Ribarska kriza
Iako je ribarstvo jedina
poljoprivredna grana koja je
podigla proizvodnju, ribari su
na rubu propasti
Aukcije za likvidnost
Krediti za obrtna sredstva na
aukcijama će se odobravati
uz kamatnu stopu od 5,12
do 5,72 posto
Imunološki zavod
Traži se ponuđač s
vizijom razvoja, koji jamči
nastavak ukupne sadašnje
proizvodnje
TEMA TJEDNA
STR. 4-5
S MARKOVA TRGA
STR. 8
AKTUALNO
STR. 12
3 6 1 4
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 15. veljače 2010.
Godina LVII / Broj 3614.
www.privredni.hr
privredni vjesnik
PRIJEBOJ POTRAŽIVANJA / BRODARI I EU / INTELEKTIV / RAST NEZAPOSLENOSTI / TRADICIJSKA GRADNJA / VANJSKI DUG
PV ANALIZA: SUDOVI I ETAŽIRANJE
U ZEMLJIŠNU
KNJIGU I BEZ
ETAŽNOG
ELABORATA
Upravitelji zgrada u roku od
tri godine moraju pokrenuti
sve postupke za upis zgrade
>>10-11
N
EBAG
S
O
P RILO
P N info
EE onosi
work
Što d rope Net
e Eu
rpris
Ente
INTERVJU: DAMIR GRBAVAC
ZA(M)PJEVAJMO JASNIJE!
>>6-7
>>25
Neodrživo je da 100 zaposlenih financira mirovine 73
umirovljenika, kaže predsjednik Uprave ROMF-a
Kabelski koncesionari traže od ZAMP-a da ih ne poistovjećuje s
djelatnošću kabelske televizije
*Pretplatite se na Privredni vjesnik.
ÿlanstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori osiguralo je svakom poduzeþu u Hrvatskoj jedan primjerak
Privrednog vjesnika i njegovih specijalnih izdanja.
privredni vjesnik
Vašem poduzeþu treba više od jednog primjerka?
Nazovite +385 (0)1 5600 027 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 4923 168 ili e-mail [email protected]
Godišnja pretplata za RH je 795,00, a polugodišnja 449,00 kn. Za naruĀenih 25 pretplata popust je 10%, dok
je popust na 50 pretplata 20%.
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
Za Vas tražimo odgovore > > [email protected]
PAVE ŽUPAN-RUSKOVIĆ, KONZULTANTICA U
TURIZMU:
Politika opet pobijedila struku
Jako mi je žao što Sunčani Hvar nismo uspjeli
prodati Termama Čatež
- time smo sami sebi napravili veliku štetu. Ponuda Termi bila je idealna za Hvar jer je njihov
program jamčio cjelogodišnje poslovanje, prvenstveno razvojem wellnessa. Hvar je odličan primjer
kad politika pobijedi struku i napravi neprocjenjivu
pogrešku.
SLOBODAN MIKAC, VARAŽDINSKI
DOGRADONAČELNIK:
Otpor prema golfu bez argumenta
Kada naš čovjek kosi travu, zalijeva je ili se po
njoj šeće, za to ne treba pribaviti građevinsku
dozvolu i niz drugih dokumenata. Međutim, ako
radi sve to zajedno, kao
što je slučaj kod golfskih
terena, sve je to nužno.
Već smo upozorili da to treba mijenjati i Vlada se zauzela za otvorenja većeg broja golf terena. No, malo
se tko drži toga, a otpor raste bez valjanih argumenata.
IVAN VIDAKOVIĆ, DIREKTOR MICROSOFTA
HRVATSKA:
IT tržište raste dvaput brže od BDP-a
IT je uvijek omogućavao rast jer je pratio poslovanje tvrtki, ali i cjelokupnog gospodarstva. Zbog svoje
specifične uloge i vrijednosti IT tržište uobičajeno je
raslo dvaput brže nego BDP. Kada god privatni sektor vidi prostor za rast, a nadam se da će se to i dogoditi u 2010. godini, podržat ćemo ih.
JOHN SEDDON, BRITANSKI KONZULTANT:
Čime sve tjeramo postojeće kupce
Vjerujem da sve tvrtke svugdje u svijetu imaju iste
probleme: kako zadržati i privući kupce. Svakako, prvo moramo otkriti čime sve tjeramo postojeće
kupce – lošom, sporom ili skupom uslugom, što treba spriječiti. Kad je riječ o privlačenju novih kupaca,
poslovni ljudi mi kažu kako je to stvar marketinga.
Međutim, iznenađuje kako često jako malo toga ima
veze s onim što marketing radi.
IMPRESUM
GLAVNI UREDNIK: Darko Buković
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
pvinfo
IVANA DRČEC, VLASNICA TVRTKE CYCLOPS
Trebaju li Hrvatskoj svjetski
priznati i nagrađeni izumi?
Cyclops je informatička tvrtka koja je samo ove godine dobila pet vrlo
vrijednih međunarodnih priznanja za inovativnost, no u Hrvatskoj još
uvijek teško dobiva neku od potpora. Sličnu sudbinu dijele i druge mlade i
inovativne tvrtke
S
voju informatičku tvrtku Cyclops
pokrenula
sam 2005. godine iz svoje radne sobe u obiteljskom domu, uz dva jača
servera kupljena vrlo nepovoljnim bankarskim
kreditom. Cilj tvrtke bio
je razvoj softverskih rješenja koja bi u cijelosti bila
prilagođena svakom individualnom korisniku. Iako
su i tada, kao i danas, na
tržištu egzistirale mnogo
veće tvrtke koje se bave
razvojem aplikacija, inovativnost je bila jedna od
temeljnih smjernica kretanja u borbu za tržište. A
ta je borba bila mukotrpna,
i traje dan-danas. Iz godine u godinu ipak sam uspijevala (uz pomoć svojih kolega koji su redom
vrhunski stručnjaci) održavati minimalno 30-postotni rast prihoda. Naravno, surađujući isključivo s
privatnim korisnicima jer
nam je kao mladoj tvrtki
koja se tek izgrađuje ulaz
u državni sektor - koji je
zapravo i najveći generator informatičkih poslova jednostavno bio nemoguć.
Pritom ponajprije mislim
na duge rokove plaćanja
države, koji bi nas male sasvim sigurno uništili.
Naša je tvrtka samo u ovoj
godini osvojila pet vrlo
vrijednih međunarodnih
priznanja za inovativnost
– od Moskve preko Tajva-
TAJNICA REDAKCIJE: Maja Gorički
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: [email protected]
IZVRŠNE UREDNICE: Vesna Antonić, Andrea Marić
na do Londona. Ove smo
godine vlastitim sredstvima proširili poslovanje u
novim uslužnim (infrastrukturnim) djelatnostima koje su usko vezane uz
našu osnovnu djelatnost, a
prije dva-tri tjedna vratili
smo se sa sjevernoameričke turneje gdje smo s nekima od vodećih američkih
kompanija pregovarali o
primjeni naših konzultantskih usluga i softverskih
rješenja u njihovoj industriji. Zadnja tri priznanja
za inovativna rješenja stigla su nam iz Londona prije nepunih mjesec dana, i
to od British Invention Societyja.
Kad se sve zbroji, naših je
pet godina rada bilo iznimno kreativno i pozitivno, ali u toj smo borbi bili
i ostali potpuno sami. Ne
samo da isključivo vlasti-
Apsurd: za neke
državne institucije
razvoj softvera
nije djelatnost
kvalificirana za
potpore
tim sredstvima razvijamo
nove proizvode, otvaramo nova tržišta i, u krajnjoj liniji, promoviramo
Hrvatsku kao državu inovativnih rješenja, nego se
iz dana u dan borimo s naplatom potraživanja, “juri-
mo” svaki mjesec što prije platiti PDV i poreze da
nam slučajno ne pošalju
prijavu i ljubazno molimo
korisnike da nam plate na
vrijeme jer od toga živimo. A korisnici nam, uza
svu dobru volju, ne mogu
uvijek izaći u susret jer oni
pak rade s državom, a zna
se da ona ne plaća na vrijeme. Državne su institucije
već odavno postale same
sebi svrha, a kad im dođete
s konkretnim prijedlogom,
jednostavno nemaju vremena za vas. Ili vam, još
jednostavnije, uredno jave
da “niste zadovoljavajuće ispunili dokumentaciju”, što se nama redovito
događa kad se prijavimo
za potpore nekoj od državnih agencija. Primjera
MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:
VODITELJICA: Dea Olup
Tel: +385 1 5600 028, 4923 198
Faks: +385 1 4923 168
E-mail: [email protected]
LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić
NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Eleonora Dukovac,
Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal,
Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,
Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak,
Igor Vukić, Drago Živković
3
FOTOGRAFIJA: Christian - David Gadler
radi, kada smo se nedavno vratili iz Kanade, dočekalo nas je nekoliko rješenja jedne državne agencije
o odbijanju potpora. Kao
razloge naveli su da nismo donijeli zadovoljavajuću dokumentaciju, ali i
ono što smatram posebno
apsurdnim – da naša tvrtka nije registrirana za djelatnost za koju je moguće
dobiti potporu. Nije li onda
prirodno pitati se koje su to
djelatnosti koje mogu dobiti potporu i koje to tvrtke
mogu zadovoljavati uvjete ako se naša ne svrstava
među njih?
Za kraj želim samo otvoreno podsjetiti djelatnike svih državnih i ostalih
proračunskih institucija na
jednu stvar: nemojte zaboraviti da, između svih ostalih pravnih subjekata koji
funkcioniraju u ovoj državi, i mi punimo državni proračun iz kojega vi
na kraju svakog mjeseca
uredno dobivate svoje plaće. Za razliku od nas, koji
se iz mjeseca u mjesec borimo za plaće jer nas ova
država ne štiti ni od čega,
a najmanje od nelikvidnosti. Svaka čast svima koji
su toga svjesni i koji se zaista trude da nama “s druge
strane” olakšaju poslovanje, a tu svakako, kao odlične primjere, želim istaknuti Razvojnu agenciju
Zagreb i Savez inovatora
Grada Zagreba.
NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
DIREKTOR: Nikola Baučić
POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić
AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA:
Tel: +385 1 5600 027
E-mail: [email protected]
PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček,
Christian - David Gadler, Tihomir Turčinović
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: [email protected]
TISAK: Slobodna Dalmacija d.o.o.
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15.. veljače 2010.
( za 38%
INTELEKTIV
Nematerijalna imovina
kao izvor profita
Hrvatski zakoni koji
štite intelektualno vlasništvo cjeloviti su i
usklađeni sa svjetskim
sustavom, ali nema profitabilne upotrebe tog
intelektualnog kapitala.
Korak prema prevladavanju tog problema trebala bi biti prva hrvatska
konferencija o intelektualnom vlasništvu Intelektiv koja će se 25. veljače održati u zagrebačkom
hotelu Sheraton. Organizatori konferencije su
Američka
gospodarska
komora u Hrvatskoj i konzultantska tvrtka Vernexo,
a moderator će biti dekan
veleučilišta VERN Goran
Radman. Intelektiv je namijenjen čelnim ljudima
tvrtki svih veličina i profila, koji žele poboljšati komercijalizaciju svog intelektualnog vlasništva, ali
i svima onima koji su na
bilo koji način povezani
s upravljanjem nematerijalnom imovinom. Među
predavačima, prema najavama, bit će predsjednik
Uprave Atlantic Grupe
Emil Tedeschi, ravnatelj
Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić, predsjednik
Hrvatskog društva za autorsko pravo Igor Gliha i
ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak. (D.Ž.)
*vijesti
U obnovljive izvore
energije više od
milijardu eura
S obzirom na to da se u
sektoru obnovljivih izvora energije u idućih 10 godina očekuje ulaganje od
preko milijardu eura, uloga domaćih proizvođača bit će velika. No predviđeni udio obnovljive
energije do kraja 2010.
godine bit će znatno manji od plana, istaknuto je
na prošlotjednom sastanku predstavnika Zajednice obnovljivih izvora
energije HGK-a s državnom tajnicom za energetiku u MINGORP-u. Kao
prepreke su istaknute složene procedure i manjak
regulative zbog čega nije
moguće prepoznati ulogu
domaćeg proizvođača.
Seminar o upravljanju
imovinom
Najnoviji svjetski trendovi u upravljanju imovinom te koristi od integriranog
pristupa
upravljanju imovinom bit
će prezentirani na seminaru Upravljanje imovinom koji će se održati 23.
veljače u hotelu Esplanade Zagreb. Organizira ga Hrvatsko društvo
za održavanje i upravljanje tehničkim sustavima
i infrastrukturom uz pokroviteljstvo HGK-a. Seminar je namijenjen osobama koje upravljaju
imovinom u državnoj i
lokalnoj upravi, vlasnicima, projektantima, održavateljima, rukovoditeljima, tehnolozima...
Hotelijeri suglasni sa
zakonom o pušenju
Zagrebački hotelijeri suglasno prihvaćaju Zakon
o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda
smatrajući kako je riječ o
zakonskoj formi koja se
više ne može mijenjati, a
ionako će se morati poštivati u cijelosti očeki-
vanim ulaskom Hrvatske
u EU 2012. godine. Ako
žele da u njihove hotele
i hotelske restorane dođu
i gosti pušači, hotelijeri u
svojim hotelima, istaknuli su prošli tjedan, za njih
moraju pronaći ili izgraditi prostore s provedenim
ventilacijskim sustavom.
srušena cijena tune u Japanu
RIBARSTVO I PRERADA RIBE
NA RUBU PR
Kriza je srušila cijene riba na svjetskom tržištu i dovela tu rastuću izv
nju nije pratila izgradnja infrastrukture na obali. Naplata plasirane
K
riza na svjetskom
tržištu
opasno je pogodila ribare. Hrvatska
tuna tražena na dalekoistočnom tržištu izgubila je više od trećine svoje donedavne vrijednosti,
a mali tunj gotovo polovinu. U isto vrijeme hrvatski ribari obnovili su svoju flotu koja je sada na
razini naših susjeda Talijana, no ta ulaganja nisu
pratila ulaganja u obalnu infrastrukturu, pa većina ribara ima problema
s plasmanom i čuvanjem
ribe. Sol na njihove rane
dodaju i kupci koji sve
više produljuju vrijeme
u kojem plaćaju preuzetu
robu od ribara.
Grana od
nacionalnog interesa
Miro Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri
Hrvatskoj gospodarskoj
komori, kaže kako je suvremeno hrvatsko gospo-
Uzgoj slatkovodne i morske ribe i ulov morske ribe
( u tonama)
2005.
2006.
2007.
2008.
Uzgoj slatkovodne konzumne ribe
4.335
5.113
4.395
4.458
Šaran
2.180
2.312
1.503
1.546
Pastrva
1.301
1.885
2.031
2.058
Uzgoj i ulov morske ribe i organizama - ukupno
44.111
52.037
51.819
60.187
Ulov plave ribe i uzgoj tuna
32.046
38.346
37.221
46.399
Ulov i uzgoj ostale ribe
7.623
8.357
8.893
9.331
Ulov glavonožaca i rakova
1.352
1.202
2.072
1.377
Ulov i uzgoj školjaka (kamenice, dagnje i ostali školjkaši)
3.090
4.132
3.633
3.080
Izvor: Statistički ljetopis 2007. DZ i priopćenja DZS-a
darstvo doživjelo tri velike krize - 1972. godine,
te od 1992. do 1995. godine, dok je sadašnja kriza globalna i najteža. “Ribarstvo je od nacionalnog
značenja ne samo zbog
teritorija kojim gospodari, nego i zbog financijskih te kulturoloških razloga. Ta gospodarska
grana na neki je način kažnjena iako već 20 godina
ljudi koji u njoj rade, inače izraziti izvoznici, surađuju s resornim ministrima. U ovim teškim
vremenima to je jedina
poljoprivredna grana koja
je u svim segmentima podigla proizvodnju”, smatra Kučić.
Ribari svoj ulov
uglavnom isporučuju uzgajivačima tune i prerađivačima sitne plave ribe.
Kriza na svjetskom tržištu srušila je cijenu tune
u Japanu, na čije tržište uglavnom izvozimo,
za 38 posto, dok je cijena malom tunju pala još i
više - 42 posto. Kako bi
uzgajivači tuna mogli poslovati s toliko nižom cijenom tune, moraju ruši-
ti cijene svojih ulaznih
troškova, odnosno hrane,
a to je kod njih mala plava riba koju kupuju od ribara.
“Uzgajivači tune su
već jednom spasili hrvatsko ribarstvo otkupom plave ribe za prehranu tune, no to se danas
ne može ponoviti”, ističe Kučić, dodavši kako je
upravo ta činjenica otežala položaj ribara koji
sve teže otplaćuju kredite velikim dijelom uzete za gradnju brodova.
Nije lako ni uzgajivači-
5
www.privredni.hr
Broj
B
Br
oj 3614, 15. veljače 2010.
(
KORAK PREMA OPORAVKU
%
niža cijena malog tunja
Smanjene trošarine na brodove
Nakon više mjeseci upozoravanja na
posljedice koje zakon o trošarinama
ima na malu brodogradnju, prihvaćeno je smanjenje posebnih poreza kroz
izmjenu Zakona o posebnim porezima
na osobne automobile, ostala motorna
vozila, plovila i zrakoplove. Te izmjene
tražili su Udruženje male brodogradnje pri HGK-u, klasteri male brodogradnje i brodogradnje te Udruga nautičke proizvodnje.
Izmjene tog zakona utjecat će na
oporavak male brodogradnje iako je šteta koja je proizašla iz prvotnog zakonskog teksta teško nadoknadiva u sljedeće
dvije godine, smatraju brodograditelji.
“Mala brodogradnja gotovo je dovedena do kraha što recesijom, što zakonom o dodatnim nametima. Iako je prvotni zakon imao teške posljedice na
malu brodogradnju, izmjene zakona, odnosno smanjenje posebnih poreza, dobra
je osnova za oporavak te industrijske grane”, kaže predsjednik Udruženja male
brodogradnje pri HGK-u i predsjednik Uprave Bimex Proma Boris Vuku-
OPASTI
U ovim teškim
vremenima
ribarstvo je jedina
poljoprivredna
grana koja je u svim
segmentima podigla
proizvodnju
Kako su hrvatski ribari uglavnom izvoznici, politika tečaja ne ide
im na ruku i ozbiljno im
otežava poslovanje. Nove
poteze Vlade treba po-
zdraviti, smatra Kučić,
ali upozorava da je ribarima sve teže servisirati
kreditne obveze. “Hrvatska vlada je izgradnjom
i modernizacijom domaće ribarske flote povukla
jedan od rijetko dobrih
poteza u tom gospodarskom segmentu.
Tako
je flota dosegnula visoku razinu, ali istodobno
nije sagrađena pripadajuća infrastruktura poput,
primjerice, ribarskih luka
odnosno istovarnih mjesta te hladnog lanca”, naglašava Kučić.
Traži se moratorij za
kredite
Unatoč tomu što su poticaji u ribarstvu korišteni funkcionalno i transparentno, ribari su zabrinuti
i zbog činjenice što je novac za treće i četvrto tromjesečje prošle godine
isplaćen u iznosu od 60
posto.
“Bez obzira na vrijednost izvoza, pozitivnu
vanjskotrgovinsku bilancu i porast proizvodnje ta
je gospodarska grana dovedena do ruba propasti.
Kada uđemo u EU, ako
zemlja neće biti u stanju
gospodariti svojim resursima, morat će ih prepustiti na gospodarenje susjedima. Proces ulaska i
sam ulazak u Europsku
uniju ne smije biti alibi za
loše poteze, nego mora
biti instrument podizanja
gospodarstva”, zaključuje Kučić.
Ribari na sastancima
koje su zakazali za ovaj
tjedan kod resornog ministra i premijerke očekuju od Vlade da im osigura moratorij od dvije
godine na plaćanje kredita koje su dobili od Hrvatske banke za obnovu
i razvitak, te da se usvoji nulta stopa za plaćanje
koncesije. Također očekuju i da se monitoring
njihova rada provodi jednom godišnje, a ne četiri
puta kao do sada.
Udruženje se nada da će skorašnjim
zakonskim izmjenama doći do potpunog ukidanja trošarina te ravnopravnosti tržišnog natjecanja između uvoznika
i domaćih brodograditelja. U izmjenama zakona i prvotnom zakonu uvoznici
su u povoljnijem položaju zbog obračuna trošarina koje plaćaju na neto uvoznu
cijenu bez marže, a domaći brodograditelji na svoju prodajnu cijenu. Predlaže
se i da vođenje evidencije o naplaćenim
trošarinama obavlja Porezna upravu jer
to, uza sva opterećenja, ne bi trebao biti
posao proizvođača.
BRODARI I PREGOVORI S EUROPSKOM UNIJOM
Traži se odgoda kabotaže
oznu granu u probleme. Ribari su obnovili flotu, no
ribe kod hrvatskih trgovaca i dalje je problem
ma tune i prerađivačima
ribe koji najveći dio svoje proizvodnje plasiraju
velikim trgovačkim lancima koji plaćaju u roku
od 120 do 150 dana, a često dio svojeg dugovanja
kompenziraju u drugoj
robi. “Koeficijent obrta
kapitala kod uzgajivača
tune je 0,5, a kod velikih
trgovačkih lanaca 12 i te
brojke dovoljno govore”,
kaže Kučić.
šić.
Sekcija brodara Hrvatske obrtničke
komore (HOK) smatra kako se u pregovorima s Europskom unijom treba
zatražiti odgodno prijelazno razdoblje u trajanju od najmanje 10 godina
za kabotažu (prijevoz putnika ili tereta između domaćih luka koji obavlja
strani prijevoznik) kako bi se na taj
način zaštitili interesi malih brodara.
Razdoblje od 10 godina odgode kabotaže nužno je potrebno za obnovu hrvatske flote i pripremu za konkurenciju iz EU-a, smatraju brodari, a na što je
HOK više puta ukazivao.
“Starost flote hrvatskih brodara je
u prosjeku 56 godina, dok je starost flote brodara nama susjednih država, poput
Italije, oko pet godina. Istodobno troškovi goriva hrvatskim brodarima najviši su
u regiji, kao i remont brodova u usporedbi sa susjednim državama”, kaže predsjednik Sekcije brodara HOK-a Valter
Grubica.
U pregovorima s EU-om o pristupanju za poglavlje 14. Prometna politika
hrvatski pregovarački tim od početka je
zauzimao stajalište da se hrvatskim brodarima odobre prijelazna razdoblja: za
javni obalni linijski putnički promet do
31. prosinca 2016. godine, a za povremeni prijevoz putnika čija je luka ukrcaja i iskrcaja u Hrvatskoj za povremena (kružna) putovanja u kabotaži,
brodovima do 650 GT, do 31. prosinca
2014. Europska komisija je taj zahtjev
odbila, no Pregovarački tim je i dalje
ustrajan da se udovolji zahtjevu malih
brodara.
“Potrebno je hitno reagirati dok je
još otvoreno poglavlje 14. Prometna politika, jer ne zaštitimo li hrvatske male
brodare sada, ulaskom u EU bit će prekasno. Smatramo da su mali brodari sa
svojim brodovima prepoznatljivi dio hrvatskog turizma te da kao takvi zaslužuju posebnu zaštitu”, ističe Grubica.
Male brodare muči činjenica da u
upravnim vijećima lučkih uprava ne sudjeluju profesionalni brodari i ribari.
Isto tako smatraju da se male privatne
brodare i ribare treba osloboditi plaćanja trošarina na naftne derivate jer s početnom cijenom goriva većom i do 60
posto od brodara iz EU-a, hrvatskim
brodarima bit će nemoguće opstati na
tržištu. Predlaže se izuzimanje od plaćanja naknade za financiranje gradnje
i održavanja javnih cesta, koja se plaća
po litri isporučenih i uvezenih naftnih
derivata.
6
INTE
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
( 0,75% stopa naknade
*vijesti
Uspjeh Kapital
Networka
za upravljanje mirovinskim fondovima u 2010.
DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA
Vijeće za elektroničke
medije dalo je dozvolu za
eksperimentalno emitiranje specijaliziranog TV
kanala trgovačkom društvu Kapital Net za program Kapital Network o
gospodarstvu i poduzetništvu u Hrvatskoj i regiji. Eksperimentalno emitiranje trajat će minimalno
šest mjeseci, a najdulje do
31. prosinca.
Šibeniku 5,3 milijuna
eura za zbrinjavanje
otpada
Grčka tvrtka Ergasis Techniki S.A. gradit će novo
komunalno odlagalište –
regionalni centar za gospodarenje otpadom, te
sanirati postojeće odlagalište na lokaciji Bikarac u
Šibensko-kninskoj županiji. Ugovor vrijedan više
od 5,3 milijuna eura potpisan je proteklog tjedna
u Zagrebu. Projekt će se s
više od 3,6 milijuna eura
financirati iz pretpristupnog fonda Ispa, a ostatak
iz nacionalnih sredstava.
Cilj projekta je suvremeni i ekološki prihvatljiv
sustav gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije.
Varaždin pomaže
poduzetnicima
Dvadeset općina i gradova Varaždinske županije subvencionirat će kamatne stope za tamošnje
poduzetnike od jedan do
dva posto. Priključili su
se tako projektu Mikrokreditiranje u sklopu kojeg Varaždinska županija
i MINGORP već subvencioniraju njihove kamate
s po jedan posto. Najavljena je i dodatna pomoć
gospodarstvenicima, odnosno kreditna linija s
fondom od 50 milijuna
kuna za razvoj malog i
srednjeg poduzetništva.
Korisnici mogu biti mala
i srednja trgovačka društva, obrti i zadruge u cijelosti u privatnom vlasništvu, a rok otplate je do 10
godina.
SUSTAV U KOJEM 100
ZA 73 UMIROVLJENIK
Mi smo kao Udruženje mirovinskih fondova predložili da se u 2011. ili u prvoj godini kada stopa rasta
jedan posto godišnje, sve dok ne dosegne potrebnih 10 posto
Jasminka Filipas
[email protected]
P
ovod za razgovor s predsjednikom
Uprave Raiffeisen obveznog
mirovinskog fonda Damirom Grbavcem, koji
je i predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih
osiguravateljskih društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, bila je najava nastavka mirovinske
reforme.
Državni tajnik za rad
Krešimir Rožman nedavno je najavio nastavak mirovinske reforme. Gdje se s njom stalo
i u kojem bi se smjeru
ona trebala razvijati?
