TREĆA INTERNACIONALNA NAUČNA KONFERENCIJA "EKONOMIJA INTEGRACIJA" ZNANJEM OD RECESIJE KA PROSPERITETU LEADER PRISTUP U RURALNOM RAZVOJUEVROPSKA ISKUSTVA I PRIMJENA U BOSNI I HERCEGOVINI LEADER APPROACH TO RURAL DEVELOPMENTEUROPEAN EXPERIENCE AND APPLICATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Ferhat Ćejvanović Vlada Brčko distrikta BiH-vanjski saradnik Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli e-mail: [email protected] Alma Kovačević Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona e-mail: [email protected] APSTRAKT: Akronim LEADER označava „Povezanost između aktivnosti razvoja ruralne ekonomije (Roman, 2011). Svrha ovog programa je podrška i usmjeravanje evropskih regija prema održivom razvoju. Ovaj program podržava mjere zaštite okoliša, ekonomske, socijalne i kulturne mjere u ruralnim područjima, istovremeno čuvajući njihovu raznolikost. LEADER pristup se bazira na javnoprivatnom partnerstvu kroz tripartitno učešće javnog, poslovnog/privrednog i civilnog sektora. Iskustvo iz EU je pokazalo da LEADER pristup može uistinu unaprijediti svakodnevni život ljudi u ruralnim područjima. On može odigrati važnu ulogu u poticanju pronalaženja inovativnih rješenja za stare i nove ruralne probleme i tako postaje svojevrstan “pokretač” za podizanje kapaciteta zajednice i iskušavanje novih načina udovoljavanju potrebama ruralnih zajednica. LEADER je u mnogim ruralnim područjima EU, ostvario vrijedne rezultate, a u mnogim ruralnim zajednicama u novim zemljama članicama, kao i u zemljama kandidatima mogao bi odigrati važnu ulogu pomažući im da se prilagode promjenama u današnjem svijetu. Vrijednosti LEADER pristupa su prije svega decentralizirani i integralni, „od dole prema gore“ pristup koji se bazira na karakteristikama pojedinog područja. 65 U osnovi LEADER pristup se zasniva na cjelovitom promišljanju perspektiva određenog područja (ignorira uobičajene tematske i sektorske podjele), dovodeći u vezu različite sektore, te prihvatajući pristup koji osigurava lokalnim učesnicima da izraze svoje poglede, vlastitim željama i vizijama budućnosti. Cilj ovog rada je sagledati iskustva u provedbi LEADER pristupa u ruralnim područjima EU, kao i sagledati mogućnost primjene ovog pristupa u Bosni i Hercegovini. Ključne riječi: LEADER pristup, ruralni razvoj, lokalne akcione grupe, javnoprivatno partnerstvo JEL: R58 1. UVOD Ideja o LEADER pristupu nastala je početkom devedesetih godina dvadesetog vijeka (1991.godine). Vremenom LEADER pristup se unapređivao kroz zajedničku agrarnu politiku EU. Analizom podataka u provedbi LEADER pristupa utvrdilo se da je to dobar alat koji funkcionira u različitim područjima kroz različite situacije u kreiranju politike ruralnog razvoja. S tim u vezi, LEADER pristup je danas dio u kreriranju politike ruralnog razvoja. Poticanjem učešća lokalnih aktera u pripremi i primjeni strategija održivog razvoja, LEADER pristup je dokazao vrijednost u kreiranju buduće politike ruralnog razvoja. 2. LEADER PRISTUP U RURALNOM RAZVOJU LEADER pristup podstiče aktere ruralnih područja da istražuju načine kako postati i ostati konkurentan, i na koji način iskorštavanja svojih prednosti. Isto tako LEADER pristup uspješno savladava prepreke i probleme ruralnog stanovništva, kao naprimjer, problem starijeg stanovništva, nedostatk uslužnih djelatnosti i radnih mjesta. Ovim načinom, LEADER unapređuje kvalitet života ruralnih područja, tako što potiče poduzetništvo ruralnog stanovništva. LEADER pristup podstiče ekonomsko-društvene aktere u razvoju saradnje svih učesnika u ruralnom području. Države članice Europske unije primjenjuju LEADER program ruralnog razvoja u jačanju lokalnog, kao jedan vid protuteže procesu europeizacije. U rješenju problema nepovoljnog položaja ruralne Europe u odnosu na urbanu, ovaj program predstavlja nov