Syllabus (detaljni izvedbeni nastavni plan)

Syllabus (izvedbeni nastavni program), akademska godina 2010/11
Kod predmeta:
Naziv predmeta: Povijest umjetnosti I
Nositelj kolegija: docent dr. sc. Ivan Matejčić
e-mail: [email protected]
Mjesto i vrijeme održavanja: dvorana Bauhaus prema rasporedu
Konzultacije: nakon nastave i srijedom 11-13 sati
Opći podaci
Studijski program: Primijenjena umjetnost, Godina II; Likovna pedagogija, Godina 1I
Status kolegija: obavezan
Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave (dvosemestralni kolegij)
ECST koeficijent opterećenja studenata (za oba smjera):
2 (30+0+30 zimski semestar), 2(30+0+30 ljetni semestar
(bilježe se 4 boda na kraju akademske godine)
Ciljevi predmeta:
Usvajanje znanja o likovnoj umjetnosti davnih epoha, od prethistorije do kraja srednjeg vijeka
(oko 30 000 godina prije Krista do kraja 15. stoljeća). Ovo razdoblje obuhvaća okvirno
slijedeća kulturno povijesna i umjetničko stilska razdoblja: prethistorijska umjetnost (kameno
i metalno doba), rane kulture bliskog istoka i mediteranskog bazena, egipatsku umjetnost,
grčku umjetnost (arhajska, klasična, helenizam), etrušćansku umjetnost, rimsku umjetnost,
ranokršćansku umjetnost, bizantsku umjetnost, umjetnost ranog srednjeg vijeka
(predromanika), romaničku umjetnost, gotičku umjetnost. Uz najvažnija djela svjetske
povijesti umjetnosti potrebno je poznavanje i primjera iz nacionalne umjetničke baštine.
Korespodentnost i korelativnost programa:
Očekivani ishodi (razvijanje općih i specifičnih kompetencija znanja/vještina) za predmet:
Student će biti u stanju:
-opisati i razumjeti osobine povijesnih likovnih djela; opisati i razumjeti osobine pojedinih
kulturno povijesnih i stilskih razdoblja
-primijeniti metodu stilske analize na pojedina djela te utvrditi njihovu stilsku, povijesnu i
kronološku pripadnost
- opisati i razumjeti ulogu i svrhu likovnog djela u pojedinim povijesnim epohama
- razlikovati likovna djela iz različitih epoha
- usvojiti metodu tumačenja likovnog djela u povijesnom kontekstu
- razlikovati kritičku povijesnu interpretaciju likovnog djela iz prošlosti od općenite estetske
valorizacije
Sadržaj predmeta:
Sustavno i u kronološkom nizu prikazuju se proizvodi ljudskih ruku i likovna djela od
početaka civilizacije. Svaka epoha i civilizacija razvila je specifične oblike likovnog govora
(stil). Likovna ostvarenje iz davnih epoha ne gledamo samo kao umjetnička djela već su ona i
dokumenti o načinu života i kulturnoj razini pojedine epohe. Likovna djela iz prošlost
predstavljaju najrječitija svjedočanstva o civilizacijskim dometima ljudskog roda.
Način izvođenja nastave i usvajanja znanja: Predavanja uz primjere u PP prezentaciji
(identična za oba smjera), seminari po smjerovima (vježbe verbalne interpretacije svojstava
određenog likovnog djela, diskusija, pripreme za seminarski rad, obilazak izložbe, muzeja,
povijesnog spomenika u naravi)
Obaveze studenata:
Pohađanje nastave aktivnost u nastavi kolokvij (test) završni ispit
0 - 0,3
0 - 0,2
0 - 0,2
0 - 0,3
Ukupno najviše 1 = 100%
Napomena: uz jedan nenajavljeni jednostavniji test piše se opširniji test na kraju prvog
semestra i na kraju drugog semestra. Pohađanje nastave utvrđuje se pismenim testovima koji
su nenajavljeni.
Test iz prvog semestra vrednuje se kao aktivnost u nastavi.
Tijekom ljetnog (IV) semestra piše se seminarski rad. Razgovor prilikom preuzimanja teme i
diskusija o temi, te vrsnoća rada vrednuje se kao aktivnost u nastavi. Tema rada preuzima se
najkasnije do _____, a predaje najkasnije do ______. Izvan ovih rokova rad se preuzima i
predaje samo u opravdanim slučajevima. Predaja rada uvjet je za pristupanje završnom ispitu.
