Nastavne teme za 8. razred OŠ iz nastavnog predmeta Kemija

Kemijsko izobraževanja na
Hrvaškem
Kemijsko obrazovanje u RH
mr. Olgica Martinis
Viša savjetnica za kemiju
Agencija za odgoj i obrazovanje
Institucije odgoja i obrazovanja u RH
 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koordinira rad ustanova koji provode odgoj i
obrazovanje u RH
 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
 Agencije:
 Agencija za odgoj i obrazovanje
 Agencija za strukovno obrazovanje
 Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Društva i institucije neposredno vezana
na kemijsko obrazovanje





Hrvatsko kemijsko društvo
E-škola kemije
Prirodoslovno-matematički fakultet
Institut Ruđer Bošković
Institut za društvena istraživanja-Centar za
razvoj obrazovanja
Način na koji društva i institucije djeluju
na kemijsko obrazovanje
 Hrvatsko kemijsko društvo-putem nastavne sekcije HKD-a,
organizira skupove i obilježavanje značajnih datuma i događaja
za kemičare, olimpijada za kemičare, suradnja pri organizaciji
natjecanja iz kemije
 E-škola kemije-putem dolaska u škole izvođenjem
demonstracijskih pokusa potiče učenike u kemijskom
obrazovanju; postavljanje pitanja učenika i davanje odgovora
putem e-pošte iz područja kemije
 PMF-znanstvena djelatnost, popularizacija znanosti (Čarolije u
kemiji, Festival znanosti)
 Institut za društvena istraživanja–analiza sadržaja i rezultata
DM iz kemije
Dokumenti, zakoni vezani za odgoj i
obrazovanje
 Hrvatski nacionalni obrazovni standard,
MZOS, 2006.
 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi, MZOS, 2008.
 Nacionalni obrazovni kurikulum, MZOS, 2011.
Nacionalni obrazovni kurikulum (NOK),
MZOS, 2011.
 NOK - za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i
srednjoškolsko obrazovanje
 NOK - temeljni dokument koji određuje sve bitne sastavnice
odgojno-obrazovnog sustava od predškolske razine do
završetka srednjoškolskog odgoja i obrazovanja
 NOK - okvir za stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija,
osnova za restruktuiranje nastavnih planova,osnova za
predmetne kurikule, sadrži međupredmetne teme
Kemija unutar prirodoslovnog odgojno-obrazovnog
područja unutar NOK-a
 Prirodoslovno područje svrstano po ciklusima






I. Priroda i čovjek
II. Planet Zemlja
III. Materijali i njihova svojstva
IV. Život
V. Gibanja i sile
VI. Energija
HNOS-Hrvatski nacionalni obrazovni
standard
HNOS-Hrvatski nacionalni obrazovni
standard
HNOS-Hrvatski nacionalni obrazovni
standard
HNOS-zadaće nastave kemije u
osnovnoj školi
 stjecanje znanja o najvažnijim kemijskim procesima te
razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti
 uvođenje u istraživanje i vježbanje primjene znanstvenih
metoda (razvijanje umijeća pozornog promatranja i
bilježenja pojava u prirodi ili tijekom izvođenja pokusa;
vježbanje opisivanja rezultata opažanja i tumačenja pojava
na temelju usvojenih teorija i modela; vježbanje
prikazivanja rezultata pokusa (mjerenja) tablicama i
grafikonima
 njegovanje i razvijanje umijeća shematskoga prikazivanja
(crtanja laboratorijskoga pribora) i izradbe skica pokusa
(shema)
HNOS-zadaće nastave kemije u
osnovnoj školi







