
-MPVŠ SBK
-MPVŠ F BiH
-MPVŠ SBK
-Općine
-Inspekcija
ROKOVI
početak
kraj
Izvor
finansiranja
Potrebna
sredstva
2009
2015
--
0,0
2009
2009
Budžet F BiH
208.000,0
2009
2009
Budžet F BiH
20.880,0
2009
Stalna
aktivnost
Budžet SBK
150.000,0
2009
Stalna
aktivnost
Budžet SBK
Općinski budžet
10.000,0
5.000,0
Tabela 3/9. Akcioni plan proizvodnje sjemena strnog žita (Organizacioni okvir)
Cilj/aktivnost
1.Opimalizacija mehanizacije i odabir
subjekata za sj.proizvodnju
1.Iznalažnje rješenja za ponovno aktiviranje
doradbenog centra iz Kiseljaka
Nosioc aktivnosti
-FZZP Sarajevo
-MPVŠ SBK
-MPVŠ F BiH
-MPVŠ SBK
-regis. dorađivač
-donatori, općina
ROKOVI
početak
kraj
Avgust
2009
2009
2009
Avgust
2009
2.Adaptacija postojećeg devastiranog
objekta
-registrirani
dorađivač
2009
Juni
2009
3.Transport i montaža doradbenog centra
-registrirani
dorađivač
Avgust
2009
Septembar
2009
4.Nabavka i montaža silosa za naturalnu
robu (4 silosa)
-registrirani
dorađivač
2009
Juni
2009
5.Nabavka i montaža kolske vage
-registrirani
dorađivač
2009
Juni
2009
6. Materijal za doradu (vreće, fungicid,
deklaracije, konac i dr.)
-registrirani
dorađivač
Juni
2009
Avgust
2009
Slika 3/ 5.Montažni silos za zrnate kulture
Izvor
finansiranja
Potrebna
sredstva
U sklopu aktivnosti
0,0
-MPVŠ F BiH
-MPVŠ SBK
-regis. dorađivač
-donatori, općina
-Općina,
-donatori
registr.dorađivač
-registrirani
dorađivač
-Općina,
-donatori
-registr. dorađivač
-Općina,
-donatori
-registr.dorađivač
-registrirani
dorađivač
50.000,0
15.000,0
2.000,0
150.000,0
70.000,0
90.000,0
Slika 3/ 6.Tlocrt montažnog silosa
Uz postrojenje za doradu strnog žita neophodna je nabavka i montaža silosa za skladištenje
naturalne robe (slika 5 i 6). Silosi su nove generacije, jednostavni i ekonomični, lagane konstrukcije, od
pocinčanog lima, transportnog kapaciteta 50-70 tona/h, samočisteći, sa pomičnim usipnim košem, sa
mogućnošću istovara kroz cjevasti oblik itd. Na osnovu projektovane proizvodnje predlažu se 4 silosa
kapaciteta: 2 x 500 t, 1 x 300 t, 1 x 200 t.
41
41
Program razvoja poljoprivrede SBK
3.5. Proizvodnja žita u funkciji stočarske proizvodnje
a) Proizvodnja ječma i tritikala za mješaone stočne hrane
I faza (2009-2015)
Od strnog žita tritikale ostvaruje najviši prosječan prinos zrna, pa je očekivati da bude značajnije
zastupljen u strukturi sjeve. Površine pod ječmom će se smanjivati u korist tritikala jer je 56,5 % oranica po
tipu eutrični kambisol. Ovaj tip zemljišta se u ranijim klasifikacijama označavao kao gajnjača, a odlikuje
se pH reakcijom tla u H2O iznad 5,5. Ječam se uspješno može uzgajati samo na zemljištima čija je pH
reakcija tla u H2O iznad 6, dakle na aluvijalnim tlima koja imaju dubok oranični sloj i koja početkom ljeta
imaju ascedentni tok vlage. Na takvim zemljištima je moguće, odmah nakon žetve ječma, proizvoditi
heljdu. Osnovna obrada bi se obavila tanjiranjem, a sjetva krajem VI i početkom VII mjeseca. Time bi
se obezbijedilo 1.473 tone zrna ove kulture i ostvarile dvije žetve godišnje. Vrijednost ove proizvodnje
je 2.209.500 KM (1,5 KM/kg – „Klas“ Sarajevo), a ona bi mogla biti i izvozno orijentisana. Jedan od
problema je – kako osušiti zrno?
Tabela 3/10. Projekcija proizvodnje merkantilnog ječma i tritikala od domaćeg sjemena
Sjeme
SRI
kg
Zasijano
ha
Prinos
kg/ha
Ukupno
t
Otkupna cijena
KM/kg
Vrijednost
KM
Index
2007/2015
Ječam
216.000
982
4.000
3.928,0
0,40
1.571.200,0
178
Tritikale
45.000
205
4.500
920
0,40
368.000,0
451
UKUPNO:
261.000
1.187
1.939.200,0
200
Merkantilno
žito
4.848
Napomena: Otkupna cijena je iz oktobra 2008.godine
Mješaonama stočne hrane bi se ponudilo 4.848 tona sirovine za preradu, čija je ukupna vrijednost 1,94
milion KM. Ako tome dodamo cca 100 t otpada – lomljenog zrna iz dorade sjemena, onda se količina
povećava na cca 5.000 tona ili cca 2,0 miliona KM.
b) Proizvodnja kukuruza
I faza (2009-2015)
Da bi se posijale postojeće površine pod kukuruzom hibridnim sjemenom, proizvođači moraju
izdvojiti više od 300.000 KM samo za nabavku sjemena (Tabela 2/5). Zbog izrazito niskih prinosa i
zrna i zelene mase, procjenjuje se da se 40-50 % površina ne sije hibridnim sjemenom. U I fazi je cilj
izmijeniti strukturu sjetve u korist proizvodnje kukuruza za silažu, podići nivo proizvodnje i angažovati
već postojećih cca 2.000 ha oranica do 550 m n/v.
U narednom periodu realno je očekivati samo dvije mjere:
• Značajnija novčana podrška primarnoj proizvodnji sa federalnog i kantonalnog nivoa, i to registriranim
farmerima koji su u sistemu PDV-a.
• Edukacija farmera, uvođenje novih hibrida i savremenih agrotehničkih rješenja, u cilju postizanja
maksimalnih prinosa. Kod podizanja nivoa proizvodnje silažnog kukuruza treba obratiti pažnju na:
• Obavezno korištenje barem dvopoljnog plodoreda.
• Obavezna duboka jesenja ili zimska brazda uz zaoravanje stajnjaka i jednog dijela mineralnog gnojiva
(NPK 7:20:30)5.
5
Na svjetskom tržištu enormno raste cijena fosfata, zbog čega će se u budućnosti sve više morati koristiti gnojidba stajnjakom i zelenišna
gnojidba. Primjer: MPC NPK 7:20:30 je 16.10.2007. godine iznosila 1,1 KM/kg, a 16.10.2008. godine 2,6 KM/kg (izvor „Agrikom“
Sarajevo), što znači da je za 1 kg ovog gnojiva potrebno 7 kg pšenice.
42
42
Program razvoja poljoprivrede SBK
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
U proljeće sa dopunskom obradom koristiti NPK 15:15:15.
Sa predsjetvenom propripremom koristiti UREA-u (46 % N).
Svu količinu gnojiva iskoristiti zaključno sa sjetvom.
Sjetvu obaviti od 15.IV, najkasnije do 5.V (koristiti prednost ranije sjetve), sa pneumatskim sijačicama
uz obezbjeđenje optimalnog sklopa.
Sijati bar dva različita hibrida.
Koristiti samo certificirano sjeme, proizvedeno u prethodnoj godini, nikako predeklarisano. Uz sjeme
obavezno tražiti Uvjerenje o kvalitetu (uz otpremnicu), Zdravstveno uvjerenje, Uvjerenje o priznavanju
sjemenskog usjeva.
Kod odabira hibrida za proizvodnju silaže moraju se poznavati:
FAO grupa zrenja; za oranice na području SBK do 550 m n/v, sijati hibride iz FAO 300, 400 i početka
500 grupe zrenja.
Hibridi iz navedenih grupa moraju biti: otporni na lom i polijeganje, otporni na sušu, biljne bolesti i
štetočine, stay green osobina, brzo otpuštanje vode iz zrna tokom zriobe i dr.
S obzirom na izuzetnu zakorovljenost parcela, suzbijanje korova obaviti herbicidima, uz konsultaciju
sa specijalistima iz ove oblasti (u zavisnosti od stepena zakorovljenosti i sastava korovske flore,
suzbijanje obavljati u dva navrata: od sjeteve do nicanja i nakon nicanja).
Umjesto međuredne kultivacije i prihrane koristiti folijarnu prihranu.
Obučiti farmere u procesu spremanja i izuzimanja silaže.
Tabela 3/11. Projekcija proizvodnje silažnog kukuruza i kukuruza za zrno
Kukuruz
Za zrno
Za krmu
UKUPNO:
Sjeme
KM/ha
Zasijano
ha
Prinos
kg/ha
Ukupno
t
180,0
252,0
500
1.200
1.700
6.000
30.000
3.000
36.000
39.000
Otkupna
cijena KM/
kg
0,29
0,12
Vrijednost
KM
Index
2007/2015
870.000,0
4.320.000,0
5.190.000,0
216
677
582
Otkupne cijene su iz oktobra 2008.godine
Tabela 3/12. Pregled sadašnje i projektovane strukture sjetve kukuruza po godinama
Kukuruz
Za zrno
Za krmu
UKUPNO:
•
•
•
•
2007
ha
1.181
414
1.595
2008
t
1.393
5.318
6.711
ha
1.132
585
1.717
t
3.736
10.413
14.149
2012
ha
700
1.000
1.700
t
3.500
25.000
28.500
2015
ha
500
1.200
1.700
t
3.000
36.000
39.000
Index
2007/2015
ha
t
43
216
290
677
107
582
Jedini način da se promjeni sjetvena struktura kukuruza je:
Forsirati stočarsku proizvodnju,
Rejonizirati proizvodnju,
Uvesi direktni novčani poticaj za silažni kukuruz, u većem obimu nego do sada,
Uvesti povoljne kreditne linije kako bi se mehanizacija optimalizirala i kompletirala po proizvodnim
linijama.
43
43
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/13. Planska kalkulacija proizvodnje silaže od cijele biljke kukuruza sa 30-35 % suhe materije,
udio klipa 40-50 %, prinos zelene mase 30.000 kg.
Pokazatelji
I PRIHOD 1. Spremljena silaža
2. Poticaji
Kg/ha,
l/ha (l/100 kg)
KM/kg,l
KM
30.000
--
0,12
--
3.600,00
250,00
Ukupno prihodi:
3.850,00
II TROŠKOVI PROIZVODNJE
1. Sjeme (3 x 25.000 zrna/ha x 84,0 KM)
252,00
2. Mineralno gnojivo:
906,00
NPK 7:20:30-pod oranje
NPK 15:15:15 -startno
UREA (46 % N)- pod tanjiranje
500
200
200
1,10
0,93
0,85
Ukupno gnojivo:
550,00
186,00
170,00
906,00
3. Pesticidi:
Motivell
Cambio
Mesurol FS 500 (tretiranje sjemena prije sjetve)
1
2,5
1,75 (0,3 l)
85,00
23,00
105,30
Ukupno pesticidi:
85,00
57,50
31,60
174,10
4. Mehanizovane operacije:
Oranje (25-30 cm)
Tanjiranje
Sjetvospremač
Rasturanje mineralnog gnojiva
Sjetva sa startnom gojidbom
Primjena herbicida
Siliranje
Transport silažne mase (do 3 km)
Sabijanje silažne mase
1
2
1
2
1
1
1
8
5 h/ha
200,00
100,00
75,00
50,00
100,00
100,00
300,00
15,00
20,00
Ukupno mehanizacija:
200,00
200,00
75,00
100,00
100,00
100,00
300,00
120,00
100,00
1.295,00
5. Folija (0,36 kg/t x 7 KM/kg)
88,20
6. Gubici pri spremanju (7-10 %)
385,00
7. Osiguranje usjeva
120,00
8. Zakup zemljišta
100,00
9. Ostali troškovi
80,00
Ukupno troškovi proizvodnje:
3.400,3
Napomena:Kalkukacija je rađena na bazi zakupa zemljišta, iznajmljene mehanizacije te obaveznog
osiguranja usjeva. Cijene repromaterijala su iz aprila 2008. godine, a cijena spremljene silaže iz
septembra 2008. godine. Novčani poticaj za silažni kukuruz u SBK, u 2008. godini je iznosio 300 KM/ha.
Projekcija poticaja je 250 KM/ha
Finansijski rezultat:
Dobit (ukupni prihod – ukupni troškovi)................................................449,70 KM
Cijena koštanja (ukupni troškovi/prinos)................................................0,12 KM/kg
Stopa akumulacije (dobit x 100/ukupi troškovi proizvodnje)................13,23 %
Ekonomičnost (ukupni prihodi/ukupni troškovi)....................................1,14.
44
44
Program razvoja poljoprivrede SBK
3.6. Proizvodnja hljebnog žita (pšenica, raž i heljda-postrno iza ječma)
Prednost SBK je što na području Bugojna i Jajca ima u funkciji dva mlina za preradu hljebnog žita.
Osim toga, u širem regionu F BiH su takođe u funkciji mlinovi koji nemaju ograničenja što se tiče otkupa
sirovine za preradu. Njihova glavna primjedba je da domaće tržište ne nudi sirovinu koja bi po kvlitetu i
obimu značajnije zadovoljila njihove potrebe. Zbog toga svoju sirovinsku bazu obezbjeđuju s vanjskog
tržišta. U projektovanom konceptu upravo se stavlja akcenat na ove dvije primjedbe.
Tabela 3/14. Projekcija proizvodnje merkantilne pšenice i raži od domaćeg sjemena
Merkantilno
žito
Pšenica
Raž
UKUPNO:
Sjeme SRI
kg
675.000
108.000
783.000
Zasijano
ha
2.400
540
2.940
Prinos
kg/ha
4.000
3.000
Ukupno
t
9.600
1.620
11.220
Otkupna cijena
KM/kg
0,45
0,45
Vrijednost
KM
4.320.000,0
729.000,0
5.049.000,0
Index
2007/2015
195
144
185
Napomena: Otkupna cijena je iz oktobra 2008.godine
Mlinovima bi se moglo ponuditi 11.220 tona hljebnog žita. Ako dodamo 1.473 tone heljde iz postrne
sjetve onda je to 12.693 tone, čija je otkupna vrijednost cca 7,25 miliona KM.
Kod podizanja nivoa proizvodnje merkantilnog i sjemenskog strnog žita treba obratiti pažnju na
slijedeće:
• Odmah sa skidanjem predusjeva obaviti gnojidbu sa 2/3 NPK gnojivom i izvršiti oranje,
• Brazdu „rasjeći“ jednim prohodom tanjirače u pravcu oranja,
• Za predsjetvenu pripremu koristiti sjetvospremač. Prije drugog prohoda dodati 1/3 NPK gnojiva
(ukoliko sijačica ima depozitor ovu količinu dodati sa sjetvom-startno),
• Sjetvu obaviti 3-4 dana nakon predsjetvene pripreme, koristiti sjeme provjerenog kvaliteta, upoznati
se sa osobinama sorte i ostvariti optimalni sklop,
• Pažnju obratiti na I i II prihranu usjeva (feno-faza razvoja, vrsta i količina gnojiva i dr.),
• Suzbijanje korova obaviti herbicidima uz konsultaciju sa specijalistima iz ove oblasti,
• U fenološkoj fazi kraj vlatanja – početak klasanja koristiti koktel: isekticid + fungicid + folijarna
prihrana ratarskom prskalicom, u zavisnosti od stanja usjeva.
3.7. Novčani poticaji primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji
Iz budžeta SBK za poljoprivredu je, u 2008. godini izdvojeno 0,44 % (700.000 KM). Iz federalnog
budžeta, po osnovu kantonalnih kvota, za SBK je izdvojeno cca 8,5 % ili 2,1 milon KM. Ova sredstva
nisu dovoljna niti po obimu niti po strukturi za ozbiljniju transformaciju sektora.
Federalni poticaj za registriranog proizvođača sjemena strnog žita bi trebalo podići sa sadašjih 600
KM/ha na 800 KM/ha, što ukupno iznosi 208.000 KM. Osim toga, registrirani dorađivači sjemena za
upotrebu sistemičnog, a ne kontaktnog fungicida u doradi trebali bi biti poticani sa 20 KM/toni dorađenog
sjemena, što ukupno iznosi 18.633,6 KM. Ove prijedloge je potrebno ugraditi u novi Zakon o novčanim
poticajima F BiH. Zakon je trenutno u fazi nacrta i biti će predmetom javne rasprave. Očekuje se donošenje
početkom 2009. godine.
Sve investicije iznad 25.000 KM ulaze u kategoriju kapitalnih investicija. Za njih se iz budžeta F BiH
predviđa 25 % bespovratnih sredstava.
45
45
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 3/15. Prijedlog poticaja za merkantilnu proizvodnju u 2009-2015. godini
Kultura
Pšenica
Raž
Ječam
Zob
Tritikale
Ukupno strno žito:
Kukuruz za krmu
Kukuruz za zrno
Ukupno kukuruz:
UKUPNO ŽITO:
Zasijano
ha
2.400
540
982
400
205
4.527
1.200
500
1.700
6.227
Proizvodnja
t
9.600
1.620
3.928
900
920
16.968
36.000
3.000
39.000
55.968
F BiH
0,10
0,10
0,10
------
NOVČANI POTICAJI (KM/kg i ha)
SBK
F BiH
SBK
UKUPNO
0,01
960.000,0
96.000,0 1.056.000,0
0,01
162.000,0
16.200,0
178.200,0
0,01
392.800,0
39.800,0
432.600,0
0,11
0,0
99.000,0
99.000,0
0,11
0,0
102.120,0
102.120,0
1.514.800,0 353.120,0 1.867.920,0
250
0,0
300.000,0
300.000,0
-0,0
0,0
0,0
300.000,0
300.000,0
-0,0
1.514.800,0 653.120,0 2.167.920,0
Tabela 3/16. Rekapitulacija projektovanih proizvodnji žita i udio poticaja
VRIJEDNOST PROIZVODNJE
1. Proizvodnja sjemena strnog žita
• Vrijednost sjemena
• Vrijednost otpada iz dorade
Ukupno sjeme:
• Posticaji za sjemensku proizvodnju
• Poticaji za korištenje sistemičnog fugicida u doradi (20
KM/t)
Ukupno poticaji:
2. Proizvodnja silažnog kukuruza
• Vrijednost proizvodnje silažnog kukuruza
• Kantonalni poticaji
3. Merkantilna proizovodnja ozime pšenice i raži
• Vrijednost proizvodnje ozime pšenice i raži
• Poticaji za proizvodnju pšenice i raži
UKUPNO:
KM
%
950.400,00
23.200,00
973.600,00
208.000,00
97,6
2,4
100
90,9
18.633,60
9,1
226.633,60
100
4.320.000,00
300.000,00
100
6,9
5.049.000,00
1.234.200,00
12.103.433,60
100
24,4
Učešće poticaja u proizvodnji sjemena strnog žita u odnosu na vrijednost sjemenske proizvodnje
iznosi 23,28 %.
46
46
Program razvoja poljoprivrede SBK
4. PROIZVODNJA POVRĆA
Uvod
Povrtlarstvo omogućuje intenzivno korištenje zemljišta i sistema za navodnjavanje putem smjenjivanja
dvije do tri kulture povrća u toku godine na istoj površini. Specifičnosti velikog broja povrća omogućuje
i proizvodnju hrane u klimatskim i zemljišnjim nepovoljnim uslovima, koristeći različite načine i sisteme
proizvodnje. Proizvodnja povrća na otvorenom u odnosu na proizvodnju pšenice može dati nekoliko
puta veću dobit. Ostaci povrća predstavljaju jeftinu i kvalitetnu stočnu hranu visoke energetske i ukupne
biološke vrijednosti. Od velike važnosti je povezanost povrtne i stočarske proizvodnje.
Intenzivno povrtlarstvo vezano je uz korištenje stajnjaka kao organskog đubriva i kao bioenergetskog
materijala za zagrijavanje zaštićenog prostora, a biljni ostaci povrća značajni su za đubrenje i kao izvor
mineralnih materija.
Tabela 4/1. Površine i prinosi važnijih kultura na području Srednjebosanskog kantona
Kultura
2007
Ukupni prinos (tona)
22.837
665
6.353
1.406
320
31.581
ha
3.474
563
610
304
70
5.021
Krompir
Grah/grah mahunar
Kupus i kelj
Crni luk
Paradajz
Ukupno:
t/ha
6,6
1,2
10,3
4,7
4,4
5,54
Tabela 4/2. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području Srednjebosanskog kantona
godine ( po općinama)
Općina
ha
Bugojno
Busovača
Dobretić
D.Vakuf
Fojnica
G.Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N.Travnik
Travnik
Vitez
456
200
2
184
510
750
410
200
130
100
235
297
Ukupno:
3.474
Krompir
Ukupno
t
3.760
900
1.000
4.598
4.500
3.280
1.600
481
340
959
1.419
t/ha
ha
9,0
4,5
4,0
9,0
6,0
8,0
8,0
3,7
3,4
4,5
4,8
70
80
25
74
7
153
40
30
6
30
48
563
Grah
Ukupno
t
105
40
185
7
168
80
30
5
21
24
t/ha
ha
1,5
0,5
2,5
1,0
1,1
2,0
1,0
0,9
0,7
0,5
70
10
12
42
7
30
60
18
5
30
20
304
Luk crni
Ukupno
t
560
20
40
168
56
90
210
49
8
45
160
t/ha
ha
8,0
2,0
4,0
4,0
8,0
3,0
3,5
2,7
1,5
1,5
8,0
170
15
6
10
150
46
95
50
3
50
15
Kupus i kelj
Ukupno
t
2.720
105
70
180
2.250
368
247
85
18
100
210
2007.
t/ha
16,0
7,0
7,0
18,0
15,0
8,0
2,6
1,7
6,0
2,0
14,0
610
47
47
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 4/3. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira 2007.godine na području Srednjebosanskog
kantona
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
Ukupno:
POVRŠINE
ha
8
17,5
13,9
21
22
82,4
PROIZVOĐAČ
ZZ”PUP” FOJNICA
ZZ FOJNICA-FOJNICA
IMB KOMERC BUGOJNO
ZZ “POLJOPRODUKT”BUGOJNO
“ PD “VLAŠIĆ”TRAVNIK
PROIZVEDNJA
t
168
199
340,6
242
302
1.251,6
Stanje povrtlarske proizvodnje na području Srednjebosanskog kantona može biti daleko bolje.
Najbolji primjer je proizvodnja sjemenskog krompira, gdje je prinos za 3-4 puta viši u odnosu na prinos
merkantilnog krompira na kantonu. Ne treba zaboraviti i to da se rast usjeva sjemenskog krompira prekida
kada gomolji dostignu sjemensku veličinu. 4.1. Način proizvodnje povrća
Razvoj proizvodnje povrća na Srednjebosanskom kantonu uvjetovan je biološkim karakteristikama
vrste, agroekološkim i ekonomskim činiocima. Biloške osobine omogućuju gajenje pojedinih vrsta i uz
agroekološke uslove određuju način proizvodnje. Ekonomski činioci uvjetuju nivo ulaganja i određuju
intenzitet proizvodnje.
Proizvodnja povrća na Srednjebosanskom kantonu ima sve karakteristike proizvodnje u drugim
proizvodnim područjima i moguće je vremenski pozicionirati na:
• Srednje rana i srednje kasna (ljetna) proizvodnja povrća – ona je i najrasprostranjenija na općinama.
Povrće je najčešće namijenjeno potrošnji u svježem stanju. Osnovu, posebno u ovim klimatskim
uvjetima, čini i proizvodnja rasada u lejama ili tunelima i sadnja na otvorenom polju.
• Kasna (jesenja) proizvodnja povrća malo je zastupljena na općinama. Namijenjena je za domaćinstvo, a
dijelom i za tržne kapacitete. Povrće se najčešće proizvodi direktno iz sjemena ili iz kasnog rasada, i to
u uvjetima navodnjavanja, bez ili sa primjenom mehanizacije. To povrće je često druga kultura (kupus,
krastavac, boranija), što omogućuje intenzivno korištenje zemljišta i rentabilniju proizvodnju.
• Baštenska proizvodnja povrća na općinama je uglavnom zastupljena na malim površinama, na rubnim
mjesnim zajednicama, a gaje se vrste povrća namijenjene za potrošnju u vlastitom domaćinstvu ili
za lokalno tržište. Baštenska proizvodnja je značajna radi zahtijeva za povećanjem broja radne snage
(boranija, grašak, krastavac i sl.). Ovo je intenzivni način proizvodnje povrća sa smjenom 2-3 vrste u
toku godine, uz uzgoj sorti prikladnih za ručno branje. Dobrom organizacijom ono postaje i značajna
robna proizvodnja.
Tabela 4/4. Projekcija proizvodnje povća u 2015. godini
KULTURA
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Krastavac
Osatalo povrće
UKUPNO:
48
48
Površina
3.474
563
610
304
5.021
2007
Ukupan
prinos, t
22.837
665
6.353
1.406
31.581
Prinos t/ha
Površina, ha
6,6
1,2
10,3
4,7
-
3.845
637
677
395
134
300
6.120
2015
Ukupan
prinos, t
42.040
1.043,5
8.090
4.775
4.020
3.000
64.153,50
Prinos t/ha
10,9
1,6
12,0
12,0
30
10
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 4/5. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta
Srednjebosanskog kantona u tonama po vrstama povrća u 2015 godini
VRSTA
Kornišon
Krompir
Korjen.
povrće
Ostalo
povrće
Ukupno:
„Zdravlje“
Busovača
3.000
900
PRIVREDNA DRUŠTVA
„Heko“
IMB
„Biser“
Bugojno
Bugojno
Bugojno
400
500
600
na području
Ostali
Ukupno
t
KM/
kg
Iznos
u KM
600
1.000
4.000
3.000
0,80
0,40
3.200.000
1.200.000
1.000
-
-
-
-
1.000
0,40
400.000
600
-
100
600
1.000
2.300
0,70
1.610.000
5.500
-
600
1.600
2.600
10.300
-
6.410.000
Na području Srednjebosanskog kantona pod povrćem se uzgaja 5.021 ha i u strukturi sjetve je cca 30%.
Od povrtnih kultura najzastupljeni je krompir koji čini preko 60% u odnosu na ostale povrtne kulture. Do
2015. god. predviđa se povećanje za cca 20% zemljišta pod povrćem. Uz primjenu savremenih tehnologija
proizvodnje povrća, ostvarit će se znatno veći prinosi pojedinih kultura i do tri puta.
4.2. Kratki opis tehnologije proizvodnje važnijih vrsta povrća
4.2.1. Krompir
Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusno-pjeskovita.
Za ranu proizvodnju pogodna su pjeskovito-humusna zemljišta bogata hranivima, koja se rano i dobro
zagrijavaju (reakcija pH 5-7,5), zaklonjena od hladnih vjetrova.
Potrebna temperatura zemljišta kod sadnje je 8-10 0C, a za proklijali krompir može biti i 4-5 0C.
Gomolji izmrznu na –1,7 do – 2 0C, a nadzemni dio se oštećuje na -10C, a na – 2 0C izmrzne, što
treba imati u vidu kod određivanja vremena sadnje. Oko tri nedelje prije cvatnje pa otprilike do sredine
cvatnje, krompir počinje da zameće gomolje i tada su najpovoljnije temperature od 15-18 0C. Iznad 20 0C smanjuje se porast gomolja, a preko 30 0C njihovo obrazovanje prestaje.
Najveće potrebe za vodom su u vrijeme cvjetanja i obrazovanja gomolja.
Teška zemljišta i zemljišta namijenjena proizvodnji ranog krompira moraju se duboko obraditi već u
jesen, dok se laka zemljišta mogu orati i u rano proljeće.
Stajnjak se na teškim zemljištima plitko zaorava prije jesenjeg oranja ili tek u proljeće, neposredno
pred sadnju. U proljeće se zemljište tanjira i drlja.
Krompir spada među kulture sa visokim zahtijevima za đubrivom. Stajnjakom se đubri u količini
od 20-40 t/ha. Mineralna đubriva daju se pred sadnju, može se polovina rasturiti po cijeloj površini, a
ostatak, zajedno sa sadnjom, u brazde.
Mineralnim đubrivima treba obezbijediti: 80-120 kg N, 100-150 kg P2O5 i 160-240 kg K2O po hektaru,
što se postiže đubrenjem sa 900-1.200 kg/ha mineralnog đubriva formulacija 8:12:26 + 2 % MgO, 10:12:26
+ 1 % MgO, 10:20:30, 20:10:10, KAN i sl., koja se dodaju u pripremi zemljišta za sadnju 2/3 i 1/3 za
prihranjivanje.
Prihranjivanje se obavlja po potrebi, i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja), odnosno
kultiviranja usjeva azotnim i NPK đubrivima (20:8:5) u količini od 200 kg/ha.
Količina sjemena zavisi od veličine gomolja (najbolja veličina između 30 i 50 mm) i razmaka sadnje, i
kreće se od 900-3.000 kg/ha. Krompir se sadi obično na razmak 60-70 x 30-35 cm, što olakšava međurednu
površinsku obradu.
Za ovu proizvodnju najbolje je da se kao početni sjemenski materijal nabavi atestirani krompir.
Najbolje pretkulture za krompir su: livade, ozimi ječam i uljana repica, ozima i proljetna grahorica,
raž, grašak, ovas, pšenica.
U toku vegetacije vrše se 1-2 međuredna kultiviranja, prvo nakon nicanja i drugo 10-15 dana poslije.
49
49
Program razvoja poljoprivrede SBK
Kad usjev dostigne visinu od 15 cm, vrši se prvo ogrtanje. Drugo ogrtanje vrši se pred cvatnju i ono je
jače, visina humke je oko 20 cm.
Zaštita od bolesti i štetočina izvodi se redovno, primjenom fungicida i insekticida.
Kasna sorta vadi se kad izumre nadzemni dio biljke, što u brdsko-planinskim dijelovima dolazi obično
u jesen (septembar-oktobar). Vađenje krompira obavlja se po suhom vremenu.
Krompir za zimu treba, nakon vađenja a prije uskladištenja, prosušiti. To se obavlja u toku stajanja
na polju ili za vrijeme prenošenja, a ako je iz bilo kojih razloga još vlažan, treba ga razastrijeti u tankom
sloju ispod neke nastrešnice da bi se prosušio.
Čuvanje krompira je delikatan posao. U skladištima se najbolje čuva u dubokim letvicama i sanducima.
Vreće u koje je upakovan krompir treba slagati uspravno, jednu uz drugu.
Temperatura čuvanja +1ºC do +6 ºC (najduže i najbolje + 3ºC do +5ºC), uz relativnu vlagu 85-90
%. Da bi se spriječilo rano proklijavanje, temperatura u skladištu treba da je oko +4 ºC. Prinosi mladog
krompira u prosjeku iznose 15-25 t/ha, a kasnih sorti 25-40 t/ha.
4.2.2. Mrkva
Mrkva je biljka umjerene klime, otporna na niske temperature, pa mlade biljke mogu podnijeti i –4
°C. Minimalna temperatura nicanja je 3-4 °C, a optimalna temperatura za rast i razvoj je 15-20 °C. Mrkva
zahtijeva umjerenu i ravnomjernu vlažnost zemljišta. Najveće zahtijeve za vlagom ima u vrijeme nicanja
i početku porasta. Usljed nedostatka vlage, korijen se slabo razvija i slabog je kvaliteta (grub i slabo
obojen), a pri suvišku vlage korijen puca i trune. Mrkva ima velike zahtjeve prema zemljištu. Najbolja su
duboka plodna i rastresita zemljišta. Na teškim zemljištima stvara se pokorica, te biljka teže niče a korijen
je deformisan i puca. U plodoredu dolazi na drugo mjesto, tj. poslije kultura koje se đubre stajnjakom
(poslije kupusa, krompira, paradajza, paprike).
Priprema zemljišta za proljetnu sjetvu počinje u jesen, oranjem na oko 30 cm. U proljeće se zemljište
mora dobro pripremiti, jer mrkva sporo niče, te površinski sloj mora biti mrvičast. Prije proljetne
obrade dodaje se mineralno đubrivo. Ukoliko je zemljište siromašno humusom, može se dodati zgorjeli
stajnjak.
Mrkva se đubri mineralnim đubrivima. Dodaje se oko 500 kg/ha NPK 7:14:21 prije sjetve i oko 200
kg KAN-a, u vidu prihranjivanja u vrijeme prvog okopavanja.
U kontinentalnim uslovima mrkva se uzgaja kao proljetni i postrni usjev.
Proljetna mrkva sije se što je moguće ranije u proljeće (februar-mart) pa sve do mjeseca maja. Postrna
mrkva se sije u junu, a predzimska sjetva obavlja se u novembru.
Sjetva se vrši u redove, na razmak 20-30 cm i u dubinu 1 cm. Na lakom zemljištu sije se dublje, a na
težem pliće. Razmak unutar reda je 5-8 cm. i dobije se prorjeđivanjem. Za 1 ha treba od 4-8 kg sjemena,
zavisno od roka i gustine sjetve.
Njega u toku vegetacije sastoji se od okopavanja, pljevljenja, prihranjivanja, navodnjavanja i zaštite
od bolesti i štetočina. Okopavanje se vrši 1-2 puta prema potrebi, dok se listovi toliko ne razviju da
zatvore redove. Prihranjivanje se vrši jedanput, azotnim đubrivom, u vrijeme prvog okopavanja. Postrna
mrkva se obavezno navodnjava, a proljetni usjev – ukoliko su sušne vremenske prilike.
Berba se obavlja ručno ili mašinama, a najbolje je da se obavlja po suhom vremenu. Mrkva se može
čuvati 5-6 mjeseci, a da pri tome ne gubi na kvalitetu. Najbolje se čuva na temperaturi od oko 0°C i
relativnoj vlažnosti vazduha 90-95 %.
Ostvareni prinosi zavise od sorte i vremena berbe, a kreću se od 20-60 t/ha.
4.2.3. Kupus
Kupus je kultura koja najbolje uspijeva u prohladnom i vlažnom podneblju. Optimalna temperatura
za rast je 15-18 ºC, i na toj temperaturi sjeme klija i niče za 3-4 dana. Visoke temperature (iznad 25 ºC)
štetno utiču na rast i razvoj glavice, naročito ako su praćene zemljišnom i vazdušnom sušom. U fazi
rozete izdržava temperaturu od –3 do -5ºC, a neke sorte čak i –8 ºC. S obzirom na klimatske uslove, kod nas se kupus obavezno navodnjava. Najbolje uspijeva na dubokim,
50
50
Program razvoja poljoprivrede SBK
plodnim i strukturnim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije. Za ranu proizvodnju najviše
odgovaraju laka, topla, pjeskovita zemljišta, a za kasnu teža i plodnija zemljišta koja boje drže vlagu.
Kupus se obavezno gaji u plodosmjeni, a na istu površinu dolazi tek nakon 3-4 godine. Najbolje
predkulture za rani kupus su: paradajz, krastavac, paprika, mrkva, pasulj, grašak, a za kasnu proizvodnju:
rani krompir, grašak, pasulj, odnosno boranija, strne žitarice (pšenica i ječam).
Kupus iznosi iz zemljišta velike količine hranjivih materija.
Orijentacione količine mineralnih đubriva na srednje plodnim zemljištima mogu se preporučiti: u jesen,
prilikom osnovne obrade, treba zaorati neko od đubriva sa naglašenim sadržajem fosfora ili kalijuma npr.
10:20:30, 0:20:30, 8:24:16 i sl., u količini od 300-400 kg/ha. U proljeće, prilikom pripreme pred sadnju,
može se dati 300-400 NPK 15:15:15. Prvo prihranjivanje se izvodi odmah nakon sadnje, odnosno nakon
prijema biljaka, azotnim đubrivima (KAN 27 %), 150-200 kg/ha, a veoma je korisno pred zalijevanje
glavica izvršiti i druga prihranjivanja kompleksnim đubrivima 10:20:30 u količini od 200 kg/ha. Ukoliko
se koristi stajnjak, navedene količine mineralnih đubriva mogu se smanjiti.
U našoj zemlji se gotovo isključivo gaji preko rasada, iako postoje mogućnosti da se uspješno gaji
i direktnom sjetvom sjemena na stalno mjesto uzgoja. Za ranu proizvodnju rasad se proizvodi u toplim
lijehama u februaru, tako da u momentu sadnje bude star 40-50 dana. Za sjetvu se koristi 8-10 g sjemena/
m2. Za kasnu jesenju proizvodnju sjetva rasada se obavlja krajem maja i u prvoj dekadi juna. Za sadnju 1
ha potrebno je 300-400 kg kvalitetnog sjemena.
U toku vegetacije rasad treba redovno zalijevati, plijeviti, odnosno uništavati korov, te obezbijediti
zaštitu mladih biljaka. Prije sadnje rasad se obilno zalije, kako bi se prilikom čupanja što manje oštetio
korijenov sistem.
Rane sorte koje su po pravilu manje bujne, sade se na razmak 50-60 x 30-40 cm, a kasnije, bujnije
sorte na razmak 70 x 50-60 cm.
Sadi se ručno, sadnja se obavlja tako što se rasad stavlja u zemlju do prvog lista, s tim što tjemeni
pupoljak mora biti iznad površine zemljišta.
Najbolje je to uraditi ujutro ili poslijepodne. Nakon sadnje, biljke se obavezno zalijevaju prema potrebi.
Tokom vegetacije provode se mjere njege i zaštite usjeva. Veoma važna mjera njege je uništavanje
korova. Ono se može vršiti mehaničkim putem (kultiviranjem i okopavanjem) ili hemijskim putem,
odnosno upotrebom herbicida. Ukoliko se vrši mehaničko suzbijanje korova, tada se mora voditi računa da
to bude plitko, pošto kupus ima plitak korijenov sistem, koji je smješten u površinskom sloju zemljišta.
Kupus se obično bere u 2-3 navrata, i to kada glavice dostignu normalnu veličinu i očvrsnu. Rani kupus
dospijeva u kontinentalnom području krajem maja i početkom juna, a kasni dospijeva tokom oktobra ili,
eventualno, početkom novembra. Glavice se sijeku sa 2-3 ovojna lista koja ih štite od oštećenja prilikom
transporta. Prinosi ranog kupusa kreću se od 20 do 40 t/ha, a kasnog od 40 do 60 t/ha.
4.2.4. Crni luk
Sjeme niče već na 3-5 ºC, ali je optimalna temperatura nicanja oko 20 ºC. Za rast i razvoj zahtijeva
temperaturu oko 20-22 ºC. U fazi nicanja i ukorijenjavanja najpogodnije su niže temperature (10-18ºC),
a za obrazovanje lukovice 22-25ºC.
Najbolje uspijeva na lakim i srednje lakim struktuiranim zemljištima neutralne reakcije, a poslije vrsta
đubrenih stajnjakom. Zbog širenja bolesti i štetočina, na isto polje može doći tek poslije 3-4 godine.
Uz osnovnu jesenju obradu (25-30 cm), u rano proljeće vrši se površinska priprema zemljišta. Ona
mora biti kvalitetna pri proizvodnji arpadžika.
Crni luk zahtijeva dosta azota i kalijuma. Pri proizvodnji konzumnih lukovica, za normalan prinos
zahtijeva 600-800 kg NPK đubriva, (odnosno 1:0, 5:1 ili 1:0, 5:2). Pri proizvodnji konzumnih lukovica
đubri se pred sjetvu i uz jedno do dva prihranjivanja (faza 3 lista i početak obrazovanja glavica), i to NPK
đubrivom.
Proizvodnja iz arpadžika: sadnja je u toku marta, najčešće u redove ( 20- 40 x 5 cm) ili u pantljike. Za
1 ha potrebno je 350-600 kg arpadžika.
Lukovice se vade mehanizovano ili ručno (male površine), kada oko 60% listova polegne. Vađenje je
krajem jula do polovine avgusta. Kasnije vađenje umanjuje kvalitet, jer lukovica često poraste. Lukovice
51
51
Program razvoja poljoprivrede SBK
se poslije vađenja moraju 5-10 dana sušiti na suncu ili u sušari. Tek tako osušeni luk se klasira, čisti od
korijena, odsijecaju mu se suhi listovi, a vrat lukovice se ostavlja u dužini oko 3 cm. Prinos lukovice
varira u zavisnosti od sorte i kreće se od 20-60 t/ha.
4.2.5. Krastavac
Krastavac je toploljubiva kultura. Normalan razvoj u uzgoju odvija se kod srednjih dnevnih
temperatura viših od 15ºC, a optimalna je 25-27 ºC. Temperature od 3-10 ºC izazivaju zastoj u rastu,
smanjuju produktivnost, a ako dulje traju, mogu uzrokovati i ugibanje. Cvatnja počinje kod 15-17 ºC, a
optimalna za oprašivanje je 18-21 ºC, odnosno 30-40 dana nakon nicanja, a zametnuti plod razvija se do
tehnološke zrelosti za 6-12 dana.
Za svoj rast i razvoj traži dosta vlage kako u zemljištu, tako i u vazduhu. Relativna vlažnost vazduha
treba da je 85-90 %.
Organskim đubrivima đubri se pred osnovnu pripremu zemljišta, po cijeloj površini, u količini od 30-40 t/ha.
Od mineralnih đubriva, u zemljište treba unijeti 80-120 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 120-150 kg kalijuma. Đubrivo se unosi pred sjetvu, s tim da se dio đubriva ostavi za prihranjivanje. Prihranjivanje
se obavlja prvi put kada se formira vriježa. Ukupno se obave 3-4 prihranjivanja đubrivima, pazeći da
đubrivo ne pada na listove ili da se prihrana vrši sistemom kap po kap.
Kao glavni usjev sije se krajem aprila, a kao postrni tokom juna do 10-15. jula. Razmak red od reda
150 cm, i u redu biljka od biljke 30 cm, uzgoj na mreži. U zadnje vrijeme uzgoj krastavca kornišona sve
se više vrši putem rasada.
Jedna od važnih mjera njege krastavaca je navodnjavanje. Najveće potrebe za vodom su u toku
porasta plodova i berbe, kada treba zalijevati svakih 4-5 dana. Zalijeva se poslije berbe plodova. Zalivne
norme su u početku male 15-20 mm, a kasnije 25-30 mm. Intenzivno zalijevanje u toku berbe produžava
plodonošenje.
Zalijevanje hladnom vodom tokom toplih dana zadržava rast krastavaca, a plodovi postaju gorki.
Tokom vegetacije po potrebi se vrši međuredna kultivacija i okopavanje.
Berba krastavaca počinje 60 dana nakon sjetve. U početku se berba krastavaca obavlja svaki dan, a
kasnije dva puta dnevno, ujutro i naveče. Krastavci se moraju redovno brati, jer se time omogućava razvoj
novih plodova. Bere se pažljivo, odsijecanjem plodova nožem. Tom prilikom treba uklanjati bolesne i
deformidsane plodove. Berba traje 1,5-2 mjeseca. Prinosi krastavca kornišona iznose 30-60 t/ha, a u
pojedinim slučajevima i više.
52
52
Program razvoja poljoprivrede SBK
5. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Uvod
Područje općina Novi Travnik, Busovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Bugojno, Fojnica, Travnik i
Vitez obiluje kvalitetnim poljoprivrednim površinama koje za sada nisu dovedene u funkciju organizovane
i profitabilne poljoprivredne proizvodnje. Jedna od mogućnosti korištenja dijela ovog zemljišta na
intenzivan način je proizvodnja u plastenicima (povrće i jagodasto voće). Proizvodnja povrća i jagodastog
voća u plastenicima sa tehnološkog aspekta predstavlja visokospecijalizovani i vrlo složeni oblik biljne
proizvodnje koja omogućava:
•
•
•
•
•
•
•
•
prispjeće plodova van sezone,
snadbjevenost tržišta svježim povrćem tokom cjele godine,
prinosi po jedinici površine su 2-3 puta veći u odnosu na otvoreno polje,
maksimalna iskorištenost radne snage tokom godine,
berba 2-3 kulture u jednoj godini,
postizanje visokih cijena na tržištu,
supstitucija uvoza svježeg povrća,
sigurno radno mjesto i život od vlastitog rada.
Sve su ovo pretpostavke koje u startu upućuju da će projekt biti uspješan. Naše iskustvo u ovoj
proizvodnji, kao i ekonomsko-finansijska analiza projekta potvrđuju da će ulaganje u ovu proizvodnju
dati očekivane rezultate.
Nakon sagledavanja rezultata ankete potencijalnih korisnika i klimatskih faktora područja, predlažemo
podizanje objekata (plastenika) i to 2 x 200 m2 po korisniku. Pomenutu kvadraturu predlažemo iz razloga
što 400 m2 plasteničke proizvodnje predstavlja ekonomski minimum za funkcionisanje jednog porodičnog
biznisa. U 2009. godini bi se izgradilo po 2.000 m2 plastenika (5 korisnika) u svakoj od navedenih Općina,
isti trend bi se nastavio narednih godina, što bi za cilj imalo u 2013.godini 10.000 m2 plastenika po
svakoj od planiranih općina. Ovom dinamikom bi za svaku općinu stvorili uslove za zapošljavanje po
25 proizvođača na vlastitim imanjima. Zbog klimatskih uslova treba strogo voditi računa o kvalitetu
objekata, te predlažemo objekte sljedećih tehničkih karakteristika sa garancijama.
5.1. Karakteristike i opis plastenika
1. Dimenzija plastenika: širina 6,40 x dužina 31,5 m, visina 3,50 m (200 m2),
2. Temelji: betonske stope 40x40x40 cm (MB 300),
3. Konstrukcija plastenika: vruće pocinčane cijevi fi 42 mm, fi 27 mm/2,9 mm,
4. Svi spojevi osigurani vrućim pocinčanim šelnama,
5. Nastavljanje cijevi spajanjem po sistemu cijev u cijev osigurane viskom,
6. Lukovi postavljeni na razmaku maximalno 150 cm,
7. Vanjski zidovi plastenika visine minimalno 170 cm,
8. Prednja i zadnja strana plastenika kompletno obložene UV polikarbonatom debljine minimalno 4
mm,
9. Vrata na obje čeone strane dimenzije 130x200 cm i ventus otvoren iznad vrata,
10.Bočno ventiliranje sa obje strane po cjeloj dužini visine 80 cm minimalno,
11.Parapet na bočnim stranama visine 70 cm obložen UV polikarbonatom debljine 4 mm,
12.Pokrov plastenika osiguran dvostrukom upuhanom folijom debljine 200 mic. sa 4 aditiva (UV, IR,AF,
AP),
13.Dodatna oprema:
• sistem za navodnjavanje «kap po kap», razmak kapaljki 10 cm, priključci sa ventilima, dovodna
cijev sa filterom, cisterna 2000 l,
• crna mulch folija,
53
53
Program razvoja poljoprivrede SBK
• termometar -30 do +700C,
• 340 m pocinčane žice 3,2 mm.
U cijenu su uključeni betonski radovi i montaža.
Proizvođač objekata koji bude odabran treba priložiti garancije na:
• konstrukciju 20 godina,
• foliju 3 godine,
• brzinu vjetra do 120 km/h
• težinu snijega do 95 kg/m2.
Cijena objekata ovih karakteristika za 400 m2 je oko 15.400 KM.
