DOGAĐAJI broj 3 decembar 2012 www.kc-bl.com Svim zapos zaposlenima Kliničkog centra Banja Luka želim mnogo sreće i zdravlja, ne samo u Novoj 2013. godini, veći u svim godinama koje slijede. intervju strana 2. DECEMBAR 2012 Razgovor sa prvim među jednakim....drugi dio To je jedna strana priče, odnosno dio objašnjenja zašto ne razgovaram sa zaposlenima svakodnevno. Fizički to ne mogu stići. Međutim, ono što je bitnije od toga jeste moje insistiranje da se poštuje uspostavljeni sistem vrijednosti i komunikacija. Primjera radi, odjeljenska sestra, ukoliko ima nekih problema koje bi htjela raspraviti, prvo treba da razgovara sa svojom nadzornom sestrom, pa ako ne riješi problem, sa glavnom sestrom klinike. Slijedeći korak je razgovor, u prisustvu Glavne sestre klinike, sa Glavnom sestrom Kliničkog centra te eventualno razgovor sa direktorima hirurških ili konzervativnih grana, u zavisnosti od oblasti u kojoj rade. To je pravilo koje vrijedi za sve, jer bi kršenje tog principa vodilo ka urušavanju našeg sistema vrijednosti, bezvlašću i nedostatku hijerarhije, što je za rad zdravstvene ustanove pogubno. Spomenuli ste medije. Kakav je Vaš odnos prema medijima? Šta mislite kakva je slika u javnosti o nama? Profesore Topiću, radnici Kliničkog centra Banja Luka se tuže da je gotovo nemoguće doći na razgovor kod Vas, da se najavljuju po pet-šest puta... Kako to komentarišete? U sklopu odgovora na vaše pitanje, želim da Vam objasnim kako izgleda moj radni dan kao generalnog direktora Kliničkog centra Banja Luka. Dolazim u Klinički centar Banja Luka svako jutro oko šest i petnaest, a krećem sa operacijama u Centru za dojku već u sedam, sedam i petnaest. Svako jutro u pola devet se održava sastanak Poslovodstva, gdje se u prosjeku zadržim 45 minuta. Onda kreću – telefonski pozivi, sastanci sa predstavnicima različitih preduzeća, organizacija, institucija, načelnicima naših klinika, zavoda, službi, centara, Fondom, Ministarstvom....Bezbroj puta mi vi, iz Službe za odnose sa javnošću dođete sa nekim dopisom, pitanjem, zahtjevom, koji je po vama uvijek hitan, jer, po vašim riječima moramo imati dobre odnose sa medijima, bez obzira na to što se ja ponekad zapitam da li mi postojimo samo zato da bi odgovarali na zahtjeve medija. Svaki dopis, zahtjev, molba, odluka, mišljenje... upućeni u ime Kliničkog centra Banja Luka moraju proći kroz moje ruke i to je ustvari jedino i ispravno, tako da ja svakodnevno rješavam gomilu papira, dokumentacije i u većini slučajeva se zadržim u kancelariji sve do pet popodne. U međuvremenu obiđem i operisanu pacijentkinju i to je princip kojeg se, od samog početka bavljenja hirurgijom, uvijek pridržavam. Drago mi je da ste postavili to pitanje. Cijenim medije, novinare i to ne samo one koji pišu ili prave priloga u klasičnim medijima poput novina ili televizije, nego i ljude koji objavljuju svoje stavove, teskstove i komentare na webu, on-line magazinima, jer smatram da oni uveliko oblikuju stvarnost i pri tom kreiraju percepciju o nama. Međutim, ono što ne cijenim, a to je prisutno i među našim novinarima, je nedostatak pravog istraživačkog novinarstva, površnost, senzacionalnost... Nema potrebe da se stvara iskrivljena slika o Kliničkom centru Banja Luka, dovoljno je da se objavi istina takva kakva jeste, pa da bude interesantna priča. Objavljivanje informacija o našem radu, zaposlenima, bez traženja odgovora druge, naše strane je krajnje neprofesionalno. Sjećate se samo priče o bebi liječenoj u Infektivnoj klinici, u kojoj smo ispali u najmanju ruku neprofesionalni i nekorektni. Ono što javnost ne zna, a ta tema se dugo povlačila po medijima, je da nas, drugu stranu, niko ništa nije pitao. Nama je uskraćena šansa da, u doba demokratičnosti i medijskih sloboda koje se konstantno i već pomalo dosadno deklarativno promovišu, kažemo šta se desilo u našoj kući. S druge strane, mi ne smijemo da utičemo na slobodu medija, d a i m o b j a š n j a va m o d a i s t ra ž i va č ko novinarstvo ne znači vrijeđanje, da je krajnje neprofesionalno da se izjave izvlače iz konteksta, jer ćemo dizanjem buke oko neke emisije ili članaka diskutabilnog kvaliteta samo podići gledanost i rejting novinara koji ga je pravio. Znam da vijest da je pas ujeo čovjeka nije vijest, već da je vijest da je čovjek ujeo psa i već mi je to pomalo dosadilo i slušati i primjenjivati. Smatram da činjenica da, na primjer, jedini u Republici Srpkoj uspješno iz vodimo transplantaciju bubrega ili kateterizaciju srca mora da bude objelodanjena javnosti. 