Strateški program znanstvenih istraživanja

INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA I MEDICINU RADA
Strateški program znanstvenih istraživanja
Ksaverska cesta 2, P.P. 291
10001 Zagreb
telefon: 01 4682 500
telefaks: 01 4673 303
http://www.imi.hr/
2013.
1. Uvod
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada osnovala je 27. prosinca 1947.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU, danas HAZU) na inicijativu
predsjednika Akademije dr. sc. Andrije Štampara. Institut je s organiziranim radom
započeo na početku 1949. pod imenom Institut za higijenu rada.
Od 1993. Institut je samostalna javna znanstvenoistraživačka ustanova, danas u cijelosti
smješten na lokaciji Ksaverska cesta 2 u Zagrebu. Posebnost je Instituta
multidisciplinaran znanstveni pristup u istraživanjima izloženosti i procjeni opasnosti
djelovanja različitih štetnih kemijskih, fizikalnih i bioloških čimbenika okoliša i načina
života na ljudsko zdravlje, ali i učinak antropogenih aktivnosti na kvalitetu okoliša s
osvrtom na distribuciju, raspodjelu i interakcije prirodnih i antropogenih noksi u okolišu.
Institut ima vodeću ulogu u Hrvatskoj u istraživanjima na području opće i molekulske
toksikologije te alergotoksikologije, zaštite od kemijskog oružja i radiološke zaštite,
radiokontaminacije okoliša, kakvoće zraka, raspodjele metala i specifičnih anorganskih i
organskih onečišćenja u okolišu i izloženosti ljudi tim onečišćenjima. Osim in vivo i in
vitro istraživanja, primjenom teorijske kemije razvijaju se modeli kompleksa prijelaznih
metala i bioliganada te procjenjuju njihove konstante stabilnosti sa svrhom mogućeg
sintetiziranja novih učinkovitijih supstancija. Također se provode istraživanja u području
psihologije rada i neuroznanosti s posebnim naglaskom na proučavanje različitih
aspekata demencija na molekularnoj razini.
U provedbi istraživanja Institut prepoznaje važnost osiguranja najviših standarda
kvalitete u znanosti. Trajno se ulaže u obrazovanje i osposobljavanje mladih naraštaja
istraživača, cjeloživotno usavršavanje znanstvenika, održavanje i osuvremenjivanje
opreme, periodičnu međunarodnu interkomparaciju metoda i njihovu akreditaciju te u
održavanje cjelokupne infrastrukture Instituta.
Kadrovsku strukturu Instituta čini 156 zaposlenika: njih 75 % zaposleno je na realizaciji
znanstvenoistraživačke djelatnosti (u omjeru 73 % znanstvenoistraživačko prema 27 %
tehničko osoblje), 6 % na realizaciji razvojno-stručne djelatnosti, a 19 % u popratnim
službama (računovodstvo i financije, pravni, kadrovski i opći poslovi, informatička
služba, dokumentacijski centar).
U petogodišnjem razdoblju 2008. – 2012. znanstvenoistraživačka djelatnost odvijala se
u okviru provedbe 23 domaća i 18 međunarodnih kompetitivnih projekata. U ukupnom
proračunu istraživačke djelatnosti u tom razdoblju financijski doprinos domaćih projekata
iznosio je 82 %, a međunarodnih 18 %. Od sredstava ostvarenih međunarodnom
suradnjom, njih 79 % doznačeno je po projektima s Europskom komisijom u sklopu
Okvirnih programa za istraživanje i tehnološki razvoj Europske unije (Framework
Programmes) FP6 i FP7.
1
Prosječna znanstvena produktivnost u navedenom razdoblju iznosila je sedam radova
po znanstveniku, od čega je 86 % radova bilo objavljeno u časopisima koji su
indeksirani u Web of Science (WoS). Radovi objavljeni u tom razdoblju citirani su u
WoS-u 1500 puta, što je u prosjeku 27 citata po znanstveniku. U navedenom razdoblju
objavljene su tri knjige s domaćom recenzijom, 19 poglavlja u knjigama s
međunarodnom recenzijom, 59 radova u međunarodno recenziranim zbornicima radova
znanstvenih i stručnih skupova te su realizirana 22 uredništva monografija i zbornika
radova.
2. Misija
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada specifičnim multidisciplinarnim
pristupom u praćenju opterećenosti radnog i životnog okoliša kemijskim, fizikalnim i
biološkim agensima te procjenama opasnosti i njihovih učinaka na biološke sustave od
razine makromolekule do cijelog organizma znatno pridonosi prevenciji izloženosti ljudi i
smanjenju rizika od štetnih zdravstvenih učinaka koji iz tog proizlaze.
Misija se ostvaruje znanstvenom i stručnom djelatnosti nadzora i kategorizacije radnog i
životnog okoliša (mjerenja onečišćenja zraka, tla, vode, namirnica) te djelatnosti
medicine rada. Obavljanjem svoje djelatnosti Institut pruža potporu i tijelima Državne
uprave u donošenju zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša i zaštite zdravlja te
sigurnosti na radu stanovništva općenito, kao i iz područja zaštite od zračenja i drugih
štetnih čimbenika u ljudskom okolišu. Svojom stručnom djelatnosti Institut sudjeluje u
mjerenju i evaluaciji mjera propisanih nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim
konvencijama, poglavito sa stanovišta održivoga gospodarskog razvoja.
Polazeći od toga, Institut nastoji svojim visokostručnim radom osigurati i razvijati
izvrsnost u znanstvenim istraživanjima iz područja svojih djelatnosti, pružiti kvalitetnu i
pouzdanu uslugu monitoringa okoliša i biomonitoringa ljudi. Uz to, svojom uključenosti u
realizaciju doktorskih studija na sveučilištima Institut pridonosi i obrazovanju novih
znanstvenih kadrova. Svojom misijom Institut smatra i inzistiranje na cjeloživotnom
stručnom obrazovanju vlastitih kadrova kroz različite oblike doškolovanja i dodatnog
osposobljavanja. Sve navedeno važno je s gledišta brzog napretka novih tehnoloških
postupaka i posljedično tome konkurentnosti na tržištu.
Kontinuiranim ulaganjem u časopis Arhiv za higijenu rada i toksikologiju Institut
pridonosi cjelokupnom fondu znanja iz područja monitoringa okoliša i procjene učinka na
ljudsko zdravlje na globalnoj razini.
2
3. Vizija
U sljedećih pet godina Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada dodatno će
potvrditi i unaprijediti svoj status vodeće nacionalne znanstvene i stručne institucije u
području temeljnih i primijenjenih istraživanja, s naglaskom na praćenje opterećenosti
okoliša kemijskim, fizikalnim i biološkim čimbenicima i procjeni njihova učinka na
zdravlje.
Institut će posebice raditi na promicanju i afirmaciji svoje prepoznatljivosti u regionalnim i
međunarodnim znanstvenoistraživačkim krugovima te proširiti poslove iz svoje stručne
djelatnosti na nove korisnike iz okruženja.
Trajnim ulaganjima u osiguranje kvalitete postojećih standardnih metoda, njihovom
akreditacijom i periodičnom međunarodnom interkalibracijom te uvođenjem novih,
pouzdanijih metoda i postupaka koji zadovoljavaju visoke standarde i zahtjeve u
području održivog razvoja, zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja, Institut će prerasti u
vodeću regionalnu znanstvenu/stručnu ustanovu.
Mehanizmima mobilnosti i cjeloživotnog usavršavanja u svrhu stjecanja novih znanja i
iskustava na međunarodnoj razini znatno će se unaprijediti kvaliteta ljudskih resursa.
Institut će se profilirati kao međunarodno prepoznatljiva znanstvenoistraživačko-stručna
institucija iz područja zaštite i praćenja stanja okoliša s aspekta utjecaja na ljudsko
zdravlje. Planiranom rekonstrukcijom i dogradnjom infrastrukture Instituta omogućit će
se osnivanje novog Istraživačko-edukacijskog centra za zdravstvenu i medicinsku
ekologiju i zaštitu od zračenja. Osnutak takva centra omogućit će povećanje kadrovskih
kapaciteta i bolju suradnju s gospodarstvom osnivanjem spin off i spin out tvrtki, čime
će postati međunarodno priznato i referentno središte znanstvene, visokostručne i
edukacijske aktivnosti s trajnim doprinosom međunarodnih stručnjaka.
Institut namjerava poticati ne samo istraživanja kojima je cilj iznalaženje i karakterizacija
novih relevantnih biomarkera izloženosti, učinka i rizika (posebice genski uvjetovana)
nego i procjene njihove korelacije s razinom toksikanata u okolišu i utvrđivanje
posljedica i mehanizama njihova međudjelovanja. Zbog očekivanoga gospodarskoga
napretka i uvođenja novih tehnologija te s tim u vezi mogućega dodatnog opterećenja
životnog i radnog okoliša različitim noksama, istraživanja će se usmjeravati na praćenje
unosa, dinamike, raspodjele, međusobne interakcije i „okolišne sudbine“ antropogenih
toksikanata pozicionirajući Institut među vodeće ustanove u domeni zaštite okoliša i
ljudskoga zdravlja u Republici Hrvatskoj.
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Institutu se
otvaraju dodatne mogućnosti predstavljanja i afirmacije njegovih potencijala. Stoga će
3
Institut posebice težiti postati jedna od vodećih institucija u okviru EU-ove Dunavske
strategije.