razvijanje umijeća sigurnoga i urednoga rukovanja kemijskim priborom i
kemikalija
razvijanje ekološke svijesti i odgovornosti prema
radnom i životnom okruženju
razvijanje sposobnosti opisivanja uočenih pojava (promjena), izricanja
vlastitoga mišljenja i postavljanja pitanja koja potiču raspravu
razvijanje sposobnosti logičkoga zaključivanja, apstraktnoga, kritičkog i
kreativnoga mišljenja
osposobljavanje za samostalno rješavanje problema
osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike
timskoga rada i suradničkog učenja)
usvajanje vještine rada prema uputama i davanje uputa za rad drugima
HNOS-specifičnosti,obrazovna strategija, uvjeti i
izvedba nastave kemije u osnovnoj školi
 Specifičnost nastavnoga programa kemije
 obvezni nastavni sadržaji uz mogućnost prilagodbe inteziteta i
ekstenzita obrade uz izborne teme;
 egzemplarna nastava
 putevi obrade mogu biti različiti pri ostvarivanju ciljeva nastave
 Obrazovna strategija
 sliči strategiji znanstvenih istraživanja- postavljanje prepostavke pri
rješavanju problema-Učenici eksperimentiraju, samostalno ili u
skupinama, kako bi provjerili pretpostavku. Nakon provedenih
pokusa, opažanja i mjerenja učenici izvještavaju o dobivenim
rezultatima te ih samostalnim zaključivanjem (učitelj moderator),
pokušavaju objasniti na temelju već stečenoga znanja
HNOS-specifičnosti,obrazovna strategija,
uvjeti i izvedba nastave kemije u osnovnoj školi
 Uloga učitelja-moderator, pomaže pri radu, usmjerava učenike i
kroz raspravu navodi na ispravno zaključivanje, uvodi učenike u
znanstvenu metodu rješavanja problema, potiče učenike na
miniprojekte
 Neposredni odgojno-obrazovni rad učitelja/nastavnika kemije,
22 sata (iznimke dvopredmetni učitelj, jedini učitelj kemije na školi,
ostale specifičnosti-vođenje učeničke zadruge, školskog
laboratorija, voditelj županijskog stručnog vijeća učitelja/nastavnika)
 Poželjni uvjeti rada - blok-sat i učionica namijenjena samo za
nastavu kemije, biologije i/ili fizike bitni su preduvjeti za nastavu
kemije temeljenu na pokusu kao središnjoj nastavnoj aktivnosti koja
se primjenjuje u nastavi kemije
Nastavne teme za 7. razred OŠ iz nastavnog
predmeta Kemija
 1. Što proučava kemija
Ključni pojmovi: osnovni kemijski pribor, mjere opreza pri radu,
sredstva za osobnu zaštitu i sredstva za gašenje požara u
laboratoriju
 2. Makroskopska fizikalna svojstva tvari
Ključni pojmovi: tvar, fizikalna svojstva uzorka tvari,
agregacijsko stanje, promjene agregacijskih stanja
 3. Makroskopske fizikalne i kemijske promjene tvari
Ključni pojmovi: fizikalne promjene tvari, kemijske
promjene tvari, biološko djelovanje tvari
 4. Vrste tvari
Ključni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj, metali, nemetali
Nastavne teme za 7. razred OŠ iz nastavnog
predmeta Kemija
 5. Smjese i postupci razdvajanja smjesa
Ključni pojmovi: homogena i heterogena smjesa,postupci
razdvajanja smjesa
 6. Otopine
Ključni pojmovi: otopina, koncentracija
(kvalitativno),nezasićena/zasićena/prezasićena otopina
 7. Iskazivanje sastava smjesa udjelima
Ključni pojmovi: maseni udio sastojka u smjesi,volumni udio
sastojka u smjesi, kvalitativni i kvantitativni sastav smjese
 8. Zrak i glavni sastojci zraka
Ključni pojmovi: sastav i svojstva zraka, kisik, dušik, plemeniti
plin, ugljikov dioksid
Nastavne teme za 7. razred OŠ iz nastavnog
predmeta Kemija
 9. Voda
Ključni pojmovi: fizikalna svojstva vode, tvrde i meke
prirodne vode, destilirana voda, anomalija vode
 10. Vodik
Ključni pojmovi: vodik, plin praskavac
 11. Atomi i kemijski elementi
Ključni pojmovi: atomi, subatomske čestice, kemijski element, periodni
sustav elemenata, atomski i maseni broj
 12. Relativna atomska masa
Ključni pojmovi: relativna masa, relativna atomska masa, dalton, izotopi
 13. Ioni i ionske strukture
Ključni pojmovi: ion, formulska jedinka, naboj aniona i kationa
Nastavne teme za 7. razred OŠ iz nastavnog
predmeta Kemija
 14. Povezivanje atoma i molekule
Ključni pojmovi: molekula, dvoatomna molekula, višeatomna
molekula, molekulska formula
 15. Valencije i kemijske formule
Ključni pojmovi: empirijske i molekulske kemijske formule,
valencija (jedno-, dvo- ... valentan), valentne crtice, modeli
jednostavnijih molekula
 16. Relativna molekulska masa
Ključni pojmovi: relativna molekulska masa
 17. Kemijske reakcije i očuvanje mase
Ključni pojmovi: kemijske reakcije, zakon o očuvanju mase,
reaktanti, produkti, jednadžba kemijske reakcije
Nastavne teme za 7. razred OŠ iz nastavnog
predmeta Kemija
 18. Kemijske reakcije i energija
Ključni pojmovi: promjena energije, toplina, sustav, okolina
 19. Brzina kemijske reakcije
Ključni pojmovi: brzina kemijske reakcije, utjecaj
koncentracije reaktanata, temperature i katalizatora na brzinu
kemijske reakcije
 20. Kemijski elementi u periodnom sustavu elemenata
Ključni pojmovi: kemijski elementi, periodni sustav elemenata,
sličnost kemijskih svojstava elemenata iste skupine
IZBORNE TEME za 7. razred osnovne škole




