DOGAĐAJI broj 4 primijenjena nova tehnika regionalne anestezije Informaciono komunokacione tehnologije uvodenje informatickih sistema malim koracima na velika vrata januar 2013 www.kc-bl.com Klinika za traumatologiju mjesto gdje završavaju svi pacijenti sa teškim povredama i lomovima ekstremiteta i kičme. „ Gužva jednaka u svako doba godine ! ” Božićna posjeta Klinici za ginekologiju i akušerstvo Dodijeljen zlatni dukat i stipendija prvoj bebi rođenoj na Božić 2013. godine CITOSTATICI STIŽU ... Zapisnici sa sastanaka načelnika klinika hirurških i konzervativnih grana JANUAR 2013 2 Predstavljamo Vam... Klinika za traumatologiju Klinika za traumatologiju Kliničkog centra Banja Luka je mjesto gdje završavaju svi pacijenti sa teškim povredama i lomovima ekstremiteta i kičme. Za zaposlene u toj Klinici odmora nema jer njihovi pacijenti iziskuju konstantan nadzor i pažnju. Iako je uvriježeno mišljenje da traumatolozi kao i ortopedi, najviše rade u zimskoj sezoni, kada se ljudi najviše povrijeđuju zbog snijega i leda, oni tvrde da to nije istina i da im je gužva jednaka u svako doba godine. Kako je objasnio dr Nikola Bojić, Načelnik Klinike za traumatologiju Kliničkog centra Banja Luka, jedino se razlikuje način na koji se pacijenti povrjeđuju. Broj je uvijek prilično veliki, bez obzira na kalendar i godišnje doba. Nažalost, kod nas je veliki broj stradalih u saobraćajnim nesrećama i većina tih pacijenata je upravo zbrinuta u Klinici za traumatologiju. Načelnik Nikola Bojić je istakao da u okviru Klinike za traumatologiju postoji i Spinalni centar u kojima se zbrinjavaju pacijenti sa povredama kičme, tumorima kičme i lokomotornog sistema. Naši pacijenti su sa različitim povredama, kao što su prednji prelomi iz oblasti lokomotornog sistema, degenerativna problematika, od one sa kojom se pacijenti rađaju do stanja koja nastaju zbog starosti i gdje se rade ugradnje vještačkih kukova i slično. Ljudi najviše lome potkoljenice i podlaktice tj. dijelove tijela koji su najizloženiji i koji prvi stradaju kada se aktivira odbrambeni mehanizam. U Klinici za traumatologiju se uspješno saniraju sportske povrede kao prelomi karlice. Tim Klinike za traumatologiju praktikuje više operativnih pristupa preloma karlice koja se radi sa prednje strane. Svi zahvati oko karlice i kičme su izuzetno teški i komplikovani za ljekare, a operacije traju po sedam ili osam sati. Sve vrijeme ljekar mora da nosi olovni mantil, koji ga štiti od gama zračenja, tako da je to jedan od razloga zašto se malo ljekara odlučuje da se spacijalizuje za traumatologiju. Što se tiče mogućnosti da se pacijent oporavi nakon ozbiljnijih povreda i lomova kičme postoji zlatno pravilo da ukoliko se u prvih osam sati uradi oslobođenje povrijeđenog dijela kičmenog stuba postoji velika šansa za uspješan oporavak osim ako nije presječena kičmena moždina. “Osim ovoga, od najveće važnosti je da se povrijeđeni transportuje na pravilan način do bolnice. Ilustracije radi, nedavno smo imali slučaj mladića koji je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi i koji je sam u automobilu ostao zarobljen punih deset sati. Bio je sam na putu, a od težine povreda nije mogao da pomjeri ni ruke ni noge kako bi pozvao pomoć. Po prijemu postavljena je dijagnoza quadriplegio znači oduzetost svih ekstremiteta. Pružena mu je adekvatna pomoć i njegov oporavak je u toku sa pozitvnim pomacima. Važno je istaći da nema garancije da će se neko oporaviti od ovakvih povreda. Nezahvalno je bilo šta prognozirati. Dešava se da neko poslije komplikovane operacije prohoda nakon deset dana, dok neki ostanu mnogo duže vezani za postelju”, istakao je Načelnik Bojić. Veoma je važan i psihološki segment oporavka kod povrijeđenog pacijenta. Pishološko stanje pacijenta i njegova volja da se oporavi i da vježba je presudna za oporavak. Svi oni koji skeptično doživljavaju svoju bolest i svoje fizičko stanje, jako teško napreduju i još teže se oporavljaju. Suština je da se svakom pacijentu prije operacije, naravno, ako je to moguće, objasnimo detaljno šta ćemo da radimo i kakva su očekivanja i na taj način pokušavamo da ga pripremimo. Iskustvo nas uči da pacijenti reaguju razli č ito. Od potpune euforije i iščekivanja da se sve što prije završi, do krajnje skepse i beznadežnosti da postoji mogućnosti oporavka. Gledajući repertoar naših operacija, kao i obučenost ljekara, te primjenu savremenih metoda liječenja, sigurno je da ne zaostajemo u odnosu na ostale boljnice u BiH, a u nekim stvarima čak i prednjačimo. U to spada primjena metode ruskog akademika Ilizarova u srastanju nesraslih preloma kao i u produžavnju i korekciji ekstremiteta, koju mi radimo godinama unazad. Kada su u pitanju djeca, radimo i ispravljanje ekstremiteta i njihovo produžavanje. To su, kao što se može pretpostaviti, vrlo komplikovane i dugotrajne metode liječenja koje zahtijevaju mnogo strpljenja. Načelnik Nikola Bojić je rekao da se naši ljekari stalno obrazuju i odlaze na edukacije, zahvaljujući razumjevanju našeg rukovodstva . Naglasio je da je ovo izrazito komplikovana i teška oblast za koju se odlučuje s a m o m a l i b r o j l j e ka ra . U K l i n i c i z a traumatologiju radi ukupno osam ljekara i to pet specijalista, dok su ostali na specijalizaciji. To definitivno