GRAD VRBOVSKO
Plan ukupnog razvoja
Grada Vrbovskog (PUR)
za razdoblje 2012.-2013.-2020.
GRADONAČELNIK
Željko Mirković
Vrbovsko, prosinac 2012.
1
SADRŽAJ
stranica
1. Sažetak
2. Uvod
2.1. Postavke izrade PUR-a
3. Analiza postojećeg stanja
3.1. PROSTOR
3.2. STANOVNIŠTVO
3.3. TLO
3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA
3.5. GOSPODARSTVO
3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE
3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA
3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE
3.9. ENERGETIKA
3.10. POSTUPANJE S OTPADOM
3.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja
4. SWOT analiza i PEST analiza
4.1. SWOT analiza
4.2. PEST anliza
5. Strategija razvoja Grada Vrbovskog
5.1. Kratki ostvrt do 2013. godine
5.2. Kratki osvrt na dokumenta Europa 2020
6. Vizija
6.1. strateški ciljevi, prioriteti i mjere
6.2. Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta Europa 2020 sa strateškim
ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog
6.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine
7. Financijski plan
7.1. Financiranje razvojnih projekata iz gradskog proračuna
7.2. Mogući izvori financiranja projekata
7.3. Analiza projekata
8. Provedba Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog
9. Zaključak
10. Privici /strateški ciljevi iz strateških dokumenata, popis članova radne
skupine, popis udruga, KUD-ova i sportskih klubova, popis korištene
literatue, o izrađivaču PUR-a
3
6
7
11
11
14
15
15
18
19
23
24
25
26
26
28
28
30
36
36
37
38
39
52
55
62
63
63
72
73
76
77
2
1. Sažetak
Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog (PUR) je temeljni dokument razvoja Grada Vrbovskog koji se
sastoji od osnovne analize, strategije razvoja, prioritetnih projekata i zadataka za razdoblje 2012. –
2020., načina provedbe, monitoringa i evaluacije učinaka.
Ciljanim planiranjem i ulaganjem u neposredni gospodarski razvoj, te posrednim ulaganjem u
infrastrukturu Grada Vrbovskog stvaraju se preduvjeti za toliko potreban gospodarski rast i razvoj.
Planirajući ulaganja u infrastrukturu:
gospodarsku, turističku i sportsku, imajući u vidu potrebe
stanovništva i gospodarskih subjekata, Grad Vrbovsko želi biti partner gospodarstvenicima i pojedincima
koji svoj interes vide kroz ulaganje na ovom području.
Jednako tako, gospodarski razvoj uvjetuje razvoj društvene infrastrukture te poboljšanje kvalitete života
i zadovoljstva lokalnog stanovništva. Buduća ulaganja su temeljena na maksimiziranju onih aktivnosti
koje doprinose razvoju ruralnog, turističkog i poduzetničkog razvoja kako bi se novim ulaganjima
postigao ugodan život svih.
Plan ukupnog razvoja Grada Vrbovskog sukladan je s Razvojnom strategijom Primorsko-goranke županije
kao okvira razvojnih mogućnosti ovog područja.
Prvi dio ovog dokumenta se odnosi na analizu postojećeg stanja ukratko obrazlažući prostor,
stanovništvo, tlo, prirodna obilježja, floru i faunu, gospodarstvo, uslužne funkcije te prometnu
infrastrukturu, sustav vodoopskrbe i odvodnje, energetiku te postupanje s otpadom.
Drugi dio odnosi se na izradu SWOT i PEST analize kako bi se utvrdili problemi po pojedinim područjima i
predložio način mogućeg njihovog rješavanja. Iz prethodne problematike i navedenih analiza razvili smo
viziju, ciljeve, prioriete i mjere PUR-a te Bazu razvojnih projekata.
Vizija: Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede,
zimskog i ruralnog turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu
stanovništva.
3
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITETI
1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE
2. RAZVOJ TURIZMA
3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA
4. LJUDSKI POTENCIJAL
MJERE
1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda
2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane
3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača
4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora
za projekte u poljoprivredi
1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela
2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine
3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta
4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički
nastup na tržištu
5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora
za projekte u turizmu
1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno
opremanje
2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata
poduzetnicima
3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača
4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada
1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište
rada
2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih
institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i
poduzetništvo
3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa
poticanja zapošljavanja, te provedba istih
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITETI
1. ZAŠTITA VODA
2. ZAŠTITA ŠUMA
3. GOSPODARENJE OTPADOM
MJERE
1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u
gospodarenju vodama
2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja
3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu
vodom
4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda
1. Gospodarenje šumama
1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom
(edukacija stanovništva)
4
2. Sanacija postojećih odlagališta
STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA
PRIORITETI
1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
MJERE
1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini
protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik
2. Biomasa
3. Solarna energija
4. Energetska učinkovitost
Posljednji dio se odnosi na financijski plan i moguće izvore financiranja razvojnih projekata te provedbu,
praćenje i ažuriranje strateških ciljeva, prioriteta i mjera te informiranje o PUR-a.
5
2. Uvod
Radi neravnomjernog razvoja pojednih područja odnosno regija te različitih društvenih skupina, Republika
Hrvatska prepoznala je potrebu da se definira politika regionalnog razvoja sukladna praksi Europske unije (EU),
sve u cilju smanjenja socijalnih i gospodarskih razlika pojedinih regija, odnosno ekonomske i socijalne kohezije1.
Ovakva se politika provodi pomoću različitih strukturnih i kohezijskih EU fondova za bolju konkurentsku
sposobnost regije i standard građana.
Potrebno je izgraditi sustav nacionalnog, regionalnog i loklanog razvoja koji će omogućiti:
- jasno definiranje potreba razvoja,
- usaglašavanje razvojnih prioriteta,
- razvijanje ideja i predlaganje projektaka naročito za ulaganje javnih sredstava u pojedina područja iz loklanih,
regionalnih, nacionalnih i EU izvora.
Radi toga se izrađuju strateški dokumenti navedenih razina kao instrumenti za provedbu zacrtanih prioriteta
svake takve razine. Strateški dokumenti niže razine trebaju biti usklađeni s onima više razine.
Strateško je planiranje proces koji je strukturiran, sustavan, k ciljevima usmjeren, utemeljen na pregovorima i
koordinaciji. Strateško planiranje je način ponašanja i razmišljanja, a cilj mu je organizirati budućnost.2 Treba
istaći da sam dokument nije cilj tog procesa već njegova efikasna i efektivna provedba.
Plan ukupnog razvoja (PUR) jedinica loklanih samouprava je važan dokument u procesu odabira budućih pravaca
razvoja u kojem se postavlja jasna vizija i ciljevi koji nadalje predstavljaju smjernice u načinu djelovanja u
određenom razdoblju. Stoga je PUR značajan dokument kojeg izrađuje općina ili grad te time preuzima
odgovornost za gospodarski i društveni razvoj svojeg područja.
1
Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/09), Strategije regionalnog razvoja RH 2011.-2013. te Pravilnika o
obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/10) pokrenut je
sustavan proces strateškog planiranja razvoja na razini županija.
2
Studija: Ocjena sustava strateškog planiranja i mogućnosti financiranja razvoja županija i loklanih jednica u kontekstu
provođenja politike regionalnog razvoja Republike, Hrvatske Ekonomski institut Zagreb za Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova EU, 2012.
6
2.1. Postavke izrade PUR-a
Proces planiranja provodi se i ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i usmjereno voditi
prema zacrtanim ciljevima. To je dokument koji se konceptualno sastoji od tri dijela:
-
analize postojećeg stanja po sektorima zaokružene SWOT i PEST analizom,
-
strateškog opredjeljenja u kojem se pobliže opisuju vizija i ciljevi nadovezujući se na strateške
dokumente više razine,
-
te razvojnih projekta koji su proizvod Plana ukupnog razvoja definirajući njegovu izvedbu.
Prethodni Plan ukupnog razvoja grada Vrbovskog izrađen je za razdoblje od 2006.-2011. godine iz kojeg je
vidljivo određeno ostvarenje zamišljenih projekata. To se prvenstveno odnosi na projekte:
1.


2.
PODUZETNIČKE ZONE VRBOVSKO
Poduzetnička zona K1 Vrbovsko koja je spremna primiti poduzetnike u jednom dijelu,
Poduzetničke zone: K2 Vrbovsko, K3 Rim, K4 Blaževci u pripremi,
ZIMSKO SKIJALIŠTE BIJELA KOSA, projektna dokumentacija dovedena do ishodovane građevinske
dozvole.
Treba istaći da nepotpuna realizacija navedenih projekata je i rezultat nastale krize i recesije od 2008. godine, a
koja je još uvijek prisutna u Hravtskoj.
U promišljanju koje vremensko razdoblje obuhvatiti u ovom strateškom dokumentu, krenulo se od postojećih
strateških dokumenata koji su planirani za provedbu do kraja 2013. godine te od planiranja na eruopskoj razini
za novo razdoblje od 2014.-2020. godine. Budući je provedba ovog strateškog dokumenta usko povezana s
mogućim izvorima financiranja projekata, predlaženo je da se obuhvate dva razdoblja pa je obuhvaćeno
slijedeće:
I.
razdoblje od 2012. – 2013. godine prati postojeće dokumente Strategiju RH (2011.-2013.) i Razvojnu
strategiju PGŽ (2011. – 2013.) i mogućnosti provedbe postojećih razvojnih projekata uglavnom iz
lokalnog proračuna,
II. razdoblje od 2014. – 2020. godine za koju će se dati projekcija razvoja budući da nisu izrađeni novi
strateški dokumenti, a postoji mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz više izvora prema
7
pripremljenosti samih projekata i budućih strateških dokumenta koji se trebaju tek donijeti kao što
je Strategija regionalnog razvoja i Operativni planova za korištenje EU fondova.
Dokumenti na kojima se temelji Plan ukupnog razvoja grada Vrbovsko su slijedeći:
-
Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast
-
Strategija regionalnog razvoja RH 2011.-2013.
-
Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2011. - 2013.
-
Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013.
-
Projekt ukupnog razvoja grada Vrbovskog za razdoblje 2006.-2011. godine
-
Prostorni plan Primorsko-goranske županije
-
Prostorni plan Grada Vrbovskog
-
Urbanistički plan uređenja Grada Vrbovskog
Jedan od zadataka Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011. – 2013. je povezivanje lokalnih i
regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima i EU, kao i sa dostupnim europskim i
nacionalnim financijskim sredstvima i propisima koji reguliraju njihovo korištenje.
Opći ciljevi Županijskih razvojnih strategija prema Zakonu o regionalnom razvoju RH i Strategiji regionalnog
razvoja RH 2011.-2013. su:
-
dogovor između relevantnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih partnera o razvojnim potrebama
županije vezanim za gospodarski razvoj, zapošljavanje i edukaciju, infrastrukturu i okoliš, lokalni i
ruralni razvoj, pitanje siromaštva i socijalne isključenosti,
-
ispunjenje zajedničkih strateških ciljeva u suradnji sa susjednim županijama, te stvaranje osnove
za prekograničnu i međuregionalnu suradnju,
-
davanje smjernica za lokalne razvojne planove i projekte jedinica lokalne samouprave.
Donošenjem i utvrđivanjem prostornih planova formiraju se lokacije na kojima se odvijaju gospodarske,
turističke, sportsko-rekreativne djelatnosti bitne za razvoj ovog područja. Privlačenjem domaćih i stranih ulagača
i traženjem izvora financiranja ostvaruje se realizacija predloženih i odobrenih projekata koji izravno utječu na
razvoj područja i pokazatelje rasta i razvoja.
8
Cilj ovog strateškog dokumenta je povezivanje postojećih i budućih razvojnih projekata koji su realno postavljeni
i izvedivi uvažavajući mogućnosti gospodarskog razvoja područja.
Vizija usmjerena prema ruralnom razvoju grada Vrbovskog ogleda se u postavljanju strateških ciljeva usmjerenih
vraćanju stanovništva na ovo područje kroz ostvarenje bitnih uvjeta za život i rad.
Realizacija ciljeva moguća je pokretanjem poljoprivrede, stočarstva i domaće proizvodnje koji u konačnici teže
razvoju ruralnog turizma. Zatim tu je i nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa – vode i šuma i prerađivačka
drvna industrija. Jedan od važnijih projekata je i realizacija SRC Bijela kosa. Ostvarivanjem prethodno navedenih
strateških ciljeva povećala bi se gustoća naseljenosti, a time i sam indeks razvijenosti područja grada Vrbovskog
koji se zasada prema podjeli JLS – e nalazi u III. kategoriji u granicama od 75 – 100%.
Prilikom izrade ovog dokumenta uvažili smo željene smjernice lokalne samouprave za određivanje lokalnih
ciljeva. Slijedila se zadana metodologija za utvrđivanje pristupa izradi ukupnog razvoja.
2.2. Projekt Ukupno razvoja Grada Vrbovskog 2006.-2011.
Kratki podsjetnik na Projekt ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2006. – 2011. donešen je u svrhu
ostvarivanja primarnih ciljeva koji se temelje na sukladnom i bržem gospodarskom razvitku, ispunjavajući
preduvjete temeljene na:
- povećanju kvalitete života Grada Vrbovsko,
- dugoročna sigurnost prihoda,
- dugoročna sigurnost radnih mjesata u gospodarstvu,
- povećanje prihoda Grada Vrbovsko,
- povećanje prihoda gospodarskih subjekata ,
-povećanje zaposlenosti lokalnog stanovništva.
Temeljni dokument regionalnog razvoja i regionalne politike bile su “Regionalni operatini program Primorskogoranske županije 2008.-2012.”, a u skladu s njima su se provodili daljnji projekti i program vezani za razvoj
Grada Vrbovsko.
Strategijom Mikroregije Gorski kotar definirano je uravnoteženje regionalnog razvoja, smanjenje depopulacije
kroz stvaranje novih radnih mjesta, bolja kvaliteta života, te smanjenje izoliranosti mikroregije kroz inovacije
9
postojećih poduzeaća i stvaranje novih. Dok su prioriteti za ostvarivanje stvaranje novih radnih mjesta za ljude
koji žive u Gorskom kotaru, ali i veća kvaliteta života za ljude u regiji (okoliš, usluge za stare i mlade osobe,
sportske i kulturne mogućnosti).
Grad Vrbovsko svoj razvoj je vidio kroz koncepciju investicijskog razvoja pomoću partnerstva privatnog i javnog
sektora, a motivi za takav oblik investiranja očitovali su se kroz nedostatna financijska sredstva za pokretanje
novih investicija, efikasniju realizaciju projekta, podjelu rizika između javnog i privatnog sektora, poboljšanje
kvalitete i efikasnosti usluga te dugoročna ekonomska-financijska korist.
Nadalje, Grad Vrbovsko suočavao se s razvojnim problemima i razvojnim ograničenjima koji usporavaju njegov
gospodarski rast i razvoj. Kao razvoji problem ističu se neiskorišteni prirodni resursi, neadekvatno zbrinjavanje
otpada, nedostatak turističke ponude, nezaposlenost lokalnog stanovništva, zastarjela mehanizacija, slaba
naseljenost, neosigurano tržište, ali i razvojna ograničenja kao česte promjene zakonskih propisa, EU kvote zbog
jake konkurencije s EU tržišta te neulaganje države u komunalnu, socijalnu i poslovnu infrastrukturu.
Kako bi Grad Vrbovsko ostvario svoj gospodarski rast i razvoj morao je u potpunosti slijediti regionalnu viziju i
politiku upravljanja okolišem te sudjelovati u gospodarskom razvitku kroz održivi razvoj što predstavlja
iskorištavanje resursa, orjentaciju tehničkog razvoja i institucionalne promjene u međusobnom skladu koje
omogućavaju ispunjenje potreba sadašnjih i budućih generacija.
Utvrđena su bila četiri strateška cilja koja su Grad Vrbovsko i Mikroregija Gorski kotar trebali ostvariti. Kao prvi
cilj bio je tehnološko razvijeni poljoprivredni i prehrambeni proizvodi s regionalnim obilježjima prisutni na
hrvatskom i EU tržištu. Kao slijedeći cilj bio je rast turističke industrije kao ključnog pokretača Gorskog kotara i
Grada Vrbovsko. Nadalje, treći cilj bio je razvijeno malo i srednje poduzetništvo s povećanim udjelom u
proizvodnji i izvoznih finalnih proizvoda s naglaskom na prerađivačku industriju baziranu na prirodnim
resursima, te kao poslijednji, četvrti cilj bio je razvoj društvene i fizičke infrastrukture i ulaganja u ljudske
resurse što je zajedno s razvojem gospodarstva vodio poboljšanju kvalitete života i osnutku mladih obitelji u
Gradu Vrbovsko.
U postavljanju buduće projekcije razvoja do 2020. godine bili su zacrtani slijedeći ciljevi: razvoj naselja, razvoj
poduzetničke zone, kulturni-sakralni spomenici i objekti seoskog i lovnog gospodarstva i turizam.
Istaknuti su bili projekti Poduzetničke zone Vrbovsko i Alplskog skijališta Bijela kosa.
Proveda ovih važnijih projekata, kako je uvodno navedeno, doprinjela je djelomičnoj realizaciji te njihovom
ponovnom postavljanju kao temeljnih projekata za daljnji razvoj. Jednako tako, u slijedećoj točki opisano je
postojeće stanje predmetnog područja pa se mogu isčitati problemi koji i nadalje postoje.
10
3. Analiza postojećeg stanja
3.1. PROSTOR
Grad Vrbovsko se nalazi u sastavu Primorsko – goranske županije, gdje je prostorno druga po veličini jedinica
lokalne samouprave. Zauzima površinu od 280 km2, što čini 7,8% sveukupne površine Primorsko – goranske
županije. Teritorij grada je smješten na krajnjem istočnom dijelu Gorskog kotra i obuhvaća 65 naselja. Graniči s
Republikom Slovenijom na sjeveru (općina Črnomelj), Karlovačkom županijom na istoku (općina Bosiljevo i Grad
Ogulin), a na zapadu s drugim područjima Primorsko – goranske županije – općinama Brod Moravice, Skrad,
Ravna Gora i Mrkopalj. Posebno je važan izuzetan geoprometni položaj, na pola puta između Zagreba i Rijeke, a
dobri cestovni i željeznički pravci omogućuju brz dolazak u Vrbovsko. 3
Geografska cjelina vezana za dio Delničkog koridora, zbog svog središnjeg položaja, najbolje prometne
povezanosti i povoljnih prirodno – geografskih osobina unutar područja Grada Vrbovsko, iako ima znatan
brdoviti dio i obuhvaća nešto više od 60% površine Grada, privukla je brojne gospodarske sadržaje i radna
mjesta, pa zato ima najveći broj naselja i stanovnika. Do nešto veće koncentracije stanovništva i veće gustoće
naseljenosti došlo je još i oko lokalnih središta Moravice i Severin na Kupi dok su se stalno praznila rubna
područja, posebno u sjeverozapadnom dijelu kupskog područja, kao i rubna krška i brdovita područja, gdje
izumiru neka naselja ili zaseoci. Što su bili skromniji prirodni uvjeti i drugi od ljudi stvoreni izvori, koji osiguravaju
egzistenciju stanovništvu i njihovim obiteljima te bila slabija prometna povezanost s razvojnim i radnim
središtima, to je bila slabija naseljenost pojedinih manjih područja.
3
http://www.vrbovsko.hr/grad-vrbovsko/geografski-polozaj/
11
Slika 1: Karta primorsko-goranske županije
Izvor: Zavod za prostorno uređenje i planiranje Primorsko-goranske županije, 2010.
Područje grada Vrbovskog sastoji se od devet mjesnih odbora:
-
Mjesni odbor Gomirje (Gomirje, Musulini, Majer i Kamensko)
-
Mjesni odbor Jadrč – Osojnik (Veliki Jadrč, Mali Jadrč i Osojnik)
-
Mjesni odbor Lukovdol (Gorenci, Lukovdol, Rtić, Dolenci, Draga Lukovdolska,
Lesci, Nadvučnik, Podvučnik i Vučnik)
-
Mjesni odbor Ljubošina (Ljubošina)
12
-
Mjesni odbor Moravice (Radigojna, Tomići, Bunjevci, Vukelići, Nikšići, Dokmanovići, Jakšići, Dragovići,
Topolovica, Međedi, Vučinići, Moravice, Komlenići, Radoševići, Tići, Mlinari, Žakule, Carevići, Gornji Vukšići,
Donji Vukšići, Matići, Donji Vučkovići, Petrovići, Gornji Vučkovići)
-
Mjesni odbor Plemenitaš (Plemenitaš, Blaževci, Zapeć, Zaumol, Štefanci Radočaj)
-
Mjesni odbor Severin na Kupi (Severin na Kupi, Močile, Smišljak, Liplje, Zdihovo, Klanac, Damalj, Rim,
Plešivica)
-
Mjesni odbor Vrbovsko (Poljana, Vujnovići, Vrbovsko, Hambarište, Tuk,
Stubica, Hajdine, Presika)
-
Mjesni odbor Jablan (Jablan)
Slika 2. Geografski položaj Grada Vrbovskog
Slovenij
a
Primorskogoranska županija
Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog područja i određuju se kao:
1. građevinska područja za površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene
( gospodarske namjene u obliku proizvodne i poslovne namjene, ugostiteljsko – turističke namjene),
2. područja i građevine izvan građevinskog područja za objekte infrastrukture (prometne, energetske,
komunalne),
13
3. poljoprivredne (vrijedne obradive površine i ostale obradive površine) i šumske površine (površine
namjenjene proizvodnji drva, zaštitne šume, šume posebne namjene),
4. vodne površine.
3.2. STANOVNIŠTVO
Prvi rezultati popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju da na području grada Vrbovskog danas živi 5,019
osoba, što znači da je u 10 godina Vrbovsko izgubilo broj od čak 1,028 stanovika (popis iz 2001. broji 6,047
stanovnika) 4. Naselja i stanovništvo nisu ravnomjerno razmješteni pa je tako i gustoća naseljenosti različita u
pojedinim dijelovima. 2001. godine prosječna gustoća naseljenosti je bila samo 21,6 stanovnika na km 2, što je
bilo četiri puta manje nego je bio prosjek u Primorsko – goranskoj županiji u cjelini (84,8 st/km2).
Privredna kriza očigledno je snažno udarila ovo područje, a drastičan pad broja stanovnika osjetio se u svim
naseljima – tako samo Vrbovsko broji svega 1,647 žitelja, u Moravicama ih je 654, Gomirju 342, Jablanu 209 itd.,
dok nažalost u naseljima Gornji Vukšići, Lesci, Međedi, Podvučnik i Radočaj ljudi više uopće nema. Smanjenje
broja i gustoće stanovnika nastavlja se iseljavanjem stanovnika, pretjeranom koncentracijom radnih mjesta u
nekoliko radnih sjedišta i općenito malim brojem radnih mjesta što je uzrokovano slabijom gospodarskom
razvijenošću i disperznom naseljenošću.5
Spolna struktura stanovništva grada Vrbovskog ista je kao i u ostalim hrvatskim krajevima, tj. prevladava žensko
stanovništvo. Rađa se više muške nego ženske djece, ali se u zrelim dobnim skupinama izjednačava njihov broj, a
u starijim dobnim skupinama prevladava žensko stanovništvo. Demografski procesi prisutni u gradu Vrbovskom
su niski natalitet, visoki mortalitet, prirodni pad stanovništva i negativni migracijski saldo. Obrazovna struktura
stanovništva pokazuje napredak, pa 57,48% stanovništva ima osnovno obrazovanje. Broj nepismenih je smanjen
na 1,87%, dok je i dalje znatno mali broj stanovništva sa srednjim (31,42%) i visokim (5,15%) obrazovanjem. 6
Zabrinjava podatak projekcija drastičnog smanjenja stanovništva na cijelom području Gorskog kotara za 10.000
stanovnika, a time i na području Grada Vrbovskog.
4
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Gorski-kotar/Popis-stanovnistva-Delnice-se-jos-drze-Vrbovsko-i-Cabar-tonu
6
http://www.sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&id=12351
5
14
3.3. TLO
Na temelju osnovne pedološke karte, na prostoru Grada Vrbovskog, nalazi se 13 sistematskih jedinica tla koje
sadrže desetak najznačajnijih tipova tala koja se javljaju u podtipovima i varijantama. Prema svojstvima tala,
reljefa i klime, na temelju bonitetne procjene, zemljišta su svrstana u četiri kategorije zaštite. Prvu kategoriju
zaštite čine zemljišta koja spadaju u I-IV bonitetnu klasu. Ova zemljišta moraju se strogo čuvati za primarnu
poljoprivrednu proizvodnju. Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja spadaju u V bonitetnu klasu, pa i neka
zemljišta VI bonitetne klase, koja su od posebne važnosti za uzgoj posebnih vrsta kultura ili se agrotehnikom
mogu poboljšati do većih bonitetnih klasa, pa ih treba štiti s odgovarajućim mjerama.
Zemljišta treće i četvrte kategorije zaštite čine zemljišta koja su pokrivena šumom ili su to kamenjarske površine.
Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštiti od erozije.
Zemljište I. kategorije zaštite u grafičkom prikazu «Korištenje i namjena prostora» kartirano je kao «vrijedno
obradivo poljoprivredno tlo – P2»; zemljište II. kategorije kao «ostalo bradivo poljoprivredno tlo – P3»; zemljište
III. I IV. Kategorije kao «ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište –PŠ».
3.4. PRIRODNA OBILJEŽJA, FLORA I FAUNA
Niže područje ovoga kraja (do 400 m nadmorske visine), obraslo je pretežno bjelogoricom. Prevladava bukva,
zatim grab, brijest, jasen, lipa i dr. Od niskog raslinja, značajne su razne režuhe, lazarkinja i mnogobrojne biljke
pratilice: šumarica, crveni ljiljan, kopitnjak i dr. U višem gorskom području (400-1000 m nadmorske visine),
značajne su samonikle, mješovite ili čiste šume, šume četinjača, uglavnom jele i smreke. Od crnogorice najviše
ima smreke, zatim jele i vrlo rijetko tise. Pretplaninsko područje obuhvaća prostor iznad 1000 m nadmorske
visine. Veoma snažan vjetar, snijeg i led, tu su odlučujući ekološki činioci. Tu je značajna pretplaninska šuma
bukve, a uz tlo lijepika, bijeli žabljak, kamenika i planinska paprat, zatim je uočljiva pretplaninska šuma smreke
sastavljena od smreke vitkog uzrasta i niske krošnje, a na tlu različite krušćice, crvotočine, borovnica, brusnica,
dvolistak, mahovina i druge acidofilne biljke. Konačno, u najvišim pretplaninskim predjelima iznad 1400 m
nadmorske visine, javlja se klekovina bukve. Na rubovima i udubinama ponikava, gdje se dugo zadržava snijeg,
održava se velelisna vrba. Krajoliku daju posebna obilježja livade, rudine, vrištine, utrine i druga zemljišta koja
nisu obrasla šumama.
15
Prirodne znamenitosti grada Vrbovsko su zaštićeni krajolik Kamačnik, rijeke Dobra i Kupa, Čogrljevo jezero u
Moravicama, mjesto Litorić i vidikovac Orlova stijena.7
Na području grada ističu se tri različita dijela nejednake veličine, posebnih prirodnih značajki i gospodarskog
značenja.
1. Na najvećem južnom sektoru prostora Grada Vrbovsko koji predstavlja dio dugog Delničkog koridora ili
središnjeg dijela Gorskog kotara prirodno geografska obilježja odgovaraju pravim goranskim značajkama.
Ističu se visokogorski karakter reljefa i krajolika veoma su rasprostranjeni reljefno uravnjeni prostori razmjerno veća proširenja i visoravni, jaka je zastupljenost krčevinskih prostora duž starih prometnica, što
podrazumijeva otvorenost krajolika i njegovu lakšu prohodnost. Ima dinarski smjer pružanja stijena, udolina i
grebena, tipičan krški reljef s uslojenim vapnenačkim i dolomitnim stijenama, izmjena normalnih,
fluviokrških i krških oblika. Prisutna je krška hidrografska cirkulacija, manje površinska, a više podzemna s
relativno malim tokovima, s brojnim vrelima i ponorima, a od većih površinskih tokova ističe se Dobra
(Ogulinska), koja teče tim područjem. Klima je kontinentalna s prijelazom u planinsku klimu. Zbog klimatskih
razloga kratko je vegetacijsko razdoblje, pa su prilično ograničene poljodjelske mogućnosti kraja (stoka,
mlijeko, sijeno, kupus, krumpir). Ima relativno dosta kvalitetnog plodnog tla te je prisutna jaka pošumljenost.
2. Granični severinski prostor je kupski sektor koji se nalazi na sjeveroistočnim rubnim dijelovima regije Ima
prijelazne goranske, ali i neke peripanonske značajke. Također prevladava dinarska struktura, gdje se
izmjenjuju stijene vapnenačkog i dolomitnog sastava, što utječe na glavne reljefne i hidrografske značajke.
Blago valovit plato, odnosno izrazita krška zaravan uz desnu obalu Kupe. Ističu se brojne suhe, izdužene i
zatvorene drage, razdolja i ponikve, prevladava pokriveni boginjavi krš. Relativno pogodne agrarne
mogućnosti kraja (mlijeko, sijeno, vinova loza). Izraziti kontrast ogoljenog i pošumljenog sektora. Postoje
uvjeti za razvitak turizma (tranzitni, izletnički, lovni, ribolovni, rekreacijski, planinarski, manifestacijski i
drugi).
3. Kompozitna dolina Kupe između izvorišta i Severina na Kupi predstavlja izraziti goranski prostor, ali relativno
malih apsolutnih visina i prilično izoliran. U kupskoj dolini se izmjenjuju mala kotlinska proširenja u
nepropusnim stjenama i klisurski strmi sektori s kanjonskim strmim padinama u karbonatskim stijenama.
Rijeka Kupa je do Severina na Kupi jedini relativno čisti veliki vodotok u zemlji s obiljem vode i brojnim
brzacima. Pitome klimatske značajke, blaže temperaturne prilike, ali i veće količine padalina. Tlo je plitko pa
je tako zastupljeno voćarstvo i stočarstvo. Bjelogorična šuma ima gospodarsku vrijednost te označava
7
http://www.gorskikotar.hr/ContentDetails/25/gcgid/10/lang/Croatian/Biljni-svijet.wshtml
16
inicijalne uvjete za razvitak turizma (izletnički, planinarski, rekreacijski, lovački, ribolovni, manifestacijski i
drugi).
Fauna
Prostor zapadno i sjeverno od ceste Rijeka – Karlovac bogat je sisavcima: Zabilježeno je 40 vrsta (46 sa
šišmišima). Značajnije su vrste: u Europi ugroženi vidra, vuk, ris i medvjed. Tu žive i rijetke vrste u Županiji:
planinski voluhar i vodena rovka. Medvjed je najznačajniji za Županiju kao lovna divljač, uz jelena, a djelomično i
divokozu. Od sitne divljači zabilježene su: zec, jazavac, kuna zlatica, kuna bijelica, lisica, lasica mala, tvor, puh i
šojka kreštalica.
Ovo područje također je bogato pticama. Za čitav Gorski kotar zabilježeno je 111 vrsta ptica. Zastupljen je čitav
niz atraktivnih vrsta ptica poput tetrijeba gluhana, ušare, planinske sove, troprstog djetlića, vodenkosa,
planinskog kosa, kuknaste stjenice, krstokljunka i niza drugih. U kanjonskom dijelu rijeke Kupe, zabilježena je
izuzetno visoka koncentracija sivih sokolova, gnijezdi suri orao i niz drugih zanimljivih vrsta ptica.
U području Gorskog kotara zabilježen i veliki broj vodozemaca – 14 vrsta, što je razumljivo s obzirom da je ovaj
prostor najbogatiji vodama na kopnu. Od vodozemaca Gorskog kotara najzanimljiviji je svakako crni daždevnjak.
U fauni gmazova prevladavaju tipične kontinentalne vrste od kojih neke kao živorodna gušterica i riđovka biraju
posebna staništa i ne nalazimo ih u drugim dijelovima Županije.
Vodotoci su pastrvske vode gdje prevladava potočna pastrva.
Rijeka Kupa u dijelu toka od Severina do Zdihova (dužine oko 5 km) je tipično prijelazno područje s dosta slapova
i brzaca i pruža uvjete preživljavanja većem broju vrsta riba osim pastrmskih: mladica, klen, podust, bolen, uklija,
klenič, krkuša, vijun. Vrlo rijetko je ovdje moguć nalaz smuđa, grgeča i brkice.
Rijeka Dobra ima ihtiološko najznačajnije područje od Vrbovskog do 3 km nizvodno od Gomirja gdje po broju
područje karakteriziraju potočna pastrva, dužičasta pastrva, klen i potočna mrena. Uz njih ovdje žive i vrste kao
što su: mladica, mrena, plotičica, zlatni pijor, peš, uklija, klenić, krkuša i dr.
Kamačnik je pritok Dobre koji izvire u šumi iznad Vrbovskog, a utječe u Dobru nedaleko željezničke stanice
Vrbovsko. Potok još uvijek pruža utočište potočnoj pastrvi, zlatnom pijoru i pešu. Vjerojatno se ovdje pojavljuje i
naš endem svjetlica.
Podzemni krški prostori kao specifična staništa odlikuju se bogatim edemičnim i reliktnim živim svijetom. Od
kopnenih beskralješanjaka među bolje vrste spadaju trčci i leptiri.
17
3.5. GOSPODARSTVO
Na razvitak gospodarstva presudno je značenje imao povoljan zemljopisno-prometni položaj. Dosadašnja
izgradnja proizvodnih kapaciteta, objekata prometa i infrastrukture, te naselja nastala je kao posljedica prolaza
glavnih državnih okosnica razvoja: srednjeuropskog pravca (Rijeka-Zagreb-Podunavlje). Opći negativni trendovi
gospodarskih prilika (pad zaposlenosti i sl.) imaju odraza i na prostor grada Vrbovskog.
Prema Fininim podacima iz 2010. godine, u Gradu Vrbovskom je od ukupno 86 poduzetnika njih više od 50%
poslovalo sa gubitkom i tako je ostvaren ukupni gubitak razdoblja od oko 3 i pol milijardi kuna. Iako
najzastupljenije djelatnosti, prerađivačka industrija i trgovina posluju s gubitkom, dok najveću dobit ostvaruju
prijevoz i skladištenje. Ukupna zaposlenost se smanjila u odnosu na 2009. godinu sa 369 zaposlenika na 320.
Prosječna plaća je iznosila 3,631 kn.
Ukupni broj obrtnika prema podacima Udruženja obrtnika Vrbovsko u 2010. je iznosio 152 obrtnika, najviše u
proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Iz tablice možemo vidjeti da su obrtnici pretežito srednje i starije starosne
dobi što ukazuje na nedostatak zaposlenosti među mladima.
Grafički prikaz 1: Dobna struktura obrtnika s područja Grada Vrbovskog
Analiza po dobnim skupinama
100
80
60
40
20
0
Broj obrtnika
Od 18-30
godina
Od 31-40
godina
Od 41-60
godina
Iznad 60
godina
Izvor: Obrada RRA PORIN prema podacima Udruženja obrtnika Vrbovsko
Zastupljenost djelatnosti usluga smještaja i ugostiteljstva, te poljoprivrednih i drugih uslužnih djelatnosti je mala
i nedovoljna za skladan razvoj Grada Vrbovskog i za veću zaposlenost stanovništva.
18
Od većih industrijskih subjekata najznačajniji su pogoni drvne industrije u Vrbovskom, te pogoni prehrambene
industrije Sljemena – u stečaju. Bogatstvo prostora šumom u prošlosti je rezultiralo velikim brojem pilana. Dobar
dio danas nije u funkciji, no tijekom 2011. godine domaći investitor preuzeo je cijeli kompleks bivše drvne
industrije Vrbovsko d.d. Dodatno pilana koja je u vlasništvu Hrvatskih šuma dat će se u najam talijanskom
investitoru radi proizvodnje panela i sličnih proizvoda.
Prolaz prometnica državnog značaja (autoput Rijeka – Zagreb, željeznička pruga MG1, državna cesta D3) poticao
je djelatnosti i zapošljavanje u gospodarskoj grani promet i veze.
Područje Grada bogato je šumom, pa je šumarstvo značajna gospodarska djelatnost. Znatan dio šuma je u
privatnom vlasništvu. Također, ustanovljena su «Zajednička lovišta» - županijska kojima gospodari županija i
«Državna lovišta» u vlasništvu države kojima gospodari županija.
3.6. SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE
U prostoru Grada Vrbovsko nalaze se i razvijaju stupnjevi središnjih uslužnih funkcija i kategorije središta od
gradske razine na niže, koje njegovom stanovništvu trebaju služiti povremeno i u svakodnevnom životu. Neke od
njih će moći koristiti i stanovnici nekih bližih naselja iz susjednih jedinica lokalne samouprave (na pr. Brod
Moravice i drugi). Sve ostale središnje uslužne funkcije srednje, više i visoke razine stanovništvo Grada Vrbovsko
će i dalje trebati povremeno koristiti prvenstveno u drugim gradovima.
Klasificiraju se u 9temeljnih skupina djelatnosti:
1. Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno-političke organizacije (i vjerske zajednice),
2. Školstvo (obrazovanje),
3. Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost,
4. Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb),
5. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti,
6. Trgovina (i ugostiteljstvo),
7. Obrt i druge usluge,
8. Šport, rekreacija, zabava i odmor
9. Šumarstvo
19
Uprava, sudstvo (pravosuđe), društveno-političke organizacije (i vjerske zajednice)
U gradskom sjedištu Vrbovsko i u nekim drugim naseljima nalaze se sljedeće upravne institucije:

