Predškolski odgoj Djeca i mobiteli Str. 6 Uoči II. kruga odabira udžbenika u osnovnim školama Učitelji su se izjasnili Str. 5 Broj 15 (2755) • Godina LXI. Zagreb, 13. travnja 2010. TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Projektna nastava www.skolskenovine.hr Za učinkovito korištenje slobodnog vremena Str. 9 ISSN 0037 - 6531 UDK 37 (05)’’530.1’’ tema broja: ŠKOLSKE KNJIŽNICE Istinsko srce odgojno-obrazovnog procesa Orijentacija na istraživačku i problemsku nastavu, na timsko suradničko učenje, na veću samostalnost učenika u stjecanju znanja te na transformaciju učenika od objekta u subjekt odgojno-obrazovnog procesa, sve to daje školskoj knjižnici ulogu temeljnog čimbenika osuvremenjivanja odgojno-obrazovnog procesa. Ona je informacijsko, medijsko, kulturno i komunikacijsko središte škole, na usluzi je svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i osigurava stručnu potporu za potrebe redovite nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti Str. 15-18 U ovom broju za Školske novine pišu i govore U ovom broju za Školske novine pišu i govore Vojislav Kranželić, Mirjana Tomašević Dančević, dr. Dragutin Rosandić, Vinko Bajrović, Ankica Benček, Slavko Ćavar, Dijana Machala, Mira Zovko, Veronika Čelić-Tica, dr. Ivanka Stričević, Sanja Režek, Olivera Marinković, Azra Rađenović 2 broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. www.skolskenovine.hr IZ SADRŽAJA UVODNIK piše Marijan Šimeg [email protected] Od Nijemog krika do Pobačaja P Zagreb - Prva smotra janjevačke riječi SAČUVAJMO DIJALEKT OD ZABORAVA! Str. 7 Njemačka POUČAVANJE ZA ZANIMANJA BUDUĆNOSTI Str. 14 Državna matura NEJEDNAKOST NA STARTU Str. 10 Stubički obrti kroz povijest u Etnografskom muzeju u Zagrebu STARA UMIJEĆA SPASITI OD ZABORAVA Str. 12 150 godina Osnovne škole Odra ČISTA PETICA: ODLIČNI REZULTATI UNATOČ LOŠIM UVJETIMA Str. 20-21 rije punih šest godina, taman kad je danas već posve zaboravljeni bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac počeo stolovati na Trgu burze, veliku buru podigla je projekcija šokantnog filma o pobačaju pod nazivom Nijemi krik, koji je na satu vjeronauka prikazan učenicima trećeg razreda jedne zagrebačke gimnazije. Zgroženi stravičnim scenama abortusa praćenim neprimjerenim komentarom i stručnim objašnjenjima stanovitog liječnika koji gledatelje uvodi u tajne medicinskih zahvata u tom američkom uratku tada starom dvadesetak godina, učenici su alarmirali svoje roditelje, a ovi, pak, novinare i rečenome ministru nije preostalo ništa drugo nego da s nekolicinom odabranih novinara pogleda sporni film. I sam je bio zgranut i iznenađen te je spomenuo da je i taj film dokaz da je neohodna revizija programa svih nastavnih predmeta, pa tako i vjeronauka. Godinu dana nakon toga nemilog događaja koji je ubrzo pao u zaborav, najavio je ministar i hitno donošenje programa zdravstvenog, odnosno spolnog odgoja, koji, nažalost, zbog previše politiziranja i podilaženja brojnim interesnim grupama u državi nije ni do danas donesen. B udući da su vjeroučitelji valjda jedini ovlašteni, osposobljeni i stručni za spolnu edukaciju mladeži, pojavio se ovih dana u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi uradak vrlo sličan spomenutom Nijemom kriku. I ne samo pojavio - film pod naslovom Pobačaj - ženina odluka na satu vjeronauka odgledali su učenici drugih i trećih razreda te ostali šokirani scenama iz filma u kojima se eksplicitno i tendenciozno prikazuju metode pobačaja koje liječnici ne prakticiraju već barem četvrt stoljeća. Film je, kažu provjereni izvori, snimljen 1973. godine i govori o srednjoškolki koja je zatrudnila i koju majka odvodi kod ginekologa koji joj zorno pokazuje različite metode abortusa, ovisno o razvojnom stadiju fetusa, te slike abortirane djece. Uz šokantne prizore, koriste se i brutalni izrazi kao što su ”trganje djeteta komad po komad; ubojstvo djeteta; pretvaranje djeteta u masu krvi, tkiva i mesa”. I opet su reagirali ljuti i ogorčeni roditelji čija su djeca uznemirena prilično neprimjerenim sadržajem i metodama poučavanja o ljudskoj seksualnosti. P itanje je odakle film u školama, i to na nastavi vjeronauka. U programu nastave katoličkog vjeronauka za srednje škole, odobrenom još 2002. godine, predviđeno je da se oba spomenuta sporna filma o abortusu prikazuju u trećem razredu srednje škole u sklopu nastavne cjeline kojoj je naslov Čovjek i njegovo dostojanstvo, ali se od lani ne preporučuju pa je sve ostavljeno na dušu vjeroučiteljima. I onda se, valjda, želeći na primjeren način progovoriti o temama kao što su ubojstvo, pobačaj, eutanazija i samoubojstvo svako malo neki vjeroučitelj zanese izabirući baš najbrutalniji primjer za edukaciju srednjoškolaca o ljudskom dostojanstvu. P reviše je pitanja koja proizlaze iz svega ovoga, a da bi mogla stati u jedan novinski uvodnik. Ponajprije pitanje zašto prosvjetna vlast, bez obzira na stranačku pripadnost, još uporno izbjegava donijeti moderan i kvalitetan program zdravstvenog odgoja i obrazovanja naše djece? Zar je uistinu manje opasno da naša mladež živi u potpunom neznanju i atmosferi stalnog zastrašivanja lomačama, paklenim ognjicama, anatemama i najbrutalnijim medicinskim postupcima (koji su odavno protjerani iz medicinske prakse suvremene zapadne civilizacije) u slučaju da im se dogodi nešto strašno poput neželjene trudnoće? Ili je puno opasnije da ih oboružamo znanstveno utvrđenim činjenicama, da razgovaramo s njima o svakom aspektu ljudskog života, da ih upozorimo na neželjene posljedice i osnažimo ih kako bi bili odgovorni prema samima sebi, kako ne bi pokleknuli pred brojnim izazovima koji ih svakodnevno vabe? R eagirali su na takvu praksu liječnici, psiholozi i pedagozi, ističući da je upravo ovo školski primjer kako ne bi trebalo raditi i kako bi spolnu edukaciju mladih trebali izvoditi za to psihološki, pedagoški i medicinski osposobljeni stručnjaci. I to nikako ne treba tumačiti kao napad na Crkvu, jer identičnu reakciju roditelja, učenika i stručne javnosti izazvao bi bilo koji učitelj koji bi kao dopunu za svoje predavanje o životu i dostojanstvu upotrijebio neki od spomenutih filmova. GOVOR STATISTIKE Rani odgoj i obrazovanje početkom 2009./10. g. NAKLADNIK Školske novine d.o.o., Hebrangova 40 10000 Zagreb DIREKTOR Ivan Vavra ([email protected]) GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Marijan Šimeg ([email protected]) UREDNIŠTVO ([email protected]) Marijan Šimeg, Ivan Rodić ([email protected]) Vjekoslav Welle ([email protected]) i Branko Nađ ([email protected]) GRAFIČKI UREDNIK Nenad Pejušković Tajništvo redakcije ([email protected]) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712 Računovodstvo, PRETPLATA ([email protected]) i OGLAŠAVANJE ([email protected]) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712 ŽIRO RAČUN 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna banka DEVIZNI RAČUN IBAN HR6723600001101381687 (2100055635) TISKARA Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, Zagreb CIJENA Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KN Cijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 € Cijena oglašavanja (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN Izvor: Priopćenje, 8.1.8. (XLVII.) / Državni zavod za statistiku RH PODCRTANO Čak i kada kreatori promjena idu na ruku školama, ispadaju „bad guyevi“. Ako ne mijenjaju, nije dobro. Ako mijenjaju, opet nije dobro. Što je dobro? Mirela Lilek, novinarka Vjesnika Vjesnik, 8. travnja 2010. Mislim da je apsolutna dobit provedbe mature u nečemu što se zove vrednovanje kvalitete obrazovnog sustava. Sada prvi put imamo uvid u kvalitetu obrazovanja po pojedinim školama i regijama. […] Malu maturu, u odnosu na veliku, tehnički nije problem izvesti. Informatički softver i iskustva postoje. Možda je već iduće školske godine moguće njeno uvođenje. Dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Večernji list / Obzor, 10. travnja 2010. aktualno broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 3 www.skolskenovine.hr DRÆAVNA MATURA O negativnim posljedicama vanjskog vrednovanja Mora li se nastava prilagoditi državnoj maturi Ovako tempirani ispiti dobrano utječu na realizaciju nastavnih programa, učeničko izostajanje s nastave, a izazivaju i probleme s ocjenjivanjem pa se sve to ne može samo tako zanemariti. Logična posljednica je da se donese i novi kalendar državne mature koja bi se već iduće godine trebala provesti u drugoj polovici svibnja i u lipnju, dakle nakon završetka nastavne godine N epunih mjesec i pol dana prije završetka nastavne godine za učenike završnih razreda srednjih škola, može se zaključiti da je nedovoljno kvalitetno osmišljen projekt državne mature donio dosta štete školskom sustavu. I dok se o pojedinim aspektima ovog projekta govorilo tijekom cijele ove školske godine, a o nekima i ranije, u Sindikatu zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod smatraju da je sada pravi trenutak da se prosvjetne vlasti i sveukupna javnost upozna s negativnim posljedicama održavanja dijela ispita državne mature za vrijeme trajanja nastavne godine, na koje upozoravaju ne samo iz Preporoda nego i iz mnogih srednjih škola. Kako su se prosvjetne vlasti oglušile na pravodobne zahtjeve, upućene s raznih strana, da učenici ispitima državne mature pristupe tek nakon završetka nastavne godine, već sada se može ustvrditi kako se završetak školovanja više desetaka tisuća srednjoškolaca odvija u neregularnim uvjetima - istaknuo je na prošlotjednoj konferenciji za tisak Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod. Realizacija nastavnih programa Prema njegovim riječima potpuna realizacija nastavnih programa, osobito za pojedine predmete u općoj gimnaziji i do sada je bila više iznimka nego pravilo. Naime, prosvjetne vlasti već puna dva desetljeća ignoriraju zahtjeve nastavnika pojedinih predmeta, primjerice hrvatskog jezika, da se poveća satnica ili smanji opseg sadržaja. Zbog ispita državne mature provedenih redovito na štetu nastave spomenuti je problem eskalirao, a problem se pokušava umanjiti na način da se od nastavnika traži da upisuju kao održane nastavne sate, a time i odrađe- ne nastavne jedinice, one sate koji nisu održani zbog organizacije rada primjerene polaganju ispita izbornih predmeta ili pisanju eseja. Stoga će ”papirnate realizacije” zahvaljujući državnoj maturi bit će više no ikada. Ne šalje li se ovako poruka učenicima kako završno gradivo ionako neće biti provjeravano - pita se Stipić. Drugi je problem vezan za polaganje državne mature porast izostanaka s nastave. Zbog državne mature ne samo da se dramatično povećao broj sati pojedinačnog izostajanja s nastave, nego su u danima prije pisanja eseja u mnogim školama s nastave izostajali cijeli razredni odjeli i to zbog pripremanja za ispite državne mature. U praznim učionicama nikakva nastava nije moguća, a više je nego dvojbena svrhovitost nastave u razrednim odjelima s polovičnim brojem učenika. Stipić je istaknuo još jedan ozbiljan problem koji zaokuplja nastavnike učenika završnih razreda, a to je manjak ocjena. ”Površno pristupajući ovom problemu moglo bi se pomisliti kako razlog ovom problemu treba tražiti u izostancima s nastave. Značajnim dijelom da, no svi koji radimo s maturantima svakodnevno svjedočimo pojavi da nastavničkim pokušajima provjeravanja učeničkog znanja sve redovitije prethode razni primjeri učeničkog ispričavanja. Usmenim i pisanim provjerama znanja redovito prethode pokušaji odgode ispitivanja. ‘Možete me danas ne pitati, jer se pripremam za informatiku!’, ‘Spremao sam koncept eseja pa ako me možete preskočiti za ispitivanje!’... Nema nastavnika koji radi s maturantima da mu sat ne započinje ovakvim i sličnim zamolbama. Budući da se Pravilnik o ocjenjivanju nije promijenio, a ocjena nikad nije bilo manje, ovaj bi problem, napose u slučajevima učeničkih pritužbi na ocjene, mogao negativno obilježiti završetak ove nastavne godine” predviđa Stipić. Novi kalendar do kraja travnja Svih ovih problema ne bi bilo da se polaganje ispita državne mature smjestilo u kalendar nakon završetka nastavne godine. Stoga sindikat Preporod također traži od ministra da od iduće godine ispiti državne mature budu izmješteni iz nastavne godine. Neka se državna matura prilagodi nastavi, a ne da se cjelokupan odgojno-obrazovni proces prilagođava državnoj maturi. Ove primjedbe i sugestije očito su pale na plodno tlo jer je gotovo istodobno njihovu obznanjivanju reagiralo resorno ministarstvo i objavilo da će se kalendar državne mature već iduće godine drastično promijeniti te će se sve ispite ”stisnuti” u drugu polovicu svibnja i u lipanj, a iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja najavljuju da će već do kraja ovog mjeseca predložiti novi kalendar državne mature prilagođen upravo spomenutom zahtjevu da se sve odradi u svibnju i lipnju. Činjenica jest da se u relativno kratkom roku treba organizirati pisanje čak pedeset ispita pa bi se ispiti održavali svakoga dana, ali je također činjenica da učenici polažu samo tri obvezna predmeta i izborne prema vlastitoj želji i interesima, tako da to ne bi trebalo predstavljati prevelik problem za učenike. Konačno, i u tako predloženom rasporedu pisanja ispita, svi će rezultati biti poznati već početkom srpnja i moći će biti dostavljeni i poznati sveučilištima kako bi se i upisi na fakultete mogli obaviti u predviđenom ljetnom roku bez ikakvog pomicanja ili odlaganja. R.I. AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE - Jačanje vlastitih kapaciteta Izazovi stručnog usavršanja Nakon godinu dana provođenja, projekt jačanja kapaciteta Agencije za odgoj i obrazovanje “Suvremeni pristup stručnom usavršavanju” okončan je minulog ponedjeljka u Zagrebu svečanom završnom konferencijom i izdavanjem zbornika radova dvadeset viših savjetnika Agencije koji su u projektu aktivno sudjelovali. Sanja Milović, viša savjetnica pri Agenciji i voditeljica projekta kazala je kako stručno usavršavanje nastavnika nije samo sebi svrha, već je cilj da svaki polaznik, nastavnik ili odgojitelj sudjelovanjem na skupovima unaprijedi svoj rad u nastavi, vrtiću, bilo kojoj drugoj instituciji. - Nije moguće da loš nastavnik ima dobre učenike i dobre rezultate. Moguće je samo da dobar nastavnik ima dobre učenike i dobre rezultate. A ovim smo se projektom izravno bavili i istraživali kako nastava može biti bolja, ne bi li rezultati bili bolji, jer su djeca naša budućnost! Projekt se provodio u suradnji s Robom Bolithom, akademskim direktorom Instituta za jezično obrazovanje u Norwichu, britanskim stručnjakom koji je radio u tridesetak zemalja diljem svijeta. Kroz četiri modula odnosno tematska skupa i zadatke između njih dvadeset viših savjetnika Agencije usavršavalo je svoja znanja i sposobnosti da i sami budu treneri. Svaki od sudionika napisao je i stručni tekst te dao svoj doprinos objavljivanju zborniku radova, koji će biti Sanja Milović, viša savjetnica i dostavljen svim voditeljica projekta školama i vrtićima u Hrvatskoj. - Cilj projekta je bio osnažiti savjetnike u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama, a u Hrvatskoj se malo piše o tim novim spoznajama i zbog toga smo koristili englesku literaturu i znanje. Savjetnici su najvećim brojem došli iz Zagreba, ali i iz Rijeke, Osijeka i Splita, kako bi se istovremeno usavršavanje proširilo po cijeloj zemlji. Strukovno gledajući, savjetnici su ponikli iz 16 različitih predmeta, što je pridonijelo razbijanju nekih ustaljenih postulata koji vrijede za odreene školske predmete, objasnila je Milović. Obraivane su teme od načela učinkovitosti stručnog usavrπavanja, do toga što znači biti trener odnosno voditelj stručnog usavršavanja, koje su metode presudne, koja su razdoblja u profesionalnom životu učitelja/nastavnika, kako ih motivirati za stručno usavršavanje i profesionalni razvoj, te kako savjetnici moraju pratiti izvoenje nastave u svrhu poticaja profesionalnog razvoja nastavnika. Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje kazao je da brojke o prošlogodišnjim stručnim aktivnostima govore kako postoji niz mogućnosti za usavršavanje, ako postoji želja, motiv i volja: - Prošle godine gotovo 950 stručnih skupova, sa preko 56 tisuća sudionika, te 4000 stručnih skupova na razini voditelja županijskih stručnih vijeća. Sve te brojke govore da je u javnosti stvorena kriva slika o nepostojanju i pomanjkanju mogučnosti stručnog usavršavanja. Te mogućnosti postoje i itekako su brojne. Želim da se u tome usavršanju naprave kvalitativni pomaci, za nastavnike i odgojitelje, i naravno, za krajnje korisnike - učenike. Koliko će to usavršavanje biti kvalitetno, inovativno, osuvremenjeno na znanstvenoj osnovi, to ovisi o našim savjetnicima koji osmišljavaju programe stručnih skupova, ali i učitelja koji to prezentiaju kroz svoj redoviti rad u školama, zaključio je Filipović. Po završetku predstavljanja zbornika upriličen je okrugli stol s temom “Izazovi stručnog usavršavanja i profesionalnog razvoja nastavnika u kontekstu pristupanja EU”, o čemu ćemo detaljnije izvjestiti u sljedećem broju Školskih novina. B. Nađ 4 www.skolskenovine.hr aktualno TEHNIČKA KULTURA broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. Kako izaći iz recesije? Ulaganje u inovacije Piše: dipl.ing. Mladen Marušić voditelj mladih inovatora Strojarsko tehničke škole Fausta Vrančića, Zagreb P rije nekoliko godina Hrvatsku je posjetio izraelski premijer. Na pitanje novinara kako vidi budućnost Hrvatske odgovorio je: “Hrvatska će biti toliko uspješna koliko ima uspješnih inovacija”. Država Izrael nastala je, znamo, na komadu pustinjskog tla. Cijeli svoj razvoj zasnivala je na ulaganju u ljudski faktor, njihovu kreativnost i inventivnost. Prošle godine natjecao sam se sa svojim mladim inovatorima u Kuala Lumpuru u Maleziji. Malezija je zemlja sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Puno ulaže u inovacije. Već u osnovnoj školi učenici imaju posebni program edukacije iz inovatorstva. Natječu se i pokazuju svoje kreativne uratke. Kuala Lumpur je moderan grad. U njemu se nalaze Petronasi, zatim u njemu je izgrađena najveća zgrada na svijetu, imaju utrke Formule 1 itd. Podsjetimo kako je Kuala Lumpur sagrađen na komadu prašume. Temperature u tom području rijetko se spuštaju ispod 30 °C, a vlažnost ispod 100 %. Usprkos surovim klimatskim uvjetima, zahvaljujući kreativnosti, inventivnosti i radišnosti stanovništva Kuala Lumpur spada u jedan od najrazvijenijih gradova Dalekog Istoka. Za Japan kažemo da je Zemlja izlazećeg sunca. Predstavlja drugu najrazvijeniju državu na svijetu. Japan je otočna zemlja. Na njoj nema rudnih bogatstava i nalazišta nafte. Cijeli svoj razvoj Japan zasniva na ulaganju u ljude i njihovu kreativnost i inovativnost. Na svakom koraku u Japanskim poduzećima nalaze se sandučići u koje radnici ubacuju svoje prijedloge inovacija. Ne zaboravimo kako je Japan izgubio u Drugom svjetskom ratu i kako su na njegovo tlo bačene dvije atomske bombe. Kina postaje nova svjetska supersila. Iako Kina ima komunistički društveni sustav, puno ulaže u inovacije. Kineski proizvodi preplavili su svjetska tržišta. Južna Koreja također je primjer uspješnog ulaganja države u inovatorstvo. SAD - kao vodeća svjetska sila svoj razvoj temelji na novim tehnologijama i kreacijama. U tome je vodeća u svijetu. Europska unija nastala je po uzoru na SAD. Svrha EU je poboljšanje protoka ideja, robe i kapitala. Njemačka je vodeća zemlja EU po BDP-u. Prošlogodišnji suficit u državnom proračunu iznosio je 1000 milijardi €. Ne želim isticati kako je Njemačka igubila 2 svjetska rata i pritom bila potpuno razrušena. Pokazat ću na jednom primjeru kako Nijemci rješavaju probleme. Jedna Njemačka općina našla se u bankrotu. Gradonačelnik te općine nije imao novca za popravak rupa na cesti. Građani su negodovali. Svoje skupe automobile oštećivali bi nailaskom na neku od njih. I gradonačelnik se dosjetio. Stavio je rupe na prodaju građanima. I oni kupiše rupe na cesti. Za uzvrat gradonačelnik im obeća ugradnju pločice sa njihovim imenima na svakoj rupi. Novca je toliko stiglo u gradski proračun da je asfaltirao cijelu cestu te na njoj ugradio ploču sa imenima donatora. Vidimo kako je ulaganje u ideje i inovacije zajedničko svim uspješnim državama bez obzira na društveno uređenje i vjersku pripadnost. A Hrvatska? Hrvatsku zovu zemljom sa tisuću otoka, s najljepšom obalom na svijetu. Jedan Ja- panski poduzetnik izjavio je da kad bi imao Baranju mogao bi nahraniti cijeli Japan, pola Europe i Hrvatsku. Naprotiv, svjedoci smo kako u Baranji i Slavoniji seljaci štrajkaju. Stopa nezaposlenosti je velika. Stanovništvo živi na rubu egzistencije i gladi. Jadran je mjesto gdje se otoci prodaju u bescjenje, gdje propadaju hoteli i brodogradilišta, a ribarstvo broji zadnje dane. Ribarstvo ovisi o potporama države. Hrvatska je jedina obalna zemlja koja nije proglasila svoj zaštitno ekološko ribolovni pojas u cilju zašite ribarstva. Ovogodišnje državne potpore metalskoj struci su dobra stvar. No nigdje se ne spominje riječ inovacija. Ulaganja u inovacije. Vodim mlade inovatore svoje škole više od deset godina po domaćim i svjetskim natjecanjima. Osvojili smo brojne nagrade i zainteresirali mnoge poslovne subjekte. Mnogi moji kreativni učenici imali su komercijalne uspjehe. Učenici imaju tek navršenih 18 godina. Iza nas stoji skromni budžet škole i dobra volja ravnatelja. Što bi se dogodilo kada bi država dala potporu inovatorima? Kada bi u svijetu bilo na stotine i tisuće uspješnih građana Hrvatske i njihovih ideja. Moja škola pokazuje smjer kojim treba ići. Europska unija nema mehanizme sprečavanja uspješnih pojedinaca i država. Naprotiv, potiče ih da budu još uspješniji. Na kreativnosti i inovacijama leži temelj same EU. Ne postoji razlog zašto Hrvatska ne bi bila uspješna država. A zašto nije, meni nije do kraja jasno?! Nacionalna i sveučilišna knjižnica na Facebooku Nove mogućnosti komunikacije Knjiga su vječne, a novim tehnološkim inovacijama odupiru se na način da se brzo prilagođavaju i koriste ih za još veću popularizaciju i nenadomjestivost među čitateljima. U taj svjetski trend uključila se Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu koja se pridružila mnogobrojnim uglednim svjetskim knjižnicama kao što su Britanska nacionalna knjižnica, Nacionalna knjižnica Australije i Kongresna knjižnica SAD-a te druge kulturne ustanove poput Muzeja Louvre, Nacionalne galerije u Lodonu i Muzeja suvremene umjetnosti, koje su redom uključene u najveću društvenu mrežu Facebook koja danas okuplja približno 400 milijuna korisnika. Nazočnost Knjižnice u svijetu društvenih mreža otvara nove mogućnosti i novi način komunikacije sa sve većom i sve zahtjevnijom korisničkom zajednicom radi promidžbe djelatnosti, usluga i proizvoda Knjižnice te ostvarivanja većeg zadovoljstva, ali i broja korisnika. Kako su nam kazali u Odsjeku za odnose s javnošću NSK-a uz temeljne podatke o Knjižnici, servisne informacije te poveznice na mrežne stranice, Knjižnica će svoje obožavatelje na Facebooku izvještavati o zbivanjima u Knjižnici, novim projektima i uslugama, novostima iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, ali i zanimljivostima iz srodnih kulturnih ustanova iz svijeta. Mogućnost izravnog sudjelovanja obožavatelja u oblikovanju sadržaja na Facebook stranicama Knjižnice - komentiranju postavljenih sadržaja, sudjelovanju u raspravama, postavljanju vlastitih sadržaja te međusobno komuniciranje korisnika unutar društvene mreže stvaraju dodatnu vrijednost u internetskom okruženju. Koliki su razmjeri korištenja Facebooka, a samim time i važnost sudjelovanja u toj društvenoj mreži, govore i vijesti o tome da je društvena mreža Facebook prvi put imala više korisnika u tjedan dana od Googlea te da u SAD-u na Google i Facebook otpada 14 posto svih posjeta internetskim stranicama.IB Studentska konferencija o ekonomiji SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - Tko će biti novi rektor? Financijski izazovi budućnosti T S tudentska udruga Oikos organizirala je u Zagrebu trodnevnu konferenciju Time to Rethink Economics 2010., usmjerenu na pitanja financijskih izazova u budućnosti, energetike, tehnologije, održivog razvoja i globalizacije. Budući da je konferencija organizirana u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, auditoriju se obratila i privremena dekanica Melita Kovačević, prorektorica za znanost i tehnologiju. Pohvalila je studentske radove koji su prezentirani na konfenciji, a za koje je kazala da su tako visoke kvalitete da su oduševili i zadivili profesore. Najatraktivnije je bilo izlaganje Hannesa Swobode, zastupnika u Europskom parlamentu i izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku, kojeg su nazočni studenti izrešetali pitanjima o pristupnim pregovorima i budućnosti Europske unije. Swoboda je svoje izlaganje naslovio EU - svjetski igrač, u kojem se osvrnuo na globalizacijske trendove i položaj Unije u svjetskom omjeru gospodarskih i političkih snaga. - Hrvatska će sigurno biti iduća članica Unije. Nadam se da će pristupni pregovori završiti ove godine ili Odluka pada 15. travnja početkom iduće, nakon čega slijedi razdoblje ratifikacije u parlamentima zemalja članica, za što je potrebno još oko godinu i pol dana. Kada i taj proces završi, Hrvatska će postati punopravna članica, objasnio je Swoboda. Dodao je da se europski integracijski procesi događaju prvi put u povijesti Staroga kontinenta, koji je mnogo puta bio rastrgan ratovima između velikih carstava, i nemaju alternativu ako želimo u budućnosti zadržati i razvijati europske standarde. Što se same Hrvatske tiče, studente je zanimalo imamo li mi alternativu. Kao primjer su spomenuli Švicarsku, koja nije članica. Swoboda je objasnio da Hrvatsku nitko ne sili niti tjera da postane dio Unije protiv svoje volje, no kazao je da i Švicarska čini brojne prilagodbe standardima EU. U raspravi je dotaknut i gorući problem hrvatske brodogradnje, pri čemu je Swoboda ocijenio da ubuduće europska brodogradnja, pa tako i hrvatska, cijenom mora biti konkurentna na svjetskom tržištu. A to zasad nije. B. Nađ ko će od trojice kandidata postati 82. rektor, po kontinuitetu nastave najstarijeg hrvatskog sveučilišta znat će se nakon ovotjedne izvanredne sjednice Senata zagrebačkog sveučilišta. Sedamdesetak članova Senata će ovog četvrtka, 15. travnja birati između Tihomira Hunjaka, aktualnog rektora Alekse Bjeliša i Vedrana Mornara. Prošlog tjedna Senatu su predloženici predstavili svoje programe. Sadašnji rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš predloženik je dvaju Vijeća - biomedicinskog te prirodoslovnog područja, dekan Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu prof. dr. sc. Tihomir Hunjak predloženik je Vijeća društvenohumanističkoga područja, a dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu prof. dr. sc. Vedran Mornar predloženik je Vijeća tehničkoga područja. U nedavnom ekskluzivnom predstavljanju za Školske novine aktualni rektor Aleksa Bjeliš požalio se da tijekom svog mandata nije imao potreb- nu podršku bivšeg ministra Dragana Primorca i resornog ministarstva. No, odlučan je uspostaviti sustav izravnije odgovornosti te smatra da će i novi mandat za rektora biti pun izazova, poput afere Indeks i Ljetne škole Ekonomskog fakulteta. Tihomir Hunjak također se zalaže za to da budući rektor preuzme veću odgovornost te upozorava da za školarine nema alternative u državnom proračunu. Vedran Mornar isto tako napominje da besplatno školstvo ne postoji nigdje na svijetu. Ako postane rektor, radit će na tome da u središtu nastavnog procesa bude student, a ne profesor. Novi rektor trebat će dobiti natpolovičnu većinu glasova članova Senata, odnosno potporu njih 36. Po važećoj praksi i ovotjedna izborna sjednica Senata biti će zatvorena za javnost, ali bi se izabrani rektor morao ubrzo nakon sjednice obratiti javnosti. Detaljni programi trojice predloženika dostupni su na internetskim stranicama Sveučilišta http://www.unizg.hr. B. Nađ aktualno broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 5 www.skolskenovine.hr UDŽBENICI Uoči II. kruga odabira udžbenika u osnovnim školama Učitelji su se izjasnili Zbog izostanka ozbiljnih stručnih analiza i evaluacija uporabe udžbenika u našim školama, u raspravama i medijskim napisima o udžbeničkoj problematici, nerijetko se - rekli bismo - iz šupljeg u prazno prelijevaju otrcane fraze o prevelikom broju udžbenika u našim školama. Je li baš tako? S druge strane, nije li mogućnost odabira između dva ili tri udžbenika prilika da poučavanje i učenje bude bolje, učinkovitije? A naliza koju smo napravili temelji se na izjašnjavanju učitelja o udžbenicima s popisa odobrenih udžbenika, uglavnom onih za predmete redovne nastave u hrvatskim osnovnim školama. Uz same udžbenike uzimaju se u obzir i dijelovi koji su im pridruženi (najčešće je to radna bilježnica), pa je uz podatke o broju udžbenika navoden i broj dijelova udžbeničkih kompleta. Na popisu odobrenih udžbenika (i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava) za osnovnu školu bila su 763 udžbenika odnosno 1429 naslova. Je li to puno? Nekima previše!? Na takve zaključke može navesti samo površan pogled, onaj koji nema u vidu različite skupine učenika (i škole) kojima su udžbenici namijenjeni. Razvrstaju li se udžbenici po tome, lako je doći do zaključka da je broj udžbenika/naslova skoro upola manji za redovnu nastavu u osnovnim