nije dovoljno jer se kod nas godišnje pregleda i zbrine preko 1.100 pacijenata od kojih je, samo prošle godine, 945 moralo je na operaciju. Kod nas dolaze i pacijenti iz svih krajeva Republike Srpske , pa i iz Federacije BiH, jer imamo opremu i kadrove koji imaju veće mogućnosti nego ostali. U odnosu na druge zdravstvene ustanove nismo daleko u pružanju usluga, mada ponekad se dešava da pošaljemo pacijenta u drugu bolnicu, van Republike Srpske, posebno kada se radi o nekoj rijetkoj povredi ili deformitetu za koji nismo opremljeni. Sa razvojem tehnologije i metodi liječenja su se mijenjali to jest dovelo se do toga da se daje prednost operativnom načinu liječenja kao bi se smanjio broj dana ležanja i bolovanja i period oporavka, a povećao kvalitet liječenja. Međutim, gips će uvijek imati svoje mjesto u liječenju jer se na taj način najbolje saniraju povrede. Načelnik Bojić je rekao da se u toku svoje karijere susretao i sa bizarnim povredama kao što su povrede pri okretanju u krevetu ili padanju sa njega tokom spavanja što obično ukaže da je kost već ranije bila oštećena osteoporozom ili metastazama na kostima. Isto tako, bilo je nevjerovatnih slučajeva da se čovjek oklizne na ulici i polomi i ruke i noge. Imali smo nedavno jednu saobraćajnu nezgodu u kojoj je čovjek iščašio oba ramena i oba kuka. To je izrazito rijetko, a bol koju je taj pacijent pretrpio je sigurno bila ogromna. Ostale bizarnosti tiču se najčešće onih koji su zaduženi da se brinu o pacijentima, poput djece koja neće da dođu po svoje roditelje ili daju krv za njih jer im nisu prepisali zemlju, do staratelja koji ostave nesposobnu osobu samu duže vremena bez pomoći do poziva komšija kojima smeta nesnosan miris nastao raspadanjem tijela. I za kraj jedna simpatična priča. “Prije desetak godina, jedan mladić iz Kneževa zadobio je teške povrede kičmene i moždine, te ostao nepokretan. Operisao sam ga i nakon toga je krenuo na rehabilitaciju.Za nekoliko godina on se potpuno oporavio, gotovo čudesno koliko. Javljao mi se svake godine da me obavijesti o svom stanju. Prije tri godine me pozvao da mi kaže kako se oženio i da čeka dijete, te da će ako bude sin da ga nazove po meni. Međutim, rodila se djevojčica, ali on je ostao pri svojoj odluci pa joj je dao ime Nikolina”, rekao je dr Bojić. JANUAR U Klinici za anesteziju i intenzivno liječenje primijenjena nova tehnika regionalne anestezije kombinovani blok plexus lumbalisa i n. ischiadicusa Božićna posjeta Klinici za ginekologiju i akušerstvo 05. januara 2013. godine u Klinici za anesteziju i intenzivno liječenje izvedena je tehnika regionalne anestezije blok plexus lumbalisa. Obezbjeđuje anesteziju i analgeziju prilikom operativnih zahvata na natkoljenici, koljenu i medijalnoj strani potkoljenice i stopala. Zajedno sa blokom n. ischiadicusa postiže se anestezija kompletnog donjeg ekstremiteta. 07. januara 2013. godine Klniku za ginekologiju i akušerstvo posjetili su predstavnici Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka. Razlog njihove posjete je darivanje bebe rođene u Božićnoj noći što je izuzetno lijep način da se obraduje majka koja je donijela novi život baš na taj dan. Direktor Ilija Džombić ispred Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka i Danijela Jokanović ispred Srednjoškolskog centra Ljubiša Mladenović su tradiconalno nagradili bebu zlatnikom. 2013 3 Promocija knjige „Ljekarska komora Vrbaske banovine 1929–1941", autora mr Bojana Stojnića i Verice Stošić U srijedu, 16. januara 2013. godine s početkom u 19.00 časova u Maloj vijećnici Banskih dvora održaće se promocija knjige „Ljekarska komora Vrbaske banovine 1929–1941", autora mr Bojana Stojnića i Verice Stošić. Recenzije su potpisali dr Đorđe Mikić i dr Gojko Malović. Knjigu je odštampala renomirana štamparija "Grafid" Banjaluka, a štampanje su finansijski podržali Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske i Komora doktora medicine Republike Srpske. Anesteziološki tim sačinjavali su specijalisti anesteziologije i reanimatologije dr Dragan Rakanović i dr Ljubiša Tomić i medicinski tehničar/anestetičar Boško Dragišić. Operativni zahvat je izveo dr Dejan Ćurlik, ortopedski hirurg. Tako je nastavljena odlična saradnja ljekara Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje i Klinike za ortopediju. Ova tehnika regionalne anestezije omogućava izvođenje operativnih zahvata sa ciljem izbjegavanja komplikacija nastalih izvođenjem centralnih neuroblokova – subarahnoidalne (spinalne) i epiduralne anestezije. Istovremeno se smanjuje incidenca duboke venske tromboze zbog moguće rane mobilizacije pacijenta. Operativni zahvat zbrinjavanja trimaleolarnog preloma skočnog zgloba iz veden je u kombinovanom bloku plexus lumbalisa i n. ischiadicusa čime su postignuti optimalni uslovi hirurške anestezije. Nosiocu zlatnika biće omogućeno da se besplatno školuje u Srednjoškolskom centru Ljubiša Mladenović, te da nastavi studije na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka. Malom Vanji Gazibariću teškom tri kilograma i dugom 50 centimetara predstavnici Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka darovali su zlatnik i stipendiju. Njegova majka Mirjana je rekla da se nije nadala da će joj termin za porod biti na Božić i da je dobila