Državna uprava Primorsko-goranske županije: Matični ured Vrbovsko – vodi državne matice za matično
područje dosadašnjih matičnih područja Vrbovsko, Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi na
području Grada Vrbovsko, a za udaljena matična područja određeni su uredovni dani u bivšim istoimenim
mjesnim uredima; županijski uredi - ispostava u Vrbovskom

Gradsko vijeće Grada Vrbovsko; Gradonačelnik Grada Vrbovsko; Upravni odjeli Grada – KD Komunalac,
obavljaju poslove lokalne samouprave na gradskoj razini

Ured Poljoprivredne komore Vrbovsko/izmijenjen u Hrvatska poljoprivredna savjetodavna služba

Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom
građana koji djeluju u mjestima koja su ih osnovala (na pr. Moravice, Gomirje, Lukovdol, Severin na Kupi i
drugi)

Porezna uprava Primorsko - goranska - ispostava Vrbovsko; Stožer Civilne zaštite za Grad Vrbovsko;
Policijska uprava Primorsko - goranska - policijska ispostava i postaja nalazi se u gradu Vrbovsko.

Vatrogasna zajednica Grada Vrbovsko; Udruge dobrovoljnih vatrogasaca (Dobrovoljno vatrogasno
društvo) u naseljima: Vrbovsko, Industrijsko; Jablan, Gomirje, Moravice, Lukovdol, Blaževci - Plemenitaš,
Severin na Kupi, Veliki Jadrč i druge.

Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije Zagreb - Centar pošta Rijeka - poštanski uredi i ATC: 51325
Moravice, 51326 Vrbovsko, 51327 Gomirje, 51328 Lukovdol i 51329 Severin na Kupi.

Hrvatska turistička zajednica - Turistička zajednica Grada Vrbovsko.

Hrvatske šume - Uprava šuma Delnice - Šumarija Vrbovsko i Šumarija Gomirje

Zemljišnoknjižni odjel – gruntovnica pri Općinski sud Ogulin, Vrbovsko; Javnobilježnička pisarnica u
Vrbovskom;

Skupinu udruge građana, političke stranake i druge organizacije čine razne udruge, zajednice, stranke,
sindikati, udruženja, savezi, društva, klubovi i drugo sa sjedištem pretežno u Vrbovskom, ali i u nekim
drugim naseljima: Političke stranke - veći broj u Vrbovskom; Savez samostalnih sindikata Hrvatske,
Gradsko sindikalno povjerenstvo, Vrbovsko; Udruge raznih drugih sindikata – Vrbovsko; Udruga
umirovljenika Grada Vrbovskog, Vrbovsko-Lukovdol Gomirje, Moravice, Severin na Kupi; Obrtnička
komora Rijeka - Udruženje obrtnika Grada Vrbovsko; Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata Primorsko - goranske županije; Hrvatski Crveni križ - Gradsko društvo Crvenog križa,
Vrbovsko; Klub liječenih alkoholičara, Vrbovsko; Udruga civilnih invalida rata PGŽ.
20

Društvo “Naša djeca”, Vrbovsko; Udruga žena “Pri Kupe”, Plemenitaš; Udruga žena “Gomirje”, Gomirje,
Dječja udruga “Krijesnice”, Udruga žena “Senjsko”

Udruga pčelara “Vrbovsko”, Vrbovsko, Poljoprivredne zadruga u onivanju,

Na području Grada Vrbovsko ističu se dvije vjerske zajednice pa se područje Grada Vrbovsko nalazi pod
jurisdikcijom: Riječke nadbiskupije - metropolije, gdje unutar Delničkog dekanata djeluju tri rimokatoličke
župe i župne crkve; Karlovačkog vladičanstva i obuhvaća jedan srpski pravoslavni manastir i dvije crkvene
opštine.
Školstvo (obrazovanje)
Ovu skupinu djelatnosti čine predškolski odgoj i naobrazba, osnovno školstvo i srednje školstvo:

Dječji vrtić “Bambi”, Vrbovsko i Moravice;

Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko s nekoliko područnih škola u manjim naseljima

Željeznička tehnička škola “Moravice”; Učenički dom pri Željezničkoj tehničkoj školi “Moravice”,
Moravice.
Kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost
U Gradu Vrbovskom su registrirane ili evidentirane brojne kulturne udruge i amaterska društva, manifestacije,
kinematografi, domovi kulture, društveni domovi te ostala kulturna društva, udruge tehničke kulture i ostale
slične institucije:

Kulturno umjetničko društvo ”Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko; Kulturno umjetničko društvo “Gomirje”,
Gomirje;
Kulturno
umjetničko
društvo
“Željezničar”,
Moravice;
Kulturno
umjetničko
društvo”Frankopan”, Severin na Kupi

Gradska knjižnica i čitaonica ”Ivan Goran Kovačić”, Vrbovsko; Oblikovno - likovna radionica “Plemenitaš”,
Plemenitaš

Stalna kulturna manifestacija “Goranovo proljeće”, Lukovdol, Rodna kuća Ivana Gorana Kovačića I muzej,
spomenik - amfiteatar pjesniku, rad kipara Vojina Bakića. Svake se godine na dan njegova rođenja 21.3.
održava “Goranovo proljeće”, manifestacija koja okuplja pjesnike i poklonike njegova djela, a proširuje
se na nacionalni program održavanja “Goranovog proljeća”
21
Zdravstvo i socijalna zaštita (skrb)
Zdravstvo i socijalna zaštita obuhvaća institucije primarne zdravstvene zaštite (ambulante opće medicine,
obiteljski liječnik, zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece, školske djece i mladeži, medicine rada, žena, hitna
medicinska pomoć, zdravstvena zaštita i liječenje usta i zubi, patronažna zdravstvena djelatnost i kućna njega
bolesnika), ali povremeno i one više razine, koje pružaju zdravstvene usluge širem gravitacijskom području.