- Reforma je kod nas započela potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća i nastavila se 2002.
kada su s radom počeli mirovinski fondovi. Sa
stručnog i tehničkog aspekta uvođenje mirovinskih fondova je provedeno vrlo uspješno u
usporedbi s drugim europskim zemljama koje
su provodile istu vrstu reforme, ali to još uvijek ne
jamči ostvarivanje osnovnog zadatka mirovinskih
fondova, a to su zadovoljavajuća mirovinska primanja u budućnosti. U
odnosu na osnovne ciljeve koje je reforma imala
došlo je do zastoja u razvoju sustava, pa i do odstupanja od nekih osnovnih ciljeva reforme.
Kojih konkretno?
- Pa recimo od stimuliranja duljeg radnog vijeka
jer je prosječni radni vijek
naših sadašnjih umirovljenika neodrživo nizak,
kao i postotak onih koji
rade u odnosu na ukupno
stanovništvo radno aktivne dobi. U prosjeku živimo dulje što je, s jedne
strane, veliko dostignuće u razvoju, ali je i veliki
problem izgraditi održivi
mirovinski sustav koji podrazumijeva i adekvatan
životni standard umirovljenika. Naime, Bismarckov sustav generacijske
solidarnosti je idealan,
ali neodrživ u postojećim
demografskim i ekonomskim uvjetima. Taj se sustav mora mijenjati, njegove reforme su europski
i svjetski proces koji nije
karakterističan samo za
Hrvatsku.
Jesmo li u tom procesu
zaostali?
- Možda bi bolje bilo reći
da smo zastali jer smo, s
druge strane, vrlo uspješno razvili institucije i mehanizme koji predstavljaju dio odgovora na ta
pitanja. Međutim, neke
Otkloniti diskriminaciju umirovljenika iz
drugog stupa
Svojedobno smo bili pod velikim pritiskom jer su prve
umirovljenice, riječ je zasad samo o ženama zbog kraćeg mirovinskog staža, kojima je mirovina računata na
temelju uplata u drugi stup, dobile male ukupne mirovine. Dobile su manje od onih koji su ostali u prvom stupu, a pripadaju generaciji koja je mogla birati. Do toga je
došlo zato što naši članovi, zbog zakonskih ograničenja koje bi trebalo otkloniti, nemaju pravo na dodatak
na mirovinu što ga inače imaju oni novi umirovljenici
koji su se opredijelili samo za prvi stup. Drugi je razlog
kratak rok štednje u drugom stupu te relativno mlada
dob novih umirovljenica. Također, izračun mirovine iz
prvog stupa za razdoblje kada su bile i u drugom stupu
ide po formuli koja je nepovoljnija nego za one koji imaju samo prvi stup. Stoga predlažemo načelo da jedna
kuna doprinosa u prvi stup nosi jednako kuna mirovine u prvom stupu za one koji jesu i koji nisu i u drugom
stupu. Taj je prijedlog dio našeg prijedloga reforme mirovinskog sustava iz ožujka 2009. koji smo poslali na
sve relevantne adrese.
društvene okolnosti i naše
specifičnosti znatno su
utjecale na težinu situacije u nas. Primjerice, za
vrijeme agresije na Hrvatsku, a potom i u razdoblju
tranzicije, znatno je povećan broj nezaposlenih i
umirovljenika, a smanjen
je radni vijek zbog ranih
umirovljenja.
Rezultat
toga je da danas 100 zaposlenih financira mirovine 73 umirovljenika, što
je naprosto neodrživo na
dulje vrijeme.
Dakle, svakako treba ići
na produljenje radnog
vijeka. Već godinama
tražite i veća izdvajanja za drugi mirovinski
stup.
- Izdvajanje od pet posto zaista je nedostatno.
To je bilo primjereno u
startu mirovinske reforme jer se moralo računati i na tranzicijski trošak
reforme. Zato se planiralo da se ta izdvajanja postupno povećavaju do 10
posto. Međutim, u međuvremenu je došla i gospodarska kriza tijekom
koje je, objektivno, bilo
jako teško planirati dodatna izdvajanja. Činjenica je da su s tom stopom
izdvajanja i cijelim izračunom mirovina članovi
mirovinskih fondova, dakle budući umirovljenici, u dosta teškom položaju. Budući umirovljenici
samo pet posto svojih bruto plaća izdvajaju za ono
što sigurno mogu smatrati
izvorom za svoju buduću
mirovinu, a 15 posto odlazi za solidarnost. Među-
tim, za tih 15 posto nitko
im ne može jamčiti da će
kad oni dođu u dob umirovljenja imati zadovo-
Može se očekivati
da će mirovinski
fondovi u nekom
budućem vremenu
ulagati i u
burzovne robe,
hedge fondove
te intenzivnije u
nekretnine
ljavajuću mirovinu iz prvog stupa, najviše zbog
demografskih problema i
procesa koji su u tijeku.
Upravo stoga postoji potreba da se stopa za drugi
stup poveća.
Pretpostavljam da ste
dali nekakav konkretan
prijedlog.
- Mi smo kao Udruženje mirovinskih fondova
predložili da se u 2011. ili
u prvoj godini kada stopa
rasta bruto domaćeg proizvoda bude veća od dva
posto krene s postupnim
povećanjem izdvajanja od
po jedan posto godišnje,
sve dok ne dosegne potrebnih 10 posto.
Najavljena je i potreba
smanjenja administrativnih troškova za drugi
i treći mirovinski stup.
Možete li pojasniti o kojim je troškovima konkretno riječ?
- U drugom mirovinskom
stupu već se nekoliko godina relativno smanjuju
7
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
( 8,7%
prinosi obveznih fondova u 2009.
( samo 5% bruto plaća
izdvaja se za ono što se može smatrati izvorom buduće mirovine
*vijesti
ZAPOSLENIH RADI
A JE NEODRŽIV
bruto domaćeg proizvoda bude veća od dva posto krene s postupnim povećanjem izdvajanja od po
povijest mirovinskih fondova, taj je pad kod nas
teže odjeknuo. Prognoze
u pravilu ne dajemo niti
to smijemo, ali u uvjetima
izrazito velike krize i dosta problematičnih trendova u makroekonomiji i
stopi rasta koja će kod nas
očito biti oko nule, očekujemo ipak relativno solidno poslovanje. Podsjećam
također da poslovanje mirovinskih fondova treba
promatrati kroz dulje razdoblje, a ne na mjesečnoj
razini pa ni u jednoj godini.
troškovi. Naime, maksimalna zakonska stopa naknade za upravljanje mirovinskim fondovima je
1,2 posto godišnje, koliko
je u startu i bila. Odlukom
Hanfe ta je godišnja stopa
za 2010. godinu 0,75 posto. Znači, s rastom imovine otvarao se prostor za
relativno smanjenje tog
najvećeg troška.
Godina 2008. bila je vrlo
teška za fondove. Kakva je bila prošla i što
se može očekivati u ovoj
godini, s obzirom na teš-
ko stanje u gospodarstvu?
- Prošla je godina bila
izrazito teška u realnoj
ekonomiji, ali kad je riječ
o tržištu kapitala i poslovanju mirovinskih fondova, to je bila jedna sasvim
solidna godina. Obvezni
su fondovi ostvarili prinose od 8,7 posto, čime je
dobar dio negativnih prinosa iz 2008. nadoknađen. Imovina je nastavila
rasti intezivnijim tempom i mirovinski fondovi su, unatoč problemima
u 2008., od početka rada
ostvarili prinose od oko
pet posto. To znači da smo
zapravo ispunili i premašili inicijalne ciljeve kojima su se predviđali realni
prinosi od oko dva posto.
Naši su prinosi u 2008.
bili bolji ili manje negativni od onih u svijetu.
Primjerice, prosječni negativni prinosi u zemljama OECD-a, u kojima se
inače nalazi najveći dio
imovine mirovinskih fondova u svijetu, bili su 22
posto, a naši su bili u minusu oko 12,5 posto. No,
kako mi imamo kratku
Predlagali ste portfelje
različitih rizika. Jeste li
to definirali i kada bi se
s tim moglo započeti?
- To je jedan uistinu veliki projekt i veliki posao
na kojem će se, do njegove pune realizacije, raditi
pet godina. Osnove smo
definirali i prezentirali ih
i Hanfi. Suglasili smo se
da ćemo i dalje raditi na
tom projektu. U ovom trenutku mogu reći kako se
planira uvođenje po tri
portfelja na osnovi razli-
Planira se uvođenje
po tri portfelja na
osnovi različitih
osjetljivosti na rizike
različitih dobnih
skupina
čitih osjetljivosti na rizike različitih dobnih skupina. Primjerice, za mlađe
je ljude primjerenije da
budu u rizičnijem portfelju od kojeg se očekuje da
ostvaruje veće prinose, a
ljudi koji su pred mirovinom da budu u konzervativnijem portfelju. Naime, ovi drugi zaista mogu
imati problema ako se dogodi jedna ili dvije loše
godine, pa onda njihova
sredstva u takvim trenucima treba primjereno zaštititi kroz konzervativnija
pravila ulaganja. Zakonodavna procedura mogla bi
potrajati do kraja godine,
a s primjenom bi se počelo postupno jer je potreban niz prilagodbi.
Očito je da postoji još
dosta prostora za unaprjeđenje sadašnjeg sustava mirovinskih fondova.
- Svakako. Sve navedeno,
kao i potreba povećanja
stopa doprinosa, samo su
neki od elemenata. Kada
govorimo o liberalizaciji
ulaganja, neke odredbe iz
izmjena Zakona iz 2007.
koje vode značajnoj liberalizaciji primjenjivat će
se tek nakon ulaska u Europsku uniju, a neke i nakon uvođenja eura. Ono što
nam u ovom trenutku zaista nedostaje jest mogućnost zaštite od kamatnih
rizika. Očekujemo da će
cijeli sustav limita ulaganja postupno ići prema pravilima razumne osobe, što
je i standard EU-a. U okviru toga, može se očekivati
da će mirovinski fondovi u
nekom budućem vremenu
ulagati i u burzovne robe,
hedge fondove te intenzivnije u nekretnine, iako to
nikad neće biti dominantni
oblici ulaganja.
Druga tranša
Podravkinih
komercijalnih zapisa
Podravka je prošloga tjedna završila izdanje druge
tranše komercijalnih zapisa ukupnog nominalnog iznosa od 130 milijuna kuna, s prinosom
9,15 posto, cijenom izdanja 91,638 posto, dospijećem od 364 dana, te uz
dealera RBA banku. U
kompaniji ističu kako je i
druga tranša izazvala velik interes institucionalnih investitora, ponajprije investicijskih fondova
te osiguravateljskih društava, a pristigle su ponude višestruko premašile iznos izdanja. Sredstva
su korištena za refinanciranje prve tranše izdane
lani u veljači. Ukupna vrijednost Programa izdanja
komercijalnih zapisa Podravke iznosi 350 milijuna kuna.
EBRD u suvlasništvu
Geofota
Geofoto Grupa potpisala je prošli tjedan u Zagrebu ugovor s Europskom bankom za obnovu
i razvoj (EBRD) o ulaganju vrijednom četiri milijuna eura, čime je EBRD
postao vlasnik manjinskog udjela u Geofoto
Grupi. Dobivena sredstva
EBRD-a Geofoto Grupa će iskoristiti za implementaciju investicijskog
plana u 2010. i 2011. godini. Kroz udio u Geofotu EBRD će biti uključen
u donošenje značajnijih strateških odluka. Savjetnik Geofota u pregovorima s EBRD-om je
InterCapital, vodeća nezavisna hrvatska investicijska grupacija, s kojom
Geofoto nastavlja suradnju u pripremi tvrtke za
inicijalnu javnu ponudu
dionica (IPO), planiranu
za 2012. godinu.
8
S MARKOVA TRGA
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
( oko 3 mlrd kn
oslobodio HNB iz granične pričuve
( 2 mlrd kn
banke prenijele HBOR-u
VLADINE MJERE ZA POMOĆ GOSPODARSTVU
KREĆU AUKCIJE ZA PET
MILIJARDI KUNA
Kamatne stope kredita za obrtna sredstva mogle bi se kretati od 5,12 do 5,72 posto, najavio je ministar Šuker.
Krediti će se odobravati na rok od tri godine
P
rvi dio Vladinih
mjera za pomoć
gospodarstvu hrvatskim bi poduzetnicima mogao donijeti kredite u ukupnoj visini od pet
milijardi kuna. Ovaj bi
tjedan trebala biti održana prva aukcija za kredite
za obrtna sredstva, odnosno za održavanje likvidnosti, prema tzv. modelu
A. Prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Ivana Šukera, cijena kredita za
poduzetnike trebala bi se
kretati između 5,12 i 5,72
Kreditna sredstva
dodjeljivat će se u
omjeru od 40 posto
sredstava HBOR-a
i 60 posto novca
poslovnih banaka
posto. Točan iznos kamatne stope dat će aukcije na
kojima će se raspoložive
kvote kredita dodjeljivati bankama koje ponude
nižu efektivnu kamatnu
stopu za poduzetnike.
Novac za te kredite
osigurala je Hrvatska narodna banka oslobađajući
poslovnim bankama sredstva granične pričuve (oko
tri milijarde kuna). Dvije
milijarde kuna potom su
banke sindiciranim kreditom prenijele HBOR-u
(uz kamatu od tri posto).
Kreditna sredstva dodjeljivat će se u omjeru od 40
posto sredstava HBOR-a i
60 posto novca poslovnih
banaka te se tako došlo do
potencijala od pet milijardi kuna. Krediti će se odo-
bravati na rok od tri godine, a cijena kredita za
poduzetnike formirat će
se kao ponderirani prosjek
HBOR-ove kamate od 3,8
posto i bankarske ponude
na aukciji.
Ponuda i za obrtnike
Budu li dvije ili više banaka predale ponudu
s istim uvjetima, kvote kredita dijelit će se između banaka, proporcionalno iznosima njihovih
ponuda. “Pozivam i banke i poduzetnike da žurno počnu pripremati projekte kako bi sredstva s
prve aukcije bila u potpunosti iskorištena”, kazala je predsjednica Vlade
Jadranka Kosor. Za te se
kredite poslovnim bankama mogu prijaviti poduzeća svih veličina, kao i
obrtnici.
Ministar Šuker najavio
je da će prvi krediti dodijeljeni na aukcijama poduzetnicima stići znatno prije no što se to neslužbeno
najavljivalo u medijima.
Budu li zahtjevi za kredite dobro pripremljeni, prvi
krediti mogli bi se početi
koristiti već 15 ili 20 dana
odobrenih kredita, njihovim kamatnim stopama,
rokovima otplate, instrumentima osiguranja i
ostalim elementima.
poslije prve aukcije.
Pravilnik o dodjeli
kredita inače propisuje da
će izvješća o završenim
aukcijama biti objavljena
na internetskim stranicama HBOR-a. Ta će banka u roku od 15 dana od
aukcije morati zaključi-
ti okvirni ugovor s bankama, a one će u roku od
30 dana HBOR-u dostavljati popis kredita koji će
biti kreditirani iz okvirnog ugovora. S obzirom
na potražnju poduzetnika
za obrtnim sredstvima i
značenju koje Vlada daje
ovim mjerama za ublažavanje posljedica krize,
očekuje se da će rokovi za
operativnu provedbu biti
maksimalno skraćeni.
HBOR također ima
obvezu kvartalno obavještavati Ministarstvo financija o iznosu i broju
Uskoro provedba jamstvenih shema
Banke traže dobre projekte
Na sjednici Vlade prošli tjedan najavljena je operativna
provedba i ostalih mjera iz programa pomoći gospodarstvu. Nakon prvih aukcija kredita za likvidnost slijedit će
aukcije na kojima će se banke nadmetati za jamstvene
kvote (tzv. model B). Banke će po tom modelu dobivati jamstva u skladu s postotkom rizika koji su spremne
preuzeti u pojedinom poslu. Ministar gospodarstva Đuro
Popijač dovršio je i pravilnik o radu Fonda za gospodarsku suradnju. Nakon njegove objave u Narodnim novinama slijedit će javni poziv poduzetnicima za zajedničke projekte po modelu fondova rizičnih kapitala. Država
će za tu svrhu u pet godina izdvojiti oko milijardu kuna.
Uspjeh Vladinih gospodarskih mjera ovisit će o mogućnosti poduzeća da osiguraju dobre projekte te o očekivanjima vezanim za visinu kamatne stope, ocjenjuju u
Erste banci i poručuju da će u dogovoru sa svakim klijentom nastojati odabrati najbolji modalitet financiranja. U Raiffeisen banci očekuju da će kamatne stope
iz kredita HBOR-a biti niže od komercijalnih kamatnih
stopa. Kamatne stope banke na plasmane djelomično
osigurane državnim jamstvom ovisit će pak o nepokrivenom dijelu rizika i bonitetu klijenta, kažu u RBA. Privredna banka nije htjela komentirati nove kreditne modele.
Zasad sedam banaka
U prvom sindiciranom
kreditu, kojim je skupljeno tri milijarde kuna, sudjelovalo je sedam najvećih banaka. Ministar
Šuker pozvao je i ostale banke da se priključe,
jer ako ne budu prethodno sudjelovale u kreditiranju HBOR-a, neće moći
sudjelovati ni u aukcijama. Ministar je pozvao
i poduzetnike da prijave svoje projekte i potrebe za obrtnim sredstvima
te da preko svojih poslovnih banaka pristupe aukcijama. Najavio je i da će
uskoro biti pripremljen
sličan kreditni program,
namijenjen posebno građevinskom sektoru, snažno pogođenom recesijom
i prestankom dotoka kredita potrebnih za nastavak investicija. Sprema
se i program za poduzeća koja su dulje vrijeme u
teškoćama. To bi mogao
biti pozitivan odgovor na
prijedlog Željezare Sisak i
HGK-a da se iznimno dodjeljuju krediti i tvrtkama koje su imale gubitke
i prije službenog početka
krize 30. lipnja 2008., ali
su u međuvremenu ušle u
novi investicijski ciklus i
kreću se prema pozitivnim razinama poslovanja. Oko 20 posto kredita,
potvrđeno je, moći će se
iskoristiti za podmirenje
dospjelih obveza i prema
državi (PV)
9
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
SJEDNICA VLADE
*vijesti
Prijeboj potraživanja
udica za kupce
Brodogradilišta se odriču oko osam milijardi kuna potraživanja za pomorsko dobro,
a zauzvrat će država platiti između 12,5 i 13 milijardi kuna kreditnih jamstava
Drago Živković
[email protected]
N
atječaj za drugi
krug privatizacije brodogradilišta bit će objavljen 15.
veljače, a najvažnija promjena u njemu je prijeboj
potraživanja za pomorsko
dobro i jamstava za kredite. Brodogradilišta se tako
odriču oko osam milijardi
kuna potraživanja za pomorsko dobro koje im je
država oduzela, a zauzvrat će država platiti između 12,5 i 13 milijardi
kuna kreditnih jamstava
koja će dospjeti u idućih
nekoliko godina. Točan
iznos jamstava nije moguće odrediti, pojasnio je
potpredsjednik Vlade i
ministar financija Ivan
Šuker, zato što će ovisiti o kretanju kamata na
kredite koji su dani brodogradilištima, a za njih
jamči država. Poznato je,
međutim, da samo ove
godine na naplatu dolazi
4,5 milijardi kuna. Ipak,
da se išlo u stečaj brodogradilišta, ukupni trošak
bio bi dvije do tri milijarde kuna veći, što znači da
će hrvatski porezni obveznici, prema Šukerovoj
računici, proći nešto manje loše, naravno ako brodogradilišta budu prodana
u drugom krugu.
Ostali obvezni uvjeti
u natječaju, rekao je mini-
Da se išlo u stečaj
brodogradilišta,
ukupni trošak, tvrdi
Šuker, bio bi dvije
do tri milijarde kuna
veći
star gospodarstva Đuro
Popijač, bit će uglavnom
jednaki, uz neka dodatna pojašnjenja i preciznije
formulacije usuglašene s
Bruxellesom. To uključuje
jasnije prikazana očekivanja od programa restrukturiranja brodogradilišta,
Pomoć seljacima Đakovštine
Iz silosa Đakovštine ukupno je otuđeno oko 26.000
tona žita u vrijednosti od oko 22 milijuna kuna, otkrio
je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Đakovština državi duguje više od 50 milijuna kuna, što znači da
nema nikakvih izgleda da se iz proračuna isplate plaće
radnicima, poručila je premijerka Kosor. Najavila je da
će Vlada na sljedećoj sjednici donijeti odluku o kriterijima pomoći poljoprivrednicima koji su ostali bez žita
zbog malverzacija u Đakovštini. Riječ je o oko 1600 poljoprivrednika koji su ukupno uskladištili oko 10.000
tona žita. Kosor očekuje i da zakupac Đakovštine,
osječka tvrtka Žito, preuzme dio potraživanja, a Čobanković se nada da će se državi u pomoći oštećenim seljacima pridružiti i lokalna samouprava.
kao i detaljnije navođenje
za koje je svrhe namijenjen obvezni doprinos investitora. Premijerka Jadranka Kosor izrazila je
uvjerenje da će drugi krug
privatizacije brodogradilišta biti uspješan, te je pozvala sve ozbiljne kupce
da se jave na natječaj.
Zaštitari uhićuju
Vlada je prihvatila i izmjene i dopune Zakona
o privatnoj zaštiti, kojima se čuvarima i zaštitarima daje ovlast privremenog oduzimanja slobode,
do dolaska policije, osobama za koje procijene da
mogu dati važne obavijesti. Tvrtke koje žele zaštititi svoju imovinu morat će angažirati zaštitare
ili osnovati vlastitu čuvar-
sku službu. Čuvari više
neće morati imati završenu srednju školu, već
samo nižu stručnu spremu,
dok je za zaštitare propisana najmanje trogodišnja srednja škola. Pravo
zaštitara na nošenje vatrenog oružja prošireno je
na zaštitu objekata kritične infrastrukture i kulturnih dobara. Na intervenciju po aktiviranju alarma
više neće morati izlaziti dva naoružana zaštitara nego samo jedan, a dojavni centri morat će se
nalaziti najviše 50 kilometara od mjesta gdje se
nalazi interventni zaštitar.
Zaštitarima koji budu kršili novi zakon ostaju iste
kazne, ali je znatno povećan broj prekršaja za koje
se te kazne mogu izreći.
Koliko kuna vrijedi pomorsko dobro?
Uljanik
1.037.077.256
3. maj
3.219.435.997
Brodosplit
2.690.460.438
Brodotrogir
634.346.554
Kraljevica
368.660.434
Brodosplit-specijalni objekti
Ukupno
Izvor: Vlada RH
83.468.987
8.033.449.666
AZTN provodi projekt
CRO Compete
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) tijekom iduće dvije godine na području Hrvatske
provest će projekt CRO
Compete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora. Riječ je o
projektu Ipa 2007 vrijednom 840.000 eura kojem
je glavni cilj jačanje kapaciteta za uspješno provođenje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora te
poboljšanje informiranosti
lokalnih vlasti, poslovne
zajednice i studentske populacije o politikama zaštite tržišnog natjecanja i
nadzora državnih potpora.
Područje zaštite tržišnog
natjecanja jedno je od prioritetnih područja Vlade u
nastavku pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u.
Karlovačkoj
vodoopskrbi 34
milijuna eura
U obnovu i izgradnju
vodoopskrbnog
sustava Grada Karlovca i njegova sustava upravljanja otpadnim vodama bit
će uloženo 16,9 milijuna
eura. Više od 10,5 milijuna eura tvrtka Vodovod i
kanalizacija povukla je iz
pretpristupnog programa
Ispa, a ostatak će se financirati iz državnog proračuna i kreditom EBRD-a.
Prošlog je tjedna potpisan
ugovor s izvođačem radova, austrijskom tvrtkom
Strabag Ag.
Više rakije za osobne
potrebe
Ministarstvo poljoprivrede predložilo je izmjenu zakona o trošarinama
u dijelu koji ograničava
proizvodnju žestokih alkoholnih pića za osobne
potrebe. Kako se doznaje
iz Ministarstva, iz kontakata sa seljacima zaključeno je da je ograničenje
od 20 litara čistoga alkohola po kućanstvu, što je
prosječno oko 50 litara rakije, prenisko. Stoga će
se Ministarstvu financija, koje je izradilo zakon
o trošarinama, predloži-
ti da se ograničenje povisi
na barem 80 litara rakije.
Hrvatska - destinacija
dobre hrane i vina
Za ukupnu promociju hrvatske turističke ponude u ovoj je godini namijenjeno 30 milijuna eura
od čega će se za promociju gastronomske ponude utrošiti od četiri
do pet milijuna eura, najavljeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma. Uz to,
Ministarstvo i Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a počinju
izradu pravilnika kojim
će se definirati što je hrvatska enogastronomska
ponuda.
Dalekovodu unosan
posao u Norveškoj
Posao vrijedan oko 12
milijuna eura dodijeljen
je Dalekovodu na međunarodnom natječaju. Hrvatska će tvrtka graditi
dalekovod od 420 kilovolti Sauda-Liastolen u
Norveškoj, odnosno isporučiti kompletnu opremu i izvesti radove na
izgradnji novih 30 kilometara te visokonaponske građevine. Radovi
počinju sredinom ožujka,
a završetak je planiran u
lipnju 2011. godine. Gradit će se i uz pomoć helikoptera, što je uobičajena
praksa u gradnji dalekovoda u Norveškoj.
Nacionalni eko
certifikati u
kampovima
U organizaciji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s
Kamping udrugom Hrvatske (KUH) i Institutom za
turizam, u Rovinju je proteklog tjedna održana radionica o uvođenju nacionalnog eko certifikata pod
nazivom Prijatelj okoliša
za kampove. Nacionalni
eko certifikat za kampove priprema je za buduće
certificiranje oznake Eco
flower, službene ekološke
oznake u Europskoj uniji.