najljepši poklon na današnji dan. Ona je dodala da je poklonom Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka prezadovoljna. Direkotor Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka Ilija Džombić je rekao da je to mali znak pažnje i da se nada da će na taj način podstaći i druge institucije da se uključe u podsticanje rađanja. Doktorica Dragica Draganović je navela da je porođaj protekao uredno i istakla kako je presrećna na to da je ona porodila Božićnu porodilju. Knjigu će promovisati glavni i odgovorni urednik "Glasnika Udruženja arhivskih radnika Republike Srpske" Dušan Popović, član Redakcije Zoran Pejašinović i autori. Osnivačka skupština Ljekarske komore Vrbaske banovine održana je 15. decembra 1929., a posljednja redovna godišnja skupština 23. marta 1941. u dvorani Higijenskog zavoda u Banjaluci. Na redovnim godišnjim skupštinama Ljekarske komore Vrbaske banovine diskutovalo se o poslovnom redu, izboru rukovodstva, budžetu, visini članarine, izdavanju stručnog časopisa, zakonima, pravilnicima i uredbama iz oblasti zdravstva, bolestima, osnivanju bolnica, načinu ubiranja doprinosa za smrtne slučajeve, nekolegijalnom ponašanju ljekara prema ljekarima, odnosu ljekara i apotekara, sporednoj ljekarskoj službi, nazivu ljekara specijaliste, itd. Komora je donosila rezolucije protiv zakona i propisa koji su išli na štetu ljekara i zdravstvene službe Vrbaske banovine. Članovi Ljekarske komore Vrbaske banovine bili su aktivni u radu Saveza ljekarskih komora Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Ljekarska komora Vrbaske banovine je sarađivala sa svim ljekarskim komorama u Kraljevini Jugoslaviji. JANUAR Predsjednici Ljekarske komore Vrbaske banovine bili su ugledni banjalučki ljekari: dr Todor Jeremić (1929-1932), dr Ejub Mujezinović (19321934), dr Đorđe Bukinac (1934-1938), dr Branko Čubrilović (1938-1941) i dr Pero Stjepanović (1941). Ljekarska komora Vrbaske banovine kao staleška organizacija okupljala je sve ljekare iz Vrbaske banovine, koja je 1938. brojala 118 članova. Tokom tridesetih godina XX vijeka ljekarsku službu na području Vrbaske banovine obavljalo je više od 200 ljekara. Klinika za kardiovaskularne bolesti ima izuzetno dobra iskustva u saradnji sa Centrom za srce BH Tuzla, ali ovo je lijep način da se profesionalana komunikacija pojača kako bi saradnja bila još bolja. Na sastanku sa Poslovodstvom, uz dobrodošlicu za naše goste, prof. dr sc. med. Brano Topić je naglasio da je opredjeljenje Kliničkog centra Banja Luka da njeguje saradnju sa kolegama iz regiona prije svega na osnovu struke pa i na osnovu drugih aspekata. Predstavnici iz Centra za srce BH Tuzla posjetili Kliniku za kardiovaskularne bolesti 2 4 . j a n u a ra 2 0 1 3 . g o d i n e K l i n i k u z a kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Banja Luka posjetili su prijatelji iz Centra za srce BH Tuzla. Ispred Centra za srce BH Tuzla bili su prof. dr sc. med. Emir Kabil, kardiohirurg i generalni direktor ove ustanove i prof. dr sc. med. Emir Mujanović, Šef kardiovaskularnog odjela ove ustanove. Naše goste srdačno je dočekalo Poslovodstvo Kliničkog centra Banja Luka na čelu sa generalnim direktorom prof. dr. sc. med. Branom Topićem kao i Načelnica Klinike za kardiovaskularne bolesti Tamara PreradovićKovačević i Šef sale za kataterizaciju srca doktor Svetozar Srdić. Nakon sastanka sa Poslovodstvom naši gosti su sa Načelnicom Tamarom Preradović–Kovačević i doktorom Svetozarom Srdićem obišli Kliniku za kardiovaskularne bolesti. U toku obilaska pokazali su im kapacitete sa kojima raspolaže Klinika, razgovarali su o modalitetima liječenja, te razmijenili iskustva o prevazilaženju poteškoća na koje u svom radu nailaze. Tokom jednočasovne posjete, menadžment Klinike za kardiovaskularne bolesti je imao priliku da sa uvaženim gostima prodiskutuje viziju razvoja i unapređenja daljne saradnje između ove dvije ustanove. Medicinski otpad 16. januara 2013. godine u Kliničkom centru Banja Luka ekološki inspektor Grada Banja Luke Tatjana Nišić je izvršila inspekcijsku kontrolu u vezi sa upravljanjem medicinskog otpada. Još 21. juna 2008. godine doneseno je Rješenje inspektora u kojima su naređene mjere postupanja sa medicinskim otpadom u skladu sa propisima, te je Klinički centar Banja Luka bio u obavezi da pribavi ekološku dozvolu, kao i uradi plan upravljanja otpadom u tada određenom roku od 90 dana. Zbog činjenice da ti uslovi nisu bili ispunjeni, izvršenje Rješenja je odloženo. Činjenica je da je na području Republike Srpske trenutno teško implementirati evropske standarde u ovoj oblasti. Ipak, dolaskom novog rukovodstva na čelo Kliničkog centra Banja Luka, koje je prepoznalo problematiku zbrinjavanja medicinskog otpada, naša ustanova je uvidjela značaj i neophodnost društveno odgovornog ponašanja, te dala prioritet rješavanju ovog problema. 