OPIS PROJEKTA-FINAL - Festival tolerancije

OPIS PROJEKTA
FESTIVAL TOLERANCIJE 2013.
7. Festival židovskog filma Zagreb
^
POCASNI PREDSJEDNIK:
BRANKO LUSTIG
TEMA:
TOLERANCIJA
ODRŽAVANJE PROJEKTA:
ZAGREB: 13.05. - 31.05. 2013.
Kino Europa, Dokukino KIC, druge lokacije
RIJEKA: 31.05. - 02.06. 2013.
Art-kino Croatia i prostor Filodrammatike
SARAJEVO: 14.06. - 16.06. 2013.
Kino Meeting Point
NOSITELJ PROJEKTA
Festival suvremenog židovskog filma Zagreb
Pokrovitelj projekta za Zagreb:
Grad Zagreb
Partner projekta za Rijeku:
Grad Rijeka
Partner projekta za Sarajevo: :
Jevrejska opština Sarajevo
www.jff-zagreb.hr
OSNOVNI PODACI
Nositelj projekta:
Udruga Festival suvremenog židovskog filma Zagreb (FSŽF Zagreb), neprofitna udruga građana
10 000 Zagreb, Junija Palmotića 34, Hrvatska
Tel./Fax.: +385 (0)1 48 13 658
e-mail: [email protected]
www.jff-zagreb.hr
OIB: 04338763558
Žiro-račun: 2360000 - 1102051194
Zagrebačka banka d.d.
Pokrovitelj projekta za Zagreb: Grad Zagreb
Partner projekta: (Festival tolerancije Rijeka): Grad Rijeka
Partner projekta: (Festival tolerancije Sarajevo): Jevrejska opština Sarajevo
Počasni predsjednik Festivala: Branko Lustig
Direktorica Festivala: Nataša Popović, [email protected]
Voditelj projekata: Sanjin Kaštelan, [email protected]
Koordinator obrazovnog programa: Luka Rinčić, [email protected]
Vizualni identitet: Mirko Ilić
2
SADRŽAJ:
1. Uvod..................................................................................................................................... 4
2. Povijest Festivala i pregled programskih sadržaja ............................................................... 5
3. Filmski program ................................................................................................................... 7
4. Edukacijska jutra - obrazovni programi o Holokaustu i toleranciji ..................................... 8
5. Međunarodna filmska radionica "International Talent Workshop" ................................... 10
6. Glazbeni sadržaji................................................................................................................ 11
7. Tematske izložbe ............................................................................................................... 12
8. Poticanje volonterskog rada i projekt „Međugeneracijska solidarnost“ ............................ 12
9. Festival tolerancije 2013. ................................................................................................... 13
10. Proračuni ............................................................................................................................ 14
11. Aktivnosti........................................................................................................................... 14
12. Faze izvedbe projekta ........................................................................................................ 15
13. Ciljne skupine................................................................................................................... 16
14. Ciljevi projekta ................................................................................................................. 16
15. Očekivani rezultati ........................................................................................................... 17
16. Ocjenjivanje rezultata projekta ........................................................................................ 18
17. Životopisi organizatora .................................................................................................... 18
18. Partneri projekta ............................................................................................................... 20
19. Održivost .......................................................................................................................... 20
20. Praćenje i procjena izvedbe projekta................................................................................ 22
3
1. Uvod
Neprofitna udruga građana Festival suvremenog židovskog filma Zagreb (u daljnjem tekstu Udruga),
je od samih svojih početaka 2008. g., od kada kontinuirano djeluje, prepoznala potrebu za ponudom
dodatnih obogaćenih sadržaja u kulturi kao i izvaninstitucionalnog obrazovanja građana. Intencija
Udruge je progovarati o nužnosti razumijevanja različitog, toleranciji i ljubavi te stoga u svibnju
posljednjih šest godina kontinuirano organizira manifestaciju Festival židovskog filma Zagreb. Kroz
ovu filmsku odnosno kulturnu manifestaciju i sve njene programske dijelove, zagovaramo
multikulturalni dijalog te educiramo javnost o strahotama Holokausta, iz čije povijesti moramo učiti i
kroz čije iskustvo nastojimo prepoznati i upozoriti na današnje probleme u društvu te poticati na
razvoj tolerancije i zajedničkih vrijednosti kao temelj sretnog suživota u nacionalno i vjerski različitim
okruženjima. Vođeni počasnim predsjednikom Festivala, gospodinom Brankom Lustigom, preživjelim
Holokausta i dvostrukim oskarovcem, progovaramo i upozoravamo na strahote koje su se događale za
vrijeme Holokausta, ali i podsjećamo na to da danas još uvijek nema dovoljno interesa i tolerancije da
se užasi genocida i ratova zaustave.
Dosadašnjim djelovanjem i brojnim priznanjima od strane mnogih institucija i pojedinaca dokazano je
da Udruga nudi program koji je današnjem društvu itekako potreban, ne samo na nivou obogaćenja
kulturnog programa grada Zagreba donošenjem i prezentacijom kvalitetnih i visokovrijednih
umjetničkih radova, već utjecajem na podizanje razine svijesti o značaju tolerancije i uvažavanja
različitosti u društvu koje prolazi kroz pad vrijednosti, recesiju i moralnu krizu.
Ono što ovaj Festival od prvoga dana opisuje kao jedinstven u svijetu jest posvećenost temi
Holokausta te edukacija svih naraštaja, a posebice djece školske dobi, kroz različita predavanja i
radionice o nužnosti razumijevanja različitog. Posvećeni smo upozoravanju šire javnosti i edukaciji o
sveprisutnoj neofašističkoj ikonografiji u javnom prostoru na području RH i šire, o verbalnom i
grafičkom govoru mržnje te nasilnom djelovanju od strane određenih društvenih skupina i pojedinaca.