Dom zdravlja Vrbovsko, zdravstvene ambulante u Vrbovskom: opće medicine, zdravstvena zaštita
dojenčadi i male djece, zdravstvena zaštita žena, zaštita i liječenje usta i zubi, medicine rada, patronažna
djelatnost, kućna njega

Zdravstvene ambulante Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi s osiguranim prostorom za
ambulante opće medicine i stomatološke ambulante (stalni ili povremeni zdravstveni djelatnici)

Ispostava Zavoda za javno zdravstvo Primorsko - goranske županije, Vrbovsko; Područna služba
Hrvatskog fonda zdravstvenog osiguranja radnika Vrbovsko

Ljekarna, Vrbovsko

Vet-nova d.o.o., za veterinarsku djelatnost, Vrbovsko

Na području Grada Vrbovsko djeluju sljedeće institucije rada i socijalne zaštite (skrbi): Zavod za
zapošljavanje - područna služba Vrbovsko; Centar za socijalnu skrb, Vrbovsko; Područna služba
Hrvatskog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika, Vrbovsko
Financijske i druge slične uslužne djelatnosti
U ovoj skupini uslužnih djelatnosti nalaze se: Fina i Regos, ispostava Erste&S Bank, ispostva osiguravajućih
društva, poslovnica Hrvatske lutrije i športskih kladionica.
Trgovina i ugostiteljstvo
U ovoj skupini se nalaze brojne tvrtke registrirane za obavljanje poslova trgovine na veliko i malo, za vanjsku i
unutarnju trgovinu, eksport-import, trgovine - prodavaonice mješovite robe i specijalizirane trgovine prodavaonice za prehrambene i neprehrambene proizvode, tržnica, diskonti, samoposluživanja, benzinske
postaje, skladišta i druge trgovačke tvrtke.
Prodavaonice - trgovine mješovitom robom i neke specijalističke trgovine nalaze se u gradskom središtu
Vrbovsko, lokalnim središtima Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi, a prodavaonice - trgovine
mješovitom robom i u nekim drugim naseljima, ali se njihov broj često mijenja, jedne se otvaraju, a druge
zatvaraju prema potrebi.
22
U gradskom središtu Vrbovsko, u lokalnim središtima Gomirje, Moravice, Lukovdol i Severin na Kupi te u još po
nekom naselju nalaze se manji ugostiteljski sadržaji (motel, restauracija, gostionica, cafe bar i drugi).
Obrt i druge usluge
U ovoj skupini se nalaze klasične obrtničke uslužne tvrtke i radionice, tvrtke koje pružaju razne usluge
gospodarstvu, domaćinstvima i stanovništvu, ali i turistima i drugim tranzitnim putnicima, kao što je popravak
automobila, uredskih strojeva, televizora i radio aparata, strojeva za domaćinstvo, kemijske čistionice, razni
servisi i usluge, kao informatični, financijski, knjigovodstveni, pogrebni i drugi, pa osobne usluge, kao što su
brijači, frizeri, postolari, krojači, urari i brojni drugi. Takvih na ovom području ima nekoliko desetaka,
prvenstveno u glavnom središtu Vrbovsko, ali i u ponekom lokalnom središtu.
Prometne usluge se uglavnom odvijaju prijevozom putnika autobusima i njihovim zaustavljanjem prvenstveno
na autobusnoj stanici u Vrbovskom i nekim drugim stajalištima, na željezničkoj postaji Vrbovsko i nekim manjim
postajama i drugo.
Komunalne usluge na području Grada Vrbovsko (opskrba vodom, odvodnja, opskrba električnom energijom,
čistoća - skupljanje i odvoz smeća, održavanje ulica, javnih zelenih površina, groblja i drugo)
samo djelomično pružaju lokalne službe ili to rade tvrtke iz susjednih gradova koje se bave tom djelatnošću.
Građevinske usluge pružaju pojedine tvrtke ili pojedini obrtnici u izgradnji i održavanju stambenog fonda i drugih
zgrada i sadržaja na području ovog Grada, njegovog sjedišta i drugih naselja.
Šport, rekreacija, zabava i odmor
Vrbovsko je lokalno športsko središte s društvima i klubovima u raznim športovima, koji se natječu prvenstveno
na županijskoj i lokalnoj razini natjecanja. U drugim naseljima športska društva i klubovi uglavnom su lokalnog
značenja, a neka društva imaju samo rekreacijsko značenja:

Nogometni klub “Vrbovsko”, Vrbovsko; Nogometni klub “Gomirje”, Gomirje; Nogometni klub
“Željezničar”, Moravice

Teniski klub “Vrbovsko”, Vrbovsko

Športsko ribolovno društvo “Kamačnik”, Vrbovsko

Šahovski klub “Goran”, Vrbovsko; Školski sportski klub “Goran”; Školski sportski klub ŽTŠ Moravice

Kuglački klub “Vrbovsko”, Vrbovsko; Kuglaški klub “Policajac”, Vrbovsko; Kuglaški klub “Kamačnik”,
Vrbovsko, Senjsko; Kuglaški klub “Gomirje”, Gomirje; Kuglaški klub “Željezničar”, Moravice

Planinarsko društvo “Kozarac”, Vrbovsko, planinarski dom Kamačnik
23

Rukometni klub “Vrbovsko” i Ženski rukometni klub Vrbovsko

Gradski savez lovačkih društava Vrbovsko, Vrbovsko; Lovačko društvo “Jelenski jarak”, Vrbovsko, lovačka
kuća kod naselja Jablan; Lovačka udruga “Lipov vrh”, Severin na Kupi - Lukovdol, Draga lukovdolska

Sportsko rekreacijsko društvo “Žena”, Vrbovsko, HPD “Željezničar” Moravice, Sportsko društvo Osojnik,
Sportsko društvo Jablan
Gospodarski subjekti:

Poduzetnički centar, Komunalno društvo - udruživanje
3.7. PROMETNA INFRASTRUKTURA
Izgradnjom autoceste Zagreb – Rijeka sa čvorištem Vrbovsko, Vrbovsko je na najbolji mogući način prometno
povezan sa širim prostorom regije i države.
Središnjim područjem grada prolazi magistralna glavna pruga (MG1) koja spaja Zagreb i Rijeku. Na području
Grada postoje željeznički kolodvori u Vrbovskom i Moravicama, željezničko stajalište u Gomirju, te ranžirni
kolodvor u Moravicama, koji je od velikog značaja kako za Vrbovsko tako i za cijelu regiju.
Problem je velika mreža nerazvrstanih cesta radi skupog održavanja, a naročito u zimskom periodu.
3.8. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE
Vodoopskrba Grada karakterizirana je mnogobrojnošću vodovoda koji zahvaćaju po nekoliko izvora vrlo male
izdašnosti. Gorski kotar obiluje podzemnim vodama. Na području Grada od izdašnijih izvora za vodoopskrbu se
koristi izvor Ribnjak. Područje Grada Vrbovskog opskrbljuje se vodom iz pet izvorišta (Javorova Kosa, Ribnjak,
Draškovac, Topli potok i jednog izvorišta na području susjedne općine Skrad). Kvaliteta vode ne zadovoljava u
potpunosti.
Na području grada nema velikih urbaniziranih pogona niti značajnijih industrijskih djelatnosti. Postojeća naselja s
pratećim gospodarskim objektima nemaju sustavnih rješenja odvodnje otpadnih voda, osim u Severinu gdje je
izgrađen dio kanalizacije i prokapnik s ispustom u Kupu. U naselju Vrbovsko djelmično je izvedena kanalizacija.
Ostala naselja imaju septičke i crne jame kroz koje se otpadne vode infiltriraju u teren i kontinuirano ga
24
onečišćuju. Pojedini veći stambeni, ugostiteljski i poslovni objekti imaju izgrađene septičke taložnice sa
preljevima. Industrijsko-zanatski pogoni: serisne radionice, pogoni prerade drva, farme i sl. uglavnom nemaju
odgovarajuće zbrinjavanje otpadnih voda. Postojeći naftovod nema propisane mjere zaštite i predstavlja stalnu
opasnost za izvorišta vodoopskrbe. Na dionicama nove autoceste Rijeka – Zagreb izveden je zatvoreni sustav
odvodnje oborinskih voda s površine ceste i bankina sa pročišćavanjem tih voda (separator, retencija, filtarska
polja) prije ispusta u teren. Ovako kvalitetnim sustavom obuhvaćeni su i svi prateći i pomoćni sadržaji
(parkirališta, benzinske stanice. Izrađena je projektna dokumentacija za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
naselja Vrbovsko i Moravice smještenih u kanjonu Dobre. Rijeka Dobra je vodotok 1. kategorije, te zbog toga
zahtjeva maksimalnu zaštitu od otpadnih voda (stalnih i povremenih).
3.9. ENERGETIKA
Prostorom Grada prolazi trasa Jadranskog naftovoda (JANAF). Prostornim planom Primorsko - goranske županije
usvojena je trasa budućeg međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela
magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka Županijske mreže
plinovoda. Magistralni plinovod Pula – Karlovac (DN 500, tlaka 75 bar) od državnog je interesa, te predstavlja
novi dobavni pravac prirodnog plina kapaciteta 1,5 do 2,5 milijardi m3 godišnje. Glavni pravci većim dijelom
prolaze kroz područje Primorsko – goranske županije te se na taj način županija u potpunosti uključuje i postaje
dio glavnog plinoopskrbnog sustava Republike. Najvećim dijelom (oko 94 km) magistralni plinovod prolazi
Primorsko – goranskom županijom.
Za grijanje se u kućanstvima najviše koristi drvo, a zatim EL lož ulje. Od ostalih energenata koristi se i električna
energija. Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima također se najviše najviše koristi drvo, a zatim
električna energija i EL lož ulje. Od ostalih energentata koristi se UNP (ukapljeni naftni plin). Za kuhanje, najviše
su zastupljeni drvo, UNP i električna energija. Ostali energenti nisu u upotrebi.
Na području grada Vrbovsko nema izgrađene plinske mreže (mrežni plin), kao ni centralnih toplifikacijskih
sustava (CTS) s pripadajućom cijevnom mrežom.
25
3.10. POSTUPANJE S OTPADOM
Grad Vrbovsko ima odlagalište otpada na lokaciji (Cetin) udaljenoj 7 km od središta grada – naselja Vrbovsko, uz
cestu Vrbovsko-Kamensko. Otpad se odlaže u prirodnu depresiju okruženu niskim i visokim raslinjem. Otpad se
skuplja na cijelom području Grada i odvozi specijalnim kamionima ili u kontejnerima. Odlagalište je ograđeno i
ima ulaznu rampu. Na odlagalištu nije uređeno prikupljanje procjednih voda, odvodnja oborinskih voda,
otplinjavanje, vaga i sl.
Glomazni otpad (auto-školjke, štednjaci i sl.) skuplja se dva puta godišnje (jesen i proljeće), deponira na
određenom prostoru gdje se zatim preša i odvozi.
Na deset mjesta unutar prostora grada postavljeni su Eko-kontejneri za staklo, papir i plastiku, čiji se sadržaj
odvozi na daljnju preradu.
3.11. Iznijeta problematika i moguća rješenja
Temeljem iznijetog postojećeg stanja po svim područjima: stanovništva, gospodartva i turizma, usljužnih
djelatnosti, prometne infrastrukture, sustava vodoopskrbe i odvodnje, energetike te postupanje s otpadom,
izrađena je tablica prema njihovim problemima i mogućih rješenja. Iz prijedloga mogućih rješenja mogu se
izraditi projekti kojima bi se stanje poboljšalo.
Tablica 1. Pregled problema i prijedloga za rješavanje
Područje
STANOVNIŠTVO
Problem
Nedostatak projekata za razvoj
ljudskih potencijala
Nedostatak radnih mjesta
Financiranje razvojnih projekata
s obzirom na indeks razvijenosti
grada
Loša demografska struktura
Moguća rješenja
Povećanje gustoće stanovništva
Povećanje stope zaposlenosti
stanovništva
Povećanje stope obrazovanosti
stanovništva
Vraćanje i zadržavanje
obrazovanog stanovništva
Poticanje i razvoj malog i srednjeg
poduzetništva
26
GOSPODARSTVO
TURIZAM
Nedostatak izvora financiranja za
gospodarske i turističke
inicijative
Ukidanje zakonske regulative za
brdsko-planinska područja
USLUŽNE DJELATNOSTI
Nedostatak izvora financiranja za
Šport, rekreacija, zabava i sportsko-rekreativne projekte
odmor
Neusklađenost
prostorne
dokumentacije
PROMETNA
INFRASTRUKTURA
Nerazvrstane lokalne ceste
Održavanje županijskih i državnih
cesta
na
teret
lokalne
samouprave
SUSTAV VODOOPSKRBE I Veliki gubitci vode
ODVODNJE
Neadekvatna kvaliteta i kakvoća
vode
Nepostojanje sustava odvodnje
otpadnih voda
ENERGETIKA
Ishodovanje dokumentacije za
obnovljive izvore
Nedostatak financijskih sredstava
za obnovljive izvore energije
POSTUPANJE S OTPADOM
Sakupljanje otpada i stvaranje
deponija u cilju usklađivanja sa
zakonskom regulativom
Premalen kapacitet za prihvat
otpada u odlagalištu otpada Cetin
u odnosu na postojeće potrebe
Poticanje aktivnosti za ulaganja
Poticanje razvoja MSP
Kreirati nove izvore financiranja za
MSP
Poticanje aktivnosti ulaganja u
sport i rekreaciju
Poticanje mladih na bavljenje
sportom
Inicirati projekte za zabavu, odmor
i sport
Projekti izgradnje nerazvrstanih
cesta usklađeni sa standardima
prometne infrastrukture i izvori
financiranja
Rekonstrukcija i izgradnja
infrastrukture za opskrbu vodom
Izgradnja pročišćivača na izvorima
pitke vode
Korištenje izvora pitke vode
Dovršetak izgradnje kanalizacijskog
sustava Vrbovskog
Poticanje razvoja obnovljivih izvora
energije: biomasa, hidroelektrane,
solarna
Dizanje svijesti stanovništva o
korištenju OIE
Edukacija stanovništva
Sanacija postojećeg odlagališta
otpada
Uvođenje
novog
sustava
selektivnog gospodarenja otpadom
Izgradnja
novog
reciklažnog
dvorišta
27
4. SWOT I PEST ANALIZA
4.1. SWOT ANALIZA
SWOT analiza je jedna od najpoznatijih metoda koja se koristi za analizu situacije. Sam naziv analize dolazi od
riječi Strenghts, Weaknesses, Oppotunities i Threats koje tvore akronim SWOT, a označavaju snage, slabosti,
prilike i prijetnje. SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda kojom se stupnjevanjem elemenata u okviru
četiri polja analize – snage, slabosti, prilike i prijetnje – procjenjuju jake i slabe strane, te pogodnosti i problemi
razmatranog predmeta. U većini slučajeva snage i slabosti predstavljaju interne karakteristike, dok prilike i
prijetnje dolaze iz okruženja.
Snage i slabosti Grada Vrbovskog te prilike koje ima ili mu se s prijetnjama pokazuju, pretpostavljaju aktivnosti
na njihovom angažiranju ili otklanjanju, korištenju ili izbjegavanju.
Bez obzira što se ova analiza koristi još uvijek u metodološkoj razradi strateških dokumenata, u posljednje
vrijeme sve je više prisutna izjednačenost argumenata navedenih četiriju elemenata i svaki od njih ima i vanjskih
i internih utjecaja te se međusobno isprepliću. Obzirom da još uvijek nije poznata metodologija izrade novog
strateškog dokumenta za novo razdoblje od strane Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fodova, u
nastavku ovog dokumenta svejedno je prisutna za postavljanje analize stanja na području grada Vrbovskog i
šireg okruženja.
Tablica 1. : SWOT analiza





SNAGE
Glavni osnovni prometni pravac Rijeka Zagreb
Izgrađenost
osnovne
komunalne
infrastrukture ( vodo-opskrba, odvodnja,
otpad, plin, distrubucija električne energije)
Sustavno praćenje pojedinih sastavnica
okoliša (vode, zrak) i provođenje mjera za
smanjenje pritisaka na okoliš
Postojanje i obuhvat prostornoplanske
dokumentacije
Raznolika sektorska struktura gospodarstva
– turizam, prijevoz, prerađivačka industrija,
građevinarstvo







SLABOSTI
Neuredan katastar i zemljišne knjige
Nepovoljna
starosna
struktura
stanovništva
Negativni demografski trendovi izražena depopulacija
Visoka nezaposlenost
Teška zapošljivost određenih skupina
stanovništva (slabije obrazovani,žene,
stariji od 50 godina)
Nepostojanje unificiranog sustava
identifikacije, klasifikacije i evaluacije
krajobraza
Nedovoljno
razvijena
svijest
o
28










Velike mogućnosti razvoja ruralnog turizma
Velike mogućnosti privlaćenje EU izvora za
ruralni razvoj
Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu
Dinamičan razvoj malog i srednjeg
poduzetništva
Multikulturalnost i tolerancija kao osobine
koje se tradicionalno vežu uz stanovništvo
ovih prostora
Raznovrsnost i velik broj udruga
Postojeći
kapaciteti
unutar
dijela
organizacija civilnog društva: znanja,
vještine,
iskustvo,
infrastruktura,
informacije
Kapacitiranost županije za upravljanje
regionalnim razvojem - postojanje razvojnih
institucija
Razvijena međužupanijska i međunarodna
suradnja
Članstvo u Lokalnoj akcijskoj grupi





















vrijednostima krajobraza
Smanjivanje biološke raznolikosti i
vrijednih prirodnih staništa
Nedostatak podataka o vrijednim
prirodnim staništima
Ugroza populacije divljih svojti
Neadekvatna odvodnja i pročišćavanje
otpadnih voda
Neadekvatno gospodarenje otpadom
Narušena kakvoća zraka na nekoliko
lokaliteta
Nedovoljna iskorištenost potencijala
obnovljivih izvora energije (sunce,
vjetar, biomasa)
Neadekvatno vrednovanje i korištenje
prirodne i kulturne baštine za razvoj
turizma, kulture i gospodarstva u cjelini
Neadekvatan
standard
postojeće
županijske
i
lokalne
cestovne
infrastrukture
Stagnacija i zaostajanje u razvoju
prerađivačkog sektora
Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u
turizmu
Nedovoljna
valorizacija
kulturne
baštine u turističke svrhe
Nedovoljna vertikalna i horizontalna
povezanost poduzetništva
Nedovoljno korištenje znanja i
inovacija
Nedovoljna
povezanost
između
gospodarstva i institucija visokog
obrazovanja
Neusklađenost sustava obrazovanja i
potreba gospodarstva
Neuravnoteženost ponude i potražnje
na tržištu rada
Prostorni uvjeti i uvjeti rada
djelomično neprimjereni zahtjevima
suvremenog školstva
Manjak
institucija
društvenih
djelatnosti
Nedostatni i neadekvatni sportski
objekti
Nedovoljan broj stručno osposobljenih
djelatnika u sportu
29