Plastenici u početnoj fazi neće imati riješen sistem za zagrijavanje te je plan proizvodnje koncipiran
na toj osnovi. U objektima bi se proizvodilo povrće i to: paradajz, paparika, krastavac u proljetno-ljetnoj
proizvodnji, te salata, mladi luk i špinat u jesenjsko- zimskoj proizvodnji. Od voćarskih kultura jagoda bi
zauzela određeni broj objekata zbog rentabilnosti i plodosmjene.
5.2. Mogućnost korištenja plastenika na području navedenih općina
Tabela 5/1. Plan četverogodišnje plodosmjene u plasteniku
Vrsta
Salata
Paradajz
Salata
Salata
Krastavac
Boranija
Salata
Paprika
Salata
Rasad
Paradajz
Jagoda
Sadnja
Berba
Prinos kg/m2
15.11.
20.04.
15.11.
15.11.
15.04.
15.08.
05.01.
15.04.
10.11.
do 01.04.
15.04.
15.08.
dvije godine
20.02.-10.03.
10.06.-10.08.
naredna godina
20.02.-10.03.
15.05.-15.08.
01.10.-15.11.
15.03.
25.05.-01.11.
2,3 naredne godine
2,8
16
3
2,8
18
3
3
10-14
3
01.06.-01.08.
25.04.-25.05.
10
4
3
TROŠKOVI PROIZVODNJE PAPRIKE U PLASTENIKU POVRŠINE 400 m2
Analiza zemljišta, 2 uzorka 110,00 KM
Oranje
15,00 KM
Frezanje
20,00 KM
Galation G5, 2 kg
12,00 KM
Sadnice, 1.600 kom x 0,65 KM 1.040,00 KM
Stajnjak, 4 tone x 25 KM
100,00 KM
NPK 10:20:30, 40 kg x 2,5KM
100,00 KM
PVC vezivo T 800 12 kg x 4 KM
48,00 KM
Kristaloni, 28 x 3,30 KM
92,00 KM
Zaštitna sredstva 70,00 KM
PVC vreće, 160 kom x 0,30 KM
48,00 KM
Voda + struja 55,00 KM
---------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno troškovi bez radne snage
1.710,40 KM
54
54
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 5/2. Procjena dobiti u proizvodnji paprike na površini 400 m2
Klasa
I
II
Ukupno
Količina
3.600
400
4.000
Jed.mjere
kg
kg
kg
Cijena KM
1,20
0,90
Ukupno KM
4.320
360
4.680
Ukupna dobit: 4.680 – 1.710,40 = 2.969,60KM
TROŠKOVI PROIZVODNJE PARADAJZA U PLASTENIKU POVRŠINE 400 m2
Hemijska analiza zemljišta 110,00 KM
Stajnjak 4 t 100,00 KM
NPK 10:20:30, 40 x 2,50 KM 100,00 KM
Kristaloni, 28 x 3,30 KM
92,40 KM
15,00 KM
Oranje, 400m2 Frezanje, 400m2
20,00 KM
Galation G5, 4x6 KM 24,00 KM
Sadnice paradajza, 1.400 x 0,65 KM 910,00 KM
PVC vezivo, T800, 12 x 4 KM
48,00 KM
Prestenovi, 1.400 x 0,02 KM 28,00 KM
Zaštitna sredstva
85,00 KM
---------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 1.532,40 KM
Tabela 5/3. Procjena dobiti u proizvodnji paradajza na površini 400 m2
Klasa
I
II
Ukupno
Količina
5.760
640
6.400
Jed.mjere
kg
kg
kg
Cijena KM
0,95
0,80
Ukupno KM
5.472
512
5.984
Ukupna dobit: 5.984 – 1.532,40 = 4.451,60 KM
TROŠKOVI PROIZVODNJE KRASTAVACA U PLASTENIKU POVRŠINE 400 m2
Hemijska analiza zemljišta 110,00 KM
Stajnjak, 5 t 125,00 KM
NPK 10:20:30, 40 x 2,5 Km 100,00 KM
Kristaloni, 32 x 3,20 KM
105,60 KM
Oranje
15,00 KM
Frezanje
20,00 KM
Galation G5, 4 x 6 KM
24,00 KM
Sadnice, 880 x 0,55 KM
484,00 KM
PVC vezivo T800
24,00 KM
Prstenovi, 1.120 x 0,02
22,00 KM
Zaštitna sredstva
65,00 KM ---------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno:
1.089,60 KM
55
55
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 5/4. Procjena dobiti u proizvodnji krastavaca na površini 400 m2
Klasa
I
II
Ukupno
Količina
5.760
1.440
Jed.mjere
kg
kg
Cijena KM
0,80
0,40
Ukupno KM
4.608
576
5.184
Ukupna dobit: 5.184 – 1.089,60 = 4.094,40 KM.
TROŠKOVI PROIZVODNJE SALATE U PLASTENIKU POVRŠINE 400 m2
Stajnjak, 3 t 75,00 KM NPK 10:20:30, 25x 2,50 KM 62,50 KM
Frezanje
20,00 KM
Sadnice, 6.400 x 0,05 KM
320,00 KM
Galation, 2x6 KM
12,00 KM
Zaštitna sredstva
38,00 KM
Kart.ambalaža, 166 x 1 KM 166,00 KM
--------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno:
693,50 KM
Tabela 5/5. Procjena dobiti u proizvodnji salate na površini 400 m2
Klasa
I
Ukupno
Količina
1.000
Jed.mjere
kg
Cijena KM
2,00
Ukupno KM
2.000
2.000
Ukupna dobit: 2.000 – 693,50 = 1.306,50 KM.
Iz napred navedenog je evidentno da jedna povratnička porodica proizvodnjom u jednoj kalendarskoj
godini može ostvariti, uz angažovanje jednog svog člana, dobit oko 5.500 KM (jedna paprika i dva
turnusa salate).
Tabela 5/6. Predračun ulaganja za jednu općinu u vremenskom periodu od 5 godina
Ulaganja i prihodi
Izgradnja plastenika
4x500 m2
Troškovi (repromaterijal)
Prihod
(Paradajz + Dvije salate)
2009
2010
2011
2012
2013
70.000,00
70.000,00
70.000,00
70.000,00
70.000,00
14.595,00
29.910,00
43.785,00
58.380,00
72.975,00
49.920,00
99.840,00
1.497.600,00
1.996.800,00
2.496.000,00
Iz navedenih podataka se jasno vidi da se investicija isplati u potpunosti u trećoj proizvodnoj godini.
5.3. Paprika
Paprika se u plasteniku može uzgajati tokom čitave godine u koliko joj obezbjedimo optimalne uslove
(temperatura, svjetlost, vlaga). Proizvodnja tokom zime je dosta skupa zbog visokih zahtjeva prema
temperaturi, te se zimska proizvodnja obavlja samo u objektima koji imaju povoljnu cijenu energenata
(geotermalna voda ili višak toplotne energije od nekog prerađivačkog kapaciteta). U plastenicima bez
grijanja paprika se uspješno uzgaja od aprila do novembra.
Paprika daje najbolje rezultate na plodnom strukturnom zemljištu sa neutralnom reakcijom (pH 6,57,2). Optimalna temperatura zraka u plasteniku treba da iznosi 22-28o C tokom sunčanog dana. Ako je
56
56
Program razvoja poljoprivrede SBK
oblačno vrijeme 20-22oC. Optimalne noćne temperature su za 4-5oC niže od dnevnih i treba da iznose
16-20oC. Temperature zraka ispod 15o C negativno utiču na razvoj biljaka, što rezultuje smanjenim porastom i oplodnjom, isto tako temperature iznad 30oC uzrokuju opadanje cvjetova paprike. Optimalna
relativna vlažnost zraka u plasteniku je 60-70%. Povećana vlažnost zraka negativno utiče na razvoj
plodova (mogućnost pucanja plodova) te pogoduje razvoju bolesti na paprici. Pored vlažnosti zraka,
paprici je neophodno obezbjediti vlažnost zemljišta i to 70% PVK do plodonošenja, a 80% PVK u fazi plodonošenja.
Kod izbora sorata-hibrida treba voditi računa o vremenu prispjeća, kvalitetu plodova, oplodnji te
otpornosti na bolesti. Trenutno vodeći hibridi paprike na prostoru BiH u plasteničkoj proizvodnji su:
1-Istra 2-Blondy 3-Bijanca 4-Planica.
Za proizvodnju paprike u plasteniku sadnice se proizvode po sistemu zaštićenog korjena, u raznim
kontejnerima, čašama ili saksijama. Pošto sjeme paprike dosta sporo niče (od 10-12 dana), preporučuje
se naklijavanje sjemena, tako što se sjemenke sjemena stave u platnenu vrećicu i potope par sati u toplu
vodu +25oC. Nakon što sjemenke prime vodu, vrećica sa sjemenom se stavi pored nekog toplotnog izvora
na temperaturi 25-28oC. U narednih 4-5 dana sjemenke se redovno kvase i lagano mješaju. Sjetva se
obavlja kada je 50% sjemenki isklijano, sije se u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju
rasada, i to u redove 2,5 x 2 cm. Zasijane sjemenke se prekriju 1 cm debelim slojem supstrat, lagano zbiju
i zaliju toplom vodom +25oC. Temperatura u rasadu se održava 25-28oC do nicanja. Kada biljke počnu
nicati temperatura u rasadu se smanjuje na 18oC, a biljke se izlože maksimalnom osvjetljenju kako bi se
izbjeglo izduživanje a pospješilo ukorjenjavanje. Nakon 10 dana temperatura u rasadu se diže na 22-25oC
i tako ostaje do kraja proizvodnje rasada.
Pikiranje paprike obavlja se u vrijeme kada biljka ima razvijena dva prva lista. Pikira se u blokove ili
saksije 6-8 cm, i to 1 cm dublje nego što je biljka bila u rasadu.
Priprema zemljišta počinje uklanjanjem biljnih ostataka prethodne kulture, kako bi se izbjegle bolesti i
štetočine. U očišćeni objekat se unosi i rastura dobro zgorio stajnjak i to 6-8kg/m2, a potom se vrši oranje
na dubini 25-30 cm. Na izorano zemljište rasturi se NPK-gnojivo. Količina gnojiva zavisi od rezultata
hemijske analize zemljišta, nakon toga se zemljište isfreza i usitni. Ukoliko se planira sadnja na crnu
foliju, rasturi se 0,5 kg/100m2 zemljišnog insekticida (galation, volaton), zemljište poravna i potom se
pristupa postavljanju sistema za zaljevanje i crne folije.
Sadnja paprike obavlja se u dvorede trake 50-60 x 40+70. Prilikom sadnje obratiti pažnju na
dubinu sadnje a sadi se 1-2 cm dublje nego što su biljke bile u saksijama.
Slika 5/1. Paprika pod foliom u plasteniku
Nakon sadnje biljke se zalijevaju dva puta u dva dana sa 10-12 l vode kako bi se sastavila vlaga
u zemljištu ispod folije. Naredno zaljevanje obavlja se 10-12 dana uz prvu prihranu kristalonom
12:36:12+MgO+mikroelementi. Pošto paprika dosta sporo raste, ima dovoljno vremena da se postavi
žičana armatura iznad svakog reda na visini 2-2,2m, a vezanje biljaka obavlja se kada se formira uzgojni
57
57
Program razvoja poljoprivrede SBK
oblik na dva vrha. U fazi vegetativnog rasta, 15 dana nakon prvog obavlja se drugo prihranjivanje i to
kristalonom 19.19:19 ili 20:20:20, treće prihranjivanje se obavlja nakon 10 dana istim gnojivom. Do faze
plodonošenja biljke se zalijevaju svako 5-6 dana, a u fazi plodonošenja svako 3-4 dana sa 10-12 l/m2 vode.
Pored zalijevanja i prihrane biljke se redovno pinciraju, obavijaju oko špage, ventiliraju i štite od bolesti i
štetočina. U fazi plodonošenja prihrana se obavlja svakih 7 dana gnojivom 16:18:32+mikroelementi.
Berba paprike obavlja se svakih 7 dana. Beru se zreli plodovi i pakuju u kartonsku ambalažu kako bi
se izbjegla oštećenja i smanjilo kalo.
5.4. Paradajz
Proizvodnja paradajza u plasteniku se može ostvariti u dva turnusa, i to kao rana proljetna proizvodnja
i kao rana jesenja proizvodnja. Ovo je veoma bitno zbog iskorištenosti plastenika tokom cijele godine.
Tako je ranoj proljetnoj proizvodnji obično predkultura salata, a u ranoj jesenjoj proizvodnji, paradajz ili
krastavac, bolja je kombinacija salata, paradajz, krastavac.
Sjetva paradajza za ranu proljetnu proizvodnju obavlja se oko 10-12-tog marta, početak berbe je
krajem maja. U kontinentalnim uslovima ovi rokovi se pomjeraju za mjesec dana, tako da sjetva počinje
početkom februara.
Za ranu jesenju proizvodnju sjetva je 25-og maja, pikiranje 20–25-og oktobra. Zbog potrebe za detaljno
planiranje potrebno je znati orjentacione vremenske intervale u razvoju biljke i to:
• od nicanja do početka cvjetanja 50-70 dana
• puno cvjetanje traje 5-6 dana
• od cvjetanja do zametanja ploda 5-6 dana
• od cvjetanja do početka zriobe oko 45 dana.
Na ove faze dosta utiču sortne osobine određenih sorata/hibrida: izbor pravih hibrida je veoma bitan
za uspješnost u ovoj proizvodnji. Uslovi za proizvodnju rano u proljeće su dosta složeniji od jesenje
proizvodnje, zbog toga što u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvođači ne mogu
obezbijediti optimalne uslove, jer su tada temperature niže, manji intenzitet svjetlosti, slabiji uslovi za
oplodnju itd. Zbog svega ovoga treba izabrati sorte/hibride koji mogu u ovakvim uslovima ostvariti
željene rezultate. Vodeći hibridi u plasteničkoj proizvodnji su: BELLE F1, ARLETA F1, OPTIMA F1,
MONRO F1, LUSTRO.
Rasad se proizvodi sjetvom u stiroporne blokove ispunjene supstratom za proizvodnju rasada. Pikiranje
se obavlja u saksije 8-10 cm ili tresetne blokove. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. U 1gr.
sjemena nalazi se 260-350 sjemenki zavisno od sorte/hibrida.
Tokom uzgoja sadnica treba voditi računa o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljke,
provjetravanju. Bitno je znati da ukoliko nepredviđeno kasni sadnja, pikirane biljke se moraju razmaknuti
par cm u rasadu kako iste ne bi prerasle.
Potrebne temperature u proizvodnji rasada:
danju
noću
22-250 C
• sjetva-nicanje 25 0C • nicanje-pikiranje
18-22 0C
16-190 C
16 0C
• pikiranje-sadnja 17-20 0C
0
• temperatura u uzgoju
18-25 C
16-18 0C
Noćne temperature su u pravilu niže za oko 5 0C u odnosu na dnevne. Biljke sa razvijenih 5-6 listova
su spremne za sadnju.
Priprema plastenika za sadnju počinje čišćenjem ostataka od prethodne kulture. Svi sakupljeni biljni
ostaci se iznose van iz plastenika i unište. Ako je dezinfekcija obavljena prije predkulture, ista se ne
ponavlja, a ako nije vrši se dezinfekcija staklenika.
Prije obrade tla postavi se žičana armatura iznad redova za koju se kasnije veže PVC vezivo uz koje
se vodi biljka. Po postavljenju žičane armature po površini se razbaci stajnjak i mineralno gnojivo za
osnovnu obradu i to 10t stajnjaka 1.000 m2 i 80 kg mineralnog gnojiva NPK 10:20:30/1.000 m2. 58
58
Program razvoja poljoprivrede SBK
Razbačeno mineralno i stajsko gnojivo se zaore na dubini 25-30 cm, potom se vrši frezanje kako bi se
uneseno gnojivo što bolje izmješalo sa zemljom. Na isfrezano zemljište se razbace zemljišni insekticidi
(Galation, Volaton) i plitko inkorporiraju. Na ovako pripremljenom zemljištu vrši se markiranje redova i
sadnih mjesta.
Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50, tako što se razmak između traka koristi kao put, a
razmak između redova za zalijevanje biljaka. Sadnja kod normalno uzgojenih sadnica sa 5-6 razvijenih
listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3 cm dublje, tj. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese
sloj od 2-3cm zemlje. Ukoliko je rasad prerastao i izdužio se, sadnja se obavlja dublje, tako da se unese
i dio stabla.
Nakon sadnje biljke se dobro zaliju sa nešto manjom količinom vode u odnosu na prvo zalijevanje.
Da bi se izbjeglo izduživanje i pospješila oplodnja prve rodne grane biljke se ne zalijevaju u narednih
15 dana. U tom vremenu se vrši vezivanje PVC veziva (lika) za žicu i biljku. U ovoj fazi treba obratiti
pažnju na relativnu vlažnost zraka, kako bi se izbjegle neželjene posljedice. Relativna vlažnost zraka
treba da iznosi 60-65% a temperatura 18-20 0C.
Slika 5/2. Paradajz pod foliom u plasteniku
U periodu sadnje do početka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu, vlažnost zraka, a objekat
se svakodnevno ventilira zbog izmjene zraka. Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje, i to
kombinacijom 11:44:11 + mikroelementi. Zalijevanje se obavlja svakih sedam dana sa 10-12l vode po m2.
Poslije zalijevanja objekat obavezno dobro izventilirati. Naredna prihrana se obavlja 7 dana nakon prve i
to gnojivom NPK 20:20:20.
Pinciranje je veoma bitna operacija, a sastoji se u zakidanju svih bočnih izdanaka, tako da rast nastavlja
samo jedan glavni vrh koji se vodi uz špagu do željene visine. Kada postignemo određeni broj grana,
pristupa se zalamanju vrha. Time prestaje dalji rast biljke. U fazi plodonošenja biljke se prihranjuju
svako 7 dana kristalonom sa naznačenim sadržajem kalija (14:10:34).
Pojavom prvih zrelih plodova vrši se odstranjivanje donjih ogrubjelih listova, i to tako da se list u
jutarnjim satima povlači prema gore, lahko puca i stvara veoma mali ožiljak. Obrano lišće se obavezno
iznosi van objekta. Ovom operacijom se povećava prozračnost u donjim etažama biljke a ujedno se
odstranjuje potencijalna zaraza biljaka.
Berba paradajza obavlja se kad plodovi postignu biološku zrelost, a to je prijelaz blijedožute u crvenu
boju. Na ovaj način ubrani plodovi ostaju čvrsti i lakše podnose transport, a u narednih dva dana (nakon
berbe) dobijaju ravnomjernu crvenu boju, tj. ulaze u fazu upotrebne zrelosti.
Pakovanje se obavlja u drvene gajbe, tako da se plodovi, zavisno od krupnoće, slažu u dva reda, a
izuzetno krupni plodovi, slažu se u jedan red, i to tako da peteljka bude okrenuta prema gore.
59
59
Program razvoja poljoprivrede SBK
5.5. Jagoda
U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u plasteniku na PVC foliji i sa
navodnjavanjem ima niz prednosti:
• Izostaje dosta ljudskog rada potrebnog za okopavanje i borbu protiv korova;
• Bolje se čuva vlažnost zemljišta i efikasnije je iskorištavanje hraniva;
• Štete od mraza su minimalne;
• Plodovi sazrijevaju ranije i postižu veće cijene na tržištu i
• Plodovi su čisti, ne padaju na zemlju, a i manje su podložni trulenju.
Parcela se očisti od biljnih ostataka prethodne kulture i korova. Obavi se đubrenje po cijeloj površini
sa dobro zgorjelim stajnjakom u količini 10 kg/m2. Rasturi se po cijeloj površini mineralno đubrivo, u
količini koja zavisi od hemijske analize zemljišta, obično (80-120 kg/na 1.000 m2) sa NPK 10:20:30.
Površina se ore na dubinu 25-30 cm. Rasturi se poslije oranja insekticid galaktion G-5 radi uništvanja
zemljišnih štetnika u količini 0,5 kg na 100 m2. Iza toga se obavi frezanje na dubinu 10-12 cm do sitnomrvičaste strukture.
Sadnice (živice) jagode nabaviti od priznatih matičnjaka koji izdaju certifikat o sortnoj čistoći i
zdravstvenom stanju. Vrijeme nabavke prilagoditi odgovarajućem podneblju (ljetna sadnja) obično za
naša područja od 25.07. – 15.08. tekuće vegetacije. Sadnice za staklenik isključivo su “frigo” čuvane
na režimu -2 0C u hladnjači. PVC folija crne ili tamnozelene boje širine 1,2 – 1,3 m perforirana ili
bez rupa debljine 0,2 – 0,4 mm, trajnosti do dvije godine. Sistem za navodnjavanje “kap po kap”sa
tankim crijevima ispod PVC folije, sa razmakom kapaljki 10 cm, filterom za vodu, spojkama, slavinama
i dovodnim sistemom cijevi priključenih za izvore vode (bure, cisterna, potok, jezero itd.). Sadilice za
probijanje folije i vađenje dijela zemlje na mjestu sadnje sa promjerom otvora 5 – 7 cm i akrilna folija za
zaštitu od niskih temperatura.
Slika 5/3. Jagoda na foliji
Slika 5/4. Skladištenje jagode
Postavljanje folije obavlja se ručno na pripremljene gredice (lijehe) koje su širine 80 – 90 cm, blago
uzdignute s padom prema stazama između folija. Folija se blago zateže u pravcu reda i bočno, gdje se
plitko polaže u kanale dubine 15 – 20 cm, zatrpa zemljom i blago nagazi. Između dvije trake ostavlja se
staza širine 40 cm kojom se hoda u vrijeme rada i kod berbe plodova.
Ispod folije, a neposredno pored reda jagode (5-8 cm) postavlja se crijevo za navodnjavanje sa plavim
crtama okrenutim na gore. Po postavljanju folije vrši se probijanje rupa za sadnju promjera 5-7 cm sa
specijalnom sadiljkom, na razmku u redu od 25-30 cm (biljka do biljke) sa vađenjem dijela zemlje gdje
će se zasaditi živić. Razmak između dva reda na foliji je 40 cm.
Prije sadnje treba skratiti korjen i umočiti isti u smjesu svježeg stajnaka, ilovače, vode i fungicida.
Sadnju u plasteniku obavljamo ručno, vraćanjem dijela zemlje koju smo izvadili sadiljkom. Sadnice
poslije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za jačanje korjenovog sistema (NPK
12:32:12 + MgO+mikroelementi).
Sorte jagode koje se preporučuju za gajenje na PVC foliji su: Marmolada, Kore, Maja, Roxana, Arosa,
Raurica, Alba, Gemma, Madeleine, Elsanta i dr.
60
60
Program razvoja poljoprivrede SBK
U prva 3 dana obilno zalijevanje, svaki dan sa 10 – 12 l vode na 1 m2, uz istovremeno orošavanje
nadzemnog dijela (lista) u više navrata zbog potrebe održavanja veće relativne vlažnosti zraka u plasteniku.
Zakidanje svih cvijetova i bočnih stolona (vriježa) u više navrata sa ciljem razvoja bokora za rod u
narednoj godini. Početkom mjeseca decembra obaviti uklanjanje starog i bolesnog lišća i iznošenje van
plastenika. Akrilnom folijom prekriti trake sa jagodom u cilju zaštite od izmrzavanja. Tokom vegetacije
vršiti redovnu zaštitu zasada od bolesti i štetočina .
Krajem februara, kad su temperature iznad 100 C izvršiti prvo proljetno prihranjivanje sa kristalonom
19:19:19 u količini 7 – 10g/m2. Naredno prihranjivanje se obavlja 10 – 15 dana iza prvog istim sredstvima
i istom količinom. Početkom aprila izvršiti prihranu biljaka kristalonom na bazi Ca (kalcija), a skidanje
akrilne folije obavlja se kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.
Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu navodnjavanja obavlja se u
namjensku (plastičnu ) ambalažu od 0,5 – 1,0 kg. Beru se zreli i zdravi plodovi sa karakterističnom bojom
za pojedinu sortu. Ubrani plodovi do transporta na tržište lageruju se u namjenskim hladnijim prostorima
ili komorama, kako bi se izbjeglo oštećenje istih.
5.6. Salata
Salata je povrtlarska kultura koja dobro podnosi niske zimske temperature te je uz špinat i mladi luk redovna
kultura u plastenicima od jeseni do proljeća. Proizvodi se u dva turnusa. Prvi turnus salate u objektima bez
grijanja zasniva se sredinom septembra, tako da dospije za berbu tokom decembra, kada je na tržištu izražen
nedostatak svježeg povrća. Drugi turnus zasniva se u januaru, te tako dospijeva za berbu tokom marta.
Optimalna temperatura za uzgoj salate kreće se od 18-20 0C. Međutim, i pri temperaturi 10-15 0C salata
daje zadovoljavajuće rezultate. Visoke temperature negativno utiču na razvoj salate. Tako pri temperaturi
iznad 28 0C salata zaustavlja rast, te formira generativne organe (cvjetno stablo). Pored temperature,
salata je osjetljiva na manjak vlage, što ima za posljedicu zastoj u porastu, a biljke dobiju tamnozelenu
boju. Optimalna vlažnost zemljišta je oko 70-75% PVK. Pretjerana vlažnost zemljišta pospješuje razvoj
bolesti (trulež), na što je salata jako osjetljiva.
Salata daje najbolje rezultate na plodnom, dobro ocjeditom zemljištu, blago kisele do neutralne
reakcije pH 6,5-7,2.
Rasad salate za plasteničku proizvodnju sije se 30-35 dana prije planiranog roka sadnje. Sjetva se
obavlja u kontejnere ispunjene supstratom za proizvodnju rasada ili u kocke 4 x 4cm od istog supstrata.
Potrebno je obratiti pažnju prilikom sjetve piliranog sjemena, pošto se isto ne smije zatrpavati već se
sjemenka ostavi na površini i više puta tokom dana orošava, kako bi se pospješilo nicanje. Ukoliko se sije
klasično sjeme, sjemenke se prekriju sa 0,5 cm debelim slojem supstrata i redovno orošavaju.
Temperatura u rasadu se održava od 16-18 0C. Sadnice su spremne za sadnju sa 4-6 normalno razvijenih
listova.
Trenutno vodeće sorte salate u plasteničkoj proizvodnji na području BiH su:
Puterice: Brigade, Dobra, Seter, Ravel, Jessy, Emerald,Šangore i Ćentore.
Kristalne salate: Endži, Flavi, Fanvei.
Priprema zemljišta počinje čišćenjem objekta od ostataka prethodne kulture i korova. Slijedeća mjera
je rasturanje zgorjelog stajnjaka 3-4 kg/m2 i NPK 10:20:30 S 60-80 kg/1.000 m2.
Rasturena gnojiva se zaoru na dubinu 20 -25 cm, nakon čega se zemljište freza (usitni) i poravna.
Ukoliko se sadnja obavlja na crnu foliju, prije postavljanja iste razbaci se jedan od insekticida (Galation,
Volaton) i plitko inkorporira, potom se postavlja sistem za natapanje i crna folija sa izbušenim rupama za
sadnju.Ukoliko rupe nisu tvornički izbušene, pristupa se bušenju istih neposredno pred sadnju.
Sadnja salate obavlja se kada sadnica ima 4-6 razvijenih listova. Razmak sadnje je različit i zavisi od
sorte i roka perioda sadnje. Zimski turnus salate sadi se u razmaku 20x20 ili 20x25 cm. U proljetnom
roku sadnja se obavlja u razmaku 20-25x30cm. Ako su sadnice uzgajane po sistemu zaštićenog korijena
u kockama ili kontejnerima, sadnja se obavlja tako što se u zemljište unosi ¾ kocke dok ¼ viri iz zemlje.
Ovakvom sadnjom izbjegava se prevelika vlažnost u zoni korijenovog vrata, što bitno smanjuje mogućnost
obolijevanja biljaka od truleži. Nakon sadnje biljke se zaliju sa 10-12 l/m2 vode.
61
61
Program razvoja poljoprivrede SBK
U toku vegetacije salati je potrebno obezbijediti sljedeće uslove: vlažnost zemljišta 70-75% PKV u
fazi rasta, a u fazi zavijanja glavica vlažnost se smanjuje na 60%. Relativna vlažnost zraka treba da iznosi
70-80%, temperatura tokom dana 12-18°C, a tokom noći 8-12°C. Prihrana se obavlja dva puta tokom
vegetacije, prvi put 20-25 dana nakon sadnje, a drugi put u fazi formiranja glavica.
Prihranjuje se sa jednim od azotnih gnojiva (amonnitrat).
Berba se obavlja kada glavice dobiju željeni oblik i veličinu. Prilikom odsijecanja glavice se čiste od
žutog lista i prevrnu na foliju da bi istekao višak tečnosti (vode). Nakon 10-15 minuta ubrane glavice se
pakuju u kartonsku ambalažu, i to u dva reda 2 x 12 komada uz čišćenje reza čistom vodom. Pošto biljke
treba dopremiti do tržišta u zimskom periodu, obavezno je zimsko pakovanje (zaštita) na kamionu kako
ne bi izmrzle u transportu.
5.7. Krastavac
Krastavac se u plasteniku uzgaja kao rana proljetna kultura ili kao jesenja kultura. Obično se proizvodi
salatni krastavac, mada se i kornišoni mogu uspješno uzgajati u plastenicima. Sjetva krastavaca za
proljetnu proizvodnju obavlja se oko 20. februara, sadnja 20. marta, početak berbe oko 01. maja. Za
jesenju proizvodnju sjetva se obavlja 15 juna, sadnja do 10. jula, početak berbe oko 10. augusta. Od
sorata-hibrida se najčešće koriste: Darina F1, Jazzer F1, Ekron, Encore F1.
Proizvodnja rasada je moguća na više načina i to: direktnom sjetvom u saksije, klasičnom sjetvom i
pikiranjem ili kombinovano. Direktna sjetva u saksije obavlja se tako što se u saksije ispunjene supstratom
za proizvodnju rasada stavlja jedna sjemenka, a potom prekrije istim supstratom debljine 1 cm. Zasijane
sjemenke se dobro zaliju mlakom vodom i podvrgnu temperaturi 25-28 0C.
Kod klasične sjetve sjeme se sije u stiroporne blokove ispunjene supstratom, i to u redove 2x3 cm, a
potom prekrije centimetar debelim slojem supstrata i zalije mlakom vodom. U oba slučaja pri temperaturi
25-28 0C biljke niču za 5-7 dana. Nakon nicanja biljke se pažljivo čupaju iz stiropornih blokova i pikiraju
u saksije (prije pojave prvog pravog lista), dok se biljke iz direktne sjetve u saksije ne diraju. Zbog
sigurnosti najčešće se primjenjuje kombinovani sistem, tako što se sjeme sije u saksije, a istovremeno se
zasije i jedan stiroporni blok kako bi se iz njega popunila mjesta u saksijama gdje sjeme nije niklo.
Odmah nakon nicanja temperatura u rasadu se smanjuje na 18 do 20 0C do pojave prvog pravog
lista. Na ovaj način dobijamo biljke jakog stabla sa kratkim internodijama. Nakon formiranog prvog
pravog lista temperatura se održava 22-25 0C tokom dana, a 18-20 0C tokom noći. U toku proizvodnje
rasada neophodno je održavati relativnu vlažnost zraka 85-90%. Visoke temperature i visoka vlažnost
zraka pogoduju razvoju bolesti, pa je potrebno redovno vršiti zaštitu protiv plamenjače, antraknoze i
pepelnice.
Kvalitetan rasad krastavca ima 5-6 razvijenih listova i visok je 20-25 cm.
Krastavac je kultura koja zahtijeva nešto dublje oranje do 40 cm, te dosta velike količine zgorjelog ili polu
zgorjelog stajnjaka 15 tona/1.000 m2 u osnovnoj gnojidbi uz dodatak 80-100 kg/1.000 m2 NPK 10:20:30.
Nakon oranja pristupa se usitnjavanju zemljišta frezanjem, a potom markiranja redova za sadnju.
Sadnja se obavlja u dvorede trake sa rastojanjem red do reda 60-70 cm, a razmak od trake do trake je
80-90 cm i razmak u redu je 50 – 60 cm. Poslije sadnje biljke se dobro zaliju vodom koja treba da ima
temperaturu oko 25 0C.
U narednih 7 dana vrši se vezanje špage za žicu i biljku, čime se biljci obezbjeđuju vertikalna potpora
za normalan rast.
Temperatura u plasteniku se održava oko 25 0C, tokom dana 18 0C tokom noći uz relativnu vlažnost
zraka 80-90% i vlažnosti zemljišta 80% PVK.
Zalijevanje se obavlja svakih 3-5 dana do formiranja plodova, a po formiranju plodova svakih 2-3 dana.
Prvo prihranjivanje se obavlja 15 dana nakon sadnje sa kristalonom 12:36:12 + mikroelementi.
Naredna dva prihranjivanja se obavljaju svakih 7 dana sa kristalonom 20:20:20. Prihrana u toku
plodonošenja obavlja se svakih 7 dana kristalonom sa naznačenim sadržajem kalija.
Krastavci dobro podnose folijarno prihranjivanje koje se može obavljati svakih 10-15 dana jednim
od folijarnih gnojiva. Posebno treba obratiti pažnju na nedostatak magnezija, što se manifestuje pojavom
bijelih polja duž nervature lista.
62
62
Program razvoja poljoprivrede SBK
Regulisanje rasta stabla obezbjeđuje se ranozrelost i veći ukupni prinos. Na stablu do visine 50cm
odstranju se sve bočne vriježe od 50cm do žice vrši se prikraćivanje bočnih vriježa na 4 lista.
Vriježe drugog i trećeg reda skraćuje se na dva lista. Vrh glavnog stabla kada dospije do žice ne kida
se već prebaci preko žice i okrene prema zemlji, tako gubi dominaciju rasta i pospješuje razvoj bočnih
vriježa.
Berba počinje 6 sedmica nakon sadnje i obavlja se u početku svako 5 dana, a potom svakih dva dana.
Ubrani plodovi se pakuju u kartonsku ambalažu zbol lakšeg transporta, te manjeg oštećenja plodova.
Tokom berbe mora se voditi računa da se plodovi na vrijeme uberu i ne smije se dozvoliti da plod požuti
(sazrije) na biljci, jer ista prestaje dalje cvjetati i davati nove plodove.
6. ORGANSKA PROIZVODNJA
Uvod
Stanje primarne poljoprivredne proizvodnje u većini područja je veoma loše, u prvom redu sa stanovišta
korištenja zemljišnih kapaciteta. Zbog toga bi i u segmentu primarne poljoprivredne proizvodnje trebalo
pristupiti revitalizaciji, obnovi i razvoju, ali ne sa tendencijom da se dovedu u prvobitno stanje, već
da se, uz primjenu suvremenih tržišnih, tehnološko-tehničkih, ekonomskih i svih drugih dostignuća,
prate svjetska kretanja. Osim toga, pogrešno je ići na neka privremena rješenja (popravljanje, krpljenje
postojećeg stanja), jer to u pravilu iziskuje razmjerno velika ulaganja, a efekti su mali i na kratak rok.
Ovo je prilika i vrijeme, ali i mogućnost i realna šansa da se i privatna poljoprivredna imanja podignu
na jedan viši nivo, suglasno suvremenim dostignućima i tendencijama u tom pogledu u razvijenim
zemljama. Prakticiranje organske poljoprivredne proizvodnje je novi, u svijetu prihvaćen model, kojim
se u našim proizvodnim uslovima može unaprijediti proizvodnja hrane putem ponude tržištu novog
kvalitetnog proizvoda.
I na području Srednjebosanskog kantona bi trebalo ići u pravcu da se umjesto seoskih imanja koji
se bave poljoprivrednom proizvodnjom, osposobe farme sa razvijenom infrastrukturom, potrebnom
mehanizacijom, pratećim objektima, savremenom organizacijom koja bi rezultirala stvaranjem jedne
proizvodne cjeline; od primarne proizvodnje do prerade i plasmana prepoznatljivih gotovih proizvoda na
domaćem tržištu, pa i tržištu drugih zemalja.
U Srednjeročnoj razvojnoj strategiji BiH, kao i Strategiji razvoja Srednjebosanskog kantona, stavlja
se najveći naglasak na ekonomski razvoj poljoprivrednog sektora, podrazumijevajući iskorištavanje
prirodnih i ljudskih resursa, otvarajući priliku za smanjenje siromaštva ruralnog stanovništva., čime se
poljoprivredna politika mora zasnivati na ojačavanju konkurentnosti unutar sektora.
Definirajući prioritet u ovom području, poseban naglasak se stavlja na uspostavljanje zakonskih i
institucionalnih okvira za certificiranje proizvoda u skladu sa standardima EU, čime bi se stvorili uvjeti
za nove proizvodnje prepoznatljive i na međunarodnom tržištu.
S tim ciljem je i u okviru ovoga Programa razvoja poljoprivrede na području dvanaest općina
Srednjebosanskog kantona u periodu od 2009. do 2015.godine, odabrana organska proizvodnja kao
sredstvo kojim bi trebalo uticati na promjenu pristupa pri definiranju razvojnih pravaca, a posebno
promjene shvaćanja kako poljoprivrednih proizvođača tako i ostalih subjekata koji trebaju da daju svoju
doprinos i podršku ovakvim pristupima i time ubrzaju razvoju svojih lokalnih zajednica i regija.
6.1. Svjetska kretanja
Organska proizvodnja postaje sve aktualnija u čitavom svijetu. Potrošači žele organske proizvode i
spremni su platiti i veću cijenu za njih.
Svake godine se proda organskih proizvoda u svijetu u vrijednosti od preko 20 milijardi eura. Sada
već više od milijun poljoprivrednika obrađuje više od 20 miliona hektara na organski način. U nekim
zemljama Evrope odnos organskog zemljišta doseže 10% pa i više u odnosu na ukupne zasijane površine.
U Švedskoj je to 15%. Organska poljoprivreda je pokazala da je moguće proizvesti dovoljno «zdrave»
63
63
Program razvoja poljoprivrede SBK
hrane bez zagađivanja okoline, a da se farmerima omogući pristojan život. Iz tih razloga vlade u mnogim
zemljama su inicirale programe podrške organskoj poljoprivredi. Vlada Njemačke je odlučila da podstiče
organsku proizvodnju kako bi u 2010.godini 20% zemljišta postalo organsko.
6.2. Stanje organske poljoprivrede u BiH
U posljednjih desetak godina u Bosni i Hercegovini postojalo je niz aktivnosti vezanih za razvoj i
uvođenje organske poljoprivrede. Vlade mnogih Evropskih zemalja davale su i daju potporu našim ne
vladinim organizacijama koje putem domaćih ekspertnih timova stvaraju pretpostavke za održiv razvoj
ovog načina proizvodnje hrane. Najveća vrijednost apliciranih projekata je u animiranju značajnog broja proizvođača od kojih su
mnogi savladali i primijenili Standarde za organsku proizvodnju i dobili certifikate za imanja, proizvodnje
i organske proizvode. U tom periodu, organska proizvodnja je verificirana certifikacijom drugih država
(Švedska, Njemačka, Velika Britanija, Italija), a paralelno s tim formirano je certifikacijsko tijelo –
Organska kontrola za BiH sa standardima za domaće tržište, koje je u 2007. godini dostiglo međunarodne
standarde u ovoj oblasti (usaglašeni sa IFOAM Basic Standards i EEC 2092/91) i predstavlja tijelo čiji
certifikat treba da bude prepoznatljiv i na međunarodnom tržištu organskih proizvoda (IFOAM /IOAS,
ISO 65, EN 45011, SAD-NOP, JAS-Japan).
Uz sve te aktivnosti, značajni pomaci su napravljeni i kroz popularizaciju organskih proizvoda i
plasman na domaćem tržištu. Veći efekti se očekuju u ovoj i narednim godinama kada se treba za tržište
osigurati veće količine organskih proizvoda. Neki proizvođači imaju svoje vlastite razvojne planove, u
okviru kojih su uspjeli osmisliti specifične proizvodnje, prepoznatljive i kvalitetne proizvode i vlastiti
originalan prepoznatljiv imidž svojih farmi, pa čak zainteresirati kupce iz drugih zemalja.
Od 2006. godine, u periodu kada većinu organskih proizvodnji certificira OK, evidentirani su mjerljivi
pokazatelji o obimu i strukturi u ovom poljoprivrednom sektoru u BiH. U 2006. godini, u sistemu certificiranja organskih proizvodnji je 39 operatora od kojih su: u biljnoj proizvodnji 16 pojedinačnih
farmi i osam kolektivnih (249 proizvođača), jedna farma u stočarskoj proizvodnji, četiri u pčelarstvu
– proizvodnji meda, dva prerađivača organskih proizvoda i osam u segmentu sakupljanja sekundarnih
šumskih proizvoda (2.455 sakupljača). Izraženo u površinama, primarna organska proizvodnja obuhvata
209,67 ha. Vrijednost izvezenih proizvoda (produkti sakupljačke organske proizvodnje) je u 2006.godini
iznosila 1.512.315 €, što je u odnosu na predhodnu godinu povećanje od 331,5%.
Već 2007. organski sektor i prema kvalitativnim pokazateljima, ali i po obimu certificiranih proizvođača
pokazuje značajne pozitivne pomake, što se može vidjeti iz slijedećih pokazatelja (bez evidencije
certificiranja koje na području BiH obavljaju strane certifikacijske kuće):
•
•
•
•
•
•
Područje certifikacije:
Sakupljačka proizvodnja
Pčelarstvo
Stočarstvo
Prerada i rukovanje
Biljna proizvodnja – individualno
Biljna proizvodnja – kolektivno Broj operatora:
9 (angažovano preko 2.500 ljudi)
15
4
3
25
10 (= 298 farmera)
Iz prikazanih pokazatelja je vidljivo da je u procesu certificiranja učestvovalo ukupno 66 operatora.
Dokaz nastavka tendencije povećanja učesnika u organskom prakticiranju proizvodnje i prerade
poljoprivrednih proizvoda je i podatak da je u 2008. godini samo na području federacije BiH bilo više od
70 apliciranih operatora.
U BiH je sve veći interes za organsku poljoprivredu, mnogi proizvođači već prakticiraju organsku
proizvodnju, ali zbog teških financijskih uvjeta nisu u stanju podnijeti cijenu certificiranja. U tom segmentu
veoma su vrijedni potezi Vlade Federacije da u 2007. i 2008. godini izdvoji dio sredstava za poticanje
64
64
Program razvoja poljoprivrede SBK
organske proizvodnje. Vrijedno je istaći da je u ovoj godini pripremljen nacrt zakona o organskoj proizvodnji
i da je u završnoj formi usaglašenosti, pred procedurama usvajanja na kompetentnim nivoima vlasti.
Bitna za buduće zainteresirane proizvođače je i činjenica da Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo,
u okviru svojih djelatnosti, adekvatnim kadrom pokriva i ovu proizvodnu oblast i da u periodu dok Zakon
ne uredi ovu oblast, pruža potporu operatorima u svim segmentima savjetodavnih usluga i edukacije.
6.3. Organska proizvodnja na području Srednjebosanskog kantona
Na području općina Srednjebosanskog kantona u prethodnim godinama do danas, u sistemu certificiranja
organske proizvodnje je značajan broj farmi i privrednih subjekata, koji već sada predstavljaju okosnicu
razvoja pojedinih lokalnih sredina u ovom segmentu proizvodnje i prerade. Ovom prilikom posebno podsjećamo da su to u pojedinim godinama bili ili su i danas:
• „Vranica bilje“ Gornji Vakuf,
• „Fruktuspak“ Travnik ,
• NUP Bugojno, za sakupljanje, preradu i prodaju ljekovitog bilja i šumskih plodova,
• ZZ „Pavlovica“ Rostovo,
• Farma „Barišić“ Kreševo,
• Farma „Herceg“ Novi Travnik,
• PP “Ahmić“ Vitez,
• „Poljorad“ Travnik ,
• Farma Sejada Šalaka sa Vlašića za biljnu proizvodnju, te • Ahmet Balić i
• Miralem Imamović iz Travnika, sa širokom paletom pčelinjih proizvoda.
S obzirom da je organska proizvodnja u BiH u fazi razvoja, ovako relativno značajan broj organskih
proizvođača na području navedenih općina predstavlja respektabilan potencijal. To je prije svega znak
da su ova područja u startu prepoznata kao moguća za daljni razvoj organskog pokreta i da u budućnosti
treba da predstavljaju značajan izvor organskih proizvoda za lokalno tržište, a posebno za tržišta velikih
gradova koja su trenutno i u buduće glavni konzumenti ovih proizvoda.
Slika 6/1. Autohtoni proizvod kao organski
Slika 6/2. Certificirani organski proizvod
Pri tome, lako je uočiti da neka područja Srednjebosanskog kantona koja po prirodnim potencijalima,
prirodnom biodiverzitetu, nezagađenim područjima i tradiciono opredjeljenim stanovnišrvom za
poljoprivrednu proizvodnju, imaju kvalitetnije predispozicije pri proizvodnji zdravstveno bezbijedne
hrane, a nisu obuhvaćena ni simboličnim obimom u segmentu organske certifikacije.
Na ovim područjima postoje udruženja i zadruge koje nastavljaju tradiciju proizvodnje hrane bazirane
na autohtonim iskustvima i svoje razvojne ciljeve usmjeravaju ka iznalaženju adekvatnog tržišta u okviru
svojih lokalnih zajednica, povezujući proizvodnju hrane sa potrebama razvoja drugih privrednih grana
(turizam, trgovina, prehrambena industrija, kućna radinost i sl.).
65
65
Program razvoja poljoprivrede SBK
6.4. Mogućnosti i uslovi za uvođenje organske poljoprivrede
Prije svega, organska poljoprivreda je proizvodni metod pogodan za prirodnu okolinu i kojim se nastoje
iskoristiti postojeći potencijali ekosistema stimulirajući, jačajući i harmonizirajući biološke procese.
Organska poljoprivreda nije povratak na staro, povratak na poljoprivredu naših djedova, iako ima dosta
elemenata koji su podudarni sa standardima, odnosno pravilima po kojima se prakticira. Prije svega,
organska poljoprivreda je dio moderne poljoprivredne proizvodnje, trgovine, poljoprivredne nauke, te se
upravo i temelji na njihovim najnovijim dostignućima.
Za primarnu poljoprivredu u BiH je sretna okolnost da u ranijem periodu, izuzev nekih područja sa
intenzivnom konvencionalnom proizvodnjom, nisu korištene značajno visoke doze mineralnih đubriva.
Po primjeni pesticida po jedinici površine bili smo na posljednjem mjestu u Evropi. To su jedni od razloga
da obrađivano zemljište nije kontaminirano kao u drugim zemljama Evrope, te su i sa tog aspekta veće
mogućnosti za prakticiranje organske poljoprivrede.
Sa aspekta nauke, ova proizvodnja se zasniva na primjeni i poznatih metoda u okviru integralne
proizvodnje, kada se za svaku uzgajanu biljnu vrstu i konkretne uslove lokaliteta izrađuju modeli
agrotehničkih zahvat, prije svega bazirani na preventivnim mjerama, kako za sistem đubrenja i popravke
plodnosti tla, tako i za sistem zaštite od bolesti i štetočina. Sve proizvodne tehnologije moraju biti
prilagođene određenim standardima organske proizvodnje, u okviru kojih se organiziraju aktivnosti na
farmi.
6.5. Motivi za uvođenje organske proizvodnje
Poljoprivredna proizvodnja kao i sve druge privredne aktivnosti u BiH je stagnirala posljednjih
godina. Posebno je to izraženo u planinskim područjima, gdje su stanovnici malobrojnih sela morali
napustiti svoja imanja, a povratak nije moguć zbog neobnovljenih, ratom devastiranih imanja.