Obavezna literatura:
H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Varaždin 2005. (odabrani dio)
R. Ivančević, Uvod u ikonologiju i odabrani pojmovi (definiraju se tokom nastave i na
testovima) u knjizi: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb
1997, str. 13-82.
Za pojmove podcrtane u programu kolegija potrebno je koristiti: Hrvatska likovna
enciklopedija, Zagreb 2005. ili slično enciklopedijsko izdanje (internet se ne preporuča).
Izvedbeni plan kolegija za zimski (III) semestar:
1.
Upoznavanje predmeta, uvodna razmatranja
2.
Umjetnost prethistorije (ključne riječi: paleolitik, neolitik, špiljsko slikarstvo, dolmen,
menhir, obredna gomila, prva keramika, strukturalna logika ukrasa na keramičkom
posuđu, kultovi plodnosti, gradina, Lepenski vir, Starčevačka kultura,Vučedolska
kultura)
3.
Rane bliskoistočne civilizacije (ključne riječi: babilonska umjetnost, mezopotamska
umjetnost, Skiti, Sumerani, grad Ur, zigurat)
4.
Egipatska umjetnost (ključne rijeći: hijeroglifi, kamen iz Rosette, mastaba. piramida,
Luksor, Tutankamon, vertikalna perspektiva, blok skulptura)
5
Rane mediteranske kulture (ključne riječi: Kikladi, Santorini, Kreta, Minojska kultura,
Mikenska kultura, Feničani)
6.
Grčka umjetnost (ključne riječi: arhajska faza, klasično razdoblje, arhitektonski stilovi,
dorski, jonski, korinstski, trijem, akropola, propileji, Partenon, Erehtejom, abakus,
plinta, friz, kanelura, voluta, zabat, akroterij, metopa, triglif, akantus, modul, zlatni
rez, dinamična ravnoteža,)
7.
Grčka umjetnost 2 (ključne riječi: kanon, Fidija, Praksitel, Lizip, Miron, Platon,
Aristotel, ideal, helenizam, Nika sa Samotrake, Apoksiomen, Dorifor, Apolon
Belvederski, Laokonova grupa)
8.
Rimska umjetnost (ključne riječi: amfiteatar, rimski portret, službeni portret,
inženjerska arhitektura, Ara Pacis, pompejansko zidno slikarstvo, rimska villa urbana i
rustica, rimska gradogradnja, cardo i decumanus, Panteon)
9.
Antička umjetnost u Hrvatskoj (grčka kolonizacija, Vis, Lumbarda, antički spomenici
u Puli, Poreču, Zadru, Diklecijanova palača)
10.
Ranokršćanska umjetnost (uvod, arhitektura), ključne riječi: tipologija crkvene
arhitekture, bazilikalna rasvjeta, prezbiterij, oltarna ograda, krstionica, atrij, narteks,
ciborij, Lateranska bazilika, bazilika Sv. Petra, mauzolej Sv. Constanze, mauzolej
Gale Placidije, katakombe, car Konstantin, milanski edikt)
11.
Ranokršćanska umjetnost (kršćanska ikonografija) ključne riječi: simbol, atribut,
ikonografska topologija, grafički simboli, zoomorfni simboli, simboli Evanđelista,
aureola, sarkofag, prikazi Novog zavjeta, život Kristov)
12.
Ranokršćanska umjetnost u Hrvatskoj (ključne riječi: Pula, Poreč, Eufrazijana, Salona,
Zadar, mozaik, Sarkofag dobrog pastira, bazilika)
13.
Ranobizantska umjetnost (ključne riječi: Carigrad, crkva Sv. Sofije, Ravenna, crkva
Sv. Vitala, S. Apolinare nuovo, baptisterij u Ravenni)
14.
Zaključni razgovor, test
Izvedbeni plan kolegija za ljetni (IV) semestar:
1.
Pojam srednjeg vijeka, kršćanstvo i umjetnost, umjetnost prijelaza kasne antike u
srednji vijek, „barbarska umjetnost“
2
Ranosrednjovjekovna umjetnost; (ključne riječi: predromanika, životinjski stil, irskosaksonske iluminacije, Book of Kells, langobardska umjetnost, Cividale, karolinška
umjetnost, Aachen- kapela Karla Velikog, samostan Lorsch, tlocrt samostana iz S.
