Priručnik za vođenje poslovnih krugova (za mentore) Projekt Mladiekoin Autori: Tanja Zdolšek, IJS dr. Špela Stres, IJS Marjeta Trobec, IJS Prijevod: Višnja Vulić Lektura: Joţe Gasperiĉ 1 METODOLOGIJA MLADIEKOIN Sadrţaj 1. kruţok: EUROPA I EUROPSKA INICIJATIVA ZA PODUZETNIKE ............................................................ 5 Opće informacije o Europskoj uniji .......................................................................................................... 5 Kratak saţetak o SLO .............................................................................................................................. 5 Kratak saţetak o RH ................................................................................................................................ 6 Gospodarska kretanja u Sloveniji ............................................................................................................. 6 Gospodarska kretanja u Hrvatskoj ............................................................................................................ 6 Poduzetništvo i EU .................................................................................................................................. 6 Europski resursi ......................................................................................................................................... 7 Prednosti koje donosi EU ......................................................................................................................... 8 Poticanje inozemnih ulaganja u EU .......................................................................................................... 8 Mladi u EU .............................................................................................................................................. 8 Studiranje u inozemstvu ............................................................................................................................. 9 PRAKTIĈNI RAD................................................................................................................................... 9 2. kruţok: PODUZETNIŠTVO ........................................................................................................................ 11 Pravno organizacijski oblici poduzeća u Sloveniji ................................................................................... 11 Pravno-organizacijski oblici poduzeća u Hrvatskoj.................................................................................. 11 Kako postati poduzetnik u Sloveniji? ......................................................................................................12 Koje obaveze ima poduzetnik prema drţavi? ...........................................................................................12 Subvencija za samozapošljavanje ............................................................................................................12 Prvi koraci poduzetnika prilikom osnivanja poduzeća .............................................................................13 Kako osnovati trgovaĉko društvo u Hrvatskoj .........................................................................................13 Kako otvoriti obrt u Hrvatskoj ................................................................................................................13 Potpore institucija za promicanje i razvoj poduzetništva i inovacija .........................................................14 Inkubatori ................................................................................................................................................ 14 Tehnološki parkovi ................................................................................................................................... 14 Znanstveni parkovi ................................................................................................................................... 14 Europass ţivotopis ................................................................................................................................... 15 VJEŢBE: ................................................................................................................................................17 3. kruţok: RAZGOVOR S PODUZETNIKOM ................................................................................................ 19 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................19 4. kruţok: INOVACIJE, EKO-INOVACIJE ..................................................................................................... 20 Ideja, inovacija .......................................................................................................................................20 Definicije ................................................................................................................................................. 20 Intelektualno vlasništvo ..........................................................................................................................20 Industrijsko vlasništvo - patent ................................................................................................................. 20 Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj ......................................................................................................... 21 Intelektualno vlasništvo u Sloveniji .......................................................................................................... 21 Eko-inovacija u Sloveniji ......................................................................................................................... 21 Eko-inovacije u Hrvatskoj ........................................................................................................................ 21 Problemi na podruĉju eko-inovacija u Sloveniji i Hrvatskoj ...................................................................... 22 Budućnost eko-inovacija .......................................................................................................................... 22 Eko-inovacije mogu biti svugdje .............................................................................................................22 PRIMJERI DOBRE PRAKSE ................................................................................................................22 ĈIŠĆENJE NAFTNIH MRLJA TALOGOM IZ TVORNICA PAPIRA ..................................................... 22 POVEĆANJE CERTIFICIRANIH USLUGA I GOSPODARENJA U ŠUMARSTVU .............................. 23 2 RUCOBAR .............................................................................................................................................. 23 Deset najzanimljivijih eko-inovacija s podruĉja obnovljive energije ........................................................23 "Pustinjska zemlja“ .................................................................................................................................. 23 "Solarna odlagališta“ ................................................................................................................................ 23 "Solarni hladnjaci“ ................................................................................................................................... 24 Eko-inovacija s podruĉja prehrambene industrije ....................................................................................24 “Greenbottle” ........................................................................................................................................... 24 Eko-inovacije u financijskom smislu .......................................................................................................24 Eko-inovacije koje su vaţne glede na društveno ekonomsku korist ........................................................... 24 Eko-inovacije kao temelj socijalnog poduzetništva ................................................................................... 25 Eko-inovacije koje stvaraju profit ............................................................................................................. 26 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................26 5. kroţek: METODE ZBIRANJA IDEJ ........................................................................................................... 28 Informacije .............................................................................................................................................28 Primarne - izvorne informacije ............................................................................................................. 28 Sekundarne – uputne informacije ......................................................................................................... 28 Tercijarne – izvedene informacije.......................................................................................................... 28 Metode prikupljanja podataka .................................................................................................................28 Tehniĉke metode: ..................................................................................................................................... 28 Tehnike kreativnog razmišljanja ..............................................................................................................29 Moţdana oluja (Brainstorming) ................................................................................................................ 29 Philips buzz 66 ......................................................................................................................................... 29 Zapisivanje ideja (Brainwriting) ............................................................................................................... 30 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................30 ŠTO MORA IMATI EKO-INOVATIVNA IDEJA ...................................................................................31 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................32 6. kruţok: INTERNETSKI ALATI ZA POVEZIVANJE ................................................................................... 34 Moderni komunikacijski alati ..................................................................................................................34 Prezentacija internetskih komunikacijskih alata .......................................................................................34 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................34 7. kruţok: IZBOR EKO-INOVATIVNE IDEJE ................................................................................................ 36 Upravljanje i odabir prave ideje ..............................................................................................................36 PREZENTACIJA POSLOVNE IDEJE ....................................................................................................36 Kako najbolje prezentirati ideju ..............................................................................................................36 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................37 8. kruţok: KONCEPT POSLOVNOG PLANA– rašĉlamba poslovnih ideja ..................................................... 39 KRATKA PREZENTACIJA ELEMENATA POSLOVNOG PLANA.......................................................39 Najuĉinkovitiji put do poslovnog plana ...................................................................................................39 Tim vs. grupa ..........................................................................................................................................41 Sedam zamki prilikom formiranja tima ...................................................................................................41 Kako sastaviti dobar radni tim .................................................................................................................41 PODJELA ODGOVORNOSTI i ULOGA MENTORA ...........................................................................42 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................43 9. kruţok: Pojedina poglavlja poslovnog plana ................................................................................................. 44 Poslovni plan ..........................................................................................................................................44 Format poslovnog plana ..........................................................................................................................44 Planiranje ................................................................................................................................................ 44 Osnove faze poslovnog plana ................................................................................................................... 44 3 Struktura poslovnog plana ........................................................................................................................ 45 Prezentacija teme poslovnog plana – matrica logiĉkog okvira..................................................................46 Prezentacija teme poslovnog plana – SWOT-analiza ...............................................................................47 Priprema na razgovor sa poduzetnikom ...................................................................................................48 10. kruţok: DRUGI RAZGOVOR S PODUZETNIKOM ................................................................................. 49 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................49 11. kruţok: Pojedina poglavlja poslovnog plana 2 ............................................................................................ 50 Prezentacija teme poslovnog plana – konkurencija ..................................................................................50 Nelojalna konkurencija ............................................................................................................................ 50 Analiza konkurencije ............................................................................................................................... 50 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................51 Prezentacija teme poslovnog plana – prodaja...........................................................................................51 Prezentacija teme poslovnog plana – potrebni izvor sredstava .................................................................52 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................53 12. kruţok: IZRADA POSLOVNOG PLANA/Financijski dio i prezentacija zakljuĉne ideje drugoj grupi ....... 55 Prezentacija teme poslovnog plana – financijski dio ................................................................................55 Prihodi ..................................................................................................................................................... 55 Troškovi................................................................................................................................................... 55 Sastavljanje financijskih izvještaja ........................................................................................................... 56 Novĉani tijek............................................................................................................................................ 57 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................57 FINANCIJSKI DIO POSLOVNOG PLANA............................................................................................ 58 13. kruţok IZRADA POSLOVNOG PLANA................................................................................................... 60 Prezentacija teme poslovnog plana– kritiĉni rizik ....................................................................................60 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................60 Prezentacija teme poslovnog plana – raspored .........................................................................................60 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................60 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................60 14. kruţok ZAVRŠAVANJE POSLOVNOG PLANA i NJEGOVA PREZENTACIJA ....................................... 62 Prezentacija poslovnog plana i priprema odgovarajuće prezentacije ........................................................62 Upute za pripremu odgovarajuće prezentacije poslovnog plana................................................................. 62 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................63 15. kruţok: ZAKLJUĈCI ................................................................................................................................. 65 PRAKTIĈNI RAD..................................................................................................................................65 OCJENJIVANJE POSLOVNIH PLANOVA ............................................................................................. 65 OCJENJIVAĈKI LIST ZA MENTORE .................................................................................................. 66 SADRŢAJ POSLOVNOG PLANA .......................................................................................................... 68 4 1. kružok: EUROPA I EUROPSKA INICIJATIVA ZA PODUZETNIKE Opće informacije o Europskoj uniji Europska unija (EU) je jedinstveno ekonomsko i politiĉko partnerstvo izmeĊu dvadeset i sedam demokratskih europskih drţava koje imaju za zajedniĉki cilj mir i prosperitet. Europske integracije zapoĉele su neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Na poĉetku su imale dva glavna cilja: gospodarski obnoviti ratom razrušenu Europu te postupno stvoriti prostor mira, razvoja, prosperiteta i demokracije. Na poĉetku je u integraciji sudjelovalo šest zemalja, posebice na podruĉju trgovine i gospodarstva. Otada je proces ujedinjenja dobio novu dimenziju. Zahvaćene su nove drţave i nova podruĉja djelovanja. Danas EU ima dvadeset i sedam drţava ĉlanica i skoro pola milijarde stanovnika, a Europska konsolidacija se nastavlja. Dvadeset i sedam zemalja ĉlanica (od 1. sijeĉnja 2007.) su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Ĉeška Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grĉka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, MaĊarska, Malta, Njemaĉka, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovaĉka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija. Hrvatska je krajem lipnja 2011. godine završila pristupne pregovore za ĉlanstvo u Europskoj uniji. Ulazak Hrvatske u EU predviĊen je za 1. srpanj 2013. godine. Kljuĉnu ulogu u demokratskom funkcioniranju EU imaju zajedniĉke institucije koje se meĊusobno nadopunjavaju, a svaka igra vaţnu ulogu prilikom donošenja odluka. Svoje sjedište imaju u Briselu, Luksemburgu i Strasbourgu. Rad institucija podupiru savjetodavni i financijski organi i agencije specijalizirane za podruĉje djelovanja odreĊenih zajedniĉkih EU politika. Institucije EU su: Europski parlament (Strasbourg, Brisel, Luksemburg), Europsko vijeće (Brisel), Europska komisija (Brisel), Europski sud pravde (Luksemburg), Europska središnja banka (Frankfurt) i ECA (Luksemburg). Jedan od naĉina na koji se ljudi identificiraju s tako sloţenom politiĉkom zajednicom poput EU je korištenje simbola. Od 1986. godine EU prepoznajemo po europskoj zastavi, himni, zajedniĉkoj valuti (euro), motu Ujedinjeni u različitosti i Danu Europe koji se slavi 9. svibnja. Politika EU na podruĉju poduzetništva i industrije ţeli osigurati ravnopravne uvjete konkurentnosti i trgovanja za sve tvrtke, napraviti Europu atraktivnim mjestom za ulaganje i rad te omogućiti rast industrijskog sektora koji se temelji na znanju i inovacijama. Više informacija o EU-u moguće je pronaći na: http://europa.eu/. Izvor: http://www.evropa.gov.si/si/kratka-prezentacija/ http://www.evropa.gov.si/si/gospodarstvo-in-finance/konkurenca-podjetnistvo-in-financna-podporapodjetjem/ Kratak sažetak o SLO Republika Slovenija se nalazi u juţnom dijelu Srednje Europe i sjevernom dijelu Mediterana. Smještena je na raskriţju alpskog, sredozemnog, panonskog i dinarskog prostora. Glavni grad Slovenije je Ljubljana. Sluţbeni jezik je slovenski, a na podruĉjima sa gušćom naseljenošću stanovništva talijanske i maĊarske manjine, talijanski ili maĊarski jezik. Slovenija se rasprostire na površini od 20.273 km² i ima 2 milijuna stanovnika. Republika Slovenija je ĉlanica Ujedinjenih naroda, NATO-a, Europske unije i Schengenskog sporazuma. Izvor: http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/slovenia/index_sl.htm http://sl.wikipedia.org/wiki/Slovenija 5 Kratak sažetak o RH Republika Hrvatska je primorska drţava koja se nalazi u regiji jugoistoĉne Europe, a svojim sjevernim rubom takoĊer se smješta u Srednju Europu. Hrvatska zauzima površinu od 56.542 km² i ima 4,4 milijuna stanovnika. Proteţe se od krajnjih istoĉnih rubova Alpi na sjeverozapadu do Panonske nizine i obala Dunava na istoku, središnji joj dio pokriva planinski masiv Dinara, a juţni dio završava na obali Jadranskog mora. Glavni grad drţave je Zagreb, a sluţbeni jezik je hrvatski. Republika Hrvatska je ĉlanica NATO-a i pridruţena ĉlanica Europske unije. Republika Hrvatska je sa Europskom unijom zakljuĉila Sporazum o pridruţivanju ĉime je uspostavljen pravni i institucionalni okvir za daljnju integraciju Hrvatske u jedinstveni unutarnji krug EU i pripreme za ĉlanstvo u njoj. Poziciju pridruţene ĉlanice Hrvatska gubi kada postane punopravna ĉlanica EU. Izvor: http://europa.eu/about-eu/countries/candidate-countries/croatia/index_sl.htm http://sl.wikipedia.org/wiki/Hrvaška Gospodarska kretanja u Sloveniji Bruto domaći proizvod (BDP) se 2009. godine u odnosu na 2008. godinu smanjio za 7,8%. BDP u tekućim cijenama iznosio je u 2010. godini 34.894 milijuna €, odnosno 17.092 € po stanovniku. Industrijska proizvodnja bila je u 2010. godini za 17% niţa nego u 2008. godini, izvoz robe pao je za 19%, a uvoz je smanjen za 25,9%. Stanje na trţištu rada se pogoršalo budući da je broj nezaposlenih porastao na 37.000, uglavnom u preraĊivaĉkoj industriji. Postupni gospodarski oporavak zapoĉeo je u drugoj polovici 2010. godine i nastavlja se. Slovenska vlada je već u 2008. godini donijela prve mjere za ublaţavanje utjecaja krize na gospodarstvo. Mjere se odnose na financijski i javni sektor, poboljšanje kohezijske politike i strukturnih promjena u vezi s mirovinskim sustavom, te zdravstvenom i socijalnom zaštitom. U veljaĉi 2011. godine Vlada je usvojila izlaznu strategiju koja ima za cilj poboljšanje socijalnog poloţaja najsiromašnijeg sloja, jaĉanje konkurentnosti gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Izvor: http://zagreb.veleposlanistvo.si/index.php?id=3132&L=1 Gospodarska kretanja u Hrvatskoj Rast bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini bio je niţi za 5,3% u odnosu na 2010. godinu. BDP je u tekućim cijenama iznosio 45.379 milijuna € ili 10.232 € po stanovniku. U 2010. godini pad industrijske proizvodnje iznosi 11 posto. Robna razmjena Hrvatske sa inozemstvom pala je za 25,2% u 2010. godini: 21,6% na strani izvoza i 26,9% na strani uvoza. Hrvatska Vlada u 2011. godini planira blagi gospodarski oporavak i rast BDP-a u visini 0,5%. U 2011. i 2012. godini predviĊa se nešto viša gospodarska aktivnost, ali još uvijek niţa nego prije 2008.godine. Vlada Republike Hrvatske je u 2009. godini usvojila mjere za prevladavanje posljedica globalne financijske i gospodarske krize. Poĉetkom 2011. godine je uz dodatne mjere osigurala aktivno sudjelovanje drţave u kreditiranju poduzeća.Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2010. godine predstavila Program gospodarske obnove ĉiji je cilj provedba strukturnih reformi i ubrzanje gospodarskog rasta. Saznajte više na www.vlada.hr. Izvor: http://zagreb.veleposlanistvo.si/index.php?id=3133&L=1 Poduzetništvo i EU Mala i srednja poduzeća (MSP) su okosnica EU poduzetništva. Dvadeset i tri milijuna malih i srednjih poduzeća u EU predstavlja 75 milijuna radnih mjesta i 99% svih poduzeća. Europska unija potiĉe drţavne potpore koje u obzir uzimaju potrebe malih i srednjih poduzeća što je sukladno naĉelu Najprije pomisli na male!. TakoĊer, EU potiĉe sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u istraţivaĉkim i inovacijskim projektima ĉime niţe troškove administrativnih postupaka za male tvrtke i financijske planove koji utjeĉu na mala i srednja poduzeća. Programi EU za financijsko razdoblje 2007. - 2013. raspolaţu proraĉunom od 3 milijarde eura. Prioriteti na ovom podruĉju su poticanje poduzetništva i osposobljenosti, poboljšanje pristupa malih i srednjih poduzeća novim trţištima, manje birokracije, povećanje potencijala rasta malih i srednjih poduzeća (poticanjem njihova kapaciteta za istraţivanje i inovacije, poticanjem dijaloga i konzultacija te potreba malih 6 i srednjih poduzeća u donošenju politiĉkih odluka). Europska unija pruţa potporu malim i srednjim europskim poduzećima (MSP) u raznim oblicima kao primjerice subvencijama, zajmovima i jamstvima. Podrška poduzećima dostupna je izravno ili kroz programe na nacionalnoj ili regionalnoj razini. Mala i srednja poduzeća takoĊer mogu imati koristi od niza mjera nefinancijske pomoći u obliku raznih programa i poslovne podrške poduzetništvu. Više informacija na europskom portalu za male poduzetnike: http://ec.europa.eu/small-business/index_sl.htm. Europski resursi Europski proraĉun 2007.-2013. obuhvaća 1,045% bruto nacionalnog dohotka cjelokupne EU što je 862,363 milijarde eura. Većina tog novca namijenjena je za poljoprivredu. Sheme pomoći: 1. Fondovi • Strukturni fondovi Strukturni fondovi (Europski fond za regionalni razvoj [ERDF] i Europski socijalni fond [ESF]) najveći su instrumenti Zajednice za financiranja malih i srednjih poduzeća kroz razne tematske programe i inicijative koje se provode u regijama. Korisnici strukturnih fondova dobivaju izravni doprinos za financiranje njihovih projekata. Strukturni fondovi podrţavaju razvoj onih regija Europe koje iz razliĉitih razloga zaostaju u razvoju. Njihov je cilj smanjiti taj jaz i stvoriti uravnoteţen razvoj svih zemalja i regija Europske unije. • Kohezijski fond Kohezijski fond (KF) je strukturni instrument koji od 1994. godine pomaţe drţavama ĉlanicama da smanje gospodarske i socijalne razlike te da stabiliziraju gospodarstvo. Kohezijski fond financira do 85% opravdanih troškova velikih projekata na podruĉju zaštite okoliša i prometne infrastrukture. Pravo na sredstva iz kohezijskog fonda imaju najmanje razvijene zemlje ĉlanice EU. Više informacija o fondovima moţe se naći na: http://www.eu-skladi.si/ i http://europa.eu/policiesactivities/funding-grants/index_en.htm 2. Programi EU Programi EU su instrumenti na ĉijoj osnovi Europska komisija odobrava povoljne kredite, jamstva ili nepovratna sredstva za postizanje prioritetnih ciljeva, tj. jaĉanje unutarnjeg trţišta, gospodarske uĉinkovitosti i veće kvalitete ţivota. Programi su obiĉno sektorski i razlikuju se u pogledu aktivnosti koje podrţavaju, ciljnih grupa kojima su namijenjeni, volumenu sredstava, trajanju i naĉinu raspodjele. U pravilu se programi provode po principu raspisivanja natjeĉaja koje objavi Europska komisija. Prije objave se najavi raspisivanje natjeĉaja i obiĉno se navedu upute za podnositelje zahtjeva s detaljnim objašnjenjima, standardnim ugovorima te se navede iznos potpore i opravdanih troškova. 3. Operativni program (OP) Republika Slovenija je za provedbu kohezijske politike Europske unije za razdoblje 2007.-2013. pripremila programski dokument za tzv. Operativne programe (u daljnjem tekstu OP) koji omogućuju crpljenje sredstava iz razliĉitih fondova Europske unije: - OP za jaĉanje regionalnog razvojnog potencijala za razdoblje 2007.-2013.; - OP Razvoj ljudskih potencijala za razdoblje 2007.-2013.; - OP za razvoj okoliša i prometne infrastrukture za razdoblje 2007.-2013. Primjer: Eko inovacije1 Ciljna grupa su mala i srednja poduzeća, a to su u skladu s tenderom poduzeća s manje od 250 zaposlenika i s godišnjim prometom koji ne prelazi 50 milijuna eura. Maksimalno trajanje projekta: 36 mjeseci Udio sufinanciranja: max 50% opravdanih troškova. Opravdani troškovi su oni koji su izravno povezani s projektom ukljuĉujući materijale, procese, tehnike, troškove opreme i infrastrukture. Procjena proraĉuna: 30 milijuna eura Dobre prakse: • inovativno recikliranje rabljenih guma i proces zagrijavanja guma za okolišu ugodnu urbanu okolinu (Španjolska, Portugal); • više pametnih senzora za reciklaţu elektronike (Nizozemska); 1 http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/ 7 • razvrstavanje otpada iz tekstila - projekt je pokazao kako ekološki i ekonomski prosperirati kroz razvoj proizvoda iz starih tkanina (Nizozemska); • recikliranje plastike za uporabu u graĊevinarstvu (Italija). 5. Gdje dobiti pomoć na lokalnoj razini Mreţa Enterprise Europe Network podupire poduzetništvo u drţavama ĉlanicama. Enterprise Europe Network je najveća europska poduzetniĉka mreţa . Više informacija na: http://www.enterprise-europe-network.ec.europa.eu Izvor podataka: http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/_getdocument.cfm?doc_id=4607 Više informacija o Europskoj uniji: http://europa.eu/index_sl.htm Više informacija o Europskoj komisiji: http://ec.europa.eu/ Vodiĉ po institucijama Europske unije: http://ec.europa.eu/publications/booklets/eu_glance/68/sl.doc Prednosti koje donosi EU Europska unija svojim fondovima, programima i raspisima dodjeljuje nepovratna sredstva usmjerena na provedbu projekata i aktivnosti u skladu sa strateškim usmjerenjima EU. Slovenija kao drţava ĉlanica moţe sudjelovati u ovim programima na raznim podruĉjima, a koji su prije svega usmjereni na povećanje društvenog i gospodarskog napretka i integracije. Primjer je sedmi Okvirni program Europske unije koji u svojim raspisima potiĉe istraţivanja tehnološkog razvoja fokusirajući se na potrebe zapošljavanja i konkurentnosti. Za više informacija o programima, raspisima i fondovima: http://www.evropa.gov.si/si/programi-in-razpisieu/ i http://www.evropa.gov.si/si/znanost-in- R /. Slovenija kao ĉlanica uplaćuje svoj dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ukupan proraĉun Europske unije, a u zamjenu dobiva financijsku potporu, prije svega za poljoprivredni i ruralni razvoj, odrţivi rast i društveno-ekonomski i uravnoteţeni razvoj regija u kontekstu europske kohezijske politike. Osim financijske i razvojne prednosti ĉlanstva u Europskoj uniji, slovenskim se graĊanima otvaraju mogućnosti zapošljavanja u drugim drţavama ĉlanicama. Pojednostavljeno je i putovanje unutar Europske unije nakon ulaska Slovenije u Schengenski prostor i usvajanjem zajedniĉke europske valute - eura. Unutarnje trţište Europske unije temelji se na slobodi kretanja roba, slobodnom kretanju kapitala, slobodnom kretanju usluga i ljudi, ali i na naĉelu da niti jedna drţava Europske unije ne smije biti prepreka za bilo koji proizvod ili kapital koji se legalno nalazi na trţištu neke druge zemlje Europske unije. Drţave ĉlanice prosperiraju i na podruĉju obrazovanja. Princip slobodnog kretanja ljudi omogućio je nove oblike obrazovnih mogućnosti u inozemstvu te veću mobilnost studenata. Izvor podataka: http://www.evropa.gov.si/si/clanica-eu/ http://www.15let.gov.si/15-let-samostojnosti/dosezki/clanstvo-eu/ Poticanje inozemnih ulaganja u EU Poticanje inozemnih izravnih ulaganja (IIU) u Europskoj uniji (EU) provodi svaka drţava ĉlanica pojedinaĉno. Europska unija ima niz programa za promicanje poduzetništva i povezivanje poduzeća na europskoj razini, ali u nadleţnosti svake drţave ĉlanice je da formulira svoju vlastitu politiku promicanja izravnih inozemnih ulaganja. Izvor: http://www.evropa.gov.si/si/vsebina/pogostavprasanja/vprasanje/news/ce11b61af0/?tx_evropafaq_pi1[q]=315&tx_evropafaq_pi1[view]=1 Mladi u EU Obrazovni programi U Europskoj uniji provode se razliĉiti obrazovni programi usmjereni na pojedince, obrazovne, ali i druge institucije. Suradnja izmeĊu drţava ĉlanica odvija se preko ĉetiri programa: Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci i Grundtvig, no takoĊer i preko drugih oblika aktivnosti i inicijativa Generalnog direktorata za obrazovanje i kulturu. Ovi programi nude širok raspon opcija: suradnju izmeĊu obrazovnih institucija, 8 razmjenu nastavnika, uĉenika, studenata, volontera i mladih, obrazovanje odraslih, uĉenje jezika i sl.. Studiranje u inozemstvu GraĊani zemalja ĉlanica EU mogu se u drugim drţavama ĉlanicama obrazovati pod istim uvjetima kao i njezini drţavljani. Uvjete za dobivanje stipendije i boravak u studentskim domovima postavlja svaka zemlja ili visokoškolska ustanova za sebe. Više informacija o mogućnostima obrazovanja u Europi dostupno je na web portalu za obrazovanje i kulturu PLOTEUS: http://ec.europa.eu/ploteus/home.jsp?language=sl. * Comenius je za predškolsko i školsko obrazovanje; * Erasmus je namijenjen visokoškolskom obrazovanju; * Potprogram Erasmus Mundus ureĊuje poslijediplomski studij u zemljama Trećeg svijeta; * Leonardo da Vinci kombinira strukovno obrazovanje i osposobljavanje; * Grundtvig koordinira obrazovanje odraslih. Izvor: http://www.evropa.gov.si/si/izobrazevanje/ PRAKTIČNI RAD a) Igra imenima Vjeţba je namijenjena meĊusobnom upoznavanju ĉlanova grupe koji su odluĉili sudjelovati na kruţoku. TakoĊer, igra je pogodna za probijanje leda izmeĊu ĉlanova i mentora. Jedan od ciljeva igre je stvoriti ugodnu atmosferu meĊu ĉlanovima grupe. Što prije se ĉlanovi grupe upoznaju, prije se uspostavljaju uvjeti za opušteni rad koji je temelj dobre suradnje. Bitno je da ĉlanovi shvate vaţnost stjecanja i prijenosa podataka o osobama s kojima namjeravaju sudjelovati na kruţoku. Ciljevi igre su: zapamtiti imena ljudi u grupi, stupiti u kontakt sa svakom osobom u grupi, nauĉiti nešto o svakoj osobi u grupi, uspostaviti meĊusobno povjerenje u grupi, usmjerenost pojedinca na paţljivo slušanje i prikupljanje informacija o ljudima u grupi. Potrebno vrijeme: 20 min Što trebamo? Stolice postavljene u krug. Metoda: Studenti i mentor sjede u krugu. Mentor se predstavio svojim imenom. Onda pomisli na prvo slovo svog prezimena. Prvo slovo svog prezimena poveţe s imenom ţivotinje, predmeta, pridjeva koji poĉinje tim slovom i na neki naĉin ga opiše - npr. Tina Novak moţe postati Tina Ĉokolada ili Tina Priroda ili Tina Srna ili Tina Bez rijeĉi...Zatim se svaki sudionik u krugu predstavi sa novim imenom. b) Pitanja i odgovori na pitanja o Europskoj uniji - razviti raspravu. • Koliko ĉlanica ima Europska unija? Koje su to? • Prednosti/nedostaci ĉlanstva u Europskoj uniji? • Kakva je struktura poduzetništva u Europskoj uniji, odnosno u pojedinim drţavama (velike, male tvrtke)? • Što donosi EU trţište? (Osnove ostaju iste, treba biti svjestan tko kupuje ili koristi proizvode ili usluge) • Mentori će pronaći više informacija na: http://ec.europa.eu/youreurope/business/index_en.htm c) Vjeţba: Kako pronaći obrazovni program EU Cilj vjeţbe je upoznati mlade s raznim mogućnostima obrazovanja i razmjena koje se nude od strane Europske unije. Nakon što su odradili teoretski dio kruţoka (kao i kruţok Mladi u EU) neka pokušaju koristeći internet dobiti što više informacija o mogućnostima osposobljavanja i razmjena u inozemstvu koje su im dostupne. Ako je moguće, neka posjete Predstavništva Europske komisije ili drugih europskih institucija i raspitaju se o programima koje Europa nudi mladima. Pomoći vam mogu slijedeća pitanja: • Uz pomoć kojih programa i ustanova mogu ići na razmjenu u inozemstvo? • Kako se prijaviti? • Koje uvjete moram zadovoljiti kao podnositelj zahtjeva? • Koja drţava domaćin me zanima i zašto baš ta drţava? • Poznajete li nekoga tko se već odluĉio za razmjenu? Kakva su iskustva? Nekoliko kontakata koje moţete lako upotrijebiti: • Centar Republike Slovenije za mobilnost i europske programe obrazovanja i osposobljavanja CMEPIUS, email: [email protected], web stranica: www.cmepius.si. • http://www.afs.org/, http://www.afs.hr/, http://www.interkultura.si/. 9 10 2. kruţok: PODUZETNIŠTVO Pravno organizacijski oblici poduzeća u Sloveniji Postoje razliĉiti organizacijski oblici gospodarske djelatnosti, a najĉešći su samostalni poduzetnik (SP/poduzetnik) i društvo s ograniĉenom odgovornošću (d.o.o.). Najvaţnije razlike izmeĊu ova dva organizacijska oblika prikazani su u donjoj tablici. Tablica 1: Razlike između poduzetnika i d. o. o. Područje Poduzetnik Društvo s ograničenom odgovornošću Temeljni ulog Za upis poduzetnika u PRS (poslovni Osnivaĉi prije nego što daju prijedlog za upis registar Slovenije) vlasnik poduzeća osnivanja d. o. o. moraju na poslovni raĉun ne mora imati temeljni kapital. društva uplatiti najmanje 7.500 EUR. Odgovornost Nositelj djelatnosti/poduzeća odgovara za obveze iz poslovanja sa svom svojom imovinom (neodvisno dali imovinu iskazuje preko poslovnih knjiga koje vodi kao poduzetnik). Dioniĉari ne odgovaraju za obveze društva svojom imovinom. To znaĉi da vjerovnici ne mogu oduzeti imovinu dioniĉara za otplatu obveza koje nastaju iz poslovanja tvrtke. Ovisno o broju dioniĉara kod poduzeća s ograniĉenom odgovornošću razlikujemo: - d.o.o. sa jednom osobom. = d.o.o. sa samo jednim dioniĉarom, - d.o.o. sa više osoba = d.o.o. ima dva ili više dioniĉara. Ostali mogući pravni oblici su: - Društvo s neograniĉenom odgovornošću (d.n.o) - Komanditno društvo (k.d.) i - Dioniĉko društvo (d.d). Osnivanje društva s ograniĉenom odgovornošću (d.o.o.) moţe se izvršiti preko toĉke VEM (ako se radi o jednostavnom d.o.o.) ili kod javnog biljeţnika (u svim drugim sluĉajevima). Izvor: http://vem.icra.si/mma_bin.php?id=2008011811281792. Pravno-organizacijski oblici poduzeća u Hrvatskoj Osnivanje i upravljanje tvrtkama u Hrvatskoj regulirano je Zakonom o trgovačkim društvima. S obzirom na organizacijski oblik Zakon razlikuje slijedeće oblike: * Javno trgovaĉko društvo, * Komanditno društvo, * Gospodarsko interesno udruţenje, * Dioniĉko društvo, * Društvo s ograniĉenom odgovornošću (najĉešći oblik). Društvo s ograniĉenom odgovornošću Osnivaĉi: Poduzeće moţe osnovati jedna ili više domaćih ili stranih fiziĉkih ili pravnih osoba koji osnivanjem poduzeća postaju njegovi ĉlanovi. 11 Ulog moţe biti u gotovini ili u naturi (pokretna ili nepokretna imovina, pravo, poduzeće ili dio poduzeća). Svaki ulog mora biti najmanje 200 kuna. Prije upisa u sudski registar svaki osnivaĉ mora uplatiti najmanje ĉetvrtinu temeljnog uloga koji se plaća u gotovini, s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne moţe biti manji od 10.000 kuna, odnosno najmanje polovina temeljnoga kapitala mora se uplatiti u novcu. Minimalni iznos kapitala za uspostavljanje društva s ograniĉenom odgovornošću je 20.000 kuna. Ostali troškovi osnivanja iznose najmanje 6.500 kuna. Postupak osnivanja najduţi je u Zagrebu, odnosno u Zagrebaĉkoj ţupaniji i traje oko 35 dana. Registracija u manjim mjestima je brţa. Kako bi pojednostavila i ubrzala postupak osnivanja poduzeća, Hrvatska je ustanovila Vladin servis s imenom: www.HITRO.HR. Izvor podataka: http://www.izvoznookno.si/Dokumenti/Podatki_o_drzavah/Hrvaska/Poslovanje/Poslovna_zakonodaja_615.a spx?print=1 Kako postati poduzetnik u Sloveniji? Najprije treba razmisliti o poslu kojeg ţelimo obavljati. Troškovi koji nastaju prilikom osnivanja vlastitog poduzeća i nisu tako mali, zato dobro razmislite da li će vaša poslovna ideja osigurati dovoljno prihoda za normalno poslovanje. Mnoge uspješne poslovne ideje razvile su se iz jednostavnih, svakodnevnih poslova. Idealna prilika za mlade poduzetnike je da razviju svoje poslovanje iz povremenog/studentskog rada. Koje obaveze ima poduzetnik prema državi? Prije nego što ĉak i poĉnemo razmišljati o osnivanju s. p., razmislimo o našem statusu: da li smo nezaposleni, zaposleni, u mirovini ili u procesu obrazovanju. To je vaţno jer se tako odreĊuje iznos doprinosa za status poduzetnika: kod prvog oblika, tzv. popodnevni s.p., većinu doprinosa plaća poslodavac ili obrazovna ustanova (redovan rad). To znaĉi da su fiksni troškovi u tom sluĉaju relativno niski, ĉak i ako poslujemo samo povremeno. Samostalno poduzetništvo kao sporedna djelatnost je stoga izvrsna prilika za testiranje ideja. Ako ste poduzetnik bez posla, u mirovini ili imate status studenta fiksna mjeseĉna naknada je malo viša jer sve doprinose morate u cijelosti platiti sami. Oni ovise o napravljenom prometu jer je ljestvica oporezivanja s.p. progresivna. Subvencija za samozapošljavanje Osnivanjem s.p. moţe se od Zavoda za zapošljavanje zatraţiti subvencija za samozapošljavanje. Prvi uvjet za dobivanje subvencije je da smo na Zavodu prijavljeni kao nezaposlena osoba i da sudjelujemo na nekoliko obrazovnih seminara koje organizira Zavod. Valja napomenuti da su uvjeti za dobivanje subvencije vrlo strogi. Subvenciju ne moramo vraćati, ali se postavljenih uvjeta moramo strogo drţati. Kada smo odluĉili postati poduzetnik, vaţno je odabrati aktivnost koju ćemo obavljati. Popis djelatnosti nalazi se u standardnoj klasifikaciji djelatnosti (SKD: http://www.ajpes.si/Registri/Drugo/SKD). Budući da je obavijest o djelatnosti tvrtke prilikom registracije besplatna, pametno je odabrati sve aktivnosti koje u budućnosti imamo namjeru provoditi. Naime, i kasnije je dodavanje aktivnosti besplatno, ali povezano je s malo birokracije. Neke djelatnosti podlijeţu posebnim uvjetima. Kada se odluĉimo koje djelatnosti ćemo izabrati, s.p. moţemo vrlo lako besplatno registrirati na jednoj od e-VEM toĉaka (http://evem.gov.si/evem/drzavljani/zacetna.evem). Plaćanje poreza za s.p. od velike je vaţnosti i ovisi o napravljenom prometu. O prometu ovisi da li prilikom izvoĊenja usluge naplaćujemo PDV. Kod prometa u visini do 25.000 eura godišnje moţemo biti osloboĊeni plaćanja PDV-a, naravno ako nam to odgovara. To ima dobre (osobito prilikom poslovanja sa pravnim osobama), kao i loše strane (prilikom poslovanja sa fiziĉkim osobama). Dakle, ponekad je bolje da poduzetnik odluĉi postati porezni obveznik. Preporuĉuje se da je poduzetnik upoznat sa osnovama raĉunovodstva jer će se kad-tad suoĉiti s raĉunovodstvom. U svakom sluĉaju, preporuĉujemo vam da unajmite profesionalnog knjigovoĊu ili raĉunovodstveni program jer se tako moţete bolje usredotoĉiti na izvedbu svog poslovanja. Raĉunovodstvo je vrlo zahtjevno podruĉje koje zahtijeva kontinuirano praćenje. Kazne za nepoštivanje su vrlo visoke. 12 Prvi koraci poduzetnika prilikom osnivanja poduzeća Prilikom osnivanja ili nakon registracije poduzeća pametno je osigurati slijedeće: - radno mjesto: povoljni najam ureda sa svim uslugama potrebnima za rad poduzeća; - poslovni raĉun: za otvaranje raĉuna potreban je izvadak iz poslovnog registra Slovenije (PRS), potvrda o plaćanom doprinosu i zahtjev za otvaranje i voĊenje poslovnog raĉuna koji se dobije u banci; - literatura o poduzetništvu, pravni obrasci, e-knjige, priruĉnici, strukovna literatura kako bi se olakšalo poslovanje; - sustav za kompletnu registraciju radnog vremena; - raĉunala i softver, telefon, e-mail i ostalu informatiĉku opremu za ured; - program za izdavanje raĉuna, putnih naloga te za obavljanje poslova; - promocija poduzeća (komunikacija sa medijima i klijentima, planiranje medijske strategije, društvene mreţe na internetu...) - poslovno savjetovanje: savjetovanje o poslovnoj ideji i izrada poslovnog plana; - raĉunovodstvo - najam knjigovodstvenog servisa; - dodatni kapital; - osposobljavanje za zaštitu na radu, izrada izjave o sigurnosti i procjeni rizika, lijeĉniĉka potvrda. Izvor : http://mladipodjetnik.si/podjetniski-koticek/ustanovitev-podjetja/kako-postati-samostojni-podjetnik Kako osnovati trgovačko društvo u Hrvatskoj Vlastito trgovaĉko društvo putem hitro.hr (www.hitro.hr) ureda moţete osnovati u samo 4 koraka: PRVI KORAK – ime društva Vašem društvu prvo morate dati ime. Pri odabiru imena moţete se koristiti internetskom stranicom Ministarstva pravosuĊa sudreg.pravosudje.hr. Ako u svoje društvo unosite temeljni kapital u novcu, hitro.hr djelatnik će za vas pokrenuti on line postupak osnivanja kroz uslugu e-Tvrtka. DRUGI KORAK – javni biljeţnik Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po) i neke njezine priloge potrebno je ovjeriti kod javnog biljeţnika. Ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu (obvezna za strane drţavljane). Obvezna je nazoĉnost svih osnivaĉa i drugih osoba ĉije je potpise potrebno ovjeriti. TREĆI KORAK – predaja dokumentacije i uplata pristojbi Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog biljeţnika predajte na šalteru servisa hitro.hr. Uplate sudskih pristojbi i osnivaĉkog pologa moţete izvršiti u Fina-inim poslovnicama. Nakon toga hitro.hr će odaslati vašu dokumentaciju na nadleţni Trgovaĉki sud elektroniĉkim putem (e-Tvrtka), koji će izvršiti upis vašeg društva u Sudski registar, te elektronskim putem dostaviti u hitro.hr ured Rješenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u vaše novoosnovane tvrtke. ĈETVRTI KORAK – preuzimanje dokumentacije i otvaranje raĉuna Na šalteru servisa hitro.hr dobit ćete i ispuniti RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Drţavnog zavoda za statistiku (dodjela matiĉnog broja i šifre glavne djelatnosti). Po preuzimanju dokumentacije na servisu hitro.hr potrebno je izraditi peĉat i otvoriti raĉun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivaĉkog pologa društva na raĉun društva. Potrebne prve prijave društva, vlasnika društva i zaposlenika u sustav mirovinskoga i zdravstvenoga osiguranja (HZMO i HZZO) moţete ugovoriti i izvršiti elektroniĉki na šalteru servisa hitro.hr. (e-Mirovinsko i e-Zdravstveno) VAŢNO! Nakon upisa u sudski registar i registar Drţavnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu društva u poreznoj upravi, nadleţnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a. Na uvid je potrebno dati rješenje o upisu u sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. Kako otvoriti obrt u Hrvatskoj Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fiziĉkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruţanjem usluga na trţištu. Otvaranje obrta se odvija u 3 koraka: PRVI KORAK – odabir vrste obrta - Slobodni obrt: za obavljanje se kao uvjet ne traţi ispit o struĉnoj osposobljenosti ili majstorski ispit 13 - Vezani obrt: za obavljanje se kao uvjet traţi ispit o struĉnoj osposobljenosti ili majstorski ispit - Povlašteni obrt: smije se obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadleţno ministarstvo DRUGI KORAK – prikupljanje dokumentacije Sve potrebne uplatnice i obrasci za registraciju obrta dostupni su na šalteru servisa hitro.hr. Sve potrebne uplate moţete izvršiti u Fina-inim poslovnicama. TREĆI KORAK – predaja dokumentacije i uplata pristojbi Rješenje o upisu obrta u obrtni registar i obrtnicu preuzet ćete na šalteru servisa hitro.hr. Nakon toga na servisu hitro.hr potrebno je izraditi peĉat i otvoriti raĉun. Nakon upisa u obrtni registar obrtnik je duţan poĉeti obavljati obrt u roku od godine dana, a najkasnije 8 dana prije poĉetka rada obvezan je prijaviti poĉetak obavljanja obrta. Prijave u sustav zdravstvenoga osiguranja (HZZO) moţete ugovoriti i izvršiti elektroniĉki na šalteru servisa hitro.hr. VAŢNO! U roku od 8 dana od poĉetka obavljanja djelatnosti, obrt je potrebno prijaviti poreznoj upravi, nadleţnoj prema sjedištu obrta, radi upisa u registar poreznih obveznika. Da bi mogli poĉeti obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima odreĊeno, trebaju prije poĉetka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehniĉkim uvjetima za prostor odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti odnosno odobrenje za rad. (Veĉ informacij http://www.hitro.hr). Potpore institucija za promicanje i razvoj poduzetništva i inovacija Poslovni inkubatori, tehnološki parkovi i znanstveni parkovi, poslovne i komercijalne zone pruţaju modernu poslovnu podršku malim poduzećima. Nude im savjetovanje, obrazovanje, ĉlanstvo, mreţu partnera, financijske usluge i prostorne mogućnosti. Primjer: Ljubljanski univerzitetski inkubatori LUI (http://www.lui.si/) i Studentski poduzetniĉki inkubator (http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=10434). Inkubatori Inkubatori su namijenjeni novim poduzećima koja tek zapoĉinju s poslovanjem ili su u fazi rasta i razvoja i nemaju vlastiti prostor. Osnovna strategija inkubatora je osnivanje, razvoj i pruţanje podrške novim poduzećima i tvrtkama u ranim fazama razvoja (Pohleven, 2000, str. 244-255). Inkubatori se razlikuju od drţave do drţave, ali svima je zajedniĉko da inkubiranim poduzećima nude radni prostor, osnovnu tehniĉku i administrativnu uslugu te struĉne konzultantske usluge. Primjer: Podjetniški inkubator Podbreznik (Novo mesto) (http://www.inkubator-nm.si/) Tehnološki parkovi Govorimo o zaokruţenim cjelinama u kojima osim tehnoloških parkova djeluju renomirana velika i mala poduzeća (Pohleven, 2000, str. 244-255). Parkovi omogućavaju najam poslovnih prostora i proizvodnju prototipova. Boravak poduzeća u parkovima nije ograniĉen. Naglasak parka je na prijenosu tehnologija i suradnji s istraţivaĉkim institucijama i poduzećima. Primjer: Tehnološki park Ljubljana (http://www.tp-lj.si/) i Tehnološki park Varaţdin (http://www.tp-vz.hr/). Znanstveni parkovi Za znanstvene parkove kaţu da su koncentracija mozgova istraţivaĉa, profesora, financijera, konzultanata i gospodarstvenika koji su sa druge strane usko povezani s istraţivanjima i poduzetništvom (Pohleven, 2000, str. 245). Njihova glavna karakteristika je da se koncentriraju na komercijalizaciju znanosti. Znanstveni parkovi obiĉno su locirani u neposrednoj blizini sveuĉilišta i visokih škola. Izvor podataka: http://www.cek.ef.uni-lj.si/u_diplome/bukovnik3664.pdf Pohleven, P. (2000). Poslovni inkubatori i tehnološki parkovi. M. Glas i V. Pšeniĉny (ur.), Poduzetništvo izazovi za 21. stoljeća (str. 234-264). Ljubljana, GEA College. Glavna obiljeţja poduzetnika Za osnivanje poduzeća nije potrebna samo dobra i inovativna ideja, već je vaţno i kakva je osoba koja ţeli postati poduzetnik. Dobrog poduzetnika odlikuju sljedeće karakteristike: inovativnost, kreativnost, samopouzdanje, ambicija, odluĉnost, upornost, pozitivan stav prema svijetu i poduzetniĉkim rizicima, 14 organizacijske sposobnosti, usmjerenost na kupce i korisnike, iskustva, itd. U ovom poglavlju bilo bi dobro dodati više informacija o tome kako se kao pojedinac predstaviti poslodavcu ako se ne odluĉite osnovati vlastito poduzeće. Predstavljanje pojedinca Zašto se mladi ljudi nakon što su završili školu tako teško zaposle? Vaţno je kako se onaj koji traţi posao predstavi. Za poslodavca koji treba novog zaposlenika relevantna su sva znanja, iskustva, vještine i kvalitete pojedinca, a ne samo radno iskustvo dobiveno tijekom zaposlenja. Stoga je vrlo vaţno da mladi ljudi koji po prvi put traţe redovito zaposlenje primjereno predstave svoje potencijale. Mladi koji po prvi put traţe posao nemaju redovito radno iskustvo, ali ĉesto imaju radnog iskustva i vještine koje su pridobili tijekom rada za vrijeme školskih praznika, prakse tijekom školovanja i sudjelovanjem u raznim radionicama i seminarima. TakoĊer i hobi moţe biti za pojedinca u potrazi za zaposlenjem izvor znanja, vještina i osobina. Vaţno je da mlada osoba koja traţi zaposlenje poslodavcu opiše svoje osobine koje su poslodavcu vrlo vaţne (npr. iskrenost, jednostavnost, rjeĉitost, komunikativnost, ljubaznost, veselost, osjećaj za ljude i starije osobe, itd.). Europass ţivotopis Traţitelji zaposlenja poslodavcu šalju zamolbu za posao kojoj dodaju ţivotopis. Kao primjer navodimo Europass ţivotopis koji je dogovoreni format na europskoj razini za sustavno i sveobuhvatno predstavljanje. Europass ţivotopis dostupan je u elektroniĉkom obliku na 26 europskih jezika i u 32 europske drţave. Pogodan je za predstavljanje u zemlji i inozemstvu i naglašava neformalna i usput steĉena znanja i vještine. Prilikom popunjavanja ţivotopisa mogu vam pomoći upute na internetskoj stranici http://www.europass.si. Europass Umetnite fotografiju. Ukloni naslov ako nije primjenjivo (vidi upute) Životopis Osobni podaci Prezime(na) / Ime(na)Prezime(na) Ime(na) (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Adresa(e)Kućni broj, ulica, poštanski broj, grad, država (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Telefonski broj(evi)(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Broj mobilnog telefona:(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Broj(evi) faksa (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) E-mail(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Državljanstvo (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Datum roĎenja(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Spol(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Željeno zaposlenje/zanimanje(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Radno iskustvo DatumiZasebno unesite svako radno mjesto, počevši s posljednjim. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Zanimanje ili radno mjesto Glavni poslovi i odgovornosti Ime i adresa poslodavca Vrsta djelatnosti ili sektor Obrazovanje i osposobljavanje 15 DatumiZasebno unesite svaki važniji program obrazovanja ili osposobljavanja koji ste završili, počevši s posljednjim. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Naziv dodijeljene kvalifikacije Glavni predmeti / stečene profesionalne vještine Ime i vrsta organizacije pružatelja obrazovanja i osposobljavanja Razina prema nacionalnoj ili(ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) meĎunarodnoj klasifikaciji Osobne vještine i kompetencije Materinski jezik(ci)Navedite materinski jezik (ako je važno, navedite dodatne materinske jezike, vidi upute) Drugi jezik(ci) Samoprocjena Europska razina (*) Razumijevanje Slušanje Čitanje Govor Govorna interakcija Pisanje Govorna produkcija Jezik Jezik (*) Zajednički europski referentni okvir za jezike Društvene vještine i kompetencijeZamijenite ovaj tekst opisom kompetencija i navedite gdje ste ih stekli. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Organizacijske vještine i kompetencijeZamijenite ovaj tekst opisom kompetencija i navedite gdje ste ih stekli. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Tehničke vještine i kompetencijeZamijenite ovaj tekst opisom kompetencija i navedite gdje ste ih stekli. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Računalne vještine i kompetencijeZamijenite ovaj tekst opisom kompetencija i navedite gdje ste ih stekli. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Umjetničke vještine i kompetencijeZamijenite ovaj tekst opisom kompetencija i navedite gdje ste ih stekli. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Druge vještine i kompetencijeZamijenite ovaj tekst opisom kompetencija i navedite gdje ste ih stekli. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Vozačka dozvolaNavedite posjedujete li vozačku dozvolu te za koje kategorije vozila. (ukloni ako nije primjenjivo, vidi upute) Dodatne informacijeOvdje unesite sve podatke koji mogu imati neku važnost, primjerice, osobe za kontakt, preporuke itd. (ukloni naslov ako nije primjenjivo, vidi upute) DodaciNavedite dokumente koje prilažete životopisu. (ukloni naslov ako nije primjenjivo, vidi upute) Izvor podataka: http://www.eurodesk.si/fileadmin/user_upload/doc/2_AKTIVNOSTI/0_delavnice/odgovori/Prva_zaposlitev. pdf http://www.europass.si/dokumenti_europass/europass_zivljenjepis.aspx http://europass.cedefop.europa.eu/europass/home/hornav/Downloads/EuropassCV/CVTemplate.csp?loc=sl_ SI 16 VJEŽBE: Pogledajte Europass ţivotopis i zajedno ga prouĉite, odnosno razgovarajte o svim toĉkama tog dokumenta. Prilikom ispunjavanja dokumenta pomoći će vam upute o tome kako ispuniti dokument, a koje su dostupne online na: http://www.europass.si/dokumenti_europass/europass_zivljenjepis.aspx. Svaki uĉenik neka ispuni ţivotopis za sebe, a zatim ţivotopis stavite na forum ili internetsku stranicu projekta kao prezentaciju svakog sudionika u projektu. a) Prilikom individualnog predstavljanja pojedinih sudionika zajedno pripremite profil koji će predstavljati cijelu skupinu u projektu (primjer naziva grupe: Kruţok za poduzetništvo i eko-inovacije za V. gimnaziji u Mariboru). Napravite nekoliko zajedniĉkih fotografija datoteke i dodajte ih profilu. b) Razmišljanje o karakteristikama poduzetnika Mladi neka navedu svoje osobne kvalitete za koje smatraju da su relevantne za poduzetništvo. Istovremeno neka objasne zašto su po njihovom mišljenju baš te osobine relevantne za poduzetništvo. Pomoći vam mogu slijedeća pitanja: Da li te zanimaju nove stvari? Imaš li ideju o tome kako poboljšati svijet? (Inovativnost/inovativan) Ĉesto se izraţavaš na ĉudan naĉin? Da li si umjetniĉki tip? Da li si kreativan? (kreativnost/kreativan) Niĉeg se ne bojiš? Voliš nastupati? (samopoštovanje/siguran u sebe) Ţeliš imati bolje ocjene? Ţeliš biti uspješan? (ambicija/ambiciozan) Kada odluĉiš nešto postići, da li odustaješ od toga? (odluĉnost/odluĉan, upornost /uporan) Da li si uvijek nasmijan i dobre volje? Imaš li pozitivan stav prema svijetu? (pozitivnost/pozitivan) SviĊa ti se ureĊivati stvari? Imaš uredan radni stol i pospremljenu sobu? (urednost/uredan) Jesi li ikad pokušao voditi ekipu/tim? Da li si bio uspješan? Da li si bio sposoban davati savjete i naredbe? Da li ste na kraju kao tim postigli zadane ciljeve? (organizacijske sposobnosti) Voliš slušati druge ljude? Da li ih stvarno slušaš i znaš njihove priĉe ili jednostavno odeš dok oni govore? (koncentracija na kupca, korisnika) Vjeţba identificiranja - Ĉime bi se bavili, što bi radili, da li bi bili uspješni? Pojedinaĉno odgovorite na slijedeća pitanja i na kraju u zajedniĉkom razgovoru razluĉite koju vrstu ekoinovativnog poduzeća bi osnovali. Pitanja: U ĉemu sam dobar / (npr. u orijentaciji, slušanju, uĉenju, trĉanju, ĉišćenju...)? U ĉemu sam loš / (u uĉenju, ĉitanju, biologiji...)? U ĉemu u prirodi uţivam (u cvijeću i pogledu na drveće, branju gljiva, radu u vrtu ...)? Što mi se u prirodi ne sviĊa, odnosno što mi je neugodno, ĉega se bojim (kukaca, divljih svinja, krpelja, miris divljeg luka ...)? Što me zanima ili što me ne zanima u prirodnom okolišu (rijeke, drveće, biljke, medvjedi, podzemne vode, špilje, ratna skrivališta ...)? Što me u okolišu/prirodi dosaĊuje? Na što sam ponosan/ponosna (sposobnost orijentacije, na svoje znanje o bilju i gljivama ...)? Što misle ljudi (bliski prijatelji, rodbina) u ĉemu sam dobar/dobra ili loš/loša u pogledu povezanosti s okolinom/prirodom? Koje me stvari ometaju (cvrkutanje ptica - pozitivno, divlje deponije - negativno)? Kojih slabosti bih se htio/htjela riješiti (strah od krpelja...)? Koji su tvoji hobiji u prirodi? Što si već napravio/napravila, radio/radila u prirodi ili u vezi s prirodom? Jesi li ikada zaradio/zaradila svoj novac radom u prirodi? S ĉime (npr. vaĊenje krumpira, branje gljiva, kestena ...)? Ţeliš li po struci biti netko tko je povezan s prirodom (šumar / biolog / ..)? Izvor: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. Prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. c) Priprema na razgovor s poduzetnikom Mentor bi trebao u lokalnoj zajednici ili meĊu roditeljima pronaći poduzetnika, umjetnika, odnosno nekoga 17 tko će djeci pribliţiti profesiju na konkretan naĉin. Postupak: posjeta i razgovor s jednim od roditelja djece iz razreda ili s poznatim uspješnim lokalnim poduzetnikom koji je poznat po svojim kreativnim pristupima obavezno mora biti pozitivna osoba, neosporna na poslovnom i moralnom podruĉju. Kod izbora poduzetnika moţete se konzultirati sa uĉenicima i zajedno potraţiti dobrog i uspješnog poduzetnika te ga pozvati na kruţok. Ţelite li od njega saznati nešto više? Što bi mladi ţeljeli saznati od poduzetnika? Pripremite se za razgovor i zapišite nekoliko pitanja koja ćete ga pitati. Predlaţemo ova pitanja: Koju školu ste završili? Kada ste postali poduzetnik? Ĉime se bavite i zašto baš time? Zašto ste se odluĉiti za ovu profesiju? Što Vam se najviše sviĊa u struci? Jeste li zadovoljni svojim radom? Jeste li imali bilo kakvo radno iskustvo prije osnivanja? Recite nam nešto o svojim poĉecima! Gdje ste dobili sve potrebne informacije o osnivanju poduzeća? Što treba imati na umu prilikom osnivanja tvrtke i na što treba paziti? Kako ste kod osnivanja poduzeća znali da se ţelite baviti odabranom djelatnošću/odabranim radom? Da li se Vaša tvrtka suoĉava s teškoćama i zašto? Gdje dobivate korisne informacije koje vam pomaţu u voĊenju poduzeća? Jeste li ĉlan nekih društava? Uzimate li mlade ljude na praksu za vrijeme ljetnih praznika? Opišite svoje osobne kvalitete! Imate li kvalitete poduzetnika ili mislite da vam nedostaju? Da li imate mogućnost davanja stipendije mladima? Zamolite poduzetnika da predstavi svoj rad. Ako je moguće neka svoj rad pokaţe pred vama ili neka vam pokaţe kratki film, fotografije. Kakvu vaţnost ima kreativnosti u Vašoj tvrtci? Da li je kreativnost nuţna za uspješan rad u struci? Gdje moţete biti kreativni? Da li je originalnost takoĊer vaţna? Što je rezultat |Vašeg kreativnog rada? Kako prodati rezultate rada? Kako se povezujete s drugim tvrtkama? Da li se povezujete lokalno/meĊunarodno? Što je s društvenim i profesionalnim umreţavanjem? Da li koristite internet i socijalne mreţe (Facebook, Twitter)? Odakle ideja za posao? Da li Vaša tvrtka potiĉe inovacije? Kako to potiĉete meĊu zaposlenicima? Koji su Vaši društveni i socijalni aspekti inoviranja i poduzetništva? Koliko Vam je vaţan okoliš? ĉ) U vrijeme priprema za razgovor s poduzetnikom moţete organizirati Razgovor s mladim poduzetnikom. Razdijelite si uloge poduzetnika i uĉenika. Poduzetnici neka si zamisle da su vlasnici/osnivaĉi velikih tvrtki koje su poznate u vašem kraju ili diljem svijeta. Neka se uţive u ulogu poduzetnika i odgovaraju na pitanja koja će im biti postavljena od strane drugih uĉenika. Temelj za odgovore mogu biti stvarne informacije koje prethodno dobijete na internetu ili fiktivni odgovori. Uĉenici koji postavljaju pitanja mogu nakon što dobiju odgovor pogaĊati da li je odgovor istinit ili izmišljen. 18 3. kruţok: RAZGOVOR S PODUZETNIKOM PRAKTIČNI RAD a) Saslušajmo inovativne poduzetnike Nakon što saznate koji će vas poduzetnik posjetiti, pripremite gradivo o poduzetniku ili poduzetnicima s kojima će se sudionici sresti na kruţoku. Gradivo podijelite uĉenicima. S obzirom na pitanja sudionika, vi kao mentor vodite razgovor izmeĊu poduzetnika i uĉenika (pitanja za poduzetnika navedena su u prethodnom kruţoku). Pomoć u organizaciji susreta s poduzetnicima Potrebno vrijeme: 45 minuta Dnevni red susreta: • Pripreme za razgovore • Dobrodošlica slušateljima • Kratka prezentacija kruţoka • Razgovar s poduzetnikom - mentor moderirano • Druţenje poduzetnika s uĉenicima uz kekse i ĉaj • Zahvala na posjeti Tehnika: Odredite uĉenike koji će vam pomoći s tehnikom (postavljanje stolova, stolica, raĉunala, projektora - ako je potrebno). Zapisnik: Jedan od uĉenika neka pripremi zapisnik o razgovoru koji će na kraju biti objavljen na internetskoj stranici. 19 4. kružok: INOVACIJE, EKO-INOVACIJE Ideja, inovacija Mladi su kreativni i stvari vide drugaĉije. Na slikama vide karakteristike koje profesionalci, opterećeni dugim iskustvom i stereotipima, ne mogu više opaziti. Naţalost, psiholozi su otkrili da kreativnost ljudi s godinama opada. U velikoj mjeri su za to odgovorni odgoj i obrazovanje koji nedovoljno pomaţu kod razvoja uroĊenih kreativnih potencijala. Statistiĉki pokazatelji pokazuju da u skladu s Lisabonskom strategijom EU još uvijek zaostaje za SAD i Japanom na podruĉju inovacija i primjene znanja. Situacija u tranzicijskim zemljama, ukljuĉujući Sloveniju i Hrvatsku, još je gora. Budući da je inovacija temelj za postizanje dinamiĉnog, konkurentnog i na znanju baziranog gospodarstva, suoĉeni smo sa tzv. inovacijskim jazom izmeĊu EU-a s jedne strane i najnaprednijih s druge strane. Izvor: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. Prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. Definicije Inovacija Inovacija je novi ili znatno poboljšani proizvod, usluga ili proces koji se javlja na trţištu (inovacije proizvoda, usluge) ili se koristi u procesu (proces inovacije). Inovacije ukljuĉuju niz znanstvenih, tehnoloških, organizacijskih, financijskih i komercijalnih aktivnosti. Inovativno poduzeće je ono koje je u vrijeme opservacije uvelo novi ili znatno poboljšani proizvod ili proces. Inovacija se temelji na rezultatima novog tehnološkog razvoja na novim kombinacijama postojećih tehnologija ili korištenju drugih znanja koje je pridobilo poduzeće. Invencija Razlika izmeĊu invencije i inovacije nalazi se u zainteresiranosti trţišta i ekonomske koristi za autora - izum postaje inovacija samo ako je usvojen od strane kupaca ili kada autor ima ekonomsku korist od inovacije. Izum moţemo izjednaĉiti s invencijom, dok ekonomsku korist donosi samo inovacija. Eko-inovacija Eko-inovacije su sve vrste inovativnih aktivnosti u cilju znaĉajnog poboljšanja zaštite okoliša. Eko-inovacije ukljuĉuju nove proizvodne procese, proizvode ili usluge, menadţerske i poslovne metode, korištenje i provedbu bilo ĉega od navedenog s namjerom da se sprijeĉe ili znatno smanje opasnosti u okolišu, oneĉišćenje i drugi negativni utjecaji korištenja resursa u ţivotnom ciklusu razliĉitih aktivnosti. Izvor : http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/what_en.htm Intelektualno vlasništvo Intelektualno vlasništvo odnosi se na imovinu koja proizlazi iz ljudskog intelekta ili razuma. Intelektualna tvorevina kao takva je nematerijalna. Kada postane predmetom, vlasnik ga moţe komercijalno iskoristiti. Intelektualno vlasništvo tradicionalno je podijeljeno u dvije grupe: na autorsko pravo, sliĉna prava i industrijsko vlasništvo. Postoje i druga tzv. prava sui generis koja svrstavamo meĊu ostala prava. Industrijsko vlasništvo - patent Patent predstavlja iskljuĉivo pravo koje sprijeĉava upotrebu proizvoda ili postupaka drugim osobama. Objekt zaštite je izum koji dolazi s podruĉja tehnike, nov je, ukljuĉuje inventivnu razinu i industrijsku primjenu. Otkrića, znanstvene teorije, matematiĉke metode, nacrti, metode i postupci za mentalne aktivnosti ne smatraju se izumima i ne smiju biti predmetom patentne zaštite. Valja napomenuti da raĉunalni programi ne podlijeţu patentu u Europi (osim u iznimnim situacijama; u SAD-u se mogu zaštiti), ali su zaštićeni autorskim pravom. Patent se takoĊer ne bi trebao dodjeljivati za: 1. izum ĉija je uporaba u suprotnosti s javnim poretkom ili moralom; 2. izum kirurškog ili dijagnostiĉkog postupka ili postupak lijeĉenja koji se primjenjuje izravno na ţivom 20 ljudskom ili ţivotinjskom tijelu, osim izuma koji se odnose na proizvode, osobito tvari i smjese koje se koriste u takvom procesu. Za dodjeljivanje patenta postoji nekoliko naĉina: * Prijave u svakoj ţeljenoj zemlji pojedinaĉno; * MeĊunarodne prijave prema Ugovoru o suradnji na podruĉju patenata (PCT); * Europska prijava u drţavama ĉlanicama Europske patentne konvencije. Prava traju 20 godina od datuma podnošenja prijave. Patent daje nositelju slijedeća iskljuĉiva prava: 1. ako je predmet patenta proizvod: sprijeĉavanje trećim osobama koje nemaju suglasnost vlasnika da izraĊuju, koriste, nude za prodaju, prodaju ili u te svrhe uvoze proizvod koji je dobiven neposredno tim postupkom; 2. ako je predmet patenta postupak: sprijeĉavanje trećim osobama koje nemaju suglasnost vlasnika da postupak koriste i nude za prodaju, prodaju ili za te svrhe uvoze proizvod dobiven neposredno tim postupkom. Opseg patentne zaštite odreĊen je sadrţajem patentnih zahtjeva. Za tumaĉenje patentnih zahtjeva koriste se takoĊer opisi i crteţi. Intelektualno vlasništvo u Hrvatskoj Za dodjelu hrvatskog patenta prijave se podnose Drţavnom zavodu za intelektualno vlasništvo (http://www.dziv.hr/). Pravno podruĉje je regulirano Zakonom o patentima. Intelektualno vlasništvo u Sloveniji Osim meĊunarodnih i europskih propisa, u Sloveniji prava intelektualnog vlasništva ureĊuju još tri zakona: Zakon o autorskim i srodnim pravima, Zakona o industrijskom vlasništvu i zaštiti topografije poluvodiĉkih sklopova. Za dodjelu slovenskog patenta prijave se podnose Uredu RS za intelektualno vlasništvo (http://www.uil-sipo.si/) Izvor : Ured RS za intelektualno vlasništvo (www.sipo-uil.si), Drţavni zavod za intelektualno vlasništvo (http://www.dziv.hr). Dodatne informacije: http://www.uil-sipo.si/ http://www.dziv.hr http://ec.europa.eu/youreurope/business/competing-through-innovation/protecting-intellectualproperty/slovenia/index_sl.htm http://www.epo.org/ http://www.wipo.int Eko-inovacija u Sloveniji U Sloveniji kljuĉnu ulogu u promicanju inovacija imaju Ministarstvo visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ministarstvo gospodarstva i sluţba Vlade za razvoj i europske poslove. Na podruĉju ekologije kljuĉno je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureĊenja. Na razini provedbe aktivnosti koje promiĉu eko-inovacije dijele se na više organizacija (JAPTI, TIA, Slovenski poduzetniĉki fond, Slovenska agencija za istraţivanje...). Takva struktura se prijelazom na regionalnu i lokalnu razinu još više dijeli, a opaţaju se i neravnomjerno rasporeĊeni subjekti za promicanje inovacija u razliĉitim regijama. Npr. u JI Sloveniji i Obalno-kraškom podruĉju postoji nekoliko subjekata za promicanje inovacija dok je podupiranje u Unutrašnjo- kraškoj regiji i više nego skromno. Ova situacija je dijelom takva zbog ĉinjenice da je cijela struktura za promicanje inovacija u Sloveniji uspostavljena u relativno kratkom vremenu, a na drugoj strani je nedovoljno sredstava za financiranje takvih aktivnosti kao i rascjepkanost i nepovezanost organizacijskih struktura za promicanje inovacija na nacionalnoj i regionalnoj razini. Eko-inovacije u Hrvatskoj Eko-inovacije u Hrvatskoj su još uvijek u povojima. Inicijative nisu brojne i još su uvijek u fazi razvoja u odnosu na neke od naprednijih europskih zemalja (Italija, Španjolska). Inicijative koordinira Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĊenja i graditeljstva i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. 