socioekonomski uzor (Ray 2001, 280). Naprimjer, u Španiji u ruralnom području nije postojala saradnja između lokalnih vlasti i ekonomskih i drugih faktora razvoja, tako da 66 je LEADER program potaknuo zajedničku odgovornost u vođenju pozitivnih promjena u ruralnom prostoru (Perez, 2000). U razvoju ruralnog prostora LEADER pristup je prepoznat kao novi razvojni model poljoprivrednog razvoja. Kreativnost i inovativnost je svrstala poljoprivrednu proizvodnju u širi kontekst politike ruralnog razvoja kroz horizontalno umrežavanje na lokalnom području (Plog i sur., 2000). Problemi ruralnih područja u Francuskoj (napušteno zemljište, opšta deagrarizacija, smanjenje važnosti poljoprivrede kao izvora prihoda, itd.), potakli su lokalne učesnike u toj mjeri da je Francuska postala najaktivnija članica EU u realizaciji LEADER programa (Buller, H., 2000). Problemi u Bosni i Hercegovini ogledaju se kroz konstantni odlazak ruralnog stanovništva u gradove, poljoprivreda više nije primarni izvor prihoda, i više ne predstavlja faktor stabilnosti ruralnih područja. Analizirajući programe ruralnog razvoja u Europskoj uniji utvrđeno je da je glavna prednost LEADER programa je pristup „od dole prema gore“, koji pomaže i potiče lokalne resurse u svrhu razvoja lokalne zajednice i uključuje lokalno stanovništvo u primjeni različitih mogućnosti razvoja. LEADER pristup se bazira na četiri glavne vrijednosti ovog programa: Decentralizirani, integralni, „od dole prema gore“ i specifičnostima pojedinog ruralnog područja. LEADER pristup koji se bazira na perspektivama određenog ruralnog područja (ignoriše uobičajene sektorske podjele), dovodeći u vezu različite sektore, te prihvatajući pristup koji osigurava lokalnim učesnicima da izraze svoje poglede, želje i vizije budućnosti svog područja. Vrijednost LEADER proama ogleda se u inicijativi ekonomskog i socijalnog osnaživanja ruralnih područja. Važna karika je i učešće lokalne zajednice, koja omogućava zajedničko osmišljavanje budućeg razvoja ruralnog područja. LEADER pristup podstiče stvaranje partnersta u upravljanju na lokalnom nivou, kroz nastanak novih oblika organiziranja zajednica – strukovnih, političkih i dr. u fokusiranju na lokalni pristup koji jačanje mehanizama upravljanja lokalnih zajednica. I posebna vrijednost LEADER pristupa je mogućnost da se nerealizirane zamisli primijene u praksi u selekciji projekata koje omogućavaju javno iznošenje ideja. LEADER podržava projekte male i srednje veličine, ali i eventualno rizičnije projekte, koji obično ne zanimaju klasične upravne, tehničke i finansijske ustanove. 67 3. LEADER PROGRAM I LAG-ovi U DRŽAVAMA EU Osnova za operativno djelovanje lokalne akcione grupe (LAG) je inicijativa EU s ciljem promocije ruralnog razvoja na lokalnom nivou. Inicijativa podržava inovativne metode razvoja i obnove koji se baziraju na konkretnoj problematici i lokalnim potrebama. Da bi ta inicijativa bila raelazovano potrebno je da javni, privatni i nevladin sektor (NVO) sarađuju u okviru LAG-a kako bi nezavisno donosili odluke u implementaciji konkretnih mjera i projekta u oblasti ruralnog razvoja lokalnih zajednica u kojim su aktivni. Inicijativa LEADER kroz osnivanje LAG-ova pokušava da obuhvati sve ključne grupe koje djeluju u zajednici i organizacije koje su odgovorne za poticanje, osiguravanje sredstava, menadžment i pružanje usluga u području na kojem djeluje određeni LAG. Ovdje se posebno poklanja pažnja uključivanju mladih i žena u rad LAG-a, dok se u smislu konkretnih aktivnosti posebno tretira problematika zaštite okoliša i promocije kulturnog nasljeđa. LAG se obično sastoji od predstavnika pravnih subjekata, organizacija i udruženja, kroz doprinos cjelokupnom razvoju područja u okviru LAG-a u kojema djeluju. LAG-ovi u EU imaju svojstvo pravnog lica i registrirani su u formi udruženja ili kao privredni