Galena, otonska umjetnost)
3.
Predromanička umjetnost u Hrvatskoj (ključne riječi: Sv. Donat u Zadru, pluteji Sv.
Nedjeljice, Sv. Križ u Ninu, crkve križnog / trolisnog / osmerolisnog tlocrta, reljefi i
ciborij iz Novigrada, lapidarij u Balama, crkva Sv, Spasa u Cetini, Majstor koljanskog
pluteja, Starohrvatska umjetnost, Višeslavova krstionica, Muzej hrvatskih arheoloških
spomenika)
4.
Romanička umjetnost, arhitektura(ključne riječi: travej, bačvasti svod, križni svod
trompa, pandantivi, pojasnica, slijepe arkade, prostorni ritam u romaničkoj bazilici,
aditivno-progresivna struktura, Saint Sernin u Toulouseu, katedrala u Autunu, Sam
Miniato al Monte i baptisterij u Firenci, Pisa)
5.
Romanička umjetnost, kiparstvo i slikarstvo (ključne riječi: reljefi portala crkve Sv.
Petra u Moissacu, portal kipara Giselebertusa u Autunu, Vezelay, romanički
klasicizam, kipar Wilgelm i Antelami, freske i S. Angelo in Formis. Freske iz SaintSavin-sur-Gartempe, katalonske freske, venecijansko bizantsko slikarstvo-kupole Sv.
Marka)
6.
Romanika u Hrvatskoj (crkve Sv. Stošije i Sv. Krševana u zadru, crkva Sv. Eufemije u
Rabu, zvonik splitske katedrale, Rudine, Radovan, Buvina, Hum u Istri, Sveti Lovreč,
crkva Svete Foške kod Peroja, splitska romanička slikarska škola)
7.
Gotička arhitektura (ključne riječi: konstruktivni sustav gotičke arhitekture,
kontraforni sustav, lebdeći luk, ritam i usmjerenje gotičkog prostora, rebro, križnorebrasti svod, fijala, dvoranska crkva, klaustar, Saint-Denis, Notre-Dame u Parizu,
mrežasti svod, Chartres, perperdikularni stil u Engleskoj, venecijanska cvijetna gotika)
8.
Gotičko kiparstvo i slikarstvo (ključne riječi: zapadni portal katedrale u Chartresu,
naracija, naturalizam, prostornost, internacionalna gotika, „meki stil“, Claus Sluter,
Nicola i Giovanni Pisano, Lorenzo Ghiberti i početak renesanse, Cimabue, Duccio,
poliptih)
9.
Gotika u Hrvatskoj (ključne riječi: franjevačke crkve, zagrebačka katedrala, crkva Sv.
Marka u Zagrebu, zvonik katedrale u Trogiru, Mihoje Brajkov-klaustar franjevačkog
samostana u Dubrovniku, stećak, škrinja Sv. Šimuna)
10.
Kasna gotika u Hrvatskoj (ključne riječi: (Bonino da Milano, Blaž Jurjev Trogiranin,
Petar de Riboldis, Mateo Moranzon, Andrija Aleši, Juraj Dalmatinac)
11.
Gotičko slikarstvo 14. stoljeća u Italiji (ključne riječi: Giotto, Ambroggio Lorenzetti,
Simone Martini, Gentile da Fabriano, Paolo Veneziano)
12.
Gotička umjetnost uže regije (ključne riječi: „Istarske freske“, Draguć, Pazin, Beram,
Hrastovlje, franjevačka crkva u Puli, svetište crkve Sv. Nikole u Pazinu, lopica,
Oprtalj, Vincent i Ivan iz Kastva, Majstor Albert iz Konstanca, Meštar Anton s
Padove)
13.
Gotički spomenici u Rijeci-teren
14.
Baština srednjovjekovne umjetnosti u kontekstu evropske civilizacije (ključne riječi:
slika objekt, slika pripovijest, simbolika, uzvišenost, liturgija i organizacija
arhitektonskog prostora, liturgički namještaj i predmeti, knjižno slikarstvo)
15.
Zaključna razmatranja, test

Download Report