školama. Ostalu polovicu, zovnim potrebama i slijepu djecu, a u manjoj mjeri i udžbenici za osnovne glazbene škole i hrvatsku nastavu u inozemstvu. Nakon izjašnjavanja učitelja i utvrđivanja broja razrednih odjela glede udžbenika koje bi željeli imati u uporabi, dio udžbenika nije prešao prag od 10 posto, pa na osnovnoškolskom popisu ostaje 708 udžbenika / 1309 naslova, od čega za redovnu nastavu 356 udžbenika / 760 naslova. Za redovnu nastavu u hrvatskim školama ove je godine bilo odobreno novih 65 udžbenika /128 naslova, što je u ukupnom broju odobrenih udžbenika činilo oko 16 posto. Najviše novih udžbeničkih cjelina učiteljima su ponudili Školska knjiga (28/52), potom Alfa (9/18) i Profil (8/18), a ostatak (20/32) nekoliko manjih nakladnika. Među novim udžbenicima uvjerljivo najbolje su prošli kompleti Školske knjige za koje su se izjasnili učitelji u 11.869 razrednih odjela. Odobreni udžbenici / udžbenički naslovi za osnovnu školu naime, čine udžbenici za neobveznu i izbornu nastavu (vjeronauk, informatika...), udžbenici za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, udžbenici za djecu s posebnim obra- Budući da prema odredbi Zakona dopusnicu za uporabu u školama gube udžbenici koji u izjašnjavanju učitelja nisu prešli prag od 10 posto, ove godine ”briše” se s popi- sa udžbenika za redovnu nastavu o osnovnim školama 50 udžbenika / 111 naslova. U tom učiteljskom ”filtriranju” najlošije su prošli udžbenici Profila (11/23) i Sysprinta (9/23) te nakladnici Klett, Znanje, Meridijani, Element... Nakon izjašnjavanja učitelja, za daljnju proceduru odabira udžbenika za redovnu nastavu u osnovnim školama ostaje, dakle, 365 udžbenika / 760 naslova. Koliko je to po razredima (uključujući i razne kombinacije nastave stranih jezika), prikazuje Dijagram II. Ovogodišnje izjašnjavanje učitelja potvrdilo je da udžbenici triju nakladnika (Školska knjiga, Profil i Alfa) čine čak 93 posto udžbenika redovne nastave hrvatskih osnovnih škola, a preostalih 7 posto dijeli 5 manjih nakladnika. Pokazalo se da su učitelji u najvećoj mjeri skloni izdanjima Školske knjige, što tog nakladnika čini vodećim u Hrvatskoj i kad je riječ o udžbenicima: u razrednoj nastavi zastupljenost je njegovih udžbenika 48 posto, a u svim razredima osnovne škole 42 posto. (Dijagrami III. i IV.) Zbog zakonskih odredbi, dotično Pravinika o obveznim udžbenicima i pripadajućim dopunskim nastavnim sredstvima, ne će baš svi udžbenici za koje su se učitelji izjasnili biti u ponudi za odabir u II. krugu, na razini školskih aktiva. Manji će dio udžbenika i/ ili njihovih dijelova izostati (primjerice u likovnom i glazbenom odgoju te tehničkoj kulturi), ukupno šezdesetak naslova. U svakom slučaju, izjašnjavanje učitelja bilo je svojevrsno vrednovanje udžbeničke ponude, uvelike indikativno iako ne i konačno. Nakon objave Kataloga te odabira u kojem će sudjelovati školski aktivi znat će se koji će udžbenici i koliko njihovih naslova biti u uporabi u osnovnim školama najmanje sljedeće tri šk. godine. Tako je, barem, zasad. Anđelko Jelin Dijagram I. Prihvaćenost novih udžbeničkih kompleta (prema broju razrednih odjela Dijagram II. Broj udžbeničkih kompleta i naslova po razredima Dijagram III. Zastupljenost udžbenika u razrednoj nastavi Dijagram IV. Zastupljenost udžbenika u redovnoj nastavi OŠ (1. - 8. razreda) aktualno 6 www.skolskenovine.hr broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. PREDŠKOLSKI ODGOJ Djeca i mobiteli Za prvi djetetov mobitel ima vremena Prema američkoj agenciji za istraživanja C&R, 22 posto djece u dobi od šest do devet godina ima mobitel, 60 posto njih u dobi od 10 do 14 te u dobi od 15 do 18 njih 84 posto. Prema studiji Sveučilišta u Firenci čak i četverogodišnjaci u vrtićima imaju mobitele M obitel je postao dio naše svakodnevnice i život bez njega je postao nezamisliv. Prosječna obitelj danas raspolaže s nekoliko mobitela, a njihovi korisnici su i djeca pa i ona predškolskog uzrasta. Brojna istraživanja pokazuju razne rezultate, od toga da je korištenje mobitela korisno u svakoj situaciji i za svakoga do toga da je prekomjerno korištenje štetno za zdravlje, posebno najmlađih. Koliko je i je li uopće korisno i preporučljivo da se djeca te dobi službe mobitelom upitali smo socijalnu pedagoginju Doru Kralj iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, koja navodi da se o djeci u predškolskim ustanovama brinu odgojiteljice, a one što imaju njihovi prijatelji. Međutim, to što ima netko drugi, ne znači da treba imati. Budući da mala djeca nemaju kognitivne sposobnosti potrebne za usmjeravanje i održavanje neovisnosti o mobitelu, računalu i ostalim medijima s kojima dolaze u dodir, važna je uloga roditelja koji će odrediti pravila u korištenju istih, nadgledati sadržaje koje dijete konzumira te potaknuti dijete na druge vidove zabave, druženje s vršnjacima, omogućiti različite tipove aktivnosti. Za prvi mobitel uvijek ima vremena, iako je važnije pitanje kako ga koristiti u funkciji razvoja i boljitka djeteta, a ne kada - ističe Kralj. Govoreći o dobrim i lošim stranama korištenja mobitela Rezultati istraživanja Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba i Hrabri telefon proveli su 2008. godine istraživanje o navikama i iskustvima djece i mladih prilikom korištenja interneta, mobitela i drugih suvremenih tehnologija. Istraživanjem su bili obuhvaćeni učenici osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, a prosječna je dob djece u uzorku bila 14 godina. Vezano uz iskustvo elektroničkog zlostavljanja putem mobitela, pokazalo se da na uzorku 2650 djece njih 97 posto ima vlastiti mobitel, 16 posto sudionika je primilo uznemirujuću ili prijeteću poruku putem mobitela, 10 posto ih je primilo poruku pornografskog i seksualnog sadržaja, a da to roditelje mogu u svakom trenutku kontaktirati u vezi bilo čega što se tiče njihova djeteta. Procijeniti dječje potrebe - Za djetetov zdravi razvoj važnije su didaktičke igračke, slikovnice, a pogotovo osobni kontakti s vršnjacima. Predškolska je dob nenadoknadiva u razvoju djeteta i u tom razdoblju djeca puno uče kroz konkretnu igru. Mislim da je u takvoj situaciji posebno važna roditeljeva osjetljivost i jasnoća u razlikovanju djetetovih potreba i želja. Djeca poznaju svoje želje, no nisu uvijek u mogućnosti procijeniti koje su njihove potrebe. Tako četverogodišnje dijete može tražiti mobitel, kao što traži gotovo sve igračke koje vidi na reklamama. Starija djece se počinju uspoređivati s vršnjacima i tražiti ono kod školske djece naša sugovornica ističe: - Najkorisnija je funkcija mobitela kod djece komunikacija i održavanje kontakta s osobama koji su djetetu važni te izmjena informacija između roditelja i djeteta, što pridonosi osjećaju sigurnosti roditelja i djeteta. Korištenjem mobitela, koji danas imaju niz drugih mogućnosti i funkcija, dijete razvija i brojne vještine korištenja suvremenom tehnikom. Čini se da mobiteli, kao i druge suvremene tehnologije poput računala, interneta, videoigara, fotoaparata, postaju vrlo rano sastavnim dijelom dječjeg života i razvoja i važno je dati podršku djeci u razumijevanju njihovih funkcija, uloga i utjecaja na njih same i druge. Kao i dru- nije željelo. Nadalje, osam posto ih je navelo da je nekome slalo na mobitel uznemirujuće i prijeteće poruke, tri posto ih je navelo da je nekome slalo pornografske i uznemirujuće seksualne sadržaje, iako su znali da ih ta osoba ne želi vidjeti, a 23 posto djece i mladih fotografirali su ili snimali vršnjake u tučnjavi ili drugom nasilnom ponašanju. Rezultati pokazuju da čak 22 posto djece i mladih smatra da uznemiravanje, prijetnje i primanje seksualnih poruka putem mobitela i interneta ne treba prijaviti. Također, 24 posto njih ne zna kome bi trebalo prijaviti uznemirujuća iskustva putem interneta i mobitela, dok devet posto smatra da treba prijaviti administratoru, 37 posto policiji, a 45 posto djece smatra da treba reći roditeljima. ge stvari u životu, mobiteli uvijek imaju prednosti i koristi za nas, ali nas izlažu i nekim rizicima ako ih ne naučimo koristiti na siguran način. Opasni sadržaji Dodaje da skupi mobiteli mogu dijete učiniti metom krađe, bilo odraslih, vršnjaka ili starijih učenika. - Mobiteli su također često pokazatelj socijalnog statusa, pa tako se djeca s jeftinijim mobitelima, a pogotovo ona bez mobitela među vršnjacima mogu smatrati manje vrijednom i biti izložena zadirkivanju i vršnjačkom nasilju. Nadalje, s obzirom na nove mogućnosti mobitela, djeci mogu biti dostupni štetni sadržaji te internet bez roditeljske kontrole, što osim uvećanja troškova može djelovati nestimulativno na djetetov razvoj i obrazovanje te ostavlja više prostora za izloženost djece nasilju putem moderne tehnologije. Važno je ne zaboraviti i potencijalnu štetnost zračenja mobitela - kaže Kralj. Ističe da se u svijetu pokazalo da sve više djece ima mobilni telefon, sasvim je uobičajeno da ga imaju i osnovnoškolska djeca, a sve više i predškolska Prema američkoj agenciji za istraživanja C&R, 22 posto djece u dobi od šest do devet godina ima mobitel, 60 posto njih u dobi od 10 do 14 te u dobi od 15 do 18 njih 84 posto. Prema studiji Sveučilišta u Firenci, čak i četve- Mobitel za najmlađe Irci prednjače u proizvodnji mobitela za najmlađe, pa su tako samo u jednoj godini prodali sedam tisuća mobitela, a taj mobitel namijenjen četverogodišnjacima prodaje se i u Velikoj Britaniji. Spomenuti mobitel nazvan Firefly izgleda poput igračke, no ima sve funkcije pravoga mobilnog telefona, ali u puno jednostavnijoj verziji. Ima samo pet tipki, od kojih su dvije za izravan poziv roditeljima. Brojni Britanci su negodovali zbog prodaje takvih mobitela, ali nadležni odgovaraju da više od polovice britanske djece mlađe od deset godina ima mobitel, što je dovoljan znak da Firefly, proizveden u Dublinu, dođe na njihovo tržište. Ipak, i dalje postoji zabrinutost zbog utjecaja zračenja na dječje zdravlje, a mnogi se ne slažu s time da bi djeca trebala koristiti mobitele, jer uništavaju djetinjstvo. Predstavnici roditeljske udruge Roditelji na sav glas ističu kako je izgovor proizvođača da je to sve za sigurnost djece, ali je istina da sve to čine samo zbog zarade. Britanski stručnjaci koji proučavaju sigurnost mobitela kažu da ih djeca koja idu u osnovnu školu ne bi smjela koristi. Ako već dopuste djeci da imaju mobitele, roditelji bi ih trebali poticati da se više koriste tekstualnim porukama nego pozivima, jer će tako biti izloženi manjoj količini zračenja. Promotori, pak, ističu da roditelji mogu blokirati nepoznate brojeve i kontrolirati brojeve memorirane u telefon, a neki modeli nemaju opciju pisanja poruka, što bi također trebalo povećati sigurnost. rogodišnjaci u vrtićima nose mobitele. Odgovarajući na upit koliko se kod nas polaže na educiranje načina korištenja mobitela od rane dobi, Dora Kralj kaže da se u Hrvatskoj trenutačno provodi nekoliko preventivnih programa zaštite od zlostavljanja putem moderne tehnologije, tj. kako se sigurno koristiti internetom ili mobitelima u obliku brošura i letaka. - S obzirom na sve veći porast slučajeva nasilja putem mobitela, potrebno je kontinuirano educirati djecu o mogućnostima i prednostima korištenja mobitela, ali i o mogućim opasnostima te kako da se zaštite od njih. Također je važno educirati i roditelje kako da prepoznaju je li im dijete žrtva takvog oblika zlostavljanja, ali i ako zloupotrebljava mobitel da bi povrijedilo druge. Naša sugovornica ističe da je djeci važno dati smjernice kako koristiti mobitele na funkcionalan način te im pritom priznati interes, samostalnost i napredak tehnologije. Postaviti jasna pravila - Neki negativni faktori ne mogu se potpuno ukloniti, ali se mogu umanjiti. Primjerice, djetetu se može kupiti bon za mobitel i reći mu koliko ima novca na raspolaganju. Važno je postaviti jasna pravila kada i kako koristiti mobitel, gdje ga smije koristiti, a gdje i kada ne, razgovarati o tome kome smije dati broj i kada s roditeljima razgovarati o tome, što je posebno važno za mlađe dijete. S obzirom na sve veći porast djece izložene seksualnom zlostavljanju putem mobitela, potrebno je naučiti djecu kako sigurno koristiti mobitele, kako prepoznati moguće opasnosti i rizična ponašanja te kako se zaštititi. U slučaju nasilja putem mobitela potrebno je obavijestiti policiju te je dobro sačuvati poruke u mobitelu ili na neki drugi način zadržati sadržaj poruke te datum i vrijeme kada je poruka primljena. Prevencija bi trebala biti usmjerena na tinejdžere, što uključuje mlade u završnim razredima osnovne škole i srednjoškolce. Važno je naučiti djecu koje aktivnost su opasne i rizične u razmjenjivanju fotografija i služenja mobitelom. Uz to, nužno je u edukaciju uključiti roditelje i stručnjake koji rade s djecom kako bi znali pružiti podršku djeci u razumijevanju sebe aktualno broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 7 www.skolskenovine.hr i svijeta koji ih okružuje, pokazati interes za dječje aktivnosti i pomoći im kada se nađu u nekim problematičnim situacijama - navodi Kralj. Stručni suradnik psiholog u DV Trnoružica i DV Maksimir mr. Joško Sindik ističe da je korištenje mobilnih telefona naša realnost, a rasprave o tome jesu li potrebni i korisni davno je prekrila prašina ili su reciklirane. - Pravo je pitanje kako koristiti mobitele. Oni bi trebali biti u funkciji razvoja i boljitka djeteta. Sindik iznosi svoju viziju pozitivnih i negativnih načina korištenja mobitela kod mlađe djece, navodeći da je nedvojbeno korisna funkcija informiranja roditelja o djetetovim aktivnostima tijekom dana. Informiranje pridonosi osjećaju sigurnosti roditelja i djeteta, zbog brzine i pravodobnosti informiranja, bez obzira na to je li to usmeno ili putem SMS-a, kratkih pisanih poruka. Dodaje da je priopćavanje neugodnih vijesti na vrijeme, posebno putem SMS-a, olakšava i djetetu i roditelju da se trezveno pripreme za kasnije izravno suočavanje te preispitaju adekvatnost svojih mogućih reakcija. Štetna pretjerana informiranost - Sigurno je da će ovaj način smanjiti stres i kod jednih i kod drugih, a kočenje impulzivnih reakcija samo može podići kvalitetu komunikacije. SMS pridonosi razvijanju sposobnosti informativnog i sažetog izražavanja kod djece, ali i kod roditelja. Naime, u usmenoj se komunikaciji često od silne redundance ne uočava bit problema odnosno informacije. Korištenjem mobitela djetetu se razvijaju vještine korištenja suvremenom tehnikom. Na drugoj strani, negativna strana korištenja mobitela, prema Sindiku, ogleda se u prečestom djetetovom informiranju roditelja (kod nesigurne ili pretjerano odgovorne djece) bitno može uzrujavati roditelja i ometati ga u dnevnim poslovima. Isto tako, roditeljevo često provjeravanje djeteta može stvoriti negativan osjećaj nepovjerenja kod djeteta, prisile te nadzora, što može polučiti stres kod djeteta ili kontraefekt (djetetovu želju da prekine lance kojim ga roditelji sputavaju). Također se ne smije zanemariti potencijalna štetnost zračenja mobitela. Jer, premda je dokazano da poznata zračenja mobitela nisu štetna za zdravlje, ne znamo što je s onima koja još nisu dovoljno ispitana. - Nekontrolirano korištenje mobitela može bitno ugroziti kućni budžet. Mlađoj djeci teško je shvatiti relaciju između osobnog dohotka roditelja i troškova. Konačno, djeci mogu biti dostupni štetni sadržaji na internetu, što osim uvećanja troškova može djelovati nestimulativno na djetetov razvoj i obrazovanje. Djeci bi bilo korisno dati smjernice kako koristiti mobitele na funkcionalan način. Novo doba i novi način komuniciranja očito zahvaća i najmlađe, a na nama je starijima da nađemo najbolje opcije kako da zaštitimo djecu od negativnosti koji mobiteli i ostala sredstva komunikacije donose. Prevencija i educiranje djece, ali i odraslih jedna je od mjera koja može pomoći. Stoga ne treba ništa prepustiti slučaju, nego već sada djelovati kako djeca sutra, kao odrasli ljudi, ne bi bili suočeni s teškim posljedicama, sve zbog naše nebrige i komoditeta. I. B. ZAGREB Prva smotra janjevaËke rijeËi SaËuvajmo dijalekt od zaborava! Cilj smotre je oËuvanje janjevaËkog govora koji se u urbanoj sredini poput zagrebaËke sve viπe gubi. Gubi se starina ovog dijalekta koja u sebi sadræi vrlo stare jeziËne vrednote, poput naπe kajkavπtine. Taj govor treba oËuvati jer on zapravo predstavlja duπu Janjevaca, koji su u sedam stoljeÊa ipak zadræali svoju svijest o tome da su Hrvati D ubrava, zagrebačka četvrt u kojoj živi najviše stanovnika janjevačkog porijekla, ujedno je mjesto dviju škola koje se na najkvalitetniji mogući način bave janjevačkog tradicijom, identitetom učenika Janjevca te očuvanjem njihova govora i kulture OŠ Marije Jurić Zagorke i OŠ Ante Starčevića, koja je pak proteklog tjedna bila domaćinom dvodnevne smotre Prvi dani janjevačke riječi. Bogatstvo janjevačke tradicije Školska smotra literarnog, dramskoscenskog, filmskog i fotografskog, glazbenog i plesnog stvaralaštva na janjevačkom govoru i s temom života janjevačke zajednice u Matici i izvan nje za cilj je imala razvijati i poticati učeničko stvaralaštvo na janjevačkom govoru, promicati učeničko pisano i govorno izražavanje na tom dijalektu, otkrivati, pratiti i poticati učenike posebnih sklonosti, sposobnosti i kreativnosti te naposlijetku predstaviti bogatstvo janjevačke tradicije široj javnosti. Uz učenika iz Osnovne škole Ante Starčevića, u programu smotre nastupili su i gosti iz samog grada Janjeva u blizini Prištine, kojeg naseljava ta hrvatska manjina na Kosovu te Kistanja kraj Knina u kojem živi oko 1250 obitelji Smotra je privukla pažnju brojnih posjetitelja Hrvata doseljenih iz Janjeva. Dubravka Rovičanac, nastavnica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Ante StarËeviÊa, idejni je zaËetnik ove smotre: - Joπ se od 1996. godine bavim janjevaËkim govorom, a sada smo u suradnji s udrugom Janjevo odluËili pokrenuti i ovu sluæbenu manifestaciju. Cilj smotre je oËuvanje janjevaËkog govora koji se u urbanoj sredini poput zagrebaËke sve viπe gubi. Gubi se starina ovog dijalekta koja u sebi sadræi vrlo stare jeziËne vrednote, poput naπe kajkavπtine. Taj govor treba oËuvati jer on zapravo predstavlja duπu Janjevaca, koji su u sedam stoljeÊa ipak zadræali svoju svijest o tome da su Hrvati i da su katolici. ÆiveÊi meu nama vrlo su vrijedni Ëlanovi zajednice, a u naπoj πkoli otprilike 30 posto aka su Janjevci, smatra ova učiteljica hrvatskoj jezika. Rovičanac se prisjeÊa da su Janjevci u Dubravu i taj dio Zagreba poËeli doseljavati 70-ih godina proπlog stoljeÊa, kada je ona i sama iπla u ovu osnovnu πkolu, a posljednji veliki val doseljavanja zbio se poËetkom Domovinskog rata, jer Pjevački zbor Arija Janjevci nisu æeljeli da se njihovi sinovi bore protiv Matice domovine, Hrvatske. - Janjevo ustvari polako zamire i sve manje Hrvata tamo æivi, a dio uzroka tome valja potraæiti i u vrlo slaboj potpori Matice tamoπnjem stanovniπtvu. Djeca nemaju udæbenika iz kojih bi uËili hrvatski jezik, socijalni standard opÊenito je vrlo slab, a kontakti s Hrvatskom su rijetki i slabi! I učitelji trebaju znati koje su najčešće pogreške Objašnjava nam da ju je janjevaËki govor zaintrigirao sa struËne strane, budući da transfer Ëestih greπaka kod uËenika oteæava uËenje knjiæevnog hrvatskog jezika. Tih grešaka uËitelji hrvatskog moraju biti svjesni. - To su padeæi, kojih zapravo u janjevaËkog govoru nema, zamjenice, prozodija i kada uËitelj to shvati, lakπe je raditi s uËenikom janjevaËke nacionalnosti. Dubravka Rovičanac je još 2002. godine u prostorijama OŠ Ante Starčevića odræala seminar za nastavnike hrvatskog jezika, gdje je usporedila standardni πtokavski s janjevaËkim govorom te uËiteljima ukazala na πto posebno moraju obratiti paænju, kako bi mali Janjevci kvalitetno napredovali i svladavali gradivo hrvatskog jezika u πkolama. - Nikako ne bih rekla da je njihovo znanje slabije od ostatka populacije, pogotovo πto se djeca roena ovdje, u Zagrebu, sve bræe asimiliraju i gotovo ih nije moguÊe “prepoznati”. No, s time erodira tradicionalno jeziËno znanje njihovih baka i djedova pa su smotra i dani janjevaËke rijeËi te radionice koje Êe ovdje biti odræane prava prilika da se oËuva i gaji ljubav prema janjevaËkog govoru. Ravnatelj OŠ Ante Starčevića Nikica Mihaljević izjavio je da je izrazito sretan što se ova smotra održava upravo u ovoj školi, te je izrazio nadu da će svi posjetitelji dvodnenog programa pronaći nešto za sebe. A mogli su zaista upoznati zanimljive segmente bogate kulturne baštine područja Janjeva, Kistanja pa i samog Zagreba. Branko NAĐ aktualno aktualno 8 www.skolskenovine.hr UKRATKO Projekt podizanja kvalitete stručnih studija KNIN - Kninsko Veleučilište Marka Marulića, zajedno s Veleučilištem u Slavonskom Brodu, sudjeluje u projektu Podizanje kvalitete stručnih studija u Republici Hrvatskoj, koji financira belgijska vlada, u vrijednosti 96 tisuća eura. Projekt je započeo na Visokoj školi za primijenjeno računarstvo u Zagrebu, a trajat će godinu dana. Partner u ovome projektu je Vijeće veleučilišta i visokih škola u Hrvatskoj, na čijem je čelu dekan kninskog veleučilišta dr. Marko Jelić. Kako je navedeno, projekt uključuje tehničku prekograničnu suradnju i transfer znanja, kojim će se obrazovni program ujednačiti sa zahtjevima europskog sustava visokog obrazovanja. Predviđa se da će se izgraditi kvalitetniji interni sustav osiguranja kvalitete te će se veleučilišta prilagoditi novom zakonu o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju. Smotra mladih pijanista SLATINA - Na 6. međužupanijskoj smotri mladih pijanista u organizaciji Osnovne glazbene škole Slatina sudjelovao je 71 učenik iz 18 glazbenih škola. Ovo je već peti puta da se ova smotra održava u Slatini i sada već prerasta u tradiciju dugu 10 godina. Govoreći na otvaranju smotre, ravnatelj glazbene škole Antonio Brzica kazao je kako je vidljivo da marljivo vježbanje daje rezultate te učenici postižu sve veće umjetničke dosege. Smotru mladih pijanista otvorio je gradonačelnik Slatine Miroslav Venus, a uz sudionike i njihove profesore bili su nazočni i predstavnici Virovitičko-podravske županije te stručnog vijeća pijanista. Internacionalni glazbeni seminar SISAK - U Sisku je prošlog tjedna održan Internacionalni glazbeni seminar za učenike solo pjevanja srednjih glazbenih škola i muzičkih akademija. Idejna je začetnica i organizatorica seminara, koji se drugu godinu zaredom održava u Sisku i Zagrebu, Tihana Herceg Ivšić, hrvatska operna pjevačica, inače rođena Siščanka. Ovogodišnji gost predavač seminara bio je maestro Valery Ryvkin, američki dirigent, umjetnički direktor Opere Santa Barbara California i Opere Greensborough iz Sjeverne Karoline. Ryvkin je prvog dana seminara u Glazbenoj školi Frana Lhotke u Sisku održao uvodno predavanje, nakon čega je održan dvosatni individualni rad s polaznicima seminara. Drugi je dan seminara održan u Muzeju Mimara u Zagrebu, a na koncertu Simple Gift nastupila je mezzosopranistica Tihana Herceg Ivšić uz klavirsku pratnju Valeryja Ryvkina. Interpretacija opernih arija i individualni rad s kandidatima bile su teme trećeg dana seminara održanog u Glazbenoj školi Frana Lhotke. Završni koncert sudionika na Internacionalnom glazbenom seminaru održan je u prostoru Gradskog muzeja u Sisku. Međunarodna kolonija mladih ERNESTINOVO - U Osnovnoj školi Ernestinovo prošlog je tjedna održana 7. međunarodna kolonija mladih. U koloniji se okupilo oko 180 mladih u dobi od 10 do 18 godina iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, koji su radili u 13 kreativnih radionica. Uz njih je na tom hvale vrijednom događaju bilo i 30 odraslih, koji su svesrdno pomagali mladima u njihovu radu u brojnim radionicama. Uz cjelodnevno druženje, djeca i nešto stariji mogli su se iskazati u slikarstvu, kiparstvu, novinarstvu, tradicijskom pjevanju, sviranju tamburice, plesu, etnodizajnu, slamarstvu, batici, intarziji i radionici udruge Plamena ptica za djecu s posebnim potrebama. Ovogodišnja je tema kolonije bila Veliko u malom, a u uvodnim su se nastupima istaknuli osječki plesni studio Shine, koji je izveo ples kan-kan, te mladi Đakovčanin Luka Juriša svirajući tamburicu, a pažnju je izazvala i izložba etnokreacije odjevnih predmeta umjetnice Anice Škugor. I. B. broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. OKRUGLI STOL Debljina - ozbiljan društveni problem Sve je više pretile djece U druga za prevenciju prekomjerne težine, u suradnji s Hrvatskim društvom za debljinu pri Hrvatskom liječničkom zboru, Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba i Koalicijom udruga u zdravstvu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, organizirala je 16. ožujka, u prostoru Tribine Grada Zagreba, Okrugli stol na temu Debljina - ozbiljan društveni problem. Uvodničar prof. dr. Mirko Koršić naglasio je kako danas u Hrvatskoj čak 80 posto muškaraca i 50 posto žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, a dolazi vrijeme kada se može očekivati da će upravo zbog debljine naša djeca živjeti kraće od nas. Maja Baretić istaknula je da su u Kanadi prepoznali važnost zajednice u cjelini, a posebno obitelji, kao temelja prevencije prekomjerne težine, ali i provedivih mjera za njezino suzbijanje i liječenje. Bez sudjelovanja cijele obitelji teško će se njezin član othrvati svojim problemima s prekomjernom težinom, kao što se s time teško mogu boriti i unutar škole, poduzeća, pjevačkog zbora ili vojne jedinice, jer okruženi ljudima koji ne prepoznaju problem i ne pomažu u njegovu rješavanju gotovo smo unaprijed osuđeni na neuspjeh. Dr. Jozo Jelčić upozorio je na činjenicu da se različte mjere liječenja problema pretilosti provode već dugo, ali su u posljednjih desetak godina bitno unaprijeđeni pristupi i metode. Temeljna je spoznaja da među više od tisuću i pol poznatih dijeta ne postoji niti jedna utemeljena na znanstvenim dokazima, koja bi zaista dovela do stvarnog i trajnog smanjenja prekomjerne tjelesne težine i jedini je pravi pristup promjena navika i načina života, a nju pojedinac može ostvariti gotovo isključivo uz potporu zajednice. Promjene od vrtićke dobi Rezultati istraživanja koje je među učenicima zagrebačkih srednjih medicinskih škola provela Rosana Svetić, diplomirana medi- Istraživanja u nas pokazuju da 36 posto srednjoškolaca puši, a 60 posto ih dolazi na nastavu bez ikakvog doručka, što ukazuje na rane poremećaje zdrave prehrane i vodi problemima s prekomjernom težinom cinska sestra, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Sveučilišne bolnice za dijabetes, endokrinologiju i metaboličke bolesti Vuk Vrhovac i predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara, pokazuju da 36 posto srednjoškolaca puši, a 60 posto ih dolazi na nastavu bez ikakvog doručka, što ukazuje na vrlo rane poremećaje zdrave prehrane i vodi kasnijim problemima s prekomjernom debljinom. Promjene se vide u pristupu prehrani djece vrtićke dobi, o kojoj je govorila Ljiljana Vučemilović, zdravstvena voditeljica vrtića. U Zagrebu se od 2007. godine u suradnji s nutricionistima, pedijatrima i drugim stručnjacima mijenja način prehrane djece vrtićke dobi, uvode se namirnice poput maslinova ulja i niza drugih, a izbacuju one koje sigurno vode prekomjernoj težini, kako bi se spriječilo ostvarenje poznate činjenice da će debelo dijete postati debeli čovjek i cijeloga života patiti zbog niza problema. Ovaj pristup pokazuje prve rezultate, ali se suočava s teškoćama u provedbi zbog navika, organizacijskih problema i financijskih razloga. Isti se problemi uočavaju i kod učenika osnovnih, a posebno srednjih škola, naglašava dr. sc. Marina Kuzman, specijalistica školske medicine, a tomu još valja pribrojati često negativne primjere i prehrambene na- vike roditelja i starijih te pubertet i adolescenciju, koji donose svoje utjecaje. Iako je tjelesna aktivnost potrebna svima, kaže dr. sc. Mario Kasović, profesor na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, a često volimo isticati da smo sportska nacija s nizom uspješnih predstavnika u brojnim sportovima, u svakodnevnom se životu općenito nedovoljno krećemo i ne bavimo se ni sportom ni rekreacijom. Tomu svakako ne pridonosi ni manjak parkova i zelenih površina u našim gradovima, kao ni sportskih terena, a posebno orijentiranost svih, od vrtića i osnovnih i srednjih škola do sportskih klubova, samo na one koji pokažu iznimne sportske rezultate i od kojih se pokušavaju stvoriti uspješni, naravno i skupi sportaši. Obeshrabrujući one koji se žele čisto rekreativno baviti sportom, uza sve ostale predispozicije, stvaramo potencijalne bolesnike od prekomjerne tjelesne težine. Organiziranje akcija U bogatoj raspravi koja se razvila nakon izlaganja sudionika Okrugloga stola te u prijedlogu zaključaka navedeno je, među ostalim, kako bi valjalo organizirati i provoditi akcije poput “mliječnoga dana“ u prehrani djece vrtićke, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, ali učestalo, a ne prigodno i jednom godišnje, zatim omogućiti tjelesno vježbanje svima koji to žele i poticati one koji se još nisu odlučili te kako bi valjalo organizirati dane vožnje bicikla koji bi se odvijali tokom sezone u više navrata, a imali bi višestruku korist, od ekološke do preventivne. Istaknuta je i važna uloga medija u popularizaciji i provedbi svih mjera usmjerenih na rješavanje problema prekomjerne tjelesne težine. Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine i organizatorica Okruglog stola, predložila je da se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi uputi prijedlog o proglašenju 16. ožujka Danom prevencije prekomjerne težine i da se ubuduće niz aktivnosti organizira vezano uz ovaj datum. Duško Popović broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. odgojno-obrazovna aktualno praksa 9 www.skolskenovine.hr PROJEKTNA NASTAVA Ekonomska i birotehnička škola, Bjelovar Za uËinkovito koriπtenje slobodnog vremena Danas cjelokupno okruženje, a osobito mediji, nude mladima laku i površnu zabavu, pa nam se polako stvara generacija koja ne zna učinkovito koristiti svoje slobodno vrijeme. Upravo iz takovog razmišljanja polako se rodio projekt Podijelimo znanje Piše Vojislav Kranželić ravnatelj Ekonomske i birotehničke škole, Bjelovar P očetkom ožujka u Ekonomskoj i birotehničkoj školi Bjelovar održan je po treći put projekt Podijelimo znanje. I ovaj put se, već u samoj provedbi, a osobito na dan održavanja, vidjelo da smo ponovno uspjeli, što će sigurno pokazati i serioznija evaluacija koja je u tijeku. No - kako je sve počelo. Da svatko od nas ima svoju posebnost i da je to kvaliteta po kojoj bi nas se trebalo prepoznavati morala bi biti opće prihvaćena činjanica − barem u svijetu prosvjetnih djelatnika. “Bruπenje” zanata S druge strane, danas nam cjelokupno okruženje, a osobito mediji, nude laku i površnu zabavu, želeći da potrošimo svoje vrijeme za njihov profit. Mladima se rijetko ukazuje na taj problem, pa nam se polako stvara generacija koja ne zna učinkovito koristiti svoje slobodno vrijeme. Upravo iz takovog razmišljanja polako se rodio projekt Podijelimo znanje. Pozitivna afirmacija sigurno je najbolje oružje za bilo kakvu borbu, pa smo u suradnji s Vijećem učenika odlučili u školi pronaći učenike koji se u svoje slobodno vrijeme bave raznim korisnim aktivnostima, a koji su spremni svoje tako stečeno znanje podijeliti s ostalima. Odziv je bio više nego dobar i pristupili smo pripremama za provedbu projekta. Prijavljeni učenici dobili su svoje mentore, profesore u školi, svoje roditelje ili stručnjake izvan škole, koji su im pomagali da pregledno i kvalitetno prezentiraju svoje teme. Učenici su u power pointu napravili predložak svojih izlaganja i polako se „brusili“ da budu poput pravih predavača kao na našim Danima slobodne nastave. Nakon uvida u sve pripremljene radionice i izlaganja odabrano je šesnaest tema koje su onda ponuđene na izbor ostalim učenicima. Svatko je trebao biti prisutan na barem tri radionice. Najviše prijava bilo je za Hip − hop, Sunčev sustav i temu Kako smo ušle u svijet vrhunskog sporta. Razultati znad oËekivanja Već po samom ozračju koje je vladalo u školi prvoga dana bilo je jasno da će projekt uspjeti. Mladi predavači izuzetno su se ozbiljno i predano pripremili, a njihove kolege, slušatelji, pozorno su ih pratili i nagrađivali pljeskom i pohvalama. Pokazalo se da je rad postao mjerilo uspjeha i da smo konačno dobili pozitivne junake u likovima naših predavača. Komentari među učenicima (ali i profesorima) − poput: „Emil je bio zakon“, ili: „Ovu prezentaciju treba svima pokazati na satu razrednog odjela“ − naslućivali su da će evaluacija projekta biti pozitivna. To se potvrdilo i u anketi koja je provedena na uzorku od 161 učenika škole (od ukupno 513). Vrlo visoke ocjene koje su učenici ranijih godina u anketama davali svojim kolegama za pripremu i izvedbu pojedinih prezentacija, radionica ili predavanja ili za projekt kao cjelinu, potvrdile su da je ideja afirmacije pozitivnog korištenja slobodnog vremena naišla na plodno tlo kod naših učenika, a rezultati će se multiplicirati i u samoj nastavi korištenjem prezentacijskih vještina, razvijanju kreativnosti i radnih navika, poboljšanju komunikacije između učenika i smanjenju neadekvatnih oblika ponašanja. Ukratko − projekt je uspio i krenuo dalje. Svake je godine bilo sve više novih prezentatora s novim idejama − prošle ih je godine, primjerice bilo čak sedamnaest, a ove godine tri manje, četrnaest. Vrlo atraktivne bile su Dajana i Valentina iz 1.a razreda koje su na svoju prezentaciju došle u vatrogasnim uniformama. Maloj, ali vrlo kreativnoj grupi izrade ukrasa od razbijenog stakla priključile su se i naše profesorice. Osim učionica, koristio se i prostor okoline zgrade za potrebita snimanja foto radionice, a plesači su prezentirali svoja umijeća u atomskom skloništu škole. Maloj, ali vrlo kreativnoj grupi izrade ukrasa od razbijenog stakla priključile su se i naše profesorice Glumili, slikali, svirali... Evaluacije su 2009. bile gotovo identične, s malim pomakom prema još pozitivnijem gledanju na cijeli projekt, a čak 51,35 posto učenika smatralo je da je ovim projektom potaknuto na učinkovitije korištenje slobodnog vremena. Ove godine značajni pomak napravljen je u pripremi projekta, a i prezentacije su rađene uglavnom u vidu radionica pa su učenici sa svojim kolegama prezentatorima glumili, slikali i svirali. Ponovno su bili kao mentori uključeni i pojedini roditelji ili drugi članovi obitelji učenika, naši profesori ali i drugi stručnjaci. Učenici, koji su ponovo trebali odabrati barem tri radionice, raspodjelili su se po svim ponuđenim prezentacijama, a neke su morale biti i više puta ponovljene. Najviše slušatelja imali su Akvaristika i Egipat, a likovne i kazališne radionice su bile posebno atraktivne s puno zanimljivih uradaka. Na kraju, valja spomenuti da se u projekt svake godine uključuju i članovi skupina slobodnih aktivnosti iz škole, pa se bilten projekta priprema u novinarskoj skupini, a fotografi revno sve bilježe svojim objektivima. Tako uz suhoparne brojke iz evaluacijske ankete ostaju i životniji zapisi o danima kada se projekt provodi u školi. Atraktivna športska radionica Teme i autori Evo i cjelovitog popisa tema pojedinih prezentacija i njihovih autora: Đurđica Prstec, 1.a: Likovna radionica; Boris Korade, 1.a, i Isidora Pali, 4.b: Izviđači; Bruno Marić, 1.c: Kazališna radionica; Mateja Špehar, Mirela Mavrin i Kristina Hanak, 4.d: Kultura i znamenitosti Češke; Magdalena Rekić, 2.b: Mitološka bića; Ines Jaklinović, Martina Meštrović, Mirela Lucić i Vedrana Pavić, 3.d: Život u Učeničkom domu; Tibor Horvat, Bruno Popović i Rajko Radičević, 2.b: Motocikli; Nevena Divjak, 1.c: Crtanje ugljenom i olovkom − radionica; Emil Ružić, 3.c: Metal music; Ana Pavić, 3.c: Akvaristika; Aleksandra Ćetković i Danijela Bekavac, 3.c: Egipat; Tea Badrov, Iva Pintar, Ivan Gazda, Hrvoje Vukalović, Hrvoje Narayan Tasić, Marina Habalić i Ivana Vučko, 2.d: Inkvizicija; Rozmari Čordašev, 3.b: Svijet klarineta i na kraju Marija Kozić i Valentina Lukšić, 2.a: Haiti − nekad i danas. Dajana i Valentina iz 1.a razreda na svoju su prezentaciju došle u vatrogasnim uniformama odgojno-obrazovna aktualno praksa 10 broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. www.skolskenovine.hr DRŽAVNA MATURA Što je s obećanim “jednakim uvjetima za sve“? Nejednakost na startu Kad je riječ o matematici, sasvim je izvjesno da je učenicima strukovnih četverogodišnjih škola vrlo teško nadoknaditi satnu, odnosno programsku razliku ma koliko se govorilo o dopunskoj nastavi i instrukcijama za kojima posežu učenici i njihovi roditelji Piše Vinko Bajrović, prof. matematike i prosvjetni savjetnik u miru P očelo je počelo. Državna matura je obvezna za sve učenike sa završena četiri razreda gimnazije koji misle nastaviti školovanjem. Učenici koji su završili četverogodišnje strukovne škole mogu, ali ne moraju polagati državnu maturu. Ukoliko ovi potonji žele polagati državnu maturu, polažu je po jednakim kriterijima kao i gimnazijalci. “Jednaki uvjeti za sve“ ostaje samo isprazna fraza za vanjsku uporabu. Ovdje neću navoditi propozicije polaganja državne mature, o tome je izdano mnogo publikacija, održano mnogo predavanja, organizirane su mnoge medijske emisije i još mnogo toga kako bi kandidati za polaganje državne mature bili što bolje informirani, odnosno upoznati s Pravilnikom o polaganju državne mature. Zadržat ćemo se samo na Ispitnom katalogu za državnu maturu iz matematike, koji obuhvaća, područje ispitivanja, obrazovne ishode, strukturu ispita, tehnički opis ispita, opis bodovanja, primjere zadataka s detaljnim pojašnjenjem i pripremi za ispit, bilo da se radi o polaganju ispita na višoj, odnosno osnovnoj razini. Da bi se razumjela kritika poruke “Jednaki uvjeti za sve“, navodimo tablicu 1 (planski broj sati za četiri razreda četiriju vrsta gimnazija, tjedni/godišnji): Tablica 2 vrlo vjerno argumentira kritiku prethodno spomenute poruke. *Učenici prirodoslovno-matematičke gimnazije mogu umjesto drugoga stranog jezika birati pojačani program matematike, odnosno informatike * Razlika ukupnoga godišnjeg broja sati (560) i ukupnog godišnjeg broja sati škola od 2 do 7 ISKUSTVA I ona sadrži planski broj sati, tjedni/ godišnji u sedam vrsta četverogodišnjih strukovnih škola (od 1 do 7). Uspoređujući zadnji stupac obiju tablica, sasvim je izvjesno da je učenicima strukovnih četverogodišnjih škola, naročito onima od 4 do 7, vrlo teško nadoknaditi satnu, odnosno programsku razliku ma koliko se govorilo o dopunskoj nastavi i instrukcijama za kojima posežu učenici i njihovi roditelji. Srećom, ispitna će programska osnovna razina iz matematike biti temeljena na programu strukovne četverogodišnje škole s najmanjim planskim/godišnjim brojem sati (u tablici 2, škola 7 - 2/70 sati u prvom i 2/70 sati u drugom razredu, ukupno 140 sati). Prema Ispitnom katalogu moguće je “sastaviti“ ispitna pitanja iz matematike za osnovnu ispitnu razinu: I. BROJEVI I ALGEBRA 1. Razlikovati skupove N, Z, Q i R (poznavati pojmove: prirodan, cijeli, racionalan, iracionalan i realan broj, te razlikovati navedene brojeve) 2. Uspoređivati brojeve 3. Zapisivati skupove realnih brojeva intervalima i prikazati ih na brojevnom pravcu 4. Prepoznati i rabiti oznake intervala: 5. Zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti, korjenovati, potencirati i određivati apsolutne vrijednosti 6. Zaokruživati brojeve 7. Rabiti džepno računalo 8. Rabiti postotke 9. Rabiti omjere 10. Zbrajati i množiti jednostavnije algebarske izraze 11. Rabiti formule za kvadrat binoma i razliku kvadrata 12. Zbrajati, množiti i dijeliti jednostavnije algebarske razlomke 13. Iz zadane formule izraziti jednu veličinu pomoću drugih II. FUNKCIJE 14. Izračunati funkcijske vrijednosti (linearna, kvadratna i eksponencijalna) 15. Prikazati funkcije tablično 16. Prikazati funkcije grafički 17. Interpretirati graf funkcije 18. Izračunati nultočke funkcije 19. Odrediti sjecišta grafa s koordinatnim osima 20. Iz zadanih svojstava, elemenata Ocjenjivanje vladanja učenika Pristojno vladanje − kakva utopija! Ocjena iz vladanja trebala bi biti važan element pri upisu u srednju školu. Često je prosječan učenik bolji u ponašanju i vladanju od odličnog, pogotovo kad je slabiji uspjeh u učenju rezultat objektivnih čimbenika. No učitelju je mnogo teže izreći ocjenu iz vladanja nego ocijeniti učenikovo znanje iz dotičnog nastavnog predmeta, pogotovo danas kad je piramida osnovnih ljudskih vrijednosti okrenuta naopačke Piše Ankica Benček učiteljica matematike u OŠ Gustava Krkleca u Zagrebu O vih dana stalno nešto čitamo i slušamo po raznim medijima o korumpiranim učiteljima i profesorima i njihovim nekompetencijama, o tome kako su upravo učitelji glavni krivci za neznanje, loše ponašanje, pa čak i za učeničke izgrede, koji, da stvar bude gora, znaju ponekad završiti i tragično. Iskustvo nas uči da je najlakše naći općeg krivca i cjelokupnu krivnju usmjeriti na pojedinca ili na određenu skupinu kako bi se opravdao nerad onih koji su stvarno nadležni za određeno podrčje života i rada. Učitelji − “dežurni krivci“! Okriviti učitelja najmanje je zlo. Oni će uglavnom to otrpjeti, a kako su savjesni, na kraju će pomisliti da su možda ipak oni krivi. Učitelji su “nehumani“, jer traže da učenici redovito uče, da pišu domaće zadaće, da na nastavi budu pristojni, aktivni i angažirani, bez upadica i ometanja nastave slično. Kakva utopija! Možda se samo mi stariji sjećamo što je to i kako je to izgledalo. Sad se treba prilagođavati situaciji u razredu, bez obzira na to koliko i kako si se pripremao. Izvedba nastavnog sata ovisi o sposobnosti učitelja da ekvilibrira na ivici “oštrice noža“ i da se pretvara kako ništa ne čuje i ne vidi od svega onoga što izvoljevaju raditi današnji mlađahni “subjekti nastave“. U većini slučajeva to je izgubljeno vrijeme i mnogi se priklanjaju filozofiji: “Baš me briga, ja ću odraditi svoje, a oni kako ih volja...“ Danas u većini škola rijetko kome uspijeva održati nastavni sat onako kako ga je zamislio i isplanirao. Samo što ljudi nerado o tome govore, a ako i kažu štogod, najčešće će čuti savjet, pogotovo ako su stariji: “Idite na bolovanje ako više ne možete. Najbolje bi bilo da odete u mirovinu. Zar je vama sila raditi?...“ Neki su poslušali i otišli, čak i deset godina prije nego što su trebali ići u mirovinu. Jednostavno više nisu mogli izdržati. Čovjek nakon svega zaključi kako je najbolje šutjeti i svoje probleme rješavati unutar svoje učionice. To se radilo godinama. Posljedica: problemi su se zataškavali i minorizirali, ali onda su od slučaja do slučaja bivali sve veći i teži. Tu i tamo kaznu bi dobio neki “dežurni krivac“, koji je po pravilu uvijek i svugdje kriv, dok bi pravi počinitelji najčešće ostali nepoznati. Dugogodišnje zataškavanje problema Ako malo bolje pogledate, tek dvije ili tri učenice u razredu dolaze primjereno i pristojno odjevene. Ostale se oblače neprimjereno, ponekad nakaradno i degutantno, neke su polugole, otkrivenih grudi i trbuha, s teškom šminkom nestručno i neusklađeno nabacanom, s golemim naušnicama, obojene kose svih mogućih i nemogućih boja, s kolutima narukvica i prstenja na svakom prstu. Čovjek se zapita gdje su te mame koje dopuštaju svojim kćerima da se tako ponašaju. A ponekad se više i ne pita kad ugleda dotičnu mamu, pogotovo kad gospođa mama kaže kako je oblačenj njene kćeri u redu i kako to nije učiteljska briga. Moja briga sigurno nije ni kad ujutro prvi sat uđem u razred i imam osjećaj kao da sam ušla u kafić u kojem se cijelu noć pušilo. Do odmora se to i prozrači, a onda opet iznova. Moja briga valjda nije ni kada učenik cijelu školsku godinu apsolutno ništa ne radi, ne nosi pribor, ne prepiše ni naslov s ploče, a na kraju godine mu zbog raznih psiho-socijalnih i ostalih čimbenika moram dati dovoljan. Čitavo vrijeme gledam kako dijete propada. Znam da je sposoban i inteligentan, ali jednostavno neće ili možda ipak ne može raditi. Ako ne može, onda mu ovdje nije mjesto ili se pak s njim mora drugačije raditi. Tada se njime trebaju baviti kompetentni stručnjaci. Nije dovoljno narediti: “Dajte mu dva!“ On bi mogao imati i četiri, možda i pet, da netko negdje u sustavu nije zakazao. Svi ovi primjeri govore da je vladanje učenika jedna od osnovnih broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. odgojno-obrazovna aktualno praksa 11 www.skolskenovine.hr HRVATSKI JEZIK Jezično-komunikacijsko područje u Nacionalnom okvirnom kurikulumu Umjesto znanstvenih informacija - uopćene preporuke ili grafa odrediti funkciju 21. Za kvadratnu funkciju: - interpretirati ulogu vodećega koeficijenta - izračunati minimum/maksimum funkcije - izračunati tjeme parabole III. JEDNADŽBE I NEJEDNADŽBE 22. Rješavati linearne jednadžbe 23. Rješavati linearne nejednadžbe 24. Rješavati kvadratne jednadžbe 25. Odrediti i primijeniti diskriminantu kvadratne jednadžbe 26. Rješavati jednadžbe s potencijama jednakih baza, primjerice: 27. Rješavati sustave algebarski i grafički 28. Interpretirati grafički prikaz jednadžbama IV. GEOMETRIJA 29. Odrediti mjeru kuta 30. Razlikovati vrste trokuta 31. Rabiti poučke o sukladnosti trokuta 32. Rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat 33. Rabiti svojstva paralelograma 34. Rabiti svojstva kružnice i kruga 35. Izračunati opseg i površinu kruga komponenti njihova ocjenjivana. Svi znamo što je uzorno, dobro i loše vladanje. Učitelji su dovoljno educirani i iskusni da to procijene, samo bi morali biti potpuno samostalni u tome, bez bilo čijih pritisaka odozgor te nadasve pošteni i pravedni. Pritom treba voditi računa o učenicima s urođenim smetnjama u ponašanju. Poremećen sustav vrijednosti Teško je to napraviti, puno teže nego ocijeniti svoj nastavni predmet, pogotovo u vrijeme kad je piramida osnovnih ljudskih vrijednosti 36. Skicirati geometrijska tijela (prizmu, piramidu, valjak, stožac, kuglu) 37. Prepoznati elemente geometrijskog tijela (osnovku - bazu, vrh, visinu, pobočke - strane i plašt) 38. Izračunati oplošje i obujam geometrijskih tijela 39. Prikazati točke u koordinatnom sustavu 40. Očitati koordinate točaka u koordinatnom sustavu 41. Izračunati udaljenost točaka 42. Jednadžba pravca. Rabiti eksplicitni i implicitni oblik jednadžbe pravca 43. Odrediti jednadžbu pravca zadanoga točkom i koeficijentom smjera 44. Odrediti jednadžbu pravca zadanoga dvjema točkama 45. Rabiti uvjet usporednosti pravaca. Za kraj, nadati se da će većina učenika četverogodišnjih strukovnih škola polagati na državnoj maturi matematiku na osnovnoj razini, a koja 75 posto korespondira programom osnovne škole. Oni će je uspješno položiti, ali ostaje pitanje koliko ostaju uskraćeni što nisu polagali ispit na višoj razini. Iznenađuju i pojedini fakulteti koji se zadovoljavaju položenim ispitom matematike na nižoj razini kao i činjenica da državna matura nije na svim fakultetima “ulaznica“ za izravan upis. okrenuta naopačke. Ocjena iz vladanja trebala bi biti važan element pri upisu u srednju školu. Često je prosječan učenik bolji u ponašanju i vladanju od odličnog, pogotovo kad je slabiji uspjeh u učenju rezultat objektivnih čimbenika. Kada bi učenici bili upoznati već u petom razredu s time da će njihovo ponašanje utjecati na upis u srednju školu, mislim da bi se drugačije ponašali i oni i neki od njihovih roditelja. Bilo bi manje izostanaka s nastave, bilo bi manje lažnih ispričnica, više bi se vjerovalo učitelju, više bi se cijenio i poštivao rad učitelja. A bilo bi manje verbalnog i fizičkog nasilja u školama. Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru N acionalni okvirni kurikulum temeljni je reformski dokument za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata. Nacionalni okvirni kurikulum uspostavlja teorijsko-metodološke pristupe koji se izvode iz opće teorije kurikuluma i relevantnih teorija predmetnoga kurikuluma. Jezično-komunikacijsko područje utemeljuje se na interdisciplinarnoj metodologiji koja obuhvaća odgojne znanosti u širem smislu i matičnu metodiku. U skladu s iznesenim tezama prosuđujemo ponuđena rješenja u određivanju jezično-komunikacijskoga područja. - Jezično-komunikacijsko područje, prema didaktičko-metodičkim teorijama, utemeljuje se na teoriji korelacije i integracije, teoriji međupredmetnih veza. Utvrđene su i vrste korelacija: međupredmetna korelacija (povezivanje srodnih nastavnih predmeta u nove didaktičke sustave - odgojno-obrazovna područja), tematska (tematskih krugova/ tematskih cjelina), teorijsko-metodološka, sinkronijska/asikronijska, strukturna, stvaralačka i dr. Ponuđeni tekst o jezično-komunikacijskom području ne ostvaruje zahtjev teorije korelacije i integracije. - Jezično-komunikacijsko područje na sadržajnoj razini obuhvaća sve jezike koji su zastupljeni u školskome sustavu na svim stupnjevima. Uključivanje različitih jezika u zajednički didaktički sustav pretpostavlja kontrastivni pristup kojim se utvrđuju posebnosti svakoga jezika (jezičnih skupina - genetskih srodnih i nesrodnih) i mogućnosti njihova učenja i poučavanja na različitim stupnjevima školskoga sustava (od ranoga učenja do završetka školovanja). Ponuđeni tekst o definiranju jezično-komunikacijskoga područja ne proizlazi iz kontrastivnoga pristupa i njegova didaktičko-metodičkog određenja. - Odgojno-obrazovni položaj hrvatskoga jezika kao materinskoga u jezično-komunikacijskom području traži cjelovitije objašnjenje. Ponuđeno objašnjenje stilski je manjkavo. Položaj materinskoga jezika u jezičnokomunikacijskom području zahtijeva cjelovitiju psiholingvističku, sociološku, matodičku i pedagošku interpretaciju na temelju domaćih i stranih istraživačkih projekata. - Hrvatski jezik kao nastavni predmet sadržajno se razlikuje od sadržaja drugih jezika koji se uključuju u jezično-komunikacijsko područje. Nacionalni okvirni kurikulum navodi dva “osnovna područja: uporaba jezika te znanje o jeziku, posebni sadržaji (...) djela visoke kulture.“ Hrvatski jezik kao nastavni predmet obuhvaća nekoliko područja: jezik i jezikoslovlje, književnost (nacionalnu i svjetsku, teoriju književnosti, stilistiku), medijsku kulturu, jezično izražavanje (usmeno i pismeno), jezične djelatnosti. Ta se područja povezuju prema načelima korelacije i integracije. Ponuđeni tekst u Nacionalnom okvirnom kurikulumu ne pronalazi uporište u relevantnoj didaktičko-metodičkoj literaturi niti u spoznajama disciplina koje, nužno, sudjeluju u stvaranju reformskih dokumenata o jezičnome odgoju i obrazovanju Pri određivanju didaktičkog ustrojstva hrvatskoga jezika kao nastavnoga predmeta ne može se prihvatiti predloženo rješenje. Književnost kao ravnopravna sastavnica predmetnoga kurikuluma ne može se smatrati “posebnim sadržajem“. Stoga je nužno pobliže odrediti hrvatski jezik kao nastavni predmet i njegove posebnosti u jezično-komunikacijskom području. Riječ je o jezično-umjetničkom/jezičnoknjiževnom odgojno-obrazovnom području. Književnost je umjetnost riječi. Teorija korelacije i integracije u jezično-komunikacijskom području za hrvatski jezik zahtijeva posebna objašnjenja, zahtijeva utvrđivanje jezično-književnih korelacija u okviru interpretacije književnoumjetničkih i drugih tekstova. - Pri oblikovanju predmetnoga kurikuluma za hrvatski jezik, u skladu s teorijom predmetnoga kurikuluma, utvrđuje se jezikoslovni korpus (korpus jezikoslovnih disciplina) na kojima se utemeljuje znanstveni sadržaj i njegovo didaktičko oblikovanje. Budući da hrvatski jezik kao predmetni kurikulum obuhvaća i književnoumjetnički i književnoznanstveni korpus te korpus medija i znanosti o medijima (posebno filmologija, teatrologija), teorijsko-metodološki nacrt što ga pruža Nacionalni okvirni kurikulum mora uspostaviti teorijsko-metodološke okvire za njegovo znanstveno utemeljenje. Aktualna didaktičko-metodička literatura pruža pouzdane obavijesti o toj odrednici predmetnoga kurikuluma. Ponuđeni tekst u Nacionalnom okvirnom kurikulumu ne pronalazi uporište u relevantnoj didaktičko-metodičkoj literaturi niti u spoznajama disciplina koje, nužno, sudjeluju u stvaranju reformskih dokumenata o jezičnome odgoju i obrazovanju. - Umjesto znanstvenih informacija o utemeljenju predmetnoga kurikuluma, Nacionalni okvirni kurikulum nudi uopćene preporuke (tipa treba - “trebologija“): “Stoga u nastavi hrvatskoga jezika uz uobičajene (?) pristupe i metode (koje se rabe i u dugim predmetima s kojima se djelomično preklapa (?) poput povijesti, vjeronauka, likovne i glazbene umjetnosti i društva (?), etike, informatike i sl.) treba težiti (?) i primjeni uspješnih suvremenih pristupa i metoda kojima se učeniku omogućava dalji jezični razvoj.“ - Okvirni nacionalni kurikulum opredijelio se za određivanje zajedničkih ciljeva jezično-komunikacijskih predmeta u dva osnovna područja: jezik i komunikacija te jezik i kultura. Zajednički je cilj jezično-komunikacijskih predmeta stjecanje jezične komunikacijske kompetencije. Termin jezična komunikacijska kompetencija ima obilježja termina indikatora. Stoga zahtijeva preciznije određenje. (Nastavlja se) 12 www.skolskenovine.hr odgojno-obrazovna praksa IZLOŽBE broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. Stubički obrti kroz povijest u Etnografskom muzeju u Zagrebu Stara umijeća spasiti od zaborava Izložba “Stubički obrti” kroz povijest ima i svoju odgojno−obrazovnu vrijednost, pa ne čudi što je među posjetiteljima najveći broj učenika i nastavnika za koje su tijekom izložbe organizirane i prigodne edukativne radionice Izložba Stubički obrti kroz povijest u Etnografskom muzeju otvorena je do 25. travnja 13 regija broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. www.skolskenovine.hr SLOVENIJA Vegeterijanci zahtijevaju bezmesne jelovnike Unatoč inicijativi roditelja vegetarijanaca u Sloveniji, nutricionisti i pedagozi upozoravaju na važnost mesnih obroka za stjecanje mišićne mase i energije za razvoj mozga kod mladih I nicijativa da vegetarijanski jelovnici postanu obvezni u slovenskim vrtićima i školama podijelila je roditelje vegetarijance na jednoj strani te nutricioniste, ali i školske vlasti na drugoj. Roditelji vegetarijanci već godinama neuspješno pokušavaju uvjeriti uprave javnih vrtića i škola da njihova djeca imaju pravo dobivati punovrijedne vegetarijanske obroke, pa sada traže da se to pravo regulira zakonom. Vegetarijanska prehrana - stvar izbora Nutricionisti i pedagozi, pak, upozoravaju na važnost mesnih obroka za stjecanje mišićne mase i energije za razvoj mozga kod mladih, piše ljubljanski Dnevnik. Jedna od inicijatorica navela je za ljubljanski dnevni list da škola i vrtić koje pohađaju njezine dvije kćerke nisu odobrili molbu da im osiguraju pune vegetarijanske obroke, pa ih moraju uzimati sa sobom od kuće. “Vegetarijanska prehrana je stvar izbora i odgovornosti svakog pojedinca. Imam osjećaj da nas vegetarijance ne tretiraju ravnopravno onima koji jedu meso i mesne proizvode“, rekla je majka. BiH Prehrana u školama i vrtićima Prema istraživanju iz 2008. godine, u Sloveniji 96 posto populacije uživa mješovitu prehranu, koja uključuje i meso Iako neki moderniji nutricionisti daju za pravo roditeljima vegetarijancima i iznose da je sadašnji model prehrane u državnim školskim ustanovama utemeljen na 50 godina staroj doktrini o nužnosti mesa u prehrani, među stručnjacima i pedagozima postoji velika suzdržanost oko uvođenja vegetarijanskog jelovnika, piše list. Nacionalni Zavod za zaštitu zdravlja upozorava da bi takvo rješenje iziskivalo dodatno obrazovanje i tečajeve za kuhare i organizatore prehrane u javnim ustanovama te povećanje broja zaposlenih. Uravnoteženi izbor obroka Uz to, navodi Dnevnik, pedagozi općenito izražavaju sumnju oko toga znaju li roditelji vegetarijanci svojoj djeci ponuditi “uravnoteženi izbor obroka“, a na nespremnost za promjene u tom području u velikoj mjeri utječe i činjenica da su vegetarijanci u manjini. Prema istraživanju iz 2008. godine, u Sloveniji 96 posto populacije uživa mješovitu prehranu, koja uključuje i meso. SRBIJA Prema Metro-portalu I. B. Obnova školskih objekata Nove škole za bolju budućnost Federalna ministrica obrazovanja i znanosti u Bosni i Hercegovini Meliha Alić sa suradnicima je posjetila općine Široki Brijeg i Posušje, gdje je s predstavnicima općinske vlasti i županijskog ministarstva obrazovanja razgovarala o realizaciji projekta izgradnje i rekonstrukcije školskih objekata u tim općinama, za koje je Federalno ministarstvo izdvojilo 2,3 milijuna konvertibilnih maraka. Ta su sredstva dodijeljena za obnovu i izgradnju osam školskih objekata. Na sastanku s općinskim načelnikom Širokog Brijega Mirom Kraljevićem ministrica je kazala da je Široki Brijeg posjetila iz dva razloga. “Prvi je da vidimo na koji su način utrošena sredstva koja je izdvojila Vlada FBiH, odnosno resorno ministarstvo, a drugi da u razgovoru s čelnicima Zapadno- hercegovačkoga kantona vidimo koliki je njihov interes da se, uz kreditno zaduženje, započeta gradnja školskog objekta na Lisama završi“, kazala je ministrica Alić i dodala kako se nada da gradnja neće stati. Inače, za gradnju osnovne škole na Lisama Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti osiguralo je u 2008. godini 1,3 milijuna maraka. Tijekom posjeta Općini Posušje federalna ministrica Meliha Alić s općinskim načelnikom Petrom Polićem, predsjednikom Općinskog vijeća Zdenkom Bošnjakom te ministrom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zapadno-hercegovačkoga kantona Vjekoslavom Čamberom razgovarala je o realizaciji projekata iz područja obrazovanja koje je financijski podržalo Federalno ministarstvo te je u njihovoj pratnji obišla gradilište nove osnovne škole u Posušju. “Na sastanku se najviše razgovaralo o izvođenju radova na novoj osnovnoj školi u koju je uloženo 850 tisuća maraka. S obzirom na to da je za radove utrošeno 140 tisuća maraka manje, dogovoreno je da će ostatak novca biti utrošen u krovište te zgrade“, kazao je pomoćnik načelnika Ferdo Landeka te dodao da je ukupna vrijednost škole 5 milijuna eura, što daleko nadmašuje mogućnosti općine. “Dogovorili smo način na koji treba završiti ovaj objekt, jer je osnovno da učenici što prije uđu u učionice“, kazala je federalna ministrica Alić. Načelnik Polić također je istaknuo kako je važno da učenici što prije uđu u novu školu, jer je središnja osnovna škola pretijesna. Pohađa ju 1700 učenika, a predviđena je za od 700 do 900 učenika, dodao je Polić. Prema FMON-u I. B. Vojvodina Priprema za studiranje u matičnoj državi S labije poznavanje hrvatskog jezika tek je manja zapreka prilikom polaganja državne mature budućih vojvođanskih studenata u Republici Hrvatskoj. No, pripreme za državnu maturu u Republici Hrvatskoj za sve koji žele studirati u matičnoj državi svakako su potrebne, prije svega učenicima iz dijaspore. Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Subotici organizira pripreme na kojim se mogu ukloniti sve jezične i stručne nedoumice, a buduće studente priprema profesorica hrvatskog jezika i književnosti Đurđica Stuhlreiter iz Hrvatske. “Pripreme obuhvaćaju dio gradiva koji je učenicima nepoznat, posebice onaj koji se odnosi na hrvatsku književnost koju učenici zbog načina školovanja dosad nisu imali prilike upoznati. Odnosi se isto tako i na hrvatski jezik, odnosno na specifičnosti koje hrvatski jezik čine posebnim i drukčijim u Hrvatsko nacionalno vijeće u Subotici organizira pripreme na kojima se mogu ukloniti sve jezične i stručne nedoumice odnosu na srpski jezik, na kojem su se oni do sada školovali“, pojasnila je Stuhlreiter kako izgledaju pripreme koje vodi. Pripreme su potrebne prije svega zbog toga što se učenici koji ove godine završavaju školovanje nisu potpuno obrazovali na hrvatskom jeziku. Pripreme polazi desetak učenika koji dolaze čak i iz područja izvan Subotice, kaže profesorica Stuhlreiter: “Riječ je o učenicima koji imaju preduvjete koji su ih vjerojatno i motivirali da se pokušaju upisati na studij u Hrvatskoj. To su uglavnom učenici koji imaju dovoljno upornosti, ambicija i želje da ono što su zacrtali i ostvare. Nadam se da će u tome i uspjeti.“ Program polaganja državne mature prilično je zahtjevan i traže se odgovori na mnoga pitanja, tako da će ovo za njih biti pravi ispit zrelosti. Bit će zanimljivo vidjeti rezultate koji će se polučiti nakon novog ispita na razini cijele države, a osobito uspjeh učenika iz Vojvodine, budući da je ovo prvi put da se takva provjera radi, kaže Đurđica Stuhlreiter. Rezultati ovogodišnje mature će se analizirati te sljedećoj generaciji omogućiti još bolju pripremu. Novoj će generaciji ipak biti znatno lakše, jer će nagodinu gimnaziju završavati maturanti koji su cijelo četverogodišnje školovanje podučavani na hrvatskom jeziku. Prema SuboticiDanas I. B. aktualno svijet 14 broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. www.skolskenovine.hr NOVOSTI IZ EU NJEMA»KA Europski tjedan e-vještina Europskom tjednu e-vještina, koji je održan tijekom ožujka, cilj je bio analizirati postignuća strategije razvoja e-vještina Europske unije u pogledu digitalne pismenosti i unapređivanja evještina europskih građana, razmijeniti iskustva, izgraditi veze te pokrenuti nositelje interesa diljem Unije. Europski tjedan e-vještina rezultat je zajedničkih napora Europske komisije, vlada zemalja članica EU te industrijskog i obrazovnog sektora. Javne vlasti, tvrtke koje se bave informatičkim i komunikacijskim djelatnostima te obrazovne institucije iz 35 zemalja diljem Europe uključile su se u stotine aktivnosti, tečajeve i natječaje kojima su htjeli nadahnuti sve generacije na otkrivanje e-vještina. Kampanja o održivosti energije Europski tjedan održive energije (EUSEW), koji je obilježen od 22. do 26. ožujka, najvažniji je događaj vezan uz teme održivosti energije u Europi. Tjedan je dio kampanje Održiva energija u Europi, koju je Europska komisija pokrenula 2005. godine. Kampanja pridonosi ispunjenju ciljeva energetske politike EU na području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, čišćeg transporta i alternativnih goriva. Prošle je godine EUSEW obuhvaćao 149 događaja u Bruxellesu i izvan njega, u kojima je sudjelovalo više od 30.000 ljudi. Europa 2020 - nova ekonomska strategija u Europi Europska komisija predstavila je 3. ožujka strategiju Europa 2020 kao prijedlog izlaska iz gospodarske krize i pripreme gospodarstva Europske unije za iduće desetljeće. Europa 2020 iznosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije tijekom idućeg desetljeća te počiva na tri povezana područja prioriteta koja se međusobno podupiru: pametan rast (poticanje znanja, inovacija, obrazovanja i digitalnog društva); održiv razvoj (poticanje učinkovitije proizvodnje u iskorištavanju resursa uz istodobno povećanje konkurentnosti); rast uključivosti (povećanjem sudjelovanja na tržištu rada, stjecanjem vještina te borbom protiv siromaštva). (I. Č.) N Međunarodni obrtnički sajam Poučavanje za zanimanja budućnosti a jednoj je njemačkoj televizijskoj postaji prikazana zanimljiva emisija, u kojoj je skupina ljudi pogađala zanimanje predstavljenih kandidata, koji su im kretnjama tijelom pokazivali čime se u životu bave. Osim što je bilo vrlo zabavno, ali ne i jednostavno, gledatelji su mnogo naučili o raznovrsnim obrtima u zemlji i o velikom broju struka u obrtničkoj djelatnosti. Oko 700.000 obrtničkih pogona snažno pridonosi bruto nacionalnom proizvodu u Njemačkoj. Ti pogoni obrazuju stručne djelatnike mnogo više od svojih potreba, dakle i za druge grane gospodarstva. Ukupno je 33 posto svih sudionika u stručnom školovanju u obrtništvu. Što radi mehatroničar Oblici zanimanja u međuvremenu su se toliko promijenili da su ocjenjivači u spomenutoj emisiji ponekad imali velikih problema, primjerice, kako otkriti zanimanje mehatroničara i što sve ta struka podrazumijeva. To zvuči prilično zamršeno, ali opisuje realnost današnjeg gospodarskog i radnog svijeta, u kojem su potrebna mnoga nova zanimanja. Ona su prije svega izrasla u informatičkoj tehnologiji, ali i u mnogim drugim granama ranijih klasičnih obrtničkih područja: ukupno 94 zanimanja ubrajaju se danas među prava obrtnička zanimanja, koja su otvorena kako za žene tako i za muškarce. Izgledi za budućnost kod pojedinih su zanimanja vrlo različiti. Dok je za određene struke hitno potreban pomladak, druge su pretrpane. Prije svega pogoni u području prerade prehrambenih namirnica i usluga imaju velike potrebe za svježom stručnom radnom snagom. Slično tome, vrlo je slojevita ponuda zanimanja u medijima, gdje je stručnjak za priređivačku tehniku jednako tražen kao i medijski oblikovatelj za digitalne i tiskane medije. Već sami nazivi zanimanja upućuju na to da su potrebne posebne kompetencije, nužno je neprekidno obnavljati i usavršavati znanja u skladu s razvojem tehnike i novim programskim podrškama. Tako je nastao i mehatroničar - križanac mehaničara i elektroničara, koji sastavlja električne, elektroničke, mehaničke i elektromehaničke sastavnice u mehatroničke sustave. Poučavanje za nova zanimanja dobilo je i snažnu političku podršku: savezno njemačko ministarstvo za gospodarstvo zahtijeva osuvremenjivanje postojećih obrazovnih zvanja i stvaranje novih zanimanja. Ovi se ciljevi podupiru i vladinim programima, vodeći računa da se prije svega mladim Na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu svake se godine na praktičan način predstavljaju nova obrtničkih zanimanja ljudima nadarenima za praktična zanimanja omogući odgovarajuće školovanje i zapošljavanje. Tradicija duga 60 godina Na međunarodnom obrtničkom sajmu, koji se svake godine održava u Münchenu i jedan je od najpoznatijih i najposjećenijih sajmova s tradicijom duljom od 60 godina, mladim se ljudima nudi školovanje za brojna nova i deficitarna zanimanja: majstori i naučnici obavještavaju zainteresirane o svom zanimanju, mogućnostima školovanja i izgledima za budućnost u određenoj struci. Akcija se održavala pod geslom Za mladu generaciju - otkrijte svoju budućnost. Istodobno se u devet sajamskih dvorana održavalo nekoliko različitih sajamskih priredbi, a najviše ih je posvećeno temama suvremenog stanovanja i življenja - Zanatstvo i dizajn; Stanovanje i namještanje; Kuhinje i kultura; Energetika i kuća; Kuća i vrt... Prema Die Messe Pripremio Željko Medvešek Ogranak njemačkog Arheološkog instituta u Pekingu Njemački Arheološki institut (DAI), koji je danas jedan od najvažnijih partnera u znanstvenim istraživanjima, širi i dalje svoju prisutnost u svijetu. On je ujedno jedan od najstarijih arheoloških instituta, a osnovan je davne 1829. godine. U Kini su njegovi znanstvenici prisutni od 1995. godine, a suradnja će se otvaranjem pekinškog ogranka još više produbiti. Težište istraživanja je povijest nastambi u sjevernoj Kini od starijega kamenog doba do Srednjeg vijeka. U gradu lIushui, koji se nalazi uz južni put svile, njemački paleontolozi dolaze do podataka koji daju sasvim novo viđenje povijesti ove zemlje. Uz pomoć nove metode, proteinske analize, oni saznaju što su stanovnici ovoga prostora prije tri tisuće godina jeli i od čega su obolijevali. Tim znanstvenika DAI-a istražuje nastambe u selu Dazhuang, u provinciji Qinghai. Tu je, u sjeverozapadnom dijelu Kine, živjela muslimanska manjina. U istraživanjima, zajedno s arheolozima, sudjeluju medicinari, antropolozi, etnolozi i drugi znanstvenici. (S. V. Ž.) broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. tema broja aktualno 15 Tema broja: Profesionalni razvoj nastavnika www.skolskenovine.hr Bez pogrešaka nema kreativnosti Priredio Branko NAĐ Usavršavanje nastavnika potrebno je osmisliti na način da oni aktivno sudjeluju u stjecanju novih vještina i znanja, da su u središtu tog procesa, da im se omogući više odgovornosti, potiče njihova kreativnost i inovativnost. Nastavnici, kao primarni korisnici stručnog usavršavanja, moraju imati mogućnost utjecaja na sadržaj i metode tog usavršavanja. Tako se u konačnici stvara okružje u kojem će se i kompetencije najmlađih - učenika - najkvalitetnije razvijati. Naročito je osjetljivo pitanje usavršavanja u informatičko-digitalnim vještinama, u kojima su djeca danas često bolja od učitelja. Stoga baš u usavršavanje u tom području treba uložiti silnu energiju, ali ga provoditi s razumijevanjem, a ne s osuđivanjem. Nastavnicima treba dopustiti kreativnost, ali ne kažnjavati njihove pogreške. Jer, bez pogrešaka nema kreativnosti. Naposlijetku, edukacija i usavršavanje stranih jezika presudno je za povećanje europske mobilnosti i češće odlaske nastavnika na studijska putovanja u inozemstvo. Kada učitelji i profesori sami shvate kakve sve koristi od stručnog usavršavanja imaju, i oni sami i njihova okolina i njihovi učenici neće ih trebati posebno nagovarati na taj potez tema broja aktualno 16 www.skolskenovine.hr broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. A Nastavak sa 15. stranice gencija za odgoj i obrazovanje (AZOO) okruglim stolom o izazovima stručnog usavršavanja i profesionalnom razvoju nastavnika obilježila je završetak jednogodišnjeg projekta Suvremeni pristup stručnom usavršavanju. Primatni je cilj projekta bio jačanje kapaciteta same Agencije, njezinih savjetnika i viših savjetnika, kako bi u budućem razdbolju bili sposobniji osmisliti i provoditi suvremene metode usavršavanja hrvatskoga nastavnoga kadra. Sanja Milović, viša savjetnica i voditeljica projekta, kazala je da je u fokusu AZOO-a razvoj pojedinca i kontinuirano unapređenje njihova rada, koji se naposlijetku vidi u poboljšanju kvalitete nastave te direktnijom komunikacijom s učenicima s jedne strane odnosno s kolegama učiteljima i školama s druge. Europske stručnjake prvenstveno zanimaju tri pitanja, koja su provučena kroz najznačajnije strateške razvojne projekte, objasnila je Milović. Kako unaprijediti kvalitetu i učinkovitost stručnog usavršavanja, zatim kako potaknuti odgajatelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje na preuzimanje veće odgovornosti za svoj profesionalni razvoj (naročito razvijajući svoju inovativnosti i kreativnost) te kako povećati razmjenu iskustava i mobilnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, što u modernim stremljenjima europskih zemalja predstavlja najvažnije pitanje. Željni povratne informacije o onome što rade Kvalitetu stručnog usavršavanja treba unapređivati strateški, dugoročno, održivo i kroz partnetstvo s nastavnicima, istaknula je Mihaela Dubravac Šigir, načelnica Odjela za cjeloživotno učenje i upravljanje fondovima Europske unije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. - Cjeloživotno učenje moguće je samo ako je osoba istinski motivirana. Učenje treba donijeti neku promjenu u životu pojedinca, inače ono samo po sebi nema smisla. Dakle, ako se odluči na taj potez i uloži određeni napor da bi usavršavanje uspjelo, nastavnik s pravom očekuje pozitivnu promjenu na osobnoj razini, bilo na radnom mjestu ili u općedruštvenom smislu. Najčešće te promjene, koje su rezultat učenja, utječu na sve spomenute sfere, jer kad se mi osobno promijenimo više ništa oko nas nije isto! Dubravac Šigir upozorila je ipak da se u promišljanjima unapređivanja profesionalnog razvoja ne smije zadavati mnogo ciljeva, već tek nekoliko, vrlo konkretnih i jasnih. Usmjeriti se treba prema ciljevima koji su dostupni i održivi, koji donose kvalitativne promjene. S ciljem da se mijenjaju svi koji sudjeluju u procesu cjeloživotnog učenja. - Moramo moći pratiti mijenjanje svijeta oko nas i moramo biti voljni ići za tim, da ne bismo osjećali osobnu ili ukupnu društvenu isključenost. Kako U napetom i stresnom društvu u kojem živimo učiteljima je manje važno kako će metodički nešto dobro izvesti. Važnije im je znati što učiniti kada pred njima stoji agresivan adolescent! Učitelji žele da ih netko tome poduči, da idu na treninge takvih vještina Mihaela Dubracac ©igir napraviti strategiju kojom ćemo pomagati onima koji pomažu i uče najmlađe generacije? Vrlo jednostavno, moramo se preusmjeriti ne više na ono što poučavamo, niti kako, već prvo i osnovno pitanje mora biti zašto, zaključila je. Osnova modernoga profesionalnog razvoja učenja je kompetencijski i konceptualni pristup, prema kojem nastavnik u školu i razred svakodnevno ulazi s jasnom namjerom da utječe i razvija kompetencije onih s kojima radi - djece. Naravno, i na svoje osobne kompetencije. Stoga nastavnici, kao primarni korisnici stručnog usavršavanja, moraju imati mogućnost utjecaja na sadržaj i metode tog usavršavanja. Tako se u konačnici stvara okružje u kojem će se kompetencije najmlađih najkvalitetnije razvijati. Problem kod povećanja akademske razmjene, iskustva i mobilnosti nastavnika Dubravac Širir vidi u tradicionalnom hrvatskom problemu da nismo spremni lako razmjenjivati iskustva i komunikaciju, pa čak ni najsuvremenijom tehnologijom, e-mailovima. Nismo spremni otvarati se jedni drugima, dijeliti svoja iskustva i praksu. Naši su nastavnici možda previše samozatajni, možda suviše u obrazovnom sustavu tradicijski zatvoreni u svoje male svjetove. - A kada bismo i pokušali svoje ideje i rezultate dati u javnost, često smo se puta susretali sa suviše kritički nastrojenim auditorijem. A to dakako nije baš poticajno okruženje za umrežavanje i otvaranje. To se treba promijeniti, jer sam shvatila tijekom godina da su svi obrazovni djelatnici, od ravnatelja do odgajatelja, željni razgovora. Svi su željni povratne informacije o onome što rade, nedostaje im provjera vlastitih rezultata, vlasitog osjećaja jesu li na dobrom putu! Stoga se na svakom koraku mora poticati partnerska i suradnička klima s MZOŠ-om i AZOO-om kao krovnim organizacijama. To će ohrabriti nastavnike te i iskustvom i znanjem iznimno kvalitetne praktičare da svoja znanja i iskustva podijele s drugima. A bez toga možemo biti u velikim zabludama, odnosno bit ćemo uskraćeni za mnogo dobrih rezultata, korisnih informacija i savjeta. Digitalna tehnologija i strani jezici Ružica Ambruš Kiš, viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje, pokušala je objasniti kako se kvaliteta i učinkovitost stručnog usavršavanja može postići u prvom redu dobrim balansom između potreba obrazovnog sustava i potreba učitelja. Upozorava da kamen spoticanja za mnoge učitelje, nastavnike i profesore predstavljaju novosti koje je donijela digitalna tehnologija. A većina učitelja u vrijeme svog inicijalnog obrazovanja nije imala mogućnosti o tome učiti, iz jednostavnog razloga jer većina te tehnologije nije ni postojala. - U informatičko-digitalnim vještinama djeca su danas bolja od učitelja. Stoga baš u usavršavanje u tom području trebamo uložiti silnu energiju, ali ga provoditi s razumijevanjem, a ne s osuđivanjem. Ako u sadržajima koje im nudimo na skupovima Vidoslava Kascelan, Zavod za školsko, Crna Gora Intenzivna reforma obrazovanja u našoj zemlji počela je prije deset godina. S implementacijom smo počeli 2004. godine u osnovnim školama, a u gimnazijama dvije godine kasnije. Paralelno s time provodili smo osposobljavanje nastavnika, uglavnom kroz seminare o promjena u obrazovanju, a znatno je i povećan katalog stručnog usavršavanja. Jer, interes nastavnika za usavršavanje evidentno raste. No, jasno nam je da ako sve što nastavnici čuju na seminarima zaista i ne zaživi na školi, onda nema koristi. Zato je osmišljen program profesionalnog razvoja, prema kojem su škole obavezne pisati plan profesionalnog razvoja prema svojim potrebama za razdobolje od dvije godine, dok sami nastavnici pišu osobni plan za godinu unaprijed. Mogu reći da su škole jako dobro prihvatile tu ideju, nastavnici zaista s osjećajem izabiru aktualne teme u kojima se žele usavršavati i to funkcionira jako dobro. Jer, oni sami prepoznaju duh ovog i potrebe vremena, svoje nedostatke i sami to liječe, posebno poznavanje stranog jezika i računala. A koriste pritom vlastite resurse, kadar unutar škole, da se samoeduciraju i šire osnovna znanja. Onoliko koliko nastavnicima nudimo, koliko im pomažemo i kakav je odnos društva prema njima, toliko će oni vraćati, odnosno toliko će ula- gati u našu djecu! Vjerujem da su nastavnici najbolji, sačuvani dio društva i mnogo je među njima entuzijasta, ali ne mogu stalno biti tako enegični entuzijasti. Sustav im mora davati podršku i nove impulse, učitelji i profesori moraju imati adekvatan društveni status te adekvatne uvjete za rad. Onda će moći izgraditi školu kao zajednicu koja uči, ali i prema kojoj svi mi imamo veliko poštovanje. Mobilnost je iznimno važna, ali prvenstveno moramo razviti mobilnost unutar same škole. Kada se napravi neki važan projekt, s kojim se ide na natjecanja i u širu javnost, pitam se jesu li s tim projektom prvo upoznati baš svi nastavnici i učenici neke škole. Zato s našim nastavnicima u Crnoj Gori pokušavamo razviti atmosferu međusobnog povjerenja, uvažavanja i suradnje! (bn) broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. tema broja aktualno 17 www.skolskenovine.hr Rob Bolitho, akademski direktor za jezično obrazovanje u Norwichu, Velika Britanija Ružica Ambruš Kiš Zvonimir Vidušin učitelji osjete pomoć i podršku, pa nakon toga i oni kvalitetnije dopru do djece, smanjit ćemo uvelike stres koji donosi loše ponašanje učenika. Jer, često to loše ponašanje proizlazi iz nerazumijevanja učitelja, iz onoga generacijskog jaza između nastavnika i učenika, poručuje Ambruš Kiš. Nastavnike na profesionalni razvoj ne treba nagovarati, već poticati kreativnim metodala i modulima usavršavanja, da nastavnici osjete koliko su za njih bolji skupovi u kojem su oni središte edukacije. Baš kao što bi to isto središte nastave trebali biti njihovi učenici. Ako će učitelji biti u središtu edukacije, onda će se s lakoćom mijenjati i time će biti sretni, i kao profesionalci i kao osobe. - Razvijati učitelja kao profesionalca znači razvijati ga kao osobu! Nažalost, naši učitelji imaju dvije velike prepreke kada je u pitanju otvorenost za promjene i razmjenu. Većina njih je u šoku kada su suočeni s mogućnostima europske razmjene, jer im prepreke čini engleski jezik i digitalna tehnologija, što sam već spomenula. Jer, i kada imaju dobre ideje, ostanu u šoku pred gomilom papirologije i administriranja koje moraju obaviti, na stranom jeziku i putem ICT tehnologije. Tu im treba pomoć i podrška, jer će biti šteta da ne iskoriste sjajne mogućnosti koje u ovo predpristupno doba imaju. Ali već sada ima sjajnih primjera, poput zagrebačke Gimnazije Tituša Brezovačkog u Habdelićevoj, koja radi mjuzikl u suradnji sa školom iz Danske, ili III. gimnazija u Splitu sa školom iz Velike Britanije! Iskoristiti europske programe mobilnosti Rob Bolitho, akademski direktor za jezično obrazovanje u engleskom Norwichu, koji je bio nositelj projekta jačanja kapaciteta Agencije za odgoj i obrazovanja, stručnjak je koji je radio u tridesetak zemalja po cijelome svijetu. Njegovu ekspertizu u profesionalnom razvoju svojih savjetnika ovaj je puta koristio i AZOO. Bolitho veliku priliku za hrvatske obrazovne djelatnike vidi u boljem iskorištavanju europskih fondova i programa. - Hrvatska kao zemlja koja je u pristupnim pregovorima s Europskom unijom ima na raspolaganju širok raspon pristupnih i strukturnih fondova koji omogućuju studijska putovanja u inozemstvo, stručnu razmjenu i slično, kroz programe poput Comeniusa ili Leonarda. Slični programi postoje i za razmjenu učenika i studenata, a najvažniji je svakako Erasmus. To je prilika da Hrvatska svome obrazova- Ako učenicima damo više odgovornosti u procesu učenju, primjerice kroz rad na različitim projektima, oni će procvjetati i imati velike koristi od šanse da preuzmu inicijativu i odgovornost. Objeručke će zgrabiti ponuđenu im priliku da postanu neovisniji. Ovdje se radi o jednostavnom pitanju vlasništva. Kada preuzmu odgovornost, učenici vjeruju da sami upravljaju svojim učenjem i smatraju se vlasnicima svog učenja. Zašto isto ne bi vrijedilo i za nastavnike tijekom njihova stručnog usavršavanja? Da učitelji uče kao i njihovi učenici? Da autonomni, neovisni nastavnici stvaraju neovisne učenike?! Nastavnici koji su vlasnici svoga stručnog treninga omogućit će svojim učenicima da i oni posjeduju vlastito učenje. To je međusobno jako povezano. Osobe izabiru zanimanje učitelja, jer to osjećaju kao svoj poziv. Oni žele biti nastavnici. No, zašto mlad i poletan učitelj na kraju svoga profesionalnog puta postaje čangrizav i namrgođen? To se događa često, jer tijekom svojih karijera ti učitelji nisu bili prepoznati, rijetko je ili nikad hvaljen njihov rad, nije im dato dosta odgovornosti i osjećaju se malenima i nevažnima. Dajte učiteljima da sudjeluju u svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavaju i bit će motivirani za to. To vrijedi za bilo koju zemlju u bilo koje vrijeme! (bn) Na listi prioriteta kod nastavnika je na vrlo visokom četvrtom mjestu želja za stručnim usavršavanjem. Na prvom im je mjestu kvaliteta nastavnog procesa, na drugome materijalni uvjeti, na trećem školsko ozračje. Učitelji i profesori itekako su svjesni svojih potreba, no za kontinuirano stručno usavršavanje najvažnija je motivacija nju doda europsku perspektivu i mislim da za te mogućnosti treba znati svaki nastavnik u Hrvatskoj. I dok je komunikacija vašega resornog ministarstva prema Europi dobra, čini mi se da bi se komunikacija prema školama trebala poboljšati i biti češća. Da nastavnici saznaju za sve mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja koji su im na raspolaganju! Da međunarodnja suradnja svakako mora imati važn(ij)u ulogu u cjeloživotnom učenju naših nastavnika slaže se i Zvonimir Vidušin, voditelj Odsjeka za Comenius pri Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Kroz te su programe dostupne teme poput korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, zatim izrade i upravljenja inovativnih međunarodnih projekata, primjene suvremenih metodičnih pristupa djeci, poticanje škola na suradnju i razmjenu primjera dobre prakse, te diseminacija i širenje rezultata. - Preduvjet međunarodnoj suradnji treba biti podizanje jezične kompetencije nastavnog osoblja, kako bi se što lakše mogli uključiti. Time se učitelje i nenastavno osoblje potiče na preuzimanje veće odgovornosti za osobni razvoj, a kroz kroz međurodnu suradnju i projekte potiče se kreativnost i inovativnost, a naposljetku i sama mobilnost, objasnio je Vidušin. Europski program za cjeloživotno učenje u Hrvatskoj provodi Agenija za mobilnost i programe Europske unije, i to je najveći program Europske komisije. Hrvatska je u pripremnoj fazi za punopravno članstvo u tom Programu za cjeloživotno učenje, a u okviru tog programa postoje podprogrami, poput Comeniusa, koji je namijenjen školskom obrazovanju i predškolskom odgoju. Na temelju natječaja za aktivnosti iz podprograma Comenius hrvatski nastavnici mogu otići na stručno usavršavanje u neku od zemalja Europske unije. Hrvatske škole također mogu sudjelovati i u raznim oblicima školskih partnerstva, što se također financira iz europskih fondova. Lani je, primjerice, posredstvom ove Agencije na stručno usavršavanje u zemlje EU iz Hrvatske otišlo 29 nastavnika, govori Vidušin. Ističe kako im je ove godine proračun znatno veći, pa poziva zainteresirane obrazovne djelatnike da prouče natječaje na internetskim stranicama Agenija za mobilnost i programe Europske unije. Specifičnost i problemi usavršavanja strukovnjaka U hrvatskom srednjem strukovnom obrazovanju u ovom je trenutku više od 135 tisuća učenika, što je 71 posto cjelokupnoga srednjeg obrazovanja. U tom je sustavu zaposleno 6500 strukovnih nastavnika, a pred strukovnim školama i njihovim kadrom brojne su teškoće i izaNastavak na 18. stranici tema broja aktualno 18 www.skolskenovine.hr broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. Nastavak sa 17. stranice zovi, najprije jer se radi o čak 323 zanimanja iz 29 područja rada. O složenosti i specifičnosti procesa stručnog usavršavanja nastavnika strukovnjaka govorila je Marija Marcelić, načelnica Odjela za razvoj kurikuluma i stručno usavršavanje nastavnika pri Agenciji za strukovno obrazovanje: - Prema Zakonu o strukovnom obrazovanju iz 2009. godine, istaknute su četiri podkategodije nastavnika, što je specifikum koji zahtijeva i dodatno složen proces njihove edukacije. To su nastavnici stručno-teorijske nastave, zatim nastavnici stručnopraktične nastave, stručni učitelji i suradnici u nastavi. Nadalje, velik je broj od čak 290 škola u kojima se realiziraju strukovni programi, pa je i mreža škola vrlo velika. A inicijalno obrazovanje strukovnih nastavnika u pravilu je slabo i razlikuje se prema sredini u kojoj se obavlja. Naši profesori dolaze sa stručnih, a ne s učiteljskih fakulteta, i nužno je potrebno uz držanje same nastave da se ti učitelji strukovnjaci dodatno obrazuju u pedagogiji, psihologiji, metodici, didaktici... Istodobno znamo da je u cijelom svijetu, pa tako i kod nas, upravo strukovno obrazovanje temelj razvoja gospodarstva! Agencija za strukovno obrazovanje provela je opsežno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 4000 nastavnika i svi su složni u tome da im je potrebno Marija Marcelić Jasmina Muraja Jadranka Bjelica usavršavanje, i to prvenstveno u struci, za koju oni zapravo spremaju djecu, da budu kompetentna, da se danas-sutra što lakše zaposle u struci za koju se obrazuju. Dosad su nastavnici educirani preko raznih pristupnih fondova, poput CARDS-a 2003, usavršavani su u svojoj struci, pomagalo se i u opremanju škole. U tijeku je i čitav niz projekata IPA, na koje apliciraju strukovne škole, aplicirala je i Agencija, za stručna putovanja u zemlje Europske unije, gdje bi upoznavali primjere dobre europske prakse. Brojne srednje strukovne škole sudjeluju u čitavom nizu bilateralne suradnje sa zemljama Unije, a razmjena naših učenika i nastavnika već postoji. Marcelić kao uzore u tome ističe Elektrotehničku školu u Zagrebu, koja je jedna od najkvalitetnijih škola u jugoistočnoj Europi, zatim Srednja škola Matije An- tuna Reljkovića u Slavonskom Brodu, Poljoprivrednu škola u Zagrebu, ali i Opuzenu, itd. fesori itekako su svjesni svojih potreba. Ipak, Muraja smatra da je za podizanje kvalitete rada i njihovo kontinuirano stručno usavršavanje najvažnija motivacija, zatim samopoštovanje, prepoznavanje njihova rada, odgovornost, samovrednovanje. Savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje koja usavršavanje provodi su visoko motivirani, sada samo moramo poraditi na tome da na pravi način motiviraju nastavnike. Kako? Osigurati moramo veću protočnost informacija, koja će onda rezultirati i snažnijom otvorenosti promjenama. Agencije i resorno ministarstvo moraju osluškivati potrebe škola, a nastavnike motivirati da se za sve teškoće, nejasnoće i želje obrate i internetom i telefonski, da sami na vrijeme potraže informacije. Konačno, o iskustvima rada na terenu, dakle sa samim nastavnicima kojima je, shvatili smo dosad, nužno kvalitetnije i fokusiranije usavršavanje, govorila je Jadranka Bjelica, ravnateljica OŠ Frana Krste Frankopana u Zagrebu. I ona, kao praktičarka koji radi svakodnevno s nastavnici i odgovara na njihove potrebe, poručuje da je za svaki vid usavršavanja potreban jaki unutarnji motiv. - Kako biti bolji učitelj osnovno je pitanje. Moje geslo kao ravnateljice glasi: “Samo je zadovoljan učitelj dobar učitelj.