subjekti ograničene odgovornosti, neprofitnog karaktera. Udruženje se pokazalo kao najraširenija i najdjelotvornija forma organiziranja u svim zemljama EU. LAG-ovi razvijaju i jačaju povezivanje sa poslovnim sektorom, volonterskim i drugim zakonski priznatim zajednicama i drugim akterima prisutnim na terenu u svrhu osiguranja strateškog pristupa rješavanju konkretnih problema oblasti u okviru koje djeluju, kao i prikupljanju svježih ideja i inicijativa. Načini djelovanja i organizacije su vrlo fleksibilni i variraju ne samo od države do države već i unutar iste teritorijalne jedinice. LAG-ovi razrađuju, koordiniraju i provode strategije ruralnog razvoja razrađene u okviru inicijative LEADER pristupa i to u formi partnerstva. Partneri u LAG-u zajednički učestvuju u razradi strategija ruralnog razvoja u okviru oblasti u kojoj LAG djeluje, vrše odabir prioritetnih projekata i implementaciji istih, zatim raspoređuju sredstava i određuju im namjenu (Vesta, 2012). Partneri u LAG-u osiguranju podrške i pružanju poslovnih prilika novim partnerima u ovoj oblasti, kroz razradu okvira za donošenje lokalne i regionalne politike razvoja EU u oblasti ruralnog razvoja. 68 3. 1. Iskustva i primjeri organizovanja LAG-ova u nekim zemljama EU 3. 1. 1. Njemačka i Austrija Osnova djelovanja LAG-ova u Njemačkoj i Austriji je razrada integralnih regionalnih ruralnih razvojnih strategija i iznalaženje finansijskih sredstava za sufinansiranje konkretnih projekata. U rad LAG-ova uključuju se svi zainteresovani akteri na lokalnom nivou, vezani zajedničkim ciljem regionalnog razvoja oblasti u okviru kojeg djeluju. Organizaciona struktura LAG-a je participativne prirode, gdje svi članovi učestvuju prema vlastitim mogućnostima, ciljevima i interesu. U pozadini cjelokupnog nastupa prema trećim stranama stoji dogovor i saradnja. Postoji osnovna grupa (najviše 30 članova, od kojih samo polovina ima pravo glasa - predstavnici lokalnih proizvođača, turističkog i privrednog sektora, udruženja za zaštitu okoline, predstavnici udruženja žena, poljoprivrednika, opština i mladih) oko koje djeluju dodatne grupe sve do učešća „običnih” građana u aktivnostima iste. Najveći dio posla obavlja Upravljački odbor. U praksi se osnivaju i razne pod grupe u zavisnosti od potrebe. LAG-ovi usko sarađuju sa kancelarijom na državnom nivou, koja je generalno odgovorna za implementaciju aktivnosti u okvir inicijative LEADER. Predstavnik LAG-a je direktor iste, a bira se sa još jednom osobom zaduženom za svakodnevnu administraciju na godinu dana, sa mogućnošću reizbora (3P-BHRD-Projekat Evropske komisije, 2012). 3. 1. 2. Finska LEADER pristup u Finskoj se koristi od 1996. godine i postao je glavni metodološki pristup ruralnom razvoju i obuhvata gotovo sva ruralna područja. Cilj je širenje aktivnosti LEADER-a kako bi dao doprinos ostvarenju ciljeva svih četiri prioritetnih osi ruralnog razvoja. Rašireno je mišljenje da je LEADER osobito pogodan za povezivanje učesnika i resursa u rijetko naseljenim područjima Finske. Zbog toga LAG-ovi trebaju imati što širi obuhvat, kako geografski, tako i sektorski. Aktivnosti uključuju mjere programa ruralnog razvoja koje podržavaju: razvoj novih proizvoda, proizvodnje i tehnologija, strukovno obrazovanje i informisanje, plaćanje za poljoprivredno - okolišne mjere, obnovu sela i transnacionalne projekte saradnje kao i projekte saradnje među pojedinim područjima. Nov i povećan obim aktivnosti finskih LAG-ova osnažio je njihovo nastojanje da ostvare ujednačenu strukturu članstva. Posebna pažnja posvećena je uključivanju mladih ljudi i žena. Članstvo u LAG-ovima nastoji biti ujednačeno i podložno je javnoj ocjeni, a novi su članovi dobrodošli kako bi ojačali kapacitete za 69 pristupanje svim prioritetnim osima ruralnog razvoja. To je pomoglo jačanju LAG-ove baze znanja i vještina