Podupirat će se angažman znanstvenika i stručnjaka Instituta da se u što većem broju
uključuju u rad tijela i ekspertnih skupina Europske komisije, kao što postoji još od 2006.
godine, nakon što je RH kao pridružena zemlja EU već bila postala ravnopravna u
području znanstvenih istraživanja. Pozicioniranje Instituta kao stalnog partnera
specijaliziranih međunarodnih tijela posebice se predviđa s aspekta doprinosa
unapređenju i provođenju regulative Europske unije iz djelokruga ovlasti i rada Europske
agencije za kemikalije (ECHA), Europske agencije za sigurnost prehrambenih proizvoda
(EFSA) i Međunarodne atomske agencije (IAEA).
4. SWOT analiza
4.1. Prednosti
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada znanstvena je institucija s
dugogodišnjom tradicijom i bogatim iskustvom u istraživanjima koja obuhvaćaju
procjene izloženosti različitim štetnim kemijskim, fizikalnim i biološkim čimbenicima u
radnom i općem okolišu i njihovih mogućih štetnih učinaka na okoliš i ljudsko zdravlje,
na čemu se zasniva njegova znanstvena prepoznatljivost u međunarodnim istraživačkim
krugovima.
Kao rezultat dugogodišnjeg monitoringa okoliša i biota te biomonitoringa ciljanih
populacijskih skupina, Institut posjeduje znanstveno relevantne baze podataka o
kretanju vrijednosti markera i biomarkera u abiotičkim i biotičkim sastavnicama okoliša
ne samo na području Republike Hrvatske nego i povijesne podatke s područja bivše
države. To predstavlja iznimnu vrijednost u daljnjem razvoju istraživačke djelatnosti i
donošenju relevantnih zaključaka i spoznaja iz područja zaštite životnog i radnog
okoliša, u procjeni rizika od promjena u okolišu na ljudsko zdravlje i, u konačnici, u
zaštiti ljudskoga zdravlja.
Multidisciplinarnost u istraživačkom radu i izučavanju međusobnih interakcija različitih
okolišnih čimbenika te njihova učinka na ljudsko zdravlje rezultirala je razvojem
analitičkih metoda za monitoring okoliša i biomonitoring ljudi te specifičnim pristupom u
iznalaženju i primjeni novih pouzdanih biomarkera izloženosti i učinka, a u novije vrijeme
i rizika. Tako je Institut osigurao prednost u planiranju i provedbi suvremenih istraživanja
s međunarodnom prepoznatljivošću i relevantnim doprinosom u području toksikologije
na svjetskoj razini u odnosu na druge istraživačke institucije u Republici Hrvatskoj.
4
Kontinuitet izvrsnosti istraživanja osigurava se vlastitom produkcijom kvalitetnih kadrova,
koja se ostvaruje selekcijom pri zapošljavanju i sustavnom brigom o znanstvenim
novacima u njihovoj znanstvenoj i stručnoj edukaciji i usavršavanju.
Dodatan doprinos kvaliteti i priznanju vrijednosti rezultata istraživačkoga rada u
međunarodnom istraživačkom prostoru Institut ostvaruje trajnim ulaganjem u sustav
osiguranja kvalitete provedbom postupaka akreditacije analitičkih metoda,
sudjelovanjem u postupcima međunarodne interkalibracije te primjenom standardiziranih
postupaka i tehnika u znanstvenoistraživačkom radu.
Svojom veličinom, znanstvenom produktivnosti, međunarodnom prepoznatljivosti
istraživanja i kvalitetom znanstvenoga kadra i opreme Institut je važna i jedinstvena
znanstvena ustanova u Republici Hrvatskoj u području biomedicinskih znanosti, a
najvažnija u području javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, uz istodobna
sveobuhvatna istraživanja okoliša.
Svojom tradicionalnom izdavačkom djelatnošću izdavanjem časopisa Arhiv za higijenu
rada i toksikologiju Institut podupire komunikaciju znanstvenih postignuća iz područja
svoje djelatnosti sa stručnom i akademskom zajednicom.
Institut trajno ulaže u sustavno znanstveno usavršavanje kadrova kroz pohađanje
nacionalnih i međunarodnih radionica, svojim aktivnim sudjelovanjem u organizaciji istih
te boravcima djelatnika u stranim znanstvenim institucijama.
Dodatno se stimulira kvaliteta znanstvenog rada dodjelom godišnjih nagrada
zaposlenicima Instituta u pet kategorija, koja je regulirana internim pravilnikom i temelji
se na vrednovanju najznačajnijih scijentometrijskih parametara.
4.2. Slabosti
Shodno znanstvenom potencijalu, u europski istraživački prostor kroz međunarodne
istraživačke projekte aktivno je uključen nedovoljan broj suradnika.
Nema specifične stručne potpore znanstvenicima Instituta prilikom pripreme i aplikacije
te provedbe istraživačkih projekata financiranih iz Europske unije.
Vidljiva je ograničenost prostornih kapaciteta.
Afirmacija važnosti i uloge Instituta u javnosti kroz popularizaciju istraživačke djelatnosti
nije dovoljno izražena.
Institut nije dovoljno uključen u procese visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
5
4.3. Prilike
Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji Institut postaje poželjan partner u prijavi i
provedbi istraživačkih projekata te u nastavku znanstvene karijere istraživačima iz
ostalih članica EU-a, ali i trećih zemalja.
Svojom misijom i dugogodišnjim iskustvom u provedbi znanstvenih istraživanja
multidisciplinarnog karaktera iz područja monitoringa i zaštite okoliša, biomonitoringa
ljudi, procjene rizika noksi iz životnog i radnog okoliša na ljudsko zdravlje, Institut se
izrazito uklapa u specifične prioritete zacrtane smjernicama Europske komisije,
sadržane u inicijativi Europe 2020, koji će biti financirani kroz program Horizon 2020. To
nam daje priliku za privlačenje sredstava za istraživačke projekte, koja su osigurana tim
i drugim instrumentima financiranja unutar istraživačkoga prostoru Europske unije.
Pristup financijskim sredstvima iz EU-ovih pristupnih fondova omogućava prijavu
projekta osnivanja i financiranje uređenja Istraživačko-edukacijskoga centra za
zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja. Prihvaćanje izrađenog
prijedloga projekta osnivanja centra omogućit će Institutu znatno proširenje istraživačkih
i edukacijskih infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta, što bi pridonijelo njegovoj
istraživačkoj prepoznatljivosti, a time i konkurentnosti na međunarodnoj razini.
Najava početka ostvarivanja misije Hrvatske zaklade za znanost u smislu preuzimanja
vodeće uloge u financiranju znanstvene djelatnosti otvara nove mogućnosti prijave
znanstvenoistraživačkih projekata i ostvarivanja priljeva financijskih sredstava za
potrebe razvoja istraživačke djelatnosti Instituta.
Nužnost usklađivanja ulaganja za istraživanje i razvoj svih članica Europske unije na
zajedničkoj razini dovest će do povećanja izdvajanja za znanost na godišnjoj razini
BDP-a u Hrvatskoj.
Očekivani rast gospodarskih aktivnosti trebao bi rezultirati većom zainteresiranošću
gospodarskih subjekata za ulaganja u istraživanje i razvoj, posebice u segmentu zaštite
radnog i životnog okoliša u svrhu ostvarivanja održivog razvoja društva. Za očekivati je
da će povećanje štetnih učinaka ljudskih djelatnosti na okoliš na nacionalnoj i globalnoj
razini (jer onečišćenja prelaze geopolitičke granice) biti dodatan potencijal ne samo za
razvitak znanosti o okolišu nego i, uz naš angažman, u istraživanjima neželjenih
posljedica na ljudsko zdravlje što će, osim znanstvenih postignuća, Institutu donijeti i
materijalnu korist.
Dunavska strategija Europske komisije prilika je da se Institut pozicionira kao regionalni
koordinacijski centar za istraživanja u području nadzora i zaštite kakvoće zraka te
procjene učinka pojedinih onečišćivala iz zraka na zdravlje.
6
4.4. Prijetnje
Nepostojanje strategije razvoja znanstvenoistraživačke djelatnosti, poglavito prioritetnih
područja istraživanja, na nacionalnoj razini onemogućava precizno i jasno definiranje
smjernica razvoja istraživačke djelatnosti znanstvenih institucija.
Ukidanje postojećeg modela financiranja znanstvenoistraživačkih projekata bez
uspostavljanja novog ugrožava kontinuitet provedbe dosadašnjih istraživačkih aktivnosti.
U nastalim okolnostima nije moguće dalekosežno planirati istraživanja niti, poglavito
zbog nastalog diskontinuiteta u financiranju istraživačke djelatnosti, osigurati provedbu
planiranih aktivnosti.
Nepostojanje inicijative, odnosno modela financiranja kojim bi se osigurao model
dostatnog i odgovarajućeg ulaganja u istraživanje i razvoj na nacionalnoj razini, prijetnja
je međunarodnoj konkurentnosti istraživačke djelatnosti.
Općenito, financiranje razvoja znanosti u RH ne smije se temeljiti primarno na
povlačenju financijskih sredstava iz međunarodnih znanstvenih fondova, kao npr. iz EUovih Okvirnih programa za istraživanje i razvoj, i drugih, nego bi okosnicu ulaganja u
razvoj znanosti na nacionalnoj razini trebalo osigurati kroz Državni proračun, lokalnu
zajednicu i gospodarstvo te stvaranjem preduvjeta za osnivanje većeg broja znanstvenih
zaklada.