10 PV ANALIZA
(
Privredni vjesnik
P
Broj 3614, 15
15. veljače 2010.
između 8 i 12 kuna po m2
prosječna cijena etažnog elaborata
SUCI POBIJEDILI VJEŠTAKE
U ZEMLJIŠNU KNJIGU
I BEZ ETAŽNOG ELABO
Potrebno je maksimalno pojednostaviti postupak i jasno reći koji se dokumenti traže u postupku po
u zemljišnu knjigu jer sudovi sada u praksi traže različite dokumente
Drago Živković
[email protected]
P
rodajom
stanova u društvenom
vlasništvu prije
17 godina Hrvatska je riješila jedan problem, ali
stvorila drugi, s čijim se
rješavanjem još bori. Bivši stanari postali su, naime, vlasnici stanova, a
time, sukladno Zakonu
o vlasništvu iz 1997. godine, i suvlasnici zgrada za koje u pravilu nije
bilo provedeno usklađivanje stvarnog stanja sa stanjem u zemljišnim knjigama. Zato su vlasnici
stanova u otkupu privremeno upisivani u posebnu Knjigu položenih ugovora, koja je trebala biti
povezana s Glavnom zemljišnom knjigom. Iako
je postupak povezivanja
propisan Zemljišnoknjižnim poslovnikom još prije 12 godina, za barem 80
posto stanova izgrađenih do 1997. godine još
nije proveden, jer je poslovnik polazio od ideje
da se povezuje samo ono
što je evidentirano u knjizi položenih ugovora, a
tako se ne dobiva nekretnina sa svim atributima
Mnoge zgrade
izgrađene su na
zemljištu koje se u
katastru vodi kao
oranica ili livada, a
ima i zgrada koje
su izgrađene na
nekoliko parcela
nužnima za pravnu sigurnost. Kako se u socijalizmu nije pridavala posebna
pažnja privatnom vlasništvu, pa tako ni zemljišnim
knjigama, mnoge zgrade
izgrađene su na zemljištu koje se u katastru vodi
Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji siječanj 2010.
ZAGREB
stambeni prostor
stanovi
kuće
poslovni prostor
uredi
lokali
poslovne zgrade
OBALA
stambeni prostor
stanovi
kuće
poslovni prostor
turistički objekti
Izvor: www.burza-nekretnina.com
kao oranica ili livada. Ima
zgrada koje su izgrađene
na nekoliko parcela, ili su
manjim dijelom na drugoj
parceli, a ima i onih koje
u građevinskoj dokumentaciji imaju primjerice,
četiri kata, a u stvarnosti
pet. Tomu treba pridodati
prosječna
cijena EUR/m²
raspon cijena
EUR/m²
1972
1809
899 - 5000
602 - 8000
1900
2381
1368
1300 - 3809
722 - 8663
618 - 2474
1953
1867
1670
2710
848 - 6500
872 - 10000
555 - 9148
1600 - 8382
i sve one bivše stanare, a
sadašnje suvlasnike, koji
su svoje stanove proširili na hodnike, tavane ili
spremišta.
Suprotna stajališta
Ključni preduvjet za upis
stana u zemljišnu knjigu tako je postala izrada
plana posebnih dijelova,
popularno zvanog etažni elaborat, koji u pravilu
izrađuju ovlašteni građevinski inženjeri, geodeti
ili arhitekti. To, naravno,
košta, u prosjeku između osam i 12 kuna po četvornom metru, a s obzirom da se otkupom stana
vlasništvo stjecalo samim
upisom u Knjigu položenih ugovora, nije bilo motiva za etažiranje, pa se
to masovno nije ni činilo.
Ukupni je rezultat nepovjerenje u zemljišne knji-
ge, što je jedna od češćih
primjedbi koja se Hrvatskoj postavlja i u procesu prilagodbe Europskoj
uniji. Država se s tim problemom bori već više od
desetljeća pokušavajući
pomiriti suprotna stajališta zemljišnoknjižnih sudova i građevinskih vještaka. Vještaci, naime,
žele da država nekako natjera vlasnike da stanove
etažiraju i ne zanimaju ih
pravne komplikacije, dok
suci žele što manje komplikacija, pa i uz cijenu
nepreciznosti građevinskih podataka.
Pobjedu su, čini se,
odnijeli suci - sudeći prema neslužbenim informacijama o tijeku izrade
pravilnika o povezivanju
zemljišne knjige i knjige
položenih ugovora, koji bi
trebao precizirati odredbe zemljišnoknjižnog poslovnika. Najavljeni pravilnik, koji bi trebao biti
uskoro završen, precizirat
će novu obvezu upravitelja zgrada, uvedenu zadnjim izmjenama Zakona
o vlasništvu, krajem prošle godine. Upravitelji su
tada obvezani na pokretanje svih potrebnih postupaka u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici
i svih njenih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama u roku od tri godine.
Jednaki omjeri
Novim pravilnikom bit će
detaljno propisani postupci, ali i – što je još važnije
– obvezna dokumentacija
potrebna za upis stanova
u zemljišne knjige. Među
obveznom dokumentacijom neće biti etažni elaborat, potvrdila nam je
sudska vještakinja graditeljstva Melita Bestvina koja sudjeluje u izradi
pravilnika. To znači da u
postupku upisa neće moći
biti upisani točni omjeri suvlasništva zgrade,
nego će se upisivati jednaki omjeri, osim ako je
drukčije određeno međuvlasničkim ugovorom.
U vrijeme kad su stanovi otkupljeni, nitko nije
11
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
( 1,1 mlrrd kuna
UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA
Dodatna obveza, a
naplata neizvjesna
godišnji prihodi upravitelja nekretnina
RATA
vezivanja i upisa stanova
Indeks traženih cijena nekretnina, siječanj 2010.
Kategorija
Promjena
Prosječna cijena (€/m2)
01.2010.
12.2009.
01.2009.
mjesečna
godišnja
Stanovi Zagreb
1868
1893
1994
-2,80%
-6,30%
Kuće Zagreb i okolica
1272
1291
1316
-1,50%
-3,40%
Vikendice i apartmani more
1954
1964
2055
-0,50%
-4,90%
Stanovi more
2095
2109
2281
-0,60%
-8,10%
Kuće more
1575
1552
1577
1,50%
-0,10%
Izvor: CentarNekretnina.net
Kontrecu, treba maksimalno pojednostaviti postupak i jasno reći koji
se dokumenti traže u postupku povezivanja i upisa stanova u zemljišnu
knjigu jer sudovi sada u
praksi traže različite dokumente. Pravilnikom se
hoće izbjeći sve komplikacije koje nastaju etažnim elaboratima i uključiti u postupak upravitelje
zgrada jer oni mogu biti
partneri sudovima.
tražio etažni elaborat, stoga nema govora da bi se
sada vlasnike tjeralo na
dodatni trošak, smatra sudac Županijskog suda u
Varaždinu Damir Kontrec koji također sudjeluje u izradi pravilnika.
Novi pravilnik, prema
Vještaci pomoć
upraviteljima
Kontrec, ipak, priznaje, da i takvo rješenje
može stvoriti komplikacije o obvezama suvlasnika:
ako svi imaju jednake dijelove, onda bi trebali plaćati jednaku pričuvu, bez
obzira na površinu stanova. Ne vjeruje, međutim, da upravitelji zgrada
imaju interesa otvarati tu
Pandorinu kutiju, jer im
ukupni iznos naplaćene
pričuve ostaje jednak, bez
obzira na omjere, ali ostaje pitanje hoće li to stvarati nove sporove među suvlasnicima.
Kako pravilnik ne
predviđa obvezu izrade
etažnog elaborata, to će se
svakako negativno odraziti na planirane prihode
sudskih vještaka, ali ne
samo njih, upozorava Melita Bestvina. U situaciji
kada je gotovo zaustavljeno projektiranje, gradnja,
nadzor, kao i promet ne-
Dio upravitelja će
i dalje angažirati
vještake jer
jednostavno ne
stignu i ne znaju
veći dio novih
zaduženja prema
Zakonu o vlasništvu
kretninama,
smanjenje
prihoda vještaka smanjit
će i porezne prihode države. Ipak, za vještake nije
sve izgubljeno, vjeruje
Melita Bestvina, jer su i u
dosadašnjim postupcima,
kad međuvlasničkim ugovorom nisu bili određeni
suvlasnički omjeri, upravitelji pozivali vještake
za njihovo utvrđivanje,
poglavito radi rješavanja
troškova održavanja zgrade. S obzirom na to da bi
upravitelji trebali znatan
dio svog vremena trošiti
na sređivanje i prikupljanje svih brojnih priloga
za upis nekretnine, Melita
Bestvina smatra kako će u
cilju racionalnog i efikasnog rješavanja tih pitanja
morati angažirati vještake
građevinske i geodetske
struke. Posebno to vrijedi
zbog predloženog članka
8. pravilnika, koji predviđa da se na raspravu pred
zemljišnoknjižnim sudom
pozovu i druge osobe koje
svojim stručnim znanjem
mogu pomoći sudu u donošenju odluke.
Iz kontakata s dijelom
upravitelja
vještakinja
Bestvina je, kaže, doznala
da će mnogi i dalje angažirati vještake jer jednostavno ne stignu i ne znaju
veći dio novih zaduženja
koje im je postavljen zadnjim izmjenama Zakona
o vlasništvu. Tako bi vještaci mogli od upravitelja
naplatiti barem dio prihoda koji će izgubiti ukidanjem obveze izrade etažnog elaborata. Hoće li taj
dio upravitelji, kako se
nadaju, naplatiti od suvlasnika zgrada, ovisi i o
ugovorima koje su s njima sklopili.
Upravljanjem nekretninama u Hrvatskoj se,
prema podacima Hrvatske gospodarske komore za 2008. godinu, bave
293 pravne osobe, što ne
uključuje obrte gdje je
također značajan broj
upravitelja.
U djelatnosti je zaposleno oko 1400 ljudi, a
ukupni prihodi su oko 1,1
milijardu kuna godišnje.
Najveća je tvrtka uvjerljivo Gradsko stambenokomunalno gospodarstvo
(GSKG), podružnica Zagrebačkog holdinga, koja
upravlja s oko 168.000
stanova i poslovnih prostora. Uvođenje nove zakonske obveze pokretanja postupka upisa u
zemljišne knjige u iduće tri godine, očekivano,
nije izazvalo oduševljenje među upraviteljima.
Ipak, u GSKG-u ne očekuju kako će ih dodatna
obveza financijski opteretiti jer smatraju da troškove postupka upisa snose suvlasnici nekretnine,
ali će svakako organizacijski utjecati na njihovo
poslovanje. Direktorica
Sektora pravnih i općih
poslova GSKG-a Renata
Blažević ističe kako se ne
pribojavaju mogućih odštetnih zahtjeva suvlasnika zgrada za koje ne budu
pokrenuli postupak upisa jer odgovornost upravitelja prestaje ako mu
suvlasnici onemogućavaju ispunjavanje zakonske
obveze.
Predsjednica Udruge upravitelja Brankica Dejanović kaže kako
se sada upraviteljima nameće dodatna obveza
koju oni ne mogu naplatiti, drugim riječima, da će
morati bez naknade uređivati tuđe odnose, što bi
trebao biti posao odvjetnika. Upravitelji su preuzeli upravljanje zgrada u stanju u kojem su
ih zatekli i sa suvlasničkim ugovorima koji često
nisu pravno kvalitetno
postavljeni, budući da se
u vrijeme kad su sklapani
nije znalo kako će taj sustav funkcionirati. Mnogi upravitelji tako nemaju
ni cjelovitu dokumentaciju za provedbu etažiranja, upozorava Brankica
Dejanović.
TRŽIŠTE U KRIZI
Neprodani stanovi
uteg oko vrata
Objava Vladinih mjera
pomoći gospodarstvu,
vrijednih više od 10 milijardi kuna, oživjela je
i nadu u neki oblik sektorskih programa potpore, što je od velike
važnosti za graditeljstvo
i tržište nekretnina.
Iako o detaljima nitko
ne želi nagađati, graditelji se nadaju povoljnijim
kreditima i nekom obliku
sustavne stambene politike države, ali i oživljavanju cestogradnje koja
je bila motor razvoja proteklih godina. Sustavna
stambena politika mogla bi oživjeti tržište sta-
nova na kojemu se, prema rezultatima ankete
koju je proveo Sektor za
graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore, nalazi najmanje 2315
neprodanih stanova ukupne vrijednosti 316 milijuna eura.
Kako je u anketi HGK-a sudjelovalo 57
od 2218 ispitanih tvrtki,
ovaj je podatak očito tek
dio ukupnog stanja, ali i
takav pokazuje subinu
krize u graditeljstvu, djelatnosti koja izravno zapošljava 150.000 ljudi, a
neizravno još 50.000.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
( 50 milijuna kuna ( od 1973.
gubitak zbog nepotrošenog cjepiva
Zavod posluje s problemima
USKORO ODLUKA O PRODAJI IMUNOLOŠKOG ZAVODA
JURKOVIĆ: U OBZIR DOLAZE PONUĐAČI
KOJI JAMČE NASTAVAK PROIZVODNJE
Neizvjesnu sudbinu Zavoda dodatno otežava fijasko s cjepivom protiv svinjske gripe koji mu je progutao pola
ukupnog godišnjeg prihoda
Jasminka Filipas
[email protected]
D
ržavni
tajnik
u
Ministarstvu zdravstva
i socijalne skrbi Dražen Jurković demantirao
je napise da je Ministarstvo zdravstva odustalo
od spašavanja Imunološkog zavoda te nam otkrio
kako će se sastanak s dva
ozbiljna ponuđača za dokapitalizaciju
Zavoda
održati ovoga tjedna, točnije 18. veljače. Riječ je,
podsjetimo, o natječaju
koji je raspisan još u kolovozu prošle godine, a na
koji se, kaže Jurković, javilo pet ponuđača među
kojima su tri bila ozbiljna.
Sastanak s jednim od njih
održan je 1. veljače, a druga dva su tražila odgodu
do 18. veljače. Budući da
natječajna procedura nije
završena, Jurković nije
mogao otkriti imena ponuđača, no kazao je kako
među njima nema svjetski
poznatih tvrtki ni velikih
farmaceutskih kuća. Riječ
je, naime, o dvije domaće tvrtke te jednoj koja je
djelomično u stranom vlasništvu. Nije mogao reći
ni koja je to tvrtka, kako
se nagađalo, ponudila 20
milijuna eura za dokapitalizaciju.
Oprez zbog zemljišta
“Moramo biti vrlo oprezni u procjeni ponuda jer
je Imunološki zavod vlasnik više tisuća metara
trenutačno možda najaktraktivnijeg
zemljišta u Zagrebu, tako da
iz budućeg ugovora mo-
doznali iz izvora bliskih
Ministarstvu, predstavlja oko polovine svih godišnjih prihoda Zavoda. Neiskorišteno cjepivo
proizvođaču se ne može
vratiti, a ne može se ni
prodati jer ima rok trajanja pa je nejasno kako se
šteta može sanirati.
Hrvatska uvozi
cjepiva za više
od milijun eura, a
Zavod se pokušava
spasiti još od 1999.
godine
ramo isključiti bilo kakvu mogućnost da se netko dokopa tog vrijednog
zemljišta. U obzir dolaze samo oni ponuđači
koji imaju jasnu viziju razvoja i koji mogu jamčiti
daljnju proizvodnju svega onog što Zavod proizvodi”, kazao je, među
ostalim, Jurković te dao
naslutiti kako bi se moglo naći i rješenje za gubitak od oko 50 milijuna
kuna, koji se Zavodu dogodio zbog naručenog a
neiskorištenog cjepiva za
svinjsku gripu. Taj gubitak, kako smo neslužbeno
Davni početak kraja
U svakom slučaju, to je
dodatno otežalo neizvjesnu sudbinu Zavoda, koji
je najstariji proizvođač
imunobioloških lijekova
u ovom dijelom Europe, a
čiji je pad počeo još 1973.
godine kada je ondašnjim
međurepubličkim dogovorom proizvodnja cjepiva protiv polimijelitisa
prebačena u Imunološki
zavod u Beogradu. Trinaest godina kasnije za-
tvorena je i proizvodnja
cjepiva protiv gripe i poliomijelitisa i sklopljen
štetan ugovor s indijskim
institutom Serum Institute of India LTD., kojim
je omogućena proizvodnja cjepiva protiv ospica
na temelju matičnog soja
i postojeće tehnologije
razvijene u Zagrebu. Taj
štetan ugovor produljen
je i 1993. na daljnjih 10
godina. Od tada Hrvatska
uvozi cjepiva u vrijednosti od više milijuna eura,
a Zavod se pokušava spasiti još od 1999. godine,
kada su bili napravljeni
prvi planovi za proširenje proizvodnih pogona.
Hoće li se u tom naumu
uspjeti, vidjet će se ovaj
tjedan. U suprotnom, Zavodu prijeti stečaj i gašenje proizvodnje.
DOLAZI ARKOD
Za novi sustav poticaja dodatnih 140 službenika
U ARKOD će se morati upisati svaki poljoprivrednik koji želi ostvariti pravo na poticaje
Drago Živković
[email protected]
U
novoosnovanoj
Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će u
idućih godinu dana zaposleno još 140 osoba, najavio je ministar Petar
Čobanković. Iako je Vlada načelno zabranila novo
zapošljavanje u državnoj
upravi, ministar ističe da
je u ovom slučaju ono dopušteno jer je dio procesa prilagodbe Europskoj
uniji. U novoj agenciji, koja bi trebala nadzirati plaćanje poticaja, ra-
dit će ukupno 510 ljudi
jer je tako dogovoreno na
konzultacijama u Bruxellesu, pojasnio je Čobanković. Iz Ministarstva poljoprivrede i srodnih tijela
u Agenciju je premješteno 140 ljudi, dok ih je još
230 premješteno iz lokalnih ureda državne uprave.
Čobanković tvrdi da su
tim premještanjima maksimalno iskoristili postojeće kadrovske kapacitete pa su morali raspisati
natječaj za 67 novih službenika. Još jedan natječaj
za oko 50 službenika raspisat će u kolovozu, a treći će biti u siječnju iduće
godine.
Novi sustav plaćanja poticaja po obrađenoj
površini temeljit će se na
sustavu ARKOD, u koji
je uloženo 120 milijuna
kuna, a njegovo godišnje
održavanje stajat će 30
milijuna. Riječ je o bazi
podataka temeljenoj na
digitalnim ortofoto kartama (snimkama zemljišta
iz zraka), u koju će se morati upisati svaki poljoprivrednik koji želi ostvariti
pravo na poticaje.
Upis do kraja godine
Iako je ARKOD pokrenut
još prije dvije godine, tijekom 2009. potpuno su
umreženi svi uredi po žu-
panijama, od Državne geodetske uprave preuzeto
je 40 posto ortofoto karata, a preostalih 60 posto
bit će snimljeno do kraja
drugog tromjesečja ove
godine. Upis u ARKOD
počeo je u srpnju 2009. i
trajat će sve do kraja ove
godine. Poljoprivrednici
se radi upisa moraju najaviti u regionalnim uredima Agencije za plaćanja,
koji se nalaze u svakoj županiji. Dobit će termin za
posjet, a sa sobom moraju ponijeti iskaznicu poljoprivrednog gospodarstva, osobnu iskaznicu i
posjedovni list za katastarske čestice koje kori-
ste. Uz pomoć službenika
Agencije poljoprivrednici će na ortofoto kartama
identificirati sve parcele koje obrađuju, ne samo
one čiji su vlasnici nego i
one koje su dobili u zakup
ili na korištenje. Ako dva
poljoprivrednika
tvrde
da obrađuju isto zemljište, bit će pozvani u ured
Agencije, a ako se ne dogovore, inspekcija će izići na teren i utvrditi stvarno stanje.
Sadašnji Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, čiji je ARKOD nastavak, sadrži podatke
o 185.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prema nekim procjenama
izvan Upisnika nalazi se
više od 50.000 gospodarstva. Na njih se sada cilja
ARKOD-om.
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
ww
ww.
w.p
prrivredni.hr
Broj
B
Br
ro
ojj 3
36
3614
614
14, 15
1
15.
5. veljač
veljače 2010.
( 85% hrastova drveta
a od oko 30%
( porast
u ukupnom asortimanu namještaja
HRASTICO, PITOMAČA
u prodaji turističkih aranžmana putem weba
UNILINE, PULA
Turoperator postaje
DMC kompanija
Dizajnirani hrast
donosi veliki rast
U tri godine razvijen je program suvremenog namještaja U prošloj je godini Uniline ostvario bruto prihod od
od 250 modela, a polovina proizvodnje plasira se u
151,3 milijuna kuna, što predstavlja lagani porast u
inozemstvo
odnosu na 2008. godinu
D
omaće drvo plus
suvremeni dizajn mogla bi
biti dobitna tržišna kombinacija, godinama govore teoretičari hrvatske
drvne industrije. Tvrtka
Hrastico iz Pitomače te je
riječi na svoj način pretvorila u djelo.
Prije samo tri godine krenuli su s programom namještaja od masivnog domaćeg drva, pri
čemu hrast prevladava sa
85 posto. Dogurali su do
250 standardnih proizvoda, među ostalim, kreveta
i komoda, većih i manjih
stolova, ormara-ladičara,
toaletnih stolića, noćnih
ormarića, polica za knjige...
Poseban dio programa namijenili su opremanju vinoteka, vinskih podruma i restorana. Gotovi
proizvodi odlikuju se jednostavnim linijama i visokom kvalitetom obrade tako da primjenu mogu
naći i u moderno dizajniranim stambenim prostorima. Svi su modeli rađeni od punog drva i
deklariraju se kao potpuni masivni proizvod, no
lako se mogu kombinira-
ti sa srodnim materijalima
i dezenima.
Čak polovina proizvodnog programa kupce
pronalazi u inozemstvu.
Nove poslove donijelo im je i sudjelovanje na
sajmovima kao što su Viroexpo u Virovitici, Ambijenta na Zagrebačkom
Nove poslove
donijelo im je i
sudjelovanje na
sajmovima
“Naša velika prednost
je fleksibilnost kod obrade ponuda. Za razliku od
velikih sustava, naručitelji posao dogovaraju s vlasnikom ili direktorom koji
vrlo dobro zna trenutačne
proizvodne mogućnosti
i može brzo ponuditi sve
tražene odgovore”, kaže
Mladen Balić, vlasnik
Hrastica, 37-godišnji inženjer drvne industrije.
Možda i nova
zapošljavanja
Zbog svega toga posao im
je osiguran i za nekoliko
mjeseci unaprijed. Hrastico zapošljava 11 radnika,
a unatoč teškom stanju u
drvnoj industriji, ove bi
godine mogao i povećati
produktivnost i zaposliti
nove ljude.
velesajmu i Gast u Splitu. Kao izvoznici koji redovito podmiruju obveze prema državi natjecali
su se za poticaje Ministarstva šumarstva i Ministarstva gospodarstva. Bespovratna sredstva već su
koristili u razvoju novih
proizvoda, a u planu im
je gradnja veće proizvodne hale, instaliranje novih
strojeva i kotlovnice na
biootpad. Rade na unaprjeđenju organizacije poslovanja, uvođenju ISO
standarda...
“U imenu Hrastico sadržana je i filozofija naše tvrtke: tu su riječi
‘hrast’ i ‘rast’, zatim ‘co’
što znači suradnja, kao i
‘Hr’, kao oznaka za Hrvatsku”, zaključuje Balić. (I.V.)
T
vrtka
Uniline
osnovana je 1997.
godine, sjedište
joj je u Puli, a poslovnice
ima duž cijele jadranske
obale te u Zagrebu. Iako
je osnovana kao incoming
turoperator, danas ta tvrtka obuhvaća širok spektar
djelatnosti u turizmu. No
i dalje joj je osnovna djelatnost posredovanje u rezervaciji smještaja te pružanje usluga na terenu. U
protekle tri godine bavi se
i rent a carom te će ove
godine imati vlastitu flotu
od 500 automobila. Uniline zapošljava 100 stručnih i motiviranih osoba, a
ta se brojka u sezoni penje
i do 200, rekla je članica Uprave i direktorica
Sektora turizma Sandra
Gobin.
U prošloj je godini Uniline ostvario bruto prihod od 151,3 milijuna kuna, što predstavlja
lagani porast u odnosu na
2008. Prodaja turističkih
aranžmana putem Unilineovih web stranica, koje su
prije svega namijenjene individualnim turistima, lani
je zabilježila porast od gotovo 30 posto. “U sklopu
tvrtke djeluje i odjel desti-
nation market koji se najvećim dijelom bavi pružanjem usluga japanskim
turistima te manjim dijelom turistima iz Tajlanda i
Kine. Taj je odjel protekle
godine ostvario porast prihoda od 16 posto, a s obzirom na to da je Hrvatska
zanimljiva gostima s Dalekog istoka, u ovoj godini
očekujemo daljnji rast prihoda s tih tržišta”, istaknula je Sandra Gobin.
Zanimljivi Kinezi,
Indijci i Japanci
Trenutačni pokazatelji bukinga za ovu godinu bolji
su nego lani u isto doba,
no Sandra Gobin kaže
kako je prerano za konkretne procjene. U Unilineu smatraju da ova godina neće biti ništa lakša
od prethodne pa stoga pažljivo planiraju troškove
te još agresivnije kreću u
obradu tržišta i povećanje
broja poslovnih partnera,
s naglaskom na dalekoistočna tržišta Kine, Indije i Japana.
Jedna od najvažnijih
strateških odrednica tvrtke Uniline jest njihovo
profiliranje u DMC kompaniju (destinacijski me-
nadžment), što podrazumijeva blisku suradnju s
lokalnom turističkom zajednicom u kreiranju prepoznatljivosti destinacije.
Jedan od takvih programa je i zajednički projekt
s Turističkom zajednicom
Istarske županije u kreiranju posebnih programa
bike i gastro tura po Istri.
“Iznimno nam je važan
dobar odnos sa svim partnerima jer je on nužan u
kreiranju kvalitetnog pro-
Uniline zapošljava
100 stručnih osoba,
a ta se brojka u
sezoni penje i do
200
zvoda za tržišta i goste koji
su sve zahtjevniji. Pritom
poseban naglasak stavljamo na privatni smještaj za
kojim bilježimo sve veću
potražnju”, rekla je Sandra
Gobin.
U ovoj je godini u Unilineu već zaposleno 10 novih djelatnika, a u sljedećem razdoblju planira se
zapošljavanje gotovo 100
sezonskih radnika diljem
Hrvatske. (S.P.)
14 HRVATSKA & REGIJA
Privredni vvjesnik
Broj
B
Br
roj
o 3614, 15. veljače 2010.
( 70% manje turista ( 50% manje
posjetilo Kupres ove zime
*vijesti
Laško diže ruke od Jadranske pivovare
Direktor Jadranske pivovare
Nenad Buljan
dobio je nalog svog
Nadzornog odbora da u
samo nekoliko mjeseci
pronađe strateškog kupca
jer Pivovarna Laško kao
vlasnik splitske tvrtke
ne želi pokrivati gubitke
nastale zbog premalog
opsega proizvodnje.