2 Pa znate li koliko su se ženice iz Udruženja Beba1 iz Zvornika obradovale informaciji da smo krenuli sa implementacijom projekta vještačke oplodnje u Kliničkom centru Banja Luka? Vjerovatno daleko više nego da su, primjera radi, saznale da je Tamara Radlović smijenjena sa mjesta portparola Kliničkog centra Banja Luka. Šta imate poručiti našim zaposlenima, za kraj ovog razgovora? Svim zaposlenima Kliničkog centra Banja Luka želim mnogo sreće i zdravlja, ne samo u Novoj 2013. godini, već i u svim godinama koje slijede. DECEMBAR 2012 3 Rotary club Gloria Banja Luka posjetio Kliniku za dječije bolesti 13. decembra 2012. godine u periodu od 14:00 do 15:00 časova Kliniku za dječije bolesti Kliničkog centra Banja Luka posjetili su prijatelji iz Rotary club-a Gloria Banja Luka. Razlog njihove posjete Klinici za dječije bolesti preciznije Odjelu hematoonkologije je bio darivanje naših najmlađih pacijenta povodom predstojećih praznika. Naime, iz Rotary club Gloria Banja Luka su uručili donaciju (školski pribor, knjige, didaktički i edukativni materijal) i poklone našim najmlađim pacijentima. Ovo je veoma lijep način da se uljepša boravak u bolnici našoj djeci i divna prilika da bar na trenutak zaborave svoju svakodnevnicu, te da se vrate igri. Posjeta je prošla u veseloj atmosferi gdje su naši najmlađi pacijenti pokazali gostima svoje crteže, recitovali pjesmice, a imali smo priliku da vidimo i mađioničarski trik. Posjeta ELSA udruženja Klinici za dječiju hirurgiju i Klinici za dječije bolesti 19. decembra 2012. godine Kliniku za dječiju hirurgiju i Kliniku za dječije bolesti su posjetili studenti i mladi pravnici koji su članovi Evropske asocijacije studenata prava- ELSA. Naši gosti su ovom prilikom našim najmlađim pacijentima uručili novogodišnje paketiće i tako unijeli prazničko raspoloženje u njihovu svakodnevnicu. Naime, ELSA Banja Luka je organizovala studentsku žurku na koju su studenti dolazili i donosili slatkiše koje su kasnije pakovali u paketiće i podijelili djeci u Kliničkom centru Banja Luka. Naši mališani su se obradovali poklonima i družili se sa mladim ljudima iz ELSA udruženja koji su im ovom lijepom gestom uljepšali boravak u bolnici. Ovakve humanitarne aktivnosti i podrška raznih organizacija i udruženja su zaista neophodne i mnogo znače našim najmlađim borcima. Donacija Gorenja Kliničkom centru Banja Luka 20. decembra 2012. godine Kliničkom centru Banja Luka uručena je donacija u vrijednosti od 3000 KM od strane preduzeća Gorenje. Donacija je svečano uručena na otvaranju njihovog prvog studija u Banjoj Luci, a sredstva koja smo dobili ovom prilikom biće raspoređena za našu djecu koje se liječe u Odjeljenju za dječiju psihijatriju. Iz preduzeća Gorenje su bili podstaknuti našim pismom Vrijeme darivanja... poklona, ljubavi i pažnje koje smo postavili na web stranicu. Lijep način da se obraduju oni kojima je pomoć najpotrebnija, a to su naravno naša djeca. Ovom prilikom još jedno veliko hvala preduzeću Gorenje na donaciji i humanosti. DECEMBAR 2012 4 Kad struja znači život ..... Klinički centar Banja Luka je, posebno Klinika za dječije bolesti i Klinika za bolesti uha, grla i nosa, tokom prethodnog perioda učinio sve što je moguće da obezbijedi kvalitetno liječenje dvogodišnjem dječaku Miletu Šariću, koji vrlo vjerovatno boluje od kongenitalne miopatije, hronične respiratorne insuficijencije. Kažemo vrlo vjerovatno, jer dijagnoza još nije definitivno potvrđena i uzorak DNK smo poslali u kliniku u Londonu, radi konačne potvrde. Još čekamo rezultate. Međutim, ono na šta kao institucija nismo mogli uticati, ali kao pojedinci jesmo, jeste težak materijalni položaj njegovih roditelja, koji nam se nisu nikad po tom pitanju obratili, sve dok nisu došli u situaciju da ne mogu platiti račun za struju, koja za njihovog sina znači život. Zato smo, bez obzira na činjenicu da nismo socijalna ustanova i da ne možemo rješavati probleme naših pacijenata, jer ih imamo mnogo i svi su na svoj način teški... napravili spiskove po organizacionim jedinicama i izdvojili, svako ponaosob, nebitno – marku, dvije... koliko možemo. Logika je jednostavna - ako svi damo prosječno po jednu marku od plate, ako se odreknemo jedne kafe ili sendviča, skupićemo maltene cijeli iznos duga za struju. Akciji su se odazvali i pojedinci putem fejsbuka, članovi različitih