što donosi nove ideje za diversifikaciju poljoprivrednih posjeda, razvoj ruralnih usluga, poduzetničke inovacije i razvoj zajednice. Za nadzor provedbe, kako bi se kasnije olakšao zadatak vodstvu LAG-a, potrebni su jasni pokazatelji. To podrazumijeva niz mjerljivih pokazatelja, poput broja radnih mjesta, broja osoba sa završenom obukom i postotka stanovništva obuhvaćenog aktivnostima LAG-a. Takva metodologija, koja je jedinstvena za sve olakšava provjeru podataka i omogućuje mjerenje efikasnosti IV prioritetne osi ruralnog razvoja, a putem redovnog izvještavanja dobivaju se povratne informacije o uspjesima i o problemima u provedbi aktivnosti LAG-a (Vesta, 2012). 3. 1. 3. Irska LAG-ovi u Irskoj registrovani su kao firme ograničene odgovornosti (što bi odgovaralo našem „d.o.o.“ obliku registracije), te posluju kao i svaka druga firma, samo što su neprofitnog karaktera i provode isključivo aktivnosti koje se sufinansiraju iz inicijative LEADER. Ured za ruralne zajednice nadležan je, na nivou države, za provođenje inicijative LEADER, a LAG-ovi djeluju kao neka vrsta agencija za implementaciju. LAG-ovi rade na razradi konkretne problematike vezane za ruralni razvoj, djelujući u konsultacijama sa svim akterima uključenim u lokalni razvoj, u nastojanju da podrže integraciju različitih lokalnih zajednica i promociju održivog razvoja. LAG-ovi su registrovani pri sudu, a finansiraju se iz zajedničkih sredstava zainteresovanih strana, uključenih u konkretne aktivnosti, državnih i EU fondova i drugih inicijativa u okviru kojih se implementiraju predloženi projekti (3P-BHRD-Projekat Evropske komisije, 2012). 3. 1. 4. Engleska U jugoistočnoj Engleskoj, regionalna razvojna agencija (RRA) koristi sredstva IV prioritetne osi ruralnog razvoja i LEADER pristupa kako bi se pozabavila kompleksnim izazovima ruralnog razvoja koji su povezani sa socijalnom i ekonomskom isključenošću, budućnošću poljoprivrede i pritiskom razvoja na okoliš. Sredstva IV osi ruralnog razvoja se koriste i za osnivanje i upravljanje LAG-ovima, što direktno utiče na podizanje kvaliteta života i stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje stanovništva. Inovacije Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vezane za širenje aktivnosti LAG-ova, već privlače velik broj raznolikih učesnika. Njih 70 se potiče da od samog početka uključivanja u LAG učestvuju u postavljanju ciljeva ruralnog razvoja područja. ˝Stvoreni s dobrim razlogom˝ važna je poruka koju regionalna razvojna agencija pokušava promicati kroz program za osnivanje LAG-ova, koji primjenjuje sveobuhvatnu metodologiju za razvoj lokalnih akcijskih grupa. Ona se bazira na odlučivanju „odozdo prema gore“ i uključuje obuku novih članova. Postoje i ostale inicijative za izgradnju kapaciteta, poput grupnog učenja, koje uključuju stare i nove članove te pružaju priliku za razmjenu znanja i iskustava. Sada se osnivaju novi LAG-ovi s ciljem pokrivanja što više ruralnih područja regije, a stari reorganizuju svoje aktivnosti. Jedan primjer tog partnerstva je „WARR u Sussexu“, gdje su se lokalne organizacije i stanovništvo odlučili okupiti kako bi utvrdili prijeko potrebne nove prilike za zaposlenje, pogotovo za mlade članove ruralnih zajednica (Vesta, 2012). 3. 1. 5. Italija Članovi LAG-a u Italiji su predstavnici i javnog i privatnog sektora. Predstavnici javnog sektora zastupaju lokalna vijeća, opštine i delegacije javnih subjekata, dok su predstavnici privatnog sektora organizovani (podijeljeni) u sektorske odbore (mala i srednja preduzeća – SME-s i samostalna udruženja privrednika; civilna udruženja; poljoprivredni sektor - zadruge, udruženja poljoprivrednika i poljoprivredne organizacije; hotelijerstvo, turizam, slobodno vrijeme itd.). LAG predstavlja i istim upravlja Odbor direktora, kojeg čine predsjednik, zamjenik, sekretar, blagajnik, te članovi sa pravom glasa (koji se svake godine mijenjaju). Cilj djelovanja je promocija ruralnog razvoja, sa orijentacijom na razradu održive politike ruralnog razvoja, integrišući ekonomske, sociološke i aspekte zaštite okoliša, u cilju povećanja kvaliteta života stanovništva u ruralnim područjima (3P-BHRDProjekt Evropske komisije, 2012). 