HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK UDK 619 ISSN 1330-2124 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA 2012. 20/1-2 NAČIN UPLATE UPISNINE I ČLANARINE HVK UPISNINA U HVK OBVEZA PLAĆANJA ČLANARINE HVK LICENCIJA HVK Cijenjeni, dužnost nam je podsjetiti Vas na obvezu plaćanja članarine Hrvatskoj veterinarskoj komori. Radi lakšeg vođenja naših evidencija dogovorite obročnu otplatu mjesečnom obustavom od plaća. Obustave od plaća za obvezu članarine mogu biti mjesečne (12x50 kn), dvomjesečne (6x100 kn), ili četveromjesečne (3x200 kn). Spremni smo Vam prema dogovoru poslati i uplatnice za skupnu uplatu (članarina HVK i upisnine u HVK oslobođene su PDV-a). 2012. UPISNINA Na temelju čl. 105. st. 3. Zakona o veterinarstvu (NN 70/97) članstvo u HVK je obvezno. Poslove veterinarske djelatnosti mogu obavljati samo veterinari uz odobrenje za rad (licenciju), koju daje HVK na vrijeme od 5 godina, sukladno čl. 101. st. 3. i čl. 106. st. 3. Zakona o veterinarstvu. Na utemeljiteljskoj sjednici Izvršnog odbora HVK, održanoj 12. 11. 1997., donesena je Odluka o visini upisnine i članarine od 1. 12. 1997., što se ne mijenja ni u 2012. godini. Upisnina iznosi 1.000,00 kn i plaća se na žiroračun HVK 2360000-1101250492 (Zagrebačka banka), poziv na broj 169 - broj članske iskaznice HVK (ako je poznat). Upisnina se može plaćati u ratama (najviše 10 rata). Uz ispunjen Upitnik temeljem kojeg se obavlja upis (dobiva se u Komori), potrebno je poslati i kopiju uplate (virmana) iz koje je vidljivo za koga je uplata izvršena. Obvezno upisati naziv i adresu poslodavca! Umirovljenici su oslobođeni plaćanja upisnine. Nezaposleni su dužni platiti upisninu kada se zaposle. MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO: U P I S N I N A - potrebno nas je izvijestiti o svakoj promjeni broja djelatnika u vašoj organizaciji (odlazak u mirovinu, odlazak, zaposlenje novog radnika). Svaki veterinar - član HVK dobiva svoj članski broj. Za upis u članstvo HVK treba ispuniti Upitnik, uz popunu osobnih i općih podataka koji šaljemo na vaš upit. LICENCIJA - veterinari koji nisu članovi HVK, ili nisu podmirili obveze glede plaćanja članarine HVK neće moći dobiti licenciju za rad u Republici Hrvatskoj. Licencija je propisana - Zakonom o veterinarstvu (NN, 70/1997.), te Pravilnikom o licenci (NN, 71/1998.). HVK nije u obvezi članovima koji ne plaćaju članarinu dostavljati besplatni primjerak Hrvatskog veterinarskog vjesnika. ČLANARINA Članarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može se plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili 50,00 kn mjesečno na žiroračun HVK 2360000-1101250492, poziv na broj odobrenja 555 - broj članske iskaznice HVK. Članarina je za umirovljene veterinare 45,00 kn Kopiju uplate i popis poslati na adresu HVK, Heinzelova 55, Zagreb, ili na tel./fax: 01/2441-009, tj. fax: 01/2441-068. Nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine do zaposlenja. MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO: Upute i daljnja pojašnjenja možete dobiti u HVK - tel. 01/2441021 (tajnik HVK) ili tel./fax: 01/2441-009 (poslovna tajnica) ili tel. 01/2440-317, fax: 01/2441-068 (računovodstvo). Molimo Vas da nam, ako ima promjena, napišete tko je kamo otišao (mirovina ili drugo radno mjesto) te ako imate novozaposlenih, ispunite ”upitnik“ i podatke faksirate ili pošaljete poštom zajednom s kopijom potvrde o uplati. HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK UDK 619 ISSN 1330-2124 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI • RAZGOVOR S dr. sc. MIRJANOM MATAUŠIĆ-PIŠL, POMOĆNICOM MINISTRA ZA POLJOPRIVREDU ...................................... 3 • STRUČNI SKUP VET-CONSULTINGA d.o.o. I PHOENIX FARMACIJE d.d..............................................30 • POPIS OBJAVLJENIH PROPISA OD 2. 11. 2011. DO 12. 3. 2012.........................................7 • ALLTECHOVA EDUKACIJSKA TURNEJA – RAZVOJ BUDUĆIH TEHNOLOGIJA: PUT K UNOSNOJ BUDUĆNOSTI ...................................31 • POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (SIJEČANJ – VELJAČA – OŽUJAK 2012.)......................... 8 NOVOSTI IZ STRUKE • VETERINA PORTAL ..............................................................32 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE – UPRAVA VETERINARSTVA • PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA ................ 9 VETERINARSKI INSTITUT • VETERINARSKI ZAVOD VINKOVCI ................................18 VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU • EAEVE I VREDNOVANJE VETERINARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU .............23 • KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA I SAJMOVA .........................................................33 VETERINARSKA POVJESNICA • AKADEMIK EUGEN TOPOLNIK NAVRŠIO JE STO GODINA ŽIVOTA................................34 • UDRUGA ZA ZNANOST O PERADI (WPSA – CROATIAN BRANCH) OBILJEŽAVA 10-GODIŠNJICU DJELOVANJA ..............35 VETERINARI I HOBI • PREDSTAVLJEN NOVI VETERINARSKI PRIRUČNIK.............................................................................26 • SLIKARSTVO: GORDANA GREGURIĆ GRAČNER .....38 • DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU (STUDENI 2011. – VELJAČA 2012.) ..............................28 IN MEMORIAM • POMOZIMO OBJAVU NOVOGA UDŽBENIKA “POVIJEST VETERINARSTVA” AUTORICE prof. dr. sc. VESNE VUČEVAC-BAJT ................................29 • Prof. dr. sc. MLADEN ZOBUNDŽIJA ................................40 • ALEN BAJILO ..........................................................................40 • BESPLATNI OGLASI .............................................................40 ZAGREB, 2012. 20/1-2 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK Kroatischer Veterinärmedizinscher Anzeiger Croatian Veterinary Report OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME VETERINARSKOME VJESNIKU Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora Izlazi 4 puta godišnje Izdavač Herausgeber Publisher Hrvatska veterinarska komora Kroatische Tierärztekammer Croatian Veterinary Association/Chamber Heinzelova 55, 10000 Zagreb R. Hrvatska tel./faks 01/2441-021; 2441-009; 2440-317 e-mail: [email protected] WWW-stranica: http://www.hvk.hr matični br. 3255034 ž.r. 2360000-1101250492 Glavni urednik Haupredakteur Editor-in-Chief Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430 e-mail: [email protected] Uredništvo Redaktion Editorial Board Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vet Damir Skok, dr. med. vet Korektura Andreja Orić, prof. Tisak Druck Printed by Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek, J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200, faks: 378-712; e-mail: [email protected] Naklada Auflage Number of Copies Printed 2.900 primjeraka Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive the journal free of charge Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100 kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iskazana mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility for their points of view and presented opinions Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuirano već 20 godina s trenutnom nakladom od 2.900 primjeraka. Dobivaju ga članovi Hrvatske veterinarske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu adresu. Članstvo u Komori obvezatno je za sve veterinare koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti na području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori dobrovoljno je za veterinare koji ne obavljaju veterinarsku djelatnost neposredno, koji obavljaju djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske. Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarskoga instituta. Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome veterinarskome vjesniku. Cjenik oglašavanja u HVV-u: Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½ stranice 800,00 kn; ¼ stranice 400,00 kn Oglasi u boji: 1/1 stranica 2.800,00 kn; ½ stranice 1.400,00 kn; ¼ stranice 700,00 kn. Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000,00 kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) – 3.200,00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000,00 kn. U spomenute cijene nije uključen PDV. Ako oglašavate VMP, oglašavanje mora biti u skladu sa Zakonom o veterinarskomedicinskim proizvodima (NN, 84/08) i Pravilnikom o oglašavanju veterinarskomedicinskih proizvoda (NN, 146/09). Predračun za oglas ispostavit će Vam Ured stručne službe HVK te Vas molim da uz oglas pošaljete sve podatke o svojoj tvrtki nužne za R1 račun (naziv tvrtke, OIB, adresa). Za sve dodatne informacije upite pošaljite na e-poštu: [email protected] Zahvaljujemo svim dosadašnjim kao i budućim oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes za oglašavanje u najtiražnijem veterinarskom časopisu. UPUTE SURADNICIMA HVV-a Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografije. Tekstove je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografije u JPG formatu minimalne rezolucije 300 dpi. Glavni urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete dostavljati i pod pseudonimom, ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome radu poštivati pravila novinarske struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune informacije iz poznatoga izvora. Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i klevete. Radi lakšega kontakta molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497-430 ili e-poštu: hvv.urednik@ gmail.com. Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek. Poslani materijal ne vraćamo. 2 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2011., 20/2012.,1-2 1-2 HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA RAZGOVOR S DR. SC. MIRJANOM MATAUŠIĆ – PIŠL, POMOĆNICOM MINISTRA ZA POLJOPRIVREDU Tajnik HVK dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet, dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, dr. med. vet., predsjednik HVK dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. Pomoćnica ministra dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, dr. med. vet. posjetila je Hrvatsku veterinarsku komoru u Zagrebu. Njezini domaćini su bili predsjednik HVK dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. i tajnik HVK, dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. Za mene je to bio povod za predstavljanje veterinarskoj javnosti nove pomoćnice ministra i njenog viđenja rješavanja aktualnih problema veterinarske struke u Hrvatskoj. Nakon završetka Veterinarskog fakulteta na kojem ste se i zaposlili odlazite raditi poslove općinskog veterinarskog inspektora. Zatim se , nakon godine dana, ipak vraćate znanosti. Je li znanost ipak Vaš prvi izbor u profesionalnom radu? Znanost je bila moj prvi izbor još iz studentskih dana kada sam kao demonstratorica na Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu bila aktivno uključena u sve projekte Zavoda financirane od tadašnjeg SIZ-a za znanost RH iz čega su rezultirale dvije rektorove nagrade i moji prvi radovi objavljeni u Veterinarskom arhivu. Sudjelovali ste na mnogobrojnim znanstveno-istraživačkim projektima i programima. Koji biste od njih posebno istaknuli? Svakako bih izdvojila projekt “Biološko-imunološki odnosi među glikolipidnim antigenim determinantama različitog biološkog izvora”, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem sam magistrirala, zatim projekt Ministarstva znanosti i tehnologije RH “In vivo učinci azbesta na funkcionalnu sposobnost alveolarnih makrofaga” rađen na Institutu za med. istraživanja i medicinu rada, Zagreb, dio kojeg je i moja doktorska disertacija, te projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa „Biološki pokazatelji neionizirajućeg elektromagnetskog neionizirajućeg zračenja“, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada koji je ujedno moje zadnje znanstveno područje. Kako gledate na status žene u veterinarskoj struci nekad i danas? Danas je situacija značajno različita od vremena kada sam ja studirala. Puno više kolegica upisuje Veterinarski fakultet i redovitije završavaju od svojih muških kolega. Drugačija je i orijentacija zaposlenja kolegica koje završavaju fakultet. U tome se vidi promjena razmišljanja o veterini kao muškom zanimanju. I u moje vrijeme, a vjerujem da je to danas još više izraženo, žene su dokazale da mogu biti jednako dobri ako ne i bolji „terenci“ od muških kolega bez obzira na sve predrasude da je veterina muški posao koje na selu, nažalost, još uvijek postoje. Mala je praksa značajno napredovala što otvara veće mogućnosti ili za zapošljavanje kolegica ili za otvaranje vlastitih ambulanti. Sve ih je manje u prodaji lijekova a sve više u praksi i na fakultetu kao odlične kliničarke i predavačice. Trenutno je veterinarstvo jedno od najpodcjenjenijih visokostručnih djelatnosti našeg gospodarstva koju neopravdano prozivaju da ima lobije, a godinama gubi poslove i snižava cijenu zadržanih poslova? Ne bih se složila da je veterinarstvo jedno od najpodcjenjenijih zanimanja iako je smanjenje broja stoke i gubitak poslova doveo do borbe za svakog korisnika veterinarske usluge koja ponekad nije sasvim fer i korektna. Međusobni konkurenti su ponekad, umjesto znanjem izabrali borbu nižim cijenama. Na žalost time je struka djelomično izgubila na dignitetu, ali ulaskom u EU otvorit će se neke nove mogućnosti za našu struku pa se nadam da ćemo ih znati iskoristiti. Možete li navesti promjene od Vašeg dolaska u ustroju Uprave za veterinarstvo? Novom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede (NN br. 27/11), naša je uprava promijenila naziv u Upravu veterinarstva. Novom Upravom konačno su objedinjeni upravni i inspekcijski poslovi tako da sada imamo samo jednu upravu pod jednim vodstvom što smatram znatnim poboljšanjem u funkcioniranju cijele Uprave. Organizacijski smo sada podijeljeni u tri sektora s po dvije službe s odjelima. Sigurna sam da će ova nova organizacija pridonijeti boljoj komunikaciji i obavljanju velikog broja poslova koji su pred nama. Koji su navedeni sektori i njihovi voditelji? Novom Uredbom predviđena su 3 sektora i 2 službe. Sektori su Sektor za veterinarsku epidemiologiju, Sektor za ve- 3 terinarsko javno zdravstvo i Sektor veterinarske inspekcije, te Služba za planiranje i nadzor provedbe službenih kontrola i Služba za upravne poslove, troškove u području veterinarstva i edukaciju. O voditeljima još ne bih govorila dok ne budu imenovani odnosno dok ne donesemo Pravilnik o unutarnjem redu na temelju kojeg će se izdati rješenja za svakog djelatnika. Možete li navesti neke od ciljeva navedenih sektora? Najvažniji ciljevi naše Uprave generalno možemo reći su donošenje i provedba strategije zdravlja životinja koja uključuje mjere za rano otkrivanje, sprječavanje i kontrolu zaraznih bolesti te provođenje strategije o dobrobiti životinja. Također tu je i zaštita krajnjeg potrošača provođenjem mjera koje osiguravaju zdravstveno ispravne i neškodljive proizvode životinjskog podrijetla provođenjem inspekcijskog nadzora i službenih kontrola. U proteklom razdoblju zatvoreni su pregovori s EU, Hrvatska je potpisala Ugovor o pristupanju. Koje benefite vidite za našu struku ulaskom u EU? Pristupanje Europskoj uniji svakako će pridonijeti pozitivnom međunarodnom imidžu Hrvatske i njezinih proizvoda. Hrvatsko članstvo u Europskoj uniji pozitivno će se odraziti i na proizvođače hrane zbog slobodnog kretanja robe na teritoriju Europske unije bez kontrole na granici kao i na vlasnike životinja i svih subjekata koji posluju s hranom. Hrvatski poljoprivrednik će uz pomoć europskih fondova dobiti jedinstvenu priliku za vlastiti razvoj, kao i za razvoj hrvatskog sela što će direktno utjecati i na razvoj veterinarske djelatnosti. Uz to, tu je i mogućnost pružanja usluga temeljem priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u matičnoj državi, kao jedne od pretpostavki osnivanja poslovnog nastana za obavljanje regulirane profesije u drugoj državi članici. Hrvatskim doktorima veterinarske medicine kvalifikacije će u drugim državama članicama biti u pravilu automatski priznate te će tako moći pružati svoje usluge. Kada očekujete da bi nas mogli proglasiti zemljom slobodnom od svinjske kuge? 26.03.2012. prezentirali smo EU komisiji na sastanku CVO-a u Briselu stanje s obzirom na klasičnu svinjsku kugu u RH s ciljem dobivanja statusa zemlje slobodne od te bolesti čime bismo otvorili put izvoza našim proizvođačima u zemlje EU. Isto tako su i na ministarskim razinama pokrenute inicijative po tom pitanju tako da nas u vrlo skoroj budućnosti očekuje misija koja bi trebala utvrditi mogućnost dobivanja statusa zemlje slobodne od te bolesti. Kakva su očekivanja na Generalnoj skupštini OIE-a vezana za GSE? Na 80. Genaralnoj skupštini OIE-a koja će se održati u Parizu 20. - 25. svibnja ove godine očekujemo od OIE-a dobivanje statusa zemlje kontroliranog rizika od GSE-a. Kako trenutno procjenjujete situaciju u RH u svezi s enzootskom leukozom goveda (ELG)? Mjere provedene temeljem Naredbe o suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti za 2011. godinu u akcijama provedenim u razdoblju od rujna do prosinca 2011. godine rezulti- 4 Predstavljamo pomoćnicu ministra dr.sc. Mirjanu Mataušić – Pišl, dr.med.vet. Dr. sc. Mirjana Mataušić – Pišl, dr. med. vet. rođena je 1954. godine. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završila je 1980. godine stekavši zvanje doktorice veterinarske medicine. Za vrijeme studija bila je demonstratorica na Zavodu za biologiju te dobitnica dvije Rektorove nagrade. Na Farmaceutsko – biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je zvanje magistrice prirodnih znanosti iz područja kemija / biokemija 1985. godine. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završila je doktorski studij i stekla zvanje doktorice medicinskih znanosti. Postdoktorski studij završila je 2001. godine na Institute of Preventive and Clinical Medicine Bratislava u Slovačkoj. Ostvarila je bogatu stručnu i znanstvenu karijeru od znanstvene asistentice Zavoda za biologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu (1980-1982) do znanstvene suradnice i voditeljice jedinice za laboratorijske životinje Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (1983.-2012.). Sudjelovala je u brojnim znanstveno – istraživačkim temama, projektima i programima Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Objavila je 29 znanstvenih radova, stručnih radova ili poglavlja u knjigama te 34 sažetka na međunarodnim i nacionalnim znanstvenim i stručnim kongresima. U svojoj profesionalnoj karijeri bila je i opći veterinarski inspektor od 1982. - 1983. godine. Od društvenih i političkih djelatnosti obnašala je dužnost zamjenice župana Zagrebačke županije u dva mandata (2001.-2005. i 2005.