Područja koja su po svojim agroekološkim odlikama interesantna za uvođenje organskog sistema
uzgoja u segmentu stočarstva ili pojedinih odgovarajućih biljnih vrsta su uglavnom dijelovi svih općina
Srednjebosanskog kantona koja pripadaju brdskoj ili planinskoj regiji, prije svega zbog nepostojanja
eventualnih kontaminiranosti hemijskim mineralnim đubrivima i pesticidima usljed ranijih intenzivnih
proizvodnji, jer se smatralo da na tim područjima zbog klimatskih uslova nije moguće intenzivirati
poljoprivrednu proizvodnju. Sem toga, većina stanovništva ovih područja je bila zaposlena u industriji,
tako da je za mnoge poljoprivreda bila dopunsko zanimanje. Nešto intenzivnije korištenje obradivih
površina evidentirano je na lokalitetima sa nižom nadmorskom visinom na području većine općina. Ne
remeteći pravce razvoja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, za uspješnu organsku poljoprivredu
i njen brži razvoj, preporučuju se obradive površine koje dugi niz godina nisu korištene na planinskim i
brdskoplaninskim područjima, te prirodne površine (šume, prirodni pašnjaci i livade) na lokalitetima gdje
nije bilo intenzivne eksploatacije.
Slika 6/3. Organsko ovčarstvo
66
66
Slika 6/4. Certificirani organski proizvod
Program razvoja poljoprivrede SBK
Na ciljanim područjima za organiziranje organske proizvodnje, uzgoj poljoprivrednog bilja se uglavnom
svodio na male parcele, sa ograničenim brojem biljnih vrsta, gdje je uz tradicionalni način proizvodnje
bilo moguće ostvariti prinose koji u većini slučajeva zadovoljavali samo potrebe domaćinstva. Tržni
viškovi su dijelom ostvarivani u stočarskoj proizvodnji, gdje su velika prostranstva prirodnih livada i
pašnjaka davala veće mogućnosti u obezbjeđenju dovoljnih količina hrane u periodu vegetacije.
Ni ti prirodni resursi nisu u potpunosti iskorištavani, prije svega zbog ekstenzivnog načina prakticiranja
poljoprivredne proizvodnje, bez adekvatne agrotehnike prilagođene datim proizvodnim uslovima.
Današnja svjetska dostignuća u proizvodnji hrane daju šansu i ovakvim područjima kroz specifične
tehnologije, a u fazi obnove i unapređenja kompleksa hrane u našoj državi to su podobnosti da se odaberu
novi pristupi rješavanja ovog problema.
Prilika je da se otpočne sa maksimalnim iskorištavanjem prirodnih resursa ekološki čistih područja,
izoliranih od industrijskih centara i frekventnih saobraćajnica kao potencijalnih zagađivača, bogatih
prirodnim staništima različitih biljnih i životinjskih vrsta, nezagađenim planinskim vodotocima i
pogodnom konfiguracijom tla. Takvih područja ima dovoljno i na području općina Bugojno, Busovača,
Dobretić, Donji i Gornji Vakuf, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik i Vitez, a koja mogu biti osnova
za budući razvoj privrede ovog kraja bazirane na razvoju turizma i organske hrane. Time se pruža šansa domicilnom stanovništvu da postanu aktivni dio zacrtanih razvojnih projekata na nivou države
i užih regija. To prije svega podrazumijeva mogućnost proizvodnje i plasmana tržišnih viškova hrane
proizvedene na tradicionalan način, u skladu sa zahtjevima organske proizvodnje, a kroz prepoznatljiv
proizvod standardiziranog kvaliteta prema zahtjevima svjetskog tržišta.
Govoreći o mogućim pravcima razvoja kroz jačanje sektora organske hrane, ne smiju se zanemariti
dostignuti nivoi u pojedinim područjima i postojeći ili javnosti predstavljani novi proizvodi nazivani
«zdravi», «eko», «bio», ali se mora istaći da su to tek naznake eventualnih budućih organskih proizvodnji
koji su u svijetu prepoznatljivi pod nazivom «organski», što opet podrazumijeva jedino certificirani
proizvod nastao u sistemu kontrolisanih i prihvaćenih standarda.
Obnovom porušenih stambenih i poljoprivrednih objekata očuvanjem karakteristične arhitekture
ovog područja, što ne zahtijeva izuzetno velika sredstva kao u velikim urbanim naseljima, stvorile bi se
mogućnosti održivog povratka domicilnog stanovništva, razvoj kućne radinosti, seoskog turizma i drugih
sadržaja koji bi bili privlačni i za mlade ljude i njihove porodice.
Znajući da entuzijazam ljudi jeste bitna odlika u početnim fazama provjere ideja, ali pri stvaranju
dugoročno profitabilne i održive strukture uz to se mora ići na brza i značajna materijalna ulaganja koja
mogu animirati kritičnu masu proizvođača i objediniti ih sa ciljem izrade vlastitog prepoznatljivog i
profitabilnog proizvoda i njegovog direktnog plasiranja na tržištu.
Ovdje se u, smislu interesnih skupina za organsku proizvodnju, u većini slučajeva imaju u vidu siromašne populacije stanovništva koji svoju šansu vide u samozapošljavanju, a u startu nisu u stanju
sami osigurati početni kapital. Projekti ovakvog i sličnog karaktera moraju koristiti nepovratna sredstva ili
sredstva zainteresiranih domaćih i stranih investitora koji su spremni uložiti u zajedničku proizvodnju.
6.6. Odlike područja
Ciljani lokaliteti na kojima se nalaze parcele na kojima je moguć uzgoj poljoprivrednog bilja po
standardima organske proizvodnje izuzeti su od ekstremnih klimatskih uticaja, iako se uglavnom nalaze na
oko 800 do 1000 m nadmorske visine. Seoska imanja se sastoje od većeg broja manjih parcela na području
pojedinih sela i površine su uglavnom dostupne osnovnim poljoprivrednim mašinama i priključcima.
Ne postoje izvori mogućih onečišćenja, jer se radi o području bez aktivnih industrijskih kapaciteta
i frekventnih putova. Do sada većina poljoprivrednih proizvođača nisu koristili hemikalije u biljnoj
proizvodnji. Gnojidba se sastoji uglavnom u primjeni stajnjaka pred sjetvu. Plodnost tala se održavala:
zaoravanjem prirodne livade, “odmaranjem” parcele par godina bez usjeva, te zaoravanjem strnjike
i drugih biljnih ostataka. Uzgajane vrste životinja na imanju se hrane prirodno hranom, sijenom sa
imanja i putem ispaše. Velika prostranstva za ispašu su dostupna farmeru za cijeli period vegetacije i nisu
ograničavajući faktor u pogledu brojnosti stada.
Karakteristika sadašnje proizvodnje je prisustvo tradicionalnih načina uzgoja (bez hemikalija) koji se
67
67
Program razvoja poljoprivrede SBK
mogu iskoristiti i najlakše ukomponirati u odgovarajuće standarde, a uz to cijeli proces oplemeniti novim
dostignućima nauke i tehnologije u proizvodnji i preradi, a i zahtjevima tržišta u domenu prakticiranja
organske proizvodnje.
Postoje farmeri koji su orjentirani na poljoprivrednu proizvodnju i vide mogućnosti prakticiranju
organskog uzgoja kulturnih biljaka, a potom i stoke (ovo i radi obezbjeđenja stajnjaka iz vlastitih izvora
za organsku biljnu proizvodnju), zatim u pčelarenju, te dijelom u preradi sirovina iz vlastite primarne
proizvodnje i prirodnih resursa užeg okruženja (šumsko voće, gljive, ljekovito bilje..). Prema tome, ni za
ova proizvodna područja organska proizvodnja nije u suštini stran model mogućeg budućeg razvoja.
Osim toga, na regiji postoje prerađivački kapaciteti za doradu i preradu ljekovitog bilja koji su već u
procesu certificiranja organskih proizvodnji («Fruktuspak»-Travnik i „Vranica bilje“ Gornji Vakuf), a i
drugi lokalni kapaciteti (proizvodnja sira, mesa, prerada žita, hladnjače i sl.) koji se veoma brzo mogu,
dijelom ili u cjelosti, uvesti u sistem certificiranja i svojim razvojem predstavljati okosnicu okrupnjavanja
organske proizvodnje.
Mogući plasman organskih prerađevina u većim gradskim centrima i povećan interes domaćih
potrošača prepoznatljivog organskog proizvoda i bez osvajanja šireg nacionalnog i međudržavnog
tržišnog prostora, daju šansu proširenju obima proizvodnje i na području općina Srednjebosanskog
kantona. Posebna podobnost ovog područja su i respektabilni pomaci na unapređenja sektora turizma,
koji bi u svojim ponudama trebalo da koristi organski proizvod kao novu vrijednost.
Proizvođači bi trebali postati svjesni da i u okviru organske proizvodnje, postati “netko i nešto” na
tržištu je, u ovakvim uslovima privređivanja, moguće samo koncentracijom ponude u velikim količinama,
ponudom proizvoda standardne kvalitete i uz adekvatnu prodajnu cijenu. Zbog toga u okviru planiranih
aktivnosti, poseban akcent se mora staviti na aktivnosti kojima će se animirati značajan broj ne angažiranog
radno sposobnog stanovništva ruralnih prigradskih područja (cijele porodice) i sa njihovim (u svjetskim
razmjerima) malim imanjima stvoriti makro organizacioni kompleks, ne na osnovi fizičke integracije,
nego na integraciji interesa (zajednički nastup na tržištu organskih proizvoda).
Kao rezime prethodnih navoda i sagledanih uslova za prakticiranje organske poljoprivredne
proizvodnje, možemo definirati osnovne motive i pogodnosti za realizaciju projekta:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Interes proizvođača za prakticiranje organske poljoprivrede,
Ranije stečena znanja u poljoprivrednoj proizvodnji,
Očuvanje tradicije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi,
Prirodni nezagađen ambijent,
Bogatstvo prirodnog biodiverziteta,
Ne postojanje potencijalnih izvora zagađenja,
Zapošljavanje domicilnog stanovništva i stvaranje ambijenta za održivi povratak,
Doprinos kompletiranju aktivnosti u zacrtanim projekcijama na nivou države, u smislu stvaranja
turističkih i rekreativnih kompleksa u budućim zaštićenim zonama dijelova općina Srednjebosanskog
kantona.
Iz toga proizilaze realno ostvarivi ciljevi:
Paleta organskih proizvoda sa standardiziranim kvalitetom, nastalih na bazi autohtonih iskustava.
Organiziranje samoodržive farme po ugledu na praksu sličnih proizvodnih područja u užem i širem
okruženju Bosne i Hercegovine.
Oživljavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje planinskih područja radi snabdjevanje
turističkih i rekreativnih kapaciteta organskom hranom,
Iskorištavanje pogodnosti ekološki čistih područja (obradiva tla, prirodni pašnjaci, samoniklo bilje),
Seoski turizam u saradnji sa postojećim turističkim kapacitetima uže regije,
Novi proizvodi (organska hrana) za domaće i svjetsko tržište.
68
68
Program razvoja poljoprivrede SBK
6.7. Moguće proizvodnje
U okviru organske proizvodnje hrane, a na osnovu postojećih iskustava i stečenih znanja poljoprivrednih
proizvođača, kao i tradicije u uzgoju određenih biljnih vrsta uslovljenih, prije svega, agroekološkim
odlikama ovog područja, definiraju se moguće bazne proizvodnje :
•
•
•
•
•
•
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja (ljekovito bilje) i šumskih plodova (gljive, šumsko voće),
Organski proizvodi na bazi organskih sirovina (prerada).
Uz to, moguće su dopunske djelatnosti na farmi koje stvaraju održiv sistem organske proizvodnje na
vlastitom imanju, a ujedno i priliku za ponudu viška proizvoda tržištu ili usluge drugim farmerima. Takve
djelatnosti mogu biti:
•
•
•
•
•
•
Proizvodnja lumbrihumusa,
Proizvodnja komposta,
Proizvodnja organskog rasada i sjemena,
Pakirnica za organske proizvode,
Mini pogoni za preradu organskih sirovina – domaća radinost,
Seoski turizam uz organske proizvode...
6.8. Obim proizvodnje
Strategija razvoja organske proizvodnje mnogih razvijenih zemalja se bazira na dostizanju cilja da
ovom proizvodnjom bude obuhvaćeno 20% ukupne poljoprivredne proizvodnje.
Za područje općina Bugojno, Busovača, Donji i Gornji Vakuf, Jajce i Vitez, a posebno Dobretić,
Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik karakteristično je da do sada nije bilo uključeno u organsku proizvodnju
u obimu koji bi omogućio značajnije kvantitativne pokazatelje, pa se pristup ovom modelu može
posmatrati sa više aspekata.
Trenutno su male obradive površine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uopće, ali sa druge strane
to su i prednosti da se na dugo godina neobrađivanim parcelama pri njihovoj revitalizaciji starta odmah sa
organskom proizvodnjom. Osim toga, postoje zainteresirani proizvođači koji načinom dosadašnjeg uzgoja
poljoprivrednog bilja i njihovom podudarnošču sa standardima organske proizvodnje te nezagađenim
prirodnim ambijentom mogu veoma brzo postati certificirani proizvođači organske hrane.
Takvo ili još povoljnije stanje je u stočarskoj proizvodnji, koja bi posebno u sektoru ovčarstva veoma
lako mogla biti usklađena sa standardima organske proizvodnje. Tim više što se pod tradicionalnim
ovčarenjem podrazumijeva korištenje prirodnih pašnjaka, slobodna ispaša u većem dijelu godine
(organsko ovčarenje ne prihvata „nomađenje“ zbog nemogućnosti uspostave sistema praćenja kretanja
stoke; potrebni dokazi da se ispaša organizira na nezagađenim područjima). Uz to su i tradicionalne
prerade iz opusa stočarstva, prepoznatljive na pojedinim regijama ovog kantona, potencijalni organski
certificirani proizvodi koji posebnu vrijednost dobijaju u spoju ponuda specifične/visokokvalitetne hrane
i turističkih usluga.
Sve navedeno daje izuzetne prednosti pojedinim područjima SBK, a značajno veći obim certificiranih
proizvodnji i prerađevina na bazi organskih sirovina doprinio bi novim kvalitetnijim ponudama na
domaćem i inostranom tržištu.
Najveći mjerljivi pokazatelji u organskom sektoru na području SBK, kao i na području cijele BiH,
sa tendencijom povećanja izvoza odmose se na sakupljačku organsku proizvodnju koja podrazumijeva
sakupljanje, doradu i preradu ljekovitog bilja i samoniklih šumskih proizvoda, gljiva i šumskog voća. U
sektoru voćarstva, potvrđene su mogućnosti uzgoja jagodičastog voća na organski način, a potrebe tržišta
su neograničene (svježe smrznuto voće).
69
69
Program razvoja poljoprivrede SBK
U početnim planskim godinama, akcenat treba dati na biljnu proizvodnju i korištenje prirodnih reursa
samoniklih biljnih vrsta.
Tabela 6.1. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
OPĆINE
Bugojno
Busovača
Dobretić
Donji
Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
70
70
VRSTA PROIZVODNJE
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova 2009. godina ( ha)
13,0
1,10
21,3 (livade) + 18,3 (pašnjaci)
190 košnica
4.286 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
5,8
6,2
46 (livade) + 82 (pašnjaci)
80 košnica
1.860 (1 grupa sakupljača – sa po 50 ljudi)
3,3
0,8
23 (livade) + 81 (pašnjaci)
10 košnica
1.800 (1 grupa sakupljača- sa po 50 ljudi)
10,3
1,0
47 (livade) + 20 (pašnjaci)
100 košnica
4.104 (2 grupe sakupljača-sa po50 ljudi)
3,8
0,9
8 (livade) + 20 (pašnjaci)
100 košnica
4.540 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
9,8
0,7
36 (livade) + 32 (pašnjaci)
100 košnica
4.300 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
11,7
0,5
23,3 (livade) + 48 (pašnjaci)
110 košnica
4.074 (2 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
11,0
0,6
60 (livade) + 80 (pašnjaci)
70 košnica
1.597 (1 grupa sakupljača-sa po 50 ljudi)
2,3
0,4
63 (livade) + 59 (pašnjaci)
30 košnica
2.212 (1 grupa sakupljača-sa po 50 ljudi)
6,4
0,4
6,6 (livade) + 15 (pašnjaci)
90 košnica
3.463 (2 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
12,7
2,0
42 (livade) + 63 (pašnjaci)
150 košnica
5.643 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
Program razvoja poljoprivrede SBK
Vitez
Ukupno za sve
općine
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
4,9
0,8
4,3 (livade) + 5,5 (pašnjaci)
68 košnica
2.016 (1 grupa sakupljača-sa po 50 ljudi)
95,0
17,0
380,5 (livade) + 523,8 (pašnjaci)
1.098 košnica
39.895 (23 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
Ove procjene podrazumijevaju angažman do 5% radno sposobnog stanovništva (u sakupljačkoj
proizvodnji granice radno sposobnog stanovništva se proširuju na mlađu i stariju populaciju) u okviru
organske proizvodnje.
To su trenutno značajni kapaciteti na kojima bi se dugoročno prakticirala organska proizvodnja hrane,
uz povećanje oraničnih površina i površina pod organskim voćnjacima, povećanje broja košnica pčela
uzgajanih po standardima organske proizvodnje, a posebno proširenjem obima korištenja pašnjaka i
livada za uzgoj stoke.
Uz aktivnosti na certificiranju postojećih i odabranih površina za organsku proizvodnju, paralelno
bi se radilo na certificiranju farmi na kojima je osnova stočarska proizvodnja, gdje su realno i najveći
potencijali razvoja proizvodnje organske hrane na području većine općina Srednjebosanskog kantona, a i
potrebe tržišta za certificiranim organskim proizvodima na bazi stočarske proizvodnje.
U ovom modelu projekcije razvoja organske proizvodnje u segmentu sakupljanja samoniklog bilja
i šumskih plodova, ne planira se povećanje površina niti broja sakupljača, nego se akcenat daje (što je
jedan od osnovnih postulata organske proizvodnje) na očuvnje prirodnog biodiverziteta i poboljšanje
socioekonomskog statusa stanovništva uvođenjem prerade i smanjenja trgovine sirovinom.
71
71
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 6/2. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2015. godini
Općine
Bugojno
Busovača
Dobretić
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
72
72
Vrsta proizvodnji
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
2015.godini (ha)
22,1
1,87
36,21(livade) + 31,11 (pašnjaci)
323 košnica
4.286 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
9,9
1,54
78,2 (livade) + 139,4 (pašnjaci)
136 košnica
1.860 (1 grupa sakupljača – sa po 50 ljudi)
5,6
1,4
39,1(livade) +137,7 (pašnjaci)
100košnica
1.800 (1 grupa sakupljača- sa po 50 ljudi)
17,5
1,7
79,7(livade) + 34 (pašnjaci)
170 košnica
4.104 (2 grupe sakupljača-sa po50 ljudi)
6,5
1,5
288 (livade) + 36 (pašnjaci)
170 košnica
4.540 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
16,7
1,2
61,2 (livade) + 54,4 (pašnjaci)
170 košnica
4.300 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
19,9
0,9
39,6 (livade) + 81,6 (pašnjaci)
187 košnica
4.074 (2 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
18,7
1,0
102 (livade) + 136 (pašnjaci)
119 košnica
1.597 (1 grupa sakupljača-sa po 50 ljudi)
3,9
0,7
107 (livade) + 100 (pašnjaci)
51 košnica
2.212 (1 grupa sakupljača-sa po 50 ljudi)
10,9
0,8
11,2 (livade) + 25,5 (pašnjaci)
153 košnice
3.463 (2 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
21,6
3,4
71 (livade) + 107 (pašnjaci)
255 košnica
5.643 (3 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
Program razvoja poljoprivrede SBK
Vitez
Ukupno za sve
općine
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Sakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova
8,3
1,4
7,3 (livade) + 9,4 (pašnjaci)
116košnica
2.016 (1 grupa sakupljača-sa po 50 ljudi)
161,3
28,9
920,5 (livade) + 892 (pašnjaci)
1.950 košnica
39.895 (23 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)
6.9. Putevi i dinamika implementacije projekta
Mogućnosti kroz prakticiranje organske poljoprivrede daju velike šansu području navedenih općina
Srednjebosanskog kantona. Preporuka je da se započne prakticiranje organske poljoprivrede odmah i da se uhvati korak razvoja
ove oblasti u našoj dežavi.
Najbrži put je da se održi postojeća i proširi organska proizvodnja, bez u startu značajnijih ulaganja:
1. Korištenje postojećih podobnosti u okviru postojećih potreba prerađivačkih kapaciteta koji su u sistemu
certifikacije ili projekata koji se inplementiraju u narednim godinama a koji treba da obuhvate:
• Odabir zainteresiranih proizvođača koji imaju uslove da se odmah njihova proizvodnja uključi u
proces certificiranja,
• Odabir grupa sakupljača samoniklog bilja (ljekovito bilje) i šumskih plodova prema standardima
organske poljoprivrede,
• Prijave za certifikaciju u okviru korištenja planiranih poticaja na nivou kantona i Vlade federacije
Bosne i Hercegovine. • Dobivanje certifikata za proizvodne površine,
• Dobivanje certifikata za uzgoj poljoprivrednog bilja,
• Dobivanje certifikata za proizvode,
• Edukacija poljoprivrednih proizvođača za organsku proizvodnju u okviru savjetodavnih aktivnosti
Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, Asocijacije ORGANSKO u BiH, te lokalne NVO
i zadruge (program potrebne edukacije u prilogu).
A dugoročno, do 2015.godine, kroz:
2. Jačanje proizvodnih mogućnosti u okviru organske poljoprivrede:
• Uključivanje novih proizvođača u organsku poljoprivredu,
• Stvaranje modela samoodrživih farmi (izrada investicionih programa),
• Uvođenje/odabir proizvodnji za koje postoje obezbijeđena tržišta (prerađivački kapaciteti),
• Nove tehnologije proizvodnje,
• Izgradnja infrastrukture i obezbijeđenost potrebnom mehanizacijom,
• Uvođenje dorađivačkih i prerađivačkih kapaciteta na farmi (domaća radinost ili centralizirani
pogoni), • Edukacija novih poljoprivrednih proizvođača za organsku proizvodnju.
• 3. Okrupnjavanje organske proizvodnje sa ciljem ostvarivanja dovoljnih količina proizvoda za
domaće i strano tržište kroz:
• Proširenje proizvodnje na pojedinim imanjima,
• Udruživanje proizvođača sa ciljem zajedničkog nastupa na tržištu,
• Unapređivanje marketinških pristupa.
• Edukaciju poljoprivrednih proizvođača, prerađivača i sudionika marketinške mreže za organsku
proizvodnju.
73
73
Program razvoja poljoprivrede SBK
6.10. Mogući izvori sredstava
•
•
•
•
•
Korištenje postojećih programa organske proizvodnje na području BiH,
Korištenje donatorskih sredstava u okviru međunarodnih organizacija (putem projekata),
Budžetska sredstva raznih nivoa upravljanja (općine, entiteti, država),
Vlastita ulaganja poljoprivrednih proizvođača,
Kreditna sredstva.
7. STOČARSTVO
Uvod
Stočarstvo, kao najvažnija grana poljoprivrede, svojim proizvodima (mlijeko, meso) snabdjeva
stanovništvo sa visokokvalitetnim bjelančevinama i drugim sastojcima neophodnim u ishrani čovjeka.
Prema oskudnim raspoloživim podacima, potrošnja poljoprivrednih proizvoda po glavi stanovnika u BiH
odslikava nepovoljnu društveno ekonomsku situaciju. Previsoka je potrošnja brašna, a niska potrošnja:
voća, mesa, mliječnih proizvoda i jaja. Relativno je niska i potrošnja šećera. Energetski unos je prosječno
zadovoljavajući, ali je sastav ishrane nepovoljan. Veći dio energije dobija se iz žitarica, samo 20% ukupne
energije potiče iz animalnih izvora.
Procjenjuje se da stočarstvo učestvuje sa oko 50% u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo učešće
znatno je niže u odnosu na predratno stanje, a pogotovo u odnosu na razvijene zemlje.
Analiza potražnje za poljoprivrednim proizvodima treba polaziti od sljedećih parametara:
• potrošnje poljoprivrednih proizvoda po glavi stanovnika,
• zadovoljavanja potražnje domaćim poljoprivrednim proizvodima i
• zadovoljavanja potražnje uvezenim poljoprivrednim proizvodima.
Zadovoljavanje potreba domaćim proizvodima nije ni izbliza iskorišteno, pa se oko 2/3 potreba
zadovoljava iz uvoza. Razlozi zbog kojih potrošači daju prednost uvoznim poljoprivrednim proizvodima
su prvenstveno: niska cijena, jaka propaganda, bolji dizajn i pomodarstvo. Iza niske cijene uvoznih
proizvoda često stoji slabiji kvalitet. Sa druge strane kontrola hrane predstavlja dodatni problem i sve
skupa dovodi do toga da jedemo hranu najniže klase i sumnjivog porijekla i sastava, a realno možemo da
proizvedemo mnogo više kvalitetne hrane.
Stočarska proizvodnja ima višestruki značaj za ukupnu ekonomiju svake zemlje. Taj značaj proizlazi
iz sljedećeg:
Stoka iskorištava biljne proizvode koje ljudi ne mogu da koriste ili čija je hranjiva vrijednost u ishrani
ljudi manja, a daje proizvode visoke hranljive vrijednosti. Stočarstvo zapošljava kontinuirano, u toku
cijele godine, radnu snagu na gazdinstvu povećavajući tako ukupan dohodak gazdinstava, smanjuje
siromaštvo i jača ekonomiju države.
Stočarska proizvodnja u većem dijelu općina (reljef, nagib, struktura zemljišta i dr.) praktično je jedini
način korištenja zemljišta kao poljoprivrednog resursa te je zato, u tim područjima, osnovna djelatnost.
Pošto je 90% državnih farmi propalo, a privatne farme nisu podsticane kao u zemljama EU, sporo se
vraća njihovo predratno učešće na tržištu. Procjenuje se da je učešće sitnih uzgajivača stoke na domaćem
tržištu bilo 30%, društveni sektor je učestvovao sa 45%, a iz uvoza je dolazilo 25%. U prvom polugodištu
2004. godine se procjenjuje da je uvezeno meso zadovoljavalo 60%, državne farme 15%, a privatne farme
25% potreba. Stoka, meso, prerađevine od mesa, mast i ulja su jedne od najnepovoljnijih tarifa BiH u
trgovinskoj razmjeni sa inostranstvom. Od ukupnog uvoza stoke, mesa, mesnih prerađevina, te masti
i ulja u BiH, čak do 80 % se odnosi na FBiH. Sumirajući stavke kod uvoza živih životinja, uočava se
veliki uvoz goveda (oko 80%), zatim svinja, ovaca, koza, te peradi. Ubjedljivo najviše stoke se dobavi iz
Poljske (63%), zatim Mađarske, Austrije i Rumunije.
Pojedine stočarske grane imaju jaču organsku vezu sa prirodnim resursima BiH.To su: govedarstvo,
ovčarstvo, svinjogojstvo, uzgoj ribe i pčelarstvo. Bržim razvojem ovih grana stočarstva postići će se
veće angažovanje domaćih resursa i povećati domaća proizvodnja sada deficitarnih proizvoda (mlijeko
74
74
Program razvoja poljoprivrede SBK
i prerađevine, goveđe meso). Pored toga postoje i velike mogućnosti za izvoz proizvoda životinjskog
porekla (ovčiji proizvodi, riba, med).
Instalirani kapaciteti za preradu mlijeka u BiH su oko 500 miliona litara mlijeka godišnje i prevazilaze
sirovinsku osnovu, odnosno količine mlijeka koje se otkupljuju kao tržišni viškovi. S druge strane, BiH
uvozi više od 50% svojih potreba za mlijekom i mliječnim proizvodima. Rješenje je u povećanju stočnog
fonda, izmjeni pasminskog sastava, povećanju mliječnosti po grlu i povećanju količine otkupljenog
mlijeka. Proizvodnja mlijeka je u BiH uslovima „motor” razvoja ukupne poljoprivrede, te je uslov
za radni angažman velikog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ovu proizvodnju moramo tretirati kao
strateško opredjeljenje
7.1. Brojno stanje stoke
Tokom rata došlo je do drastičnog smanjenja stočnog fonda. Poslije rata došlo je do obnove i uvećanja
osnovnog stada u stočarstvu u okviru projekata sa međunarodnom financijskom podrškom i samostalno u
režiji samih stočara. Kod svih vrsta stoke broj je daleko manji nego u predratnom periodu i daleko manji
od broja koji bi se mogao ishraniti na 1,4 miliona ha livada i pašnjaka u BiH.
Zabrinjavajuće je to što u posljednje vrijeme dolazi do smanjenja broja stoke i ukupne proizvodnje.
Tabela 7/1. Brojno stanje stoke u BiH
Kategorija životinja
Goveda
Ovce
Svinje
Konji
1990
2006
2007
873.605
1.319.000
613.586
99.803
515.000
100.400
709.000
25.000
468.000
1.033.000
535.000
25.000
76.000
70.000
8.544.000
74.901
10.340.000
283.000
310.000
Koze
Perad
Košnice pčela
Izvor: Statistički zavod BiH
Prema podacima Statističkog zavoda FBiH broj goveda u FBiH je 2006.godine iznosio 233.289 grla,
a 2007.godine 224.847 grla, od čega je 172.645 krava i steonih junica. Prema podacima istog zavoda
u FBiH je u 2006. godini uzgajano ukupno 545.356, a 2007.godine 549.490 ovaca, od čega je 421.501
ovaca za priplod. Prema informacijama Agronomskog fakulteta iz Mostara broj ovaca u 2008. godini u
Federaciji BiH iznosi 436.330 grla i približno isti broj je i u RS. Dugoročno gledano, tj. u periodu poslije
Drugog svjetskog rata pa do početka 90-ih godina, u BiH se broj grla stoke smanjio kod goveda za oko
300.000, konja za oko 85.000, a ovaca oko 500.000 grla. Povećanje je zabilježeno kod svinja za oko
300.000 i živine oko 600.000.
Trend opadanje stočnog fonda je prisutan kod svih članica EU pa je Evropa, od nekadašnjeg izvoznika,
postala uvoznik mesa. Prema nekim procjenama, deficit mesa u EU iznosi oko 300.000 tona. Ovaj
podatak može biti važan kada se zna da naša zemlja može povećati stočarsku proizvodnju, a potražnja za
stočarskim proizvodima će biti sve veća.
Stanje stočarstva u Srednjebosanskom kantonu je isto tako teško kao i u cijeloj državi, sa dodatnim
problemom po pitanju bruceloze koja poprima ozbiljne razmjere i prema kojoj se trebaju poduzeti hitne
i energične mjere.
75
75
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/2. Brojno stanje stoke na području SBK
Općine
Bugojno
Busovača
Dobretići
D. Vakuf
Fojnica
G. Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
N.Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno:
Goveda
Krave
Ukupno
i steone
junice
7.175
5.023
4.414
3.089
175
123
1.918
1.343
3.500
2.450
2.713
1.899
1.663
1.164
2.975
2.083
866
606
4.652
3.256
8.916
6.241
2.100
1.470
41.067
28.747
Ovce
Svinje
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
11.390
2.951
595
2.400
4.250
8.959
3.740
1.785
884
6.003
35.850
935
79.742
9.112
2.361
476
1.920
3.400
7.167
2.992
1.428
707
4.802
28.680
748
63.793
112
414
22
134
280
840
504
3.920
1.456
1.247
1.641
1.590
12.160
78
280
6
90
213
526
56
504
560
137
185
694
3.329
Perad
(hilj.)
Košnice
pčela
1.531
1.050
761
650
400
620
1.120
320
170
540
1.100
200
6.931
Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede SBK-a 1998-2010
Tabela 7/3. Bilans proizvodnje i potrošnje animalnih proizvoda u 1998.godini i ciljni bilans u 2010 na
području SBK
Proizvodi
Mlijeko (1998)
Mlijeko (2010)
Jaja (1998)
Jaja (2010)
Goveđe meso ‘(1998)
Goveđe meso (2010)
Ovčije meso(1998)
Ovčije meso (2010)
Svinjsko meso (1998)
Svinjsko meso (2010)
Meso peradi (1998)
Meso peradi (2010)
Riba (1998)
Riba (2010)
Proizvodnja
Ukupno
(tona,hiljada,
kg/ stanovniku
komada)
27.299
117,6
58.250
180
10824
46,6
54.910
170
1.156
4,5
2.794
8,6
637
2,5
1.193
3,7
678
2,7
1.025
3,2
173
0,7
1.615
5
155
0,6
895
2,8
Potrošnja
Ukupno
(tona,hiljada,
kg/ stanovniku
komada)
38.964
155
53.295
165
36.451
145
50.065
155
3.394
13,5
4.684
14
1.006
4,0
1.454
4,5
1.634
6,5
3.069
9,5
2.639
10,5
4.522
14
628
2,5
1.001
3,1
7.2. Krmno bilje
Osnovni preduslov rentabilne prozvodnje mesa i mlijeka je unapređenje proizvodnje voluminozne stočne
hrane na vlastitom posjedu, koja je u ovom trenutku kod većine poljoprivrednih proizvođača na vrlo niskom
nivo. To je svakako jedan od glavnih faktora niske rentabilnosti proizvodnje kod poljoprivrednih proizvođača.
U vremenu nemilosrdne konkurencije iz zemalja EU i zemalja neposrednog okruženja, čija je proizvodnja
znatno više poticana (uređenje zemljišta, sjetva krmnih kultura, izgradnja objekata itd.), primjetno je snažno
prisustvo proizvoda iz uvoza na tržištu FBiH, čime je značajno ugrožena proizvodnja naših proizvođača.
Osnovni cilj u borbi za vlastito tržište mesa i mlijeka je povećanje prinosa krmnih kultura, kao i poboljšanje
njihovog kvaliteta, čime će se znatno smanjiti učešće koncentrovane hrane u strukturi obroka. Polazeći od
činjenice da u strukturi troškova proizvodnje mesa i mlijeka ishrana stoke učestvuje sa preko 70% ukupnih
troškova, neophodno je poduzeti sve mjere koje mogu doprinjeti povećanju proizvodnje i kvaliteta krmnih
kultura, čime će se povećati konkurentska sposobnost naših proizvođača.
76
76
Program razvoja poljoprivrede SBK
Značajne površine livada, pašnjaka i degradiranih površina primjenom agrotehničkih mijera neophodno
je osposobiti za veću proizvodnju biomase i time smanjiti dio oraničnih površina koje sada proizvode
voluminoznu i koncentrovanu stočnu hranu na više od 60% sjetvenih površina.
Slika 7/1. Spremanje kabaste stočne hrane
Samo mali procenat povećanja prinosa krmnih kultura oslobodio bi značajnije površine za sjetvu
ostalih kultura koje zbog blizine tržišta mogu biti vrlo profitabilne.
U cilju realizacije povećanja prinosa i kvaliteta krmnih kultura a time i uspješne proizvodnje mesa i
mlijeka, neophodno je u narednom periodu kod poljoprivrednih proizvođača poduzeti slijedeće mjere:
• Intenzivirati proizvodnju stočne hrane na livadama i pašnjacima (meliorativne mjere, planiranjeravnanje, uklanjanje kamenja, šiblja, odvodnjavanje, navodnjavanje đubrenje, podsijavanje, formiranje
pregona itd.).
• Zasnivanje novih površina leguminozama i djetelinsko travnim smjesama.
• Uvođenje jednogodišnjih krmnih kultura.
• Organizacija pregonske ispaše.
• Spremanje sjenaže i silaže od jednogodišnjih i višegodišnjih krmnih kultura.
• Izgradnja silo-objekata.
• Opremanje poljoprivrednih gazdinstava sa linijama mehanizacije za spremanje sijena, sjenaže i silaže.
• Permanentna edukacija poljoprivrednih proizvođača u tehnološko-tehničkim dostignućima u
proizvodnji krmnih kultura.
7.3. Govedarstvo
Govedarstvo predstavlja najvažniju granu stočarske proizvodnje, a indirektno i jednu od najvažnijih
grana poljoprivredne proizvodnje uopšte. U nekim evropskim zemljama učešće stočarske proizvodnje je
oko 50-60% u ukupnoj vrijednosti.
Goveda su najveći proizvođači mlijeka i mesa, a takođe su značajni i njihovi sporedni proizvodi
(stajsko đubrivo, koža, iznutrice i dr.). Savremena proizvodnja u govedarstvu postavlja životinjskim
organizmima maksimalne zahtjeve u odnosu na produktivnost (proizvodnja mlijeka i mesa). Intenzivna
proizvodnja u govedarstvu postavlja pred savremenu nauku i praksu čitav niz novih problema i potrebu
rješavanja ovih problema u odnosu na raniju ekstenzivnu proizvodnju (smještaj, higijena, ishrana i dr).
Imajući u vidu značaj govedarstva, neophodno je postojanje uzgojnih programa na osnovu
77
77
Program razvoja poljoprivrede SBK
kojih će se postavljeni ciljevi realizirati. Ovi ciljevi definirani su Strategijom razvoja poljoprivrede
Srednjebosanskog kantona.
7.3.1. Sadašnje stanje
Govedarska proizvodnja je u Srednjebosanskom kantonu u značajnoj mjeri odraz stanja u ukupnoj
bosanskohercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji. U zadnje vrijeme došlo je do pojave par manjih
mljekara i proširenje sirovinske baze većih mljekara čime se postiglo određeno povećanje proizvodnje
mlijeka. Međutim, ova proizvodnja je i dalje zadržala svoj naturalni karakter, usitnjenost poljoprivrednih
površina, tehnološku zaostalost i tradicionalni menadžment. U posebno teškom položaju su male porodične
farme koje su uglavnom prepuštene same sebi, kao i stihiji tržišta.
Posebni problemi se javljaju u prodaji poljoprivrednih proizvoda i organiziranju proizvodnje, odnosno
njenom kreditiranju.
7.3.2. Prednosti i ograničenja za razvoj govedarstva
Prirodni resursi mogu osigurati znatne proizvodne mogućnosti u oblasti govedarske proizvodnje.
Također, s kvalitetnom strategijom popraćenom saradnjom vlasti i proizvođača, govedarstvo u
Srednjebosanskom kantonu može i treba predstavljati važniju granu stočarstva zajedno s turizmom kao
bitnom privrednom granom. Usporedno s programom razvoja govedarske proizvodnj, treba voditi i
računa o osposobljavanju stručnjaka i farmera bez kojih će biti nemoguće zamisliti savremen razvoj
govedarstva. Pored prirodnih resursa, karakteristika tzv. agrarnog ambijenta i raspoloživih ljudskih resursa, tržište
za stočarske proizvode je presudan razvojni faktor.
Činjenca je da se još uvjek uvozi oko 60 % mlijeka i prerađevina koji se plasiraju kroz trgovačku mrežu.
Mesnoprerađivačka industrija okrenuta je skoro isključivo uvozu, tako da je opskrba vlastitim stočarskim
proizvodima minimalna. Ove činjenice se mogu iskoristiti za razvoj domaće stočarske proizvodnje.
Ograničenja za razvoj govedarstva su objektivne prirode, a ispoljavaju se kroz nemogućnost plasmana
mlijeka, slabu i neadekvatnu zaštitu domaće proizvodnje u odnosu na okruženje, nemogućnost dobivanja
povoljnih kredita zbog nezainteresiranosti poslovnih banaka za kreditna ulaganja u ovu djelatnost,
nepostojanje stimulativnog izvoza, nedovoljnu educiranost stočara za primjenu savremenijih i jeftinijih
tehnologija, vrlo skupu i pogrešnu tehnologija uzgoja domaćih životinja, što ima za posljedicu loš
management na farmama, male i usitnjene porodične farme, a tu je još i, nepovoljna dobna struktura
stočara – staračka gospodarstva, te skupa dokumentacija i spora birokracija za ishođenje kreditnih linija
za adaptaciju ili izgradnju novih štala.
S druge strane, uključenost naše zemlje u regionalno “slobodno tržište” stavlja domaću proizvodnju u
veoma nekonkurentni položaj, zbog male novčane podrške u odnosu na zemlje u okruženju.
I pored spomenutih nepovoljnih okolnosti, posljednjih par godina, zahvaljujući radu nekoliko velikih
mljekara, količina otkupljenog mlijeka u BiH povećala se za preko 50%, uz prisutnu daljnju ekspanziju.
Ove mljekare relativno uspješno su odoljele pritisku uvoza mlijeka bez carina, a neke od njih se već
pojavljuju i kao izvoznici. Njima je ograničavajući faktor – nedostatak svježeg mlijeka. Na ovoj činjenici
treba raditi koncept razvoja govedarstva na području SBK-a.
Nosioca razvoja moguće je riješiti uključenjem Srednjebosanskog kantona u “krug” u kojem neka od
tržišno ekonomski već afirmisanih mljekara organizira otkup mlijeka.
Na ovom području otkup mlijeka vrše veće mljekare kao što su „Milkos“ Sarajevo i „Zenička mljekara“
Zenica, „East Milk“ Sarajevo, te manje mljekare na području Srednjebosanskog kantona „Agrocentar“
Gornji Vakuf, „Poljorad“ Travnik i „Vlašić-milk“ Karaula. Takođe, treba napomenuti da je mljekara
„Milkos“ proširila svoje kapacitete sa dnevnim ulazom mlijeka na oko 70.000 litara.
Do sada, na žalost, na ovom području nije se pojavio značajniji subjekat kao “nosilac razvoja”
govedarstva te je ova grana ostala tehnološki i organizaciono nerazvijena, sa naturalnim obilježjem.
Kao takva, nije ni mogla pokrenuti intenzivnije korištenje prirodnih resursa niti je mogla biti osnov za
“održivost” seoskih domaćinstava, a time ni za sprečavanje depopulacije prostora.
78
78
Program razvoja poljoprivrede SBK
7.3.3. Koncept razvoja govedarstva
Glavni cilj je stvaranje održivih i konkurentnih tržno orijentisanih govedarskih farmi, razvojno i
proizvodno integrisanih sa “nosiocima razvoja” koji obezbjeđuju plasman proizvoda. Ovakve farme treba
tako tehnološki osposobiti da prežive šok našeg ulaska u evropske i svjetske ekonomske asocijacije.
Sporedni ciljevi bi se očitovali u maksimalnom iskorištavanju prirodnih resursa i ljudskih potencijala,
upošljavanje ruralne populacije i smanjenje napuštanja seoskog prostora, osiguravanje sirovina za
prerađivačku industriju i supstitucija uvoza.
Pretpostavku razvitka bazirati kroz optimalizaciju agrarnog ambijenta (Zakonom o poticajima
dugoročno definisati proizvodne prioritete, kao što su: mlijeko, odgoj ženske teladi, tov junadi, matično
stado goveda i ovaca, te predvidjeti budžetska sredstva za njih), dostupnost kapitala za investicije,
rješavanje pravnog statusa poljoprivrednika te bolji stručni servis.
7.3.4. Potrebna infrastruktura za razvoj proizvodnje mlijeka
Organizator otkupa mlijeka.
Nosilac razvoja može da bude i organizator otkupa. Druga varijanta je da to radi uslužno neki drugi
privredni subjekt (zadruga, neka firma, udruženje, itd.). U ovom drugom slučaju usluga se vrši na bazi
ugovora sa nosiocem proizvodnje, na jednoj strani, te sa farmerima, na drugoj.
Instalacije za sakupljanje-hlađenje mlijeka (laktofrizi)
Mreža laktofriza je neophodni uslov. Oni se postavljaju u prostorije koje zadovoljavaju sanitarne
propise. To su ujedno i “sabirna mjesta”. Laktofrizi se postavljaju na lokacijama dostupnim vozilima u
toku cijele godine i koje su logičan izbor sa gledišta koncentracije farmi. Mreža laktofriza je proces koji
se širi sa širenjem proizvodnje mlijeka. Kapacitet laktofriza od 500 – 2 000 l, ovisno o planiranom obimu
proizvodnje. Na osnovu podataka dobijenih od općina Srednjebosanskog kantona, broj laktofriza je 136,
što je veoma mali broj za adekvatan otkup na ovom području.
Vozilo s cisternom za preuzimanje mlijeka iz laktofriza
Kapacitet cisterne do 3.000 litara mlijeka (na početku procesa razvoja). Na osnovu podataka dobijenih
od općina Srednjebosanskog kantona, broj cisterni za transport mlijeka je nezadovoljavajući za adekvatan
otkup mlijeka.
Pored pomenutog, potrebno je osigurati i neophodan pribor za kontrolu kvaliteta mlijeka.
7.3.5. Modeli farmi za proizvodnju mlijeka
Prema iskustvima razvijenih zemalja i zemalja u tranziciji koje su razvojno ispred nas, u ukupnoj
poljoprivredi, a u mljekarskom sektoru naročito, evidentni su procesi brze koncentracije proizvodnje
u manji broj krupnih, modernih gazdinstava. Proces nestajanja malih farmi podudara se sa dinamikom
biološkog nestajanja staračkih domaćinstava. Tako domaćinstva, bez nasljednika u poljoprivredi, prvo
se odriču goveda, zbog težine posla oko njih. Pomenute zemlje u zadnjih desetak godina višestruko su
smanjile broj farmi sa kojih se otkupljuje mlijeko, a istovremeno su povećale proizvodnju mlijeka. Razlog
povećanja proizvodnje mlijeka leži u činjenici da se povećala proizvodnja mlijeka po kravi – kvalitetna
ishrana i dobro balansiranje obroka, čime se koristi genetski potencijal krave za proizvodnju mlijeka.
Potrebno je izraditi pregledan katalog farmi za proizvodnju mlijeka i mesa namijenjen porodičnom
domaćinstvu, te ponuditi cjelovito rješenje za izgradnju farme. Na taj način omogućiti sadašnjim i budućim
potencijalnim proizvođačima lakši dostup do gotovih idejnih rješenja porodičnoj farmi i omogućiti im
donošenje pravilne odluke koji model i veličinu farme izabrati. Prilikom osmišljavanja idejnih projekata
za izgradnju ili adaptaciju objekata za držanje mliječnih krava treba voditi računa o slijedećem:
1. Objekti moraju biti izgrađeni i opremljeni tako da se životinje drže na što prirodniji način. Pri tome
treba voditi računa o osiguravanju takvih uvjeta da životinje ne budu izložene nikakvim stresovima.
79
79
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. Treba graditi funkcionalne objekte, a kapital ulagati u opremu koja mora osigurati visoku produktivnost rada.
3. Unutrašnje uređenje objekta mora osigurati logičan tok svih dnevnih operacija, a da pri tome ne remeti
normalno ponašanje životinja.
Slobodan način držanja goveda (s pojedinačnim boksovima za ležanje ili zajedničkim prostorom za
ležanje na dubokoj stelji) je najbolji način držanja goveda. Na svim novijim farmama (sagrađenim u
posljednjih 10 godina) krave se drže slobodno.
Samo Njemačka danas ima 2.500 takvih farmi, a njemački stručnjaci preporučuju svim uzgajateljima
adaptaciju starih objekata (s vezanim načinom držanja) u staje sa slobodnim načinom držanja.
Osnovna strategija prilikom izgradnje štala za mliječne krave mora biti što jeftinija izgradnja (nije
problem graditi skupo – graditi jeftino je umjetnost).
•
•
•
•
Osnovne karakteristike tih farmi su:
Specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i
automatizacijom, tamo gdje je to moguće i isplativo,
slobodan način držanja,
funkcionalno izmuzište („riblja kost“ ili „tandem“)
tekuće (rešetkasti pod) ili kruto izđubravanje (automatski potiskivač đubra – „skriper“ ili duboka stelja).