2013 4 Kontrolom inspekcije koja se desila 16. januara 2013. godine utvrđeno je da se desio niz pozitivnih pomaka u vezi sa problematikom medicinskog otpada, te da je preduzeto niz mjera u pravcu izvršenja Rješenja koje su donijeli inspektori. Mjere koje su se poduzele u cilju izvršenja Rješenja su: þ formiran je Odbor za upravljanje medicinskim otpadom þ usvojen Plan upravljanja medicinskim otpadom þ održano predavanje o predmetnoj temi za sve načelnike, glavne sestre i šefove Klinika i Službi þ osposobljen hlorinator otpadnih voda þ započete procedure razdvajanja reciklažnog od komunalnog otpada þ sklopljen Ugovor sa Gradskim grobljem za odvoz i ukopavanje patoanatomskog otpada, þ osposobljen sterilizator za sterilizaciju igala i infektivnog materijala iz Klinike za infektivne bolesti i Zavoda za mikrobiologiju þ zatvorena peć za spaljivanje otpada þ sklopljen Ugovor o preuzimanju hemijskog otpada sa ovlaštenim subjektom ( KEMOKOP doo) þ smanjena količina komunalnog otpada za 30 odsto ( a samim tim i troškovi zbrinjavanja) þ upućen zahtjev Ambasadi Republike Češke za donaciju opreme za sterilizaciju þ urađena anketa zaposlenih o poznavanju postupanja sa medicinskim otpadom þ priprema se radni materijal za edukaciju zaposlenih þ nabavljeni su olovni kontejneri za skladištenje radioaktivnog otpada. S obzirom na činjenicu da jedna količina potencijalno infektivnog otpada i dalje završava na Regionalnoj deponiji bilo bi neophodno izvršiti nabavku opreme za sterilizaciju, čime bi bio u potpunosti ispoštovan Plan upravljanja otpadom, a postupanje sa medicinskim otpadom u skladu sa propisima, te bi se na taj način moglo ući u proceduru za dobijanje ekološke dozvole. JANUAR 2013 5 nformatičke tehnologije na velika vrata Novi sistemi iz službe IKT Služba za informacione- komunikacione tehnologije (IKT) je mlada služba sa ambicioznim kadrom koja je u prethodnoj godini sprovela niz aktivnosti koje će u završnici doprinijeti automatizaciji procesa rada , uštedi u resursima (vremenskim, finansijskim ...), te uspostaviti pružanje zdravstvane usluge na jednom potpuno novom i višem nivou. Pravi rezultati će tek biti vidljivi u narednom periodu jer je fokus u prethodnoj godini bio na postavljanju novih instalacija računarske mreže, nove serverske infrastrukture u kreiranju testnih servisa. Sve to je urađeno kako bi se povećala otpornost na greške i otkazivanje sistema, te povećale performanse što bi u konačnici dovelo do kvalitetnijih novih informatičkih usluga. Važno je napomenuti da je fokus bio na kvaliteti izvedenih radova što bi u konačnici pojednostavilo održavanje sistema. Jedan od mrežnih ormara prije i poslije uređivanja U daljem tekstu ćemo dati atkivnosti koje su sprovedene u 2012. godini, te aktivnosti koje će biti sprovedene u 2013. godini. Iz prethodne godine izdvajamo slijedeće radove:Nabavka, postavljanje i konfigurisanje nove serverske opreme, ü Nabavka, postavljanje i konfigurisanje nove aktivne mrežne opreme, ü Uređivanje mrežnih instalacija unutar objekata, ü Centralni popis računara i instaliranje novih propratnih softvera poput novog antivirusa, ü Kreiranje infrastrukture aktivnog direktorijuma, ü Povezivanje svih objekata i lokacija (sem Klinike za psihijatriju) putem optičkih vodova, ü Usavršavanje Poslovnog informacionog sistema, ü Razvoj novog Kliničkog informacionog sistema koji se već testno koristi na pet klinika, ü Elektronska provjera zdravstvenog osiguranja direktno iz Fonda zdravstvenog osiguranja, ü Elektronski pristup podacima iz porodične medicine, ü Migracija mail servera i Internet prezentacije u prostor Klinčkog centra, ü Prelazak na novi Internet link brzine 3 puta veće od prethodne, ü Kreirane sigurnosne politike i pravilnici, ü Mnogi drugi servisi koji su okrenuti kao podrška Službi za IKT. U 2013. godini planirani su slijedeći radovi: ü Završetak rekonstrukcije mreže unutar objekata (lokacija dr Zdrave Korde i Klinika za psihijatriju), ü Puštanje u rad novoga mail servera, ü Primjena sigurnosnih politika u praksi, ü Završetak i puštanje u rad Kliničkog informacionog sistema na svim klinikama, ü Povezivanje novoga informacionog sistema sa RIS/PACS sistemom, Zavodom za patologiju i drugim službama, ü Pr e b a c i va n j e s v i h ko r i s n i ka n a infrastrukturu aktivnog direktorijuma, ü Kreiranje Intranet stranice koja će biti okrenuta internim informacijama više prema zaposlenima, te omogućiti lakšu razmjenu dokumenata. Slika konzole za administraciju sa pacijentima novog Kliničkog informacionog sistema. Zbog sigurnosnih razloga imena pacijenata su obrisana. Zbog lakšeg prelaska i upotrebe novih servisa i nepoznavanja određenih, gore navedenih pojmova Služba za IKT će u narednim brojevima KC infa davati detaljnije informacije kako bi praktično objasnili upotrebu novih servisa. JANUAR 2013 Sastanak načelnika klinika hirurških grana . . . Izvještaj sa redovnog sastanka hirurških grana 25. januara 2013. godine održao se sastanak načelnika hirurških grana u Sali za sastanke Uprave Kliničkog centra Banja Luka. Generalni direktor prof. dr sc. med. Brano Topić je pozdravio Načelnike hirurških grana, čestitao im Novu godinu i ostale praznike, te je ukratko analizirao rad Kliničkog centra Banja Luka. Nakon toga je počeo sastanak sa prvom tačkom dnevnog reda. . 6. Dnevni red: Obraćanje generalnog direktora Konzilijumi za maligne bolesti u Kliničkog centra Banja Luka Prezentacija Nivo ispunjenosti zahtjeva sertifikacionih standarda – prof. dr sc. med. Nenad Prodanović Prezentacija Kratak pregled poslovanja KC po godinama, za period od 2007. – 2011. sa očekivanom realizacijom za 2012.godinu Snadbjevanje iz apoteke 7. Razno 2. 3. 4. 