grupa, pokreta, asocijacija, preduzeća, soleri, domaćice...svi, u namjeri da pomognu, da daju. Napisano je bezbroj pisama, molbi za donaciju, između ostalog i za potrošni materijal (rukavice, gaze...) koje Šarićima niko ne refundira a na koje im odlazi oko 200 KM mjesečno. Besplatno je dizajnirana web -stranica http://pomozimo-milanu.info/, na kojoj su n a ve d e n e s ve a k t i v n o s t i , p o s t a v l j e n a medicinska dokumentacija, obraćanje majke malog Milana.... Organizovana je humanitarna zabava, koja će se održati 8. januara 2013. godine u klubu Kruna, koji smo dobili besplatno na korištenje. Na zabavi će učestvovati DJ Woodi i DJ Dražen i bend iznenađenja. Ulaznice će se kupovati po cijenama od 3, 5 i 10 KM u zavisnosti od toga koliko ko može da izdvoji za ovu porodicu. Napravljeni su plakati, flajeri, prilozi o našem Milanu. Svi smo uradili koliko smo mogli. Od nekih ministarstava i organizacija imamo i nezvaničnu potvrdu da će podržati ovu akciju. Tatjana Bursać sa RTRS-a je napravila prilog o porodici Šarić, koji će se emitovati 2. januara u Dnevniku, prvo kao vijest, a kasnije u emisiji Budimo ljudi. I bili smo. Neki od nas, poput Apoteke i Mikrobiologije, nisu mogli sačekati da stignu platni spiskovi, već su odmah dali koliko su imali. Te pare će se dodati sredstvima prikupljenim preko platnih lista i uplatiti krajem januara, kada nam stigne decembarska plata. U međuvremenu je naš Milan, u nekoliko navrata, ponovo ležao kod nas u bolnici. Zadnji put u ponedeljak uveče kada je kućni respirator jednostavno prestao da radi. Šarići su respirator odmah poslali na popravku u Novi Sad i platili 50 evra, doslovno od ničega. U ime porodice Šarić VELIKO HVALA Kliničkom centru Banja Luka koji je opet pokazao da može, kad hoće, prevrnuti svijet, animirati javnost, pružiti mnogo ljubavi i podrške za svoju djecu. DECEMBAR 2012 Djeca i dijabetes melitus tipa I Kad prijateljima, porodici kažemo da naše dijete ima dijabetes melitus tipa I, to zvuči teško, ozbiljno, medicinski hladno i većina naših najbližih se jednostavno ukoči, ustukne i ne zna kuda dalje. Šta da nam kaže. Zato moramo progovoriti i pružiti stvarnu sliku o tome šta naše dijete ima i kako se borimo sa tim. Naše dijete ima šećernu bolest tipa I koja se javlja kada gušterača prestane proizvoditi insulin, koji omogućava da šećer u krvi, zvan glukoza, dospije u stanice koje se koriste za proizvodnju energije. Bez insulina stanice ne dobijaju potreban šećer te se posljedično u krvi nakuplja prevelika količina šećera. U Republici Srpskoj ima 300 djece oboljele od dijabetesa tipa I, uzrasta od d v i j e d o 1 8 g o d i n a , a o va b o l e s t j e dijagnostikovana i kod beba od deset mjeseci. Dijabetes tip 1 je najčešći tip dijabetesa koji se javlja kod djece, a tokom posljednjih 30 godina broj oboljelih se utrostručio. Kao i kod odraslih, uzrok dječjeg dijabetesa uvijek nije razjašnjen i može dugo vremena prikriveno postojati u organizmu bez vidljivih simptoma. Mnogi postanu svjesni da imaju dijabetes kada se suoče sa nekim od potencijalno životno opasnih komplikacija koje dijabetes izaziva. Ipak, simptomi na koje roditelji treba da obrate pažnju su neutaživa žeđ, gubitak težine, umor i učestalo mokrenje, intenzivna glad, promjena vida, gljivične infekcije te povraćanje, bol u želucu, brzo disanje, blijedo lice, voćni miris daha i umor do kojih dolazi kada dođe do opasne komplikacije šećerne bolesti - dijabetičke ketoacidoze ili povećanja ketona u urinu. Većini djece sa dijabetesom potreban je tretman insulinom. ....Moji mali pacijenti nivo šećera u krvi mjere i do osam puta na dan i uzimaju inzulin pet puta na dan, što znači više od 4.700 uboda godišnje i ko zna koliko hematoma. Kaže se da dijabetes ne spava, a ja vas uvjeravam da roditelj djeteta oboljelog od dijabetesa ne spava... rekla je naša doktorica, prim. dr sc. med. Gordana BukaraR a d u j ko v i ć , p e d i j a t a r s u b s p e c i j a l i s t a endokrinolog i Predsjednica Udruženja “Odrasli za djecu Republike Srpske”. Ljudi se obično, kada se suoče sa nekim životnim problemom, a šećerna bolest njihove djece to sigurno jeste, nekako zatvore u sebe, izoluju. Međutim, nešto se u našem mentalitetu mijenja i mlađe generacije roditelja se putem nadležnih institucija, bore za prava svoje djece, naročito u školama i vrtićima. Život sa dijabetesom može biti veliki napor za porodicu, tako da im je potrebna dodatna podrška, a bez ikakve sumnje primaju je od Udruženja “Odrasli za djecu Republike Srpske”. Djeca i roditelji su spremni na saradnju, hrabri i disciplinovani, iako žive životom punim odricanja i svjesni su činjenice da su oboljeli od dijabetesa, nihova djeca, dva do četiri puta skloniji bolestima srca i moždanom udaru. 