Ukidanje odredbe kojom su znanstvene institucije u RH ostvarivale pravo na povrat
poreza na dodanu vrijednost – a ta se svota mogla iskoristiti za sufinanciranje nabave
srednje i kapitalne znanstvenoistraživačke opreme – otegotna je okolnost u nabavci
nove opreme, a time i za međunarodnu konkurentnost Instituta.
U postojećem sustavu financiranja znanosti izrazito je otežano upravljanje i planiranje
ljudskim potencijalima, poglavito zbog nemogućnosti ulaska novih znanstvenih kadrova
na razini Instituta, ali i općenito u sustav znanosti, u skladu sa stvarnim potrebama
provedbe postojećih i razvoja novih istraživanja.
S pozicije i potreba Instituta razvidna je nezainteresiranost doktora medicine za
zapošljavanje u znanstvenoistraživačkom sektoru.
Prisutna je pasivnost vladajućih struktura u promjeni negativne percepcije javnosti o
znanstvenicima jedino kao korisnicima Državnog proračuna čiji rezultati rada ne stvaraju
dodanu vrijednost za društvo u cjelini, a zapravo su nužan preduvjet gospodarskog
razvoja i napretka. Takva negativna društvena klima dodatna je otegotna okolnost u
djelovanju i radu javnih instituta.
Neodgovarajuća potpora resornog ministarstva u sufinanciranju odnosno financiranju
visokoobrazovanih neznanstvenih kadrova – informatičara, statističara, financijskih
stručnjaka i stručnjaka za komunikaciju s međunarodnom i domaćom javnošću – prijeko
potrebnih kao potpora uspješnoj znanstvenoj djelatnosti institucije u cjelini.
7
Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije dodatno su
uklonjene prepreke odljevu mladih visokoobrazovanih kadrova iz zemlje, što bi
umnogome moglo umanjiti mogućnost odabira i angažmana kvalitetnih, znanstveno
motiviranih mladih ljudi i ograničiti broj mladih stručnjaka koji se prijavljuju na natječaje
Instituta.
5. Smjernice razvoja znanstvenih istraživanja
Institut će i nadalje razvijati svoje istraživačke djelatnosti u područjima koja jamče
kontinuitet ostvarivanja njegove društvene uloge zacrtane misijom.
Stoga će očuvanje kvalitete i zaštite radnog i životnog okoliša, učinka okolišnih noksi na
zdravlje, iznalaženje markera i biomarkera u procjeni rizika, a sve s ciljem održanja i
podizanja kvalitete života i poticanja održivog razvoja gospodarstva i društva u cjelini, i
nadalje biti u fokusu znanstvenoistraživačkog i stručnog rada Instituta.
Razvoj znanstvenih istraživanja Instituta temeljit će se na sljedećim smjernicama:
 Povećanje i poboljšanje prostorne i znanstvene infrastrukture Instituta. Planirana
je gradnja i opremanje dodatnih 8000 m2 istraživačkog prostora te rekonstrukcija
postojećih prostora. Projekt bi se financirao iz sredstava Strukturnih fondova EUa.
 Stvaranje preduvjeta za povećanje broja međunarodnih projekata i međunarodne
međuinstitucijske suradnje.
 Veće uključivanje znanstvenika Instituta u nastavu i zajednička istraživanja sa
sveučilištima putem formaliziranih oblika suradnje.
 Razvijanje i poticanje temeljnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja čiji bi
rezultati mogli biti od interesa za gospodarstvo i regulatorna tijela.
Stoga će se istraživanja provoditi u skladu s temeljnim načelima znanosti (sloboda
znanstvenog istraživanja, javnost rada, zaštita prava intelektualnog vlasništva,
poštivanje ljudskih prava i poštivanje dobrobiti pokusnih životinja etičnost,
profesionalnost i odgovornost znanstvenika), imajući pritom na umu njihov potencijal ne
samo za prijenos znanja te iskustva i umijeća povezanosti sa suvremenim tehnološkim
postupcima prema gospodarskim subjektima i visokoobrazovnim institucijama nego i za
doprinos rješavanju socijalnih, gospodarskih i znanstvenih problema od strateškog
interesa za RH.
8
Postojeći model okrupnjivanja većine istraživačkih tema unutar triju programskih cjelina
Instituta pokazao se učinkovitim u smislu unapređenja i proširenja međuprojektne
istraživačke suradnje, produbljenja multidisciplinarnog karaktera u pristupu istraživanju
pojedinih problema i tumačenju rezultata, racionalnijeg i usmjerenijeg trošenja
financijskih sredstava, a da se pritom svakoj od istraživačkih skupina unutar programa
ostavilo prostora za idejnu i istraživačku autonomiju. S obzirom na uspješnost takve
organizacije istraživačkog rada i timova, Institut će i ubuduće stimulirati ovakav oblik
multidisciplinarne suradnje, koji će ujedno ostati otvoren i za formiranje novih
programskih cjelina osim triju postojećih.
6. Programske cjeline Instituta
6.1. Program Utjecaj okoliša i načina života na zdravlje
6.1.1. Sadašnja istraživanja u okviru Programa
U ovom se programu polazi od pretpostavke da su čimbenici okoliša i načina života, kao
i njihovo međudjelovanje, etiopatogenetski povezani s pojavom ili prevencijom kroničnih
nezaraznih bolesti i bihevioralnih problema povezanih sa zdravljem, a kvalitativno se i
kvantitativno razlikuju s obzirom na dob, spol, psihologijske karakteristike, profesiju,
regionalnu pripadnost, te se mijenjaju s razvojem društva i novih tehnologija. Kronične
nezarazne bolesti imaju sve veći udjel u pobolu, a time i u invalidnosti i smrtnosti
pučanstva, stoga su značajan javnozdravstveni problem. Opći i radni okoliš te
individualne karakteristike čovjeka susreću se u složenoj interakciji koja može dovesti do
profesionalnih zdravstvenih poremećaja, uključujući i bolesti vezane uz rad, čija
etiopatogeneza, zbog spomenute kompleksnosti čimbenika, nije dovoljno razjašnjena.
Opći je cilj programa odrediti ulogu rizičnih i protektivnih čimbenika okoliša i način života
te njihovo međudjelovanje u očuvanju zdravlja i u pojavi i razvoju kroničnih nezaraznih
bolesti i bihevioralnih problema koji ugrožavaju zdravlje.
Program je u cjelini prijavljen u znanstvenom području biomedicine i zdravstva kao
primijenjeno istraživanje. Međutim, radi se o multidisciplinarnom znanstvenom programu
s istraživanjima u znanstvenim područjima biomedicine i zdravstva, biotehničkih
znanosti i društvenih znanosti. Pod znanstvenoistraživačkim radom u programu
podrazumijevaju se istraživanja uloge kemijskih (metali, azbest), fizikalnih
(neionizirajuće zračenje, tjelesna opterećenja vezana uz profesiju) i bioloških (alergeni,
endotoksin, organske prašine) štetnosti iz okoliša, čimbenika načina života i rada
(prehrana, psihosocijalni i bihevioralni čimbenici, pušenje, način stanovanja, profesija),
kao i njihovih interakcija, u pojavnosti zdravstvenih poremećaja u ljudi. Suradnja između
9
pojedinih istraživačkih timova temelji se na korištenju zajedničke opreme, prostora,
tehničkog osoblja, na razmjeni metoda i na ispitivanju istih skupina ispitanika različitim
metodama i istraživačkim postupcima. Uključenje visokokvalificiranih suradnika raznih
profila u rad programa omogućuje multidisciplinarni pristup istraživanju koje praćenjem
izloženosti čimbenicima okoliša i načina života te učinaka takve izloženosti daje
doprinos ne samo očuvanju zdravlja nego i razjašnjenju etiopatogeneze kroničnih
nezaraznih bolesti, uključujući profesionalne i bolesti vezane uz rad. Rezultati
istraživanja omogućuju definiranje smjernica za javnozdravstveno djelovanje u prevenciji
bolesti nastalih izloženošću i međudjelovanjem raznih onečišćenja u okolišu i načina
života.
Program se najvećim dijelom provodi deskriptivnim i analitičkim epidemiološkim
studijama. Najčešće primjenjivani dizajn su tzv. presječne ili cross-sectional studije. U
manjoj su mjeri zastupljene opservacijske i interventne analitičke studije. Osim
epidemioloških pristupa, u programu se provode i temeljna biomedicinska istraživanja
na in vitro (kulture stanica) i in vivo (pokusne životinje) modelima te laboratorijska ili
terenska eksperimentalna psihologijska i medicinska ispitivanja. U programu se koriste
standardizirane i/ili validirane metode određivanja razina izloženosti određenim tvarima
iz okoliša (monitoring okoliša), metode za procjenu unosa određenih tvari iz okoliša u
ljudski organizam (biomonitoring) te niz standardnih kliničkih, biokemijskih i
psihologijskih dijagnostičkih metoda za procjenu zdravstvenih učinaka štetnosti iz
okoliša i načina života na ljudski organizam. Mehanizmi djelovanja fizikalnih noksi na
jedinku proučavaju se sofisticiranom molekularnom metodologijom. Za analizu podataka
koriste se formirane računalne baze podataka i standardni statistički programi
(STATISTICA, STATA, SPSS). Sva istraživanja uključena u ovaj program odobrila su
mjerodavna etička povjerenstva, tj. provode se u skladu ne samo s etičkim i moralnim
načelima Helsinške deklaracije nego i sa zakonskim odredbama o zaštiti i dobrobiti
laboratorijskih životinja.