PRILIKE
 Povoljan geografski i geoprometni položaj
 Bogati i raznoliki prirodni resursi (voda,
šume)
 Revitalizacija drvna industrije
 Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki
prometni pravac
 Financiranje razvojnih programa kroz
nacionalne i EU fondove
 Razvoj i korištenje obnovljivih izvora
energije
 Velika krajobrazna i biološka raznolikost
 Bogata i atraktivna prirodna i kulturna
baština
 Korištenje nacionalnih programa za
poticanje poduzetništva
 Blizina emitivnih tržišta za turizam
 Novi zakonski okviri (organizacije koje
djeluju
za
opće
dobro,
zaklade,
volonterstvo,
pravo
na
pristup
informacijama)
 EU (financiranje i standardi)
 Razvijanje
zajedničkih
projekata
organizacija civilnog društva
 Pristupanje Grada Vrbovskog u europske
asocijacije
Sporadična i nekontinuirana suradnja
među organizacijama civilnog društva
 Nedostatak
planiranja
unutar
određenog dijela organizacija civilnog
društva
PRIJETNJE
 Nepovoljna
starosna
struktura
stanovništva
 Negativni demografski trendovi izražena depopulacija
 Smanjivanje i napuštanje tradicijskih
aktivnosti (poljoprivredna proizvodnja)
 Pojava invazivnih vrsta
 Postojanje
potencijalnih
izvora
onečišćenja voda
 Kriza i recesija u hrvatskom
gospodarstvu
 Rastuća
konkurentnost
na
međunarodnom tržištu
 Centralizirano upravljanje prirodnim
resursima
 Smještanje sjedišta tvrtki i financijskih
institucija izvan županije
 Nedostatni lokalni, regionalni i
nacionalni izvori financiranja razvojnih
projekata
 Nedostatna fiskalna decentralizacija tj.
sredstava s državne razine za JL(R)S
4.2. PEST ANALIZA
PEST analiza je akronim za političku, ekonomsku, sociološku i tehnološku metodu analize poslovnog okruženja i
predstavlja temelj za strateško planiranje. PEST analizira okolinu, određenog područja, za tržište u nastajanju ili
već postojeće i pruža pregled vanjske situacije koja može imati utjecaj predmetno područje, na industriju u
globalu ili na tvrtke unutar promatrane industrije. Pojašnjenje svakog njezinog pojedinog segmenta je slijedeći:
30
 Političko okruženje
Češće se uzima kao relevantan faktor za određeno područje ili prilikom ulaska na strano tržište, razumijevanje
političkih prilika na postojećem ili novom tržištu od neprocjenjive je važnosti.
Trenutna politička situacija ili pojedini propisi mogu dati okvir politike razvoja nekog područja, zaustaviti prodor
novih takmaca na ekonomsko područje. Posebno je to slučaj u nerazvijenim područjima ili zemljama u razvoju,
što opet za posljedicu može imati i pozitivan i negativan gospodarski ishod.
 -Ekonomsko okruženje
Zdrava ekonomija, bogatstvo države, nacije ili regije također utječu na strateško planiranje tvrtke. Ukoliko se radi
o gospodarski zdravom području u kojem potrošači imaju potencijala tj. dobru kupovnu moć, tvrtke će se lakše
odlučiti za prodaju dobara ili pružanju usluga na takvom području.
 Sociološko / demografsko okruženje
Kroz ovaj dio „skeniranja“ pratimo trendove i faktore populacije koja je uključena u tržište. Postojeći društveni
stavovi mogu predstavljati ili prednost ili prijetnju nekoj strategiji. Ovaj dio analize uključuje i stupanj
obrazovanja na lokalnom području, a bitan je kako za potencijalnu radnu snagu, tako i za potencijalne klijente
tvrtke. Ukoliko se radi o prosječno niže obrazovanom kadru, bit će svakako potrebni veći troškovi obrazovanja.
 Tehnološko okruženje
Tehnologija se ne odnosi samo na tehnologiju u smislu računala i sustava za učinkovitije poslovno upravljanje,
već i na infrastrukturu potrebnu za podršku modernim sustavima.
Sigurno je e-Poslovanje i difuzija Web-bazirane tehnologije utjecala na većinu tvrtki i institucija. Naime, čak i kroz
najmanji stupanj globalne prisutnosti pokušava se doći do milijuna potencijalnih kupaca na jedan prilično
ekonomičan način. Stoga, strategija nekog područja ili organizacije može biti pogođena tehnološkim
promjenama, a brzina tehnoloških promjena također znači da se ova varijabla mora stalno pratiti.
Temeljem ovih metoda analiza, za svako područje daju se pozitivne i negativne strane koje utječu na predmetno
područje.
31
Socijalna okolina
SOCIJALNA OKOLINA
Pozitivne strane
Gostoljubivost stanovništva
Kulturološka raznolikost
Slobodna radna snaga
Otvorenost stanovništva za sudjelovanje u
obrazovnim programima
Jeftina radna snaga
Negativne strane
Nedostatak obrazovnih programa
Nedostatak stručnog kadra
Negativni demografski trendovi – depopulacija
Nedostatak inicijative za vlastiti razvoj
Nerazvijena svijest o vrijednosti okoliša
Nedovoljno korištenje znanja i inovacija
Odljev “mozgova”
Nerazvijeno gospodarstvo
Na području grada Vrbovskog posljednjih godina osjetio se veliki pad broja stanovnika, sve više mladih ljudi
odselilo se s ovog područja zbog čega prevladava starija populacija. Razlog tomu je gospodarska kriza zbog koje
je, između ostalog, snažno porastao broj nezaposlenih. No, uvelike je i pridonijela činjenica da na širem području
nema adekvatnih obrazovnih programa i gospodarskih aktivnosti. Od postojećih institucija u Vrbovskom se
nalazi samo jedna osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, dok srednjih škola nema. Jedina postojeća (Željezničko –
tehnička škola) nalazi se u Moravicama. Upravo zbog toga mladi ljudi odlaze u veće gradove, a samo se
nekolicina vrati.
Da bi se ovakvo stanje promijenilo potrebno je omogućiti dostupnost najbližih obrazovnih institucija i u njima
obrazovne programe sukladno potrebama lokalnog i regionalnog gospodarstva. Isto je i za neformalno
obrazovanje za dizanje vještina i kompetencija ljudi. Time bi se povećala razina obrazovanja lokalnog
stanovništva te paralelno njihove vještine i kompetencije. S povećanjem razine obrazovanja povećava se
zaposlenost, a napredak u povećanju stope zapošljavanja pomaže smanjenju siromaštva čime se povećava
kvaliteta života.
32
Ekonomska okolina
EKONOMSKA OKOLINA
Pozitivne strane
Negativne strane
Mogućnosti za privlačenje investitora
Poslovne zone
Relativna dostupnost financijskih izvora
Postoji LAG Gorski kotar radi privlačenja LEADER
sredstava za ruralni razvoj
Postoji podrška razvoju malog i srednjeg
poduzetništva
Niske cijene nekretnina i poljoprivrednog zemljišta
Mogućnost otkupa zemljišta
Uključivanje u Udrugu za brdsko – planinsko
područje Euromontana
Visoka stopa nezaposlenosti
Slaba kupovna moć
Utjecaj krize – rizik nedostatka talenata i ideja
Krhka situacija u financijskom sustavu
Negativni efekti privatizacije
Nedostatna financijska sredstva za pokretanje
novih investicija
Nepripremljenost poljoprivrednih subjekata za
korištenje EU fondova
Ekonomska kriza i recesija koja je zahvatila Hrvatsku, naročito je pogodila i ovo područje, a posebno male i
srednje poduzetnike. Negativni ekonomski faktori do izražaja su došli kroz devastirano gospodarstvo i neefikasno
provedenu tranziciju gospodarskih subjekata.
Zadatak da se na ovom području osigura budući ekonomski rast zbog utjecaja krize sada je puno teži. U
financijskom sustavu se osjeti krhka situacija koja usporava oporavak, a također zbog krize postoji rizik od
gubitka investicijskih planova, talenata i ideja. No, da bi se situacija poboljšala potrebno je ukazati na snage
ovog područja. Uz dobar položaj, povoljan okoliš i gostoljubivost domaćih ljudi ovo područje je idealno za ruralni
razvoj, odnosno razvoj poduzetništva.
33
Politička okolina
POLITIČKA OKOLINA
Pozitivne strane
Negativne strane
Parlamentarna demokracija
Povoljne prilike za regionalnu i nacionalnu suradnju
Suradnja s lokalnom zajednicom
Oštri uvjeti privređivanja koje nameće EU
Učestala promjena propisa – usklađivanje
regulative s EU
Centralizacija pravosudnih tijela – preseljenje –
sudskih nadležnosti u veća središta
Budući da se bliži ulazak u EU i ovo područje morat će se prilagoditi politici EU, tj. stvaranju industrijske politike
koja će nuditi najbolje okruženje za održavanje i razvoj snažne i konkurentne industrijske baze, te poticati
prijelaz proizvodnih sektora na učinkovitije korištenje energije i resursa. Također, zakonska regulativa morat će
se prilagoditi standardima EU.
Tehnološka okolina
TEHNOLOŠKA OKOLINA
Pozitivne strane
Negativne strane
Zainteresiranost mlađeg dijela stanovništva za Sporo uvođenje informatičke tehnologije
primjenu informatičke tehnologije
Loša informiranost o novim proizvodnim
tehnologijama
Dostupnost obrazovnih institucija – mogućnost Zastarjelost kapaciteta za smještaj i prehranu
usavršavanja znanja u većim gradovima
turista
Infrastrukturni problem - neadekvatna odvodnja i
pročišćavanje otpadnih voda, neadekvatno
gospodarenje otpadom
Nedovoljna informiranost o korištenju zelene
tehnologije
34
Budući da je na ovom području postojeća tehnologija zastarjela, a nova tehnologija slabije dostupna potrebno je
organizirati edukacijske seminare kako bi se podigla razina znanja o inovacijama i omogućio lakši pristup
korištenja istih.
Ocjena pojedinih elemenata PEST analize
Kako bismo bolje shvatili brojčane ocijenjene vrijednosti iz PEST analize svakog područja, obrazložit će se kratko
kako slijedi:
Snaga okoline izražena je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem
1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a ukoliko djeluje kao prilika
ima predznak plus (+).
Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 0 – 10 gdje je beznačajanost
izražena nulom, a iznimna značajanost brojem 10. Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih
okolina dobivena je umnoškom snaga i značaja utjecaja. Podsume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena
pojedinih čimbenika unutar određene okoline.
Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +150, a maksimalno negativni učinak -150. Pozitivan predznak
govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat
govori o destimulirajućem utjecaju okoline.
Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici. Pozitivne ocjene odnosno snage dobivene
su za socijalnu, ekonomsku i političku okolinu, dok negativna ocjena odnosno prijetnja izražena je za tehnološku
okolinu. Ukupna ocjena je da je okolina destimulirajuća s minimalnim negativnim učinkom (-12) radi jačeg
utjecaja na tehnološku okolinu. To je znak da treba više projekata usmjeriti na inovacije, nove tehnologije,
obrazovanje i time snažniji razvoj poduzetništva.
35
Tablica 1 : Ocjena svakog segmenta okoline PEST analize
TEHNOLOLOŠ
KA OKOLINA
POLITIČKA
OKOLINA
EKONOMSKA SOCIJALNA
OKOLINA
OKOLINA
SEGMENT OKOLINE
SNAGA
Svijest o značenju okoliša
Gostoljubivost
Inicijativa za vlastiti razvoj
Podsuma
Stopa nezaposlenosti
Naklonost stranih investitora
Utjecaj krize
4
4
-3
ZNAČAJ
UTJECAJA
9
8
7
-4
3
-5
9
7
8
Podsuma
Priključivanje EU
Efikasnost zakonodavstva
Suradnja s lokalnom
zajednicom
36
40
-21
55
-36
21
-40
-55
+5
-4
8
9
40
-36
+4
8
40
Podsuma
Kvaliteta visokog školstva
Dostupnost novih tehnologija
UKUPNA OCJENA
44
-4
-2
10
8
-40
-16
Podsuma
-56
Suma
-12
5. Strategija razvoja Grada Vrbovskog
5.1. Kratki osvrt do 2013. godine
U cilju definiranja budućeg razvoja potrebno je voditi računa o strateškim dokumentima više razine kako bi ovaj
strateški dokument bio utemeljen u osnovim premisama na njima. No, kako u ovom trenutku na nacionalnoj
razini nema novog strateškog dokumenta za razdoblje 2014.-2020. godine te metodologije izrade iste, koristit će
se smjernice date u EU Strategiji 2020 i postojeće strategije za navedeno razdoblje nacionalne razine koje su
donijete. Inače, gotovo svako resorno ministarstvo ima zadaću donijeti strategiju sektora kojeg pokriva.
36
2013. godinu obilježi će nekoliko događanja koja će značajno utjecati na sve lokalne dionike: provedba lokalnih
izbora, Republika Hrvatska će pristupiti u punopravno članstvo EU, a započet će procesi izrade novih strateških
dokumenata na nacionalnoj razini koji se odnose na regionalni razvoj. Za jedinice lokalne samouprave ne
očekuju se velike promjene u razvoju budući neće biti velikih mogućnosti iznalaženja novih izvora financiranja
projekata. To su procesi koji će trajati nekoliko mjeseci da bi se završili u toj kalendarskoj godini. Očekuje se tek u
2014. godini veći zamašaj razvojnih procesa.
Ukratko, cilj ovog PUR-a je dati odrednice budućeg djelovanja kako bi se podigao gospodarski razvoj područja
grada Vrbovskog i konkurentna sposobnost gospodarskih subjekata te time polučili bolji pokazatelji razvoja
samog područja i doprinjeli razvoju Županije i RH.
5.2. Kratki osvrt na dokument EUROPA 2020
Svrha strategije Europa 2020 je ostvarivanje pametnog, održivog i uključivog rasta tj. održiva budućnost
europskih zemalja članica EU. Pametni rast koji se temelji na razvijanju ekonomije uz korištenje znanja i
inovacija. Održiv rast koji promiče ekonomiju učinkovitijeg iskorištavanja resursa, osvješteniji i konkurentniji
pristup rješavanju problema. Uključiv rast koji njeguje ekonomiju sa visokom stopom zaposlenosti pridonoseći
društvenoj i teritorijalnoj povezanosti.
Globalni rast otvorit će nove mogućnosti za europske izvoznike te konkurentni pristup ključnim uvozima.
Ulaskom u EU i sudjelovanjem u otvorenim tržištima širom svijeta, Hrvatska pridonosi poticanju rasta europske
ekonomske politike kroz koordinaciju trgovinske i međunarodne makroekonomske politike, ali i vanjske aspekte
naše unutarnje politike (energetika, transport, poljoprivreda, istraživanje, razvoj).
Europsko vijeće predlaže pet mjerljivih EU ciljeva za 2020. koji će biti pretvoreni u nacionalne ciljeve za:
zapošljavanje, istraživanje i inovacije, klimatske promjene i energetiku, obrazovanje i rješavanje pitanja
siromaštva, te pri tome zastupa Kohezijsku politiku.
37
S obzirom da još uvijek nije donešena Nacionalna strategija do 2020. godine koja obuhvaća ostvarenje
nacionalnih ciljeva i ekonomskog razvoja, oslanjamo se na EU strategiju 2020 u kojoj su iskazani prioriteti, glavni
ciljevi i sedam predvodničkih inicijativa unutar prioritetnih tema.
6. Vizija
Vizija na latinskome visio - predstavlja pojavu, prikaz, misao. Kao prva komponenta strategijskog upravljanja
znači „predodžbu, odnosno zamisao, osobito nekog budućeg stanja ili događaja“.8
Vizija je sažeti prikaz budućeg željenog stanja na području grada Vrbovskog, a treba pružiti odgovor na pitanje
gdje vidimo našu situaciju u roku od 3 – 10 godina. Vizija se tako pojavljuje kao polazište i odredište u procesu
strateškog planiranja i u implementaciji strateškog plana, smjer i putokaz kojim putem treba krenuti, da bi se u
definiranom vremenskom razdoblju stiglo na odredište. Budući se predlaže i projekcija razvoja do 2020. godine,
vizija će sažeti prikaz budućeg željenog stanja do navedenog razdoblja.
Snage i prilike iz SWOT analize treba koristiti, a slabosti i prijetnje otklanjati. Samo tako Grad će ostvariti krajnji
cilj svojeg razvoja – viziju.
Vizija razvoja za područje grada Vrbovskog usmjerena je prema ruralnom razvoju koji se temelji na povoljnom
geografskom i geoprometnom položaju, bogatim i raznolikim prirodnim resursima, krajobraznoj i biološkoj
raznolikosti, te atraktivnoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Rješenje trenutnog stanja na ovom području, Grad
Vrbovsko vidi u udruživanju javnog i privatnog sektora, pokretanju obiteljskih imanja – poticanje poljoprivrede i
stočarstva, a time i pojavu domaćih proizvoda na tržištu te u razvoju seoskog , sportskog i ribolovnog turizma.
Dakle, prijedlog vizije budućeg razvoja na području grada Vrbovskog do 2020. godine je:
Težiti ispunjenju osnaživanja održivog razvoja i gospodarstva kroz razvoj poljoprivrede, zimskog i ruralnog
turizma te malog i srednjeg poduzetništva, vodeći pritom brigu o standardu stanovništva.
8
Buble, M. ibid., str. 58
38
Iz navedene vizije proizlaze strateški ciljevi, prioriteti i mjere.
Postavljena su tri strateška cilja, s prioritetima i mjerama koji navode rješenja za izradu razvojnih projekata koji
se trebaju provoditi kako bi mogli pratiti njihove rezultate i mjeriti njihovu efikasnost i efektivnost. Oni počivaju
na raznovrsnosti, dovoljnosti i vrijednosti vlastitih resursa predmetnog područja, upućuju na potrebu
pronalaženja mogućnosti i načina za njihovu tržišnu orijentiranost. Sve u cilju ostvarenja veće dodane
vrijednosti, gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja te time povećavanje društvenog i životnog standarda.
6.1. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere
Grafički prikaz predloženih strateških ciljeva daje se u nastavku kao i njihov opis.
Grafički prikaz 3: Strateški ciljevi
STRATEŠKI
CILJEVI
Održivi razvoj
Održivi
Od razvoj
Zaštita
okoliša
Energetika
Strateški cilj 1: Održivi razvoj
Održivi razvoj zahtijeva nov način razmišljanja temeljen na dogovorenim vrijednostima demokratskog društva.
Samo informirani i educirani dionici i građani mogu odgovorno odlučivati o održivom razvoju svog područja.
Održivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez
39
štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.9
Razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim
devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Tri su sastavnice održivog razvoja: gospodarstvo, okoliš i društvo. Stoga je
održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem kvalitete življenja i blagostanja te očuvanja
prirodnih izvora i ekosustava važno za buduće generacije.
Strateški cilj 2: Zaštita okoliša
Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša,
sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije
nastanka štete. Zaštita okoliša smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom kojemu se mora
pristupati holistički želimo li postići i sačuvati kvalitetu života za nas same, kao i za generacije koje dolaze.
Politika zaštite okoliša pojavila se kao odgovor na lokalne probleme naročito u zaštiti voda, šuma i
gospodarenjem otpadom.
Strateški cilj 3. Energetika
Energetika je privredna djelatnost koja se bavi proučavanjem i iskorištavanjem različitih izvora energije te
njezinom proizvodnjom. Energetika je bitna za razvoj čitavog društva pa je suvremeni gospodarski razvoj neke
zemlje zavisi od raspoloživih izvora energije, njihove iskorištenosti i primjene u proizvodnji i potrošnji. Obzirom
na vrlo malo učešće obnovljivih izvora energije, nastoji se razviti na području Vrbovskog onih koji postoje kao
prirodni resursi: biomasa, sunce i voda. Pažljivim korištenjem postoji sve veća potreba za energetskom
učinkovitošću na svim područjima primjene.
Slijedi opis prioriteta i mjera.
Prioriteti 1. strateškog cilja:
1. Razvoj poljoprivrede
Jedna od karakteristika područja Vrbovskog je razvoj, kao i demografska stagnacija i depopulacija. To je
karakteristika prije svega Gorskog kotara, odnosno cijelog ruralnog područja. Cilj je ovog prioriteta potaknuti
prije svega gospodarske aktivnosti koje će domicilnom stanovništvu omogućiti samozapošljavanje i zapošljavanje
9
Lidija Pavić Rogošić: Održivi razvoj, Odraz, 2010.
40
putem revitalizacije poljoprivrednih djelatnosti uz prethodno okrupljavanje zemljišta te naročito uzgoja
poljoprivrednih kultura i proizvodnje te stočarstva. Naglasak se stavlja na primjenu ekoloških programa čime se
postižu dodane vrijednosti ovih djelatnosti. Potreba za udruživanjem poduzetnika doprinosi jačanju njihove
konkurentne sposobnosti. Sve to se postiže ako usmjerimo napore na dizanju svijesti stanovništva i poduzetnika
na potrebi njihove edukacije i omogućavanje uvida u iznalaženju raznih potpora.
2. Razvoj turizma
Turizam objedinjava više gospodarskih i drugih sektora te se putem stvaranja turističke destinacije doprinosi
snažnijem razvoju područja. Poljoprivreda, poduzetništvo, sport i rekreacije, informatičke djelatnosti i drugo
doprinosi stvaranju boljih turističkih proizvoda u kvalitativnom i kvantitatinom pogledu. Segmentacijom turizma,
seoski, naturalni, vjerski, zimski, eko itd. omogućujemo koirštenje i promociju kulturne i prirodne baštine i
njihovo očuvanje. No, bez kvalitetnih smještajnih kapaciteta neće se moći polučiti navedeno. Drugačijim
pristupom razvoja turizma odnosno zajedničkoj prezentaciji potencijala turističke ponude: baštine, smještajnih
kapaciteta i lokalnih proizvoda na tržištu vidljiva je kroz udruživanje turističkih dionika i njihov zajednički nastup
cjelokupne destinacije na turističkom tržištu.
3. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Značaj malog i srednjeg poduzetništva, odnosno malih i srednjih gospodarskih subjekata ogleda se u ukupnom
broju poduzetnika i predstavljaju snažan generator razvoja i stvaranja novih radnih mjesta. Ovaj prioritet ima za
cilj stvoriti povoljno okruženje za daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva razvijajući pozitivnu
„poduzetničku klimu“, osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj potpornih insitucija, poslovnih zona;
osigurati financijski izvore poduzetničkih inicijativa uz savjetodavne, potporne i informativne servise za
poduzetnike, osigurati kvalitetnu radnu snagu na tržištu rada. Dostupnost izvora financiranja treba doprinjeti
razvoju i rastu gospodrskih subjekata te dodatno uključiti pomaganje ciljanih grupa poduzetnika kao što su
mladi, žene, invalidi, nezaposleni.
Sve to zajedno opet pomaže privlačenju investitora kako bi polučili ulazak svježeg kapitala, novom zapošljavanju,
inovacijama i drugog.
4. Ljudski potencijal
Kroz ovaj se prioritet nastoji osigurati infrastrukturne i programske okvire koji će omougćiti jačanje ljudskog
potencijala putem kvalitetnog i dostupnog obrazovanja. Podizanje sveukupnih znanja i vještina stanovnika znači
podizanje njihovih mogućnosti zapošljavanja i razvoja karijere te je jedno od sredstava koja pomažu suzbijanju
41
siromaštva i socijalne isključenosti. Zbog toga je nužno osigurati kvalitetno obrazovanje, koje će biti dostupno
svima.
Slijedi opis mjera.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE
MJERA 1.1.1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda
OPIS MJERE
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi jedna su od većih prepreka bržem razvoju gospodarstva i privlačenju
investitora na ovo područje koje obiluje rascjepkanim srednje velikim zemljišnim posjedima uglavnom
namjenjenim razvoju lokalnog gospodarstva, koja se zbog nepopularnog trenda bavljenja poljoprivredom
zapuštaju, uslijed čega nastaju neplodna zemljišta. Prema dosadašnjim saznanjima jedan od uvjeta koji
postavljaju ozbiljniji domaći i strani ulagači su poljoprivredne površine iznad 40ha u cilju pokretanja velikog
uzgoja poljoprivrednih kultura i proizvodnje. Okrupnjavanjem zemljišnih posjeda te uz privlačne uvjete
sufinanciranja pokretanja gospodarstava na ovom području potaknulo bi se zapošljavanje lokalnog stanovništva,
proizvodnja i plasiranje domaćih proizvoda na domaće i strano tržište, te razvoj turizma.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE
MJERA 1.1.2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane
OPIS MJERE
Cilj ove mjere je poticanje tradicijske i ekološke poljoprivrede i bavljenja stočarstvom kojom se detaljnim
planiranjem nastoji ublažiti štetne utjecaje urbanizacije i izgradnje infrastrukture. Za nastavak provođenja mjera
koje se odnose na gospodarski razvoj ovog područja potrebno je iskoristiti postojeće potencijale kroz
okrupnjavanje zemljišnih posjeda, stalnu edukaciju i provedbu programa razvitka poljoprivrede, poticanjem i
razvojem gospodarskih subjekata kao prepoznatljivih nosioca proizvodnje. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje
hrane je vrlo važna i sa stajališta očuvanja krajobrazne i biološke raznolikosti.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE
MJERA 1.1.3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača
OPIS MJERE
Cilj ove mjere je daljnje podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača koji se okupljaju u LAG-u, suradnje
lokalnih institucija sa Centrom za brdsko-planinsku poljoprivredu, održavanje seminara i radionica koje
poljoprivrednim proizvođačima pomažu u realizaciji ideja i inovacija, te zajedničkim snagama prezentiraju svoje
proizvode na domaćem i stranom tržištu. Poticanjem razvoja poljoprivrednog sektora potiče se i razvoj ruralnog
turizma i eko sela.
42
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE
MJERA 1.1.4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u poljoprivredi
OPIS MJERA
Ulaskom u EU 2013. godine RH postaje njezinom punopravnom članicom, a time i korisnica programa potpora za
projekte u poljoprivredi. Korištenjem LEADER programa u potpunosti potiče se zadržavanje stanovništva u
ruralnim područjima, izjednačava se kvaliteta života u urbanim i ruralnim sredinama, povećava se konkuretnost
proizvodnje i stvara veći dohodak poljoprivrednih proizvođača. U skladu sa ostvarivanjem tog cilja potrebno je
stvoriti dobar temelj za korištenje EU fondova – Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj i
Kohezijski fond pri čemu je potrebna stalna edukacija stanovništva o mogućnosti korištenja potpora za projekte
u poljoprivredi.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET B. RAZVOJ TURIZMA
MJERA 1.B.1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela
OPIS MJERA
Za razvoj turizma potrebno je riješiti imovinsko pravne odnose i status turističkog zemljišta, izraditi akcijske
planove i programe razvoja turističkih destinacija, poticati udruživanje turističkih djelatnosti i zajednički nastup
na tržištu. Ciljevi su usmjereni na vrednovanje prirodne i kulturne baštine, njegovanje tradicije i običaja,
podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta i stvaranje konkuretnosti turističkog proizvoda. U cilju razvoja zimskog
turizma potrebno je rješavanje prometne infrastrukture i održavanje prometnica.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA
MJERA 1.2.2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine
OPIS MJERA
U cilju očuvanja prirodne i kulturne baštine potrebno je posvetiti pažnju upravljanju kulturnim dobrima putem
osmišljenog programa sanacije stvarajući time nove sadržaje u proširenju turističke ponude i produživanju
sezone. Također od velike važnosti je i angažman lokalne samouprave koji će programski i financijski pratiti
brojne udruge, njihov rad i zalaganje, programe i događanja koji doprinose bogatstvu sadržaja u području
kulture. Potrebno je osnivanje institucija koje se bave programima istraživanja i zaštite prirodne i kulturne
baštine.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA
MJERA 1.2.3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta
OPIS MJERA
Cilj ove mjere je produženje turističke sezone kroz povećanje broja i iskorištenosti smještajnih kapaciteta više
kategorije. Javlja se potreba za rekonstrukcijom obiteljskih kuća i imanja zadržavajući pri tome goranski način
gradnje i uređenja. Uz nezaobilaznu i prepoznatljivu gastro ponudu, razvijanje prometne povezanosti, kvalitetan
smještaj, a time i promociju atraktivnih turističkih lokacija uspjeh u turizmu je zagarantiran.
43
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA
MJERA 1.2.4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički nastup na tržištu
OPIS MJERA
Ubrzan razvoj turizma i grupna prezentacija turističke ponude smještajnih kapaciteta i lokalnih proizvoda na
tržištu vidljiva je kroz udruživanje turističkih dionika i njihov zajednički nastup u javnosti. Zastupljenost svih
turističkih djelatnosti na jednom mjestu je prednost. Jasna vizija razvoja zimskog i ruralnog turizma, snažna
promocija goranskog kraja, dostupnost informacija i oglašavanje na domaćem i stranom tržištu, privlačenje
domaćih i stranih ulagača novim programima i projektima, međunarodna i nacionalna suradnja - samo su neke
od prednosti koje nudi poslovanje unutar grupe.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 2. RAZVOJ TURIZMA
MJERA 1.2.5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora za projekte u turizmu
OPIS MJERA
U cilju razvoja turizma i ruralnog područja potrebno je educirati stanovnike o mogućnotima korištenja potpora