21 Hrvatska sve više sudjeluje u programima Europske unije koji nude znaĉajne poticaje za podruĉje ekoinovacije. Problemi na podruĉju eko-inovacija u Sloveniji i Hrvatskoj Unatoĉ povećanju svijesti o vaţnosti eko-inovacija, uĉinkovitost programa, projekata i drugih aktivnosti na podruĉju eko-inovacija i podrške eko-inovacijama u pojedinim regijama vrlo je razliĉita. Osobito se istiĉe problem koordinacije aktivnosti na nacionalnoj razini koji bi povezivao podruĉja ekologije i podruĉja inoviranja. U naĉelu vrijedi da su za svako navedeno podruĉje na nacionalnoj razini odgovorne razliĉite Vladine i druge organizacije, a nedostatak se oĉituje u slaboj povezanosti i suradnji izmeĊu tih organizacija. Drugi problem je fragmentacija organizacijske strukture tih organizacija što dovodi do nepotpune obrade pojedine problematike koja riješava probleme, ali u manjoj mjeri. Tako npr. nije uspostavljen središnji registar eko-inovacija. Budućnost eko-inovacija Kljuĉni izazovi razvoja se odraţavaju kao aktivnosti na podruĉju ĉistije energije, energetske uĉinkovitosti, obnovljivih izvora energije, odrţivog prometa i vodnog gospodarstva. Na razini EU se opaţaju inicijative usmjerene na aktivnosti s tih podruĉja, kako kroz stvaranje specifiĉnih strategija, tako i preko povećanja sredstava za njihovu provedbu. Kao jedan od najvidljivijih primjera takvog financijskog poticaja vrijedno je napomenuti natjeĉaj Europske komisije koji crpi sredstava za eko-inovacije iz programa za Inovacije i konkurentnost (CIP). Za razdoblje 2008. – 2013. za eko-inovacije je dostupno gotovo 200 milijuna EUR. Više informacija: http://www.imamidejo.si/resources/files/evrobarometer_ekoinovacije.pdf. Eko-inovacije mogu biti svugdje Moramo shvatiti da eko-inovacije mogu biti u raznim djelatnostima/sektorima, bilo da se radi o energetici, turizmu, poljoprivredi, zaštiti okoliša, obrazovanju, prehrani ili zdravlju. Eko-inovacije su sve vrste inovativnih aktivnosti u cilju znaĉajnog poboljšanja zaštite okoliša. Eko-inovacije ukljuĉuju nove proizvodne procese, nove proizvode ili usluge, nove menadţerske i poslovne metode te korištenje i provedbu bilo ĉega gore navedenog kako bi se sprijeĉila ili znatno smanjila opasnosti u okolišu, oneĉišćenje i drugi negativni utjecaji korištenja resursa u ţivotnom ciklusu razliĉitih aktivnosti. PRIMJERI DOBRE PRAKSE ĈIŠĆENJE NAFTNIH MRLJA TALOGOM IZ TVORNICA PAPIRA Sadašnje stanje Godišnje se u Europskim tvornicama papira proizvede 90 milijuna tona papira, a više od 4 milijuna tona taloga koji je nusproizvod te proizvodnje preraĊuje se pa spaljuje, ili se baca na odlagališta otpada. Prema projektnim procjenama, proizvodnja sintetiĉkih apsorbenata za naftne mrlje stvara oko 502.840 tona CO2. U projektu tvrde da bi se preradom taloga iz tvornica papira izradio upijajući materijal koji moţe oĉistiti mrlje od nafte i kemikalija uz emisije od samo 2,9 % CO2 u odnosu na sintetiĉke apsorbente. Talog se moţe koristiti i nakon upijanja mrlje – ovisno o kaloriĉnoj vrijednosti apsorbirane tvari, prikupljeni materijal moţe se iskoristiti kao sekundarni izvor goriva u elektranama ili cementarama. Što se projektom namjerava postići Glavni cilj projekta je proizvodnja hidrofobnog apsorbenta za ĉišćenje površine voda (eng. HAWSC). Tako tretirani talog tvornica papira moglo bi preuzeti 20 % potencijalnog trţišta u Europi, koje ukljuĉuje luke, marine, benzinske postaje, rafinerije nafte, pa ĉak i restorane i hotele. Projektom će se proširiti proizvodna linija koja već postoji u Sloveniji i Finskoj, a svake godine će se otvoriti još dvije linije od kojih će svaka moći preraditi 80.000 tona. Cilj je moći preuzeti 26 % od ukupno proizvedenog taloga u tvornicama papira diljem Europe. Kontakt TOC, CENTAR ZA TEHNOLOGIJU I EKOLOGIJU, SLOVENIJA (http://www.toc.si/) DRUGI UKLJUĈENI PARTNERI: KAREG CONSULTING ENGINEERS, FINSKA 22 POVEĆANJE CERTIFICIRANIH USLUGA I GOSPODARENJA U ŠUMARSTVU Sadašnje stanje Certificiranjem gospodarenja šumom i sjeĉom u skladu s ekološkim kriterijima, briga o šumama postaje ne samo više ekološka već dovodi i do većih koliĉina certificiranoga drveta. Već danas potraţnja za takvim drvetom u Europi nadmašuje ponudu. Polovica europskih šuma nalazi se u privatnom vlasništvu. 68,5 milijuna hektara zemlje pokriveno je privatnim šumama. Većina šuma u privatnome vlasništvu nalazi se na malim zemljištima, a mnoge od njih ne odrţavaju se prema ekološkim standardima. Da bi se promicalo i olakšalo certificiranje, u Letoniji i Estoniji se razmatraju novi pristupi u kojima se kombiniraju certificiranje i licenciranje šumarskih usluga i gospodarenja šumama. Korištenjem certificiranih sluţbi, vlasnici šuma će znati da su angaţirali ljude koji zadovoljavaju ekološke standarde. U meĊuvremenu, sluţbe koje trenutno posluju bez certifikata potiĉe se na certificiranje kako bi zadrţale svoju konkurentnost. Što se projektom namjerava postići Novi sustav certificiranja nuditi će certifikate šumarskim sluţbama što će ciljanim vlasnicima malih šuma olakšati odabir ekološki pogodnije šumarske sluţbe. Skupina šumarskih poduzeća dobiti će certificate prema novim standardima i provesti ĉetiri pilot primjene u skupinama malih šuma koje su u privatnom vlasništvu. Odrţat će se seminari o certificiranju malenih šumskih imanja, i osnovati ĉetiri radne skupine u ĉetiri zemlje. Pilot projekte će nadzirati skupina velikih šumarskih sluţbi i privatnih vlasnika šuma iz raznih zemalja EU. Kontakt NATURE, ECOLOGY AND PEOPLE CONSULT, DANSKA DRUGI UKLJUĈENI PARTNERI: ODBOR ZA OĈUVANJE ŠUMA, DANSKA; EUROPSKA MREŢA PODUZETNIKA U ŠUMARSTVU, DANSKA Vir: http://www.een.hr/upload/Eko_Inovacije_-_Brosura.pdf RUCOBAR RUCOBAR (Rubberised Concrete Noise Barries) – primer eko-inovacije GraĊevinskog fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu. Projektni tim - konzorcij, osim spomenutog fakulteta, ĉini još 4 partnerske institucije i tvrtke meĊu kojima su Beton-Luĉko kao podizvoĊaĉ, Gumimpex GRP kao proizvoĊaĉ gumenih granula, Institut IGH kao ispitivaĉ apsorpcije i Zoološki vrt grada Zagreba kao primjer prve aplikacije projekta. Rijeĉ je o projektu proizvodnje materijala za zaštitu buke baziranog na betonu dobivenim od reciklirane auto-gume. »Projekt je u cijelosti rad hrvatskog konzorcija, a rijeĉ je o proizvodnji novog tipa barijera za zaštitu od buke, naĉinjenih od laganog betona, u kojem se kao materijal koristi i reciklirana stara guma«, kaţe prof. dr. Stjepan Lakušić sa GraĊevinskog fakulteta iz Zagreba. Vir: http://een.hr/?hr/vijesti/odrzan-nacionalni-info-dan-cip-eko-inovacije-2011/275 http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=F427A836-3A6B-4E42-99F9-132C3BA9EBEB Deset najzanimljivijih eko-inovacija s područja obnovljive energije "Pustinjska zemlja“ Malo francusko poduzeće nastalo iz Vladinog istraţivaĉkog instituta Humus analysis bavi se proizvodnjom komposta iz otpada naftne industrije i nekih drugih vrsta otpada. Oni tvrde da mogu proizvesti zemlju na kojoj nakon jedne godine moţe rasti drveće i trava, a nakon dvije godine i usjevi. Poduzeće je svoje znanje predstavilo arapskim zemljama koje bi tako mogle drastiĉno smanjiti potrošnju vode, a time i energiju. "Solarna odlagališta“ Malo poduzeće iz Londona African renewable energies pomaţe zajednicama u siromašnim zemljama zaraditi novac i proizvesti energiju. Odlagališta u afriĉkim gradovima namjeravaju prekriti tankim slojevima fotonaponskih solarnih ćelija sa prijeklopnim modulima s kojima bi proizvodili energiju. U Italiji, SAD-u i Nairobiju već testiraju njihovu tehnologiju. 23 "Solarni hladnjaci“ Francusko poduzeće Freecold bavi se proizvodnjom solarnih hladnjaka na fotonaponski sustav, a koji su najprimjereniji za ruralna podruĉja koja nisu prikljuĉena na elektriĉnu mreţu i za udaljene lokacije. Njihove hladnjake odlikuje napredna izolacija. Saznajte više i proĉitajte o najzanimljivijim inovacijama na podruĉju obnovljivih izvora energije na donjem linku vezanim za ĉlanak u novinama Dnevnik: http://eko.dnevnik.si/sl/Energija/1164/Deset+najbolj+zanimivih+inovacij+s+podro%C4%8Dja+obnovljive+e nergije. Eko-inovacija s područja prehrambene industrije “Greenbottle” Nova vrsta boce za mlijeko izraĊena je od mješavine recikliranog papira i malo plastike. Boca je jednostavna za odvajanje otpada, razvrstavanje i recikliranje, a pogodna je i za kompostiranje (Slika 1). Slika 1: Greenbottle Izvor: http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/files/docs/workshop/bea_yordi_en.pdf, http://greenbottle.com Više informacija: http://ec.europa.eu/environment/index_sl.htm, http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/files/docs/workshop/bea_yordi_en.pdf, http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/ Eko-inovacije u financijskom smislu Motivi za eko-inovacije su beskrajni. S obzirom na financijski aspekt moţe ih grubo podijeliti u tri skupine: Eko-inovacije koje su vaţne glede na društveno ekonomsku korist Nije nuţno da takve inovacije donose prihod. Ponekad se to ĉak i ne ţeli. Donose druge pogodnosti kao što su vidljivost, angaţiranje društva, medijska vidljivost i promocija. Za aktivnosti koje se izvode organizatori mogu: a) zaraĉunati simboliĉku cijenu koja pokriva troškove, b) potraţiti sponzora ili c) dobiti sredstva iz nacionalnih ili meĊunarodnih fondova koji potiĉu takve aktivnosti. Primjeri eko-inovacija koje su vaţne u smislu društven-ekonomske koristi: • Najam bicikla za voţnju u gradovima - takve projekte obiĉno provode općine, turistiĉke agencije ili inicijativa za zaštitu okoliša. Bicikli su dostupni na više mjesta u grada. Koriste ih turisti i domaće stanovništvo koje se ţeli brzo i na ekološki prihvatljiv naĉin kretati gradom. • Projekt Očistimo Sloveniju u jednom danu! napravljen je po uzoru na projekt Let's do it, Estonia! koji je odrţan u Estoniji 2008. godine. Na dan akcije ĉišćenja 3. svibnja 2008. godine u Estoniji se okupilo 50.000 dobrovoljaca (4% stanovništva) i u nešto više od pet sati uklonili su 10.000 tona smeća (u normalnim 24 okolnostima bi drţavi za to trebale tri godine i više od 22 milijuna eura). Projekt Očistite Sloveniju u jednom danu! imao je neprofitnu i nepolitiĉku notu. Organizatori su pozvali sve stanovnike Slovenije da se pridruţe ekipama volontera. Ciljevi projekta bili su: o 17. travnja 2010. godine okupiti 200.000 volontera i provesti najveću kampanju vezanu za okoliš u Sloveniji do tada; o izraditi prvi digitalni registar i nacionalnu kartu sa lokacijama što većeg broja divljih deponija; o ukloniti najmanje 20.000 tona ilegalno odbaĉenog otpada; o udruţiti sve ekološke akcije koje se odrţavaju u proljeće na isti datum i imaju zajedniĉki cilj; o osvijestiti i educirati o boljem rukovanju otpadom. Izvor: http://www.ocistimo.si/O-projektu.aspx • Zelene općine, kao što je primjerice općina Vransko (Slovenija), nastoje eko-inovacijama poboljšati kvalitetu ţivota graĊana. Općina Vransko takoĊer je jedna od prvih koja je izradila energetski koncept, a time i strategiju razvoja energetike i tako zacrtala ţivotnu orijentaciju u tom kraju. Kada danas doĊete u to mjesto, na raskriţju regionalne prometnice pred objektom Energetika Vransko pozdravljaju vas prve dvije solarne lampe za uliĉnu rasvjetu u drţavi koje su rezultat domaćeg znanja. Mještani se griju sustavima daljinskog grijanja na biomasu, upotrebljavaju pojedinaĉne kotlove na biomasu, energiju proizvode pomoċu male fotonaponske elektrane i imaju prvu takvu elektranu na fasadi poslovnog objekta. Vrhunac predstavlja izgradnja eko-naselja s naglaskom na uštedi energije. Naselje posljednje dvije godine ureĊuju na jednoj od najljepših lokacija u gradu, a sastojat će se od devet energijsko-pasivnih kuća koje će trošiti pet puta manje energije od standardnih kuća. U budućnosti ţele proširiti sustav grijanja na biomasu, postaviti pilotne elektrane na vjetar, napraviti hidroelektranu u blizini Bolske i urediti solarni sustav za pripremu sanitarne tople vode za cijelo Vransko. Izvor : http://web.vecer.com/portali/vecer/v1/default.asp?kaj=3&id=2010120705599128 Eko-inovacije kao temelj socijalnog poduzetništva Socijalno poduzetništvo je jedna vrsta društveno odgovornog poduzetništva ĉiji cilj nije povećanje dobiti, već stvaranje javnog dobra. Javno dobro moţe biti briga i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili dugotrajno nezaposlenih osoba, briga za okoliš, itd. Socijalno poduzetništvo se u razliĉitim zemljama obiĉno ureĊuje posebnim zakonima. Projekte socijalnog poduzetništva podupire drţava preko raznih socijalnih fondova. Primjeri eko-inovacija kao temelja socijalnog poduzetništva: • Poduzeće Dobrovita Plus nalazi se izmeĊu Rogaške Slatine i Rogateca uz odlagalište glomaznog otpada. Predmete koji bi inaĉe bili izloţeni vremenskom utjecaju i propadanju pregleda ekipa, a ono što je korisno odvezu u šator. U šatoru predmete rastave, urede, poprave, oĉiste i prodaju. Obnavljaju sve od sportske opreme, knjiga, namještaja, raĉunalne opreme do malih kućanskih ureĊaja. Proizvode prodaju po niskim cijenama jer ţele prodati što više stvari. U njihovoj okolici ţivi dosta obitelji koje si ne mogu priuštiti ni osnovne stvari. U poduzeću se nadaju da će ljudi uz njihovu pomoć i po niskoj cijeni moći kupiti stvari koje si inaĉe ne bi mogli priuštiti. Prvi takav centar u Sloveniji je za poĉetak rada dobio 249.000 € na javnom natjeĉaju za promociju socijalnog poduzetništva od strane drţave. Natjeĉaj je u suradnji s Europskim socijalnim fondovima pripremilo Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi. Centar će dobivenim sredstvima pokriti veći dio troškova za prostor, osposobljavanje i zapošljavanje radnika. S primljenim sredstvima su do sada zaposlili tri radnika koji su bili prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni. Izvor podataka podjetja.html. i više informacija: http://www.eko-tce.eu/socialno-podjetnitvo/32-drubeno-koristna- U centrima za zapošljavanje zapošljavaju osobe s invaliditetom na radna mjesta i radno okruţenje koje je prilagoĊeno radnim sposobnostima i potrebama osoba s invaliditetom, a koje se ne mogu zaposliti na uobiĉajenom radnom mjestu. U centru za zapošljavanje Zarja zapošljavaju teško zaposlive osobe, prije svega ljude nakon ozljede glave. Ti ljudi sudjeluju u uzgoju gljiva šitake. Poĉeli su se baviti i uzgojem biljaka na njivi. Odluĉili su uzgajati bundeve golice, a uz bundeve su zasadili nekoliko vrsta zaĉinskog bilja: bosiljak, origano, peršin ... 25 Izvor: http://www.zc-zarja.si/ Eko-inovacije koje stvaraju profit Eko-inovacije koje stvaraju profit, odnosno smanjuju troškove, obiĉno se realiziraju u obliku poduzeća jer većina ljudi ţeli profit. Za izvoĊenje aktivnosti potrebne su na poĉetku, a i kasnije investicije koje se nasuprot gore navedenim mogućnostima (društvena korist i socijalno poduzetništvo) financiraju kao i obiĉno pod poduzetniĉkim uvjetima. * Napomena: Uĉenike prilikom obrade poglavlja upozorite da se prilikom izrade poslovnog plana opredijele za jednu od nabrojenih eko-inovacija glede financiranja. Dobre ekološke projektne ideje: http://www.inovativnost.net/projekti-eden.asp?ID=98 http://www.inovativnost.net/projekti/Ideje09-zlate-BL/06_smetnjaki.pdf http://www.inovativnost.net/projekti/Ideje05-zlate-BL/13_Zeleno_oko.pdf http://www.inovativnost.net/projekti-eden.asp?ID=117 http://www.inovativnost.net/projekti-eden.asp?ID=36 http://www.inovativnost.net/projekti-eden.asp?ID=80 PRAKTIČNI RAD a) Uĉenici neka nabroje koje ekološke probleme poznaju (oneĉišćenje zraka, podzemnih voda, tla...) i neka predstave poĉetni individualni rad sa zajedniĉkom prezentacijom na kraju. b) Koje od nabrojenih pitanja zaštite okoliša smatrate najrelevantnijima? NaĊite moguća rješenja kojima bi mogli spasiti okoliš. Odaberite najbolju ideju/rješenje. Sastavite plan za realizaciju ideje (npr. recikliranje papira - kako bi s poduzetniĉkom eko-inovativnom idejom poboljšali trenutno stanje recikliranja papira više novca za prikupljanje papira, više projekata u koje bi se ukljuĉile škole, vrtići, društva). Napravite cjeloviti plan odvijanja i izvedbe ideje. Zajedniĉki razgovor i prezentacija primjera. c) Vjeţba: Kupovina i okoliš Potrebno vrijeme: 45 minuta Najprije razgovarajte sa uĉenicima o kupovini: Da li idu sa roditeljima u kupovinu? Da li kupuju sami? Što roditelji kupuju, a što uĉenici? Da li roditelji rade popis za kupovinu ili ne? Da li uĉenici koriste popis za kupovinu? Zašto je dobro sastaviti popis za kupovinu? Vjeţba: Odlazimo na dva dana na radnu akciju u prirodi. Uĉenici neka najprije razmisle što će sve raditi u prirodi. Nakon toga neka pripreme popis za kupovinu u skladu s planom aktivnosti. Na popisu neka oznaĉe tri proizvoda za koje smatraju da su najskuplji (npr. crvenom bojom), zatim tri proizvoda za koje smatraju da su najpotrebniji (npr. podcrtati). Slijedi prezentacija i rasprava o potrebi bitnih i skupih proizvoda. Smjernice za rad: • Uĉenici napišu popis za kupovinu (takoĊer neka razmisle o tome što je jeftino, a što skupo). Popis neka naprave sami, a nakon toga slijedi zajedniĉki razgovor. Usput neka se sjete što su/ bi njihovi roditelji kupili. • Uĉenici formiraju dvije grupe. Prva grupa predstavi najvaţnije proizvode sa popisa za kupovinu, a druga najskuplje. Tom prilikom neka mentor potakne raspravu o tome da li su ti proizvodi zaista potrebni ili je moguća jeftinija alternativa. Mentor neka takoĊer pokuša podići svijest meĊu uĉenicima kupnjom lokalnog/nacionalnog proizvoda (Kupujmo Slovensko! / Kupujmo Hrvatsko!). Uĉenici neka stanu u obranu svog stava. Izvor gradiva: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. Prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. ĉ) Vjeţba: Poduzetniĉki ured Cilj igre je upoznati kreativne aspekte profesije u poduzetništvu Potrebno vrijeme: 45 minuta 26 Uĉenici su podijeljeni u grupe od po tri ĉlana. Svaka grupa treba pripremiti prostor - ured. Dogovore se što će raditi u uredu, imenuju direktora (npr. trgovina s bio-kozmetikom, vrtlarstvo s organskom hranom, poduzeće za recikliranje, poduzeće za sakupljanje glomaznog otpada u odlagalištima otpada koje poprave ili prerade i prodaju...). Uĉenici organiziraju svoje urede: primjerice na veliki stol odloţe nekoliko kutija za cipele – odlagalište za dokumente. Promotivni letci mogu biti posebna pošta mladog direktora. U uredu pripreme kalkulator, biljeţnice... Od kartonskih kutija mogu napraviti raĉunalo, telefon (sve što je potrebno). Kada su uredi opremljeni (svaka grupa ima na velikoj ploĉi napisanu djelatnosti) mogu poĉeti sa igrom uloga. Uĉenici idu iz jednog ureda u drugi i zajedno sa osobljem rješavaju probleme koje imaju ili poduzetnici odgovaraju na pitanja korisnika. Izvor gradiva: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. Prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. d) Pripremna vjeţba za slijedeći kruţok – traţenje ideja Kroz ograniĉeno vrijeme (dan ili dva) promatramo svijet oko sebe - prirodu, medije u vezi s prirodom (npr. ĉlanak o zagaĊenju podzemnih voda i njihovo ĉišćenje, online forum ĉija je tema ekologija...). Nakon toga slijedi izvještavanje o rezultatima i o tome da li se rodila kakva ideja. Savjeti za izvedbu zadaće: Razgovarajte s ljudima oko sebe i slušajte što govore. Obratite pozornost na teme o prirodi, zagaĊenju. Utvrdite gdje ste primijetili kakav manjak koji bi se mogao eliminirati (npr. sve veći broj divljih deponija velika kampanja oĉistimo Sloveniju / Hrvatsku u jednom danu je rješenje kako podići svijest ljudi). PronaĊite naĉin kako proizvod ili uslugu napraviti drugaĉije nego inaĉe - rješenje koje bi ljudi primili sa zanimanjem (akcije ĉišćenja u prirodi na neobiĉan naĉin). Pokušajte poboljšati već poznate proizvode/usluge i pokušajte ispraviti pogreške i propuste koji su specifiĉne (npr. proizvod - komposter, usluge - ĉišćenje okoline). Uvijek traţite nove prilike u okolišu, promatrajte okolicu i zato hodajte okolo po svijetu otvorenih oĉiju. Što ste otkrili? Što bi moglo biti bolje? Kako ste dobili tu ideju? 27 5. kroţek: METODE ZBIRANJA IDEJ Informacije Podjela informacija na primarne, sekundarne i tercijarne prakticira se prvenstveno u znanosti, naroĉito u prirodnim, tehniĉkim i medicinskim znanostima. Informacijske struĉnjaci moraju naći naĉina da se takva PRAKTIĈNO DELO struĉno i znalaĉki primjeni na sve vrste informacija, što nije uvijek jednostavno ali nije i nemoguće. Primarne - izvorne informacije Sadrţe neposredne rezultate znanstveno-istraţivaĉkog rada, tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i ĉinjenica. Nadalje obuhvaćanju umjetniĉka (literalna, muziĉka, likovna itd.) djela te izvorne informacije iz svih sfera dogaĊanja u univerzumu. Obuhvaćaju dokumente u obliku kako ih je priredio sam autor, tj. originator informacije. Primarne informacije moţemo nazvati i izvornim informacijama što proizlazi iz definicije, oni su pravi izvori informacija. Sekundarne – uputne informacije Pruţaju saţeti sadrţajni opis i/ili lokaciju izvora informacija. Ne pruţaju nove spoznaje nego samo u saţetim oblicima prenose informacije koje se nalaze u izvorima informacija (dokumentima, publikacijama), i/ili lociraju ih u publikacijama ili u informacijskoj infrastrukturi (knjiţnicama, info centrima, web prostoru, itd.). One su infomacijska pomagala za snalaţenje u svijetu informacija, dokumenta i publikacija, te osnovna im je namjena pomoći u pronalaţenju i otkrivanju sadrţaja i lokacija svih vrsta dokumenata te da sluţe kao vodiĉ kroz izvore informacija. Njihov obuhvat se ne ograniĉava samo na primarne informacije, dokumente i publikacije, obuhvaćaju i sekundarne i tercijarne, (npr. u nekoj bibliografskoj ili kataloškoj bazi podataka mogu postojati zapisi i o sekundarnim ali i o tercijarnim publikacijama, kako ih tu definiramo). Tercijarne – izvedene informacije Nastaju konsolidacijom, prepakiranjem, reorganizacijom, evaluacijom, sintezom, kompaktiranjem, kondenzacijom, integracijom raspoloţivih primarnih informacija s ciljem da ih se izrazi ili prezentira u obliku koji bolje odgovara potrebama specifiĉnih korisnika. One sadrţe prvenstveno akumulirano, konsolidirano znanje (ili stav) ĉovjeĉanstva u nekom momentu o nekoj problematici, predmetu, uţoj ili široj disciplini. Mogu se pozivati na primarne dokumente ali to nije uvijek nuţno. Hrvatski naziv, izvedene informacije ukazuje na karakter tih informacije, da su one izvedene iz primarnih – izvornih. Tercijarni dokumenti u kruţnom informacijskom ciklusu nuţno nastaju iza primarnih (jer se izvode informacije iz njih) i nakon sekundarnih (jer se autori, sastavljaĉi tercijarnih dokumenata u šumi primarnih informacija nuţno oslanjaju na sekundarne u pretraţivaĉkom procesu i identifikaciji relevantnih primarnih izvora informacija). Izvor: http://www.hidd.hr/articles/podjela_informacija.php Metode prikupljanja podataka Tehniĉke metode: 1. upitnik, intervju i anketa; Upitnik: Prikupljanje informacija, mišljenja, uvjerenja i stavova pojedinaca o odreĊenim dogaĊajima. Intervju: Planirani intervju izmeĊu istraţivaĉa i ispitanika gdje istraţivaĉ izraţava svoja stajališta o predmetu istraţivanja. Vrste intervjua: pismeni i usmeni. Anketa: Prikupljanje podataka koji obuhvaćaju veliki broj pojedinaca u društvu s kratkim pitanjima na koja se relativno brzo odgovara. Anketu je najbolje provesti na cijeloj statistiĉkoj masi. Uglavnom se upotrebljava metoda reprezentativnog uzorka. 