6.1.2. Strateški ciljevi razvoja znanstvenoistraživačke i nastavne djelatnosti
Cilj 1.
Nastavak dosadašnjeg multidisciplinarnog istraživanja radi određivanja uloge rizičnih i
protektivnih čimbenika okoliša i načina života te njihova međudjelovanja u očuvanju
zdravlja te u pojavi i razvoju kroničnih nezaraznih bolesti i bihevioralnih problema koji
ugrožavaju zdravlje.
-
Fokusiranje na provedbu prospektivnih analitičkih epidemioloških studija.
Proširenje istraživanja uvođenjem novih aktualnih okolišnih čimbenika s
potencijalnim utjecajem na ljudsko zdravlje i novih metoda istraživanja.
Proširenje interdisciplinarnog pristupa istraživanjem međudjelovanja
nasljednih i okolišnih čimbenika u nastanku zdravstvenih poremećaja: ovaj
10
specifični cilj zahtijeva nove oblike suradnje, a potencijalno i reorganizaciju
unutar Instituta s obzirom na to da u sklopu znanstvenog programa
Eksperimentalna toksikologija prirodnih i sintetskih tvari postoji oprema i kadar
za provedbu potrebnih genetskih analiza.
Cilj 2.
Uključenje suradnika programa u nacionalne, međunarodne, primarno europske i
regionalne znanstvene projekte.
-
-
Cilj zahtijeva osnivanje Odsjeka za međunarodnu znanstvenu suradnju na
razini Instituta, koji bi pružio administrativnu potporu prilikom prijave
međunarodnih projekata uz potencijalno zapošljavanje nove osobe ili
preraspodjelu postojećeg kadra.
Na razini programa osnovana je radna skupina u svrhu praćenja
međunarodnih natječaja, informiranja suradnika programa te kontakta s
potencijalnim partnerima.
Cilj je povećati broj prijava projekata na međunarodne i nacionalne natječaje.
Cilj 3.
Jačanje biostatističkog segmenta programa s naglaskom na epidemiološku statistiku.
-
Aktivnost je započela zapošljavanjem znanstvenog novaka, magistra
matematike, s obvezom obrazovanja i dovršetka doktorskoga rada u području
biostatistike.
Potencijalno obnavljanje Odsjeka za biostatistiku unutar programa/Jedinice za
medicinu rada i okoliša zapošljavanjem novog kadra ili preraspodjelom
postojećega.
Cilj 4.
Jačanje nastavne djelatnosti programa proširenjem suradnje sa sveučilištima:
-
-
Uključenje programa u nastavu na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim
studijima na srodnim fakultetima formiranjem i predlaganjem posebnih
nastavnih jedinica/kolegija.
Uključenje programa u nastavu na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim
studijima na srodnim fakultetima sudjelovanjem u znanstvenom
poslijediplomskom studiju toksikologije koji će se formirati na razini Instituta,
napose u segmentu analitičke, industrijske i kliničke toksikologije.
Jačanje nastavne djelatnosti Centra za kontrolu otrovanja u preddiplomskim,
diplomskim i postdiplomskim studijima na srodnim fakultetima te u trajnom
usavršavanju stručnjaka zdravstvenih struka.
Uključenje u sustav provedbe specijalizacije iz Medicine rada i sporta pri
Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske.
11
Cilj 5.
Novi pristup prikupljanju i korištenju bioloških uzoraka radi povećanja iskoristivosti
uzoraka za znanstvena istraživanja.
-
Osnivanje biobanke Instituta unutar ovog programa, ili drugim putem, uz
prethodno usuglašen etički prihvatljiv pristup, osobito za biološke uzorke
ljudskog porijekla (ljudski bi se uzorci pohranili u biobanku nakon potpisanog
pristanka ispitanika te bi bili dostupni za istraživanje na razini programa ili
Instituta u cjelini).
6.2. Program Eksperimentalna toksikologija prirodnih i sintetskih tvari
6.2.1. Sadašnja istraživanja u okviru Programa
Glavnina sadašnjih istraživanja u okviru ovoga programa, u kojima sudjeluju suradnici
grupirani u osam projekata, odnosi se na temeljna teorijska i eksperimentalna
istraživanja učinaka toksičnih prirodnih i sintetskih tvari na različite parametre funkcije i
strukture u odgovarajućim modelnim sustavima in vitro (nestanični medij, kulture stanica,
tkivo životinjskih i ljudskih organa) i in vivo (pokusne životinje), pri čemu se koriste
suvremene metode molekularnog modeliranja, elektrokemije, analitike, spektrometrije,
citogenetike te stanične i molekularne biologije. Navedene tvari zagađuju životni i radni
okoliš i štete ljudskom i zdravlju životinja, pa su takva istraživanja u skladu s
dugoročnom misijom i znanstvenoistraživačkim interesima Instituta. Od prirodnih tvari
istražuju se učinci: a) toksičnih metala i polumetala (Cd, Pb, Hg, Pt, As), koji u maloj
koncentraciji oštećuju građu i funkciju ciljnih organa (jetra, bubreg, posteljica), b)
esencijalnih metala i polumetala (Fe, Zn, Cu, Se), koji svojim međudjelovanjim utječu na
štetne učinke toksičnih metala/polumetala u smislu njihova pojačavanja ili ublažavanja,
c) mikotoksina (okratoksini, fumonizini), koji su metabolički proizvod plijesni i djeluju
hepatotoksično, nefrotoksično, kancerogeno i teratogeno, i d) otrova iz nekih kukaca
(melitin i ini derivati iz pčelinjeg otrova) i školjkaša (domoična kiselina), koji pokazuju
citotoksična i genotoksična svojstva. Osim učinaka tih tvari u biološkim sustavima,
primjenjuju se i e) epidemiološke metode istraživanja izloženih osjetljivih (vulnerabilnih)
skupina stanovništva toksičnim metalima i mikotoksinima, a f) u pokusnim životinjama i
ljudima istražuju se spolno- i vrsno-ovisni molekularni mehanizmi prijenosa pojedinih
tvari (toksični metali, mikotoksini) u ciljnim organima (bubrezi, jetra). Od toksičnih
sintetskih tvari istražuju se učinci organofosfornih i srodnih spojeva, prisutnih u
pesticidima, dezinfekcijskim sredstvima, bojnim otrovima i nekim lijekovima, koji
inhibiraju aktivnost kolinesteraza i drugih esteraza te citostatika, anestetika i spojeva u
zubnim amalgamima, koji pokazuju genotoksične (mutagene) učinke slične onima nakon
(ne)ionizirajućeg zračenja. Većina navedenih tvari u konačnici izaziva staničnu smrt
12
apoptozom ili nekrozom, ali su podrobni mehanizmi njihova ulaska u stanice, toksičnosti
i uklanjanja iz stanica i organizma, mehanizmi zaštite od otrovanja te dijagnostika i
liječenje oštećenja tim čimbenicima slabo poznati. Ukratko, radi se o temeljnim,
uglavnom eksperimentalnim multidisciplinarnim biomedicinskim istraživanjima, svrha
kojih je stjecanje spoznaja o molekularnim mehanizmima djelovanja određenih prirodnih
i sintetskih toksičnih tvari na stanične funkcije i strukturu te o njihovoj citotoksičnosti i
genotoksičnosti u ljudskim i životinjskim stanicama, organima i tkivima, izloženosti
vulnerabilnih skupina stanovništva tim tvarima i djelovanju poznatih i novih antidota za
specifične toksične tvari. Cilj je tih istraživanja: a) podrobnije razumijevanje učinaka
prirodnih i sintetskih toksičnih tvari u stanicama sisavaca na staničnoj i molekularnoj
razini, b) razvoj novih antidota za specifične toksične tvari, c) odgovarajuća procjena
ugroženosti pučanstva nekim toksičnim tvarima, d) osiguranje boljih mjera zaštite,
dijagnostike i terapije koje se odnose na tu toksičnost, e) podizanje svijesti o potrebi
bolje zaštite životnog i radnog okoliša, f) razvitak znanstvene suradnje među
suradnicima ne samo na projektima u ovom programu nego i na drugim programima u
Institutu te međunarodna znanstvena suradnju i g) osposobljavanje znanstvenog
podmlatka.
6.2.2. Strateški ciljevi istraživanja
Nastavit će se dosadašnja istraživanja na pojedinačnim projektima, ali s proširenim
interesima, suvremenom metodikom i jačanjem međunarodne i suradnje među
suradnicima na projektima u ovom programu. Za ostvarenje budućih istraživanja
postavljeni su sljedeći strateški ciljevi i metodološka rješenja te je izražena potreba za
tehničkom opremljenosti:
Cilj 1.
Istražiti niskomolekulske komplekse prijelaznih metala (bakar, cink) s bioligandima
(aminokiseline, dipeptidi) u svrhu spoznavanja fizikalno-kemijskih značajki
niskomolekulskih bakrovih i cinkovih spojeva te s njihovim specifičnim biokemijskim i
farmakološkim učincima radi boljeg razumijevanje utjecaja međumolekulskih interakcija
u tekućinama u organizmu, krutoj fazi (npr. lijekovi) i na vezna mjesta bakra u
metaloproteinima.