5 Već četvrtu godinu se, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Kliničkog centar Banja Luka organizuje kamp za oboljelu djecu koji je veoma značajan kao nastavak edukacije i boljeg razumijevanja bolesti. Održavanje ovogodišnjeg kampa podržao je Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik donacijom od 10.000 KM i tako pomogao da se našoj djeci priredi ovo druženje. Djeca oboljela od dijabetesa su u kampu pod kontrolom ljekara i medicinskih sestara pedijatrijskih klinika. Oni tu uče kako da daju insulin, mjere glikemiju i brinu sama o sebi. Ono što je najvažnije – djeca se uče samostalnosti, jer su kod kuće previše zaštićeni, uče se i da nisu sami, da i druga djeca boluju od iste bolesti, što je za njih jako važno, jer su često diskriminisana u društvu zbog bolesti . A da nisu sami, pokazalo se tokom treće donatorske večeri „S ljubavlju hrabrim srcima“ organizovanog od strane Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, tokom koje je približno 66 000 građana Republike Srpske pozvalo humanitarni broj 1432. Do sada je za kupovinu insulinskih pumpi, uređajima namijenjenim kontinuiranoj potkožnoj infuziji ultra-brzodjelujućeg insulina u promjenjivim, prilagodljivim i preciznim dozama koje pokrivaju bazalni metabolizam/ritam, prikupljeno oko 700 000 KM. U poslednje vrijeme i škole traže da im se dostavi protokol o tretiranju djece oboljele od dijabetesa. Sve su to važni pomaci u našem društvu koji će sigurno dovesti do toga da će prestati bilo kakav vid diskriminacije naše djece. Kao što je Predsjednik Dodik istakao, tokom treće po redu (lani je na ovaj način prikupljeno 550.000 KM za djecu sa posebnim potrebama, a 2010. godine 300.000 KM za djecu oboljelu od malignih bolesti) donatorske večeri :“ Djeca koja boluju od ovih oboljenja možda nisu svjesna same bolesti. Porodice nose ogroman teret, ali mi kao društvo moramo da budemo svjesni i da im pomognemo na ovaj način“. Jednog jutra ćemo se probuditi i shvatiti da smo kao društvo prevazišli sve predrasude u vezi naše djece koja imaju šećernu ili bilo koju drugu bolest. Ponekad se , u ovo praznično vrijeme sjetite riječi Nenada Došena, Kreativnog direktora Prime Communications korištenih u kampanji za našu djecu, oboljelu od šećerne bolesti.... Na prvi pogled, djeca s dijabetesom su kao i sva druga djeca: igraju se, ponekad malo glupiraju, uživaju u svakom danu svog bezbrižnog života, nasmiju nas… Ali njihovo djetinjstvo je sve samo ne bezbrižno. Svaki dan njihovi prstići pretrpe 6 uboda... u jednoj godini izdrže preko 2100 uboda... prime preko 3240 injekcija insulina i mjerenja glikemije... i tako godinu za godinom... Dijabetes je bolest koja nikada ne spava i nema razumijevanja za dječiju igru... Kupovinom inzulinskih pumpi olakšavamo život svakom djetetu oboljelom od dijabetesa i smanjujemo broj uboda i do deset puta... Pozivom na broj 1432 darujete 1KM za bezbrižnije djetinjstvo 300 mališana oboljelih od dijabetesa. I okrenite broj..... DECEMBAR 2012 6 DECEMBAR 2012 Implementacija Projekta medicinski asistirane oplodnje U Klinici za infektivne bolesti instalirana oprema Global fonda za potrebe dijagnostike i liječenja oboljelih od HIV bolesti 27. decembra 2012. godine u Klinici za infektivne bolesti instalirana je izuzetno vrijedna oprema nabavljena sredstvima Global fonda za potrebe dijagnostike i liječenja oboljelih od HIV bolesti. Riječ je o respiratoru Draeger Savina 300 i gastroskopu Olympus Exera II. Ukupna vrijednost donacije je 102 000 eura, a tokom narednog perioda održaće se edukacija osoblja za rad na opremi. U sklopu dalje implementacije Projekta medicinski asistirane oplodnje u Kliničkom centru Banja Luka , Poslovodstvo Kliničkog centra Banja Luka je organizovalo Zajednički stručni sastanak sa Voditeljima Centra za reproduktivnu medicinu Univerzitetskog Kliničkog centra Maribor prof. dr sc. med. Veljkom Vlaisavljevićem i doc. dr sc. med. Borutom Kovačićem tokom kojeg se razgovaralo o značaju reproduktivne medicine i laboratorijskim tehnikama u savremenoj ginekologiji. Odziv na predavanje je bio izuzetan, a naši eminentni gosti su održali izuzetno interesantna i korisna predavanje, ne