za projekte u turizmu što se najviše odnosi na privatni smještaj. Time se povećava kvaliteta i kvantiteta
smještajnih kapaciteta na području grada Vrbovskog i Gorskog kotara. Jednako tako, treba razvijati razne
turističke proizvode i usluge koje će doprinijeti turističke ponude.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
MJERA 1.3.1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno opremanje
OPIS MJERA
Cilj ove mjere je daljnji razvoj poduzetničke infrastrukture, razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno
opremanje, dobro pripremljena marketinška promocija zona, privlačenje zainteresiranih poduzetnika i ulagača.
Velika pažnja posvećena je marketinškom planu i analizi ciljanih grupa potencijalnih korisnika u široj regiji koja
obuhvaća susjedne županije i inozemstvo.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
MJERA 1.3.2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata poduzetnicima
OPIS MJERA
Cilj je povećanje dostupnosti financijskih instrumenata poduzetnicima kroz medije, info centre i edukaciju o
načinu realizacije poduzetničke ideje te o mogućnostima financiranja u kojima se nudi korištenje postojećih i
novih kreditnih linija, koordinacija postojećih nacionalnih i međunarodnih fondova. Dostupnost informacija i
financijskih instrumenata rezultirati će većim zapošljavanjem, ostvarenjem poduzetničkih ideja te primjenom
novih i unaprijeđenih tehnologija i proizvodnih procesa.
44
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
MJERA 1.3.3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača
OPIS MJERA
Cilj ove mjere je koordiniran proces kroz koji se vrši promocija područja grada Vrbovskog stavljajući u prvi plan
prednosti i kvalitete ovog kraja. Uz dobro razrađene programe i projekte u cilju osiguravanja prepoznatljivosti te
postavljanje marketinškog plana koji ciljano privlači domaće i strane investitore, područje grada Vrbovskog ima
velike predispozicije za gospodarski razvoj.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA
MJERA 1.3.4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada
OPIS MJERA
Cilj ove mjere je povećanje realizacije poduzetničkih ideja, olakšavanje pokretanja posla, postizanje veće
zapošljivosti i samozapošljivosti na ovom području. Realizacija ove mjere moguća je kroz nastavak postojećih i
novih programa namjenjenim teže zapošljivim društvenim skupinama. Cilj je razvoj postojećih i osnivanje
potpornih institucija za razvoj poduzetništva, uvođenje programa potpore poduzetnicima, jačanje rada i
povezanosti sa državnim institucijama i međunarodnim organizacijama, razmjena iskustava, privlačenje
investitora.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL
MJERA 1.4.1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište rada
OPIS MJERA
Jedan od problema ovog kraja je i problem nezaposlenosti koji je najviše vidljiv u već prepoznatim društvenim
skupinama kao što su neobrazovani, nezaposleni sa srednjom školom, mladi sa visokim obrazovanjem i žene.
Potrebno je realno ispitivanje tržišta rada i radne snage kako bi se smanjila trenutna nezaposlenost, poticanje
jačanja suradnje institucija vezanih za područje zapošljavanja, obrazovanja i poduzetništva, realizacija postojećih
i novih programa za zapošljavanje.
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL
MJERA 1.4.2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i
poduzetništvo
OPIS MJERA
Putem formalnog i neformalnog obrazovanja jačaju se ljudski potencijali kojima se postiže kvaliteta radne snage
u vještinama i kompetencija za daljnji razvoj gospodarskih sektora te stvaranje novih, zajedničkih proizvoda i
usluga. Realizacija ove mjere zamišljena je kroz jačanje i stvaranje novog zapošljavanja, snažan zajednički
marketinški nastup, izradu mjera potrebnih za razvoj klastera, koordinacija lokalnih, nacionalnih i regionalnih
programa vezanih za obrazovanje, zapošljavanje i poduzetništvo.
45
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITET 4. LJUDSKI POTENCIJAL
MJERA 1.4.3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa poticanja zapošljavanja, te provedba istih
OPIS MJERA
Cilj je unaprijeđenje odnosa između poduzetnika, regionalnih, lokalnih i obrazovnih institucija koji rade na
programima razvoja poduzetničke infrastrukture (financiranje, potporne institucije, neformalno obrazovanje,
poslovne zone i dr.). Važni su osmišljeni programi poduzetničkih inicijativa, poslovanja poduzetnika,
poboljšanje razine tehničko-tehnološke opremljenosti, uravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada te
ostalo.
Prioriteti 2. strateškog cilja:
1. Zaštita voda
Danas je voda jedan od najvažnijih strateških resursa. Stoga zaštita i očuvanje izvora, razvoj infrasturkture i
korištenje su područja na kojima je prvenstveno potrebno djelovati. Nadziranje zaštite i razina ljudske svijesti u
gospodarenju vodama, zaštiti izvora i podzemnih voda od zagađenja i adekvatna izgradnja infrasturkture za
vodoopskrbu i odvodnju te pročišćavanje voda vrlo su važne aktivnosti.
2. Zaštita šuma
Gorski kotar je bogat šumama te čini jedan od značajnijih njegovih resursa. Gospodarenje i očuvanje tog
kvalitetnog prirodnog resursa su determinirajuće u očuvanju okoliša općenito kao i njegova eksploatacija.
3. Gospodarenje otpadom
U sve bržem razvoju suočeni smo s velikom količinom otpada. Stoga uspostava sustava za gospodarenjem
otpadom podrazumijeva provođenje programa i projekata usmjerenih na selektino prikupljanje i selekciju
otpada. U tom cilju edukacija stanovništva je vrlo važna jer oni postaju dio sustava samog gospodarenja. Sanacija
postojećih deponija otpada omogućuje bolju zaštitu okoliša.
Slijedi opis mjera:
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA
MJERA 2.1.1. Nadziranje zaštite i ljudska osvještenost u gospodarenju vodama
OPIS MJERA
Cilj je podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja okoliša i gospodarenja vodama, stvaranje stava o tome
da je investicija u okoliš i prirodu dugoročna i najisplativija investicija. Stalnim obrazovanjem stanovništva i
gospodarstvenika o održivom razvoju kroz organiziranje tribina, uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne
planove i programe može se unaprijediti i održati kvaliteta vode u prirodi.
46
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA
MJERA 2.1.2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja
OPIS MJERA
Kako bi se zaštitili izvori i podzemne vode od zagađenja potrebna je izgradnja sustava odvodnje i uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda naselja koja se nalaze na područjima neposrednog utjecaja na izvore vode za piće.
Također potreban je nadzor nad potencijalnim izvorima onečišćenja voda za piće, te praćenje kakvoće
podzemnih i površinskih voda i zdravstvene ispravnosti zbog neprestanog ispiranja i vodopropusnosti tla. O
svemu tome potrebno je informirati javnost i provoditi edukaciju o važnosti zaštite vode.
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA
MJERA 2.1.3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu vodom
OPIS MJERA
Trenutno postoji veći broj malih sustava koje bi trebalo povezati u jedinstveni vodoopskrbni sustav te time
postići cjelokupnu pokrivenost vodoopskrbom na području grada Vrbovskog. Time bi se i gubitci vode sveli na
minimum (20%) te bi se osigurala količina i kvaliteta vode za piće na ovom području i uspostavilo učinkovitije
obavljanje djelatnosti.
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 1. ZAŠTITA VODA
MJERA 2.1.4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
OPIS MJERA
Važno je spomenuti da razvoj sustava odvodnje nije pratio razvoj sustava vodoopskrbe te dolazi do
neujednačenosti i poteškoća u funkcioniranju sustava u cjelini. Potrebno je povećati priključenost kućanstava na
sustav odvodnje na 75%, izgraditi ih prvenstveno u zonama zaštite izvorišta za piće, dovršiti započete sustave i
izgraditi uređaje za pročišćavanje, izvršavati praćenje kakvoće podzemnih i površinskih voda i zdravstvene
ispravnosti vode za piće.
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 2. ZAŠTITA ŠUMA
MJERA 2.2.1. GOSPODARENJE ŠUMAMA
OPIS MJERE
Temeljno načelo hrvatskoga šumarstva je gospodarenje šumama s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti
šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. U goranskim šumama
se gospodari preborno tako da se svakih nekoliko godina iz šume izdvajaju pojedinačna zrela stabla i tako otvara
prostor za rast podmlatka. Bukva i jela su vrste koje omogućuju takav način gospodarenja. Izvana gledano,
čovjeku se čini da šuma stalno izgleda jednako, mada se na ovaj način pridobiva približno jednaka količina drva
kao i u regularnim šumama.
47
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 3. GOSPODARENJE OTPADOM
MJERA 2.3.1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom (edukacija stanovništva)
OPIS MJERA
Uspostava sustava za gospodarenjem otpadom podrazumijeva provođenje programa i projekata usmjerenih na
selektino prikupljanje i selekciju otpada. Edukacija stanovništva je važna kada se radi o postavljanju novog
sustava za gospodarenje otpadom. Važno je upoznati stanovništvo sa postojećim i mogućim problemima koje
mogu stvoriti divlja odlagališta u prirodi npr. procjeđivanja štetnih tvari u tlo u kišnim razdobljima gdje postoji
mogućnost onečišćenja podzemnih voda i tokova ili tijekom sušnih razdoblja gdje dolazi do onečišćenja zraka i
širenja nesnosnog smrada. Upravo zbog toga nužna je sanacija divljih odlagališta i izgradnja centralne zone za
gospodarenje otpadom i reciklažnih dvorišta.
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 3. GOSPODARENJE OTPADOM
MJERA 2.3.2. Sanacija postojećih odlagališta
OPIS MJERA
Cilj je uspostaviti novi sustav gospodarenja otpadom i to izgradnjom centralne zone, transfer stanice, reciklažnih
dvorišta i sl., sanirati divlja odlagališta i postojeća odlagališta komunalnog otpada. Potrebno je provesti
evidenciju otpada, izvršiti provjeru da li su odlagališta pravilno označena i ograđena, prekrivena inertnim
materijalom. Komunalna društva stavljaju naglasak na pripremu dokumentacije za sanaciju i imovinsko-pravnu
pripremu zemljišta, a sve u svrhu ishođenja potrebnih dozvola za sanaciju.
Prioriteti 3. strateškog cilja:
1. Obnovljivi izvori energije
Obnovljiva energija se dobiva iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju, a u svojim različitim oblicima
dobiva se direktno iz Sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. Cilj je smanjiti štetne emisije plinova u zraku
koristeći obnovljive izvore te povećati njihov udio u energetici. Resurs područja Vrbovskog je voda pa se mini
protočnim elektrocentralama može dobiti električna energija za potrebe prvenstveno stanovništva. Potenacijal
drvne mase omogućuje pokretanje bio energana. Snagom sunca omogućava se primjena solarne energije opet
prvenstveno za domaćinstva. Stoga promicanjem i poticanjem održivog energetskog razvitka kroz nastajanje
lokalnih energetskih sustava koji će se u najvećoj mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije vode, sunca i
biomase trega racionalno koristiti električna energija putem energetske učinkovitosti svih sustava.
Slijedi opis mjera.
48
STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA
PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
MJERA 3.1.1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini protočne elektrocentrale
OPIS MJERA
Cilj je smanjenje udjela fosilnih izvora energije uz povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Promoviranjem i
podržavanjem racionalnog korištenja energije dolazi do smanjivanja gubitka energije u transformacijama, udjela
potrošnje energije u proizvodnji te racionalnog korištenja energije u institucijama i kućanstvima.
STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA
PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
MJERA 3.1.2. Biomasa
OPIS MJERA
Biomasa je obnovljivi izvor energije s velikim potencijalom na području grada Vrbovskog, no prije bilo kakvih
razmatranja i projektiranja energetskih sustava potrebno je napraviti temeljno istraživanje potencijala drvne
mase šumskih i nešumskih područja i procjenu sadnje brzorastućih autohtonih stabala kao potencijalne sirovine.
STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA
PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
MJERA 3.1.3. Solarna energija
OPIS MJERA
Povoljni insolacijski i klimatski uvjeti na ovom području navode na ozbiljno promišljanje o korištenju Sunca kao
obnovljivog izvora energije. Javljaju se kao pozitivni preduvjeti za izgradnju solarnih elektrana i korištenje
sunčeve energije za grijanje i pripremu tople vode u kućanstvima. Jedan je od najznačajnijih načina je pretvorba
energije Sunca u električnu energiju u fotonaponskim sustavima.
STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA
PRIORITET 1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
MJERA 3.1.4. Energetska učinkovitost
OPIS MJERA
Promicanjem održivog energetskog razvitka kroz nastajanje lokalnih energetskih sustava koji će se u najvećoj
mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije vode, sunca i biomase te time racionalno koristiti električna energija
predstavljat će velik pomak za ovo područje promatrajući situaciju sa ekonomske strane. Za ostvarenje ovog clja
potrebno je jačanje kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora, projekti vezani za energetsku učinkovitost,
financijsko podržavanje inicijative javnog, privatnog i civilnog sektora iz područja energetike te neprestano
podizanje svijesti stanovništva o načinu korištenja ovih izvora energije.
U nastavku je tablični prikaz strateških ciljeva, prioriteta i mjera.
49
Tablica 2: Strateški ciljevi, prioriteti i mjere
STRATEŠKI CILJ 1. ODRŽIVI RAZVOJ
PRIORITETI
1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE
MJERE
1. Poticanje okrupnjavanja zemljišnih posjeda
2. Poticanje eko uzgoja i proizvodnje hrane
3. Podupiranje udruživanja poljoprivrednih proizvođača
4. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora
za projekte u poljoprivredi
2. RAZVOJ TURIZMA
1. Poticanje razvoja zimskog, ruralnog turizma i eko sela
2. Očuvanje prirodne i kulturne baštine
3. Podizanje i razvoj kvalitete smještajnih kapaciteta
4. Poticanje udruživanja turističkih dionika i zajednički
nastup na tržištu
5. Educiranje stanovnika mogućnosti korištenja potpora
za projekte u turizmu
3. RAZVOJ MALOG I SREDNJEG
PODUZETNIŠTVA
1. Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno
opremanje
2. Povećati dostupnost financijskih instrumenata
poduzetnicima
3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača
4. Razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada
4. LJUDSKI POTENCIJAL
1. Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz tržište
rada
2. Jačanje suradnje između županijskih i lokalnih
institucija vezano za obrazovanje, zapošljavanje i
poduzetništvo
3. Unapređenje postojećih i izrada novih programa
poticanja zapošljavanja, te provedba istih
50
STRATEŠKI CILJ 2. ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITETI
1. ZAŠTITA VODA
MJERE
1. Nadziranje zaštite
gospodarenju vodama
i
ljudska
osvještenost
u
2. Zaštita izvora i podzemnih voda od zagađenja
3. Rekonstrukcija i izgradnja infrastrukture za opskrbu
vodom
4. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda
2. ZAŠTITA ŠUMA
1. Gospodarenje šumama
3. GOSPODARENJE OTPADOM
1. Uspostava novog sustava za gospodarenje otpadom
(edukacija stanovništva)
2. Sanacija postojećih odlagališta
STRATEŠKI CILJ 3. ENERGETIKA
PRIORITETI
1. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
MJERE
1. Povećanje udjela obnovljivih energija – mini
protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik
2. Biomasa
3. Solarna energija
4. Energetska učinkovitost
51
6.2. Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta EUROPE 202010 sa strateškim ciljevima
i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog do 2020. godine
Europska komisija predlaže pet mjerivih EU ciljeva za 2020. koji će usmjeriti proces i biti pretvoreni u nacionalne
ciljeve: za zapošljavanje; za istraživanje i inovacije; za klimatske promjene i energetiku; za obrazovanje; i za
borbu protiv siromaštva.
Strategija Europa 2020 donosi viziju europske socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće i predlaže tri prioriteta
koji se međusobno nadopunjuju te predstavlja sedam predvodničkih inicijativa koje će katalizirati napredak u
okviru svake prioritetne teme. Tih sedam glavnih inicijativa obvezivati će i EU i države članice. Instrumenti na
razini EU, prvenstveno jedinstveno tržište, financijske poluge i sredstva vanjske politike, bit će u potpunosti
mobilizirani u svrhu rješavanja problema uskih grla i ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020. Kako bismo
mogli pratiti utemeljnost prijedlog strateških ciljeva, prioriteta i mjera iz PUR-a s postavljenim ciljevima EU
Strategije 2020, izradili smo tablični prikaz kako slijedi:
Tablica 3 : Usporedni prikaz strateških ciljeva i prioriteta STRATEGIJE EUROPA 2020 sa strateškim
ciljevima i prioritetima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog do 2020.
EUROPA 2020
TRI PRIORITETA
Pametan rast - razvoj ekonomije utemeljene na
znanju i inovaciji
Uključiv rast – poticanje visoke stope
zaposlenosti; rezultat je ekonomska, socijalna i
teritorijalna povezanost
10
PLAN RAZVOJA GRADA VRBOVSKOG DO 2020
Cilj ovog prioriteta je prihvaćanje novih znanja i
tehnologija od strane poslovnih subjekata i radne
snage ovisno o stupnju obrazovanosti i stručnom
usavršavanju. U svrhu ostvarivanja ovog cilja
potrebno je analizirati potrebe gospodarstva,
razvijati nove proizvode i primjenu novih
tehnologija, unaprijediti korištenje informacijskih
tehnologija u poslovnom komuniciranju i
poslovanju, poticati medijske kampanje kojima će
se podizati svijest javnosti o svim aspektima
inovacija i istraživanja.
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva na ovom
području predstavlja snažan generator razvoja i
stvaranja novih radnih mjesta. Cilj je stvoriti
povoljno okruženje razvijajući pozitivnu atmosferu
među
sposobno
radnim
stanovništvom,
EUROPE 2020, A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commision, 2010.
52
Održiv rast – učinkovito iskorištavanje prirodnih
resursa, zelenija i konkurentnija ekonomija
GLAVNI CILJEVI
75% populacije trebalo bi biti zaposleno u dobi
između 20-64 godina
3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj
osiguravajući infrastrukturne uvjete kroz razvoj
poslovnih zona, osiguravanje savjetodavnih,
potpornih i informativnih servisa za poduzetnike
koji uključuju vodstvo i podršku na područjima
marketinga, menadžmenta i ostalih profesionalnih
i komercijalnih servisa.
Ljudska osvještenost o očuvanju okoliša i
gospodarenju vodama je vrlo bitna kada se govori
o zelenoj i konkurentnijoj ekonomiji ovog područja
koja obiluje zasada nedovoljno iskorištenim
prirodnim resursima. U svrhu ostvarivanja ovog
prioriteta potrebno je kroz organiziranje tribina,
uključivanjem tema o zaštiti okoliša u nastavne
programe, edukaciju o važnosti zaštite vode i
drugih prirodnih resursa, praćenje kakvoće
podzemnih i površinskih voda svakodnevno pružati
informacije
upoznavajući
stanovništvo
sa
trenutnim stanjem razine očuvanosti okoliša.
1. Održivi razvoj – razvoj poljoprivrede, turizma,
malog i srednjeg poduzetništva i korištenje
ljudskog potencijala
2. Zaštita okoliša – zaštita voda, šuma i
gospodarenje otpadom
3. Energetika – obnovljivi izvori energije
Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorskogoranske županije 2010.-2013. nastojanja su za
povećanjem zaposlenosti
Cilj koji je teško dostižan, ne samo na ovom
području, već u cijeloj Hrvatskoj
Ispunjenje klimatsko-energetskih ciljeva –
povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko
okolnosti dozvoljavaju
Sukladno smjernicama nacionalnih i županijskih
strategija zaštite okoliša
Rano napuštanje školovanja trebao bi biti ispod
10%, a najmanje 40% trebalo bi završiti tercijarni
stupanj obrazovanja
Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorskogoranske županije 2010.-2013. nastojanja su za
povećanjem razine obrazovanja
20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti
od siromaštva
Strategijom razvoja ljudskih potencijala Primorskogoranske županije 2010.-2013. nastojanja su za
povećanjem zaposlenosti
INICIJATIVA - PRIORITETNE TEME
,,Unija inovacija'' – financiranje istraživanja i
inovacija – stvaranje ekonomskog rasta i radnih
mjesta
Strateški cilj 1, 4. prioritet
53
,, Mladi u pokretu '' – povećanje učinka obrazovnih
sustava i olakšan ulazak mladih na tržište rada
,,Digitalni program za Europu'' – prednosti
jedinstvenog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke
,,Resursno učinkovita Europa'' – ekonomski rast
korištenjem obnovljivih izvora, modernizacija
sektora transporta, promicanje energetske
učinkovitosti
,,Industrijska politika za globalizacijsko doba'' –
unapređenje poslovnog okruženja prvenstveno
malo i srednje poduzetništvo, razvoj snažne i
održive konkurentske osnove
,,Program za nove vještine i radna mjesta''modernizacija tržišta, osnaživanje stečenih i
razvijanje novih vještina, kvalitetnija ponuda i
potražnja
,,Europska platforma protiv siromaštva'' –
društvena i teritorijalna povezanost, korist od
prednosti rasta i radnih mjesta, dostojanstven
život i aktivno sudjelovanje u društvu
Strateški cilj 1, 4. prioritet, mjera 1.
Analiza tržišta rada te prilagođavanje upisne kvote
u obrazovne ustanove prema dobivenim
rezultatima, stvaranje organizacija i zaklada koje
djeluju za opće dobro, poticanje volonterstva,
pravo na pristup informacijama vezane za
obrazovanje i tržište rada, razvijanje zajedničkih
projekata organizacija civilnog društva
Korištenje nacionalnih i regionalnih programa
Strateški cilj 3.
Povećanje udjela obnovljivih energija – mini
protočne elektrocentrale Dobra, Kupa, Kamačnik,
priozvodnja biomase, korištenje solarne energije
kao obnovljivog izvora energije, smanjena
potrošnja fosilnih goriva.
Strateški cilj 1, prioritet 3.
Revitalizacija drvne industrije, uvođenje novih
tehnologija u gradsku pilanu Vrbovsko, korištenje
nacionalnih programa za poticanje poduzetništva,
financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i
EU fondove
Strateški cilj 1., prioritet 4.
Povećanje dostupnosti informacija vezanih uz
tržište rada, jačanje suradnje između županijskih i
lokalnih institucija vezano za obrazovanje,
zapošljavanje i poduzetništvo, unapređenje
postojećih i izrada novih programa poticanja
zapošljavanja te provedba istih, usklađenost
ponude i potražnje traženih zanimanja
Strateški cilj 1., prioritet 4, mjera 2.
Razvoj poslovnih zona i njihovo komunalno
opremanje, povećavanje dostupnosti financijskih
instrumenata poduzetnicima, privlačenje stranih i
domaćih ulagača, razvoj ljudskih resursa i lokalnog
tržišta rada
OSTVARENJE EU STRATEGIJE – DVA TEMELJA
1. Tri prioriteta
Pametan rast: gospodarstvo utemeljno na znanju
i inovacijama
Strateški cilj 1.
Razvoj gospodarstva temeljen na znanju,
opremljenosti novim tehnologijama, uvođenjem
inovacija u način poslovanja stvara primamljive
uvjete za rad i veći interes stanovništva za život na
ovom području te potiče gospodarski razvoj i
bavljenje gospodarskim djelatnostima
54
Uključiv rast: ekonomija visoke stope
zaposlenosti koja donosi ekonomsku, socijalnu i
teritorijalnu koheziju
Održiv rast: promicanje zelenijeg i konkurentnijeg
gospodarstva koji učinkovito koristi resurse
2. Izvještavanje država članica o razvoju donešenih
strategija
Strateški cilj 1.
Visokom stopom zaposlenosti stvara se pozitivna
atmosfera i ostvarenje želje svake radno sposobne
osobe da na bilo koji način iskaže svoj doprinos
unutar zajednice u kojoj živi. Kroz poslovnu
suradnju sa drugim mjesnim odborima pridonosi
ekonomskom razvoju i teritorijalnoj povezanosti
područja grada Vrbovskog
Strateški cilj 3.
Promicanjem
zelenijeg
i
konkurentnijeg
gospodarstva koje učinkovito koristi sveprisutne
prirodne resurse, ekološki osvješteno stanovništvo
ovog kraja živi u skladu s prirodom
2. Izvještavanje o razvoju provedbe strategije
6.3. Razvojni pravci i projekti do 2020. godine
Razvoj gospodarstva uz razvoj ljudskih resursa i očuvan okoliš, prirodno, povijesnu-kulturnu baštinu temeljni
su ciljevi razvoja Grada Vrbovskog u sljedećem razdoblju. Njihovo ishodište je u zadržavanju radno
sposobnog stanovništva, povećavanju životnog i društvenog standarda, a to sve u uvjetima održivog razvoja.
Prije opisani ciljevi, prioriteti i mjere omogućuju bolje razumijevanje zacrtanog razvoja, a kasnije boljem
praćenju postignutih rezultata.
Slika 4: Razvojni ciljevi
razvoj
ljudskih
resursa
očuvanje
okoliša
razvoj
gospodarstva
Razvojni
ciljevi
očuvanje
baštine
55
U nastavku dajemo pregled važnih izabranih razvojnih projekata koji su kratko opisani po tipologiji sadržaja,
vrijednosti i spremnosti za provedbu. Navedeni projekti čine Bazu projekata Grada Vrbovskog koji je
sastavni dio PUR-a i usklađenosti strateških ciljeva, prioriteta i mjera s Strategijom regionalnom razvojna
strategija RH 2011.-2013. za Jadransku Hrvatsku i s Razvojnom strategijom Primorsko-goranske županije
2011.-2013.
Razvoj gospodarskih projekata i održivog razvoja (infrastruktura, turizam i sport):
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - unaprijeđenje područja sporta i rekreacije – projekt ,, SRC Bijela Kosa'',
čiji je podnositelj zahtjeva Grad Vrbovsko. Projekt vrijedan 146.000.000,00 kuna statusno je spreman te
sadrži svu projektnu dokumentaciju, dozvole, prostorni plan i riješene imovinsko pravne odnose.
-
Strateški cilj br. 2, prioritet 1.3. - projekt ,,Izgradnja I.faze kanalizacijskog kolektora i uređaja za
biološko pročišćavanje'', podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Svrha izgradnje je unaprijeđenje
sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Ukupna vrijednost ovog projekta je 9.000.000,00 kuna,
projektna dokumentacija je djelomično riješena.
-
Strateški cilj br. 2, prioritet 3.1. - projekt ,,Sanacija odlagališta komunalnog otpada ,,Cetin'' uz nastavak
odlaganja do otvaranja županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina'', podnositelj zahtjeva je
Grad Vrbovsko. Vrijednost projekta je 7.000.000,00 kuna, projekt je djelomično spreman uz djelomično
pripremljenu dokumentaciju i riješene imovinsko pravne odnose.
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 3.1. - projekt ,,Izgradnja poslovne zone K1 Vrbovsko'' za razvoj
poduzetništva, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko. Projekt je u potpunosti spreman, a njegova
vrijednost je 10.000.000,00 kuna.
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1.– valorizaciji kulturne materijalne i nematerijalne baštine. Radi se o
projektu obnove Kuće Mance, podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, a vrijednost projekta je 500.000,00
kuna. Projekt je u potpunosti spreman.
-
Strateški cilj br. 2, prioritet 1.3. – projekt ,,Vodoopskrbni sustav Vrbovsko i sustav za regionalni
vodovod Gorskog kotara'', uspostava cjelovitog i uravnoteženog sustava vodoopskrbe. Podnositelj
zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt nije spreman. Ukupna vrijednost projekta je 20.000.000,00 kuna.
-
Strateški cilj br. 3, prioritet 1.2. - projekt ,,Izgradnja bioenergane/kongeneracijskog postrojenja''
usmjeren prema rješavanju i uspostavi integriranog sustava upravljanja okolišem – razvojem i
promicanjem korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ukupna vrijednost je
30.000.000,00 kuna. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt još nije spreman.
56
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - projekt ,,SRC Branitelja domovine (Vrbovsko)'' u svrhu unapređenja
sporta i rekreacije u funkciji turizma na području grada Vrbovskog. Podnositelj zahtjeva je Grad
Vrbovsko, projekt je u potpunosti spreman, a vrijednost projekta je 7.000.000,00 kuna.