28 2. analiza sadržaja; Osobni izvori: autobiografije, pisma, dnevnici, blogovi itd. Prednosti su mnogobrojne mogućnosti za usporedbu, puno informacija o ţivotu odreĊenih skupina, ali problem je vjerodostojnost izvora i interpretacija podataka. Neosobni izvori: novine, sluţbeni spisi, povijesni izvori, masovni mediji, arhivska graĊa. 3. promatranje; (Jedna od najstarijih metoda prikupljanja podataka i ĉinjenica); 4. eksperiment; 5. analiza dokumenata. Izvor podataka : http://shrani.si/f/3R/zY/127I7dNR/metode-v-sociologiji.ppt U današnje informatiĉko vrijeme raspolaţemo mnogim alatima za prikupljanje informacija: Doodle (http://doodle.com/), e-mail, socijalne mreţe, web stranice … Tehnike kreativnog razmišljanja Uz rastuću potraţnju za novim inovacijama posljediĉno se javlja potreba poticanja kreativnih procesa. Tehnikama moţemo utjecati posebice na stvaranje ideja, a manje na ĉinjenicu da su te ideje dobre. Postoji nekoliko tehnika kreativnog mišljenja, a mi moramo izabrati one koje nam u danoj situaciji najbolje odgovaraju. Prva faza inovativnog procesa je kreativna. Sve ideje koje nastaju tehnikom kreativnog razmišljanja su dobrodošle. Ĉak iz loših i na prvi pogled nezanimljivih ideja mogu se kasnije razviti dobre ideje. Tijekom provedbe tehnike ne razmišljamo o kvaliteti i upotrebljivosti ideje. Potrebno je stvoriti najveći mogući broj ideja od kojih ćemo kasnije izabrati najbolje. Najneobiĉnije ideje koje su se rodile nastojimo na kraju promijeniti u upotrebljive ili ĉak korisne. Moţdana oluja (Brainstorming) Moţdana oluja (vihor, stimuliranje mozga) roĊena je u Americi. Rijeĉ je o metodi koja se temelji na grupnom rješavanju problema. Kada je u pitanju pronalaţenje novih ideja i rješenja, izabiremo grupnu raspravu koja u neformalnoj atmosferi i neformalnom razgovoru daje nove ideje. Prvo pravilo je da se iz tog procesa iskljuĉi kritika koja protuslovi svakoj ideji. Drugo pravilo koje voditelj moţdane oluje treba slijediti je da na takve sastanke nije primjereno pozvati ljude koji su zaraženi svojom struĉnošću. Takvi ljudi ţive u svojim mentalnim kalupima i nisu sposobni gledati preko svog mentalnog horizonta. U svaku ideju ukljuĉuju svoje znanje. Iskustvo pokazuje da je kompaktna grupa u stanju proizvesti oko 50 razliĉitih rješenja nekog problema, a vrlo kreativna ĉak 200 i više. MeĊutim, konaĉni rezultat je puno skromniji jer je samo oko 5% ideja dobrih i izvedivih. Optimalna grupa se sastoji 6-12 uĉesnika. Ako je manje sudionika rasprava se ĉesto ne razvija, a ako ih je više, pojavljuju se razne koĉnice. Većina neobiĉnih ideja koje ponekad daju rezultate javi se kod oko 8 do 10 sudionika. Za moţdanu oluju je pravo zlo osoba koja ţeli biti pametnija od svih ostalih. Takva osoba odmah preuzima vodstvo sastanka, ĉuje se samo ona i svim sudionicima nameće svoje ideje. Klasiĉni primjer su sastanci - u biti moţdane oluje koje je organizirao mikrobiolog dr. Jonas Edward Salk. Na svoje seanse nije pozivao samo struĉnjake sa svog podruĉja, nego su na seansama bili i redoviti gosti: filozofi, umjetnici, pjesnici, javni djelatnici i drugi. Na tim moţdanim olujama roĊena su sjajna tehniĉka rješenja koja se nisu rodila samo u glavama struĉnjaka, već i kod ljudi koji su došli iz sasvim drugaĉijeg okoliša kao što je bilo Salkovo. Voditelj moţdane oluje i drugih tehnika je vrlo vaţna osoba. Na to mjesto mora biti postavljena komunikativna osoba koja zna osjetiti kako grupa diše, koja razumije i potiĉe razvoj ideja i koja je sposobna odabrati kompatibilne uĉesnike. Jedan od bitnih zadataka voditelja je jasno predstaviti problem i poticati sudionike da daju kratke i jasne prijedloge. Vaţno je da zna sprijeĉiti kritiĉne komentare koji brzo zaustave protok ideja. Jasno je da on mora poticati raspravu. Dobro je ako ima unaprijed pripremljene ideje u sluĉaju zastoja debate koje mogu biti i provokativne i moraju potaknuti prisutne da reagiraju. Voditelj zapisuje ideje koje nastaju tijekom seanse. Vrlo korisnim pokazao se veliki komad papira na zidu ili stolu po kojemu se piše flomasterom. Tijekom seanse, koja traje 30-60 minuta, papir mora biti vidljiv svim sudionicima. Razlog tome je da mnoge dobre ideje dolaze ljudima na pamet nakon što vide ideje i razmišljanja zapisana na papiru. Philips buzz 66 Metoda je mini varijanta moţdane oluje i pogodna je za susret s brojnim sudionicima jer je premalo vremena za oluju. Sudionici se razdijele u grupe 5-6 osoba. Za vrijeme 6-10 minuta ĉlanovi grupe pod vodstvom 29 voditelja kreiraju ideje koje kasnije kritiĉno obrade i odaberu nekoliko najboljih. Kasnije voditelji izvijeste sudionike o izabranim idejama. Metoda se koristi kao dopuna drugim metodama timskog rada. Zapisivanje ideja (Brainwriting) Za engleski pojam brainwriting u literaturi naći ćemo više slovenskih prijevoda: moţdano zapisivanje, zapisivanje misli, ideja. Zapisivanje ideja je verzija prethodnih naĉina moţdane oluje i u suštini se moţe koristiti u svim granama ljudske djelatnosti. Metoda je prikladna osobito za one koji svoje ideje bolje izraţavaju pomoću olovke i papira. Posebno je pogodna jer nema problema s dominantnim ljudima. Pisanje ideje najbolje je za rješavanje kompleksnijih problema. Prilikom pisanja osobe neka ne obraćaju paţnju na gramatiku. Sudionika bi trebalo biti 4-7, a sastav grupe neka slijedi iste kriterije kao i za moţdanu oluju.Tehnika djeluje jer moţete sastaviti velik broj malih grupa budući da je uloga voditelja nebitna. Zanimljiva je i zbog trajanja jer kroz pola sata dobijemo veliki broj ideja. ĉlanovi 1. 1. prijedlog 2. prijedlog 3. prijedlog 2. 3. Slika 2: Primjer tablice za zapisivanje ideja U prvoj fazi svaki sudionik u stupce na papiru napiše tri ideje za koje ima 5 minuta vremena. Nakon prvog kruga, svaki sudionik proslijedi list svom lijevom susjedu. U sljedećem krugu svaki sudionik napiše tri slijedeće ideje koje mogu biti nove, a još je bolje ako se nadovezuju na već napisane. Tako se ideje razvijaju i nadopunjavaju. List razmjenjujemo toliko puta koliko je sudionika. Izvor podataka: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. Prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. PRAKTIČNI RAD a) Vjeţbe za poticanje kreativnosti Svrha vjeţbi je pokazati i isprobati divergentni naĉin razmišljanja, poticanje mašte, poticanje promatranja, logike te pokazati da razliĉitost razmišljanja dovodi do kreativnih rješenja. Potrebno vrijeme: 90 minuta Zadatak: predstavite uĉenicima vjeţbe koje potom izvedu. Odaberite nekoliko rezultata, prikaţite ih i o njima diskutirajte. Naglasite da nema pravih ili krivih odgovora, ali postoje razliĉiti pogledi i rješenja koja su više ili manje izvorni, neobiĉni. Kljuĉ nije u bravi (15 min) Uĉenici neka zamisle da su u zatvorenoj prostoriji, ali bi se radije igrali vani. Mogu dohvatiti kvaku, kljuĉ visi na ĉavlu koji je zabijen previsoko i teško je doći do njega. Kako će doći do kljuĉa i otkljuĉati vrata? Recite uĉenicima da je u sobi metla sa drškom, ţica, štrik, traka za ljepljenje, kutija sa krumpirom, spajalica, veliki lonac, šalica ĉaja. Kako će pomoću ovih pomagala doći do kljuĉa? Upute: Za razliku od tradicionalnih školskih zadaća gdje moramo koristiti sve podatke, u ovom sluĉaju ograniĉenja nema. Postoji nekoliko naĉina kako sa što manje elementa i što jednostavnije doći do kljuĉa. Kada uĉenici navedu više naĉina rješavanja, diskutirajte u skladu s tim smjernicama (i prema vlastitom nahoĊenju). 30 Ĉarobni štapić(20 min) Imamo ĉarobni štapić. Što bi s njim promijenili kod kuće, kako bi poboljšali ţivot u okolici? Kako bi pomogli prirodi, okolišu? Upute: Ako je potrebno, usmjerite uĉenike da razmišljaju. Npr. kako bi brinuli o zaštiti okoliša, pronalaţenju novih naĉina prikupljanja i recikliranja otpada? Divergentni zadaci (15 min) Svaki uĉenik bi trebao naći najmanje pet prijedloga o tome kako bi se zvalo mjesto u kojem ţivi. Prijedloge neka obrazloţe. Upute: Po potrebi uĉenike usmjerite da razmišljaju o specifiĉnosti mjesta, prirodnih znamenitosti, vaţnih turistiĉkih i ekonomskih karakteristika (npr. Ljubljana koja se nalazi na poznatoj Ljubljanskoj moĉvari, mogla bi se zvati Moĉvarka). Izvor gradiva: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. Prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. b) Vjeţba: poduzetniĉka ideja Da li vam se iz prethodnih vjeţbi rodila kakva ideja koja bi bila dobra poslovna ideja? Kako ste došli do poduzetniĉke ideje? Što je bit ideje i što je ono što ju ĉini jedinstvenom? Zašto će kupci kupiti vaš proizvod ili usluge? Kako ćete pridobiti kupce? Koje potrebe zadovoljava? Gdje ćete prodavati svoje proizvode odnosno usluge, ponuditi ih (lokalno, regionalno, nacionalno, globalno)? Što je toĉno inovativno u vašoj poslovnoj ideji? U ĉemu je vaš proizvod ili usluga bolji od usluge konkurencije? Koju konkurentnu prednost će imati vaš proizvod ili usluga i zašto ga konkurencija jednostavno ne moţe kopirati? Kako ćete organizirati provedbu i s kim? Zašto mislite da će ideja uspjeti? Izvor podataka: http://www.google.com/url?sa=t&source=web&cd=3&ved=0CCUQFjAC&url=http%3A%2F%2Fwww.rcrzasavje.si%2Fuploads%2FLAS%2FRCRDelavnica.ppt&rct=j&q=kaj%20mora%20eko%20inovativna%20ideja%20vsebovati&ei=pU73TbHYHY2U OuaEpckK&usg=AFQjCNGPkH7zPo8Ixe1tVlzS1zOBf1Za1w&cad=rja ŠTO MORA IMATI EKO-INOVATIVNA IDEJA Ljudi razvijaju ideje, ukljuĉujući eko-ideje zbog razliĉitih motiva i razloga. Moţda si pomoću eko-ideje koja vodi do eko-inovacije olakšavaju rad i ţivot. Moţda ţele uĉiniti nešto korisno za zajednicu, moţda ih u inoviranje prisiljava zakon o okolišu ili sebi i drugima omogućavaju zapošljavanje. Neka vam pomogne ĉinjenica da svaka eko-inovativna ideja koju razvijate s uĉenicima mora ukljuĉivati inovativnost, profit odnosno neprofitnost (izvor financiranja), mogućnost provedbe u svim regijama Slovenije i Hrvatske i realnost provedbe. Pomoći će vam donji prijedlog za oblikovanje ideje. IME VAŠE EKO-INOVATIVNE IDEJE odnosno PROJEKTA _______________________________ GLAVNE AKTIVNOSTI _______________________________ _______________________________ _______________________________ CILJEVI EKO-INOVATIVNE IDEJE ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 31 PREDVIĐENI REZULTATI EKO – INOVATIVNE IDEJE ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ PRAKTIČNI RAD a) Skupljanje eko-inovativnih poslovnih ideja Temelj je razgovor o lokalnim i globalnim problemima vezanima za okoliš (pomoć, razgovori sa susjedima, vršnjacima, roditeljima, odnosno traţenje informacija na internetu, praćenje medija (novine, radio, TV...)). Koristite kreativne tehnike razmišljanja i nakon pregleda problema vezanih uz ekologiju, naniţite nove ekoinovativne ideje koje će takoĊer biti poduzetniĉki usmjerene. Nanizane ideje zatim predstavite grupi preko internetskih komunikacijskih oruĊa (forum, web stranica, društvene mreţe...). Poţeljno je da se ekološki problem kojeg ćete rješavati pojavljuje i u Sloveniji i u Hrvatskoj jer to daje više mogućnosti realizacije ideje. b) Košarka sa otpadnim papirom Ciljevi: Razviti svijest o problemima rizika, shvatiti vaţnost izazova, razvoj potrebe za poticanje razvoja individualnih potencijala, prepoznavanje mogućnosti pojedinca, strategija smanjenja rizika. Potrebno vrijeme 20 min Trebamo: otpadni papir za pet svitaka u obliku i veliĉini teniske loptice, koš za smeće, grafikon za prikaz rezultata, kredu ili ljepljivu traku u boji za oznaĉavanje udaljenosti od koša. Metode rada: U prostoriji namjestimo koš i oznaĉimo udaljenosti od njega (po dva stopala). Najbliţa udaljenost od koša ima vrijednost dva boda, svaka slijedeća udaljenost se uvećava za 2 boda, a najduţa udaljenost od koša ima vrijednost od deset bodova. Izazov je u tome da pojedinac sam izabere koliko daleko će stajati od koša da bi pogodio koš (istovremeno i toĉke - ovisno o udaljenosti). Natjecanje se izvodi u tri kruga, uĉenici sami odluĉuju s koje oznake će bacati papirnate loptice u koš za smeće ( U JEDNOM KRUGU SAMO SA JEDNE OZNAKE)! Smjernice za rad: Neuspjeh ĉesto potiĉe ljude da drugi put budu uspješniji. Radi se o shvaćanju mogućnosti i paţljivoj procjeni rizika, a istovremeno i sposobnosti ljudi da si postave razliĉite ciljeve koji djeluju kao izazov i mogu se dostići. Ako se do cilja stiţe lako, ljudima postaje dosadno i nisu zabrinuti jer nema rizika. Ako je postizanje ciljeva preteško, ljudi brzo odustanu ili nisu zabrinuti jer je jednostavno previše rizika. Izvor podataka: Bakraĉeviĉ, Karin. Poduzetniĉki kruţok. Priruĉnik za mentore. Gornja Radgona: Sun, 1998. c) Pomozimo okolišu! Ciljevi: upoznati se sa problemima ekologije, shvaćanje problema/prilika, traţenje ideja/rješenja – tehnika moţdane oluje, upoznavanje tehnike uĉenja za odabir ideje, poboljšati komunikacijske vještine, obrana vlastitih stavova, konkretna provedba ideje. Potrebno vrijeme: 6 sati Metode rada: uĉenici traţe rješenja za oĉuvanje prirodnog okoliša i naĉine zaštite prirodnog okoliša (primjerice skupljamo biološki otpad, naša obitelj pomaţe reciklirati otpad itd.). Radi se u grupi 5-8 osoba. Mentor razdijeli uĉenike u grupe, a teme (neke su navedene u nastavku) razdijeli po grupama uĉenika. Mogu ih i sami predloţiti. 1. faza: uĉenici neka potraţe i napišu više ekoloških problema, zatim neka izaberu najaktualniji problem i neka ga zapišu. 2. faza: mentor iznosi osnove o moţdanoj oluji odnosno zapisivanju ideja (Brainstorming – moţdana oluja; Brainwritting). Uĉenici za odabrani problem pokušavaju pronaći što više naĉina za poboljšanje - koristeći tehniku moţdane oluje. Odabiru najbolje rješenje, zapišu ga i obrazloţe. 3. faza: Grupa ideju rastavi i pripremi konkretan plan kako ju realizirati. Prezentacija ideje drugim uĉenicima, pitanja i komentari su dobrodošli - grupa biljeţi komentare. Odabranu ideju ako je potrebno prezentiraju (ako je ideja povezana s rješenjem problema u lokalnoj zajednici, mogu se pokušati dogovoriti i svoje inovativno rješenje za neki školski problem sami predstaviti ravnatelju ili općinskom vijeću). Realizacija ideja - uĉenici pripreme sve potrebno za realizaciju i izvedbu. Smjernice za rad: uĉenici na temelju poznavanja okolice traţe rješenja za koordinirani suţivot u 32 odreĊenoj okolini te za intenzivno oĉuvanje okoliša, odnosno igre Za nas. Primjeri rada: 1. faza - Traţenje problema 1. tema - Ekologija kraja Uĉenici neka potraţe ekološke probleme u svom kraju, primjerice ilegalna odlagališta otpada, prljave ploĉnike, zanemarene parkove, kante prepune smeća. Izbor najaktualnijeg problema: neka navedene prijedloge ocijene sa više aspekata: opseg (npr. veliĉina kontaminacije, trajanje problema itd.). Jedan od kljuĉnih kriterija (osim navedenih) je mogućnost da sami pridonesu poboljšanju. Neka oznaĉe najakutniji problem (konaĉni odabir se provodi u suradnji sa mentorom - posebno glede mogućnosti izvršenja). 2. tema - Skupljanje otpada kod kuće Uĉenici bi trebali utvrditi status odvajanja otpada kod kuće - npr. da li odvajaju otpad i zašto ne; da li stari papir sakupljaju odvojeno i odlaţu u posebne spremnike; da li staru boju, lakove i druge kemikalije te baterije skupljaju i odlaţu odvojeno, odnosno bacaju u istu kantu za smeće kao i drugi otpad (nastavnik neka upozori na problem otrovnih tvari koja se potom odlaţu na zajedniĉka odlagališta smeća). 2. Faza - Pronalaţenje mogućih rješenja. Uĉenici za odabrani problem pokušavaju pronaći što više naĉina za poboljšanje. Smjernice: npr. razmisliti o mogućnostima poboljšanja. Što sami mogu uĉiniti kako bi poboljšali odabrani problem? Za traţenje rješenja se koristi tehnika moţdane oluje (oko 30 min.). Grupa bira voditelja koji usmjerava grupu i pazi da nema KRITIKE. Svaku ideju (bez iznimke) takoĊer treba zabiljeţiti. Zlatna pravila za provedbu tehnike kreativnosti: • Za vrijeme kreativnih seansi nema kritike! • Sve ideje su dobrodošle! • Gradite na idejama ostalih ĉlanova grupe! • Ne razmišljajte dugo! • Ideje neka budu kratke i jasne! • Napravite kreativnu seansu zabavnom! • Jasno postavite problem (kod većine tehnika)! • Usmjerite diskusiju u razvoj nesvakidašnjih, neobičnih ideja! Izbor za realizaciju ideje Svaki prijedlog uĉenici ocijene s više toĉaka (npr. izvodljivost, potrebno vrijeme, prioritetna rješenja, broj osoba koje bi trebale sudjelovati, potrebni izvori podataka…). Neka oznaĉe najbolje rješenje (konaĉni odabir se provodi u suradnji s mentorom - posebno glede mogućnosti izvršenja). 3. Faza - Rezultat Rezultat moţe biti proizvod, kampanja itd. npr. promotivni letci, brošure, plakat, planiranje akcije ĉišćenja, osvješćivanje ljudi na ulici i sl.. Potrebno je grupno usklaĊivanje: pronalaţenje potrebnih materijala, alata za izradu, izrada proizvoda, priprema promotivnog materijala, pronalaţenje naĉina kako proizvoda prodati što većem broju kupaca, prodaja proizvoda. Izvor podataka: Bakraĉeviĉ, Karin. Poduzetniĉki kruţok. Priruĉnik za mentore. Gornja Radgona: Sun, 1998. 33 6. kruţok: INTERNETSKI ALATI ZA POVEZIVANJE Moderni komunikacijski alati Moţemo li zamisliti današnji ţivot bez mobilnih ureĊaja, interneta, portala i foruma? Moderni komunikacijski alati u potpunosti vladaju svijetom, a malo tko od nas svoje najvaţnije dogaĊaje povjerava svojim prijateljima preko stacionarnih telefona ili pisma kao što su to radili prije.Najlakši naĉin da se spojite na Internet su programi poput Google Talk, Skype, ICQ, AIM, pa ĉak i all in One program Trillian koji objedinjuje sve komunikacijske programe zajedno. Mladi glazbenici i umjetnici, kao i mladi poduzetnici dobili su priliku za samopromociju sebe, proizvoda, usluga i stvaralaštva na interaktivnim web stranicama od kojih su najpoznatije MySpace, Hi5 i Facebook. Pojedinci koristeći ove stranice ostaju u kontaktu sa prijateljima, znancima, kupcima, korisnicima svojih proizvoda i usluga. MeĊusobno se povezuju u tzv. online zajednice. Internet je postao uspješan komunikacijski alat i za trgovce koji potiĉu potrošaĉe na kupnju. Ne moţemo zaobići ni najviše upotrebljavano komunikacijsko sredstvo modernog vremena - mobilni telefon. UreĊaj koji je na poĉetku dopuštao samo telefonske pozive i slanje kratkih tekstualnih poruka, danas okuplja većinu, ako ne i sva sredstva komuniciranja. Izvor podataka: http://www.kiberpipa.org/~prss/pdf/sodobna_komunikacijska_orodja.pdf Prezentacija internetskih komunikacijskih alata Web alati, društvene mreţe i programska oprema koju grupa moţe koristiti za povezivanje sa drugim grupama: • Web stranica (stranica na internetu) • e-mail (naĉin sastavljanja, slanje i primanje poruka putem elektroniĉkih komunikacijskih sustava) • Forum (usluga na internetu pomoću koje na odreĊenom mjestu na internetu moţeš izraziti svoje mišljenje, postavljaš pitanja, odgovaraš itd.) • Blog (Web blogovi ili ukratko blogovi nastali su kao oblik online dnevnika u kojeg pojedinci zapisuju svoje dnevne rutine. Danas oni pruţaju mjesto za komentare ili vijesti o razliĉitim aktualnim temama poput politike, lokalnih vijesti, proizvodima i uslugama tvrtki, a i sve što se stvaraocima bloga ĉini zanimljivo). • Skype (video razgovori visoke definicije) • Web-zajednice odnosno društvene mreţe - Facebook, Twitter, LinkedIn, MySpace i drugi. (Poĉeci online zajednice se vide u tzv. sobama za razgovor (chat rooms) i u neposrednoj komunikaciji. Ovi oblici komunikacije omogućavaju korisnicima da komuniciraju uţivo putem interneta. Nedostatak ove vrste komunikacije oĉituje se uglavnom u ĉinjenici da korisnik ne zna da li je sugovornik stvarno taj za koga se izdaje i jesu li njegove namjere iskrene i poštene). • YouTube (popularni internetski servis za razmjenu video sadrţaja gdje korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati video isjeĉke) • Google Talk (program za online video i audio ĉavrljanje) • Videokonferencije (prijenos slike (videa), glasa (audio) i podataka izmeĊu odvojenih lokacija) • WIKI (softver koji omogućuje korisnicima da zajedniĉkom suradnjom stvaraju, ureĊuju, povezuju i organiziraju sadrţaj odreĊene web stranice) • DropBox (besplatna usluga za slanje i spremanje datoteka (fotografija, videa, dokumenata ...) putem interneta). Izvor podataka : http://www.mojmikro.si/mreza/za_mala_podjetja/spletna_orodja_kot_del_marketinske_strategije_podjetij, http://www.knjiznica-celje.si/raziskovalne/4200704632.pdf, http://ai.ijs.si/Sandi/work/VCtehn/ PRAKTIČNI RAD a) Vjeţba: Komunikacijski alati Budući da je ovo projekt o sudjelovanju skupina dvaju zemalja, Hrvatske i Slovenije, koristite online alate za komunikaciju. Predstavite mladim ljudima kako je u moderno doba vaţan brz odgovor i kako projektni tim bez obzira na zemljopisne i vremenske barijere moţe aktivno sudjelovati. Pokušajte upotrijebiti što više razliĉitih alata za komunikaciju. 34 Pripremite e-mail za slanje (pazite na ljubaznost i gramatiku koju neki prilikom pisanja e-maila jednostavno zaborave). Osim e-mail adrese primaoca koristite i funkciju kopija i skrivena kopija. Ĉlanovi grupe neka razgovaraju preko alata kao što su MSN Messenger, Google Talk i sliĉno. Postavite svoj profil, odnosno profil grupe na razne društvene mreţe koja će takoĊer biti kanal za komunikaciju. Na web stranici projekta koristite forum koji je namijenjen za dijeljenje ideja i dobre prakse (prezentacija svakog pojedinca i grupe). Konaĉno uspostavite videokonferenciju koja će vam takoĊer posluţiti kao komunikacijski alat s hrvatskim projektnim grupama. b) Pripremite prezentaciju ideja za objavu na internetu (forum, web, video konferencije...). Izoštrite tekst, dodijelite uloge ĉlanovima tima (videokonferencija – tko će predstaviti ideje?, forum, web stranica – tko će postaviti ideje na web stranicu?) razgovarajte o mogućim novim inventivnim naĉinima prezentacije itd.. c) Grupa se putem foruma, video konferencije poveţe sa grupom iz druge zemlje (Slovenija / Hrvatska). Grupa ukratko predstavi svoje eko-inovativne ideje i da komentare na prijedloge druge grupe (na videokonferenciji moţe se uvesti npr. 30 minutni odmor tijekom kojega grupa razgovara o idejama koje je predstavila druga grupa te daje svoj komentar na prezentirane ideje). Nakon pauze se grupe ponovno poveţu putem videokonferencije i daju svoje komentare. Ako videokonferencija nije moguće, stvar se izvede preko foruma ili uţivo (preko Google Talk, Skype i sl.). ĉ) Izbor eko-inovativnih ideja pošaljite poduzetnicima koji su vas posjetili na kruţoku. Neka ih ocijene. (poduzetnik/ci neka da/daju svoje mišljenje o ideji). 