“ A posao ravnateljice je upravo učitelju osigurati sve uvjete, odgovoriti na sve njegove potrebe i omogućiti mu da bude zadovoljan na svome radnome mjestu. Moram nastavniku pokazati da ga poštujem, da ga trebam, da mi je poseban i da ima svu moju pomoć i podršku. Nakon toga, učitelji i sami osjete želju za vlastitim stručnim usavršavanjem. Kada oni sami shvati da će se time osjećati bolje, sigurnije, stručnije, kompetentnije, više ga neće trebati nagovarati na usavršavanje, jasna je bila Bjelica. Na okruglom stolu Agencije za odgoj i obrazovanje moglo se čuti puno prijedloga o osmišljavanju i planiranju profesionalnog razvoja. A upravo je Bjelica ukazala da je pri tome vrlo važan, čak i presudan dodir sa stvarnošću. Programi se mijenjaju, dolaze nove koncepcije i planovi, ali dodir sa stvarnošću uvjet je da se odrede prioriteti. Prioritet je rad na sebi, zaključuje Bjelica. - U ovome trenutku mojim je učiteljima manje važno kako će metodički nešto dobro izvesti. Važnije im je znati što učiniti kada pred njima stoji agresivan adolescent. Učitelji žele da ih Učitelji i profesori svjesni su svojih potreba Jasmina Muraja, načelnica Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje, podsjetila je na provođenje projekta samovrednovanja škola, i osnovnih i srednjih, koje je u tijeku. Kroz taj je projekt Nacionalni centar prikupio brojne podatke o tome što sami nastavnici zaista žele. - Saznali samo da je kod nastavnika na vrlo visokom četvrtom mjestu prioriteta želja za stručnim usavršavanjem. Na prvom im je mjestu kvaliteta nastavnog procesa, na drugome materijalni uvjeti, na trećem školsko ozračje. Učitelji i pro- EUROPSKA KOMISIJA Raspisan novi natječaj Učiniti cjeloživotno učenje stvarnošću - od kolijevke do groba - i promišljati o svim oblicima učenja (formalnom, neformalnom, informalnom) - temeljni je cilj Europske unije te je naveden u strateškom okviru za Europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju (“ET2020“). Zemlje EU obvezale su se stvoriti koherentne i sveobuhvatne strategije cjeloživotnog učenja, ali je njihovo provođenje i dalje izazov. Treba pojačati napore na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se pokazao stvarni utjecaj politike cjeloživotnog učenja na pojedince. Europska komisija objavila je međunarodni natječaj za provedbu strategije cjeloživotnog učenja te podizanje svijesti europske suradnje u obrazovanju i osposobljavanju. Rok za podnošenje prijava je 16. srpnja 2010. Korisnici mogu biti nacionalna ili regionalna ministarstva zadužena za obrazovanje i osposobljavanje, druga javna tijela i dioničari organizacija aktivnih u području cjeloživotnog učenja (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko, strukovno, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih). Program se sastoji od dva dijela potpore: nacionalnih aktivnosti za razvoj i provedbu strategije cjeloživotnog učenja (npr. aktivnosti koje podižu svijest, osnovanje foruma) te među- državne suradnje i razmjene dobre prakse u cilju razvoja i primjene cjeloživotnog učenja (npr. kroz stvaranje međudržavnih mreža). Više informacija možete saznati na internetskoj stranici http://eacea.ec.europa.eu/llp/ funding/2010/call_ecet_2010_ en.php. MEĐU: Prednosti izobrazbe učitelja u inozemstvu Nova studija provedena za Europsku komisiju naglašava pozitivne učinke na nastavnike i drugo školsko osoblje koje odlazi u inozemstvo na stručno usavršavanje. Sudionici EU programa Comenius rekli su da im je osposobljavanje u međunarodnom okruženju pomoglo u profesionalnom i osobnom razvoju, poboljšali su svoje nastavne metode, znanje stranih jezika i podigli vlastitu motivaciju. Također, zajednički programi okupljaju nastavnike iz raznih zemalja i često dovode do međunarodne suradnje među školama. Svake godine otprilike deset tisuća nastavnika i obrazovnih djelatnika sudjeluje u oblicima Comenius usavršavanja te pohađaju tečajeve profesionalnog razvoja, konferencije i druge aktivnosti diljem Europe. Glavne su zadaće ovog programa potpora poboljšanjma u pedagoškim pristupima i upravljanju školama, uvođenje europskih načela u usavršavanje nastav- nika te poboljšanje češće i kvalitetnije mobilnosti nastavnika u Europi. Kako bi se provjerilo u kojoj se mjeri ti ciljevi i ispunjavaju, Europska komisija naručila je istraživanje provedeno u prvoj polovici prošle godine. Sudjelovalo je više od 3400 nastavnika koji su prošli neke oblike Comenius programa. Rezultati istraživanja jasno su potvrdili da Comenius ispunjava svoju svrhu te poboljšava kvalitetu rada ne samo u razredima s djecom, već i na institucionalnoj razini, odnosno organizacijama koje se bave usavršavanjem učitelja. Takav vid edukacije naročito je uspješan tamo gdje su europski programi i smjernice implementirane u razvojne strategije škola kao instument za internacionalizaciju i razvoj djelatnika. Usavršavanje u inozemstvu povećava i suradnju među školama iz različitih država. Više od 93 posto ispitanih nastavnika zadovoljni su ili vrlo zadovoljni rezultatima usavršavanja u inozemstvu, što ih je motiviralo da nastave razvijati i unapređivati svoje profesionalne kompetencije. Ipak, istraživanje je ukazalo na potrebu ujednačenije distribucije sudionika prema tipu usavršavanja, temama i zemljama iz kojih potječu. (izvor: internetske stranice Europske komisije) netko tome poduči, da idu na treninge takvih vještina. Usavršavanje stoga mora obuhvatiti kreativnosti i inovativnost, kod čega ne smije biti kažnjavanja za eventualne pogreške. Jer, bez grešaka nema kreativnosti! Također, vrlo je važno uhvatiti brzinu promjena. Neki od nas se ponašaju kao vjetrenjače, a nekima smrkne čim se nagovijeste nekakve promjene. Zbog svega toga sustavno i cjeloživotno učenje mora pratiti potrebe učitelja, podizati samoosviještenost, a nedostaje nam supervizija, praćenje i nadgledanje te vredovanje napredovanja i profesionalnog razvoja naših nastavnika. Zaključci s okruglog stola Sudionici okruglog stola zaključili su da s kvalitetnijim i učinkovitijim stručnim usavršavanjem valja započeti odmah te mu pristupiti strateški, a stručno usavršavanje treba prilagoditi stalnim promjenama i zahtjevima današnjice, drugim riječima usmjeriti se na razvijanje ključnih kompetencija. Nastavnicima treba dati odgovornost za vlastito stručno usavršavanje, jer kad nastavnici autonomno uče, taj odnos prema učenju preslikavaju na svoje učenike. Valja poboljšati i inicijalno obrazovanje, što govori o nužnosti edukacije u struci. Kad je riječ o tome kako potaknuti odgajatelje, učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje na preuzimanje veće odgovornosti za svoj profesionalni razvoj istaknuto je da nastavnici preslikavaju ono što čine savjetnici, ali da će ih se motivirati dajući im odgovornost za profesionalni razvoj i njihov će učinak porasti. Pored toga treba uključiti nastavnike u proces planiranja stručnih skupova i uvažavati njihove iskazane potrebe, programe stručnih skupova koncipirati tako da nastavnici u njima vide izravnu praktičnu primjenjivost u čemu im mogu pomoći savjetnici kao pozitivan model i poticaj za pozitivnu promjenu. Poticajno može biti i uključivanje nastavnike u međunarodne projekte koji potiču kreativnost i mobilnost, kao i zahtjev da za svaku školsku godinu izrađuju osobni plan profesionalnoga razvoja. Jedno od važnih pitanja je i kako povećati razmjenu iskustva i mobilnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. Mogući model je u partnerstvu svih uključenih u obrazovni sustav u korištenju predpristupne fondove EU i prijavljivanju za studijske posjete (Comenius, Grundtvig, Cedefop i dr.), ali jednako tako i kroz poticanje partnerstva s lokalnom zajednicom u realizaciji školskih projekata i opremanju škola Agencija za odgoj i obrazovanje. Sve to zahtijeva kvalitetniju razinu informacijske i jezične kompetencije nastavnika te njihovog poznavanja programa i podprograma cjeloživotnog učenja. Poticajna bi mogla biti i spoznaja da će se dodatno vrjednovati i nagrađivati rad nastavnika uključenih u predpristupne programe EU, a valjalo bi razmotriti i inicijativu da sudjelovanje u programima cjeloživotnoga učenja uđe u sustav bodovanja i rješenje o tjednom zaduženju nastavnika. savjetnici aktualno broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 19 www.skolskenovine.hr PSIHOLOGIJA PEDAGOGIJA Piπe Sanja Reæek prof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb Strah od škole - psihološki eksperimenti Eksperiment je postupak kojim se namjerno, u strogo kontroliranim i ponovljivim uvjetima, izaziva neka pojava radi njenog opažanja i/ili mjerenja. Eksperiment je najmlađa znanstvena paradigma, ali i najvažnija - sve se znanosti nastoje koristiti tom metodom i posredstvom te metode u pravilu su ostvarivale najveći napredak. Svrha eksperimenta je ispitati uzročno-posljedične veze i odnose među pojavama, zbog čega paradigma eksperimenta ima najveću spoznajnu vrijednost. Davne 1920. proveden je jedan od najkontroverznijih i najosuđivanijih eksperimenata. John Watson i Rosalie Rayner proveli su eksperiment Maleni Albert. Watson je tako ustanovio da se strah javlja već kod novorođenčadi te je zaključio da je to urođena emocija, dok su ostali strahovi naučeni. Bezuvjetni podražaji za izazivanje straha kod novorođenčadi su iznenadni jaki zvuk i gubitak podloge. Albert je imao samo devet mjeseci kad je proveden (neetički) eksperiment nad njim. S veseljem je reagirao na igračke, a među njima je bio i zečić. Watson je tada uz pojavu zečića počeo uparivati jak zvuk japanskoga gonga. Mali se Albert od toga glasnog zvuka ukočio, zjenice su mu se maksimalno raširile, a naglo mu je pao i krvni tlak, uslijed čega mu je srce gotovo stalo kucati, a i prestao je disati. Nakon otprilike 45 sekundi bez daha i ukočen, kad je posljedni ton gonga već utihnuo, Albert je počeo pokazivati znakove života. Prvo su mu se prsti počeli tresti, a drhtanje se širilo čitavim tijelom. Zatim je uslijedio paničan plač. Watson i suradnici su zaključili da je prva faza eksperimenta bila uspješna, ali priča nije gotova. Budući da uspostavljanje uvjeto- vanog odgovora zahtijeva brojno uparivanje, Albert je još pet puta morao proći kroz ovu noćnu moru. Nakon drugog eksperimenta jedan je suradnik dao otkaz. Nakon trećega potresnog puta troje je suradnika skupilo hrabrost i postavilo pitanje etičnosti eksperimentalnog postupka. Watson ih je izbacio s fakulteta... A što je s malim Albertom? Watson je proveo i zadnju fazu eksperimenta. Posjeo ga je na koljena i igrao se s njim raznim igračkama. Nakon deset minuta, sakrio je iza leđa zečića pa mu ga potom iznenada pokazao. Reakcija straha ponovno se javila. Taj je eksperiment očigledno i nesumnjivo pokazao da se emocije mogu naučiti. No, eksperiment je pokazao i više. Albertova se majka požalila Watsonu da se Albert panično i histerično ponaša kad u dućanu samo prođu pored igračaka koje nalikuju zečiću. Watson je to primio s ugodom, jer je to dokazalo da i postoji generalizirana emocija. Watson je htio ustanoviti može li se emocija straha ugasiti, jer bi to išlo u prilog tezi da se doista radi o klasičnom kondicioniranju. Watson je zamolio majku da posjedne Alberta u krilo, a zečića je postavio u najudaljeniji kut sobe. Uz to je pustio umirujuću glazbu i dao Albertu ukusan obrok. Zatim je zečića postepeno i polagano približavao Albertu, pazeći da ne izazove strah. I tako se Albert doista postepeno navikao na prisutnost nevinog zečića, počeo ga dirati, a na kraju ga je čak i uzeo u ruke. Alberta su tako uspjeli dekondicionirati. Općenito gledajući, strah je razumljiva reakcija na opasnu situaciju. On je ljudskom rodu omogućio očuvanje života, jer nas je u životno opasnim situacijama tjerao na bijeg i obranu. Iako je strah kod ljudi normalna pojava, ponekad nam onemogućava normalno funkcioniranje. Povremeno odbijanje odlaska u školu ili vrtić normalno je i očekivano i ne treba ga shvaćati previše ozbiljno ako dijete većinu vremena rado odlazi u vrtić ili školu, kažu stručnjaci. No, kada dijete odlazak u školu odbija svakodnevno, roditeljima bi to trebao biti jasan znak da što prije moraju potražiti stručnu pomoć. Rješavanje te fobije najčešće je dugotrajan proces. Kod djece koja pate od straha od škole tjeskoba je najčešće popraćena raznim fiziološkim simptomima, poput glavobolje, trbobolje ili lupanja srca. Ta djeca mogu imati i povećanu tjelesnu temperaturu, osjećati nagon za povraćanje ili dobiti proljev. Neka se od njih pri pomisli od odlaska u školu pretjerano znoje, osjećaju vrtoglavicu, drhtanje, imaju osjećaj gušenja. Strah od škole nije tipičan samo za lošije učenike, jer su njim opterećeni i odlikaši. Kada dijete odlazak u školu odbija svakodnevno, roditeljima bi to trebao biti jasan znak da što prije moraju potražiti stručnu pomoć. Rješavanje te fobije najčešće je dugotrajan proces PRAVO Piπe Olivera Marinković, dipl. iur. Hrvatska zajednica osnovnih πkola Otkaz ugovora o radu i otpremnina Spremačici je otkazan ugovor o radu zbog profesionalne nesposobnosti za rad (koja je nastala nakon teže operacije). Ima 23 godine radnog staža u osnovnoj školi. Kakva joj otpremnina pripada? Također, pitala je ima li pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu prema Zakonu o radu. Sukladno članku 119. Zakona o radu (NN br. 149/09.), radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem (stavak 1.). Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (stavak 2.). Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Članak 84. stavak 4. Zakona o radu propisuje da plaća i naknada plaće u smislu ovoga Zakona su plaća i naknada plaće u bruto iznosu. Spremačici iz ovog upita pripada pravo na otpremninu koja se računa prema navedenim stavcima 2. i 3. članka 119. Zakona o radu, što znači da ako trećina njezine bruto plaće za svaku navršenu godinu staža u školi iznosi više od šest bruto plaća, pripada joj otpremnina u iznosu od šest bruto plaća. Važno je spomenuti i članak 46. stavak 4. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 84/07.), prema kojemu će se, ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzeti plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio u punom radnom vremenu. Budući da je profesionalna nesposobnost kod nje nastupila zbog bolesti, ne može ostvariti pravo na dvostruku otpremninu prema članku 80. Zakona o radu koja pripada radniku koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu pripadao. Na sjednici školskog odbora bilo je nazočno samo šest članova. Budući da je bilo potrebno žurno donijeti određene odluke, prethodnu suglasnost prije otkaza ugovora o radu i suglasnost za sklapanje ugovora o radu zbog odlaska tajnice u mirovinu, školski odbor donio je odluku sa četiri glasa “za“. Može li se smatrati da je odluka školskog zakonita, budući da prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi školski odbor donosi odluke većinom od ukupnog broja članova? Sukladno članku 119. stavak 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08., 86/09.), odluke školskog odbora pravovaljane su ako za njih glasuje većina od ukupnog broja članova. Budući da školski odbor ima devet članova, za valjanost odluka školskog odbora uvijek je potrebno da za određenu odluku glasuje najmanje pet članova. Stoga odluke koje je školski odbor donio sa četiri glasa nisu pravovaljane, odnosno zakonite. Piše Azra Rađenović, pedagoginja, ravnateljica Osnovna škola 22. lipnja, Sisak Profesionalno usavršavanje informatička pismenost Državni pedagoški standard utvrdio je da ravnatelji, učitelji i stručni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja, a posebno se trebaju osobno profesionalno usavršavati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zaduženi. Ova obveza u skladu je s elementima definiranja cjeloživotnog obrazovanja po kojem ono obuhvaća formalno i neformalno obrazovanje, ali i usklađenosti s razvojnim etapama života čovjeka, u ovom slučaju radne aktivnosti. Za nastavničke se struke kao nužnost pokazala potreba obrazovanja i profesionalnog usavršavanja u području informatičke pismenost kao dijela pismenosti poslovanja današnjice odnosno sposobnost korištenja računala i računalnih programa. Informacijska pismenost zahtijeva ovladavanje elementima informatičke pismenosti, odnosno osposobljavanje za uporabu, razvoj i razumijevanje informatičke tehnologije i njezine raznovrsne primjene. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa službeno je prihvatilo izobrazbu zaposlenika u školstvu za stjecanje europske računalne diplome - ECDL i uvrstilo ga u svoje dokumente i planirane aktivnosti po kojima svi nastavnici službama trebaju imati ECDL diplomu. Radi se o međunarodno priznatom dokumentu koji certificira osnovna informatička znanja i vještine. Tempo i intenzitet ovog osposobljavanja nije u skladu s potrebama i razvojem tehnologije. Budući da računala omogućuju pristup informacijama u svako doba i sa svakog mjesta u današnje je doba informatička pismenost bitan preduvjet za informacijsku pismenost, a posebno je potrebna pri pronalaženju informacija. Informacijska pismenost, pak, omogućava da se stečena znanja mogu uporabiti u postupku prikupljanja i obrade informacija u svrhu donošenja ispravnih i učinkovitih odluka o aktivnostima koje trebaju uslijediti. Nastavnici se trebaju profesionalno usavršavati u područjima upotrebe računala u nastavi i korištenja edukativnih paketa kao nastavničkih pomagala, otkrivati prednosti i nedostatke, ali i obogaćivati oblike i metode rada, učenja i obrazovanja pomoću računala. Pri tome uporabu informacijske tehnologije treba koristiti kao dopune tradicionalnom obrazovanju. Budući da se osnovna informatička znanja i vještine koje treba posjedovati informatički pismena osoba stalno dopunjuju i usavršavaju, nastavnici moraju pratiti brz razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije te metodologiju korištenja tih tehnologija u nastavi. Razvoj tehnologije zahtijeva i potrebu za obrazovanjem zasnovanim na metodama koje koriste informacijske i komunikacijske tehnologije. U školskoj se praksi čini da tehnologije još nisu na pravi način iskorištene, ali i da informatička pismenost nije na zadovoljavajućoj razini. Problem je u tome što nije dovoljno samo uvesti nove tehnologije u obrazovanje već treba osigurati uz tehničku podršku i pravodobnu pripremu neposrednih izvoditelja nastavnog procesa - već od visokoškolskih ustanova, njihovu motiviranost za korištenje novih tehnologija, što je bez ovladavanja informatičkom pismenošću i trajnog profesionalnog usavršavanja u ovom području neizvedivo. Nastavnici se trebaju profesionalno usavršavati u područjima upotrebe računala u nastavi i korištenja edukativnih paketa kao nastavničkih pomagala, otkrivati prednosti i nedostatke, ali i obogaćivati oblike i metode rada, učenja i obrazovanja pomoću računala 20 broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. www.skolskenovine.hr REPORTAÆA Čista petica: odlični rezult “Alarmantno nam nedostaje prostora. Nije toliko u pitanju nabavka računala, opreme ili nekoga drugoga nastavnog materijala, već to što ih nemamo gdje staviti. Djeca nastavu tjelesnog izvode u školskom hodniku i holu. Imamo tek osam učionica, koje u jednoj smjeni pohađa osam razrednih odjela, u drugoj smjeni drugih sedam i nemamo ni kvadratni metar viška. A nemamo niti adekvatnu knjižnicu“, upozorava ravnatelj Slavko Ćavar S toljeće i pol školstva u nekoj sredini nije mala stvar, naročito kada je riječ o školi koja se dugi niz godina bori s nedostatkom prostora. Unatoč tome, djelatnici Osnovne škole Odra na čelu s ravnateljem Slavko Ćavarom ne posustaju već se u datim (čitaj: lošim) uvjetima iz petnih žila trude djeci osigurati najbolju moguću nastavu. I u tome već godinama uspijevaju. Jer, unatoč tim lošim uvjetima, kroničnom nedostatku prostora i nepostojećoj sportskoj dvorani, učenici OŠ Odra po znanju su u državnom vrhu. Potvrdilo je to i nacionalno testiranje znanja kojeg je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje proveo 2008. godine, a prema kojem su odranski đaci među najboljima u Hrvatskoj. - Predmetna nastava postiže čak i bolje rezultate od razredne, iako su i jedni i drugi iznad prosjeka, u vrhu. Žao mi je što to istraživanje i vrednovanje nije nastavljeno, jer bismo onda iz godine u godinu znali gdje smo. Ne samo Odra, već i druge škole. I mislim da te rezultate ne treba skrivati ni držati u ladicama, budući da smo zbog toga i ovdje, to je pokazatelj da naši učitelji dobro rade svoj posao, i kvalitetno prenose znanje na učenike, ističe ravnatelj Slavko Ćavar. Osnovna škola u mjestu Odra na periferiji Zagreba zaista odiše Povijest i geografiju predaje Vatroslav GabriÊ Ravnatelj Slavko ∆avar entuzijazmom. Udaljenost od središta grada rezultirala je lakšim provođenjem nastave u prirodi i terenskog rada s učenicima, ali i njihovom boljom disciplinom, pa tako na OŠ Odra svakako ima manje problematičnog ponašanja nego u školama bliže središtu Zagreba. Alarmantni problem prostora A pozitivno okruženje potiče i napredovanje u znanju. Učenici su po akademskim vještinama nekako najbolji iz prirodne grupe predmeta, pa tako primjerice redovito sudjeluju na državnim natjecanjima iz biologije. Posti- Crtice iz povijesti Prema povijesnim dokumentima, o osnivanju škole u Odri razmišljalo se već 1774. godine, nakon osnivanja škole u Velikoj Mlaki, ali je plemićka općina turopoljska smatrala prigodnijim da se škola prenese u Donju Lomnicu. Godine 1818. ponovo se pokreće pitanje osnivanja škole, no i tada je to ostalo samo na papiru. Tek 1857. godine, za vrijeme župnikovanja Gjure Barabaša, u Odri se iznova otvorilo pitanje škole. S prijateljem predstojnikom Jankom Nemčićem i općinskim poglavarstvom pokušao je uvjeriti župljane o potrebi škole, što mu je i uspjelo. Početkom 1858. sazvana je sjednica na kojoj je odlučeno da se na općinskom zemljištu na trošak župe ispeče 100 tisuća opeka i 10 tisuća crijepova za krov. Ciglana se nalazila u Dužju kraj odranske šume, a svako je domaćinstvo davalo po dva metra drva za pečenje cigle. Za potrebe izgradnje škole otkupljeno je 1600 čhv zemlje od Janka Markulina, gdje i danas žu se najbolji rezultati, a odlični su plasmani postizani i iz matematike. Ravnatelj Ćavar govori da su zapravo vrlo dobri iz svih predmeta. Školu ove godine pohađaju 342 učenika u 15 razrednih odjela, a za njih brine 27 nastavnika, dva stručna suradnika, odnosno ukupno 37 djelatnika. - Alarmantno nam nedostaje prostor. Nije toliko u pitanju nabavka računala, opreme ili nekoga drugoga nastavnog materijala, već to što ih nemamo gdje staviti. Djeca nastavu tjelesnog izvode na školskom hodniku i holu. Imamo svega osam učionica, koje u jednoj smjeni pohađa osam razrednih odjela, u drugoj smjeni drugih sedam i nemamo ni kvadratni metar viška. Nemamo niti adekvatnu knjižnicu, a i školska zgrada izgrađena 1966. godine u lošem je stanju, kao što vidite, upozorava Ćavar. Kadrovski je škola dobro pokrivena, stručno zastupljena. Defektologinja i logopedinja Sussana Stojanović radi na pola radnog vremena. - No, s obzirom na sve češće stoji stara školska zgrada. Prvi radovi u izgradnji prve školske zgrade započeli su 30. travnja 1859. godine. Na općinskoj sjednici održanoj 2. prosinca 1859. većinom glasova izabran je učitelj Milan Kobali koji je tako postao prvi odranski učitelj. Svečano otvorenje škole objavljeno je 29. siječnja 1860. godine, a nastava je počela sljedećeg dana 30. siječnja 1860. Na proslavi 100. godišnjice osnutka i početka škole u Odri u lipnju 1960. potaknuto je pitanje izgradnje nove škole. Izgradnja nove školske zgrade započela je u lipnju 1963. godine. Investitor je u početku bio NO Remetinec, čijim je sredstvima zgrada podignuta pod krov, a završena je nakon četiri godine sredstvima samodoprinosa građana Zagreba izglasanog referendumom. Kad je škola osnovana zvala se Osnovna škola Odra, a 1981. je naziv promijenjen u OŠ Vinka Golubića Goluba. Godine 1996. školi je vraćen prijašnji naziv - Osnovna škola Odra. (bn) Vesna ZobiÊ u skuËenom informatiËkom kabinetu govorne smetnje kod djece, trebala bi nam na cijelo radno vrijeme, iako to ne možemo dobiti, dodaje ravnatelj te govori da je zaposlena i pedagoginja Marina Majetić, kojoj bi dobro došla pomoć psihologa, ali opet zbog kadrovske politike resornog ministarstva i taj angažman stručnjaka čeka neka bolja vremena. Srećom, barem do nove suvremene nastavne opreme OŠ Odra dolazi redovito, na razne financijske načine, od donacija do redovitih sredstava lokalne zajednice i MZOŠ-a. Nabavljena su računala, pa je uređena i mala informatička učionica, iako je i za to napola pregrađena učionica tehničke kulture. - Naravno, računala su privlačna djeci, pa je ubrzo kapacitet ovoga našega malog infomatičkog kabineta višestruko premašen. Zapravo, kada se bolje razmisli, treba nam još jedna ovakva školska zgrada, odnosno još jedan kat, budući da se jedino u vis možemo širiti, kazao nam je Ćavar. Nemaju dvorane, a odlični u sportu! U tom skromnom i skučenom informatičkom kabinetu zatekli smo Vesnu Zobić, koja u OŠ Odra radi devetnaest godina i predaje fiziku, tehničku kulturu te informatiku petim i šestim razredima. - Budući da danas gotovo svako dijete kod kuće ima računalo, dolaze na informatiku s dosta predznanja i utoliko je lakše s njima raditi. Nažalost, imamo malu informatičku učionicu i zastarjela računala, ali trudimo se učiniti najbolje što možemo s opremom koja nam je dostupna. A samim uređenjem informatičke učionice pregradili smo kabinet tehničke kulture, što je, nažalost, u skladu s općeraširenim trendom da informatika polako iz škola istiskuje tehnički. Međutim, mi drugog rješenja nismo imali. Zasluge za ranije navedene sportske uspjehe svakako pripadaju nastavniku tjelesne i zdravstvene kulture Mladenu Kokotoviću, koji je i sam zaljubljenik u atletiku. - Ovdje radim 35 godina, i to je moje prvo, nadam se i posljednje radno mjesto. Čitavo ovo vrijeme radimo u otežanim uvjetima, kao što i sami vidite, pa primjerice na našem igralištu parkiraju automobile ili pak moram prekidati nastavu ako dođe neki kamion dostave u školu. No, rezultati su više nego dobri. Ovdje smo nekad imali i stolni tenis, streljaštvo, nogomet, šah, a danas imamo zapravo samo atletiku, jer se broj učenika povećao, a ništa nije napravljeno da se poboljša- 21 broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. www.skolskenovine.hr 150 godina OŠ Odra ati unatoč lošim uvjetima nastave. Od sportskih, umjetničkih, glazbenih i mnogih drugih korisnih aktivnosti koje potiču druženje, natjecateljski duh, poučavaju učenike o štetnosti konzumiranja cigareta i opojnih sredstava. A izvannastavnih aktivnosti ima koliko za to ima uvjeta u školi. Osim sporta u samoj školi, puno je djece uključeno u izvanškolske aktivnosti, primjerice u mladež dobrovoljno vatrogasna društva Odra i Hra- Mladen KokotoviÊ nastavu tjelesnog odræava u πkolskom holu Igre na otvorenom u suradnji s udrugom Suncokret Projekt KRE-KRE (Kreativno kretanje) ju uvjeti i standardi. Uspjesi su rezultat entuzijazma i djece, ali i roditelja, koji su shvatili da im je nastava tjelesnog u školi najčešće jedina prilika da im se djeca kreću i bave sportom. Tijekom obilaska škole sreli smo i Vatroslava Gabrića, nastav- nika povijesti i geografije, koji na odranskoj školi radi 12 godina, tijekom kojih je primijetio da učenike najviše zanimaju velika geografska otkrića i zemljopisno snalaženje u prostoru. I Gabrić, poput ravnatelja Ćavara, govori da ih otežani uvjeti na neki način dovi bili su folkloraši i vatrogasci, zatim roditelji, a sada njihova djeca. U suradnji s Udrugom Suncokret - Oljin se, pak, provodi projekt NAJ za učenike četvrtog razreda, koji su izabrani na osnovu testiranja za potencijalnu nadarenost u cilju razvijanja samopouzdanja i emocionalnog osnaživanja. Ravnatelj Ćavar nam govori da je vrata škole i stručnih službi maksimalno otvorio roditeljima, s kojima odlično surađuje i koji prihvaćaju sve sugestije i savjete školskih djelatnika. I svi problemi rješavaju se kroz redovite kvalitetne kontakte s roditeljima, raspravlja se i dogovara o svemu, od ponašanja djece do izvanškolskih aktivnosti, izleta, itd. Za kraj našeg posjeta Ćavar nas je proveo kroz školski objekt koji žudi za obnovom i novim četvornim metrima. Naime, za dogradnju škole i sportsku dvoranu davno je izrađen idejni projekt, grad Zagreb je to čak i platio, ali je problem nastao u klasičnoj hrvatskoj boljci, imovinsko-pravnim odnosima. I tu BoæiÊni sajam motiviraju pa odlično svladavaju nastavno gradivo. - Snalazimo se s ovime što imamo, a da smo u tome uspješni pokazuju i redoviti nastupi na regionalnim i državnim natjecanjima. U izvannastavne aktivnosti uključen je velik broj učenika kako razredne tako i predmetne šće, zatim KUD Mladost Odra, gdje dobar dio učenika svira i pleše folklor, a redovito nastaju na školskim priredbama. Tijekom svog rada nastupali su na raznim smotrama u Hrvatskoj i većem dijelu Europe te uspješno surađuju s umjetničkim društvima iz cijele Hrvatske. Roditeljima potpuno otvorena vrata škole Radionica za djecu i roditelje Na školi postoji mali i veliki pjevački zbor, a djeca redovito pjevaju i u kulturno-umjetničkim društvima Mladost, Hrašće i Velika Mlaka. Po tome se može reći da je suradnja s lokalnom zajednicom odlična. Naročito s KUD-ovima i vatrogasnim društvima, što je zapravo i obiteljska tradicija ovoga kraja. Bake i dje- je cijeli projekt proširenja škole stao, a učenici i učitelji strpljivo čekaju rješenje sporova i svjetliju budućnost, kada će se iz državne ili neke druge blagajne naći novac za planirane građevinske radove. - Što se budućnosti tiče, želim nam prvestveno da se promijene uvjeti u kojima rade i školuju se ova djeca, jer su ona to zavrijedila. I po uspjehu i po zalaganju. Jasno je, tko ne ulaže u škole ne ulaže ni u budućnost, a rob je prošlosti. Stoga i ovim putem pozivam mjerodavne da konačno pristupe proširenju škole u Odri, uređenju prostora, izgradnji sportske dvorane. To je moj apel, jer zaista ovako više ne ide, zaključuje ravnatelj OŠ Odra. Branko NAĐ 22 www.skolskenovine.hr UKRATKO BOBOTA Uspomene na Uskrs U povodu uskrsnih blagdana u Osnovnoj školi u Boboti učiteljica Mirjana Stojnović organizirala je radionicu za učenike četvrtoga razreda Uskrs moga sela, koja je ostvarena na satovima prirode i društva, hrvatskoga jezika, srpskoga jezika te likovne i tjelesne kulture. U školu su bake učenika donijele košarice s pisanicama. Prepričavale su običaje vezane za Uskrs te upućivale na potrebu očuvanja