1. Povijest pojma kemijski element
2. Evolucija Zemlje i njezine atmosfere
3. Iskustveni zakoni i atomska hipoteza
4. Raširenost kemijskih elemenata u svemiru Zemljinoj kori i živim
bićima
 5. Voda - temelj života
Nastavne teme za 8. razred OŠ iz
nastavnog predmeta Kemija
 1. Nemetali
Ključni pojmovi: opća svojstva nemetala, kiseline, vodikov
(oksonijev) ion
 2. Metali
Ključni pojmovi: opća svojstva metala, hidroksid, lužina,
zemnoalkalijski metali, željezo
 3. Soli
Ključni pojmovi: kemijske formule i nazivi soli, neutralizacija,
hidratne soli
 4. Maseni udio elemenata u spoju i formula spoja
Ključni pojmovi: maseni udjeli elemenata u spoju
Nastavne teme za 8. razred OŠ iz
nastavnog predmeta Kemija
 5. Ugljik i njegovi spojevi
Ključni pojmovi: alotropske modifikacije ugljika, oksidi ugljika,
ugljična kiselina, karbonati
 6. Kruženje ugljika u prirodi
Ključni pojmovi: stanično disanje, fotosinteza, kruženje ugljika u
prirodi, pougljenjivanje ili karbonizacija
 7. Fosilna goriva
Ključni pojmovi: suha destilacija, frakcijska destilacija, ugljen i
nafta kao izvori organskih spojeva
 8. Kvalitativni sastav organskih spojeva
Ključni pojmovi: organski spojevi, organska kemija, kvalitativni
sastav organskoga spoja
Nastavne teme za 8. razred OŠ iz
nastavnog predmeta Kemija
 9. Zasićeni ugljikovodici
Ključni pojmovi: zasićeni ugljikovodici ili alkani,
sažete strukturne i molekulske formule, homologni niz,
trodimenzijska građa molekula
 10. Nezasićeni i aromatski ugljikovodici
Ključni pojmovi: nezasićeni ugljikovodici: alkeni, alkini i aromatski
ugljikovodici, benzen
 11. Alkoholi
Ključni pojmovi: funkcijska skupina, hidroksilna skupina, alkohol,
alkoholno vrenje
 12. Karboksilne kiseline
Ključni pojmovi: karboksilna skupina, karboksilne kiseline i njihove
soli, više masne kiseline
Nastavne teme za 8. razred OŠ iz
nastavnog predmeta Kemija
 13. Esteri
Ključni pojmovi: ester, esterifikacija, hidroliza estera, nazivi
jednostavnijih estera
 14. Masti i ulja
Ključni pojmovi: zasićene i nezasićene masne kiseline, glicerol,
triacilgliceroli, katalitičko hidrogeniranje
 15. Monosaharidi
Ključni pojmovi: ugljikohidrati, monosaharidi, Trommerov reagens,
Fehlingov reagens
 16. Disaharidi i polisaharidi
Ključni pojmovi: saharoza, škrob, celuloza, glikogen, prirodni
polimer
Nastavne teme za 8. razred OŠ iz
nastavnog predmeta Kemija
 17. Aminokiseline i bjelančevine
Ključni pojmovi: amino-skupina, peptidna veza, dipeptid,
polipeptid, koagulacija bjelančevina
 18. Enzimi
Ključni pojmovi: enzim, biokatalizator, aktivno mjesto u enzimu,
supstrat
 19. Sapuni i detergenti
Ključni pojmovi: sapun, detergent, hidrofilni i hidrofobni dio
molekule, saponifikacija
 20. Plastične mase
Ključni pojmovi: polimeri, polimerizacija, plastomer, elastomer,
duromer
IZBORNE TEME za 8. razred osnovne škole