35 7. kruţok: IZBOR EKO-INOVATIVNE IDEJE Na ovom ćete kruţoku izabrati eko-inovativnu ideju koju će grupa dalje razvijati i predstaviti drugoj grupi. Upravljanje i odabir prave ideje Najprije postavite pet kriterija koji su vaţni u odabiru ideje: 1. inovativnost ideje; 2. procjena druge grupe, odnosno komentari druge grupe; 3. ocjena poduzetnika; 4. mogućnost realizacije ideja u Sloveniji i Hrvatskoj; 5. znamo tko je korisnik /kupac. Usporedite ideje tako da za svaki od kriterija dodijelite bodove u vrijednosti od 0 do 5, ovisno o tome koliko ideja zadovoljava kriterije. Zbrojite bodove za svaku ideju i iznos pomnoţen s 4 tako da dobijete rezultat u postotcima za svaku ideju. Ideja sa najviše postotaka je najprikladnija. Izvor podataka: http://www.jpb.com/brainstorming/evaluation.php PREZENTACIJA POSLOVNE IDEJE Kako najbolje prezentirati ideju Kod kratkih prezentacija (eng. Elevator Pitch) glavni je cilj ukratko predstaviti smisao ideje i privući paţnju potencijalnih investitora (procjenitelja). Zato prezentacija mora biti što kraća i jezgrovita te sadrţavati samo bitne informacije prezentirane što je moguće jasnije. Prezentacija ne smije trajati dulje od dvije minute, a mora sadrţavati: • kratku prezentaciju ideje; • status ideje (koliko je ideja već razvijena i testirana); • ciljano trţište za poslovnu ideju; • vrlo kratak prikaz konkurencije na trţištu, • ako je ideja donesena iz inozemstva, navedite kako ćete tu ideju prilagoditi kulturi na ciljanom trţištu; • kratka prezentacija tima; • kako realizirati ideju; • kako ju namjeravate financirati; • kakva je mogućnost realizacije, odnosno koji su potencijalni dobici i mogućnosti ţetve. Naravno da neke toĉke moţete ispustiti. Vrlo je vaţno kako je prikazan sadrţaj. Presudno je kakvu energiju izţarava onaj koji predstavlja ideju. Vaţno je privući paţnju slušatelja, da ste suvereni o temi o kojoj govorite i da pokaţete entuzijazam nad temom koju predstavljate. Budite svjesni da za predstavljanje imate relativno malo vremena, a da bi suvereno prezentirali temu, morate je dobro poznavati. Vaţno je da prezentaciju više puta uvjeţbate pred ogledalom i publikom koju poznajete. Prilikom prezentacije ne smijete ĉitati tekst sa papira. Moţete koristiti audio-vizualna pomagala kao što su raĉunalna (Power Point) prezentacija, ali budite svjesni vremenskog ograniĉenja. Preporuka je da u jednoj minuti upotrijebite jedan slajd. Dugaĉak uvod u prezentaciju i najavu o tome što ćete reći u prezentaciji izbacite jer za to nemate vremena. Najvaţnije je da prezentacija ima glavu i rep te da se za vrijeme prezentacije ne zbunite. Stoga tekst ne uĉite napamet, već si u glavi pripremite mentalni model o tome što reći. Slijedite ga tijekom prezentacije tako da moţete slobodno govoriti. Izvor: http://www.google.com/url?sa=t&source=web&cd=4&ved=0CC8QFjAD&url=http%3A%2F%2Fmiha.ef.un ilj.si%2F_dokumenti3plus2%2F190080%2FKAKOPRIPRAVITIDOBROKRATKOPREZENTACIJAPOSLO VNEIDEJE_nov_nov_nov.doc&rct=j&q=kako%20predstaviti%20idejo&ei=OGT3TaSvC9TC8QPm_8ThC w&usg=AFQjCNEPYOQEPt42yFwZkpOjAdt4xT_JLw&cad=rja 36 PRAKTIČNI RAD a) Modna revija Ciljevi: razviti tehniku kreativnog naĉina rješavanja problema, razvoj timske suradnje, poticanje na razmišljanje o okolišu, razvijanje sposobnosti raspravljanja i razgovora. Potrebno vrijeme: 1 sat Svakoj grupi je potrebno slijedeće: puno novinskog papira, samoljepljiva traka, mali komadići papira i olovke. Metode rada: Razred podijelimo u grupe sa tri ili ĉetiri ĉlana. Svaka grupa dobije novinski papir i samoljepljivu traku da napravi komad odjeće za jednog od ĉlanova svoje grupe. Vremenski okvir za dizajn kreacije je maksimalno 20 minuta. Po završetku svaka grupa predstavi svoju kreaciju pred cijelim razredom. Svaki uĉenik izabere po svom mišljenju najbolju kreaciju i da svoj glas na listiću papira. Na kraju modne revije proglasi se pobjedniĉki tim koji je primio najviše glasova. Smjernice za rad: rasprava koja se razvije na osnovi izvješća promatraĉa mora biti usmjerena na organizaciju grupe, na naĉin rješavanja problema, suradnju ili nedostatak suradnje u rješavanju problema, natjecanje, borbu za vodstvo, raspravu, donošenje odluka. Izvor podataka: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. prof. dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. b) Vjeţba: Pregled i odabir Pregledajte sve svoje eko-inovativne ideje. Uz pomoć mentora i glasovanja zajedno se odluĉite za ideju koju ćete oblikovati u poslovni plan. Pomoći će vam komentari druge grupe koja je dala svoje mišljenje o vašim idejama. Na temelju prethodnog kruţoka i pregleda ideja drugih grupa, pokušajte poboljšati svoju ideju. Ako grupa nema eko-inovativnu ideju koju bi izabrala većina, pomozite si sa slijedećim vjeţbama. c) Vjeţba: Klasifikacija poduzetniĉkih ideja S popisa svih eko-inovativnih poslovnih ideja koje ste predloţili zajedno odaberite 10 najboljih. Napišite ih u tabelu i razmislite o njima. Za svaku od njih pokušajte naći razloge zašto bi bila dobra. Uĉenici neka utemelje svoj odabir. PODUZETNIĈKA IDEJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. MOJA PITANJA I MIŠLJENJA IzmeĊu nabrojanih ideja izaberite pet najboljih. Nakon toga upotrijebite donju tablicu i izberite najbolju eko-inovativnu ideju. U svakom stupcu ocijenite ideju od 1 do 5 (1 loše, 5 izvrsno) i zbroj za svaku upišite u zadnji stupac. Najbolja ideja je ona koja dobije najveći broj bodova. 37 PODUZETNIĈKA IDEJA Ideja mi se sviĊa Ideja je Znam tko inovativna – će biti nešto je korisnik / posebno kupac Ideju moţemo izvesti i u Sloveniji i u Hrvatskoj OCJENA IDEJE 1. 2. 3. 4. 5. Izvor podataka: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. prof dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. Napomena: Mentori neka imaju na umu slijedeće kriterije: • inovativnost ideje; • ocjena druge grupe, odnosno komentari druge grupe; • ocjena poduzetnika; • mogućnost realizacije ideja u Sloveniji i Hrvatskoj i sl. ĉ) Vjeţba: javno govorništvo Svaki govor za javno izvoĊenje mora biti dobro pripremljen. Za kratki govor dovoljna je spontana priprema u glavi, dok duţi govor od nas zahtijeva sustavnu pripremu. Grupa neka pripremi toĉke i kraći tekst koji će predstaviti drugoj grupi. Uĉenicima u grupi razdijelite uloge tj. toĉke teksta, tako da je svatko odgovoran za jedan dio prezentacije. Ako je uĉenika previše, neka za jedan dio prezentacije budu odgovorna dva uĉenika. Odgovorni za odreĊeni dio teksta neka ga dobro nauĉe. Kada su svi gotovi, slijedi zajedniĉka prezentacija ideje. Vjeţbajte tako dugo dok prezentacija ne zadovolji kriterije u dijelu Kako najbolje predstaviti ideju. d) Napravite prezentaciju svoje izabrane eko-inovativne ideje na temelju teorije Kako najbolje pretstaviti ideju. e) Prezentacija ideje drugoj grupi Uĉenici neka se putem videokonferencije ili foruma poveţu s drugom grupom (Slovenija, Hrvatska) i predstave svoju odabranu ideju. Toĉne upute smo već naveli u poglavlju Traženje zajedničkih idejnih prijedloga, povezivanje s mentorima i grupama. f) prezentaciju na forumu/web stranici – potporne toĉke: 1. Predstavljanje škole, grupe i mentora; 2. Ime vaše eko-inovativne ideje ili projekta; 3. Kako ste došli do ideje i zašto ste izabrali baš tu ideju?; 4. Ciljevi projekta; 5. Gdje bi se mogla upotrijebiti?; 6. Zahvala na paţnji i molba za potporu projekta. 38 8. kruţok: KONCEPT POSLOVNOG PLANA– rašĉlamba poslovnih ideja KRATKA PREZENTACIJA ELEMENATA POSLOVNOG PLANA o Saţetak poslovnog plana Glavna svrha saţetka poslovnog plana je kako opravdati poslovnu priliku. Ona mora sadrţavati kratak opis vaţnih aspekata poslovnog plana: predstaviti proizvod odnosno uslugu, potencijalno trţište, prognozu opsega prodaje, sposobnost kljuĉnog osoblja, potrebna financijska sredstva i oĉekivani povrat investicija. Saţetak poslovnog plana treba napraviti na kraju, kada su ostali dijelovi poslovnog plana već pripremljeni. o Vizija Ideju razvijemo u viziju koju imamo o budućnosti naše tvrtke/projekta, definiramo misiju i nekoliko temeljnih vrijednosti na kojima ćemo poslovati/ raditi. o Prezentacija proizvoda ili usluge, poduzeća ili djelatnosti Ovaj dio poslovnog plana obiĉno se dijeli na: predstavljanje djelatnosti kojom se poduzeće bavi, opis poduzeća, opis proizvoda ili usluge, strategiju ulaska na trţište i rast poduzeća. o Istraţivanje i analiza trţišta - analiza okruţenja i mogućnost plasmana ideje Istraţivanje trţišta je proces prikupljanja i analiziranja podataka o kupcima/korisnicima, konkurenciji i drugim ĉimbenicima koji utjeĉu na odnos izmeĊu davatelja proizvoda i usluga te kupaca. Kod analize trţišta pripremamo analizu kupaca i konkurencije. o SWOT-analiza Zbroj saznanja o mogućnostima, prijetnjama, prednostima i slabostima. o Financijski plan Financijski plan je predviĊena procjena rada poduzeća u budućnosti. Cilj financijskog plana je identifikacija financijskog potencijala investicija i terminski raspored dostizanja rezultata. Financijski plan je osnova za ocjenu mogućnosti ulaganja i mora biti poduzetnikova najbolja prognoza budućeg rada poduzeća - dakle najbolja procjena rezultata za koje se vjeruje da su realni i ostvarivi. o Kritiĉni rizik Razvoj tvrtke donosi takoĊer rizike i probleme tako da ovaj dio poslovnog plana identificira potencijalne opasnosti i probleme koji bi mogli ugroziti poslovnu priliku i time posljediĉno uzrokovati smanjenje opsega rada ili ĉak ugroziti opstanak tvrtke. Potencijalni rizici su npr. pojava negativne usmjerenosti u djelatnosti, smanjenje cijena kod konkurencije, neuspjeh u postizanju planirane prodaje, poteškoće u osiguravanju financijskih sredstava, pojava nelikvidnosti prilikom poslovanja itd.. Da bi te ĉimbenike mogli predvidjeti, potrebno je produbiti analizu okoliša i svoje unutarnje resurse. o Terminski raspored Terminski raspored pokazuje vremenski okvir i meĊuovisnost aktivnosti koje su potrebne za pokretanje poslovanja i postizanje ciljeva poslovnog plana. Izvor podataka: http://www.podjetniski-portal.si/nacrtujem-podjetje/poslovni-nacrt/Financni-nacrt, http://www.podjetniski-portal.si/nacrtujem-podjetje/poslovni-nacrt/Kriticna-tveganja, http://www.podjetniski-portal.si/nacrtujem-podjetje/poslovni-nacrt/terminski-nacrt, http://www.podjetniski-portal.si/nacrtujem-podjetje/poslovni-nacrt/Povzetek, http://mladipodjetnik.si/podjetniski-koticek/ustanovitev-podjetja/kako-napisati-poslovni-nacrt, http://www.podjetniski-portal.si/nacrtujem-podjetje/poslovni-nacrt/Trzna-raziskava Najučinkovitiji put do poslovnog plana Neophodno je da dobro razmislimo o našoj poslovnoj ideji. Dobro bi bilo da na polovici A4 stranice jasno napišemo koji problem riješavamo, u ĉemu smo bolji od drugih i tko je naš tipiĉni 39 kupac/korisnik. Kada imamo jasnu ideju, treba razmisliti o poslovnom modelu, dakle o temeljnoj strukturi našeg poslovanja koja nam realno pokazuje kako zapravo namjeravamo stvoriti novac. Poduzetništvo zapoĉinje idejom, ali bez prodaje i priljeva novca poduzeće jednostavno ne moţe opstati. Cilj poduzeća je povećati imovinu i ţelja za dugotrajnim postojanjem. Dobra ekipa je prvi uvjet da poduzeće ne propadne. Dobar model je temelj za što brţi rast i razvoj poduzeća. Model moţemo skicirati na papiru i time dodatno razviti našu ideju. Na temelju modela moţemo u tabeli napraviti osnovnu ekonomsku raĉunicu da bi shvatili da li je cijeli model i financijski poduprt. Kada imamo jasnu ideju i poslovni model, vrijeme je za pisanje poslovnog plana. Na internetu moţete pronaći predloške za pisanje, a većina ih pruţa standardnu strukturu poglavlja koje treba uzeti u obzir. Vaţno je da smo svjesni da je rijeĉ samo o predlošcima i da ih moramo prilagoditi našoj djelatnosti i poslovnoj ideji. U poduzetništvu je vrlo vaţno biti fleksibilan. Predloţak bi takoĊer trebali prilagoditi i cjelokupnom vizualnom identitetu vašeg poduzeća. Na kraju se na temelju prikupljenih i ureĊenih informacija prihvatimo financijske projekcije. Nju moţemo vrlo lako i potpuno samostalno napraviti u tabeli. No, za to nam je potrebno puno znanja ili pomoć financijskih struĉnjaka. Priprema takvih projekcija je najteţi dio poslovnog plana, a isto tako trebamo dobre ulazne podatke. Druga alternativa je da za izradu financijskih projekcija upotrijebimo odgovarajuća oruĊa. Ĉar oruĊa je da nam sami sastavljaju financijske izvještaje na temelju ulaznih informacija koje su nam znane (broj zaposlenih, plaće itd.). Na temelju upisanih informacija dobijemo izraĊenu bilancu stanja, iskaz uspjeha i novĉani tijek. Poslovni plan moramo uvijek nadograĊivati. Prvi poslovni plan je obiĉno napisan kao opća orijentacija pomoċu koje napravimo prve korake u poduzetništvu. Naše poslovanje stalno se mijenja, uvodimo nove proizvode ili poboljšavamo postojeće i poslovni plan brzo zastari. Tada ga moramo nadograditi i tako sa svakom novom verzijom poslovni plan postaje konkretan. Općenito imamo dva naĉina postupanja sa poduzetništvom - praktiĉni i uzroĉni. Praktiĉan naĉin znaĉi da smo u akciji i da poslujemo, a uzroĉni znaĉi da analiziramo, pišemo i itd. Najbolji poduzetnici koriste oba naĉina. Stoga ima smisla da barem jednom godišnje pregledamo poslovni plan, nadogradimo ga i iz svih podataka pripremimo godišnji plan rada. Izvor podataka: http://mladipodjetnik.si/podjetniski-koticek/ustanovitev-podjetja/poslovni-nacrt/kakonapisati-poslovni-nacrt, Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. prof dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. http://www.podjetniskisklad.si/files/Poslovni%20na%C4%8Drt%20(tekstualni%20del)_17%2002%2011.doc ELEMENTI POSLOVNOG PLANA: - PREZENTACIJA ODABRANE TEME - ISTRAŢIVANJE TRŢIŠTA - ORGANIZACIJA PROJEKTA - SREDSTVA POTREBNA ZA IZVEDBU PROJEKTA - PRODAJA - EKONOMIKA PROJEKTA - KRITIĈNI RIZIK - VREMENSKI PLAN - ZAKLJUĈAK 40 Tim vs. grupa Svaki tim je grupa, ali svaka grupa nije nuţno tim. Timski rad se obiĉno odrţava u radu na sloţenim zadacima gdje nam nisu poznati niti put niti rješenja. Ova metoda rada omogućuje da nova ideja izazove novu ideju; moţe se povećati više inventivnih rješenja. Model rješavanja problema u timu je uspješniji jer na rješenju radi više ljudi koji imaju iskustvo i struĉno su afirmirani. Izvor podataka: http://www.mojedelo.com/local/3/hr-center/zadrzevanje-sodelavcev/organizacijskakultura/@2280/od-skupine-do-sinergicnega-tima-in-nazaj-del.aspx Sedam zamki prilikom formiranja tima Prva zamka je šefovanje. Uspješan timski rad rezultat je uspješne interakcije sposobnosti svih ĉlanova tima. Druga zamka je traţenje najslabije karike. Svaki voditelj tima nema odgovarajuće komunikacijske vještine motiviranja i uĉinkovitu koordinaciju aktivnosti ĉlanova tima. Treća zamka je loša socijalna inteligencija voĊe. Uspješan rad timova temelji se na uspješnoj razdiobi zadataka i visokom stupnju svijesti ĉlanova tima (samokontrola). Ĉetvrta zamka je ţelja ili poriv napraviti sve sam. VoĊe timova trebali bi biti svjesni procesa homogenizacije i puta do sinergije. Za sve to je potrebno vrijeme. Peta zamka je preskakanje stepenica. Voditelj tima mora u suradnji s ĉlanovima tima kreirati jasan pogled u budućnost - viziju razvoja i funkcioniranja tima. Šesta zamka se stoga naziva nedostatak vizije. Sve vještine potrebne za sinergiju u većini sluĉajeva nisu prisutne kod ĉlanova tima, a ĉesto ni kod voĊe. Zato pametni voditelj educira sebe i svoje ljude. Sedma zamka je otpor prema uĉenju. Izvor podataka: http://www.komunikeweb.net/products/timsko_delo.htm Kako sastaviti dobar radni tim 1.) VoĊenje: voditelj ne vodi tim, već ga s većim pristupom informacijama usmjerava do najkraćeg i najuĉinkovitijeg rješenja. 2.) MeĊusobno praćenje uspjeha: To se dogaĊa kako bi se sprijeĉilo ili ispravilo pogreške, osobito u stresnim situacijama. 3.) MeĊusobna podrška: Izraţava se kao davanje povratnih informacija, coaching, pomoć u obavljanju ili preuzimanju duţnosti. 4.) Fleksibilnost: Fokusiranje na cilj i zahtjev za stalnim praćenjem dogaĊaja. 5.) Timska orijentacija: Ona je najvaţnija. To je takoĊer ţelja da se poveća osobna uĉinkovitosti sudjelovanja u timu jer timska orijentacija povećava napore pojedinaca, uspjeh i zadovoljstvo i pozitivno utjeĉe na funkcioniranje cijelog tima. Izvor podataka: http://www.solinstitut.com U principu svaki ĉlan tima ima dvije osnovne uloge: * Funkcionalna uloga: struĉnjak je na svom podruĉju, ima ţivotno iskustvo. * Uloga u timu - ponašanje: produktivnost, vještine pregovaranja, umreţavanje i razvoj ideja, kritiĉko razmišljanje, usmjerenost prema cilju, optimizam, entuzijazam i radni napor. Timske uloge se prema istraţivanju engleskog istraţivaĉa Mereditha Belbina javljaju u devet razliĉitih oblika: 1. dizajner/inovator koji je posebni idejni voditelj, ĉovjek ideje, kreativan i maštovit; 2. traţitelj izvora sredstava koji traţi i povezuje razliĉite izvore sredstava, odliĉan je u identificiranju novih mogućnosti; 3. koordinator/usklaĊivaĉ koji prati i kontrolira kako se grupa kreće prema definiranim ciljevima; 4. Izazivaĉ/tvorac koji timu i njegovoj okolici većinom smeta, naporan je, ali je takoĊer i vrlo dinamiĉan i zato bitan; 5. procjenitelj/promatraĉ koji je vrlo realan i analitiĉan i sve prijedloge i ideje obradi i analizira u detalje; 41 6. suradnik/pravi timski radnik koji povezuje ĉlanove tima, socijalno i društveno je orijentiran; 7. izvoĊaĉ/marljiv, fokusiran je na rad; 8. završni radnik, vrlo je precizan i teţi perfekcionizmu i 9. struĉnjak/specijalist koji je vrlo sabran, unutarnje motiviran i potpuno predan radu. Najgore od svega je ako se u timu naĊu samo uspješni pojedinci i istomišljenici. Ako su još i svi struĉnjaci na istom podruĉju, onda je oĉekivanje odliĉnih rezultata utopija. Uspjeh tima je u raznolikosti univerzalnog znanja i razliĉitih temperamenata i liĉnosti ĉlanova. Izvor podataka: http://www.poslovnisvet.si/clanki/vodenje/kako-oblikovati-dober-delovni-tim PODJELA ODGOVORNOSTI i ULOGA MENTORA Unatoĉ timskom radu svaki pojedinac mora preuzeti odgovornost za svoj dio poslovnog plana. U nastavku imate tabelu s kojom moţete toĉnije odrediti uloge sudionika. UPOZORENJE: Mentori samo pregledavaju i koordiniraju izradu poslovnog plana, ali ga NI U KOM SLUĈAJU ne izraĊuju. Odredimo odgovorne osobe za pojedina podruĉja (unesite ime) Rukovodstvo projekta Postavimo rukovodstvo projekta tako da je sasvim jasno tko je u našoj grupi za što odgovoran. NAŠE RUKOVODSTVO Direktor projekta: Voditelj grupe za organizaciju proizvodnje odnosno izvedbu: Voditelj grupe za marketing: Voditelj grupe za prodaju/upotrebu Voditelj grupe za financije: Ĉlanovi pojedinih grupa su: 1. 2. 3. 42 4. Grupa za proizvodnju Grupa za prodaju Grupa za marketing Grupa za financije Izvor podataka: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. prof dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. PRAKTIČNI RAD a) Rasprava i ponavljanje onoga što poslovni plan mora sadrţavati; b) POSTAVLJANJE ODGOVORNOSTI za svaki dio poslovnog plana - dodjela uloge uĉenicima; c) Vjeţba: Jaĉanje timskog duha Ĉitanje s usana Ciljevi: uspostavljanje meĊusobnih kontakata, razvijanje empatije, ukljuĉivanje svakog pojedinca u grupu. Potrebno vrijeme: 10 min Grupu podijelimo u parove. Odredimo vrijeme od 3 minute dok uĉenik u paru normalno razgovora, a drugi umjesto odgovora tiho pomiĉe usta. Mogu li se sporazumjeti? Koje rijeĉi i glasove najlakše razumiju? Koje najteţe? Nakon tri minute uĉenici zamjene uloge. Smjernice za rad: Nakon igre sudionici raspravljaju o dobivenom iskustvu na temelju igre. Posebno razgovarajmo o poštivanju druge osobe. Izvor podataka: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. prof dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn ĉ) Pojedinci razliĉito razmišljaju, a za kvalitetan rad u timu mišljena moraju biti usklaĊena. Objasnite da u funkcioniranju projektne grupe nema individua, već grupa kao cjelina. Raspravljajte o primjerima. U ameriĉkom raĉunalnom poduzeću Compaq kojeg je kasnije kupio HP razvili su zapis koji izrazito naglašava sinergijski uĉinak pojedinaca u timu. Zapisali su ga u sljedećem obliku: 1 + 1 + 1 = 111. Time su ţeljeli istaknuti zajedniĉki krajnji rezultat kojeg moţemo oĉekivati od najboljeg tima. Kao primjer tima moţemo istaknuti posadu većeg putniĉkog zrakoplova. Sastavljaju ga pilot odnosno kapetan, kopilot, inţenjer odnosno mehaniĉar, stjuardi i stjuardese. Njihovo znanje, odgovornosti i zadaće su priliĉno razliĉite, tako da su pojedinci meĊu sobom nezamjenjivi, ali samo potpun i kvalificiran tim pruţa siguran i udoban let. Kao tim funkcionira i nogometna momĉad sastavljena od jedanaest igraĉa. Svaki igraĉ igra na odreĊenom mjestu i ima toĉno svoju ulogu (napadaĉ, obrambeni igraĉ, centar igraĉ...). Izvor podataka: http://www.infosvet.si/index.php?option=com_content&task=view&id=905&Itemid=84 43 9. kruţok: Pojedina poglavlja poslovnog plana Poslovni plan Poslovni plan je neka vrsta zemljopisne karte koja nas usmjerava i pomaţe da pravodobno otkrijemo potencijalne slabosti u svojoj poduzetniĉkoj eko-inovativnoj ideji. U nastavku su prikupljene kljuĉne informacije o poslovnom planiranju. Format poslovnog plana Poslovni plan ima standardno propisan format kojeg se je dobro pridrţavati. Pogledajte ih na slijedećim linkovima: http://www.poslovniangeli.si/images/doc/PAS-PredlogaZaPoslovniNacrt.doc, http://www.akc.si/, http://www.poslovni-plan.net/, http://www.infogo.biz/biznis-plan-primeri/, http://www.msp.co.rs/Preuzimanje/Upravljanje%20projektima/Poslovni%20plan.pdf. Konaĉni proizvod mora biti konceptualno i vizualno dobro pripremljen. Za vizualno zanimljiv poslovni plan treba upotrijebiti i ilustracije i dobro razmisliti o izboru fontova. Valja napomenuti da sadrţaj mora biti poduprijet sa stvarnim izvorima podataka, a s kojima ćemo nastupiti pred potencijalnim investitorima. Moţete si pomoći za pripremu poslovnog plana priruĉnikom Ekonomskog fakulteta u Ljubljani (http://www.lui.si/mma_bin.php/$fId/2009042813334925/$fName/LUI_Prirocnik_za_vaje_OP.pdf) ili priruĉnikom Od ideje do uspješnog poduzeća od početka poduzetničkog puta (http://www.lui.si/mma_bin.php/$fId/2009101209150661/$fName/podjetniski+prirocnik+LUI.pdf). Planiranje Strukovna definicija sinonima za upravljanje je planiranje. Bit poslovnog plana je da zamislimo i nacrtamo zemljopisnu kartu kako ćemo poĉeti graditi svoju tvrtku. Sasvim je jasno da ćemo nacrt gradnje prilagoĊavati u skladu s povratnim informacijama koje ćemo dobivati. Projektiranje je usko povezano s budućnosti. Za poĉetak poduzetniĉkog puta trebamo dobru poslovnu ideju, tim ljudi koji će tu ideju izvesti, osnovni kapital za rast i razvoj poduzeća. Kada govorimo o poslovnoj ideji, obiĉno imamo na umu sam poslovni plan. Kod poduzetništva je puno vaţnija realizacija, nego sama ideja. Poslovni plan je prvi korak od ideje do realizacije. Ako slijedimo standardnu strukturu poslovnog plana, on nas sustavno vodi kroz glavna podruĉja poslovanja. Osnove faze poslovnog plana Poslovni plan treba biti napisan jasno i saţeto. Postoji klasiĉna struktura poglavlja koja je prikazana u nastavku. Vaţno je da je dokument formuliran u skladu sa cjelokupnim vizualnim identitetom tvrtke i da nema gramatiĉkih pogrešaka. Osim standardne sadrţajne strukture s poduzetniĉkom tematikom, ne smijemo zaboraviti naslovnu stranicu s logotipom, adresom, datumom i kontakt informacijama. Ĉesto je korisno dodati i verziju poslovnog plana za poduzetnika, a i za druge ĉitatelje jer će se dokument ĉesto nadograĊivati ili mijenjati prema profilu ĉitatelja. Odmah na naslovnoj stranici ili na drugoj strani moţe se dodati upozorenje da dokument sadrţi povjerljive informacije. Nakon naslovne strane slijedi kazalo i saţetak, a zatim sadrţaj i na kraju izvor podataka i literature te prilozi. Ĉitav dokument ne smije sadrţavati više od 20 do 25 stranica bez priloga. Vaţno je da u poslovni plan ukljuĉimo konkretne podatke sa što više tablica i grafova. Faze poslovnog plana dijele se najprije na definiranje kreativne ideje, a zatim na prikupljanje podataka, 44 analizu i interpretaciju podataka i na kraju na pisanje teksta poslovnog plana. Poslovni plan mora biti usmjeren u budućnost, od 3 do 5 godina detaljnog planiranja, naroĉito za prvu godinu. Zbog današnjeg sve više turbulentnog okoliša, planiranje na dugi rok se smanjuje. Izvor podataka: http://mladipodjetnik.si/podjetniski-koticek/ustanovitev-podjetja/poslovni-nacrt Struktura poslovnog plana Poslovni plan ima standardnu strukturu, a za svako slijedeće poglavlje potrebne su nam informacije iz prethodnog poglavlja. U prvom poglavlju napišemo nekoliko rijeĉi o djelatnosti i stavimo sve