-2008.). Predsjednica je Foruma žena SDP-a Hrvatske, članica izvršnog odbora udruge Edukacijom protiv raka dojke te članica udruge „Zeleni put“. rale su s ukupno 1.201 pozitivnim govedom na 336 gospodarstava. Obzirom na ograničena sredstva, kao prioritet u daljnjoj provedbi mjera u svrhu dodjele statusa u tekućoj godini izdvojene su mjere po pitanju zoonoza - tuberkuloze i bruceloze goveda, te početak provedbe mjera po pitanju bruceloze ovaca i koza (uzrokovane s B. melitensis). Posjednicima je u slučaju ELG ostavljena mogućnost dobrovoljnog sudjelovanja u provedbi, na način da prilikom uzimanja uzoraka krvi radi pretrage na brucelozu goveda imaju moguć- HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 nost zatražiti pretragu i na ELG, s time da troškove laboratorijske pretrage na ELG snosi sam posjednik. Na svim ELG pozitivnim gospodarstvima u 2012. godini provode se mjere propisane Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda („Narodne novine“ broj 30/12), pod nadzorom nadležnih veterinarskih inspektora i službenih veterinara. Iako je početak provedbe mjera (upućivanje na klanje) iz tehničkih razloga krenuo nešto sporije (nedovoljni kapaciteti klaonica za upućivanje pozitivnih goveda na klanje, početna negativna slika u javnosti), do 30. ožujka ove godine na klanje je upućeno ukupno više od 800 pozitivnih goveda, a za sva zaklana goveda o kojima je dokumentacija zaprimljena u Upravu veterinarstva do 01. ožujka posjednicima je isplaćena naknada do pune uzgojne vrijednosti zaklanih životinja tako da je do 30. ožujka isplaćena naknadu za ukupno 492 zaklane ELG pozitivne životinje. Daljnjim pretragama uzoraka krvi svih goveda starijih od 12 mjeseci na pozitivnim gospodarstvima (pretrage su obavljene najmanje tri mjeseca nakon upućivanja pozitivnih životinja na klanje), u prva tri mjeseca tekuće godine zabilježeno je novih 250 pozitivnih goveda, što dodatno potvrđuje da je, obzirom na kroničan tijek bolesti i dugu inkubaciju, iskorjenjivanje ELG u nekom stadu u pravilu dugotrajan i sustavan proces. Iz tog razloga, provedbi naređenih mjera po pitanju iskorjenjivanja ELG na pozitivnim gospodarstvima treba pristupiti s najvećom ozbiljnošću, a najvažniji preduvjet jest osigurati punu suradnju i razumijevanje posjednika životinja o njegovim obvezama, kao i o načinu i smislu provedbe naređenih mjera. Ulaskom u EU otvorit će nam se i mogućnost financiranja programa suzbijanja bolesti iz EU fondova kao i mogućnost isplate nadoknada radi indirektnih gubitaka te će biti lakše poduzimati mjere koje zahtijevaju znatna financijska sredstva. Kakva je sudbina kontrolnih tijela i da li će biti dodatnih zapošljavanja službenih veterinara, kao državnih službenika? Uredbom 882/2004, Zakonom o veterinarstvu i Zakonom o hrani poslove službenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje mogu obavljati državni veterinarski inspektori, službeni veterinari, ovlaštene veterinarske organizacije i kontrolna tijela. Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinar- ska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti propisani su poslovi službenih kontrola koji se mogu povjeriti ovlaštenim veterinarskim organizacijama, kao kontrolnim tijelima, ako su akreditirane prema normi HRN EN ISO/IEC. Istim pravilnikom propisano je da se akreditiranim veterinarskim organizacijama mogu povjeriti poslovi službenih kontrola na temelju javnog natječaja, ali i da se veterinarskim organizacijama kojima su povjereni poslovi javnih ovlasti po obavljenim natječajima na temelju odredaba Zakona o veterinarstvu mogu povjeriti poslovi službenih kontrola kao kontrolnim tijelima bez objavljivanja novog natječaja, ako ispune uvjete do 30. lipnja 2012. godine. Postupak akreditacije otvorio je mogućnost svim veterinarskim organizacijama koje su obavljale poslove službenih kontrola, da ukoliko ispune uvjete, nastave i dalje obavljati taj posao. Preko 60% veterinara svih ovlaštenih veterinarskih organizacija dio radnog vremena ili puno radno vrijeme obavlja poslove službenih kontrola. Iz navedenog se ističu dvije prednosti kontrolnih tijela i to dugogodišnje iskustvo u obavljanju poslova službenih kontrola te raspolaganje s godinama profiliranim stručnjacima. Do 01. ožujka 2012. godine akreditirano je 30 kontrolnih tijela (sa 163 zaposlena ovlaštena veterinara) s kojima smo zaključili ugovore, 7 ovlaštenih akreditiranih veterinarskih organizacija su u postupku zaključivanja Ugovora, a još 36 veterinarskih organizacija u postupku akreditacije. U pripremi je natječaj za iskazivanje interesa za sva područja koja nisu ili neće biti pokrivena akreditiranim kontrolnim tijelima, a nepopunjena područja pokrila bi se službenim veterinarima tako da vjerovatno neće biti potrebe za zapošljavanjem novih službenih veterinara kako bi se pokrio sustav službenih kontrola na području cijele RH. Ne treba zaboraviti da će se sa ulaskom RH u EU smanjiti potrebe za graničnim veterinarskim inspektorima (njih 26) tako da će svi oni preuzeti poslove službenih veterinara. Zbog čega doktori veterinarske inspekcije ne mogu obavljati poslove kontrole hrane životinjskog podrijetla u maloprodaji? Nažalost i to je nešto što je propisano zakonima i pravilnicima koji nisu vodili dovoljno računa o veterinarskoj struci kao takvoj. Naime, člankom 86. stavkom 1. Zakona o hrani (“Narodne novine” 46/07) određeno da poslove službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane životinjskog podrijetla na razini maloprodaje (prometa) obavlja sanitarna inspekcija, osim u objektima odobrenim od strane nadležnog tijela gdje službenu kontrolu provodi veterinarska inspekcija. Isto tako temeljem odredbi članka 15. Zakona o sanitarnoj inspekciji (“Narodne novine” 113/08) poslove sanitarnog inspektora i državnoga sanitarnog inspektora može obavljati osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij: medicine, sanitarnog inženjerstva, biokemijskog inženjerstva, prehrambenog inženjerstva, bioprocesnog inženjerstva, kemijskog inženjerstva i tehnologije, inženjerske biologije, arhitekture, građevinarstva, inženjerske fizike, strojarstva ili elektrotehnike i računarstva te diplomirani profesori biologije 5 odnosno magistri biologije, s najmanje dvanaest mjeseci radnog iskustva u struci i položenim državnim stručnim ispitom. U odnosu na stručna znanja, vještine i kompetencije doktora veterinarske medicine koje stječu u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, doktori veterinarske medicine neopravdano su izostavljeni u popisu zanimanja koja mogu obavljati poslove sanitarnog inspektora. Sa strane ovog Ministarstva pokrenuta je inicijativa da zajedno s Ministarstvom zdravlja riješimo i to pitanje. Problema prekinute sljedivosti službenih kontrola svježeg mesa i mlijeka od strane veterinarske inspekcije u zadnjoj fazi između proizvodnje i stavljanja u maloprodaju svjesni su i oni. Kako se radi o hrani životinjskog podrijetla visokog rizika po zdravlje ljudi, a posebice one koja je po proizvodnom procesu specifična iz razloga što u maloprodaju dolazi u nezapakiranom obliku, naš je stav da bi sljedivost službenih kontrola bila osigurana kada bi u cijelom lancu proizvodnje i distribucije svježeg mesa (a i mlijeka i mliječnih proizvoda) službene kontrole bile pod nadležnošću i veterinarske inspekcije. Budući da su primarna proizvodnja i proizvodnja svježeg mesa pod nadzorom veterinarske inspekcije, predložit ćemo da i objekti u maloprodaji, u predmetnom slučaju mesnice budu pod nadzorom veterinarske inspekcije posebice zbog osiguranja visoke razine zaštite zdravlja potrošača. Pritom ne smijemo zaboraviti na mliječne proizvode malih proizvođača a da ne govorim o kontroli ugostiteljskih objekata. Kakvo je vaše mišljenje o problemu kupoprodaje živih životinja s obzirom na sljedivost? Što se tiče kupoprodaje živih životinja suočeni smo s vrlo ozbiljnim problemom koji se i tijekom zadnjih godina polako ali sigurno rješava. Naime, Republika Hrvatska je u potpunosti uskladila propise označavanja i registracije goveda s propisima EU i u posljednje 4 godine sustavno radi na implementaciji tih propisa i poboljšanju sustava kontrole prometa goveda. Prije usklađivanja propisa, kontrola prometa goveda bila je usmjerena isključivo na sam čin utovara, odnosno istovara goveda i pokazala se nezadovoljavajućom. Krajem 2007. godine uveden je novi sustav označavanja i registracije goveda, a sredinom 2008. godine veterinarski pregledi gospo- 6 darstava usmjereni su na mjesto otpreme i odredišta životinja., Sve te mjere uvedene su kako bi se što više podigla razina kontrole prometa goveda. Veterinarske preglede gospodarstava obavlja ovlašteni veterinar nadležne veterinarske organizacije jedanput godišnje na način da evidentira stanje na gospodarstvu po svim zadanim parametrima te pismenom uputom savjetuje posjednika o načinu ispravljanja eventualnih nedostataka. Nakon dvije godine obavljanja VPG-a, pokazalo se da računalna baza u kojoj se evidentiraju sva goveda (Jedinstveni registar goveda), sadržava preko 250 000 nepostojećih goveda. Kontrolom prilikom provođenja propisanih naređenih mjera (tuberkulinizacija, uzorkovanje krvi) ovlašteni veterinari su dužni provjeriti da li stanje u računalnoj bazi odgovara stvarnom stanju na gospodarstvu i u svim slučajevima kada utvrde nesukladnosti dužni su iste upisati u bazu podataka čime one postaju vidljive veterinarskoj inspekciji koja utvrđuje uzroke i postupa u okviru svoje nadležnosti. Kontrolom nezavršenih migracija također je uočen pad postotka broja takvih migracija. Naime, kod prometa goveda posjednici su dužni prijaviti svaki odlazak i dolazak goveda na gospodarstvo, odnosno sabirni centar, sajam ili klaonicu. U svim slučajevima kada se u bazi evidentira nedolazak goveda nakon upisanog odlaska, te informacije se šalju nadležnim veterinarskim inspektorima na terenu koji provjeravaju što se dogodilo i u okviru svojih nadležnosti poduzimaju mjere. Rezultat primjene svih ovih mjera je da je broj nesukladnih gospodarstava po pitanju označavanja i prometa goveda, sa 65% (u odnosu na ukupan broj gospodarstava) 2009. godine pao 2011. godine na 16%, a broj goveda koja su bila višak ili manjak na gospodarstvima sa preko 50% 2009. godine pao na 2,7% (na ukupan broj goveda). Otegotna okolnost za dizanje kvalitete kontrole prometa goveda je svakako veliki broj malih gospodarstava i ekonomska situacija u zemlji. Daljnje mjere koje Uprava priprema u kontroli prometa je uvođenje obvezne identifikacijske kartice za sve otkupljivače koji prijavljuju otkup za pojedine klaonice, budući da je takva vrsta otkupa uočena kao jedna od točaka visokog rizika. U tom smislu su donesene izmjene i dopune Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji goveda krajem 2011. godine. Trenutno se radi na tehničkoj pripremi sustava i predviđa se njihova primjena početkom svibnja ove godine. Kako gledate na problematiku izostanka dr. med. vet. za obavljanje DDD poslova u domeni zdravstva? Temeljem članka 24. stavka 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine«, br. 60/92, 26/93 i 29/94) ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (“NN” 35/07). Navedenim “Pravilnikom” utvrđuju se uvjeti u pogledu stručne spreme radnika, tehničke opremljenosti, prostorija te drugi uvjeti kojima moraju udovoljavati zdravstvene HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 ustanove, druge pravne osobe te osobe koje samostalno osobnim radom obavljaju djelatnost obvezatne i protuepidemijske dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Odredbama istog tog pravilnika neopravdano je izostavljeno da doktori veterinarske medicine, a da ne govorimo o doktorima veterinarske medicine sa završenim poslijediplomskim studijem iz sanitacije, mogu obavljati poslove dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i biti odgovorne osobe u fizičkim i pravnim osobama koje imaju odobrenje za rad Ministarstva zdravstva. Problem uporabe humanih lijekova i medicinskih proizvoda u veterinarskoj praksi? U veterinarskoj praksi doktori veterinarske medicine svakodnevno koriste humane lijekove i medicinske proizvode. Od humanih lijekova koji se koriste u veterinarskoj praksi, najčešći su oni čije aktivne supstancije ili formulacije nisu registrirane u Republici Hrvatskoj, kao veterinarsko medicinski proizvod, a neophodni su za liječenje životinja. Navedeni lijekovi, najčešće se koriste u veterinarskoj praksi, za liječenje malih životinja čiji se proizvodi ne koriste za prehranu ljudi, a što je praksa i u drugim europskim zemljama. Uz navedene lijekove, problem su i proizvodi (fiziološka otopina, glukoza, destilirana voda za injekcije, itd.) koji su temeljem Zakona o lijekovima (“NN” 71/07 i 45/09), kod Mi- nistarstva zdravstva registrirani kao medicinski proizvodi/ lijekovi, a uopće nisu registrirani za upotrebu u veterinarskoj praksi. U skladu s odredbama Zakona o medicinskim proizvodima („NN“ br. 67/08), brizgalice za jednokratnu uporabu, injekcione igle, infuzijski sistemi, zavojni materijal, vata i drugi proizvodi, registrirani su za upotrebu u humanoj medicini. Navedeni medicinski proizvodi nisu registrirani za uporabu u veterinarskoj medicini te se također kao takvi sukladno važećem zakonodavnom okviru ne bi smjeli koristiti u veterinarskoj medicini. Iako je Ministarstvo zdravlja dopisom izvijestilo veleprodaje humanih lijekova kojima se daje suglasnost na izdavanje humanih lijekova i medicinskih proizvoda organizacijama u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, do trenutka donošenja i stupanja na snagu adekvatnog zakonskog okvira kojim će biti regulirana navedena problematika, još nije promijenjen propis vezan za korištenje istih. Na nama je da ga što prije pripremimo i donesemo. Zahvaljujem Vam na ugodnom razgovoru i želim Vam puno uspjeha u ostvarenju zadanih ciljeva u korist cijele veterinarske struke. dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. POPIS OBJAVLJENIH PROPISA OD 2.11.2011. DO 12.03.2012. Pravilnik o dopuni Pravilnika o provođenju obveznog označavanja i registracije ovaca i koza, NN 124/11. ropske unije radi sprječavanja unošenja klasične svinjske kuge, NN 148/11. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za stavljanje u promet i uvoz životinja akvakulture i njihovih proizvoda te o popisu vektorskih vrsta, NN 128/11. Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, NN 153/11. Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge, NN 135/11. Naputak o načinu provođenja Naredbe o provedbi oralne vakcinacije lisica na području županija Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke, Karlovačke, Istarske i Grada Zagreba, NN 139/11. Pravilnik o dopunama Pravilnika o načinu obavljanja veterinarskih pregleda i kontrola proizvoda životinjskog podrijetla u prometu preko granice Republike Hrvatske, NN 144/11. Popis referentnih laboratorija u području provedbe veterinarske djelatnosti, NN 145/11. Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica Eu- Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini, NN 17/12. Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, način prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu, NN 18/12. Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u RH, NN 18/12. Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda, NN 30/12. Naputak o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini, NN 30/12. pripremio tajnik HVK dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. 7 A I P Damir Arbanas, dr. med. vet. 10020 ZAGREB, Hrašće Igor Igrec, dr. med. vet. 40000 ČAKOVEC Matija Paulović, dr. med. vet. 52466 NOVIGRAD J Aleksandar Poletti-Kopešić, dr. med. vet. 10000 ZAGREB B Goran Babić, dr. med. vet. 32276 BABINA GREDA Danijel Bažant, dr. med. vet. 10360 SESVETE Andreja Janžek, dr. med. vet. 52463 VIŠNJAN Stanislava Jokić, dr. med. vet. 23000 ZADAR Č Petra Čolig, dr. med. vet. 48325 NOVIGRAD PODRAVSKI Ć Josip Ćorić, dr. med. vet. 21264 PROLOŽAC DONJI K Dora Knaffl, dr. med. vet. 10090 ZAGREB Zlatko Kovač, dr. med. vet. 42000 VARAŽDIN D Sandra Damijanić, dr. med. vet. 10020 ZAGREB Dina Dukši, dr. med. vet. 42000 VARAŽDIN Nenad Kovačević, dr. med. vet. 10000 ZAGREB M Tomislav Šarc, dr. med. vet. 42220 NOVI MAROF Mirko Štefović, dr. med. vet. 43246 ŠTEFANJE Ana Štetner, dr. med. vet. 10450 JASTREBARSKO R Robert Radotović, dr. med. vet. 48306 SOKOLOVAC Bruno Ribarić, dr. med. vet. 33000 VIROVITICA S David Sotošek, dr. med. vet. 10040 ZAGREB Hrvoje Stoić, dr. med. vet. 10000 ZAGREB F Mato Marković, dr. med. vet. 51000 RIJEKA Š Krunoslav Filipović, dr. med. vet. 10000 ZAGREB Jerka Mesarić, dr. med. vet. 40000 ČAKOVEC Veronika Šana Vincetić, dr. med. vet. 10000 ZAGREB Ivana Štrbinić-Zidarić, dr. med. vet. 52100 PULA T Marta Tomić, dr. med. vet. 51250 NOVI VINODOLSKI V Marko Valentić, dr. med. vet. 31207 TENJA Marinko Vidović, dr. med. vet. 32256 STROŠINCI Nataša Vrućinić, dr. med. vet. 31000 OSIJEK P Poštovani, tijekom rujna i listopada 2011. godine sudjelovala sam kao anketarka u istraživačkome projektu “Ugled farmaceutskih tvrtki na području RH” Agencije Biometrika Healthcare Research. Prilikom kontakta anketara i doktora veterinarske medicine bitno je da doktor veterinarske medicine dobrovoljno pristane sudjelovati u istraživanju. Prilikom anketiranja odabrani doktori veterinarske medicine nesebično su se odrekli honorara od 100 kuna koje im je donirala Agencija Biometrika Healthcare Research te su odlučili donirati ih obitelji pokojnoga kolege Stanislava Rore, dr. med. vet. Ovim putem želim zahvaliti doktorima veterinarske medicine koji su donirali svoj honorar: Hrvoju Kavčiću (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Jasminki Kavčić (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Davoru Jurmanu (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Orneli Jakac Mandalenić (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Liviju Šviću (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Alenu Babiću (Veterinarska ambulanta Pazin d.o.o.), Hrvoju Rudolfu (Veterinarska ambulanta Labin d.o.o.), Danijeli Žgombi (Veterinarska ambulanta Veterinar d.o.o.), Igoru Vukeliću (Veterinarska stanica Rijeka d.o.o.), Sanji Žagar (Veterinarska ambulanta Delnice d.o.o.), Ivanu Unterajneru (Veterinarska ambulanta Unterajner d.o.o.), Stjepanu Unterajneru (Veterinarska ambulanta Unterajner d.o.o.) te Anti Skenderu (Veterinarska ambulanta Unterajner d.o.o.). Barbara Višković, dr. med. vet. 8 novi članov POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (siječanj – veljača – ožujak) HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA U ovom će članku naglasak biti na trenutno aktualnim pitanjima označavanja i registracije goveda, ovaca i koza, svinja i kopitara. Kada se razmatraju pitanja označavanja i registracije životinja uvijek treba imati na umu da se ovdje radi o sustavu koji u Republici Hrvatskoj obuhvaća: - 139 ovlaštenih veterinarskih organizacija; - 891 ovlaštenog veterinara: - 27 područnih ureda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) s preko 70 djelatnika; - 109 veterinarskih službi; - 8 ureda veterinarske inspekcije; - 185 službenih veterinara i državnih veterinarskih inspektora; - 42.253 posjednika goveda; - 122 posjednika - samostalnih označavatelja goveda; - 510.773 goveda; - 11.202 posjednika - samostalnih označavatelja svinja i 94 samostalna označavatelja svinja tetoviranjem; - 17.756 posjednika ovaca i koza; - 868 posjednika - samostalnih označavatelja ovaca i koza; - 653.603 ovce i 71.538 koza; - 95.135 posjednika svinja; - 1.621.825 svinja; - 3.655 posjednika kopitara; - 17.503 konja i 3.731 magaraca. Često se u raspravama o pojedinim pitanjima označavanja, registracije i prometovanja životinja polazi od krivih pretpostavki što rezultira pogrešnim zaključcima jer se zaboravlja zbog čega se životinje uopće označavaju i registriraju. Stoga je neophodno još jednom navesti zašto se gore navedene vrste životinja označavaju, a to je prvenstveno radi: - provedbe mjera za zaštitu zdravlja životinja i ljudi od zaraznih i nametničkih bolesti; - kontrole prometa domaćih životinja; - praćenja sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla; - uzgojno selekcijskog rada u stočarstvu; - ostvarivanja prava na novčane potpore u poljoprivredi; - prikupljanja statističkih podataka. Jedinstveni registar domaćih životinja Kada se govori o označavanju i registraciji životinja, misli se prvenstveno na vrste životinja za koje je odgovarajućim aktima Europske unije (uredbe, direktive, odluke) transponiranima u domaće zakonodavstvo, propisano obvezno označavanje i registracija te vođenje središnjih računalnih baza za te vrste domaćih životinja. U slučaju Republike Hrvatske, ove baze su sukladno članku 35. Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“ broj 41/07, 55/11) objedinjene u aplikaciji koja se zove Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ). Pored središnjih računalnih baza pojedinih vrsta domaćih životinja JRDŽ sadrži i druge baze i evidencije; Registar farmi, baze tuberkulinizacije, ELG-a, veterinarskih pregleda na gospodarstvu itd. Iako je JRDŽ dio Središnjeg veterinarskog informacijskog sustava (Zakon o veterinarstvu, „Narodne novine“ broj 41/07, 55/11, članak 145.), značaj JRDŽ-a je daleko širi (ne bitniji) od SVIS-a. Bez posebno detaljnog raščlanjivanja, samo taksativno nabrajanje tko sve unosi podatke u JRDŽ ili se koristi unesenim podacima, dovoljno govori u prilog prethodnoj tvrdnji: - ovlašteni veterinari; - veterinarski inspektori i službeni veterinari; - stočarski inspektori; - djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije; - posjednici životinja koji ne označavaju samostalno životinje koje imaju u posjedu; - posjednici-samostalni označavatelji životinja koje imaju u posjedu; - kontrolori i ostali ovlašteni djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR); - Uprava veterinarstva u svojstvu nadležnog tijela; - ostale uprave Ministarstva poljoprivrede; - Ministarstvo unutarnjih poslova, Porezna uprava, Ministarstvo pravosuđa; - ostale pravne ili fizičke osobe kojima Uprava veterinarstva u skladu s posebnim propisima odobri uvid u pojedine podatke JRDŽ-a. Osim toga, ostale računalne aplikacije kojima se koriste ovlašteni ili službeni veterinari i veterinarski inspektori većim ili manjim dijelom povlače podatke iz JRDŽ-a, a u slučaju APPRRR-a, aplikacije kojima se koriste direktno su naslonjene na baze JRDŽ-a. Za očekivati je da će u na- 9 PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA novi članov MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE - UPRAVA VETERINARSTVA PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA rednom periodu međusobna povezanost različitih aplikacija i baza biti sve veća s ciljem maksimalne integracije sustava kako bi se s jedne strane olakšao rad korisnicima, a s druge strane povećala pouzdanost podataka unutarnjim „križnim“ kontrolama sustava. Treba napomenuti da se u bližoj budućnosti može očekivati da će, u prvom redu zbog različitih potreba epizootiološke naravi, potreba praćenja sljedivosti životinja i životinjskih proizvoda, potreba kontrole višestruke usklađenosti, ali i ostalih potreba, biti u JRDŽ uneseni podaci i o drugim vrstama životinja za koje se podaci vode u odvojenim evidencijama ili računalnim bazama, a koje nisu sastavni dio JRDŽ-a. Ovo se u prvom redu odnosi na ribe i pčele, a osnovni preduvjet za to je donošenje određenih zakonskih akta koji su trenutno u izradi. Jedno od pitanja koje se nameće kao posljedica sve većeg svakodnevnog korištenja baze JRDŽ-a, a što je posljedica usavršavanja i poboljšavanja točnosti baze, je tko sve može imati pristup kojim podacima. Uprava veterinarstva Ministarstva poljoprivrede temeljem posebnih propisa koji reguliraju zaštitu osobnih podataka dostavlja podatke ili odbija dati podatke različitim strankama. Dostupnost podataka omogućuje se dodjelom korisničkog imena i lozinke ili službenim dopisima na zahtjev stranke. Ovlašteni veterinari su jedni od stranaka koje temeljem prijenosa ovlasti imaju pristup većem dijelu podataka u JRDŽ-u, ali ne smiju davati podatke trećim stranama. Ovo može raditi isključivo Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede u skladu s člankom 35. Zakona o veterinarstvu i drugim propisima koji reguliraju ovo područje te veterinarska ili druge inspekcije u okviru svojih nadležnosti. Goveda U 2011. godini po pitanju označavanja goveda uvedene su tri bitne novine: - računalna baza Jedinstvenog registra goveda (JRG) integrirana je u JRDŽ te sada JRG funkcionira na novoj platformi u tehničkom smislu riječi; - stupio je na snagu novi Pravilnik o provođenju obaveznog označavanja i registracije goveda („Narodne novine“ broj 81/11, 101/11); - operativno je počeo funkcionirati sustav registracije migracija putem trajnog Putnog lista; Poznato je da je do 20. svibnja 2011. godine u funkciji bila „stara zelena“ baza koja je funkcionirala potpuno odvojeno od ostalih aplikacija u JRDŽ-u. S porastom zahtijeva prema JRDŽ-u zbog provedbe tuberkulinizacije, suzbijanja ELG-a, ali i obavljanja veterinarskog pregleda na gospodarstvu (VPG), pregleda na mjestu otpreme, odlaznih i dolaznih migracija i ostaloga, integracija ovih aplikacija s JRG-om bila je uvjet bez kojega se daljnji razvoj i optimalizacija sustava nisu mogli provoditi. Pored toga, višestruku kontrolu gospodarstava koje provode kontrolori APPRRR-a, a što uključuje i veterinarsku inspekciju, praktički je vrlo teško obavljati ukoliko JRG nije integriran u JRDŽ ako se on koristi kao temeljni alat ili baza iz koje 10 se povlače podaci u posebne aplikacije inspekcije ili kontrolora. Iako se činilo da će nakon „čišćenja“ JRG-a od „viškova” i „manjkova“ goveda, a u čemu su ovlašteni veterinari imali ključnu ulogu prilikom obavljanja veterinarskih pregleda na gospodarstvu u periodu 2008.-2011. godine, prijenos podataka na novu računalnu „platformu“ i njihova integracija u ostatak aplikacije biti relativno jednostavni, ipak su se javljali određeni problemi koji su uz suradnju ovlaštenih veterinara, veterinarske inspekcije, HPA i Uprave za veterinarstvo rješavani u najkraćem mogućem roku. Ovdje još jednom treba naglasiti da je zasluga usklađivanja stanja goveda na terenu s onim u JRG u periodu 2008.-2011. prvenstvena zasluga ovlaštenih veterinara, veterinarskih inspektora i djelatnika HPA gdje se za relativno kratko vrijeme broj nesukladnih gospodarstava sa preko 65% 2008. godine smanjio na 16% 2011. godine (ovdje opet preko 90% nesukladnih gospodarstava čine mala gospodarstva s 1-2 goveda). Ukoliko se uspoređuje broj nesukladnih životinja u odnosu na ukupan broj goveda, postotak greške je još manji; 3-7% kroz 2011. godinu. Nije potrebno posebno naglašavati da bez usklađivanja baze JRG-a uopće ne bi bilo moguće provoditi gore spomenute mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, ali ni uvođenje višestruke sukladnosti, a time i precizniju kontrolu isplate novčanih potpora. Isto tako, iako je čišćenje JRG-a jedan od najmjerljivijih i najdirektnijih rezultata VPG-a mora se naglasiti da svrha i cilj VPG-a nije „čišćenje“ baze JRG-a jer VPG nije službena kontrola već u prvom redu služi kao alat za edukaciju posjednika o zakonskoj regulativi koja je dio pravne stečevine EU-a u poglavljima koja VPG obuhvaća (označavanje i registracija, zaštita zdravlja, dobrobit, veterinarsko javno zdravstvo itd.) i pripremu za službene kontrole posjednika po principu višestruke usklađenosti. Novi Pravilnik o provođenju obaveznog označavanja i registracije goveda („Narodne novine“ broj 81/11, 101/11) stupio je na snagu 01. prosinca 2011. godine. Iako je u formalno pravnom smislu to novi pravilnik, zapravo se radi o doradi staroga pravilnika. I jedan i drugi su provedbeni pravilnici koji nisu dio pravne stečevine EU (acquis communataire) te precizno reguliraju područje označavanja i registracije goveda koji nisu detaljno razrađeni u Pravilniku o obaveznom označavanju i registraciji goveda („Narodne novine“ broj 99/07), a koji jest dio pravne stečevine. Potrebno je pojasniti razliku. Zakonski akti koji se donose u Republici Hrvatskoj, a koji preuzimaju odredbe akata EU (uredbe, direktive, odluke) donose se po posebnoj proceduri koja, u slučaju pravilnika, uključuje i suglasnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova prije no što se pravilnik s potpisom ministra poljoprivrede može dati u objavu. To znači da se uredba koja se transponira mora u cijelosti, bez izuzetaka i bilo kakvog mijenjanja originalnog teksta ili „prenošenja smisla uredbe bez prevođenja svake pojedine riječi“, prenijeti u domicilni pravilnik. Ovo je, uz operativnu provedbu tako donesenih HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 Provedbeni pravilnik u potpunosti slijedi odredbe transponiranog pravilnika te omogućuje da se preciznije razrade odrednice transponiranog pravilnika u odnosu na trenutnu operativnu situaciju u Republici Hrvatskoj, u konkretnom slučaju, po pitanju označavanja i registracije goveda. To znači da se promjene u novom Pravilniku o provođenju obaveznog označavanja i registracije goveda svode na: - uvođenje trajnog Putnog lista; - omogućavanje ispisa trajnog Putnog lista ovlaštenim veterinarskim organizacijama; - ukidanje privremene migracije koja postaje nepotrebna jer sva mjesta „gdje životinje privremeno ili trajno borave“ moraju biti registrirana u Registru farmi; - uvođenje obrazaca za prijavu prometa vezano na uvođenje trajnog Putnog lista s detaljnim informacijama o migraciji – prijevoznici, certifikati i sl.; - uvođenje preciznijeg praćenja informacija o „otkupljivačima“ goveda koja se upućuju na klanje; - preciziranje postupanja sa sredstvima za označavanje i lešinom životinje nakon uginuća ili mrtvorođenja, mrtvorođeno tele se ne „označava“ ušnom markicom. Uvođenje trajnog Putnog lista bilo je neophodno jer financiranje Putnih listova, pogotovo nakon promjene posjednika, iz državnog proračuna nije više od 2011. godine bilo moguće. U tom smislu, kao svojevrsno premoštenje do uvođenja novog sustava temeljenog na novom pravilniku, urađeni su određeni zahvati na isplatama registracija migracija prema ovlaštenim veterinarskim organizacijama (OVO). Iako je bilo primjedbi na poziciju HPA u ovom dijelu prije stupanja na snagu novog pravilnika, ali i nakon toga, razumno je smatrati da mogućnost izdavanja trajnog putnog lista od strane OVO-a nakon označavanja po teljenju od strane posjednika ovlaštenog za samostalno označavanje ili nakon označavanja od strane same OVO, omogućuje OVO-ima i posjednicima da cijeli posao označavanja, registracije i izdavanja Putnog lista urade odmah, bez čekanja i odgoda, uključujući ovdje i uvozna goveda. Izdavanje trajnog Putnog lista nakon registracije dolaska kod novog posjednika sa starim Putnim listom je prijelazno rješenje koje će s vremenom sve više gubiti svoj značaj. S obzirom da su gotovo sve OVO naručile obrasce Putnih listova i prijave premještanja, uplitanje HPA u dio posla koji odrađuju OVO-i je minimalan i zapravo se radi o pričuvnoj opciji sustava. Obrasci za prijavu prometa goveda, na koje je također bilo primjedbi, uvedeni su prvenstveno zbog velikog broja malih i srednjih posjednika kojima je bilo potrebno osigurati „dokaz“ o prijavljenoj migraciji zbog inspekcijskih nadzora, ali i omogućavanje koliko-toliko pouzdanih informacija inspektorima kod nadzora gospodarstava kada su u pitanju nepotpune migracije. Na optimalizaciji upotrebe obrazaca za prijavu migracija za velike sustave i u odnosu na registraciju klanja intenzivno se radi i za očekivati je rezultate po tom pitanju u najskorije vrijeme. Postupanje s lešinom uginule ili mrtvorođene životinje nije predmet pravilnika koji reguliraju područje označavanja i registracije. No, kako je postupanje posjednika, ovlaštenog veterinara te postupanje sa sredstvima za označavanje, uzorkovanje ukoliko je posebnim aktima ono propisano, te sljedivost zbrinjavanja lešine, usko povezano s postupanjima koji se odnose na registraciju uginuća, bilo je nužno dijelom i taj dio regulirati provedbenim pravilnikom. Svim OVO-ima dostavljena je procedura u kojoj su do detalja razrađeni postupci ovlaštenog veterinara, posjednika, prijevoznika otpada životinjskog porijekla i odobrenog objekta za sakupljanje nusproizvoda životinjskog porijekla. JRG se dorađuje u dijelu koji se odnosi na registraciju podataka o prispijeću lešine na odobreni objekt za sakupljanje nusproizvoda životinjskog porijekla i uzorkovanju na spongiformnu encefalopatiju goveda. Registracija tih podataka nije obveza ovlaštenih ili službenih veterinara. U daljnjoj perspektivi, smanjivanje „papira“ po pitanju registracije goveda i njihovog premještanja može se očekivati tek ukoliko baza JRG-a po parametrima koje određuje Europska komisija (svojevrstan performance-test) bude toliko točna da joj Europska komisija dodijeli status „operativne baze“. Nadalje, za očekivati je da će prije ili kasnije EU donijeti odgovarajuće zakonske akte kojima će u budućnosti biti obvezno označavanje goveda elektronskim sredstvima. No, o tome i eventualnom utjecaju na sustav označavanja i registracije drugom prilikom. Ovce i koze Aktivnosti po pitanju označavanja i registracije ovaca i koza bile su: - Uprava za veterinarstvo održala je tijekom 2010. godine 5 praktičnih radionica sa 147 prisutnih veterinara o označavanju i registraciji ovaca i koza s naglaskom na elektronskim sredstvima za označavanje; - proveden je dugotrajan i kompliciran postupak javne nabave sredstava za označavanje; - u 2011. godini izdan je letak za posjednike s glavnim natuknicama o označavanju ovaca i koza; - HPA je uz suradnju s Upravom održala 4 edukacije za samostalno označavanje ovaca i koza; - održana je prezentacija označavanja posjednicima 2010. i 2011. godine na Danima ovčara i kozara RH uz učešće stranih predavača; - održano je predavanje Ms. Laure Bortolotti u okviru TAIEX radionice AGR 47154 (Workshop on Regional control and eradication strategies for Brucella (B:melitensis) infection in sheep and goat herds) 17. siječnja 2012. godine; - HPA je odradila reviziju stada ovaca i koza 2011. godine i trenutno provodi novu reviziju 2012. godine; - VPG je u 2011 godini obuhvatio sva gospodarstva s 11 PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA akata, uvjet za zatvaranje poglavlja XII. (poglavlje Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika) pregovora o pristupanju EU. PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA 5 i više ovaca i koza; - veterinarska inspekcija krenula je tijekom 2011. godine s nadzorima gospodarstava koja drže ovce i koze. Unatoč gore navedenim aktivnostima, rezultati se teško mogu smatrati dobrima. Pogotovu ako se u obzir uzmu osnovni statistički podaci: - u periodu 01.01.2011 – 10.02.2012. ukupno je označeno 446 333 ovaca i koza (u cijeloj 2011. 260116 životinja); - od 01.01.2011. – 10.02.2012. ukupno je označeno ovaca i koza elektronskim sredstvom označavanja i samo ušnom markicom kako slijedi: OVCE - Bolus Županija Broj ------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA 3275 BRODSKO-POSAVSKA 647 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 327 GRAD ZAGREB 470 ISTARSKA 1831 KARLOVAČKA 954 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 530 KRAPINSKO-ZAGORSKA 170 LIČKO-SENJSKA 4895 MEĐIMURSKA 215 OSJEČKO-BARANJSKA 1409 POŽEŠKO-SLAVONSKA 2090 PRIMORSKO-GORANSKA 3109 SISAČKO-MOSLAVAČKA 1905 SPLITSKO-DALMATINSKA 2585 ŠIBENSKO-KNINSKA 1730 VARAŽDINSKA 251 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 390 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 278 ZADARSKA 4394 ZAGREBAČKA 1053 UKUPNO 32508 Izlučeno 1298 KOZE - Bolus Županija Broj ------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA 216 BRODSKO-POSAVSKA 32 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 204 GRAD ZAGREB 57 ISTARSKA 212 KARLOVAČKA 73 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 462 12 KRAPINSKO-ZAGORSKA LIČKO-SENJSKA MEĐIMURSKA OSJEČKO-BARANJSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA PRIMORSKO-GORANSKA SISAČKO-MOSLAVAČKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŠIBENSKO-KNINSKA VARAŽDINSKA VIROVITIČKO-PODRAVSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ZADARSKA ZAGREBAČKA UKUPNO Izlučeno 48 82 957 86 163 160 162 680 185 1066 22 6 932 93 5898 265 OVCE - Bez bolusa Županija Broj ------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA 37544 BRODSKO-POSAVSKA 6296 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 2955 GRAD ZAGREB 2726 ISTARSKA 9511 KARLOVAČKA 13605 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 5574 KRAPINSKO-ZAGORSKA 975 LIČKO-SENJSKA 41295 MEĐIMURSKA 526 OSJEČKO-BARANJSKA 23409 POŽEŠKO-SLAVONSKA 12159 PRIMORSKO-GORANSKA 18643 SISAČKO-MOSLAVAČKA 23777 SPLITSKO-DALMATINSKA 26763 ŠIBENSKO-KNINSKA 40112 VARAŽDINSKA 791 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 18521 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 10386 ZADARSKA 61711 ZAGREBAČKA 9931 UKUPNO 367210 Izlučeno 200849 KOZE - Bez bolusa Županija Broj ------------------------------ --------------------------BJELOVARSKO-BILOGORSKA 1887 BRODSKO-POSAVSKA 507 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 1136 420 1645 743 2269 419 1195 2492 1134 653 878 2018 7129 3285 2233 1525 590 7295 1264 40717 Izlučeno 30507 - 16 455 pregledanih gospodarstava koja imaju 5 i više ovaca i koza sa 598803 obuhvaćene ovce i 68204 koze - 10 830 nesukladnih gospodarstava po VPG-u 2011. odnosno 65,81% nesukladnih gospodarstava; Osim toga, u svakodnevnim kontaktima s ovlaštenim i službenim veterinarima, ali i posjednicima i djelatnicima HPA gotovo redovito se provlače ista pitanja, kriva shvaćanja i kriva tumačenja regulative. Ovom prilikom ponovo ćemo pokušati razjasniti određene stavke označavanja i registracije ovaca i koza. Kao i kod goveda, označavanje i registraciju ovaca i koza reguliraju dva pravilnika; transponirani Pravilnik o obaveznom označavanju i registraciji ovaca i koza („Narodne novine“ broj 111/07, 135/08, 154/08, 81/11) i provedbeni Pravilnik o provođenju obaveznog označavanja i registracije ovaca i koza („Narodne novine“ broj 111/07, 128/08, 154/08, 9/10, 110/10, 124/11). Svrha i odnosi između ova dva pravilnika jednaki su kao i kod goveda. Uredbe Europske unije, osim bolusa u kojemu se nalazi elektronski transponder u obliku mikročipa, dopušta označavanje i ušnom markicom u koju je ugrađen transponder („elektronska markica“). U RH odlučili smo se za bolus isključivo zbog pretežito pašno-ekstenzivnog načina držanja ovaca i koza. Elektronska ušna markica nije jeftinija od bolusa, ali je znatno veći postotak gubitka u odnosu na bolus kod kojega je to zanemarivo. I sami posjednici po tom pitanju daju prednost bolusu. Koje su mane bolusa, odnosno, koje mu se mane pripisuju? Jedina ozbiljnija mana je ta što je aplikacija bolusa ovcama i kozama mlađima od 2,5-3 mjeseca, odnosno do formiranja predželudaca kontraindicirana, a ovce i koze koje idu u promet (osim ako ne idu s gospodarstva direktno na klaonicu i mlađe su od 6 mjeseci) moraju biti označene elektronskim sredstvom – bolusom. Ovaj problem zastupljen je na određenim područjima RH i relativno je mali broj životinja uključen u promet, a da su mlađa od 2,5-3 mjeseca. Ovaj problem javlja se i kod označavanja umatičenih ovaca i koza koje se moraju označiti u prvom mjesecu života. Na rješavanju ovog problema intenzivno se radi i djelomično je u praksi