Laško je ušlo u vlasništvo
2000. godine, pretprošle godine prestalo se u Splitu
proizvoditi pivo Zlatorog, a samo s pivom Kaltenberg
nema budućnosti za još preostalih 65 radnika. Ako ne
uspije naći kupca ili iznajmiti pogon, Laško će u Splitu
obustaviti proizvodnju. U tom slučaju zaposlenici
će dobiti zakonom određene otpremnine, za što je
Pivovarna Laško spremna izdvojiti sedam milijuna
kuna.
U Sloveniji sve veća kašnjenja s
podmirenjem poreznog duga
Porezna uprava Slovenije pripremila je izvješće o poreznim dugovima većim od 4000 eura za drugo polugodište 2009. godine. Drugo izvješće o dugovanjima
također je depersonalizirano kao i prvo – bez imena
dužnika, ali zato donosi zanimljivu analizu ročnosti poreznog duga. Prvi nalazi, naime, pokazuju da se s naplatom čak 60 posto poreznog duga u Sloveniji kasni i
do godinu dana.
Novi val tužbi oštećenih štediša LB-a?
Odvjetnički ured Jadek-Pensa, zastupnik hrvatskih državljana Andre i Alana Perića u postupku pred Ustavnim sudom u Ljubljani - u kojem je poništena zakonska
odredba o zamrzavanju sudskih postupaka za povrat
štednje hrvatskim štedišama Ljubljanske banke - ne
smatra vjerojatnim da će štediše iz bivše Jugoslavije
sada nahrupiti na slovenske sudove novim tužbama. To
bi se moglo dogoditi, smatraju, samo u slučaju da netko
od štediša u sporu uspije sa svojom tužbom. U trenutku
“zamrzavanja” postupaka vodilo se pred nadležnim sudovima 110 sporova, a bila su u tijeku i tri izvršna postupka protiv LB-a i NLB-a.
HE na Neretvi prebacile plan
Zahvaljujući povoljnim hidrološkim uvjetima i pogonskoj spremnosti, tri hidroelektrane na Neretvi iz sustava Elektroprivrede BiH - HE Jablanica, HE Grabovica i
HE Salakovac - prebacile su proizvodni plan za siječanj
u prosjeku za 69 posto, točnije Jablanica za 47, Grabovica za 73 i Salakovac za 104 posto. I hidroelektrane na
Trebišnici u sustavu Elektroprivrede RS-a u siječnju su
ostvarile mjesečni plan proizvodnje od 207 posto.
Poljoprivrednicima samo 55 milijuna
KM poticaja
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Federacije BiH
najavilo je prosvjede zbog odluke vlade FBiH da u ovogodišnjem proračunu izdvoji samo 55 milijuna konvertibilnih maraka za poticaje. Poljoprivrednici su poručili vladi kako se nije držala dogovora da se iz proračuna
najmanje šest posto sredstava izdvoji za poticaje, što bi
iznosilo oko 100 milijuna KM.
turista i na Jahorini
BOSNA I HERCEGOVINA: PROPAST ZIMSKOG TURIZMA
Snijeg uranio
pa zakasnio
Zimska sezona od polovine prosinca do početka veljače podbacila je za 50 posto,
a u 11 mjeseci prošle godine broj noćenja bio je manji za 9,3 posto
Zdravko Latal
[email protected]
Z
imska sezona u
Bosni i Hercegovini je katastrofalno loša. Istina, tek je veljača, ali što se napravi od
kraja prosinca do sredine veljače to se i napravi,
jer je upravo u to vrijeme
vrhunac skijaške sezone
koja je, prema ocjenama
turističkih djelatnika, lošija od lanjske za 50 pa i
70 posto. Glavni, ali ne i
jedini krivac je vrijeme.
Snijeg je prvo uranio, već
potkraj studenog bilo ga
je dovoljno za skijanje,
Skijaški centri
prizivaju državu da
ih spasi, a državi,
ako ne udobrovolji
MMF, prijete
socijalni nemiri
ali kad ga je najviše trebalo, nije ga bilo. Jugo ga
je brzo otopio. U špici sezone, u vrijeme božićnih
i novogodišnjih blagdana, kad su cijene tradicionalno najviše a kapaciteti uglavnom rasprodani,
snijega nije bilo, ali ni
sunca. Zbog takvih vremenskih neprilika zimski
su centri ostali poluprazni sve do potkraj siječnja. Snijeg je zatim pao
i bilo ga je više nego što
treba, ali kasno, u vrijeme kad su završeni školski praznici. No snijeg
nije jedini krivac za lošu
sezonu i goleme gubitke.
Zimski centri i turizam u
cijelosti, koji u državnim
projekcijama slovi kao
strateška djelatnost, prepušten je sam sebi bez podrške vlasti – na svim razinama.
Turistički djelatnici
stalno zovu u pomoć državu, ali državi i njenim
entitetima prijete socijalni nemiri ako ne ispune
oštre kriterije Međunarodnog monetarnog fonda
(MMF) za dobivanje druge tranše stand-by aranžmana od oko 200 milijuna konvertibilnih maraka.
Olimpijski centar Bjelašnica-Igman nabavio je u
Austriji topove za umjetni snijeg, pripremio rezervoare vode, ali nije dobio
obećana sredstva od Sarajevske županije za kupnju, pa su topovi ostali zaključani u skladištima.
Jahorina nije imala novca za topove, iako su oni
potrebni i europskim zimskim centrima na višim
nadmorskim
visinama.
Centar na Kupresu nabavio je topove, ali toplo
vrijeme onemogućilo je
njihovo korištenje.
Europske vize otele
srbijanske turiste
Jahorinu zimi uglavnom
posjećuju turisti iz Srbije, koji su inače i najbrojniji gosti u BiH, ali
su oni ove godine, zahvaljujući
Europskoj
uniji koja im je omogućila putovanja bez viza,
većinom otišli u Sloveniju i Austriju, gdje je
opet, igrom prirode, snijega bilo dosta. Tako je
zimus Jahorina imala 50
posto slabiju posjećenost, i to u vrijeme praznika kad se tradicionalno preko veze tražila
soba više. Kupres, omiljeno skijalište Splićana,
prema riječima predsjednika Turističke zajednice Kupresa Joze
Ivića, imao je 70 posto slabiju posjećenost.
Nešto malo bolje prošli su centri na Bjelašnici i Igmanu, zatim Vlašiću, a lošije Nacionalni
park prirode Blidnje. U
Vanjskotrgovinskoj komori BiH, uz vremenske razloge i nedostatak
topova za umjetni snijeg
te nezainteresiranost vlasti na svim razinama da
podrže zimske centre, razloge loše sezone vide i
u posljedicama recesije.
Zavod za statistiku BiH
potvrđuje negativne trendove. Lani, tijekom 11
mjeseci u BiH je ostvareno 1,1 milijun noćenja, što je 9,3 posto manje nego u isto vrijeme
2008. godine. Od toga
inozemni gosti ostvarili su 634.400 noćenja uz
pad od 6,6 posto. Najveći broj inozemnih gostiju
stigao je iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.
15
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
(
sa 5,7 na 1,6%
snizit će se javnofinancijski manjak
SLOVENSKO PISMO BRUXELLESU
VODIČ BRZOG RAZDUŽIVANJA
Od sedam dijelova Programa stabilnosti samo dva nešto daju – u pet ostalih tematskih cjelina prava idu na šišanje
moguće da vlada, tako vezanih ruku, dodatno smanji masu plaća u javnom
sektoru, što je inače važna
računska karika u Programu stabilnosti”, pita Masten.
Franjo Kiseljak
[email protected]
J
e li slovenska vlada onaj učenik iz
prve klupe koji
stalno diže ruku ne bi li
učvrstio imidž marljivog i
pametnog, u svakom slučaju boljeg nego što su
drugi oko njega? Sveznalica iz prve klupe, naime,
ovih dana diči se da među
prvima šalje u Bruxelles
domaću zadaću na temu
javnofinancijskih manjkova nad kojima se drugi
itekako još preznojavaju.
Nakon kriznog slijetanja preko bankine maastrichtskih mjerila doista
mnoge zemlje unutar Europske unije crtaju sanacijske projekte uz pomoć
kojih namjeravaju svoje javne financije dovesti
u okvire što ih diktira zajednička monetarna politika. Ništa od zajedništva
ako će u njemu pojedine
članice stršati s otrovnim
bodljama proračunskih
manjkova i prevelike zaduženosti. Slovenska vlada zapakirala je Program
stabilnosti zajedno s odgovarajućim mjerama za
koje tvrdi da će biti iznimno ljekovite. S njima će
Slovenija za samo tri go-
dine toliko disciplinirati svoje javne financije da
će onaj profanirani raskorak između državnih prihoda i rashoda smanjiti na
vrijednost 1,6 posto bruto
domaćeg proizvoda! To je
znatno više od manjka tolerantnog za EU (tri posto
BDP-a).
U takvu najavu dobrog učenika nisu spremni bezuvjetno povjerovati ljudi s nešto više
makroekonomskih znanja
Pet kriza, a ne – jedna
Slovenija nije u krizi samo zbog svjetske financijske
krize - žrtva je pet kriza i pravi stabilizacijski program
može biti samo onaj koji se istodobno obračunava sa
svima njima, tvrdi samostalni strateški savjetnik Boštjan Ložar. Koje to krize tresu Sloveniju? Ložar odgovara: kriza nerestrukturiranog gospodarstva, kriza neuravnoteženog proračuna, globalna kriza, kriza vizija
i kriza nerealnih očekivanja građana. Slovensko gospodarstvo, smatra Ložar, spada u prošlo stoljeće - dodana vrijednost nije dovoljna ni za plaću na razini minimalnih troškova života. Politika dijeljenja umjesto
strasti stvaranja urušila je proračun. Slovensko gospodarstvo kao izvozno usmjereno posebno ispašta posljedice svjetske krize. Vlada nema vizije, a i građani
očekuju previše, što i ne čudi ako se zna kako su dugo
političke elite jodlale priču o uspjehu.
Slovenija u tri
godine namjerava
raskorak između
državnih prihoda i
rashoda smanjiti na
1,6 posto BDP-a
i političkog iskustva. Slovenski program stabilnosti čine brojne mjere razvrstane u sedam posebnih
cjelina. Pet ih se temelji na
restrikcijama, a samo dvije ne uzimaju nego nešto
daju. Vlada će rasteretiti
porezne obveznike s najnižim dohocima, istodobno
će zadržati visoku razinu
investiranja zahvaljujući prije svega sredstvima
EU-a. Sve ostale mjere guraju postojeća prava
pod škare za šišanje. Vlada najavljuje sniziti masu
plaća u javnom sektoru;
smanjiti izdatke za tekuću potrošnju države; racionalizirati sustav socijalnih
transfera; povećati osnovicu za obračun doprinosa
koji se slijevaju u zdravstvenu blagajnu te nasta-
viti s reformom mirovinskog osiguranja, pri čemu
“reforma” na tom području znači stavljanje hladnih
obloga na očekivanja ljudi
treće životne dobi.
Štednja samo
pobožna želja
Svojevrsno pismo namjere što ga slovenska vlada
šalje u Bruxelles potkrijepljeno je odgovarajućim
kvantifikacijama, primjerice da će se sektor države pokriti 2013. godine sa
samo 44,2 posto BDP-a.
Time će se javnofinancijski manjak sniziti s današnjih 5,7 na 1,6 posto! Ekonomist Bogomir Kovač ne
vjeruje u takav kopernikanski obrat. Stope rasta i
na njima izračunati prihodi izrazito su optimistički.
Na žalost, mjere koje će
krojiti rashodovnu stranu krajnje su neizvjesne.
I prijašnje vlade najavljivale su da će smanjiti rashode, štedjeti i racionalno trošiti, podsjeća Igor
Masten, profesor s Ekonomskog fakulteta u Lju-
bljani. Sve takve najave,
međutim, završile su kao
wishful thinking. Što je
novo i drukčije da ovaj put
također hrabre mjere neće
završiti na razini pustih
želja, pita se Masten podsjećajući i na neke očite
izvedbene nepodudarnosti. Vlada je sa sindikatima
svojedobno ispregovarala sniženje plaća u javnom
sektoru. Za uzvrat morala
se obvezati da ove i sljedeće godine neće otpuštati
ljude iz tog sektora. “Neka
mi sada netko kaže kako je
Prostor za
popuštanje
Bogomir Kovač pokušao
je naći objašnjenje za neumjereni optimizam vlade. Kovač misli da ministarski zbor samo taktizira
– da postavlja visok sanacijski prag (1,6 posto javnofinancijskog manjka)
znajući da za dosezanje takvog cilja treba još grčevito pregovarati. A gdje se
pregovara, mora se i popuštati. Od programiranog
manjka (1,6 posto) do tri
posto koliko tolerira EU,
svojevrsni je manevarski
prostor za neizbježne pregovore koji tek slijede.
To nije dobro, tvrdi on.
Tako se ne postupa u uvjetima kriznog menadžmenta. Pravilan je pristup da
se postave krajnji realni
graničnici i zatim ustraje
na njima bez popuštanja.
Kriza je prevelika da bi se
itko smio poigravati rješenjima. Nedvojbeno je da
neće biti ravnodušnih kada
se u praksi sretnu Program
stabilnosti, optimizam vlade i očekivanja javnosti.
U pripremi popis strateških poduzeća
Braneći vladu od kritika da nema viziju o strateškim
uporišnim točkama gospodarskog sustava, ministar financija Franc Križanič obznanio je da njegov resor već
ima pripremljen popis strateških poduzeća. To je zasad
manja skupina poduzeća važna za životni standard,
te stoga ona moraju imati centar i poslovne funkcije u
Sloveniji. Zasad su takve tvrtke Nova Ljubljanska banka i Zavarovalnica Triglav. Druga skupina strateški važnih poduzeća odredit će se uskoro, a obuhvatit će veći
dio energetike te štajerski financijski stup što ga čine
Nova kreditna banka Maribor i Zavarovalnica Maribor.
Križanič je rekao da će se na strateškom popisu također naći Petrol i Krka. Strateška atribucija, inače, znači i
to da poduzeće nije na prodaju strancima.
16 STIL
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
( 50.650 ha
*vijesti
Valamar Sanfioru
priznanje za usluge
Češki turoperator Vitkovice tours dodijelio
je priznanje za prvoklasne usluge u 2009. godini hotelu Valamar Sanfior
u vlasništvu tvrtke Rabac
koja posluje unutar turističke grupacije Valamar.
Ta priznanja najboljim
hotelima rezultat su procjene gostiju i spomenutog turoperatora, a u konkurenciji za 18 nagrada
bilo je ukupno 220 hotela
iz Hrvatske i Crne Gore.
Hotelu Valamar Sanfior to
je drugo takvo priznanje
češkog turoperatora jer je
prvo dobio 2006. godine.
Suradnja Sogaza i Bluesun hotels&resorts
Tvrtka Sunce Koncern
potpisala je ugovor o suradnji sa Sogazom, jednom od najvećih osiguravateljskih kuća iz
Rusije. Suradnja podrazumijeva smještaj i organizaciju boravka za Sogazove osiguranike u
hotelima iz sastava Bluesun hotels&resorts, u
sklopu programa kojim taj
ruski osiguravatelj svojim
korisnicima osigurava boravak u izabranim odredištima u Europi i svijetu. Ponuda uključuje
program wellnessa i medicinskog wellnessa.
Maistra pomaže
Kosinju i Fažani
Istarska Maistra odlučila je pomoći stanovnicima poplavljenog područja Kosinjske doline u Lici
te im je donirala krevete,
podnice, madrace, stolove i stolce. Osim toga, donacijom potrebne opreme poslovodstvo Maistre
odlučilo je pomoći i Vatrogasnoj zajednici Istarske županije u organizaciji Međunarodnog kampa
vatrogasne mladeži u Fažani.
površina Lonjskog i Mokrog polja
( prije 20 godina
to je područje postalo park prirode
NOVO LICE LONJSKOG POLJA
TRADICIJSKE KUĆE
U SLUŽBI TURIZMA
Prostorni plan donijet će Parku prirode i drvene pristane za turističke brodove, eko kamp te
uređenu biciklističku i pješačku stazu
Sanja Plješa
[email protected]
P
utujući od Zagrereku
ba prema Sisku
azi
ili Kutini dolazi
gi
se do područja Lonjskog
oMokrog polja koje se proke
teže uz lijevu obalu rijeke
uSave. To je područje ukukpne površine 50.650 hektara prije 20 godina pro-glašeno Parkom prirodee
Prostorni plan je
prihvatila Vlada,
a sada se čeka
odluka Sabora
koji se teritorijalno većim
dijelom nalazi na području Sisačko-moslavačke
županije i uključuje dijelove gradova Siska, Kutine i Novske te općina
Popovače, Jasenovca, Lipovljana i Velike Ludine.
Manjim dijelom nalazi se
na području Brodsko-posavske županije uključujući dijelove općina Stare Gradiške i Okučana.
Kako bi se gospodarski
valoriziralo to područje,
Zakonom o prostornom
uređenju i gradnji, i za
Lonjsko polje, kao i za
neka druga hrvatska područja, obvezno je donošenje prostornog plana.
“Zavod za prostorno
planiranje
Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva
kao nositelj izrade tog plana samu je izradu povjerio
Zavodu za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke
županije. Plan smo izradi-
li u suradnji s relevantnim
institucijama i jedinicama
lokalne samouprave te zainteresiranim udrugama,
a nakon ponovljene javne rasprave u njega smo
uvrstili neke izmjene”, rekao nam je Zdenko Sešo,
ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Sisačko-moslavačke županije.
Plan je nedavno prihvaćen
na sjednici hrvatske vlade
i upućen Saboru na usvajanje.
Obnova povijesnih
čardaka
Uvažavajući
prirodne,
kulturno-povijesne vrijednosti te zaštitu prirode i okoliša Parka prirode
Lonjsko polje, to je područje tematski podijeljeno na nekoliko dijelova,
među kojima se ističe Jasenovac. Dio tog naselja,
sukladno potrebama Ministarstva obrane, predviđen je za zonu poseb-
ne namjene. Osim obnove
i unaprjeđenja prometne infrastrukture i telekomunikacija, vodoopskrbe i energetike, područje
Lonjskog polja nastojat
će se i dodatno turistički valorizirati. U planu je
izgradnja turističkih objekata i sadržaja, posebice
tradicijskih drvenih kuća.
Izgradit će se i drveni pristani u naseljima na obali Save te skelni prijelazi
Suvoj-Bobovac i Kratečko-Selište Sunjsko. Planira se i izgradnja eko
kampa. “Za sada su dva
naselja, Osekovo i Krapje, navedena kao mjesta na kojima bi se mogao smjestiti eko kamp,
ali još nije definirano tko
će biti investitor izgradnje. U planu je i izgradnja tzv. promatračnica po
uzoru na povijesne čardake. U razgovoru smo s
predstavnicima Hrvatskih
voda o mogućnostima fi
Među sedam oglednih primjera
Park prirode Lonjsko polje ustvari je zaštićena močvara, ramsarsko močvarno područje i važno stanište
za ptice te jedno od najznačajnijih zaštićenih područja u Europi. Međunarodna unija za zaštitu prirode taj
je park prirode uvrstila među sedam oglednih primjera koji predstavljaju najbolje planiranje zaštite prirode
u ruralnim područjima Srednje i Istočne Europe. To je i
“mješovito” područje zaštićene prirodne i kulturne baštine na kojem zajedno žive ljudi i ugrožene vrste biljaka i životinja. Lonjsko polje iznimno je ruralno područje u kojem dominiraju mala naselja uz rijeku Savu. No,
očuvana priroda i kulturne vrijednosti tog prostora kao
i tradicionalni način življenja predstavljaju važno rekreativno i turističko područje Zagreba, Siska, Karlovca, Kutine, ali i šire regije.
ranciranja krune savskog
nasipa koja će se koristiti
kao biciklistička i pješačka staza kroz Park”, ističe
Goran Gugić, ravnatelj
Parka prirode Lonjsko
polje.
Govoreći o tomu kako
je eko kamp namijenjen
ponajprije putnicima-namjernicima koji obilaze područje Lonjskog
polja automobilom ili
motorom, Sešo je naglasio kako takav kamp, uza
svu potrebnu infrastrukturu poput ostalih kampova,
mora zadovoljavati i određene ekološke kriterije. U
planu prostornog razvitka Lonjskog polja je i obnova ratom devastiranog
hotela u Jasenovcu ili izgradnja novog hotela.
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
j
( 0,05 kn mjesečno
*vijesti
Prihodi SAP-a
smanjeni dva posto
Vodeći svjetski proizvođač poslovnog softvera
SAP u Hrvatskoj je lani
ostvario 63 milijuna kuna
ukupnih prihoda, dva posto manje nego u 2008.
Pritom su prihodi od softvera i održavanja 2009.
pali za 23 posto u odnosu
na prethodnu godinu, dok
su prihodi od konzaltinga
i edukacije utrostručeni.
Teškoj gospodarskoj situaciji unatoč, SAP je 2009.
godine ostvario više od
80 posto predviđenih planova.
plaćalo se po kanalu i pretplatniku 2009.
NAKNADE U KAKOFONIJI
Za(m)pjevajmo jasnije
Boljim kriterijima za određivanje i s umjerenim te realnim cijenama, smatraju neki kabelski
koncesionari, postigla bi se veća razina naplaćenosti autorskih naknada
Boris Odorčić
[email protected]
K
oncesionari kabelske televizije
u nas ističu kako
Hrvatsko društvo skladatelja - Zaštita autorskih
muzičkih prava (HDS
ZAMP) negira njihovu
djelatnost - kabelsku distribuciju - za koju imaju
dozvolu od nadležnih tijela. Naime, HDS ZAMP ih
ubraja u tvrtke koje manipuliraju radio i TV signalom te produciraju vlastiti program, tj. obavljaju
re-transmisiju na koju se
mora plaćati autorska naknada, a u tu kategoriju,
tvrde kabelski koncesionari, oni ne spadaju.
Stanislav Magić, direktor tvrtke Magic Telekom, kaže kako kabelska televizija proizvodi
program kao i svaka druga televizijska kuća koristeći pri tome autorska djela i nije sporno da
je stoga obveznik plaćanja naknade prema zakonu. “S druge strane,
djelatnost kabelskih kon-
cesionara je samo tehnička usluga distribucije programa te nikako ne može
biti poistovjećena s djelatnošću kabelske televizije. Kabelska distribucija
koju mi, kabelski koncesionari, činimo, po tehničkoj definiciji istovjetna je
svakom zajedničkom antenskom sustavu u bilo
kojoj stambenoj zgradi, a
za to postoji i dokaz - nalaz sudskog vještaka za
telekomunikacije”, pojašnjava Magić.
Osim sporne osnove za naplatu autorskih
naknada, mali kabelski
koncesionari ističu i nesuglasice u visini naplate. “Nama, malim koncesionarima, distributerima
sadržaja, ponuđeni su
ugovori kao i velikima.
Prema našim spoznajama,
veliki su plaćali oko jedan
posto od prihoda, dok se
od nas malih traži 20 do
čak 60 posto od prihoda. Ne treba posebno naglašavati kako to zapravo
znači zatvaranje tvrtki”,
kaže Magić. Dodaje kako
se često čuje da oni koji
kritiziraju rad HDS ZAMP-a žele naštetiti vlasnicima prava - autorima.
“Stvar je upravo suprotna
jer bi se s boljim kriterijima za određivanje naknade i s umjerenim i realnim
cijenama postigla veća razina naplaćenosti tih istih
naknada. Nikako ne želim
negirati pravo da se autorima naknada naplaćuje,
ali prema transparentnim
odredbama”, podcrtava
on.
Svima isti ugovori
Također, i u B.netu govore kako je nesporno
da svi autori raznih djela
imaju pravo na naknadu
svojih autorskih i drugih
prava na temelju tih djela. “Osim činjenice kako
je naknada koju HDS
ZAMP ima pravo naplaćivati po trenutačnoj zakonskoj regulativi previsoka, javnost i sve one
koji plaćaju naknadu za
autorska prava trebao bi
transparentno obavještavati o tome kako se koriste prikupljena sredstva,
kojim su izvođačima i iz-
davačkim kućama u zemlji te naročito inozemstvu isplaćene naknade i
u kojim iznosima. Uvjereni smo kako bi cijeli sustav plaćanja naknade za
autorska prava bio bolji i
operatorima prihvatljiviji
kada bi HDS ZAMP ma-
U HDS ZAMP-u
tvrde kako nije
točno da veliki
koncesionari
plaćaju jedan posto
od prihoda, a mali
između 20 i 60
posto
nje novca i energije trošio
na angažiranje odvjetnika
i pravnika, a više na postizanje vlastite transparentnosti poslovanja”, smatraju u B.netu.
Naprotiv,
Marina
Ferić Jančić iz službe
za Odnose s javnošću
i međunarodne odnose HDS ZAMP-a, naglašava kako djelatnost
kabelskih koncesionara
nije poistovjećena s djelatnošću kabelske televizije. Također, kaže kako
nije točno da veliki plaćaju jedan posto od prihoda, a mali između 20
i 60 posto prihoda. “Svima su ponuđeni jednaki
ugovori za razdoblje od
2003. do 2009. godine,
koji su usuglašeni u dvogodišnjim pregovorima s
kabelskim operatorima.
Ugovorna ponuda naknade za glazbena prava u
2009. godini iznosila je
mjesečno otprilike 0,05
kuna po kanalu i pretplatniku. Od ove godine HDS ZAMP je donio
novu tarifu prema kojoj
se obračun naknade više
ne temelji na broju kanala već na prihodu (naknada iznosi četiri posto od
prihoda ostvarenog kabelskom distribucijom) i
svim koncesionarima su
ponuđeni isti ugovori. To
je ne samo u interesu kabelskih operatora nego i u
skladu sa svjetskom i europskom praksom i preporukama Europske komisije”, zaključuje ona.
Novo poslovno
rješenje iz Combisa i
Microsofta
Combis je prošli tjedan u
suradnji s Microsoftom
Hrvatska predstavio poslovno rješenje Microsoft
Dynamics koje omogućuje učinkovitije upravljanje poslovnim aktivnostima. Po karakteristikama
ono spada u ERP sustav
(Enterprise
Resource
Planning)
namijenjen
povezanom planiranju,
upravljanju i provođenju
svih aktivnosti neke organizacije, od strateške do
operativne razine.
Većina želi
prijenosno računalo
Istraživanje
analitičke
kuće IDC Adriatics pokazalo je kako ove godine
u Hrvatskoj čak 46 posto
anketiranih osoba starijih
od 15 godina ne namjerava kupiti novo računalo.