samo za naše već i za ljekare iz drugih zdravstvenih ustanova. U 2013.godini nalazi pretraga rađenih u Imunološkom laboratoriju Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Banja Luka podizaće se u Dnevnoj bolnici (prizemlje Klinike, ulaz odmah pored portirnice) radnim danom u periodu od 13:00 do 15:00 časova, kod nadzorne sestre Dnevne bolnice u ambulanti broj 49, 15-30 dana nakon vađenja krvi. Rezultati ovih nalaza se ne saopštavaju preko telefona, a da li je nalaz gotov i spreman za izdavanje može se doznati u istom periodu (0d 13:00 do 15:00 časova radnim danom) na broj telefona 051/342-482. Želimo da naglasimo da testovi koji se rade u Imunološkom laboratoriju, te laboranti koji rade s infektivnim materijalom, sofisticiranom i vrlo osjetljivom tehnologijom ne mogu u isto vrijeme da se javljaju na telefon i daju osoblju Kliničkog centra i vanjskim strankama odgovore na pitanja tipa: da li je uopšte krv izvađena, da li je na uputnici navedeno sve što od pretraga treba, koliko koštaju analize sa ili bez zdravstvenog osiguranja ... Stoga je vrijeme davanja informacija na brojeve telefona 051/342- 669 i 051/342- 468 ograničeno na period između 13:00- 15:00 časova svakog radnog dana, kao što je to u svim ovakvim laboratorijama većih medicinskih centara u svijetu. 7 Sa sastanka načelnika konzervativnih grana... Direktor Nenad Prodanović je na početku sastanka rekao da se završava registar usluga koje se ne rade u Kliničkom centru. Takođe, potrebno je da sve klinike dostave algoritme za hitna stanja kako bi se odredio modalitet publikovanja. Algoritmi će biti implementirani u novi informacioni sistem. Što se tiče rada konzilijuma za maligne bolesti mora se odrediti jedan učesnik iz klinike za određeni konzilijum, te njegov zamjenik koji bi dolazio kada je predstavnik spriječen. Neprihvatljivo je da za konzilijume postoji čitav spisak učesnika. Imenovanje predstavnika je neophodno kako bi se donijela odluka o formiranju konzilijuma, te da i ta odluka postane obavezujuća. Svi, počevši od načelnika do direktora, moraju biti upućeni u to ko iz koje klinike učestvuje u konzilijumima. Drugom tačkom dnevnog rada razmatrala se organizacija rada tokom predstojećih praznika. Pored obavještenja o neradnim danima bitno je izdvojiti rad Apoteke u ponedeljak 31. decembra 2012. godine. Naime, Apoteka će taj dan trebovanja primati do 07:30 ujutro, a izdavanje lijekova vršiti do 09:00. Pod tačkom razno uglavnom su se razmatrali problemi koje imaju pojedine organizacione jedinice, uključujući i rotaciju administrativnih radnika , koja u nekim dijelovima Kliničkog centra Banja Luka, poput Zavoda za kliničku radiologiju uzrokuje, zbog specifičnosti informacionog sistema kojeg posjeduju, zastoj u nesmetanom funkcionisanju. Predloženo je da se odredi rok za obuku radnika, te da se svi administrativni radnici koji obavljaju jednu vrstu posla, ne rotiraju istovremeno, jer je potrebno izvršiti obuku novih radnika. DECEMBAR 2012 8 Stručno usavršavanje u Češkoj Po programu Češke vlade mr. sci. dr Milanko Maksić, dr sci. Radmil Marić te dr Vladimir Keča boravili su na stručnom usavršavanju u Brnu i Pragu, dvije nedjelje, od 4. do 17. novembra 2012. godine. Prva dva dana, nedjelju i ponedjeljak, učestvovali su na Kongresu kardiovaskularnih hirurga Češke republike u Brnu. Kongres je bio podijeljen u tri sesije: # Prva sesija odnosila se na distalne rekonstrukcije i izbor grafta za distalne rekonstrukcije sa osvrtima i iskustvima sa venskim graftovima, kao i na poglede u budućnost u razvoju graftova. # Druga sesija odnosila se na aneurizmatsku bolest aorte i magistralnih krvnih sudova, zatim na načine riješavanja komplikacija, te na terapiju; tom prilikom su prezentovani rezultati vaskularnih klinika širom Češke republike. # Treća sesija govorila je o karotidnoj bolesti i savremenim aspektima u rješavanju karotidne bolesti. Naši ljekari su od utorka do petka boravili na najprestižnijoj češkoj vaskularnoj klinici Na Homolce u Pragu, pod mentorstvom dr Petr Šedivy. Klinika Na Homolce je opremljena najsavremenijom opremom i sastoji se iz više dijelova . Operacioni blok sastoji se od dvije čiste operacione sale koje su izolovane ali u isto vrijeme povezane na intenzivnom njegom. Ovdje pacijenti dolaze pripremljeni prije operacije te dolaze nakon operacije zbog samog postopeartivnog oporavka . Pored ovih sala posjeduju i takozvanu prljavu salu u kojoj se rade rekonstrukcije