5. . Rasprava na temu konzilijuma, o tome koliko članova treba i može da bude u konzilijumima za maligne bolesti. Problem je što načelnici pojedinih OJ nisu stava da treba da odaberu samo dva člana za konzilijum, nego smatraju da više doktora treba da učestvuje u radu konzilijuma zbog organizacije posla na OJ. . Prof. dr Nenad Prodanović upoznao prisutne načelnike hirurških grana sa nivoom ispunjenosti zahtjeva sertifikacionih standarda. Prezentacija se odnosila: 1) na nivo ispunjenosti zahtjeva sertifikacionih standarda 2) saradnju Tima za kvalitet sa OJ 3) održavanje ili ne održavanje mjesečnih sastanaka sa zaposlenim na hirurškim OJ . Naglasio je da sa svim hirurškim OJ Tim za kvalitet ima dobru saradnju i da je zadovoljan sa nivoom ispunjenosti sertifikacionih standarda. Međutim, jedan od problema je što se ne održavaju mjesečni sastanci ili se održavaju, a ne vode se zapisnici sa sastanaka. . Od hirurških OJ pohvalio je klinike koje imaju nivo ispunjenost standarda 85% i preko 85%, a to su Kliniku za MFH, Kliniku za anesteziju i intenzivno liječenje, Klinika za ORL, Kliniku za dječiju hirurgiju, Klinika za očne bolesti, Klinika za traumatologiju i Klinika za plastičnu hirurgiju. . Međutim, naglasio je da ima OJ koje ne održavaju redovno mjesečne sastanke ili ne vode zapisnike sa mjesečnih sastanaka, a to su slijedeće OJ: Klinika za MFH, Centar za dojku, Služba operacionih sala sa sterilizacijom, Klinika za anesteziju i inetnzivno liječenje, Klinika za torakalnu hirurgiju, Klinika za vaskularnu hirurgiju, Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Klinika za opštu i abdominalnu hirurgiju, Klinika za ortopediju, Klinika za urologiju i Klinika za neurohirurgiju. . Nakon izlaganja prof. dr sc med. Nenada Prodanovića obratio se direktor Aleksić gdje je istakao kako je zadovoljan nivom ispunjenosti sertifikacionih standarda, a slaže se sa načelnicima da se sastanci održavaju parcijalno zbog nepostojanja sala za sastanke, te da načelnici hirurških grana ne izbjegavaju svoju obavezu da održavaju parcijalne sastanke svakodnevno. Riječi direktora potvrdio je načelnik Klinike za aneseteziju prof. dr Golić koji je istakao da održava parcijalne sastanke s obzirom na to da nemaju prostor u kome bi sve svoje zaposlene radnike u OJ mogao da sakupi i drži samo jedan mjesečni sastanak, naveo je kao dodatni problem jer dio radnika je na gornjoj lokaciji- Paprikovac, a dio na hirurgiji. Povela se diskusija da li mogu pojedinačni sastanci da budu dokumentovani i na osnovu toga da imaju ispunjen zahtjev sertifikacionog standarda. . Nakon čega je direktor Prodanović istakao koliko su važni mjesečni sastanci zbog vertikalne i horizontalne komunikacije, te da je poslovodstvo na taj način upućeno šta se dešava u kojoj OJ. S obzirom da nije moguće održanje mjesečnih sastanaka, onda je zamolio prisutne da prilikom održavanja parcijalnih sastanaka pozovu članove Tima za kvalitet, te da vode kontinuirano zapisnike sa sastanaka. 6 JANUAR 2013 Sastanak načelnika klinika hirurških grana . Prezentacija direktora za ekonom sko finansijske posove dipl. ecc. Aleksandra Todorovića koji je pristune upoznao sa poslovanjem KC BL po godinam a, za period od 2007. -2011. godine , kao i sa očekivanom realizacijom za 2012.godinu. - Istakao je da je ovo najsloženija i najteža godina, te da je priliv od Fonda zdravstvenog osiguranja RS značajno m anji nego u prethodnim godinam a. - Velike obaveze prem a dobavljačim a, koje uzrokuju problem e kada je u pitanju snabdjevanje lijekovim a. - Veći broj KSZ usluga u odnosu na prethodnu godinu,što je za pohvalu s obzirom da je Fond zdravstvenog osiguranja RS sklopio ugovor i sa privatnim ustanovam a, te je bilo za očekivati da će padati KSZ usluge. - Prosječna dužina lijećenja pacijenta sa 7 pala na 6 dana. - Pad broj operativnih zahvata, takođe zahvati u opštoj anesteziji su u blagom padu u 2012.godni - Dijagnostičke usluge zabilježile pad u 2012. godini, što je za nas dobro jer ova vrsta usluga opterećuje naše m aterijalne troškove, a rezultat je m anji obim rada. - U periodu od 2007. – 2012. Godine povećanje kadrova za nekih 300 radnika, a trend povećanja je bio više kod m edicinskog osoblja nego nem edicinskog.Kada je riječ o strukturi obrazovanja broj ljekara je porastao, a i kod nem ed. m ožem o prim jetiti pozitivan trend VSS kadra u odnosu na SSS. - Povećanje produktivnosti u 2012.godini - Negativna finansijska situacija (kada posm atram o kretanje prihoda od 2007. godine do 2012. godine prim jećujem o da je pad prihoda počeo u 2011.godini) - M eđutim uspjeli sm o da zaustavim o rast rashoda u 2012.godini što je rezultat dobre realizacije plana uštede u 2012.godini. (uspjeli uštediti zaslugom ljekara, povećanja discipline i prim jene jeftinijih terapija koje im aju isti učinak na pacijenta) - Na rast rashoda je uticalo povećanje bruto plata (zbog plaćanja otežanih uslova rada gdje se prosječna plata povećala u odnosu na prethodne godine),povećanje troškova energije na koje nisu m ogli uticati, kao i povećanje kam ate na kredite koje značajno opterećuje rashode u 2012. godini za nekih 3,76 m iliona KM . - Ova prezentacija je nam jenjena direktoru Fonda zdravstvenog osiguranja RS i M inistru zdravlja i socijalne zaštite, jer gubitak