riješen kada se radi o označavanju umatičenih ovaca i koza. Druga iole ozbiljnija primjedba je komplicirana aplikacija i veličina bolusa. Za smatrati je da su ovi problemi relativne naravi jer su u ponudi i 20 gr bolusi, a aplikacija, između ostaloga, bitno ovisi o vještini osobe koja obavlja aplikaciju i nije bitno kompliciranija od aplikacija drugih ljekovitih bolusa. Jedno od pitanja koje se opetovano postavlja je zašto aplikaciju bolusa, a time i označavanje ne mogu raditi isključivo veterinari. Iz vrlo jednostavnog razloga: bolus elektronski transponder nije u RH registriran kao veterinarsko medicinski proizvod (VMP), a s obzirom na vrlo bliski ulazak RH u EU, status bolusa po tom pitanju bit će jednak kao i u ostatku EU – nije registriran kao VMP. To znači da je gotovo nemoguće jedan zootehnički zahvat kao što je označavanje i registracija životinja, sa zakonskom regulativom i praksom kakva je u EU, postaviti u konkretnom slučaju na način da ga rade isključivo veterinari. Vrlo često se miješa smisao označavanja ovaca i koza isključivo ušnom markicom i kompletom ušne markice i bolusa. Ušna markica je jedna vrsta sredstva za označavanje, a komplet je druga vrsta. Označavanje ovaca i koza samo ušnom markicom je izuzetak odnosno „derogacija“ osnovnog načina označavanja – kompletom bolusa i obične ušne markice. Jedino i isključivo, ovce ili koze mlađe od 6 mjeseci koje se upućuju direktno na klanje (ili u slučaju RH kolju za vlastite potrebe) mogu se označiti samo ušnom markicom. Točno je da se u RH, kao i većini ostalih mediteranskih zemalja, janjci i jarići kolju relativno mladi i da je vrlo veliki broj njih koji se stavljaju u javnu potrošnju na nelegalan način. No, iako je sustav označavanja i registracije ovaca i koza najosnovniji preduvjet za „uvođenje reda“ u brojno stanje ovaca i koza, samo sustav označavanja neće riješiti ovaj problem. Za rješavanje ovoga problema potrebno je koristiti pozitivna iskustva kod goveda; paralelno korištenje više „alata“ kroz nekoliko godina: VPG, inspekcijski nadzori, provođenje kontrola po principu višestruke sukladnosti i uz to vezana kontrola isplata novčanih potpora. Ovdje je potrebno napomenuti, a to je vjerojatno glavni „kamen smutnje“, da je prije uvođenja elektronskog sustava označavanja ovaca i koza 01.01.2010, odnosno 01.01.2011. godine u punom operativnom smislu riječi, postojao sustav označavanja ovaca i koza jednom ušnom markicom s jedinstvenim životnim 13 PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA DUBROVAČKO-NERETVANSKA GRAD ZAGREB ISTARSKA KARLOVAČKA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA KRAPINSKO-ZAGORSKA LIČKO-SENJSKA MEĐIMURSKA OSJEČKO-BARANJSKA POŽEŠKO-SLAVONSKA PRIMORSKO-GORANSKA SISAČKO-MOSLAVAČKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŠIBENSKO-KNINSKA VARAŽDINSKA VIROVITIČKO-PODRAVSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ZADARSKA ZAGREBAČKA UKUPNO PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA brojem, a nakon uvođenja elektronskog označavanja i dalje postoji mogućnost označavanja jednom ušnom markicom pri čemu se nije „preoznačavala“ već označena populacija životinja. Sve životinje označene do gore navedenih datuma smatraju se pravilno označenima i mogu ići u promet (što se označavanja tiče). Kako je već rečeno, označavanje kompletom bolusa i markice je jedini i isključivi legalni način označavanja, a označavanje jednom ušnom markicom odnosi se samo „na klanje“ do 6 mjeseci starosti. Pri tome nije bitno da li će se veći ili manji broj janjadi i jaradi označenih samo ušnom markicom, u odnosu na cijelu populaciju ovaca i koza, legalno zaklati u klaonicama pri čemu će biti dosljedno poštovan princip sljedivosti pojedine životinje. Budući da se radi o derogaciji, RH može bez problema odustati od primjene iste, ukoliko se ustrajno i dugotrajno budu kršile odredbe pravilnika koji reguliraju područje označavanja i registracije ovaca i koza. Vezano na gore izneseno, važno je napomenuti da životinje koje nisu nikada označene do 01.01.2011., a sada se nađu u uzgoju, treba označiti kompletom, a ne samo ušnom markicom jer su starije od 6 mjeseci. Bolus elektronski transponder nema utjecaja na dijagnostiku stranog tijela, plodnost, produktivnost i ostale zdravstvene ili uzgojne karakteristike životinje. U EU postoje prijepori oko mogućnosti označavanja životinja za klanje implantatom transpondera (isti kakav se u RH koristi za označavanje pasa i kopitara). Osim gore spomenutog problema registracije, najveća „mana“ implantata je zadiranje u lanac prehrane ljudi. Kod konja je to riješeno na način da je mjesto aplikacije u startu klaonički konfiskat kako bi se izbjegao ulazak implantata u lanac prehrane ljudi. Na koji će se način ovo riješiti nije isključivo pitanje regulative koja rješava područje označavanja i registracije životinja. U svakom slučaju, ukoliko se po tom pitanju dogode promjene u regulativi EU-a, RH će ih promptno transponirati u domicilne pravilnike. Konji Pravilnik koji regulira označavanje i registraciju kopitara je Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara („Narodne novine“ broj 123/09) koji je transponirao odredbe Uredbe Komisije (EC) broj 504/2008 od 6. lipnja 2008. godine što znači da je i ovaj akt dio pravne stečevine EU-a, odnosno „acquisa“ kako je to objašnjeno kod goveda. U ovom području među ovlaštenim, ali i službenim veterinarima vjerojatno ima najviše nedoumica. Sukladno članku 4., stavku 3., alineji 2. „Putovnica prati kopitara u prometu“ i to „tijekom njihovog premještanja i prijevoza do klaonice“ (članak 21., stavak 1., isto i u članku 20., stavku 1.). To znači da kopitar ne može biti stavljen u promet bez da ga pri tome prati Putovnica. Putovnica je sukladno članku 2., stavku 11. 14 identifikacijski dokument i trajna isprava za identifikaciju kopitara (postoji analogija s trajnim Putnim listom kod goveda). Sukladno članku 4., stavku 1. „Putovnica se izdaje za sve kopitare“. U članku 4., stavku 2. Putovnica je precizno definirana na način da je: „Putovnica je dokument koji prati kopitare, a koristi se za utvrđivanje njihova identiteta zbog: – provedbe selekcije, praćenja rodoslovlja i reprodukcije, te drugih stručnih poslova u uzgoju kopitara; – sudjelovanja na konjičkim priredbama i natjecanjima; – utvrđivanja slijeda kopitara u uzgoju i prometu; – osiguranja i kontrole zdravlja ljudi i životinja; – provedbe poljoprivredne politike.“ Iz gore navedenoga razvidno je da je Putovnica za konje temeljni dokument svakog kopitara koji ga uvijek prati. Gotovo polovina podataka u Putovnici odnosi se na veterinarske podatke. Usko za to je vezano pitanje stavljanja u promet kopitara koji se upućuju na klanje. Sukladno članku 2. Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara, svi kopitari dijele se na: - registrirane kopitare, a to su uzgojno valjani kopitari koji su upisani u matične knjige ili su prihvatljivi za upis u matične knjige (stavak 2.); - kopitare za klanje, a to su kopitari namijenjeni prijevozu u klaonicu u svrhu klanja, bilo izravno, bilo preko stočnog sajma ili sabirnog centra (stavak 3.); - kopitare za uzgoj i proizvodnju, a to su kopitari koji ne pripadaju onima navedenim u točkama 2. i 3. ovoga stavka, koje u posebnom registru vodi izdavatelj (stavak 4.). Pitanje koje se ovdje postavlja je da li kopitari koji odmah po identifikaciji i označavanju nisu na zahtjev vlasnika u odjeljku IX., Sekciji IX., Dijelu II. Putovnice definirani kao kopitari za klanje mogu ići na klanje. I obrnuto, da li kopitari koji su u Putovnici definirani kao kopitari za klanje mogu bezuvjetno ući u lanac prehrane ljudi ukoliko su tretirani tvarima kod kojih trajno ili privremeno postoji ograničenje za upotrebu takvog mesa za ljudsku prehranu. Sukladno odredbama Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara, Pravilniku o najvećim dopuštenim količinama rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda u hrani životinjskog podrijetla („Narodne novine“ broj 75/08) te Pravilniku o zabrani primjene određenih beta-agonista te tvari hormonskog i tireostatskog učinka na farmskim životinjama („Narodne novine“ broj 1212/08), a vezano na članak 10., stavak 3. Zakona o veterinarsko medicinskim proizvodima („Narodne novine“ broj 84/08) u lanac prehrane ljudi (tj. upućeni na klanje) mogu biti samo kopitari za koje zadnjih 6 mjeseci postoje podaci o liječenju navedeni u odgovarajućim rubrikama Putovnice (Odjeljak IX. Sekcija IX. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 Kada vlasnik pri identifikaciji, označavanju i registraciji kopitara izjavi da kopitar nije za klanje, to znači da veterinar nema ograničenja u odnosu na gore navedene akte po pitanju izbora tvari za liječenje kopitara jer to podrazumijeva da kopitar nikada neće ući u lanac prehrane temeljem odluke samog vlasnika kopitara. I obrnuto; ukoliko je kopitar tretiran supstancama koje su u koliziji sa stavljanjem u lanac prehrane ljudi, a koje su registrirane u Odjeljku IX, Sekciji IX., Dijelu III., a kopitar nije izričito u dijelu II. iste Sekcije definiran da nije za klanje (što znači da u danom trenutku vlasnik pristaje na klanje svog kopitara), isti ne može biti zaklan na klaonici i njegovo meso korišteno za prehranu ljudi. U odnosu na supstance koje se koriste za tretman kopitara a utječu na odluku o stavljanju kopitara u lanac prehrane ljudi funkcionira na način da kopitar koji je tretiran jednom od niže navedenih tvari više ne smije ući u prehrambeni lanac i taj tretman se mora upisati u Putovnicu. Te tvari jesu: 1) tvari koje nisu navedene u Commission Regulation No. 1950/2006 (naš Pravilnik o popisu djelatnih tvari neophodnih za liječenje kopitara –NN 79/09 ju je u potpunosti preuzeo) i u Commission Regulation No. 37/2010 (ona je zamijenila Commission Regulation No.2377/90 – koju smo mi u potpunosti preuzeli Pravilnikom o NDK-a rezidua VMP-ova u hrani životinjskog podrijetla NN 75/08 & 25/09 & 15/10) – to je npr. Phenylbutazone; 2) tvari koje su navedene u Tablici 2 u Dodatku Commission Regulation No. 37/2010 – to su kloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoli; 3) tvari koje su regulirane Council Directive 96/22 naša Naredba kojom se zabranjuje primjena na farmskim životinjama određenih tvari hormonskog i tireostatskog učinka i beta agonista NN 82/10 u potpunosti je preuzela navedenu Direktivu. Ukoliko je kopitar tretiran jednom od tvari koje su navedene u Pravilniku o popisu djelatnih tvari neophodnih za liječenje kopitara („Narodne novine“ broj 79/09) tada se taj tretman mora upisati u Putovnicu kako je to propisano prethodno navedenim pravilnicima – razlog karenca je za sve te tvari 6 mjeseci. Jednostavno rečeno, za klanje kopitara presudni su podaci o liječenju u Putovnici, a ne izjava vlasnika koja može biti u koliziji s podacima o liječenju. Zadnju riječ ovdje ima kontrolno tijelo ili službeni veterinar/veterinarski inspektor na klaonici. Drugo pitanje vezano na označavanje kopitara je korištenje implantat transpondera (mikročipa) u postupku identifikacije, označavanja i registracije kopitara. Budući da ne postoji retroaktivna primjena propisa, od 14.10.2009. godine kada je Pravilnik o identifikaciji i registraciji kopitara stupio na snagu, sukladno članku 19., stavku 4. istoga, isključivi način označavanja za sve kopitare jest mikročip. Svi kopitari koji su do tada označeni i registrirani (stara populacija) ne dooznačuju se mikročipom jer to nigdje nije propisano. Po propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu navedenog Pravilnika kopitar se smatrao označenim ako je identificiran, registriran i ako mu je izdana Putovnica. Tada su žigosanje, aplikacija mikročipa i ostale metode označavanja kopitara smatrane dodatnim načinima obilježavanja kopitara. To znači da se „stara populacija“ kopitara koja nije označena mikročipom i koja je registrirana u računalnoj bazi Središnjeg registra kopitara koji je sastavni dio JRDŽ-a (članak 4., stavak 5. Pravilnika) te kojima je od strane nadležnog tijela za identifikaciju, označavanje i registraciju kopitara – Hrvatskog centra za konjogojstvo, izdana Putovnica, smatra pravilno označenima i (ukoliko imaju Putovnicu) mogu ići u promet. Ovdje postoje objektivni problemi Hrvatskog centra za konjogojstvo koji svim tim kopitarima nije izdao Putovnicu te takvi kopitari sukladno gore navedenim odredbama Pravilnika o identifikaciji i registraciji kopitara ne mogu biti stavljeni u promet. Postavlja se pitanje aplikacije implantat transpondera – mikročipa s obzirom na to da je isti registriran kao VMP. U članku 14., stavku 2. Pravilnika stoji: „Označavanje kopitara transponderom obavlja se u skladu s uputom nositelja odobrenja za stavljanje u promet veterinarsko medicinskog proizvoda.“ Imajući na umu članak 35., stavak 3. Zakona o veterinarstvu na koji se Pravilnik poziva, a u kojemu je taksativno nabrojeno tko označava kopitare (ovlaštene uzgojne organizacije, ovlaštene ergele i Hrvatski stočarski centar) u članku 14. Pravilnika je naznačeno tko može aplicirati implantat transponder: (1) Preglednik je stručno osposobljena osoba izdavatelja ili uzgojne organizacije koja vrši identifikaciju i registraciju kopitara, te je prošla program izobrazbe. (2) Označavanje kopitara transponderom obavlja se u skladu s uputom nositelja odobrenja za stavljanje u promet veterinarsko medicinskog proizvoda. (3) Izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka organizira izdavatelj.“ Ovo znači da je preglednik kao osoba koja obavlja identifikaciju i registraciju prošla edukaciju izdavatelja (HCK u pravilniku) i koji je njihov djelatnik, ali ne nužno, ili osoba uzgojnih organizacija kojima opet nakon identifikacije i registracije kopitara, izdavanje Putovnice obavlja isključivo HCK u svojstvu nadležnog tijela, znači opet u okviru sustava. Aplikaciju transpondera može obavljati isključivo veterinar kako to stoji u uputi implantata transpondera pri čemu veterinar može ali ne mora biti preglednik. Na ovo zakonsko rješenje bilo je dosta prigovora od strane kolega veterinara, posebice na funkcioniranje u praksi. S obzirom na neučinkovitost cijelog sustava identifikacije, označavanja i registracije kopitara, a imajući u 15 PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA Dio III.), bez obzira da li se posjednik u Dijelu II. iste sekcije izjasnio da kopitar nije za klanje. PREGLED PROBLEMATIKE OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE ŽIVOTINJA vidu nadolazeće kontrole FVO misija Europske komisije po pitanju monitoringa migracija i rezidua u kopitara, vjerojatno će se u budućnosti dogoditi dorade sustava. Svinje Zbog trenutnih potreba naglasak u bližoj prošlosti bio je na ostalim vrstama životinja, manje na svinjama. I ovdje postoje prigovori na rješenja koja se odnose na označavanje i registraciju svinja. Pravilnik o obaveznom označavanju i registraciji svinja („Narodne novine“ broj 51/07, 50/08, 156/08, 148/09, 12/11) transponiran je akt direktive EU na isti način kao i u slučaju goveda, ovaca, koza. Iako je točno da je sustav označavanja i registracije svinja bolje prilagođen (i u EU direktivi) većim i velikim sustavima, pokazalo se da sustav može funkcionirati u okvirima prometovanja svinjama kakvo imamo trenutno u RH. Prvo što je prilagođeno u pravilniku u odnosu na hrvatske uvjete je mogućnost držanja (tova) jedne svinje za vlastite potrebe. Jasno je da će se ovakvi slučajevi sve rjeđe sretati, a i inače nemaju poseban značaj u ekonomskom ili epizootiološkom smislu. Omogućeno je da jedna osoba koja nije registrirana kao posjednik (nema IKG) može kupiti jednu živu svinju i držati je za vlastite potrebe. Kako se ovdje pojavila potreba da se poveća broj živih svinja koje se kupuju za klanje za vlastite potrebe, taj broj je povećan na 5 komada koje moraju biti zaklane u 72 sata. Ukoliko posjednik nije registriran, a želi kupiti žive svinje i zaklati ih na klaonici u roku od 72 sata, nema nikakve potrebe registrirati migraciju na tog posjednika već na klaonicu. Isto tako, u županijama Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj određeno je da zbog potreba epizootiologije svinjske kuge sve svinje, bez obzira da li se stavljaju u promet ili ne, moraju biti označene do 60-tog dana starosti. Podloga za ovo nalazi se u članku 1. Pravilnika: „Ovaj Pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve označavanja i registracije svinja, ne dovodeći u pitanje provedbu posebnih propisa donesenih u svrhu iskorjenjivanja i suzbijanja bolesti svinja.“ Osnovni problem kod svinja je (kao i kod ovaca i koza) vrlo mali broj gospodarstava koja obavljaju godišnju prijavu svinja. Radi se zapravo o tome da sva gospodarstva koja sad moraju samostalno podnositi zahtjeve za novčane potpore ne mogu to uraditi ukoliko prije toga nisu obavila godišnju prijavu. I opet, mala gospodarstva koja nisu obuhvaćena pravima na potpore redovito to ne rade. Koji je značaj godišnje prijave? Zbog različitih razloga potrebno je znati brojno stanje stoke. I dok se kod ovaca i koza to još može djelomično pratiti s obzirom na označavanje Jedinstvenim životnim brojem, kod svinja je to nemoguće napraviti. S druge strane, odgovornost 16 posjednika je da mu životinje budu pravilno označene i vođenje Registra svinja na gospodarstvu. Temeljem navedenoga, jasno je da bilo kakvo planiranje epizootioloških zahvata ili iole preciznije planiranje sredstva za isplatu novčanih potpora nije moguće bez godišnje prijave koja je primjer jedne od stvari kod koje se ne mogu raditi nikakve prilagodbe u primjeni. Problematika označavanja i prometovanja svinja bit će detaljno razrađena u jednom od budućih članaka. Kontrola prometovanja životinjama Praktično, svi podaci koji su prikupljeni u JRDŽ-u mogu se koristiti u kontroli prometovanja životinjama. Pretpostavka da po „ukidanju“ utovara i istovara nema praćenja prometa potpuno je pogrešna. Isto tako, u potpunosti je jasno da korištenje ovih podataka ne može biti zamjena za inspekcijski nadzor gospodarstava. Za kontrolu prometa koriste se: 1) Veterinarski pregledi na gospodarstvu; 2) Provođenje naređenih mjera služi kao „križna kontrola” prometa životinja i to prilikom provođenja: - tuberkulinizacije; - mjera suzbijanja i iskorjenjivanja ELG-a; - mjera suzbijanja i iskorjenjivanja bruceloze goveda; - kontrole zbrinjavanja otpada životinjskog podrijetla; - kontrole isplate šteta. 3) podaci o nepotpunim migracijama životinja; 4) provođenje višestruke usklađenosti gospodarstva; 5) inspekcijski nadzori gospodarstava, trgovaca, prijevoznika, sabirnih centara i sajmova; 6) kontrole kod predavanja zahtjeva za novčane potpore; 7) terenske kontrole po osnovi isplate novčanih potpora. Detaljno razmatranje ove problematike ostavit ćemo ovom prilikom za jedan od budućih članaka. Zaključak Pitanje označavanja i registracije znatno je kompleksnije od samog „fizičkog“ apliciranja sredstava za označavanje na ili u životinju. Iako veterinari u samom označavanju i registraciji nisu jedini koji to mogu raditi, oni su ravnopravno uključeni u sve segmente označavanja i registracije, a gotovo sve poslove koji se naslanjaju na to rade isključivo veterinari (osim isplate novčanih potpora i uzgojno selekcijskog rada). Vladimir Čačinović, dr. med. vet. viši stručni savjetnik Odjel za organizaciju veterinarske službe, označavanje životinja i SVIS tel. 01/610-6227 e-mail: [email protected] HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 Zaštita na Zaštita od „Prije primjene pažljivo pročitajte uputu o VMP. O rizicima i nuspojavama posavjetujte se s veterinarom.