Od ovih problema prečesto okrećemo pogled umjesto da se s njima suočimo. I danas smo svjedoci
uporabe simbola mržnje koji nas svakodnevno okružuju ponekad izuzetno dobro skriveni iza paravana
sportskih događaja, posebice nogometnih utakmica kao i koncerata te ideje domoljublja. Sredina u
kojoj živimo, sredina u kojoj se Festival održava, još uvijek nije osvijestila strahote koje su se
dogodile u novijoj povijesti niti jasno o tome progovara i zato je ovaj Festival važna javna platforma
na kojoj se iz godine u godinu sve glasnije i sa sve većim odazivom publike stalno podsjeća na
strahote Holokausta: da se ne zaboravi!
Prepoznavši potrebe društva da se što više i na javni način tematiziraju tolerancija i demokratske
društvene prakse, Festival se danas tematski okreće prema pitanjima i problemima iz društvene
svakodnevice te prerasta u FESTIVAL TOLERANCIJE.
S namjerom dosezanja i edukacije što raznolikijih ciljanih skupina te prepoznavanja potreba zajednice
u kojoj i u čiju korist djelujemo, podijelili smo Festival na sljedeće programske cjeline:
1. Filmski program
2. Edukacijska jutra - obrazovni programi o Holokaustu i toleranciji
3. Međunarodnu filmsku radionicu
4. Glazbene sadržaje
5. Tematske izložbe
6. Poticanje volonterskog rada i projekt „Međugeneracijska solidarnost“
4
Kroz ukupno šest godina održavanja Festivala židovskog filma Zagreb, organizirane programe do
danas je posjetilo oko 37.500 posjetitelja. Zbog dostupnosti edukativnih i kulturnih sadržaja
cjelokupnoj javnosti, s posebnim naglaskom na socijalno ugrožene skupine, festivalski programi
besplatni su za sve posjetitelje i sudionike bez obzira na iznimno visoke troškove realizacije
visokokvalitetnih programa koje nudimo.
Nakon održanoga 6. izdanja Festivala, Grad Rijeka i Grad Sarajevo prepoznali su kulturnu,
umjetničku, edukativnu te moralnu vrijednost Festivala tolerancije.
2. Povijest Festivala i pregled programskih sadržaja
Festival židovskog filma Zagreb prvi je put u Hrvatskoj organiziran 2007. godine kao jedini festival
židovskog filma u regiji. Prve je godine trajao tri dana, sljedeće dvije proširen je na pet dana, dok od
četvrtoga izdanja traje sedam dana. Interes javnosti za Festival iz godine u godinu raste; tako je od
prve godine kad je broj posjetitelja bio 2.000, u četvrtoj godini narastao na gotovo 8.100, dok je na
posljednjem, 6. izdanju Festivala ukupan broj posjetitelja filmskog i popratnih programa iznosio
10.300, što je, prikazano u postotcima, povećanje od 515% u svega šest godina. Pitanja kulture, jezika,
povijesti te shodno Holokausta i općenito položaja Židova u svijetu, ali i učenje o nužnosti poštivanja
različitosti i toleranciji kao temelju zdravog društva do sada su bile osnovne smjernice filmskoga
programa Festivala. Našoj smo publici na prijašnjim izdanjima Festivala približili svjetska dostignuća
iz novije filmske povijesti, a dali smo joj i priliku da upozna ugledne goste iz svijeta filma te im
postavlja pitanja. Izuzetno zanimljive rasprave koje se razviju često prelaze i samu temu filma, budući
da publika prepoznaje i ima potrebu raspravljati i razgovarati o temi kojom se Festival bavi.
Nakon drugoga zagrebačkog izdanja Festivala 2008. godine, skraćeni program također je bio održan u
Beogradu i Sarajevu, čime je Festival prešao granice Republike Hrvatske postavši jedini hrvatski
festival koji je proširio svoje djelovanje na regiju. Zbog nemogućnosti financiranja regionalnog
izdanja, organizator je do daljnjeg obustavio regionalno predstavljanje i širenje festivala. U istoj
godini po prvi put pokrenuta je i međunarodna filmska radionica „International Talent Workshop“.
Festival židovskog filma u svom četvrtom izdanju uveo je novu praksu razvijanja međugeneracijske
solidarnosti putem volontiranja. Do tada je praksa, kako kod nas tako i kod većine kulturnih
manifestacija u Hrvatskoj, bila da su volonteri najvećim dijelom studenti, odnosno pripadnici mlađih
generacija. Izuzetno dobar odaziv osoba treće životne dobi dokazao je da je želja i mogućnost
volontiranja i osoba starije životne dobi od neprocjenjivog značaja kako za njihovu integraciju u
društvo, tako i za Festival s obzirom na njihovo bogato životno iskustvo. Obostrano zadovoljstvo i
pozitivna iskustva potiču nas na daljnje unapređenje ovoga segmenta Festivala. Možemo se pohvaliti
volontiranjem i brojnih uglednih građana RH koji svojim znanjem i vještinama doprinose konačnoj
kvaliteti realizacije programa s posebnim naglaskom na volontiranje počasnog predsjednika Festivala,
gospodina Branka Lustiga.
S obzirom na veliki broj filmova i jednu projekcijsku dvoranu (kino Europa, 500 sjedala), publika je
filmski program do sada mogla pogledati isključivo u jednom terminu za vrijeme trajanja Festivala.
Nastavno na veliki interes za dodatnim projekcijama, posebice dokumentarnih filmova koji se za
vrijeme Festivala prikazuju u terminu od 11.00 sati do 19.30 sati, organizator je u suradnji s
Dokukinom odlučio svaku treću subotu u mjesecu u kinu KIC (80 sjedala) prikazati filmove sa 6.