zajedno u kontekst da ĉitatelj razumije gdje se nalazi poslovna prilika. Opišemo kljuĉne znaĉajke djelatnosti i zakonitosti koje utjeĉu na naše poslovne prilike. Zatim slijedi opis ideje s naglaskom na probleme koje rješavamo, zašto ih rješavamo bolje od konkurencije i kakvu korist imaju kupci ako se odluĉe za nas. U prvom poglavlju svoju ideju razvijemo u viziju koju imamo za budućnost naše tvrtke, definiramo misiju i neke kljuĉne vrijednosti na ĉijim temeljima ćemo poslovati. Prvo poglavlje temelji se prvenstveno na kreativnom procesu, zato je drugo poglavlje posve analitiĉko i govori o razliĉitim analizama. Ako idemo od makroperspektive do mikroelemenata, poĉnimo najprije s analizom makroekonomskog okruţenja u kojemu namjeravamo raditi, a naroĉito ako ţelimo poslovati u inozemstvu. Za analizu makroekonomskog okruţenja koristi se standardna PEST-analiza koja analizira politiĉko, ekonomsko, društveno i tehnološko okruţenje. Ako na poĉetku namjeravate poslovati samo na domaćem trţištu, ova analiza nije potrebna. U praksi takva analiza sadrţi malo poslovnih planova. Slijedi analiza trţišta kod koje odreĊujemo veliĉinu trţišta, glavna usmjerenja i druge informacije o trţištu koje su vaţne za nas. Naravno da prvenstveno traţimo trţišta u rastu i nove paradigme koje bi mogli iskoristiti (dolazak novih tehnologija). Zatim slijedi analiza konkurencije gdje navedemo glavne konkurente, njihove prednosti i slabosti i jasno navedemo kako ćemo se od njih distancirati. Na kraju se napravi analiza kupaca. Tu je bitno da ih segmentiramo i s opisom idealnog kupca opišemo tipiĉne obrasce kupovine i druge obrasce koji su vaţni za uĉinkovitu komunikaciju s kupcima. Provedene analize su s jedne strane, kao što je spomenuto, povratne informacije za razvoj ideja, a s druge strane ulazni podaci za pripremu prodajnog plana koji je treće poglavlje u poslovnom planu. Ako je potrebno, analizama dodajte PSPN-matrice ili bolje poznatu SWOT analizu. Kod ove analize moţemo opisati prednosti i nedostatke koji proizlaze iz unutrašnje organizacije te mogućnosti i opasnosti od vanjskih izvora koji se odnose na našu okolinu. SWOT analizu moţemo aplicirati na ĉlanove tima kao i na pojedine proizvode ili cjelokupnu tvrtku. Na temelju takve analize pripremimo strategiju kako ćemo investirati u svoje prednosti i iskoristiti prilike i na drugoj strani ukloniti slabosti i izbjeći prijetnje. Treće poglavlje u poslovnom planu je prodajni plan. U ovom dijelu ćemo se pridrţavati klasiĉnog 4P marketinga (product, price, promotion, placement). Na razini proizvoda pripremimo atraktivan paket u kojeg će naš proizvod ili uslugu biti zamotan. Zatim pripremimo strategiju cijene, politiku popusta i donesemo druge vaţne odluke glede cijena. Najopširniji dio poglavlja u poslovnom planu je marketing i prodaja (putem kojih medija, koliko ĉesto i kako oglašavati). Slijedi plan distribucije gdje definiramo na koji naĉin će naši proizvodi doći od nas do krajnjeg kupca. To moţe biti izravno ili neizravno preko trgovaca. U ovom trenutku si postavljamo pitanje logistike i cijelog sistema koji podrţava naš poslovni model. Potrebno je identificirati troškove povezane s tim, postaviti marţe i sve druge kljuĉne informacije koje zatim unesemo u financijski plan. Ako tvrtku tek osnivamo, razumno je da u okviru plana prodaje opišemo i strategiju za ulazak na trţište, definiramo kako ćemo dobiti prve kupce i na trţištu privući odreĊenu paţnju. Tako ćemo pokriti tri najopseţnija segmenta poslovnog plana. Zatim slijedi niz manjih samostalnih poglavlja koja su takoĊer vaţna. To ukljuĉuje plan proizvodnje, ako je potreban, i plan daljnjeg razvoja tvrtke. Kod posljednjeg 45 moţemo opisati potencijalne nove proizvode, potencijal širenja na inozemna trţišta, ulazak u novu djelatnost itd.. Slijedeće poglavlje je gospodarsko pravo i intelektualno vlasništvo gdje ćemo opisati koje su nam dozvole potrebne, kakvu vrstu poduzeća ćemo osnovati, gdje i koje intelektualno vlasništvo ćemo zaštititi. U sluĉaju intelektualnog vlasništva govorimo uglavnom o poslovnoj tajni, brendovima i patentima. Drugo vaţno poglavlje u poslovnom planu je voditeljska grupa i plan kadrova. U ovom poglavlju potrebna je shema organizacijske strukture, opis ĉlanova voditeljske grupe s fokusom na sadašnji napredak, a zatim plan za zapošljavanje novih zaposlenika s obzirom na potrebe rasta poslovanja. Izuzetno je vaţno da se iz tog poglavlja poslovnog plana vrlo dobro vidi sposobnost tima i predanost kako bi realizirali ideju. TakoĊer je vaţno da ne navodimo ljude koji aktivno ne sudjeluju u projektu, ĉak i ako mi to ţelimo ili s njima na nekoj odreĊenoj razini samo indikativno razgovaramo. Bez problema moţemo navesti vanjske savjetnike, već postojeće moguće ulagaĉe i druge koji nam pomaţu na poduzetniĉkom putu. Slijede dva konaĉna poglavlja. To su vremenski raspored i kritiĉni rizik. U vremenski raspored unesemo glavne strateške korake, osobito u prvim godinama djelovanja, konkretne aktivnosti koje još i vremenski ograniĉimo i dodijelimo odgovornost odreĊenom ĉlanu tima. Tako se poslovni plan promjeni u ciljni dokument, a ciljeve time moţemo mjeriti i imamo jasnu sliku o pouzdanosti pojedinih ĉlanova. Ako ţelimo, u nekim sluĉajevima je to vrlo razumno, moţemo pripremiti raspored kao i kod bilo koje projektne dokumentacije. Na kraju sadrţajnog rada tu je još opredijeljenost kritiĉnog rizika kod kojeg je bitno da na jednoj strani identificiramo kljuĉni kritiĉni rizik, tehnološki i poslovni, a s druge strane jasno definiramo kako ćemo reagirati ako se odreĊeni rizik pojavi. S time zakljuĉimo sadrţajni dio poslovnog plana i imamo sve ulazne podatke za izradu financijskog plana. U okviru financijskog plana potrebno je izraditi projekciju bilance stanja, raĉuna dobiti i gubitka i novĉanog tijeka za narednih 3 do 5 godina djelovanja. Obiĉno prvu godinu planiramo po mjesecima, drugu godinu po kvartalima, a svaku narednu godinu na godišnjoj ravnini. Na temelju projekcija definiramo potrebe po kapitalu, razliĉite pokazatelje i druge relevantne financijske kategorije. Priprema projekcija je najteţi dio poslovnog plana i za pripremu su nam potrebne vrlo detaljne informacije koje takoĊer moraju biti definirane u sadrţaju plana kao što je npr. visina plaće, politika popusta, planirana sredstva za marketing i sl.. Izvor podataka: http://mladipodjetnik.si/podjetniski-koticek/ustanovitev-podjetja/poslovni-nacrt/kakonapisati-poslovni-nacrt Prezentacija teme poslovnog plana – matrica logičkog okvira Za poboljšanje planiranja, postavljanja ciljeva njihove vrijednosti, postavljanje odgovornosti i za kasnije praćenje i ocjenjivanje, kao jedna od metodologija koristi se matrica logiĉkog okvira LOGIKA ZA INICIJATIVU INDIKATORI IZVOR PODATAKA I INFORMACIJA I NAĈIN PROVJERAVANJA Opći cilj Koji su ciljevi projekta? Kljuĉni pokazatelji povezani sa općim ciljem OdreĊen izvor podataka informacije i metodologija Specifiĉni ciljevi Koji je poseban cilj kojeg moramo postići? Koji pokazatelji jasno pokazuju da smo postigli cilj? 46 PRETPOSTAVKE – PREDVIĐANJA Pitanje ovisnosti specifiĉnog cilja od općeg cilja: Koje ĉimbenike i uvjete treba stvoriti da bi se cilj ostvario? TakoĊer treba postaviti rizik neizvjesnosti? Oĉekivani rezultati Djelatnost Nabrojati oĉekivane rezultate Indikatori povezani s rezultatom Koje su kljuĉne aktivnosti koje treba poduzeti, i po kojem vrsnom redu da postignemo rezultatedjelatnosti razvrstati po rezultatima Indikatore razvrstati po djelatnosti Povezanost rezultata sa ciljevima projekta: Koji su (općeniti) ĉimbenici koji će omogućiti da se rezultati postignu prema planu? Djelatnosti i rezultati: postave se temeljni uvjeti za poĉetak projekta Smjer projektiranja okvira Slika 3: Matrica logičkog okvira Projekt se ukljuĉi u matricu logiĉkog okvira ako ukljuĉuje najmanje svrhu, ciljeve, indikatore, rezultate i financijski plan. Izvor podataka: http://www.svrez.gov.si/si/delovna_podrocja/razvojno_nacrtovanje_in_strukturne_prilagoditve/matrika_logic nega_okvirja/ Prezentacija teme poslovnog plana – SWOT-analiza Jedna od najĉešćih i najpopularnijih analiza u kontekstu poslovnih studija je SWOT analiza. Korisna je jer se moţe primijeniti na osobu kao i na sve razine poslovanja - proizvod, tvrtku, trţište, konkurenciju itd.. U SWOT analizi analiziramo ĉetiri aspekta - snagu, slabosti, prilike i prijetnje. Svrha analize je pomoć u strateškim odlukama kao npr. kuda usmjeriti poslovanje. Prednosti i slabosti se odnose na unutarnje ĉimbenike, a prilike i prijetnje na vanjske. Dok se kod unutarnjih ĉimbenika nalazimo unutar vlastitog utjecaja (imamo utjecaj), prilike i prijetnje se odnose na vanjske ĉimbenike koji su izvan naše kontrole. Snaga Prednosti se odnose prije svega na funkcije u poduzeću kao što su marketing, financije, istraţivanja i razvoj, nabava, prodaja itd.. Iz tih funkcija mogu s druge strane proizaći i neki nedostaci. U naše prednosti i dalje ulaţemo, razvijamo ih i brinemo se da te prednosti dugoroĉno ostanu naše. Primjeri prednosti su npr. odreĊene vještine, tehniĉka znanja, tehnologije, kanali distribucije, brandovi, kvaliteta itd.. Slabosti Slabosti su podruĉja koja treba poboljšati, podruĉja u kojima smo uistinu ranjivi. Primjeri slabosti su manjak specifiĉnih vještina, nedostatak ugleda, brandovi, loša kvaliteta proizvoda, niske marţe, itd.. Prilike Prilike nam omogućavaju da brţe iskoristimo svoje prednosti i djeluju kao poluga. Primjeri prilika su npr. tranzicija, promjene u kupovnoj moći kupaca, liberalizacija trţišta, modernizirana infrastruktura, promjene u poreznim stopama, geografske promjene itd.. Opasnosti Izuzetno je vaţno identificirati opasnosti i napraviti strategiju o tome kako ćemo reagirati ako se odreĊena opasnost ostvari. Primjeri opasnosti su promjena u zakonodavstvu, povećanje poreza, 47 ulazak novog jakog konkurenta, promjene u vladinoj politici, neplatiše itd.. Na temelju SWOT analize napravimo strategiju na ĉijim temeljima ćemo graditi snagu, prevladavati slabosti, iskoristiti prilike i izbjeći prijetnje. Izvor podataka: http://www.blazkos.com/swot-analiza.php Priprema na razgovor sa poduzetnikom Uĉenici pripreme pitanja koja se odnose na poslovni plan kojeg će predstaviti poduzetniku. 48 10. kruţok: DRUGI RAZGOVOR S PODUZETNIKOM Uĉenici se ponovno susreću sa poduzetnikom s kojim su se već susreli. Predstave mu svoju izabranu eko-inovativnu ideju koju su zapoĉeli formirati u poslovni plan. Prije sastanka mentor moţe uz pomoć uĉenika izabranu eko-inovativnu ideju poslati poduzetniku e-mailom tako da poduzetnik moţe napraviti svoje primjedbe, mišljenja i prijedloge. Tema drugog razgovora sa poduzetnikom je odabrana ideja grupe i poslovni plan. Poduzetnik na susretu govori nešto više svom iskustvu kojeg ima glede poslovnog plana. Uĉenicima moţe objasniti kako je napravio poslovni plan. TakoĊer moţe dati savjet o tome kako napraviti poslovni plan i na što treba paziti. S obzirom na odabrane eko-inovativne ideje, poduzetnik iznese svoje mišljenje i savjetuje mlade ljude o tome kako ideju još bolje razviti, odnosno iz nje napraviti poslovni plan. Napomena: Mentori pripreme kratak izvještaj o drugom sastanku s poduzetnikom i postave ga na forum u obliku vijesti (tko vas je posjetio, o ĉemu ste razgovarali, završetak razgovora itd.). PRAKTIČNI RAD a) Uĉenici se opet susreću sa poduzetnikom i predstave mu svoju izabranu ideju (prije susreta ideju pošalju putem e-maila tako da poduzetnik moţe napraviti svoje vlastite bilješke). Poduzetnik na tom sastanku iznese svoje mišljenje i uĉenicima savjetuje kako eko-inovativnu ideju bolje razviti. Prezentacija izbrane ideje poduzetniku - sporne točke a) Prezentacija odabrane ideje poduzetniku – toĉke prezentacije 1. Prezentacija škole, grupe i mentora; 2. Odabrani projekt - Kako ste došli do ideje i zašto ste izabrali baš nju?; 3. Gdje bi moglo doći do komplikacija; 4. Hvala na paţnji i molba za podršku projekta. b) uĉenici poduzetniku postavljaju pitanja koja su već unaprijed pripremili u vezi poslovnog plana c) Poduzetnik ih savjetuje o tome kako napraviti poslovni plan i na što moraju posebno paziti. TakoĊer uĉenicima kaţe nešto više o vlastitim iskustvima. Uĉenici nakon toga poĉinju izraĊivati poslovni plan. 49 11. kruţok: Pojedina poglavlja poslovnog plana 2 Prezentacija teme poslovnog plana – konkurencija Konkurencija je po definiciji natjecanje subjekata na trţištu koji se trude kako bi postigli svoj cilj. Uĉinkovita i zdrava konkurencija je bitna za otvoreno trţišno gospodarstvo jer osigurava jeftinije i kvalitetnije proizvode, a potrošaĉima pruţa veći izbor i dopušta tehnološke inovacije i napredak. Nelojalna konkurencija Što ako konkurencija više nije zdrava? Potezi koje konkurencija upotrebljava za prevladu na trţištu i pobjedu nad drugim igraĉima na trţištu nije više poslovna i profesionalna, ukljuĉujući i slijedeće: - Veće tvrtke meĊusobno postavljaju cijene ili si razdijele udio na trţištu, odnosno iskoriste vladajući poloţaj na odreĊenom trţištu i tako istisnu konkurenciju - obiĉno manje tvrtke (stvaranje kartela); - Nekontrolirano udruţivanje ili preuzimanje tvrtki prilikom kojeg nastaje velika tvrtka koja sa trţišta izgura konkurente - stvaranje monopola na pojedinim podruĉjima; - Smanjenje cijena proizvoda i usluga sve do nerazumnih granica; - Dogovor o cijenama s potencijalnim korisnikom unaprijed; - Obećanja o viškovima koje posao u osnovi obuhvaća izvan granica; - Podmićivanje potencijalnih korisnika; - ZavoĊenje potencijalnih kupca laţnim i nerealnim podacima itd.. Nelojalna konkurencija podrazumijeva akcije poduzeća kod nastupa na trţištu, a koje su u suprotnosti s dobrim poslovnim obiĉajima, koje nanose ili mogu nanijeti štetu drugim sudionicima na trţištu. Takve akcije su za neke sudionike na trţištu vrlo štetne, a na duţi rok ĉak i kobne. Zato je razumno provoditi rigorozan i uĉinkovit struĉni nadzor s odgovarajućim kaznenim sankcijama i mjerama pomoću kojih se sprijeĉavaju takva djela na uĉinkovit i odgojan naĉin . Izvor: http://www.poslovni-bazar.si/?article=2497&mod=articles Analiza konkurencije Zbog toga što su u većini djelatnosti tvrtke vrlo ovisne jedna od druge, a potez jednog konkurenta obiĉno izazove reakciju drugih tvrtki, moramo napraviti detaljnu analizu konkurencije, a moţemo si pomoći s Porterovim modelom analize konkurencije u odreĊenoj djelatnosti. S tim modelom tvrtka moţe procijeniti stupanj konkurencije u svojoj okolini tako da ocijeni djelovanje sljedećih pet silnica: 1) Konkurencija Intenzitet konkurencije ovisi o: * broju konkurenata, * stupnju rasta u djelatnosti, * karakteristikama proizvoda/usluge, * udjelu fiksnih troškova, * ograniĉenju kapaciteta (gdje tvrtke mogu povećati proizvodnju samo u velikom opsegu i time utjeĉu na ravnoteţu izmeĊu ponude i potraţnje), * visini izlaznih barijera u djelatnosti, * raznolikosti konkurenata. 2) Opasnost od ulaska novih tvrtki (potencijalna konkurencija) Nova poduzeća koja tek ulaze u djelatnost i ţele steći udio na trţištu, donose nove kapacitete i resurse. Bez obzira na odaziv u djelatnosti rezultat je obiĉno smanjenje profitabilnosti svih poduzeća u odreĊenoj djelatnosti. Rizik od ulaska novih tvrtki u industriji ovisi o ulaznim barijerama i reakciji postojećih konkurenata. Najĉešće prepreka za ulazak su: 50 * Ekonomski obujam (kada tvrtka moţe ući na trţište samo s velikom koliĉinom proizvoda, što znaĉi visoke troškove), * Raznolikost proizvoda / usluga * Znaĉajne potrebe po kapitalu (izgradnja ili kupnja proizvodnih pogona, visoki troškovi proizvodnje, zaliha, marketinških aktivnosti itd..) * Troškovi zamjene dobavljaĉa (jednokratni trošak kupca kod zamjene dobavljaĉa npr. za novu opremu, obuka itd..) * Dostupnost kanala prodaje, * Zakonske prepreke (politika, Vladine mjere) 3) Pregovaraĉka moć kupaca Kupci iskorištavaju svoju potencijalnu moć za postizanje odreĊenih ciljeva koji su ĉesto sniţenje cijena, veća kvaliteta i dodatne usluge. 4) Pregovaraĉka moć dobavljaĉa Dobavljaĉi isto tako iskorištavaju svoju potencijalnu moć za postizanje ciljeva. Dobavljaĉi su jaki kada bez većih posljedica mogu mijenjati cijene ili kvalitetu svojih proizvoda, što u velikoj mjeri utjeĉe na profitabilnost poduzeća u odreĊenoj djelatnosti. 5) Prijetnje supstituta Konkurenciju ne zastupaju samo tvrtke u djelatnosti i potencijalne nove tvrtke, već i tvrtke koje nude nadomjesne proizvode/usluge - supstitute (kao što su biogoriva kao zamjena za fosilna goriva). Ako supstituti postanu privlaĉniji glede cijena i/ili funkcionalnosti, korisnici se mogu prebaciti na kupnju supstituta. Izvor podataka: Michael Porter, Competitive strategy: Techniques for analyzing industries and competitors, 1980. godina http://www.podjetniski-portal.si/izdelki-in-storitve/analiza-poslovnega-okolja/analiza-konkurence PRAKTIČNI RAD Sudionici poduzetniĉkog kruţoka neka prouĉe konkurenciju na trţištu (lokalno i globalno) i analiziraju u kojoj mjeri je njihova ideja inovativna. Prezentacija teme poslovnog plana – prodaja Plan prodaje vrlo je vaţan. Potrebne podatke za njegovu izradu ćemo dobiti na temelju napravljenog istraţivanja trţišta koje se sastoji od: • analize kupaca, • analize konkurenata i • analize trţišta. Analiza kupaca će nam reći tko su kupci, što i kada kupuju (sezonski ili dnevno), što moţe utjecati na odluke o kupnji, što je ono što kupcu treba i kakvo je zadovoljstvo kupaca. Analiza konkurenata nam govori tko su konkurenti, koje su njihove prednosti i slabosti, koji je njihov trţišni udio i prodaja, koje distribucijske kanale koriste, kakva je proizvodnja konkurencije i najvaţnije: u ĉemu se naša ponuda razlikuje od njihove, tj. konkurentne. Analiza trţišta: opis djelatnosti i trţišta, veliĉina i širenje trţišta, povoljna kretanja na trţištu, prepreke za ulazak na trţište. V. PRODAJA Što ćemo sve raditi/prodavati 51 - Da li ćete napraviti svoj vlastiti zaštitni znak za vaš proizvod/uslugu? Predstavite ju Ekonomska propaganda kako ćete ju izvesti, koliko puta i koliko će vas to koštati, napravite tablicu. PLAN OGLASA vrsta oglas medij letak plakat kraj broj datum vrijednost Poticanje prodaje/korištenja: što ćete napraviti da dobijete dodatne kupce/korisnike? Odnosi sa javnošću: kako će se odvijati? Politika cijena: kakve će biti vaše cijene u usporedbi sa konkurencijom, što je sa popustima? Politika distribucije: gdje i kako ćete prodavati? Prezentacija teme poslovnog plana – potrebni izvor sredstava Što vam je potrebno za realizaciju eko-inovativne poduzetniĉke ideje? POTREBNA SREDSTVA ZA IZVEDBU PROJEKTA Koja oprema i prostori su vam potrebni da bi napravili proizvod ili ponudili uslugu i koliko će vas to koštati? Razmislite da li ćete se odluĉiti za kupnju ili najam: - poslovnog prostora ili prostora za odrţavanje raznih dogaĊaja (što trebate? – osnovni zahtjevi) 52 - oprema (strojevi, ureĊaji, opišite namjenu upotrebe opreme) - potreban materijal i sirovina (gdje se mogu nabaviti?) - koliko će vas navedene stvari koštati? - da li ćete nešto iznajmiti i koliki će biti najam? PRAKTIČNI RAD a) Razgovor o izvorima podataka Obrazovanje i znanje: sudionici poduzetniĉkog kruţoka neka razgovaraju o tome koliko je vaţno obrazovanje. Koje su metode obrazovanja i osposobljavanja u koje bi se u budućnosti mogli ukljuĉiti? Koje podruĉje obrazovanja ima veliki potencijal da se rodi još više eko-inovativnih ideja? Posebno naglasite prirodoslovne i tehniĉke znanosti. Stipendije: TakoĊer razgovarajte o shemi stipendiranja u drţavi - razgovor o tome kako bi mladi ljudi poboljšali uĉinkovitost tog financijskog mehanizma. Kadar: Nastavite sa raspravom o tome kako motivirati osoblje u grupi/ poduzeću (osposobljavanje i usavršavanje u inozemstvu) što će doprinijeti konkurentnosti novih proizvoda/usluge na temelju eko-inovativne ideje. Oprema, prostor: Kakva oprema mi treba? Što je s prostorom (ured, radionica, proizvodnja)? Da li za rad na projektu/proizvodu trebamo inovativno okruţenje (inkubatori)? b) Ispunjavanje poslovnog plana c) Povezivanje Prilikom izrade poslovnog plana trebalo bi potaknuti mlade ljude da pronaĊu razliĉite izvore informacija (rade intervjue s poduzetnicima, gradonaĉelnicima, traţe informacije na internetu, idu na teren i istraţe problematiku, fotografiraju i sl.) ĉ) Za optimalne rezultate rada na projektu vrlo su vaţni i odmori, vjeţbe opuštanja i analiza napravljenog posla Vjeţbe opuštanja - lijepe stvari koje su mi se dogodile Potrebno vrijeme: 15 minuta Sjednite u krug. Svaki uĉenik kaţe: lijepa stvar koja mi se dogodilo ovaj tjedan je .... Pojedinci mogu odabrati hoće li razgovarati o svakodnevnim ili odreĊenim dogaĊajima. Kada grupa napreduje, uĉenike se potiĉe da komentiraju izjave i postavljaju pitanja. Smjernice za rad: 53 Sudionike podsjetimo na vaţnost pozitivnog stava osobe koja se oĉituje u ĉinjenici da moţemo pronaći pozitivan, sretan i lijep dogaĊaj u svom ţivotu. U isto vrijeme je vaţno da se znamo razveseliti malim stvarima. Ĉovjek s pozitivnim stavom lako moţe prevladati prepreke. Izvor podataka: Gradivo za projekt UPI. Autori programa: izv. prof dr. Borut Likar, Karin Ţontar, Zlatko Erlih, mag. Nataša Lorber, Tjaša Erlih, mag. Nataša Štirn. 