“ KRKA-FARMA d.o.o. Radnička cesta 48/II p.p.205, Zagreb 10002 Telefon,01/63 12 100,63 12 101. Faks01/61 76 739. E-mail: [email protected]. www.krka.biz/hr fipronil Otopina za nakapavanje na kožu Sastav Pipeta (0,67 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 67 mg; Pipeta (1,34 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 134 mg; Pipeta (2,68 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 268 mg; Pipeta (4,02 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 402 mg; Pipeta (0,5 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 50 mg. Indikacije Sprječavanje i suzbijanje invazije pasa i mačaka buhama (Ctenocephalides spp.) i krpeljima (Rhipicephalus spp., Dermacentor spp., Ixodes spp.). Pomoć u liječenju i kontroli alergijskog dermatitisa pasa i mačaka uzrokovanog ubodima buha. Sprječavanje i suzbijanje infestacije pasa psećom pauši Trichodectes canis. Sprječavanje i liječenje infestacije mačaka mačjom pauši Felicola subrostratus. Ciljne životinjske vrste Psi. Mačke. Kontraindikacije Fypryst spot-on za pse ne smije se primjenjivati na: štenadi mlađoj od 8 tjedana i lakšoj od 2 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) i onima u stadiju oporavka; kunićima jer se u njih mogu javiti teške reakcije nepodnošljivosti i uginuća; mačkama jer može doći do predoziranja. Fypryst 50 mg spot-on za mačke ne smije se primjenjivati: mačićima mlađim od 8 tjedana i lakšim od 1 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) i onima u stadiju oporavka; kunićima zbog teških reakcija nepodnošljivosti i uginuća. 17 VETERINARSKI INSTITUT VETERINARSKI ZAVOD VINKOVCI Predstojnik dr. sc. Mario Škrivanko Veterinarski zavod Vinkovci (u daljnjem tekstu VZV) osnovan je 1947. godine i od tada pa do današnjih dana bilježi kontinuirani razvoj. Dio je Hrvatskog veterinarskog instituta i predstavlja jednu od njegovih podružnica. Svoju djelatnost ostvaruje kroz 4 laboratorija: Laboratorij za dijagnostiku (V-1), Laboratorij za mikrobiologiju hrane i hrane za životinje (V-2), Laboratorij za analitičku kemiju i rezidue (V-3) i Laboratorij za sterilizaciju i pripremu hranilišta (V-4). Kroz svoju dugu povijest bilo je mnogo uspona i padova, a u radu VZV-a sudjelovali su brojni ugledni stručnjaci iz područja veterinarske medicine. Danas je u Veterinarskom zavodu Vinkovci zaposleno 29 djelatnika. Laboratoriji VZV-a su akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17 025. Kontinuirano se provode proširenja područja akreditacije za pojedine metode, te se provode stalna poboljšanja sustava kvalitete. Do sada je u VZV-u akreditirano ukupno 17 metoda, a za ostale metode se redovito obavlja međulaboratorijska provjera. Od 2004. godine do danas uređeni su i adaptirani svi laboratoriji VZV-a i kontinuirano nabavljana nova laboratorijska oprema. U 2011. godini završena je adaptacija prizemlja zgrade (administrativni dio), te uređenje krova 18 i fasade, kao i nabavka nove i suvremene laboratorijske opreme sredstvima Svjetske banke. Djelatnici naših laboratorija trajno se educiraju kako u Hrvatskoj tako i u laboratorijima u inozemstvu, te nastoje biti u stalnom kontaktu s korisnicima naših usluga. Sustav upravljanja kvalitetom u HVI – Podružnici Veterinarski zavod Vinkovci Hrvatski veterinarski institut (HVI) prepoznao je važnost i potrebu uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u radu svojih laboratorija 2004. godine. Početkom 2005. godine odabrani su i imenovani voditelji sustava upravljanja i njihovi zamjenici koji su iste godine uspješno završili edukaciju Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija HRN EN ISO/IEC 17025:2005, kao i Upute za neovisnu ocjenu/audit sustava upravljanja kvalitetom i/ili okolišem HRN EN ISO 19011:2002. Iste godine provedena je reorganizacija cijelog HVI-a s podružnicama, imenovani su odjeli HVI-a i njihovi laboratoriji, napisana je dokumentacija sustava upravljanja (priručnik kvalitete, politika kvalitete, opće i operativne procedure, radne upute i ostala dokumentacija). Veterinarski zavod Vinkovci (VZV) je postao odjel HVI-a, koji ima četiri laboratorija i opću jedinicu. HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 Shema organizacije HVI – Podružnica Veterinarski zavod Vinkovci: LABORATORIJ ZA DIJAGNOSTIKU V-1 Laboratorij za dijagnostiku (V-1) središnji je laboratorij Veterinarskog zavoda Vinkovci (VZV) s dugogodišnjom tradicijom pružanja laboratorijskih i terenskih usluga dijagnostike bolesti životinja. Kupci naših usluga su u prvom redu Ministarstvo poljoprivrede (MP) koje svojim godišnjim zakonskim odredbama (Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju ili Nacionalnim programima), te na osnovi Zakona o veterinarstvu, određuju dinamiku i vrstu uzoraka koji se dostavljaju u laboratorij. Osim MP-a kupci naših usluga su veterinarske organizacije, te druge pravne ali i fizičke osobe. Tijekom 2007. godine laboratorij je uselio u novouređene prostore na prvom katu zgrade VZV-a te je nastavio svoj redoviti rad i uvođenje novih laboratorijskih metoda. Tijekom 2006. i 2007. trajala je priprema za akreditaciju prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2005. Kao garanciju uspješnosti svih promjena u načinu rada i kvaliteti rezultata laboratorijskih pretraga smatramo uvrštavanje u registar akreditiranih laboratorija prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025:2005: Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija Hrvatske akreditacijske agencije. Do sada je laboratorij V-1 akreditirao četiri metode: 1. Izdvajanje i identifikacija gibljivih Salmonella spp. (do grupe O) iz fecesa i jaja životinja prema normi HRN EN ISO 6579:2003/Ispr. 1:2008 2. Umjetna probava za dijagnostiku trihineloze u mesu životinja za jelo i divljači prema uputama Commision regulation (EC) N0 2075/2005. 3. Bolest Aujeszkoga - određivanje prisutnosti protutijela iz krvi (ELISA); 4. Bruceloza ovaca (Brucella ovis-infekcija) - određivanje prisutnosti protutijela iz krvi (ELISA); 5. Mastitis - bakteriološke pretrage uzoraka sekreta vimena; 6. Antibiogram – određivanje osjetljivosti bakterija na djelatne antimikrobne tvari; 7. Bjesnoća – određivanje prisutnosti virusa bjesnoće (direktna imunofluorescencija). Osim toga, djelatnici laboratorija po pozivu izlaze na teren, obavljaju razudbe uginulih životinja, da bi utvrdili uzrok uginuća, te obavljaju uzorkovanja materijala za pretrage koje će se obavljati u laboratoriju (bakteriološke, parazitološke, patohistološke itd.). Laboratorij za dijagnostiku imenovan je od strane MP – Uprave za sigurnost i kakvoću hrane kao referentni laboratorij za trihinelozu za metodu umjetne probave. U Laboratoriju za dijagnostiku zaposlena su tri doktora veterinarske medicine (tri doktora znanosti) i tri veterinarska tehničara. Laboratorij je usmjeren ka trajnim poboljšanjima svoga rada redovitim vanjskim i unutarnjim edukacijama zaposlenog osoblja kao i redovitim provjerama rezultata pretraživanja uzoraka. Dosadašnji uspjesi garancija su kvalitetnog rada i ispunjavanja zahtjeva naših kupaca. 3. Dokazivanje specifičnih protutijela za virus klasične svinjske kuge (ELISA) prema OIE priručniku iz 2008. godine. 4. Dokazivanje specifičnih protutijela za brucelozu goveda, svinja, te ovaca i koza (Rose-Bengal testom) prema OIE priručniku iz 2009. godine. Osim ovih metoda, laboratorij V-1 koristi i druge standardizirane metode oslanjajući se na preporuke Međunarodnog ureda za epizootije (OIE). Neke od važnijih standardiziranih metoda su: 1. Enzootska leukoza goveda - određivanje prisutnosti protutijela iz krvi i mlijeka (ELISA); 2. Zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV) - određivanje prisutnosti protutijela iz krvi (ELISA); Djelatnici Laboratorija za dijagnostiku V-1: sjede: dr. sc. M. Lolić, dr. med. vet., M. Bačić,, teh., stoje s lijeva: Ž. Smuk, teh., dr. sc. D. Balić, dr. med. vet., Ž. Rajković, teh., dr. sc. M. Periškić, dr. med. vet. 19 LABORATORIJ ZA MIKROBIOLOGIJU HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE V-2 Laboratorij obavlja mikrobiološke analize hrane za ljude i životinje te vode za piće (vodovodna voda, bunari, bazeni). Navedene analize obavljaju se sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske (Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN RH 16/08, 156/08, 53/11), Pravilnik o kakvoći stočne hrane (NN 26/98), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Laboratorij je akreditiran prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025 te posjeduje sva potrebna ovlaštenja Ministarstva poljoprivrede, te Ministarstva zdravlja. Laboratorij do sada ima 8 akreditiranih metoda: HRANA ZA LJUDE I HRANA ZA ŽIVOTINJE: 1. Mikrobiologija hrane i stočne hrane - Horizontalna metoda za otkrivanje Salmonella spp. - HRN EN ISO 6579:2003/ Ispr. 1:2008. 2. Mikrobiologija hrane i stočne hrane - Horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i određivanje broja Listeria monocytogenes -1. dio: Metoda dokazivanja – HRN EN ISO11290-1:1999/A1:2008. 3. Mikrobiologija hrane i stočne hrane - Horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i određivanje broja stanica L. monocytogenes - 2. dio: Metoda brojenja HRN EN ISO11290-2:1999/A1:2008. 4. Horizontalna metoda za dokazivanje prisutnosti i brojenje Enterobacteriaceae- 2. dio: Metoda određivanja broja kolonija – ISO 21528-2:2004. 5. Horizontalna metoda za brojenje mikroorganizama -- Tehnika brojenja kolonija na 30 °C - HRN EN ISO 4833. Escherichia coli -- 2. dio: Brojenje kolonija pri 44 °C Osim navedenih djelatnosti Laboratorij obavlja: - kontrolu mikrobiološke čistoće objekta (Pravilnik o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom (NN RH 137/09); - mikrobiološku kontrolu trupova na liniji klanja (Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu (NN RH 16/08, 156/08, 53/11); - peludne analize meda (Pravilnik o kakvoći uniflornog meda (NN 122/09); - određivanje prisutnosti životinjskog podrijetla; antibiotika u hrani - određivanje ukupnog broja mikroorganizama u stajskom uzorku mlijeka (Pravilnik o pregledu sirovog mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji (NN 110/10). Početkom 2006. godine laboratorij je uselio u potpuno nove, adaptirane prostore, koji su rađeni po svim EU standardima za mikrobiološke laboratorije. Velika pažnja u radu posvećuje se okolišnim uvjetima pa laboratorij posjeduje uređaj za filtraciju zraka koji iz laboratorija izbacuje postojeći zrak, a u njega ubacuje svježi preko odgovarajućih filtera. Jednako tako prostor u laboratoriju se sterilizira pomoću UV lampi. Tijekom 2011. godine realizacijom projekta Svjetske banke laboratorij je osuvremenio opremu (zamjena dotrajale opreme te nabava novih uređaja za biokemijsku identifikaciju bakterija VITEK2 COMPACT). U laboratoriju su zaposlena tri djelatnika visoke stručne spreme (dva doktora veterinarske medicine i jedan dipl. ing. prehrambene tehnologije) i tri tehničara. VODA ZA PIĆE: 1. Detekcija i brojenje Escherichia coli i koliformnih bakterija – 1. dio: Metoda membranske filtracije - HRN EN ISO 9308-1:2000/Ispr. 1:2008. 2. Detekcija i brojenje crijevnih enterokoka - 2. dio: Metoda membranske filtracije - HRN EN ISO 78992:2000. 3. Kakvoća vode - Brojenje uzgojenih mikroorganizama – Broj kolonija nacjepljivanjem na hranjivi agar - HRN EN ISO 6222:2000. Politika kvalitete laboratorija je tendencija stalnom poboljšanju usluga kupcima te potreba da se metode pretraživanja razvijaju i prilagođavaju s ciljem poboljšanja poslovanja i kvaliteta rada. Iz toga razloga laboratorij je u kontinuiranom procesu proširivanja akreditiranog područja. U tijeku je proširenje za još jednu metodu: - Metoda brojenja beta-glucuronidasa pozitivne 20 Djelatnici laboratorija za mikrobiologiju hrane V-2: s lijeva: H. Krajina dr. med. vet., Z. Rimac, teh., I. Knežević, teh., M. Agičić, dr. med. vet., J. Lesandrić, teh., M. Vukičević, dr. med. vet., I. Perković, dipl. ing. (nije na slici) HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 LABORATORIJ ZA ANALITIČKU KEMIJU I REZIDUE V-3 U Laboratoriju za analitičku kemiju i rezidue provodi se široki spektar fizikalno-kemijskih analiza u hrani i vodi s ciljem utvrđivanja kakvoće istih. Laboratorij je akreditiran prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025, te posjeduje sva potrebna ovlaštenja Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, te Ministarstva zdravlja. U laboratoriju je trenutno akreditirano pet metoda: 1. Kakvoća vode - Određivanje pH vrijednosti, HRN EN ISO/IEC 10523:1994; 2. Stočna hrana - Određivanje pepela, HRN ISO 5984:2004; 3. Stočna hrana - Određivanje vode i udjela drugih hlapljivih tvari, HRN ISO 6496:2001; 4. Stočna hrana - Određivanje udjela masti, HRN ISO 6492:2001; 5. Stočna hrana - Određivanje količine sirovih proteina, HRN EN ISO 5983-2:2010. Svake godine planira se proširenje područja akreditacije za metode za koje su posebno zainteresirani naši kupci. U Laboratoriju za analitičku kemiju i rezidue provode se fizikalno-kemijska ispitivanja u • namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla; • medu; • hrani za životinje i sirovinama; • vodi za piće; • otpadnoj vodi. Kod ispitivanja namirnica najčešće se određuju: vlaga, aktivitet vode, sirovi proteini, masti, pepeo, kolagen, nitriti, polifosfati, ugljikohidrati, kiselinski stupanj, mliječna mast, laktoza i dr. U medu se provode analize određivanja: vode, električne vodljivosti, mineralnih tvari, netopivog dijela, ukupne kiselosti, reducirajućih šećera, saharoze, dijastaze, hidroksimetilfurfurola. Prilikom ispitivanja hrane za životinje uz osnovne parametre (vlaga, sirovi proteini, masti, pepeo, vlaknina) određuje se kalcij, fosfor, natrij klorid, mikotoksini (aflatoxin, DON, zearalenon i dr.), octena, maslačna i mliječna kiselina u silaži i dr. U vodi za piće najčešće se određuje: pH, elektrovodljivost, boja, mutnoća, temperatura, rezidualni klor, kloridi, utrošak KMnO4, amonij, nitriti, nitrati, željezo i dr. U otpadnoj vodi najčešći parametri koji se određuju su: pH, temperatura, BPK5, KPK, suspendirana tvar, ukupna ulja i masti, mineralna ulja, deterdženti anionski i kationski, taložive tvari, ukupni dušik, ukupni fosfor, sulfati i dr. U dogovoru s kupcem naših usluga, a ovisno o njegovim potrebama i zahtjevima, laboratorij može obaviti i druge pretrage. Laboratorij daje i tumačenje razultata u analitičkom izvješću s obzirom za važeće pravilnike i deklaracije. Tijekom 2006. godine laboratorij je uselio u nove, adaptirane prostore, koji su napravljeni po svim standardima struke, te je opremljen suvremenom laboratorijskom opremom. U laboratoriju je zaposleno pet djelatnika od čega tri diplomirana inženjera i dva tehnička suradnika. Djelatnici laboratorija za analitičku kemiju i rezidue V-3: s lijeva: J. Mareljić, teh., Lj. Janović, teh., K. Aladić, dipl. ing., Š. Grgić, dipl. ing., A. Konjarević, dipl. ing. LABORATORIJ ZA PRIPREMU PODLOGA I STERILIZACIJU V-4 Djelatnost laboratorija sastoji se u pripremi mikrobioloških hranjivih podloga za potrebe ostalih laboratorija VZV-a. U sklopu laboratorija obavlja se pranje i sterilizacija laboratorijskog posuđa, opreme i pribora, pohrana podloga, dodataka, reagenasa i sojeva, kontrola podloga te uklanjanje i zbrinjavanje otpadnog biološkog i patogenog materijala. Svi postupci su dokumentirani i vode se obrasci po propisanim procedurama. Laboratorij je aktivno uključen u sustav upravljanja kvalitetom. Jednom godišnje provodi se unutarnja neovisna ocjena i ocjenjivanje od strane Hrvatske akreditacijske agencije. U laboratoriju je zaposleno 6 djelatnika i to 2 doktora veterinarske medicine, 1 tehničar i 3 pomoćne djelatnice. 21 Tijekom 2007. godine laboratorij je u potpunosti adaptiran i opremljen novom opremom. Posebno se vodila briga da se izbjegnu križanja čistih i nečistih puteva i da postoji slijed od ulaska prljavog materijala i suđa, pa do izlaska čistog. Laboratorij nema komercijalnu funkciju i nema doticaja s kupcima, budući da predstavlja servis drugim laboratorijima VZV-a. Djelatnici laboratorija za sterilizaciju V-4: s lijeva: M. Bačić, teh., F. Božić, teh., M. Vukičević, dr. med. vet., J. Perlić, teh., I. Bačić, teh. Novo iz Vet Consultinga KAODIAR-S® suspenzija za p.o. i i.uter. primjenu za prasad, janjad, pse, mačke, krave, kobile, krmače, ovce i koze Sastav Jedan mL suspenzije Kaodiar-S® sadrži: Neomicin sulfat: 50 mg Pektin: 6 mg Kaolin : 200 mg Osnovna svojstva i djelovanje Pripravak Kaodiar-S® sadrži aminoglikozidni antibiotik neomicin koji antimikrobno djeluje prvenstveno protiv gram-negativnih bakterijskih vrsta iz porodice Enterobacteriaceae. Nekoliko je puta aktivniji od streptomicina. U osjetljivim mikrobima koči sintezu bjelančevina djelujući baktericidno. Kaodiar-S® sadrži i dvije tvari koje pospješuju djelovanje neomicina. To su pektin koji otopljen u vodi bubri tvoreći mrežu u kojoj zadržava suspendirane čestice, te adsorbens kaolin (aluminijev silikat). Pektin djeluje antidijaroički zahvaljujući smanjenju nadražaja sluznice, dok kaolin ima adsorpcijski učinak. Kombinacijom etiološkog lijeka neomicina te pektina i kaolina, postiže se zadovoljavajući antidijaroički i antiinfekcijski učinak. Nakon p.o. primjene neomicin se gotovo ne resorbira iz probavila (3-10%), te djeluje lokalno u crijevima. Iz organizma se izlučuje izmetom i to prije svega u nepromijenjenom obliku. Opseg resorpcije neomicina iz maternice u prvome redu ovisi o stanju endometrija (upala, ozljede). Pektin i kaolin ne prolaze biološke membrane te se ne resorbiraju nakon primjene. Indikacije Prasad, janjad, psi i mačke Liječenje gastroenteritisa kada su uzročnici osjetljivi na neomicin. Krava, kobila, svinja, ovca i koza Liječenje puerperijskih infekcija genitalnih organa uzrokovanih bakterijama osjetljivim na neomicin. Intrauterina primjena suspenzije Kaodiar-S® indicirana je u okolnostima: zaostajanja posteljice, endometritisa, puerperijske piometre, pobačaja, teških porođaja, povreda porođajnih putova i dr. Može se koristiti i kod MMA-sindroma krmača. Saznajte više na www.vetconsulting.hr ili nas nazovite na 043/440 527 22 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU EAEVE I VANJSKO VREDNOVANJE VETERINARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU Europska udruga ustanova za veterinarsku izobrazbu (EAEVE) osnovana je 1987. godine u Francuskoj s ciljem promicanja, usklađivanja i unapređivanja nastavnih programa na europskim učilištima veterinarske medicine te je među prvima u Europi razradila trajni sustav prosudbe veterinarskih obrazovnih ustanova. Rad EAEVE-a organiziran je na regionalnoj osnovi, a od 110 veterinarskih obrazovnih ustanova u Europi, 98 ih ima članstvo u toj udruzi. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pridružio se članstvu EAEVE-a 1989. godine, no sve do 1998. bio je svrstan u regiju balkanskih veterinarskih škola. Na Skupštini održanoj u Napulju 1998. zagrebački se Veterinarski fakultet pridružio skupini škola iz Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Prosudba od strane EAEVE-a nije obvezna, već ustanova sama odlučuje želi li se podvrgnuti vrednovanju koje provode eminentni profesori iz različitih europskih škola po pojedinim područjima i prema točno utvrđenim kriterijima (Standard Operating Procedure, SOP). Oni ocjenjuju ustanovu na temelju uvida u njezin rad na svim bitnim područjima: nastava, znanost, međunarodna suradnja, trajno usavršavanje. Veterinarski fakultet je među prvim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu prihvatio takvo vrednovanje s ciljem da mu se odredi položaj s obzirom na kvalitetu Dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić i uvjete izvođenja nastave, odnosno s obzirom na znanstveno-stručne aktivnosti. U skladu s ocjenom ekspertnog tima prema kojoj Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ispunjava kriterije kvalitete visokih učilišta u Europi, te na temelju izvješća koje je prihvaćeno na godišnjoj skupštini EAEVE-a, Fakultet je 2003. godine uvršten na listu pozitivno ocijenjenih veterinarskih visokih učilišta u Europi. 23 inicijative polaznika da s početkom izobrazbe budu specijalizirani isključivo za pse, mačke, konje itd., no europske smjernice opisuju jedinstvenu izobrazbu koja uključuje sve domaće životinjske vrste i sve vrste aktivnosti unutar veterinarske djelatnosti i medicine. Predmetna smjernica, naime, razumije zahtjeve dijela društva u smislu rane specijalizacije, tj. rastuće važnosti specijalizacija, ali ipak ponajprije definira minimum znanja i treninga iz opće veterinarske medicine. Ona sadržava popis kolegija koji se moraju svladati u veterinarskim visokim školama i fakultetima, a uključuju različite bazične znanosti vezane uz veterinarsku medicinu, različite životinjske vrste, znanja o veterinarskoj legislativi, sudskoj medicini, dobrobiti životinja itd. Za razliku od veterinarskih škola izvan Europe, europski diplomanti moraju steći znanje i iz područja higijene namirnica i sigurnosti hrane. Dekan Veterinarskoga fakulteta u Budimpešti prof. Laszlo Fodor Bilateralni susreti na godišnjim skupštinama i uspješna suradnja s članicama EAEVE-a omogućili su Veterinarskom fakultetu da bude u tijeku s najnovijim zbivanjima na području veterinarske izobrazbe, te da se pripremi za sljedeće vanjsko vrednovanje Fakulteta koje će se provesti u lipnju 2013. godine. Na poziv dekana prof. dr. sc. Tomislava Dobranića Veterinarski fakultet u Zagrebu posjetio je aktualni predsjednik EAEVE-a prof. Laszlo Fodor, dekan Veterinarskoga fakulteta u Budimpešti. Tijekom posjeta 6. ožujka 2012. godine prof. Laszlo Fodor razmijenio je iskustva s dekanom i prodekanima Fakulteta te je za članove Fakultetskoga vijeća i nastavnike održao izlaganje o predstojećem vanjskom vrednovanju. Prof. Laszlo Fodor napravio je svojevrstan sažetak glede veterinarske izobrazbe u Europi i njezine evaluacije. Vrednovanje veterinarske izobrazbe uključeno je u europske smjernice, a samu izobrazbu definiraju stanoviti okviri: studij traje najmanje pet godina (na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu traje šest godina, a europski je prosjek 5,5 godina), te su točno određena znanja, kompetencije i vještine koje student mora svladati tijekom studija. Cilj je takve regulative osiguranje jedinstvene razine i opsega izobrazbe te jedinstvenog opsega znanja studenata, odnosno budućih doktora veterinarske medicine. „Moramo biti sigurni da je životinja pregledana u drugoj europskoj zemlji jednako pažljivo, dobro i kvalitetno pregledana kao i od ‘domaćeg’ veterinara. Iz tog razloga europske smjernice opisuju edukacijske programe koji osiguravaju da diplomanti bilo kojega europskoga fakulteta budu sposobni raditi sa svim domaćim životinjskim vrstama, i to u bilo kojemu području veterinarske djelatnosti, odnosno veterinarske medicine. Zato ta smjernica Europske unije opisuje jedinstveni trening, tj. izobrazbu,“ zaključio je prof. L. Fodor. Istaknuo je i činjenicu da i u Europi postoje stalne 24 Veterinarska je profesija jedna od sedam reguliranih profesija u EU i jedina je koja ima evaluacijski sustav razvijen u cijeloj Europi. Taj je sustav inicirala Europska zajednica još 1988. godine kako bi uspostavila usporedivost i sljedivost rada veterinarskih škola i izobrazbe. Nova smjernica EU sustav je 2005. godine proglasila neobveznim, no ostalo je mišljenje da je vrednovanje korisno za fakultete. „Zahtjevi društva prema veterinarskoj struci mijenjaju se s vremenom, a odgovor na njih podrazumijeva nova područja djelovanja i aktivnosti. U povijesti se veterinarske medicine naglasak na pojedina područja mijenjao. Na samim počecima u prvom su planu bili konji, jer su ih vojske svakodnevno koristile za transport, zatim su veoma važne postale farmske životinje, potom posljednjih nekoliko desetljeća male životinje, dok danas raste važnost egzotičnih i divljih životinja (pogotovo životinja u ZOO vrtovima), pa se pojavljuju i zahtjevi za specijalističkim diplomama u području egzotičnih i divljih životinja,“ rekao je prof. Fodor. U razdoblju od 2004. do 2012. godine na godišnjim je skupštinama organiziran niz radionica, konferencija i simpozija o osiguranju kvalitete u veterinarskoj izobrazbi, ekstramuralnoj nastavi, vještinama komuniciranja, profesionalnoj etici i menadžmentu, specijalizacijama u okviru studija veterinarske medicine i usklađivanju veterinarskih kurikuluma. Spoznaje stečene prilikom tih susreta pomogle su Fakultetu u provedbi aktivnosti za poboljšanje kvalitete rada u svim područjima njegove djelatnosti. Europska veterinarska izobrazba želi zadržati svoju jedinstvenost. Vrednovanje ustanova za veterinarsko obrazovanje znatno je korisnije kada jedan veterinarski fakultet vrednuju drugi veterinarski stručnjaci s različitih veterinarskih fakulteta, kao i veterinari praktičari s područja EU-a, umjesto da to čine profesionalci iz drugih struka. Dekan prof. dr. sc. Tomislav Dobranić HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 ZBIRKA PROPISA U VETERINARSTVU 2011 - NADOPUNA Priručnik je formiran kao skup urednički pročišćenih tekstova zakona i pravilnika koji obuhvaćaju: tOPWJ;BLPOPPQǎFNVQSBWOPNQPTUVQLV tOPWJ;BLPOPVQSBWOJNTQPSPWJNB tJ[NKFOF[BLPOBPWFUFSJOBSTUWVJISBOJUF tOPWJIQSBWJMOJLB. Sve dodatne informacije te sadržaj priručnika “Zbirka propisa u WFUFSJOBSTUWVOBEPQVOBiQPUSBäJUFOB8&#TUSBOJDBNB XXXQSPQJTJ[PWDPN. sa eno glaš Usu skom n zako ativom l u g re FORMAT PRIRUČNIKA I CIJENA I TROŠKOVI DOSTAVE ZBIRKE Cijena: 449,00 kn (trošak dostave uračunat u cijenu) 5. 2. PROMJENE REGULATIVE I RAZVOJ PRIRUČNIKA Priručnik prati promjene u veterinarskoj zakonskoj regulativi usuglašenoj sa zakonskom stečevinom EU. Namjena je olakšati usklađivanje poslovanja s novopreuzetim zakonima koji su rezul tat pregovora RH i EU. NARUDŽBA I NAČIN PLAĆANJA Priručnik možete naručiti putem narudžbenice koju ćete poslati na adresu izdavača (%PNJOP EJ[BKO EPP +PTJQB 4USHBODB ;BHSFCLPOUBLUJMJNPC), putem Inter neta (OBSVEäCFOJDBOBTUSBOJDBNBXXXQSPQJTJ[PWDPN) ili putem faksa () na osnovu koje ćemo Vam poslati ponudu. Na vašu adresu stići će ponuda te nakon plaćanja iste dostavom dobi vate Zbirku propisa na adresu naznačenu u narudžbenici. U ZADOVOLJAVA NORM HRN EN ISO/ IEC 17020:2005 www.propisi-zov.com Partner projekta: R P U AJ D O 0 OD 0 2. 1 20 1SJSVǏOJLKFLPODJQJSBOVGPSNJLOKJHFGPSNBUB#YDN NF kanog uveza uvezanog ljepljenjem i šivanjem (zbog trajnosti kod VǏFTUBMPHLPSJÝUFOKB JPQTFHBTUSBOJDB 25 PREDSTAVLJEN NOVI VETERINARSKI PRIRUČNIK Dekan prof. dr. Tomislav Dobranić, akademik Slavko Cvetnić i akademik Teodor Wikerhauser Svečana atmosfera u prepunoj dvorani Dana 29. veljače 2012. u Velikoj predavaonici Veterinarskog fakulteta u Zagrebu promoviran je novi Veterinarski priručnik. Stručnoj javnosti predstavljeno je dugo očekivano, novo izdanje, na simboličan datum koji otkriva ambiciju izdavača da knjigu objavljuje svake olimpijske godine čime bi išli ukorak s razvojem novih spoznaja u biomedicini. Prvi su uzvanike pozdravili dekan Veterinarskog fakulteta prof. dr. Tomislav Dobranić i prof. Anđa Raič, direktorica Medicinske naklade, koja je zahvalila na suradnji svim sudionicima ovoga velikoga projekta. Među uglednim gostima bili su pomoćnica ministra poljoprivrede, dekan i prodekanica Veterinarskog fakulteta u Ljubljani, predstavnici Agronomskog i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predstavnici Hrvatske veterinarske komore, Hrvatskoga veterinarskog instituta, predstojnici Veterinarskih zavoda iz Rijeke, Vinkovaca, Splita i Križevaca te Centra za peradarstvo kao i djelatnici mnogobrojnih veterinarskih stanica, ambulanti i organizacija. Knjigu su predstavili službeni recenzenti među kojima je nedostajao prof. dr. Miroslav Herak koji, nažalost, nije dočekao njezino objavljivanje. Posjetitelji su imali jedinstvenu priliku čuti naše akademike, prof. dr. Slavka Cvetnića i profesora Teodora Wikerhausera, koji su zajedno s drugim recenzentima i urednicima prikazali knjigu. Od recenzenata je prvi o Priručniku govorio akademik Slavko Cvetnić. Naglasio je da moramo biti ponosni što njegujemo tradiciju objavljivanja hrvatskoga izdanja dugu šest desetljeća. S radošću je istaknuo više od 120 pisaca teksta u ovome izdanju, što je bitno više od dosad uobičajenoga broja. Posebno ga je radovala činjenica da je gotovo svaki treći članak napisala kolegica. Ustvrdio je da smo možda malo predugo trebali čekati da se u pisanje Priručnika osim kolegica uključe i veterinari koji rade na stručnim i znanstvenim poslovima izvan Veterinarskog fakulteta. Akademik Slavko Cvetnić smatra da je ovo, 6. izdanje Priručnika tematski sveobuhvatno i da je ogledalo cjelokupne hrvatske veterinarske struke. Po- Direktorica Medicinske naklade, Anđa Raič, prof. Akademik Slavko Cvetnić 26 Akademik Teodor Wikerhauser Prof. dr. Petar Džaja Prof. dr. Zvonko Stojević HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 hvalio je napore autora, uredničkoga tima i izdavača, Medicinske naklade, koja je građu oblikovala u knjigu suvremenog izgleda primjerenoga sadržaju. Sljedeći je govornik bio akademik Teodor Wikerhauser, recenzent svih parazitarnih bolesti u predmetnoj knjizi, koji je izjavio kako smatra da je taj izdavački projekt pravi praznik za struku. Oduševio je publiku svojom vitalnošću i nadahnutim izlaganjem (bez bilješki!) u kojem je obrazložio novosti ovoga izdanja u odnosu na prethodna i pohvalio što Priručnik obuhvaća nužne prilagodbe veterinarske struke predstojećem ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju. Govor je poslovično završio vicom i razgalio nazočne svojom skromnošću i jednostavnošću. Zatim je prof. Petar Džaja prokomentirao jedno od većih poglavlja u Priručniku, ono o veterinarskom javnom zdravstvu i sigurnosti hrane, dijelu knjige koji je on recenzirao. Istaknuo je važnost tematike te naveo kako je upravo u ovoj knjizi po prvi put objašnjena nova filozofija sigurnosti hrane. Sažeto se osvrnuo na obuhvaćene teme; zakonodavstvo koje uređuje to područje, uključene institucije, značenje i zadatke veterinarskoga nadzora, smisao sljedivosti, zoonoze te, naravno, higijenu i tehnologiju hrane. Potom je prof. dr. Zvonko Stojević, recenzent poglavlja o egzotičnim i laboratorijskim životinjama te dugogodišnji voditelj predmetnog kolegija, s radošću opisao taj sadržaj. Također je istaknuo činjenicu da o akvarijskim ribama, egzotičnim kaveznim pticama, gmazovima i laboratorijskim životinjama nemamo drugih stručnih izdanja na hrvatskom jeziku. Urednica dr. sc. Vlasta Herak-Perković Urednik prof. dr. Josip Kos Sudionici promocije U ime urednika knjigu je detaljnije opisala dr. sc. Vlasta Herak-Perković, objasnivši zašto nismo naprosto preveli Merckov veterinarski priručnik i kako su specifičnosti našeg područja uvjetovale izbor tema i organizaciju opsežne knjižne građe. U kratkoj prezentaciji provela je slušatelje kroz sva poglavlja, istaknuvši nove teme oblikovane u zasebna poglavlja, koje su prvijenac u hrvatskoj stručnoj publicistici. Posebno je zahvalila svim autorima i članovima Uredničkog odbora Priručnika koji su nastojali da tekst bude sažet, pregledan i suvremen. Pozvala je sve korisnike da komentiraju knjigu, a pohvale i kritike upute članovima Uredničkog odbora ili izdavaču, kako bi svojim dragocjenim savjetima pridonijeli što kvalitetnijem oblikovanju sljedećeg izdanja. Na kraju se prisutnima obratio prof. dr. Josip Kos, prokomentiravši preobrazbu veterinarske struke u proteklih 20 godina, koliko nas dijeli od prošloga izdanja Priručnika. Ustvrdio je da knjiga prati te društveno i gospodarsko uvjetovane promjene i odražava aktualno stanje u struci. Profesor Kos je zahvalio svim sudionicima i izdavaču na suradnji i poželio da knjiga bude svim kolegama od pomoći. Promociju je šarmantno vodila kolegica Barbara Kolar, a svečanoj atmosferi pridonijele su izvedbe dua «Con fuoco»: Maksimilijan Borić na mandolini i Tomislav Smolčić na gitari. Neformalno druženje nastavilo se uz domjenak. Nakon predstavljanja Veterinarskoga priručnika u Zagrebu, uslijedila je promotivna turneja izdavača u Osijeku, Rijeci, Splitu i Vinkovcima. Barbara Kolar, dr. med. vet., akademici Slavko Cvetnić i Teodor Wikerhauser dr. sc. Vlasta Herak-Perković 27 DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU studeni 2011. - veljača 2012. diplomirali Diplomirali na dodiplomskom studiju veterinarske medicine od 01.11.2011.-29.02.2012. 1. Šarc Tomislav 03.11. 2011. Uginuće krave – sudski slučaj 2. Majić Marko 04.11. 2011. Dijagnostika patologije cervikalne kralježnice psa primjenom kompjutorizirane tomografije 3. Torbica Gojko 24.11.2011. Liječenje babezioze pasa 4. Majhen Mario 08.12.2011. Postupak sa klaoničkim nusproizvodima za vrijeme i nakon klaoničke obrade peradi 5. Nurnberger Ivana 09.12.2011. Bartoneloza u pasa i mačaka: epizootiološko i kliničko značenje 6. Štetner Ana 19.12.2011. Sipljivost konja – sudski slučaj 7. Vnučec Velimir 21.12.2011. Najčešće bolesti egzokrinog dijela gušterače u pasa i mačaka 8. Mijatović Davorin 22.12. 2011. Mišljenje potrošača o utjecaju dobrobiti životinja pri klaoničkoj obradi na kvalitetu mesa 9. Vujić Dejan 22.12.2011. Rendgenološka i ultrazvučna dijagnostika bolesti prostate u psa 10. Brkić Ivana 27.12. 2011. Liječenje i management mliječnih krava u suhostaju 11. Poletti-Kopešić Aleksandar 11.01.2012. Wobbler sindrom 12. Čusak Natalija 19.01.2012. Reproduktivna obilježja krava Charolais pasmine u Centru za travnjaštvo 13. Vlahović Prosper 20.01.2012. Usporedba metoda određivanja starosti zeca (Lepus europaeus Pallas) 14. Bijader Inga 27.01.2012. Uspješnost liječenja konja oboljelih od tetanusa na Klinici za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu od 1990-2009.godine 15. Sotošek David 03.02.2012 Specifičnosti metabolizima kalcija, fosfora i magnezija u preživača 16. Borovina Tomislav 17.02.2012. Liječenje mastitisa i management mliječnih krava u suhostaju 17. Sadarić Ivana 24.02.2012. Kontrolna regija mitohondrijske DNA euroazijskog risa (Lynx Lynx) iz Hrvatske 28 18. Sadarić Josipa 24.02.2012. Učestalost reaktivne i simptomatske epilepsije pasa u Hrvatskoj 19. Jelovac Mirela 27.02.2012. Marketing veterinarskih usluga Diplomirali na Integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju veterinarske medicine od 01.11.2011. do 29.02.2012. godine 1. Knaffl Dora 18.11.2011. Učestalost različitih načina operacijskog liječenja bolesti kralješnice pasa 2. Ribarić Bruno Školjkaši kao hrana 24.11.2011. 3. Rade Vjekoslav 25.11.2011. Lipoproteinske frakcije u serumu mliječnih krava 4. Radotović Robert 02.12.2011. Klinička pretraga probavnog sustava u mliječnih krava 5. Damijanić Sandra 16.12.2011. Prehrana stanovništva lokaliteta Žminj Kaštel temeljem arheozoološke analize 6. Levanić Tomislav 20.12.2011. Utjecaj pariteta i dobi na plodnost kobila lipicanske pasmine 7. Vidović Marinko 22.12.2011. Utjecaj aluvijalnog mineralnog dodatka u hrani na imuni odziv pilića cijepljenih protiv newcastleske bolesti 8. Bertolović Stjepan 19.01. 2012. Subakutna acidoza buraga mliječnih krava 9. Pavić Mirela 19.01.2012. Kraniometrijske osobitosti lubanje pasa iz vučedolske kulture 10. Lončar Matija Primjena vode u terapiji pasa 25.01.2012. 11. Trkulja Hrvoje 27.01.2012. Utjecaj aluvijalnog mineralnog dodatka u hrani pilića na boju kostiju 12. Babić Goran 30.01.2012. Dijagnostički protokol i osnovna načela liječenja kolika u konja 13. Paulović Matija 31.01.2012. Pojavnost Q-groznice na području Republike Hrvatske u 2010. godini Referada za dodiplomsku nastavu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Sanja Vindiš HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 magistrirali SVEUČILIŠNI MAGISTRI Zrinka Filipović Genter, dr. med. vet.: Acido-bazni status u pasa tijekom inhalacijske i intravenske anestezije, datum obrane: 2. 12. 2011. Ivica Vujević, dr. med. vet.: Javnozdravstveno značenje cisticerkoze goveda, datum obrane: 9. 12. 2011. Mario Babić, dr. med. vet.: Diferencijalna dijagnostika i principi terapije glaukoma u pasa, datum obrane: 17. 1. 2012. Kornelija Jurina, dr. med. vet.: Nalaz bakterije Cronobacter sakazakii u mliječnoj čokoladi, datum obrane: 16. 2. 2012. Edi Maričić, dr. med. vet.: Operacijsko liječenje luksacija kukova u pasa i mačaka, datum obrane: 2. 3. 2012. MAGISTRI Borjan Rokoš, dr. med. vet.: Čimbenici iskoristivosti trupova jelena običnog (Cervus elaphus L.) iz prirodnog uzgoja datum obrane: 19. 1. 2012. Nenad Cukon, dr. med. vet.: Kakvoća mesa istarskog goveda, datum obrane: 2. 2. 2012. Željko Slivar, dr. med. vet.: Orijentacijski progesteronski test u dijagnostici ždrijebnosti, datum obrane: 27. 2. 2012. DOKTORI ZNANOSTI Krunoslav Pintur, dr. med. vet: Genska obilježja piroplazmi izoliranih iz cervida u Republici Hrvatskoj, datum obrane: 13. 1. 2012. Mr. Marijan Benić, dr. med. vet.: Utjecaj smještaja na dobrobit, ponašanje i proizvodnost mliječnih krava, datum obrane: 3. 2. 2012. Marko Hohšteter, dr. med. vet.: Poredbena patologija tumora sjemenika psa i čovjeka u Republici Hrvatskoj, datum obrane: 9. 2. 2012. Mirna Brkljačić, dr. med. vet.: Upalni odgovor u pasa prirodno invadiranih protozoonom Babesia canis canis, datum obrane: 2. 3. 