kod pacijenata koji imaju hroničnu infekciju, dijabetes sa dijabetičnim stopalom zatim amputacije te infekcije grafta itd. Klinika, takođe, na raspolaganju ima i odjeljenja sa intenzivnom njegom i potpunim monitoringom . Zatim, postoji i takozvana prljava intenzivna njega koja je podijeljena u četiri odjeljka, u zavisnosti od stepena izolacije. Klinika posjeduje i angio salu u kojoj se rade endovaskularne procedure, a koja je u korelaciji sa radiologijom. Sve što se može vidjeti na klinici upućuje na to da je sve podređeno pacijentu i osoblju koje je ovdje zaposleno. U sklopu obuke prezentovane su i nove tehnike: & miniinvazivna laparoskopska vaskularna hirurgija, & neurostimulirajući vodič za supresiju bola kod pacijenata sa bolom i nemogućnošću daljeg rekonstruktivnog liječenja, & endovaskularne tehnike, robotska hirurgija. & Od 12. do 19. novembra obuka se održavala na drugoj po veličini Klinici za vaskularnu hirurgiju u bolnici Sveta Ana koja se nalazi u Brnu. Mentor je bio prof. dr Robert Staffa koji je između ostalog predstavio i rad Klinike, rezultate rada kao i istraživanja koja se odvijaju u Klinici. Klinika u Brnu takođe ima operacioni blok koji se sastoji od dvije čiste sale i jedne, takozvane, prljave sale koje su međusobno odvojene. Neposredno uz sale se nalazi intenzivna njega. Zatim, tu su i odjeljenja sa sobama sa strogom izolacijom. Odjeljenja su takođe podijeljena na takozvana čista i prljava. Na Klinici postoji i angi sala u kojoj se izvode endovaskularne procedure, s tim da se u posebnim prilikama koristi i hibridna sala Klinike za kardio hirurgiju. Sistem rada je na vrhunskom nivou, mnogo se pridaje pažnje načinu upravljanja klinikama, radu i redu, gdje svi funkcionišu kao karike jednog složnog lanca. Ono po čemu prednjače u Brnu jeste distalna rekonstrukcija autovenskim graftovima. Za svaku je pohvalu i najveća serija operisanih pacijenata sa najdužim praćenjem svojih rezultata, kao i korištenje venskih graftova u vaskularnoj hirurgiji najtežih stanja infekcije grafta. Zanimljiv je podatak da Češka republika od oko deset miliona stanovnika ima tristo vaskularnih hirurga koji su raspoređeni po centrima , oko dvije stotine njih su operateri a starije kolege (njih oko stotinu) su ljekari koji prate pacijente, predlažu terapiju i vode statističke podatke o samim pacijentima i vrlo često te podatke koriste za objavljivanje svojih rezultata, gdje su rezultati isključivo proizvod timskog rada. Ono što su savjetovali i sugerisali našim ljekarima jeste da razvoj vaskularne hirurgije i njenog procvata nije moguć bez obezbjeđivanja kontinuiranih operacionih sala gdje se mora razdvojiti prljava i čista hirurgija, zatim obezbjeđivanje mnogo većeg broja ljekara te integracija sa drugim ljekarima i klinikama, a neophodna je i stalna edukacija. Prema riječima naših ljekara najveći utisak na njih je ostavilo uzajamno poštovanje koje se ogleda ne samo na Klinici nego i u životu i cjelokupnom društvu. Češka je zemlja koja poštuju propise, nacija koja voli svoju zemlju, tako da ono što je češko uvijek ima prednost a takvim razmišljanjem se podiže kvalitet rada. Društvo je jako uređeno i skladno. DECEMBAR 2012 Razvoj cerebrovaskularne hirurgije U skladu s preporukama Poslovodstva, odnosno internim planovima Klinike za neurohirurgiju tokom poslednja tri mjeseca se postupno zbrinjavaju stanja iz oblasti cerebrovaskularne neurohirurgije. Ova stanja su radi njihove složenosti, obuhvaćena multidisciplinarnim pristupom, koji podrazumijeva usku saradnju neurologa, neuroradiologa, neuroanesteziologa i neurohirurga. U okviru postojeće logistike operacione sale te ograničenosti broja bolesničkih kreveta, koji predstavljaju limitirajući faktor za dalji razvoj, Projektu zbrinjavanja cerebrovaskularne patologije pristupilo se s aspekta rješavanja ove patologije van akutne faze. Uvođenje radiofrekventne ablacije u Kliničkom centru Banja Luka Strateškim planom razvoja hirurških klinika Kliničkog centra Banja Luka za 2013. godinu predviđena je nabavka uređaj za radiofrekventnu ablaciju, koji u Republici Srpskoj još nije nabavljen i uvođenje nove procedure u Republici Srpskoj - radiofrekventne ablacije koja bi se izvodila u Klinici za opštu i abdominalnu hirurgiju čime bi se kompletiralo onkološko- hirurško liječenje u digestivnoj hirurgiji. Uvođenje ove procedure će znatno povećati kvalitet liječenja malignih bolesti te smanjiti troškove liječenja pacijenata