Slika 7/2. Savremeni stajski objekat
7.3.6. Sistemi držanja mliječnih krava
Pojedinačno držanje na vezu
• jednoredne štale do 15, a dvoredne do 30 krava
• prednosti: individualni tretman (ishrana, osjemenjivanje, pregledi, telenje, mir u staji)
• nedostaci: otežano utvrditi tjeranje, često oštećenje vimena i nogu, veći utrošak rada, teža i napornija
muža, puštanje krava na pašnjak složeno
• kratka ležišta 160-170 cm, širine 120-130 cm
• srednje duga ležišta 225-235 cm x 120-130 cm (ovisno o dužini krave)
• jasle po kravi 60-70 cm, uzdignuto dno 40-45 cm
• muža (u kante ili mljekovod)
80
80
Program razvoja poljoprivrede SBK
Ovaj sistem držanja mliječnih krava trenutno preovladava na području Srednjebosanskog kantona, ali
ga postepeno treba transformirati u sistem slobodnog držanja.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Slobodni sistem držanja
za veći broj krava, broj boksova (ležišta) jednak broju krava
dužina ležišta cca. 225-230 cm (dužina trupa x 0,922 + 0,2 m)
širina ležišta cca. 130 cm
ležište uzdignuto od blatnog hodnika 15-20 cm sa zaobljenim pragom, podloga je od betona sa
termoizolacijskim slojem i padom 1-2%
blatni hodnici širine ispred krmnog hodnika 340 cm (mimoilaženje 2 krave), a između dva reda ležišta
250-300 cm
u većim stadima blatni hodnici od betonske podloge, a čiste se traktorom i daskom ili strugačem
(„skriper“) najmanje svakih 4-5 sati
krave se napajaju iz korita (valova) s regulacijom dotoka vode
jasle isto kao na vezu, hranidbeni hodnik cca. 250 cm
rodilište-ležište 250 x 230 cm, muža u kante, obilata prostirka
smještaj krava u suhostaju–ležišta 225-230 cm, širine 150 cm, obavezan ispust 15-20 m2
muža (sistem „riblja kost“ ili „tandem“)
Slika 7/3.Štala za 20 muznih krava i
40 kom. teladi
Slika 7/4. Štala za 50 muznih krava- slobodan
sistem držanja
Slika 7/5. Kratko ležište uz kanal sa
rešetkastim podom
Slika 7/6. Kratko ležište sa mehaniziranim
čišćenjem
81
81
Program razvoja poljoprivrede SBK
Na skicama su predstavljeni modeli farmi sa 20 grla vezani sistem i 50 grla slobodni sistem te tipovi
ležišta za krave. Pored veličine farme posebnu pažnju treba posvetiti proizvodnji mlijeka po kravi.
Sadašnja prosječna proizvodnja po kravi je veoma niska u odnosu na zemalje u okruženju, a pogotovu
zemlje EU. U narednoj tabeli prikazani su modeli mliječnih farmi u 4 varijante. Prve dvije varijante su proizvodnja
mlijeka sa 10 krava – podizanje nove farme i proširenje postojeće, a druge dvije varijante su proizvodnja
mlijeka sa 15 krava – podizanje nove i proširenje postojeće farme.67
Tabela 7/4. Proizvodnja mlijeka – proizvodni modeli
Pokazatelj
I Investicije (kredit), KM
(štala, stoka, oprema)
Veličina farme
10 krava
15 krava
proširenje
proširenje
nove farme
nove farme
proizvodnje
proizvodnje
75.000
35.000
95.000
45.000
32.250
5.625
37.875
32.250
5.625
37.875
48.375
6.642
55.017
48.375
6.642
55.017
9.000
9.000
9.000
9.000
11.264,4
11.264,4
16.896,6
16.896,6
800
100
600
800
100
600
1.300
150
1.300
1.300
150
1.300
600
800
650
12.000
8.000
43.814.4
- 5.939,4
600
800
650
5.500
8.000
37.314,4
560,6
1.100
1.400
1.200
15.000
8.000
55.346,6
- 329
1.100
1.400
1.200
7.000
8.000
47.346,6
+ 7.670,4
II Obim proizvodnje/god
- mlijeko (4.300 l/krava), 0,75 KM/l 6
- telad (muška),
Ukupno proizvodnja:
III Troškovi, (KM)
-kabasta krma (sijeno – 0,18 KM/kg)
- koncentrati
(prosječno 6 kg/kravi na dan - 0,63 KM/kg)
- struja
- voda
- veterinarske usluge
- osiguranje:
 štala
 stoka
- investiciono održavanje
- otplata kredita (7 g, 9%)
- naknada za rad (1 radnik-vlasnik farme)7
Ukupno troškovi:
Razlika
Razmatrana je ekonomičnost proizvodnje mlijeka na farmama veličine 10 ili 15 krava, sa dvije
podvarijante – nova farma, isključivo kreditnim sredstvima i proširenje već postojeće farme. Vidi se da
ekonomičnost raste sa rastom veličine farme a opada sa visinom kreditnog zaduženja. Pretpostavlja se da
je cijena mlijeka od 0,75 KM/l (sa premijom).
U pojedinim područjima BiH već su započeli procesi “prestrukturiranja” u sektoru mljekarstva.
Već su podignute brojne farme sa deset i više krava. Jasno je da se veličina farmi mora prilagoditi
raspoloživom zemljištu (računajući i na zakup zemlje) i raspoloživom kapitalu za investiranje. Ovi će
razlozi vjerovatno ograničiti veličinu farmi u SBK-u na 3-6 krava, uz naglasak na adaptaciji postojećih
štala i na nabavku krava. U svakom slučaju, ovakav početak razvoja mljekarstva bio bi osnova za njegovo
buduće transformisanje u konkurentnu i održivu proizvodnu granu.
U narednim tabelama prikazana je kalkulacija proizvodnje mlijeka na farmi sa 25 krava u dvije
varijante – sa posječnom proizvodnjom od 3.000 i 5.000 litara mlijeka. Vidljivo je da je ekonomičnost
veća u drugoj varijanti jer je iskorišten genetski potencijal krave koji je veoma važan faktor u proizvodnji
mlijeka.
6
7
Cijena mlijeka sa premijom
U svim varijantama ukalkulisana je plaća od 8.000 KM/god.
82
82
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/5. Planska kalkulacija za proizvodnju mlijeka na farmi od 25 krava sa proizvodnjom mlijeka
od 3.000 litara
Pokazatelji
1.
Mlijeko
2.
Remont stada (0,3 stada)
3.
Muška telad (0,5 krda 5% gubitak)
4.
Junice (0,2 krda 5% gubitak)
5.
Subvencije (u F BiH)
UKUPNI PRIHODI
VARIJABILNI TROŠKOVI
6.
Uzgoj zamjenskih junica
Kupovina zamjenskih junica grla
7.
KM
po kravi
1.350
441
107
42
300
2.240
KM
za stado
33.750
11.025
2.675
1.041
7.500
55.991
1.600
2.500
480
0
12.000
0
kg
kg
kg
kg
kg
kg
0,04
0,15
0,06
0,25
0,35
0,46
0
375
190
163
385
30
0
9.375
4.740
4.063
9.625
759
kg
krava
krava
Int.Invest.
Int.Invest
ampula
krava
krava
krava
krava
krava
0,15
150
32
0,017
0,021
25
10
55
100
10
29
75
150
32
29
22
38
10
55
100
10
29
2.172
1.875
3.750
800
731
557
938
250
1.375
2.500
250
725
54.312
0
0
Količina
Jed. mjere
KM/jed.mj.
3.000
180
21,4
8,5
3.000
litara
kg
kg
kg
litara
0,45
2,5
5
5
0,1
0,3
grla
0
2.500
3.160
650
1.100
66
500
1
1
43.000
26.500
1,5
1
1
1
1
1
HRANA
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Ispaša Sijeno
Kukuruzna silaža
Kukuruzno zrno
Proteini
Sol i minerali OSTALO
14.
Prostirka
15.
Veterinar i lijekovi 16.
Gorivo 17.
Opravka objekata
18.
Opravka opreme
19.
Uzgojno-selekcijski rad (vj.os)
20.
Računovodstvo 21.
Praćenje proizvodnosti mlijeka 22.
Telefon i struja 23.
Ograda
24.
Materijal i razno
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI
FIKSNI TROŠKOVI
25.
Radna snaga (nesezonska)
26.
Amortizacija objekta
1.720
0,12
206
5.160
27.
Osiguranje za objekte
1.720
0,005
9
215
28.
Amortizacija opreme
1.060
0,12
127
3.180
29.
Osiguranje opreme
1.060
0,03
32
795
374
2.546
68
-306
9.350
63.662
1.679
-7.671
UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI
UKUPNI FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI
POVRAT NAKON VARIJABILNIH TROŠKOVA
POVRAT ZA RAD I KAPITAL NAKON SVIH PRIKAZANIH TROŠKOVA
83
83
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/ 6. Planska kalkulacija za proizvodnju mlijeka na farmi od 25 krava sa proizvodnjom mlijeka
od 5.000 litara
Pokazatelji
1.
Mlijeko
2.
Remont stada (0,3 stada)
3.
Muška telad (0,5 krda 5% gubitak)
4.
Junice (0,2 krda 5% gubitak)
5.
Subvencije (u F BiH)
UKUPNI PRIMICI
VARIJABILNI TROŠKOVI
6.
Uzgoj zamjenskih junica
7.
KM
po kravi
2.250
441
107
42
500
3.340
KM
za stado
56.250
11.025
2.675
1.041
12.500
83.491
1.600
480
12.000
2.500
0
0
Količina
Jed. mjere
KM/jed.mj.
5.000
180
21,4
8,5
5.000
litara
kg
kg
kg
litara
0,45
2,5
5
5
0,1
0,3
grla
Kupovina zamjenskih junica grla
HRANA
8.
9.
10.
11.
12.
13.
Ispaša Sijeno
Kukuruzna silaža
Kukuruzno zrno
Proteini
Sol i minerali 0
2.500
3.160
900
1.530
78
kg
kg
kg
kg
kg
kg
0,04
0,15
0,06
0,25
0,35
0,46
0
375
190
225
536
36
0
9.375
4.740
5.625
13.388
897
500
1
1
43.000
26.500
1,5
1
1
1
1
1
kg
krava
krava
Int.Invest.
Int.Invest
ampula
krava
krava
krava
krava
krava
0,15
150
32
0,017
0,021
25
10
55
100
10
29
75
150
32
29
22
38
10
55
100
10
29
2.391
1.875
3.750
800
731
557
938
250
1.375
2.500
250
725
59.775
0
0
HRANA
14.
Prostirka
15.
Veterinar i lijekovi 16.
Gorivo 17.
Opravka objekata
18.
Opravka opreme
19.
Uzgojno-selekcijski rad (vj.os)
20.
Računovodstvo 21.
Praćenje proizvodnosti mlijeka 22.
Telefon i struja 23.
Ograda
24.
Materijal i razno
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI
FIKSNI TROŠKOVI
25.
Radna snaga (nesezonska)
26.
Amortizacija objekta
1.720
0,12
206
5.160
27.
Osiguranje za objekte
1.720
0,005
9
215
28.
Amortizacija opreme
1.060
0,12
127
3.180
29.
Osiguranje opreme
1.060
0,03
UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI
UKUPNI FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI
POVRAT NAKON VARIJABILNIH TROŠKOVA
POVRAT ZA RAD I KAPITAL NAKON SVIH PRIKAZANIH TROŠKOVA
84
84
32
795
374
2.765
949
575
9.350
69.125
23.716
14.366
Program razvoja poljoprivrede SBK
Obrazloženje tabela:
Mlijeko – količina proizvedenog mlijeka kao i cijena po litru mogu biti promijenjeni. Količina mlijeka
treba odgovarati prosječnoj godišnjoj proizvodnji mlijeka po kravi za sve krave.
Remont stada – ova kalkulacija podrazumijeva stopu remonta stada (zamjenu krava) od 30% u toku
godine. Dakle, to znači da će svaka 0,30 krava biti zamijenjena. Ova kalkulacija također pretpostavlja da
je težina jedne krave 600 kg. Dakle, po kravi, remont iznosi 600 x 0,3 = 180 kg.
Muška telad – ova stavka pretpostavlja da će 50% godišnjeg podmlatka biti muška telad i da će
njihova težina pri rođenju biti 45 kg sa 5% stopom smrtnosti. Dakle, po kravi to izgleda ovako: 0,5 x 45
x 0,95 = 21,4 kg. (Pod pretpostavkom da se tele proda ubrzo nakon rođenja.)
Junice – s obzirom da ova kalkulacija pretpostavlja remont stada od 30%, farmer mora zadržati 30%
podmlatka (junica naravno) kako bi zamijenio krave koje su otpisane. Dakle, on zadržava 3 od svakih 5
teladi za zamjenu (kako je prikazano pod stavkom 6). To znači da će u prosjeku imati samo 0,2 teleta od
svake krave za prodaju.
Subvencije – subvencije za mlijeko su date prema programu subvencioniranja proizvodnje mlijeka u
F BiH. Važno je vidjeti koliki bi bio povrat za porodični rad i vlasnikovu investiciju bez subvencija, jer
će se to morati desiti jednog dana.
Uzgoj zamjenskih junica – ako farmer uzgaja vlastite zamjenske junice, onda ovdje treba koristiti onaj
procenat junica koje on zadržava za uzgoj. Primjeti se da ova kalkulacija podrazumijeva trošak od 1.600
KM po junici za uzgoj zamjenskih junica.
Hrana - Ove stavke predstavljaju uobičajnu količinu prehrane i koncentrata koje konzumira jedna
krava u toku jedne godine. Stavka “Proteini” uključuje pšenične mekinje, sojinu sačmu, pivski trop itd.
Korištene cijene su tržišne cijene, a ne farmerove proizvodne cijene obzirom da je ovo kalkulacija samo
za proizvodnju mlijeka od mliječnih krava, a ne kalkulacija za cijelu farmu i sve njene djelatnosti.
Gorivo – odnosi se na gorivo koje se koristi u traktorima i kamionima vezano isključivo za proizvodnju
mlijeka. (npr. za mljevenje hrane, rukovanje đubrivom itd., ova stavka ne uključuje gorivo za rad traktora
na polju.)
Opravka objekata – Ova stavka predstavlja predvideni trošak nove štale za 25 krava, prostorije za
mužu te objekta za smještaj podmlatka. Taj predviđeni trošak se množi sa standardnim koeficijentom za
procijenjeni trošak održavanja i opravki.
Opravka opreme – ova stavka predstavlja predviđeni trošak opreme za životinje u štali (opreme za
mužu, opreme za hranjenje), te sve druge opreme direktno vezane za proizvodnju mlijeka.
Računovodstvo – ova stavka je za vanjske računovodstvene usluge, ukoliko se one koriste.
Praćenje proizvodnosti mlijeka – ova stavka je predviđena za troškove testiranja kojima se prate
proizvodnost i parametri mlijeka od svakog pojedinačnog grla u stadu.
Ograda – uključuje ograđivanje dvorišta štale i kapije.
Radna snaga (nesezonska) – ovo je za trošak unajmljene radne snage.
Amortizacija objekta – ovo je u osnovi amortizacija objekata za mliječne krave. To je negotovinski
trošak, ali se treba promatrati kao trošak poslovanja u smislu iskorištenja još jedne godine životnog vijeka
tih objekata.
Amortizacija opreme – ovo je u osnovi amortizacija opreme za mliječne krave. Iste napomene i
objašnjenja kao za stavku 16.
Povrat za rad i kapital nakon svih prikazanih troškova – ova stavka predstavlja povrat za porodični
rad i vlasničku investiciju ili “kapital”. Ako od ovog iznosa oduzmete platu za sve članove porodice
uključene u biznis, onda ostatak (ako postoji) predstavlja povrat za kapital.
7.3.7. Proizvodnja goveđeg mesa
Razvoj proizvodnje tovnih goveda na području pet općina ogrančen je veličinom i kvalitetom resursa
poljoprivrednog zemljišta i mogućnostima obezbjeđenja ulaznog materijala za tov. Polazeći od ovih
ograničenja i postojećeg stanja u proizvodnji žive mjere goveda, aktivnosti i mjere treba usmjeriti na
stimuliranje proizvođača da usmjeravaju mušku telad u tov, umjesto ranog klanja sa malom težinom, te
organiziranje specijaliziranih proizvođača/farmi sa većim proizvodnim jedinicama za tov teladi/junadi. Da bi se stvorili uslovi za prihvatanje viškova teladi od proizvođača, trbalo bi ići u formiranje 3 – 4
85
85
Program razvoja poljoprivrede SBK
specijalizirane farme za tov teladi, kapaciteta 20 – 30 grla u turnusu u kojima bi se orgnizirala prva faza
tova (250-280 kg). Ovu fazu tova, zbog manjih potreba za voluminoznom hranom, moguće je organizirati
u područjima Srednjebosanskog kantona sa većom namorskom visinom (općina Dobretić)
Razvoj proizvodnje u drugoj fazi tova junadi (480-550 kg) ograničen je zbog značajnih zahtjeva
u ishrani za voluminoznom hranom (kukuruzna silaža), tako da se ova proizvodnja može u ograničenom
obimu uspješno organizirati u nižim dijelovima. Takve farme već postoje na pojedinim općinama –
Bugojno, Vitez.
Tabela 7/7 . Tovno june do 250 kg
Pokazatelji
Nivo proizvodnje: masa kg/grlu
PRIHOD
June
Minus
Vrijednosti
250
KM/grlu
950
Vrijednost juneta do 120 kg
UKUPAN PRIHOD
VARIJABILNI TROŠKOVI
624
326
Koncentrat
Vet. usluge i lijekovi
Ostali troškovi
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI (bez varijabilnih troškova KSH*)
UKUPNA DOBIT (bez varijabilnih troškova KSH*)
VARIJABILNI TROŠKOVI KSH*
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI
DOBIT
Zabilješke
166
20
20
206
120
18
224
102
Junad do 250 kg
Početna masa
Prodajna masa
Prosječan prirast
Period ishrane
Mortalitet
Broj turnusa
*kabasta stočna hrana
86
86
DOBIT x BROJ TURNUSA = DOBIT U GODINI
3,80 KM/kg ž.v.
120 kg
250 kg
1.083 kg/dan
120 dana
2%
2
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/8. Tovno june do 450 kg
Pokazatelji
Nivo proizvodnje: masa kg/grlu
PRIHOD
June
Minus
Vrijednost
450
KM/grlu
1.620
Vrijednost juneta do 250 kg
UKUPAN PRIHOD
VARIJABILNI TROŠKOVI
950
670
Koncentrat
Vet. usluge i lijekovi
Ostali troškovi
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI (bez varijabilnih troškova KSH*)
UKUPNA DOBIT (bez varijabilnih troškova KSH*)
VARIJABILNI TROŠKOVI KSH*
UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI
DOBIT
Zabilješke
380
20
20
420
250
73
493
177
Junad do 450 kg
Početna masa
Prodajna masa
Prosječan prirast
Period ishrane
Mortalitet
Broj turnusa
DOBIT x BROJ TURNUSA = DOBIT U GODINI
3,60 KM/kg ž.v.
250 kg
450 kg
1.053 kg/dan
190 dana
1%
1
*kabasta stočna hrana
7.3.8. Pasminska orjentacija
Na području SBK-a dominira “domaće šareno goveče” tj. goveče sa dominantnim fenotipskim
karakteristikama simentalca, barem kad je u pitanju boja kože. Pasminska rejonizacija u govedarstvu
SBK-a mora poći od prirodnih karakteristika područja, odnosno od raznovrsnosti tih karakteristika u
pogledu reljefa, visine i klime.
Naše govedarstvo u uzgojnom smislu je ovisno o očevskoj komponenti uvezenoj sa strane (u obliku
smrznutog sjemena). Importirana grla goveda (krave) ne čine populaciju u uzgojnom smislu, jer se radi
o malom broju jedinki koje ne pripadaju zajedničkom gen pulu u kojem bi se vršilo sparivanje roditelja
(jer se za očeve koristi smrznuta sperma). Dakle, vještačkim osjemenjavanjem preko očeva, postiže se
genetsko poboljšanje. U područjima dostupnim za VO treba izvršiti rigorozno licenciranje bikova, kojim bi
se tolerisalo držanje samo registriranih grla. Podrazumijevaju se grla sa pedigreom i natprosječnom ocjenom
za fenotip. Kako bi se povećao biološki kapacitet populacije, proširiti maksimalno vještačko osjemenjavanje
sa kvalitetnim bikovskim sjemenom. Imajući u vidu dominantne karakteristike područja kao i zatečeno
stanje, predlaže se orijentacija na dvije dominantne pasmine – simentalsku i smeđu alpsku, uz prisustvo
crno-bijelog genoma na dolinskim gazdinstvima koja imaju zemljišne uslove za njegovo držanje.
Svaku od navedenih pasmina treba koncipirati na poboljšanju konstitucije (primarni zadatak)
korištenjem sjemena odgovarajućih bikova sa planski odabranim svojstvima, poboljšanju masnoće
mlijeka i kod simentalca i smeđeg alpskog govečeta balansiranju mliječnosti i tovnih osobina, odnosno
prema forsiranju orijentacije na kombinovani tip. U BiH, kao i u većini evropskih država, proizvodnja
kravljeg mlijeka i junećeg, odnosno goveđeg mesa organizuje se gajenjem specijaliziranih mliječnih rasa,
kao i rasa dvojnog pravca proizvodnje. Specijalizovane tovne rase, koje su znatno zastupljenije u Evropi,
u BiH imaju minorni značaj. Poticati opredjeljenost farmera za proizvodnju mesa – tov, orijentirati se na
simentalca ili na neke tipične mesne pasmine kao što je šarole, limuzen i dr.
87
87
Program razvoja poljoprivrede SBK
7.3.9. Procjena potrebnih investicija na području Srednjebosanskog kantona Tabela 7/9. Očekivani obim i vrijednost proizvodnje kravljeg mlijeka i goveđeg/junećeg mesa na
području Srednjebosanskog kantona za period 2009-20158
Vrsta proizvodnje
Kravlje mlijeko
Meso
Ukupna proizvodnja:
Jed.
mjere
lit
kg
Po grlu
Ukupno
grla
Ukupna
proizvodnja
3.200
400
5.993
3.500
19.177.600
1.400.000
Cijena po
jed.mjere
(KM) 8
0.75
6,00
Ukupan iznos
u KM
14.383.200
8.400.000,00
22.783.200
Na osnovu planirane proizvodnje kabaste stočne hrane (sijeno, kukuruzna i travna silaža) projektovana
proizvodnja se uvećava za 20,9 % za proizvodnju mlijeka i za proizvodnju mesa 8,5 % za proizvodnju
mesa.
Tabela 7/10. Potrebne investicije u podizanju farmi muznih krava u periodu 2009-2015 na području
Srednjebosanskog kantona (u milionima KM) 9
Vrsta investicije
A) Izgradnja
- Objekti
- Oprema
-Ukupno izgradnja
B) Nabavka grla
Ukupne investicije:
Veličina farme (broj muznih krava)
50 grla
100 grla
Po
Po
Ukupno
Ukupno
Ukupno
farmi
farmi
20 grla
Po
farmi
0,125
0,012
0,137
0,104
30,750
2,9520
33,702
25,584
59,286
0,300
0,035
0,335
0,260
4,500
0,525
5,025
3,900
8,925
0,750
0,065
0,815
0,520
2,250
0,195
2,445
1,560
4,005
Ukupno
37,500
3,6720
41,172
31,044
72,216
Predložene potrebne investicije, u iznosu od cca 72,2 miliona KM, su za 246 farmi po 20 grla ili 82
%, 15 farmi po 50 grla ili 12%, te za 3 farme od 100 grla ili 6 %.
Tabela 7/11. Potrebne investicije u podizanju farmi za proizvodnu mesa u periodu 2009-2015 na
području SBK-a (u milionima KM)
Vrsta investicije
A) Izgradnja
- Objekti
- Oprema
Ukupno izgradnja
B) Nabavka grla
Ukupne investicije:
Farme za proizvodnu mesa
Po farmi
Ukupno (mil. KM)
0.350
0,015
0,365
0,200
0,565
24,50
1,05
25,55
14,00
39,55
Predložene potrebne investicije, u iznosu od cca 39,5 miliona KM, su za 70 farmi za tov sa 50 grla.
8
9
Cijena mlijeka sa premijom
Kod rasporeda podizanja predloženog broja farmi, jedan od kriterija treba da bude zastupljenosti oranica po općinama odnosno proizvodnja kukuruzne silaže
88
88
Program razvoja poljoprivrede SBK
7.4. Ovčarstvo
Brdsko planinska područja BiH obiluju livadama i pašnjacima. Mogu se optimalno valorizovati
gajenjem ovaca. S obzirom na zemljišne i klimatske prilike, u SBK-u dominiraju visoki planinski masivi
i njihovi obronci sa prostranim pašnjacima i livadama, pa je to područje u najvećem dijelu predodređeno
za stočarsku proizvodnju.
7.4.1. Prednosti i nedostaci ovčarske proizvodnje
U predjelima viših nadmorskih visina (1.000 m i više), ovčarstvo je praktično jedini način eksploatacije
planinskih pašnjaka, te je tako jedina značajna poljoprivredna djelatnost u ovom području. Ovčarski
proizvodi u BiH (janjad i sir) nemaju strane konkurencije zbog svog superiornog kvaliteta, što nije slučaj
ni sa jednim drugim proizvodom stočarstva. Domaće tržište, zbog niske kupovne moći, ne bi moglo
apsorbirati znatnije povećanu ovčarsku proizvodnju, te se u planove razvoja mora ukalkulisati izvoz. Sada
je to praktično nemoguće, jer BiH još nije osposobila institucije za certifikaciju animalnih proizvoda.
Veliki problem u ovčarstvu predstavlja praksa nomađenja, koja je blokirala njegovu transformaciju u
modernu ovčarsku proizvodnju. Dinamičke promjene u ovoj proizvodnji u svijetu i različiti odgajivački
ciljevi zahtijevaju u našem ovčarstvu iznalaženje novih modela za provođenje uzgojno-selekcijskog
rada. U ovčarstvu Srednjebosanskog kantona se ne postavlja pitanje tzv. pasminske rejonizacije, jer je ona
već zadata. Treba unaprijediti postojeći soj pramenke. Primjenom organizovane selekcije uz korištenje
savremenih saznanja iz oblasti genetike u poboljšanim uslovima ishrane, trebalo bi istovremeno podizati
količinu proizvedenog mesa, mlijeka i vune po jednom grlu. Organizovanim tovom jagnjadi mogla bi se
povećati živa mjera jagnjadi pri klanju. Primjenom selekcije na mliječnost može se povećati mliječnost.
Provedbu ovih programa treba da vrši uzgojno-selekcijska služba. 7.4.2. Proizvodnja mlijeka-sira
Vlašićki sir je vrlo cijenjen proizvod koji pri ostajanju na dosadašnjoj tehnologiji ne bi mogao računati
na snažnije uvećanje proizvodnje niti na širenje tržišta. Mora se izvršiti njegova tehnološka standardizacija
i modernizacija pakovanja, što bi bez sumnje omogućilo njegovu promociju znatno izvan sadašnjih
tradicionalnih tržišta. Veliki problem predstavlja to što se vlašićki sir mora proizvoditi tamo gdje se
proizvodi mlijeko, dakle na seoskom gazdinstvu. Da bi se govorilo o modernizaciji vlašićkog sira, mora
doći do poboljšanja krvne baze, stalno vršiti selekciju unutar postojeće populacije na povećanje proizvodnje
mlijeka. Također treba uvesti mašinsku mužu, kao preduslov poboljšanja mikrobiološke kvalitete mlijeka
i olakšavanje ovog posla za muzače. Zajamčiti otkupne cijene mlijeka i prerađevina, poboljšati proces
proizvodnje sa standardizacijom kvaliteta i tipične proizvode zaštititi zakonskim propisima. Procjenjuje se
da je sadašnja proizvodnja vlašićkog sira oko 250-300 tona godišnje (oko 15 kg po ovci).
7.4.3. Proizvodnja vune
Vuna je do sada važila kao sporedan proizvod bez odgovarajućeg tržišta i prihoda za uzgajivače
ovaca. Vuna Pramenke je gruba za preradu. Njene karakteristike su: niska proizvodnost po ovci, runo
otvoreno i sastavljeno od dugačkih oštrih pramenova, debele vunske niti, slaba elastičnost i valovitost
vunskih vlakana. Treba raditi na iznalaženju izvoznih tržišta za grubu vunu kakvu daje pramenka, te
proizvoditi odjevne i kućanske predmete, suvenire za turizam u domaćoj radinosti. Proizvodnja vune
po grlu iznosi 1,5 kg. Trenutno, postoji predionica vune u Brezi pod nazivom „Breteks“ koja otkupljuje
opranu vunu. Uz izdatu dozvolu od nadležne veterinarske službe da potiče od zdravog stada, vuna se plaća po cijeni od 2 KM/kg. „Breteks“ proizvodi predivo za proizvodnju, ručno čvorane tepihe, jambolije
i druge predmete iz domaće radinosti. Te proizvode plasira na domaćem, ali i na stranom tržištu.Vunu
treba oprati i transportovati do predionice. Najbolje bi bilo da otkup vrše zadruge koje bi ugovorile sve
što je potrebno sa vlasnikom predionice.
89
89
Program razvoja poljoprivrede SBK
Vlasnici ovaca u Srednjebosanskom kantonu trenutno svoju vunu nigdje ne plasiraju. Vuna se spaljuje,
bacaja u potoke i rijeke i time zagađuju okoliš, tako da se i na ovaj način vrši širenje bruceloze. Najveći
problem predstavlja nedostatak perionica za vunu. Nadležne državne institucije trebaju uložiti novčana
sredstva da bi se ovaj ekološki problem riješio.
Za pranje 1 kg vune troši se 20-30 l vode. Otpadna voda od vune se smatra najprljavijom i najzagađenijom
vodom u industriji. Potrebno je primjeniti najnovije tehnologije za ponovno pročišćavanje vode poslije
pranja vune. Iz otpadne vode izdvaja se pijesak i mulj. Pijesak se može iskoristiti za pravljenje cigli, a mulj
za kompostiranje. U BiH je postojala perionica vune u Visokom i to u sklopu fabrike „Viteks“. Organizovani
otkup i prerada vune riješili bi veliki ekološki problem sa kojim BiH ne može pristupiti EU.
Vuna sa bolesnog stada mora se propisno uništavati. Državne institucije novčanim ulaganjima mogu
učiniti da domaća vuna bude korisna sirovina, a ne otpad.
Slika 7/7. Vlašićka pramenka
7.4.4. Proizvodnja mesa
Srednjebosanski kanton raspolaže dovoljnim klaoničnim kapacitetima za krupnu stoku, dok za jagnjad
postoji domaće tržište i takvi odgovarajući kapaciteti u mjestima njihove prodaje-potrošnje. Najveći broj
klaonica radi sa vrlo niskim stepenom iskorištenja, iz čega se da zaključiti da nema potrebe za izgradnjom
novih za dogledno buduće vrijeme.
Može se reći da je proizvodnja ovčijeg mesa bila 2,5 kg, a potrošnja 4,0 kg po stanovniku. Ciljni bilans
proizvodnje ovčijeg mesa u Srednjebosanskom kantonu u 2015 godini bi bio 3,7 kg po glavi stanovnika,
a potrošnja ovčijeg mesa 4,5 kg.
Tabela 7/12. Ciljni bilans proizvodnje i potrošnje mesa 2015. god u SBK
Proizvodi
Goveđe
meso
Ovčije
meso
Svinjsko
meso
Živinsko
meso
Riba
90
90
Stoka u
kom.
Proizvodnja
tona
kg/stanovniku
(000)
tona
(000)
Potrošnja
kg/stanovniku
Bilans
(+/-)
Podmirenje
potreba
(%)
41.067
2.794
8.6
4.684
14.0
-1.890
60
79,742
1,193
3,7
1,454
4,5
-261
82
12,160
1,025
3,2
3,069
9,5
-2,044
33
1.531.0000
1.615
5,0
4.522
14.0
-2.907
36
-
895
2,8
1.001
3,1
-106
89
Program razvoja poljoprivrede SBK
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u SBK u 1998. god bila 4.083000 KM, a do 2015 god trebala
bi se obezbijediti sredstva u iznosu od 3.292000 KM da bi vrijednost poljoprivredne proizvodnje u
ovčarstvuse povećala na 7.375000 KM. .
7.4.5. Opravdanost proizvodnje
Značaj ovčarske proizvodnje je velik i ekonomski opravdan. Sva tri proizvoda (meso, mlijeko, vuna)
mogu se plasirati na tržište. Ovce nisu zahtjevne u ishrani. Zbog toga se može posvetiti posebna pažnja
razvoju ovčarstva u Srednjebosanskom kantonu. Taj razvoj treba biti planski i što više modernizovan.
Farmeri moraju preći sa ekstenzivne na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Nomadski oblik stočarstva
treba zaboraviti, bez obzira što predstavlja tradiciju i naviku u životu ovčara SBK. Osnovni prihodi na
farmi od 200 ovaca su znatno veći od osnovnih troškova proizvodnje.
Tabela 7/13. Prihodi na farmi od 200 ovaca
Vrsta proizvodnje
Jagnjad (plod.%)
Sir
Vuna
UKUPNO:
Prihodi po ovci u KM
Prihodi po farmi u KM
1,20 x 150 = 180,00
15 kg x 8 KM = 120,00
1,5 kg x 1,0 KM = 1,50
301,50
180 KM x 200 = 36.000,00
120 KM x 200 = 24.000,00
1,5 KM x 200 = 300,00
60.300,00
Tabela 7/14.Varijabilni troškovi na farmi (200) ovaca
Vrsta troškova
Sijeno
Žito
Koncentrat za jag.
Zdravstvena zaštita
Amortizacija grla
UKUPNO:
Troškovi po ovci u KM
Farma od 200 ovaca
1,5 kg x 90 dana x 0,20 KM = 27,00
27 KM x 200 = 5.400,00
50 kg x 0.9 KM = 45,00
45 KM x 200 = 9.000,00
90 dana x 6,5 kg x 0,20 KM = 117,00
117 KM x 200 = 23.400,00
5,00
1.000,00
14,00
2.800,00
208,00
41.600,00
DOBIT: 60.300,00 – 41.600,00 = 18.700,00 KM godišnje
7.4.6. Objekti za ovce
Planiranjem izgradnje novih i adaptacije već postojećih staja te drugih objekata i opreme za smještaj
ovaca, mogu se postići značajni rezultati pri radu ovčarske farme. Objekti za smještaj ovaca ne moraju
biti veoma složeni i izgrađeni od skupog materijala. Oni trebaju odgovarati klimatskim uvjetima, veličini
stada, načinu odgajanja i raspoloživog građevinskog materijala. Farma treba biti izgrađena na način da
smanji negativne faktore koji djeluju na zdravlje, fiziološko stanje, kondiciju, produkciju ovaca (stresovi
prouzrokovani zbog loših vremenskih uvjeta, prenapučenosti, zagađenja), kako bi povećali produktivnost
rada. Temperatura u ovčarniku treba da bude od -5 do +150C.
Potrebni prostor za ovce ovisi od njihove veličine i proizvodne faze u kojoj se nalaze. Ovce u
suhostaju kod srednje velike rase imaju potrebu 0,9 m2 podne površine, dok je za ovcu sa jagnjetom
potrebno obezbjediti 1,2 – 1,3 m2 podne površine. Za jagnjad treba obezbijediti 0,5 m2 podne površine.
Pri obračunu ukupne površine objekta za smještaj ovaca, na podnoj površini, vrijednosti dobivenoj
množenjem normativa i broja ovaca za uzgoj treba dodati i površinu koja će biti zahvaćena od opreme
(hranilice, pojilice, ograde, hodnici).
Površina ovčarske farme za 300 ovaca trebala bi da iznosi 820 m2, zajedno sa pratećom opremom.
Danas je za ovakav objekat potrebno izdvojiti najmanje 80.000,00 KM. U ovom objektu se nalazi prostor
za ovce sa jaganjcima, prostor za podmladak, porodilište, prostor za ovnove, magacin, soba za pastire
i tor koji nije natkriven. Izgradnja ovakvih objekata iziskuje znatna sredstva, što poskupljuje ovčarsku
proizvodnju. Međutim, bez njih nema ni modernizacije ovčarstva, kao ni intenzivnog načina proizvodnje.
Da bi ovčari izgradili jedan ovakav objekat potrebni su i povoljni krediti.
91
91
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/15. Potrebna podna površina za jedno grlo
Kategorija
Ovca
Ovca sa jagnjetom
Jagnje do odbijanja
Jagnje u odbijanju i tovu
Dviska
Priplodni ovan
min. - max. (u m2)
0,7 – 1,0
0,9 - 1,6
0,2 – 0,4
0,5 – 0,9
0,5 – 1,2
1,0 – 2,0
Prosječno (m2)
1,0
1,3
0,3
0,7
0,8
1,5
7.4.7. Model usavršavanja postojećeg soja autohtone pramenke
Neophodno je da se organizuje izvjestan broj gazdinstava kao uzorak za gajenje priplodnih grla radi
proizvodnje ne samo mesa, mlijeka i vune, već i priplodnog materijala. Priplodni materijal bi se koristio
za očuvanje autohtonog soja pramenke. Za matična stada treba odabrati nekoliko postojećih stada na
privatnim gazdinstvima koja ne nomade. Naprimjer, 8 farmi sa po 250 ovaca. Tako bi se stvorio matični
nukleus koji bi brojao najmanje 2.000 ovaca. Ovaj matični nukleus funkcionirao bi kao zatvoren sistem
u kojeg se ne uvodi genetski materijal sa strane, ali koji je otvoren prema komercijalnim stadima, jer
ih snadbijeva testiranim ovnovima. U matični nukleus ne bi mogle ući životinje koje nisu pedigrirane i
testirane (ovnovi).
Uzgojno-selekcijska služba bi na njima realizirala stručne uzgojne mjere (stručni odabir ovaca i
ovnova, njihovo markiranje, uvođenje sistema evidencije u stadu, prikupljanje podataka o perfomansi,
plan parenja, test ovnovi itd).
Da bi se ovo ostvarilo, treba organizovati i edukovati farmere koji će savjesno pristupiti ovom poslu.
Oni bi se međusobno udruživali u vidu zadruge. Na osnovu proračuna može se organizovati pet zadruga.
Pored ulaganja u osnovna sredstva potrebno je svakoj zadruzi dodijeliti po jedan traktor. Članovi zadruge
bi se međusobno pomagali (mehanizacija, spravljanje hrane za ovce, itd).
Državne institucije trebaju putem raznih poticaja pružiti ekonomsku pomoć farmerima. Treba uticati da
se njihovi proizvodi što bolje plasiraju na tržištu, zatim omogućiti kupovinu zemljišta radi stvaranja vlastitih
pašnjaka. Samo na ovaj način mogli bi usavršiti postojeći soj pramenke i to uzgojem u čistoj krvi.
Prema tome, potrebno je učiniti sljedeće:
• udruživanje manjeg broja mini farmi i stvaranje zadruge( 8 farmi/250 ovaca-min),
• stvaranje matičnog nukleusa od najmanje 2.000 ovaca
• sprovođenje uzgojno-selekcijskog rada nad matičnim nukleusom
• međusobna pomoć među farmerima
• ekonomska pomoć od strane države u vidu kredita, povećanja premija
Tabela 7/16. Ulaganja u osnovna sredstva za 5 nukleusa
Opis investicije
Izgradnja farme kapaciteta 250 ovaca
Mehanizacija – traktori sa priključcima
( 1 na svaku zadrugu)
Ukupno:
KM/ objekat
80.000,00
1 nukleus-zadruga
( 8 farmi x 250
ovaca)
640.000,00
5 nukleusa u KM
3.200.000,00
25.000,00
125.000,00
665.000,00
3.325.000,00
7.4.8. Bruceloza
Danas se ovčarstvo u BiH, a naročito u Srednjebosanskom kantonu suočilo sa opasnom bolešću –
brucelozom koja je nanijela, a i dalje nanosi velike štete ovčarskoj proizvodnji.
Na području Srednjebosanskog kantona od bruceloze je oboljelo 136 osoba, što je daleko više u odnosu
92
92
Program razvoja poljoprivrede SBK
na lani kada je registrirano 75 oboljelih. Prema procjenama stručnjaka, u proljeće se očekuje dodatno
pogoršanje situacije, odnosno povećan broj oboljelih i žiivotinja i ljudi. Od oko 600 pregledanih životinja
u 2008 godini, 136 ih je bilo pozitivno na brucelozu. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH ,
istovremeno je od bruceloze oboljelo 28 ljudi, a najviše upravo u Srednjebosanskom kantonu, 15 osoba,
većinom iz općine Travnik. Najveći problemi u borbi protiv ove bolesti je nepostojanje stočnih grobalja
i nomadsko stočarenje. U 2007. godini je na području Srednjebosanskog kantona od 59.643 ispitane
životinje, 956 bilo pozitivno na brucelozu. Pored ovog Zavod za javno zdravstvo Srednjebosanskog
kantona nije nabavio aparat za dijagnosticiranje bruceloze kod ljudi, koji omogućava ranije otkrivanje
bolesti i preventivno djelovanje. U ovakvoj situaciji mora se hitno djelovati. Uvesti kontrolu kretanja svih
životinja i zabraniti nomađenje. Uzgojno-selekcijska služba treba uvesti jedinstven sistem obilježavanja
stoke i primjeniti uzgojno- selekcijske metode na farmama. Ovčari treba da poštuju zakonske mjere.
Bolesnu stoku treba izlučiti i uništiti. Najbolji način jeste izgradnja centralne spalionice. Izgradnja
spalionice je veoma skupa. U njoj bi se pored ostalog otpada spaljivale sve zaražene životinje. Cijena
jednog ovakvog objekta se kreće od 15 do 20 miliona eura. Država bi morala obezbjediti sredstva za
izgradnju.
U svijetu se bolesne životinje kolju u specijalnim klaonicama. Njihovo meso se termički obrađuje i
prave se razni proizvodi od mesa za ishranu ljudi. Pored toga od tog mesa se može praviti i hrana za kućne
ljubimce (pse, mačke,...). U klaonicama se radnici moraju obučiti za rad i biti zaštićeni na radu.
Bilo koji način da se primjeni u BiH, biće potrebna velika materijalna sredstva. Najbitnije je iskorjeniti
ovu opasnu bolest. Bez primjene adekvatnih mjera na suzbijanju ove boleti ovčarstvo u BiH, kao i u
Srednjebosanskom kantonu nema budućnosti.
Može se zaključiti da je stanje u ovčarstvu Srednjebosanskog kantona alarmantno. Pojava bruceloze
i niske premije za podsticaj ove porizvodnje dovele su do toga da sve više ovčara smanjuje broj ovaca u
stadu ili prelazi na neku drugu proizvodnju. Klima, reljef, tradicija, postojanje autohtone pasmine ovaca
(pramenka) treba da budu dovoljan podsticaj da se svi problemi u ovčarstvu SBK otklone i u skorijoj
budućnosti da dođe do njegovog modernizovanja. 7.5. Peradarstvo
Pored dvije najvažnije grane stočarstva govedarstva i ovčarstva, koje su i tradicijski najduže
i u najvećem obimu zastupljeni u poljoprivredi ovih krajeva, Strategija razvoja poljoprivrede
Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010) daje veliku važnost i razvoju peredarstva. Ovaj razvoj predviđa povećanje proizvodnje pilećeg mesa i konzumnih jaja, kao izvore visokokvalitetnih hranjivih sastojaka
neophodnih za ishranu ljudi. Iako se ova proizvodnja ne oslanja na poljoprivredne resurse i isključivo
je u funkciji obezbjeđenja sirovina za klaoničke kapacitete, ima veoma važan socio-ekonomski značaj.
Sa stanovišta zaštite okoline vrlo je važno peradarsku proizvodnju locirati na prostore koji neće biti
potencijalni zagađivači okoline i ukupnog ekološkog ambijenta.
U Evropi i svijetu meso pilića dobija sve više na značaju u ishrani, kako radi svojih nutritivnih svojstava,
tako i radi svoje cijene – jer se radi o jeftinijoj hrani u odnosu na meso drugih domaćih životinja. Sa te
strane možemo reći da je ovaj proizvod pristupačniji za sve kategorije stanovništva.
Prednosti kod proizvodnje pilećeg mesa i konzumnih jaja:
Za ovu proizvodnju nije potrebna „vlastita“ hrana
Postoji dovoljna ponuda svih inputa za ovu proizvodnju
Obezbijeđen otkup pilećeg mesa i jaja kroz postojanje dovoljno prerađivačkih kapaciteta
Relativno mali udio vremena i ljudske snage za jedinicu proizvodnje
Proizvodnjom se mogu baviti i kategorije stanovništva sa umanjenom radnom sposobnošću ( invalidne
i starije osobe)
• Brz obrt i povrat uloženih sredstava
• Mogućnost saradnje-kooperacije proizvođača sa većim prerađivačima u regiji
•
•
•
•
•
93
93
Program razvoja poljoprivrede SBK
•
•
•
•
Nedostaci kod proizvodnje pilećeg mesa i konzumnih jaja:
Skupa hrana (iz uvoza)
Ovisnost od snabdjevača skoro svih inputa u ovoj proizvodnji (iz uvoza)
Nedostatak tradicije kod ovih proizvodnji
Zapošljavanje u sektoru minimalno.
7.5.1. Plasman pilećeg mesa i konzumnih jaja
Kako u Srednjebosanskom kantonu nema većih prerađivačkih kapaciteta za ovu vrstu mesa, onda
bi se proizvodnja morala bazirati na prerađivačkim kapacitetima u Sarajevskom i Zeničko-Dobojskom
kantonu ili za potrebe drugih većih prerađivača u zemlji.
Na području Zeničko-Dobojskog kantona postoje registrovane 3 manje klaonice peradi zanatskog
kapaciteta, 2 valionice srednjeg obima proizvodnje (oko 30.000 uloženih jaja) i 4 mješaone stočne hrane.
Takođe, na području Sarajevskog kantona postoje dva veća kapaciteta za preradu pilećeg mesa –
“Akova” i ”Brojler”, kod kojih postoji još slobodnog kapaciteta za preradu pilećeg mesa. Strategija
razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010), predviđa i izgradnju jedne klaonice za
piliće, što bi dalo veći zamah u ulaganju u ovaj sektor .
Plasman jaja bi se mogao organizovati kroz osnivanje zadruga koje bi ove proizvode plasirala preko
postojećih tržnica ili preko novoizgrađenih.
7.5.2. Opis predviđenih ulaganja kod proizvodnje pilećeg mesa
Prema podacima iz Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010),
potrošnja pilećeg mesa u Srednjebosanskom kantonu iznosi 10,5 kg po stanovniku, a proizvodnja samo
0,7 kg po stanovniku. Očekivati je da se u narednom periodu potrošnja pilećeg mesa po stanovniku
poveća i unašoj zemlji jer se u svijetu ona kreće i do 30 kg po stanovniku godišnje.
Da bi se ublažio veliki deficit kod proizvodnje pilećeg mesa, neophodno je intenzivirati ovu
proizvodnju kroz osnivanje mini farmi na području Srednjebosanskog kantona i što više smanjiti razliku
između potrošnje i proizvodnje. (2001 – 2010), predviđa da do 2010 godine dođe do Strategija razvoja
poljoprivrede Srednjobosanskog kantona povećanja ove proizvodnje sa navedenih 0,7 kg na 5 kg pilećeg
mesa po stanovniku, a isto tako predviđa se i povećanje potrošnje sa sadšnjih 10,5 kg na 14 kg po stanovniku
godišnje, što znači da bi trebalo doći do povećanja ukupne proizvodnje za 7,8 kg po stanovniku, što je
godišnja proizvodnja od 2.574.000 kg.