3. 1. 6. Španija LAG-ovi u Španiji se registruju kao neprofitna udruženja. LAG-ovi imaju generalnu skupštinu, suvereni operativni organ kojeg čine predstavnici svih članova, i dva odbora - izvršni (stalni organ koji vodi, administrira, upravlja i odobrava aktivnosti u okviru programa djelovanja) i nadzorni. Tu je i manja grupa stalno zaposlenih koji vode računa o pružanju blagovremenih informacija građanstvu i zainteresovanim grupama o svemu što se dešava oko aktivnosti LEADER inicijative. Administrativni troškovi se pokrivaju iz članarina (3P-BHRD-Projekat Evropske komisije, 2012). 71 3. 1. 7. Češka Ciljevi programa LEADER u Češkoj i primjeri uspješnih projekata realizovanih u periodu 2004. - 2006. posebno podržavaju inicijativu diversifikacije aktivnosti u ruralnim oblastima, sa naglaskom na nepoljoprivredne djelatnosti i poboljšanje kvaliteta života. I jedno i drugo predstavljaju ključne preduslove za uspješan ruralni razvoj. Najčešći ciljevi projekata LEADER pristupa realizovanih u Češkoj orijentisani su u: obnovu istorijskih spomenika arhitekture, razvoj informacione infrastrukture, osnivanje muzeja i rekonstrukcija informativnih centara, instalacija novih tehnologija, unapređenje upravljanja otpadom, tehničko-tehnološko opremanje opština (na primjer, sistem komunikacije, prezentacije, nove tehnologije), projektna dokumentacija za obradu, organizovanje sastanaka i okupljanja grupa, slobodno vrijeme za djecu, aktivnosti u slobodno vrijeme (posebno za žene na porodiljskom odsustvu i starije), folklorne i kulturne aktivnosti, takmičenja za lokalni razvoj turističkih usluga i sl. Naprimjer „Posázaví LAG“ je imao aktivnosti s ciljem povećanja kvaliteta svijesti i know-how, postavljanje web portala za povezivanje drugih subjekata u regionu, što će omogućiti obuku iz oblasti informacionih i komunikacionih tehnologija. Obuka je posebno usmjerena na mlade ljude, žene na porodiljskom odsustvu i socijalno ugrožene porodice. Projekat također ima za cilj da stvori centralnu bazu podataka i informacija u opštinskoj kancelariji. „Region Haná LAG“ je radio na izgradnji biciklističke staze i odmorišta za bicikliste, posebno u gradu Olomouc i okolini, čime se povećava atraktivnost za bicikliste i podržavaju održivi oblici turizma. „Sdruženi Ruže LAG“ je obavljao aktivnosti na adaptaciji neiskorištenih prostora u lokalnom vjerskom objektu sa odgovarajućim prostorom za slobodno korištenje i pokretanje prodavnice keramike.„Kyjovské Slovácko“ je pokrenuo projekat stvaranja fonda narodnih nošnji kako bi se sačuvali lokalni običaji i tradicija. Znatno je povećan broj lokalnih krojačica i stručnjaka za vez. Projekat obuhvata i javne prezentacije i radionice koje su uglavnom namijenjene mladim ljudima kako bi se podiglo interesovanje za lokalne događaje (Vesta, 2012.). 4. IMPLEMENTACIJA LOKALNOM NIVOU LEADER-a PROGRAMA NA Sedam principa čine suštinu LEADER pristupa. Izgradnja kapaciteta je prva faza u realizaciji LEADER pristupa na lokalno nivou. Da bi se proveo ovaj inovativni pristup lokalni učesnici moraju imati ili usvojiti potrebne sposobnosti u pogledu ideja za projekte i neophodnog znanja i vještine u 72 vođenju finansija. Jačanje kapaciteta je zajednička aktivnost u kojoj različiti učesnici ruralnih područja postaju svjesni LEADER pristupa i načina realizacije, kao i ostvarivanje korist od samog projekta. Druga faza je okupljanje lokalnih učesnika, kroz organiziranje sastanaka ili seminara na lokalnom području kako bi se glavni