van Republike Srpske. U sklopu strateškog razvoja hirurških klinika u srijedu 26.decembra 2012. godine u posjetu Kliničkom centru Banja Luka dolašao je eminentni stručnjak iz oblasti hepatobilijarne hirurgije i pionir radiofrekventne ablacije u Srbiji, prof. dr sc. med. Miroslav Milićević. Uzimajući u obzir klinički status pacijenta, te neuroradiološku prezentaciju cerebrovaskularne patologije, odlučuje se o načinu tretmana,odnosno optimalnog termina operativnog zahvata. U planovima za naredni period namjerava se, uz dodatnu nabavku instrumentarija, usvojiti hirurgija selarnog, para i supraselarnog prostora, odnosno transnazalnotranssfenoidna hirurgija hipofize. Prema riječima prof. dr sc. med. Miroslava Milićevića, radifrekventne struje koje se koriste u medicine je u suštini otkrio NIKOLA TESLA, a to malo ljudi zna, jer on nikada nije napravio medicinske aplikacije, iako je o njima govorio. Te h n i k a r a d i o f r e k v e n t n e a b l a c i j e podrazumijeva uništavanje tumorskih ćelija radiotalasima i indikovana je kod određenih kategorija bolesnika sa malignim bolestima parenhimatoznih organa. To podrazumijeva da se planira operativna intervencija na arterijskim krvnim sudovima baze mozga, nakon akcidenta akutne hemoragije, u vremenu povoljnom za pacijenta. U međuvremenu se sprovodi konzervativno – potporna terapija uz angiološke dijagnostičke procedure, koje definišu patološki supstrat na krvnim sudovima mozga. U ovoj fazi razvoja mikrocerebrovaskularne hirurgije ostvarena je saradnja s dr Milojem Joksimovićem iz Beograda. Inicijalni rezultati su vrlo zadovoljavajući, uzimajući u obzir složenost ove patologije. 9 O važnosti uvođenja ovog zahvata u Republici Srpskoj svjedoči i činjenica da u prosjeku svaki četvrti pacijent koji dođe na operaciju karcinoma debelog crijeva ima određeni broj metastaza u jetri. Hirurške resekcije jetre su bile i ostale dominantan metod liječenja metastaza u jetri, ali samo do određene mjere, jer se jetra ne može bezbroj puta operisati. U poslednje vrijeme se u svijetu, a uskoro i kod nas, koristi radiofrekventna ablacija kao jedan od metoda za neutralizaciju metastaza u jetri, pri čemu se ne uništava okolno zdravo tkivo te se tako štedi jetrina rezerva. Zahvaljujući ovoj metodi povećaćemo broj pacijenata kojima se može produžiti život, a koji su do skoro bili „otpisani“. Ova procedura se koristi i u kombinaciji sa hirurškom resekcijom jetre, kako bi se sačuvala što veća zapremina jetre. Prof. dr sc. med. Miroslav Milićević je, s početkom u 18.00 časova u Amfiteatru Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banja Luci za hirurge Republike Srpske održap predavanje o primjeni radiofrekventne ablacije kod resekcije jetre. Tokom predavanja je prezentovan i uređaj za radiofrekventnu ablaciju. DECEMBAR 2012 10 Više o.... Alergija na hladnoću Tokom zime koža je izložena uticaju brojnih nepovoljnih i štetnih uticaja- od suvog i toplog vazduha u prostorijama do spoljašnje hladnoće. Hladnoća isušuje kožu, te ona puca, crveni se i l j u s k a . Ta k v e p r o m j e n e s m i r u j e m o svakodnevnim nanošenjem neutralnih krema. Međutim, postoje pacijenti koji su alergični na hladnoću, preciznije rečeno imaju alergijske reakcije na koži praćene svrabom, peckanjem, a ponekad i bolom. Alergija na hladnoću je česta alergija. Procijenjeno je da od preosjetljivosti na hladnoću pati 5 odsto alergijskih osoba i obično se javlja u mlađem uzrastu. Alergija na hladnoću može da se ispolji u vidu zimske koprivnjače (na koži se pojavljaju plikovi koji svrbe poput onih kad ožari kopriva), zimskog dermatitisa ( koža se peruta, svrbi i crveni, a ponekad i otiče), zimskog rinitisa ( kihanje i curenje nosa prestaju čim se nađete u toploj prostoriji) i konjuktivtisa (oči suze i peku na hladnoći). Alergija na hladnoću se najčešće ispoljava na koži kao koprivnjačaurtikarija (posljedica izlaganja određenog dijela tijela hladnom zraku) ili otok dubljih slojeva kože-angioedem (posljedica dužeg izlaganja hladnoći). Urtikarije na hladnoću dijele se na: familijarne, simptomatske i primarno stečene urtikarije. Simptomatske urtikarije Javljaju se na hladnoću u okviru drugih rijeđih bolesti npr. krioglobulinemije, kriofibrinogenemije, sistemskih oboljenja vezivnog tkiva. Dijagnoza Primarno stečena urtikarija Familijarna urtikarija Postoje dva oblika, a to su rani i kasni klinički oblik. Rani se rijetko sreće i počinje u prvim nedeljama