Za ovaj nivo proizvodnje je potrebno utoviti oko 1.500.000 pilića godišnje, računajući 3% smrtnost
i izlaznu težinu očišćenog pileta od 1,75 – 2,0 kg. Računajući 5,5 turnusa godišnje po proizvodnom
objektu, to je proizvodnja od 273.000 komada po turnusu. Ako se uzme u obzir da je ozbiljnija proizvodnja
moguća sa većim proizvodnim kapacitetima, a što je preporuka i Strategije razvoja poljoprivrede
Srednjobosanskog kantona (2001–2010), predlažemo farme za tov pilića kapaciteta od najmanje 5.000
komada po turnusu.
Prema tome, za predviđenu godišnju proizvodnju od 2.574 tona pilećeg mesa potrebno je izgraditi i
opremiti 55 farmi kapaciteta 5.000 tovnih pilića.
Navedena ulaganja je potrebno izvesti kroz tri segmenta:
1. Objekti i oprema za tov pilića
2. Sredstva za obrt i pokretanje proizvodnje
3. Sredstva za pokretanje klaonice na području SBK
7.5.3. Objekti i oprema za tov pilića
Objekti prdstavljaju najveću investiciju u ovom segmentu. Površina objekta za tov 5.000 pilića
treba da iznosi najmanje 320 m2. Objekat je potrebno izraditi prema svim standardima i zahtjevima za
94
94
Program razvoja poljoprivrede SBK
ovu proizvodnju, računajući na položaj objekta u okruženju, toplotu objekta, osvjetljenost, instalacije,
provjetravanje, odvoz đubriva... Oprema ne predstavlja veliki izdatak, ali je važan činilac u ukupnoj
proizvodnji.
Tabela 7/17. Investicije u osnovna sredstva za predloženi model 55 farmi
Opis investicije
KM/objektu
Ukupno KM
Izgradnja objekta dimenzija oko 330 m2
80.000
4.400.000
Oprema za tov pilića (Sistemi za napajanje i hranjenje,
ventilatori ...)
20.000
1.100.000
100.000
5.000.000
Ukupno:
Tabela 7/18. Godišnji troškovi i izdaci kod proizvodnje pilića kapaciteta 5.000 komada
Opis troškova i izdataka
Jednodnevni pilići (5.000 x 0,9 KM)
Hrana za tov (4.850 x 4,5 kg x 0,8 KM)
Struja, voda, prostirka, lijekovi
Plate 2 mjeseca po jedan zaposlen x 750 KM
Ukupno:
KM/farmi
4.500
18.000
800
1.500
24.800
Ukupno u KM
za 5,5 turnusa /
godišnje
24.750
99.000
4.400
9.000
137.150
Ukupni troškovi
za 50 farmi u
KM
1.361.250
5.445.000
242.000
450.000
7.498.250
Tabela 7/19. Tržišna vrijednost proizvodnje
Opis proizvodnje
Pilići 4.850 x 1.9 KMx 6 KM/ kg
Ukupno:
KM/turnusu
55.290
55.290
Godišnje KM/
turnusu
304.095
304.095
Za sve farme
godišnje KM
16.725.225
16.725.225
Tabela 7/20. Godišnji prihodi kod proizvodnje pilića za farmere u kooperaciji (5.000 kom.)
Opis prihoda
Bruto dobit (4.850 pilića x 0,57 KM / kom)
1.500 KM (2 plate) + 850 KM (struja, voda,
piljevina)
Ekstra dobit:
KM/turnusu
Za 5,5 turnusa
u godini
2.765
15.207
Za 55 predviđenih
farmi na području
SBK
836.412
2.350
12.925
710.875
415
2.282
125.537
7.5.4. Klaonica za piliće
Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), predviđa izgradnju jedne
klaonice kapaciteta najmanje 200 pilića na sat.
Ovakva klaonica bi pružala usluge samo za određeni broj kooperanata, ali bi za početak bila dovoljna i
zaposlila bi određeni broj ljudi. Za potrebe ove proizvodnje bila bi potrebna klaonica većeg kapaciteta ili
dvije klaonice navedenih kapaciteta. Ostatak proizvodnje bi se oslonio na navedene kapacitete u Sarajevu,
Visokom i u drugim mjestima.
Klaonica kapaciteta 200 pilića na sat mogla bi zaposliti 10-15 radnika i za njenu investiciju bi bilo
potrebno oko 250.000 KM.
95
95
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/21. Ukupna potrebna investicija u osnovna sredstva
Opis investicije
Izgradnja objekata i oprema za 55 farmi
Klaonica kapaciteta 200 komada / sat
Ukupno:
KM/ objektu
Ukupna investicija u KM
100.000
5.500.000
250.000
5.750.000
100.000
Od sredstava extra profita i dijela plata (do 250 KM mjesečno po radniku) godišnje bi se moglo izdvajati oko 300.000 KM. Prema tome, ako bi se pristupalo kreditnim fondovima, onda je za vraćanje kredita cca
5.500 000 KM + minimala kamata (2 %), potrebnih za osnovna sredstva i početak proizvodnje, potrebno
18-20 godina. Ukoliko bi se adaptirali i prilagodili postojeći objekti, ova zaduženja bi mogla biti manja
i otplatni period bi bio kraći, pa je u tom smislu potrebno napraviti inventuru postojećih objekata na
području Srednjebosanskog kantona.
7.5.5. Opis predviđenih investicija kod proizvodnje konzumnih jaja
Kako i kod drugih proizvodnji, i ovdje se javlja problem negativnog bilansa između proizvodnje i
potrošnje, što dovodi u težak položaj poljoprivredne proizvođače i potrošače ovog proizvoda. Još jedan
segment koji treba napomenuti je i nedostatak tradicije i iskustva u intenzivnoj proizvodnji jaja kao i
pilećeg mesa. U bližoj prošlosti jedini način proizvodnje pilećeg mesa i jaja je bio ekstenzivni način
proizvodnje, gdje se perad hranila na otvorenom, uz manji dodatak koncentrovanog hraniva. Međutim,
porast broja stanovništva, posebno u gradovima zahtjeva i ozbiljniji pristup ovoj proizvodnji pa je
neophodno osnivati farme većih kapaciteta sa učinkovitijim načinom iskorištavanja hrane i prostora.
Prema Strategiji razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), potrošnja jaja u
Srednjebosanskom kantonu iznosi 145 komada po stanovniku godišnje, a proizvodnja samo 46,6 komada
po stanovniku. Očekivati je da će se u narednom periodu, do 2015. godine, potrošnja jaja po stanovniku
povećati na 155 komada godišnje.
Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010) predviđa da do 2010.godine
intenzivira proizvodnju jaja i da dostigne veću proizvodnju od potrošnje, čime bi se postigao princip
samodovoljnosti, te bi se dio proizvodnje mogao raspoređiavti po drugim kantonima i dijelovima BiH.
Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), predviđeno je da se
proizvodi 170 jaja po stanovniku, tako da bi ukupnu proizvodnju trebalo povećati za novih 133,4 komada
po stanovniku, što bi iznosilo oko 44.000.000 jaja godišnje. Za ovu proizvodnju je neophodno obezbjediti
najmanje 135.000 koka nosilja i kaveze-baterije za isti broj životinja, kao i smještajne kapacitete.
Postoji nekoliko varijanti koje su moguće za proizvodnju ovog broja jaja:
• Izgradnja manjeg broj farmi većeg kapaciteta
• Adaptacija i iskorištenje većeg broja postojećih kapaciteta sa manjim kapacitetom
• Kombinacija prva dva načina
Kod prvog načina potrebno je izgraditi objekte kapacitata najmanje 10.000 komada koka, površine
700 m2 te bi na kantonu bilo potrebno izgraditi 14 takvih objekata.
Pored objekta, poterbno je obezbjediti kaveze i drugu opremu, jato koka nosilja i hranu za njih. U tabeli
7/24. prikazana je potrebna ulaganja u osnovna sredstva kod prvog načina za početak proizvodnje.
96
96
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/22. Ulaganja u osnovna sredstva za farme kapaciteta 10.000 koka nosilja
Opis investicije
OSNOVNA SREDSTVA
Izgradnja objekta dimenzija 750 m2
Kavezi ( 7 KM / koki)
Ukupno:
KM /objektu
Ukupna investicijska
ulaganja za 14 farmi
150.000
70.000
220.000
2.100.000
980.000
3.080.000
Kod drugog načina je potrebno uložiti manje sredstava za objekte i moglo bi se uposliti više ljudi.
Tabela 7/23. Ulaganje o osnovna sredstva za farme kapaciteta 500 koka nosilja
Opis investicije
Adaptacija objekata ( 270 )
Kavezi (7 KM po koki)
Ukupno:
KM/objektu
2.000
3.500
5.500
Ukupna investicijska ulaganja za
270 farmi
540.000
945.000
1.485.000
Tabela 7/24. Godišnje prihodi za farmu kapaciteta 500 koka nosilja
Opis prihoda
Jaja
Iznešene koke( 2 KM / koki)
Ukupno prihodi:
KM/fami
KM/270 farmi
3.6135
1.000
37.135
9.756.450
270.000
10.026.450
Tabela 7/25. Godišnji rashodi za farmu kapaciteta 500 koka nosilja
Opis
Koncentrovana hrana (0.13 kg / koki x 500
koka x 365 x 0.8 KM / kg)
Koke nosilje ( 10 KM) po komadu )
Struja, voda
Ambalaža
Plate ( 1 plata 750 KM / farmi)
Ukupno rashodi:
KM / farma
KM/270 farmi
18.980
5.124.600
5.000
1.500
2.200
9.000
36.680
1.350.000
405.000
594.000
2.430.000
9.903.600
KM / farma
KM/ 270 farmi
37.135
36.680
455
10.026.450
9.903.600
122.850
Tabela 7/26. Prihodi – Rashodi
Opis
Ukupno prihodi
Ukupno rashodi
Prihodi – rashodi
Tabela 7/27. Tržišna vrijednost proizvodnje
Opis proizvodnje
Jaja (328 jaja/koki x 500)
Ukupno:
Po farmi komada
0.22 KM/jaje
KM/270 farmi
164.000
164.000
36.135
36.135
9.756.450
9.756.450
97
97
Program razvoja poljoprivrede SBK
Polazeći od činjenice da koke nosilje držane kaveznim načinom ne zauzimaju puno prostora (do 16
koka na m2), te da na terenu postoji veliki broj slobodnih objekata, prostora za smještaj i proizvodnju jaja,
predlažemo drugi način investiranja čije bi prednosti bile:
• Mogućnost zaposlenja većeg broja ljudi (najmanje 270)
• Manja investicija po proizvodnom objektu – lakše je doći do sredstava
• Mogućnost osnivanja zadruge za plasman proizvedenih jaja • Manja ukupna ulaganja
• Bolja iskorištenost slobodnih objekata
• Bolja raspoređenost proizvodnje na širem terenu
• Ušteda u vremenu započinjanja proizvodnje.
Iz ove proizvodnje bi se godišnje moglo izdvajati za vraćanje kredita oko 250.000 KM (dio iz plata –
250 KM po plati i dio iz ekstra profita), te bi se kredit od cca 1.500 000 mogao vratiti za 12 godina.
Tabela 7/28. Ukupna investicija za osnovna sredstva u peredarstvu
Opis investicije
Osnovna sredstva za proizvodnju pilića
Osnovna sredstva za proizvodnju konzumnih jaja
Ukupno:
•
•
•
•
•
•
KM
5.500.000
1.500.000
7.000.000
Mogu se očekivati višestruki efekti ovakvog ulaganja, ali su osnovni :
Zaposlenje (ostvarivanje dobiti) najmanje 340 ljudi (270 u proizvodnji jaja i 70 u proizvodnji pilića )
Smanjenje siromaštva
Smanjenje trgovinskog deficita
Ostvarivanje ciljeva strategije
Dostupnost domaćih proizvoda stanovništvu Srednjebosanskog kantona i šire
Stvarenje neovisnosti i smanjenje uvoza poljoprivrednih proizvoda.
7.6. Uzgoj ribe
Meso ribe bi trebalo da se jede najmanje dva puta sedmično, a prema zvaničnim podacima riblje
meso je zastupljeno na trpezama kod našeg stanovništva. U BiH riba dugo neće biti sportski trofej u
stilu – uloviš, poljubiš, pa pustiš. U siromašnoj državi kao što je naša sve što se upeca – to se i pojede.
Statističke podatke da u stomaku svakog građanina BiH završi samo oko 2,5 kg ribe godišnje (u Evropi
14,5 kg), stručnjaci osporavaju, uz tvrdnju da je taj prosjek veći, i to radi ulova sportskih ribolovaca. U
Srednjebosanskom kantonu ima oko 1.500 sportskih ribolovaca, te i njihov ulov treba dodati zvaničnoj
statistici od 2,5 kg po stanovniku.
U BiH trenutno ima nešto preko 45 većih ribnjaka, sa godišnjom proizvodnjom od 1800 tona, pri
čemu se oko 35% proizvodnje izveze i plasira na okolna tržišta. Cjelokupan izvoz se odvija posredstvom
4 najveća proizvođača: „Blagaj“ Mostar; „Tropic“ Banja Luka, „RIZ“ Bihać i „Burteks“ Trebinje.
„Blagaj“ i „Tropic“ su orijentisani na prodaju prerađene pastrmke, jer za to imaju kapacitete. Ove dvije
firme s obzirom na izvoznu orijentaciju i veliku potražnju ovih proizvoda mogu biti i partneri budućim
investitorima.
Riblje meso po nutritivnim karakteristikama spada u najkvalitetnije namirnice zbog:
•
•
•
•
•
bjelančevina visoke biološke vrijednosti
malog sadržaja masti
obilja mineralnih sastojaka i vitamina
meso ribe sadrži 100 puta više joda od mesa sisara
lahko se vari, a apsorbuje se čak 95 odsto proteina.
98
98
Program razvoja poljoprivrede SBK
U Srednjebosanskom kantonu, prema izvorima Strategije razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog
kantona (2001–2010), godišnja proizvodnja ribe se kreće oko 155 tona, što je sa 0,56 kg po stanovniku
daleko ispod lokalnih potreba. Prikaz bilanasa proizvodnje i potrošnje u Srednjebosanskom kantonu u
1998. godini i ciljani bilans je dat u Tabeli 7/29.
Tabela 7/29. Bilans i ciljani bilans proizvodnje i potrošnje ribe u SBK
Bilans
Bilans 1998
Ciljani bilans
2010
Proizvodnja
Potrošnja
ha
tona
kg/stanovniku
tona
kg/stanovniku
0,9
155
0,6
628
2,5
Bilans
(+/-)
-473
-
895
2.8
1.001
3,1
-106
Stepen
podmirenja
25
89
7.6.1. Plasman ribe
Plasman ribe se odvija kroz postojeće tržnice i ugostiteljske objekte te proizvodnja novonastalih
kapaciteta ne bi trebala da predstavlja veći problem.
U ovom pravcu je išla i Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010)
i dala je predlog za izgradnju jednog pogona za preradu ribe kapaciteta 300 – 350 tona. Predlog za
izgradnju ovog kapaciteta je da to bude područje Bugojna ili Travnika, s obzirom na postojeće kapacitete
i već stečenu proizvodnu tradiciju.
U toku je završetak izgradnje pogona za preradu ribe u Bugojnu, za čiju izgradnju su uložena ogromna
sredstva, a kapacitet za preradu je 3.000 tona godišnje, što je znatno više od predviđenog i od trenutne
proizvodnje. To daje mogućnost za izgradnju znatno više malih ribnjaka u Srednjebosanskom kantonu i
regionu. Ovaj pogon je jedna strateška investicija i potrebno im je pomoći da što prije počnu sa radom,
što će dati jednu novu dimenziju i zamah u ovoj proizvodnji ne samo u BiH nego i šire.
Plasman ribe bi se pored već postojećih prodajnih mjesta mogao organizovati izgradnjom novih ribarnica i tržnica na prostoru Srednjebosanskog kantona, a prerađena riba ima svoje mjesto i u članicama
EU pa i šire. 7.6.2. Opis predviđenih investicija i visina ulaganja
Srednjebosanski kanton zahvaljujući svom hidropotencijalu spada u područja gdje je moguće proizvoditi
velike količine ribe za potrebe cjelokupnog tržišta BiH. Dužina vodotoka glavnih slivova rijeka Vrbasa,
Lašve i Fojnice iznosi preko 1.000 km. Ove vode po svojim biološkim i hemijsko-fizičkim svojstvima ima
prvu klasu kvaliteta vode, što obezbjeđuje izvanredne uslove za uzgoj salmonidnih vrsta ribe.
Uzgojni ribnjaci koji bi se trebali graditi spadaju u red porodičnih ribnjaka sa površinama do 100 m2
gdje bi jedno domaćinstvo imalo značajne prihode i moglo bi da zaposli najmanje po jednog člana svoje
porodice.
99
99
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/30. Kapaciteteti i proizvodnja ribe u SBK 2000. godine
Redni
broj
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
Ukupno:
Lokacija
Površina u ha
Proizvodnja u tonama
0,6
0,05
0,003
0,007
0,005
0,025
0,12
0,03
0,06
0,9
80
8
2,4
4,3
3,6
15
20
10
12
155
Bugojno 1
Bugojno 2
Busovača 1
Busovača 2
Busovača 3
G Vakuf
Kreševo
N tarvnik -Rostovo
N travnik- Opava
Travnik
Fojnica
Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010)
Tabela 7/31. Projekcija izgradnje pastrmskih ribnjaka u 2008 – 2012
Općina
Bugojno
Busovača
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf
Kiseljak
Kreševo
Jajce
Novi Travnik
Travnik
Vitez
Ukupno:
Kategorija ribnjaka
Okašnica – reprocentar
Pogon za preradu ribe
Linija za proiz. hrane
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Uzgojni ribnjak
Broj
ribnjaka
1
1
1
6
2
3
3
3
3
2
6
3
3
3
37
Ukupni kapacitet (t)
5000000 kom mlađi
1.5
2000
120
40
60
60
60
60
40
120
60
60
60
740
Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010)
Za proizvodnju predviđene dodatne količine ribe od 740 tona planirano je 37 ribnjaka sa površinom od
oko 4,0 ha površine. Predviđeni prosječni ribnjak bi bio površine 100 m2, sa kojeg bi se godišnje moglo
proizvoditi 20 tona ribe.
Tabela 7/32. Investicije uu model ribnjaka od 100 m2i proizvodnjom ribe od 20 tona godišnje
Opis investicije
Izgradnja prosječnog ribnjaka površine
100 m2 i proizvodnjom 20 tona u dva
turnusa-godišnje
Ukupno:
100
100
KM/ribnjaku
Ukupna investicijska ulaganja
u KM
50.000
1.850.000,00
50.000
1.850.000,00
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 7/33. Godišnji troškovi kod proizvodnje konzumne ribe na ribnjaku 100 m2
Opis
KM/ribnjaku/turnusu
Godišnji troškovi (2
turnusa)
Godišnji troškovi
(37 ribnjaka)
10.000
20.000
740.000
16.500
33.000
1.221.000
2.000
28.500
4.000
57.000
148.000
2.109.000
Riblja mlađ (500 kg/turnusu x
20 KM/ kg )
Riblja hrana ( 7 t / turnusu x
2.36 KM/kg
Ostali troškovi
Ukupno:
Tabela 7/34. Godišnji prihodi kod proizvodnje konzumne ribe na ribnjaku 100 m2
Opis
KM/turnusu
Ukupni prihodi za sve ribnjake
Konzumna riba
( 8 tona ribe/turnusu x 5,3 KM )
KM/godini
(2 turnusa)
42.400
84.800
3.137.600
Tabela 7/35. Godišnja dobit na jednom ribnjaku p 100 m2
Opis
Total prihodi
Total rashodi
Prihodi – rashodi
KM / ribnjak
84.800
57.000
27.800
KM/ 37 ribnjaka
3.137.600
2.109.000
1.028.600
Napomena: U troškove nisu uračunate plate
Prema tome, može se zaključiti da bi ulaganje u uzgoj ribe bilo veoma profitabilno i strateški cilj
Srednjebosanskog kantona bi trebao biti ulaganja ovu vrstu proizvodnje, posebno kada se zna da postoji
veliki neiskorišteni hidro-potencijal. Otvorile bi se mogućnosti za razvoj i turizma i ugostiteljstva i
mogućnost zapošljavanja, kao i dodatni prihodi za već spomenute porodične ribnjake. Uložene investicije
bi se mogle vratiti kroz nekoliko godina rada ribnjaka.
7.7. Dinamika i ukupna ulaganja u stočarskoj proizvodnji 2009–2015
Razvoj stočarstva na području Srednjebosanskog kantona će svakako zavisiti od obezbjeđenja
sredstava, investiranja u osnovna sredstva te dinamike raspodjele tih sredstava u pojedine segmente
stočarske proizvodnje. Uzimajući u obzir vrstu proizvodnje, brzinu povrata sredstava kao i druge
faktore, u narednoj tabeli je predložena dinamika i obim investicija u osnovna sredstva za područje
Srednjebosanskog kantona u periodu 2009–2015.godine.
Tabela 7/36. Dinamika i visina ulaganja u osnovna sredstva u SBK (2009-2015)
Ulaganja u
osnovna sredstva
Govedarstvo
Ovčarstvo
Proizvodnja pilića
Proizvodnja
konzumnih jaja
Uzgoj ribe
Ukupno:
Visina ulaganja ( u 000 KM)
2011
2012
2013
2014
30.000
20.000
16.766
15.000
665
665
665
0
700
800
900
1.000
2009
5.000
665
750
2010
15.000
665
600
500
500
500
0
0
300
7.215
300
17.065
250
32.115
500
21.965
500
18.831
2015
10.000
0
500
Ukupno
111.766
3.325
5.500
0
0
1.500
0
16.000
0
10.500
1.850
123.691
101
101
Program razvoja poljoprivrede SBK
8. PČELARSTVO
Područje općina Bugojno, Busovača, Dobretić, D.Vakuf, Fojnica, G.Vakuf, Jajce, Kiseljak, Kreševo,
N. Travnik i Vitez ima izvanredne uslove za razvoj pčelarstva. Značajne površine šuma, livada, pašnjaka
obrasle šumskim rastinjem, obilje voćnih vrsta, ljekovitih trava – predstavlja kvalitetan resurs medonosnog
bilja koji omogućava znatno veći broj proizvodnih košnica u odnosu na postojeće stanje. Obilje i različitost
medonosnog bilja, kao i različita klimatska područja, omogućavaju proizvodnju više vrsta medova (sortni
medovi), sve više traženih na tržištu. Velika prostranstva čine potpuno ekološki čiste cjeline na kojima
se mogu proizvesti pčelinji proizvodi organskog porijekla.
Slika 8/1. Košnice pčela
Slika 8/2. Pčele na ispaši
Pčelarstvo kao djelatnost indirektno učestvuje u proizvodnji voća i ostalih poljoprivrednih kultura.
Svojom oprašivačkom djelatnošću, pčele povećavaju prinose i kvalitet mnogih vrsta poljoprivrednih
kultura i, prema nekim procjenama, ekonomski efekti su veći 20 – 60 puta od efekata koji se mjere kroz
cijenu pčelinjih proizvoda.
Prema podacima nadležnih općinskih službi, trenutno stanje broja pčelinjih društava prezentirano je
u sljedećoj tabeli.
Tabela.8/1 Broj pčelinjih društava
OPĆINA
Bugojno
Busovača
Dobratić
Donji Vakuf
Fojnica
Gornji Vakuf
Jajce
Kiseljak
Kreševo
Novi Travnik
Travnik
Vitez
UKUPNO:
Košnica/kom.
1.900
800
20
1.000
2.000
1.600
1.120
700
300
900
9.040
682
20.062
Već je naglašeno da ove općine imaju izvanredne uslove za proizvodnju pčelinjih proizvoda; ipak,
broj pčelinjih društava je vrlo mali u odnosu na mogućnosti u pogledu pčelinje paše. Prosječni prinosi
meda po proizvodnom društvu su oko 10 kg. Međutim potrebno je naglasiti da na ovim općinama ima
izvanrednih pčelara koji ostvaruju znatno veće prinose.
Projekcija pčelarstva do 2015 godine koncipiraa je na osnovu postojećeg stanja pčelarstva u 2009
godini. Treba napomenuti da je vrlo mali broj pčelara kojima je to osnovno zanimanje, ali da pojedini
102
102
Program razvoja poljoprivrede SBK
pčelari već sada uz primjenu savremenih tehnologija pčelarenja ostvaruju prinose i do 40 kg meda po
košnici. Osnovni cilj projekcije razvoja je povećanje broja košnica, profesionalnih pčelara i dostizanje
prosječnih prinosa meda od 20 kg po košnici, koliki su sadašnji prinosi u zemljama koje imaju razvijenu
ovu proizvodnju.
8.1. Proizvodni modeli
Proizvodni modeli su koncipirani na bazi izuzetno povoljnih agroekoloških uslova cjelokupnog
područja Srednjebosanskog kantona, interesa proizvođača koji bi se opredijelili za bavljenje pčelarstvom
kao osnovnom djelatnošću i proizvodnje sa kombinovanom proizvodnjom pčelarstvo-ljekovito bilje,
voće i povrće. Dugogodišnjim praćenjem na području općina u jednom desetogodišnjem vremenskom
periodu u prosjeku ima:
• 1 do 3 bespašne godine,
• 2 do 3 godine sa natprosječnim prinosom,
• 3 do 4 godine sa prosječnim prinosom.
Tabela 8/2. Model I – Osnovna djelatnost- pčelarstvo-100 proizvodnih košnica
Investiciona ulaganja
1.Košnice
2. Rojevi
3.Satne osnove
4. Rešetke
Iznos u KM
10.000
8.000
6.000
300
6. Pogače za prihranu
800
Iznos u KM
24.000
1.000
2.400
8. Lijekovi
500
9. Ostali troškovi
500
Ukupno:
Proizvodnja-prihodi
Med 3.000 kg×8 KM/kg
Rojevi 20×50
1.000
5. Žica za okvirove
7. Ambalaža i nalijepnice
I godina
29.500
25.000
Tabela 8/3. Model I – Osnovna djelatnost pčelarstvo 100 proizvodnih košnica
Investiciona ulaganja
1.Košnice za proširenje (20
kom.)
2.Satne osnove
3. Rešetke
4. Žica za okvirove
5. Ambalaža i nalijepnice
6. Lijekovi
Iznos u KM
II godina
Proizvodnja-prihodi
Iznos u KM
2.000
Med 30 kg/košnici 3.600 kg x 8 KM
28.800
1.200
200
60
Rojevi 20 × 50 KM
Vosak 80 kgx 10KM
1.000
800
2.400
600
7. Transport-nove destinacije
2.000
Ukupno:
9.420
30.600
103
103
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 8/4. Rekapitulacija proizvodnog modela I
Pokazatelji
Troškovi
Prihod
Dobit
Prva godina proizvodnje
29.500
25.000
Druga godina proizvodnje
9.420
30.600
Ukupno
38.920
55.600
16.680
Tabela 8/5. Model II - 50 proizvodnih košnica
Investiciona ulaganja
1. Košnica
2. Rojevi
3. Satne osnove
Iznos KM
5.000
4.000
3.000
4. Rešetke
I godina
Proizvodnja -prihod
Med 1.500 kg x 8 KM
Rojevi 10 x 50 KM
Iznos KM
12.000
500
1.500
5. Pogače za prihranu
400
6. Žice za okvire
150
7. Ambalaža i naljepnice
1.200
8. Lijekovi
250
9. Ostali troškovi
250
UKUPNO:
14.750
12.500
Tabela 8/6. Model II - 50 proizvodnih košnica
Investiciona ulaganja
1. Košnica za proširenje
2. Satne osnove
3. Rešetke
4. Žice za okvire
Iznos KM
1.000
600
100
30
5. Ambalaža i naljepnice
II godina
Proizvodnja -prihod
Med 1.800 kg x 8 KM
Rojevi- 10 x 50KM
Vosak 30 kg x 10 KM
Iznos KM
14.400
500
300
1.200
6. Lijekovi
300
7. Transport-nove destinacije
1.000
UKUPNO:
4.720
15.200
Tabela 8/7. Rekapitulacija proizvodnog modela II
Pokazatelji
Prva godina proizvodnje
Druga godina proizvodnje
Ukupno
Troškovi
Prihod
Dobit
14.750
12.500
4.720
15.200
19.470
27.700
8.230
104
104
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 8/8. Model III - 20 proizvodnih košnica
Investiciona ulaganja
1. Košnica
2. Rojevi
3. Satne osnove
Iznos KM
2.000
1.600
1.200
4. Rešetke
200
5. Žice za okvir
60
6. Pogače
160
7. Ambalaža i nalj.
480
8. Lijekovi
100
9. Ostali troškovi
100
Ukupno:
I godina
Proizvodnja -prihod
Med 500 kg x 8 KM
Rojevi 5x 50 KM
5.740
Iznos KM
4.000
250
4.250
Tabela 8/9. Model III -20 proizvodnih košnica
Investiciona ulaganja
1. Košnica za proširenje 5
kom.
2. Satne osnove
3. Rešetke
Iznos KM
Iznos KM
500
Med 625kg.x 8KM
5.000
300
50
Rojevi 5x 50KM
250
4. Žice za okvire
30
5. Pogače
40
6. Ambalaža i nalj.
600
7. Lijekovi
125
8. Transport
500
Ukupno:
II godina
Proizvodnja -prihod
2.485
5.250
Tabela 8/10. Rekapitulacija proizvodnog modela III
Troškovi
Prihod
Dobit
Prva godina proizvodnje
5.740
4.250
Druga godina proizvodnje
2.485
5.250
Ukupno
8.225
9.500
1.275
Iz ponuđenih proizvodnih modela vidljivo je da je pčelarstvo profitabilna proizvodnja, a uslovi za to
su permanentna edukacija proizvođača i odgovarajuća kreditna sredstva sa grace periodom od 12 mjeseci
i kamatnom stopom od 2% te kontinuitet poticaja po pčelinjem društvu.
105
105
Program razvoja poljoprivrede SBK
9. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH
PROIZVODA
Na području projekta postoji nekoliko značajnih kapaciteta za preradu mesa, mlijeka i žita (Kreševo,
Dolac, Turbe, Bugojno, Gornji Vakuf), koji izuzev pogona za preradu mlijeka najvećim dijelom
obezbijeđuju potrebne sirovine iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine ili iz uvoza.
Na području projekta praktično ne postoji neki značajniji kapacitet za preradu voća i povrća, iako
postoje izuzetno povoljne prirodne i druge pogodnosti za proizvodnju kvalitetnog voća i povrća. Satanje
je gotovo identično i na području Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, a zbog toga se velike
količine svježeg i gotovo sve količine prerađenog voća i povrća obezbjeđuju sa drugih područja Bosne i
Hercegovine ili uvoze iz novonastalih država.
9.1. Rashladno-skladišni kapaciteti
Postojanje odgovarajućih kapaciteta savremenih rashladnih skladišta temeljni je preduslov stabilnog
razvoja primarne proizvodnje i uspješnog marketinga svježeg voća i povrća.
Isto tako, postojanje odgovarajućih savremenih rashladnih kapaciteta za smrzavanje i distribuciju
brojnih vrsta voća i povrća pradstavlja jedinu pouzdanu garanciju stabilne proizvodnje i kontinuiranog
snabdjevanja potrošača u toku cijele godine.
9.2. Stanje rashladnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini i na području projekta
Bosna i Hercegovina kao bivša republika u okviru Jugoslavije bila je na posljednjem mjesta po
izgrađenosti rashladnih kapaciteta mjereno m³ na 100.000 stanovnika, sa samo 50% prosjeka zajedničke
države. Od 1992. godine do danas, rashladno skladišni ili proizvodno skladišni kapaciteti znatno su
povećani u cjeloj Evropi, uključujući i novonastale države od bivših jugoslovenskih Republika. U tom
pogledu Bosna i Hercegovina je izuzetak.
Izuzev „Klas“-ove hladnjače u Sarajevu od oko 1.000 tona skladišnog kapaciteta u jednovremenom
unosu i hladnjače Švedske kompanije „Ole Nilssen“ u Potočarima kod Srebrenice kapaciteta 1.200 tona,
nije izgrađena nijedna industrijska hladnjača za smrzavanje poljoprivrednih proizvoda. Izgrađeno je
nekoliko manjih kapaciteta za skladištenje svježih proizvoda – Bijeljina, Čapljina, Ljubuški, Berkovići.
U međuvremenu su neki svojevremeno savremeni i vrlo značajni industrijski rashladni kapaciteti
(Goražde, Zvornik, Bijeljina, Bosanski Šamac) amortizovani i tehnički prevaziđeni, a neki rashladnoskladišni kapaciteti kao što je Sarajevka tržnica, višespratna hladnjača „Simes“-a, hladnjača u Tuzli,
porušeni ili su promijenili namjenu korištenja. To znači da je sadašnje stanje većih rashladnih kapaciteta
približno na nivou od prije 20 godina.
Stanje na području Srednjebosanskog kantona je nepovoljnije i u odnosu na prosjek Bosne i
Hercegovine, s obzirom da još uvijek ne postoje rashladni industrijski kapaciteti za smrzavanje i
skladištenje poljoprivrednih proizvoda.
Zbog toga se nameće potreba planski osmišljene izgradnje odgovarajućih industrijskih rashladnih
kapaciteta, jer se samo tako može računati na brži i stabilniji razvoj poljoprivrede, a posebno proizvodnje
voća i povrća i kontinuirano snabdjevanje potrošača kvalitetnim poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima.
9.3. Stanje primarne proizvodnje voća i povrća
U posljednjih nekoliko godina podignute su značajne površine novih zasada različitih voćnih vrsta na
području cijele Bosne i Hercegovine: jabuka, kruška, šljiva, višnja, malina, jagoda i breskva. I na području
projekta su podignute određene površine savremenih zasada: jabuke, maline, šljive i jagode. Isto tako,
postoji interes većeg broja poljoprivrednika za podizanje savremenih voćnjaka, ali zbog neorganizovanog
nastupa na tržištu i nemogućnosti proizvođača da kvalitetno riješe pitanje skladištenja, nudi se jabuka
neposredno nakon berbe kada je ponuda najveća, a cijene najniže. Proizvođači koji imaju uglavnom
106
106
Program razvoja poljoprivrede SBK
male površine voćnjaka izlaze na tržište neorganizovano, ruše realne cijene proizvoda, proizvodi nisu na
odgovarajući način sortirani, upakirani, deklarirani i kvalitetno ispitani, te kao takvi ne mogu biti značajni
partneri u pregovorima sa velikim maloprodajnim lancima, veletržnicama ili za eventualni izvoz.
Drugo, nedostaje i potrebna oprema za pripremu proizvoda za tržište, uređaji za sortiranje i pakovanje,
box palete i drugo, koja je izuzetno skupa i ima uglavnom prevelike kapacitete za naše male proizvođače,
te oni u pravilu ne mogu individualno investirati.
Iz iskustva susjednih zemalja i zemalja u tranziciji koje su već postale članice Evropske unije, uspjeh
odnosno neuspjeh svake markentiške organizacije (veletržnice, logistički centri, zadruge, asocijacije
proizvđača) ovisit će o odlučnosti države da striktno kontrolira markentiške kanale i onemogući nelojalnu
konkurenciju.
Drugi paralelan proces je prisustvo međunarodnih maloprodajnih lanaca i brza ekspanzija njihovih
maloprodajnih supermarketa, što rezultira brzim povećanjem njihovih udjela na tržištu na malo, posebno
u urbanim sredinama; očekuje se njihova dalja ekspanzija, kao što je to već situacija u razvijenim
zemljama Evropske unije. Analizirajući trenutne mogućnosti ponude bh. roba, evidentno je da one ne
mogu zadovoljavati zahtjeve i standarde maloprodajnih supermarketa, što rezultira daljim padom udjela
bh. proizvoda na tržištu.
Zbog toga je neophodno da se proizvodne organizacije čvrsto ugovorno vežu sa veletrgovcima,
prerađivačima i izvoznicima, a da bi se to ostvarilo, proizvođači moraju zadovoljiti brojne kriterije.
9.4. Konkurentnost i opstanak proizvodnje svježeg voća i povrća na području
projekta i Bosne i Hercegovine
Najvažniji zadatak svih nivoa vlasti (općine, kantoni, entiteti, BiH) jeste da preduzmu mjere koje će
osigurati opstanak i dugoročnu konkurentnost poljoprivrednih proizvođača.
Osnovni preduslovi za ostvarivanje toga cilja su sljedeći:
• koncentracija proizvoda putem osnivanja markentiških organizacija proizvođača-kooperanata;
• maksimalno očuvanje kvaliteta proizvoda izgradnjom savremenih rashladnih kapaciteta;
• standardizacija u kvaliteti i pakovanju putem ulaganja u opremu za sortiranje i pakiranje.
Međutim, vrlo važan preduslov za uspješnu realizaciju projekta je eliminisanje sivog tržišta i efikasno
provođenje tržnih propisa koji će osigurati zakonitu, transparentnu i korektnu konkurentnost. Ukoliko
taj uslov ne bude ispunjen, proizvođači neće moći ispuniti zahtjeve maloprodajnih supermarketa koji će
imati sve veći udio na tržištu, povećat će se dominacija uvoznog voća i povrća i postupno će se gubiti i
postojeći udio na tržištu.
9.5. Prijedlog optimalnog rješenja
Na osnovu postojećeg stanja i očekivanih, sve bržih promjena u strukturi potrošnje hrane i većeg udjela
supermarketa u snabjevanju potrošača svježom hranom, predlaže se slijedeći način izgradnje rashladnih
kapaciteta na području projekta.
1. da se na području projekta izaberu lokacije i obezbijede građevinske parcele za izgradnju rashladnih
kapaciteta za skladištenje, pakeraj i distribuciju svježeg voća i povrća i kapaciteta za smrzavanje i
pripremu za domaće i inostrano tržište smrznutog voća i povrća.
2. da se projekat rashladnih kapaciteta koncipira kao permanentni projekat sa faznom realizacijom u
pogledu povećanja kapaciteta, tehničke opremljenosti, te dopune asortimana svježih i smrznutih
proizvoda namjenjenih domaćem i inostranom tržištu.
3. da se projekat finansira uglavnom iz javnog i privatnog kapitala, a tek kasnije, u drugoj fazi ako bude
trebalo, iz odgovarajućih kredita.
4. da nosioci projekta budu asocijacije poljoprivrednika i da se nakon realizacije prve faze projekta
formira nova oranizacija – pravno lice.
107
107
Program razvoja poljoprivrede SBK
5. da se upravljanje skladišno-rashladnim kapacitetom prepusti neposrednim korisnicima ili asocijacijama
poljoprivrednih proizvođača.
6. da se uz rashladne kapacitete razvijaju i drugi komplementarni programi sa ciljem da se formiraju
finansijski samoodrživi, profitabilni, prerađivačko-rashladni kapaciteti sa dvostrukim ulogom:
• da budu pouzdan garant stabilnog razvoja proizvodnje voća i povrća i stvaranje mogućnosti za
formiranje velikog broja samoodrživih poljoprivrednih domaćinastava;
• da se obezbijede uslovi za kontinuirano snabdjevanje potrošača kvalitetnim, savremeno
pripremljenim svježim i smrznutim voćem i povrćem po konkurentnim cijenama.
7. da svi relevantni subjekti: općine, kanton, Federacija, asocijacije poljoprivrednika i dioničari prihvate
predloženi koncept i idejno rješenje kao temeljni dokumenat koji se tokom fazne realizacije može po
potrebi korigovati.
8. da općine, kanton i Federacija prioritetno različitim potporama, finansijskim grantovima i olakšicama
pomažu realizaciju ovakvih projekata i da ovakvi kapaciteti budu opremljeni odgovarajućom
tehnološkom opremom za pripremu i pakiranje svježeg i smrznutog voća i povrća po aktuelnim
kriterijima koji važe na području zemalja EU.
Posebnu pogodnost u korištenju različitih potpora i finansijskih olakšica treba omogućiti većim
rashladno-skladišnim i rashladno prerađivačkim kapacitetima kojima se finansijski isplati instaliranje
skupe tehnološke opreme, a takva oprema je osnovni preduslov dobijanja proizvoda koji zadovoljava
kriterije koji važe na području zemalja Evropske unije.
9.6. Osnovni podaci o privrednim društvima-prerađivačima na području projekta
„Zdravlje“ d.o.o. Busovača-Kaćuni za primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda
ima obezbijeđen projekat, investicioni program i prostorno povoljno lociranu građevinsku parcelu.
Prerađivački kapacitet je namanjen za pripremu svježeg voća i povrća za tržište, za smrzavanje i pripremu
za tržište jagodastog voća i nekih vrsta povrća i za program sušenja i pripremu za tržište suhe šljive,
šumskih plodova i ljekovitog bilja. Projekat je fleksibilno postavljen, tako da se mogu nesmetano povećati
kapaciteti, proširiti asortiman prerade i primijeniti novi tehnološki postupci, kao što su tzv. ULO-haldnjače.
Razvojni program „Zdravlje“ d.o.o. predstavlja potpuni garant razvoja obimne proizvodnje voća i povrća
i uključenje velikog broja poljoprivrednih proizvođača u programiranu proizvodnju.
„Heko“ d.o.o. Bugojno za primarnu proizvodnju i preradu: u fazi je izgradnja rashladno-skladišnog
kapaciteta za hlađenje, pripremu i pakovanje svježeg voća i povrća. Projekat je fleksibilno postavljen, tako
da se prva faza od oko 500 tona skladišnog kapaciteta u jednovremenom unosu može višestruko povećati.
Projektom je predviđen tzv. ULO-postupak, što je jedan od bitnih preduslova za visok kvalitet proizvoda.
„IMB-komerc“ Bugojno je već afirmisano poljoprivredno preduzeće sa razvijenom proizvodnjom
kvalitetnog sjemenskog i merkantilnog krompira, jabuke, maline i voćnih sadnica. Trenutno realizuje projekat
rashladno-skladišnog kapaciteta od 300 tona u jednovremenom unosu, uz mogućnost dogradnje kapaciteta.
„Biser“ d.o.o. Bugojno za primarnu proizvodnju i preradu voća i povrća posjeduje projekat i investicioni
program rashladno-skladišnog i rashladno-proizvodnog kapaciteta 1.200 tona u jednovremenom unosu.
S obzirom da ne planiraju veći obim proizvodnje na vlastitom zemljištu, dugoročni planovi izgradnje
preradnih kapaciteta predstavljaju garanciju za uključivanje velikog broja poljoprivrednih proizvođača u
organizovanu proizvodnju voća i povrća.
„Flores“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje je već afirmisana kompanija za proizvodnju, preradu i
plasman voća, povrća, šumskih plodova i ljekovitog bilja. „Flores“ d.o.o. uporedo podiže rashladnoskladišne kapacitete koji će omogućiti velikom broju poljoprivrednih proizvođača dugoročnu proizvodnu
orijentaciju na području voća i povrća.
9.7. Kratka informacija o ULO hladnjačama
ULO (Ultra low oxygen) hladnjače su hladnjače III generacije za dugotrajno čuvanje nekih vrsta
voća i povrća. III generacija hladnjača ili ULO hladnjača, rezultat je proučavanja fiziologije plodova.
108
108
Program razvoja poljoprivrede SBK
Osnovni princip rada ULO hladnjača svodi se na kontrolu plinova (krajnje smanjenje učešća kiseonika
i znatnijeg povećanja ugljičnog dioksida CO2), kontrolu vlage (povećanje vlage) i kontrolu temperature
(smanjenje temperature). Ova tehnologija se razlikuje od tehnologije hladnjača II generacije u tome što
se radikalnim smanjenjem učešća kisika i povećanjem ugljičnog dioksida u atmosferi rashladne ćelije
smanjuje intenzitet disanja ploda i eliminiraju sekundarni štetni uticaji ugljičnog dioksida. U takvim
uslovima usporavaju se svi biološki procesi u plodovima, tako da su neke kulture (npr.jabuka) mogu
uskladištiti 12 i više mjeseci, a da ne dođe do značajnijih kvalitativnih promjena u plodu, a ujedno je
umanjena opasnost nekih fizioloških bolesti.
Mogućnost tako dugotrajnog kvalitetnog skladištenja voća i povrća produžava sezonu tražnje i
garantira snabdijevanje kvalitetnim svježim voćem i povrćem tokom cijele godine, što ima značajne
markentiške efekte.
U Bosni i Hercegovini izgrađena je uz pomoć značajnog podsticaja USAID-LAMP projekta, prije tri
godine, prva ULO hladnjača u Bijeljini kapaciteta 500 tona skladišnog prostora. Primjera radi, Hrvatska,
koja znatno zaostaje u tom pogledu za Slovenijom i zemljama Evropske unije, već je realizovala
75% kapaciteta ULO hladnjača državnog projekta izgradnje 40.000 tona kapaciteta ULO hladnjača u
jednovremenom unosu.
109
109
110
110
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Jabuka
Kruška
9
10
300
1.800
2.500
600
15.700
Ostalo povrće
14
1.000
Sveukupno (1-14)
Korjenasto povrće
13
900
5.500
Krompir
12
3.000
Ukupno (11-14)
Kornišoni
11
10.200
Šljiva
8
200
Svega (1-10)
Kajsija
7
100
5.100
Višnja
6
200
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
Ukupno (5-10)
Trešnja
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 9/1. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
9.8. Prerada, dorada i pakovanje šumskih plodova ljekovitog bilja
Područje Srednjebosanskog kantona raspolaže značajnim količinama kvalitetnog šumskog voća, gljiva
i ljekovitog bilja kao što su: borovnica, brusnica, drenjina, kupina, šipurak, vrganj, lisičarka, srijemoš,
zova i dr. Ovo je područje srazmjerno površini daleko najbogatije ovim sirovinama u cijeloj Bosni i
Hercegovini. Zbog izuzetno dobrog kvaliteta i permanentne tražnje na domaćem, a posebno inostranom
tržištu, ove vrste sirovina predmet su interesa brojnih nakupaca i prerađivača iz drugih dijelova Bosne i
Hercegovine. Ovakvo stanje direktna je posljedica nedostatka nekog značajnijeg prerađivačkog kapaciteta
na ovom području. Zbog toga najveći dio ukupnog profita na tržištu prodaje ostvaruju kompanije iz
drugih dijelova Bosne i Hercegovine.
Zbog toga je neophodno odgovarajućim potporama i finansijskim pogodnostima materijalno-tehnički
osposobiti 4-5 privrednih društava za prihvat cjelokupnih količina ovih sirovina, kvalitetnu preradu
primjenom savremenih tehnologija sušenja i smrzavanja, odgovarajuće skladištenje i pripremu za domaće
i inostrano tržište.
9.9. Skladišta za krompir
Krompir je najviše zastupljeno povrće u ishrani ljudi u Bosni i Hercegovini i cijeloj Evropi. Bosna
i Hercegovina, a posebno područje Srednjebosanskog kantona, posjeduje povoljne prirodne uslove za
proizvodnju dovoljnih količina kvalitetnog sjemenskog i merkantilnog krompira za potrebe tržiša u Bosni
i Hercegovini i za izvoz. Zbog nedostatka odgovarajuće agrarne politike, Bosna i Hercegovina je stalni
uvoznik preko 50% količina sjemenskog krompira i povremeno većih količina merkantilnog krompira i
tako pogoršava položaj svojih poljoprivrednika i platno-devizni bilans zemlje.