5
izdanja koji su ocijenjeni najvišom prosječnom ocjenom publike. Projekcije će se održavati od
studenog 2012. godine do travnja 2013. godine.
Festival židovskog filma Zagreb medijski je izuzetno dobro praćen od samih početaka. Zahvaljujući
iznimnoj kvaliteti programa, ovaj Festival dobiva veliki medijski prostor u cijeloj regiji pa i šire.
Festival je atraktivan i po tome što mu je predsjednik dvostruki oskarovac i preživjeli Holokausta,
gospodin Branko Lustig pa, osim što je popraćen u europskim medijima, svoj prostor dobiva i u
američkim. Prema finalnom izvještaju medijske agencije Press Clipping d.o.o., zbroj objava za 6.
izdanje Festivala iznosi ukupno 245 objava prikupljenih u razdoblju od 03. 05. do 08. 06. 2012.
godine u hrvatskim medijima, a prema dogovorenoj listi praćenja medija. Najveći je broj objava,
izražen u postotku 90,5%, zabilježen u svibnju 2012. godine, u mjesecu tj. tjednu održavanja
Festivala.
Prema medijskoj kategorizaciji po vrstama, najveći broj objava zabilježen je na web portalima
(ukupno 66,1%), zatim u tiskovinama (ukupno 19,6%), kroz televizijske objave (12,9%) te kroz
radijske objave (1,4%). Objave su zabilježene na najgledanijim nacionalnim TV postajama: HRT1
(bilježi 12 objava), HRT2 (bilježi 4 objave), Nova TV (bilježi 2 objave), OTV (bilježi 5 objava) te Z1
(bilježi 2 objave), a web portala brojimo ukupno 80-ak, od kojih su zacijelo najjači net.hr (s 11
objava), vijesti123.com (s 11 objava), dalje.com (s 9 objava), a slijede jutarnji.hr (s 8 objava) i
tportal.hr (s 8 objava).
Tablica: Medijska kategorizacija objava po
vrstama
Vrsta medija
Broj objava
Internetski portali
162
Tiskovine
48
TV
26
Radio
9
Ukupno
245
Procijenjena vrijednost oglasnoga prostora iznosi 3.063.065,93 za svih 245 priloga (AVE), odnosno
12.301.177,93 kn (PRV). Nastavno na medijsko praćenje turneje Edukacijskih jutara 2012. godine
(Zadar, Knin), bilo je preko 150 objava na internetskim portalima, a vijesti su prenijele i sve
nacionalne televizije kao i brojne regionalne i svjetske novinske i televizijske kuće.
6
3. Filmski program
Većim dijelom filmski program sastoji se od iznimnih, uglavnom nagrađivanih, dugometražnih,
dokumentarnih i kratkometražnih filmova s temom Holokausta i tolerancije, dok su večernje
projekcije odabir filmova najvećim dijelom novije produkcije koji progovaraju o suvremenim
životnim situacijama tematski bliskim Festivalu. Program čini 50-tak filmova hrvatske, regionalne,
europske, izraelske i općenito svjetske produkcije, a odabire se iz predselekcije prema sinopsisima,
nagradama i kritikama uglednih filmskih portala i časopisa. U posljednje dvije godine, selekcijski dio
sastoji se od prijavljenih te direktno naručenih filmova pristiglih u ured Festivala. Svake godine tu
selekciju čini oko 300 filmova. Odabir programa vrše predsjednik Branko Lustig i direktorica
Festivala Nataša Popović te se za pojedine programske dijelove konzultira uvaženi redatelj, profesor
Branko Ivanda. Kao programske savjetnike iz inozemstva potrebno je istaknuti iransko-američkog
redatelja Kayvan Mashayekha za američko područje te gospođu Vesnu Domany Hardy i londonskog
povjesničara te kulturnog djelatnika, gospodina Malcolma Scott Hardya za europski film.
Od prvoga izdanja Festivala, broj prikazanih filmova je sukcesivno rastao: na prvom izdanju ukupan
broj filmova iznosio je 12, na drugom izdanju 20 (uz dodatno prikazivanje ukupno 11 izabranih
filmova i na prvom izdanju Festivala jevrejskog filma Zagreb-Sarajevo te ukupno 4 filma na Danu
jevrejskog filma u Beogradu), na trećem izdanju 27, na četvrtom 40 da bi na petom i šestom izdanju
ukupan broj filmova iznosio 54. Filmski program od samih početaka sastojao se od igranih,
dokumentarnih i kratkih filmova koji su pratili temu Festivala. Festival je od svojeg trećeg izdanja
definirao temu prema kojoj bi se slagao filmski program – treće je izdanje tako bilo organizirano na
temu „Djeca - stradalnici u Holokaustu i ratovima“, četvrto na temu „Pravednici među narodima“, a
peto na temu „Žene u Holokaustu“. Prepoznavši poruku odane publike, Festival se od svojega 6.
izdanja fokusira na toleranciju te se sukladno temi oblikuje filmski program i svi popratni sadržaji.
Kako je progovaranje o toleranciji nužnost u današnjem društvu, Festival se tematski proširio upravo
na toleranciju zadržavši ju kao temeljnu odrednicu svih segmenata programa čineći tako jedini
regionalni spomenik toleranciji u kulturnom i edukativnom smislu. Kvaliteta, odnosno zadovoljstvo
publike ponuđenim filmskim programom prati se evaluacijom ocjenjivačkih listića - publika je na
posljednja dva izdanja Festivala program ocijenila izuzetno visokom prosječnom ocjenom 4.5 (ocjene
7
od 1 - 5).