Primijenit će se metode iz teorijske i računalne kemije (molekulsko modeliranje,
molekulska mehanika – MM, molekulska dinamika – MD, kvantna kemija), iz strukturne
kemije (sinteza i priprema kristala, rendgenska strukturna analiza) i iz bioanorganske
kemije i biomedicine. Metode računalne kemije sastavni su dio suvremenog
multidisciplinarnog pristupa translacijskih istraživanja u medicini (primjena u fiziologiji,
farmakologiji i toksikologiji). Planiraju se: a) kvantno-kemijski proračuni kompleksa
bakra(II) i cinka(II) s histidinom i drugim aminokiselinama identificiranima u krvnoj
plazmi, b) sinteze i određivanje novih kristalnih struktura, c) razvoj MM metode i polja
sila za predviđanje svojstava u vodenoj i drugim otopinama i kristalnom stanju i d) razvoj
13
tzv. reaktivnog polja sila, kojim bi se moglo simulirati stvaranje i kidanje veze metaldonor.
Za kvantno-kemijske proračune koristit će se računalni resursi Sveučilišnog računskog
centra (SRCE), a za MM i MD proračune višeprocesorni server u Institutu, kupljen
projektnim sredstvima. U sljedećih pet godina bit će potrebno obnavljati računalne
resurse za MM i MD proračune u Institutu.
Cilj 2.
Proširiti temeljna znanja na polju biokemije, medicinske kemije, farmakologije i
toksikologije esteraza – kolinesteraza, i time dati smjernice za unapređenje zaštite
zdravlja i očuvanja okoliša od različitih kemijskih agensa, u prvom redu organofosfornih
(OP) spojeva.
Javnozdravstveni je interes pronalaženje učinkovitijih profilaktičkih sredstava,
protuotrova i sredstava za dekontaminaciju kojima bi se smanjile ili spriječile posljedice
moguće nehotične ili hotimične zloporabe OP spjeva (živčani bojni otrovi, pesticidi). Ti
izrazito toksični spojevi mogu biti sredstvo u terorističkim napadima, ali su njima izloženi
i radnici u proizvodnji pesticida i poljoprivrednici koji pesticide primjenjuju u tretmanu
usjeva. Planirana istraživanja uključuju učinkovitost niza potencijalnih reaktivatora
kolinesteraza (ChE), oksima, u reaktivaciji fosfilirane humane acetilkolinesteraze (AChE;
EC 3.1.1.7) i njoj srodne butirilkolinesteraze (BChE; EC 3.1.1.8). Istražit će se interakcija
ChE s kemijski različitim spojevima. Sustavnim mijenjanjem strukture oksima i enzima
AChE istražit će se parovi oksim-mutant radi pronalaženja najučinkovitijeg katalitičkog
čistila OP spojeva, koji bi mogao imati primjenu u terapiji i dekontaminaciji. Kako BChE
karakterizira visoki stupanj polimorfizma u ljudi, težišta istraživanja bit će interakcije
određenih liganada s prirodnim mutantima BChE radi dizajniranja novih terapeutika i
definiranja pretkazatelja rizika biološke osjetljivosti pojedinaca na okolišna zagađivala, s
idejom o konačnoj primjeni rezultata u kliničkoj dijagnostici i farmakologiji.
Od metoda rabit će se spektrofotometrijsko mjerenje aktivnosti enzima u prisustvu i
odsustvu raznih liganada (inhibitora), a vrlo brze enzimske reakcije pratit će se tehnikom
isprekidanog protoka (stopped-flow spektrofotometar). Institut raspolaže s glavninom
potrebne aparature. Računalno molekulsko modeliranje radit će se pomoću postojećeg
programa Discovery Studio 2.5. Izvori enzima bit će nativni, pročišćeni i komercijalni
preparati te rekombinantni enzimi pripremljeni u Skaggs School of Pharmacy and
Pharmacological Sciences na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu u Sjedinjenim
Američkim Državama. Neki ligandi iz skupine oksima bit će priređeni u suradnji s
Institutom Ruđer Bošković i The Scripps Research Institute u La Jolli u Sjedinjenim
Američkim Državama.
14
Cilj 3.
Spoznati učinke ranih biokemijskih lezija, uzrokovanih akutnim izlaganjem pokusnih
životinja OP spojevima (uzrokuju inhibiciju AChE, stimulaciju kolinergičkih receptora,
oksidacijsko oštećenje staničnih makromolekula), na funkciju središnjeg živčanog
sustava.
Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su da je akutna toksičnost OP spojeva iz
skupine živčanih bojnih otrova posljedica ne samo antikolinesteraznih učinaka nego i
nespecifičnih stresogenih promjena. Stoga se namjerava: a) ustanoviti biomarkere
toksičnog i prooksidacijskog djelovanja OP spojeva na eksperimentalnim životinjskim
modelima (miš, štakor), b) istražiti citotoksične učinke OP spojeva na staničnu funkciju,
procese signalizacije i parametre programirane stanične smrti (apoptoze), c) istražiti
citotoksične učinke ponovljene ili kronične izloženosti niskim dozama OP spojeva (OP
pesticida) koje se povezuju s rizikom od neurodegenerativnih bolesti i karcinoma, d)
odrediti koncentracije OP pesticida u relevantnim uzorcima iz okoliša, napraviti njihovu
kemijsku karakterizacija i istražiti interakciju s drugim kontaminantima iz okoliša kao
podlogu za sveobuhvatnu analizu rizika za ljudsko zdravlje koristeći poznate referentne
vrijednosti, toksikokinetiku i mehanizam djelovanja tih spojeva i e) istražiti farmakološka,
toksikološka i terapijska svojstva eksperimentalnog oksima K048, reaktivatora AChE,
kao potencijalnog antidota kod otrovanja OP spojevima. Glavnina istraživanja bit će
izvedena na pokusnim životinjama (miš, štakor), prilikom čega će se određivati letalna
(LD50) i efektivna doza (ED50) učinka ksenobiotika na organizam životinja. Uz to, rabit će
se različite biokemijske (mjerenje enzimskih aktivnosti i parametara oksidativnog stresa i
apoptoze, Western analiza, voltammetrijske metode mjerenja oksidativnog i redoks
potencijala) i analitičke metode (visokotlačna tekućinska kromatografija/HPLC,plinska
kromatografija-spektrometrija masa/GC-MS, tekućinska kromatografija-spektrometrija
masa/LC-MS) za određivanje toksikokinetike OP spojeva, farmakokinetike potencijalnih
antidota (oksima) i njihovih metabolita. Također, provodit će se kvalitativne i
kvantitativne analize OP pesticida u relevantnim uzorcima. Epidemiološkim metodama
prikupljat će se podaci o izloženosti OP pesticidima u ljudi u svrhu evaluacije rizika za
zdravlje primjenom odgovarajućeg komercijalnog softverskog paketa (@RISK).
Za izvođenje ovih pokusa Institut raspolaže s glavninom potrebne aparature
(homogenizator, mikrocentrifuga, spektrofotometri, HPLC, elektrokemijski detector,
aparatura za polikarilamidnu elektroforezu i Western analizu). U okviru financijskih
mogućnosti planira se nabava odgovarajućih kolona za HPLC, dodatna oprema za
Western analizu proteina, aparatura za cikličku voltammetriju te softverski paket za
procjenu rizika. Ostala aparatura za planirana istraživanja koristila bi se iz suradničkih
laboratorija. Neizvjesna je nabava novih instrumenata koji bi pripadali srednjoj ili
kapitalnoj opremi jer će najveći dio sredstava biti utrošen za kupnju OP spojeva
(predviđene troškove – oko 36 000 EUR – dijelit će zainteresirane suradničke grupe). U
planu je akreditacija pokusnih metoda i metode za određivanje LD 50 vrijednosti
ksenobiotika.
15
Cilj 4.
Spoznati mehanizme djelovanja različitih čimbenika iz životnog i radnog okoliša na
genetički materijal primjenom citogenetičkih biomarkera i ispitivanjem izloženosti, učinka
i osjetljivosti na te čimbenike.
Pratit će se učinkovitost spojeva s antioksidacijskim svojstvima u prevenciji
genotoksičnosti na razini ekspresije specifičnih gena (npr. gena za popravak) i duljine
telomera uslijed dugotrajne izloženosti ometačima hormonskog djelovanja (hormonski
disruptori). Planirana su istraživanja in vitro (primarne i dugotrajne stanične kulture
dobivene iz tumorskog i zdravog tkiva) i in vivo (animalni modeli), te epidemiološke
studije koje će, osim opće populacije u Hrvatskoj, obuhvatiti populaciju profesionalno i
životno izloženu čimbenicima rizičnima za genetski materijal. Istraživat će se poznati i
mogući genotoksični agensi na organizme u razvoju i na djecu. Za procjenu
genotoksičnog i protektivnog učinka te definiranja mehanizma djelovanja pojedinih
čimbenika rabit će se sljedeće metode: a) alkalni komet test za detekciju primarnih
oštećenja molekule DNK uz dodatnu uporabu enzima popravka određenih tipova lezija,
b) analiza strukturnih aberacija kromosoma u svrhu detekcije promjena u broju i građi
kromosoma (pouzdani biomarkeri u procjeni rizika od karcinogeneze), c) mikronukleus
test, kojim se razlučuje aneugeni od klastogenog učinka, d) fluorescencijska hibridizacija
in situ, koja daje uvid u karakter oštećenja genetskog materijala (biomarker u procjeni
karcinogenog rizika) i e) lančana reakcije polimerazom (PCR) i cijepanje odsječaka DNK
restrikcijskim endonukleazama u svrhu istraživanja polimorfizma gena.