Jedan od bitnih preduslova za proizvodnju dovoljnih količina kvalitetnog sjemenskog i merkantilnog
krompira za potrebe tržišta BiH i za izvoz je postojanje odgovarajućih skladišta za krompir.
Zbog toga bi trebalo postojeće namjenski građeno skladište zemljoradničke zadruge Fojnica
osposobiti za takvu namjenu, a na području Bugojna za potrebe postojećih, već afirmisanih proizvođača
odgovarajućom potporom pomoći izgradnju savremenog skladišta za sjemenski i merkantilni krompir.
Zbog izrazite privredne nerazvijenosti, područje općine Dobretić treba biti posebna briga
Srednjebosanskog kantona i FBiH. U okviru ovog programa neophodno je različitim potporama
materijalno-tehnički i kadrovski osposobiti postojeću potpuno ne,učinkovitu poljoprivrednu zadrugu. Tako
osposobljena zadruga treba dugoročno programirati realno ostvarivu proizvodnju sjemenskog krompira
i govedarsku proizvodnju mesa i mlijeka. Za ove vrste proizvodnje postoje najpogodniji prirodni i drugi
uslovi. Značajniji obim proizvodnje sjemenskog krompira, mlijeka i goveđeg mesa omogućio bi otvaranje
većeg broja novih radnih mjesta u poljoprivredi i ubrzao ekonomski razvoj područje općine Dobretići. 111
111
Program razvoja poljoprivrede SBK
10. PRIJEDLOZI MODELA SAMOODRŽIVE,
RADNO-INTENZIVNE PROIZVODNJE NA MALOM
POLJOPRIVREDNOM POSJEDU
I Primjer
Tabela 10/1. Posjed površine do 1 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Kornišon na mreži
5
Duhan-Berlej
6
Ljekovito bilje
UKUPNO:
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,10
0,10
0,70
Prinos u
kg
1500
3000
2000
4000
300
100
KM/kg
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
3,60
6,50
1.800
5.700
2.400
3.200
1.080
650
14.830
KM/kg
Iznos KM
1,20
1,90
0,80
3,60
6,50
1.800
5.700
6.400
1.080
650
15.630
II Primjer
Tabela 10/2. Posjed površine do 1 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kornišon na mreži
4
Duhan-Berlej
5
Ljekovito bilje
UKUPNO:
Površine u
ha
0,10
0,20
0,20
0,10
0,10
0,70
Prinos u
kg
1500
3000
8000
300
100
III Primjer
Tabela 10/3. Posjed površine do 2 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Kornišon na mreži
UKUPNO (1-4):
5
1 Krava - mlijeko
6
1 June živa mjera
UKUPNO (1-6):
112
112
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,50
1,20
1,70
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
10500
3000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
1.800
5.700
2.400
3.200
13.100
2.250
1.320
16.670
0,75
6,00
Program razvoja poljoprivrede SBK
IV Primjer
Tabela 10/4. Posjed površine do 2 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Kornišon na mreži
5
Ljekovito bilje
UKUPNO (1-5):
6
1 Krava - mlijeko
7
1 June živa mjera
UKUPNO (1-6):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,10
0,60
1,20
1,70
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
100
10500
3000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
6,50
1.800
5.700
2.400
3.200
650
13.750
2.250
1.320
17.320
0,75
6,00
V Primjer
Tabela 10/5. Posjed površine do 3 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Ljekovito bilje
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
1 Krava - mlijeko
7
1 June živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
1,20
2,50
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
100
20000
3000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
6,50
0,60
1.800
5.700
2.400
650
12.000
22.550
2.250
1.320
26.120
0,75
6,00
VI Primjer
Tabela 10/6. Posjed površine do 3 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Kornišon na mreži
5
Ljekovito bilje
UKUPNO (1-5):
6
2 Krava - mlijeko
7
2 June živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,10
0,60
2,40
3,00
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
100
6000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
6,50
1.800
5.700
2.400
3.200
650
13.750
4.500
2.640
20.890
0,75
6,00
113
113
Program razvoja poljoprivrede SBK
VII Primjer
Tabela 10/7. Posjed površine do 3 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Jabuka
UKUPNO (1-4):
5
1 Krava - mlijeko
6
1 June živa mjera
UKUPNO (1-6):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,80
1,20
1,20
2,40
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
20.000
3000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
1.800
5.700
2.400
16.000
25.900
2.250
1.320
29.470
0,75
6,00
VIII Primjer
Tabela 10/8. Posjed površine do 4 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Ljekovito bilje
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
2 Krave - mlijeko
7
2 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
2,40
3,70
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
100
20000
6000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
6,50
0,60
1.800
5.700
2.400
650
12.000
22.550
4.500
2.640
29.690
0,75
6,00
IX Primjer
Tabela 10/9. Posjed površine do 4 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Ljekovito bilje
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
2 Krave - mlijeko
7
2 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
114
114
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
2,40
3,70
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
20000
6000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
1.800
5.700
2.400
3.200
12.000
25.100
4.500
2.640
32.240
0,60
0,75
6,00
Program razvoja poljoprivrede SBK
X Primjer
Tabela 10/10. Posjed površine do 5 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Ljekovito bilje
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
3 Krave - mlijeko
7
3 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
3,60
4,90
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
100
20000
9000
660
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
6,50
0,60
1.800
5.700
2.400
650
12.000
22.550
6.750
3.960
33.260
0,75
6,00
XI Primjer
Tabela 10/11. Posjed površine do 5 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Kornišon na mreži
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
3 Krave - mlijeko
7
3 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
3,60
4,90
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
20000
9000
660
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
0,60
1.800
5.700
2.400
3.200
12.000
22.550
6.750
3.960
35.810
0,75
6,00
XII Primjer
Tabela 10/12. Posjed površine do 5 ha
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Kornišon na mreži
5
Ljekovito bilje
UKUPNO (1-5):
6
3 Krave - mlijeko
7
3 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,10
0,60
3,60
4,20
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
100
9000
660
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
0,80
6,50
1.800
5.700
2.400
3.200
650
13.750
6.750
3.960
20.890
0,75
6,00
Moguće su i druge kombinacije proizvodnih modela, uz uslov da takva proizvodnja ima obezbijeđen
plasman.
115
115
Program razvoja poljoprivrede SBK
11. PREGLED STATISTIČKIH PODATAKA I TEMELJNIH
POKAZATELJA RAZVOJA PO OPĆINAMA
U ovom segmentu prezentirani su kao anex za svaku općinu pojedinačno sljedeći podaci:
• osnovni statistički podatci;
• prijedlog razvoja voćarske proizvodnje;
• pregled potrebnih količina sadnog materijala;
• proizvodnja žita;
• prijedlog razvoja proizvodnje povrća;
• organska proizvodnja;
• pregled stanja stočarstva;
• projekcija razvoja pčelarstva;
• projekcija potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta u 2015. godini;
• tabelarni pregled po vrstama, godinama, obimu, investicionim ulaganjima i proračunom vrijednosti
projecirane proizvodnje u 2015. godini. 116
116
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA BUGOJNO
117
117
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/1. Osnovni statistički podaci za područje općine Bugojno
Redni
broj
1
Vrsta proizvodnje
Površina km2 ili ha
2008. godina
361
361
6.517
2
Oranice u ha
6.616
3
Voćnjaka u ha
568
rodnih stabala šljiva
rodnih stabala jabuka
554
/
27.000
/
18.000
rodnih stabala krušaka
/
7.000
rodnih stabala trešanja
/
12.000
rodnih stabala oraha
/
400
sadnica malina
/
70.000
4.255
4
Livada u ha
4.273
5
Pašnjaka u ha
1.836
1.827
6
Šuma u ha
21.453
21.430
7
Neplodno zemljište
1.334
1.497
8
Broj stanovnika-ukupno
46.889
37.481
9
U tome muškaraca
23.383
/
10
U tome žena
23.507
/
11.794
9.300
11
Broj domaćinstava
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
1.168
13
Broj povratnika
/
16.442
14
Broj invalida
/
447
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
4.599
2.900
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
15.454
4.118
18
Broj nezaposlenih na birou rada
600
5.399
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
31.328
25.625
20
Goveda-ukupno
6.800
4.100
21
Od toga krava muzara
22
Broj ovaca
9.300
8.500
23
Broj svinja
/
900
24
Broj konja
/
160
25
Broj koza
/
440
26
Broj peradi
25.000
15.000
27
Broj traktora
/
490
28
Broj traktorskih priključaka
/
/
29
Broj motokultivatora
/
150
30
Broj priključaka za motokultivator
/
/
31
Broj travokosačica
/
50
2.850
32
Broj žitnih kombajna
/
16
33
Broj kamiona za transport
/
120
20
34
Broj laktofriza za mlijeko
/
35
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
/
36
Broj poljoprivrednih apoteka
1
4
37
Broj košnica pčela
1.500
1.900
38
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
2.300
39
Tržna proizvodnja voća-tona
/
210
40
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
400
41
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
2.300.000
42
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
400
43
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
120
44
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
13.000
118
118
1991. godina
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/2. Osnovni statistički podaci za područje općine Bugojno -nastavak
Redni
broj
45
Kapaciteti
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
1991. godina
2008. godina
/
/
46
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
47
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
/
48
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
49
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
50
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
51
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
52
Hladnjače (-20 C) u m skladišni prostor
/
/
53
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
54
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
55
Broj poljoprivrednih inženjera
/
18
56
Broj poljoprivrednih tehničara
/
2
57
Broj veterinara
/
10
58
Broj zemljoradničkih zadruga
1
3
59
Broj udruženja poljoprivrednika
/
2
60
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
0
3
119
119
120
120
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Bugojno na 30%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog voća određuje se učešće općine Bugojno na 25%.
7
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/3. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
11.420
30.300
7.616
560.667
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
-
-
570.796
5.712
24.240
14.846
-
44.000
19.998
182.000
280.000
2010
611.938
5.712
24.240
15.988
-
-
-
44.000
19.998
182.000
320.000
2011
632.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
32.000
16.665
182.000
360.000
2012
590.668
3.808
30.300
12.562
-
-
-
36.000
19.998
168.000
320.000
2013
628.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
40.000
16.665
210.000
320.000
2014
642.513
1.904
24.240
13.704
-
-
-
56.000
16.665
210.000
320.000
2015
4.238.176
28.560
181.800
100.496
-
-
-
292.000
133.320
1.302.000
2.200.000
Ukupno sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. -
40.000
Borovnica
Višnja
23.331
Kupina
-
168.000
Malina
Trešnja
280.000
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/4. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
121
121
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/5. Oranična površina po načinu korištenja u općini Bugojno (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
5.872
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
2.654
660
3.210
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.774
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
2.593
704
3.134
Tabela 11/6. Ostvarenje prinosa žita u općini Bugojno u tonama
Pšenica
t
640
t/ha
4,0
Raž
t
492
Ječam
t/ha
4,1
t
405
Zob
t/ha
1,5
t
180
t/ha
3,0
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
120
3,0
Kukuruz za krmu
t
1.350
t/ha
15,0
U općini Bugojno zastupljenost oranica za žito predstavlja 1,38 % (660 ha) od ukupne površine oranica
općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Bugojno sa općinama u SBK, može se
zaključiti da općina Bugojno učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa slijedećim procentima:
•
•
•
•
•
pšenica raž
ječam kukuruz za zrno kukuruz za krmu
12,75 %
43,00 %
18,00 %
8,60 %
25,40 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Bugojno značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona
kukuruza za krmu sa 25 %, raži sa 43 % i ječma sa 18 %.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/7. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Bugojno
Krompir
Ukupno
ha
t/ha
t
456
3.700
9,0
ha
70
Grah
Ukupno
t
105
t/ha
ha
1,5
70
Luk crni
Ukupno
t/ha
t
560
8,0
Kupus i kelj
Ukupno
ha
t/ha
t
170
2.720
16,0
U općini Bugojno zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 15,4 % (766 ha) od ukupne
površine pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Bugojno
sa općinama u SBK, može se zaključiti da općina Bugojno učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa
sljedećim procentima:
• krompir 16,50 %
• grah 11,70 %
• luk crni 5,00 %
• kupus i kelj 2,70 %
•
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Bugojno značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa krompirom 16,50 %.
122
122
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/8. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Bugojno
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Površina
ha
456
70
70
170
10
-
2007
Ukupan
prinos, t
3.760
105
560
2.720
80
-
Prinos t/ha
Površina ha
9,0
1,5
8,0
16,0
8,0
-
500
85
90
200
15
13
100
2015
Ukupan
prinos, t
5.500
144,5
1.350
4.000
375
390
1.000
Prinos t/ha
11
1,7
15
20
25
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/9. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
13,0
1,10
21,3 (livade)+ 18,3 (pašnjaci)
190 košnica
4.286 (3 grupe po 50 ljudi)
22,1
1,87
36,2 (livade)+ 31,1 (pašnjaci)
323 košnice
4.286
(3 grupe sakupljača po 50 ljudi)
Samoniklo bilje i šumski plodovi
5. STOČARSTVO
Tabela 11/10. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Bugojno
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Ljekovito bilje
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
2 Krave - mlijeko
7
2 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
2,40
3,70
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
4000
20000
6000
220
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
1.800
5.700
2.400
3.200
12.000
25.100
4.500
2.640
32.240
0,60
0,75
6,00
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Bugojno sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Bugojno učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda ovce svinje perad košnice pčela 17,50 %
14,30 %
0,92 %
- 18,07 %
123
123
Program razvoja poljoprivrede SBK
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Bugojno značajnije učestvuje u ukupnom
broju goveda sa 17,50% i ovaca sa 14,30%.
Stanje uzgoja ribe na području općine Bugojno ja za 2000. godinu bilo 88 tona, s tim da projekcije
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Bugojno iznosi 120 tona.
6. PČELARSTVO
Tabela 11/11. Projekcija razvoja pčelarstva općine Bugojno 2009-2015. godine
Redni
Vrsta proizvodnje
broj
1
Jagoda na foliji
2
Malina
3
Kupina
4
Ljekovito bilje
5
Šljiva
UKUPNO (1-5):
6
3 Krave - mlijeko
7
3 Juneta živa mjera
UKUPNO (1-7):
124
124
Površine u
ha
0,10
0,20
0,10
0,10
0,80
1,30
3,60
4,90
Prinos u
kg/l
1500
3000
2000
100
20000
9000
660
KM/kg/l
Iznos KM
1,20
1,90
1,20
6,50
0,60
1.800
5.700
2.400
650
12.000
22.550
6.750
3.960
33.260
0,75
6,00
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Jabuka
Kruška
9
10
300
1.800
2.500
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
12
13
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Kornišoni
11
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
10.200
Šljiva
8
200
Svega (1-10)
Kajsija
7
100
5.100
Višnja
6
200
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
Ukupno (5-10)
Trešnja
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/12. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015 godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
125
125
126
126
38.000
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
125
12.050
4.120,57
20.000
4.000
21.000
28.000
12.000
200
70
40
6
5
1
13
-
2
3
2
1
3
2
2009
400
90
16
7
5
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2010
950
90
14
7
5
2
18
1
3
4
2
1
3
2
2011
650
100
10
7
5
2
17
1
2
3
3
2
4
2
2012
200
120
-
7
5
2
16
2
3
3
2
4
2
2013
200
120
-
7
5
2
14
-
2
3
3
1
3
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
120
-
7
5
2
14
-
2
3
3
1
3
2
2015
2.900
710
80
48
35
13
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.595.645,60
362.500
8.555.500
329.645,60
752.000
700.000
52.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
6.700.465,20
580.000
1.704.000
369.465,20
1.086.000
770.000
316.000
2.961.000
90.000
360.000
264.000
972.000
375.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Programom razvoja prvenstveno se predlaže jagodasto voće (jagoda, malina, kupina, borovnica), šljive i jabuke, a od povrća proizvodnja sjemenskog
krompira i kornišona. U oblasti animalne proizvodnje znatnije povećanje broja muznih krava i košnica pčela prezentirano je u predhodnoj tabeli.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
40.000
Kupina
3.
18.000
Malina
26.000
Jagoda na foliji
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
2.
Vrsta proizvodnje
1.
Redni
broj
Tabela 11/13. Program razvoja proizvodnje za općinu Bugojno
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE BUGOJNO 2009 - 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA BUSOVAČA
127
127
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/14. Osnovni statistički podaci za područje općine Busovača
Redni
broj
1
1991. godina
2008. godina
Površina km2
157,5
157,5
2
Oranice u ha
/
2922
3
Voćnjaka u ha
/
579
rodnih stabala šljiva
/
140.000
rodnih stabala jabuka
/
54.000
rodnih stabala krušaka
/
20.000
rodnih stabala trešanja
/
21.600
rodnih stabala oraha
/
18.000
Vrsta proizvodnje
sadnica malina
/
96.000
4
Livada u ha
/
921
5
Pašnjaka u ha
/
816
6
Šuma u ha
/
9.798
7
Neplodno zemljište
/
721
8
Broj stanovnika-ukupno
18.847
17.053
9
U tome muškaraca
/
9.516
10
U tome žena
/
7.537
11
Broj domaćinstava
/
4.529
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
/
13
Broj povratnika
/
4037
14
Broj invalida
/
97
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
182
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
297
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
522
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
1.336
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
1.336
20
Goveda-ukupno
/
3.745
21
Od toga krava muzara
/
2.115
22
Broj ovaca
/
5.731
23
Broj ostale stoke
1.536
1.536
24
Broj peradi
16.700
16.700
25
Broj traktora
82
82
26
Broj traktorskih priključaka
266
266
27
Broj motokultivatora
120
120
28
Broj priključaka za motokultivator
250
250
29
Broj travokosačica
190
190
30
Broj žitnih kombajna
5
5
31
Broj kamiona za transport
120
120
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
800
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
300
34
Broj poljoprivrednih apoteka
/
217
35
Broj košnica pčela
/
12
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
7.614.000
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
63.000
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
448.119
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
700.000
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
800
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
300
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
217
128
128
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/15. Osnovni statistički podatci za područje općine Busovača -nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
1
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
2
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
1
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0 C) u m skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-20 C) u m skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
o
3
0
3
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
5
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
88
55
Broj veterinara
/
5
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
/
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
2
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
129
129
130
130
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
31
2
8
17
1
1
2
46
6
6
26
8
2010
32
1
10
16
2
1
2
47
6
8
25
8
2011
30,5
1
7
19
1
0,5
2
49
5
7
30
7
2012
35,5
1
9
22
1
0,5
2
52
6
7
31
8
2013
32,5
1
8
21
1
0,5
1
49
5
7
32
5
2014
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Busovača na 40%.
Kod rasporeda proizvodnje jabučastog i koštičavog voća određuje se učešće općine Busovača na 30%. 8
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/16. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
30
1
8
18
1
0,5
1,5
51
6
8
31
6
2015
222,5
10
60
125
10
5
12,5
340
40
50
200
50
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno
sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. 2009
Voćne
vrste
Tabela 11/17. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
131
131
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/18. Oranična površina po načinu korištenja u općini Busovača (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
5.872
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
2.654
660
3.210
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.872
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
2.654
660
3.210
Tabela 11/19. Ostvarenje prinosa žita u općini Busovača u tonama
Pšenica
t
189
Raž
t/ha
1,3
t
28
Ječam
t/ha
1,4
t
40
Zob
t/ha
1,3
t
68
t/ha
1,1
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
300
1,0
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
100
10,0
U općini Busovača zastupljenost oranica za žito predstavlja 2,45 % (1.178 ha) od ukupne površine
oranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Busovača sa općinama u SBK, može
se zaključiti da općina Busovača učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 3,80 %
raž
2,44 %
ječam 1,80 %
zob
7,70 %
kukuruz za zrno 21,50 %
kukuruz za krmu
1,90 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Busovača značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa zobi 7,7 %, kukuruza za zrno sa 21,5%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/20. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Busovača
ha
200
Krompir
Ukupno
t
900
t/ha
4,5
ha
80
Grah
Ukupno
t
40
t/ha
0,5
ha
10
Luk crni
Ukupno
t/ha
t
20
2,0
ha
15
Kupus i kelj
Ukupno
t/ha
t
105
7,0
U općini Busovača zastupljenost pod povrćem predstavlja 6,2 % (305 ha) od ukupne površine pod
povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Busovača sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Busovača učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
krompir grah luk crni kupus i kelj 3,9 %
6,0 %
1,4 %
1,7 %
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Busovača značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa grahom 6,0 %.
132
132
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/21. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Busovača
Kultura
2007
Ukupan
prinos, t
900
40
20
105
40
-
Površina
ha
200
80
10
15
10
-
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Prinos t/ha
Površina ha
4,5
0,5
2,0
7,0
4,0
-
250
100
20
20
15
20
50
2015
Ukupan
prinos, t
2.500
100
500
300
150
600
500
Prinos t/ha
10
1
25
15
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/22. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
Uzgoj žita i povrća
5,8
9,9
Uzgoj voća
6,2
10,54
46 (livade) + 82 (pašnjaci)
78,2 (livade) +139,4 (pašnjaci)
80 košnica
136 košnice
1.860 (1 grupa po 50 ljudi)
1.860
(3 grupe sakupljača po 50 ljudi)
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
5. STOČARSTVO
Tabela 11/23. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Busovača
Goveda
Ovce
Svinje
Ukupno
Krave i
steone
junice
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
4.414
3.089
2.951
2.361
414
280
Perad
Košnice
pčela
16.700
761
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Busovača sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Busovača učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
goveda 17,50 %
ovce 3,7 %
svinje 3,4 %
perad 1,1 %
košnice pčela 13,1%
133
133
Program razvoja poljoprivrede SBK
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Busovača značajnije učestvuje u ukupnom
broju goveda sa 10,1% i košnicama pčela sa 13,1%.
Stanje uzgoja ribe na području općine Bugojno ja za 2000. godinu bilo 10,3 tone, s tim da projekcije
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Busovača iznosi 40 tona u ribnjaka.
6. PČELARSTVO
Tabela 11/24. Projekcija razvoja pčelarstva općine Busovača 2009-2015. godine
Godina
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
134
134
Broj košnica
800
1.400
1.800
2.100
2.500
2.700
3.000
Prinos po košnici ( kg )
10
12
15
20
20
20
20
Proizvodnja meda ( t )
8
16,8
27
42
50
54
60
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
300
5.100
10.200
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
7
8
9
10
Ukupno (5-10)
Svega (1-10)
1.000
Korjenasto
povrće
Ostalo povrće
13
14
5.500
15.700
Ukupno (11-14)
Sveukupno (1-14)
600
900
Krompir
12
3.000
Kornišoni
11
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/25. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
135
135
136
136
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
125
12.050
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
300
20
2
2
19
-
3
5
2
2
5
2
2009
300
20
3
3
27
1
3
5
2
3
10
3
2010
400
40
3
3
29
1
3
5
2
3
12
3
2011
300
50
3
3
29
1
3
5
2
3
12
3
2012
400
100
3
3
29
-
2
6
2
3
13
3
2013
200
100
3
3
31
-
2
6
3
3
14
3
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
100
3
3
31
-
2
6
3
3
14
3
2015
2.200
430
20
20
195
3
18
38
16
20
80
20
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
9.816.500
275.000
5.181.500
80.000
80.000
4.280.000
114.000
720.000
798.000
448.000
240.000
1.440.000
520.000
Ukupno
invest. u KM
7.064.000
440.000
1.032.000
480.000
480.000
5.112.000
90.000
432.000
456.000
864.000
750.000
2.160.000
360.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Programom razvoja za područje općine Busovača predlaže se značajan obim razvoja biljne proizvodnje (jagoda, malina, kupina, borovnica, šljive, jabuke i
kornišona) na površini od 215 hektara..
U oblasti animalne proizvodnje predlaže se značajan razvoj proizvodnje mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Ukupno povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/26. Program razvoja proizvodnje za općinu Busovača
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE BUSOVAČA 2009-2015.
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA DOBRETIĆ
137
137
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/27. Osnovni statistički podaci za područje općine Dobretić
Redni
broj
1
Površina km
66.1
66.1
2
Oranice u ha
1.637
1.637
3
Voćnjaka u ha
Vrsta proizvodnje
2
1991. godina
2008. godina
42
41
rodnih stabala šljiva
/
700
rodnih stabala jabuka
/
100
rodnih stabala krušaka
/
50
rodnih stabala trešanja
/
10
rodnih stabala oraha
/
50
sadnica malina
/
/
4
Livada u ha
450
450
5
Pašnjaka u ha
819
819
6
Šuma u ha
3.623
3.623
7
Neplodno zemljište
146
146
8
Broj stanovnika-ukupno
4790
798
9
U tome muškaraca
10
U tome žena
11
Broj domaćinstava
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
153
13
Broj povratnika
798
14
Broj invalida
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
1.200
130
81
800
15
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
75
30
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
800
70
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
266
3.353
638
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
20
Goveda-ukupno
90
21
Od toga krava muzara
40
22
Broj ovaca
880
23
Broj ostale stoke
24
Broj peradi
25
Broj traktora
36
26
Broj traktorskih priključaka
36
27
Broj motokultivatora
140
1.000
28
35
15
28
Broj priključaka za motokultivator
15
29
Broj travokosačica
10
30
Broj žitnih kombajna
/
31
Broj kamiona za transport
32
Broj laktofriza za mlijeko
2
/
/
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
2
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
/
/
35
Broj košnica pčela
300
20
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
/
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
/
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
20.000
39 junadi
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
138
138
5,5
193 ovce
1.500
100
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/28. Osnovni statistički podaci za područje općine Dobretić - nastavak
Redni
broj
43
44
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
/
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
/
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-20 C) u m skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
0
3
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
/
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
/
55
Broj veterinara
/
/
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
1
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
/
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
139
139
140
140
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
Zbog specifičnih prirodnih i drugih uslova programom razvoja nije predložen organizovani razvoj voćarske proizvodnje.
7
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/29. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/30. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Dobretić
Kultura
2007
Ukupan
prinos, t
-
Površina
ha
2
-
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Prinos t/ha
Površina ha
0,5
-
5
2
5
2015
Ukupan
prinos, t
50
20
50
Prinos t/ha
10
10
10
3. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/31. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
2009. godina (ha)
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2015. godina (ha)
3,3
0,8
23 (livade)+ 81 (pašnjak)
10 košnica
1.800
(1 grupa sa 50 ljudi)
5,6
1,4
39,1(livade)+137,7 (pašnjaci)
100 košnica
1.800
(1 grupe sa 50 ljudi)
4. STOČARSTVO
Tabela 11/32. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Dobretić
Goveda
Ovce
Svinje
Ukupno
Krave i
steone
junice
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
175
123
595
476
22
6
Perad
Košnice
pčela
-
-
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine sa općinama u SBK, može se zaključiti da općina
Dobretić učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
goveda 0,30%
ovce 0,75%
svinje 0,02%
141
141
Program razvoja poljoprivrede SBK
5. PČELARSTVO
Tabela 11/33. Projekcija razvoja pčelarstva općine Dobretić 2009-2015. godine
142
142
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
20
120
240
680
1.500
1.600
1.700
10
12
15
20
20
20
20
0,2
1,44
3,6
13,6
30
32
34
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
2.
3.
4.
5.
6.
10
20
10
15
5
2009
10
100
10
15
5
2010
13
120
10
15
5
2011
20
440
10
15
5
2012
20
820
10
15
5
2013
20
100
10
15
5
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
20
100
10
15
5
2015
113
1.700
70
105
35
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
1.361.650
361.250
3.172.900
1.450.000
1.450.000
Ukupno
invest. u KM
271.200
340.000
2.676.200
1.540.000
2.065.000
525.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Zbog specifičnih prirodnih i drugih uslova programom razvoja se predlaže da općina Dobretić bude značajno područje proizvodnje sjemenskog i
merkantilog krompira.
U oblasti animalne proizvodnje predlaže se značajno povećanje proizvodnje broja muznih krava i višestruko povećanje broja košnica pčela.
12.050
125
Sjeme strnog žita
13.
14.
Muzne krave
15.
Broj košnica pčela
UKUPNO: (1-15)
Korjenasto povrće
10.
20.714
Krompir
9.
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
Ostalo povrće
11.
12.
Sjemenski krompir
Ukupno povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Kruška
7.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/34. Program razvoja proizvodnje za općinu Dobretić
6. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE DOBRETIĆ 2009-2015.
Program razvoja poljoprivrede SBK
143
143
Program razvoja poljoprivrede SBK
144
144
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA DONJI VAKUF
145
145
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/35. Osnovni statistički podaci za područje općine Donji Vakuf
Redni
broj
Vrsta proizvodnje
1991. godina
2008. godina
1
Površina km2
/
315
2
Oranice u ha
/
5.135
3
Voćnjaka u ha
/
500
rodnih stabala šljiva
/
8.900
rodnih stabala jabuka
/
7.500
rodnih stabala krušaka
/
3.700
rodnih stabala trešanja
/
750
rodnih stabala oraha
/
2.800
sadnica malina
/
/
4
Livada u ha
/
3.498
5
Pašnjaka u ha
/
2.000
6
Šuma u ha
/
20.519
7
Neplodno zemljište
/
717
8
Broj stanovnika-ukupno
/
14.167
9
U tome muškaraca
/
/
10
U tome žena
/
/
11
Broj domaćinstava
/
3.820
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
/
13
Broj povratnika
/
/
14
Broj invalida
/
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
1.928
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
/
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
/
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
/
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
/
20
Goveda-ukupno
/
2.100
21
Od toga krava muzara
/
1.100
22
Broj ovaca
/
7.000
23
Broj ostale stoke
/
970
24
Broj peradi
/
8.000
25
Broj traktora
/
100
26
Broj traktorskih priključaka
/
300
27
Broj motokultivatora
/
200
28
Broj priključaka za motokultivator
/
400
29
Broj travokosačica
/
/
30
Broj žitnih kombajna
/
2
31
Broj kamiona za transport
/
/
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
5
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
35
Broj košnica pčela
36
/
2
300
20
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
/
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
/
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
5,5
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
146
146
20.000
39 junadi
193 ovce
1.500
100
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/36. Osnovni statistički podaci za područje općine Donji Vakuf - nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
/
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
/
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
/
55
Broj veterinara
/
/
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
1
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
/
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
147
147
148
148
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Donji Vakuf na 25%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog voća određuje se učešće općine Donji Vakuf na 25%. 7
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/37. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
11.420
30.300
7.616
560.667
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
-
-
570.796
5.712
24.240
14.846
-
44.000
19.998
182.000
280.000
2010
611.938
5.712
24.240
15.988
-
-
-
44.000
19.998
182.000
320.000
2011
632.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
32.000
16.665
182.000
360.000
2012
590.668
3.808
30.300
12.562
-
-
-
36.000
19.998
168.000
320.000
2013
628.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
40.000
16.665
210.000
320.000
2014
642.513
1.904
24.240
13.704
-
-
-
56.000
16.665
210.000
320.000
2015
4.238.176
28.560
181.800
100.496
-
-
-
292.000
133.320
1.302.000
2.200.000
Ukupno sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. -
40.000
Borovnica
Višnja
23.331
Kupina
-
168.000
Malina
Trešnja
280.000
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/38. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
149
149
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/39. Oranična površina po načinu korištenja u općini Donji Vakuf (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
4.857
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
578
127
4.267
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.658
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
573
152
5.068
Tabela 11/40. Ostvarenje prinosa žita u općini Donji Vakuf u tonama
Pšenica
t
80
t/ha
4,0
Raž
t
20
Ječam
t/ha
4,0
t
36
Zob
t/ha
3,0
t
15
t/ha
3,0
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
106
2,0
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
480
12,0
U općini Donji Vakuf zastupljenost oranica za žito predstavlja 10,25 % (4.857 ha) od ukupne površine
oranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Donji Vakuf sa općinama u
SBK, može se zaključiti da općina Donji Vakuf učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 1,60 %
raž 1,75 %
ječam 1,62 %
zob 1,70 %
kukuruz za zrno 7,60 %
kukuruz za krmu 9,02 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Donji Vakuf značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona kukuruza za krmu sa 9,02 %.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/41. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Donj Vakuf
ha
184
Krompir
Ukupno
t
1000
t/ha
ha
4,0
25
Grah
Ukupno
t
/
t/ha
ha
/
12
Luk crni
Ukupno
t/ha
t
40
4,0
ha
10
Kupus i kelj
Ukupno
t/ha
t
70
7
U općini Donji Vakuf zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 5,23 % (259 ha) od ukupne
površine pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Donji
Vakuf sa općinama u SBK, može se zaključiti da općina Donji Vakuf učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa slijedećim procentima:
•
•
•
•
krompir grah luk crni kupus i kelj 5,30 %
4,50 %
4,00 %
1,60 %
Od svih povrtnih kultura primjetno je da samo krompir zuzima nešto značajniju površinu.
150
150
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/42. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Donji Vakuf
Kultura
Površina
ha
25
25
12
6
2
-
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
2007
Ukupan
prinos, t
1.000
40
70
35
-
Prinos t/ha
Površina ha
4,0
4,0
7,0
7,0
-
250
30
20
10
5
8
20
2015
Ukupan
prinos, t
2.500
30
200
150
50
240
200
Prinos t/ha
10
1
10
15
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/43. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
2009. godina (ha)
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2015. godina (ha)
10,3
1,0
47 (livade) + 20 (pašnjaci)
100 košnica
4.104
(2 grupe po 50 ljudi)
17,5
1,7
79,7 (livade) + 34 (pašnjaci)
170 košnice
4104
(2 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/44. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Donji Vakuf
Goveda
Ukupno
2.713
Krave i
steone
junice
1.809
Ovce
Svinje
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
8.959
7.167
840
526
Perad
Košnice
pčela
-
620
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Donji Vakuf sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Donji Vakuf učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 6,70 %
ovce 11,20 %
svinje 7,00 %
perad - košnice pčela 10,70 %
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Donji Vakuf značajnije učestvuje u ukupnom
broju ovaca sa 11,20% i košnica pčela sa 10,70%.
151
151
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/45. Projekcija razvoja pčelarstva općine Donji Vakuf 2009-2015. godine
152
152
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.000
1.400
1.950
2.550
3.000
3.300
3.500
10
12
15
20
20
20
20
10
16,8
29,25
51
60
66
70
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/46. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
153
153
154
154
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
125
12.050
4.120,57
16.666
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
150
20
10
4
3
1
12
-
2
3
2
1
3
1
2009
250
30
10
4
3
1
12
-
2
3
2
1
3
1
2010
550
50
-
4
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
600
80
-
4
3
1
15
1
2
3
3
1
3
2
2012
450
100
-
4
3
1
19
1
3
4
3
2
4
2
2013
300
100
-
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
Tabela 11/47. Program razvoja proizvodnje za općinu Donji Vakuf
200
100
-
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2015
2.500
480
20
29
21
8
104
3
15
22
18
10
24
12
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE DONJI VAKUF 2009 – 2015
9.156.911,40
312.500
5.784.000
82.411,40
382.000
350.000
32.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.188.325,60
500.000
1.152.000
92.325,60
654.000
462.000
192.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA FOJNICA
155
155
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/48. Osnovni statistički podaci za područje općine Fojnica
Redni
broj
1
Vrsta proizvodnje
Površina km2 ili ha
1991. godina
2008. godina
/
308
1.920
2
Oranice u ha
/
3
Voćnjaka u ha
/
146
rodnih stabala šljiva
/
4.000
rodnih stabala jabuka
/
28.000
rodnih stabala krušaka
/
9.000
rodnih stabala trešanja
/
700
rodnih stabala oraha
/
4.000
sadnica malina
/
2
4
Livada u ha
/
1.347
5
Pašnjaka u ha
/
2.031
6
Šuma u ha
/
22.700
7
Neplodno zemljište
/
378
8
Broj stanovnika-ukupno
16.300
13.500
9
U tome muškaraca
/
/
10
U tome žena
/
/
11
Broj domaćinstava
/
3.600
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
2.400
13
Broj povratnika
/
/
14
Broj invalida
/
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
1.260
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
900
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
1.500
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
2.300
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
/
20
Goveda-ukupno
/
2.800
21
Od toga krava muzara
/
1.850
22
Broj ovaca
/
7.000
23
Broj ostale stoke
/
1.200
24
Broj peradi
/
14.000
25
Broj traktora
/
112
26
Broj traktorskih priključaka
/
450
27
Broj motokultivatora
/
120
28
Broj priključaka za motokultivator
/
360
29
Broj travokosačica
/
60
30
Broj žitnih kombajna
Broj kamiona za transport
/
1
31
/
/
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
0
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
3
34
Broj poljoprivrednih apoteka
/
2
35
Broj košnica pčela
/
2.000
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
2.100
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
300
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
300
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
1.500.000
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
67
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
43,5
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
16
156
156
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/49. Osnovni statistički podaci za područje općine Fojnica -nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
3 kom
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0 C) u m skladišni prostor
/
70
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
70
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
3
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
7
55
Broj veterinara
/
2
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
3
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
2
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
o
3
157
157
158
158
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
31
2
8
17
1
1
2
46
6
6
26
8
2010
32
1
10
16
2
1
2
47
6
8
25
8
2011
30,5
1
7
19
1
0,5
2
49
5
7
30
7
2012
35,5
1
9
22
1
0,5
2
52
6
7
31
8
2013
32,5
1
8
21
1
0,5
1
49
5
7
32
5
2014
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Fojnica na 10%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog voća po općinama određuje se učešće općine Fojnica na 15%. 8
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/50. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
30
1
8
18
1
0,5
1,5
51
6
8
31
6
2015
222,5
10
60
125
10
5
12,5
340
40
50
200
50
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno
sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. 2009
Voćne
vrste
Tabela 11/51. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
159
159
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/52. Oranična površina po načinu korištenja u općini Fojnica (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
1.915
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.118
235
795
Oranice,
bašte i
vrtovi
1.915
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.169
278
745
Tabela 11/53. Ostvarenje prinosa žita u općini Fojnica u tonama
Pšenica
t
403
t/ha
3,1
Raž
t
136
Ječam
t/ha
2,9
t
107
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
106
2,8
Zob
t/ha
2,9
t
70
t/ha
2,7
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
72
18,0
U općini Fojnica zastupljenost oranica za žito predstavlja 0,50% (4.857 ha) od ukupne površine
oranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Fojnica sa općinama u SBK, može
se zaključiti da općina Fojnica učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 8,00%
raž 12,00%
ječam 5,00%
zob 8,00%
kukuruz za zrno 7,60 %
kukuruz za silažu 1,50 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Fojnica samo nešto značajnije procentualno učestvuje u
ukupnoj proizvodnji kantona raži sa 12%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/54. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Fojnica
Krompir
ha
510
Ukupno
t
4.598
Grah
t/ha
ha
9,0
74
Ukupno
t
185
Luk crni
t/ha
ha
2,5
42
Ukupno
t
168
Kupus i kelj
t/ha
4,0
ha
10
Ukupno
t
180
t/ha
18,0
U općini Fojnica zastupljenost pod povrćem predstavlja 12,85 % (636 ha) od ukupne površine pod
povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Fojnica sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Fojnica učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
krompir 14,70 %
grah 13,20 %
luk crni 14,00 %
kupus i kelj 1,60 %
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Fojnica značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa krompirom 14,70 % i lukom sa 14%.
160
160
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/55. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Fojnica
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
2007
Ukupan
prinos, t
4.598
185
168
180
15
-
Površina
ha
510
74
42
10
3
-
Prinos t/ha
Površina ha
9,0
2,5
4,0
18,0
5,0
-
550
90
50
12
5
8
20
2015
Ukupan
prinos, t
7.700
225
500
240
50
240
200
Prinos t/ha
14
2,5
10
20
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/56. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
2009. godina (ha)
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2015. godina (ha)
3,8
0,9
8 (livade) + 20 (pašnjaka)
100 košnica
4.540
(3 grupe po 50 ljudi)
6,5
1,5
288 (livade) + 36 (pašnjaci)
170 košnice
4.540
(3 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/57. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Fojnica
Goveda
Ukupno
3.500
Krave i
steone
junice
2.450
Ovce
Ukupno
4.250
Svinje
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
3.400
280
213
Perad
Košnice
pčela
-
400
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Fojnica sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Fojnica učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 8,50 %
ovce 5,30 %
svinje 2,30 %
perad - košnice pčela 6,90%
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Fojnica učestvuje samo sa brojnim stanjem
goveda u nešto značajnijem procentu 8,50%.
Stanje uzgoja ribe na području općine Fojnica je za 2000. godinu bilo 12 tona, s tim da projekcija
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Fojnica iznosi 60 tona.
161
161
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/58. Projekcija razvoja pčelarstva općine Fojnica 2009-2015. godine
162
162
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2.000
2.650
3.200
4.100
4.900
5.300
5.700
10
12
15
20
20
20
20
20
31,8
48
82
98
106
114
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/59. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015 godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
163
163
164
164
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
13.
125
12.050
4.120,57
18.000
4.000
-
38.000
300
10
10
6
5
1
5
1
2
-
-
2
-
2009
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
350
20
10
6
5
1
6
-
1
2
-
-
3
-
2010
650
40
-
6
5
2
10
1
1
3
-
1
3
1
2011
550
60
-
7
5
1
11
1
1
3
1
1
3
1
2012
900
80
-
6
5
1
10
-
1
3
1
1
3
1
2013
800
100
-
8
7
1
11
-
2
3
1
1
3
1
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
400
100
-
9
8
1
11
-
2
3
1
1
3
1
2015
3.700
410
20
58
50
8
64
2
9
19
4
5
20
5
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
7.934.411,40
462.500
4.940.500
82.411,40
932.000
900.000
32.000
1.517.000
76.000
360.000
399.000
112.000
60.000
380.000
130.000
Ukupno
invest. u KM
Programom razvoja prvenstveno se predlaže razvoj proizvodnje kvalitetnog sjemenskog krompira, jagodastog voća a potom jabuke i šljive.
U animalnoj proizvodnji predlaže se značajniji razvoj proizvodnje mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/60. Program razvoja proizvodnje za općinu Fojnica
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE FOJNICA 2009 – 2015
4.645.825,60
740.000
984.000
92.325,60
1.292.000
1.100.000
192.000
1.537.500
60.000
216.000
228.000
216.000
187.500
540.000
90.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA GORNJI VAKUF
165
165
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/61. Osnovni statistički podaci za područje općine Gornji Vakuf
Redni
broj
1
Vrsta proizvodnje
Površina km ili ha
1991. godina
2008. godina
402
402
2
Oranice u ha
5.800
4.900
3
Voćnjaka u ha
130
350
2
rodnih stabala šljiva
59.000
115.000
rodnih stabala jabuka
7.500
50.000
rodnih stabala krušaka
5.000
22.000
rodnih stabala trešanja
2.500
4.100
rodnih stabala oraha
3.000
7.000
sadnica malina
/
11
7.730
7.192
4
Livada u ha
5
Pašnjaka u ha
4.000
3.200
6
Šuma u ha
21.540
21.547
7
Neplodno zemljište
1.000
3.000
8
Broj stanovnika-ukupno
/
/
9
U tome muškaraca
/
/
10
U tome žena
5.800
4.500
11
Broj domaćinstava
/
2.800
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
3.600
13
Broj povratnika
/
700
14
Broj invalida
/
700
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
800
1.300
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
5.000
600
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
500
1.400
18
Broj nezaposlenih na birou rada
2.700
3.500
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
17.100
13.200
20
Goveda-ukupno
5.180
2.800
21
Od toga krava muzara
3.450
2.450
22
Broj ovaca
13.000
12.000
23
Broj ostale stoke
4.000
3.000
24
Broj peradi
16.000
10.000
25
Broj traktora
450
290
26
Broj traktorskih priključaka
410
260
27
Broj motokultivatora
380
310
28
Broj priključaka za motokultivator
350
290
29
Broj travokosačica
90
80
30
Broj žitnih kombajna
5
7
31
Broj kamiona za transport
/
/
15
32
Broj laktofriza za mlijeko
3
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
4
3
34
Broj poljoprivrednih apoteka
2
4
35
Broj košnica pčela
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
500
1.600
1.000
3.500
300
850
/
/
37
Tržna proizvodnja voća-tona
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
1.800.000
2.787.500
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
300 t
230 t
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
200 t
180 t
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
4.000 kg
15.000 kg
166
166
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/62. Osnovni statistički podaci za područje općine Gornji Vakuf - nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
3
4
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
6
6
54
Broj poljoprivrednih tehničara
40
22
55
Broj veterinara
2
2
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
/
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
/
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
167
167
168
168
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Gornji Vakuf na 25%.
Kod rasporeda proizvodnje drvenastog voća određuje se učešće općine Gornji Vakuf-Uskoplje na 25%.
7
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/63. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
11.420
30.300
7.616
560.667
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
-
-
570.796
5.712
24.240
14.846
-
44.000
19.998
182.000
280.000
2010
611.938
5.712
24.240
15.988
-
-
-
44.000
19.998
182.000
320.000
2011
632.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
32.000
16.665
182.000
360.000
2012
590.668
3.808
30.300
12.562
-
-
-
36.000
19.998
168.000
320.000
2013
628.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
40.000
16.665
210.000
320.000
2014
642.513
1.904
24.240
13.704
-
-
-
56.000
16.665
210.000
320.000
2015
4.238.176
28.560
181.800
100.496
-
-
-
292.000
133.320
1.302.000
2.200.000
Ukupno sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. -
40.000
Borovnica
Višnja
23.331
Kupina
-
168.000
Malina
Trešnja
280.000
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/64. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
169
169
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/65. Oranična površina po načinu korištenja u općini Gornji Vakuf (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
4.900
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
3.651
555
1.237
Oranice,
bašte i
vrtovi
4.900
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
3.710
570
1.169
Tabela 11/66. Ostvarenje prinosa žita u općini Gornji Vakuf u tonama
Pšenica
t
754
t/ha
2,6
Raž
t
100
Ječam
t/ha
2,5
t
473
Zob
t/ha
2,7
t
75
t/ha
2,5
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
38
2,5
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
900
18,0
U općini Gornji Vakuf zastupljenost oranica za žito predstavlja 1,16% (555 ha) od ukupne površine
oranica općina SBK (48.143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Gornji Vakuf sa općinama u
SBK, može se zaključiti da općina Gornji Vakuf učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 15,00%
raž 8,90 %
ječam 21,00%
zob 8,50%
kukuruz za zrno 2,80 %
kukuruz za krmu 17,00 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Gornji Vakuf značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona pšenice sa 15,00, %, ječma 21,00 % i kukuruza za krmu 17,00%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/67. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Gornji Vakuf
Krompir
Ukupno
ha
t/ha
t
750
4.500
6,0
ha
7
Grah
Ukupno
t
7
t/ha
ha
1,0
7
Luk crni
Ukupno
t/ha
t
56
8,0
Kupus i kelj
Ukupno
ha
t/ha
t
150
2.250
15,0
U općini Gornji Vakuf zastupljenost pod povrćem predstavlja 18,50 % (914 ha) od ukupne površine
pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Gornji Vakuf sa
općinama u SBK, može se zaključiti da općina Gornji Vakuf-Uskoplje učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
170
170
krompir grah luk crni kupus i kelj 21,50 %
1,20 %
2,30 %
24,50 %
Program razvoja poljoprivrede SBK
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Gornjio Vakuf značajno učestvuje u ukupnoj
proizvodnji kantona sa krompirom (21,50%) i kupusom (24,50%).