U posljednjih 6 godina održavanja, Festival je ugostio brojne uvažene goste, kao što su Judy Ironside,
direktorica UK Jewish Film Festivala, August Diehl, višestruko nagrađivani njemački glumac, Luke
Holland, redatelj dokumentaraca s BBC-a, Jochen Alexander Freydank, oskarom nagrađeni njemački
redatelj, Rade Šerbedžija, višestruko nagrađivani hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac,
Simeon Borisov Sakskoburggotski, bugarski car, Margarita Sakskoburggotska, bugarska kraljica,
Florian Gallenberger, oskarom nagrađeni njemački redatelj, Martin Brinkler, višestruko nagrađivani
montažer, Andreas Maislinger, cijenjeni austrijski povjesničar i politolog, Eli Tauber, istaknuti član
Židovske zajednice u BiH, Stellan Skarsgård, istaknuti švedski glumac, Denise Benmosche,
producentica i članica Institute of International Education's Board of Trustees, Michael W. King,
EMMYem nagrađen američki redatelj, Yonatan Nir, višestruko nagrađivani izraelski redatelj, Seiji
Kimoto, cijenjeni i istaknuti njemački umjetnik, Mirko Ilić, višestruko nagrađivani ilustrator i dizajner
svjetskoga glasa, Matej Mináč, višestruko nagrađivani slovački redatelj te mnoge druge iz svijeta i
Hrvatske.
4. Edukacijska jutra - obrazovni programi o
Holokaustu i toleranciji
U današnje smo vrijeme svjedoci porastu nasilja među mladima, diskriminacije i socijalnih nepravdi,
napose među djecom vršnjacima, prema pojedincima druge nacionalnosti, vjere ili rase. Imajući
također u vidu jačanje desničarskih ideologija u posljednje vrijeme te konkretno nepostojanje
izvaninstitucionalne platforme za učenje o Holokaustu i nepravdama nacističkih režima, organizator
Festivala uvođenjem ovog programa ima za cilj upoznati što širu ciljnu skupinu o toj temi te na
multimedijalan i multidisciplinaran način progovarati o nepravdama nacističkih režima i poticati na
otvoreni dijalog te suradnju kulturnih, obrazovnih i državnih institucija. Uvidjevši značaj posebne
brige o mladima kao najznačajnijeg segmenta u razvoju demokratskoga društva, jedna od bitnijih
cjelina Festivala od 2009. godine postaju Edukacijska jutra, obrazovni program kojim se želi mladima
i najmlađima govoriti o strahotama Holokausta kako bi iz te tragične epizode svjetske povijesti naučili
više o prihvaćanju različitosti i pristupanju svakom čovjeku kao pojedincu vrijednom poštovanja.
Upravo model edukacije najmlađih pokreće razvijanje razumijevanja i tolerancije, fundamentalnih
principa funkcioniranja zdrave socijalizacije. Edukacijska jutra pružaju obrazovno iskustvo kroz koje
učenici i studenti mogu shvatiti koji su događaji doveli do pojave Holokausta. Omogućuju im uvid u
brojne povijesne, socijalne, religijske, političke i ekonomske faktore koji su kumulativno rezultirali
Holokaustom. Povijest Holokausta predstavlja vrlo učinkovito područje za preispitivanje osnovnih
moralnih pitanja. Kroz proučavanje Holokausta, učenici mogu shvatiti vrijednost potrebe za
njegovanjem i zaštitom demokratskih vrijednosti, kao i razumjeti značaj tolerancije. Učenici mogu
shvatiti kako šutnja i ravnodušnost prema patnjama drugih mogu dovesti do ponavljanja velikih
nepravdi iz prošlosti. Kroz diskusiju i razmjenu mišljenja, mladi shvaćaju da su prihvaćanje različitosti
i poštivanje drugačijeg jedini ispravni način života u modernom svijetu. Na Edukacijskim jutrima od
2009. godine sudjelovalo je više od 5500 učenika iz 186 osnovnih i srednjih škola te fakulteta iz cijele
zemlje, čime se ne može pohvaliti niti jedna od institucija u Hrvatskoj koje se bave edukacijom šire
javnosti o Holokaustu. Još je jedan projekt, usko povezan s edukacijom, bio uspješno realiziran
zahvaljujući suradnji s hrvatskim UNHCR-om: nakon gostovanja učenika triju škola iz Banovine na
zagrebačkom izdanju Festivala 2011. godine te imajući na umu poruke gospodina Branka Lustiga koje
su čuli na Edukacijskom jutru o važnosti tolerancije, učenici iz filmskih klubova osnovnih škola u
Mečenčanima, Dvoru te Hrvatskoj Kostajnici odlučili su snimiti kratkometražne filmove upravo na
8
temu tolerancije. Članovi Festivala židovskog filma prisustvovali su i aktivno sudjelovali u svim
razvojnim fazama projekta, omogućivši mladim filmašima da u vlastitim školama uče od istaknutih
stručnjaka. Tako je gosp. Branko Lustig učenicima pomogao u razradi scenarija i plana snimanja,
gosp. Almir Fakić ih je podučio o filmskoj rasvjeti, dok im je gosp. Staša Čelan dao mnogo korisnih
savjeta o montaži. Premijera snimljenih filmova održana je početkom 2012. godine u Hrvatskoj
Kostajnici.
Uvođenjem filmskog medija kao platforme za edukaciju o Holokaustu, svake godine odabirući igrani
ili dokumentarni film visoke umjetničke i edukativne vrijednosti, mladima se na njima razumljiv i
kroz medij filma blizak način proširuje saznanje o Holokaustu te im se otvara platforma za diskusiju
koja nakon predavanja učenike i studente potakne na razmišljanje. Iz diskusija s učenicima shvatili
smo da su do održavanja programa znali vrlo malo ili gotovo ništa o Holokaustu, a da nakon filma i
predavanja imaju sasvim druge spoznaje.