Samo 23 posto kućnih korisnika izjasnilo se za kupnju novog osobnog računala, pri čemu ih se čak 76
posto odlučilo za nabavu
prijenosnog računala. Najpoželjniji brend za koji se
odlučilo 31 posto ispitanika koji ove godine namjeravaju kupiti računalo je
Hewlett-Packard. Slijede
Acer koji će kupiti 22 posto ispitanika, zatim Toshiba i Asus sa 18 posto te
Lenovo sa 13
posto.
18 PST!
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
Pripremila: Vesna Antonić
KNJIGOMETAR
STEPHEN DENNING
TAJNI JEZIK LIDERSTVA
Lider press
U knjizi se objašnjavaju razlozi neuspjeha tradicionalnog
pristupa i otkrivaju skriveni uzorci koje koriste učinkoviti
lideri u poticanju promjene. Otkriva se i kako svatko može
potaknuti održiv entuzijazam u ostvarivanju cilja, čak i u
neprijateljski raspoloženom okružju. Kroz koncept “narativne inteligencije” - sposobnosti razumijevanja, djelovanja i brzog reagiranja u svijetu interaktivnih odnosa
- autor objašnjava zašto je to ključ najvažnijeg zadatka
liderstva.
Nekretnine u Španjolskoj
Spiralni zamrzivač
Luaterra S.L., Ponteverda, Španjolska.
Tvrtka se bavi poslovanjem nekretninama i nudi svoje usluge svima zainteresiranima za kupnju nekretnina u Španjolskoj.
Kontakt: Francisco Luna, paco-luna@
telefonica.net, +34 627 306236.
Eco-Industrie, Cheseaux, Švicarska.
Tvrtka prodaje spiralni zamrzivač. Kontakt: Eric Piatti, eco.industrie.piatti@
hispeed.ch, +41 21 7312706, +41 79
4127111.
Tehnička zaštita
Zaštitna obuća
Protektor, Lubin, Poljska, www.protektorsa.pl. Tvrtka je vodeći proizvođač
vojne obuće u Poljskoj, a već 64 godine proizvodi vojnu, specijalnu i radnu
obuću od prirodne kože. Od 1999. godine posjeduje certifikat kvalitete ISO
9001. Tvrtka je zainteresirana za trgovinsku suradnju s hrvatskim distributerima vojne, specijalne i zaštitne obuće.
Kontakt: [email protected], +48 81
5322231-7.
Alarm Centar, Zagreb, www.alarmcentar.
hr. Tvrtka nudi tehničku zaštitu objekata
sigurnosnim sustavima: alarmnim sustavima za stanove, kuće, poslovne prostore, skladišta, proizvodne pogone... te video nadzornim sustavima s mogućnošću
pregledavanja putem interneta. Nudimo
gotova rješenja i rješenja prema specifičnim potrebama klijenta po načelu “ključ
Strojevi za prehrambenu industriju
NAJLJEPŠA LJUBAVNA PISMA SLAVNIH MUŠKARACA
Planetopija
Što je ono najljepše što možete pokloniti voljenoj osobi?
Reći joj da je volite. Iako ponekad škrti na riječima, muškarci
znaju biti itekako nježni i romantični. To su na najljepši
način pokazali slavni muškarci u svojim prekrasnim
pismima - Beethoven, Mozart, Mark Twain, Gustave
Flaubert, Oscar Wilde, John Keats... Pisma pokazuju kako
se muškarci nisu mnogo promijenili u posljednjih 2000
godina te se u njima prepliću i strast i ljubomora, i nada i
čežnja...
NATALIJA PRINCI-DUHOVIĆ
OSMI GRIJEH - POSLUH
Profil
Navodeći poznate primjere iz bajki koje su stoljećima
oblikovale kolektivnu svijest, epizode iz povijesti i šokantne psihološke i medicinske eksperimente, autorica
nam zorno približava svu stravu slijepe poslušnosti i
njenih posljedica. S druge strane, podsjećajući na sudbine i poruke ljudi koji su svojim primjerima osvjetljavali
razvojni put čovječanstva, upozorava koliko je individualnost i svijest o sebi presudna za dobrobit pojedinca i
zajednice.
JOHN HENRY NEWMAN
RAZMATRANJA O MUCI KRISTOVOJ
Verbum
Poznati kršćanski duhovni pisac približava nam otajstvo
Kristove muke kao središte svih čovjekovih nada i pitanja. Prodorni uvidi u nadahnutim razmatranjima otvaraju put na kojem je moguće ubrati plodove otkupljenja
dozrele za ljude na drvu Križa. Kako bi čovjeka učinio
svjesnim njegove stvarne veličine i konačnoga poziva,
autor zdravim realizmom prikazuje svu ozbiljnost grijeha te upućuje pogled na spasenje ostvareno Kristovom
žrtvom.
TATJANA DIVJAK
MALE IDEJE ZA SRETNIJI ŽIVOT
Naklada Ljevak
Svatko od nas susreće se s bezbroj životnih situacija od
kojih mnoge percipira problematičnima. Tada je dobro
čuti pravu riječ u pravo vrijeme. Izbor je vaš: možete pročitati knjigu i osjetiti nadahnuće, prepustiti se svojoj intuiciji i naći odgovor kao motivaciju za taj problem ili pak
potražiti specifičan odgovor za specifično pitanje. Uvodni
dio svake ideje predočava problem, a završava prijedlogom, “idejom za rješenje toga problema” - koji inspirira, a
ponekad zamjenjuje i prijatelja.
Dys-Pak, Ciecierzyn, Poljska, www.
dys-pak.pl. Tvrtka konstruira i proizvodi
strojeve za prehrambenu industriju. Njihov najvažniji proizvod je Asepta 5000,
koja služi za aseptično pakiranje tekućih
i polutekućih proizvoda u sustavu bagin-box, i to sokova, pasti te koncentrata od voća i povrća. U njihovoj bogatoj
ponudi su i uređaji za proizvodnju kartonskih kutija, stanice za punjenje vreća big-bag, strojevi za konfekcioniranje (primjerice šećera), kontrolne vage...
Zanima ih suradnja s hrvatskim tvrtkama koje su zainteresirane za neposrednu
kupnju ili posredništvo u prodaji.
Kontakt: Renata Horbaczewska, info@
dys-pak.pl, +48 81 7561267,+48 508
004630.
u ruke”. Tvrtka nudi i specijalne sustave perimetarske zaštite visokorizičnih
objekata ili postrojenja. Kontakt: Tomislav Šimac, [email protected],
+385 1 3646095, +385 98 702909.
Drvo i proizvodi od drva
Tersa, Osijek, www.tersa.hr. Tvrtka nudi
proizvode od drva: elemente drvene ambalaže, drvenu ambalažu, palete po narudžbi, građevinsku stolariju, drvnu galanteriju, nadstrešnice, drva za ogrjev i
stolarske okrajke. Kontakt: Vlado Šakić,
[email protected], +385 31 355900.
Konzervirana i smrznuta hrana
Prijevoz robe
ZPOW Ziebice, Ziebice, Poljska, www.
zpowziebice.com.pl. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju raznih vrsta konzerviranog i smrznutog povrća te mješavina. Posjeduju certifikat ISO:2002
i HACCAP. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima voća i povrća te supermarketima. Kontakt: Jowita Skora, [email protected],
+48 74 8190991.
Makella, Velika Gorica, www.makella.
hr. Tvrtka se bavi organizacijom cestovnog, zračnog, pomorskog i željezničkog
transporta. Ima vozni park od šest vozila specijaliziranih za razne vrste usluga
u transportu: transport na temperaturnom
režimu, transport opasnog tereta i izvangabaritnih pošiljki. Kontakt: Đuro Mak,
[email protected], +385 1 6222427, +385
98 500550.
IZBOR IZ NADMETANJA
HRVATSKA
Tuševi
Grad Biograd na Moru
nabavlja 20 tuševa na kovanice za potrebe javnih
plaža Biograda na Moru.
Rok dostave ponuda je
19. veljače.
Master plan razvoja turizma
Dubrovačko-neretvanska županija treba izradu
glavnog plana razvoja turizma. Rok dostave ponuda je 5. ožujka.
odjeću. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.
Plinomjeri
Humplin za distribuciju
plina nabavlja 510 plinomjera s mjehom. Rok dostave ponuda je 19. veljače.
REGIJA
Reparirani toneri
Lutrija BiH nabavlja
5000 repariranih tonera.
Rok dostave ponuda je 8.
ožujka.
Motoristička odjeća
Sirene za uzbunjivanje
Hrvatska pošta nabavlja motorističku zaštitnu
Općina Bosanski Petrovac nabavlja sirene za
uzbunjivanje. Rok dostave ponuda je 19. veljače.
Metalne arhivske police
BH Telecom, Sarajevo,
nabavlja metalne police
za arhivu. Rok dostave
ponuda je 9. ožujka.
tel.: 01/5501-511
faks: 01/5501-555
[email protected]
www.briefing.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
POGLED U SVIJET
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Kupce čekaju kuće, oranice,
gospodarski objekti...
Industrijska nekretnina u Blatu na Korčuli,
površine 8610 četvornih
metara, procijenjene vrijednosti više od 17 milijuna kuna. Prodaje se na
dražbi zakazanoj 22. veljače na Općinskom sudu
u Korčuli, s početkom u
9 sati. Ne može se prodati za cijenu nižu od
tri četvrtine procijenjene vrijednosti. Jamčevina
iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, 1,7 milijuna kuna, a uplaćuje se na
račun Suda broj 23900011300000187.
Kuća u Senju, površine
493 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,43
milijuna kuna. Nekretnina
u naravi predstavlja kuću,
cisternu, dvorište i garažu. Ročište je zakazano za
18. veljače u 13.30 sati u
Stalnoj službi u Senju Općinskog suda u Crikvenici. Nekretnina je u cijelosti u vlasništvu ovršenika
i ne može se prodati za
cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Osiguranje od 15.000
kuna uplaćuje se na račun Općinskog suda u
Crikvenici broj 23900011300001026, poziv na
broj 044-8-09.
Oranica u naselju Lovrečan, Općina Zlatar
Bistrica, površine 6269
četvornih metara, procijenjene vrijednosti 75.000
kuna. Dražba će biti održana 22. veljače na Općinskom sudu u Zlataru,
sudnica 2, s početkom u
8.30 sati. Nekretnina se
ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine
procijenjene vrijednosti, a
jamčevina iznosti 10 posto utvrđene vrijednosti.
Kuća, dvor i oranica u
Kapincima, Općina Sopje, površine 2400 četvornih metara, procijenjene
vrijednosti 164.133 kune.
Dražba je zakazana za 22.
veljače s početkom u 9
sati na Općinskom sudu
u Slatini. Nekretnina se
ne prodaje po cijeni nižoj od trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 16.431 kunu.
Rashladna i ventilacijska oprema, procijenjene
vrijednosti 100.000 kuna,
prodavat će se 3. ožujka
na dražbi u Glini, Žrtava Domovinskog rata 71,
s početkom u 11 sati. Pokretnina se neće prodavati za cijenu nižu od trećine
procijenjene vrijednosti.
Ekonomsko
dvorište
u Šodolovcima, naselje
Petrova Slatina, površine 21.789 četvornih metara, procijenjene vrijednosti više od 1,9 milijuna
kuna. Nekretnina obuhvaća dvije oranice, četiri gospodarske zgrade i
dvor. Dražba će biti održana 18. veljače na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10,
Ovršni odjel, s početkom u 10 sati. Ne može
se prodati za cijenu nižu
od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 195.000
kuna treba se dati na blagajni Općinskog suda u
Osijeku ili uplatiti na račun Suda broj 23900011300000419, poziv na
broj odobrenja 05 1402681-2009, s naznakom
“jamčevina u predmetu
br.Ovr-2681/09”.
Kuća u Čazmi, procijenjene vrijednosti 253.270
kuna, prodaje se na dražbi 18. veljače u 11 sati u
Stalnoj službi u Čazmi
Općinskog suda u Ivanić
Gradu. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu,
livadu, kuću, dvije zgrade, dvor i voćnjak, ukupne površine 13.023 če-
tvorna metra. Ne može se
prodati za cijenu nižu od
dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto nekretnine.
Stan u Karlovcu, površine 101 četvornog metra,
procijenjene vrijednosti
661.141 kunu. Četverosobni stan je u Vrazovoj
ulici 42H i nudit će se na
dražbi 22. veljače na Općinskom sudu u Karlovcu,
soba 129/I. s početkom u
8 sati. Razgledavanje će
biti omogućeno 19. veljače u 9 sati, a nekretnina se
ne može prodati za cijenu
nižu od trećine procijenjene vrijednosti.
Kuća u Gaju, Općina Vrbovec, procijenjene vrijednosti 330.232 kune,
prodavat će se 23. veljače
na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba 15, s početkom u 8.30 sati. Nekretnina u naravi predstavlja
pašnjake, oranice, šumu,
kuću, zgradu i dvorište,
ukupne površine 60.739
četvornih metara. Ne
može se prodati za cijenu
ispod trećine procijenjene
vrijednosti, a jamčevina
iznosi 33.000 kuna. Razgledavanje je omogućeno 22. veljače od 13.30 do
14 sati u pratnji sudskog
izvršitelja.
Kuća, dvor i gospodarska zgrada u Lipiku,
procijenjene vrijednosti
4,65 milijuna kuna. Dražba će se održati 22. veljače s početkom u 12 sati na
Općinskom sudu Daruvar.
Nekretnina je na ukupnoj
površini od 2341 četvornog metra i u suvlasništvu je ovršenika u 13/14
dijela. Jamčevina iznosi
10 posto vrijednosti nekretnine koja se neće prodavati za cijenu nižu od
dvije trećine procijenjene
vrijednosti.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
Grčka kriza
i euro
dr. Uroš Dujšin
N
ije ovo prvi put
da su Grci dužni k’o Grčka.
No novina sadašnje grčke krize je u tome što je
danas Grčka članica eurozone zbog čega su se pojavila strahovanja kako bi
se mogla obistiniti neka
ružna proročanstva još iz
doba uvođenja eura. Tada
se, naime, ukazivalo na to
kako bi se neke rastrošne zemlje (primjerice Italija) mogle prekomjerno
zadužiti i prevaliti troškove povećanih kamata ili
čak financijske sanacije
na štedljive zemlje (poput
Njemačke). Sada, 11 godina nakon uvođenja eura
kada Grčka klizi u provaliju, ta su strahovanja postala “urgentna politička
pitanja” (Economist). To
tim više što u institucionalnom okviru Europske
monetarne unije ne postoje adekvatni zaštitni mehanizmi protiv rasipnika.
Averzija prema
spašavanju
Nastojanje da se rasipništvo spriječi putem famoznog Pakta o stabilnosti
i rastu dosad nije urodilo plodom. Isto vrijedi i
za prijetnje sankcijama u
obliku globa za prijestupnike, kao i za zabranu
financijske sanacije iz zajedničke blagajne. No u
proteklih su nekoliko
mjeseci prinosi na grčke
obveznice naglo odskočili od onih za njemačke
papire jer su se vjerovnici s pravom počeli pitati
kakvi su planovi predviđeni za spašavanje zemalja eurozone u nevolji. Što
se tu može učiniti? Averzija prema spašavanju posrnulih u eurozoni je razumljiva, pa čak i ispravna:
mogućnost dobivanja takve pomoći samo bi ohrabrivalo raspikuće, koji
bi tako teret svojih grijeha prebacili na druge. Pri
tome je Grčka naročito
veliki grješnik s proračunskim deficitom od 12 po-
sto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i visokim
vanjskim dugom. Iako
su neke od sadašnjih teškoća nastale uslijed globalne krize, većina njih je
domaćeg podrijetla. Očite manipulacije s nacionalnim računima radi prikrivanja državnog duga
definitivno su pokopale
povjerenje u vladu, kako
na financijskom tržištu
tako i kod drugih članica
eurozone. Očitim strukturnim slabostima grčke privrede nitko nije poklanjao pažnju, a k tome
Grčka je veliki
grješnik s
proračunskim
deficitom od 12
posto BDP-a i
visokim vanjskim
dugom
je zemlja više od jednog
desetljeća živjela daleko
iznad svojih mogućnosti.
Zbog toga je sada nužan
radikalni zaokret prema
štednji. Nova socijalistička vlada Georgea Papandreoua je doduše obećala
da će proračunski deficit skresati na tri posto do
2012., no malo je vjerojatno da će to biti provedivo zbog snažnih otpora
javnosti.
Štetan kaotični
moratorij
No jedan kaotični moratorij bio bi štetan gotovo svima. Financijerima
i vladama drugih zemalja
jasno je da bi Grčku mogli
slijediti i drugi: Portugal,
Irska, Španjolska i Italija,
treći po redu najveći svjetski dužnik. Otuda i motiv
drugih europskih zemalja
da ipak pomognu. Unija
bi mogla odobriti dodatnu pomoć iz strukturnih
fondova; Europska investicijska banka također
bi mogla uskočiti; možda bi se mogao ukalupiti i nekakav zajam Unije,
ali nikako u režiji Europske središnje banke kojoj
je, prema Maastrichtskom
ugovoru, zabranjeno sanirati financije zemalja članica.
No da pomoć ne bi i
opet odložila reforme u
obliku drastičnih rezova u proračunu kao ni
strukturne reforme, nju
bi trebalo vezati uz stroge uvjete i naći instituciju koja bi nadgledala
provedbu. Tu se sama po
sebi nameće kandidatura Međunarodnog monetarnog fonda. To bi, međutim, prema mišljenju
mnogih u Grčkoj i Europi bilo poniženje, kako za
Grčku tako i za euro. K
tome su i u strahu od nametanja preoštrih uvjeta.
U načelu bi Europska komisija mogla pratiti ispunjavanje uvjeta i nametnuti uvjete. No kako je
Grčka članica EU-a i eurozone, malo je vjerojatno da bi bilo koji europski čelnik mogao uvjeriti
financijere kako će biti
dovoljno čvrst pred političkim pritiscima i socijalnim nemirima. Uostalom, već su i Mađarska,
Latvija i Rumunjska pod
paskom MMF-a, pa zašto
ne i Grčka?
20 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
FONDOVSKA INDUSTRIJA
Trend se nastavlja
Od ukupno 96 aktivnih otvorenih fondova, u siječnju ih je u plusu završilo 67, a prinosi im se kreću u rasponu od
9,72 do -6,73 posto
45, u listopadu 56), većina
manje od tri posto. Za više
od dva posto u minus je
otišlo 11 fondova, a sedam
više od četiri posto. Među
10 najuspješnijih su dionički i dva mješovita fonda, a
predvodi ih OTP indeksni.
Među prvih 20 se, uz dioničke, uvrstilo još šest mješovitih fondova.
Iztok Likar
www.hrportfolio.com
O
vogodišnji siječanj je za fondove završio bolje
nego u zadnja tri mjeseca 2009. Naime, nastavljen je trend od kraja prošle godine koji ukazuje na
to da sve više fondova bilježi pozitivne mjesečne
rezultate. Od ukupno 96
Investiranje u regiju pun pogodak
Među najboljima od 66
dioničkih i mješovitih
fondova su oni koji najviše investiraju u regiji,
odnosno na domaćoj burzi, dok gotovo svi fondovi orijentirani na svjetska
tržišta bilježe negativ-
Prinosi fondova u
zadnjih 12 mjeseci
kreću se u rasponu
od 54,34 do -39,13
posto
aktivnih otvorenih fondova, u siječnju ih je u plusu završilo 67 (u prosincu 59, u studenom 50, a u
listopadu 39). Među onima koji su završili u crvenom prevladavaju dionički koji nisu orijentirani na
regiju, te nekoliko mješovitih. Novčani i obve-
znički su svi ostvarili pozitivne rezultate. Dionički
indeks Zagrebačke burze
Crobex u siječnju je porastao za 9,95 posto, dok
je Crobex10 porastao za
10,84 posto, a obveznički Crobis 1,49 posto. Siječanj je već četvrti mjesec
za redom u kojem fondovi
ostvaruju velike raspone u
svojim rezultatima, pa se
njihove mjesečne promjene kreću od 9,72 do -6,73
posto. Čak 31 fond porastao je za više od jedan posto, dok ih je 18 ostvarilo
prinos veći tri posto. Palo
je ukupno 39 fondova (u
prosincu 36, u studenom
ne rezultate. Najveće prinose u grupi dioničkih
fondova imali su OTP
indeksni (9,72 posto),
Raiffeisen hrvatske dionice (8,08 posto) i Erste
Adriatic Equity (6,04 posto). Kod mješovitih je
najveći rast ostvario Erste Balanced s mjesečnim prinosom od 5,35
posto, a slijede ga sa 4,11
odnosno 3,96 posto Raiffeisen Balanced i ICF balanced. Kod mješovitih
i dioničkih fondova najveći pad od 4,30 odnosno 6,73 posto zabilježili
su HPB Dynamic i Ilirika
Bric. Svih 10 obvezničkih fondova je poraslo, a
bilježili su prinose u ras-
ponu od 0,11 do 1,94 posto. Čak četiri obveznička fonda porasla su više
od jedan posto. I novčani
su fondovi tijekom siječnja porasli ostvarivši prinose od 0,09 do 0,73 posto. Najuspješniji su bili
HPB Novčani (0,73 posto) i ST Cash (0,61 posto). Rast veći od 0,30
posto zabilježilo je 12 od
ukupno 20 novčanih fondova. Prinosi fondova u
zadnjih 12 mjeseci kreću
se u rasponu od 54,34 do
-39,13 posto, s time da su
pozitivne rezultate ostvarila 84 fonda. Tako je za
više od 10 posto porastao
41 fond, a njih 15 za više
od 20 posto.
Kategorija
*najbolji rezultati
prosinac 2009.
dionički
OTP indeksni
+9,72
PBZ I-Stock
+54,34
mješoviti
Erste Balanced
+5,35
OTP uravnoteženi
+26,10
obveznički
Erste Bond
+1,94
Raiffeisen Bonds
+15,97
* za razdoblje od 31.12.09. do 29.01.10.
**Najbolji rezultati
u zadnjih 12 mjeseci
** za razdoblje od 29.01.09. do 29.01.10.
Izvor: www.hrportfolio.com
DUN&BRADSTREET
Vanjski dug - sve veći problem
D&B predviđa da je hrvatski dug u 2009. dosegao 58,8 milijardi USD-a unatoč kreditno restriktivnoj politici
U
izdanju Dun&
Bradstreetove
mjesečne publikacije International Risk
and Payment Review za
tekući mjesec, Republika
Hrvatska je i dalje zadržala svoj rejting DB3d, što
je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja,
prenosi bonitetna kuća
Bonline.
Rejting se nije promijenio ni jednoj državi.
Kad je riječ o regiji, tu i
dalje najviši rejting ima
Slovenija (DB2c), a slijede Mađarska (DB3d),
Albanija (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB5a) i BiH (DB6a).
Prema D&B-jevim podacima, 24,5 posto plaćanja
hrvatskih tvrtki stranim
poduzećima kasnilo je
više od 30 dana od ugovorenih rokova. U dogovorenom roku obavljeno je
Hrvatska je zadržala
svoj rejting DB3d,
što je svrstava u
zemlje s blagim
rizikom poslovanja
64,2 posto plaćanja, dok
je 9,9 posto plaćeno sa 60
ili više dana zakašnjenja
od ugovorenog roka. Više
od 120 dana kasni 2,7 posto plaćanja.
Dolazak MMF-a
produljio bi recesiju
Uslijed kreditne krize,
pritiska na tečaj i dugih
okolnosti, D&B predviđa kako će plaćanje stranim poduzećima i u daljnjem razdoblju ostati
izazov za hrvatske tvrtke. Stoga D&B i nadalje preporuča inozemnim
investitorima da poslovanje s hrvatskim poduzećima osiguraju akreditivom.
D&B ističe kako veliki vanjski dug pojačava izloženost vanjskim
šokovima koje smo već
iskusili u oporavku ekonomije posljednjih godina. Prema podacima
Hrvatske narodne banke, vanjski je dug narastao na 55,9 milijardi dolara, što je za 15,1 posto
više nego u 2007. godini.
D&B predviđa da je dug
u protekloj godini dose-
gao 58,8 milijardi dolara
unatoč kreditno restriktivnoj politici. Predviđa
se također da će se Vlada
u kratkom vremenu morati suočiti s velikim deficitom.
Ako se Vlada odluči na posudbu novca od
Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), morat
će biti pod stand-by aranžmanom. No, dolazak
MMF-a značio bi još veći
fiskalni udar na državu te
bi produljio recesiju. Alternativa je ponovno zaduživanje na internacionalnim
financijskim
tržištima, naglašavaju u
D&B-ju. (V.A.)
21
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
ANALIZE PBZ-a
SURADNJA HBOR-a I CEB-a
Zaposlenost se i dalje
strmoglavljuje
Malom i srednjem
poduzetništvu 50 milijuna eura
Naše procjene o kretanju prosječne, registrirane stope nezaposlenosti ukazuju
zasad na rast do razine od oko 16 posto, a na početku godine i više od 17 posto,
što nas prema broju nezaposlenih otprilike vraća na 2006. godinu, kaže Ana Lokin
T
rend pada zaposlenosti nastavljen je i lanjskoga prosinca, i to nešto
snažnijim tempom pa je
na mjesečnoj razini ukupan broj zaposlenih pao
za visokih jedan posto.
Iako je pad zaposlenosti
u prosincu uobičajen, na
godišnjoj razini broj zaposlenih bio je niži za golemih 5,6 posto. U prosjeku je lani broj zaposlenih
bio niži za 3,2 posto, u usporedbi sa 2008., odnosno
za 49.000 ljudi, aktivno
stanovništvo smanjeno je
za 1,3 posto ili za 22.600
te je prosječan broj nezaposlenih porastao za nešto više od 11 posto ili za
26.400 osoba. Prosječna
stopa nezaposlenosti povećana je na 14,9 posto,
što je rast za 1,5 postotni bod u odnosu na 2008.
godinu i blizu je razine iz
2007. godine (15,1 posto)
za koju Ana Lokin, analitičarka PBZ-a očekuje da će biti premašena u
ovoj godini.