Institut raspolaže s glavninom aparature potrebne za izvođenje ovih istraživanja, a
dijelom će se rabiti aparatura u suradničkim ustanovama izvan Instituta.
Cilj 5.
Istraživati poremećaje ljudskog zdravlja zbog prekomjernog tjelesnog nakupljanja metala
i polumetala u uvjetima svekolikog onečišćenja okoliša (iz prirodnih izvora i ljudskim
djelovanjima) u posebnim fiziološkim odnosno patološkim stanjima, od začeća do
prirodnog svršetka ljudskog života. Istraživanja će se usredotočiti na vulnerabilne
skupine stanovništva: žene u fertilnoj dobi, uključujući razdoblja trudnoće i laktacije te
potomstvo tijekom ranog rasta i razvoja, osobe u poodmakloj dobi i osobe s kroničnim
poremećajima i bolestima (pr. metabolički sindrom, gestacijski dijabetes, stanje metala
nakon artroplastika i drugo). Uspoređivat će se hrvatska kontinentalna i obalna područja.
Utvrđivat će se stanje i razdioba toksičnih i esencijalnih metala/polumetala (kadmij, živa,
olovo, arsen, krom, željezo, cink, bakar, selen, kalcij i drugi) u najosjetljivijim skupinama
stanovništva, procjenjivati njihova međudjelovanja prilikom bioloških učinaka na žensku
reprodukciju, ishod trudnoće, perinatalno zdravlje, starenje te razvoj kroničnih
poremećaja i bolesti. Uz to, nastavit će se istraživanja sveukupne procjene izloženosti u
ljudskom okolišu uporabom bioloških i okolišnih uzoraka.
16
Podaci o ispitanicima i izloženosti prikupljat će se epidemiološkim metodama. Izvori
izloženosti u ljudskom okolišu procjenjivat će se analizom metala/polumetala u hrani, tlu
i bioindikatorskim tkivima i organima životinja u divljini (ekomonitoring). Pokazatelji
interne izloženosti ljudi metalima/polumetalima analizirat će se u uzorcima krvi i seruma
odraslih i novorođenih osoba (pupkovina), posteljici, kolostrumu, zrelome majčinome
mlijeku, kosi te u uzorcima tkiva i organa izloženih osoba. Odgovarajuća istraživanja
obavit će se i na pokusnim životinjama (štakori) nakon izlaganja izmjerenim okolišnim
koncentracijama metala/polumetala. U istraživanjima će se rabiti multielementna analiza
metodama ICP-MS (vezani sustav induktivno spregnuta plazma – spektrometrija masa)
i AAS (atomska apsorpcijska spektrometrija). Određivat će se a) specifični biomarkeri
endokrine disrupcije ženske reprodukcijske funkcije (steroidni i drugi hormoni posteljice
u žena i pokusnih štakorica imunoenzimatskim metodama), b) stanje esencijalnih
makro- i mikroelemenata (metodama ICP-MS i AAS), c) različiti markeri oksidacijskog
stresa i antioksidacijskog stanja (HPLC i spektrofotometrija), d) genski polimorfizam
metalotioneina i povezanost s nakupljanjem metala i oksidacijskim stresom i e) kemijske
specije metala/polumetala (specijacijske analize metodama HPLC, ICP-MS i
voltammetrijom).
Većina ključnih instrumenata za mjerenje elemenata (ICP-MS, AAS, analizator žive),
mikrovalni visokotlačni reaktor za razaranje uzoraka, uređaji za dobivanje ultračiste vode
i kiselina, već se rabe u Institutu. U okviru financijskih mogućnosti potrebno je nabaviti
dodatnu opremu za analizu vrlo niskih koncentracija metala u biološkim uzorcima i
separacijske sustave (tekućinski i plinski kromatograf) koji bi, povezani s postojećom
opremom (ICP-MS), omogućili specijacijske analize metala.
Cilj 6.
Spoznati mehanizme toksičnog djelovanja pojedinačnih mikotoksina i zajedničkog
djelovanja dvaju ili više mikotoksina u sisavačkim organima, mehanizme mikotoksinima
izazvanih oksidacijskih oštećenja biološkog materijala, zaštitne učinke antioksidansa i
procijeniti rizik izloženosti ljudi i životinja mikotoksinima.
Mikotoksini su ekološki otrovi prisutni u različitim namirnicama, pa su ljudi i životinje
trajno njima izloženi. Prisutnost više različitih mikotoksina u hrani može imati sinergistički
toksični učinak, stoga je važno provesti istraživanja kontaminiranosti hrane i razjasniti
mehanizam njihova toksičnog djelovanja, odrediti njihovu genotoksičnost, mutagenost i
karcinogenost. Mehanizam toksičnog djelovanja pojedinačnih mikotoksina nije do kraja
istražen, a za neke je mikotoksine gotovo potpuno nepoznat. Rezultati dosadašnjih
istraživanja na pokusnim životinjama (štakor) upućuju na toksične i genotoksične učinke
mikotoksina okratoksina A (OTA), fumonizina B1 (FB1) i citrinina (CTN). U ciljnim
organima ti mikotoksini potiču stvaranje slobodnih radikala i stanje oksidacijskog stresa,
s posljedičnim oštećenjem makromolekula (lipidi, proteini, DNK) i inhibicijom
antioksidacijskih enzima. Kako u kontaminiranoj hrani gotovo uvijek postoji više različitih
mikotoksina, potrebno je istražiti mehanizam istovremenog djelovanja malih
koncentracija dvaju ili više mikotoksina zbog mogućeg antagonističkog, aditivnog ili
sinergističkog djelovanja. Istraživanja će biti usmjerena na ispitivanje redoks svojstava
17
pojedinačnih mikotoksina in vitro i na pokuse in vivo (štakori trovani mikotoksinima), u
kojima će se pratiti oksidacijska oštećenja stanica i ekspresija različitih
prijenosnika/transportera organskih aniona koji sudjeluju u prijenosu mikotoksina u
bubrezima i drugim organima (suradnja s Jedinicom za molekulsku toksikologiju), te na
sprečavanje i suzbijanje toksičnih učinaka mikotoksina antioksidansima (resveratrol i
dr.). Procjena rizika izloženosti ljudi i životinja uobičajenim i novim (aflatoksini)
mikotoksinima istražit će se mjerenjem njihove koncentracije u uzorcima hrane.
Mehanizam toksičnog djelovanja mikotoksina i njihovih kombinacija istraživat će se na
pokusnim životinjama (štakori), koncentracija mikotoksina određivat će se visokotlačnim
tekućinskim kromatografom (HPLC) s različitim detektorima (fluorescentni detektor i
maseni spektometar) i novim voltammetrijskim metodama (ciklička, pravokutnovalna i
diferencijalna pulsna voltammetrija). Parametri oksidacijskog stresa (koncentracija
glutationa, aktivnost antioksidacijskih enzima) mjerit će se spektrofotometrijski, a
malondialdehid (MDA) tekućinskim kromatografom s UV detektorom. Oštećenje DNK
mjerit će se određivanjem koncentracije 8-hidroksi-deoksigvanozina tekućinskim
kromatografom s elektrokemijskim detektorom. Genotoksičan učinak mikotoksina
istraživat će se u suradnji s Jedinicom za mutagenezu primjenom komet testa,
elektrokemijska svojstva mikotoksina ispitivat će se voltammetrijskim metodama, a
ekspresija prijenosnika za mikotoksine u organima u suradnji s Jedinicom za molekulsku
toksikologiju metodama Western analize i imunocitokemije.
Potrebni instrumenti (HPLC s UV, fluorescentnim ili elektrokemijskim detektorom,
potenciostat PGSTAT 30, spektrofotometar, LC-MS/MS) već se rabe u Institutu. Za
istovremeno mjerenje niskih koncentracija različitih mikotoksina potreban je novi
instrument veće osjetljivosti (tekućinski kromatograf s masenim spektrometrom). U tom
bi se slučaju metode analize mikotoksina mogle akreditirati.
Cilj 7.
Ustanoviti potencijalne antioksidacijske i antitumorske učinke nekih prirodnih spojeva
(pčelinji otrov i njegove sastavnice, domoična kiselina iz školjkaša), ali i njihove
potencijalno negativne učinke u terapiji različitih bolesti, te procijeniti oštećenje genoma
u općoj populaciji ljudi i osoba profesionalno izloženih različitim fizikalnim i kemijskim
čimbenicima.
Citotoksični i genotoksični učinci otrova izoliranih iz kukaca (pčelinji otrov i njegove
sastavnice) i školjkaša (domoična kiselina) istraživat će se in vitro, na staničnom
modelu. Biomonitoringom će se pratiti opća populacija i osobe profesionalno izložene
različitim fizikalnim i kemijskim agensima. Za procjenu oštećenja genoma provodit će se
kontinuirani biomonitoring populacije mlađe životne dobi, odrasle i starije dobi na osnovi
njihovih prehrambenih životnih navika, razlika u spolu i različitih karcinogenih bolesti. S
obzirom na to da onečišćenje kopnenih i morskih voda ima negativan učinak ne samo
na biljni i životinjski svijet nego i na čovjeka, obavit će se istraživanja vezana uz
kemijsko- fizikalnu i biološku analizu voda te njihov učinak, posebice na ljudsko zdravlje.
18
Glavnina aparature potrebne za navedena istraživanja već se rabi u Institutu, a manjim
dijelom koristit će se aparatura u izvaninstitutskim laboratorijima na suradničkoj osnovi.