kulturoloških vrijednosti iz prošlosti i poticale na ljubav prema seoskim običajima i tradiciji. Po cijeloj učionici bile su postavljene starinske slike o Uskrsu koje su pridonijele blagdanskom ugođaju. Da bi upotpunile atmosferu, učiteljice su podijelile učenike u dvije grupe. Jedna je pravila gnijezdo, a druga ukrašavala jaja. Na kraju su svi izašli u školsko dvorište, gdje ih je čekao učenik odjeven u zeku, koji se zaigrao i izgubio jaja u travi. Učenici su mu pomogli pronaći izgubljena jaja da ne bi za Uskrs gnijezda ostala prazna. Radionica je završila igrom, smijehom i veseljem. (Tamara Zadravec i Nataša Milanković) ZAGREB Domijada U Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu svečano je prikazana izložba Domijada 2010. multimedijalno stvaralaštvo učenika učeničkih domova grada Zagreba i Bedekovčine. Suradnja Muzeja sa zagrebačkim učeničkim domovima i Domom iz Bedekovčine traje kontinuirano već godinama na tradicionalnoj Domijadi koju ugošćuju u muzejskim prostorima svake godine u ožujku. Prilika je to da se javnost upozna s radom učeničkih domova, s radom odgajatelja i učenika, izvan njihovih prostora te da se tom radu oda priznanje. Ta bi izložba trebala biti i veliki poticaj da se u učeničkim domovima nastavi takav rad. Na svečanom otvorenju izložbe prisutne su pozdravile ravnateljica Hrvatskoga školskoga muzeja Branka Manin i ravnateljica Učeničkoga doma Marije Jambrišak Ljubica Banović. Izložbu je otvorila savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Majda Fajdetić. Izloženo je oko 150 učeničkih radova u različitim tehnikama: videozapisi, dizajn, rukotvorine, fotografije, skulpture, keramike, crteži, instalacije, slike, skulpture, primijenjena umjetnost. Najbolje među izloženim radovima ocijenili su stručna i učenička povjerenstva, a proglašeni su i najboljih radova u 2010. godini. (Kristina Gverić) PULA Istrapedija Prva istarska internetska enciklopedija Istrapedija organizirala je natječaj pod nazivom Žene u Istri, srednjoškolci stvaraju Istrapediju. Srednjoškolci su imali zadatak pronaći uspješnu ženu iz istarske povijesti ili sadašnjosti, proučiti i istražiti njezinu biografiju, rad i druge zanimljivosti i to uobličiti u sažet tekst i poslati uredniku Istrapedije. Na natječaj su se prijavila 32 učenika iz devet srednjih škola u Istri. Iz SŠ Mate Balote u Poreču na natjecalo se prijavilo četvero učenika: Iva Kliman s radom o Vesni Girardi Jurkić, Sara Kuzma pisala je o Elizabeti Hustentot, Dorian Šestan o Mariji Crnobori te Andrea Jurinčić o Lini Galli. Troje porečkih učenika ušlo je u uži izbor za deset najboljih radova pa su pozvani na dodjelu nagrada u Ured župana u Puli. To su bili: Sara Kuzma (mentorica Branka Poropat), Dorian Šestan (mentorica Sanja Banko) te Iva Kliman (mentorica Elena Poropat). Najboljim istraživačkim radom na natječaju proglašen je rad Ive Kliman o arheologinji Vesni Girardi Jurkić. Druga nagrada pripala je Sari Škuflić koja je pisala o liku i djelu glumice Marije Crnobori, a treća Ani Galant koja se bavila životom i djelom pjesnikinje Eveline Rudan Klepac. To je hvalevrijedan poticaj mladih talenata Istre u stvaranju Istrapedije. (Branka Kalčić) suradnici javljaju broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. VUKOVAR Petnaesto lutkarsko proljeće Zamjetno dječje stvaralaštvo Nastupilo je trinaest kazališnih skupina iz Hrvatske te jedna iz Mostara T radicionalni godišnji susret hrvatskih kazališta lutaka u Vukovaru, na kojemu kao gosti sudjeluju i kazališta lutaka iz susjednih zemalja, održan je od 22. do 27. ožujka. Za trajanja Lutkarskog proljeća u gradovima i mjestima Vukovarsko-srijemske županije odigrano je mnogo lutkarskih predstava i održano niz izložaba, promocija, lutkarskih radionica i drugih događanja posvećenih lutkarstvu. Nastupilo je trinaest kazališta i kazališnih skupina iz Hrvatske te jedna iz Mostara. U brojnim mjestima Vukovarsko-srijemske županije odigrano je ukupno stotinu predstava. Dodijeljene su i nagrade. Za životno djelo i doprinos umjetnosti hrvatskog lutkarstva nagrađen je umirovljeni zagrebački lutkar Berislav Brajković, a za životno djelo i doprinos glumačkoj umjetnosti hrvatskog lutkarstva Sanja Vidan iz Gradskoga lutkarskoga kazališta Split. Osim predstava, organizirane su likovna i filmska radionica za djecu te lutkarski seminar za odgajatelje, učitelje i nastavnike. Sudionici filmske radionice bili su pozvani učenici pet škola vukovarskog područja u kojima djeluju filmske i novinarske sekcije. Iz Osnovne škole Trpinja to su bili članovi novinarske družine Aleksej Vujić, Nataša Mićić, Učenici iz Trpinje istaknuli su se u filmskoj radionici Gordana Pojatić i Duška Tovilović. Pet dana učenici su radili pod vodstvom glumaca, članova zagrebačkoga kazališta Tvornica lutaka Petre Radin, Ivora Ivezića i Leona Lučeva te pjevačice Lane Klingor. Počeli su od osnova, pisanja priče i dogovora, a završili s čak dva filma koje su osmislili, režirali, glumili u njima i snimili sami uz pouku i pomoć voditelja. Svakoga su dana izlazili s radionice oduševljeni načinom rada, pristupom i odnosom voditelja koji su ih iznenadili voljom za rad s djecom. Naučili su neizmjerno mnogo i stekli nova prijateljstva. Njihov film Svaki novi dan prikazan je posljednjeg dana nakon što su svi pogledali izvrsnu predstavu Komadić kazališta Tvornica lutaka, u kojoj su plijenili pozornost ljepota i dubina priče te odlična izvedba Lane Klingor i Vladimira NAŠICE U Tintora. Program je posljednjeg dana počeo lutkarskom radionicom koja je završila izradom lutkarske zastave, a vrhunac je bio film učenika iz Trpinje Svaki novi dan. Oduševio je dubinom i slojevitošću priče te načinom na koji je izveden - igrom i ekspresivnošću pokreta rukama i prstima. Drugi film, pod nazivom Ja ću budan sanjati, nije bio montiran pa su ga vidjeli kasnije preko interneta. To je zanimljiva priča o dječaku koji mašta o voljenoj djevojčici. Posebno značenje tim dječjim uradcima daje pozadina događanja: naprijed se vidi vesela dječja igra, a straga promiču slike srušenoga Vukovara. Ta je radionica dokazala da učenici mogu i znaju mnogo samo im treba dati priliku. Vesna Vujić Osnovna škola kralja Tomislava Prošlost zavičaja čenici 3.c razreda Osnovne škole kralja Tomislava posjetili su Franjevački samostan i Crkvu sv. Antuna Padovanskog u Našicama radi upoznavanja povijesti grada. Upoznavanje prošlosti Našica ujedno je cilj projekta Prošlost zavičaja na kojemu rade dva mjeseca. Voditeljica je učiteljica Jelena Čičković, koja kaže da učenike veoma zanima taj rad. Svoj kreativni doprinos za projekt dali su likovnim i literarnim izričajem. Pisali su uratke o tradicionalnim receptima, narodnim običajima i nošnjama našičkoga kraja. U samostanu i crkvi divili su se postavljenim izlošcima. Zadivile su ih prekrasne misnice koje nose svećenici tijekom bogoslužja. Boje misnica određuju i značenje za što je misa namijenjena. Divili su se i kaležima urešenima dragim kamenjem, kao i spravici za rezanje hostije, posebno zato što su oni ove godine prvopričesnici. Pažnju su im privukle i knjige pisane krasopisom. Vidjeli su i muzejski izložak, štit iz vremena templara. - Vidjela sam kaleže, odore, kipove i puno drugih lijepih predmeta. Najviše mi se svidjela jedna posebna svećenička odora. Bila je crvena i imala je cvjetiće i listiće - iskreno je povjerila svoje dojmove učenica Monika Puhanić. - Rastužio sam se kad sam ugledao na jednoj slici kako muče sveca i vidio kipove bez prstiju, no lijepo je bilo gledati franjevačke knjige i saznati malo o njihovoj povijesti - rekao je učenik Toni Fruk. Učenici trećega razreda posjetili su Franjevački samostan i Crkvu sv. Antuna Padovanskog da bi upoznali povijest grada Oduševljeni učenici - Osim svečanih odora, najviše mi se svidjelo kandilo u kojem gori tamjan. Pater Antun Dodić pričao nam je kako je jedan križ pao sa crkve za vrijeme Domovinskoga rata tijekom napada na crkvu i samostan. Križ je bio jako velik i težak, a pater nam je rekao da ga ništa ne može uništiti - zadivljen je Robert Katavić. - Tako su mi bili lijepi kaleži da sam ih slikala na mobitel. Prekrasni su bili i kipovi - rekla je veselo učenica Petra Alajica. - Najviše mi se svidjelo kandilo. U kandilo se stavlja biljka tamjan. Pater nam je objasnio da se tamjan zapali i s njim se polazi kroz prostoriju da se otjera đavo - zaključio je zadivljeno Nikola Baričević. Đurđica Zailac suradnici javljaju broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 23 www.skolskenovine.hr PULA Projektni dan Učitelji su potaknuli učenike da svojim istraživačkim radom pridonesu očuvanju i štednji vode jezično-literarnu Snježana Lalić i Maja Radolović, likovno-vodenu Lori Bogdan i Rosana Zupičić, matematičko-biološku AntonijaVuković i Moira Svorcan te glazbeno-kreativno-slušalačke radionice Tanja Uležić i Lucija Modrušan. Prikaz radioničkih aktivnosti ZAGREB U Knjižnica Dugave Stvaralaštvo mladih novozagrebačkoj knjižnici Dugave već osam godina provodi se projekt Otkrivamo mlade talente koji je osmislila i realizirala, knjižničarka informatorica na Odjelu za djecu i mlade Majda Bakić. Kroz niz akcija projektom se predstavlja stvaralaštvo djece i mladeži. Među različitim akcijama izdvajaju se samostalne likovne izložbe i susreti mladih talenata koji se provode jednom mjesečno tijekom školske godine. Do sada je održano četrdeset osam samostalnih izložbi, četrdeset susreta mladih talenata te dvadesetak ostalih akcija na kojima se predstavilo oko dvjesto mladih talenata. Kao mladi talenti na ovogodišnjim 41. susretima svojim kreativnim i stvaralačkim radom u veseloj atmosferi pred brojnim vršnjacima, nastavnicima i roditeljima predstavilo se troje osnovnoškolaca. Učenica osmoga razreda OŠ Trnsko Ana Horvatin, dobitnica prve nagrade Goranova proljeća za najboljega mladog pjesnika u prošloj i ovoj godini u kategoriji osnovnih škola, predstavila se nagrađenim pjesmama Ljepota jednostavnosti i ŠŠŠ te drugim pjesmama. Pisanjem pjesama bavi se od sedmoga razreda, a do sada ih je napisala sedamdesetak. Najčešće su pjesme inspirirane prirodom, autoričinim doživljajima i osjećajima. U nekim pjesmama autoričin izričaj nije dječje razigran, već više misaon, pogotovo kad govori o životu, ljubavi, majci i religiji. Osim na Goranovu proljeću u Lukovdolu, Ana Horvatin svojim pjesmama predstavila se i na Nazorovim danima na Braču, na Župančičevoj frulici u Sloveniji i u Školi stvaralaštva Novigradskoga proljeća. Piše i pripovijetke i voli crtati. Zadivljuje i svojim znanjem engleskoga i ponešto japanskoga jezika, a velika je ljubiteljica Japana i njegove kulture. Stvaralačku svestranost posjeduje i učenik sedmoga razreda OŠ Dugave Stjepan Mrganić. On se predstavio prvom samostalnom izložbom fotografija Botaničke razglednice i istoimenim kratkim videozapisom popraćenim glazbom Vivaldija. Sudjelovao je i na natječaju Crno-bijeli svijet s fotografijama na temu razlike između bogatih i siromašnih, koje su bile izložene u Muzeju grada Zagreba u prosincu 2009. Bio je i sudionik natječaja Uhvati kreativnost, za koji je sam osmislio novu tehniku fotografiranja, dobivši na fotografijama različite svjetlosne efekte. Fotografijom se bavi četiri godine, a najčešći je motiv njegovih fotografija priroda. Voli fotografirati i sve što je lijepo, jer smatra da svaki događaj treba biti zabilježen fotoaparatom. U budućnosti se želi baviti fotografijom iz hobija, a nada se da bi mogao ostvariti time i sjajnu karijeru. Osim fotografijom, bavi se i poezijom te je sudionik smotre Lidrana. Na susretu je bila zanimljiva i učenica osmoga razreda OŠ Sloboština Fatlinda Shabanaj, koja je 2009. proglašena najboljom čitateljicom knjižnice Dugave. Prošle je godine pročitala 89 knjiga. Uglavnom čita knjige za odrasle, a od dječjih knjiga najdraži joj je Harry Potter. Po njenom mišljenju, svaka knjiga nosi poruku, a neke su joj knjige pomogle da katkad riješi svoje nedoumice u osjetljivom tinejdžerskom vremenu. Želi se posvetiti pisanju romana. Ivana Vranješ Učenici razredne nastave bili su također aktivni i posvetili su se istraživačkim temama. Učiteljice Biserka Butorac i Nermina Mezulić nazvale su radionicu 4.b razreda Od izvora do boce, Dobri dupin bila je naslovljena radionica 1.a, koju su vodile učiteljice Gordana Ružić-Stanojević i Cinzia Steffe-Pašalić. Zaštitom Jadranskog mora pozabavili su se učenici 2.a i njihova učiteljica Ljiljana Tončinić, Živi svijet u močvarama zanimao je učenike 2.b razreda, a vodile su ih učiteljica Irena Radolović i defektologinja Iva Bertoša. Pulska mora nekad i danas bila su u središtu pozornosti 3.a i njihove učiteljice Jolande Sanković, Fontane našega grada zanimale su učenike 3.b i njihovu učiteljicu Vesnu Vretenar, a za Raznolikost potoka i rijeka opredijelio se 4.a i učiteljica Sandra Smoljan. Svoje su radove prikazali jedni drugima na četvrtom satu pred ponosnim očima njihovih voditelja radionica i koordinatorica Međunarodne ekološke škole, učiteljicâ Sandre Smoljan i Maje Radolović. Crtalo se, pjevalo, plesalo, igralo i istraživalo sve u službi očuvanja prirode i okoliša. Učenici 1.a razreda pozvali su sve učenike da usvoje dupina Lošinjskog edukacijskog centra o moru Plavi svijet i tako pridonesu njegovu spašavanju. Branka Sironić U spomen Viktorija Brigljević (1929. - 2010.) U Zagre- bu je u četvrtak 1. travnja 2010. preminula Viktorija Brigljević, jedna od najiskusnijih profesorica defektologinja u Hrvatskoj. Iznimno humane naravi, od prvih dana rada u tom plemenitom i teškom zvanju, isticala se inventivnošću i vrsnim rezultatima, za koje je primila mnogobrojna službena priznanja i nagrade. Primamljiv prijedlog da preuzme funkciju dekanice ondašnjega Defektološkoga fakulteta uljudno je uklonila obrazloženjem da svoj rad želi posvetiti praktičnom djelovanju s najugroženijim segmentom populacije - s odgojno zapuštenima i djecom s posebnim potrebama, u čemu je istrajala do kraja svoga radnoga vijeka. Vrsna spisateljica nadahnuta socijalnim temama, vrsna novinarka širokog spektra, suradnica mnogih stručnih i dnevnih listova, vrlo aktivna društvena djelatnica, aktivno uključena u sva događanja u društvu, ostala je do kraja, ostavljajući, samozatajna kakva je bila, za sobom mnoge koji joj duguju trajnu zahvalnost. U pripremi je značajna knjiga o životu i djelu ove do kraja dosljedne nositeljice svoga plemenitog zvanja. Nikola Marčetić Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC svakidašnjica čenici i učitelji Osnovne škole Monte Zaro iz Pule, koja ima status Međunarodne ekološke škole, posvetili su cijeli nastavni dan Svjetskom danu voda. Učenici su osvijestili važnost očuvanja raznolikosti voda tekućica i stajaćica, zaštite biljnih i životinjskih vrsta, Jadranskoga mora i vode kao izvora života. Učitelji su potaknuli učenike da svojim istraživačkim radom pridonesu očuvanju i štednji vode. Prvi put su učenici predmetne nastave na lutriji izabrali svoje tematske radionice. Fizičko-tehničku vodili su Fumica Drandić i Zlatko Lasek, englesko-talijansku Mirjana Ajhorn i Manuela Mišan, Naša U Bježanje iz škole Osnovna škola Monte Zaro T oplo proljetno sunce izmamilo je visibabe i jaglace, tratine se zazelenjele, a i đaci se razmilili kao bubice na sve strane. Organiziraju se škole u prirodi, obilaze se muzeji i izložbe, nastava se održava i izvan učionica. Po mišljenju mnogih pedagoga, takav je način odgoja i obrazovanja višestruko koristan. Međutim, u ovo doba učestalo je i bježanja s nastave pa i napuštanje redovitoga školovanja. U nekim srednjim školama postoji praksa da se lošim učenicima preporučuje da sami prekinu redovno školovanje. Takav bijeg iz škole može, nažalost, imati trajne negativne posljedice za dijete. Najčešći je razlog napuštanja škole neopravdani izostanci i mnogo negativnih ocjena. Tek kad se nagomilaju problemi, onda se postavljaju teška pitanja, kako to i zašto učenici ne vole školu? Obično se misli da bježe s nastave samo loši učenici, ali Vani sunce sja, događa se, osobito pot- djeca trebaju rasti kraj školske godine, da i razvijati svoje neki sat napuste i odličduhovne i fizičke ni učenici. Istinitu priču ispričala snage, a nemaju mi je jedna baka Anđela. Ima unuku o kojoj se kada, pa kad od stara dok su roditelji na svega pobjegnu, poslu. Kaže da je to pa- čudom se čudimo metna, lijepa i vrijedna cura, baš kao i baka, jer dobre su unuke uvijek na bake! Odlična je učenica sedmoga razreda, redovno uči, čita svu lektiru, ide i na školska natjecanja iz nekoliko predmeta, s njom problema nema. Ali jednog dana, kad se baka vratila s punom torbom s placa, nađe kod kuće unuku s nekoliko prijateljica, jedu čips, piju kolu i pričaju. Baki prvo nije pravo što se jede čips umjesto njezinoga kućnog specijaliteta, kalapajsanoga kalampera, drugo što se pije kola umjesto soka od ribizla, a treće što su cure kod kuće, a nastava još traje. - Pa, zar nemate nastavu? - Imamo, ali smo pobjegle sa zadnjenjega sata. Baka Anđela je tri dana plakala, davno u prošlom stoljeću, kad su nju ispisali iz škole, jer nije imala cipele ni kaputa, a roditelji dovoljno novca ni za bijelo brašno pa su pekli kolače od repe i kukuruzne kaše. Kako može netko pobjeći iz škole iz čista mira, iz obijesti, pitala se Anđela i od muke nije ništa rekla. Ona je, umjesto u školu, svakodnevno od jedanaeste godine išla u štalu ili s kravama na pašu. Hranila je krave i čistila ih, vodila na ispašu po suncu i kiši. Zimi je rezala repu na kriške, nju su kuhali svima, gostima, pajcekima i kravama. Sva je kuća mirisala po kuhanoj repi. Vodu je nosila iz susjedova bunara, jer svojega nisu imali, za struju i radio nije znala ni da postoje. Njezina unučica, ljubimica, zapazila je da je baki pao mrak na oči pa je osjetila potrebu da stvar razjasni. - Vidiš, bako, nije ti to lako. Znaš i sama da sam jučer čitav dan učila. Dobila sam peticu iz matematike i povijesti. Ali imali smo još i kontrolni iz biologije, čuli smo od bekavaca da je strašno težak i onda nam nije preostalo ništa drugo, nego pobjeći. - Da, da, da samo znate kako je to strašno teško! dodala je prijateljica i zalila suho grlo čašom kole. - Biologija, to je ono o biljkama i životinjama, pa u tome nema ništa teško, to bih i ja znala - okuraži se baka. - Mi iz biologije ne učimo ono što je lako i što zna svatko, nego baš ono što je teško. A da je teško, teško je, tko ne vjeruje neka pogleda udžbenik sedmoga razreda, pitanja i potpitanja, zadatke i vježbe pa će se sam u to uvjeriti. I nije samo teška biologija, nego je zemljopis preopširan, fizika sve novo, kemija puna formula, sve je teško, gradivo se nagomilalo, nema vremena sve ponoviti i utvrditi. Vani sunce sja, djeca trebaju rasti i razvijati svoje duhovne i fizičke snage, a nemaju kada pa kad od svega pobjegnu, čudom se čudimo?! Bolje bi bilo da im na vrijeme pomognemo! 24 www.skolskenovine.hr aktualno suradnici javljaju UKRATKO KOPRIVNICA ZAGREB Trnjanska Još 1899. otvorena je Osnovna škola Trnjanska i na proslavu 110. rođendana pozvali su urednike Modre laste. Omiljeni dječji časopis Modra lasta odletio je upravo iz te škole prije 55 godina pa je sada bilo dvostruko slavlje. Prigodom toga organizirali su i okrugli stol. Učenici viših razreda postavljali su pitanja na koja su odgovarali glavna urednica Modre laste Željka Horvat Vukelja, ilustrator Željko Lordanić i Nevenka Sučić, umirovljena profesorica hrvatskoga jezika koja je nekada radila u toj trnjanskoj školi. Učenike je zanimalo tko je Lastan, zašto Modra lasta nije i na brajici, tko osmišlja rubrike, putuju li puno novinari toga časopisa, kako je došlo do toga da se časopis sada zove Modra lasta, jer se nekada zvao Djeca za djecu, kako se može postati novinar Modre laste, kako se toliko godina uspio zadržati na tržištu, što to znači da časopis nosi znak Izvorno hrvatski proizvod i slično. Gosti za okruglim stolom trudili su se odgovoriti na svako pitanje, a učenici nižih razreda pohvalili su se da oni čitaju Smib, koji je mlađi brat Modre laste. Pročitali su i svoje radove i pjesme objavljene u tom časopisu. Na kraju svi su pjevali Rep o Trnjanskoj školi i Pjesmu o Modroj lasti. (Ivančica Tajsl Dragičević) Spajajući dvije priče, odgojno-obrazovnu i humanitarnu, nastala je inicijativa za likovne radionice održane u Domu sv. Vinka u Osijeku. Naime, Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti iz Osijeka te osječki Caritas organizirali su zanimljive i kreativne radionice za štićenike doma. Uspješnu suradnju organizirale su profesorica Gordana Kalmar i djelatnica Caritasa Elizabeta Matuzović. Radionice izrade čestitki i ukrašavanja jaja oslobodile su kreativnost i pozitivnu energiju svih sudionika, a rezultat toga bili su prekrasni uradci za prodaju u humanitarne svrhe. Volontiranje i dobrovoljni rad učenika i štićenika naglasili su odgojnu zadaću škole i ozračje međusobne solidarnosti. Učenici su darovali štićenika i neke svoje radove izrađene u terakoti i gipsu. Radovi su namijenjeni prodaji. Takva uspješna suradnja volontera, u duhu zajedništva, trebala bi biti poticajna za senzibiliziranje našega društva. (Ina Marić) OSIJEK Solidarnost VELIKA GORICA Natjecanje U Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Velikoj Gorici održano je 52. natjecanje mladih tehničara Zagrebačke županije. Više od 120 učenika sa šezdesetak mentora natjecalo se u graditeljstvu, robotici, strojarstvu, prometu, elektrotehnici, elektronici, fotografiji, radioorijentaciji, raketarstvu i zrakoplovnom modelarstvu. Zbog složenosti postupka i podjele na teoretski i praktični dio, za svaku je kategoriju određeno stručno povjerenstvo s tri člana. Natjecanje je svečano otvorio zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Ervin Kolarec. Naročite pohvale zaslužuju domaćini iz OŠ Eugena Kumičića, koji su spremno dočekali sve sudionike, pripremili prostorije za natjecanje te ih odgovarajuće opremili i za najbolje osigurali prigodne darove. (Neven Topolnjak) Osnovna škola Đure Estera Dani Frankofonije KNIN Molitva, maslina, mathesis Pod tim naslovom priredili su u Franjevačkom samostanu sv. Ante u Kninu izložbu i recital akademski slikar iz Splita Josip Botteri Dini i pjesnik iz Drniša Miljenko Galić, uz klavirsku pratnju Tomislave Lojić. Umjetnici su spojili pisanu riječ, slikarski izraz i glazbu kako bi prikazali molitvu i muku Kristovu te svu simboliku vjere u život i svjetlost kao simbola pročišćenja, iznoseći pri obraćanju stotinjak okupljenih osobne impresije i stvaralačko nadahnuće koje je dovelo do umjetničkoga čina. Kako je istaknuo pomoćnik gradonačelnice Tomislav Vrdoljak, posrednik da se održi ovakva priredba bio je Ilija Krneta iz Zadra, a pokrovitelji grad Knin i Hrvatsko kulturno društvo Napredak iz Knina. Na kraju uspjeloga recitala i izložbe slika, što su obišli gotovo sve hrvatske krajeve, uslijedili su prigodni darovi, a gvardijan i župnik fra Petar Klarić obećao je darovani Triptih ostaviti u samostanskoj knjižnici, za spomen budućim vremenima. Bilo je i nekoliko dirljivih susreta profesora, koji je svojedobno predavao likovnu umjetnost u Kninu, i tadašnjih učenika, a sada profesora u kninskim školama. (Fabijan Lovrić) broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. Učenici su kroz svoj program približili gostima francuski jezik, kulturu i stanovnike U čenici Osnovne škole Đure Estera iz Koprivnice koji uče francuski jezik obilježili su 26. ožujka Dane Frankofonije. Frankofonija ili na francuskom La Francophonie, međunarodna je organizacija država i regija u kojima se govori ili na bilo koji način koristi francuski jezik, koji ujedinjuje 200 milijuna osoba na pet kontinenata. Tijekom ožujka Frankofonija se tradicionalno obilježava diljem svijeta. U to je uključeno deset hrvatskih gradova, a jedan od njih bila je i Koprivnica. Cilj je te organizacije zbližiti ljude, jačati njihovu kulturnu suradnju, sprečavati sukobe, promicati obrazovanje te poticati učenje francuskoga jezika, kulturnu raznolikost, mir, demokraciju i ljudska prava. U skladu s tim ciljevima, učenici francuskoga jezika kroz taj su program, pod vodstvom profesorice Tomislave Kraljić, pokušali gostima približiti jezik, kulturu i ljude Francuske. Te su ideje ostvarili i zahvaljujući pomoći Francuskoga kruga Koprivnice. U šarolikom i dinamičnom programu sudjelovali su učenici sedmoga razreda Ivan Halapir, Martina Korpar, Marko Papac, Hannah Pavlić, Klara Pavković, Sara Seđek, Karlo Rasinec, Ena Stančec, Paula Stančin i Vivien Virag te četvrtoga razreda Petra Balija, Petra Bojanić, Lucija Brkić, Joško Glavina, Ivan Horvatić, Lovro Jerčinović, Doroteja Pehman, Paula Stari Rimljani iz perspektive današnjega vremena Puhač, Jurica Stančin, Ivana Šprem, Ana Želimorski, Rea Tot, Antonela Vargić, Tomislav Botak, Lovro Grgić, Marko Matotan, Katrina Stajku i Hrvoje Vrhovec, a priključili su im se i učenici koji ne uče francuski. Predstavom Asterixa i Obelixa učenici su gledatelje odveli u vrijeme Rimskoga Carstva i Galije pa su mogli vidjeti kako je tada bilo na teritoriju današnje Francuske. Šetnju kroz povijest nastavili su prikazom života i zabave na francuskom dvoru kroz lik i život Luja XIV., Marije Antoanete te plemstva toga vremena i njihove posluge. Zahvaljujući pomoći Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu učenici i gosti mogli su doživjeti modne stilove tog vremena. Lijepe kostime za Rimljane i Gale šila je Marija Furkes. Plesna skupina Ola la pod vodstvom Olje Vilić pokazala je kojim su se plesovima zabavljali Francuzi krajem PAZIN O 19. stoljeća. Učenici četvrtoga razreda koji uče francuski tek nekoliko mjeseci predstavili su se i kroz pjesmu pokazali svoje početno znanje jezika. Osobito je bila značajna suradnja roditelja i škole ostvarena tim projektom. Ostvarenju projekta znatno su pomogli i roditelji djece koja su sudjelovala u programu. Tihomir Želimorski izradio je štiteve i mačeve za Rimljane, Maja Jerčinović i Svenka Petrović pomagale su u stvaranju kaciga i oklopa, Ivana Kranželić izradila je Cezarovu krunu. Nakon programa, gosti i domaćini kušali su poznate francuske specijalitete. Učenici su marljivo radili na tom projektu cijele godine i uživali u pripremi i izvedbi. Zabava je svakako bila neizostavni dio cijeloga projekta, no važno je da su pritom učenici usvajali nova znanja, koja će im zasigurno zbog mnogih okolnosti ostati u dugom sjećanju. T. K. Pazinski kolegij Predavanje o ekonomici snivači Udruge za promicanje pravedne trgovine Fair Trade Irena i Slavko Vukmanov Šimokov održali su predavanje učenicima Pazinskoga kolegija. U prisutnosti 130 učenika te nekoliko nastavnika, govorili su o ekonomici i ekonomskim pojmovima, slobodnoj trgovini, međunarodnom tržištu te prednostima i nedostacima globalizacije i neoliberalnoga kapitalizma. Upućivali su na aktualno siromaštvo, rastuća nesuglasja između bogatih i siromašnih, glad i bolesti u svijetu, nehumane uvjete u kojima žive i rade stanovnici zemalja trećega svijeta i druge probleme koje prepoznaje i svjetska zajednica, a nacionalne i nadnacionalne institucije pokušavaju riješiti ili barem umanjiti donošenjem deklaracija i propisa. No, osim postavljanja ciljeva i definiranja mjera i načina za njihovo ostvarivanje, u stvarnosti nema pozitivnih pomaka. Nedostatke slobodne trgovine (Free Trade) pokušava ublažiti Fair Trade, odnosno svjetski pokret za pravednu trgovinu temeljen na dijalogu, transparentnosti i poštivanju svih sudionika trgovinskih odnosa. Pokret Fair Trade zalaže se za veću jednakost u međunarodnoj trgovini, s naglaskom na trgovinu proizvodima iz nerazvijenih i zemalja u razvoju, plaćajući za sirovine, proizvode i rad poštenu (uzajamno dogovorenu) cijenu. Radi se o kavi, šećeru, čaju, kakau, bananama, voću, riži, pamuku, rukotvorinama i mnogim drugim proizvodima koji se svakodnevno konzumiraju u razvijenim zemljama, a nose oznaku Fair Trade. Potaknuti pozitivnim primjerima međunarodnih organizacija Fair Trade i djelovanjem njezinih sudionika, osobito u EU i masovnoga pokreta SAD-a, osnivači udruge odlučili su se aktivno uključiti u promidžbu Fair Tradea. Aktivnosti udruge uključuju istraživanja vezana za održivi razvoj, pravednu trgovinu i mogućnosti primjene FT načela, promociju proizvoda Fair Tradea u Hrvatskoj, informiranje i edukaciju Učenici nastavnici slušali su izlaganja o svjetskim gospodarskim temama i međunarodnom tržištu javnosti, suradnju sa sličnim inicijativama i udrugama građana, jedinicama lokalne uprave te subjektima privatnoga sektora. U sklopu promoviranja novog projekta Fair Trade škola pokrenut je proces educiranja učenika i djelatnika srednjih škola, počevši od Istre. Cilj je približiti učenicima pojmove održivoga razvitka i uputiti ih na važan dio strategije održivoga razvitka RH koji se izravno odnosi na učenike Obrazovanje za održivi razvitak. Taj je projekt već razradio EU i preporučila Europska komisija, a udruga ga namjerava približiti i postupno integrirati u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Načela Fair Tradea u skladu su s općim ljudskim pravima i s načelima održive proizvodnje, održive potrošnje, plaćanja pravedne cijene, očuvanja okoliša i prirodnih resursa, sve za bolje životne uvjete najslabijih, najsiromašnijih i obespravljenih, što je u skladu i s odrednicama hrvatske strategije. Tom inicijativom želi se potaknuti uključivanje učenika u donošenje pozitivnih i etičnih odluka, od svakidašnjih kao što je kupnja čokolade ili pijenje kave do onih koje će imati dugoročan utjecaj i ostaviti trag na budući razvoj. Članovi udruge, svjesni nužnosti društvenih promjena, ustrajat će u nastojanju da stvaraju pozitivno gospodarsko i društveno okružje i tako pridonesu oblikovanju pravednijega i humanijega društva. Budućnost je na mladima i oni trebaju preobraziti svijet jednostavnim mijenjanjem kupovnih navika na dobrobit sviju! U konceptu Fair Tradea to uopće nije teško. I. Š. aktualno mediji broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 25 www.skolskenovine.hr MUZEJSKA PEDAGOGIJA Ususret Međunarodnom danu muzeja Kotač kao zajednička tema A kcija pedagoških događanja u hrvatskim muzejima prigodom Međunarodnog dana muzeja u Hrvatskoj 2010. obilježava 15. obljetnicu. Akciju i nagradnu igru organizira Sekcija za muzejsku pedagogiju Hrvatskoga muzejskog društva, a bit će i nagrada koje će zasigurno razveseliti učenike u nadolazećim ljetnim danima. Ove godine tijekom mjesec dana, od 18. travnja do 18. svibnja, posjetitelji mogu razgledati 59 muzeja uključenih u akciju širom Hrvatske i sudjelovati u posebno pripremljenim događanjima, radionicama, izložbama... Poseban program za posjetitelje priređuju muzejski pedagozi i stručni djelatnici muzeja, a na sam Dan muzeja, 18. svibnja, muzejska ustanova voditelja Akcije (ove godine to je Etnografski muzej u Zagrebu) održava prigodnu svečanost i izvlačenje nagrada za sudionike akcije. Sve muzeje ove godine povezuje kotač kao zajednička tema te knjižica akcije s korisnim informacijama o sudionicima i njihovim programima te nagradnim kuponima. Kupnjom knjižice u jednom od muzeja uključenih u akciju posjetitelji stječu pravo besplatnog obilaska ostalih 58 muzeja uključenih u akciju. Budući da su svi sudionici osmislili i pripremili atraktivne programe, najčešće prilagođene upravo djeci školskoga uzrasta, pojedincima i grupama, ovo je prilika da učenici ponovno kroz igru i razgledavanje muzejskih institucija steknu nova znanja na zanimljiv način. Kao što i sam naziv Akcije kotač govori, hrvatski muzeji ove godine pozivaju posjetitelje na put otkrivanja “skrivenoga blaga“ koje leži na našem tlu, uz mnoštvo prilika da ga potraže i otkriju, na najzanimljiviji način. Tako Arheološki muzej u Zagrebu predstavlja razna prijevozna sredstva korištena od pretpovijesnog do srednjovjekovnog doba, uz prigodne radionice o vozilima iz prošlosti. U Etnografskom muzeju u Zagrebu posjetitelji će naučiti kako se koristi lončarsko kolo te sudjelovati u glazbenim radionicama u kojima će se svirati glazba na instrumentima iz Afrike i Australije. U Hrvatskom državnom arhivu, okrećući kotač na kompaktus ormarima, posjetitelji će osloboditi police s arhivskim kutijama u kojima se čuvaju vrijedni dokumenti iz hrvatske povijesti. U Hrvatskom povijesnom muzeju moći će kroz igru i zanimljive radionice saznati zašto je ban Jelačić odigrao važnu ulogu u hrvatskoj povijesti, poput “kotačića“ koji je svojim djelovanjem i odlukama snažno pokrenuo “veliki kotač povijesnih zbivanja. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju zavrtio se “kotač života“ Školski muzej na kotačima Ovako je bilo prošle godine - sat povijesti “bana Josipa Jelačića“ u Hrvatskom povijesnom muzeju S prošlogodišnje glazbene radionice u Etnografskom muzeju u Zagrebu na izložbi živih pauka i škorpiona, dok Muzej za umjetnost i obrt nudi mnoštvo informacija o starim biciklima, prijevoznim sredstvima naših starih, a Hrvatski pomorski muzej u Split ispričat će priču o “kotaču sud- bine“ - kormilarskom kolu na starim jedrenjacima i parnim brodovima. Zanimljive izložbe pripremaju se i u svim ostalim muzejima uključenima u akciju. Jelena Hotko U subotu, 10. travnja, u prostorijama Društvenog centra u Belom Manastiru, u suradnji s Udrugom Romi za Rome Hrvatske i Udrugom Roma grada Belog Manastira - Baranje Hrvatski školski muzej održao je muzejske radionice Pišemo krasopisom i dramsku igraonicu Biti učitelj/učiteljica. U radionicama su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola iz Baranje. Kroz radionicu Pišemo krasopisom učenici su se po prvi put susreli s krasopisom, lijepim pisanjem. Nekada se u školama osobita pozornost obraćala razgovijetnom čitanju i kaligrafskom pisanju (lijepom pisanju, krasopisu). U 19. Krasopis je oduševio učenike, unatoč svostoljeću pisalo se joj zahtjevnosti za preciznošću te vještiguščjim perom na nom pisanja tankom i debelom crtom papiru s crtovljem. Iako su učenici u radionici pisali nalivperom zadatak im nije bio ništa lakši. Krasopis je oduševio učenike, unatoč svojoj zahtjevnosti za preciznošću te vještinom pisanja tankom i debelom crtom, toliko da su poželjeli njegov povratak u školske klupe. U igraonici Biti učitelj/ica otkrili su pak svoja viđenja škole; odigrali uloge učenika, učitelja/ice, ravnatelja, pedagoga, roditelja; osmislili scenske prizore iz školskog života, a ujedno naučili ponešto i o sebi samima. Ova suradnja nastala je u okviru 15. muzejsko-edukativne igre Kotač koju organizira Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskoga muzejskog društva. Hrvatski školski muzej sudjeluje i ove godine akcijom Školski muzej na kotačima. Tijekom ožujka i travnja Hrvatski školski muzej obišao je različite ustanove u Podturenu, Belom Manastiru, Držimurcu i Zagrebu koje polaze Romi. Putujući i igrajući se mnogo smo naučili o romskoj kulturi. Školski muzej na kotačima na svom putu stekao je nove prijatelje i suradnike od malih do velikih. Zajedno smo obilježili značajne datume: Međunarodni dan Roma, 8. travnja te Đurđevdan, 6. svibnja. Što je Školski muzej dovezao posjetitelji će moći vidjeti od 23. travnja do 18. svibnja 2010. u prostorijama Hrvatskoga školskog muzeja, Trg maršala Tita 4, Zagreb. Ivana Dumbović Žužić N a j a v l j u j e m o . . . HR Radioigra za djecu Hans Heinz Ewers: Prodana baka − Mala Mila na kumovoj slami Nedjelja , 18. travnja 2010. u 13,15 sati Dramatizacija: Katarina Pejović Režija: Petar Vujačić Urednica: Nives Madunić Barišić Radio-igra koju ćemo prvu slušati u ciklusu priča Hansa Heinza Eewersa Prodana Baka odnosi nas u nebo među anđele, vjetrove, nebeske ovčice i do gospodara Mjeseca. Ova priča zapravo je san djevojčice Mile koji se odvija u nebeskim visinama. Režija Petra Vujačića naglasila je groteskno u dramatizaciji Katarine Pejović, ali pri tome ipak ne ispušta dječju zaigranost. U glavnim ulogama Marija Kohn i Sunčana Zelenika. RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr za HTV Program djecu i mladež Navrh jezika: Život i smrt jezika Drugi program HRT, 17. travnja, 10 sati Zašto je hrvatski mali, a zašto veliki jezik, kako je Mel Gibson oživio hebrejski, latinski, majanski i aramejski te kako malobrojni arapski narod Sahrawi, koji govori dijalektom hassanya, njeguje svoj jezik? U prilogu Super linguam Mladi klasičari donose novosti iz starih jezika. Prilog Poezija i glazba bavi se tekstom i glazbom pjesme Zmija i zmaj grupe Jinx. A jezični crtić Zmaj, zmija i zemlja donosi priču o značenju i povezanosti tih riječi. Urednica i scenaristica: Ljubica Benović Redatelj: Zvonimir Rumboldt Producent: Robert Flojhar mediji aktualno 26 www.skolskenovine.hr WEB broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. KAZALI©TE Konačno zbilja i pred djecom Ivor Martinić, Ovdje piše naslov drame o Anti, u redateljstvu Ivice Šimića, Gradsko kazalište mladih, Split, 2009./2010. S nepotrebno zakučastim naslovom Ovdje piše naslov drame o Anti Gradsko je kazalište mladih iz Splita učinilo povijesni iskorak hrvatskih dječjih kazališta − prema suvremenoj zbilji u Hrvatskoj poslije Domovinskoga rata. U ratu, u srpskom granatiranju, što se izrijekom spominje (konačno!) dvanaestogodišnji Ante, tada jednogodišnjak, izgubio je nogu i mamu. Otac je branio Domovinu, nije mogao biti s njima, ali sada živi sa sinom. Drama je na Antin dvanaesti rođendan na koji mu dođu prijatelji, a tu je i curica iz razreda kojoj se on dopada kao i blagajnica iz prodavaonice kojoj se, pak, dopada njegov tata. Ante ne pravi dramu oko noge koju nema, bez suza (nikad ne plače!) podnosi operacije na koje mora ići svake godine dok raste (da veličinu patrljka uskladi s protezom) čak trči i udara loptu, međutim dramatizira u emocijama. Uporno odbija svaki tjelesni kontakt (bezazleni poljubčić) sa zaljubljenicom iz razreda, a ni ocu ne dopušta da ostvari nov život i novu vezu, ma koliko da mu je očeva miljenica naklonjena: Ante je u tome sebičan i postaje emotivni tiranin - i sebi i ocu! Drama tako i završava: otac, da udovolji Anti (koji mu ne Nagrađena predstava Na netom završenom 3. festivalu hrvatske drame za djecu “Mali Marulić“, održanom od 11. do 14. travnja u Splitu, u konkurenciji 9 predstava Ovdje piše naslov drame o Anti nagrađena je za najbolji tekst i najbolju scenografiju. NAJAVLJUJEMO Ususret Tjednu glazbe za djecu i mladež GLAZBA Glazbom do mladih slušatelja V eć šestu godinu zaredom Hrvatska glazbena mladež, Zagrebačka filharmonija i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u Zagrebu zajednički ostvaruju projekt Tjedan glazbe za djecu i mladež. Tako će ove godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog Zagrebačka filharmonija 22. i 23. travnja izvesti niz od pet koncerata za školsku djecu iz cijele Hrvatske. Koncerti su edukativnoga Plakat ovogodišnjeg Tjedna glazbe za djecu i mladež na kojemu se nalazi prvonagrađeni likovni rad Paole Skelin, učenice 7.d razreda OŠ A. G. Matoša iz Zagreba karaktera i sastavni su dio školskih programa kao redovne programske aktivnosti Hrvatske glazbene mladeži i ciljano su usmjereni na učenike osnovnih i srednjih škola i gimnazija. Ove godine bit će to jedno od najčešće izvođenih orkestralnih djela za mlade slušatelje širom glazbenih pozornica svijeta: Šeherezada, skladatelja Nikolaja Rimski-Korsakova. Dirigent će biti Dinko Appelt, redateljica i scenaristica je Iva Srnec, koreografiju je osmislio Svebor Sečak, a plesačica će biti Tamara Masnjak, dok će u glumačkim ulogama nastupiti Nera Stipičević i Damir Poljičak. Cilj koncertne izvedbe je omogućavanje mladim slušateljima da dožive glazbu u koncertnoj dvorani, u izvedbi profesionalnog orkestra sastavljenog od naših vrhunskih glazbenika, pod dirigentskim vodstvom mladog dirigenta. Smatramo da je to pravi način osnaživanja buduće glazbene publike koja će slušanjem znati cijeniti vrijednosti klasične glazbe i uživati u njoj. Mlade su osobe u najvažnijoj životnoj dobi za stvaranje prioriteta slušanja glazbe. Hrvatska glazbena mladež, odabranom glazbom, iz godine u godinu, omogućava da i umjetnička glazba dođe na listu njihovih prioriteta slušanja. R. I. U dopušta “nevjeru“ mrtvoj mami) odustaje od ljubavi, ostaje sam sa sinom − emotivno su osakaćeni − i jedan i drugi. Autor (Ivor Martinić, o kojemu nema nikakvih podataka) odlučio se za izostanak svake moguće sentimentalnosti, a osobito sretnog završetka, ma koliko da je takav rasplet (izolacije od života) neprirodan… Ovdje piše naslov drame o Anti (ispisan na urbanom zidu na kojemu je još trag rasprskavajuće granate, scena je Dinke Jeričević!), prema riječima Jasena Boke, dramaturga predstave, nesumnjivo spada u antologijske radove drame koja se bavi posttraumatskim sindromom. I doista je riječ o iznimno dojmljivom i vjerodostojnom tekstu, o zbilji, o svakidašnjici, o tematici za kojom kazalište za mlade vapi, o istinitu i uvjerljivu umjetničkom djelu koje nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ivica Šimić, redatelj, opredijelio se za suvremen, “demistificirajući“ pristup, otkrivajući kazališni postupak, tako da se naoko i didaskalije izgovaraju. No ta, ovdje suvišna, pomodnost nije pomutila opći odličan dojam o predstavi koju su dobro odigrali Slavko Sobin (Ante), Ante Čedo Martinić (otac) te Jasmina Žiljak, Jolanda Tudor i Nada Kovačević. U sažetku: valjda kazališta za djecu neće ostati samo na ovome tekstu o zbilji?! Stijepo Mijović Kočan Gostovanje Orkestra Budafok Dohnányi iz Mađarske Glazbeno-scenski spektakl subotu, 10. travnja, Velika dvorana Vatroslava Lisinskog bila je odlično posjećena. U ciklusu Lisinski subotom gostovao je Orkestar Budafok Dohnányi iz Mađarske, koji je izveo koncertnu operu Faustovo prokletstvo Hectora Berlioza. Junak, kontroverzni, Goetheov Faust, svjetsko remek-djelo, nadahnulo je Berlioza (1803. - 1869.), francuskog skladatelja, da napiše koncertnu operu, a napisao je, pretežno sam, i libreto, prema francuskom prijevodu Gerarda de Nervala. Na karikaturi iz 19. stoljeća ismijan je Berliozov eksperiment da poveća orkestarski zvuk. To mu je, meutim, i uspjelo, jer je želio grandiozne izvedbe. Djelo Faustovo prokletstvo imalo je premijeru 6. prosinca 1846. u pariškoj Komičnoj operi. U izvedbi je sudjelovalo 200 glazbenika, što je za ono vrijeme bilo neuobičajeno. Kritika i publika dobro su primili inovativnost skladatelja. Faustovo prokletstvo i u Zagrebu je izvodilo skoro 200 glazbenika. Uz Orkestar Budafok Donhnanyi, najmlađi profesionalni simfonijski orkestar u Mađarskoj, sudjelovala su još tri orkestra: Akademski zbor Budimpeštanskoga pjevačkog društva, Muški zbor Mađarskog nacionalnog zbora, i Komorni zbor Béla Bartók, jedini profesionalni ženski zbor u Mađarskoj. Ansambl Forte čini dvadesetak plesača oba spola, koji u koreografiji Csaba Horvátha izvedbom efektnog i funkcionalnog plesa daju spektaklu veliki dramski intenzitet. Fausta tumači Michael Suttner, tenor iz Njemačke. Kao Faust istaknuo je nekoliko aspekata ovoga junaka: njegovo vizionarstvo, njegovu želju za ljubavlju i mistiku. Vrlo simpatično Margaretu je tumačila Bernadette Wiedmann, mezzosopranistica iz Mađarske, koja se na kraju pojavljuje u bijeloj haljini i šutnjom dokazuje svoju nevinost, potvrujući da je i na nebu uvažena njezina ljubav za Fausta. Mefisto je glavni meštar spektakla, cinik i lovac na duše, a uvjerljivo ga je tumačio bas Evert Sooster. Uspjehu ovog spektakla sačinjenog od raznih žanrova pridonijeli su mnogo redatelj Andor Lukats i dirigent Gabor Holerung. Milica Jović mediji aktualno broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. 27 www.skolskenovine.hr KNJIGE ČASOPISI Očuvanje hrvatske jezične arheologije P Joško Božanić i Zvonko Kovač Co, kaj? Kajkavsko spravišče Zagreb, 2009. Zajedničkom zbirkom pjesama dvojica pjesnika i sveučilišnioh profesora spajaju sjever i jug naše zemlje, sugestivno iskazujući općeljudske i svevremenske vrijednosti ovratak jezičnim korijenima, našim hrvatskim izvorima, starim načinima preživljavanja, koji i u ovim teškim vremenima krize krijepe i ohrabruju, sve je to sabrano u knjizi pjesama Co, kaj dvojice naših sveučilišnih profesora, dr. sc. Joška Božanića i dr. sc. Zvonka Kovača. Kajkavsko spravišče, nakladnik ove knjige, oaza je u našem nakladništvu, gdje se uz veliki trud eminentnih stručnjaka ustrajno radi na njegovanju, promociji i očuvanju naše autentične umjetnosti i kulture. Ova zbirka pjesama dvojice autora, dvojice stručnih i učenih ljudi kojima je književnost profesija i ljubav, ima višestruku vrijednost i ljepotu. Svojom zajedničkom zbirkom pjesama spajaju ne samo sjever i jug naše zemlje, nego podvlače čvrstu crtu i daju zajednički nazivnik svemu što je u ljudskom životu lijepo i vrijedno, sugestivno, iskazujući općeljudske i svevremenske vrijednosti. Ljudi koji godinama uče druge i otkrivaju im zakone književne umjetnosti progovaraju svojom jedinstvenom riječju i prenose dah ovog vremena budućim naraštajima. Dvojicu autora povezuje u ovoj zbirci začuđenost pred životom od ushita i radosti, do bola. Doživljaj čovjeka i prirode iskristalizirao se, rekli bismo, kroz klasičan oblik umjetničkoga pjesničkog izričaja sonet, koji iako strogo organiziran daje slobodu autorima i čitateljima da se zaigraju zvukovnim i značenj- skim senzacijama. Pod naslovom Sonetni vijenac Pohvala falkuši, koja je posvećena svim ribarima komiške ribarske, Joško Božanić je ispjevao svoju ljubav prema ljudima i moru, svojoj falkuši koju je uz velike napore rekonstruirao i njome plovio. Druga je sadržajna cjelina predstavljana pod naslovom Tri pokore, u kojoj se more na poseban način doživljava, vidi i čuje. Tko čuje pjesmu, može u njoj čuti zamah vesala i njegov šum, sjeverni vjetar koji suši, mornarski razgovor, može vidjeti oluje i bonace, osjetiti ljuljanje broda i još mnogo toga. Zvonko Kovač svoje pjesme objavljuje pod naslovom Moral bi meriti se z morjem. I za njega je, kao i za Jožu Horvata, more inspiracija i ljubav. More ovdje može biti i metafora ljudskog života, trpljenja i sreće koja postepeno prelazi na one koji će iza nas ostati i po nečem dobrom nas se sjetiti. Njihove pjesme, u ovoj zajedničkoj zbirci, nose u sebi utjehu i inspiraciju, iskreni ljudski dodir onoga najljepšeg u čovjekovu svijetu. U svakom slučaju pjevati je bolje, nego plakati, pa kad čovjeku treba neka riječ kao utjeha, a utjeha svakome treba, onda je najbolje da to bude pjesma: Naka bude kako bude / okolo še sve okriće / neka markne neka šviće / šve je išto vavik bilo / i šve isto važda bit će. (Joško Božanić: Niti vako niti nako) Marija Drobnjak Posavec O mladenačkim izazovima R Richard Green Put ljubavi, roman Izvori Zagreb podnaslov ichard Green pisac je hrvatskoga jezičnog izraza i to profesor (nastavnik) u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, a Put ljubavi njegov je prvijenac, roman koji sučeljava dva nepomirljiva svijeta: svijet poznatih i slavnih, golišavih starleta i mondenih fanova koji se oko njih motaju, te na drugoj strani svijet dobročinitelja, anonimnih i skromnih ljudi koji sve čine iz ljubavi, graditelja solidarnosti čiji je smisao u životu pomagati i olakšati tegobe beskućnicima, bolesnima i nemoćnima. Pred takvom prekretnicom našao se središnji protagonist Jacob, koji napušta svijet slavnih i poznatih, bogatih i nedodirljivih, odbacuje posao snimatelja golišavih ljepotica za ugledni modni list, odriče se lake zarade i životnih užitaka, odustaje od podrške uglednih vlasnika kompanija, napušta grad i odlazi na selo. Romaneskno štivo uobličuje teme vezane uz piščevu suvremenost, uz svijet mode, aktualizira pitanja ljudskog uspjeha i probitaka, pitanja ljudskih sloboda u izboru vlastitoga puta, nemoći upravljanja mišljenjem i voljom, bilo vlastitom ili drugih ljudi, također i pitanjima poremećaja identiteta i osobnosti, iznevjerenih očekivanja i ljubavi koja sve pobjeđuje, a na osobit način ključnom literarnom sastavnicom Put ljubavi se usmjerava pitanjima istinske duhovnosti, imaginaciji dobra i zla. Upravo ljudima mlađega naraštaja Greenov roman nudi mogućnosti izbora i izbavljenja iz lažnoga mondenog okruženja u kojem se sreća skupo naplaćuje poljuljanim osobnim vrijednostima. Za cjelovitu ljubav i ljudsku sreću, za potpunu humanizaciju svoga malenoga svijeta, pokazuje pisac, nismo uvijek spremni, ne želimo se odreći trenutnih užitaka, čak i onog nedopuštenoga, bez obzira na moguće loše ishode i prave gubitke. Put ljubavi roman je s prekretnicom, zaokretom već na samome početku, koji najavljuje neizvjesne i nepredvidljive ishode, svojevrstan mamac i mig čitatelju na kojeg pisac vreba nastojeći ga pridobiti za imaginarij vlastitoga puta, životnoga odabira. Vremenska razmaknica obuhvaća raspon od šest-sedam godina, ali pisac sažima samo zgusnute trenutke. Čudan splet zbivanja, veličina odricanja i patnje, doba punoće ljubavi - ljubiti nekoga kao što želi da ga ljubimo. Izgubljeno vrijeme postaje spašeno vrijeme. U žarištu zanimanja romana Put ljubavi Richarda Greena dva su oprečna svijeta: senzacionalistički, koji je raj za oči pustolovnoj duši kojoj podgrijava maštu erotskim pikanterijama i onoga posve oprečnoga, ispunjena istinskom zauzetosti za ugrožene, za slabe i odbačene. Noviji književni prinosi u dubokoj su sjeni Greenova romana, pogotovo njegove odgojne i duhovne dimenzije. Miljenko Buljac Modra lasta Poučno−zabavni časopis za učenike osnovne škole, broj 8., 2009./2010. G lavna tema broja vodi nas, “tragom prošlosti“, do nekadašnjih “plemićkih gnijezda“, starih dvoraca kojim među svojim debelim zidovima i čvrstim bedemima čuvaju dragocjene podatke o prošlosti čiji su neijemi svjedoci. Uvodni tekst napisala je književnica Božica Jelušić, a njazinu tekstu pridodan je i popis (s kratkim opisom) najvećih, najraskošnijih i najljepših dvoraca u svijetu, među kojima su njemački Neuschwanstein, engleski Windsor, poljski Malbork, austrijski Schönbrunn, češki Hradčany... Na kraju priloga najavljeno je da ćemo u sljedećem broju upoznati i najpoznatije hrvatske dvorce. U ovome broju objavljeni su i rezultati nagradnog natječaja za najbolju crticu, a vrijednim nagradama nagrađeno je jedanaest učenika. Usto, objavljene su i tri nagrađene crtice Moja noćna pustolovina Morane Kralj (OŠ Josipa Račića, Zagreb), Miris kiselog kupusa Sare Kurtović (OŠ fra P. Vučkovića, Sinj) i Nije lako biti pas Gašpara Šarića (OŠ Brajda, Rijeka). Gosti urednici u ovome broju su mali novinari OŠ Petra Preradovića iz Zadra, koji su predstavili svoga sugrađanina Šimu Fantelu, svjetskog prvaka u jedrenju. Nikolin književni laboratorij Mladena Kopjara u svome 18. nastavku govori o retoričkom pitanju, a rubrika Jezik filma donosi kratke priče o životu slavnih na filmskom platnu. Kratke priče Modre laste u ovome broju pišu Stjepan Lice i Tea Odobašić, a tu je i po običaju bogat izbor učeničkih literarnih i likovnih uradaka. Smib Smilje i bosilje, poučno−zabavni list za djecu broj 8., travanj 2010. N ovi broj Smiba na svojim prvim stranicama donosi priču o cvijeću: uz sličice pojedinih vrsta cvjetova saznat ćemo zašto cvijeće miriše i miriše li svako cvijeće, odakle cvijetu boja, zašto nakon kiše cvijeće jače miriše itd. Priču iz svijeta morskih dubina piše Marica Milčec, uz ilustraciju Brnke Hollingsworth Nare, a svoj doprinos kratkim “životnim“ mudrositma dala su i djeca iz DV Različak iz Zaghreba. Mirjana Mrkela javlja se u ovome broju poučnom pričom o jasminu, a koja nam nam zapravo govori o odgoju. Kako je ovaj broj Smiba tiskan neposredno o Uskrsu, tako su i pojedini prilozi u njemu vezani uz temu Uskrsa. Tako Slikopriča Željke Horvat-Vukelja, s ilustracijama Sanje Pribić, govori o pisanicama, kojima je posvećen i članak Borne Lulića i Ivana Andrića Penave, koji nam pričaju o simbolici jaja i pisanica, dok priča Marije Drobnjak Posavec govori o vuzmenki, kako u nekim sjevernim krajevima nazivaju lijep komad sušenoga mesa koji se čuva za Vuzem, tj. Uskrs. Rubrika Priče o brojkama ovaj put govori o osmici, a rubrika Eko−svijet donosi neke zanimljivosti iz ptičjeg svijeta. S kraćim crticama i pričicama u ovome broju javljaju se još Vigor i Mirna Vukotić, Ruža Zubac−Ištuk, Mladen Pokić i drugi i naravno najmlađi suradnici Smiba sa svojim literarnim i likovnim uradncima. Veliki poster u ovome broju posvećen je gljivama. Napredak Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu vol. 151., broj 1., siječanj − ožujak 2010. I straživanja pokazuju da na opće zadovoljstvo i srću stanovnika neke države ne utječe toliko njezino opće bogatstvo, koliko utječe uvažavanje građanskih prava i sloboda koje ljudi imaju u toj državi. Britanac Ian Davies sa Sveučilišta u Yorku i Márta Fülöp iz Budimpešte istražili su, i o tome objavili članak u Napretku, što pojam građanskih prava uopće znači budućim učiteljima u tim dvjema zemljama i po čemu se oni pri tom razlikuju, u čemu su slični i kakve to može imati posljedice za njihov rad u nastavi. O tome što sve utječe na odanost učitelja školi u kojoj rade, tj. na njihovo prihvaćanje ciljeva i vrijednosti te škole, piše Tomislava Vidić u članku Organizacijska odanost učitelja osnovnoj školi. Lasta Unković i Marijana Majdak u dvije su splitske škole ispitale iskustva adolescenata o konzumaciji droge, prvom kontaktu s konzumentima i dostupnosti droge u Splitu, a spoznaje do kojih su došle izinijele su u čćlanku Zloporaba opojnih droga među adolescentima na području grada Splita. Dragana Mamić, Rea Fulgosi Masnjak i Ljiljana Pintarić Mlinar u svome se članku bave senzornom integracijom u radu ds učenicima s autizmom, a Mirjana Boras daje komparativnu analizu nastavnih planova i programa predmeta prirode i društva u Hrvatskoj i Sloveniji. Ivan Koren piše o psihološkom aspektu programskih sadržaja Križevačkih pedagoških dana, a Ivan Šapina i Siniša Opić prikazuju razvoj školstva u Hrvatskoj Kostajnici. Pripremio I. Rodić iz proπlosti 28 www.skolskenovine.hr PRIJE 150 GODINA Učitelji - babe svadljivice Učitelji, koji žele blagotvorno djelovati, mora da uživaju štovanje djece, roditeljah, starešinah i drugih stališah. Ako učitelji nastojali budu, da postanu što u istinu biti imaju, onda neće doista ni ostati bez štovanja. Medjutim nemogu nikako da mimoidjem izmedju ostalih manah učiteljskih i ovu. Medju učitelji nije naime ništa tako riedko kao medjusobno štovanje i sporazumljenje, medjusobna ljubav i sloga. Čim su ih samo dva tri na jednoj školi, a to ti onda uviek ima medju njima pravdah, prepirkah, svadjanja, ogovaranja, kudenja, ozlobivanja i kojekakvih spletakah. Prave babe svadljivice, babe smutljivice, babe blebetuše, babe kidibabe! Ali ne samo izvanjskomu ugledu škodi takov medjusobni život učiteljah, nego i nutarnjem, jer kako da i djeca štuju svoje učitelje, ako se oni sami medjusobno neštuju? Zar u takovih okolnostih neće morati trpjeti i obučavanje i naobražavanje djece? Duh učitelja prelazi na djecu, gdje su dakle takovi učitelji, ondje mora da i škola i učitelji izgube povjerenje, štovanje i ugled u sebi i naprama svietu. Napredak Br. 14 / 15. travnja 1860. PRIJE 100 GODINA OBLJETNICE Priredila Štefka Batinić Za trajanja izložbe organizirano je mnogo zanimljivih događanja, među kojima i ljetne olimpijske igre na kojima su prvi put nastupile žene Izložbeni paviljoni: bosanskohercegovački (lijevo) i ugarski (desno) Dan vruć, a večer topla. I moj drug, a i ja, već smo dva puta bili u Parizu, pa ga pozdravismo kao stari znanci. Čudan kočijaš s visokim bijelim cilindrom odveze nas do našeg svratišta; oprani, očešljani i siti spustismo se niz “boulevarde“ do Seine. Seina sva zasjala u jednom svjetlu; mostovi rasvijetljeni električkim svjetiljkama; trostruki nizovi plinskih svjetiljaka ređaju se niz obalu; na rijeci koja stotina malih parobrodića i brodića vere se i mota pod onim silnim mostovima; daleko na zapadu horizont se još nešto rumeni, a jaki odraz silnoga svjetla sa izložbe odsijeva na laganoj maglici, koja uvijek treperi nad Parizom. Na dalekom istoku ispinjaše se mirno mjesec, svojim blijedim zrakama, osvjetljuje starinske prozore tamnoga Louvrea… Njih se dvoje kanda već odavna znadu, pa čudnim očima gledaju u mladu djecu svih naroda ovoga svijeta, gdje se sakupiše u srcu stare Europe. Tim riječima Milan Šenoa, sin poznatoga književnika i tadašnji profesor zemljopisa u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, opisuje u Omladin- Br. 7 / 5. travnja 1910. Zagrebački učitelji hoće veće plaće Zagrebački učitelji zamolili su vladu, da se prigodom uređenja učit. beriva zagrebačkom učiteljstvu zakonom odredi poseban status s većom u mirovinu uračunivom plaćom, nego li je imadu drugi učitelji u Hrvatskoj! Tako da je u Beču i Trstu. No Beč i Trst posebne su pokrajine, pa su u njima za cijelu pokrajinu jednake plaće. Ako je u Zagrebu skup život, skup je i na selu isto tako i skuplji. Mora li pako učitelj sa sela poslati svoju djecu u školu, tad je to užasna bijeda i po nj i po tu djecu i njihovu mater. Čujemo, da je jedan zagrebački učitelj rekao: “Kaj sem ja kriv, ako on ima dece?“ Ma čovječe, ti si kriv, što ti nemaš djece, pa bi tebi valjalo sniziti plaću, jer nijesi čovjek, pa je dati onomu poštenjaku na selu. Preporod PRIJE 50 Br. 4 / travanj 1910. Varaždinski gimnazijalci u tvornici Školski liječnici u Pruskoj U Pruskoj uveli su već odavna školske liječnike, kojim je zadaća neprestano nadzirati zdravstveno stanje škole kao i svakoga pojedinoga učenika. Čim dijete prekorači školski prag, zabilježi školski liječnik točno njegovu veličinu, težinu, držanje tijela, način hranjenja i uspjeh cijepljenja. Osobito točno pregledava oči, uši i znakove konstrukcionalnih bolesti. Ovo se pregledavanje nastavlja svakoga mjeseca, i prema potrebi svakih 14 dana. Na temelju ovoga pregledavanja izlučuju se slaboumna i tjelesno slaba djeca. Osobiti se obzir uzima kod smještaja u školi na djecu kratkovidnu i onu slaboga sluha. Time se olakšava učitelju individualiziranje djece, čuva ga od mnoge nepravednosti prama djeci i zaštiti mnogo dijete od trajnih posljedica po zdravlje. Domaće ognjište Br. 4 / travanj 1910. 