Kretanja na tržištu
rada odvijaju se s određenim vremenskim pomakom u odnosu na trendove
u poslovnim sektorima,
čemu pogoduje krutost i
nefleksibilnost samog tržišta rada. Stoga su potrebna najmanje jedan do
dva kvartala kako bi se
pad, a tako i rast gospodarske aktivnosti odrazio
na tržište rada, pojašnjava ona. Primjerice, 2007.
je bila godina rekordnih
stopa rasta BDP-a, dok
je zaposlenost bila najviša od travnja do studenoga 2008. iako je razdoblje
U prerađivačkoj
industriji izgubljeno
je 17.000 radnih
mjesta, u trgovini
6000, a u građevini
5000
usporavanja gospodarske
aktivnosti započelo prije toga, posebice u zadnjem kvartalu pretprošle godine. Slijedom toga,
kako u zadnjem tromjesečju 2009. nije došlo do
preokreta trendova u realnom sektoru, očekujemo
da će se pad zaposlenosti
nastaviti u 2010., a što je
u skladu s našim očekivanjima da ćemo i ove godine zabilježiti negativnu
stopu gospodarskog rasta,
kaže Ana Lokin. Kako je
17.000 radnih mjesta, što
je oko polovine ukupnoga
broja, izgubljen u prerađivačkoj industriji, a slijede
trgovina (6000) i građevi-
na (5000) što su grane vezane ponajviše uz domaću
osobnu potrošnju i investicije za koje su izvori
presahnuli, rast a potom
i ponovno kreiranje radnih mjesta bi u prvo vrijeme mogli potaknuti povećani izvoz i(li) investicije
privatnog korporativnog
sektora, koje ovise o dostupnosti izvora financiranja.
Poboljšanje tek u
trećem ili četvrtom
kvartalu
S obzirom na trenutačnu
nesklonost banaka prema
riziku neovisno je li riječ o građanima ili poduzećima te na činjenicu da
program kreditiranja prema Vladinim mjerama za
gospodarski oporavak i
razvitak još nije započet i
ne zna se koliko će tvrtki
biti zainteresirano za Model A ili B, teško je procijeniti koliko će se sredstava plasirati temeljem toga
i koji će biti učinci na gospodarstvo. Ako i pretpostavimo da će mjere pridonijeti oporavku te da će
se izvoz postupno oporaviti, budući da se očekuje
da će eurozona u ovoj godini zabilježiti pozitivan
rast BDP-a te da bi takav
preokret mogao dovesti
do ranijeg ukidanja kri-
znog poreza, pozitivan zaokret na tržištu rada može
se očekivati tek u trećem
ili četvrtom kvartalu, kaže
analitičarka PBZ-a.
No, dodaje, postoje i
rizici da on bude odgođen ako pad gospodarske
aktivnosti u 2010. bude
jači nego što se zasad
očekuje, zatim da dođe u
prvo vrijeme do rasta bez
rasta zaposlenosti, kao i
u slučaju da se trenutačni optimizam pokaže neopravdanim pa globalno gospodarstvo nakon
uzleta ponovo utone u
krizu (kad se ukinu mjere ekspanzivnih fiskalnih i monetarnih politika,
ako se ne ukinu pravodobno...). “Naše procjene
stoga o kretanju prosječne, registrirane stope nezaposlenosti ukazuju zasad na rast do razine od
oko 16 posto, a na početku godine i više od 17
posto. To nas prema broju nezaposlenih otprilike
vraća na 2006. pa stoga
treba napomenuti da će
uz niske stope rasta koje
vidimo u srednjem roku,
tržištu rada biti potrebne
godine da se vrati na razinu najniže stope nezaposlenosti, one koju smo
ostvarili sredinom 2008.
godine”, zaključuje Ana
Lokin. (V. A.)
roteklog su tjedna
u sjedištu Razvojne banke Vijeća Europe
(CEB) Anton Kovačev,
predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i
razvitak (HBOR), i Imre
Tarafas,
viceguverner
CEB-a, potpisali Okvirni
ugovor o kreditu u iznosu
od 50 milijuna eura.
Odobrena
sredstva
koristit će se za financiranje novih ulaganja malog
i srednjeg poduzetništva
u Republici Hrvatskoj te
pridonijeti jačanju njihove konkurentnosti i poticanju stvaranja novih i
očuvanja postojećih radnih mjesta, priopćeno je
iz HBOR-a.
Malo i srednje poduzetništvo ima važnu ulogu u gospodarskom rastu
Republike Hrvatske, a
HBOR kroz svoje kreditne programe namijenjene
tom dijelu gospodarstva
omogućava njihovo srednjoročno i dugoročno fi-
P
nanciranje uz povoljne
kamatne stope. Uz svoje aktivno sudjelovanje u
provedbi Vladinih mjera
za gospodarski oporavak
i razvitak, HBOR nastavlja i sa svojim redovitim
programima financiranja
gospodarstva te je ovim
ugovorom osigurao i dodatna sredstva za potporu malim i srednjim poduzetnicima.
Potpisivanjem
tog
ugovora o kreditu dodatno je potvrđena dugogodišnja uspješna suradnja
HBOR-a i CEB-a koja
je započela 2001. godine, a nastavljena je potpisivanjem
Okvirnog
ugovora i u 2008. godini. CEB je provedbu
ugovora iz 2008. godine, kojim je HBOR također pribavio 50 milijuna
eura za potrebe malog i
srednjeg poduzetništva, a
kojima je financirano 77
projekata, ocijenio vrlo
uspješnom. (V.A.)
*vijesti
Zagrebačka banka:
jeftiniji krediti
Zagrebačka banka od 15.
veljače uvodi dodatnu povoljniju ponudu stambenih kredita, a od 1. svibnja
najavljuju i smanjenje kamata na postojeće stambene kredite. Za novu ponudu stambenih kredita
kamatna stopa će biti niža
za 0,25 postotnih bodova
i iznosit će 6,75 posto kod
kredita za mlade, odnosno
7,25 posto za standardni
stambeni kredit. Kad je riječ o klijentima Banke s
redovitim primanjima na
tekućem računu, njima će
se kamatna stopa na postojeće stambene kredite
smanjiti za 0,25 postotnih
bodova.
SKDD: dionice teške
232,8 milijardi kuna
Za 3,8 posto porasla je tržišna vrijednost 993 dionice hrvatskih tvrtki
uvrštenih u Depozitorij
Središnjeg klirinško depozitarnog društva tijekom siječnja, u odnosu
na lanjski prosinac. Statistike SKDD-a pokazale
su kako je 232,8 milijardi
kuna iznosila tržišna vrijednost dionica, što je bilo
za 8,6 milijardi kuna više
nego koncem prosinca
2009. godine. Ujedno je
u siječnju povećana tržišna vrijednost obveznica
uvrštenih u Depozitorij,
a smanjena tržišna vrijednost komercijalnih zapisa.
S koncem siječnja tržišna
vrijednost svih 1156 vrijednosnih papira depozitorija SKDD-a dosegnula je 291,9 milijardi kuna.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3614, 15. veljače 2010.
TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB
Stagnirala potražnja kratkoročnih pozajmica
Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
I
ako je u ovome tjednu bila smjena razdoblja
održavanja
obvezne pričuve, na novčanom tržištu nije značajnije promijenjen odnos
ponude i potražnje novca. Novo razdoblje održavanja obvezne pričuve bit će opuštenije zbog
primjene odluke središnje
banke o smanjenju stope
obvezne pričuve sa 14
na 13 posto. Potražnja za
kratkoročnim pozajmicama nije rasla, dok je ponuda značajno ojačala nakon otpuštanja obvezne
pričuve. Visina kamatne
stope ostala je nepromijenjena, te se i dalje kre-
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
u%
1000
800
1,2
600
400
0,8
200
0
0,4
8.2.2010.
9.2.2010.
10.2.2010.
će oko 0,5 posto godišnje, odnosno oko razine
kamatne stope na prekonoćni depozit u središnjoj
banci. Unatoč obilnoj ponudi novca dio potražnje
ostaje nepodmiren zbog
izrazito niske kamatne
stope uz koju dio sudio-
11.2.2010.
12.2.2010.
ponedjeljak
nika nije spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Novčano tržište i
dalje je zasićeno viškovima likvidnosti te depozitne institucije već na
početku razdoblja održavanja obvezne pričuve
usmjeravaju dio sredsta-
utorak
va u središnju banku kao
prekonoćni depozit.
Prošloga je utorka održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija za koju je ponovno
pokazan veliki interes.
Ovoga puta upisivali su
se samo trezorski zapisi
HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE
valuta
australski dolar
CAD
EUR
7.33
4,749593
kanadski dolar
USD
znula i u odnosu
na vrijednost švicarskog franka, za
0,23 posto. Franak je
tjedan završio s vrijednošću od 4,99 kuna.
5.44
CHF
5.00
7.32
5.40
4.99
7.31
5.36
4.98
7.30
5.32
4.97
7.29
5.28
4.96
7.28
5.24
4.95
5,110406
JPY
japanski jen (100)
6,012588
CHF
švicarski franak
4,995306
GBP
britanska funta
8,427315
USD
američki dolar
5,402364
EUR
euro
7,319123
Izvor: HNB
lar od proteklog ponedjeljka do petka
bio jači 1,1 posto da
bi u petak prema srednjem tečaju iznosio 5,4
kune. Kuna je blago skli-
u odnosu na kunu, euro je
ojačao tek za 0,06 posto.
U usporedbi s domaćom
valutom američki je do-
Srednji tečaj za devize
AUD
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA
Grčka grca - ulagači suzdržani
ničio je porast burzovnih indeksa tijekom tjedna. Ulagači ipak strahuju
od širenja dužničke krize
iz Grčke, Portugala i Španjolske po cijeloj 16-čla10800
5800
FTSE 100
noj eurozoni, pa analitičari ne očekuju oporavak
tržišta dok se problemi tih zemalja ne riješe.
Na najvažnijim europskim tržištima rudarski
2500
Dow Jones
NASDAQ
5640
10600
2400
5480
10400
2300
5320
10200
2200
5160
10000
2100
5000
9800
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
5000
2000
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
8.2.
DAX
4000
5800
10500
3500
5600
10200
3000
5400
9900
2500
5200
10.2.
11.2.
12.2.
11.2.
12.2.
NIKKEI 225
6000
9.2.
10.2.
10800
4500
8.2.
9.2.
11100
6200
CAC40
četvrtak
petak
s rokom dospijeća od 364
dana. Prinosi na trezorske
zapise u kunama kao i na
zapise u eurima pali su u
odnosu na prinose postignute na prethodnoj aukciji. Od planiranih 200 milijuna kuna upisano je 248
milijuna kuna po kamat-
Mirex blago pao
Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog
fonda Mirex proteklog je tjedna zastala s rastom i blago izgubila na vrijednosti - 0,35 posto u odnosu na tjedan ranije. U petak je vrijednost Mirexa bila blizu 146,6
bodova.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
148
148
146
146
144
144
142
primjena od 12. veljače 2010. 8.2.
Najava pomoći EU-a i
MMF-a Grčkoj ojačala
je potkraj tjedna europske indekse, no nedostatak informacija o načinu
kako će im pomoći ogra-
srijeda
MIROVINSKI FONDOVI
Kuna u laganom padu
Prema tečajnici Hrvatske
narodne banke, vrijednost eura prošloga je tjedna neznatno promijenjena
8.2.’10. - 12.2.’09.
1.2.’10. - 5.2.’09.
1,6
noj stopi od 3,49 posto.
Za trezorske zapise izražene u eurima također je
pokazan veliki interes. Na
planirani iznos izdanja od
20 milijuna eura odaziv je
bio četiri puta viši budući da su pristigle ponude u
iznosu od 82,002 milijuna
eura. Unatoč tome, upisano je 28,803 milijuna eura
s rokom dospijeća od 364
dana uz kamatnu stopu od
3,5 posto. Ni u idućem
razdoblju ne očekujemo
bitnu promjenu kretanja
na novčanom tržištu. Visoka ponuda novca i vrlo
povoljna kratkoročna kamatna stopa pogodovat
će sudionicima koji će u
dnevnom trgovanju težiti
uzimanju pozajmica.
9600
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
12.2.
sektor predvodio je rast
potaknut u petak, a rastu su pridonijeli i pozitivni poslovni rezultati
kompanija poput njemačkog proizvođača čelika ThyssenKruppa i talijanske naftne kompanije
Eni. Najveći dobitnici na
Wall Streetu bili su također u sektorima rudarstva
i energetike, a potaknut
je rast cijene nafte i kovina na svjetskim tržištima.
Ulagače su i preko Atlantika ohrabrile najave spasa Grčke, ali nakon najave FED-a o povlačenju
stimulativnih monetarnih
i kreditnih mjera, dionice
su počele padati.
142
12.1.
22.1.
2.2.
11.2.
8.2.
9.2.
10.2.
11.2.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 11.2.2010.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
1.1. AZ obvezni mirovinski fond
1.2. Erste Plavi obvezni mirovinski fond
1.3. PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond
1.4. Raiffeisen obvezni mirovinski fond
1.5. Mirex (*)
2. Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
2.1. AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond
2.2. AZ profit dobrovoljni mirovinski fond
2.3. Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond
2.4. Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond
2.5. Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond
2.6. Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
2.7. AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
2.8. AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni
mirovinski fond
2.9. AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
2.10. AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
2.11. Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
2.13. Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
2.14. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
2.15. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
2.16. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
2.17. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog
sindikata
2.18. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar
2.19. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata Pomoraca
Hrvatske
2.20. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
2.21. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-Mobile
2.22. Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Željezničar
147,1268
150,0611
139,5109
148,2697
146,5914
154,1832
176,4815
115,4671
126,1844
122,4605
146,6153
163,6585
160,0858
171,4516
124,2058
100,8991
107,4959
142,2635
104,1027
111,9541
148,5769
132,8281
101,7735
117,0586
107,0597
109,7545
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3614, 15. veljače 2010.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 138,312 milijuna kuna
Dobitnik tjedna - dionica Tehnike
dionička indeksa također
su zabilježila pad vrijednosti. Indeks Crobex pao je
za 0,25 posto te je njegova
zadnja vrijednost 2145,03
boda, dok je Crobex 10 tjedan završio na 1137,06 bodova što je pad od 0,30
Marko Repecki
www.hrportfolio.com
Redovni dionički promet
na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je
114,925 milijuna kuna što
je pad od 10,61 posto, a oba
Top 10
po prometu
tjedna
promjena
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Institut građevinarstva Hrvatske d.d.
Dalekovod d.d.
Atlantska plovidba d.d.
Ingra d.d.
Ina d.d.
Tehnika d.d.
Adris grupa d.d. (povlaštena)
Atlantic grupa d.d.
Viadukt d.d.
0,11%
8,14%
0,00%
1,02%
-0,15%
-1,95%
8,77%
-1,59%
-1,37%
8,52%
zadnja cijena
301,99
2.950,00
346,00
998,12
39,70
1.843,31
1.762,09
272,50
720,00
347,90
promet
41.661.136,87
16.578.056,75
7.307.522,97
6.010.964,81
4.681.540,99
4.422.093,14
3.725.664,67
2.526.251,32
2.341.455,50
1.679.455,98
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 114.925.625,70 kn
posto. Četirima od 10 najtrgovanijih dionica pala je
vrijednost. Najviše se i proteklog tjedna trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija kojom je ostvaren
41,661 milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla
10 dionica s najvećim
rastom cijene
za 0,11 posto te je trgovanje završila na 301,99 kuna.
Dobitnik tjedna među najtrgovanijim izdanjima je dionica Tehnike koja je porasla
za 8,77 posto te je tjedan
tjedna
promjena
Đakovština d.d.
Jadran d.d.
Puljanka d.d.
Elektropromet d.d.
Vis d.d.
Zvečevo d.d.
Breza d.d. (ZIF)
Chromos agro d.d.
VABA d.d.
Sunčani Hvar d.d.
98,59%
90,39%
40,00%
31,15%
30,39%
14,95%
13,64%
13,21%
13,00%
11,83%
zadnja cijena
16,90
40,00
70,00
40,00
29,99
115,01
25,00
300,00
67,81
32,99
promet
312.046,34
1.080,00
700,00
50.000,00
1.349,55
313.406,70
52.149,90
89.996,00
12.686,97
205.584,46
Vrijednosti udjela porasle u 51 fondu
sla mu je za 3,93 posto, a
slijedi ga NFD Bric s porastom od 3,82 posto. Najveći pad u ovoj grupi zabilježio je fond NFD Nova
Europa kojemu je vrijednost pala za 2,68 posto, a
iza njega je AC Rusija s
padom od 2,32 posto. Šest
mješovitih fondova zabilježilo je porast vrijednosti. Najveći porast ostvario
je fond ICF Balanced kojemu je vrijednost uvećana za 2,42 posto, a slijedi
ga ZB Global s porastom
od 1,45 posto. Najveći pad
među mješovitim fondovi-
ma imao je fond Erste Balanced. Vrijednost mu je
smanjena za 1,68 posto, a
slijedi ga Raiffeisen Balanced s padom od 1,04
posto. Najuspješniji obveznički fond bio je PBZ
Bond fond, a novčani PBZ Dollar fond. (M.R.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
Naziv(fond)
od 4. do 12. veljače 2010. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
kn
kn
€
€
€
€
€
kn
€
€
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
€
kn
€
kn
€
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
kn
€
€
15,4956
51,0070
10,4824
8,2476
121,3900
93,5800
97,1700
86,7140
167,6134
67,3500
85,7600
91,4413
94,2300
94,6996
13,2410
96,0600
63,8524
41,1187
23,1049
26,3152
69,6400
52,2562
60,5800
5917,3900
82,0984
68,8065
33,9500
51,0949
6,1968
55,3900
78,2156
56,1978
398,1497
325,8746
88,0145
86,7200
272,3229
73,2900
113,6517
119,5953
102,2342
94,9328
-1,74
-0,06
-1,19
-0,78
0,83
0,03
0,07
-1,00
-1,14
-0,65
-0,66
-1,09
-1,79
-0,08
-0,14
1,31
-1,86
-2,32
0,09
3,82
-0,37
2,54
0,70
-1,01
0,59
-0,26
-0,35
-0,70
-1,52
1,11
2,52
-0,04
0,38
2,79
-0,94
-1,60
0,61
-1,54
3,93
-2,68
0,93
1,21
kn
€
kn
€
€
kn
11,66
67,78
41,76
10,5
10,49
99,84
0,21
0,91
-1,76
-0,04
0
-1,88
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
KD Victoria
ST Global Equity
Select Europe
HI-growth
ZB trend
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
FIMA Equity
Ilirika JIE
Raiffeisen C. Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
Aureus Equity
FIMA West
ZB aktiv
Prospectus JIE
AC Rusija
FIMA Maximum
NFD BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
Poba Ico Equity
HPB WAV DJE
Platinum JIE
Erste Total East
VB High Equity
KD Nova Europa
Raiffeisen Emerging M.
Platinum Blue Chip
C-Zenit
MP-Mena HR
MP-Bric HR
OTP meridian 20
A1
MP-Global HR
Raiffeisen HR dionice
Aureus US Equity
NFD Nova Europa
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
Naziv(fond)
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
€
€
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
119,0500
138,4600
103,4100
9,7412
132,9725
151,9800
188,2495
67,0198
106,6922
115,1627
8,1400
145,5206
81,2286
52,2997
59,8800
5,9207
72,1845
104,9064
-1,68
1,45
-0,16
-0,28
2,42
-1,04
-0,33
-0,47
-0,74
0,28
0,12
-0,96
0,41
-0,07
1,27
-0,59
-0,42
-0,37
€
€
€
€
€
€
€
kn
€
€
152,9700
12,9672
134,3278
10,8198
163,7900
122,7500
122,5400
150,8900
120,2607
123,5865
-0,08
0,02
0,15
-0,02
-0,06
0,37
0,17
0,18
0,26
-0,18
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
129,4800
159,7913
137,0261
122,0400
137,1577
140,5800
135,3685
134,4900
135,6091
131,6664
122,1500
128,4441
119,8101
116,9400
113,8935
11,0031
105,3687
10,3761
101,3692
102,0400
0,07
0,06
0,06
0,09
0,19
0,09
0,03
0,06
0,06
0,08
0,25
0,09
0,14
0,09
0,08
0,08
0,06
0,07
0,06
0,10
Valuta
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
KD Prvi izbor
HPB Titan
OTP indeksni
AC G Balanced EM
AC G Dynamic EM
VB CROBEX10
zadnja vrijednost
tjedna promjena
2.145,03
1.137,06
97,84
-0,25%
-0,30%
-0,08%
završila na 1762,09 kuna
uz promet od 3,725 milijuna kuna. Najviše je pala
dionica Ine, za 1,95 posto,
10 dionica s najvećim
padom cijene
Vupik d.d.
Lucidus d.d.
Kreditna banka Zagreb d.d.
FIMA Proprius d.d.
Hoteli Makarska d.d.
Jadrankamen d.d.
Istraturist d.d.
Adris grupa d.d.(redovna)
Žitnjak d.d.
Koka d.d.
te je trgovanje završila na
1843,31 kuni, a njome je trgovano u vrijednosti 4,422
milijuna kuna.
tjedna
promjena
-80,29%
-31,03%
-28,23%
-25,87%
-16,06%
-11,18%
-10,79%
-9,84%
-8,54%
+17,38%
zadnja cijena
67,00
20,69
150,00
25,13
92,00
79,98
355,00
311,06
112,50
235,00 kn
promet
31.650,00
3.475,92
168.450,00
217.466,47
58.880,00
5.998,50
120.372,07
124.208,00
8.414,61
49.150 kn
*vijesti
INVESTICIJSKI FONDOVI
Od ukupno 96 trenutačno aktivnih fondova proteklog je tjedna 51 fond
ostvario porast vrijednosti udjela. Među 18 dioničkih fondova s porastom
vrijednosti najuspješniji je
bio fond Aureus US Equity. Vrijednost udjela pora-
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Erste Balanced
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
ICF Balanced
Raiffeisen Balanced
ST Balanced
ST Aggressive
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
Ilirika JIE Balanced
Aureus Balanced
HPB Dynamic
InterInvest Balanced
C-Premium
Agram Trust
Allianz Portfolio
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
Select Eurobond
ICF Fixed Income
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
ICF Money Market
Raiffeisen Cash
Select Novčani
Erste Money
HI-cash
ST Cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
InterInvest Cash
VB Cash
Agram Cash
Allianz Cash
Agram Euro Cash
Platinum Cash
Erste Euro-Money
HPB: 300 milijuna
kuna za stambene
kredite
Hrvatska poštanska banka priopćila je protekloga
tjedna kako je za stambene
kredite u ovoj godini osigurala 300 milijuna kuna,
te da će ovoga tjedna predstaviti paletu konkurentnih
kredita namijenjenih građanima i poduzetnicima
kroz svoju novu reklamnu
kampanju Domaći krediti za sve. Iz Banke je također priopćeno kako će
se HPB aktivno uključiti u
Vladin program za gospodarski oporavak i razvitak
u sklopu kojeg će poduzetnicima odobravati sredstva
za prevladavanje poteškoća uzrokovanih globalnom
krizom.
Operativna dobit
HP-a 169 milijuna
kuna
Ukupan prihod Hrvatske
pošte lani je iznosio oko
1,7 milijardi kuna, dok je
operativna dobit dosegnula 169 milijuna kuna, prema nekonsolidiranom izvješću kompanije. Unatoč
gospodarskoj krizi, uspjeli su povećati ukupne prihode za gotovo devet posto, poštanski su prihodi
porasli za čak 17 posto,
dok su rashodi smanjeni za četiri posto. Iako su
pozitivno poslovali, ukupni rezultati bit će pod
utjecajem rezultata Hrvatske poštanske banke u
kojoj Hrvatske pošte imaju gotovo 41 posto udjela. HPB je prema preliminarnim podacima HNB-a
prošle godine ostvario re-
kordan gubitak od 446,6
milijuna kuna.
Erste banka na
Facebooku
Erste banka prva je od banaka na hrvatskom tržištu
otvorila svoj profil na Facebooku. Posjetitelji mogu
pročitati i komentirati novosti vezane uz Banku,
postaviti pitanje ili se jednostavno zabaviti uz zanimljiv sadržaj koji će redovito ažurirati. Nakon
početnog razdoblja prilagodbe toj društvenoj mreži, najavljuju širenje i na
druge mreže sličnoga profila. Iz Banke su protekloga tjedna priopćili kako je
njihov profil na Facebooku rezultat praćenja novih
trendova i primjene suvremenih tehnologija u poslovanju.
Poduzetnicima krediti
HBOR-a za obrtna
sredstva
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je
HBOR-ov Program kreditiranja obrtnih sredstava namijenjen poduzetnicima radi osiguranja lakšeg
pristupa kapitalu. Sredstva
kredita osiguravaju poslovna banka i HBOR u omjeru
60:40. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobrava
se korisniku uz nominalnu kamatnu stopu od četiri posto. Uvjet je da ukupan iznos svih dodijeljenih
potpora koje koriste poduzetnici temeljem svih programa potpora ne prelazi
500.000 eura u razdoblju
od 1. siječnja 2008. do 31.
prosinca 2010.
Novo u PV prodaji!
POREZNA REFORMA I
HRVATSKA KRIZA
cijena
135,00 kn
150,00
kn
nakladnik:
Rifin
format:
150 x 230 mm
opseg:
122 str.
PLIVATI S ISO-OM
I OSTATI ŽIV
cijena
VODIª ZA RAZUMIJEVANJE
INVESTIRANJA U FINANCIJSKU
IMOVINU
VODIª ZA RAZUMIJEVANJE
KU¨NOG BUDŽETA I
RAªUNOVODSTVA
cijena
cijena
90,00 kn
100,00
VODIª ZA RAZUMIJEVANJE
PODUZETNIŠTVA
cijena
90,00 kn
100,00
kn
90,00 kn
100,00
kn
kn
nakladnik:
Rifin
format:
117 x 220 mm
opseg:
192 str.
nakladnik:
Rifin
format:
117 x 220 mm
opseg:
152 str.
nakladnik:
Rifin
format:
117 x 220 mm
opseg:
144 str.
ªOVJEK I OKOLIŠ
JEZIK TIJELA
POGLED U ZVJEZDANO NEBO
cijena
cijena
cijena
107,00 kn
199,00
179,00 kn
149,00
134,00 kn
149,00
nakladnik:
Kigen
format:
170 x 240 mm
opseg:
168 str.
nakladnik:
Kigen
format:
170 x 240 mm
opseg:
304 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
147 x 210 mm
opseg:
192 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
147 x 210 mm
opseg:
192 str.
119,00
kn
HRVATSKI DIZAJN SAD
Croatian Design Now
cijena
kn
OTKRIVANJE ODNOSA
S JAVNOŠ¨U
134,00 kn
kn
RADNO VRIJEME
KRATKA POVIJEST
BUDU¨NOSTI
i preferencije radnika u razvijenim
zemljama
cijena
kn
cijena
cijena
315,00 kn
390,00
351,00 kn
190,00
171,00 kn
160,00
nakladnik:
UPI-2M PLUS
format:
215 x 255 mm
opseg:
304 str.
nakladnik:
HUOJ
format:
195 x 265 mm
opseg:
722 str.
nakladnik:
TIMpress
format:
164 x 234 mm
opseg:
222 str.
nakladnik:
Meandar media
format:
134 x 214 mm
opseg:
310 str.
