RAZVOJ I RAZDIOBA LOGIKE NASTANAK I RAZVOJ LOGIKE POJAM, SADRŽAJ I OPSEG POJMA TEORIJA POJMA LJESTVICA I PIRAMIDA POJMOVA VRSTE POJMOVA RAZVOJ I RAZDIOBA LOGIKE - Logika je filozofska disciplina koja se bavi oblicima valjane misli i metodama spoznaje - Logiku dijelimo na: o FORMALNA ILI ELEMENTARNA LOGIKA – to je učenje s oblicima misli: a) Elementi misli – pojmovi b) Osnove jedinice tvrdeći misli – sud c) Izvođenje tvrdeći misli, jednih iz drugih – zaključak o METODOLOGIJA ILI METODE SPOZNAJE a) Metode formiranja pojma: definicije, divizija b) Metode izvođenja sudova i zaključivanja: indukcija i dedukcija c) Svrha i smisao znanstvenih metoda: dokaz i objašnjenje - Logika je potrebna kao oruđe vladanja jezikom, iskazivanja misli, zaključivanja i spoznavanja, ne samo u znanstvenim djelatnostima već i u svakodnevnom životu - Za logiku se ponekad pogrešno kaže da je znanost o oblicima valjanog mišljenja. Zbog toga treba razlikovati mišljenje i misao. - Postoje različita značenja riječi mišljenja: o Pod mišljenjem se podrazumijevaju svi psihički procesi: spoznajni, emocionalni, voljni o Pod mišljenjem se podrazumijevaju samo spoznajni psihički procesi kao što su osjet, opažanje, pamćenje, suđenje, zaključivanje o Pod mišljenjem se podrazumijeva apstraktno mišljenje. A to je skup spoznanih procesa čiji elementi nisu osjeti i predodžbe već pojmovi = poimanje, suđenje, zaključivanje o Mišljenje znači i ono što misleći mislimo = misao: pojam, sud, zaključak NASTANAK I RAZVOJ LOGIKE 1. TRADICIONALNA LOGIKA – njezin osnivač je filozof Aristotel u 4. stoljeću prije Krista. Bavio se je logičkim zaključivanjem u djelu Organom što znači oruđe. Bavio se također pravcem logike a to je DEDUKTIVNA LOGIKA. DEDUKCIJA je zaključivanje od općeg na posebno ili pojedinačno. Npr. Svi ljudi su smrtni. Svi Grci su smrtni. Zaključak: Svi Grci su smrtni. 2. MATEMATIČKA LOGIKA, SIMBOLIČKA ILI MODERNA – javlja se u 20. i 19. stoljeću. Preuzima zakonitosti tradicionalne logike i koristi ih kroz simbolički način iskazivanja. Najznačajniji predstavnici su: Gotto Fredle, Ludwik Wittgensten, Rudolf Carmap. Osim deduktivne logike postoji i induktivna likgika čiji je osnivač Frances Bacon u 16. i 17. stoljeću. INDUKCIJA je zaključivanje od jedinačnog prema općem. Npr. Ante, Stipe i Ive su Dalmatinci. Ante, Stipe i Ive vole pjevati. Zaključak: Svi Dalmatinci vole pjevati. POJAM, SADRŽAJ I OPSEG POJMA - POJAM je misao o biti onoga što mislimo ili misao o bitnim karakteristikama onoga što mislimo. - OZNAKA ILI OBILJEŽJE je misao o karakteristici onoga što mislimo. - Izričući neki pojam uključujemo oznake koje su istovjetne za sve predmete tj. pripadaju svim predmetima na koje se pojam odnosi. Npr. trokut rodni pojam, vrsni pojam je jednokračni,raznostranični i istostranični. - Bitne oznake nekog pojma čine njegov sadržaj. - SADRŽAJ POJMA je skup bitnih oznaka pojma. - OPSEG POJMA je skup nižih ili vrsnih pojmova na koje se viši pojma odnosi – rodni pojma ili rod. - ODNOS SADRŽAJA I OPSEGA POJMA – su obrnuto proporcionalne ili razmjerni. Kod pojmova koji su međusobno u odnosu roda i vrste vrijedi pravilo: što je sadržaj veći, to je opseg manji i obrnuto. - POSTUPCI S POJMOVIMA: o DETERMINACIJA ILI ODREĐIVANJE - je dodavanje oznaka čime se povećava sadržaj a smanjuje se opseg. Npr. gimnazija, pp. U vt. o APSTRAKCIJA ili ODMIŠLJANJE - je oduzimanje oznaka, smanjivanje sadržaja a povećanja opsega. - DOSEG POJAM je svaki pojedinačni predmet na koji se pojam odnosi. TEORIJA POJMA 1. NOMINALISTIČKA – ona kaže da je pojam samo riječ. Kad kažemo neku riječ ne možemo znati odmah na što mislimo jer neka riječ može imati više značenja a to se zove HOMONIMIJA. Npr. kosa, konjić. Ili više riječi koje imaju više značenja a to se zove SINONIMIJA. Npr. boja/farba, boca/flaša, div/gigagnt/gorostas. 2. PSIHOLOGISTIČKA – kaže da je pojam opća predodžba, ipak o svemu ne možemo imati predodžbu. Npr. pravednost. 3. FORMALISTIČKA – kaže da je pojam element suda. 4. VULGARNOMARIJALISTIČKA I REALISTIČKA – kaže da je pojam misaoni odraz stvari i procesa. LJESTVICA I PIRAMIDA POJMOVA - Ljestvica pojmova znači poredak pojmova koji može biti: o PREMA DOSEGU POJMA – na vrhu stoji najviši, a na dnu najniži, najposebniji pojmovi o PREMA VELIČINI OPSEGA – pojmovi najvećeg do pojmova najmanjeg opsega o POREDAK POJMOVA NAJMANJEG I NAJVEĆEG SADRŽAJA (najmanji je planet, planet sunčeva sustava, unutarnji planet sunčeva sustava) - Neki pojam ne samo da može biti na vrhu ljestvice već može biti na vrhu piramide podređenih i njemu usporednih pojmova - PIRAMIDA POJMOVA pokazuje odnos roda i vrste. - RODNI POJMA je viši pojam, on je superordiniran ili nadređen nižem pojmu. - VRSNI POJAM – je niži pojma, on je subordiniran ili podređen višem pojmu. - U piramidi pojmova mogu biti i koordinirani pojmovi. Oni su na istoj razini opsega u odnosu na njima superordinirani pojam ili nadređeni pojam. - POSTOJE POJMOVI: o HOMOGENO KOORDINIRANI POJMOVI – podređeni su istom višem pojmu o HETEROGENO KOORDINIRANI POJMOVI – na istoj su razini opsega a imaju različite superordinirane ili nadređene pojmove VRSTE POJMOVA - IDENTIČNI ILI ISTOVJETNI POJMOVI – odnose se na isti sadržaj i opseg ali imaju drugi naziv odnosno riječ. Npr. sat-ura. - EKVIPOLENTNI ILI ISTOVRIJEDNI – imaju različiti sadržaj a isti opseg. Npr. Marko Marulić – pisac Judite. - SUPERORDINIRANI ili NADREĐENI i SUBORDINIRANI ili PODREĐENI – imaju djelomično isti sadržaj a opseg subordiniranog pojma obuhvaćen je superordiniranim pojmom. Npr. Avion –letjelica, živo biće-biljka, - INTERFERIRAJUĆI ili UKRŠTENI POJMOVI – npr. političar-lovac - KOORDINIRANI ILI USPOREDNI – podređeni su istom višem rodnom pojmu, različitog su sadržaja i opsega. Npr. ovca-pasdomaće životinje. - KONTRARNI ili SUPROTNI – su koordinirani pojmovi koji se po svojim obilježjima najviše razlikuju. Npr. crno-bijelo, toplo- hladno - KONTRADIKTORNI ILI PROTURJEČNI – pojam kojim izražavamo potpunu negaciju sadržaja nekog pojma a opsegom može obuhvaćati sve druge pojmove osim toga jednog. Npr. bijel . ne bijel. - DISPARATIVNI ILI RAZDVOJIVI – potpuno se razlikuju u opsegu i sadržaju npr. Indijanac i kocka. - LIŠIDENI POJMOVI – odnos pojmova od kojih ima određenu oznaku a drugome nedostaje baš ta oznaka npr. vid – sljepoća - ODNOSNI POJMOVI – pojmovi koji su shvatljivi jedan uz drugog. Npr. gore-dolje, više-niže.
© Copyright 2024 Paperzz