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 2.4. - projekt ,,Prekogranična suradnja sa Slovenijom – slovenskim
općinama'' zastupa ideju jačanja prekogranične suradnje. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt
je djelomično spreman po pitanju projektne dokumentacije, a ukupna vrijednost projekta je 700.000,00
kuna.
-
Strateški cilj br. 2, priorit 2.1. - projekt „Sportsko rekreacijska zona Ribnjak, Gomirje“ u površini od
1,09 ha, a vrijednost će se procijeniti naknadno kada se završi izrada Detaljno plana uređenja te lokacije.
Razvoj projekata za energetiku:
-
Strateški cilj br. 3 prioritet 1.4. - projekt ,,Eko projekt – ušteda energije'' na području razvoja obnovljivih
izvora energije. Podnositelj zahtjeva je Grad Vrbovsko, projekt je spreman u potpunosti, a njegova
ukupna vrijednost je 3.000.000,00 kuna.
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 1.2. - projekt ,,Uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Grada
Vrbovskog' u svrhu poticanja razvoja novih znanja i tehnologija osmišljen je, podnositelj zahtjeva je Grad
Vrbovsko i Komunalac. Projekt je u potpunosti spreman, a njegova ukupna vrijednost je 3.000.000,00
kuna.
Razvoj projekata očuvanja baštine (kulturne i prirodne):
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 2.2. – projekt ,,Restauracija dvorca Frankopana u Severinu na Kupi''
planirana je valorizacija kulturne baštine, osmišljen je projekt čiji je podnositelj zahtjeva Grad Vrbovsko.
Projekt nije spreman, a njegova ukupna vrijednost je 5.000.000,00 kuna.
-
Strateški cilj br. 2, prioritet 2.2. - projekt ,,Izgradnja i opremanje centra za razvoj glazbene kulture grada
Vrbovskog'' u svrhu poticanja razvoja infrastrukture u kulturi. Podnositelji zahtjeva su Puhački orkestar
DVD-a Vrbovsko i Grad Vrbovsko. Projekt još nije spreman, gruba procjena ukupna vrijednosti pripreme
projekta je cca 200.000,00 kn.
-
Strateški cilj br. 1, prioritet 2.1. - projekt „Uređenje postojećeg puta uz rijeku Kupu, dionica Severin na
Kupi – naselje Lesci“ u svrhu izgradnje turističko-prometne infrastrukture. Podnositelj zahtjeva je Grad
Vrbovsko, a projekt se procjenjuje na 1.800.000,00 kn.
Ukupno je obuhvaćeno 15 projekata u Bazi razvojnih projekta za područje grada Vrbovskog te je vidljivo
koji su najveći problemi ovog područja prema zastupljenosti osmišljenih projekta. Najveći naglasak za
plan provedbe stavljen je na unapređenje područja sporta i rekreacije, razvoja kulturne djelatnosti i
prekogranične suradnje. Drugo mjesto prema zastupljenosti projekta zauzimaju projekti razvoja
57
komunalne infrastrukture te projekti razvoja i promicanja korištenja obnovljivih izvora energije i
energetske učinkovitosti. Treće mjesto zauzimaju projekti izgradnje poduzetničke infrastrukture te
uvođenje novih tehnologija u gradsku pilanu Vrbovsko.
Ukupna vrijednost uključenih razvojnih projekata u gornjoj tablici iznosi 243.200.000,00 kn.
Prema strateškim ciljevima ukupna vrijednost razvojnih projekata iznosi :
iz Razvojne strategije PGŽ:
strateški cilj 1
- razvoj dinamičnog gospodarskog okruženja: 13.000.000,00 kn
strateški cilj 2
- uravnotežen regionalni razvoja:
161.200.000,00 kn
strateški cilj 4
- zaštita prirode i okoliša:
69.000.000,00 kn
UKUPNO
243.200.000,00 kn
iz Plana ukupno razvoja Grada Vrbovskog
strateški cilj 1
- održivi razvoj:
171.200.000,00 kn
strateški cilj 2
- zaštita okoliša:
36.000.000,00 kn
strateški cilj 3
- energetika:
36.000.000,00 kn
243.200.000,00 kn
Slijedi tablični prikaz Baze razvojnih projekata.
58
Tablica 4 : Baza razvojnih projekata Grada Vrbovskog
R
br
SRR-RH
JH
Prioritet
SRR
RH JH
Mjera
1
2
02-02
PGŽ
Str.cilj
2
PGŽ
priorit
i
Mjera
Stratški
cilj,
prioritet
i mjera
PUR-a
NAZIV
PODNOSI
TELJA
NAZIV PROJEKTA
Podnositelj
Projektna
dokumentacija
Dozvole
Prostorni
plan/UPU
Imovinsko
pravni
odnosi
Status
projekta
PRORAČUN
PROJEKTA /kn/
2.4.1
1.2.1.
Grad
Vrbovsko
SRC Bijela kosa, Vrbovsko
grad
+
+
+
+
spreman
146.000.000,00
grad
(+/-)
-
-
-
nije
spreman
9.000.000,00
grad
(+/-)
-
-
(+/-)
djelomično
spreman
7.000.000,00
grad
+
+
+
+
spreman
10.000.000,00
grad
/
/
/
/
spreman
500.000,00
grad
-
-
-
-
nije
spreman
20.000.000,00
grad
nije
spreman
30.000.000,00
grad
nije
spreman
5.000.000,00
2
2
02-06
4
4.3.2
2.1.4.
Grad
Vrbovsko
3
4
04-01
4
4.3.3
2.3.2.
Grad
Vrbovsko
4
3
03-03
1
1.3.1
1.3.1.
5
1
01-04
2
2.5.3
1.2.1.
Grad
Vrbovsko
Grad
Vrbovsko
6
2
02-06
4
4.3.1
2.1.3.
Grad
Vrbovsko
7
4
04-05
4
4.2.4
3.1.2.
Grad
Vrbovsko
8
1
01-04
2
2.5.3
1.2.2.
Grad
Vrbovsko
9
4
04-05
4
4.2.4
3.1.4.
Grad
Vrbovsko
10
2
02-02
2
2.4.1
1.2.1.
Grad
Vrbovsko
11
3
03-06
2
2.6.3
1.4.1.
Grad
Vrbovsko
Izgradnja I.faze
kanalizacijskog kolektora i
uređaja za biološko
pročišćavanje
Sanacija odlagališta
komunalnog otpada
"Cetin" uz nastavak
odlaganja do otvaranja
Županijskog centra za
gospodarenje otpadom
Marišćina
Poslovna zona K1
Vrbovsko
Kuća Mance
Vodoopskbni sustav
Vrbovsko i sustav za
regionalni vodovod
Gorskog kotara
Izgradnja
bioenergane/kongeneraci
jskog postrojenja
Restauracija dvorca
Frankopana u Severinu
na Kupi
Eko projekti-ušteda
energije
Sportsko-rekreacijski
centar "Branitelja
domovine" (Vrbovsko)
Prekogranična suradnja
sa Slovenijom slovenskim općinama
grad
+
+
+
+
spreman
3.000.000,00
grad
+
+
+
+
spreman
7.000.000,00
grad
(+/-)
/
/
/
djelomično
spreman
700.000,00
60
12
3
03-04
13
1
01-04
14
1
01-03
15
2
1
1.2.2
2
2.5.1.
2
2.1.3.
02-02
3.1.4.
1.2.2.
1.2.2.
1.2.1.
2
2.4.1.
Komunalac i Grad
Vrbovsko
Puhački
orkestar
DVD-a
Vrbovsko i
Grad
Vrbovsko
Grad
Vrbovsko
Grad
Vrbovsko
Uvođenje novih
tehnologija u gradsku
pilanu Grada Vrbovskog
potporne
institucije
+
+
+
+
spreman
Izgradnja i opremanje
centra za razvoj glazbene
kulture grada Vrbovskog
grad
_
_
_
_
nije
spreman
Uređenje postojećeg
puta uz rijeku Kupudionica Severin na Kupinaselje Lesci
grad
+
-
+
_
djelomično
spreman
Sportsko-rekreativno
zona Ribnjak-Gomirje
grad
-
-
-
_
nije
spreman
3.000.000,00
200.000,00
1.800.000,00
do izrade DPU
dat će se
procjena
vrijednosti
Napomena:
Pregled strateških ciljeva, prioriteta i mjera Strategije regionlanog razvoja RH i Razvojne strategije Primorsko-goranske županije za razdoblje 2011.-2013. nalaze
se u privitku ovog dokumenta za lakše praćenje usklađenosti istih s istima Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog.
61
7. Financijski plan
Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i praćenje njihova
korištenja jedan je od važnih aspekata provedbe PUR-a. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i
mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja.
Baza projekata u okviru ovog PUR-a, kako je već napomenuto, trenutno sadržava 15 projekata. No,
očekuje se predlaganje novih projektnih ideja koje će doprinijeti većem njihovom broju. Navedeni
projekti PUR-a evaluirani kao vrlo važni za razvoj područja. Budući još nisu razvidni svi izvori njihova
financiranja na godišnjoj će se razini izraditi akcijski plan s detaljnim financijskim planom, sredstvima
potrebnima za realizaciju pojedine mjere predviđene PUR-om i sukladno tome, procjenu alokacije
sredstava po pojedinom izvoru financiranja. U ovom trenutku, daje se procjena potrebnih sredstava,
temeljena na okvirnoj analizi baze projekata, a u prvom redu to se odnosi na projekte koji su spremni za
realizaciju, odnosno koji su u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama PUR-a, imaju
spremnu dokumentaciju, u skladu su s prostorno-planskom dokumentacijom i imaju u potpunosti
riješene imovinsko – pravne odnose (primjerice projekt Bijele kosa).
Iz analize Baze razvojnih projekata , navedene uvjete ispunjava 5 projekata ukupne vrijednosti od
165.500.000,00 kn, odnosno 22.400.000,00 EUR. To su projekti iz 1. i 3. strateškog cilja:
1. SRC Bijela kosa, Vrbovsko, planira se izvor financiranja privlačenjem investitora,
2. Poslovna zona K1 Vrbovsko, planira se izvor financiaranja iz lokalnog, županijskog i državnog
proračuna,
3. Kuća Mance, planira se izvor financiranja privlačenjem investitora i ministarstva turizma,
4. Eko projekti-ušteda energije, planira se izvor privlačenjem investitora i iz Fonda za energetiku i zaštite
okoliša,
5. Sportsko-rekreacijski centar "Branitelja domovine", planira se izvor iz lokalnog proračuna i drugih
dostupnih izvora.
62
7.1. Finaniciranje razvojnih projekata iz gradskog proračuna
U cilju osiguranja izvora financiranja razvojnih projekata koji su dio PUR-a, a uvršteni su u proračunske
stavke Grada Vrbovskog za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. godinu daju se u tablici koja
slijedi. Ovaj uvid će koristiti naročito u praćenju provedbe ovog strateškog dokumenta.
Vrijednost kapitalnih projekata unutar komunalne djelatnosti za građenje objekata komunalne
infrastrukture za 2012. godinu iznosi 1.555.000,00 kuna, dok projekcija proračuna za 2013. godinu
iznosi 10.122.000,00 kuna, a za 2014. godinu 10.672.000,00 kuna.
Vrijednog kapitalih ulaganja za poslovnu zonu i poduzetnički centar Vrbovsko iznosi 660.000,00 kn za
2012. i 2013. godinu te za 2014. godinu 110.000,00 kn.
Vrijednost kapitalnih projekata vezanih za urbanizam i planiranje tj. izgradnju novih stambeno poslovnih objekta za 2012. godinu iznosi 620.000,00 kuna, dok za 2013. i 2014. godinu iznosi 150.000,00
kuna po godini.
Ukupna vrijednost kapitalnih projekata iznosi 2.835.000,00 kuna za 2012. godinu, 10.932.000,00 kuna za
2013. godinu i 10.932.000,00 kuna za 2014. godinu.
Projekcija za 2013. i 2014. godinu pokazuje da se predviđa znatno povećanje ukupnih proračunskih
sredstava što ima utjecaj na provedbu projekata iz komunalne infrasturkture i poslovne zone.
Izvori financiranja razvojnih projekata iz Proračuna Grada Vrbovskog su opći prihodi i primici, prihodi
posebne namjene, pomoći, prihodi i nefinacijske imovine i naknade štete s osnova osiguranja te
namjenski primici od zaduživanja.
Prateći potrebe financiranja razvojnih projekata Grada Vrbovskog, za I. vremensko razdoblje do 2013.
financirat će se uglavnom iz vlastitih proračunskih sredstava.
Navedno je prikazano u slijedećoj tablici.
63
Tablica 5. PRORAČUN GRADA VRBOVSKOG ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU
GODINA
2012.
UKUPAN PRORAČUN GRADA VRBOVSKOG
16.439.669,33
1. KOMUNALNA DJELATNOST
1.1. GRAĐENJE OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
KAPITALNI PROJEKTI
2012.
Nerazvrstane ceste
105.000,00
Nova rasvjetna tijela
182.000,00
Izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže
Pročistač otpadnih voda
Izgradnja pročistača otpadnih voda
Deponij otpada Cetin
Uređenje javnih površina
2. POSLOVNA ZONA I PODUZETNIČKI CENTAR
Poslovna zona i poduzetnički centar Vrbovsko
3. URBANIZAM, PLANIRANJE I STAMBENO
POSLOVNI OBJEKTI
3.1. POSLOVNI OBJEKTI
Novi stambeno-poslovni objekti
Sveukupno
2013.
2014.
24.099.461,00
24.113.444,00
2013.
0,00
82.000,00
2014.
550.000,00
82.000,00
690.000,00
150.000,00
0,00
150.000,00
278.000,00
3.500.000,00
0,00
3.500.000,00
3.000.000,00
40.000,00
3.500.000,00
3.500.000,00
0,00
3.000.000,00
40.000,00
660.000,00
660.000,00
110.000,00
620.000,00
2.835.000,00
150.000,00
10.932.000,00
150.000,00
10.932.000,00
Pregledom gornje tablice vidljivo je da su osigurana novčana sredstva iz proračuna Grada Vrbovskog
namijenjena rješavanju pitanja komunalnog sustava i gospodarstva na ovom području. Na osnovu
osiguranih novčanih sredstava donosi se zaključak da prioritet rješavanja problema na ovom području
predstavlja izgradnja objekata komunalne infrastrukture te pokretanje poslovne zone i izgradnja novih
poslovnih objekata.
64
7.2. Mogući izvori financiranja projekata
U cilju iznalaženja drugih mogućih izvora financiranja za razvojne projekte, u nastavku se daje pregled EU
izvora.
- Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) predstavlja referentni dokument za programiranje
sredstava na nacionalnoj razini iz Kohezijskog i strukturnih fondova Europske Unije (EU). Ovaj
dokument definira prioritete koji će se zajednički financirati sredstvima EU i nacionalnim sredstvima, a
temeljeno na sveobuhvatnim ciljevima i smjernicama EU i Republike Hrvatske.
Strateški dio NSRO daje opis i opravdanost odabranih prioriteta u kontekstu nacionalnih strateških
dokumenata i razvojnih prioriteta EU, dok operativni dio opisuje mehanizme implementacije i
koordinacije, broj i sadržaj operativnih programa kao i osnovna financijska rješenja. Središnji državni
ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU zadužen je za pripremu NSRO-a i koordiniranje svih
aktivnosti vezanih uz programiranje. Vijeće EU putem Strukturnog i Kohezijskog fonda (CF) planira
ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačen razvoj unutar Europske unije.
- Strukturni fond se sastoji od Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj
(ERDF).
Europski socijalni fond (ESF) je glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških
ciljeva pri zapošljavanju.
Intervencije koje je moguće financirati iz Europskog socijalnog fonda (ESF):
-
Poticanje ulaganja u ljudske resurse - unaprjeđivanje vještina radne snage kroz cjeloživotno
učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informatičko društvo) i usavršavanje vještina upravljanja,
profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima i sl.
-
Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i
vještina, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)
-
Poboljšanje pristupa tržištu rada kroz modernizaciju i jačanje institucija, aktivnim mjerama
zapošljavanja (npr. samozapošljavanje), uključenje žena
-
Socijalna uključenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapošljavanje, relevantnu pomoć i
usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije
-
Podržati rad službi za zapošljavanje i njihovo umrežavanje s istraživačkim centrima, provoditi studije
o potrebama za određenim profilom radne snage
65
-
Partnerstvom do reformi - jačanje administrativne sposobnosti u državnoj upravi i javnom sektoru u
području gospodarstva, zapošljavanja, socijalne politike, okoliša i pravosuđa; reforma znanosti i
obrazovanja; jačanje ljudskih potencijala u istraživanju i razvoju; mjere cjeloživotnog učenja
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) fond koji služi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih
zemljopisnih područja ili određenih socijalnih grupa.
Intervencije koje je moguće financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj:
-
Infrastrukturni projekti ključni za gospodarski razvoj određenog područja, naročito oni
povezani sa stvaranjem ili održavanjem trans-Europske prometne mreže ili očuvanjem
okoliša, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne razvojne
inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i
srednjim poduzećima
-
Ulaganja u proizvodnju - potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja poduzeća) s
ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje
-
Jačanje gospodarskih potencijala - jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za
ulaganje, informacijsko društvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja
poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i
inovacije za mala i srednja poduzeća)
- Kohezijski fond (CF) financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura
određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže.
Intervencije koje je moguće financirati iz kohezijskog fonda su:
-
-
Trans - europske transportne mreže
Transportna infrastruktura koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom
prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče inter-modalne
prometne sustave (vs. samo cestovni promet)
Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
- LEADER program – "Links between actions for the development of the rural economy" koji predstavlja
inicijativu Europske zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama kroz
lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora („Lokalne akcijske grupe" – LAG). Kronološki i
metedološki LEADER je prošao kroz tri faze. LEADER I je pokrenuo novi pristup razvoju, LEADER II je
uopćio taj pristup, a LEADER+ nastoji osmisliti nove metode na temelju pilot - strategija i pronalaženjem
zajedničkih tema. Hrvatskoj će ovaj program biti dostupan tek ulaskom u punopravno članstvo EU.
66
Za uvođenje i provedbu LEADER programa u Hrvatskoj zaduženo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja. U okvirima Republike Hrvatske kao zemlje pred - pristupnice Europske unije, LEADER
je uklopljen u IPARD program u sklopu IPA programa.
Provedba LEADER programa temelji se na preciznom usklađivanju aktivnosti kako bi one odgovarale
stvarnim potrebama specifičnog područja i njezinoj lokalnoj konkurentnoj prednosti. U svrhu donošenja
odluka i selekcioniranja prioriteta koje bi trebalo provesti u tom području koristi se bottom-up pristup u
kojem sudjeluju lokalni čimbenici koji se fokusiraju na jačanje kapaciteta, podizanju svijesti lokalnog
stanovništva, edukaciji, sudjelovanju različitih interesnih grupa. Lokalne akcijske grupe (LAG) imaju
zadatak identificirati i implementirati lokalnu razvojnu strategiju, te donositi odluke vezane za alokaciju
svojih financijskih izvora i njihovo upravljanje.
Stvaranjem LAG – a i njihova fleksibilnost u donošenju odluka o aktivnostima koje one žele poduprijeti,
potaknuta je inovativnost te uvođenje novog proizvoda, procesa, organizacije ili tržišta. Integrirani
razvoj očituje se kroz povezivanje akcija i projekata u lokalnom akcijskom planu, te različitih
ekonomskih, društvenih, kulturnih i prirodnih čimbenika i sektora.
Pri tome dolazi do institucionalnog umrežavanja i stvaranja nacionalne, regionalne i lokalne mreže što
uključuje razmjenu dostignuća, iskustava između LEADER grupa, ruralnih područja, vlasti i organizacija
uključenih direkno ili indirektno u ruralni razvoj unutar EU. Suradnja ide dalje od samog umrežavanja.
Internacionalna suradnja zasnovana je na zajedničkom projektu sa drugom LEADER grupom, a
međudržavna suradnja sa grupom koja ima sličan pristup u drugoj regiji, državi članici ili čak u nekoj
trećoj zemlji.
Najčešći oblik financijske podrške u okviru LEADER-a su bespovratne financijske potpore - javna
sredstva namijenjena nekom projektu od pojedinačnog ili zajedničkog interesa. Takve financijske
potpore rezultat su povezivanja sredstava iz europskih i nacionalnih javnih fondova, te u različitim
iznosima pokrivaju troškove projekta, ovisno o tipu projekta i o području gdje se projekt provodi.
Preostali dio troškova projekta voditelj projekta osigurava iz nekih drugih sredstava.
Za što bolji stupanj iskorištenosti spomenutih fondova i LEADER programa nužno je što više involvirati
regionalne institucije, koje mogu izvući velike koristi za svoje sredine. Cilj Hrvatske je pripremiti se za
Strukturne fondove najbolje što je moguće jer će se ulaskom Hrvatske u EU u tim fondovima otvoriti
značajna financijska sredstva.
- Republika Hrvatska korisnica je IPA programa (eng. Instrument for Pre-Accession assistance)
Instrumenta pretpristupne pomoći i to od 2007. godine do trenutka stupanja u članstvo Europske unije
2013. godine.
Financijska vrijednost IPA-e za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura
(ukupno sve zemlje), a program se sastoji se od pet komponenti. Alokacija IPA programa za Hrvatsku za
2012. i 2013. godinu po komponentama programa je slijdeća:
67
Tablica 6: Komponente IPA programa i alokacija za 2012. i 2013.
te svukupnih sredstava za razdoblje 2007.-2013.
Komponenta
2012.
2013
UKUPNO
I. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
40,9
38,5
299,4
II. Prekogranična suradnja
16,9
16,7
106,6
III. Regionalni razvoj
59,3
62,0
378,6
IV. Razvoj ljudskih potencijala
16,0
18,0
104,0
V. Ruralni razvoj
27,3
27,7
184,4
Ukupno Hrvatska
160,4
162,19
1073,01
Izvor: Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, 2009.
Osnovni ciljevi IPA programa su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim
kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje
Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.
Program IPA sastoji se od pet komponenti:
IPA I - Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija
IPA II - Prekogranična suradnja Slovenija-Hrvatska, Hrvatska – BiH, Jadranska prekogranična suradnja
IPA III - Regionalni razvoj
a. Promet
b. Okoliš
c. Regionalna konkurentnost
IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala
Glavni prioriteti:
-
Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivog uključivanja u tržište rada
Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada
Unaprjeđivanje ljudskog kapitala i zapošljivosti
Jačanje kapaciteta za upravljanje operativnim programom
68
IPA V - Ruralni razvoj
Sastavni dio ove komponente je IPARD - pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. –
2013. Njegov glavni cilj je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti
poljoprivrednih proizvoda, a koji ima tri prioriteta:
-
Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standard
Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a
Razvoj ruralne ekonomije
Ta tri cilja predstavljaju okosnicu hrvatske europske budućnosti jer se kroz EAFRD (Europski
poljoprivredni fond za ruralni razvoj) provode mjere na gotovo identičan način tako da je ovo prava
prilika da se RH pripremi na ponešto novi pristup financiranju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Korisnici
IPARD programa ovisno od mjere mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV, obrti i
tvrtke što znači da ograničenja u tom smislu ne postoje.
U skladu s IPA programom Vlada Republike Hrvatske osnovala je:
-
Nadležno tijelo za koordinaciju i financijsko upravljanje
Nadležno tijelo za upravljanje i provedbu pojedinih komponenti IPA programa
Nadležno tijelo za upravljanje i provedbu pojedinih prioriteta i/ili mjera u okviru pojedinih
komponenti IPA programa
Upravljačka struktura uspostavljena je za provedbu svakih prethodno spomenutih pet komponenti
programa IPA. Sastoji se od Upravljačkih tijela te Provedbenih agencija koje vrše natječajne i ugovorne
procedure. Na čelu svake Operativne strukture je osoba nadležna za upravljanje prethodno spomenutim
programom.
Programi Europske zajednice kojih Hrvatska može koristiti prikazani su na slijedećem grafičkom prikazu.
69
Slika 5. Grafički prikaz Programa zajednice u Hrvatskoj
Programi Zajednice 2007-2013
FP7 – Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj
CIP – Okvirni program za za konkurentnost i inovacije
EIP – Program za poduzetništvo i inovacije
ICT PSP – Program podrške politikama za primjenu informacijskih i
komunikacijskih tehnologija
IEE – Inteligentna energija Europe
Progress – Program za zapošljavanje i socijalnu solidarnost
Program Kultura – Program Zajednice za financiranje projekata
suradnje u kulturi
Europa za građane – program Zajednice za sudjelovanje građana
Europe u aktivnostima transnacionalne razmjene i suradnje
Media – Program Zajednice za financiranje aktivnosti
audiovizualnog sektora
Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam
Zajednice za civilnu zaštitu
Carina 2013 - program Zajednice za usklađivanje
carinskog poslovanja
Fiscalis 2013 – Program Zajednice za bolju primjenu i
razumijevanje poreznih zakona u EU
Drugi program aktivnosti Zajednice u području
zdravstva 2008-2013
Program za cjeloživotno učenje
Erasmus Mundus
Mladi na djelu
Marco Polo II.- Program zajednice za održiv prometni
sustav
Izvor: Obrada RRA Porin, SDURF, 2009.
70
Iz nacionalnih izvora financiranja mogu se ostvariti sredstava za turističke projekte, zaštitu okoliša,
poduzetničke projekte, energetiku, poljoprivredu i drugih iz nadležnih resornih ministarstava i njihovih
agencija i/ili fondova. Jednako tako, mogu se ostvariti i sredstva iz drugih izvora kao što je:
- domaći izvori financiranja /HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za
energetiku, BICRO, HEP ESCO, Operativni program razvoja malog i srednjeg poduzetništva /,
- županijski proračun,
- Kreditne linije,
- Leasing,
- Municipalne obveznice,
- Javno privatno partnerstvo – JPP,
- zajednička ulaganja.
Sukladno rasploživosti visine sredstava, određenih kriterija za ostvarenje mogućnosti prijava temeljem
javnih poziva, mogu se ostvariti sredstav za razvojne projekta s područja Grada Vrbovskog neovisno o
tome tko je nositelja istih (grad, poduzetnici, ustanove, udruge i sl.)
Privlačenje investitora
Podnositelji projekata trebaju tražiti partnere koji sa svojim ljudskim i financijskim kapacitetima mogu
doprinijeti ostvarenju projekata. Poticanjem investicijskog okruženja stvaraju se određeni preduvjeti
privlačenja investitora za snažniji regionalni razvoj, a nudeći sve potencijale koje ima ili će kroz buduća
razdoblja Grad implementirati (poslovna infrastruktura, razvoj sektora gospodarstva, razvoj malih i
srednjih poduzetnika, razvoj tržišta radne snage, povećanje konkurentne sposobnosti gospodarstva,
javna infrastruktura, turistička infrastruktura i sl.). Prvenstveno nudeći izuzetan geostrateški položaj
Grada i razvoj prometnog pravca sa slobodnim i budućim kapacitetima poslovnih i turističkih zona te
drugo, privlačit će se ciljni investitori koji se uglavnom nalaze na Dalekom Istoku, SAD i dijelom u EU,
ovisno od tipologije razvojnih projekata.
71
7.3. Analiza projekata
Grad Vrbovsko je paralelno s izradom PUR-a prikupljao projekte za Bazu razvojnih projekata putem
objave na svojim web straniama. U bazi projekata nalaze se projekti i projektne ideje koji su usklađeni sa
strateškim ciljevima, priroritetima i mjerama PUR-a, kao i priortetima i mjerama Primorsko-goranke
županije i Jadranske Hrvatske. Kako je naglašeno, obuhvaćeno je 15 razvojnih projekta i projektnih ideja,
u različitim fazama pripremljenosti za realizaciju. Ukupna vrijednost projekata u bazi je 243.200.000,00
kn. Inače, svi projekti su dio Baze razvojnih projekata Primorsko-goranke županije.
Pregledom baze projekata dostupne su sve potrebne informacije o pojedinom projektu kao što su:
-
naziv i nositelj projekta,
razvrstavanje projekata po prioritetima i mjerama Jadranske Hrvatske,
razvrstavanje projekata po strateškim ciljevima, priroritetima i mjerama Razvojne strategije PGŽ,
razvrstavanje projekata po strateškim ciljemiva, prioritetima i mjerama PUR-a,
stanje projektne dokumentacije (dozvole, UPU, imovinsko-pravni odnosi),
status projekta (spreman, djelomično spreman, nije spreman, projektna ideja),
vrijednost projekta,
pregled izvora financiranja kroz moguće izvore financiranja.
Predlagatelji svih projekata i projektnih ideja je Grad Vrbovsko uz svoja društva.
Vrijednošću se najviše ističe projekt SRC Bijela kosa, u iznosu od 146.000.000,00 kn s udjelom od 60%
od ukupne vrijednosti projekta, a slijede projekt izgradnje bioenergane u vrijednosti od 30.000.000,00 kn
i udjelom od 12%, projekt vodoopskrbnog sustava Vrbovskog u vrijednosti od 20.000.000,00 kn s
udjelom od 8% i projekt poslovne zone Vrbovsko u vrijednosti od 10.000.000,00 kn s udjelom od 4%, a
ostali su u vrijednosti od 37.200.000,00 kn s udjelom od 16%.
Dodatne projekte čine projektne ideje koje još nisu potpuno izrađene, a odnose se na slijedeće:
1. Zaštita Kamačnika
2. Centar drvne izvrsnosti
3. Turistički proizovdi
4. Kamenolom
5. Golf igralište – Pich&Putt
6. Muzej I. G. Kovačića
72
Navedeni projekti će se pripremiti sljedeće godine za buduće nove natječaje, a najviše iz pretpristupnih i
strukturnih fondova i državnih programa. Kao potencijalni nositelji pojavljuje se Grad Vrbovsko,
Turistička zajednica Grada Vrbovskog i ostali zainteresirani.
8. Provedba Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog
Prema Zakonu o regionalnom razvoju RH, u provedbi politike regionalnog razvoja sudjeluju tijela
državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javna tijela koja svojim djelovanjem pridonose
ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja. Za učinkovitu i kvalitetnu provedbu PUR-a određuju i
uspostavljaju određeni mehanizmi njegove provedbe koji uključuju:

Odgovornost za upravljanje politikom regionalnog razvoja

Praćenje i vrednovanje

Informiranje i promidžba.
Nadzor nad provedbom ovog PUR-a vršit će stručno tijelo imenovano od strane Gradskog vijeće Grada
Vrbovskog. O sastavu stručnog tijela treba nastojati postići suglasnost svih stranaka koje su zastupljene
u Gradskom vijeću, a ono treba osim gradskih vijećnika uključiti i gradske djelatnike zadužene za
određena područja rada, kao i stručnjake iz određenih područja kao i vanjske suradnike.
Stručno tijelo treba barem jednom godišnje podnijeti Gradskom vijeću pismeno izvješće o provedbi PURa, može sugerirati i određene izmjene u nekim prioritetnim ciljevima, a također može davati i prijedloge
za dopunu plana uvrštavanjem nekih novih projekata.
Razdobljem provedbe okvirno se definira potrebno vrijeme za provedbu određene mjere razvoja koje
treba dobro isplanirati prvenstveno zbog donošenja proračunskog okvira.
73
Odgovornost za upravljanje politikom lokalnnog razvoja
Nositelji regionalnog i lokalnog razvoja utvrđeni su u Zakonu o regionalnom razvoju RH. Na nekoliko
razina javne vlasti se organizira planiranje i provedba regionalne razvojne politike. Prvu razinu
predstavljaju središnja tijela državne uprave koja su usmjerena na poticanje razvoja i odgovorna su za
sveukupnu viziju razvoja i aktivno vodstvo u ostvarenju ciljeva regionalnog razvoja.
Drugu razinu predstavljaju jedinice područne (regionalne) samouprave koje putem promoviranja
partnerstva i suradnje između središnje i županijske razine maksimalno koriste potencijale sveukupnog
državnog teritorija. No, omogućena je fleksibilnost da županije samostalno usmjere vlastiti razvoj prema
ostvarenju vlastitih općih i specifičnih ciljeva razvojne politike RH. Time se daje određena
decentralizacija javnih poslova na načelima supsidijarnosti.
Na toj razini nalazi se jedinice lokalne samouprave koje putem promoviranja partnerstva i suradnje s
drugim jedinicama lokalne samouprave, regionalnom i središnjom razinom vlasti su odgovorne za
planiranje i provedbu lokalne politike razvoja.
Radi potrebe vođenja regionalne statistike i kohezijske politike EU, RH je podijeljena na dvije statističke
regije, Kontinentalnu
i Jadransku Hrvatsku.
Na NUTS II razini, ne ustrojava se administrativna
teritorijalna podjela države. Radi se o institucionalnoj infrastrukturi za realizaciju načela partnerstva na
razini statističkih regija putem Partnerskih vijeća statističkih regija. Ove se strukture oslanjaju na jedinice
područne (regionalne) samouprave s područja pojedine statističke regije. Dakle, županije ostaju i
nadalje glavne poluge upravljanja regionalnom razvojem u RH, a jedinice lokalne samouprave lokalnim
razvojem.
Institucionalna struktura odgovorna za upravljanje i provedbu PUR-a je Grad Vrbovsko, a za upravljanje i
provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa odgovorne su tzv. Jedinica za upravljanje
projektima i sve ostale institucije koje će imenovati Grad Vrbovsko po pojedinim projektima.
Praćenje, vrednovanje i izvještavanje
Praćenje učinaka provedbe politike lokalnog razvoja treba adekvatno pratiti i vrednovati te osigurati
sustav odgovornosti za poduzete mjere, odnosno rezultate različitih programa i projekata. Takva
nužnost
uvjetovana je dinamikom i brzinom gospodarskih promjena kako na regionalnom tako i
74
nacionalnom planu. Revidiranjem Programa ukupnog razvoja postiže se fleksibilnost u promjenjivim
gospodarskim kretanjima.
U cilju praćenja učinaka provedbe politike lokalnog razvoja, Grad Vrbovsko će pratiti slijedeće osnovne
skupine pokazatelja:
- stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera (prati se u kojoj se mjeri podudaraju planovi iz
PUR-a sa stvarnom situacijom na terenu),
- ostvarene rezultate i učinke na razvoj (broj poslovnih zona, smanjenje stope nezaposlenosti, dodjela
financijske potpore poduzetnicima, broj novih poduzetnika, primjena inovacija i novih tehnologija,
povećanje izvoza, itd.)
- učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava (broj odobrenih projekata za sufinanciranje,
rezultati provedbe projekata, usklađenost alokacija sredstava itd.)
- ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru (izvori financiranja, ulaganja, partnerstva, itd.)
- sudjelovanje i doprinos partnerstva (lokalni dionici).
Grad Vrbovsko prati i učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe, te vidljivost PUR-a u javnosti
Grada. Po potrebi, lista pokazatelja se može dopuniti i drugim pokazateljima.
Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima
provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Gradsko vijeće Grada Vrbovskog te i tijela Županije
radi praćenja politike regionalnog razvoja budući je Grad Vrbovsko na području Primorsko-goranke
županije.
Informiranje i promidžba
Javnosti treba biti dostupan ovoj strateškog dokument. Za osiguravanje informiranosti svih dionika te
promidžbu politike lokalnog razvoja, kao preduvjeta učinkovitosti i optimalnosti, predlaže se putem web
stranice, raznih sastanak tijela samouprave, lokalnih dionika i drugim načinom informirati o svim
aspektima provedbe PUR-a.
Time se osnažuje sposobnost lokalne samouprave za učinkovitu komunikaciju potrebnu za izradu i
provedbu loklane strategije, podići svijest u javnosti o ulozi i značaju lokalne strategije za razvoj Grada te
75
informirati javnost o mogućim izvorima financiranja posebice o fondovima EU-a namijenjenim loklanom
razvoju.
9. Zaključak
-
Uloga Grada Vrbovskog kao jedinice lokalne samouprave je da postane središte razvojnih
aktivnosti te inicira, pokreće i usmjerava sustavne razvojne aktivnosti u svojoj lokalnoj sredini.
-
PUR predstavlja razvojni dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe grada.
-
Grad Vrbovsko ima zadatak i misiju da lokalnoj zajednici:
-
ponudi lepezu mogućnosti i rješenja,
-
uspostavi sustav lokalnog razvoja i osigura temeljne infrastrukturne i institucionalne
uvjete za razvoj,
-
razvija poticajno okruženje,
-
motivira, integrira, povezuje i koordinira lokalne razvojne aktivnosti, resurse, projekte i
nositelje razvoja na putu osmišljavanja, pripremanja i realizacije razvojnih projekata i
oblika zajedničkog nastupanja kojima se ostvaruje učinkovit razvoj.
-
Realizacija i implementacija PUR-a predstavlja zahtjevan posao koji će angažirati sve raspoložive
ljudske resurse, od predstavnika jedinice lokalne samouprave do vanjskih stručnjaka,
poduzetnika, obrtnika, hotelijera i ostalih lokalnih i regionalnih dionika.
-
Sinergijsko djelovanje i timski rad neophodni su u provedbi plana razvoja Grada Vrbovsko.
76
10. Privici
1. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere Strategije regionlanog razvoja RH i Razvojne strategije Primorskogoranske županije za razdoblje 2011.-2013.
STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE 2011.-2013. ZA JADRANSKU HRVATSKU
Strateški cilj 1: Razvoj županija i statističkih regija
Strateški cilj 2: Razvoj potpomognutih područja
Strateški cilj 3: Razvoj pograničnih područja
◊ Jadranska Hrvatska – prioriteti i mjere:
1. održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije
- Razvoj selektivnogoblika turizma, diversifikacija usluga i proširenje turističke ponude, poboljšanje kvalitete postojećih
i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja
- Održivi razvoj zaštićenih područja
- Održivo gospodarenje prirodnim resursima
- Valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine
- Održivi razvoj poljoprivrede
2. razvoj regionalne infrastrukture,
- Razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za robu i putnike
- Razvoj i unapređenje javne infrastrukture
- Razvoj i unapređenje energetske infrastrukture
- Razvoj i unapređenje informacijske i elektroničke komunalne infrastrukrture
- Razvoj i unapređenje sustava navodnjavanja
- Razvoj sustava javne vodopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i ostale komunalne infrastrukture
3. jačanje konkurentnosti poslovnog sektora
- Razvoj gospodarstv kroz jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama poslovnog sektora
- Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja
- Jačanje posl.infrast. i posl. potpornih institucija
- Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diversifikacije gospodarstva
- Razvoj proizvoda i usluga s većom dodanon vrijednošću
- Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvođenja novih
tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera
4. zaštita okoliša
- Gospodarenje otpadom
- Zaštita od požara
- Zaštita voda i mora
- Zaštita zraka i tla
- Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti
+ razminiranje kao horizontalne mjere
77
RAZVOJNA STRATEGIJA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 2011.-2013.
STRATEŠKI CILJ 1. RAZVOJ DINAMIČKOG GOSPODARSKOG OKRUŽENJA
PRIORITETI
MJERE
1. Razvoj sektora gospodarstva
1. Razvoj prometnog pravca i logistike
2. Razvoj prerađivačke industrije s posebnim naglaskom na
brodograđevnu i drvno-prerađivačku industriju
3. Razvoj turizma
4. Razvoj energetskog sektora
2. Povećanje konkurentnosti
gospodarstva
1. Unapređenje imovinsko-pravnih odnosa
2. Razvoj tehnološke infrastrukture, razvoj i implementacija novih
znanja i tehnologija
3. Razvoj regionalnih sektorskih klastera, umrežavanje
poduzetnika i institucija
4. Promocija regije i gospodarstva
3. Razvoj malog i srednjeg
poduzetništva
1. Razvoj poduzetničke infrastrukture
2. Uspostavljanje mreže za informiranje i savjetodavnu podršku
poduzetnicima
3. Financijski instrumenti za podršku poduzetnicima
4. Pomoć ciljanim skupinama poduzetnika
4. Razvoj tržišta radne snage
1. Razvoj ljudskih resursa u funkciji gospodarstva
2. Razvoj lokalnog tržišta rada
STRATEŠKI CILJ 2. URAVNOTEŽEN REGIONALNI RAZVOJ
PRIORITETI
MJERE
1. Unapređenje županijskih mreža
1. Razvoj prometne infrastrukture i valorizacija pomorskog dobra
2. Odvajanje tranzitnog od lokalnog prometa
3. Izgradnja i uređenje javne infrastrukture
4. Uspostava ekološki održivog sustava javnog prijevoza
1.
Razvoj telekomunikacijskih mreža i uvođenje sustava
gospodarenja DTK infrastrukturom
78
2. Razvoj ruralnih područja
1. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima
2. Razvoj poljoprivrede i ribarstva
3. Razvoj civilnog društva
1. Jačanje kapaciteta civilnog društva
2. Poticanje umrežavanja organizacija civilnog društva,
međusektorske i međuinstitucijske
3. suradnje
Poticanje transparentnosti u suradnji civilnog društva i javnog
sektora
4. Jačanje kapaciteta za alternativne pristupe razvoju
4. Unapređenje područja sporta i
rekreacije
1. Izgradnja nove, uređenje/prilagodba postojeće sportskorekreacijske infrastrukture s pripadajućom opremom
2. Unapređenje sportsko-rekreacijskih programa, njihove
dostupnosti i osposobljavanje stručnog osoblja
5. Razvoj kulturnih djelatnosti
1. Razvoj infrastrukture u kulturi
2. Unapređenje programa u kulturi
3. Valorizacija kulturne materijalne i
nematerijalne baštine
6. Jačanje kapaciteta za
upravljanje regionalnim
razvojem
1. Jačanje administrativnih i ljudskih kapaciteta za upravljanje
regionalnim razvojem
2. Povećanje dostupnosti i kvalitete javnih usluga
3. Jačanje unutaržupanijske, međužupanijske i prekogranične
suradnje
STRATEŠKI CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
PRIORITETI
MJERE
1. Razvoj svih razina i oblika
obrazovanja
1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata predškolskog
odgoja
2. Povećanje uključenosti u programe predškolskog odgoja i
obrazovanja
3. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata u školstvu
79
4. Razvoj osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kroz
razne programe
5. Unapređenje sustava stipendiranja za sve razine obrazovanja
6. Razvoj visokoškolskog obrazovanja
7. Poboljšanje općih uvjeta i dostupnosti studiranja
8. Poticanje cjeloživotnog učenja i razvoja kompetencija kroz
formalno i neformalno obrazovanje
2. Unapređenje zdravlja i
zdravstvene zaštite
1. Povećanje dostupnosti i obuhvatnosti zdravstvene zaštite na
primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj razini
2. Unapređenje programa palijativne i pokretanje hospicijske skrbi
3. Razvoj zdravstvenih programa izvan standardne zaštite
4. Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti
5. Promocija zdravih životnih stilova i prevencija ovisnosti
3. Unapređenje socijalne
sigurnosti i socijalne
uključenosti
1. Širenje kapaciteta i programa institucijske i vaninstitucijske skrbi
za starije osobe
2. Unapređenje zaštite socijalno osjetljivih skupina
3. Unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji
STRATEŠKI CILJ 4. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA
PRIORITETI
MJERE
1. Očuvanje bioraznolikosti i
sprečavanje rizika
1. Jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje
prirodnim vrijednostima
2. Istraživanje, inventarizacija i monitoring
sastavnica prirodne baštine
3. Provođenje mjera zaštite krajobraza, prirodnih staništa, staništa
važnih za očuvanje biološke raznolikosti
4. Valorizacija prirodne baštine u cilju održivog
razvoja
2. Uspostava integriranog
sustava upravljanja okolišem
1. Jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta u
području zaštite okoliša
80
2. Provođenje Strategije i Programa zaštite okoliša i drugih
programskih dokumenata Primorsko-goranske županije u području
zaštite okoliša
3. Podizanje svijesti građana vezano za gospodarenje okolišem i
zaštitu okoliša
4. Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i
energetske efikasnosti
3. Razvoj komunalne
infrastrukture
1. Uspostava cjelovitog i uravnoteženog sustava vodoopskrbe
2. Unapređenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
3. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
2. Popis članova uže radne skupine
1. Željko Mirković, gradonačelnik
2. Nevenko Žagar, Grad Vrbovsko
3. Nina Vinski, Komunalac d.o.o.
Ostali:
4. Ljubomir Cindrić, Grad Vrbovsko
5. Marina Tonković, Grad Vrbovsko
6. Milica Kovačević, Grad Vrbovsko
7. Marijana Vujnović
8. Andreja Gudac
9. Mataj Žuteg
Izrađivač: Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o.
Doris Sošić, Koordinator izrade
Elvisa Elsaković
Nataša Mikić Kezele
81
3. Postojeće udruge, kulturno-umjetnička društva i sportski klubovi na području Grada Vrbovskog
UDRUGE
1.
UZOR Vrbovsko
2.
Učenička zadruga ,,Kamačnik''
3.
Puhački orkestar DVD-a Vrbovsko
4.
Udruženje mažoretkinja ,,Korak po korak''
5.
Oblikovna radionica Plemenitaš
6.
Dječja udruga ,,Krijesnica''
7.
Mesopusna udruga Jablan
8.
Udruga žena ,,Pri Kupe''
9.
Udruga žena Moravice
10.
Udruga žena Senjsko
11.
Udruga žena Gomirje
12.
HPD ,,Željezničar'' Moravice
13.
Sportsko društvo Osojnik
14.
Sportsko društvo Jablan
15.
Gradsko društvo Crvenog križa
16.
Udruga hrvatskih dragovoljaca i veterana DR Vrbovsko
17.
Udruga HVIDRA Delnice – ogranak Vrbovsko
18.
Klub 138. brigade Goranski risovi
19.
Udruga umirovljenika Grada Vrbovskog
20.
Udruga umirovljenika Vrbovsko – Lukovdol
21.
Udruga umirovljenika Moravice
22.
Udruga umirovljenika Gomirje
23.
Udruga umirovljenika Severin na Kupi
24.
Udruženje obrtnika Vrbovsko
25.
Crkveni hor ,,Vladika Danilo Jakšić''
26.
SKD Prosvjeta Pododbor Moravice
27.
SKD Prosvjeta Gomirje
28.
Forum mladih Moravice
29.
Vatrogasna zajednica Grada Vrbovskog
KUDOVI
1.
,,Ivan Goran Kovačić'' Vrbovsko
2.
Željezničar Moravice
3.
,,Gomirje'' Gomirje
4.
,,Frankopan'' Severin na Kupi
KLUBOVI
1.
KK Kamačnik
2.
KK ,,Gomirje''
3.
KK ,,Vrbovsko''
4.
KK Željezničar
5.
KK ,,Policajac''
6.
NK ,,Vrbovsko''
7.
NK ,,Gomirje''
82
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
NK ,,Željezničar''
Šahovski klub ,,Goran''
Školski sportski klub Goran
Školski sportski klub ŽTŠ Moravice
Športsko ribolovno društvo Kamačnik
Športsko rekreacijsko društvo ,,Žena''
Teniski klub Vrbovsko
ŽRK Vrbovsko
RK Vrbovsko
4. POPIS KORIŠTENE LITERATURE, IZVJEŠĆA, PODATAKA, POVEZNICA
-
Europa 2020. – Europska strategija za pametan, uključiv i održiv rast
Internetska stranica Grada Vrbovskog, www.vrbovsko.hr
Internetska stranica Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, www.mrrfeu.hr
Internetska stranica Pins d.o.o. Skrad, www.pins-skrad.hr
Interni materijali Regionalne razvojne agencije Porin d.o.o.
LEADER od inicijative do metode – Vodič za poduku o LEADER – ovu pristupu, Europski opservatorij
LEADER/AEIDL, 2001.
Projekt ukupnog razvoja Grada Vrbovskog za razdoblje 2006.-2011. godine
Prostorni plan Grada Vrbovskog
Strateški plan održivog razvoja Gorskog kotara 2010.-2013., Pins d.o., Skrad, 2009.
Strategija regionalnog razvoja RH, 2011.-2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i
vodnog gospodarstva, 2010.
83
5. O izrađivaču Plana ukupnog razvoja Grada Vrbovskog
Regionalna razvojna agencija Porin.d.o.o. Rijeka
U 2012. godini Regionalna razvojna agencija Porin d.o.o. obilježila svoje 16-godišnje djelovanje te se kroz
to razdoblje neprestano razvijala kao potporna institucija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, a od
2004. godine kao razvojna agencija. Od 2010.do 2012. godine ima status regionalnog koordinatora
utemeljenog na novoj zakonskoj regulativi o regionalnom razvoju. Osnivači su Primorsko-goranska
županija i Grad Rijeka.
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. predstavlja objedinjene aktivnosti za cjelokupan regionalni
razvoj na području Primorsko-goranske županije i šire u Hrvatskoj. Osnovana je da bi davala sustavnu
potporu u pokretanju i daljnjem razvitku Primorsko-goranske županije te njenim gospodarskim
subjektima.
CILJ: poticanje i promicanje regionalne kompetitivnosti i rasta BDP
MISIJA:
- PGŽ i Grad Rijeka sukladno pokazateljima trebaju predstavljati jednu od kompetitivnijih regija u RH u
slijedećem dugoročnom razdoblju sukladno ključnim statističkim pokazateljima
- Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o. objedinjuje aktivnosti za regionalni razvoj na području
Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke
RRA PORIN promiče i realizira projekte regionalnog gospodarskog razvoja i stvara poduzetničku klimu,
promovira regionalne potencijale u cilju daljnjeg rasta i razvoja regije i gospodarskih subjekata kroz
planiranje i upravljanje održivim razvojem te suradnjom s domaćim i stranim ulagačima.
Osnovne odrednice djelovanja RRA Porin su poticanje i razvoj gospodarskih aktivnosti u cijeloj regiji, a
poglavito područja s neiskorištenim prirodnim i potencijalnim resursima, tehnološkog razvoja, porasta
konkurentnosti, odnosno poboljšanja prilagođenosti gospodarskih subjekata svjetskom tržištu i
povećanja izvoza, poticanja inozemnih ulaganja itd.
CILJNA TRŽIŠTA
U sklopu svojeg djelovanja, ciljne skupine prema kojima se provode razne aktivnosti su:
o veliki gospodarski sustavi,
o poduzetnici /mikro, mali, srednji, obrti, clusteri, zadruge, NGO i dr./,
o općine, gradovi, županije,
o susjedne regije/regije u širem okruženju
o drugi oblici institucijskih potpora,
o urbane i ruralne sredine u kojima se provode programi i projekti održivog razvoja malog
gospodarstva, programi i projekti usmjereni prema mladeži, nezaposlenima i drugim ciljnim
skupinama.
ORGANIZACIJSKA SHEMA
Tijela upravljanja RRA PORIN su slijedeća:
 SKUPŠTINA - predstavljaju dva člana predstavnika osnivača,
84