zainteresirani sudionici okupili, i gdje bi im se pružila pomoć u stvaranju ideja, i na dobrim temeljima omogućila rasprava lokalnih sudionika o potrebama njihove zajednice. Nakon toga vrši se analiza ruralnog područja. Ona se ogleda i usmjerava ka identificiranju resura tog područja (ljudi, aktivnosti, okoliš, baštinu, stručna znanja, itd.). Analiziranje tih resura treba dovesti do prepoznavanja mogućih strategija lokalnog razvoja, koje su specifične za navedeno područje. Sljedeća faza je prepoznavanje postojećih aktivnosti/inicijativa i ovo je presudni korak u LEADER procesu, povezan s analizom područja, jeste da lokalni učesnici sagledaju postojeće mjere lokalnog razvoja koje se implementiraju ili planiraju u njihovom području. Potrebno je utvrditi već postojeće inicijative, na osnovu kojih bi se odlučilo. Stvaranje partnerstva je naredna etapa po principu „od dole prema gore“ i ona zahtijeva izgradnju svijesti, kroz analizu snaga i slabosti ruralnog područja, te prepoznavanje potreba tog područja. Tokom faze planiranja strateških izbora za lokalno područje, u prepoznavanju prioritetnih tema i projekata za koje će se tražiti finansijska podrška, Pristup „od dole prema gore“ zahtijeva učešće različitih zainteresiranih grupa (Ćejvanović i Cvijanović, 2011). Saradnjom lokalnih učesnika i analiza područja, olakšavaju postupak prepoznavanja učesnika koje treba uključiti u javno-privatno partnerstvo. I posljednja faza je priprema lokalne razvojne strategije, kroz pristup lokalnom razvoju. Ova strategija se formalizira u dokumentu lokalne razvojne strategije. Ovaj dokument uključuje određivanje ciljeva, definiranje strateških prioriteta i rangiranje aktivnosti koje će se provoditi. Lokalna razvojna strategija predstavlja bazu LAG-ove prijave na javne konkurse koje u okviru LEADER pristupa organiziraju zemlje članice EU. Zemlje članice biraju napredne LAG-ove i doniraju im novčana sredstva za realizaciju njihovih lokalnih strategija. 5. LEADER pristup U BOSNI I HERCEGOVINI Kada se analizira trenutna situacija u Bosni i Hercegovini, može se konstatovati da nema pristupa sredstvima inicijative LEADER programa. Da bi se omogućio pristup LEADER sredstvima potrebno osigurati novčana sredstava, namjenjenih ruralnom razvoju u Bosni i Hercegovini i odvojiti odgovarajući iznos za uspostavu i implementaciju LEADER-a. Novčana 73 sredstva u Bosni i Hercegovoini (sredstva entiteta, Brčko distrikta BiH, kantona), sredstva iz dostupnih fondova EU i sredstva iz fondova drugih izvora trebaju se usmjeriti u razvoj ruralnih područja u BiH. Po principima i metodologiji programa LEADER neophodno je provesti aktivnosti koje su usmjerene na jačanje lokalne inicijative, aktivnosti animacije stanovništva u ruralnim područjima, integraciji u razvoju partnerstva, saradnji, pripremi i implementaciji planova ruralnog razvoja LAG područja (u daljnjem tekstu PRRLP). Za efikasno kreiranje i implementaciju PRRLP-a važno je, da su pojedina ruralna područja, koja pokazuju slične razvojne mogućnosti, potrebe i izazove, međusobno povezana, te da jedni sa drugima vrše razmjenu iskustva u osnivanju, poslovanju i upravljanju LAG-om. U pripremu, implementaciji i finansiranju projekata mora biti uključeno ruralno stanovništvo na području na kojem djeluje pojedini LAG. Uspostavljanje LAG-ova i uključivanje ruralnog stanovništva u proces izrade i implementacije operativnog plana ruralnog razvoja LAG područja neophodno je promovisati i obavljati edukaciju, kako bi se stekle odgovarajuće profesionalne vještine i znanja. Za efikasno provođenje pristupa LEADER na lokalnom području koje pokriva pojedini LAG, odgovorni su osnivači, partneri i menadžment LAG-a. 5. 