NLP
KRIZA, A POSLIJE?
NEODRŽIVOST ODRŽIVOG
RAZVOJA
EKONOMIJA I POLITIKA
PROIZVODNJE ELEKTRIªNE
ENERGIJE
350,00
kn
uvod u osobni rast i razvoj
cijena
kn
cijena
144,00 kn
kn
cijena
kn
cijena
134,00 kn
21176,00 kn
23
1
40,00
170,00 kn
189,00
185,00
nakladnik:
KIGEN
format:
165 x 240 mm
opseg:
252 str.
nakladnik:
Meandar media
format:
134 x 214 mm
opseg:
170 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
165 x 235 mm
opseg:
396 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
175 x 245 mm
opseg:
274 str.
149,00
kn
ELEKTROINŽENJERSKI
PRIRUªNIK
drugo izdanje
cijena
269,00 kn
299,00
kn
nakladnik:
KIGEN
format:
175 x 245 mm
opseg:
kn
DOBA PROMJENA U
ENERGETICI
161,00 kn
189,00
nakladnik:
KIGEN
format:
175 x 245 mm
opseg:
210 str.
nakladnik:
KIGEN
format:
175 x 245 mm
opseg:
302 str.
cijena
81,00 kn
TROJEZIªNI RJEªNIK
BANKARSTVA I FINANCIJA
nakladnik:
TIMpress
format:
120 x 200 mm
opseg:
136 str.
PRVI I JEDINI U REGIJI
Tri rjeÊnika u jednom
VIŠE OD 65.000 RIJEªI
1138 st
593,00 kn
Teorija i praksa
Synopsis
306,00kn
HRVATSKE POSEBNOSTI
Teorija i praksa identitetskih
sustava
Privredni vjesnik
EUROPSKO
LOBIRANJE
Novum
149,00kn
314,00kn
ODNOSI S JAVNOŠ¨U
Teorija i praksa
Synopsis
EKONOMSKA
DIPLOMACIJA
Menadžerski pristup
Synopsis
306,00kn
171,00kn
STRATEGIJA IZBORNIH
KAMPANJA
216,00kn
Synopsis
KREATIVNOST U
ODNOSIMA S JAVNOŠ¨U
HUOJ
117,00kn
PRIRUªNIK ZA ODNOSE S
JAVNOŠ¨U
HUOJ
KOMUNIKACIJSKI
PLAN
117,00kn
HUOJ
117,00kn
KORPORATIVNI
RAZGOVORI
117,00kn
HUOJ
PRIRUªNIK ZA POLITIªKE
KAMPANJE
HUOJ
117,00kn
EUROPSKI MENADŽMENT
Europsko poduzeÈe u globalnoj
ekonomiji
Synopsis
144,00kn
STVARNA MO¨ U EU
Reforma postupka
odbora
Novum
179,00kn
MOGU LI VAS CITIRATI?
PriruÊnik za menadžere za
odnose s medijima
HUOJ
117,00kn
EU FONDOVI
VodiÊ kroz europske fondove
2008.-2013.
Novum
629,00kn
PRVA FINANCIJSKA KRIZA
21. STOLJE¨A
Novum
314,00kn
PLA¨E
OdreÒivanje i isplata
plaÈa
TIMpress
108,00kn
NOVI PRAKTIªNI VODIª
KROZ EU LABIRINT
2. izdanje
Novum
179,00kn
ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
S komentarskim
bilješkama
TIMpress
90,00kn
RADNICI ZA
JEDNOKRATNU
UPORABU
81,00kn
TIMpress
FLEKSIGURNOST
Relevantan pristup za srednju i
istoÊnu Europu
genij elektrotehnike
HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAªKI
659,00
90,00 kn
kn
NIKOLA TESLA
r.
privredni vjesnik
Mitovi o društvenoj odgovornosti
poduzeÈa
170,00 kn
kn
kn
ETIªKA KLOPKA
cijena
Mato KaraÊiÈ
Knjige možete naruÊiti putem:
t: 01/5600 020
f: 01/4846 656
e: [email protected]
kn
KRIZA SE PRODUBLJUJE
cijena
179,00
166,00 kn
ODNOSI S JAVNOŠ¨U
135,00kn
format: 165 x 235 mm
opseg: 152 str.
TIMpress
SNOVI KOJI SU NAM
DONIJELI STRUJU
U graÒanskim, trgovaÊkim i
radnim sporovima
MIRENJE
TIMpress
format: 210 x 210 mm
opseg: 28 str.
cije
na pake
ta
162,00 kn
180,00
kn
nakladnik: KIGEN
kn
+
ISPLATI LI SE
FLEKSIBILNOST
Hrvatsko tržište rada
TIMpress
108,00kn
180,00kn
enterprise europe
info
Broj 9, 15. veljače 2010.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA PORIN
Porinov poduzetnički
inkubator
Poduzetnički inkubator za proizvodne djelatnosti PIP Rujevica
nalazi se na adresi Lužine 1-4 u
Rijeci, a raspolaže sa 18 poslovnih, radioničkih prostora veličine
od 71,5 do 774 četvorna metra.
Prednost za ulazak u PIP Rujevicu imaju poduzetnici početnici
sa sjedištem na području PGŽ-a,
poduzetnici s proizvodnom djelatnosti ili uslužnom koja se nadovezuje na proizvodnju, postojeći poduzetnici koji prvi put
ulaze u proces proizvodnje te
žene poduzetnice. Radionički
prostor je u prvoj godini besplatan, u drugoj se plaća1,38 eura
po četvornom metru i potom
svake godine raste, sve do pete
godine kada iznosi 2,70 eura po
četvornom metru. Zakup skladišnog prostora je 0,77 eura po
četvornom metru za sve godine
inkubacije. U inkubatoru trenutačno posluje 13 poduzetnika s
proizvodnim te uslužnim djelatnostima koje su usko
vezane uz proizvodnju.
PROJEKTIMA do
gospodarskog razvoja
Agenciji je cilj stvoriti što veći broj novih poduzetnika, razvijati postojeće poduzetnike te kreirati
novo zapošljavanje uz poticaj novih investicija u regiji
Regionalna razvojna agencija Porin je institucija nastala iz potrebe za
osmišljavanjem i provedbom projekata koji potiču regionalni gospodarski razvoj. Integriranjem rada regionalnih gospodarskih subjekata te lokalnih i
regionalnih institucija, promicanjem regionalnih potencijala, kao i privlačenjem
stranih i domaćih ulaganja, on potiče razvoj poduzetništva, primjenu modernih
tehnologija i zapošljavanje uz rast kvalitete života u Primorsko-goranskoj županiji. Provedbom projekata Agencija želi
stvoriti što veći broj novih poduzetnika,
razviti postojeće poduzetnike te kreirati nova radna mjesta kroz poticanje novih investicija u regiji. Osnivači agencije su Primorsko-goranska županija, koja
je vlasnik 69 posto temeljnog kapitala, Grad Rijeka koji je uložio 30 posto temeljnog uloga, dok najmanji udio u vlasništvu - jedan posto - ima Privredna
banka Zagreb.
Regionalna razvojna agencija Porin proizašla je iz istoimenog poduzetničkog
inkubatora koji je osnovan 1996. godine. Porin je vrlo brzo nadrastao aktivnosti poduzetničkog inkubatora i proširio
djelokrug poslovanja prema poduzetnicima izvan inkubatora, domaćim i me-
Regionalna razvojna agencija Porin
Milutina Barača 19, Hrvatska,
51000 Rijeka
T +385 (0) 51 634 330
F +385 (0) 51 634 340
E [email protected]
W www.porin.hr
Direktorica: Doris Sošić
njeg poduzetništva. Logična stepenica u
razvoju je prerastanje u Regionalnu razvojnu agenciju (RRA) Porin u kolovozu
2004. godine.
đunarodnim institucijama postavši uz
inkubator i poduzetnički centar. Potvrda uspješnog rada nagrada je za najbolji poduzetnički inkubator pod nazivom
Nova dimenzija koju im je dodijelilo 2003.
godine Ministarstvo obrta, malog i sred-
Regionalna razvojna agencija Porin pruža razne informacije vezane uz poduzetništvo (započinjanje poduzetničkog pothvata, pokretanje ekološke djelatnosti,
pronalaženje izvora financiranja, upravljanje ljudskim resursima...). Informacije
se osim u prostorijama RRA Porin mogu
dobiti i na info točkama - uredima koje
je osnovala RRA Porin u suradnji sa šest
jedinica lokalne samouprave, u sklopu
projekta Regina, zahvaljujući sredstvima
EU-a iz programa CARDS.
Info točke nalaze se u Klani, Novom Vinodolskom, Crikvenici, Vrbovskom i
Rabu.
enterprise europe
PREPORUKE EUROCHAMBRESA ŠPANJOLSKOM PREDSJEDNIŠTVU EUa
Jačanje EUROPSKE
KONKURENTNOSTI u svijetu
Eurochambres je španjolskom predsjedništvu Europskom unijom proporučio kako se odnositi prema tržištu, proširenju, strategiji
globalne Europe, uvjetima za rast i klimatskim promjenama
Krešimir Sočković
[email protected]
Europske gospodarske komore okupljene u mrežu Eurochambres španjolskom predsjedništvu Europske unije uputile su svoja mišljenja
o tome kako pristupiti problemima
pred kojima se nalazi Europa u sljedećem razdoblju.
Europske komore tijekom zadnje tri godine pratile su provedbu implementacije Direktive usluga (Service Directive).
Transpozicija je trebala biti dovršena do
prosinca 2009., s time da bi se u 2010.
godini napravila međusobna procjena
provedbe Direktive među zemljama članicama. Iz povratnih informacija koje dobiva od svojih komora članica jasno je da
proces implementacije Direktive jako kasni u mnogim državama članicama, posebice njeni operativni elementi. Eurochambres preporučuje španjolskom
predsjedništvu usku suradnju s Europskom komisijom te primjenu pritiska na
nacionalne vlade kako bi se osiguralo
implementiranje svih odredbi Direktive
bez odgađanja.
Prednosti za male i srednje tvrtke
Španjolsko predsjedništvo bi, prema Eurochambresu, trebalo energično slijediti dogovor postignut u Vijeću o jednom
od zakonodavnih prijedloga sadržanom
u SBA-u (Small Business Act) - European Private Company Statutu - koji bi, kao
što je zamislio EK, trebao ponuditi značajne prednosti za mala i srednja poduzeća koja trguju ili namjeravaju trgovati
unutar EU-a. Unatoč političkom proboju poboljšanog patentnog sustava postignutom u vrijeme švedskog predsjedanja EU-om, ostalo je još mnoštvo pitanja
koja se moraju riješiti do konačnog paketa patenta Zajednice (Community Patent) koji će zadovoljiti sva očekivanja
poslovnog svijeta. Eurochambres poziva
španjolsko predsjedništvo da pronađe
aranžman koji će drastično smanjiti troškove patenta za inovativne tvrtke.
Eurochambres smatra da bi Predsjedništvo trebalo nastaviti zamah glede tijeka
pregovora o pristupanju EU-u te nastaviti suradnju s državama kandidatkinjama
i potencijalnim državama kandidatkinjama u okviru Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju.
Također, Mreža europskih komora smatra da Predsjedništvo treba nastojati promovirati konsenzus postignut u WTO-u
vezano uz multilateralne trgovinske pregovore, s ciljem sklapanja Doha Rounda
2010. godine. Španjolska treba iskoristiti prednosti svojeg povlaštenog partnerstva s Latinskom Amerikom kako bi se
zaključili sporazumi o slobodnoj trgovini
sa zemljama Andskog lanca (Kolumbija,
Ekvador, Peru, Bolivija i Čile) te za nastavak pregovora do zaključenja Sporazuma o pridruživanju sa Srednjom Amerikom i Mercosurom (zajedničko tržište
Južne Amerike).
Eurochambres poziva Španjolsku - kao
domaćina sljedećeg summita EU-LAC
(summit Europske unije i Latinske Amerike i Kariba) - da bude pozitivan primjer
te da se pobrine da taj susret sljedećeg svibnja bude usmjeren na definira-
Preporuka španjolskom
predsjedništvu: uska suradnja
s EK-om kako bi se bez
odgađanja implementirale sve
odredbe Direktive usluga
nje budućih aktivnosti. Mreža europskih
komora podržava stvaranje Mediteranske unije kao unije koja će se baviti konkretnim inicijativama koje se odnose na
stvarne potrebe poslovne zajednice, posebice malih i srednjih poduzeća, a traži i
snažnu predanost španjolskog predsjedništva kako bi se osigurao napredak te
inicijative u budućnosti. Projektom Invest
Med Eurochambres i njegovi partneri iz
konzorcija MedAlliance uspješno jačaju
veze i poslovne podrške organizacija u
Europi i Latinske Amerike te rade na razvoju ulaganja na Mediteranu.
Poticanje troškovne učinkovitosti
Prijedlog EK-a pod nazivom Strategija EU
2020 trebao bi oblikovati strukturne reforme u idućih 10 godina i postaviti djelotvorne mehanizme upravljanja koji će
osigurati održivi rast i konkurentnost Europe, smatraju u Eurochambresu. Ti mehanizmi trebali bi biti dobro dizajnirani
kako bi poticali i osiguravali troškovnu
učinkovitost. Nužno je izvući pouku iz
aktualne strategije za rast i zapošljavanje
koju je znatno oslabio nedostatak angažmana javnih institucija kao i drugih dionika ključnih za njenu provedbu.
Predsjedništvo bi trebalo, smatra Eurochambres, razmatrati zaključke donesene u Kopenhagenu u vezi s klimatskim
promjenama i postići EU dogovor. On
mora osigurati poduzimanje globalnih
mjera za smanjenje emisija stakleničkih
plinova bez slabljenja europske konkurentnosti, izbjegavajući curenje ugljika,
te mora osigurati punu kompatibilnost s
principima međunarodne trgovine. Povećanje energetske efikasnosti, posebice u malim i srednjim poduzećima, jedan je od ciljeva EU-a do 2020., što se
može postići brzim i troškovno učinkovitim mjerama.
15. veljače 2010.
www.een.hr
2 3
DRAŽEN ŽGALJIĆ, RAVNATELJ HRVATSKE UDRUGE ZA PROMICANJE MEĐUOBALNOG PROMETNOG POVEZIVANJA,
KOORDINATOR PROJEKTA MARCO POLO U HRVATSKOJ
Program za EKOLOŠKI promet
Glavni cilj programa Marco Polo jest smanjiti opterećenje cestovnoga prometa i njegov negativni učinak na okoliš usmjeravanjem
prometa s cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu
Krešimir Sočković
[email protected]
Europska unija pokrenula je program
Marco Polo želeći smanjiti opterećenje cestovnoga prometa na okoliš jer
kamioni i automobili u prometu najštetnije na njega djeluju. Rješenje leži
u preusmjeravanju prometa s cesta na
priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Koordinator tog projekta u
Hrvatskoj je Dražen Žgaljić, ravnatelj Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja.
Kako program Marco Polo pomaže rasterećivanju cestovnog prometa?
- Program bespovratnim sredstvima, do
maksimalno 35 posto ukupnih troškova, sufinancira konkretne prijevozne servise koji se odvijaju na području Europe.
Dakle, sredstva dobivaju svi čimbenici
uključeni u prijevoznički servis bez obzira je li riječ o konzorciju ili samo o jednoj tvrtki.
Program jednom godišnje objavljuje natječaj za prikupljanje projektnih prijedloga te, nakon evaluacije, najuspješnije sufinancira.
Kako izgleda jedan tipični projekt
Marco Polo?
- Marco Polo II. je podijeljen na pet grana, odnosno sufinancira pet različitih područja ili tema projekta: aktivnosti izmjene modaliteta transporta, katalizatorske
aktivnosti, morske autoceste, aktivnosti
izbjegavanja cestovnog preopterećenja i
zajedničke obrazovne aktivnosti. Projekti
koji se kandidiraju na natječaj moraju biti
uključeni u jedno od tih područja. Primjerice, prijevoz koji se danas od Hrvatske do
Rumunjske odvija kamionima cestovnim
putem treba prebaciti na željeznicu, i to
bi bio jedan od tipičnih projekata izmjene modaliteta transporta. Program u tom
slučaju sufinancira do 35 posto ukupnih
troškova prijevoza (organizacija, terminal, vozarina, ljudi...) te krajnjem korisniku
može smanjiti cijenu prijevoza za 35 posto. Dakle, taj je servis cjenovno konkurentniji i sigurno će privući velik dio ostalog tereta na tom pravcu.
Kakva su iskustva Hrvatske u tom
programu?
- Hrvatska je od prošle godine korisnik
programa, te do sada imamo iskustva
samo jednog natječaja. Iznenađujuće,
prošle je godine prijavljen tek jedan projekt s hrvatskim partnerom i, nažalost,
nije prošao prag financiranja.
Što je uzrok tako slabe zainteresiranosti pa tako i slabih rezultata Hrvatske u programu? Je li prijava za projekt prezahtjevna?
- Ne, prijava nije zahtjevna, dapače,
mnogo je jednostavnija od onih koje su
potrebne za ostale programe zajednice. Teško je reći koji je uzrok. Vjerojatno
Program bespovratnim
sredstvima, do 35 posto
ukupnih troškova, sufinancira
prijevozne servise u Europi
je potrebno neko vrijeme da se poduzetnici bolje upoznaju s mogućnostima
i prednostima financiranja putem Marca
Pola te pokušaju i zaista se uvjere kako
dokumentacija nije zahtjevna. Državne
potpore su u Europi ukinute i sve je prebačeno na EU fondove. Kako se taj proces upravo odvija i u Hrvatskoj, valja vjerovati da ćemo na sljedećim natječajima
imati sve više prijava.
Interes za program namjeravate potaknuti promotivnim aktivnostima
u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako će to izgledati?
- Upravo je 10. veljače u Bruxellesu predstavljen ovogodišnji natječaj i njegove karakteristike. Natječaj traje do mjeseca svibnja i kako bismo na vrijeme
sve zainteresirane čimbenike informirali o tom programu, ali i potaknuli njegovo korištenje, 1. ožujka organizirat će se
Info dan Marco Polo II. u HGK-u u Zagrebu s početkom u 10 sati. Poziv je upućen
svim sudionicima transporta u Hrvatskoj,
cestovnim prijevoznicima, agentima,
špediterima, lukama, brodarima...
Što će sve sudionici moći saznati na
Info danu?
- Taj će događaj svakom zainteresiranom
dati odgovore na sva pitanja vezana za
program Marco Polo. Objasnit ćemo zašto je nužno što prije uključiti se u program, te detaljno sve o programu i pripremi projektne dokumentacije – koji su
dokumenti potrebni, kako ih sastaviti i
kome se obratiti za pomoć. Kako bi informacija bila potpuna, osigurali smo i sudjelovanje Michele Cariglie iz Italije koja
će nam iz vlastitog iskustva reći male, ali
vrijedne “trikove” koji donose dodatne
bodove pri ocjenjivanju projekta.
Gdje zainteresirani mogu saznati više
o programu?
- Sve informacije nalaze se na internet
stranicama Hrvatske udruge za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja (www.shortsea.hr) i Europske
poduzetničke mreže (www.een.hr). Također, tiskana je publikacija o svim programima Zajednice, letak o Marco Polu
te posebna brošura sa sažecima petnaestak uspješnih Marco Polo projekata. Hrvatska udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja je
istodobno i koordinator programa te će
osigurati svaku pomoć, bilo da se radi o
informaciji ili o konkretnoj izradi projektne dokumentacije, pa joj se svi zainteresirani mogu obratiti.
enterprise europe
EU SUSTAINABLE ENERGY WEEK 2010.
Četvrti energetski tjedan
U razdoblju od 22. do 26. ožujka
održava se četvrto izdanje EU energetskog tjedna pod nazivom EU Sustainable Energy Week 2010.
Predavanje o CIP
financijskim instrumentima
Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva organiziraju 3. ožujka
predavanje Financijski instrumenti
unutar programa CIP.
Predavač će biti Gunnar B. Mai iz Europskog investicijskog fonda, koji će predstaviti taj program i mogućnosti prijave. Uz njega, sudjelovat će i predstavnik
neke od financijskih institucija intermedijara, koji će govoriti o svojim iskustvima prijave i sudjelovanja u programu.
Predavanje je namijenjeno financijskim
institucijama (banke, venture capital fon-
dovi) koje bi se mogle prijaviti na taj natječaj, inače otvoren cijele godine. Natječajem se, pojednostavljeno, pod
određenim uvjetima daje novac financijskim institucijama koje taj novac plasiraju u mala i srednja poduzeća. Zasad
nema informacija da se neka hrvatska institucija javila na taj natječaj.
Zainteresirane financijske institucije
uskoro će moći naći detaljnije informacije o događanju na stranicama Europske
poduzetničke mreže Hrvatske www.een.
hr. Kontakt osoba u Europskoj poduzetničkoj mreži za ovo događanje je Iva Jandriček ([email protected]).
Energetski tjedan glavni je godišnji
događaj Kampanje za energetski održivu Europu koja ima svrhu pridonijeti energetskim političkim ciljevima
Europske unije u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, čistijeg transporta i alternativnih goriva te je referentna točka
za pitanja održive energije u Europi. Energetski tjedan održava se u organizaciji Europske komisije – Opće
uprave za energiju i transport, Europske agencije za konkurentnost i inovacije, europskih institucija koje su
glavni akteri u području energetike te
privatnih tvrtki. Do sada je u organizaciji više od 100 događanja u Bruxellesu i diljem Europe, a očekuje ih se
puno više.
Registracija za događanja u Energetskom tjednu je otvorena, a svatko tko
se želi prijaviti treba posjetiti internet
stranicu Energetskog tjedna te se registrirati za konferenciju, radionice ili
ostala događanja.
Mnoštvo događanja, radionica, umrežavanja i sastanaka s više od 3000 sudionika bit će organizirano u Bruxellesu
u razdoblju od 23. do 25. ožujka 2010.
godine. Osim u Bruxellesu, diljem Europe, pa i kod nas u Hrvatskoj, održat će
se energetski dani u sklopu kojih se na
lokalnoj razini organiziraju različita događanja. Njihov je cilj povećanje energetske učinkovitosti te poticanje šire
uporabe obnovljivih izvora energije.
Informacije i popis svih događanja po
zemljama te registraciju za pojedina
događanja možete dobiti na internet
stranicama energetskog tjedna www.
eusew.eu.
EU program u području neformalnog učenja
Mladi
djelu
Mladinana
djelu
Cilj Programa je poticanje osjećaja europskog građanstva,
solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima. Za
sudjelovanje Hrvatske u njemu osigurano je 3,2 milijuna kuna
Krešimir Sočković
[email protected]
đanima Republike Hrvatske financinosti dostupne građanima
raju se iz europskih fondova.
Agencija za mobilnost i programe Europske unije objavila je poziv na natječaj za sudjelovanje u
programu Mladi na djelu za 2010. godinu na svojim
mrežnim stranicama.
Taj program Europske komisije usmjeren je na sve mlade osobe od 13 do 30 godina i organizacije mladih u
području neformalnog i informalnog obrazovanja. Pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine, a za njegovu
je provedbu predviđen ukupan proračun od 885 milijuna eura na europskoj razini.
Taj je program namijenjen udrugama mladih i za mlade, javnim tijelima te neformalnim skupinama mladih,
a nudi razne mogućnosti - razmjene i inicijative mladih, provedbu konkretnih projekata povezanih s demokratskim procesima i procesima donošenja odluka,
volontiranje, studijske posjete, stažiranja u području
neformalnog obrazovanja, umrežavanja i ostvarivanja
partnerstava s organizacijama izvan Hrvatske te organizaciju različitih seminara i osposobljavanja. Te aktiv-
Nadopuna formalnom obrazovanju
Cilj Programa je poticanje osjećaja europskog građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima te uključivanje mladih u stvaranje budućnosti
Europske unije. Program predstavlja ključni instrument
za neformalno i informalno učenje (učenje kroz svakodnevne aktivnosti, učenje uz rad, samostalno uče-
nje, učenje kroz druženje, čitanje, volontiranje...) mladih s europskom dimenzijom. Aktivnosti neformalnog
i informalnog učenja iz programa Mladi na djelu nadopuna su formalnom obrazovanju i sustavu osposobljavanja.
Sveukupna sredstva namijenjena projektima iz Hrvatske u 2010. godini iznose 3.186.760,60 kuna te će
se putem javnog natječaja dodjeljivati prema uvjetima natječaja. Svi zainteresirani za provedbu tih aktivnosti u Hrvatskoj, bez obzira radilo se o udruzi,
neformalnoj skupini mladih ili pak o lokalnom ili regionalnom javnom tijelu, mogu prijaviti projekt direktno Agenciji za mobilnost i programe Europske unije
za projekte koje bi organizirali u Republici Hrvatskoj
(www.mobilnost.hr).
15. veljače 2010.
www.een.hr
4 5
EU FINANCIJSKI REGULATOR
TROSTRUKE kočnice
protiv trostrukog nadzora
Trostruki nadzor sigurnosti financijskog sustava, koji treba spriječiti ponavljanje slučaja propasti banaka, u praksi omogućava
svakoj zemlji članici osporavanje njihovih odluka, i to na tri razine
Lada Stipić-Niseteo
[email protected]
Nakon što se urušila američka investicijska banka Lehman Brothers,
članice Europske unije s različlitim
su intenzitetom entuzijazma odlučile unijeti više nadzora u sustav i taj
nadzor podići na razinu zajednice 27
država. Finale pokušaja počeo je odlukom Ecofina, Vijeća ministara financija i gospodarstava, o osnivanju triju
nadzornih tijela, triju “pasa čuvara” financijskog sustava, kako su opisani.
Budući da se dogovaralo na skliskom terenu parcijalnih nacionalnih a negdje i
korporativnih interesa te pomirivalo različite poslovne kulture i prakse, iskovan
je kompromis koji je zadovoljio “i London
i Pariz”, a ideja o nadzoru je razvodnjena do mjere da će države članice moći
dovesti u pitanje odluku bilo kojeg od
tri čuvara (European Banking Authority,
European Insurance and Occupational
Pensions Authority i European Securities
and Markets Authority).