Cilj 8.
Ustanoviti spolne, vrsne i starosne razlike u ekspresiji različitih prijenosnika organskih
tvari (aniona, kationa, glukoze) u sisavačkim organima koji, osim hranjivih tvari, prenose
i produkte metabolizma tih tvari, lijekove i njihove metaboličke produkte te ekološke
(toksični metali, mikotoksini) i sintetske (OP spojevi) toksine i njihove metaboličke
produkte, a time su odgovorni za interakcije i toksičnost lijekova i drugih tvari u različitim
organima.
U ovim će istraživanjima posebna pozornost biti usmjerena na prijenosnike u crijevima,
jetrima i bubrezima, u kojima se odvija apsorpcija, metabolizam i glavnina ekskrecije
navedenih tvari, ali su time podložni oštećenju toksičnim tvarima (poremećaj crijevne
funkcije, hepatotoksičnost, nefrotoksičnost). Istraživanja će se izvoditi na organima
pokusnih životinja obaju spolova (štakor, miš) i na uzorcima ljudskih organa (muški i
ženski) dobivenih tijekom legalnih operacija, a u skladu s odobrenjima odgovarajućih
etičkih povjerenstava. U istraživanjima starosnih razlika u ekspresiji različitih
prijenosnika namjera je upozoriti na uzroke veće prevalencije interakcije lijekova i
njihove toksičnosti u osoba starije dobi, koja je uz to i spolno vezana (žene > muškarci).
Dobne razlike u ekspresiji različitih prijenosnika u crijevima, jetrima i (glavninom)
bubrezima istraživat će se suvremenim metodama stanične i molekularne biologije na
razini proteina i mRNA u pokusnih životinja (štakor) u njihovoj predpubertetskoj (3-4
tjedna) i odrasloj dobi (3-4 mjeseca) te u poznoj starosti (2 godine). Ekspresija
prijenosnika bit će korelirana s ekskrecijskim bubrežnim funkcijama i oksidativnim
statusom u urinu i bubrežnom tkivu. Iz translacijskih će se razloga ekspresije niza
prijenosnika istražiti i u bubrezima ljudi obaju spolova u dobnim skupinama od 30 do 50
godina (srednja dob) i od 70 do 90 godina (stara dob), dobivenima od suradnika u
lokalnim bolnicama tijekom legalnih kirurških operacija. Osim već postojećih metoda
biokemijskih analiza te stanične i molekularne biologije u okviru Jedinice za molekulsku
toksikologiju, za ova su istraživanja potrebne i metode mikročipova, tj. analize
sveukupne ekspresije gena (genski čip) i proteina (proteinski čip), koje će biti dostupne
na temelju međunarodne suradnje (moguće i u sklopu zajedničkog projekta) sa
znanstvenicima na sveučilištima u Göttingenu i Würzburgu u Njemačkoj.
U ovim istraživanjima rabit će se metode (imunocitokemija, imunoblotiranje, klasičan i
real-time RT-PCR, HPLC, ICP-MS) i odgovarajuća aparatura kojom raspolaže Jedinica
za molekulsku toksikologiju i druge suradne jedinice na programu.
19
6.2.3. Organizacijski i drugi strateški ciljevi
Uvesti suvremeniji molekularno-biološki pristup u eksperimentalnim istraživanjima
toksičnih čimbenika u životnom i radnom okolišu, kao što su proteomika i genomika. U
tu svrhu trebat će nabaviti suvremenu aparaturu za proteomiku i genomiku, osigurati
prostor za njen smještaj i osigurati suradnike s odgovarajućim znanjem i vještinama za
rad s takvom aparaturom te obradu i tumačenje dobivenih rezultata.
Poticati interdisciplinarnost znanstvenih istraživanja, koja će okrupniti istraživačke
skupine i interese u okviru programa, te objediniti srodne znanstvene interese nekoliko
projekata u jedan, veći projekt, koji će biti kompetitivan na domaćoj i/ili međunarodnoj
znanstvenoj sceni i tako dobiti veća financijska sredstva za istraživanje.
Prijavljivati se na natječaje domaćih i/ili međunarodnih fondova suradničkim
znanstvenim ili stručnim projektima s odgovarajućim gospodarskim subjektom, koji će u
konačnici rezultirati patentom ili nekim drugim, komercijalno-interesantnim rezultatom za
gospodarstvo.
Na razini Instituta osnovati odsjek za administrativnu/stručnu pomoć za potrebe
međunarodne znanstvene/stručne suradnje te prijavu i naknadno administrativno i
financijsko praćenje međunarodnih projekata.
Poticati mobilnost i međuinstitutsku i međunarodnu suradnju znanstvenika na programu,
poticati odlazak na studijska putovanja i kraća ili dulja znanstvena i stručna
usavršavanja u druge domaće i/ili inozemne institucije.
Poticati (i osiguravati materijalna sredstva) za kraće ili dulje radne posjete inozemnih
znanstvenika Institutu u svrhu održavanja predavanja, dogovora o suradnji ili rada u
laboratorijima, poticati rad na zajedničkim publikacijama u međunarodnim časopisima,
osigurati materijalnu i prostornu potporu za održavanje tematskih sastanaka suradnika
na programu i inozemnih suradnika u okviru obostranih znanstvenih interesa.
Zapošljavati mlade znanstvenike/novake i stručne suradnike optimalnog profila koji će
odgovarati potrebama istraživanja na programu, obrazovati ih do doktorata i potom, na
temelju pozitivne selekcije, zadržati samo one koji su se pokazali marljivima i
perspektivnima.
Gdje je potrebno i moguće, akreditirati laboratorijske metode za analizu toksičnih tvari u
biološkim uzorcima.
Poticati (samo)kritičnost rada, zahtijevati i stimulirati maksimalnu kvalitetu rada i
rezultata u znanstvenom i stručnom radu, osigurati materijalne i tehničke mogućnosti za
kvalitetan rad te poticati znanstvenu produkciju u jakim međunarodnim znanstvenim
časopisima.
20
Poticati suradnike na programu na suradnju s gospodarskim sektorom u području zaštite
na radu (primjena rezultata znanstvenih istraživanja u javnozdravstvenoj djelatnosti
zajednice, tj. za prevenciju bolesti nastalih zbog izloženosti i međudjelovanja raznih
zagađivača u okolišu i načina života).
6.3. Program Onečišćenja i radioaktivnost u okolišu i zaštita od zračenja
6.3.1. Sadašnja istraživanja u okviru Programa
Utvrđivanje kakvoće okoliša te njezino poboljšanje smanjenjem izloženosti okoliša i ljudi
opasnim onečišćenjima i prekomjernom zračenju antropogenog porijekla zajednički je
cilj istraživanja u okviru ovoga znanstvenog programa. Svrha je proširiti saznanja o
porijeklu, prostornim i vremenskim raspodjelama specifičnih onečišćenja u okolišu, o
njihovu ponašanju, radioaktivnoj kontaminaciji okoliša i svim vrstama izvora
elektromagnetskog zračenja u našoj zemlji te istražiti putove izloženosti ljudi i
posljedično procijeniti rizike. Poseban je cilj razvijanje i uvođenje novih analitičkih i
mjernih metoda radi postizanja što nižih granica detekcije, pouzdanije identifikacije te
točnijeg i preciznijeg kvantitativnog određivanja onečišćenja u različitim matricama.
Program obuhvaća multidisciplinarna istraživanja iz područja prirodnih znanosti,
biomedicine i zdravstva te tehničkih komunikacijskih znanosti. Specifični ciljevi programa
su sljedeći:




Sustavno praćenje antropogenih i prirodnih radionuklida u svim dijelovima
biosfere (zraku, oborini, vodi, tlu, hrani, biotu) i utvrđivanje ukupne količine
radioaktivne tvari u okolišu, odnosa između prirodnih i fisijskih radionuklida uz
identifikaciju radiološki osjetljivih lokacija i medija. Modeliranjem vremenskog
slijeda i prostorne raspodjele radioaktivnosti u pojedinim sustavima,
komponentama biosfere, i utvrđivanjem i praćenjem načina prijenosa
radioaktivnosti kroz pojedine komponente procjenjuje se izloženost ljudi
ionizirajućim zračenju, ali i opterećenost okoliša.
Radioekološka istraživanja Jadranskog mora i priobalja radi boljeg razumijevanja
specifičnih procesa u moru, identifikacije mogućih izvora i putova zagađivanja
radionuklidima i predlaganja mjera zaštite.
Procjena ukupnog rizika izloženosti ljudi i okoliša zračenju praćenjem izloženosti
cjelovitom elektromagnetskom spektru iz prirodnih i umjetnih izvora, što osim
ionizirajućega, posebno antropogenog rendgenskog zračenja, uključuje i
neionizirajuće elektromagnetsko zračenje, naročito telekomunikacijsko.
Istraživanje utjecaja niskih i vrlo niskih doza antropogenog rendgenskog zračenja
u medicinskoj dijagnostici i terapiji te ostalim poljima ljudskog djelovanja uz
evaluiranje mogućih bioloških indikatora izloženosti ljudi i njihovo povezivanje s
izloženošću umjetno povišenoj prirodnoj radioaktivnosti zbog utjecaja tehnoloških
procesa na okoliš.