Edukacijska jutra sastoje se iz dva segmenta namijenjena različitim dobnim skupinama učenika, a
uvijek su otvorena i za javnost.
Prvi program namijenjen je učenicima viših razreda osnovnih škola;
Program je koncipiran iz tri djela. Prvi dio sastoji se iz projekcije dugometražnog igranog ili
dokumentarnog filma odabranog za tekuću godinu i potvrđenog od Hrvatske agencije za odgoj i
obrazovanje (potvrda da film u potpunosti odgovara uzrastu učenika te da je adekvatan za edukaciju o
Holokaustu). Nakon projekcije gospodin Branko Lustig drži predavanje o vlastitom iskustvu iz
koncentracijskih logora nacističkog režima te iz bogatoga životnog iskustva izdvaja poruku potrebe za
oprostom i ljubavlju prema bližnjem te uvažavanjem svakog pojedinca s posebnim naglaskom na
nužnost tolerancije koja se odnosi na kolektivni i pojedinačni izvor prihvaćanja i suživota s osobama
koje nisu iste boje kože, iste vjere ili ne dijele ista mišljenja ili uvjerenja. Kroz predavanje poseban
naglasak stavlja se na povlačenje paralela s domovinskim ratom i naglašavanje patnji i stradanja
brojnih nevinih žrtava na ovim područjima kao i na probleme s romskom nacionalnom manjinom koja
je u potpunosti marginalizirana u gotovo svim segmentima današnjega društva.
Kako bi društvo (a posebno mlade generacije) znalo o Holokaustu i toj tragičnoj povijesti iz ljudske
prošlosti, treba mu to znati i reći. Upravo kako bi podučio današnju djecu o strahotama
koncentracijskih logora u Drugom svjetskom ratu, Branko Lustig neumorno progovara o svojim
iskustvima u logorima, strahotama koje se nikada ne bi smjele ponoviti. Učenje i prisjećanje ne smiju
prestati. Upravo ovo mora biti upozorenje budućim generacijama jer je to jedini način kako pomoći
sprečavanju ponavljanja zločina. Poruka je to predavanja Branka Lustiga.
Nakon predavanja otvara se diskusija.
Ovaj program se u rujnu svake godine prenosi turnejom Edukacijskih jutara po cijeloj Hrvatskoj. S
obzirom na ograničena financijska sredstva, praksa je bila održati program u tri grada u sklopu
godišnje turneje. Do sada smo ovim programom obišli osam gradova i mjesta, a neke od njih i više
puta kroz godine održavanja: Veliku Goricu, Varaždin, Čakovec, Mečenčane, Osijek, Vukovar, Zadar
te Knin.
Drugi program namijenjen je učenicima srednjih škola te studentima;
Program namijenjen učenicima viših razreda srednjih škola te studentima koncipiran je također po
multimedijalnom planu. Program održavaju vodeći europski stručnjaci na polju Holokausta i filma.
Predavanja su prožeta kratkim filmovima ili isječcima iz filmova pomoću kojih se sudionicima predaje
9
na određenu temu koja je u uskoj vezi s temom Festivala. Na dosadašnjim Edukacijskim jutrima
namijenjenim učenicima viših razreda srednjih škola i studentima, ugostili smo cijenjene europske
profesore i predavače s područja poučavanja o Holokaustu (to su gosp. Andreas Maislinger, austrijski
povjesničar i politolog te osnivač i direktor službe „Sjećanja na žrtve“ Holokausta, koji je održao
predavanje na temu „Pravednika među narodima“; gosp. Frank Stern, austrijski profesor filma,
moderne njemačke povijesti i kulture, direktor Centra za njemačke i austrijske studije na Sveučilištu u
Beer – Shevi te gostujući profesor na Sveučilištima Columbia, Georgetown, Berlin i Beč, koji je
održao predavanje na temu „Žene u Holokaustu“; gosp. Johann Chapoutot, nagrađivani francuski
stručnjak za povijest nacionalsocijalizma, predavač na sveučilištu u Grenobleu, Institutu političkih
znanosti u Parizu te sveučilištu Harvard, koji je održao predavanje na temu „Kako se filmovima
stvaraju nacisti?“). Nakon predavanja potiče se diskusija. Dosadašnja iskustva pokazala su
nevjerojatne rezultate u dijalogu učenika i studenata s predavačima te isticanju tolerancije kao
pokretača u svim segmentima života i djelovanja učenika i studenata, a brojnost sudionika na
Edukacijskim jutrima ukazuje na nužnost ovakvih programa u izvaninstitucionalnom obrazovanju.
Važno je napomenuti da je program Edukacijskih jutara od svojih početaka prepoznat od Hrvatske
agencije za odgoj i obrazovanje, koja ga je na posljednjem trodnevnom stručnom skupu organiziranom
povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta - „Poučavanje o Holokaustu i sprečavanje zločina protiv
čovječnosti“, iniciranom prije devet godina u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta,
Ministarstvom kulture i Yad Vashemom iz Izraela, predstavila kao dodanu vrijednost standardnom
školskom programu i sjajnu izvaninstitucionalnu platformu za poučavanje o Holokaustu.
5. Međunarodna filmska radionica
“International Talent Workshop”
Međunarodna filmska radionica International Talent Workshop (u daljnjem tekstu ITW) održava se
kontinuirano od 2008. godine kada je pokrenuta kao filmska radionica o dokumentarnom filmu. U
prvoj godini sudjelovalo je 17 polaznika iz Hrvatske i bila je isključivo teorijskog karaktera. Nakon
prve godine, proučivši ponudu filmskih radionica u gradu i državi, organizator u potpunosti mijenja
koncept te 2009. godine priprema prvu Međunarodnu filmsku radionicu o igranom filmu u Republici
Hrvatskoj koja sadrži teorijski i praktični dio, s ciljem proizvodnje dva kratkometražna igrana filma,
što ujedno ovu radionicu čini jedinstvenom po ponudi na tržištu. Vođena ovim uspješnim konceptom,
radionica se održava do danas.