Kompliciran mehanizam
Politički je kompromis ustanovio kompliciran mehanizam prema kojem se dnevna kontrola financijskih institucija ostav-
lja domaćim regulatorima, a tri nova,
europska, zadužena su za arbitriranje u
sporovima, koordinaciju akcija i unaprjeđivanje kompletne strukture kvalitetnijeg, efikasnijeg nadzora banaka te tržišta
osiguranja i vrijednosnih papira. Nakon
petosatnog pregovaračkog natezanja
Ecofin je postigao dogovor kojim se državama članicama EU-a osigurava opcija
Europski parlament već je
dao do znanja kako nije
zadovoljan Ecofinovim
kompromisom
trostrukih kočnica. U financijskoj krizi države se mogu žaliti Europskom sudu ne
slože li se s odlukom triju nadzornih institucija, što su Britanci, najveći protivnici koordiniranog nadzora poslovanja financijskog sektora promptno proglasili
“opcijom veta”. Nezadovoljne države prije toga mogu odaslati pritužbe Vijeću
ministara (Ecofinu) sa zahtjevom o suspenziji odluke nadzornog tijela. Zahtjev
treba biti argumentiran i prolazi natpolovičnom većinom trenutačno 14 članica, a s ulaskom Hrvatske u EU tražit će
se16 glasova. Europska je komisija predlagala ozbiljniju kvalificiranu većinu, no
to je otpalo te se svaka odluka budućeg
regulatora, ne bude li po volji države na
koju se odnosi, odbacuje sa 14 glasova.
Obična a ne kvalificirana većina znači korištenje zakulisne trgovine, lobiranja kod
partnerskih država i onog tipičnog unutar-EU-ropskog vraćanja usluge za uslugu. U slučaju da je članica i dalje nezadovoljna, ostaje joj postavljanje pitanja na
dnevni red liderskog summita EU-a. Europska je komisija izgubila bitku u dijelu
odlučivanja o tome na kojoj je instituciji EU-a zadatak alarmiranja u slučaju pojave krize. Odgovornost za uzbunjivanje
pada na Vijeće, osnaženo stupanjem na
snagu Lisabonskog sporazuma.
Kompromis o kompromisu
Uvertira u odluku Ecofina došla je u vidu
susjedskog podbadanja “tko je što jamio”
u raspodjeli portfelja u Europskoj komisiji – ulje na vatru dolio je francuski predsjednik primjedbom da se njegova zemlja izborila za značajnog povjerenika za
unutarnje tržište preveslavši Veliku Britaniju, što je na Otoku, uglavnom iz razloga
pripreme za predizbornu kampanju, dočekano na noževe.
Stoga su britanski predstavnici svojoj javnosti morali po svaku cijenu prodati priču kako će “obraniti londonski City” od
bilo kakvih pokušaja zadiranja u suverenitet države. Tabloidni pristup ozbiljnoj
temi razvio se do neslućenih granica i u
njemu je malo tko čuo zdravorazumske
izjave londonskih bankara koji kažu kako
će u Londonu ostati radi poreznog sustava, a ne bježati zbog eventualnog europskog zadiranja u nadzor rada. O količini
spina najbolje govore dvije posve oprečne izjave ministara; britanski je Alistair
Darling ustvrdio kako je izborena opcija
veta budući da “primarna odgovornost
za regulaciju i dalje ostaje na nacionalnim regulatorima te se ništa nije promijenilo”, dok je njegova francuska kolegica
Christine Lagard taj isti komprimis opisala kao “ulazak u proces stvaranja pravog
regulatora u EU-u”.
Zanimljivo je da je Europski parlament,
koji će u usvajanju novog okvira nadzora imati završnu riječ, već dao do znanja
kako nije zadovoljan Ecofinovim kompromisom. “Ministri financija krenuli su u
pogrešnom pravcu”, ističu službena priopćenja koja su oko jednakog stava okupila ideološki oprečne parlamentarne
skupine narodnjaka, liberala i zelenih.
Procjenjuje se da će kompromis o komprimisu, sada kovan između Parlamenta
i Vijeća, biti dostignut do sredine iduće
godine.
enterprise europe
EU EU
NATJEČAJI
NATJEČAJI
Pregled aktualnih EU natječaja kojima se traži nabava robe, pružanje
usluga i obavljanje radova u okviru
EU programa u kojima može sudjelovati Republika Hrvatska. Natječaji su ponajprije namijenjeni tvrtkama koje žele poslovati u Hrvatskoj
i ostalim zemljama korisnicama EU
programa. Detaljnije informacije o
natječajima i potrebnoj dokumentaciji potražite na www.safu.hr.
Dijelovi za željeznicu
Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs, Bern, Švicarska, traži
nabavu dijelova za lokomotive i tramvaje te sustave za kontrolu prometa na
željeznicama. Natječaj je otvoren do 20.
veljače, a prijave na njemačkom jeziku
predaju se na Chemins de fer fédéraux suisses CFF division voyageurs,
Wylerstrasse 123/125, Attn: M. Marcel
Auer, 3000 Berne 65, Švicarska, ili na email adresu [email protected]. Više
podataka o nadmetanju na www. simap.
ch/shabforms/servlet/web/Document
Search?NOTICE_NR=438463.
Fotokopirni uređaji
Tromsø kommune, Tromsø, Norveška,
traži nabavu fotokopirnih uređaja. Natječaj je otvoren do 18. veljače, a prija-
ve na norveškom jeziku predaju se na
e-mail adresu stig.arve.nordby@tromso.
kommune.no. Više podataka o nadmetanju na www.doffin.no/search/Search_
AuthProfile.aspx?ID=AA6309.
Namještaj za laboratorije
Rikiskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu namještaja za laboratorije Islandskog
sveučilišta. Natječaj je otvoren do 25.
veljače, a prijave na islandskom ili engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup,
Attn: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Island,
ili e-mail adresu [email protected].
Više podataka o nadmetanju na www.
rikiskaup.is.
Obnova cesta
Europska banka za obnovu i razvoj raspisuje natječaj za izvođače na obnovi
cesta u Bosni i Hercegovini. Natječaj je
otvoren do 22. ožujka, a prijave se predaju na Mr. Ljubo Pravdic, direktor JP
Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine, Terezija 54, 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina, e-mail: fdc_proj@
bih.net.ba. Više podataka o natječaju
može se dobiti na istoj adresi.
-Bus.de. Više podataka o nadmetanju na
istoj adresi te na adresi www.Kroiss-Bus.
de.
Elektroničke informacijske ploče
Stadtwerke München, München, Njemačka, traži nabavu elektroničkih informacijskih ploča. Prijave na njemačkom
jeziku predaju se do 22. veljače, na Stadtwerke München GmbH, Emmy-Noether-Straße 2, Contact: Einkauf, Zi. B 3.08,
Attn: Fr. Falk, 80992 München, Deutschland. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi.
Osiguranje od požara
TETs Maritsa iztok 2, Kovačevo, Bugarska, traži uslugu osiguranja od požara.
Natječaj je otvoren do 22. veljače, a prijave na bugarskom jeziku predaju se na
TETs Maritsa iztok 2 EAD, Obl. St. Zagora,
Contact: Sotir Sotirov-FSO, Diyan Dimitrov-TO, Attn: Glaven schetovoditel, Targovski otdel, 6265 Kovachevo, Bulgaria,
ili na e-mail: [email protected]. Više
podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Instalacija grijača
Energetika Ljubljana, Ljubljana, Slovenija, traži uslugu instalacije grijača vode.
Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na slovenskom jeziku predaju se na
Javno podjetje Energetika Ljubljana, Verovškova 62, Attn: Srečko Trunkelj, SI1000 Ljubljana, Slovenija, ili na e-mail:
[email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Niskopodni autobusi
Stadtverkehr Rosenheim GmbH, Rosenheim, Njemačka, traži nabavu niskopodnih autobusa. Natječaj je otvoren do 7.
ožujka, a prijave na njemačkom jeziku
predaju se na Geschaeftsleitung@Kroiss
Uklanjanje azbesta
SNCF - direction des achats, Lyon, Francuska, traži uslugu uklanjanja azbesta.
Natječaj je otvoren do 26. veljače, a prijave na francuskom jeziku predaju se na
NCF - direction des achats, 29 rue Waldeck-Rousseau, Contact: A-DDSN-RH/
CO-REV-recyclage et valorisation, Attn:
Patrice Longis, 69476 Lyon Cedex 06,
France, ili na e-mail: patrice.longis@
sncf.fr. Više podataka o nadmetanju na
www.sncf.fr
Ovi i drugi natječaji mogu se naći na
web stranicama službenog glasnika
Europske unije http://ted.europa.eu.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-aIZ EU-a
POSLOVNE
PONUEDE
Na našoj internetskoj stranici www.
een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže
poslovne partnere u Hrvatskoj. Uz to
možete i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu ispunjavanjem obrasca
koji se nalazi na našoj internet stranici. Ako vas zanima neka od ponuda
za suradnju, pošaljite upit na een@
hgk.hr kako bismo vam mogli dostaviti puni profil tražene tvrtke. Budući da se ponude objavljuju pod šiframa, potrebno je upisati broj šifre
ponude za koju ste zainteresirani, te
poslati upit.
ELEKTRONSKE VAGE, SKENERI
Srbijanska tvrtka za proizvodnju elektronskih vaga, fiskalnih brojača, POS
sustava i bar-kod skenera, traži distributere za svoje proizvode na tržištu Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.
(20091208036)
OBRADA DRVA
Poljska tvrtka specijalizirana za obradu
drva, uključujući proizvodnju drvenih
proizvoda i usluge na drvenariji, zainteresirana je za potpisivanje ugovora o suradnji i htjela bi postati podugovaratelj
za inozemne tvrtke. Tvrtka također traži
trgovačke posrednike za prodaju svojih
proizvoda u inozemstvu. Poželjni su zastupnici i distributeri s utvrđenim distribucijskim mrežama. (20090901015)
PALETE
Turska tvrtka za proizvodnju drvenih
paleta traži uvoznike za svoje proizvode.
(20090624003)
METAL
Rumunjska tvrtka specijalizirana za proizvodnju metalnih proizvoda traži trgovinske posrednike i partnere za podugovaranje. (20100201036)
zi je za distributerima (uređaja i kozmetičkih proizvoda) u različitim zemljama.
(20100111033)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
Talijanska tvrtka specijalizirana za dizajniranje i proizvodnju strojeva za poljoprivredno-prehrambeni sektor traži distributere i nudi ugovore za proizvodnju,
istraživanje i razvoj te sporazume o licenciranju. (20091027011)
BOJE I PREMAZI
Vodeći španjolski proizvođač boja, premaza, punila, alata i svih materijala koji
se odnose na industriju boja i premaza,
traži partnere za komercijalnu suradnju
(distributere, uvoznike i trgovce na veliko). (20090929019)
TEKSTIL
Rumunjska tvrtka, vodeća u proizvodnji visokokvalitetnih proizvoda sve vrste
odjeće (osim donjeg rublja), u potrazi
je za recipročnom proizvodnjom i nudi
podugovaranje potencijalnom partneru. Tvrtka također nudi analize i testove
tekstila u skladu s međunarodnim normama i standardima (čvrstoća vlakna,
klizanje šava, habanje, trajnost boje pod
utjecajem vode, morske vode, znojenja,
trljanja, vrućeg prešanja, umjetnog svjetla, pranja, gustoće). (20100126048)
UMJETNO GNOJIVO
Talijanska tvrtka koja djeluje u području poljoprivrede želi predstaviti tržištu svoj inovativni proizvod - umjetno gnojivo s produljenim otpuštanjem.
Tvrtka je u potrazi za trgovačkim posrednicima te je otvorena i za recipročnu proizvodnju i outsourcing ugovore.
(20090826024)
KOZMETIKA
Francuska tvrtka, stručnjak za kozmetičke proizvode za profesionalce, u potra-
STROJEVI
Češka tvrtka specijalizirana za proizvodnju alata za prešanje, strojeva za prera-
du papira, drvoprerađivačku industriju te za prešanje metalnih komponenti,
traži trgovačke posrednike i nudi podugovaranje. (20091006010)
ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA
Tvrtka iz Srbije, specijalizirana za istraživanje tržišta i medija, nudi svoje usluge stranim tvrtkama koje planiraju započeti poslovanje u Srbiji i trebaju
informacije o srbijanskom tržištu, navikama potrošača, medijskim mogućnostima u Srbiji... Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje (joint
venture) s potencijalnim stranim partnerima te također nudi svoje usluge
kao lokalni distributer TV programa.
(20100122036)
RECIKLIRANJE
Mađarska tvrtka specijalizirana u području recikliranja plastičnog otpada
traži trgovačke posrednike i tvrtke iz susjednih zemalja koje bi kupile njihov otpad za recikliranje. (20100122023)
TKANINE
Turska tvrtka specijalizirana za proizvodnju gotovih tkanih materijala i pletiva (uključujući samt) i proizvodnju
obojene pređe u potrazi je za distributerima i zajedničkom proizvodnjom.
(20100121034)
15. veljače 2010.
www.een.hr
6 7
Najave poslovnih susreta
Veljača
17. veljače - BioFach 2010, Nürnberg
(Njemačka) - Organska hrana i fair trade
proizvodi
21. veljače - B2B Lounge Fish International 2010, Bremen (Njemačka) - Riba i plodovi mora
23. veljače - MicroMountains Innovation Forum, Villingen-Schwenningen (Njemačka) - Forum mikrotehnologije
Ožujak
1. ožujka - Marco Polo info dan, Zagreb
2. ožujka - Future Match 2010, Hannover
(Njemačka) - Informacijska i komunikacijska tehnologija
3. ožujka - Seminar CIP EIP za Financijske
instrumente, Zagreb
- Enex 2010, Kielce (Poljska) - Međunarodni poslovni razgovori na temu obnovljivih
izvora energije
4. ožujka - Successful R&D in Europe Networking Event 2010, Düsseldorf (Njemačka) - ICT sektor, energija i nanotehnologije, proizvodne tehnologije
- Inovativna radionica Nove tehnologije
pakiranja i poslovni susreti Prehrambena
tehnologija i tehnologija pakiranja hrane
na međunarodnom sajmu Salima, Brno
(Češka Republika)
5. ožujka - Tourism@Gast, Split - Međunarodni poslovni razgovori na temu turizma
- ExpoEnergy 2010, Wels (Austrija), najveći sajam u Europi na temu uštede energije
9.-10. ožujka - Sastanak Nadzornog odbora za EEN, Bruxelles
19.-20. ožujka - EBFRES Konferencija na
temu obnovljivih izvora energije, Zadar
25. ožujka - Value for Food, Foggia (Italija)
- Poljoprivredno-prehrambeni sektor
- Brokerage event MEGRA na temu graditeljstva, Maribor, Slovenija
Travanj
9. travnja - Tourism 2010, Kielce (Poljska)- Međunarodni poslovni razgovori
na temu turizma
13. travnja - Expo Energy, Sofia (Bugarska) - Poslovni susreti na temu transfera
tehnologije u sektoru energetike
Svibanj
3. svibnja - Pro’Energy 2010, (Derbi International Conference), Perpignan (Francuska) - Tehnološki poslovni susreti na temu
obnovljive energije i ekološke gradnje
5.-6. svibnja - Hrvatsko-mađarski forum
zaštite okoliša, Budimpešta
6. svibnja - B2B@BalticFuture 2010, Rostock (Njemačka) - Sajam brodogradnje,
energije vjetra, pomorske tehnologije i
industrije
11. svibnja - Autostrada-Polska, Kielce
(Poljska) - Poslovni susreti na temu cestogradnje, prometnog inženjeringa i cestovne sigurnosti
25. svibnja-1. lipnja - SME Week
Lipanj
6. lipnja - 8th Health&Food Days, La Rochelle
(Francuska) - Poslovni susreti na
temu prehrambene industrije
Bavite se prevozništvom, agent ste, špediter ili veliki proizvođač?
POSTANITE KONKURENTNIJI
UZ POMOĆ EU SREDSTAVA
Prebacite vožnju tereta s ceste na željeznicu, priobalnu plovidbu ili unutarnju plovidbu - predajte projekt u okviru programa Marco Polo, a Europska unija nadoknadit će vam 35% troškova.
Sve saznajte na info danu
01. ožujka 2010. u 10 sati
Hrvatska gospodarska komora, Rooseveltov trg 2, Zagreb
Više informacija o događanju i prijavi na www.een.hr
Ideatorska večer 2010. godine
Kreativnost,
znanost,
inventivnost
Kreativnost,
znanost,
inventivnost
i
poslovanje
poslovanje najednom
jednom mjestu
mjestu
Krešimir Sočković
U organizaciji Društva inovatora Sigma i uz potporu Gradske skupštine Grada Zagreba i Udruge inovatora Hrvatske te partnerstvo Hrvatske
gospodarske komore-Enterprise Europe Network, Hrvatskog instituta
za tehnologiju HIT, Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO, Veleučilišta VERN, Coca-Cole HBC Hrvatska, Studija MNC, M2 Euro Grupe,
Promovisa i Udruge inovatora Hrvatske, u petak, 19. veljače, u Starogradskoj vijećnici Skupštine Grada
Zagreba, Sv. Ćirila i Metoda 5, s početkom u 18 sati održat će se Ideatorska večer 2010. godine pod nazivom Kreativnost, znanost, inventivnost i
poslovanje na jednom mjestu. U sklopu
večeri, HGK-EEN i partnerske institucije primit će Povelju za istaknuti doprinos razvoju tog projekta.
Naziv Ideator je oznaka objedinjenog
kreativnog, znanstvenog, inventivnog
i poslovnog stvaralaštva. Projekt Idea-
tor osmišljen je kao najveći nacionalni
projekt objedinjenog razvoja i aktivnog
podupiranja kreativnosti, znanosti, inventivnosti i poslovanja u području razvoja obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, turizma,
poljoprivrede, prehrambene industrije,
društvene odgovornosti i održivog razvoja u Republici Hrvatskoj.
I godišnje nagrade
Dobitnicima nagrade Ideator, uz pomoć stručnjaka i privrednika, bit će
omogućeno da svoje ideje razviju do
komercijalne faze na lokalnoj ili nacionalno-međunarodnoj razini. Osim nagrade raspisat će se i natječaj za dodjelu godišnje nagrade koja će se odnositi
na samo pet ključnih kategorija za 2010.
godinu: 1. Mjere i postupci za ublažavanje gospodarske krize, 2. Mjere i postupci za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, 3. Mjere i postupci
za proizvodno jačanje gospodarstva
Republike Hrvatske, 4. Mjere i postupci za učinkovito korištenje pretpristupnih fondova Europske unije i 5. Mjere
i postupci za smanjenje troškova lokalne uprave.
Godišnja nagrada Ideator predstavlja prvu nagradu za objedinjeno stvaralaštvo u području razvoja obrazovanja, energetike, energetske efikasnosti,
zaštite okoliša, turizma, poljoprivrede,
prehrambene industrije, društvene odgovornosti i održivog razvoja. Javni natječaj bit će podijeljen u dvije kategorije
i u devet potkategorija za svaku kategoriju. Natječaj će biti otvoren ukupno
osam mjeseci i omogućit će uvid u stanje za daljnji razvoj obrtništva, malog i
srednjeg poduzetništva te gospodarstva Republike Hrvatske u cjelini.
Uz prisustvo i partnersku suradnju brojnih predstavnika obrta, malih i srednjih
poduzeća, velikih privatnih i državnih
poduzeća, udruga, sveučilišnih profesora, gradskih i državnih institucija, cilj
projekta je povezati kreativnost, znanost, studije, inovacije i poslovanje u
jedinstvenu cjelinu na razini cijele zemlje.
enterprise europe
15. veljače 2010.
8
EEN BUGARSKA
Prva pomoć u traženju
PARTNERA i TEHNOLOGIJE
Bugarska poduzetnička mreža tamošnjim tvrtkama najviše pomaže u izlasku na međunarodno i zajedničko europsko tržište.
Najveći interes bugarske tvrtke imaju za transfer tehnologija, a s hrvatskim tvrtkama žele surađivati
Članovi konzorcija:
Applied Research and Communications
Fund - koordinator konzorcija
5, Alexander Zhendov, 1113 Sofia
[email protected]; [email protected];
[email protected], www.
arcfund.net
Bulgarian Industrial Association - Union
Of Bulgarian Business
16 -20 Alabin, 1000 Sofia
[email protected], www.bia-bg.com
Centre for Innovations of The Bulgarian
Academy of Sciences
10, Acad. G. Bonchev, 1113 Sofia
[email protected] ; [email protected]
www.bas.bg/ci/
Enterprise Europe Network u Bugarskoj pruža usluge malim i srednjim
tvrtkama, istraživačkim organizacijama, komorama i udruženjima poduzetnika te klasterima, no otvoreni su i
prema pojedincima inovatorima, poduzetnicima, nevladinim organizacijama i posredničkim organizacijama
koje pomažu malim i srednjim poduzetnicima te državnim institucijama.
EEN Bugarska nudi svojim korisnicima
integrirane poslovne informacije i savjetovanje malim i srednjim tvrtkama u
području integracije poslovanja na europskom tržištu. Isto tako, informira ih o
natječajima i nabavama kao i certificiranju roba, carinskim zahtjevima i procedurama sudjelovanja u nabavama i natječajima, eko kriterijima za robe, CE markicama
i pitanjama trenutačnih politika, kao i prihvaćanju novih politika namijenjenih malim i srednjim poduzećima u području
prekogranične i međunarodne suradnje.
”Dajemo podršku malim i srednjim poduzećima u pronalaženju partnera iz javnog i privatnog sektora, te pomažemo
pri transferu tehnologija i inovacija, kao i
pri komercijalizaciji rezultata istraživanja
i razvoja”, ističe koordinator bugarske
poduzetničke mreže Angel Milev.
”Spajanjem poduzeća sa svih strana Europe transferiramo inovativne proizvode i procese, pomažemo u pronalaženju
partnera u tehnologiji i poslovanju i radimo na osnivanju visokotehnoloških joint
venturea”, dodaje Milev.
Interes za širenje poslovanja
Kao i druge poduzetničke mreže i u suradnji s njima bugarski EEN organizira i
promociju inicijativa, politika, programa
i procedura kojima se dobiva financijska
pomoć, a istodobno savjetuje u pripremi projektnih zahtjeva za strukturne fondove Europske unije kao i glede Sedmog
okvirnog programa, Nacionalnog inova-
Robna razmjena Hrvatske i Bugarske
Hrvatska je u 2008. godini uvezla robe
iz Bugarske u vrijednosti 176 milijuna
američkih dolara. U isto vrijeme hrvatske tvrtke izvezle su u tu zemlju robe
u vrijednosti 81 milijuna dolara. Iz Bugarske najviše uvozimo naftu i njene
prerađevine, poljoprivredne strojeve i
električne transformatore, a izvozimo
kemijske i prehrambene proizvode.
Prema procjenama stručnjaka, velike
potencijale tvrtke iz dvije države imaju
u suradnji na području turizma, energetike, kemijske i petrokemijske industrije,
metaloprerađivačke industrije, elektroindustrije i farmaceutske industrije, posebice u proizvodnji lijekova i preparata za humanu i veterinarsku medicinu,
te preparata za zaštitu bilja. Suradnja je
moguća i u graditeljstvu, posebice niskogradnji, prehrambeno-poljoprivrednom sektoru te investiranjima u slobodne zone u Hrvatskoj i Bugarskoj.
cijskog fonda i drugih izvora financiranja.
”Većina naših klijenata zainteresirana
je za širenje svog biznisa u inozemstvo,
pronalaženje partnera za tehnologijsku
suradnju ili generalno izlazak na međunarodno tržište. Upravo zato vrlo su zainteresirani za lokalne i EU programe i
fondove, za tehnologiju i poslovnu suradnju”, naglašava Milev.
Bugarske tvrtke aktivne su na susretima
gospodarstvenika koje organizira Mreža
u Bugarskoj i inozemstvu, ponajprije u
Italiji, Njemačkoj i Grčkoj, a ujedno s tvrtkama iz tih država ponajviše i surađuju.
”Bugarske tvrtke najviše poteškoća imaju
u prilagođavanju standardima i regulativama koje vrijede na stranim tržištima, a
jednako im je teško pronaći poduzetne
partnere. Najveći potencijal za suradnju
s hrvatskim tvrtkama trenutačno je u ICT
sektoru, ekološkim tehnologijama, proizvodnji hrane i pića te mehatronici”, zaključuje Milev.
Poziv na suradnju
Association Business Information and
Consulting Centre – Sandanski
1, Bulgaria, P.O.B. 50, 2800 Sandanski
[email protected]; BG806@eic.
ec.europa.eu
www.bicc-sandanski.org
Business Support Centre for Small and
Medium Enterprises – Ruse
14, Kresna, P.O.B. 203, 7000 Ruse
[email protected], www.bsc.ruse.bg
Chamber of Commerce and Industry –
Dobrich
3, Bulgaria. P.O. B. 182, 9300 Dobrich
[email protected]; [email protected]
www.cci.dobrich.net
Yambol Chamber of Commerce and
Industry
1, Rakovski Str., 8600 Yambol
[email protected], www.yambiz.com
Chamber of Commerce and Industry Stara Zagora
66, G.S.Rakovski Str., 6000 Stara Zagora
[email protected]; ksokolova@
chambersz.com
www.chambersz.com
Chamber of Commerce and Industry
Vratsa
24, Hristo Botev, 3000 Vratsa
[email protected]; [email protected]
www.cci-vratsa.org
20091117017
Bugarska tvrtka specijalizirana u međunarodnoj trgovini strojeva, opreme i sirovina traži komercijalnog dobavljača
polistirena opće namjene pogodnog za
XPS pakiranje hrane i s maksimalnim indeksom topljenja 3 gr./10 min.
Plovdiv Chamber of Commerce and
Industry
7, Samara, 4003 Plovdiv
[email protected], www.pcci.bg
20090120034
Vodeća bugarska agencija za telemarketing nudi svoje usluge marketinga,
pomocije i uslugu call centra. Tvrtka želi
raditi kao posrednik i otvorena je za recipročne marketinške i promocijske aktivnosti.
Bulgarian Chamber of Commerce and
Industry
9, Iskar, 1058 Sofia
[email protected]
www.bcci.bg
Gis-Transfercenter Foundation
Acad. G. Bonchev, Bl.4, 1113 Sofia
[email protected]; [email protected]
www.gis-tc.org
Arc Consulting Eood
5, Alexander Zhendov, 1113 Sofia
[email protected]

Valipile diže Puris novim proizvodima 57,42

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

godišnji izvještaj o stanju društva

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Teximp otvorio novi

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

Hrvatske tvrtke može unaprijediti ZELENA I VITKA PROIZVODNJA