2012. doktorirali Referada za poslijediplomsku nastavu Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Đurđa Hrvojić, dipl.ing. POMOZIMO OBJAVU NOVOGA UDŽBENIKA “POVIJEST VETERINARSTVA” AUTORICE prof. dr. sc. VESNE VUČEVAC-BAJT Prvi sveučilišni udžbenik “Povijest veterinarstva” tiskan je 1993. godine u sažetome obliku, na 78 stranica. Nastao je u vrijeme društvenih promjena zbog eksplicitne potrebe novoga pristupa obradi te zahtjevne materije, koju, nažalost, tada nije bilo moguće u cijelosti interpretirati. Zbog toga sam se proteklih nekoliko godina posvetila izradi novoga sveučilišnoga udžbenika u kojemu je obrađen razvoj veterinarske struke od prapovijesti pa sve do suvremenosti. Udžbenik obuhvaća 341 stranicu, ima 7 poglavlja, 294 fotografije, 2 tablice te Kazalo imena na kraju. Udžbenik je namijenjen studentima integriranoga diplomskoga i preddiplomskoga studija i poslijediplomskoga studija, ali i svim kolegama koji žele saznati nešto više o povijesti svoje struke. Posebna je pozornost posvećena razvoju hrvatskoga veterinarstva te je u cijelosti opisan razvoj hrvatske veterinarske literature i hrvatskoga veterinarskoga zakonodavstva te razvoj i djelovanje važnih veterinarskih udruga, pa je po svome sadržaju prvo takvo djelo napisano u Hrvatskoj. Recenzenti su dr. sc. Ivan Katić, prof. dr. sc. Petar Džaja i prof. dr. sc. Mira Kolar. Molim Vas da sponzorirate tisak ovoga udžbenika u skladu sa svojim mogućnostima uplatom na žiroračun Veterinarskoga fakulteta: 2360000-1101354554 kod Zagrebačke banke, poziv na broj: 279-23, u svrhu – potpora za tisak knjige “Povijest veterinarstva”. Unaprijed hvala na razumijevanju i pomoći. prof. dr. sc. Vesna Vučevac-Bajt 29 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI STRUČNI SKUP VET CONSULTINGA d.o.o. i PHOENIX FARMACIJE d.d. Mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet. 15. prosinca 2011. u prostorijama hotela Bunčić u Vrbovcu održano je stručno predavanje u organizaciji Phoenix farmacije d.d. i Vet Consultinga d.o.o. za veterinare iz središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Predavanje je Hrvatska veterinarska komora vrjednovala dvama bodovima, a nazočilo mu je oko 130 veterinara. U ime veleprodajne kuće Phoenix farmacija prisutne je pozdravio Mirko Mikulec, dr. med. vet., direktor PC Veterina, a u ime Vet Consultinga mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet., direktor poduzeća Vet Consulting. Stručno predavanje o terapiji mastitisa i dišnih bolesti u intenzivnome govedarstvu održao je dr. sc. Boris Habrun, dr. med. vet. s Hrvatskoga veterinarskoga instituta istaknuvši najvažnije čimbenike i uzročnike bolesti respiratornoga sustava i mastitisa. Nakon stručnoga predavanja mr. sc. Siniša Trbojević podsjetio je kolege veterinare na neke proizvode indicirane u liječenju bronhopneumonija i mastitisa u goveda poput Marbocyla, Yodimaspena te Inmodulena, koji su već dokazali svoju učinkovitost pri terapiji spomenutih bolesti. Nakon službenoga dijela sudionici su nastavili druženje uz domjenak, a pojedinci su na tomboli imali priliku osvojiti i nekoliko prigodnih darova. Mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet., Mirko Mikulec, dr. med. vet., dr. sc. Boris Habrun, dr. med. vet. Sudionici skupa mr. sc. Siniša Trbojević, dr. med. vet. Sudionici skupa 30 Sudionici skupa HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 ALLTECHOVA EDUKACIJSKA TURNEJA Razvoj budućih tehnologija: Put ka unosnoj budućnosti Ovogodišnja Alltechova 26. edukacijska turneja, održana u Zagrebu 14. ožujka 2012. u hotelu Sheraton, upoznala nas je s novim tehnologijama koje vode ka profitabilnoj budućnosti. Na ubrzane klimatske, gospodarske i tehnološke promjene kao i povećane zahtjeve sve brojnijeg stanovništa za poljoprivrednim proizvodima, ta moderna kompanija odgovara vlastitim rješenjima. Danas hranidba ide ukorak s genetikom. Središnja je tema tog uvijek odlično posjećenoga stručnog skupa, bila programirana hranidba. Publika je reagirala brojnim pitanjima i diskusijom. Sudionici skupa Nutrigenomika i epigenomika - prava revolucija u hranidbi Alltechovi istraživači koriste nutrigenomiku za unapređenje proizvodnje junećeg, goveđeg i pilećeg mesa. Atraktivnim prezentacijama, u tipično američkom stilu i vrlo ugodnom ambijentu, iznijeli su nam rezultate svojih istraživanja i nove spoznaje u hranidbi životinja. Naime, nutrigenomičkim metodama može se unaprijed (još za fetalnog razvoja) utjecati na odlike životinja i prilagoditi njihovu hranidbu u svrhu postizanja optimalnih proizvodnih rezultata i kvalitetnijeg mesa. Hranidba je značajan čimbenik regulacije ekspresije gena. Naučili smo nešto i o ulozi epigenomike koja se temelji na izučavanju nasljednih varijacija u aktivnosti gena (fiziologija gena). Bioaktivne komponente hrane mogu utjecati na ekspresiju gena i funkcije stanice. Promjene u ekspresiji gena uzrokovane su mehanizmima koji su drugačiji od promjena u temeljnoj sekvenci DNA. Alltechova primjena programirane hranidbe podrazumijeva praćenje cijelog životnog vijeka životinje, te korištenje specifičnih hranidbenih strategija i postupaka kako bi postigli brži rast i poboljšali kvalitetu proizvoda. To nije samo promjena u formulaciji obroka ili uključivanje dodataka; to je strateški zaokret u hranidbi životinja. Alltechovi stručnjaci su proučavanjem promjena u obrascima ekspresije gena stvorili “otiske” gena koji su pod utjecajem specifične hranidbe ili skupa određenih okolišnih čimbenika. Na taj se način geni mladih životinja prilagođavaju da premoste jaz između genetičkog potencijala i hranidbe. To omogućuje korištenje doslovno tisuće pojedinačnih karakteristika za procjenu rezultata promjene obroka i pojedinih hraniva. Znači ne radi se samo o tome kako hranimo nego i kada hranimo. Podešavanje obroka u kritičnim razdobljima rasta i razvoja životinje bitno mjenja njene hranidbene potrebe ali i kvalitetu te nutritivna svojstva mesa. Alltechovi stručnjaci nastoje pronaći ravnotežu između profitabilne i održive proizvodnje hrane, očuvati resurse te istodobno zadovoljiti zahtjeve potrošača za sigurnom i sljedivom hranom. Više nije dovoljno osigurati (proizvesti) dostatnu količinu hrane nego ona mora biti dobre hranjive vrijednosti. Uvjerili su nas da doista promišljeno kreiraju tehnologije budućnosti i pridonose prehranjivanju rastućeg svjetskog stanovništava. Tijekom edukacijske turneje naučili smo ponešto o marketingu i brendiranju poljoprivrednih proizvoda te novim načinima komunikacije s potrošačima. Naime, Alltechovi stručnjaci vrlo aktivno prenose poruke svojim korisnicima putem društvenih mreža, obrazovne inicijative (Alltech Kidzone), natjecanja mladih znanstvenika i sponzoriranja konjičkih natjecanja (Alltech FEI World Equestrian Games™ 2014). Na kraju, neposredno prije ručka, Ivica Matanić, direktor Alltecha u Hrvatskoj, predstavio nam je novi proizvod za suzbijanje mikotoksina u hrani (Mycosorb A+) i globalni projekt kontrole mikotoksina u hrani za životinje temeljen na HACCP-u. dr. sc. Vlasta Herak-Perković, dr. med. vet. Sudionici skupa 31 NOVOSTI IZ STRUKE Veterina portal hrvatski je internetski portal pokrenut radi: (1) – što kvalitetnijega, objektivnoga i vjerodostojnoga informiranja javnosti o temama iz veterine i veterinarstva; (2) – promidžbe veterine i veterinarstva, veterinarskih institucija, udruženja, organizacija i pojedinaca u Hrvatskoj i šire te (3) – medijske potpore ostvarenju njihovih zajedničkih strukovnih ciljeva i nastojanja. Od svibnja 2011. godine, Veterina portal ugovorno surađuje s Hrvatskim veterinarskim institutom, od srpnja 2011. s Veterinarskim fakultetom u Zagrebu te s Hrvatskom veterinarskom komorom od travnja 2012. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci uspostavljeni su važni kontakti s pojedinim institucijama izvan Hrvatske, ali i institucijama izvan veterinarske struke. Posebice ističemo početak suradnje s pojedinim liječnicima iz Zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar” i Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u svezi sa zoonozama i svjetskom inicijativom “Jedno zdravlje” te unutar kategorije “Stručnjaci odgovaraju”. Krajem listopada 2011. godine na Veterina portalu potaknuli smo utemeljenje internetske mreže veterinara, odnosno baze kontakata svih veterinara koji se u nju žele uključiti. Tu smo mrežu nazvali Vetbook (Knjiga veterinara), a služi prvenstveno onima koji žele ponovno uspostaviti nekadašnje kontakte s kolegicama i kolegama, ali i ostvariti nove kontakte unutar struke. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da se putem Vetbooka može kontaktirati veterinarski krug širi od svakodnevnoga, pa se Vetbook može upotrijebiti za razmjenu informacija isključivo unutar struke, ali i izvan granica Hrvatske. Pojedini sadržaji ili dijelovi sadržaja na portalu vidljivi su isključivo prijavljenim članovima, a to znači prijavljenim korisnicima Vetbooka. To se posebice odnosi na članke u kategoriji Stručno usavršavanje, odnosno na dijelove u kojima se govori o postavljanju dijagnoze i liječenju. Prilikom upisa svakog novoga člana u Vetbook sustav provjerava je li osoba doista diplomirala na veterinarskome fakultetu, a ako nije, upis u Vetbook se odbija. Takav je sustav provjere dogovoren s HVK i Veterinarskim fakultetom u Zagrebu, no želimo i nastojimo ga dogovoriti i s veterinarskim fakultetima izvan Hrvatske kako bi Vetbook ostao zatvoren informacijski sustav za sve osim za veterinare. Povezivanje svih veterinara koji žive i rade izvan Hrvatske putem Vetbooka omogućili smo vođeni uvjerenjem da veterinarska struka nije ograničena isključivo na područje pojedinih zemalja te da je stručna međunarodna suradnja conditio sine qua non razvoja i napretka svake struke, pa tako i veterinarske. 32 Hrvatske veterinarske institucije održavaju i razvijaju međunarodnu suradnju na institucionalnoj razini, a svim pojedincima, odnosno svojim članovima Vetbook to omogućava na individualnoj, osobnoj razini. Korisnici Vetbooka sami odlučuju hoće li njihov “Profil” biti vidljiv svima ili samo njihovim prijateljima. Profili koji su vidljivi svim posjetiteljima portala dodatno koriste pojedinačnoj promidžbi, posebice ako je član istodobno i autor barem jednoga članka objavljenoga na Veterina portalu. Popularni članci i video kategorija je Veterina portala u kojoj objavljujemo tekstove i videozapise iz veterinarske prakse čiji su autori doktori veterinarske medicine. Materijal je informativan i namijenjen je i vlasnicima životinja. Ta kategorija obuhvaća prikaze određenih slučajeva iz prakse, no najvećim dijelom služi popularizaciji struke i neformalnoj edukaciji stanovništva u okvirima pravila veterinarske struke. Veterina portal koristi se tim člancima za promidžbu njihovih autora i organizacija u kojima rade. Taj način promidžbe pokazao se dobrim ne samo za veterinare nego i za druge posjetitelje portala. Objavljivanje popularnih članaka i drugih informativnih tekstova na Veterina portalu besplatno je, kao i članstvo u Vetbooku. U kategoriji Veterinarske organizacije nalaze se najosnovnije informacije o svim veterinarskim organizacijama u Hrvatskoj. Svaka veterinarska organizacija ima svoj besplatni prostor na Veterina portalu s osnovnim podatcima (naziv, adresa, telefon, internetska stranica i sl.), a ako je ugovorena suradnja, mogu se postaviti dodatne informacije, tekstovi i fotografije. Stranice pojedinih veterinarskih organizacija već su povezane sa stranicama onih članova veterinarskih organizacija koji imaju svoje profile u Vetbooku. Također su povezane s njihovim tekstovima i videozapisima koji su objavljeni u kategoriji “Popularni članci i video”. Prije nekoliko mjeseci na Veterina portalu pokrenut je forum za sve koji žele komentirati, predlagati, ocjenjivati i na bilo koji drugi način konstruktivno pridonijeti komunikaciji o temama i problematici vezanoj za struku. Za potpuno sudjelovanje u forumu potrebno je biti prijavljen u Vetbook, iako je trenutno, radi popularizacije, korištenje forumom omogućeno i gostima kako bi i na taj način mogli dobiti tražene odgovore. Veterina portal trenutno sadrži preko stotinu različitih kategorija, ali su sve one sustavno organizirane i prezentira- HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 ne. Svi kvalitetni internetski preglednici ispravno prikazuju jedinstvenu dinamičku navigaciju portala koja, posebice neupućenima, pruža objektivan hijerarhijski prikaz i međusobnu povezanost ključne većine područja, tema, naslova, pa i pojedinih detalja unutar veterine i veterinarstva. Osim Hrvatskoga veterinarskoga instituta i Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, važnost i vrijednost Veterina portala za sada su prepoznala dva vrlo vrijedna sponzora koji po naravi svoga poslovanja nisu veterinarske organizacije, a to su Phoenix farmacija d.d. i Nestle Adriatic d.o.o. Nadamo se da će budući razvoj i rad portala podržati i sve ostale veterinarske organizacije i pojedinci, ali i tvrtke čije je svakodnevno poslovanje izravno vezano uz obavljanje veterinarske djelatnosti. Pozivamo sve kolegice i kolege da se uključe u rad Veterina portala na internetskoj adresi http://veterina.com.hr i koristeći se mogućnostima besplatne osobne promidžbe u skladu sa sadašnjim propisima pridonesu kvalitetnoj internetskoj promidžbi veterine i cjelokupne veterinarske struke. Zoran Juginović, dr. med. vet. urednik portala “Veterina” KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA I SAJMOVA SVIBANJ British Pig & Poultry Fair 2012 15 – 16. 05. 2012. UK, Stoneleigh Park, Kenilworth http://www.pigandpoultry.org.uk/event-info/index.html International Conference on Diseases of Zoo and Wild Animals 2012. 16.-19.05.2012. Italija, Verona www.zoovet-conference.org The World Council of Fisheries Societ 07-11.05.2012. Škotska, Edinburgh, http://www.6thwfc2012.com/ European meeting of leptospirosis - EuroLepto2012, Dubrovnik, Croatia, 30 May - 3 June 2012 http://www.vef.unizg.hr/eurolepto2012/ HYGIENA ALIMENTORUM XXXIII Strbske Pleso, Strbske Pleso 09/05/2012 - 11/05/2012 Kongres o prionskim bolestima PRION 2012 VU University Amsterdam congress facilities, Amsterdam 09/05/2012 - 12/05/2012 CEFood 2012 Congress Hotel Park, Novi Sad 23/05/2012 - 26/05/2012 European meeting of leptospirosis – Eurolepto2012 Hotel Excelsior, Dubrovnik, 30/05/2012 - 03/06/2012 Krmiva 2012 Hotel Ambasador, Opatija 30/05/2012 - 01/06/2012 LIPANJ World Buiatrics Congress 03.-07.06.2012. Portugal,Lisabon http://www.wbc-2012.com/ Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša, 4-6.06.2012. Vukovar EDF Congress 2012. 27-29 June 2012. Hasselt, Belgium “Farming around the city” http://www.dairyfarmer.net/ 73° SCIVAC INTERNATIONAL CONGRESS, Rimini, Italy June 8-10 2012 http://www.scivacrimini.it/en/ Joint WDA EWDA conference Lyon (France) 22-27 .06. 2012. Convergence in wildlife health http://wda2012.vetagro-sup.fr/ SRPANJ International Congress on Animal Reproduction - ICAR 29.07-02.08. 2012. Vancouver, British Columbia, Canada http://www.icar2012.com/ International Veterinary Vaccine and Diagnostics Conference 29.07-01.08. 2012 Cairns, Australia www.ivvdc2012.org KOLOVOZ XXIV World’s Poultry Congress 5-9. 08. 2012 Bahia Convention Center, Salvador, Bahia, Brazil www.wpc2012.com pripremio: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 33 VETERINARSKA POVJESNICA AKADEMIK EUGEN TOPOLNIK NAVRŠIO JE STO GODINA ŽIVOTA Akademik Eugen Topolnik, redoviti profesor iz predmeta Veterinarska mikrobiologija na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu dočekao je 9. siječnja 2012. godine u svome domu, u zagrebačkoj Ilici stoti rođendan. Najavljene čestitare dočekao je na ulazu u stan u kojem je ostao jedini stanar. Poslije podne toga dana posjetili su ga u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, predsjednik Akademije, akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije, i akademik Slavko Cvetnić, njegov učenik i suradnik. Predstavnicima Akademije pridružila se izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske, savjetnica Predsjednika za znanost, visoko obrazovanje i vjerske zajednice, profesorica dr. sc. Ankica Marinović, koja je uručila akademiku Topolniku odlikovanje Predsjednika RH, Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Uz prigodni buket cvijeća, rođendansku tortu, šampanjac i neizbježnu napitnicu „Kol’ko kaplic’, tol’ko let’ ...“ slavljenik je nadahnuto pričao o mnogim ljudima i događajima. S jednakim je pripovjedačkim žarom govorio o zbivanjima od prije 90 godina, kada je obitelj doselila u Zagreb, kao i o onima iz novijih dana. Sjeća se školskih dana u Zagrebu, gdje je završio pučku školu, gimnaziju i fakultet. Svježe su mu uspomene iz II. klasične gimnazije na kojoj je maturirao 1930. Kao srednjoškolac živio je mladenački sportski život. Bio je aktivni član Hrvatskog sokola, tjelovježbene organizacije osnovane još 1874. godine. Puno je pješačio, preko Karlovca i Gorskog kotara do Jadrana. Propješačio je od Rijeke (zapravo Sušaka) duž jadranskih priobalnih puteva sve do Šibenika. Volio je igrati šah, u kojem je stekao visoku kategoriju. Posebno se sjetio studija veterine. Profesori su tada bili utemeljitelji Fakulteta u Zagrebu – Sakar (anatomija), Đurić (Fiziologija), ili Zavoda: Hondl (Fizika), Zavrnik (Biologija), Jurak (Patologija), Ježić (Mikrobiologija), Rapić (Rentgen) i Klinika: Bosnić (Interna), Köster (Kirurgija), Hupbauer (Zaraze). U to vrijeme bile su česte studentske demonstracije, u kojima je i sam sudjelovao. Zapamtio je teror kraljevske policije. Diplomirao je 1935. kao 260. student Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Nakon odsluženja obveznog vojnog roka radio je kao terenski veterinar, a od 1941. je, uz kraće prekide, vezan uz Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Prošao je uobičajeni put od asistenta do redovitog profesora. Dužnost predstojnika Zavoda obavljao je 23 godine. Dekan ili prodekan Fakulteta bio je u nekoliko mandata. Na Zagrebačkom sveučilištu bio je 34 član Sveučilišnog savjeta i Sveučilišnog vijeća, te u nekoliko sveučilišnih komisija. Vodio je Sveučilišnu komisiju za nastavu III. stupnja. Višekratno je biran za potpredsjednika Društva sveučilišnih nastavnika. U jednom mandatu je bio predsjednik Društva veterinara SR Hrvatske. Kao nastavnik na Fakultetu akademik Topolnik je predavao mikrobiologiju u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Na početku nastavne karijere boravio je godinu dana na medicinskim fakultetima u Švicarskoj na usavršavanju iz virusologije. Tamo je stekao znanja i vještine, što ga je usmjerilo na kasniju nastavnu i znanstvenu aktivnost. Prvi je u nas proučavao pojedine virusne bolesti (newcastleska bolest, virusni pobačaj kobila, IAK, influencu konja i dr.). Uključio se u istraživanja etiologije, patogeneze i preventive i nekih bakterijskih i gljivičnih zaraznih bolesti životinja. Rezultati znanstvenih istraživanja koja je vodio ili u njima sudjelovao citiraju se u stručnoj i znanstvenoj literaturi, ali i u standardnim priručnicima iz mikrobiologije i epizootiologije. Dostignuća svojih znanstvenih spoznaja, kao i iskustva u organizaciji i vođenju nastavnog i stručnog rada objavio je u brojnim stručnim radovima. Za nastavne potrebe napisao je nekoliko udžbenika, skripata i priručnika. Uredio je nekoliko izdanja Veterinarskog priručnika, a napisao je više članaka u Enciklopediji Leksikografskog zavoda i Medicinskoj enciklopediji. Sudjelovao je u osnivanju i opremanju više laboratorija na Fakultetu i Veterinarskom institutu u Zagrebu. Vodio je doktorate i usavršavanje mnogih veterinara, ali i nekoliko liječnika i biologa. Većinom su kasnije oni postali priznati znanstvenici i nastavnici. Pod njegovim je vodstvom magisterij završilo 37 veterinara, a znanstveni stupanj doktora veterinarske medicine stekao je 41 veterinar. Za svoj sveukupni rad akademik Topolnik je primio više nagrada, odlikovanja i priznanja. Akademik Topolnik je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1963. godine. Na kraju nekoliko riječi o osobnosti akademika Topolnika. Sreo sam ga prije 60 godina. Od tada nam se putevi isprepliću. Svatko tko ga dobro pozna složit će se da je on skroman čovjek izuzetne tolerancije, samozataje i poštenja. Uvijek je izbjegavao sukobe i beskorisne polemike. Kada je trebao donijeti procjenu, ona je bila kratka, jasna i neporeciva. Ima jedan prirođeni dar, a to je sposobnost da već nakon kraćega razgovora upozna narav sugovornika. To sam se više puta uvjerio. Voli umjetnost, a osobito slikarstvo u kojem se i sam okušao. Njegovi akvareli zagorskih pejsaža, ili bujnoga cvijeća u vazi, odaju dušu koja umije uživati u lijepome. Sada, već u drugome stoljeću života, živi sam i samostalno se kreće po stanu. O njemu se svakodnevno brine patronažna medicinska sestra. Akademik Slavko Cvetnić HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 UDRUGA ZA ZNANOST O PERADI (WPSA – CROATIAN BRANCH) OBILJEŽAVA 10-GODIŠNJICU DJELOVANJA Tajnik WPSA-e dr. sc. Piet Simons uručuje predsjednici prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić Udruge certifikat o priznavanju hrvatskoga ogranka kao sastavnoga dijela WPSA-e javec, tajnica dr. sc. Marina Pavlaka, blagajnica dr. sc. Irena Ciglar Grozdanić te članovi IO-a prof. dr. sc. H. Mazija, prof. dr. sc. S. Mužic i prof. dr. sc. T. Petrak. 