1. Definiranje LEADER područja u Bosni i Hercegovini Uredba Evropske komisije br. 1974/2006 definira da LAG područje mora imati između 5.000 i 150.000 stanovnika. Veličina područja je ovisna od pojedinačnih odluka LAG-ova i prostornih uvjeta, a kod utvrđivanja područja trebalo bi voditi računa da je kod manjih područja lakše osigurati rad javnoprivatnog partnerstva i veću uključenost lokalnog stanovništva, ali sa druge strane, neophodno je osigurati i kritičnu masu finansijskih i ljudskih resursa za efikasnu provedbu lokalnih razvojnih strategija. Prema OECD definiciji1 ruralno područje je svako područje u kojem je naseljenost manja od 150 stanovnika/km2. 5. 2. Osnivanje lokalnih akcionih grupa i njihova područja Kako bi Lokalna akciona grupa - LAG dobila status aktivne i priznateregistrirane organizacije, mora ispunjavati opšte uvjete navedene u 62. Članu Uredbe Vijeća (EU) 1698/2005, a uvjeti se ogledaju u tome a područje koje pokriva LAG i za koje je izrađen PRRLP mora biti koherentno (teritorijalno 74 povezano) i mora ponuditi dovoljnu kritičnu masu ljudskih, finansijskih i privrednih resursa, koji mogu biti podrška održivom razvoju strategije, Zatim LAG mora pokazati finansijske i administrativne sposobnosti za definiranje i provođenje PRRLP-a na ciljanom području i sposobnost upravljanja javnim finansijskim sredstvima. I na kraju treći uvjet koji LAG mora ispunjavati je da u procesu donošenja odluka predstavnici privrede (poduzetnici, obrtnici, zanatlije), socijalni partneri (lokalno stanovništvo) i ostali predstavnici civilnog društva (poljoprivrednici, žene, mladi, udruženja, asocijacije...), moraju predstavljati najmanje 50% lokalnoga partnerstva (moraju u tijelima odlučivanja, pri donošenju odluka, imati najmanje 50% glasova), (3P-BHRDProjekat Evropske komisije, 2012).. Kada se započne postupak organizacije i registracije LAG-a potrebno je osigurati i jasno definirati tripartitna struktura, tj. učešće javnog, poslovnog/ privrednog i civilnog sektora. Zatim je potrebno definirati način vođenja i upravljanja LAG-a (zadatke, ovlasti, transparentnost rada, otvorenost za nove članove...), kao način odlučivanja, sastav i zadatak tijela odlučivanja (osnivačkim aktima urediti da najmanje 50% glasova mora biti određeno za predstavnike poslovnog sektora, građana i civilnoga društva). Nadalje je neophodno utvrditi procedure za procjenu i odabir projekata koji će se provoditi (transparentan postupak javnog poziva i selekcije najboljih projekata za finansiranje, definirati ko, kada i na koji način vrši selekciju projekata na razini LAG-a), kao i dužnosti, prava i odgovornosti uspostavljenih tijela i članova LAG-a. Kako bi se osigurala transparentnost i pravovremeno implementiranje projekata i finansiranje rada (javnost rada, smjernice za monitoring, izvještavanje) procedure treba provoditi u jasno definiranom (preporučljivo međuopćinskom) ruralnom području, i taj plan ne smije odstupati od strategije ruralnog razvoja na višim nivoima. Ruralno područje za koje je izrađen PRRLP mora biti povezano i mora posjedovati kritičnu masu ljudskih i finansijskih resursa (3P-BHRD-Projekat Evropske komisije, 2012). Nije obavezno, da to područje, pokriva područje koje se podudara sa administrativnim granicama općina, ali važno je samo da se radi o homogenoj cjelini (međusobno povezanoj cjelini), te da postoji spremnost da se različiti učesnici povežu sa ciljem postizanja zajedničkih razvojnih ciljeva tog područja. 