života. Pola sata do nekoliko časova od izlaganja hladnoći javlja se makulopapulozni osip na eksponiranoj koži praćen peckanjem. Poslije nekoliko ponovljenih izlaganja na hladnoći promjene se mogu generalizovati sa opštim poremećajima: temperatura, groznica, bolovi u zglobovima i mišićima. Regresija promjena nastaje za nekoliko dana, u krvnoj slici postoji veoma izražena leukocitoza, a etiopatogeneza je nepoznata. Kod kasnog oblika urtikarije na hladnoću eritem i edem nastaju za devet do osamnaest sati po izlaganju hladnoći. Obično počinje u djetinjstvu, a početak je iznenadan poslije izlaganja hladnoći. Kao mogući provocirajući faktori navode se: davanje seruma, ujedi insekata, hrana, crijevni paraziti, bolesti štitnjače, jetre i pankreasa. Klinički se manifestuje urtikama na mjestu izloženom hladnoći, a teži oblici su praćeni glavoboljom, dispnejom, hipotenzijom i šokom. Poslije uzimanja hladnih jela i pića može biti zahvaćena sluznica usta i jezika. Optimalna temperatura za nastanak promjena je nula stepeni, a mogu se javiti i na 12 do 14 stepeni. Etiopatogeneza nije sasvim jasna. Pod dejstvom hladnoće stvaraju se krioprodukti prema kojima kod nekih osoba nastaju antitijela. Od medijatora su značajni histamin, supstancija P, hemotaksijski, faktori za eozinofile, neutrofile, PGD2, LTC4, a kod sistemskih oblika značajnu ulogu TNF alfa. Krioglobulini i hladni aglutinini se ne nalaze, a pasivni transfer serumskog faktora IgE klase je kod jednog broja bolesnika pozitivan. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i testa hladnom vodom i ledom. Test hladnom vodom se izvodi držanjem šake i podlaktice pod mlazom hladne vode ili u vodi sa komadićima leda deset minuta. Poslije dvije minute držanja pod hladnom vodom stvara se na koži eritem i edem. Prevencija Neophodno je da se svi pacijenti koji primjete promjene na koži prouzrokovane hladnoćom jave ljekaru, jer tada postoji mogućnost da se bolest prati i liječi. Važno je da se pacijenti dobro oblače i utopljavaju, te da nemaju kontakt sa hladnim predmetima, ledom, snijegom i hladnom vodom. Važno je da ne plivaju u hladnim bazenima i da se ne bave sportovima koji će tijelo izložiti na hladnoći ( alpinizam, speleologija). Terapija Uz strogo izbjegavanje svega hladnog u ovom obliku urtikarije prilično dobro djeluju antihistaminici, ali i često kombinacija novih sedirajućih i starih sedirajućih oblika ( djeluju na acetilholin). Dobro djeluju i lijekovi sa antiholinergijskim učinkom (atarax) jer su jaki sedativi. Savjetuje se bolesniku da terapiju uzme pola sata prije izlaska na hladnoću uz obavezno utopljavanje. U generalizovanim oblicima dolazi u obzir i kraće davanje kortikosteroida u injekcijama, a kod kod anafilaktičkog šoka klasična antišok terapija. Praksa je pokazala da bolest sama od sebe prolazi za pet do sedam godina. Postepeno povećanje doze hladnoće pokazalo se kao djelotvorno terapijsko sredstvo, analogno efektu specifične imunoterapije alergijskih bolesti. DECEMBAR 2012 11 Učimo engleski happy and healthy New Year 2013 Bez osnova gramatike nemoguće je naučiti bilo koji jezik pa tako i engleski. Pomoćni glagoli se uče na samom početku i lako ih je savladati. Pomoćni glagoli u engleskom jeziku su be, have, do, shall, will. Kod glagola biti – to be, u množini sva tri lica imaju isti oblik, a takođe su i u drugom licu jednine i množine identični oblici. To be - biti 1. I am /ai em/ - ja sam 2. You are /ju: a:(r)/ - ti si 3. He, she it is /hi:, ši:, it iz/ - on, ona, ono je 1. We are /wi a:(r)/ - mi smo 2. You are /ju: a:(r)/ - vi ste 3. They are /dei a:(r)/ - oni su Što se tiče pomoćnog glagola imati – to have, njega je najjednostavnije i najlakše naučiti s obzirom da jedino treće lice jednine ima drugačiji oblik od ostalih lica. 1. I have /ai hev/ - ja imam 2. You have /ju: hev/ - ti imaš 3. He, she, it has / hi:, ši:, it hez/ -on, ona, ono ima 1. We have /wi hev/ - mi imamo 2. You have /ju: hev/ - vi imate 3. They have /dei hev/- oni imaju Kod glagola to do – činiti, raditi, opet imamo jedan oblik koji se razlikuje od ostalih, a taj oblik je u trećem licu jednine, tako da je i ovaj pomoćni glagol lako savladati. To do – raditi, činiti 1. I do /ai du:/ - ja radim(činim) 2. You do /ju: du:/ - ti radiš(činiš) 3. He, she, it does /hi:, ši:, it daz/ - on, ona, ono radi (čini) 1. We do (wi du:/ - mi radimo(činimo) 2. You do /ju: du:/ -vi radite(činite) 3. They do /dei du:/ - oni rade(čine)