10. prosinca 2001. godine Udrugu je na inauguracijskoj svečanosti, uz koju je održan i 1. simpozij Udruge, kao punopravnu članicu (Croatian Branch) službeno prihvatila Svjetska udruga za znanost o peradi (World Poultry Science Association). Bila nam je čast postati dijelom najstarije i po brojnosti najveće udruge peradara utemeljene davne 1912. godine. Tada je Udruga imala 14 članica, a danas ih ima više od 70. Prvi časopis Udruge počeo je izlaziti 1945. godine (World’s Poultry Science Journal). Zbog I. svjetskoga rata 1. kongres održan je tek 1921. godine u Nizozemskoj. 24. kongres WPSA-e bit će održan u brazilskome gradu Salvadoru od 5. do 9. kolovoza 2012. Hrvatski ogranak Udruge za znanost o peradi od osnutka Malobrojna skupina peradara potaknula je pristupanje hrvatskih peradarskih stručnjaka Svjetskoj udruzi za znanost o peradi (WPSA). Osnivačkoj skupštini održanoj 26. siječnja 2001. godine nazočilo je 26 članova osnivača. Danas Udruga okuplja 100 članova. Iako su hrvatski veterinari peradari već bili povezani u udrugu, nastojali su se i formalno priključiti vodećoj udruzi peradara u svijetu. Ne bez razloga. Hrvatska znanost o peradi prepoznata je u svijetu, a peradarstvo je postiglo najviše standarde. Na Osnivačkoj skupštini donesen je Statut te je izabrano prvo rukovodstvo: predsjednica prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić, zamjenik predsjednice dr. sc. Stanislav Ča- Svjetski peradarski kongres u Istambulu 2004.: prof. dr. sc. T. Petrak, dr. sc. D. Horvatek, prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić, doc. dr. sc. Ž. Gottstein Posjet „Koki“ Varaždin nakon inauguracije Udruge u WPSA-u (slijeva nadesno: prof. dr. S. Mužic, pokojni dr. S. Čajevac i mr. Ž. Bombek, dr. P. Simons, dr. M. Pavlak, prof. dr. H. Hafez, prof. dr. E. Prukner-Radovčić, B. Slunjski, dr. R. Mulder) do danas bavi se brojnim aktivnostima iz područja peradarske znanosti i struke: izvještava redovito svoje članove o djelovanju Udruge i organiziranju stručnih i znanstvenih skupova o peradarstvu, održava sastanke Izvršnoga odbora, Godišnju skupštinu, potiče članove da se kandidiraju za nagrade i poticajna sredstva koja daje WPSA. Osim toga predstavnici Udruge tijekom međunarodnih skupova i kongresa sudjeluju na sastancima radnih skupina (WG) Europske federacije WPSA-e i na sastancima Izvršnoga odbora WPSA-e. Udruga također organizira znanstvenostručne sastanke i simpozije za sve članove Udruge i sve koji su zainteresirani za peradarstvo. 35 Tako je Udruga osim 1. inauguracijskoga simpozija, tijekom kojega su predavanja održali i cijenjeni gosti iz inozemstva, tajnik WPSA-e dr. sc. P. Simons, dr. sc. R. Mulder i prof. dr. sc. H. Hafez, zbog velike zainteresira- održali stručnjaci iz 26 zemalja, sudionici skupa bili su i cijenjeni gosti: predsjednica WPSA-e prof. dr. sc. R. Akbay, počasni predsjednik WPSA-e dr. sc. P. Hunton, tajnik prof. dr. sc. C. Witehead, predsjednik Europske federacije WPSA-e prof. dr. sc. D. Flock i brojni drugi ugledni članovi i gosti WPSA-e. Za organizaciju skupa bili su zaduženi prof. dr. sc. Estella Prukner-Radovčić, predsjednica hrvatskoga ogranka WPSA-e, prof. dr. sc. Steffen Weigend iz Njemačke, predsjednik WG3, i prof. dr. sc. Dietmar K. Flock iz Njemačke, predsjednik Europske federacije WPSA-e, uz pomoć članova odbora dr. sc. Helge Medić, tajnice hrvatskoga ogranka Udruge, prof. dr. sc. Hrvoja Mazije, prof. dr. sc. Stjepana Mužica i prof. dr. sc. Tomislava Petraka. Dobra organizacija simpozija bila je i povod kolegama iz Gruzije da pozovu predsjednicu u radni posjet gruzijskome ogranku Udruge u Tbilisi, gdje je simbolično zasađeno i drvo prijateljstva (jabuka) dviju prijateljskih udruga. Dubrovnik 2005., predsjednik Europske federacije WPSA-e, predsjednica WPSA-e, predsjednica hrvatskoga ogranka WPSA-e, predstavnik sponzora Lohmana nosti članstva već iduće, 2002. godine organizirala i 2. simpozij “Perad u znanstvenim istraživanjima/Poultry in Scientific Investigations”. Osim cijenjenih članova Udruge predavanja su održali i gosti iz inozemstva, predsjednik Europske federacije WPSA-e prof. dr. sc. D. Flock i prof. dr. sc. H. Hafez, a knjigu Obrambeni sustav ptica – stanice, tkiva i organi člana Udruge dr. sc. V. Rukavine predstavili su recenzenti akademik S. Cvetnić i prof. dr. sc. H. Mazija. 2004. godine zbog velike zainteresiranosti peradara za uzgoj nojeva Udruga je bila suorganizator Kongresa uzgajivača nojeva, a kao pozvani predavač Udruzi se odazvao dr. sc. F. Cilliers iz južne Afrike. Udruga je 2005. godine u Dubrovniku organizirala 4. europski simpozij o genetici u peradarstvu, što je odlučeno na Svjetskom kongresu u Istanbulu. Bio je to veliki pothvat, a pozitivni dojmovi o organizaciji skupa ostali su u pamćenju mnogih. Predavanja su Dubrovnik 2005., članovi Organizacijskoga odbora 4. europskoga simpozija genetičara u peradarstvu: prof. dr. sc. T. Petrak, prof. dr. sc. S. Mužic, prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić, prof. dr. sc. H. Medić, dr. sc. I. Ciglar Grozdanić 36 Drvo jabuke posađeno u znak prijateljstva hrvatske i gruzijske Udruge peradara ispred zgrade Državnoga veterinarskoga instituta u Tbilisiju Tijekom održavanja simpozija “Peradarski dani” 2007. godine u Poreču članovi Izvršnoga odbora Udruge ujedno su bili i članovi Znanstvenoga odbora simpozija te je odlučeno da se i Godišnja skupština održi prvoga dana simpozija. Na Godišnjoj je skupštini izabrana i nova blagajnica Udruge mr. sc. Radmila Raguž Đurić. Na godišnjemu sastanku WPSA-e u Strasbourgu tajnica UZP-a doc. dr. sc. Helga Medić izabrana je u Organizacijski odbor 1. mediteranskoga samita WPSA-e koji je održan 2008. u Porto Carrasu u Grčkoj. Tijekom održavanja 2. mediteranskoga samita WPSA-e u Antaliji, Turska, u radu Znanstvenoga i Organizacijskoga odbora sudjelovale su prof. dr. sc. H. Medić i prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić. U znak zahvale za organizaciju, vođenje sekcije i pozvano uvodno predavanje prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić primila je od predsjednice turskoga ogranka Udruge prof. dr. sc. R. Akbay i simbolično priznanje – kristalnu plaketu. 5. prosinca 2008. godine na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu održan je 3. međunarodni znanstveni simpozij “Facing the new era HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 2. mediteranski samit WPSA-e, Antalia, Turska – predsjednica turskoga ogranka WPSA-e i predsjednica WPSA-e prof. dr. sc. R. Akbay uručuje priznanje - plaketu predsjednici hrvatskoga ogranka WPSA-e in poultry production” i Godišnja skupština UZP-a. Osim domaćih sudionika s međunarodnom reputacijom poput naše članice rektorice Sveučilišta u Osijeku prof. dr. sc. G. Kralik simpozij je okupio i goste iz inozemstva: glavnoga tajnika WPSA-e dr. sc. R. W. A. W. Muldera, predsjednika Europske federacije WPSA-e prof. dr. sc. A. Franchinija te doc. dr. sc. Alessandru DeCesare s Alma Mater Studiorum – Sveučilišta u Bolonji. Udruga za znanost o peradi bila je i pokrovitelj znanstveno-stručnih simpozija koje je organizirao Centar za peradarstvo Hrvatskoga veterinarskoga instituta iz Zagreba, i to VIII. znanstveno-stručnoga simpozija s međunarodnim sudjelovanjem “Peradarski dani” koji je održan 2009. godine u Poreču. Tijekom simpozija predstavljena su 34 rada iz Hrvatske (većina autora članovi su Udruge) i 17 radova iz inozemstva. IX. znanstveno-stručni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem “Peradarski dani” održan je 2011. godine u Šibeniku uz pokroviteljstvo UZP-a. Na simpoziju je predstavljeno 27 radova iz Hrvatske (većina autora članovi su Udruge) i 6 radova iz inozemstva. 2010. godine na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu organiziran je Susret znanosti i prakse (predavanja su održali dr. sc. P. Gaubinger i dr. sc. D. Godišnja skupšitan UZP 2008 i 3. simpozij Udruge – predsjednik EFWPSA prof. dr. A. Francini Horvatek). Istodobno je održana Izborna skupština UZP-a na kojoj je za predsjednicu ponovno izabrana prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić, za zamjenika prof. dr. sc. S. Mužic, tajnicu prof. dr. sc. H. Medić, blagajnicu mr. sc. R. Raguž-Đurić, a članove IO-a prof. dr. H. Mazija, dr. T. Amšel-Zelenika i M. Cvetić. Tom prigodom udžbenik prof. dr. sc. E. PruknerRadovčić “Bolesti ptica kućnih ljubimaca”, čiji je izdavač Medicinska naklada, predstavili su recenzenti prof. dr. sc. Lj. Bedrica i prof. dr. sc. H. Mazija. Iste je godine na Europskoj konferenciji WPSA-e u Toursu u Francuskoj na Glavnoj skupštini WPSA-e izabrano novo rukovodstvo: predsjednik dr. sc. Y. Nys (Francuska), potpredsjednici prof. dr. sc. E. Prukner-Radovčić (Hrvatska) i prof. dr. sc. B. Svihus (Norveška), što je veliko priznanje za naše uspješno 10-godišnje djelovanje u WPSA-i. Za uspješan rad Udruge za znanost o peradi potrebna su određena financijska sredstva, a ona se osiguravaju iz članarina. Iz tih sredstava uplaćuje se članstvo u svjetskome (WPSA) i europskome udruženju (EF WPSA) za svakog pojedinoga člana Udruge. Time je omogućeno sudjelovanje (kotizacija) naših članova na kongresima i simpozijima koje organizira WPSA po nižim cijenama te pretplata na časopis World’s Poultry Science Journal. prof. dr. sc. Estella Prukner Radovčić Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 10000 Zagreb, Heinzelova 55, R. Hrvatska Predsjednica: Tel: ++385 1 2390281, Fax: ++385 1 2390 280, E-mail: [email protected] Tajnica: Tel: ++385 1 4605126, E-mail: [email protected] Sastanak Izvršnoga odbora 8. 3. Ženski dio IO-a (zdesna nalijevo: predsjednica E.P-R., blagajnica mr. sc. R. Raguž Đurić, tajnica prof. dr. sc. H. Medić i članica IO-a dr. sc. T. Amšel Zelenika te kolegica Sandra Leskovac, dr. med. vet.) na peradarskoj farmi Piko d.o.o. u Volavlju, gdje ih je član IO-a Miroslav Cvetić, dr. med. vet., dočekao s crvenim karanfilima 37 VETERINARI I HOBI Pozivam sve članove HVK koji se iz hobija ili profesionalno bave nekom vrstom umjetnosti ili stvaralaštva da kontaktiraju glavnoga urednika Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika. SLIKARSTVO Dr. sc. Gordana Gregurić Gračner rođena je i školovala se u Zagrebu. Diplomirala je i doktorirala na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje danas i radi na Zavodu za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja. Cijeli se život bavi likovnim stvaralaštvom. Izražavala se u različitim likovnim tehnikama (crteži olovkom, ugljenom, kredom, tušem, slikanje uljem na platnu), no u konačnici je prevladala ljubav prema slikanju na svili. Aktivna je članica Likovne udruge “MedulinArt”, a dvije godine za redom njezine su slike na svili ušle u uži izbor te su predstavljene i zapažene u okviru godišnjih smotri neprofesionalnih likovnih stvaralaca Hrvatske u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture. Prošle je godine završila dvogodišnje školovanje na smjeru kreativni slikar pri Učilištu za likovno obrazovanje, kreativnost i dizajn – Studio Tanay u Zagrebu. Izlagala je na dvjema samostalnim i četirima skupnim izložbama. 2011. godine izložila je svoje slike na Veterinarskome fakultetu u okviru proslave Dana Veterinarskoga fakulteta. dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. “Ribice”, slika na svili, 39×39 cm 38 38 “Noć”, slika na svili, 28×97 cm HR HRVATSKI H R RV VA ATS TS SKI KI VETERINARSKI VE VET V ET E TE ER ERI RIINA R NA AR R RS SKI SK S KII VJESNIK, VJ V JE ES S SN NIK IK K,, 19 1 19/2011., 920/2012., /20 /2 2011. 11 1 1., 1 1-2 -2 2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 1-2 BUTOXIRAJTE VANJSKE PARAZITE Snažno insekticidno i akaricidno djelovanje • Dugodjelujuæa otopina, visoke uèinkovitosti u kontroli insekata • Visoka stopa sigurnosti za tretirane životinje, vlasnike i okoliš • Trostruko djelovanje: djeluje kontaktno, pri usisavanju krvi i kao repelent • Sigurna primjena u govedarstvu i ovèarstvu (karenca na mlijeko 12 sati) Intervet International BV, Podružnica u RH • Sarajevska 27, 10000 Zagreb Mob. 091/343-44-22, Tel./Fax. 01/66-00-284 • e-mail: [email protected], www.msd-animal-health.com.hr 39 IN MEMORIAM IN MEMORIAM prof. dr. sc. Mladena Zobundžije 19.3.1931. - 5.5.2011. U časopisu „Veterinarska stanica“ 43 (1) 2012. (str. 95.-97.) objavljen je cjeloviti nekrolog prof. dr. sc. Mladena Zobundžije (napisala: prof. dr. sc. Vesna Gjurčević Kantura) kojeg možete pročitati i na web stranici: http://www.veinst.hr/casopis-veterinarska-stanica/cat_view/38-asopisveterinarska-stanica/71-2012 IN MEMORIAM Alen Bajilo, veterinarski tehničar 11.10.1971. - 28.2.2012. Rođen je 11. 10. 1971. godine u Zagrebu. Završio je Osnovnu školu “A. G. Matoš” na Ravnicama, a na Poljoprivredno-prehrambenom obrazovnom centru u Zagrebu stekao je zvanje veterinarskog tehničara. Zaposlio se 15. 12. 1994. godine na Ambulantnoj klinici Veterinarskog fakulteta na radnome mjestu veterinarskog tehničara. Na tom je mjestu radio cijelo vrijeme sve do smrti, 28. 2. 2012. Bio je aktivan član Ragbijaškog kluba “Zagreb”, a igrao je i za reprezentaciju RH. BESPLATNI OGLASI Prodajem mikroskop binokularni biologijski B1-220A; MOTIC, novi neraspakiran. Za sve informacije zvati između 8-14h na 098/256-423. Tražimo dr. med. vet. (m/ž) s položenim državnim stručnim ispitom za rad na neodređeno vrijeme u Veterinarskoj stanici Požega. Svoj životopis i molbu poslati na: veterinarska.stanica.pozega@ po.t-com.hr Veterinara za rad na terenu i ambulanti na području Karlovca traži V. A. Banija d.o.o. Karlovac. Auto osiguran. 0915617337 kontakt mobitel, Tomislav Kavčić. 40 HRVATSKI HRVATSKIVETERINARSKI VETERINARSKIVJESNIK, VJESNIK,19/2011., 20/2012.,1-2 1-2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA ROĐENDAN Đurđici HoćevarMedvedovski 1. siječnja Nevenki MutakPalčec 3. siječnja Antoniji Cvitković 11. siječnja Ankici Nemanič 25. siječnja Vjekoslavi Šarec 27. siječnja Bari Vinković 5. veljače Mariji Vučemilo 16. veljače Silviji Rakočević 25. veljače Branki Raguž 27. veljače Đurđici KrešićLužaić 10. ožujka Dubravki Stepinac 21. ožujka Miljenki Matić 24. ožujka Dariji Maričić 26. ožujka 60. ROĐENDAN Milanu Renki 1. siječnja Stjepanu Čukulinu 8. siječnja Branku Divjakinji 30. siječnja Miljenku Tomcu 2. veljače Franji Gorzi 3. veljače Zvonimiru Došenu 8. veljače Vladimiru Kezeleu 22. veljače Stjepanu Šmitu 27. veljače Josipu Vuku 23. ožujka 61. ROĐENDAN Zvonku Korovljeviću Nedjeljku Rašiću 4. siječnja Josi Đidari 10. siječnja Petru Drobecu 18. siječnja Krešimiru Lovrenčiću 24. siječnja Josipu Mlinariću 28. siječnja Dragi Vdoviću 1. veljače Zlatku Hardiju 2. veljače Pavlu Geyeru 25. veljače 62. ROĐENDAN Milanu Kanciru 6. siječnja Peri Kardumu 9. siječnja Nedeljku Gibanici Zdenku Marjanoviću 11. siječnja Zoranu Lipeju 14. siječnja Dušanu Gardijanu 20. siječnja Damiru Leskovcu 3. veljače Marinu Martinoviću 4. veljače Dubravku Kapetaniću 7. veljače Valentu Adamoviću 8. veljače Josipu Krešiću 15. veljače Ivici Pavičiću 17. veljače Tomislavu Crnjcu 21. veljače Krešimiru Pavloviću 24. veljače Vinku Braliću 12. ožujka Krešimiru Albusu 31. ožujka Stanku Marjanoviću 13. siječnja Marku Vickoviću 26. siječnja Petru Župariću 5. veljače Josipu Ljubiću 12. veljače Mati Brstilu 17. veljače Rikardu Rezdevšeku 25. veljače Karlu Međurečanu 27. veljače Ninoslavu Johnu 22. ožujka Naoulu Mohamedu Hichamu 26. ožujka Davoru Crnogaći 27. ožujka 65. ROĐENDAN Branimiru Domcu 30. siječnja Stjepanu Mikuleku 10. veljače Damiru Lukiću 13. veljače Mati Fucaku 17. veljače Dragutinu Zakanju 21. veljače Zdenku Volneru 10. ožujka Marinku Slivki 26. ožujka 63. ROĐENDAN Franji Čurjaku 1. siječnja Marku Mijatoviću 2. siječnja Milanu Maričiću 23. siječnja Josi Džijanu 25. siječnja Tomislavu Perokoviću 5. veljače Francu Bonassinu 11. veljače Stevi Miriću 17. veljače Josipu Leki 1. ožujka Nenadu Kosijeru 8. ožujka Branku Široku 13. ožujka Antunu Antoniju 15. ožujka Zdenku Pilatu 18. ožujka Marijanu Šimunoviću 20. ožujka 66. ROĐENDAN Đorđu Božiću 1. siječnja Milanu Tuteku 19. siječnja Ivanu Kolombaniju 1. veljače Željku Pozniću 2. veljače Mladenu Slaviću 6. veljače Josipu Višatickome 18. veljače Željku Došenu 20. veljače Janku Grčiću Filipu Kračunu 25. veljače Karlu Pivaru 11. ožujka Josipu Vukadinu 19. ožujka 64. ROĐENDAN Josipu Sedliću 2. siječnja Dubravku Dlesku 7. siječnja Milanu Ivanetiću 9. siječnja 67. ROĐENDAN Antunu Smrčeku 2. siječnja Josi Žgeli 8. siječnja Miljenku Ergoviću 3. veljače Borislavu Zoriću 5. veljače Tadiji Peraiću 8. veljače Jurju Medariću 24. ožujka 68. ROĐENDAN Franji Ilekoviću 30. siječnja Franji Cindriću 23. veljače Veselinu Popoviću 26. veljače Anti Pandži 13. ožujka Blagi Majiću 16. ožujka 69. ROĐENDAN Milanu Trubarcu 1. veljače Josipu Kozačinskome 4. veljače Marku Sičiću 25. veljače 70. ROĐENDAN Stjepanu Pavletiću 8. siječnja Ivanu Majdaku 19. siječnja Salku Okanoviću 21. siječnja Tomislavu Balenoviću 27. siječnja Stjepanu Vukoji 3. veljače Vladimiru Zidaru 5. veljače Zvonimiru Cimermanu 6. veljače Viktoru Bolkovcu 10. veljače Antunu Tomaškoviću 11. veljače Josipu Balji 17. veljače Farouku Al Hassanu 14. ožujka 71. ROĐENDAN Tomislavu Bašiću Dragutinu Šimonjiju 2. siječnja Davoru Biondiću 10. siječnja Miji Tadiću 11. siječnja Marijanu Ljubičiću 12. siječnja Mati Galoviću 8. veljače Vitomiru Tripoviću 23. veljače Blažu Žebecu 27. ožujka 72. ROĐENDAN Milutinu Dvorniću 19. siječnja Zlatku Gallu 22. veljače Mirku Hanževačkome 9. ožujka Iliji Gregačeviću 10. ožujka 73. ROĐENDAN Zlatku Hrastniku 14. siječnja Antunu Sedlačeku 17. siječnja Mladenu Čulinoviću 18. veljače Josipu Biliću 19. ožujka Petru Ćatipoviću 22. ožujka 74. ROĐENDAN Krešimiru Kovaču 24. siječnja Josipu Kranjecu 9. veljače Željku Bombeku 28. velječe 75. ROĐENDAN Želimiru Brnčiću 3. siječnja Ivi Lepešu 4. siječnja Dušanu Todoroviću 24. siječnja Antunu Paviću 29. ožujka 76. ROĐENDAN Arturu Debogoviću 9. siječnja Stjepanu Viveku 27. siječnja Jožefu Nemaniču 5. veljače 77. ROĐENDAN Vladimiru Goršiću 30. siječnja Anti Bilokapiću 2. ožujka 78. ROĐENDAN Miroslavu Blažekoviću 1. siječnja Ivanu Tomašiću 12. siječnja Ivanu Vlaheku 24. siječnja Želimiru Pavičiću 2. veljače Đorđu Tepšiću 24. ožujka 79. ROĐENDAN Otu Kovačeviću 7. siječnja Miroslavu Smoli Tomislavu Vukasoviću 13. siječnja Miji Zbodulji 25. siječnja Stipi Subašiću 5. veljače Stjepanu Domazetoviću 18. veljače Stjepanu Kuševiću 16. ožujka Josipu Katiću 18. ožujka Krešimiru Medvidu 30. ožujka 80. ROĐENDAN Dragi Fajdetiću 24. siječnja Mirku Majdaku 1. veljače Vladimiru Rukavini 27. veljače 81. ROĐENDAN Mirku Ptičaru 9. siječnja Marijanu Šantiću 11. siječnja Željku Majnariću 23. siječnja Trajku Gadžirovu 24. siječnja Miroslavu Lackoviću 4. veljače Josipu Levaru 15. veljače Milanu Grahovcu 1. ožujka 82. ROĐENDAN Stjepanu Lackoviću 7. veljače Josipu Martincu 18. ožujka Ivanu Caru 29. ožujka 83. ROĐENDAN Zdenku Husaku 30. siječnja Krsti Benčeviću 22. veljače Iliji Jovanoviću 4. ožujka Dinku Liniću 25. ožujka 85. ROĐENDAN Nikoli Baniću 8. siječnja Josipu Cizlu 8. ožujka 86. ROĐENDAN Josipu Mavračiću 9. veljače 91. ROĐENDAN Milanu Soviću 9. veljače
© Copyright 2024 Paperzz