Ciljevi radionice su: održati Međunarodnu filmsku radionicu – International Talent Workshop s ciljem
edukacije i afirmacije mladih talenata iz svijeta; pružiti polaznicima teorijska predavanja i mogućnost
praktičnoga rada u malim grupama (dvije grupe po pet polaznika) i to uz vodstvo priznatih filmskih
stvaratelja); u devetodnevnom intenzivnom treningu proći kroz sve faze stvaranja filma; realizirati dva
kratkometražna filma te omogućiti njihovo prikazivanje na završnom danu Festivala u Zagrebu;
ostvariti uspješnu filmsku realizaciju te kratkim filmovima radionice sudjelovati na svjetskim
filmskim festivalima i na taj način promovirati radionicu i realizatore; promovirati Grad Zagreb kao
filmsko središte istočne Europe i mjesto stručnog okupljanja filmaša.
U sklopu Festivala, u kinu Europa, premijerno se prikazuju dva ostvarena kratkometražna filma. U
sklopu premijere dodjeljuje se nagrada ITW-a pobjedničkom timu čiji film komisija proglasi
uspjelijim. ITW radionica se promovira na brojnim europskim i svjetskim filmskim i obrazovnim
institucijama, novinama te drugim medijima, distribucijom promidžbenog materijala te kontaktiranjem
i suradnjom s renomiranim svjetskim filmskim akademijama te filmskim festivalima. Ciljna skupina
10
za koju se raspisuje natječaj su: studenti filmskih akademija iz cijeloga svijeta, filmski i kulturni
djelatnici (profesori, redatelji, scenaristi, glumci, producenti) te studenti Akademije dramske
umjetnosti u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Nadolazeća 6. radionica bit će organizirana u razdoblju od 16.
do 25. svibnja 2013. godine za 10 odabranih polaznika, nadarenih mladih „filmaša“ iz Hrvatske i
svijeta. Prvi korak je raspisivanje natječaja za sinopsis kratkog filma te natječaja za ostale sudionike
radionice (redatelje, montažere, kamermane, tonske majstore). Nakon toga slijedi selekcija apliciranih
sinopsisa za kratki film na zadanu temu. Paralelno se odabiru i ostali sudionici radionice putem
pristiglih aplikacija. Polaznike kroz proces stvaranja filma, od pisanja i dorade scenarija, preko
redateljskog posla do snimanja, montaže i, konačno, prikazivanja filma, vode ugledni svjetski i domaći
filmski stručnjaci. Tema ovogodišnje radionice, sukladno temi Festivala bit će „Tolerancija“, a
polaznici će se birati prema kvaliteti aplikacija. Prvi dio praktičnog aspekta radionice je dorada
prihvaćenih scenarija, odnosno razrada scenarija unutar grupe te izrada redateljskog koncepta kako bi
se na kraju i produkcijski zaokružili budući filmovi. Drugi dio se sastoji od produkcijskog dijela te od
snimanja i montaže filmova uz stručno vodstvo supervizora radionice. Temeljem dosadašnjih
radionica, vjerujemo da će i ova nadolazeća sudionike obogatiti znanjem i nezaboravnim iskustvom, a
organizatoru pružiti mogućnost promocije ITW-a na svjetskoj razini prikazivanjem ostvarenih filmova
na programima ostalih festivala (snimljeni filmovi se apliciraju na Berlinale i brojne druge renomirane
međunarodne festivale). Predavanja gostiju Festivala i predavača stručnjaka iz pojedinih područja
(redatelja, glumaca, scenarista i producenata) sastavni su dio teorijskog programa ITW-a i održavaju
se na engleskom jeziku, a predviđena su i predavanja gostiju – predavača za javnost. Za potrebe
radionice radi se i casting za glumce te se ostvaruje suradnja s filmskim kućama u svrhu posudbe
opreme. Odabrani glumci najčešće su priznati pojedinci s filmske scene Republike Hrvatske (Marija
Köhn, Željko Vukmirica, Filip Nola, Franka Klarić, Romina Vitasović, Lukas Matošović, Valentin
Mabić, Judita Franković, Frano Mašković, Ivana Rogić, Vedran Vitez, Ivana Roščić, Sanja
Milardović, Tara Rosandić, Višnja Pešić, Ivan Ožegović, Mia Gvozdić Michl, Marko Hergešić) koji
za svoje sudjelovanje na projektu najčešće ne traže autorsku naknadu.
Proces selekcije: Aplikanti ispunjavaju on line prijave na web stranici Festivala tolerancije /
International Talent Workshop, koje su sastavljene od niza pitanja vezanih za edukaciju, iskustva,
očekivanja i motivaciju, a dužni su aplicirati i showreelove. Natječaj je otvoren dva mjeseca za
profesije redatelja, scenarista, kamermana, montažera i tonskog majstora. Odabranim polaznicima
osigurani su besplatni smještaj i hrana za vrijeme trajanja radionice od 16. do 25. svibnja 2013.
Radionica je besplatna za sve polaznike i pokriva sve troškove predprodukcije i produkcije. Inozemni
polaznici snose putne troškove dolaska na radionicu. Voditelj nadolazećeg ITW- a bit će Staša Čelan,
koji na ovom projektu sudjeluje od kraja 2010. godine.