1. Stijene, rude i minerali
2. Kemija hrane
3. Sapuni nekad i danas
4. Ovisnosti (pušenje, narkotici)
5. Gospodarenje otpadom
6. Proizvodnja hrane (interdisciplinarno s biologijom)
Satnica nastave kemije u srednjim školama
prema vrsti škole i razini obrazovanja koja se
trenutno provodi
 GIMNAZIJE:
 Opća gimnazija – 2+2+2+2 – tijekom 4 godine učenja,
godišnji fond sati 70
 Jezična gimnazija - 2+2+2+2 – tijekom 4 godine učenja,
godišnji fond sati 70 – ima mogućnost zamjene jednog nastavnog
predmeta iz područja prirodoslovlja (biologija, kemija, fizika) u
trećem razredu u korist stranog jezika
 Prirodoslovno-matematička – 2T(1VJ)+ 2T(1VJ)+ 2T(VJ1)+
2T(VJ1)105 sati godišnje
 Prirodoslovna - 2T(2VJ)+ 2T(2VJ)+ 2T(2VJ)+ 2T(2VJ)
140 sati (teorija+vježbe) godišnje
Satnica nastave kemije u srednjim školama
prema vrsti škole i razini obrazovanja koja se
trenutno provodi
STRUKOVNE ŠKOLE
 1. program za učenike u četverogodišnjim školama koje imaju
jednogodišnji program kemije (program A) – 2+0+0+0
70 sati godišnje
 2. program za učenike u četverogodišnjim školama koje imaju
dvogodišnji program kemije (program B) – 2+2+0+0
70 sati godišnje
 Posebnosti u nekim školama: prve dvije godine dvogodišnje
učenje kemije kao općeobrazovnog predmeta, a u trećoj godini se
uče sadržaji iz biokemije
Primjer: zanimanje tehničar nutricionist – opća kemija se uči u prvom
i drugom razredu (2T+3VJ) i u trećem razredu biokemija (2T)
Državna matura iz kemije
Probna državna matura provedena 2008./2009.
Državna matura 2009./2010.
KEMIJA – izborni predmet na državnoj maturi
– pristupa manje pristupnika nego na biologiju i fiziku (2010.g.)
– broj pristupnika u ljetnom roku 2009./2010. 3446
– manji broj pristupnika iz strukovnih škola odlučuje se na
ispit iz kemije, relativni postotak pristupnika iz različitih
gimnazijskih programa približno jednak
Jokić, B., Ristić Dedić, Z., Šabić, J., (2011)., Analiza sadržaja i rezultata ispita Državne
mature iz kemije, Zagreb, IDIZ-CIRO, NCVVO
Satnica nastave kemije u srednjim školama
prema vrsti škole i razini obrazovanja koja se
trenutno provodi
STRUKOVNE ŠKOLE
 1. program za učenike u četverogodišnjim školama koje imaju
jednogodišnji program kemije (program A) – 2+0+0+0
70 sati godišnje
 2. program za učenike u četverogodišnjim školama koje imaju
dvogodišnji program kemije (program B) – 2+2+0+0
70 sati godišnje
 Posebnosti u nekim školama: prve dvije godine dvogodišnje
učenje kemije kao općeobrazovnog predmeta, a u trećoj godini se
uče sadržaji iz biokemije
Primjer: zanimanje tehničar nutricionist – opća kemija se uči u prvom
i drugom razredu (2T+3VJ) i u trećem razredu biokemija (2T)
Hvala na pažnji!

Download Report