21



Istraživanja onečišćenja zraka u radnom i životnom okolišu praćenjem razina,
vremenskih ciklusa i prostorne raspodjele širokog spektra općih i specifičnih
zagađivala i njihovih interakcija kako bi se prikupili podatci za ocjenu kakvoće
zraka na pojedinim područjima te procijenila izloženost populacijskih skupina
specifičnim zagađivalima.
Istraživanja prostorno-vremenske razdiobe i porijekla lebdećih čestica u zraku u
urbanim sredinama, posebno njihove torakalne i respirabilne frakcije, na temelju
masenih koncentracija čestica u zraku, njihova elementnog sastava i sadržaja
elementnog i organskog ugljika, analize specifičnih anorganskih i organskih
zagađivala vezanih na čestice, meteoroloških pokazatelja i tipova vremena.
Istraživanja porijekla i raspodjele specifičnih organskih zagađivala poput
pesticidnih spojeva i produkata njihove razgradnje, postojanih organoklorovih
spojeva, lakohlapljivih organskih spojeva te eksplozivnih sastojaka streljiva u
okolišu (zrak, voda, tlo, bilje, životinjski kopneni i morski organizmi) i evaluiranje
bioindikatora izloženosti okoliša te biokemijskih pokazatelja izloženosti ljudi;
istraživanja interakcija specifičnih organskih zagađivala s organskim tvarima u
vodi i tlu te s mineralnim sastojcima tla; istraživanja postojanosti i pokretljivosti
pesticidnih spojeva u tlu u poljskim uvjetima.
Rezultati istraživanja koja se provode u okviru programa služe i kao podloga za izradu
zakonskih/podzakonskih akata i normi, posebice u području zaštite od ionizirajućeg i
neionizirajućeg zračenja i zaštite zraka.
Uzorkovanje, priprava i analiza različitih uzoraka okoliša i bioloških uzoraka provodi se
prema međunarodno priznatim, standardiziranim i validiranim metodama i postupcima,
od kojih su neki akreditirani u skladu sa zahtjevima međunarodne norme HRN EN
ISO/IEC 17025. Kontrola i osiguranje kvalitete odnosno pouzdanost i točnost svih
postupaka i metoda potvrđuju se sudjelovanjem u međunarodnim interkomparacijama,
interkalibracijama i analizom dostupnih certificiranih referencijskih materijala.
Radionuklidi se u različitim uzorcima određuju gamaspektrometrijom visokog
razlučivanja, specifičnim radiokemijskim analizama i mjerenjem alfa i beta aktivnosti.
Određivanje doza ionizirajućeg zračenja u bilo kojoj točki prostora provodi se terenskom
gamaspektrometrijom te mjerenjima ionizacijskom komorom i elektroničkim dozimetrima
umjeravanih za mjerenja prostornog ekvivalenta brzine doze. Razvija se mreža vlastite
mjerne dozimetrijske instrumentacije i metodologije za uvid u ukupno opterećenje
zračenjem svake jedinke u populaciji u bilo koje vrijeme. Elektroničkom
instrumentacijom provodi se sustavna kontrola kvalitete zračenja pri medicinskim,
terapijskim i dijagnostičkim postupcima. Razvojem modela brzog određivanja prostornog
ekvivalenta brzine doze moguće je pratiti i novu, dodatnu izloženost populacije zračenju
koje potječe od uporabe novih materijala, napose onih koji sadrže mjerljive koncentracije
prirodnih radionuklida.
Za određivanje anorganskih i organskih zagađivala u različitim uzorcima okoliša i
biološkim uzorcima primjenjuju se sofisticirane instrumentne tehnike kao što su vezani
sustav induktivno spregnute plazme i spektrometrije masa, atomska apsorpcijska
22
spektrometrija, tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti uz detekciju
fluorescencijskim detektorom i UV-detektorom s nizom dioda, ionska kromatografija,
plinska kromatografija uz primjenu selektivnih detektora uključujući i vezani sustav
plinske kromatografije i spektrometrije masa. Elementni i organski ugljik u lebdećim
česticama u zraku analizira se tehnikom termičke/optičke transmisije, a elementni sastav
lebdećih čestica nuklearnim tehnikama (XRF, PIXE).
U sklopu akreditacije Instituta prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025, tri
institutske organizacijske jedinice koje sudjeluju u ovom istraživačkom programu
akreditirane su za određene vrste ispitivanja u sljedećim područjima: Određivanje
radioaktivnosti, Određivanje kakvoće zraka i onečišćujućih tvari u zraku i Ispitivanja u
području zaštite od ionizirajućeg zračenja.
Jedinica za zaštitu od zračenja akreditirana je za metodu
1. Određivanje
radionuklida
visokorezolucijskom
energijskom rasponu od 40 do 2000 keV
gamaspektrometrijom
u
Jedinica za higijenu okoline akreditirana je za metode:
1. Određivanje masene koncentracije PM10 frakcije lebdećih čestica u rasponu od
1-200 µg m-3
2. Određivanje masene koncentracije PM2,5 frakcije lebdećih čestica u rasponu od
1-120 µg m-3
3. Određivanje koncentracije sumporova dioksida u vanjskom zraku
4. Određivanje koncentracije ozona u vanjskom zraku
5. Određivanje koncentracije dušikovih oksida u vanjskom zraku
6. Određivanje koncentracije ugljikova monoksida u vanjskom zraku
7. Određivanje koncentracije Pb, Cd, As i Ni u PM10 frakciji lebdećih čestica
Jedinica za dozimetriju zračenja i radiobiologiju akreditirana je za metode:
1. Osobna dozimetrija fotonskog zračenja TL dozimetrima u rasponu 85 µSv – 100
mSv i području energija 33 keV – 1,3 MeV
2. Određivanje brzine prostornog (ambijentalnog) ekvivalenta doze; H*(10)/t
23
6.3.2. Strateški ciljevi istraživanja
Cilj 1.
Nastavak i unapređivanje te osiguravanje izvrsnosti multidisciplinarnih istraživanja
onečišćenja i radioaktivnosti u okolišu i zaštite od zračenja okrupnjivanjem istraživačkih
projekata, što bi trebalo pridonijeti daljnjem povezivanju istraživačkih grupa i osigurati
potpunu iskoristivost srednje i kapitalne opreme i laboratorijskog prostora.
Cilj 2.
Pružanje i osiguravanje kvalitetne i pouzdane usluge praćenja stanja (monitoringa)
okoliša obavljanjem visokostručnih poslova.
Cilj 3.
Obnavljanje instrumentalne opreme i nabava novih sofisticiranih sakupljačkih i
analitičkih instrumenata bez kojih nije moguće održati kompetitivnost planiranih
istraživanja na međunarodnoj ali i na domaćoj razini, te posebno na regionalnoj razini.
Cilj 4.
Neprestano poboljšavanje kvalitete istraživanja i stručne djelatnosti pokretanjem
postupaka akreditacije daljnjih specifičnih analitičkih metoda.
Cilj 5.
Neprestano poboljšavanje ljudskih resursa, posebice kadrovske strukture znanstvenog
osoblja zapošljavanjem mladih istraživača različitih profila iz područja prirodnih,
biomedicinskih i biotehnoloških znanosti, a po potrebi i iz tehničkih znanosti.
Cilj 6.
Poticanje znanstvenog usavršavanja mladih znanstvenika i stručnjaka kraćim ili dužim
boravkom u relevantnim međunarodnim znanstvenim i drugim ustanovama te
omogućavanje usavršavanja mladih znanstvenika i stručnjaka iz drugih ustanova u
našim laboratorijima.
Cilj 7.
Nastavak dugogodišnje znanstvene i stručne suradnje s međunarodnim organizacijama
i agencijama poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Međunarodne agencije
za atomsku energiju (IAEA) i Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC)
te ostvarivanje suradnje u okviru novooblikovanih mreža istraživačke izvrsnosti u
Europskoj uniji (Research Excelence Networks).
24
Cilj 8.
Aktivno sudjelovanje u osmišljavanju i provedbi međunarodnih znanstvenih projekata,
uključujući bilateralne projekte i projekte na europskoj razini, koji se financiraju iz
međunarodnih znanstvenih fondova, posebno se fokusirajući na programe HORIZON
2020 Europske unije.
Cilj 9.
Nastavak i daljnje jačanje znanstvene i stručne suradnje s institucijama javnog sektora,
uključujući tijela državne uprave (npr. s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode,
Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom unutarnjih poslova) i lokalne samouprave (npr. s
Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet u Zagrebu).
Cilj 10.
Daljnje povećanje financijskih sredstava iz stručne djelatnosti jačanjem stručne suradnje
s gospodarskim subjektima.
Cilj 11.
Sudjelovanje znanstvenika uključenih u program u nastavi na poslijediplomskim
doktorskim
studijima
i
visokospecijaliziranim
stručnim
studijima
srodnih
visokoobrazovnih institucija na temelju ugovora između Instituta i fakulteta na kojem se
nastava izvodi.
Cilj 12.
Intenziviranje djelovanja na ubrzavanju prijenosa znanstvenih spoznaja ostvarenih
radom na programu Onečišćenja i radioaktivnost u okolišu i zaštita od zračenja prema
gospodarstvu.
Cilj 13.
Sustavno usmjeravanje rezultata znanstvenog rada prema oblikovanju novih tehnologija
u svrhu:
 razvoja instrumentacije za nadzor okoliša
 oblikovanja novih materijala
 oporabe svekolikog otpada kojim je opterećen okoliš i čiju štetnost možemo
utvrditi sustavnim istraživanjima u okolišu.
25

Download Report