PRISTUP KNJIŽEVNOSTI Književnost je umjetnost riječi

PRISTUP KNJIŽEVNOSTI
Književnost je umjetnost riječi čije je sredstvo izražavanja jezik (u užem smislu to su
književna djela). Književnom djelu prilazimo kao jezičnoj tvorevini, svaka riječ je jezični
znak koji ima svoj izraz i sadržaj (znači 2 značenja).
Tekst je smislena cjelina riječi koje govore o istoj temi. Jedinica teksta je teksten.
Znanost o književnosti sustavno proučava književnost, promatra književno djelo kao
samostalno i društveno povijesno te se dijeli na tri discipline.
1. TEORIJA KNJIŽEVNOSTI ILI POETIKA = obrađuje zakonitosti oblikovanja književnog
djela. Dijeli se na:
•
analiza (književnog djela)
•
stilistika (proučava opće značajke pisanog i govornog jezika)
•
versifikacija (znanost o stihu; umijeće pravljenja stihova - odnosi se na poeziju)
•
klasifikacija književnosti
•
književna metodologija (proučava metode istraživanja i analiziranja književnih djela)
2. POVIJEST KNJIŽEVNOSTI = proučava razvoj književnosti te promatra književno djelo u
njegovom povijesnom kontekstu
•
povijest pojedine književnosti (osobitosti, promjene)
•
komparativna/poredbena povijest (međusobni odnosi i veze između dvije
književnosti)
•
svjetska književnost (djela i pojave svjetskog značenja)
KNJIŽEVNA KRITIKA = ujedinjuje prethodne dvije discipline; izriče sudove o umjetničkoj
vrijednosti književnih djela
•
umjetnička
•
znanstvena (strogo objektivna)
Analizom raščlanjujemo djelo na sastavne dijelove te stvaramo određeni doživljaj djela.
Doživljaj djela i analiza su sastavni dio cjelovitog tumačenja djela -interpretacije.
Književno djelo (samostalna umjetnička tvorevina) dijelimo:
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
•
po autorima
•
po podrijetlu na pisanu (umjetničku) i narodnu (usmenu)
•
po jeziku i nacionalnoj pripadnosti (ruska književnost, hrvatska književnost, ...)
•
po formi: književni rod, vrsta i žanr
•
po vremenu na tradicionalnu (klasičnu) i modernu (suvremenu)
•
po namjeni (poučna, zabavna književnost, ...)
Književni rod je najšira skupina književnih djela razvrstanih po načelu sličnosti, a svaki rod
se dijeli na pripadajuće književne vrste koje možemo razlikovati po žanrovima.
1. Lirika (sonet, oda, himna, ...)
2. Epika (ep, novela, roman, ...)
3. Drama (tragedija, komedija, ...)
4. Diskurzivni književni oblici (esej, putopis, reportaža, ...)
Oblici izražavanja u književnim djelima mogu biti: poezija, proza i drama (neovisno o
književnom rodu).
Poezija ~ usmena i pisana
•
lirska poezija
•
epska poezija
•
lirsko-epska poezija
Proza ~ usmena i pisana
•
jednostavni epski oblici (basna, mit, ...)
•
složeni epski oblici (roman, novela, ...)
•
diskurzivni književni oblici
Drama
- ima dijaloški oblik; može biti u stihu i u prozi
Usmena književnost postojala je u svim sredinama prije pojave pisma, a danas ju
pronalazimo uglavnom u nerazvijenim sredinama. Prenosi se slušanjem, a usmeni oblici su
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu
formularični (djelo se sastoji od uzroka na kojima se temelji radnja, tako da su promjene
zanemarive).
Pisana književnost javlja se pojavom pisma. Procvat doživljava Gutenbergovim izumom
tiskarskog stroja.
Književnost kroz razdoblja:
1. Temeljna civilizacijska djela
2. Antička književnost
3. Srednjovjekovna književnost
4. Humanizam i renesansa
5. Barok
6. Klasicizam i prosvjetiteljstvo
7. Predromantizam i romantizam
8. Realizam i naturalizam
9. Modernizam
10. Književnost 20. stoljeća
Skripte.in || Besplatne skripte za srednju školu