NADZORNI ODBOR – predstavljaju tri člana, jedan predstavnik iz Grada Rijeke, jedan predstavnik iz
Primorsko-goranske županije i jedan predstavanik zaposlenika
UPRAVA DRUŠTVA – ima jednog člana – direktora.
Organizacijske cjeline sukladno vrsti poslova koji se obavljaju su slijedeće:
1. Regionalni i lokalni razvoj
 Strateški dokumenti ukupnog razvoja PGŽ
 Suradnja s JLS
 EU programi
 Institucijska suradnja
2. Podizanje konkurentne sposobnosti gospodarskih subjekata i regije
 Sustavno poduzetništvo
 Finanicijska potpora
 Poduzetnička infrastruktura
 Upravljanje i razvoj ljudskih resursa
3. Privlačenje stranih i domaćih ulagača
LJUDSKI RESURSI
RRA PORIN ima 8 stalno zaposlenih osoba te 1 osobu na određeno vrijeme sa slijedećom obrazovnom
strukturom:
- 3 magistra znanosti (politolog i dipl.psiholog sa magisterijem iz ekonomije),
- 5 diplomiranih ekonomista,
- 1 upravni referent.
Obrazovna struktura zaposlenika omogućava izradu stručnih podloga i mulitidisciplinarnost u radu,
pojedinačno i u timu.
LOKACIJE DJELOVANJA
Sjedište RRA PORIN je na adresi Ciottina 17b u Rijeci. RRA PORIN ima dvije lokacije na kojima obavlja
svoju djelatnosti, a u sklopu kojih djeluje sustav potpora za male i srednje poduzetnike:
 Poduzetnički centar Torpedo, Milutina Barača 19, Rijeka
- Info centar:
- Investment info
- EU info dom
- Info točka IPA Programa za jadransku prekograničnu suradnju Ministarstva regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva do 2012. godine
- Poduzetnički inkubator za uslužne djelatnosti Torpedo
 Poduzetnički centar Rujevica, Lužine 1-4, Rijeka
- Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti Rujevica
- Info-točka
Reference:
Izrada strateških dokumenata:
- Regionalni operativni program Primorsko-goranske županije 2008.-2013. s popratnom dokumentacijom
(Pravilnici, Akcijski plan provedbe,..)
85
- Razvojne strategije Primorsko-goranske županije 2011.-2013. –
Izrada akcijskih planova razvoja turizma:
1. Metodologija izrade akcijskih planova razvoja turizma
2. Akcijski planovi razvoja turizma jedinica loklanih samouprava: Grad Rijeka, Općina Lovran, Općina
Jelenje, Općina Mrkopalj, Grad Kastav, Grad Crikvenica, Grad Cres, Grad Mali Lošinj, Općina Baška,
Općina Čavle i Općina Lopar.
Izrada analize gospodarstva Primorsko-goranske županije, 2007., 2008.,2009., 2010.
Izrada analize za turizam Primorsko-goranskeu županije 2009. i 2010.
Izrada stručnih radova:
- Poduzetnčke zone, stanje i perspektive, 2008.
- Poduzetničke zone Primorsko-goranske županije, 2010.
- Organizacija rada Hrvatskog centra za ribe i rakove, Otočac
- Marketinški plan za Hrvatski centar za ribe i rakove, Otočac
- izrada raznih brošura: poduzetničke zone, zapošljavanje invalida, energetska učinkovitost, Invest in
Primorsko Goranska County, ...
Izrada investicijskih elaborata za JLS i poduzetnike:
- Izrada Studije opravdanosti izgradnje Ceste Marinići – Marčelji (ŽCGO Marišćina) za Županijsku upravu
za ceste PGŽ
- Izrada investicijskih studija "Provođenje mjera energetske učinkovitosti javne rasvjete" za
općine Čavle i Kostrena i za Grad Opatija
- Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane - Grubišno Polje,
- Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane Srednja škola Hrvatski
kralj Zvonimir Krk,
- Izrada ekonomsko-financijske analize izgradnje sunčeve elektrane – tvrtka Ma.CO.T. Industrijska
zona Kukuljanovo
- Studija opravdanosti "Hrvatska vinska kuća - Dvorac Nova Kraljevica"
- Izrada studije gospodarske opravdanosti investicijskog ulaganja u obnovu i modernizaciju
uzgojne infrastrukture i tehnologije uzgoja u uzgajalištu riba i školjaka u Limskom zaljevu –
Cromaris d.d.
- izrada investicijskih studija za potrebe prijave na IPARD natječaj, Mjera 301 - "Sustav javne odvodnje
naselja Draga Bašćanska, Općina Baška", ""Fekalna kanalizacija u Općini Kostrena,
kolektor Šodići", "Dio glavnog sabirnog kolektora sustava javne odvodnje naselja Općine
Stupnik", "Dogradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda na području Bribira"
- elaborat gospodarke opravdanosti gradnje sportske dvorana na Zametu za Grad Rijeku
- elaborat gospodarske opravdanosti pokretanje Rijekasporta za Grad Rijeku
- studija ekonomske isplativosti izgradnje Gradske knjižnice Rijeka za Grad Rijeku
- studija ekonomske isplativosti izgradnje Muzeja moderne i suveremene umjetnosti
za Grad Rijeku
- elaborat gospodarske opravdanosti rekonstrukcije bazena na Školjiću za Grad Rijeku
- elaborat ekonomsko-financijske analize izgradnje Centra za mlade Manganovo za Grad
Rijeku
- elaborat gospodarske opravdanosti pokretanja poduzetničke zone u Crikvenici
86
- elaborat gospodarske opravdanosti za više koncesija na poručju PGŽ
- elaborat gospodarske opravdanosti za otvaranje graničnog prijelaza u Gradu Rabu
- elaborat gospodarske opravdanosti izgradnje sirane za zadrugu Otok Krk
- elaborat gospodarske opravdanosti izgradnje klaonice za zadrugu Otok Krk
- preko 90 investicijskih studija poslovnih planova za poduzetnike pri ishodovanju poduzetničkih kredita.
Provedba EU projektata kao nositelji, partneri ili suradnici:
- Vistoria, Interreg IIIC Sud, Europski povijesni krajolici (partner),
- Slohra Heritage, Interreg IIIA-CBC S-H-HR/PHARE 2005, Razvoj turizma objedinjavanjem kulturne,
prirodne i tradicijske baštine s autohtonim proizvodima u pograničnom području (nositelj),
- LODE, Interreg IIIC, Adriatica,Poticanje poduzetništva, suradnik
- Slohra, Interreg IIIA-CBC S-H-HR/CARDS, organizacijska struktura slovensko-hrvatskih razvojnih
agencija (partner),
- Slohra Zonet- Interreg IIIA CBC S-H-HR,/PHARE 2005, poduzetničke zone u pograničnom području
(partner),
- Croatian Development Framevork: A Catalist for SME Growth, bilateralna suradnja s Nizozemskom
(partner)
- EU povelja za MSP, bilateralna suradnja s Italijom –Zakon 84/2001, poticanje raznih poduzetničkih
inicijativa za razvoj MSP u PGŽ (partner)
- INVA – model neformalne edukacije invalidnih osoba i njihovo zapošljavanje, PHARE 2006 (nositelj)
- Biodizel, Interreg IIIA,CBC S-H-HR/PHARE 2005, sakupljanje jestivog ulja za proizvodnju dizela,
(suradnik za provedbu)
- Starnetregio, 7th FP, stvaranje međuregionalnog klastera za pomorstvo i logistiku na inovativnim
tehnologijama (partner),
- CoRin, 6th FP, koodinacija regionalnih politika za poboljšanje inovacija u primarnom sektoru
(partner),
- Medossic, MED program, organizacijska struktura na Mediteranu za eko inovacije (partner),
- SSBI CRO, CIP–EEN – prvi hrvatski konzorcij za potporu poduzetništvu za inovacije i transfer
tehnologija (partner),
- REA KVARNER – pokretanje energetske agencije, CIP-EEI, nositelj za PGŽ,
- BULB, Interreg IIIA, CBC Italija-Hrvatska, unapređenje energetske učinkovitosti javne rasvjete
(nositelj)
- Helping Hand, IPA,IV, Ruke pomoći za dadilje I gerontodomaćice, partner
- Funkcioniranje centra za rehabilitaciju, IPA,IV:, partner
- Mladiekoin, IPA,II., poticanje mladih na stvaranje eko-inovacija, partenr
- STOP CO2, IPA,II. energetska učinkovitost –LED javna rasvjeta, partner
- GLOBALNET, IPA,II:, poticanje razvoja poduzetništva žena I mladih u pograničju, nositelj projekta
- Export Expert, LLL, Leonardo da Vinci –TOI,nositelj projekta
U ime Primorsko-goranske županije provodili slijedeće projekte:
1. Fish.log, Talijanski zakon 84/2001, pokretanje prve veletržnice ribom u RH
2. Connect, Talijanski zakoj 84/2001, razvoj SME u ribarstvu
87
3. Biodizel, Interreg IIIA-PHARE 2005., Dizanje svijesti o zaštiti okoliša i prikuljpanje jestivog ulja za
potrebe proizvodnje biodizela
4. Chapter for SME, Talijanski zakon 84/2001, razvoj poduzetništva sukladno Povelji o razvoju
malih i srednjih poduzeća u Primorsko-goranskoj županiji
Izrađeni projekti za potrebe turizma
- Frankopanski kašteli u PGŽ
- Vidikovac riječke povijesti – prihvaćen od Grada Rijeke, potrebna završna implementacija
- Raskrižje vinskih cesta
- Eurovillage
- Kvarnerska potkova
Ostali provedeni lokalni projekti:
- Autohtonika, razvoj autohtonih proizvoda PGŽ
- Alati za poduzetnike
- Sustavno poduzetništvo
- Edukacija za poduzetnike kroz jednodnevne ili višednevne seminare
- Sustavno poduzetništvo za ciljnu skupinu stipendista za Grad Rijeku
- Edukacija za djelatnike gradova, općina i županija za Eu projekte /Karlovačka županija, HKG-ŽK Otočac,
Grad Opatija)
Od 1997. godine provodimo samostalno program izobrazbe za poduzetnike i poduzetnike početnike te
djelatnike raznih institucija, organizacija i udruga u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i
poduzetništva na teme iz:
- Osnove poduzetništva
- Sustavno poduzetništvo
- Strateško planiranje
- Sustav potpornih institucija
- Planiranje poslovanja
- Financiranje poslovanja
- Marketing
- Umrežavanje i udruživanje poduzetnika
- Ispitivanje poduzetničkog potencija
Jednako tako provode se i druge teme u suradnji s drugim vanjskim suradnicima.
Provedni programi izobrazbe u:
- Primorsko-goranskoj županiji
- Gradu Rijeci
- Općina Skrad
- Grad Osijek
- Grad Pakrac
- BiH gradovi i općine
- Grad Daruvar
- Grad Crikvenica
- Grad Opatija
- Poduzetnički centar Samobor
88
- Razvojna agencija Šibensko-kninske županije
- Grad Otočac
- PINS - Skrad
Program izobrazbe za EU programa te izrada i vođenje EU projekata provodimo od 2006. godine i to za:
- Primorsko-goransku županiju
- Karlovačku županiju
- HGK-ŽK Otočac
- Grad Opatiju
- AIESEC
Ostali programi izobrazbe u sklopu EU projekata od 2005. godine iz ruralnog razvoja, turizma, sustavnog
poduzetništva, energetske učinkovitosti, privlačenje investitora i drugih tema prema:
- većini općina i gradova u PGŽ i drugih institucija i organizacija,
- ino-partnerima.
Prezentacije RRA PORIN i sustavnog poduzetništva kao najbolje prakse u RH u Ujedinjenim nacijama u
Genevi 1999. i 2003. prema pozivu Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva te drugim
događanjima kao što su Srednjo-europska inicijativa (CEI), razmjeni iskustava regija Veneto i Friuli
Venezia Giulia s Istarskom i Primorsko-goranskom županijom 2006. u Pordenoneu – Italija, razne
domaće i inozemne konferencije i okrugli stolovi.
Članstvo:
- Udruga Eko Liburnia, Rijeka
- Grupacija konzultanata pri HGK-Županijska komora Rijeka
- Konzorcij ACE, Španjolska
- Konzorcij Ariaconsult, Francuska
- Udruga za promicanje energetske učinkovitosti CEZAR, Rijeka
- Koordinacije RAJ- a (Razvojne agencije Jadrana)
- Užeg projektnog tima Foruma jadransko-jonskih gradova, Ancona
- Koordinacije za EU integracije pri Primorsko-goranskoj županiji
- LAG Gorski kotar
89
Grad Vrbovsko
Hrvatskih branitelja 1, Vrbovsko
T +385 51 875 008 F +385 51 875 008
E-mail: [email protected]
Web www.vrbovsko.hr
Regionalna razvojna agencija PORIN d.o.o.
51000, Rijeka, Ciottina 17b
T 051/634330 F 051/634340
E [email protected] W www.porin.hr
90

7. cross utrka kroz "Jelenski jarak"

sustav nadzora, upravljanja, zaštite i mjerenja u ts 110/20

godišnji plan i program za pedagošku 2013/2014 godinu vrbovsko

Izvješće o radu gradonačelnika za razdovlje od 01. srpnja do 31

MED PROGRAM EU.pdf

Услови учешћа

OBRAZAC O RADNOM MJESTU - Volonterski centar Zagreb

Boško Pribičević Rođen 20. siječnja 1962. godine u Vrbovskom

Primakonova metodologija implementacije Primavere

eu FondoVi Za mala i srednja PoduZeĆa!