je iz sljedećih razloga: cijene u Cijenovniku zdravstvenih usluga su niske, vrijednost DTS boda je niska u odnosu na Hrvatsku. - Rasprava svih prisutnih o vrijednosti BOD-a. . . Izvještaj o snadbjevanju lijekovim a i potrošnim m aterijalom iz Apoteke u kojem je načelnica upoznala prisutne sa trenutnim stanjem u apoteci. - problem kašnjenja u isporuci m aterijala zbog neizm irenih obaveza prem a dobavljačim a, te da načelnici im aju razum jevanja - problem dezinfikcionih sredstava, kao i to da lager lista antibiotika konstantno varira, te da su svi zaposleni apoteke na raspolaganju za pom oć u odabiru nekog od antibiotika koje im a apoteka - da načelnik jednom m jesečno ili dva puta dođe u Apoteku zbog specifičnosti m aterijala za hirurške grane kako bi lakše prepoznali m aterijal koji treba da trebuju, jer obično nosači dolaze po m aterijal - narudžba specifičnih m aterijala čeka se dugo , isporuka zavisi od finansija 7 JANUAR 2013 8 Sastanak načelnika klinika hirurških grana - veliki broj hirurga zvalo vezano za liječenje rana multirezistentnim sojevima, te je dogovor da se uputni prijedlog da se oformi radna grupa koja bi se bavila navednim problemom. - Oftamologija ima problem sa koncima, te da je procedura u toku i biće rješen problem Pod tačkom razno direktor Aleksić je upoznao prisutne da će uskoro u KC BL stići plazma sterilizator. Zaključci sa sastanka: 1. u ponedeljak , 28. januara 2013. godine na sastanku Načelnika hirurških grana sa direktorom Aleksićem definisaće se članovi konzilijuma za maligne bolesti. 2. Zbog nemogućnosti održavanja mjesečnih sastanaka neophodno je da se na parcijalne sastanke zovu članovi Tima za kvalitet, kao i da se vode zapisnici sa tih sastanaka. 3. Neophodno sistemsko rješenje, da Klinički centar dobije prava na budžet, da gubitak treba da pokrije prema zakonu osnivač Kliničkog centra, a to je Vlada RS. Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je da prikupi sredstva kojima će se finansirati rad naše ustanove. Promjena DTS boda ili dobijanje ostatka iz budžeta. 4. Oformiti radnu grupu vezano za liječenje rana multirezistentnim sojevima. Plazma sterilizator će smanjiti troškove sterilizacije. JANUAR 2013 Sastanak načelnika klinika konzervativnih grana Izvještaj sa redovnog sastanka konzervativnih grana 22. januara 2013. godine održan je sastanak načelnika konzervativnih grana u Sali za sastanke Uprave Kliničkog centra Banja Luka. Prof. dr sc. med. Brano Topić je pozdravio sve prisutne, te je ukratko analizirao rad Kliničkog centra Banja Luka u 2012 godini. Dnevni red: 1. 2. 3. 4. 5. Pozdravni govor prof. dr sc. med. Brane Topića Ekonomsko poslovanje Kliničkog centra Banja Luka u 2012. godini Sertifikacija Kliničkog centra Banja Luka i formiranje konzilijuma malignih bolesti Informacije o promjenama u održavanja higijene u Kliničkom centru Banja Luka Razno Direktor za ekonomske poslove Kliničkog centra Banja Luka dipl. ecc Aleksandar Todorović je analizirao poslovanje u 2012. godini kroz petogodišnji pregled poslovanja Kliničkog centra Banja Luka. Zaključak je da je broj ležećih pacijenata približno isti kao u 2010. godini, popunjenost kapaciteta Kliničkog centra Banja Luka je 1039 kreveta, a prosječna dužina liječenja 5,8 dana. Klinički centar Banja Luka je u 2012. godini je uradio manje operativnih zahvata nego u 2011. godini. Broj vanbolničkih KZS usluga je 20-30 odsto viši nego u 2011. godini, a broj dijagnostičkih usluga pada u 2012. godini što je dobro u ekonomskom smislu. Produktivnost je rasla po jednom radniku od 2007. godine. Prihodi Kliničkog centra Banja Luka su iznosili 109.409.919 KM, a rashodi su bili 130.167.714 KM. Očekivani prihodi nisu ostvareni, a sprovedeni plan racionalizacije je napravio uštede, ali nedovoljne. Do gubitka u poslovanju Kliničkog centra Banja Luka je došlo zbog: 1. niskih cijena zdravstvenih usluga koje nisu realne niti ekonomske 2. cijena DTS boda je niska 3. načina plaćanja koji je apsurdan ,veći obim pruženih usluga manjak cijena. Klinika za infektivne bolesti, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, Klinika za kožne i polne bolesti, Klinika za plućne bolesti, Klinika za neurologiju, Klinika za psihijatriju i Zavod za kliničku radiologiju su prepoznali značaj sertifikacije,ostvarili su dobru saradnju sa timom,pristupili odgovorno procesu i održavanju mjesečnih sasatanaka i ispunili oko 80% utvrđenih standarda.Služba intenzivne medicine ,Klinika za unutrašnje bolesti, Klinika za kardiovaskularne bolesti, Klinika za dječije bolesti i Zavod za patologiju ostvarili su oko 60 % standarda što govori o korektnoj saradnji, ali u niskom nivou realizacije. Zavod za nuklearnu medicinu i bolesti štitne žlijezde, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku i Zavod za medicinsko snabdjevanje KC-Apoteka ostvario je oko 75 % standarda, mjesečni sastanci se održavaju redovno, saradnja korektna, ali još uvjek nije dosta urađeno. Zavod za mikrobiologiju je ostvario dobre rezultate oko 85% uslova je ispunjeno, ali daleko najbolji rezulat ima Klinika za onkologiju 90% standardi ispunjeni. Zajedničkim snagama možemo postići nivo za sertifikaciju do juna kada se očekuje sertifikacija Kliničkog centra Banja Luka. 9 JANUAR 2013 Sastanak načelnika klinika konzervativnih grana Zaključci: 1. Načelnici Klinika su predložili članove Konzilijuma za maligne bolesti. 