Tabela 11/68. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Gornji Vakuf
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
2007
Ukupan
prinos, t
4.500
7
56
2.250
10
-
Površina
ha
750
7
7
150
2
-
Prinos t/ha
Površina ha
6,0
1,0
8,0
15,0
5,0
-
800
10
15
150
5
10
20
2015
Ukupan
prinos, t
8.000
15
225
300
50
300
200
Prinos t/ha
10
1,5
15
20
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/69. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
9,8
0,7
36 (livade) + 32 (pašnjaci)
100 košnica
4.300
(3grupe po 50 ljudi)
16,7
1,2
61,2(livade) + 54,4 (pašnjaci)
170 košnice
4.300
(3 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/70. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Gornji Vakuf
Goveda
Ukupno
2.713
Krave i
steone
junice
1.899
Ovce
Ukupno
8.959
Svinje
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
7.167
840
526
Perad
Košnice
pčela
-
620
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Gornji Vakuf sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Gornji Vakuf učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 6,60 %
ovce 11,20 %
svinje 7,00 %
perad - košnice pčela 10,70 %
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Gornji Vakuf značajnije učestvuje u ukupnom
broju ovaca i košnica pčela.
Stanje uzogja ribe na području općine Gornji Vakuf je za 2000. godinu bilo 15 tona, s tim da projekcije
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Gornji Vakuf-Uskoplje iznosi 60 tona.
171
171
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/71. Projekcija razvoja pčelarstva općine Gornji Vakuf 2009-2015. godine
172
172
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.600
2.300
3.000
3.800
4.300
4.500
4.800
10
12
15
20
20
20
20
16
27,6
45
76
86
90
96
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/72. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
173
173
174
174
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
12.050
16.666
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
300
70
4
3
1
13
-
2
3
2
1
3
2
2009
400
80
5
3
2
13
-
2
3
2
1
3
2
2010
700
100
5
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
800
120
5
3
2
14
1
2
3
3
1
3
2
2012
500
130
4
3
1
17
1
2
3
3
2
4
2
2013
200
130
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
130
4
3
1
18
-
3
4
3
2
4
2
2015
3.200
760
31
21
10
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.544.000
400.000
9.158.000
390.000
350.000
40.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.956.000
640.000
1.824.000
702.000
462.000
240.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Gornji Vakuf je općina sa izuzetno povoljnim prirodnim uslovima za voćarstvo, zbog toga se predlaže značajan razvoj proizvodnje jagodastog voća, šljive
i jabuke na površini od 106 ha.
U oblasti animalne proizvodnje predlože se značajan razvoj proizvodnje mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/73. Program razvoja proizvodnje za općinu Gornji Vakuf
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE GORNJI VAKUF 2009.-2015.
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA JAJCE
175
175
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/74. Osnovni statistički podaci za područje općine Jajce
Redni
broj
1
1991. godina
2008. godina
Površina km2 ili ha
Vrsta proizvodnje
377.17
377.17
2
Oranice u ha
5.884
5.841
3
Voćnjaka u ha
280
250
rodnih stabala šljiva
100.000
29.450
rodnih stabala jabuka
15.000
11.940
rodnih stabala krušaka
10.000
8.120
rodnih stabala trešanja
/
1.930
rodnih stabala oraha
/
2.560
sadnica malina
/
2,2
4.666
4.666
4
Livada u ha
5
Pašnjaka u ha
4.807
4.807
6
Šuma u ha
20.368
20.368
7
Neplodno zemljište
1.712
1.712
8
Broj stanovnika-ukupno
45.007
24.383
9
U tome muškaraca
22.803
11.602
10
U tome žena
22.204
12.133
11
Broj domaćinstava
11.426
7.389
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
20.000
13
Broj povratnika
/
24.383
14
Broj invalida
/
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
800
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
872
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
1.690
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
4.120
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
16.138
20
Goveda-ukupno
21
Od toga krava muzara
22
23
24
7.566
2.975
/
2.230
Broj ovaca
13.680
4.880
Broj ostale stoke
4.265
2.948
Broj peradi
26.104
22.400
25
Broj traktora
/
68
26
Broj traktorskih priključaka
/
250
27
Broj motokultivatora
/
120
28
Broj priključaka za motokultivator
/
400
29
Broj travokosačica
/
60
30
Broj žitnih kombajna
/
2
31
Broj kamiona za transport
/
329
10
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
/
1
35
Broj košnica pčela
/
1.120
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
100
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
50
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
25
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
2.000.000
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
125
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
90
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
16
176
176
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/75. Osnovni statistički podaci za područje općine Jajce - nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
30
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
2,8
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
50
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-20 C) u m skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
0
3
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
6
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
/
55
Broj veterinara
/
3
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
2
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
5
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
177
177
178
178
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Jajce u 10%.
Kod rasporeda proizvodnje drvenastog voća po općinama određuje se učešće općine Jajce isto tako na 10%. 7
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/76. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
11.420
30.300
7.616
560.667
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
-
-
570.796
5.712
24.240
14.846
-
44.000
19.998
182.000
280.000
2010
611.938
5.712
24.240
15.988
-
-
-
44.000
19.998
182.000
320.000
2011
632.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
32.000
16.665
182.000
360.000
2012
590.668
3.808
30.300
12.562
-
-
-
36.000
19.998
168.000
320.000
2013
628.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
40.000
16.665
210.000
320.000
2014
642.513
1.904
24.240
13.704
-
-
-
56.000
16.665
210.000
320.000
2015
4.238.176
28.560
181.800
100.496
-
-
-
292.000
133.320
1.302.000
2.200.000
Ukupno sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr.
-
40.000
Borovnica
Višnja
23.331
Kupina
-
168.000
Malina
Trešnja
280.000
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/77. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
179
179
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/78. Oranična površina po načinu korištenja u općini Jajce (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
5.851
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.080
197
4.738
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.851
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.191
202
4.625
Tabela 11/79. Ostvarenje prinosa žita u općini Jajce u tonama
Pšenica
t
50
t/ha
1,1
Raž
t
/
Ječam
t/ha
/
t
74
Zob
t/ha
1,3
t
12
t/ha
1,2
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
158
1,8
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
105
7
U općini Jajce zastupljenost oranica za žito predstavlja 0,40% (197 ha) od ukupne površine oranica
općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Jajce sa općinama u SBK, može se zaključiti
da općina Jajce učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 1,00%
raž /
ječam 3,00%
zob 1,50%
kukuruz za zrno 11,00 %
kukuruz za silažu 2,00 %
Primjetno je da samo proizvodnja kukuruza u zrnu učestvuje nešto značajnije u ukupnoj proizvodnji
kantona.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/80. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Jajce
Krompir
ha
750
Ukupno
t
4.500
Grah
t/ha
ha
6,0
7
Ukupno
t
7
Luk crni
t/ha
ha
1,0
7
Ukupno
t
56
Kupus i kelj
t/ha
8,0
ha
150
Ukupno
t
2.250
t/ha
15,0
U općini Jajce zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 12,50 % (639 ha) od ukupne površine
pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Jajce sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Jajce učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
krompir 11,80 %
grah 27,00 %
luk crni 10,00 %
kupus i kelj 7 ,50 %
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Jajce značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnji
graha sa 27 % a potom krompira i crnog luka.
180
180
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/81. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Jajce
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Površina
ha
410
153
30
46
12
-
2007
Ukupan
prinos, t
3.280
168
90
368
48
-
Prinos t/ha
Površina ha
8,0
1,1
3,0
8,0
4,0
-
450
180
40
50
15
8
20
2015
Ukupan
prinos, t
4.950
270
400
750
150
240
200
Prinos t/ha
11
1,5
10
15
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/82. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
11,7
0,5
23,3 (livade) + 48 (pašnjaka)
110 košnica
4.074
(2 grupe po 50 ljudi)
19,9
0,9
39,6 (livade) + 81,6 (pašnjaci)
187 košnice
4.074
(2 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/83. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Jajce
Goveda
Ukupno
1.663
Krave i
steone
junice
1.164
Ovce
Ukupno
Svinje
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
2.992
504
56
3.740
Perad
Košnice
pčela
-
1.120
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Jajce sa općinama u SBK, može se zaključiti da općina
Jajce učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda ovce svinje perad košnice pčela 4,00 %
4,70 %
4,20 %
- 16,20%
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Jajce značajno učestvuje u ukupnom broju
košnica pčela sa 16,20%.
Uzgoju ribe na području općine Jajce do 2000. godine nije davan značaj. Projekcijom plana razvoja za
2015. godinu predviđena je mogućnost proizvodnje od 120 tona. 181
181
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/84. Projekcija razvoja pčelarstva općine Jajce 2009-2015. godine
182
182
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
1.120
1.750
2.150
3.000
3.300
3.400
3.600
10
12
15
20
20
20
20
11,2
21
32,25
60
66
68
72
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
15.700
Sveukupno (1-14)
600
5.500
Ostalo povrće
14
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/85. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
183
183
184
184
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
12.050
16.666
4.000
-
38.000
300
70
4
3
1
13
2
3
2
1
3
2
2009
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
400
80
5
3
2
13
-
2
3
2
1
3
2
2010
700
100
5
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
800
120
5
3
2
14
1
2
3
3
1
3
2
2012
500
130
4
3
1
17
1
2
3
3
2
4
2
2013
200
130
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
130
4
3
1
18
-
3
4
3
2
4
2
2015
3.200
760
31
21
10
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.544.000
400.000
9.158.000
390.000
350.000
40.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.956.000
640.000
1.824.000
702.000
462.000
240.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Programom razvoja općine Jajce predlaže se nešto manji obim razvoja biljne proizvodnje (jagoda, malina, kupina, borovnica šljiva i jabuka) 46 ha i od
povrća kornišoni na površini od 8 ha.
U oblasti animalne proizvodnje predlaže se značajniji obim razvoja proizvodnje mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/86. Program razvoja proizvodnje za općinu Jajce
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE JAJCE 2009 – 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA KISELJAK
185
185
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/87. Osnovni statistički podaci za područje općine Kiseljak
Redni
broj
1
Vrsta proizvodnje
1991. godina
2008. godina
Površina km2
164
164
2
Oranice u ha
5.733
5.498
3
Voćnjaka u ha
306
297
rodnih stabala šljiva
42.574
28.000
rodnih stabala jabuka
12.054
12.000
rodnih stabala krušaka
5.154
5.000
rodnih stabala trešanja
919
/
rodnih stabala oraha
534
1.000
/
80.000
889
1.200
sadnica malina
4
Livada u ha
5
Pašnjaka u ha
6
Šuma u ha
7
Neplodno zemljište
8
Broj stanovnika-ukupno
9
U tome muškaraca
10
U tome žena
11
Broj domaćinstava
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
894
827
7.987
7.987
591
591
24.081
23.980
/
11.300
/
12.680
6.354
6.200
/
534
13
Broj povratnika
/
7.700
14
Broj invalida
/
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
3.891
2000
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
3.000
1.000
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
1.500
2.500
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
2.490
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
66
20
Goveda-ukupno
3.819
1.700
21
Od toga krava muzara
2.600
1.140
22
Broj ovaca
3.254
3.000
23
Broj ostale stoke
4.000
3.000
24
Broj peradi
21.411
15.000
25
Broj traktora
/
140
26
Broj traktorskih priključaka
/
200-300
27
Broj motokultivatora
/
100
28
Broj priključaka za motokultivator
/
150-200
29
Broj travokosačica
/
105
30
Broj žitnih kombajna
/
8
31
Broj kamiona za transport
/
200
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
18
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
50
34
Broj poljoprivrednih apoteka
2
2
35
Broj košnica pčela
/
700
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
2.200
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
300
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
1.100
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
1.800.000
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
/
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
/
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
/
186
186
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/88. Osnovni statistički podaci za područje općine Kiseljak - nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
2
1
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
6
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0 C) u m skladišni prostor
/
3
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
3
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
240.000
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
6
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
/
55
Broj veterinara
/
6
56
Broj zemljoradničkih zadruga
1
1
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
2
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
2.500
o
3
187
187
188
188
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
31
2
8
17
1
1
2
46
6
6
26
8
2010
32
1
10
16
2
1
2
47
6
8
25
8
2011
30,5
1
7
19
1
0,5
2
49
5
7
30
7
2012
35,5
1
9
22
1
0,5
2
52
6
7
31
8
2013
32,5
1
8
21
1
0,5
1
49
5
7
32
5
2014
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Kiseljak na 20%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog voća po općinama određuje se učešće općine Kiseljak na 25 %. 8
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/89. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
30
1
8
18
1
0,5
1,5
51
6
8
31
6
2015
222,5
10
60
125
10
5
12,5
340
40
50
200
50
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno
sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. 2009
Voćne
vrste
Tabela 11/90. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
189
189
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/91. Oranična površina po načinu korištenja u općini Kiseljak (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
5.476
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.476
576
3.991
Oranice,
bašte i
vrtovi
5.463
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.307
543
4.140
Tabela 11/92. Ostvarenje prinosa žita u općini Kiseljak u tonama
Pšenica
t
599
t/ha
2,7
Raž
t
186
Ječam
t/ha
2,0
t
106
Zob
t/ha
1,9
t
10
t/ha
1,0
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
198
1,3
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
340
10,0
U općini Kiseljak zastupljenost oranica za žito predstavlja 1,20% (576 ha) od ukupne površine oranica
općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Kiseljak sa općinama u SBK, može se
zaključiti da općina Kiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 12,00%
raž 2,50%
ječam 4,70%
zob 1,00%
kukuruz za zrno 14,00 %
kukuruz za silažu 6,40 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Kiseljak značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnji pšenice
sa 12% i kukuruza za zrno sa 14%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/93. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Kiseljak
Krompir
ha
200
Ukupno
t
1600
Grah
t/ha
ha
8,0
40
Ukupno
t
80
Luk crni
t/ha
ha
2,0
60
Ukupno
t
210
Kupus i kelj
t/ha
3,5
ha
95
Ukupno
t
247
t/ha
2,6
U općini Kiseljak zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 8,0% (395 ha) od ukupne površine
pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Kiseljak sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Kiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
krompir grah luk crni kupus i kelj 6,00 %
7,00 %
20,00%
16,00%
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Kiseljak značajnije učestvuje u proizvodnji crnog
luka sa 20% i kupusa sa 16%.
190
190
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/94. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine
Kiseljak
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Površina
ha
200
40
60
95
5
-
2007
Ukupan
prinos, t
1.600
80
210
247
5
-
Prinos t/ha
Površina ha
8,0
3,5
3,5
2,6
1,0
-
220
70
70
100
6
12
25
2015
Ukupan
prinos, t
2.640
700
700
1.000
60
360
250
Prinos t/ha
12
2,2
10
10
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/95. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
11,0
0,6
60 (livade) + 8 (pašnjaka)
70 košnica
1.597
(3 grupe po 50 ljudi)
18,7
1,0
102 (livade) + 136 (pašnjaci)
119 košnice
1.597
(3 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/96. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Kiseljak
Goveda
Ukupno
1.663
Krave i
steone
junice
1.164
Ovce
Ukupno
3.740
Svinje
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
2.992
504
56
Perad
Košnice
pčela
-
1.120
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Kiseljak sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Kiseljak učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 7,20 %
ovce 2,20 %
svinje 32,00 %
perad - košnice pčela 4,60 %
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Kiseljak značajno učestvuje u ukupnom
broju svinja sa 32,00%.
Na osnovu podataka na području općine Kiseljak u 2000. godini nije bilo uzgoja ribe, s tim da projekcija
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Kiseljak iznosi 60 tona.
191
191
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/97. Projekcija razvoja pčelarstva općine Kiseljak 2009-2015. godine
192
192
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
700
1.400
2.950
3.400
3.950
4.100
4.400
10
12
15
20
20
20
20
7
16,8
44,25
68
79
82
88
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/98. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
193
193
194
194
Vrsta proizvodnje
Korjenasto povrće
10.
12.050
16.666
4.000
26.000
18.000
12.000
28.000
21.000
40.000
38.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
70
300
3
4
1
2
3
1
2
3
2
13
2009
80
400
3
5
2
2
3
1
2
3
2
13
2010
100
700
3
5
2
2
3
1
2
3
2
1
14
2011
120
800
3
5
2
2
3
1
3
3
2
1
14
2012
130
500
3
4
1
2
4
2
3
3
2
1
17
2013
130
200
3
4
1
2
4
2
3
3
2
16
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
130
300
3
4
1
2
4
2
3
4
3
18
2015
760
3.200
21
31
10
14
24
10
18
22
15
3
106
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
1.824.000
640.000
5.956.000
12.544.000
462.000
702.000
240.000
252.000
648.000
180.000
972.000
264.000
360.000
114.000
2.790.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
9.158.000
400.000
350.000
390.000
40.000
364.000
432.000
120.000
504.000
462.000
600.000
114.000
2.596.000
Ukupno
invest. u KM
Za područje općine Kiseljak se predlaže značajan razvoj u oblasti biljne i animalne proizvodnje. U biljnoj proizvodnji najveći obim razvoja se predlaže u
voćarstvu (jagoda, malina, kupina, borovnica, šljiva i jabuka) i povrtlarstvu proizvodnja kornišona. U oblasti animalne proizvodnje najveći obim razvoja se
predlaže u proizvodnji mlijeka i meda.
Sjeme strnog žita
13.
14.
Muzne krave
Broj košnica pčela
15.
UKUPNO: (1-15)
Ostalo povrće
11.
12.
Sjemenski krompir
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
Krompir
8.
9.
1.
Jagoda na foliji
2.
Malina
3.
Kupina
4.
Borovnica
5.
Šljiva
6.
Jabuka
7.
Kruška
Svega voće (1-7)
Red.
broj
Tabela 11/99. Program razvoja proizvodnje za općinu Kiseljak
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE KISELJAK 2009 - 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA KREŠEVO
195
195
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/100. Osnovni statistički podaci za područje općine Kreševo
Redni
broj
1
Površina km
146
146
2
Oranice u ha
2.228
1.131
3
Voćnjaka u ha
Vrsta proizvodnje
2
2008. godina
102
165
rodnih stabala šljiva
16.500
15.000
rodnih stabala jabuka
4.500
3.100
rodnih stabala krušaka
3.850
3.500
rodnih stabala trešanja
230
350
rodnih stabala oraha
660
700
sadnica malina
4
Livada u ha
5
Pašnjaka u ha
6
Šuma u ha
7
Neplodno zemljište
8
Broj stanovnika-ukupno
9
U tome muškaraca
10
U tome žena
11
Broj domaćinstava
2
4
639
1.258
577
588
11.091
11.060
241
471
6.699
6.400
/
/
/
/
1.919
/
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
72
13
Broj povratnika
/
/
364+240
14
Broj invalida
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
/
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
295
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
/
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
512
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
20
Goveda-ukupno
21
Od toga krava muzara
22
Broj ovaca
23
Broj ostale stoke
/
70
1.135
610
/
530
1.832
3.000
416
955
4.586
3.500
24
Broj peradi
25
Broj traktora
/
36
26
Broj traktorskih priključaka
/
108
27
Broj motokultivatora
/
49
28
Broj priključaka za motokultivator
/
123
29
Broj travokosačica
/
25
30
Broj žitnih kombajna
1
2
31
Broj kamiona za transport
1
/
32
Broj laktofriza za mlijeko
2
/
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
1
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
1
/
35
Broj košnica pčela
/
300
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
689
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
118
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
58
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
1.050.000
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
/
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
/
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
1.200
196
196
1991. godina
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/101. Osnovni statistički podaci za područje općine Kreševo - nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
/
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
46
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
3
/
54
Broj poljoprivrednih tehničara
1
4
55
Broj veterinara
1
2
56
Broj zemljoradničkih zadruga
1
0
57
Broj udruženja poljoprivrednika
1
1
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
197
197
198
198
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
31
2
8
17
1
1
2
46
6
6
26
8
2010
32
1
10
16
2
1
2
47
6
8
25
8
2011
30,5
1
7
19
1
0,5
2
49
5
7
30
7
2012
35,5
1
9
22
1
0,5
2
52
6
7
31
8
2013
32,5
1
8
21
1
0,5
1
49
5
7
32
5
2014
30
1
8
18
1
0,5
1,5
51
6
8
31
6
2015
Zbog specifičnih prirodnih i drugih uslova programom razvoja se predlaže razvoj jagodastog voća na području općine Kreševo.
Kod rasporeda proizvodnje jabučastog i koštičavog voća po općinama određuje se učešće općine Kreševo na 15 %. 8
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/102. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
222,5
10
60
125
10
5
12,5
340
40
50
200
50
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno
sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. 2009
Voćne
vrste
Tabela 11/103. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
199
199
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/104. Oranična površina po načinu korištenja u općini Kreševo (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
2.160
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
683
68
1.470
Oranice,
bašte i
vrtovi
2.229
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
702
55
1.518
Tabela 11/105. Ostvarenje prinosa žita u općini Kreševo u tonama
Pšenica
t
6
t/ha
1,0
Raž
t
2,0
Ječam
t/ha
1,0
t
41
Zob
t/ha
1,1
t
2
t/ha
1,0
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
7
1,2
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
17
5,5
U općini Kreševo zastupljenost oranica za žito predstavlja 0,15% (75 ha) od ukupne površine oranica
općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Kreševo sa općinama u SBK, može se
zaključiti da općina Kreševo učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica raž ječam zob kukuruz za zrno kukuruz za silažu 0,12 %
0,20 %
1,80 %
0,20 %
0,50 %
0,30 %
Iz pregleda se može primjetiti da učešće žitarica u ukupnoj proizvodnji SBK-a nije značajna.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/106. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Kreševo
Krompir
ha
130
Ukupno
t
481
Grah
t/ha
ha
3,7
30
Ukupno
t
30
Luk crni
t/ha
ha
1,0
18
Ukupno
t
49
Kupus i kelj
t/ha
2,7
ha
50
Ukupno
t
85
t/ha
1,7
U općini Kiseljak zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 8,0% (395 ha) od ukupne površine
pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Kiseljak sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Kiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
krompir grah luk crni kupus i kelj 6,0 %
7,0 %
20,00 %
16,00 %
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Kiseljak značajnije učestvuje u proizvodnji
crnog luka sa 20% i kupusa sa 16%.
200
200
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/107. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na
općine Kreševo
Kultura
2007
Ukupan
prinos, t
481
30
49
85
4
-
Površina
ha
130
30
18
50
7
-
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Prinos t/ha
Površina ha
3,7
1,0
2,7
1,7
0,5
-
150
35
20
55
8
10
10
2015
Ukupan
prinos, t
1.500
45
200
550
80
300
100
području
Prinos t/ha
10
1,5
10
10
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/108. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
2,3
0,4
63 (livade) + 59 (pašnjaka)
30 košnica
2.212
(1 grupa po 50 ljudi)
3,9
0,7
107 (livade) + 100 (pašnjaci)
51 košnice
2.212
(1 grupa sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/109. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Kreševo
Goveda
Ukupno
866
Krave i
steone
junice
606
Ovce
Svinje
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
884
707
1.456
560
Perad
Košnice
pčela
-
170
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Kreševo sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Kreševo učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa slijedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 2,15%
ovce 1,10%
svinje 12,0 %
perad - košnice pčela 2,50%
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Kreševo značajno učestvuje u ukupnom
broju svinja sa 12,00%.
Stanje uzgoja ribe na području općine Kreševo je za 2000. godinu bilo 20 tona, s tim što projekcija
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Kreševo iznosi 40 tona.
201
201
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/110. Projekcija razvoja pčelarstva općine Kreševo 2009 – 2015 godine
202
202
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
300
600
1.200
2.400
3.200
3.300
3.400
10
12
15
20
20
20
20
3
7,2
18
48
64
66
68
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/111. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
203
203
204
204
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
12.050
16.666
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
300
70
4
3
1
13
-
2
3
2
1
3
2
2009
400
80
5
3
2
13
-
2
3
2
1
3
2
2010
700
100
5
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
800
120
5
3
2
14
1
2
3
3
1
3
2
2012
500
130
4
3
1
17
1
2
3
3
2
4
2
2013
200
130
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
130
4
3
1
18
-
3
4
3
2
4
2
2015
3.200
760
31
21
10
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.544.000
400.000
9.158.000
390.000
350.000
40.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.956.000
640.000
1.824.000
702.000
462.000
240.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Zbog skromnih prirodnih i drugih potencijala za područje općine Kreševo se predlaže nešto manji obim razvoja biljne proizvodnje (šljiva, jabuka) i
kornišona na ukupnoj površina od oko 40 ha.
U oblasti animalne proizvodnje najveći obim razvoja se predlaže u proizvodnji mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/112. Program razvoja proizvodnje za općinu Kreševo
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE KREŠEVO 2009 - 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA NOVI TRAVNIK
205
205
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/113. Osnovni statistički podaci za područje općine Novi Travnik
Redni
broj
1
Površina km2
/
242
2
Oranice u ha
2.629
3.212
3
Voćnjaka u ha
Vrsta proizvodnje
rodnih stabala šljiva
1991. godina
2008. godina
/
/
21.050
5.714
2.697
rodnih stabala jabuka
9.890
rodnih stabala krušaka
3.495
600
rodnih stabala trešanja
6.025
1.400
rodnih stabala oraha
1.227
889
sadnica malina
1.416
15
2.000
1.320
4
Livada u ha
5
Pašnjaka u ha
/
1.484
6
Šuma u ha
/
17.214
7
Neplodno zemljište
30.713
705
8
Broj stanovnika-ukupno
50,7 %
25.137
9
U tome muškaraca
49,3%
/
10
U tome žena
/
/
11
Broj domaćinstava
/
7.380
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
6.000
13
Broj povratnika
/
3.500
14
Broj invalida
/
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
3.476
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
3.050
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
3.813
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
3.813
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
/
20
Goveda-ukupno
/
3.000
21
Od toga krava muzara
/
1.950
22
Broj ovaca
/
5.000
23
Broj ostale stoke
/
2.500
24
Broj peradi
/
24.500
25
Broj traktora
/
101
26
Broj traktorskih priključaka
/
200
27
Broj motokultivatora
/
85
28
Broj priključaka za motokultivator
/
/
29
Broj travokosačica
/
52
30
Broj žitnih kombajna
/
3
31
Broj kamiona za transport
/
/
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
15
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
/
900
35
Broj košnica pčela
/
81,5
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
50
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
370
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
1.141.872
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
36.000
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
7.000
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
6.000
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
900
206
206
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/114. Osnovni statistički podaci za područje općine Novi Travnik - nastavak
Redni
broj
43
Kapaciteti
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
1991. godina
2008. godina
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
/
0,2
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
0,1
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
30(sirara)
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0 C) u m skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
/
o
3
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
5
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
/
55
Broj veterinara
/
5
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
3
/
2
4.073
/
57
Broj udruženja poljoprivrednika
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
207
207
208
208
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
31
2
8
17
1
1
2
46
6
6
26
8
2010
32
1
10
16
2
1
2
47
6
8
25
8
2011
30,5
1
7
19
1
0,5
2
49
5
7
30
7
2012
35,5
1
9
22
1
0,5
2
52
6
7
31
8
2013
32,5
1
8
21
1
0,5
1
49
5
7
32
5
2014
30
1
8
18
1
0,5
1,5
51
6
8
31
6
2015
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Novi Travnik na 20%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog i jabučastog voća po općinama određuje se učešće općine Novi Travnik na 10%.
8
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/115. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
222,5
10
60
125
10
5
12,5
340
40
50
200
50
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno
sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. 2009
Voćne
vrste
Tabela 11/116. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
209
209
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/117. Oranična površina po načinu korištenja u općini Novi Travnik (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
2.089
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
740
430
1.321
Oranice,
bašte i
vrtovi
2.009
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
720
430
1.258
Tabela 11/118. Ostvarenje prinosa žita u općini Novi Travnik u tonama
Pšenica
t
390
t/ha
2,6
Raž
t
69
Ječam
t/ha
2,3
t
145
Zob
t/ha
2,3
t
60
t/ha
2,0
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
38
1,5
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
40
5,0
U općini Novi Travnik zastupljenost oranica za žito predstavlja 1% (430 ha) od ukupne površine
oranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Novi Travnik sa općinama u
SBK, može se zaključiti da općina Novi Travnik učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 7,80%
raž 6,00%
ječam 6,50%
zob 6,80%
kukuruz za zrno 3,00 %
kukuruz za silažu 23,00 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Novi Travnik značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona samo sa kukuruzom za krmu sa 23,00%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/119. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Novi Travnik
Krompir
ha
100
Ukupno
t
340
Grah
t/ha
ha
3,4
6
Ukupno
t
5
Luk crni
t/ha
ha
0,9
5
Ukupno
t
8
Kupus i kelj
t/ha
1,5
ha
3
Ukupno
t
18
t/ha
6,0
U općini Novi Travnik zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 2,00 % (114 ha) od ukupne
površine pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Novi
Travnik sa općinama u SBK, može se zaključiti da općina Novi Travnik učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
krompir grah luk crni kupus i kelj 3,00 %
1,00 %
1,50 %
0,50 %
Primjetno je da povrtne kulture ne učestvuju značajnije u ukupnoj proizvodnji SBK-a.
210
210
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/120. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na
općine Novi Travnik
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Površina
ha
100
6
5
3
2
-
2007
Ukupan
prinos, t
340
5
8
18
3
-
Prinos t/ha
Površina ha
3,4
0,9
1,5
6,0
3,0
-
110
8
8
5
3
15
10
2015
Ukupan
prinos, t
1.100
12
80
50
30
450
100
području
Prinos t/ha
10
1,5
10
10
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/121. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
6,4
0,4
6,6(livade) + 15 (pašnjaka)
90 košnica
3.463
(2 grupe po 50 ljudi)
10,9
0,8
11,2(livade) + 25,5 (pašnjaci)
153 košnice
3.463
(2 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/122. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Novi Travnik
Goveda
Ukupno
4.652
Krave i
steone
junice
3.256
Ovce
Svinje
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
6.003
4.802
1.247
137
Perad
Košnice
pčela
-
540
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Novi Travnik sa općinama u SBK, može se zaključiti
da općina Novi Travnik učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 11,30 %
ovce 8,40 %
svinje 10,00 %
perad - košnice pčela 8,00 %
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Novi Travnik značajno učestvuje u ukupnom
broju goveda sa 11,30%.
Na području općine Novi Travnik u 2000. godini nije registrovana proizvodnja ribe, s tim da projekcija
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Novi Travnik iznosi 60 tona. 211
211
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/123. Projekcija razvoja pčelarstva općine Novi Travnik 2009 – 2015 godine
212
212
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
900
1.500
2.100
2.900
3.600
3.700
3.800
10
12
15
20
20
20
20
9
18
31,5
58
72
74
76
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/124. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
213
213
214
214
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
12.050
16.666
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
300
70
4
3
1
13
-
2
3
2
1
3
2
2009
400
80
5
3
2
13
-
2
3
2
1
3
2
2010
700
100
5
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
800
120
5
3
2
14
1
2
3
3
1
3
2
2012
500
130
4
3
1
17
1
2
3
3
2
4
2
2013
200
130
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
130
4
3
1
18
-
3
4
3
2
4
2
2015
3.200
760
31
21
10
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.544.000
400.000
9.158.000
390.000
350.000
40.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.956.000
640.000
1.824.000
702.000
462.000
240.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Program razvoja predlaže značajan obim razvoja u biljnoj i animalnoj proizvodnji.
U biljnoj proizvodnji se predlaže razvoj voćarstva (jagoda, malina, kupina, borovnica šljiva i jabuka) na površini od 87 ha i kornišona na površini od 15ha.
U oblasti animalne proizvodnje predlože se značajan obim razvoja proizvodnje mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
2.
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/125. Program razvoja proizvodnje za općinu Novi Travnik
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE NOVI TRAVNIK 2009 - 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA TRAVNIK
215
215
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/126. Osnovni statistički podaci za područje općine Travnik
Redni
broj
1
Vrsta proizvodnje
1991. godina
2008. godina
Površina km ili ha
/
528
2
Oranice u ha
/
6340
3
Voćnjaka u ha
/
1.007
rodnih stabala šljiva
/
82.770
rodnih stabala jabuka
/
24.200
rodnih stabala krušaka
/
20.525
rodnih stabala trešanja
/
615
rodnih stabala oraha
/
4.505
sadnica malina
/
15.000
4
Livada u ha
/
8.398
5
Pašnjaka u ha
/
6.396
6
Šuma u ha
/
28.304
7
Neplodno zemljište
/
1.307
8
Broj stanovnika-ukupno
/
53.621
9
U tome muškaraca
/
/
2
10
U tome žena
/
/
11
Broj domaćinstava
/
8.074
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
17.666
13
Broj povratnika
/
1.282
14
Broj invalida
/
/
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
/
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
3.000
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
10.000
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
7.632
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
/
/
20
Goveda-ukupno
/
5.280
21
Od toga krava muzara
/
3.130
22
Broj ovaca
/
26.800
23
Broj ostale stoke
/
3.168
24
Broj peradi
/
39.000
25
Broj traktora
/
/
26
Broj traktorskih priključaka
/
/
27
Broj motokultivatora
/
/
28
Broj priključaka za motokultivator
/
/
29
Broj travokosačica
/
/
30
Broj žitnih kombajna
/
/
31
Broj kamiona za transport
/
/
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
/
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
/
5
35
Broj košnica pčela
/
9.040
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
82
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
50
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
370
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
1.142
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
3
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
7
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
6.000
216
216
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/127. Osnovni statistički podaci za područje općine Travnik - nastavak
Redni
broj
43
Kapaciteti
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
1991. godina
2008. godina
/
/
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
2
/
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
1
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
30
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0oC) u m3 skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
/
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
/
55
Broj veterinara
/
/
56
Broj zemljoradničkih zadruga
/
/
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
/
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
4.073
/
217
217
218
218
12
7
10
36
10
10
4
24
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
24
3
8
13
-
-
-
37
11
6
13
7
2010
25
3
8
14
-
-
-
38
11
6
13
8
2011
23
1
8
14
-
-
-
35
8
5
13
9
2012
23
2
10
11
-
-
-
35
9
6
12
8
2013
23
1
8
14
-
-
-
38
10
5
15
8
2014
21
1
8
12
-
-
-
42
14
5
15
8
2015
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Travnik na 10%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog i jabučastog voća po općinama određuje se učešće općine Travnik na 20%.
7
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/128. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
163
15
60
88
-
-
-
261
73
40
93
55
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
-
11.420
30.300
7.616
560.667
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
570.796
5.712
24.240
14.846
-
-
-
44.000
19.998
182.000
280.000
2010
611.938
5.712
24.240
15.988
-
-
-
44.000
19.998
182.000
320.000
2011
632.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
32.000
16.665
182.000
360.000
2012
590.668
3.808
30.300
12.562
-
-
-
36.000
19.998
168.000
320.000
2013
628.797
1.904
24.240
15.988
-
-
-
40.000
16.665
210.000
320.000
2014
642.513
1.904
24.240
13.704
-
-
-
56.000
16.665
210.000
320.000
2015
4.238.176
28.560
181.800
100.496
-
-
-
292.000
133.320
1.302.000
2.200.000
Ukupno sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. -
40.000
Borovnica
Višnja
23.331
Kupina
-
168.000
Malina
Trešnja
280.000
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/129. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „B“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
219
219
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/130. Oranična površina po načinu korištenja u općini Travnik (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
8.468
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.220
521
7.246
Oranice,
bašte i
vrtovi
8.437
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
1.307
555
7.128
Tabela 11/131. Ostvarenje prinosa žita u općini Travnik u tonama
Pšenica
t
906
t/ha
2,7
Raž
t
50
Ječam
t/ha
2,5
t
250
t/ha
2,5
Zob
t
30
t/ha
2,0
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
120
1,5
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
1580 15,2
U općini Travnik zastupljenost oranica za žito predstavlja 1% (521 ha) od ukupne površine oranica
općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Travnik sa općinama u SBK, može se
zaključiti da općina Travnik učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 18,00%
raž 4,50%
ječam 11,00%
zob 3,50%
kukuruz za zrno 8,50 %
kukuruz za silažu 30,00 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Travnik značajno učestvuje u proizvodnji pšenice sa 18 % i kukuruza za krmu sa 30%.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/132. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Travnik
ha
235
Krompir
Ukupno
t/ha
t
959
4,5
ha
30
Grah
Ukupno
t
21
t/ha
ha
0,7
30
Luk crni
Ukupno
t/ha
t
45
1,5
Kupus i kelj
Ukupno
ha
t/ha
t
50
100
2,0
U općini Travnik zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 7,00 % (345 ha) od ukupne površine
pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Travnik sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Travnik učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
220
220
krompir grah luk crni kupus i kelj 7,00 %
5,00 %
10,00 %
8,00 %
Program razvoja poljoprivrede SBK
Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Travnik značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnji
kantona sa crnim lukom 10%.
Tabela 11/133. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na
općine Travnik
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
Površina
ha
235
30
30
50
6
-
2007
Ukupan
prinos, t
959
21
45
100
3
-
Prinos t/ha
Površina ha
4,5
0,7
1,5
2,0
0,5
-
250
35
35
55
7
15
10
2015
Ukupan
prinos, t
2.500
42
42
550
70
450
100
području
Prinos t/ha
10
1,2
1,2
10
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/134. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
12,7
2,0
42(livade) + 63 (pašnjaka)
150 košnica
5.643
(3 grupe po 50 ljudi)
21,6
3,4
71(livade) + 107 (pašnjaci)
255 košnice
5.643
(3 grupe sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/135. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Travnik
Goveda
Ukupno
8.916
Krave i
steone
junice
6.241
Ovce
Svinje
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
35.850
28.680
1.641
189
Perad
Košnice
pčela
-
1.100
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Travnik sa općinama u SBK, može se zaključiti da
općina Travnik učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 22,00 %
ovce 45,00 %
svinje 14,00 %
perad - košnice pčela 16,00 %
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Travnik značajno učestvuje u ukupnom
broju goveda sa 22,00% i ovaca sa 45%.
Stanje uzgoja ribe na području općine Travnik je za 2000. godinu bilo 10 tona, s tim da projekcija
uzgoja ribe za 2015. godinu za općinu Travnik iznosi 60 tona. 221
221
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/136. Projekcija razvoja pčelarstva općine Travnik 2009-2015. godine
222
222
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
9.040
12.800
14.500
15.400
16.500
16.700
16.900
10
12
15
20
20
20
20
90,4
153,6
217,5
308
330
334
338
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/137. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
223
223
224
224
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
12.050
16.666
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
300
70
4
3
1
13
-
2
3
2
1
3
2
2009
400
80
5
3
2
13
-
2
3
2
1
3
2
2010
700
100
5
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
800
120
5
3
2
14
1
2
3
3
1
3
2
2012
500
130
4
3
1
17
1
2
3
3
2
4
2
2013
200
130
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
130
4
3
1
18
-
3
4
3
2
4
2
2015
3.200
760
31
21
10
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.544.000
400.000
9.158.000
390.000
350.000
40.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.956.000
640.000
1.824.000
702.000
462.000
240.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Za područje općine Travnik se predlaže skromniji razvoj biljne proizvodnje (jagoda, malina, kupina, borovnica, šljiva, jabuka i kornišoni) na ukupnoj
površini od oko 60 ha.
U oblasti animalne proizvodnje predlože se najveći razvoj proizvodnje mlijeka i značajan obim proizvodnje meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
2.
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/138. Program razvoja proizvodnje za općinu Travnik
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE TRAVNIK 2009 - 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
ANEX
OPĆINA VITEZ
225
225
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/139. Osnovni statistički podaci za područje općine Vitez
Redni
broj
1
Površina km
159
154
2
Oranice u ha
/
2.972
3
Voćnjaka u ha
/
390
rodnih stabala šljiva
/
22.580
rodnih stabala jabuka
/
5.300
rodnih stabala krušaka
/
5.100
rodnih stabala trešanja
/
/
rodnih stabala oraha
/
970
sadnica malina
/
1,3
Vrsta proizvodnje
2
1991. godina
2008. godina
4
Livada u ha
/
852
5
Pašnjaka u ha
/
548
6
Šuma u ha
/
10.080
7
Neplodno zemljište
8
Broj stanovnika-ukupno
/
12
27.728
27.293
9
U tome muškaraca
/
/
10
U tome žena
/
/
11
Broj domaćinstava
8.665
8.529
12
Broj raseljenih i izbjeglih osoba
/
9.621
13
Broj povratnika
/
7.255
14
Broj invalida
/
1.133
15
Broj poljoprivrednih domaćinstava
/
6.218
5.468
16
Broj zaposlenih u državnom sektoru
/
17
Broj zaposlenih u privatnom sektoru
/
18
Broj nezaposlenih na birou rada
/
19
Učešće starosne grupe od 15-64 god.
20
Goveda-ukupno
4.472
/
65
1.750
2.350
21
Od toga krava muzara
900
1.500
22
Broj ovaca
600
2.300
23
Broj ostale stoke
/
/
24
Broj peradi
/
18.480
25
Broj traktora
/
308
26
Broj traktorskih priključaka
/
200
27
Broj motokultivatora
/
120
28
Broj priključaka za motokultivator
/
/
29
Broj travokosačica
/
80
30
Broj žitnih kombajna
4
8
31
Broj kamiona za transport
/
/
32
Broj laktofriza za mlijeko
/
6
33
Broj magacina za otkup i snadbjevanje
/
/
34
Broj poljoprivrednih apoteka
2
6
35
Broj košnica pčela
400
682
36
Tržna proizvodnja povrća-tona
/
/
37
Tržna proizvodnja voća-tona
/
/
38
Tržna proizvodnja žitarica-tona
/
/
39
Tržna proizvodnja mlijeka(lit+temp)
/
/
40
Tržna proizvodnja junećeg mesa ž.mj.
/
/
41
Tržna proizvodnja ovčijeg mesa ž.mj.
/
/
42
Tržna proizvodnja meda otkup-kg.
/
/
226
226
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/140. Osnovni statistički podaci za područje općine Vitez - nastavak
Redni
broj
Kapaciteti
1991. godina
2008. godina
/
/
43
Mlinovi za žito-brašno u t/8časova
44
Pogoni za stočne koncentrate u t/8časova
/
/
45
Klaonice za krupnu i sitnu stoku u t/8 časova
1
2
46
Pogoni za preradu mesa u t/8 časova
/
/
47
Mljekare pogoni za preradu mlijeka l/8časova
/
/
48
Pogoni za preradu voća i povrća u t/8časova
/
/
49
Hladnjače (0 C) u m skladišni prostor
/
/
50
Hladnjače (-200C) u m3 skladišni prostor
/
/
51
Punionice mineralnih voda l/8 časova
/
/
52
Smrznuta gotova jela u t/8 časova
/
/
53
Broj poljoprivrednih inženjera
/
7
54
Broj poljoprivrednih tehničara
/
20
55
Broj veterinara
/
5
56
Broj zemljoradničkih zadruga
1
/
57
Broj udruženja poljoprivrednika
/
1
58
Bruto društveni proizvod po stanovniku godišnje u KM
/
/
o
3
227
227
228
228
25
7
6
46
2
1
3
12
10
3
31
Malina
Kupina
Borovnica
UKUPNO:
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
UKUPNO:
31
2
8
17
1
1
2
46
6
6
26
8
2010
32
1
10
16
2
1
2
47
6
8
25
8
2011
30,5
1
7
19
1
0,5
2
49
5
7
30
7
2012
35,5
1
9
22
1
0,5
2
52
6
7
31
8
2013
32,5
1
8
21
1
0,5
1
49
5
7
32
5
2014
Prilikom raspoređivanja proizvodnje jagodastih voćnih vrsta po općinama, određuje se učešće općine Vitez na 10%.
Kod rasporeda proizvodnje koštičavog i jabučastog voća po općinama određuje se učešće općine Vitez isto tako na 10%
8
2009
Jagoda
Voćne vrste
Tabela 11/141. Dinamika podizanja voćnih zasada u ha za period 2009-2015 godine u subregionu „A“
1. VOĆARSKA PROIZVODNJA
30
1
8
18
1
0,5
1,5
51
6
8
31
6
2015
222,5
10
60
125
10
5
12,5
340
40
50
200
50
Ukupno hektara
Program razvoja poljoprivrede SBK
320.000
350.000
23.331
24.000
1.250
832
1.875
13.704
30.300
5.712
771.004
Jagoda
Malina
Kupina
Borovnica
Trešnja
Višnja
Kajsija
Šljiva
Jabuka
Kruška
SVEGA:
778.167
3.808
24.240
19.414
625
832
1.250
24.000
19.998
364.000
320.000
2010
774.472
1.904
30.300
18.272
1.250
832
1.250
24.000
26.664
350.000
320.000
2011
790.434
1.904
21.210
21.698
625
416
1.250
20.000
23.331
420.000
280.000
2012
857.920
1.904
27.270
25.124
625
416
1.250
24.000
23.331
434.000
320.000
2013
743.123
1.904
24.240
23.982
625
416
625
20.000
23.331
448.000
200.000
2014
773.342
1.904
24.240
20.556
625
416
937.5
24.000
26.664
434.000
240.000
2015
5.488.462
19.040
181.800
142.750
6.250
4.160
7.812
160.000
166.650
2.800.000
2.000.000
Ukupno
sadnica
Sadni materijal moguće je nabaviti :
- jagodu u rasadnicima PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić i „HEKO“ Bugojno,
- malinu i kupinu u rasadnicima ZZ“POLJOPROMET“ Donji Vakuf, PZ „PRVA BRAZDA“ Čelić, „HEKO“ Bugojno i „RUBUS“ Sapna
- borovnicu u rasadniku „HEKO“ Bugojno
- jabuku, krušku, trešnju, šljivu, višnju i kajsiju moguće je nabaviti u voćnim rasadnicima „VOĆNI RASADNIK SREBRENIK“, „POLJOKOMERC“
Kiseljak, ZZ „VISOKO“, „DOMINANT“ Čapljina, „AGROSTENLEJ“ i dr. 2009
Voćne
vrste
Tabela 11/142. Pregled potrebnih količina sadnog materijala za realizaciju sadnje voćnih zasada u subregionu „A“ za period 2009-2015 godine
Program razvoja poljoprivrede SBK
229
229
Program razvoja poljoprivrede SBK
2. PROIZVODNJA ŽITA
Tabela 11/143. Oranična površina po načinu korištenja u općini Vitez (u ha)
2006
Oranice,
bašte
vrtovi
3.028
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
2.390
1.030
621
Oranice,
bašte i
vrtovi
3.122
2007
UKUPNO
ŽITO
Neobrađene
oranice
2.453
1.010
652
Tabela 11/144. Ostvarenje prinosa žita u općini Vitez u tonama
Pšenica
t
1.022
t/ha
3,6
Raž
t
60
Ječam
t/ha
3,2
t
573
Zob
t/ha
3,0
t
364
t/ha
2,8
Kukuruz za
zrno
t
t/ha
209
0,5
Kukuruz za
krmu
t
t/ha
334
6,0
U općini Vitez zastupljenost oranica za žito predstavlja 2,15% (1030 ha) od ukupne površine oranica
općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Vitez sa općinama u SBK, može se zaključiti
da općina Vitez učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
•
pšenica 20,00%
raž 5,00%
ječam 25,00%
zob 42,00%
kukuruz za zrno 15,00 %
kukuruz za silažu 6,30 %
Od svih vrsta žita primjetno je da općina Vitez značajno učestvuje u proizvodnji pšenice sa 20,00 %,
ječma sa 25,00 % i zobi sa 42,00 %.
3. PROIZVODNJA POVRĆA
Tabela 11/145. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Vitez
ha
297
Krompir
Grah
Luk crni
Ukupno
t
1.419
Ukupno
t
24
Ukupno
t
160
t/ha
ha
4,8
48
t/ha
ha
0,5
20
Kupus i kelj
t/ha
ha
8,0
15
Ukupno
t
210
t/ha
14,0
U općini Vitez zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 7,80 % (380 ha) od ukupne površine
pod povrćem na području SBK-a (4.951 ha). Poređenjem proizvodnje povrća općine Vitez sa općinama
u SBK, može se zaključiti da općina Vitez učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećim
procentima:
•
•
•
•
krompir grah luk crni kupus i kelj 8,50 %
9,00 %
6,50 %
2,50 %
Primjetno je da samo krompir i grah učestvuju značajnije u ukupnoj proizvodnji kantona sa 8,50 % i 9 %.