54 12. kruţok: IZRADA POSLOVNOG PLANA/Financijski dio i prezentacija zakljuĉne ideje drugoj grupi Prezentacija teme poslovnog plana – financijski dio Poduzetnici ĉesto zanemaruju financijske aspekte trţišne prilike. Oni ne shvaćaju da su upravo ti aspekti kljuĉni za uspjeh i dugoroĉno poslovanje tvrtke. Jedna od dobrih strana izrade poslovnog plana je u tome što prisiljava poduzetnika na razmišljanje o financijama. Cijeli financijski dio poslovnog plana vrši se na kraju - tek nakon što ste analizirali trţište, napravili plan prodaje, analizirali vaš proizvodni proces. MeĊutim na samom poĉetku, prilikom odluĉivanja o primjerenosti i izvedivosti svake poslovne ideje, moramo barem otprilike procijeniti da li će to za tvrtku biti isplativo ili ne. Kako pripremiti ovaj dio poslovnog plana? S jedne strane vaš je posao da procjenite visinu prihoda, a s druge troškove, tako da moţete odrediti kakvu dobit moţete oĉekivati. Ako ustanovite da odreĊeni koncept obećava gubitak, razumno je odustati. Nemojte zaboraviti da poĉetna ekonomika poslovanja znaĉi tek predraĉun prihoda i troškova. Stoga izbjegavajte pretjerano precizne brojeve, bit će dovoljno ako brojeve zaokruţite. Prihodi Najprije treba razmisliti koje proizvode/usluge ćete proizvoditi/ponuditi. U slijedećem koraku ćemo pokušati procijeniti koliko proizvoda moţemo u danom razdoblju proizvesti i prodati. U ovom trenutku mogli bi napisati da najprije saznate kolike su mjeseĉne koliĉine, ali je ponekad bolje saznati koliĉine na sat, dan i tek kasnije mjeseĉne podatke. Slijedi postavljanje cijena po kojima ćete pojedinaĉne proizvode prodavati, a onda moţete izraĉunati mjeseĉne prihode. Za prvu godinu poslovanja uĉinite to mjeseĉno, a za iduće ĉetiri godine procjenite godišnje proizvedene i prodane koliĉine, njihove cijene i na kraju ukupan prihod. Troškovi Troškovi se mogu podijeliti u slijedeće grupe: • troškovi materijala, • troškovi rada, • troškovi kapitala i • troškovi drţave. Kako procijeniti individualne troškove? Prvi korak je priprema sheme proizvodnog procesa. Tek kada se utvrdi koji unosi će ući u vaš proizvodni proces, kako će teći sama proizvodnja i kakvi će biti vaši iznosi, onda moţete procijeniti koje materijale i sirovine trebate i u kojim koliĉinama. To ćete najlakše odrediti pomoću liste materijala: procijeniti ćete potrošnju materijala po jedinici pojedinog proizvoda ili usluge. Tada ćete za jedinicu svakog matrijala procijeniti cijenu koju ćete platiti na trţištu. Pomoću cijena ćete izraĉunati izravan trošak materijala za pojedini proizvod ili uslugu. Pri utvrĊivanju cijene rada takoĊer ćete rezultirati iz sheme poslovnog procesa. Izraĉunat ćete koliko ljudi morate zaposliti i kakve su njihove zadaće. Formirat ćete nekoliko skupina zaposlenih (npr. proizvodnja, drugi zaposlenici, rukovodstvo). Za svaku od tih skupina morate izraĉunati mjeseĉne plaće. Da si smanjite posao, savjetujemo vam da bruto plaće raĉunate aproksimativno: bruto plaća = 2-puta neto plaća. Troškovima plaće dodati ćete još one koji će nastati u plaćanju autorskih naknada, regresa, dnevnica, itd.. Kod izraĉuna troškova kapitala potrebno je napraviti popis osnovnih i obrtnih sredstava, nakon ĉega slijedi obraĉun amortizacije i troškova kamata. MeĊu troškove drţave ubrajamo porez na dodanu vrijednost i porez na dobit. Za izraĉun poreza na 55 dobit najprije morate od prihoda odbiti sve troškove, zatim ćete na tu razliku obraĉunati 25% poreza na dobit. U sluĉaju gubitka porez nećete obraĉunavati. Sastavljanje financijskih izvještaja Financijski dio poslovnog plana treba sadrţavati tri predraĉunska izvješća: • raĉun dobiti i gubitka, • bilancu stanja i • izjavu o novĉanim tokovima. Izvor podataka: M. Drnovšek, R. Stritar, planiranje i postavljanje poduzeća. Priruĉnik (u tijeku). Ljubljana, 2007. godina. Račun dobiti i gubitka Raĉun dobiti i gubitka je raĉunovodstveni izvještaj koji prikazuje prihode i rashode te dobit iz poslovanja (dobit ili gubitak) u odreĊenom vremenskom razdoblju: * upotrebljava se naĉelo vremenskog izjednaĉavanja troškova sa relevantnim prihodima; * vaţan je izvještaj o uspješnosti tvrtke; * stavke prikazuju tijek vrijednost u odreĊenom vremenskom razdoblju. Bilanca stanja Bilanca stanja nam govori: • kolika sredstva su uloţena u tvrtku; • kako je tvrtka došla do tih sredstava; • koliko ih je tvrtka uloţila, što se vidi na odreĊeni dan; • ponekad se bilanca stanja naziva financijski izvještaj stanja jer pokazuje poloţaj tvrtke u odreĊenom vremenskom razdoblju. AKTIVA = PASIVA RAĈUNOVODSTVENI VIDIK FINANCIJSKI VIDIK Aktiva Pasiva Aktiva sredstva Izvor podataka i sredstava Slika 4: Bilanca stanja ulaganja Pasiva sredstva Bilanca stanja prikazuje sredstva i obveze u odreĊenom trenutku. Bilanca uspjeha daje pregled prihoda i rashoda te poslovnog uspjeha kao razlike izmeĊu njih u odreĊenom razdoblju. Izvještaj o novčanom tijeku Izvještaj o novĉanom tijeku je raĉunovodstveno izvješće koje pokazuje priljeve i odljeve financijskih sredstava (ne nuţno novca) u odreĊenom vremenskom razdoblju; * Znaĉi, spajanje bilance stanja na poĉetku obraĉunskog razdoblja, bilance stanja na kraju obraĉunskog razdoblja i raĉun dobiti i gubitka iz istog obraĉunskog razdoblja pokazuju: * s jedne strane PRILJEVE 1. koliki je priljev financijskih sredstava zbog poslovanja; 2. u kojem obliku (dobit, amortizacija); 3. koliko zbog novih zaduţenja, odnosno ulaganja partnera/vlasnika(financiranje); 4. koliko od prodaje aktive, npr. prodaje osnovnih sredstava i zaliha (dezinvestiranje). 56 * s druge strane ODLJEVE: 1. kamo je protok sredstava bio usmjeren; 2. koliko protoka se distribuira vlasnicima; 3. koliko je uloţeno u poslovanje (npr. u povećanje zaliha, nabavu osnovnih sredstava, odnosno ulaganja); 4. koliko su smanjene obveze, odnosno ulaganja vlasnika (definanciranje). * Postoji puno razliĉitih oblika izvješća pa odaberite onaj koji vam najviše odgovara s obzirom na poslovanje poduzeća. Izvor: http://alea.dzs.si/dokumenti/dokument.asp?id=63 Novĉani tijek Poduzetnici ĉesto nisu svjesni vaţnosti novĉanog tijeka. Većinu svoje paţnje usmjeravaju na dobit i većina ih nije svjesna da je nedostatak likvidnih sredstava - novca zapravo bitan. Stoga, što je novĉani tijek? To je zapis o novcu koji je dostupan u odreĊenom trenutku. Izvor: M. Drnovšek, R. Stritar, planiranje i postavljanje poduzeća. Priruĉnik (u tijeku). Ljubljana, 2007. Koje su glavne prednosti dobro napravljenog financijskog plana? Zacrtan plan poslovanja Svaka tvrtka mora imati jasno postavljene ciljeve koji se ogledaju i u financijama. U financijskom planu moţe se svaki mjesec vidjeti da li je tvrtka postigla postavljene ciljeve. Detaljne informacije o financijama Rukovodstvu tvrtke uvijek su dostupni financijski podaci o poslovanju tvrtke (planiranje/realizacija), a na temelju njih mogu prilagoditi poslovnu strategiju. Podaci se takoĊer mogu usporediti s konkurencijom i tako se mogu utvrditi slabosti. Financiranje poslovanja Financijski plan jasno pokazuje predviĊeni status dobiti i novĉanog toka, kakve će biti potrebe za financiranjem i do koje mjere si tvrtka moţe priuštiti dodatna ulaganja i druge troškove. Analiza osjetljivosti i dinamike Analiza osjetljivosti poslovnog modela u financijskom planu omogućuje izradu razliĉitih scenarija i daje sliku u kakvom se poloţaju moţe naći poduzeće. Financijski plan je dinamiĉan što znaĉi da se redovito aţurira s obzirom na kretanja na trţištu. Izvor: http://www.venturelab.si/poslovno-nacrtovanje-in-analize/financni-nacrt/ PRAKTIČNI RAD a) Koje prihode će imati vaš projekt/tvrtka? b) Izraĉunajte troškove materijala, rada i trošak drţave. c) Ispunite financijski dio poslovnog plana. Pomoći će vam slijedeća pitanja: 1. Tko su potencijalni korisnici i kupci? Zašto mislite da će koristiti/kupiti vaš proizvod ili uslugu? 2. Navedite razloge i potkrijepite ih rezultatima ankete koju ste prethodno proveli u školi, na ulici (sluĉajnim prolaznicima predstavite ideju, a nakon toga neka ispune anketu). 3. Kako će se odvijati nabava, organizacija, izvedba, prodaja, usluga? 4. Koliko novca vam je potrebno i zašto? Gdje ćete ga dobiti? 57 5. Kako ste zamislili uspješno trgovanje (prodaju/ upotrebu) proizvoda/ usluge (npr. oglašavanje)? 6. Gdje se moţe ubaciti? FINANCIJSKI DIO POSLOVNOG PLANA VI. EKONOMIKA PROJEKTA Koje troškove će imati vaš projekt i u kojoj visini? Što sve, koliko i po kojoj cijeni moramo nabaviti da moţemo provesti svoju ideju? Kakva će biti prodajna cijena naših proizvoda ili usluga? Proizvod ili usluga Izdaci materijal usluge naš rad drugo - minimalni profit IZDACI UKUPNO PRODAJNA CIJENA Koliko ćemo prodati? Cijenu smo već postavili! Vrsta koliĉina cijena Zajedno (koliĉina × cijena) Svi prihodi ukupno Koliko ukupno trebamo novca? 1. 2. 3. - Koliĉina potrebnog novca Vrsta potrebe po novcu prostor oprema za izvedbu naše usluge materijal usluga 58 4. ukupno Gdje ćemo dobiti novac? Izvor sredstava Vlastita ušteĊevina: Od prodaje: Od sponzora: Kredit kod banke: Od drugih: ZAJEDNO Iznos Razdijelite predviĊenu poslovnu dobit u posebnoj tablici kao razliku izmeĊu prihoda i rashoda Postavke Iznos Prihodi: - od prodaje - od sponzora - od drugih PRIHODI UKUPNO Izdaci: IZDACI UKUPNO POSLOVNA DOBIT U koju svrhu ćemo upotrijebiti naš zasluţeni novac? 59 13. kruţok IZRADA POSLOVNOG PLANA Prezentacija teme poslovnog plana– kritični rizik Tijekom pripreme poslovnog plana trebamo biti svjesni problema koji se mogu pojaviti unutar poduzeća ili u okruţenju unutar kojeg poslujemo, a samim time izazvati i rizik. Stoga je potrebno jasno identificirati one opasnosti ili rizike koji bi mogli ugroziti uspješnu provedbu poslovnog plana, odnosno ugroziti poslovne prilike, dovesti do smanjenja performansi ili ĉak ugroziti opstanak tvrtke. Trebamo odabrati odgovarajuće mjere za rješavanje ili ublaţavanje tih problema. Mogući kritiĉni rizici su: • pojava insolventnosti prije realizacije prvih poslova; • moguće smanjenje cijena kod konkurencije; • pojava štetnih politika u djelatnosti i gospodarstvu općenito; • neispunjenje rokova razvoja proizvoda ili usluge; • neuspjeh u postizanju planiranog volumena prodaje; • troškovi planiranja i izrade premašuju oĉekivane, • problemi ili dugi rok kod nabave "inputa". Izvor: http://www.ra-sinergija.si/egradiva/poslovni_nacrt/163925.htm PRAKTIČNI RAD VII. KRITIĈNI RIZIK - što se moţe dogoditi? - kako ćete se osigurati pred nabrojenim rizicima? Prezentacija teme poslovnog plana – raspored Raspored pokazuje vremenski okvir podataka i meĊuovisnost aktivnosti koje su potrebne za pokretanje poslovanja i postizanje ciljeva poslovnog plana. U njemu navedete što mora biti uĉinjeno, tko to mora uĉiniti i do kada. TakoĊer treba uzeti u obzir mogućnost odstupanja od planiranih rokova. Stoga navedite utjecaj nepostizanja cilja na uspjeh tvrtke. PRAKTIČNI RAD VIII. RASPORED - kada ćete i što od potrebnog izvesti? PRAKTIČNI RAD a) Razmislite o popravcima koje je navela druga grupa i mogućim nadopunama poslovnog plana. 60 b) Nemojte zaboraviti na forum i web stranicu projekta koji su vaš kanal komunikacije sa drugim projektnim grupama u Sloveniji i Hrvatskoj. Na forumu i web stranici nemojte objavljivati samo konaĉne proizvode, već objavljujte i informacije o radu projektne grupe. Moţete se dogovoriti da informacije objavljujete tjedno. Za lakši rad predlaţemo da za svaki tjedan zaduţite pojedinca koji će biti odgovoran za objave na web stranici. Informacije trebaju konstantno cirkulirati izmeĊu svih sudionika kruţoka neovisno o objavama na web stranici. c) Završavanje poslovnog plana. ĉ) Priprema za prezentaciju poslovne ideje – kako uvjeriti investitore da je naša ideja najbolja? U ovom dijelu se jasno vidi vaţnost javnog nastupa. U prijašnjim poglavljima ste teoretski upoznali najvaţnije atribute dobrog poslovnog plana i javnog nastupanja što ćete na kraju upotrijebiti i u praksi. 61 14. kruţok ZAVRŠAVANJE POSLOVNOG PLANA i NJEGOVA PREZENTACIJA Prezentacija poslovnog plana i priprema odgovarajuće prezentacije Jedna od glavnih zadaća poduzetnika je da razliĉite ciljne skupine (ĉlanovi poduzetniĉkog tima, zaposlenici, strateški partneri, kupci, ulagaĉi itd.) oduševi svojom poslovnom idejom i tako poduzeće uvede u optimalno okruţenje koje će omogućiti brzi rast poslovanja i ostvarenje postavljenih ciljeva. U okvire entuzijazma i prodaje spada i zanimljiva i realna prezentaciju poslovnog plan za investitore. Zadatak poduzetnika je izmeĊu ostalog i osigurati dostatna sredstva potrebna za realizaciju poslovne ideje. Prezentacija je za investitore vrlo vaţna jer je s jedne strane pravi pokazatelj koliko dobro poduzetnik moţe nadahnuti i prodavati sebe i svoje ideje. Neki fondovi riziĉnog kapitala u inozemstvu više od poduzetnika i ne oĉekuju da šalju potpune poslovne planove, već samo predstavljanje poslovne ideje s informacijama koje dokazuju znanje i iskustvo poduzetnika. Naravno, prije ili kasnije će u procesu ulaganja biti potreban i poslovni plan. Ulagaĉi obiĉno u jednom tjednu poslušaju desetak prezentacija poslovnog plana, a pri tome se obiĉno javljaju dvije krajnosti. Prvi ekstrem su tehnološki orijentirane prezentacije gdje je naglasak prvenstveno na tehnologiji, a vrlo je malo informacija o kupcima i poslovnom dijelu. Uobiĉajeni problem ove prezentacije je da nije jasno predstavljena dodana vrijednost za kupce i takoĊer nema jasno formirani poslovni model. Prezentacija je sama po sebi previše tehniĉki orijentirana, a većina ljudi koji nisu iz poduzetnikove djelatnosti je ne razumije (prevelik naglasak na tehnologiji umjesto na koristi). Druga krajnost su prezentacije gdje je previše ambiciozan i nerealan poslovni dio, a tehnološka pozadina nije realno prikazana (ili inovativnost na kojoj drugoj razini) kako rješava tako veliki problem koji bi opravdao vrlo brz rast. Takvim prezentacijama nedostaje onaj sadrţaj koji opravdava i daje moć predviĊanjima i rezultat je inovativnosti na temelju proizvoda, koncepta, poslovnog modela ili na bilo kojoj drugoj razini. Idealna prezentacija je naravno ona koja obuhvaća odgovarajuću mjeru tehniĉkog/inovativnog dijela poslovnog plana, kao i odgovarajuću mjeru ekonomskog/komercijalnog podruĉja. Taj omjer je ĉesto teško za pronaći. U nastavku su upute o tome kako razviti optimalnu prezentaciju. Upute za pripremu odgovarajuće prezentacije poslovnog plana Osnovni princip kojeg poduzetnik treba uzeti u obzir u pripremi poslovnog plana je pravilo 10/20/30 za pripremu raĉunalne (PowerPoint) prezentacije. Pravilo je vrlo jednostavno i sugerira da bi svaka prezentacija trebala imati 10 slajdova, ne bi smjela trajati duţe od 20 minuta, a veliĉinu fonta treba biti oko 30 piksela. Broj slajdova je ograniĉen na 10 jer pojedinac teško istodobno razmišlja o više pojmova nego što ih je moguće predstaviti sa navedenim brojem slajdova. U isto vrijeme, prezentacija ovog koncepta je ciljano usmjerena, izvršna, koncizna i obuhvaća samo kljuĉne informacije o potencijalu poslovne ideje koje zapravo i interesiraju investitore, a tijekom prezentacije publika će se na taj naĉin vrlo teško dosaĊivati. Na svakom slajdu neka se nalaze sve relevantne informacije iz kljuĉnih poglavlja poslovnog plana. Dakle, slajdovi neka prikazuju: 1. Problem, priliku i djelatnost; 2. Rješenje (proizvod, usluga), kupce i veliku viziju poduzetnika; 3. Poslovni i prodajni model; 4. Marketing i prodaju; 5. Konkurenciju; 6. Tehnologiju, intelektualno vlasništvo i status razvoja; 7. Poduzetniĉki tim; 8. Financijske projekcije 9. Status poduzeća i raspored; 62 10. Saţetak i prijedlog o sudjelovanju. Optimalno je da gore opisanih 10 slajdova poduzetnik predstavi u roku 20 minuta. Obiĉno takve prezentacije, odnosno sastanci traju 60 minuta, od ĉega je 20 minuta rezervirano za poduzetnikovo predstavljanje. Zatim slijedi rasprava, uglavnom na temelju pitanja koja dodatno postavljaju investitori. Isto tako postoji velika vjerojatnost da se prilikom prezentacije stvari zakompliciraju (raĉunalo nije kompatibilno sa projektorom, kasnite itd.). Svoju prezentaciju moţete jasno, nadahnjujući i autentiĉno prezentirati u roku od 20 minuta. Zadnji dio pravila 10/20/30 govori o tome da veliĉina fonta na prezentacijama ima 30 piksela. Ovo pravilo proizlazi iz ĉinjenice da mnogi poduzetnici jednostavno kopiraju sklopove rijeĉi iz poslovnog plana i onda ih stavljaju na slajdove. Tekst je zato potpuno neĉitljiv, a osobito smeta sama prezentacija poduzetnika jer publika obiĉno poĉne ĉitati tekst sa slajdova i istovremeno (djelomiĉno) sluša. Dakle, svrha slajdova je da vode cjelokupnu prezentaciju i sadrţe kljuĉne podatke o potencijalnim poslovnim prilikama, a ne da su na njima sklopovi teksta iz poslovnog plana i poduzetnik ih ĉita na prezentaciji. Mala veliĉina fonta je takoĊer vrlo teško ĉitljiva i moţe izazvati neke probleme kod slušatelja. U nastavku je predstavljeno još nekoliko dodatnih savjete za prezentaciju poslovnog plana: • Slajdove lijepo oblikujte i na prezentaciju dodajte logotip vaše tvrtke ako ga već imate (uvijek iskoristite priliku za podizanje svijesti o vašem brandu). • Potencijalnom partneru ili financijskom investitoru uz sve ostale dokumente (poslovni plan, saţetak itd.) pošaljite i prezentaciju. • Ponesite na prezentaciji i ispisane slajdove, te ih podijelite publici (uz mogućnost zapisivanja). • Uvijek se dobro pripremite za prezentaciju. • Vaš nastup neka je samopouzdan i realan. Govorite teĉno, sa oduševljenjem, u svom stilu i uzmite u obzir sve druge opće naputke za dobru prezentaciju (naći ćete ih u raznim knjigama o retorici ili na internetu). • Budite spremni na sva pitanja. Ako nemate odgovor na neko pitanje, recite to na prezentaciji. Nitko od vas ne oĉekuje savršenstvo, a iskrenost je jako vaţna. Budite svjesni svojih slabih strana. • Ako već imate napravljen prototip, skicu, listu prvih stranka ili ako vaše poduzeće već posluje, to onda na prezentaciji i pokaţite. Nabrojite najvaţnije klijente i naglasite zašto je vaš proizvod ili usluga jedinstven. • Na svaki sastanak idite sa odreĊenim ciljem, odnosno znajte što ţelite od slušatelja (strateško partnerstvo, financijsku investiciju itd.). Na prezentaciji to jasno recite i predstavite realne korake kako bi se realizirala suradnja. •Nakon prezentacije kontaktirajte osobe koje bi mogle sudjelovati u projektu. Izvor : http://www.poslovniangeli.si/images/doc/PAS-NavodilaZaPrezentacija.pdf PRAKTIČNI RAD a) Na temelju teorijskog dijela napravite prezentaciju poslovnih planova. b) Nakon što je prezentacija dobro pripremljena i uvjeţbana, poslovni plan predstavite drugoj grupi. Koristite video-konferenciju koja vam je već poznata iz prethodnih vjeţbi. c) Snimanje prezentacije poslovnog plana Snimite svoju prezentaciju poslovnog plana. Moţete snimiti prezentaciju u okviru videokonferencije ili napraviti drugu prezentaciju koju ćete koristiti za snimanje. Upute: grupa pripremi opremu za snimanje (fotoaparat, mobilni telefon ili fotoaparat odgovarajuće rezolucije; stalak za kameru ili fotoaparat, mikrofon ako je potrebno i sl.). Za jednostavniji rad 63 grupe mogu napisati scenarij u kojemu je opis osoblja, tehniĉara, itd. Grupa neka snimi svoju 20minutnu prezentaciju poslovnog plana, a zatim snimak pogledajte i subjektivno ocijenite. Snimanje moţe biti objavljeno na web stranici. Napomena: Snimanje je takoĊer vaţno jer će tako drugi mentori i poduzetnici imati priliku ocijeniti prezentaciju drugih grupa. 64 15. kruţok: ZAKLJUĈCI ZAKLJUĈIVANJE POSLOVNOG PLANA OCJENJIVANJE KONAĈNIH PROIZVODA– Mjerila za ocjenu poslovnih planova OCJENJIVANJE UĈENIKA – Ocjenjivaĉki list za mentore TREĆI SUSRET SA PODUZETNIKOM PRAKTIČNI RAD a) Zakljuĉci poslovnog plana i prezentacija konaĉnog proizvoda na forumu/web stranici; b) Pregled svih ideja na forumu/web stranici; Mladi neka ocjene pojedine ideje od 1 do 5 (svoje ideje ne smiju ocijenjivati); c) Mentori neka detaljnije pregledaju poslovne planove i daju svoju ocjenu. Za ocjenjivanje se upotrebljavaju Mjerila za ocjenjivanje poslovnih planova; ĉ) Mentori ocjenjuju rad pojedinaca, da li se koji uĉenik posebno istaknuo da ga mogu preporuĉiti poduzetniku za dodjelu stipendija, rad za vrijeme školskih praznika ili suradnju.; d) Treći sastanak sa poduzetnikom Na redu je zadnji susret sa poduzetnikom. Grupa moţe poduzetniku pokazati videoprezentaciju zadaće, a nakon toga mentor individualno razgovara sa poduzetnikom o tome koji su se uĉenici iskazali na kruţoku. Mentoru pri tome pomaţe ispunjen Ocjenjivački list za mentore. OCJENJIVANJE POSLOVNIH PLANOVA Mjerilo za ocjenjivanje poslovnih planova: * video prezentacija zadaće (30 bodova), * poslovna ideja (20 bodova), * istraţivanje trţišta (20 bodova ), * ekonomika i financije (10 bodova), * poslovni plan kao produkt (10 bodova), * aplikativnost (10 bodova ). Suma mogućih bodova: 100 Suma postignutih bodova: ______________ Mjerilo za ocjenjivanje video prezentacije: * sadrţaj i inovativnost prezentacije (20 bodova), * tehniĉka dovršenost prezentacije (10 bodova). Izvor: http://podgib.weebly.com/tekmovanje.html 65 OCJENJIVAĈKI LIST ZA MENTORE 1. Da li su ĉlanovi grupe meĊusobno raspodijelili zadaće? da – kako se to vidjelo? _________________________________________________ ne – zašto ne? __________________________________________________________ 2. Da li se u radu grupe netko posebno istaknuo? da ne Objasnite kako se to opazilo. 3. Da li je tko u grupi bio bez zaduţenja? da – tko – zašto? ne 4. Da li je u grupi bilo problema ili nesporazuma? - kojih? - kako su riješeni? 5. - Kakav je rezultat rada? vrlo precizan srednje dobar prosjeĉan loš 6. Kako su ĉlanovi grupe meĊusobno suraĊivali? - nisu suraĊivali (ocijenite zašto!), _______________________________________________________________________________ sudjelovala je samo nekolicina (ocijenite zašto!), _______________________________________________________________________________ sudjelovanje je bilo jednako vrijedno i nitko se posebno nije isticao Mjerila za ocjenjivanje uĉenika. Ocijenite od 1 do 5. - Da li je ĉlan grupe napravio zadaću koja mu je bila dodijeljena u okviru grupe? - Kako je napravio zadaću (odluĉno i spretno, vrlo dobro, dosta dobro, slabo, nije napravio zadaću)? - Da li je u sklopu realizacije zadaće imao probleme ili nesporazume? - Inovativnost ideje? - Kakav je rezultat rada (vrlo precizan, dobar, prosjeĉan, loš, nema rezultata)? - Da li je ispunjen poslovni plan? - Kako je uĉenik suraĊivao sa drugima u grupi (nije sudjelovao, ponekad je sudjelovao, sudjelovanje je bilo prosjeĉno, sudjelovanje je bilo izuzetno dobro)? 66 POSLOVNI PLAN / PROJEKTNI PLAN Naziv projekta:___________________________ Škola: ___________________ Mentor: _____________________ _________________, _________________________ Mjesto, datum 67 SADRŢAJ POSLOVNOG PLANA Koju eko-inovativnu ideju smo izabrali? Razlozi za izbor naše eko-inovativne ideje? Kakva su vaša oĉekivanja? Koje ciljeve ţelite postići izabranom idejom? Koje su prednosti i nedostaci izabrane eko-inovativne ideje? Usmjerenje projekta ili budućeg poslovanja i razvoja projekta Vizija/misija/strateški plan tvrtke odnosno projekta 68 II. ISTRAŢIVANJE TRŢIŠTA/ ANALIZA Analiza trţišta - Tko su budući kupci/korisnici (glavni kupci, od kuda su, koliko ih je…)? - Što je s konkurencijom (tko je, njezine prednosti i nedostaci - opisati)? - Tko su glavni dobavljaĉi? (Tko su glavni dobavljaĉi meĊu proizvoĊaĉima i trgovcima i koje su njihove prednosti? Organizacija, odnosno logistika nabave. Izbor drugih dobavljaĉa, odnosno alternativnih dobavljaĉa.) - Koji obujam prodaje/upotrebe planirate (koliĉinski i vrijednosno)? Predvidite sve oblike prodaje/upotrebe. Vrsta proizvoda/usluge Koliĉina Vrijednost prodaje/upotrebe Snaga i prilike poduzeća odnosno projekta na trţištu Slabosti i opasnosti poduzeća odnosno projekta na trţištu 69 Inovativnost Utjecaj eko-inovativne poslovne ideje (investicije) na okoliš Ocjena uĉinkovitosti operacije / investicije (oĉekivani uĉinak) PLANIRANJE NOVOG ZAPOŠLJAVANJA 70 III. ORGANIZACIJA PROJEKTA Izaberemo odgovorne osobe za pojedina podruĉja (upišite ime i prezime). Rukovodstvo projekta Imenujmo rukovodstvo projekta tako da je sasvim jasno tko je u našoj grupi za što odgovoran. NAŠE RUKOVODSTVO Direktor projekta: Voditelj grupe za organizaciju proizvodnje odnosno izvedbu: Voditelj grupe za marketing: Voditelj grupe za prodaju/upotrebu: Voditelj grupe za financije: Ĉlanovi pojedinih grupa su: 1. 2. 3. 4. Grupa za proizvodnju Grupa za prodaju Grupa za marketing Grupa za financije Da li nam je za izvedbu naše poslovne ideje/projekta potreban struĉnjak? Koliko ljudi i koja znanja su nam potrebna da moţemo izraditi proizvod ili pruţiti uslugu? Vrsta potrebnog znanja Broj izvoĊaĉa radova 71 Troškovi rada IV. POTREBNA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROJEKTA Koju opremu i prostor trebate da moţete proizvesti proizvod ili davati uslugu i koliko će vas to koštati? Razmislite o kupnji ili iznajmljivanju: - Poslovnog prostora ili prostora za organizaciju dogaĊaja (što vam je potrebno – osnovni zahtjevi) - Opreme (strojevi, ureĊaji; opišite namjenu upotrebe opreme). - Potrebnog materijala i sirovina (gdje ih ima)? - Koliko će vas sve to koštati? - Da li ćete što iznajmiti i koliki će biti najam? 72 V. PRODAJA Što ćemo sve raditi/prodavati? - Da li ćete za vaš proizvod /uslugu napraviti vlastiti zaštitni znak? Predstavite ga! Ekonomska propaganda: Kako ćete ju izvesti, koliko puta i koliko će vas to koštati?; Napravite tabelu! PLAN OGLAŠAVANJA vrsta reklame medij letak plakat mjesto broj datum vrijednost Poticanje prodaje/upotrebe: kako ćete pokušati pridobiti nove ili dodatne kupce/korisnike? Odnosi sa javnošću: kako će se odvijati? Politika cijena: kakve će biti vaše cijene u usporedbi s konkurencijom, što je s popustima? Politika distribucije: gdje i kako ćete prodavati? 73
© Copyright 2024 Paperzz