2. Prisutni su informisani o promjenama u održavanja higijene u Kliničkom centru Banja Luka 3. Klinika za unutrašnje bolesti djeli se na: Kliniku za nefrologiju, Kliniku za reumatologiju, Kliniku za hematologiju i Kliniku za gastro-enterologiju. Načelnici treba da dostave podatke o svim kliničkim studijama koje su rađene u zadnjih 10 godina. 10 JANUAR Citostatici stižu... U proteklih nekoliko dana svjedoci smo medijske pažnje koja je bila usmjerena na problem nedostatka citostatika u Kliničkom centru Banja Luka. Zbog velike zainteresovanosti javnosti, a i zaposlenih u našoj ustanovi koristimo i ovu priliku da razjasnimo problem. Isporuka citostatika koji su nedostajali Kliničkom centru Banja Luka je stigla. Problem je prisutan posljednjih desetak dana i nije prisutan za sve lijekove. Snabdijevanje citostaticima regulisano je Ugovorom za snabdijevanje citostatičkim i pratećim lijekovima potpisanim sa Fondom zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u skladu sa okvirnim sporazumom. Apoteka Kliničkog centra Banja Luka u saradnji sa Stručnim konsultantom za praćenje realizacije tendera dostavlja Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske mjesečne potrebe klinika, koji u skladu sa tim vrši nabavku lijekova.Ukoliko, zbog raznoraznih problema koji nisu pod kontrolom Kliničkog centra Banja Luka, dođe do problema u isporuci lijekova, Klinički centar Banja Luka promptno odreaguje. Naime, primjena hemioterapije kod oboljelih od malignih bolesti je proces koji se kontinuirano ponavlja u određenim vremenskim intervalima. Uobičajeno su to intervali od 3-4 sedmice iako postoje i drugačije šeme primjene. Hemoterapijski protokoli sadrže uglavnom dva do tri citostatika . Nedostajalo je par citostatika koji ulaze u nekoliko hemoterapijskih protokola. Takođe uvijek postoji mogućnost zamjene jednog citostatika sa drugim lijekom poštujući protokole liječenja. Konzilijumi za maligne bolesti određuju modalitete specifičnog onkološkog tretmana. Prilikom donošenja odluke koja će se hemioterapija primjeniti, ko n z i l i j u m i s e r u ko v o d e s a v r e m e n i m smjernicama (NCCN, ESMO, NICE...). Odabir tipa protokola može varirati od preporuke do preporuke, ali se u suštini radi o istoj grupi lijekova. Tako je moguće kod većeg broja pacijenata, u slučaju nedostatka lijekova, odabrati drugi protokol (koji je isto tako efikasan). Osim toga, neke od citostatika je moguće zamijeniti sa drugim koji je iz iste grupe. Npr. Cisplatin sa Karboplatinom, Adriamblastin i Doxorubicin sa Epirubicinom, Fluorouracyl sa Xelodom i tako dalje. Takođe je moguće odložiti aplikaciju hemioterapije za 7 do 10 dana, dok lijek ne stigne u zdravstvenu ustanovu. Iako je dosadašnje snabdijevanje i isporuka od strane dobavljača prema zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj, gdje se aplikuju hemioterapije, bila uglavnom redovna, tokom poslednjih mjesec dana je nešto neredovnija. Uzroci za takvu situaciju su raznovrsni - nepovoljna finansijska situacija, zastoj u proizvodnji određenog lijeka ili, kao što je to bio slučaj sa BCG-om zatvaranje fabrike u Kanadi. U principu svi ti problemi se prevaziđu, tako što se npr. nađe drugi proizvođač. Međutim, sve to uzrokuje niz zakonskih i administrativnih problema, kao što je ponovno odobravanje novog doznog oblika, pribavljanje potrebnih saglasnosti za uvoz lijeka (iz druge zemlje), sprovođenje carinske procedure... što na žalost zahtjeva dosta vremena, na koje objektivno niko od nas ne može uticati. Klinički centar Banja Luka, sa svoje strane, ulaže maksimalne napore da obezbijedi kontinuiranu terapiju za pacijente. Tačan broj pacijenata koji koriste citostatike, odnosno primaju hemioterapiju je nemoguće navesti jer on stalno fluktuira, zato što jedni pacijenti završavaju, a drugi započinju sa terapijom, a ima i slučajeva da se pacijenti koji su završili terapiju, zbog povrata bolesti ponovno uključuju u terapijske postupke. Vjerovatno je broj apliciranih hemioterapija relevantniji podatak, pomoću kojeg se može procijeniti obim posla, ali i potrošena sredstva, jer se radi o izuzetno skupoj kategoriji lijekova. 2013 11 Humanitarna akcija Budimo ljudi-pomozimo Milanu Akcija prikupljanja pomoći malom Milanu Šariću traje već nepuna dva mjeseca i za to vrijeme uspjela su se prikupiti određena sredstva raznim aktivnostima neformalne grupe građana Budimo ljudi-pomozimo Milanu. Prva u nizu bila je humanitarna zabava u klubu Kruna gdje su brojni banjalučki bendovi i DJ-evi učestvovali u izvođenju fantastičnog programa, a kao donatori te večeri bili su Banjalučka pivara, Vitaminka i vinarija Jungić. Oni su donirali svoje proizvode, od čije prodaje su također prikupljena sredstva za Milana. Ukupan iznos koji se skupio te večeri, prodajom karata i pića iznosio je 2647 KM, što je u tom trenutku izgledalo malo i tako nedostižno konačnom cilju, imajući u vidu da samo respirator za ovog dječaka košta 13 000 KM, da je dug za struju prelazio u tom momentu 3000 KM, a monitor vitalnih funkcija koji je neophodan ovoj porodici košta 1500 eura. Međutim, to je bio samo početak koji je pokrenuo lavinu humanosti. Poslani su brojni dopisi privrednim