230
230
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 11/146. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na
općine Vitez
Kultura
Krompir
Grah
Luk crni
Kupus i kelj
Paradajz
Krastavac
Ostalo povrće
2007
Ukupan
prinos, t
1.419
24
160
210
77
-
Površina
ha
297
48
20
15
11
-
Prinos t/ha
Površina ha
4,8
0,5
8,0
14,0
7,0
-
310
50
25
20
12
15
10
2015
Ukupan
prinos, t
3.100
50
250
200
120
450
100
području
Prinos t/ha
10
1,0
10
10
10
30
10
4. ORGANSKA PROIZVODNJA
Tabela 11/147. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini
KULTURA
Uzgoj žita i povrća
Uzgoj voća
Stočarska proizvodnja
Pčelarstvo
Samoniklo bilje i šumski
plodovi
2009. godina (ha)
2015. godina (ha)
4,9
0,8
4,3 (livade) + 5,5 (pašnjaka)
68 košnica
2.016
(1 grupa po 50 ljudi)
8,3
1,4
7,3 (livade) + 9,4 (pašnjaci)
116 košnice
2.016
(1 grupa sakupljača po 50 ljudi)
5. STOČARSTVO
Tabela 11/148. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Vitez
Goveda
Ukupno
2.100
Krave i
steone
junice
1.470
Ovce
Svinje
Ukupno
Plotkinje
Ukupno
Krmače i
nazimice
935
748
1.590
694
Perad
Košnice
pčela
-
200
Poređenjem stanja stoke, peradi i pčela općine Vitez sa općinama u SBK, može se zaključiti da općina
Vitez učestvuje u ukupnom broju stoke kantona sa sljedećim procentima:
•
•
•
•
•
goveda 5,00 %
ovce 1,20 %
svinje 12,60 %
perad - košnice pčela 3,00%
Na osnovu pokazatelja iz pregleda primjetno je da općina Vitez značajno učestvuje samo u ukupnom
broju svinja na području kantona sa 12,60 %.
U 2000. godini nije registrovana proizvodnja ribe na području općine Vitez, s tim da projekcija uzgoja
ribe za 2015. godinu za općinu Vitez iznosi 60 tona. 231
231
Program razvoja poljoprivrede SBK
6. PČELARSTVO
Tabela 11/149. Projekcija razvoja pčelarstva općine Vitez 2009 – 2015 godine
232
232
Godina
Broj košnica
Prinos po košnici ( kg )
Proizvodnja meda ( t )
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
682
1.100
1.550
2.100
3.200
3.300
3.400
10
12
15
20
20
20
20
6,82
13,2
23,25
42
64
66
68
Malina
Kupina
Borovnica
2
3
4
Ostalo povrće
14
Sveukupno (1-14)
Ukupno (11-14)
Korjenasto povrće
Svega (1-10)
13
Ukupno (5-10)
Krompir
Kruška
10
12
10.200
Jabuka
9
Kornišoni
5.100
Šljiva
8
11
300
Kajsija
7
15.700
5.500
600
1.000
900
3.000
1.800
2.500
200
100
Višnja
6
200
Trešnja
5.100
600
750
3.000
750
„Zdravlje“
Busovača
5
Ukupno (1-4)
Jagoda
VRSTA
1
R.br.
1.500
-
-
-
-
-
1.500
900
100
600
200
-
-
-
600
200
100
200
100
„Heko“
Bugojno
1.500
600
100
-
500
-
900
600
-
400
200
-
-
-
300
100
-
100
100
„IMBKomerc“
Bugojno
3.850
1.600
600
-
600
400
2.250
1.110
150
600
360
-
-
-
1.140
300
120
600
120
„Biser“
Bugojno
PRIVREDNA DRUŠTVA
5.800
2.600
1.000
-
1.000
600
3.200
1.200
-
200
1.000
-
-
-
2.000
500
500
500
500
Ostali
prerađivači
28.350
10.300
2.300
1.000
3.000
4.000
18.050
8.910
550
3.600
4.260
200
100
200
9.140
1.700
1.470
4.400
1.570
UKUPNO
-
-
0,70
0,40
0,40
0,80
-
-
1,00
0,80
0,60
1,00
1,50
1,80
-
3,60
1,50
1,80
1,20
KM/kg
31.235.000
6.410.000
1.610.000
400.000
1.200.000
3.200.000
24.825.000
6.696.000
550.000
2.880.000
2.556.000
200.000
150.000
360.000
18.129.000
6.120.000
2.205.000
7.920.000
1.884.000
Iznos u KM
Tabela 11/150. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području projekta u tonama po vrstama voća i povrća u 2015. godini
7. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Program razvoja poljoprivrede SBK
233
233
234
234
Malina
Kupina
Borovnica
Šljiva
Jabuka
Kruška
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Krompir
Korjenasto povrće
Ostalo povrće
Sjemenski krompir
9.
10.
11.
12.
Muzne krave
Broj košnica pčela
14.
15.
12.050
16.666
4.000
38.000
40.000
21.000
28.000
12.000
18.000
26.000
Investic.
KM/ha,
grlu,košnici
300
70
4
3
1
13
-
2
3
2
1
3
2
2009
400
80
5
3
2
13
-
2
3
2
1
3
2
2010
700
100
5
3
2
14
1
2
3
2
1
3
2
2011
800
120
5
3
2
14
1
2
3
3
1
3
2
2012
500
130
4
3
1
17
1
2
3
3
2
4
2
2013
200
130
4
3
1
16
-
2
3
3
2
4
2
2014
Površina u ha, broju grla i košnica po godinama
300
130
4
3
1
18
-
3
4
3
2
4
2
2015
3.200
760
31
21
10
106
3
15
22
18
10
24
14
Ukupno
(ha, grla,
košnica)
12.544.000
400.000
9.158.000
390.000
350.000
40.000
2.596.000
114.000
600.000
462.000
504.000
120.000
432.000
364.000
Ukupno
invest. u KM
5.956.000
640.000
1.824.000
702.000
462.000
240.000
2.790.000
114.000
360.000
264.000
972.000
180.000
648.000
252.000
Vrijednost
proizvodnje u
KM
Program razvoja predlaže značajan obim razvoja u biljnoj i animalnoj proizvodnji. U biljnoj proizvodnji se predlaže razvoj voćarstva (jagoda, malina,
kupina, borovnica šljiva i jabuka) na površini od 87 ha i kornišona na površini od 15 ha.
U oblasti animalne proizvodnje predlože seznačajan obim razvoja proizvodnje mlijeka i meda.
UKUPNO: (1-15)
Sjeme strnog žita
13.
Svega povrće (8-12)
Kornišon na mreži
8.
Svega voće (1-7)
Jagoda na foliji
Vrsta proizvodnje
1.
Red.
broj
Tabela 11/151. Program razvoja proizvodnje za općinu Vitez
8. PREGLED TEMELJNIH POKAZATELJA PROGRAMA RAZVOJA OPĆINE VITEZ 2009 - 2015
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
12. REDOSLIJED AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI ZADATAKA
U PROGRAMU RAZVOJA
Red.
broj
Vrsta aktivnosti
Nosilac aktivnosti
Rok
1.
Prezentacija Programa
razvoja u Travniku
-
-
-
-
Ministarstvo poljoprivrede SBK-a.
REZ-Zenica
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
do 30.06.2009 g.
2.
Prezentacija Programa
razvoja po općinama
-
-
-
općine
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
do 30.06.2009 g.
3.
Program materijalnog i
kadrovskog osposobljavanja
asocijacija poljoprivrednika
-
-
-
-
-
Ministarstvo poljoprivrede SBK-a.
REZ-Zenica
općine
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
do 30.09.2009 g.
4.
Program razvoja primarne
poljoprivredne proizvodnje
po Asocijacijama
poljoprivrednika za period
2009-2015
-
-
-
-
Asocijacije poljoprivrednika
Ministarstvo poljoprivrede SBK-a
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
do 30.11.2009 g.
5.
Izrada idejnih i investicionih
projekata za 2010. godinu.
-
-
-
-
-
Nosioci investicija
Ministarstvo poljoprivrede SBK-a
općine
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
do 30.03.2010 g.
6.
Razgovori sa prerađivačima i
finansijskim institucijama
-
-
Investitori
Ministarstvo poljoprivrede SBK-a
do 30.12.2009 g.
7.
Posjeta poljoprivrednicima
-
-
Investitori
Stručne službe općine i kantona
Period realizacije
projekta- permanentno
8.
Stručna obuka
poljoprivrednika i prerađivača
-
-
-
Stručne službe SBK-a
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
Period realizacije
projekta- permanentno
9.
Stučni nadzor nad primarnom
proizvodnjom i preradom
poljoprivrednih proizvoda
-
-
-
Kantonalne stručne službe
Federalni zavod za poljoprivredu
Sarajevo
Period realizacije
projekta- permanentno
235
235
Program razvoja poljoprivrede SBK
REZIME
Na osnovu obimne analize primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade u uslovima Srednjebosanskog
kantona, izvodi se zaključak da se proizvodnja može uspješno organizirati po ponuđenom Programu
razvoja barem na tri nivoa, naravno uz obezbjeđenje potrebnih preduslova za predložene modele.
I nivo: tržišno profitabilna, radno intenzivna i dijelom izvozno orjentisana proizvodnja u stočarstvu,
voćarstvu i povrtarstvu zasnovanu na savremenim principima nauke i prakse.
a) Proizvodnja mlijeka i mesa (ovčarstvo i govedarstvo) je svakako ključna privredna djelatnost i
okosnica razvoja ukupne privredne djelatnosti SBK. Jedan od uslova podizanja produktivnosti u
proizvodnji mesa i mlijeka je obezbjeđenje kvalitetnog obroka. U brdsko-planinskom regionu akcenat
treba staviti na modele farmi u kojim će se, što se tiče kabaste stočne hrne, intenzivno koristiti prirodne
livade i pašnjaci, odnosno travna silaža i sjenaža, a u dolinskom regionu kukuruzna silaža ili kombinovani
obrok. Izgradnjom novih objekata, prema predloženim modelima i adaptacijom postojećih objekata,
neophodno je obezbijediti optimalne uslove za dobru proizvodnu i higijensku praksu.
Proizvodnja i prerada nekih vrsta poljoprivrednih proizvoda (mlijeko, meso, voće i povrće) predstavlja
značajnu razvojnu šansu za privredne subjekte i veliki broj poljoprivrednih domaćinstava i sastavni su
dio razvoja tržišne poljoprivredne proizvodnje u skladu sa usvojenom Strategijom razvoja poljoprivrede
Srednjebosanskog kantona.
b) Savremena plantažna proizvodnja kontinentalnog, posebno jagodastog voća i nekih vrsta
povrća, vrlo su pogodni kao glavno ili dopunsko zanimanje u poljoprivrednoj proizvodnji na imanjima
poljoprivrednih gazdinstava koja imaju ograničene resurse poljoprivrednog zemljišta. Ove proizvodnje
na relativno malim površinama (0,5-0,6 ha), za razliku od drugih poljoprivrednih proizvodnji, mogu dati
odgovarajuće ekonomske efekte sa kojima poljoprivredno gazdinstvo može zadovoljiti svoje osnovne
egzistencijalne potrebe. U programima razvoja voća i povrća neophodno je dati podršku i prednost
programima zasnovanim na integralnim principima, tako što bi se uvezale sve aktivnosti od primarne
proizvodnje do potrošnje.
c) U pripremama BiH za ulazak u EU, proizvodnji voća, naročito jagodastog, treba posvetiti posebnu
pažnju, s obzirom da se radi o proizvodima koji mogu biti veoma konkurentni na tržištu EU i šire.
Stoga treba blagovremeno pripremiti druge mjere s ciljem podizanja konkurentske sposobnosti naših
poljoprivrednika za nastup na evropskom i svjetskom tržištu. Pripremljenim projektima stvara se veća
mogućnost za korištenje predpristupnih fondova EU, koji se pretežno usmjeravaju u projekte iz oblasti
ruralnog razvoja. Uprkos relativno povoljnim uslovima i značajnim ekonomskim prednostima nad drugim
poljoprivrednim proizvodnjama, ova proizvodnja u prethodnom periodu bila je znatno zapostavljena,
dobrim djelom i zbog opće politike u agraru usmjerene uglavnom na ratarstvo i povrtlarstvo.
d) Zasnivanje novih zasada voća u SBK u mnogome zavisi o infrastrukturnim objektima koji prate ovu
proizvodnju kao što su: hladnjače, sortirnice, pakirnice, distributivni centri, marketing službe i dr. Prema
istraživanjima, povećanje planirane proizvodnje uz stvaranje uslova za njihovo optimalno skladištenje
i distribuciju, ne bi trebalo biti rizično, jer je potražnja za ovim proizvodima na domaćem i inostranom
tržištu neupitna. To isto važi i za tržno orjentisanu proizvodnju povrća. Integralni projekti zasnovani
na povezanosti primarne proizvodnje sa rashlađivanjem i rashladnim skladištima, doradom, preradom
i pakovanjem u prihvatljivu ambalažu i ugovorenim plasmanom, garantuju racionalnost investiranja,
primjenu savremenih tehnologija, kvalitet proizvoda koji zadovoljava aktuelne kriterije zemalja EU i
natprosječnu profitabilnost.
II nivo: radno intenzivna i izvozno orijentisana proizvodnja, prerada i tzv. brendiranje gotovih
proizvoda rađenih na principu organske poljoprivrede, uključujući direktnu vezu sa ruralnim razvojem
kojeg forsira EU, kao i sa turističkom ponudom Srednjebosanskog kantona.
III nivo : podizanje nivoa postojeće ratarske proizvodnje koja je u funkciji stočarskog sektora. Modeli
koji daju rješnje popravke kvaliteta livada i povećanja prinosa uz korištenje linija mehanizacije za proces
spremanja kvalitetne travne silaže i sjenaže. U dolinama rijeka potrebno je intenzivirati proizvodnju i
236
236
Program razvoja poljoprivrede SBK
promjniti strukturu sjetve u korist silažnog kukuruza. Modeli ratarske proizvodnje kojom bi se postizali
indirektni efekti kao što su: supstitucija uvoza, smanjenje uvoznog deficita, angažovanje neobrađenog
zemljišta i dr. Ove proizvodnje se, takođe, mogu organizovati tako da zadovolje profitabilnost, dijelom uz
učešće države u početnim fazama razvoja.
Za sve pomenute nivoe potrebno je obezbijediti institucionalne (stručne službe u poljoprivredi i dr.),
zakonske, organizaciono-tehničke, poticajne i druge uslove. Kod odabira korisnika i dodjele novčanih
sredstava striktno koristiti unprijed utvređene kriterije. Neki od njih su:
- dodjelu podsticajnih sredstava iz raznih finansijskih izvora treba prvenstveno usmjeriti u ona
poljoprivredna gazdinstva koja prihvataju tržišno najprihvatljivije proizvodne modele koji obezbjeđuju
samoodrživu ekonomiju i normalno življenje poljoprivrednim domaćinstvima.
da Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine prilikom odobravanja kredita za investiciona
ulaganja treba pribaviti mišljenje o projektu iza koga će stajati ekspertni timovi stručnih institucija u F
BiH, a ne pojedinaca. Iz predhodnog se može zaključiti, da svi izvedbeni projekti koji ispunjavaju pomenute kriterije iz ovog
Programa razvoja, zavređuju dodjelu različitih podsticajnih sredstava, finansijskih potpora i najpovoljnjih
investicionih sredstava Razvojne banke Bosne i Hercegovine.
237
237
Program razvoja poljoprivrede SBK
238
238
Program razvoja poljoprivrede SBK
PRILOZI
239
239
240
240
Prosječan broj
dana sa
gradom
Prosječan broj
dana sa
mrazom
Prosječne
mjesečne sume
oborina
( 1/ m²)
Minimalne
mjesečne
temperature zraka
(0C)
Maksimalne
mjesečne
temperature zraka
(0C)
Srednje mjesečne
temperature zraka
(0C)
Parametar
0,0
24,3
59,6
-26,4
0,0
22,9
46,3
-18
20,2
0,61
-0,61
17,2
II
I
0,0
17,9
49,2
-20,4
24,8
4,9
III
0,0
6,5
81,3
-7,5
28,4
9,26
IV
0,0
0,1
64,1
-1,4
33
14,8
V
0,1
0,1
71,2
-1
35
18,7
0,2
0
62,5
2,7
38,3
19,56
Mjeseci
VI
VII
PRILOG 1
METEOROLOŠKI PODACI SA STANICE BUGOJNO (1996-2005)
0,0
0
53,7
4,5
38,1
19,31
VIII
0,0
0,1
106,8
-0,4
30,9
13,94
IX
0,0
3,8
73,3
-6
28,2
10,64
X
0,0
11,4
102
-11,8
22
6,42
XI
0,0
21,9
83,3
-19,2
17,4
0,38
XII
9,8242
Sred
God.
38,3
Max
God.
-26,4
Min
god
0,3
109,0
853,4
God.
suma
Program razvoja poljoprivrede SBK
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
1.
2.
3.
R.
br.
7.000
1.200
400
70.000
Kruška
Trešnja
Orah
Malina
4.256
1.827
21.430
1.497
4.100
2.850
8.500
15.000
490
150
50
16
120
20
4
1.900
18.000
Jabuka
Livada u ha
Pašnjaka u ha
Šuma u ha
Neplodno zemljište u ha
Goveda ukupno
Od toga krava muzara
Broj ovaca
Broj ostale stoke
Broj peradi
Broj traktora
Broj traktorsk.priklj.
Broj motokultivatora
Broj priklj. za motokult.
Broj travokosačica
Broj žitnih kombajna
Broj kamiona za transp.
Broj laktofriza
Broj otkupnih magacina
Broj polj. apoteka
Broj košnica pčela
27.000
-
Bugojno
1
361
6.517
554
Šljiva
Rodnih stabala voća
Površina u km²
Oranica u ha
Voćnjak u ha
PODATAK
921
816
9.798
721
3.745
2.515
5.731
1.536
16.700
82
266
120
250
90
5
120
45
3
800
96.000
18.000
21.600
20.000
54.000
140.000
349.600
Busovača
2
157
2.922
579
450
814
3.623
146
90
40
880
140
1.000
28
35
15
15
10
2
20
-
50
10
50
100
700
910
Dobretić
3
66
1.637
41
3.489
2.000
20.519
717
2.100
1.100
7.000
970
8.000
100
300
200
400
2
5
2
1.000
-
2.800
750
3.700
7.500
8.900
-
D. Vakuf
4
315
5.135
500
1.347
2.031
22.700
378
2.800
1.850
7.000
1.200
14.000
112
450
120
360
60
1
3
2
2.000
26.000
4.000
700
9.000
28.000
4.000
45.700
Fojnica
5
308
1.920
146
7.192
3.200
21.547
3.000
2.800
2.450
12.000
3.000
10.000
290
260
310
290
80
7
15
3
4
1.600
11
7.000
4.100
22.000
50.000
115.000
-
4.666
4.807
20.368
1.712
2.975
2.230
4.880
2.948
22.400
68
250
120
400
60
2
329
10
1
1.120
30.000
2.560
1.930
8.120
11.940
29.450
54.450
OPĆINE
G.Vakuf
Jajce
6
7
402
377
4.900
5.841
350
250
1.200
827
7.987
397
1.700
1.140
3.000
3.000
15.000
140
300
100
200
105
8
200
18
50
2
700
80.000
1.000
-
5.000
12.000
28.000
46.000
Kiseljak
8
164
5.498
297
PRILOG 2
A. OSNOVNI STATISTIČKI PODACI PO OPĆINAMA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA
1.258
588
11.060
471
610
530
3.000
955
3.500
36
108
49
123
25
2
300
60.000
700
350
3.600
3.100
15.000
23.050
Kreševo
9
147
1.131
165
1.320
1.484
17.214
705
3.000
1.950
5.000
2.500
24.500
101
200
85
52
3
15
4
900
700.000
889
1.400
600
2.697
5.714
-
N.Travnik
10
242
3.212
-
8.398
6.396
28.364
1.307
5.280
3.130
26.800
3.168
39.000
5
9.040
15.000
4.505
615
20.525
24.200
82.770
134.675
Travnik
11
528
6.340
1.007
852
548
10.080
12
2.350
1.500
2.300
18.480
308
200
120
80
8
6
6
682
18.000
970
-
5.100
5.300
22.580
39.500
Vitez
12
154
2.472
390
35.349
25.338
194.690
11.263
31.550
21.285
86.091
19.417
187.580
1.755
2.429
1.389
2.038
612
54
769
136
56
33
20062
1.095.011
42.874
32.655
104.695
216.837
479.114
693.885
3.221
47.525
4.279
UKUPNO
(1-12)
Program razvoja poljoprivrede SBK
241
241
242
242
9.300
1.168
447
2.900
-
-
5.399
68%
U tome žena
Broj domaćinstava
Broj raseljenih I
izbjeglih lica
Broj povratnika
Broj invalida
Broj
poljoprivrednih
domaćinstava
Broj zaposlenih u
državnom sektoru
Broj zaposlenih
u privrednom
sektoru
Broj nezaposlenih
na birou rada
Učešće st.skup.og
15-64 g.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
16.442
-
-
U tome muškaraca
2.
-
1.336
522
297
182
97
4.037
-
4.529
-
-
17.053
2
1
37.481
Busovača
Bugojno
Boj stanovnika
ukupno
PODATAK
1.
R.
br.
638
266
70
30
15
28
798
153
130
-
-
798
3
Dobretić
-
-
-
-
1.928
-
-
-
3.820
-
-
14.167
4
D. Vakuf
-
2.300
1.500
900
1.260
-
-
2.400
3.600
-
-
13.500
5
Fojnica
65%
3.500
1.400
600
1.300
700
3.600
2.800
4.500
-
-
20.000
6
G.Vakuf
7
Jajce
65%
4.120
1690
872
800
-
24.383
20.000
7.389
-
-
24.383
OPĆINE
66%
2.490
2.500
1.000
2.000
-
7.700
534
6.200
-
-
23.980
8
Kiseljak
B. OSNOVNI STATISTIČKI PODACI PO OPĆINAMA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA
70%
512
-
295
-
504
-
72
1.593
-
-
6.400
9
Kreševo
-
3.813
6.810
3.050
3.476
-
3.500
6.000
7.380
-
-
25.137
10
N.Travnik
-
7.632
10.000
3.000
-
-
1.282
17.666
8.074
-
-
53.621
11
Travnik
65%
4.472
-
5.468
6.218
1.133
7.255
9.621
8.529
-
-
27.293
12
Vitez
67%
35.840
24.492
15.512
20.079
2.909
68.997
60.414
65.044
-
-
263.813
UKUPNO
(1-12)
Program razvoja poljoprivrede SBK
17.
16.
15.
14.
13.
12.
11.
10.
9.
8.
7.
6.
5.
4.
3.
2.
1.
R.
br.
Tržna proizvodnja
povrća-t.
Tržna proizvodnja
voća-t.
Tržna proizvodnja
žitarica-t.
Tržna proizvodnja
mlijeka-l.
Tržna proizvodnja
junećeg mesa-t.
Tržna proizvodnja
ovčijeg mesa ž.m.t.
Tržna proizvodnja
meda-kg.
Mlinovi za brašno
u t/8č.
Pogoni stočne hrane
t/8č.
Klaonice za stoku
t/8č.
Pogoni za preradu
mesa t/8č.
Mljekare ooo l/8č
Prerada voća i povrća
t/8č.
Hladnjače (0°C) u m³
skladištu
Hladnjače (-20°C) u
m³ skladištu
Punionke miner. voda
l/8č.
Smrznuta gotova
jela t/8č
PODATAK
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
2
-
1
-
7.000
13.000
1
448
120
-
63
7.614
-
217
300
Busovača
2
400
2.300
400
210
2.300
Bugojno
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
1.000
12
10
20
6
-
-
Dobretić
3
-
-
-
-
-
-
-
3
1
-
1.000
-
-
-
50
105
4.250
D.Vakuf
4
-
-
70
70
-
-
-
3
-
-
16.000
43
67
1.500
300
300
2.100
Fojnica
5
-
-
-
-
-
-
-
4
-
-
15.000
180
230
2.787
-
850
3.500
OPĆINE
G.Vakuf
6
-
-
-
-
-
-
-
50
3
30
-
90
125
2.000
25
50
100
Jajce
7
C. OSNOVNI STATISTIČKI PODACI PO OPĆINAMA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA
-
240
3
3
-
-
-
6
-
-
-
-
-
1.800
1.100
300
2.200
Kiseljak
8
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
1.200
-
-
1.050
58
118
689
Kreševo
9
-
-
-
-
-
30
0,1
0,2
-
-
6.000
7
36
1.142
370
50
82
N.Travnik
10
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Travnik
11
-
-
-
-
-
-
-
2
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Vitez
12
-
-
240
73
73
30
0,1
70,2
32
31
60.200
900
931
20.213
2.309
2.200
15.521
UKUPNO
(1-12)
Program razvoja poljoprivrede SBK
243
243
244
244
0,17
1,41
Oranice ha/
stanovniku
Polj. zemljište ha/
domaćinstva
3.
4.
0,31
Goveda po 1ha
poljop. zemljišta
% nezaposlenih
7.
8.
15
4,03
Prosjek članova po
domaćinstvu
0,70
6.
Oranica ha/
domaćinstvu
0,35
Polj. zemljište ha/
stanovniku
2.
5.
104
Stanovnika po 1m²
1.
8
0,70
3,77
0,65
1,16
0,17
0,33
109
2
1
PODATAK
Busovača
Bugojno
R.
br.
34
0,03
6,14
12,60
22,63
2,05
3,70
12
3
Dobretić
14
0,19
3,71
1,46
2,91
0,36
0,83
45
4
D.Vakuf
17
0,52
3,75
0,54
1,51
0,14
0,40
44
5
Fojnica
17
0,18
4,45
1,09
3,48
0,25
0,78
50
6
17
0,18
3,30
0,79
2,11
0,24
0,64
65
7
OPĆINE
G. Vakuf
Jajce
10
0,22
3,87
0,89
1,26
0,23
0,33
146
8
Kiseljak
D. OSNOVNI STATISTIČKI PODACI PO OPĆINAMA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA
8
0,20
4,02
0,71
1,97
0,18
0,47
44
9
Kreševo
15
0,48
3,41
0,44
0,82
0,13
0,25
104
10
N.Travnik
14
0,22
6,65
0,79
2,03
0,12
0,41
102
11
Travnik
16
0,65
3,20
0,29
0,50
0,09
0,16
177
12
Vitez
14
0,28
4,06
0,73
1,73
0,18
0,43
82
(1-12)
UKUPNO
Program razvoja poljoprivrede SBK
Program razvoja poljoprivrede SBK
PRILOG 3
KOORDINACIONI ODBOR ZA REALIZACIJU PROGRAMA RAZVOJA
POLJOPRIVREDE
Sa ciljem da se efikasno i racionalno realizuju planirani ciljevi, formira se Koordinacioni odbor u
sljedećem sastavu:
1. Koordinator programa razvoja – predstavnik Vlade SBK-a
2. Zamjenik koordinatora – predstavnik R.E.Z. Zenica
3. Stručni konsultant – predstavnik Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo
Članovi:
1. Član ----------------------------Predstavnik općine Bugojno
2. Član --------------------------- Predstavnik općine Busovača
3. Član --------------------------- Predstavnik općine Dobretić
4. Član --------------------------- Predstavnik općine Donji Vakuf
5. Član --------------------------- Predstavnik općine Fojnica
6. Član --------------------------- Predstavnik općine Gornji Vakuf
7. Član --------------------------- Predstavnik općine Jajce
8. Član --------------------------- Predstavnik općine Kiseljak
9. Član --------------------------- Predstavnik općine Kreševo
10. Član --------------------------- Predstavnik općine N. Travnik
11. Član --------------------------- Predstavnik općine Travnik
12. Član --------------------------- Predstavnik općine Vitez
Obaveze koordinacionog odbora su slijedeće:
• Aktivno angažovanje u dogradnji zakonske regulative, koja olakšava rad poljoprivrednika i
onemogućava nelegalno i štetno djelovanje pojedinaca i drugih organizacija;
• Aktivnosti kod obezbjeđenja najpovoljnijih sredstava od domaćih i inostranih finansijskih
institucija;
• Aktivnosti kod obezbjeđenja različitih potpora i nepovratnih sredstava – općina, kantona,
Federacije BiH i sredstava EU namjenjenih ruralnom razvoju;
• Aktivnosti kod materijalno tehničkog i kadrovskog osposobljavanja asocijacija poljoprivrednika;
• Aktivnosti na dugoročnom definisanju optimalnih ekonomskih odnosa između poljoprivrednih
proizvođača i asocijacija poljoprivrednika, kao i između asocijacija poljoprivrednika i prerađivačkih
organizacija;
Koordinacioni odbor se organizuje po potrebi, a najmanje jedanput u tri mjeseca.
Sjednice koordinacionog odbora organizuje predsjednik, a u njegovom odsustvu zamjenik.
245
245
Program razvoja poljoprivrede SBK
PRILOG 4
PRIMJER ANKETNOG UPITNIKA
Federacija Bosne i Hercegovine
Općina _________________
ANKETNI UPITNIK br.__________
1.Osnovni podaci:
Ime i prezime:__________________; naselje ________________rođen/a_____________god. Broj članova _______; muških _________; ženskih _________; radno sposobnih____________;
zemljišta __________ dunuma; oranica ___________dunuma; voćnjak ___________________dunuma;
pašnjak + livada ____________________ dunuma.
2. Rodna stabla i voća u komadima:
Šljiva ________ kom; Jabuka _______ kom; Kruška ________ kom; Trešnja ________ kom;
Orah __________ kom; Jagoda _______ kom; Malina _________ kom; Kupina ______ kom;
Ostalo voće _____________________________________________
3. Stočni fond:
Goveda _______; Muzne krave _______; Ovce _______; Ostala stoka ___________ kom.;
4. Poljoprivredna mehanizacija:
Traktor ____________ks.; Motokultivator ________________ks; Priključci ____________;
Travokosačica _______________; Ostala mehanizacija _____________________________;
Plastenika __________________ m2;
5. Postojeća proizvodnja za tržište u kg:
Krompir _________kg.; Luk __________kg.; Paradajz _________ kg.; Paprika _______ kg.;
Ostalo voće __________________________ kg.; Žitarice _________________________ kg.;
Šljiva _________kg.; Jabuka ________ kg.; Trešnja __________ kg.;Jagoda _________ kg.;
Malina __________ kg.; Kupina ___________ kg.; Ostalo voće ____________________ kg.;
Zatvoreni prostori ________________ kg.; Certifikovana organska proizvodnja ___________ kg.;
6. Želje-mogućnosti nove proizvodnje u ha:
Šljiva ______ ha.; Jabuka _______ ha.; Malina ______ ha.; Kupina ______ ha.; Kruška ________ ha.;
Višnja ________ ha.; Jagoda _________ ha.; Ostalo voće ___________ha.; Krompir ______ha.;
Luk __________ ha.; Paprika _________ ha.; Kornišon (krastavac) _______________ ha.;
Ostalo povrće _______________________ ha.; organske proizvodnje __________ dunuma;
Vodosnabdjevanje DA-NE _________________.
7. Želi nabaviti:
Motokultivator _________________ ks.; Prskalica ______________ ks.; Plastenik ___________ m2 Košnica pčela ______________ kom.; Uređaj za mužu ____________; Muzne krave ___________
kom;
Rasne ovce ___________ kom.; Travokosačica ________________; Ostalo _______________;
NAPOMENA: Temeljni cilj ankete je mogućnost korištenja povoljnih finansijskih sredstava i stvaranja
uslova za samozapošljavanje u poljoprivredi i na ovlastima imanju. Istovremeno, podaci trebaju poslužiti
za planiranje podizanja prerađivačkih kapaciteta.
Datum: ________________________ 246
246
Anketu proveo: ______________________________
Pored dimenzije objekta dat je popis neophodne opreme i uređaja za ovakav jedan centar.
Dimenzije objekta:
Oprema i uređaji:
24 x 12 x 3,20 m = 288 m2 1. Vaga automatska
6. Izbijačica košpica Nastrešica 12 x 4 m = 48 m2 2. Uređaj za pranje
7. Vaga za mala pakovanja
+ Visoko potkrovlje (1,40 m) za 3. Rezalica za voće
8. Ručni refraktometar
skladištenje ambalaže i osušenih
4. Sušara 2000 kg/dan 9. Hidraulični ručni viljuškar
proizvoda 5. Balir presa 10. Laktofriz za mlijeko
PRILOG 4
POLJOPRIVREDNI CENTAR
11. Biro oprema – Računar, tel/fax,+
kopir aparat, namještaj
Program razvoja poljoprivrede SBK
247
247
Program razvoja poljoprivrede SBK
PRILOG 5
PROGRAM STRUČNE OBUKE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA I STRUČNJAKA
U cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje na području općina Srednjebosanskog kantona,
predhodnica svemu i permanentna aktivnost je edukacija proizvođača i stručnih radnika koji bi bili
angažirani na otpočinjanju i razvoju organske poljoprivredne proizvodnje.
1. ORGANSKA POLJOPRIVREDA – prednosti i mogućnosti
2. KAKO OTPOČETI ORGANSKU PROIZVODNJU – odabir lokaliteta/farmi
3. STANDARDI ORGANSKE PROIZVODNJE – lokalni i međunarodni
4. PROCES CERTIFICIRANJA (biljna proizvodnja, stočarska proizvodnja, pčelarstvo, sakupljanje
ljekovitog bilja i šumskih plodova)
5. ĐUBRIVA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI (vrste, načini primjene, načini pripremanja,
kontrola plodnosti tla)
6. SISTEM ODRŽAVANJA PLODNOSTI TLA I PRIRODNOG BIODIVERZITETA (obrada tla,
smjena usjeva, izbor usjeva)
7. SISTEM SUZBIJANJA BOLESTI (preventivne mjere, biljni preparati, dozvoljeni biološki
preparati)
8. SISTEM SUZBIJANJA BILJNIH ŠTETOČINA I KOROVA (preventivne mjere, biljni preparati,
dozvoljeni biološki preparati..)
9. SISTEM ODRŽAVANJA IDENTITETA PROIZVODA (od sjetve do skladištenja, transporta do
prodaje)
10. PRERADA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI (dozvoljene tehnike i imputi, pakovanje)
248
248
Program razvoja poljoprivrede SBK
PRILOG 6
A. PRIMJER UGOVORA IZMEĐU POLJOPRIVREDNE ZADRUGE I
POLJOPRIVREDNOG PROIZVOĐAČA
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ____________________
iz __________________________
UGOVOR br. ______
Zaključen dana_______________________20_______godine između poljoprivredne zadruge
_____________iz_________________i poljoprivrednog proizvođača__________________ iz _______
________________________.
(mjesto i općina)
Predmet ugovora: Dugoročna saradnja u proizvodnji i isporuci voća. Ovim ugovorom regulišu se prava i
obaveze ugovornih strana koje su se sporazumjele o sljedećim obavezama.
I
Obaveze poljoprivredne zadruge________________________________________________
_________________________.
iz
1. da proizvođaču blagovremeno obezbjedi kredit za podizanje zasada voća (jagoda, malina,
kupina, borovnica, jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja i kajsija) na površini od _______
dunuma;
2. da preuzme-otkupi sve proizvode koji su predmet ovog ugovora na otkupnim mjestima koje odredi
stručna služba poljoprivredne zadruge;
3. da preko svoje stručne službe daje stručna uputstva i savjete za sadnju, njegu, berbu, klasiranje,
pakovanje u ambalažu, čuvanje ubranih plodova do momenta predaje i transporta prerađivačukupcu;
4. da prizvođaču obezbjedi potrebnu ambalažu za sve ugovorene količine voća;
5. da preko svoje stručne službe prati svaki zasad, odredi vrijeme početka berbe i organizacije
preuzimanja-otkup proizvedenih količina voća;
6. da proizvođačima odredi otkupnu cijenu koja neće biti niža od prosječne tržne cijene;
7. cijene se odnose na kvalitet utvrđen pravilnikom o kvalitetu koji će biti dostavljen proizvođaču
(izvod iz pravilnika) prije početka berbe;
8. da obezbjedi uputstvo i nadzor o provođenju higijensko-tehničkih mjera prilikom berbe, pakovanja
i čuvanja plodova;
9. da izvrši plaćanje preuzetih plodova u dva navrata i to:
10. prvo plaćanje 15 (petnaest) dana nakon početka berba za preuzete količine,
11. ostatak isplate je na kraju berbe u roku od 10 (deset) dana po sravnjenju predatih količina
plodova.
12. da obezbijedi kredit za nabavku sadnog materijala i repromaterijala ako za to ispunjava uslove,
13. kako je navedeno u tabeli br. 1.
249
249
Program razvoja poljoprivrede SBK
Tabela 1.
Red.
broj
1
Sadnice jagode
Jedinica
mjera
kom.
2
Sadnice maline
kom.
3
Sadnice kupine
kom.
4
Sadnice borovnice
kom.
5
Sadnice šljive
kom.
6
Sadnice jabuke
kom.
7
Sadnice kruške
kom.
8
Sadnice trešnje
kom.
9
Sadnice višnje
kom.
10
Sadnice kajsije
kom.
11
NPK
kg
12
KAN
kg
13
Zaštitna sredstva
kg
14
Pocinčana žica
kg
15
Leđna prskalica
kg
16
PVC folija
kg
17
Sistem za navodnjavanje
Sadnice i repromaterijali
Količina
Cijena u KM
Iznos u KM
kompl.
UKUPNO ZADUŽENJE:
Napomena: Otplata kredita vršit će se godišnje isporukama ugovorenog voća.
II
Obaveze proizvođača:
1. da na vrijeme pripremi parcele zemljišta, preuzme i zasadi sadni materijal, a prema uputstvu
stručne službe zadruge _______________ na površini od ________ dunuma;
2. da u toku proizvodnog ciklusa primjenjuje odgovarajuće agrotehničke mjere u zasadu, a prema
uputstvu stručne službe;
3. da proizvede i preda zadrugi _____________ sve proizvedene količine voća koje ne mogu biti po
godinama manje od:
• jagoda
1.200 kg/dunuma
• malina 1.200 kg/dunuma
• kupina
1.500 kg/dunuma
• borovnica 1.500 kg/dunuma
• Drvenasto voća u zavisnosti od sistema sadnje;
4. da se pri berbi pridržava određenih kriterija o kvalitetu plodova i higijensko-tehničkih mjera prema
uputstvu stručne službe zadruge __________________.
5. proizvođač se obavezuje da će predati zadrugi __________________ sve proizvedene količine
plodova koji su predmet ovog ugovora u periodu od: za jagodu 3 (tri) godine; za malinu, kupinu i
borovnicu 14 (četrnaest) godina, a za drvenasto voće 18 (osamnaest) godina.
6. da poslije zavešene berbe-otkupa izvrši sravnjavanje i povrat očišćene ambalaže zadrugi
________________________.
7. proizvođač je dužan izvršiti osiguranje rada od elementarnih nepogoda svake godine, kako bi
mogao naplatiti eventualnu štetu; u protivnom sam snosi rizik.
250
250
Program razvoja poljoprivrede SBK
8. da izvrši pedološku analizu zemljišta (parcele na kojima se podižu zasadi) na sadržaj humusa,
NPK i pH vrijednosti.
9. Ukupno zaduženje na osnovu kojeg će se vršiti otplata kredita predajom plodova voća dato je u
tabeli br.2.
Tabela 2.
Red.
broj
1
GODINA
GODIŠNJA
OTPLATA
GODIŠNJA
KAMATA
UKUPAN GODIŠNJI
DUG
2
3
4
5
6
7
UKUPNO (KM):
III
Zajedničke odredbe:
1. Godišnja kamata na uložena sredstva je _______________ %;
2. Kredit se vraća u ratama navedenim u tabeli 2. ovog ugovora;
3. Ugovor je zaključen na: 3 (tri) godine za jagodu, 14 (četrnaest) godinu za malinu, kupinu i
borovnicu i 18 (godina) za drvenasto voće;
4. Ako korisnik kredita po ovom ugovoru samovoljno i bez razloga raskine ugovor ili ne isporuči
ugovorene količine plodova, dužan je izmiriti obaveze u roku od 60 dana po osnovu duga iz
Tabele 2.;
5. Proizvođač garantuje otplatu kredita putem zaključivanja posebnog ugovora sa zadrugom „Kaćuni“
koji je sastavni dio ovog ugovora;
6. Ugovor stupa na snagu kada ga potpišu ugovorne strane i isključiv je uslov za podizanje zasada
voća. Proizvođaču se ne mogu isporučiti sadnice i drugi repromaterijali prije potpisivanja ugovora
o dugoročnoj saradnji u proizvodnji voća;
7. Eventualni sporovi iz ovog ugovora rješavat će se sporazumno, a u slučaju nepostizanja sporazuma
nadležan je sud u mjestu tužitelja;
8. Ovaj ugovor je zaključen u 4 (četiri) istovjetna primjerka, od kojih jedan zadržava proizvođač, a
tri primjerka zadruga „Kaćuni“.
U ______________ dana ____________ 20___ godine
Poljoprivredni proizvođač: Poljoprivredna zadruga
_____________________ ______________________
L.k.br.____________izdata u __________ L.k.br._____________izdata u _________
251
251
Program razvoja poljoprivrede SBK
B. PRIMJER UGOVORA IZMEĐU PRERAĐIVAČKOG KAPACITETA I
POLJOPRIVREDNE ZADRUGE
Prerađivačko rashladni kapacitet iz
________________________________
U G O V O R br._____
Zaključen
dana________20____godine
između
prerađivačko
rashladnog
kapaciteta
______________________iz ____________koji zastupa direktor__________________i poljoprivredne
zadruge_______________________iz______________koju zastupa direktor ___________________.
Predmet ugovora: Dugoročna poslovna saradnja u proizvodnji i isporuci voća za potrebe prerađivačkih
kapaciteta _______________________ iz ________________ .
Ovim ugovorom regulišu se međusobne obaveze i prava ugovornih strana koje su se sporazumjele u
slijedećim obavezama.
I
Obaveze prerađivača:
1. da poljoprivrednoj zadruzi blagovremeno obezbijedi sve ugovorene količine kvalitetnih sadnica
voća (jagoda, malina, kupina, borovnica, šljiva, jabuka, kajsija, kruška, trešnja, višnja i kajsija);
2. da blagovremeno obezbijedi poljoprivrednoj zadrugi odgovarajuće kredite za poljoprivrednike koji
podižu zasade voća;
3. da preuzme-otkupi sve proizvode koji su predmet ovog ugovora na mjestima-lokalitetima koje
zajednički dogovore godišnjim operativnim planom;
4. da za svaku godinu blagovremeno obezbijedi kriterije kvaliteta za vrste voća i da preko svoje
sirovinske službe daje stručna upustva i savjete za sadnju, njegu, zaštitu, berbu, klasiranje, pakovanje
u ambalažu, čuvanje ubranih plodova do momenta predaje i transporta ubranih plodova;
5. da obezbijedi potrebnu ambalažu za sve ugovorene količine voća;
6. da blagovremeno sa zadrugom odredi otkupne cijene za prerađivače, koje neće biti manje od
prosječne tržišne cjene za sve voćne vrste i kategorije kvalteta;
7. da izvrši blagovremeno plaćanje za sve preuzete plodove;
8. da obezbijedi početkom svake godine kreditna sredstva za finansiranje materijalnih troškova
proizvodnje;
9. otplata kredita vršit će se godišnje isporukom plodova voća koji su predmet ovog ugovora.
252
252
Program razvoja poljoprivrede SBK
II
Obaveze zadruge
Da izradi kvalitetan program razvoja zadruge za period 2009 do 2015-e godine. Program razvoja treba
da sadrži između ostalog:
1. projekciju rasta broja zadrugara i kooperanata po godinama za planski period;
2. strukturu i obim proizvodnje voća po vrstama, hektarima i tonama za svaku godinu planskog
perioda;
3. da vlastita progamiranja razvoja budu po obimu i strukturi u prvom redu usklađena sa programom
razvoja prerađivača _________________;
4. da isto tako sa zadrugama i kooperantima sklopi dugoročne ugovore o proizvodnji sa obostrano
utvrđenim obavezama i pravima;
5. da kod organizovanja proizvodnje primjenjuje u svim fazama kriterije i standarde koji važe na
području zemalja Evropske unije;
6. da se pri berbi i isporuci pridržava određenih kriterija o kvaliteti plodova i higijensko-tehničkih
mjera prema upustvu sirovinske službe „Zdravlja“ d.o.o.;
7. da u ugovornom roku sve proizvedene količine voća u ugovornoj proizvodnji sa zadrugama i
kooperantima predaje isključivo prerađivaču.
UGOVORNI ROKOVI ZA POJEDINAČNE VRSTE IZNOSE:
Vrsta voća
Za jagodu Za malinu, kupinu i borovnicu
Za jabuku, šljivu, krušku, trešnju, Višnju i kajsiju ugovorni rok
-godina 3
14
18
Tabela 1. Projekcija razvoja broja zadrugara kooperanata i proizvodnje voća u ha i tonama po
godinama.
Red.
broj
1
2009
2010
2011
GODINE
2012
2013
2014
2015
Ukupno
Broj kooperanata
2
Površina (ha)
3
Jagoda (tona)
4
Malina (tona)
5
Kupina (tona)
6
Borovnica (tona)
7
Jabuka (tona)
8
Šljiva (tona)
9
Kruška (tona)
10
Trešnja (tona)
11
Višnja (tona)
12
Kajsija (tona)
UKUPNO (3-12):
253
253
Program razvoja poljoprivrede SBK
III
Zajedničke odredbe:
1. godišnje kamate na odobrena sredstva zadruzi ne mogu biti veće od bankarske kamate za iste
namjene;
2. vraćanje kredita ne može biti nepovoljnije od bankarskih uslova za iste namjene;
3. ugovor se zaključuje za proizvodnju jagode na period od 3 (tri) godine, za proizvodnju maline,
kupine i ribizle na period od 14 (četrnaest) godina, a za proizvodnju šljive, jabuke, kruške, trešnje,
višnje i kajsije na period od 18 (osamnaest) godina;
4. ugovor stupa na snagu kada ga potpišu ugovorne strane;
5. eventualni sporovi iz ovog ugovora rješavat će se sporazumno, a u slučaju nepostizanja sporazuma
nadležan je sud u mjestu tužitelja;
6. Ovaj ugovor je zaključen u 4 (četiri) istovjetna primjerka, po dva za svaku stranu.
U ________________ dana, ___________20___ godine
Poljoprivredna zadruga Prerađivač
___________________ ______________________
Direktor Direktor
___________________ ______________________
254
254
Program razvoja poljoprivrede SBK
PRILOG 8
KARTA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA
255
255

Godišnji izvještaj o radu UO za 2013 godinu.

„ŠTAFETA" U RUKAMA MINISTRA POLJOPRIVREDE Bezglavo

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

I _ Uvod u debatu II _ Prvi krug debate

Nedžad Koldžo

(s)poticaji u poljoprivredi bosne i hercegovine

JABLANICA Razvoj turističkog itinerera u prekograničnoj oblasti

Glas Budinščine

Programske aktivnosti načelnika za 2013. godinu