75 6. ZAKLJUČAK Analizirajući programe ruralnog razvoja u Europskoj uniji pokušalo se koncentrirati na program Leader kao novi, inovativni pristup za razvoj ruralne zajednice, sela i poljoprivrede (Ilak Peršurić A.S., i dr., 2011). Politika ruralnog razvoja, ako se isključivo oslanja na poljoprivredu, ne može odgovoriti na probleme u zapošljavanju, ekonomskom rastu i očuvanju životne sredine. Politika ruralnog razvoja i primjena LEADER pristupa svojom inicijativom nastoji unaprijediti ruralna područja kroz uključivanje lokalnih aktera u stvaranje bolje budućnosti ruralnog područja. Treba istaći da je LEADER pristup nadmašio interese samih korisnika, i rezultatima je skrenuo pažnju državne i regionalne politiku, a to se najviše ogleda u rezultatima ostvarenim kroz partnerstva i kreativnim aktivnostima. Pozitivna rješenja iz Evropske unije, kao i potencijalni projketi i ideje mogu u Bosni i Hercegovini potaknuti aktera ruralnih područja u osnivanu i razvoju lokalnih akcionih grupa, kroz primjenu LEADER programa. Izazovi u primjeni LEADER pristupa se ogledaju u osnaživanju unutrašnje povezanosti područja i korištenju lokalnih resursa. Izazove još predstavljaju načini rada lokalnih partnera i širenju razvojne inicijative, kroz sticanje prijenosa stečenog znanja i iskustva. Kroz primjenu LEADER pristupa iznalaze se načini poboljšanja ekonomske situacije ruralnog područja (radna mjesta, mala i srednja preduzeća i sl.) u obliku novih investicija. Analizom programa ruralnog razvoja, LEADER programa u državama članicama Europske unije prikazani su specifični principi, načini implementacije, problemi u implementaciji u pojedinim državama (Ilak Peršurić A.S., i dr., 2011), te moguća primjena nekih od Leader principa u programima ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini je neophodno po principima i metodologiji LEADER programa predvidjeti i provesti aktivnosti koje idu u smjeru jačanja lokalne inicijative, aktivnosti animacije stanovništva u ruralnim sredinama, integraciji u razvoju partnerstva, saradnji, pripremi i implementaciji planova ruralnog razvoja kroz osnivanje lokalnih akcionih grupa. LEADER pristup i lokalne akcione grupe da bi promovirale održivi razvoj potrebno je osigurati raspoložive ljudske i finansijske resurse. Još je neophodno podstaći lokalne učesnike u provođenju bitnih projekata i višesektorske akcije. Takvim načinom se ostvaruje sinergija i neophodna kritična masa resursa koji će poboljšati ekonomsku učinkovitost ruralnog područja. 76 7. LITERATURA 1. Buller H. (2000): Re-creating Rural Territories: Leader in France. Sociologia Ruralis 40(2): 190-199 2. Ćejvanović F. , Cvijanović D (2011), Politika održivog ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine u procesu integracija, 2. Međunarodna konferencija, Tuzla: 37-45 3. Ilak Peršurić A.S., Juraković L., Trošt K, (2011) Leader programi i njihova funkcija u ruralnom razvoju, 44th Croatian & 4th, International Symposium on Agriculture:178:182 4. Moehler R. (2006): Rural Development-The Second Pillar of the Common Agricultural Policy: 36 str. 5. Perez J.E. (2000): The Leader Programme and the Rise of Rural Development in Spain. Sociologia Ruralis 40(2): 200-207 6. Ray C. (2001): Transnational Co-operation Between Rural Areas: Elements of a Political Economy of EU Rural Development. Sociologia Ruralis 41(3): 279295 7. Roman H, EGSO, ZSO EU – Hrvatska (2011), Program LEADER u EU povijest i metoda, Zajednički savjetodavni odbor EU-Hrvatska 8. Smjernice za uspostavu LEADER inicijative u BIH, 2010, Radni materijal pod nazivom „3P-BHRD-Projekat Evropske komisije - Jačanje kapaciteta za programiranje ruralnog razvoja u BiH“ 9. Definitions of “Rural”, Valerie du Plessis, Roland Beshiri, Ray D. Bollman, Rural Secretariat, (2002), Agriculture and Agri-Food Canada, Ottawa, Ontario K1A 0T6 10. VESTA Udruženje (2012), LEADER program Europske unije i njegova funkcija u ruralnom razvoju, u okviru projekta „Panel diskusije o europskim inicijativama za razvoj ruralnih zajednica“. Tuzla. 11. Dostupno na: http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/index_en.htm (Pristup: 19.07.2013.) Endnotes 1. Definitions of “Rural”, Valerie du Plessis, Roland Beshiri, Ray D. Bollman, Rural Secretariat, Agriculture and Agri-Food Canada, Ottawa, Ontario K1A 0T6, December 2002 77
© Copyright 2024 Paperzz