6. Glazbeni sadržaji
Festival je od trećeg izdanja uvrstio glazbene sadržaje kao popratni program, s posebnom namjerom
da se privuče što veći broj mlađe publike te da se javnosti predstave i dodatni glazbeni izričaji poput
klezmer glazbe koja je do tada bila nepoznata široj javnosti. U sklopu glazbenog programa, za vrijeme
trajanja Festivala publika ima priliku uživati u osebujnim ritmovima klezmer bendova iz različitih
dijelova Europe. Klezmer glazba je nastala iz spoja različitih kultura i tradicionalne židovske glazbe
koja uz ritmove jazza stvara ugodan plesni ritam i dobru atmosferu. Dosad je Festival ugostio grupe
The Shuk, Klezmer Connection, Jewzers, Klezmer Reloaded i Paul Brody˙s Sadawi. Osim klezmer
glazbe, publici se nude i gostovanja poznatih svjetskih i domaćih DJ-a, koji su glazbeni program
Festivala približili mlađoj ciljanoj skupini.
Uz renomirane domaće DJ-e kao što su DJ Rea, M.I.L.E., Funk Guru, Philippe, Dj Feelipa, Dj Aeon,
11
Festival je zagrebačkoj publici ponudio iznimna imena klupske glazbe: KuBo, Stereotyp, Phon.o, Cid
Rim & Clonius i Ogris Debris. Glazbenim programom motiviramo mlađu ciljanu skupinu čime se
shodno povećava profil i broj posjetitelja Festivala i njegovih popratnih programa.
7. Tematske izložbe
Tematskim edukativnim izložbama, koje su opisane kao visokoumjetničke i multidisciplinarne te koje
podrazumijevaju implementaciju multimedijalnog audio-vizualnog segmenta, Festival židovskog
filma Zagreb postaje mjestom susreta zagrebačke i hrvatske kulturne scene te europskih i svjetskih
umjetničkih projekata. Inovativnim i interaktivnim tematskim izložbama koje su posvećeni temi
Holokausta, Festival židovskog filma Zagreb obogaćuje kulturnu ponudu grada te dinamizira
komunikaciju s europskom i svjetskom kulturnom scenom. Festival židovskog filma Zagreb je
prožimanje kulturnih inicijativa i edukacije te uključuje mnoge kulturne i socijalne kategorije u
zajedničko djelovanje. Dislociranjem izložbi i glazbenog programa iz matičnog prostora (kino Europa)
u ostale javne i kulturne prostorije (Dom HDLU, MSU, VIP klub...) projekt činimo dinamičnim te
doprinosimo upoznavanju kulturnih prostora grada Zagreba. Brojnost tematskih izložbi uključenih u
program Festivala židovskog filma Zagreb govori o konstantnom rastu, interdisciplinarnosti i
multimedijalnom karakteru programa, a posjećenost istih raste iz godine u godinu. Na posljednjem, 6.
izdanju Festivala ukupno 1500 ljudi posjetilo je čak tri tematske izložbe koje su za građane bile
postavljene u Galeriji Karas HDLU-a te u kinu Europa. Tematskim izložbama ostvarili smo
međunarodnu suradnju (umjetnik Seiji Kimoto s postavom izložbe „Moć i nemoć“ u galeriji Karas,
izložba „Plakat projekt“ u suradnji s Memorijalnim centrom Jasenovac i Yad Vashemom) i
međusektorsku suradnju (izložba „Dva lica romske stvarnosti“ u suradnji s UNHCR-om). Tematske
izložbe 6. izdanja Festivala bile su realizirane uz logističku i dijelom financijsku podršku
Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke, Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike
Njemačke, Goethe Instituta iz Zagreba, Memorijalnog centra Jasenovac, Memorijalnog muzeja Yad
Vashem iz Izraela, UNHCR-a te Hrvatskog doma likovnih umjetnika. Ostale izložbe koje je Festival
dosad imao čast ugostiti su: „No Child´s Play“, postavljena 2009. godine u suradnji s Memorijalnim
muzejom Yad Vashem iz Izraela te „Lica otpora: Žene u Holokaustu“, inovativna putujuća izložba
razvijena od strane Moresheta iz Izraela, postavljena 2011. godine.
Tematskim izložbama Festival aktivno povezuje europske i svjetske centre s institucijama u gradu
Zagrebu, promičući ideju tolerancije na kulturno-umjetnički način.
8. Poticanje volonterskog rada i projekt
“Međugeneracijska solidarnost”
Festival židovskog filma od početka potiče volonterski rad te je od strane volontera uvijek bio
prepoznat kao pozitivan način socijalnog uključivanja i integracije na zanimljivom i društveno
vrijednom projektu kroz koji se, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob,
doprinosi stvaranju pozitivnih promjena u društvu. Organizator je primijetio da je volontiranje
najvećim dijelom popularno kod studenata i mlađeg, uglavnom nezaposlenog dijela društva, kako na
ovome, tako i na drugim kulturnim projektima u državi. U želji da se volonterski rad prepozna te
potakne i kod osoba treće životne dobi, Festival je u svom četvrtom izdanju uveo novu praksu
razvijanja međugeneracijske solidarnosti putem volontiranja u kulturi. Ideju smo promovirali
posjećujući umirovljeničke domove i afirmirajući njihove štićenike da se aktivno uključe u
12
organizaciju i realizaciju projekta jer je potreba društva u cjelini da osobe starije životne dobi
uspijevaju postati ponovno aktivne te se shodno tome osjećaju još uvijek potrebnima i društveno
korisnima. Od 2010. godine na projektu volontiraju sve dobne skupine; najmlađi volonter imao je 16
godina, a najstarija volonterka do sada bila je u 83. godini života. Ovim smo dokazali da je želja i
mogućnost volontiranja pripadnika starije životne dobi od neprocjenjivog značaja kako za njihovu
integraciju u društvo, tako i za Festival s obzirom na njihovo bogato životno iskustvo. Obostrano
zadovoljstvo i pozitivna iskustva potiču nas na daljnje unapređenje ovoga segmenta Festivala.