subjektima, politi č kim partijama, farmaceutskim kućama.... Rezultat svega toga nije izostao. Panevropski univerzitet Apeiron je napravio prvi iskorak u donacijama i uplatio na ime Milana 3000 KM. Ocu malog Milana Simi Šariću, javili su se i iz Kabineta predsjednika i obavjestili ga da će do 10. februara 2013. godine biti i uplata Predsjednika RS, gospodina Milorada Dodika u iznosu od 5000 KM. Radnici Kliničkog centra su uspjeli prikupiti preko platnih spiskova 5784,00 KM, a tu su i brojne uplate naših građana koje su svakodnevno pristizale na Milanov račun. Zaključno sa 31. januarom 2013. godine na računu u Hypo banci je bilo 13 926,86 KM, s tim da u taj iznos nije uključena pomoć Klinčkog centra Banja Luka, koja nije legla još na račun Šarića i donacija Predsjednika Republika Srpske. Na deviznom računu je 240 eura donirano od naših ljudi iz inostranstva. Grupa Budimo ljudi –pomozimo Milanu nastavlja svoje aktivnosti do konačnog cilja. Već u srijedu 06. februara 2013. godine u klubu Jazzbanjaluka održaće se nova humanitarna zabava, ovaj put bez prodaje karata. Prilozi će se prikupljati kroz kutiju dobrovoljnih priloga , a prihod od Nektar piva doniranog od diskonta Dagor također je namjenjen Milanu. JANUAR Javili su se i sportisiti u želji da pomognu koliko je u njihovoj moći . Košarkaši banjalučkog kluba Borac žele sav prihod od utakmice BoracZrinjski, koja će se odigrati sredinom februara u dvorani Borik pokloniti malom Milanu. Za kraj februara mjeseca planirana je velika humanitarna zabava u klubu Sokolski , gdje bi goste trebao zabavljati Dado Glišić, banjalučanin koji je poznata estradna zvijezda u Republici Srbiji. Sav prihod od prodatog pića te večeri ići će za pomoć Milanu, a naplaćivale bi se i karte u iznosu od 5 KM. Za tačan termin ove zabave čeka se na dogovor između Dade Glišića sa svojim menadžerom i sponzorom Novom bankom, tako da bi već iduće sedmice o tome mogli imati preciznije informacije. I na kraju, zakazan je veliki humanitarni rok maraton u Domu omladine za 02. mart 2013. godine, za koji se već sada prijavilo oko sedam banjalučkih bendova, a koji na taj način žele dati svoj prilog za Milana. Planirano je da se prihod od ovog koncerta prepolovi i da se pola iznosa namjeni Milanu,a pola maloj Sofiji Čergić, trogodišnjoj djevočici oboljeloj od leukemije, kojoj je hitno potreban novac za transplantaciju koštane srži u Italiji. Za Milana još uvijek ne znamo kako i dokle će da traje akcija, jer nalaz DNK iz Londona još nije došao, tako da se na zna ni kakav je konačan ishod. Ukoliko nalaz bude dobar i samim tim moguća operacija ovog dječaka, akcija će se nastaviti. Planirano je u tom slučaju aktiviranje humanitarnog broja, a u pregovorima smo i sa Vladom Georgijevim koji bi u tom slučaju održao humanitarni koncert u Banjoj Luci za Milana. 01. februara 2013. godine konačno je izmiren sav dug Šarića prema Elektrodistribuciji, tako da više ne postoji strah da će im isključiti struju koja Milanu život znači. U pregovorima smo i oko nabavke novog respiratora i monitora, a od Obija čekamo odgovor na zvanični zahtjev u vezi sa doniranjem novog agregata. Zahvaljujemo se svim ljudima dobre volje koji su se pridružili ovoj akciji u nadi da ćemo našem Milanu omogućiti što brži oporavak i nadamo se na koncu i konačno izlječenje. U ime roditelja malog Milana, Sime i Vere Šarić, ali i u ime ljudi koji vode ovu akciju Budimo ljudipomozimo Milanu zahvaljujemo se radnicima i Upravi Kliničkog centra Banja Luka koji su iskazali svoju nesebičnu pomoć i bili dio nas u ovoj humanitarnoj akciji. Daniela Ratešić Dipl.medicinar zdravstvene njege 12 Učimo engleski Jednina i množina imenica Sada kada smo savladali izgovor i pomoćne glagole prelazimo na imenice, odnosno na pravila u engleskom jeziku koja nam govore kako dobijamo množinu imenica. U većini slučajeva na imenicu dodajemo samo nastavak " s ". ! ! ! ! ! bottle – bottles cup – cups pencil – pencils desk – desks window – windows (flaša - flaše) (šolja - šolje) (olovka - olovke) (sto - stolovi) (prozor - prozori) Nastavak "es " dodajemo kod imenica koje završavaju na ch, sh, x, s, ss. ! ! ! box – boxes (kutija - kutije) watch – watches (sat - satovi) bus – buses (autobus - autobusi) Imenice koje završavaju na f ili fe, mijenjaju f u v i dodaju "es" (ukoliko se završava na fe koje prelazi u ve dodaje se samo s). ! ! ! ! wolf – wolves wife – wives leaf – leaves life – lives (vuk - vukovi) (supruga - supruge) (list - listovi) (život - životi) Postoje i imenice sa nepravilnom množinom, tj. za njih ne postoji nikakvo pravilo. ! ! ! ! ! child – children woman – women man – men mouse – mice goose – geese (dijete - djeca) (žena - žene) (muškarac - muškarci) (miš - miševi) (guska - guske) Za imenice koje se završavaju na y postoje dva pravila. Ako se ispred y nalazi samoglasnik onda se samo dodaje nastavak "s". Ako se ispred y nalazi suglasnik u tom slučaju y prelazi u ie a zatim se dodaje nastavak "s". www.pomozimo-milanu.info S poštovanjem, 2013 ! ! ! baby – babies toy – toys boy – boys (beba - bebe) (igračka - igračke) (dječak - dječaci) Neke imenice u engleskom jeziku imaju isti oblik i jednine i množine. ! ! sheep – sheep deer – deer (ovca i jed. i mn.) (jelen i jed. i mn.)
© Copyright 2024 Paperzz