110. godina od Svjetske izložbe u Parizu Veličanstvena najava novoga stoljeća Škola za nervozne dječake U Budimu je nedavno otvorena škola za nervozne dječake pod imenom “zdravstveno-pedagoški zavod“. U taj zavod primaju se dječaci, koji radi slaboće tijela i nervoznosti nijesu sposobni da pohađaju redovnu školu. Ako taj zavod bude ispunio nade, koje se u nj stavljaju, onda će se otvoriti još jedan za djevojčice. Hrvatski učiteljski dom broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. Prije nekoliko dana “prva smjena“ od 60 učenika Varaždinske gimnazije napustila je Varteksove pogone, gdje su učenici bili na šestodnevnom praktičnom radu. Ovih dana na radu se nalaze i ostali učenici Gimnazije. Po dolasku u Tvornicu rukovodilac Centra za stručno obrazovanje kadrova održi đacima sastanak, na kojem ih općenito upoznaje s poslovanjem poduzeća, radom organa društvenog upravljanja, zaštitinim mjerama pri radu i t. d. Nakon toga učenici raspoređeni po pojedinim odjeljenjima rade do 12 sati. Školske novin Br. 15 / 8. travnja 1960. Jugoslavenska kulturna delegacija u Bagdadu Jugoslavenska kulturna delegacija, s članom Izvršnog vijeća i predsjednikom savjeta za kulturu i prosvjetu NR Hrvat- skom časopisu Pobratimu svoj susret s Parizom 1900. godine, u vrijeme održavanja 10. jubilarne Svjetske izložbe koja je trebala prikazati dosege 19. stoljeća i dati poticaje za svekoliki razvoj u 20. stoljeću. Za trajanja izložbe bila su organizirana brojna događanja među kojima i ljetne olimpijske igre na kojima su prvi put nastupile i žene. Svjetske izložbe kao manifestacije na kojima su prikazivana dostignuća u različitim područjima ljudskoga djelovanja, priređivane su od sredine 19. stoljeća. Prva i treća održane su u Londonu 1851. i 1862. godine, a gradovi domaćini svjetskih izložbi u drugoj polovici 19. stoljeća bili su Pariz (1855., 1867., 1878. i 1889.), Beč (1873.), Philadelphia (1876.), Melbourne (1880.), Chicago (1893.) i Bruxelles (1897.). Ta se tradicija održala do danas (EXPO). Pariška svjetska izložba iz 1900. godine specifična je po mnogočemu. Svečano ju je 14. travnja otvorio francuski predsjednik Loubet, a trajala je do 12. studenoga 1900. godine. Privukla je više od 50 milijuna posjetitelja, što je do danas, izuzmemo li izložbu u Osaki 1970. godine, nedostižna brojka. Prikazano je oko 83.000 izložaka iz 43 zemlje. Prvi su puta na jednoj svjetskoj izložbi eksponati bili razvrstani po tematskim skupinama, a pojedine su se zemlje (re)prezentirale u svojim paviljonima postavljenim duž Seine u Ulici naroda. Osamnaest tematskih skupina podijeljeno je u 121 razred. Zanimljivo je da je prva skupina pripala odgoju i nastavi, a u drugoj skupini bila je umjetnost. Željelo se naglasiti da je riječ o izloži cjelokupne kulture i svih područja ljudskog djelovanja. Sudionicima izložbe dodijeljeno je ukupno 45.905 nagrada i priznanja, od toga 3156 Grand prixa, a jednu od prvih nagrada dobila je i hrvatska Kraljevska zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu za predstavljanje hrvatskoga školstva. U tu su svrhu studijski kabinet za eksponate izradili učenici Kraljevske zemaljske obrtne škole u Zagrebu, po nacrtima svoga profesora, poznatog arhitekta Hermana Bolléa. U svojim Študijama i dojmovima sa svjetske izložbe (1906.) Ljuboje Dlustuš je napisao: U ukusnoj dvorani od hrastovine, ukrašene lijepom rezbarijom, bila je smještena školska izložba Hrvatske i Slavonije. Nije bila tako obilata, kao četiri godine prije toga u Budimpešti, jer joj nije bio na raspolaganje toliki prostor kao ondje, tek se i ovdje nastojalo prikazati školstvo tih zemalja grafikonima i tabelarnim pregledima, fotografijama, udžbenicima i priručnicima, i učeničkim radnjama, u svojoj organizaciji i funkcioniranju, kako se najbolje moglo. Za potpuno orijentiranje o organizaciji hrvatskoga školstva priredila je povrh toga kralj. zemaljska vlada službeni izvještaj pod naslovom État des Écoles en Croatie et Slavonie, 36 stranica u velikoj osmini. Studijski kabinet s Pariške izložbe Zemaljska je vlada 1901. godine darovala novoosnovanom Hrvatskom školskom muzeju. Nekadašnja en miniature izložba hrvatskoga školstva na grandioznoj Pariškoj izložbi danas je jedna od najatraktivnijih cjelina stalnoga postava Hrvatskoga školskog muzeja. GODINA ske Milošem Žankom na čelu, otputovala je avionom iz Delhija u Bagdad, u službeni posjet Iraku. Delegacija će ostati u Iraku oko 10 dana. Jugoslavenska kulturna delegacija boravila je u Indiji oko mjesec dana i za to vrijeme posjetila niz historijskih, kulturnih i drugih institucija. Za vrijeme boravka u Indiji gosti iz Jugoslavije posjetili su najveće indijske gradove Bombaj, Kalkutu, Madras, Hajderabad i Benares. Posljednjih nekoliko dana delegacija je provela u Delhiju, gdje je primljena od premijera Nehrua. Školske novin Br. 16 / 15. travnja 1960. Otvaranje pedagoških akademija Pod predsjedanjem Rodoljuba Čolakovića u Beogradu je održana sjednica Prosvjetnog savjeta Jugoslavije. Na sjednici razmatrani su prijedlozi za otvaranje pedagoških akademija, koje je pripremio Savezni zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja. Prema tim prijedlozima sistem obrazovanja nastavnika za osnovne škole trebat će uskoro mijenjati povećanjem broja godina školovanja i podizanjem njegova nivoa. Školske novin Br. 16 / 15. travnja 1960. broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. πkolski æivot nekoÊ 29 www.skolskenovine.hr U književnim djelima, memoarskim i beletrističkim, česti su opisi doživljaja i scena iz školskog života. Da se makar dio tih tekstova okupi na jednom mjestu, mogla bi to biti pozamašna i vrijedna antologija o školi kakva je nekoć bila i kako je individualno doživljavana. [Karlovac, lipanj, 1871.] 26. Čujte, u čemu se sastoji naobraženost i valjanost žene! U šarenih krpah dosta neukusno po tielu ovješenih, često zaduženih, a mnogo i svojom nevinosti i krieposti - plaćenih. Oj ne, od tisuće se morda jedna nemože naobraženom nazvati, a kamo bi se ovake lude, koje čitav svoj viek s nakitom tiela i lićenjem obraza probave. Tuga mi srce pritišće, kada pomislim, da ovake majke domovini sinove radjaju. Ali i ovi u svojoj vrsti nisu bolji od ženskadije. Pijanice od mladih noguh, kartaši već kao djeca, a razbludnici prije dobe - uništuju svaku dobru klicu u sebi; bezvierje preotelo mah u čovječanstvu, i tako se sva zakonitost ruša. isti zakoni prirode podrovani su već - ali ova se strašno krivcem sveti. Ubogo čovječanstvo, na što je spalo! [Srpanj 1871.] 7. Javni naš život se jako buni. Zloglasnoga bana Rauha zamienili su sa Bedekovićem, ali i od njega se nije nadati zakonitom stanju našoj domovini. Vojničku granicu razpuštaju i pretvaraju u civilno stanje, i postavljaju velike županije mjesto pukovnijah. Mene zanimaju svi ti dogodjaji u domovini, ali razdor, koji je medju rodjenimi Hrvati, para mi srdce. Nedosliednost njihova i bezsnačajnost mnogih bacila nas na milost i nemilost Magjarom u ždrelo, a kukavšćina banovah je originalna. Da sam muž pak da mi je govoriti u saborih navukla bih si znadem s mojimi govori kaznu smrti, ali voljela nego, ovako ogavan život živiti, kako ga živiju sada Hrvati, psujuć se i grdeć u javnih listovih, i tako celomu narodu mraz na obraz navlačeć. Ovo grdenje i psovanje je živi dokaz nezrielosti Hrvatah sploh; a koliko se tuj odgaliva domaći život ovijeh nevoljnikah, to je bogu plakati! Prem da oni isti, koji grdobe mnogoga domaćega života svoga sugradjana na podli način javno izlažu, niti za vlas bolji nisu. Upropašćuć jedan drugoga, svi se zajedno s domovinom skupa upropašćuju. Koliki razlog, kolika naobrazba im još manjka! [Zagreb, kolovoz 1871.] 29. Bivša u učiteljskoj skupštini nagledah se takmenja u držanju govora. Na govorničkoj stolici bijaše i Fabkovićka, ali njezin govor neostavi ugodan učinak. Govoraše o Komenskomu, ali svoj govor udesi tako, da ju mnogi od onieh jednostavnih seoskih učiteljah nemogoše niti razumieti. Smiešna bijaše ona nizka, loša ženćica za slušati; niti joj glas, niti prenagla rieč za govornicu. Gdie neima umjestnoga naglasivanja u govoru, pa bio mu sadržaj još toliko važan, nepravi efekta, a gdie neima efekta izgubi se sva vriednost govora. Pak i nekakav pop dalmatinski činio se meni dosta smiešan. Mora da je ljubimac ženah -. On je više govorio s taštine i koketerije, nego s osviedočenja, da govori što koristna. I zbilja hvališe učiteljice toga Buzolića, ako i neznaše nijedna kazati o čemu on govoraše. Stojanović bijaše jedini, koji me svojim govorom zauzme. Oni drugi govorahu više da iztaknu svoju osobu nego stvar o kojoj se radi. Da kako, ja bijah samo jedan dan unutra; što i tko je ostale dane govorio neznam; samo sam i onaj dan zamietila, da imade dosta jala medju učitelji. Ne poreči mi je što rekoh da samo govorahu za svoju osobu iztaknuti. Govorio onaj dan i Crnogorac jedan; ali bijaše rieć i glas i sadržaj mu govora zanimiv. I još do dva druga, kojim neznam imena […] Vraćajuć se na večer u Karlovac, nadjoh se s dviemi učiteljicama od onuda, i tuj imah priliku slušati o ponašanju učiteljicah sploh u ženskoj skupštini. Fabkovićka i nieka Jambrišakovka bijahu tuj suparnice, iako Dnevnik [Ulomci] Dragojla Jarnević Dragojla Jarnević (1812. - 1875.), književnica, žena snažne osobnosti, iznimna duha i čudesnog senzibiliteta, intimnim je dnevničkim bilješkama ostavila trag o doživljajima i događajima, svojim mislima i osjećajima u razdoblju dužem od 40 godina. Prema izdanju koje je - poštujući obilježja rukopisnog izvornika - za tisak priredila Irena Lukšić (Karlovac, Matica hrvatska Karlovac, 2000.), donosimo ulomke iz znamenitog Dnevnika, u ovom broju izbor fragmenata u kojima se spominje i niz vodećih osoba i događaja iz hrvatskog učiteljskog pokreta sedamdesetih godina 19. stoljeća. je Jambri.[šakova] i mnogo mladja, te se je dosta arogantno ponašala naprama cielomu skupu učiteljicah, koje su se opet dosta na priprostu držale. Zbilja karakteristična bijaše ova skupština! [Karlovac, srpanj 1872.] 11. Karlovačko mužko učiteljstvo gradjanskih učionah se neprestano u javnih listovih medju se grdi, pak se nešto i s ravnateljem Bartulićem zakvačiše. Da se nešto uvježbam zauzeh se ja nedavno za učitelje i napisah uštipni članak proti Blažekoviću učitelju, koji ove druge učit.[elje] u „Narodu“ organu vladinom grdi. A sada je najlepše, gde on opet kao odgovor na moj članak direkte Tomića Janka za pisca toga članka držeći, grdi. Tomić se srdi, jer nezna tko je ovaj članak pisao, a ja se smejem. Uz ove učitelje dolazi opet život u mene, i moje pero staje se gibati. Ajde budi i tako. […] 20. Evo mi prispije danas pismo iz Zagreba od odbora Hrvatskog pedag.[oškog] knjiž.[evnog] sbora, gde mi se javlja da sam izabrana članom istoga sbora. Hm! to će reći trebamo spisa kojekakovih, nebi li nam i ti što o pouci i odgojevanju napisala. Kazaše mi da me predloži Stojanović za izbor nu ja neću ovoga vrline da zastidim; primila sam njihov poziv u družtvo i odzvati ću se njihovim željam po mogučnosti. Da kako, da mi se i ovde nekaže materijalne koristi ali nesmijem za njom ići, gde se radi ob duševnom napredku našega naroda. Samo je pitanje, što je prava prosvieta u narodu? U „Napredku“ su nekako s puta skrenuli, u pogledu prosviete pučke. Tuj se nekako piše kao da će puk tumarati u tmini dok se bude držao vjere, i da je samo u bezvjerstvu prosveta, Pedagog Dites piše u svojih spisih proti nauku vjere u učionah i osniva dobrobit narodah lih na ćudorednosti njihovoj. Ali dok se nemože niekati, da nije krstjanska vjera uspješila prosvetu i podigla kulturu, to se nemože tvrditi, da je ona zaprieka prosveti. Bezbožtvo tek otvara grob ljudskoj ćudorednosti, i današnji propovjednici slobode lutaju u tmini, dok oni idu za tim lišiti čovjeka vjere. Vjera se može dobro složiti s prosvietom, kulturom i svakim napredkom, samo ako bude predavana u smislu Isusovu, i ne zlo tumačene njegove propovjedi i izreke. Prosti narod neima kada umstvovati, a dočim duševne sile čovjekom vladaju i s njegovom voljom pokreću, to nije probitačno ljudski duh od viečnosti odvraćati, jer lik na zemlji očekivati svoju svrhu, povelo bi ga u zdvojnost […] [Veljača 1873.] 14. Imali ples ovieh dana za učiteljsku zadrugu i bilo sve puno, kako slušah, ali djece, sitne djece, i poluodraslih sijaset. Da, još sutra ću Karlovčanom u tom pogledu napisati članak i „Obzoru“ ga odpraviti. Nemogu razumjeti, da isti učitelji svoju djecu tude povlače, koji kao pedagogi morali bi znati kako se ovakove razkošne zabave dojimlju srdaca omladine. Nećudorednost je u velikoj mjeri zavladala u gradjanstvu, pak sada i djecu truju ludim načinom življenja. Kakav to bude narastaj neka Bog znade. [Studeni 1873.] 28. Dakle i peti razred, to jest višja djevojačka učiona je i u Karlovcu uzdignjena, i djevojke će imati moći večega znanja u svemu što je naobraženom čovjeku potrebito. Ali od prvoga još razreda nepolaže se pravilno temelj za valjano znanje kod naših djevojčica. Dok se temeljito nepreustroje škole, pa dok nebudu i preparandije bolje učiteljsko osoblje u sviet odpravljale, slabo će napredovati naša mladež. Trstenjak i Tomić mi se dosta napripovjedaše o školstvu u svietskoj izložbi, i mene vuče živa želja, da bude i kod nas uredjeno školstvo poput naobraženih narodah. Naše učiteljstvo je još na vrlo niskom stupnju naobraženja. Koliki bijahu u Beću pa se najmanji dio okoristio onim što je vidio. […] [Veljača 1874.] 18. Danas je pepelnica i hvala Bogu! ludi dani minuli. […] Dugo još u krevetu bezsna ležeća razmišljavah ljudski rod. Pa ove ljude podveržene tolikim ludorijam, strastim i opaćinam, ove ljude velim, da pouka i naobrazba sve izjednači; svi da budu po jednom kalupu krojeni? Jok valaj! Sav trud pedagogah, sve nade vlada sva muka učeće se mladeži neizravna značaje, nerazsvetli umove, neočisti ljudski rod od opačina kojim se sve više i više podaje. Iluzija je sve za čim se radi. Vjeronauku brišu sada gotovo svuda izmedju učećih se predmeta mladeži, pa se nadaju, da će čovjeka uzgojiti. Oj kako su ludi u svojih nada! Dvoje djece od jedne matere, pa se još ne daju jednim te istim putem povesti, a kuda će milijune raznih značaja ljudih u jedno mnenje složiti. Kako smielo tvrde mnogi da uzgojenje odlučuje značaj i čini čovjeka dobra ili zla. Ja iz vlastita izkustva nemogu uz takovo mnenje pristati. Koliku muku imah Zorom od mladih noguh njezinih, ali mehka put nadjačala sve bolje osjećanje u njoj i dotjerala ju do toga, da ne pazi sada ništa od materijalnoga užitka, i lozinga joj je: Ja samo jedanput u životu živim na ovom svietu. Pa kako bi se živilo da bihu svi ljudi bili na jednu naobraženi? Da bi fakin onim načinom stupio u ljudsko družtvo kao koji učenjak ili grof? Absurdum! Fantasti! zanesenjaki! Napoleon prvi je u vrieme svoje vladavine sve narode hotio sjediniti pod svojim žezlom i pod jedan zakon; pa je običajao reči: - Ein Gott ein Zwirn. - Na koliko je svoje nastojanje postigao znade se. A da bi bili svi ljudi na jednu naobraženi, bili tada nestalo poštenja ili lupeštva? Ja bih skoro gatala, da bi bilo još i više lupeštva. […] [Krapinske Toplice, srpanj 1874.] 17. Jučer iza jutra odoh u topličku pučku školu da vidim i čujem kako se imaju ovdešnji djaci. Prije nekoliko dana bijaše Veber kanonik i ujedno nadzornik školah ovde u Krapinskih toplica za razvijati škole, pa se javno u „Katoličkom listu“ i velikim zadovoljstvom izrazio glede Jeranda kao vrla učitelja, te ga ostalim učiteljem za uzor stavio. Uslied toga dobio jučer i prekojučer čestitaka od nekojih prijatelja, što je meni, dakako sponosom kazivao. I tako me radoznalost povede u školu. Za stalno da bijah zatečena, od seoskih dječaka toliko znanje slušati. Koji čitahu, čitahu dobro. Iz slovnice sada stavak. - Maleni šturak bijaše u travi i.t.d. i onaj dečak što imaše ovaj zadatak riešiti govoraše toli pravilno ob predmetu, glagolju, vezniku, pridavniku, samostavniku i.t.d. da bi čovjek mislio iz knjige čita da ga nebi vidio golih rukuh uz ploću stajati, na Dragojla Jarnević kojoj pisaše. Računstvo kazivaše opet drugi tako, umno, da se zapanjih u trorazrednoj seoskoj školi tolika znanja slušati. Tuj dade zadaću od nekoliko stotina miliuna, i učenik imaše mu kazati koja država bi mogla toliku ogromnu svotu novaca imati. Pa ove miliune imaše dieliti opet sa miliuni - I u zemljopisu bili njih dva pitani, ali to su izvrstni djaci. Više predmetah neimaše kad da pita, jer mu javiše da čekaju kola, na kojih imao voziti se u Krapinu. Ponudi meni ako ću ići š njime, a tko voljnije od mene. U Krapinu! Od koje naša povjest govori kao rodno mjesto Čeha, Meha i Leha. Hitro se spremim i eto me na kolih uz Jeranda put Krapine. Zagorje je jedan rajski prediel u našoj Hrvatskoj, ali narod još nije na onom stupnju naobrazbe da bi znao cieniti i služiti se po vriednosti s onim blagom kojim ga dobri Bog obdario. […] 27. Danas bijaše izpit ovde u mjesnoj školi, i ja odoh da slušam kako će ovaj izpasti. Jerand prizvao nekoliko uglednika što dodjoše istom jučer iz Zagreba, da prisustvuju tomu izpitu. Na veliko bijah zatečena kada slušah njega isto ono, niti više ni manje pitati što ih je pitao, kada ja onomadne u školu mu dodjoh. Nečemu se sada tuj dosjetih. To bi mogao biti Jerandov švindl... Kada izidosmo iz škole, ulovih nekoliko dječaka i opitah kao nuzgredice: „Da li vas to tako pitao g. učitelj i kada bijaše g. nadzornik ovde?!“ Ponosno mi odgovoriše: „Je, da kako, on nas je već dugo prije za izpit s onim pripravljao“. Pitah još koje šta i uvidih da je večom stranom šarlatanerija kod svega ovoga nauka. Da je slučajno koji od slušateljah ili nadzornik, kakav drugi stavak iz slovnice dao, a ne od čurka u travi, kako bi bio izpit ispao? Pa da je i koji drugi račun, makar i manji zadan bio bi li ga bez pogrieške bio koji dovršio? Jerand je dobričina, to sam zamjetila, ali učitelj na mekaničku, kao što u obće učitelji. Zato izlaze slabiši iz učionah i preparandijah, jer nemože svaki silu predmetah koji se sada u školah uče tako na lahku ruku pojimati i temeljito naučiti. Puk naš ubogi je za požaliti, koji prema svojimi okolnosti silu za škole žrtvuje, a tako malo koristi od njih ima. I ženske škole imaše izpit, pa i tuj prisustvovah. Ove seoske škole za ženske su upravo bez svrhe. Muče ih suhoparnom slovnicom, pa tamo nešto o fizici motahu, a ob stvarih, kojih im na selu najnuždnije ni spomena. A onamo ručno delo čipkanje i čipaka pletenih kao i hlačica, ako baš ubogčad i bosonoga ide. Ob šivanju opet ni znamena, što je ipak najpoglavitija stvar na selu, jer bez košulje nemože ići, ali bez hlačicah probave veći dio svoga života. […] [Karlovac, listopad 1874.] 28. Danas opet dodje Tomić i napokon mi je jasno zašto me ta gospoda tako često polaze. On želi da ja opet pišem u prilog Trstenjaku i proti Lopa.[šićke], pa da odpravim u novine. Na koliko ja i jesam za žensko učiteljsko osoblje, to sam osviedočena, da Lopa.[šićka] neima znanja onieh predmetah koji se u višjih školah predavati imaju. A kada već djevojke gube da barem znadu zašto. Trstenjak je jedan od onih redkih učiteljah, koji sav svoj život ulažu u nauke, i pohliepom ide za znanjem ne samo za sebe, već da on ovo udieli djeci, kojoj on to osobitim načinom prinašati umje. Gotova sam za to, da nekoliko redovah za njega napišem. […] aktualno pisma 30 www.skolskenovine.hr Pitanja Kako zaštititi smeđu žabu Učenici i njihovi voditelji iz svih čabarskih škola na jednom su mjestu pokazali što su sve tijekom ostvarenja programa naučili i kako su spoznaje iz različitih predmetnih područja objedinili u zanimljiv prikaz oglasi Najbolji pokazatelji zajedništva učenika, učitelja, stručnih suradnika, roditelja i lokalne zajednice unutar Osnovne škole Petra Zrinskog u Čabru najvidljiviji su u osmišljenim temama projektne nastave, iako se svakodnevni odgojno-obrazovni procesi održavaju u pet zasebnih sredina. Tako je bilo i ovih dana u Područnoj školi u Gerovu, gdje je zainteresiranim osobama predstavljen projekt Zajedno u zaštiti smeđe žabe. Učenici i njihovi voditelji iz svih čabarskih škola na jednom su mjestu pokazali što su sve tijekom ostvarenja programa naučili i kako su spoznaje iz različitih predmetnih područja (priroda, biologija, hrvatski jezik, engleski jezik, likovna i glazbena kultura) objedinili u jednu zanimljivu prezentaciju. Svoj doprinos uspješnosti projekta dali su i učenici s učiteljima iz Osnovne škole heroja Janeza Hribarja iz Staroga Trga pri Ložu, koji su govorili o njihovim istraživačkim postignućima i nastojanjima oko zaštite smeđe žabe u Cerkniškom jezeru. Znajući da je područje Gorskoga kotara, posebice Lokava i Gerova, poznato po izlovu smeđe žabe, učenici čabarskih škola pokušali su istražiti i ukazati nama odraslima na sve nedostatke vezane uz prekomjerno izlovljavanje ove zakonom zaštićene vrste bezrepog vodozemca. Sa zakonskim odrednicama slušateljstvo je detaljnije upoznala viša inspektorica zaštite prirode Ivanka Jelenić. U ostvarenju cjelokupnog projekta nesebično su pomogli ravnateljica Javne ustanove Priroda iz Rijeke Sonja Šišić, biolog Marko Randić i poznavatelj ove problematike iz obližnjih Lokava Boris Crnković. Koliko su čabarski osnovci ozbiljno pristupili problemu zaštite prirode i očuvanju smeđe žabe u močvarama čabarskoga kraja pokazuje i prijava teme Kako zaštititi smeđu žabu na županijsku smotru projekta iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Ivan Kvesić, Čabar Putovanja Osmaši na putu vjere i ljubavi Učenici osmoga razreda i ovogodišnji krizmanici boravili su na jednodnevnom izletu u Mariji Bistrici i Varaždinu Učenici osmoga razreda Osnovne škole Ivana Brnjika Slovaka iz Jelisavca, ovogodišnji krizmanici, bili su 13. ožujka 2010. na jednodnevnom izletu u Mariji Bistrici i Varaždinu. Inicijator toga puta bio je velečasni Branko Šipura, koji je i osmislio cijeli put. Osim naših osmaša, na put su krenuli i krizmanici iz cijele naše župe tako da nas je u autobusu bilo više od pedeset. Kako bi sve prošlo u najboljem redu, na put su krenule i ravnateljica Ljerka Ćorković te učiteljice Zlata Matusina i Katarina Najmenik. Prvo odrediše bilo nam je hrvatsko nacionalno svetište u Mariji Bistrici. Stigli smo prije deset sati i obišli poznatu Kalvariju, tj. križni put. Bilo je veličanstveno hodati po snijegu i moliti pokraj postaja koje su prava umjetnička djela. U pola je- broj 15 • Zagreb • 13. travnja 2010. danaest sudjelovali smo na Svetoj misi, a nakon toga posjetili smo Samostan sestara Karmelićanki, u kojemu nam se obratila sestra Ivanka i upoznala nas s poviješću Karmela i načinom života i pravilima koja vladaju u njemu. Nakon što smo se odmorili i ručali, krenuli smo prema Varaždinu i tamo posjetili terapijsku zajednicu Cenacolo u kojoj borave bivši ovisnici. Dvojica bivših ovisnika, mladići u dvadesetim godinama života, ispričali su nam svoje životne priče i naglasili da im snaga vjere pomaže da nađu izlaz iz zla droge, alkohola i drugih ovisnosti koje su obuzele njihove živote. Proveli su nas svojim imanjem u kojem u radu i molitvi provode dane bez televizije, novina, računala, telefona i drugih pogodnosti suvremenoga svijeta. Krenuli smo kući i zaustavili se na velikom akumulacijskom jezeru blizu Kotoribe, gdje smo uživali na svježem zraku, grudali se i popili sok. Puni dojmova, osnaženi vjerom i riječima koje smo čuli tijekom dana, vratili smo se kući. Katarina Najmenik, Jelisavac Promišljanja Ima jedan razred Kako su prvašići sa svojom učiteljicom obilježili Međunarodni dan poezije Proljeće svugdje oko nas. Premda, pomalo varljivo, malo sa zakašnjenjem, ali svatko ga voli na svoj način, svatko ima svoju pjesmu i priču. Dok ono osunčanim danom viri kroz prozor školske knjižnice novljanske osnovne škole u POZIV ZA PODNOŠENJE PRIMJERA DOBRIH PRAKSI U PODRUČJU POTICANJA SUDJELOVANJA NACIONALNIH MANJINA U RADU ŠKOLA HRVATSKO PEDAGOGIJSKO DRUŠTVO OSMI SUSRET PEDAGOGA HRVATSKE Osijek, 19. - 21. travnja 2010. - Hotel Osijek PROGRAM KRIZA ODGOJA I/ILI ODGOJ U VRIJEME KRIZE Skup se organizira u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, a sudionici dobivaju službeno uvjerenje o stručnom usavršavanju. Uvodno predavanje: Prof. dr. sc. Vlatko Previšić: Odgoj redivivus Plenarna izlaganja: Prof. dr. sc. Slavica Bašić: Pedagoške konzekvence krize odnosa djece i odraslih Doc. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović: Pedagoška prevencija: interaktivni pristup Prof. dr. sc. Vladimir Jurić: Školski pedagog i odgojna funkcija škole Prof. dr. sc. Anita Klapan: Duhovno osiromašenje – problem odgoja Doc. dr. sc. Maja Ljubetić: Doprinose li mediji krizi odgoja? Prof. dr. sc. Dubravka Maleš: Nova paradigma obiteljskog odgoja Prof. dr. sc. Zlatko Miliša: Kriza odgoja i ekspanzija suvremenih ovisnosti Prof. dr. sc. Marko Palekčić: Odgojna nastava Prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš: Školska kultura i aktivno građanstvo: rezultati istraživanja Prof. dr. sc. Vladimir Strugar: Kriza odgoja i školskog sustava: napuštanje srednje škole U predviđenim radionicama: Kriza obiteljskog i ranog odgoja, Je li odgoj u osnovnoj školi zanemaren?, Adolescentske odgojne krize u srednjoj školi, Odgoj i socijalizacija u domu, Odgojnost studija pedagogije, detaljnije će se problematizirati neka područja povezana s krizom odgoja: socijalna kompetencija učenika, odgovornost za odgoj i odgoj za odgovornost, odgoj za slobodno vrijeme, djeca u epicentru konzumerizma, partnersko odgajanje, odgojno poželjna komunikacija, neprimjereni učinci računalnih igara, kreativna (odgojna) nastava, suvremeni dokimološki pristupi, agresivno ponašanje djece, interkulturalni odgoj kao izlaz iz krize odgoja, mediji i poimanje ljepote mladih… Radni dio skupa počinje u ponedjeljak, 19. travnja 2010. u 9:30 sati, a završava u srijedu, 21. travnja 2010. u 12 sati. Informacije i prijave za skup: HPD, Filozofski fakultet Zagreb Glavni sponzor: Ljiljana Bajević, Novska Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraćenja, lektoriranja i redigiranja. znanstveno-stručnog skupa: središtu našega grada s poezijom amaterskom i vrlih pjesnika, prvašići su sa svojom učiteljicom obilježili Međunarodni dan poezije. Vrlo dobro razumiju što je to carstvo knjiga mudrosnica i na tome im mogu pozavidjeti i veliki. Dječji pisac Pajo Kanižaj dominirao je satom, a pjesma Sedam svjećica sedam broj plus nula, budila je u djeci interes i za druge pjesme. Do sljedećeg susreta pripremat ćemo se za upoznavanje dječje poezije Zvonimira Baloga, a odlično ćemo se pripremiti i za Grigora Viteza iduće godine. Iskreno i nadahnuto bilo je to poimanje od vrtićkog, obiteljskog i do novoga đačkog života u okruženju djece kojima su svi potrebni u uspješnom odrastanju. Trebalo je mnogo spretnosti u vođenju sata i dogodila se zavidna razina dječje kreativnosti i sa zadovoljstvom smo se mogli diviti njihovoj razdraganosti, smijehu, poletu, a u ushićenju je bilo mnoštvo trenutaka. Dakle, to su bili učenici 1.a razreda i njihova učiteljica Jasna Popović-Poje. Iznenadili su iskustvom, jer je očito ova generacija imala sreću sjediniti ponajbolje i ponajljepše iz djetinjstva koje im velikodušno daruje. Slažimo i dalje mozaik i pomažimo i kad svima nije sve blistavo i lijepo, ali raznovrsnost pristupu znanju, alternativnim usmjerenjima sprječavamo nerad, neuvažavanje i isticanje negativnosti. Znakovito, dakako, nema kod njih rasprava i to neučinkovitih, dosadnih ponavljanja sadržaja bezbroj puta, jer novih i zanimljivih ima mnogo. Oni su male nove zvijezde, o kojima se nedovoljno govori i piše, čast izuzecima, ali oni traže i zaslužuju mnogo više. (Odsjek za pedagogiju), 10000 Zagreb, I. Lučića, 3; tel. 01/6120167, fax: 01/6156-880, mail: hpd@ ffzg.hr, www.pedagogija.hr Kotizacija za skup: Iznos od 500 kuna (za radne materijale skupa) uplatiti unaprijed na žiro račun: 2360000 - 1101678714 (Hrvatsko pedagogijsko društvo, Ivana Lučića 3., Zagreb) s naznakom: Za susrete pedagoga 2010. Uz prijavu za skup priložiti presliku uplatnice kotizacije. Rezervacija smještaja: Smještaj za sudionike skupa predviđen je u hotelu Osijek **** i hotelu Mursa** Molimo Vas da rezervaciju smještaja obavite sami putem prijavnice za smještaj koju možete preuzeti sa stranica HPD-a www. pedagogija.hr, a sve potrebne informacije (za oba hotela) možete dobiti i na adresi: Hotel Osijek, Šamačka 4, 31000 Osijek; tel. 031/230-333, fax: 031/230-444, mail: [email protected]. Medijski pokrovitelj: Mreža centara za obrazovne politike poziva roditelje, nastavnike, učenike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola da napišu primjere dobre prakse kako bi škole olakšale sudjelovanje roditelja i učenika iz manjinske zajednice u životu škole. Opisane prakse trebaju obuhvatiti sudjelovanje roditelja/ lokalnih zajednica u jednom od sljedećih područja: • Upravljanje školom • Nastavne planove i udžbenike (sadržaj) • Procese nastave i učenja • Procjenu/evaluaciju učenika • Sustave samoprocjene koje škola koristi • Kulturu škole i odnose koji se unutar škole njeguju • Partnerstva izmedju škola i lokalne zajednice. Obrazca za prijavu možete pronaći na web stranici www.edupolicy.net. Izabrat će se tri najbolje prakse, a autori tri najbolje prakse bit će nagrađeni novčanom nagradom u iznosu od 1.000,00 HRK neto. Rok za podnošenje prijava je 30. travnja 2010. na adresu: Mreža centara za obrazovne politike, Amruševa 8, 10 000 Zagreb ili na e-mail: [email protected]. Kulturno obrazovno društvo Side Košutić Kulturno obrazovno društvo Side Košutić raspisuje 12. natječaj za nagradu Side Košutić za pjesme i prozne radove učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj na temu Poljubi grumen zavičajne zemlje i prošapći: HVALA! Natječajni uvjeti: - pojedina škola može se natjecati s najviše 10 (deset) neobjavljenih pjesama i najviše 10 (deset) proznih radova svojih učenika; - radovi mogu biti pisani standardnim hrvatskim jezikom, odnosno kajkavskim i čakavskim narječjem; - svaki učenički rad treba biti pisan na pisaćem stroju ili računalu, potpisan imenom i prezimenom učenika i njegova učitelja, s naznakom razreda kojega učenik pohađa; - natječaj je otvoren do zaključno 23. travnja 2010. - radove treba poslati na adresu: Kulturno obrazovno društvo Side Košutić Radoboj 35; 49232 Radoboj Sve prispjele radove ocjenjivat će stručno povjerenstvo sastavljeno od uglednih učitelja i književnika. Najuspjeliji radovi bit će nagrađeni na posebnoj svečanosti koja će se održati 15. svibnja 2010. Predsjednica KOD Side Košutić: Biserka Šimunić
© Copyright 2024 Paperzz