Možemo se pohvaliti volontiranjem i brojnih uglednih građana iz RH, pa čak i svijeta koji su svojim
znanjem i vještinama doprinijeli konačnoj kvaliteti realizacije programa. Organizator posebnu brigu
vodi upravo o onima čiji rad, znanje i vrijeme izuzetno cijeni te nam se volonteri iz godine u godinu
vraćaju i potiču svoju okolinu da nam se priključi. Volonterima su tijekom Festivala osigurani topli
obroci i piće te sve ono što je potrebno kako bi zajednička suradnja i druženje bili na obostrano
zadovoljstvo. Da u tome uspijevamo svjedoči činjenica da su natječaji svake godine zatvoreni prije
isteka natječajnoga roka. Kroz godinu na projektu volontira 70-ak volontera.
9. Festival tolerancije 2013.
U svibnju će Zagreb sedmi put biti domaćinom Festivala židovskog filma pod nazivom FESTIVAL
TOLERANCIJE. Skraćeno izdanje Festivala priprema se i u Rijeci te Sarajevu. U Zagrebu će se
Festival po prvi put održati na dvije lokacije, u kinu Europa i kinu KIC, a u terminu od 19. do 25.
svibnja 2013. godine. U tjednu koji slijedi, od 29. svibnja do 2. lipnja 2013. godine, plan je u održati
Festival u suradnji s Gradom Rijekom u kinu Art-kino Croatia i prostoru Filodrammatike te od 14. do
16. lipnja u kinu Meeting Point u Sarajevu, u suradnji s Jevrejskom opštinom Sarajevo. U oba grada će
se prikazati odabrani dio filmskoga programa te održati Edukacijska jutra. Festival će temom biti
nastavak na 6. izdanje te će u fokusu biti tolerancija, značenje tolerancije u okvirima stradanja i borbe
za život te u okviru suživota u najširem smislu. Na filmskom platnu zagrebačkog kina Europa i kina
KIC, u sedam dana trajanja Festivala, prikazat ćemo pedesetak filmova hrvatske i strane produkcije u
kategorijama kratkog, dokumentarnog i dugometražnog filma, dok ćemo ih u Rijeci i Sarajevu
predstaviti dvadesetak izdvojenih iz programa, koji progovaraju o nužnosti uvažavanja različitog,
ostavljajući duboki dojam na gledatelje te motivirajući ih na kontemplaciju o etički ispravnom
društvenom djelovanju. Većim dijelom odabrani filmski program nosi i renomirana filmska priznanja
sa svjetskih festivala. Filmovi koji se prikazuju na Festivalu, osim izvornog jezika, uvijek su prevedeni
na engleski i hrvatski jezik što ih čini dostupnim i velikom broju posjetitelja iz inozemstva. Filmske
projekcije su glavni dio programa, a ocjenom publike ćemo, kao i svake godine do sada, odabrati
najbolji i najimpresivniji film. Publici će također biti omogućen razgovor s filmašima nakon projekcija
filmova. S ciljem što većeg broja gledatelja te dostupnosti festivalskih programa svim dobnim i
društvenim grupama, ulaznice za kino projekcije se ne naplaćuju. Do sredine studenog 2012.
godine, odabrano je 60% filmskog programa od pristiglih 120 filmova u selekciji. Osim filmskog
programa, Festival će obilježiti i popratni sadržaj: Edukacijska jutra (obrazovni program o Holokaustu
za osnovne i srednje škole te studente – predavanje gospodina Mirka Ilića na temu „Simboli mržnje“,
koji su sve prisutniji širom zemalja bivše Jugoslavije, te predavanje gospodina Branka Lustiga na temu
tolerancije i uvažavanja različitosti), Međunarodna filmska radionica (koja iz godine u godinu postaje
sve poznatiji popratni program našega Festivala s brojnim međunarodnim sudionicima), tematske
izložbe (izložba fotografija poznatog te nagrađivanog izraelskog fotoreportera i fotografa, gospodina
Uriela Sinaia, kojeg zastupaju svjetski poznati Getty Images) te bogat glazbeni program.
Festivalom tolerancije, kulturna ponuda Zagreba i Hrvatske postala je bogatija za još jedan
13
važan događaj koji je pronašao svoje mjesto na bogatoj festivalskoj sceni te je prerastao u
prepoznatljiv i nezaobilazan kulturni događaj, a gostovanje Festivala u Rijeci i Sarajevu
predstavlja izniman korak u kulturnoj i institucionalnoj regionalnoj suradnji. Ovakvim
jedinstvenim festivalom, grad Zagreb i Republika Hrvatska postaju domaćinom jedinog filmskog
festivala na svijetu koji je svoje djelovanje usmjerio edukaciji mladih, s posebnim naglaskom na
prenošenje istine o Holokaustu, razvijajući toleranciju, razumijevanje različitosti i pravo svakog
pojedinca na život, a gostovanjem u Rijeci i Sarajevu ovim Festivalom unapređujemo usklađenost
regionalnih inicijativa i međunarodnih organizacija koje sudjeluju na realizaciji projekta.
10. Proračuni
ZAGREB
1 FILMSKI PROGRAM/ PROJEKCIJE
nabava i obrada filmova, projekcije filmova, gosti Festivala, osiguranje programa...
2 EDUKACIJSKA JUTRA -­‐ OBRAZOVNI PROGRAM
najam prostora, troškovi l ogistike, predavači...
3 GLAZBENI PROGRAM
najam prostora za nastup, putni troškovi gostiju, naknada glazbenicima, tehnička podrška...
4 TEMATSKE IZLOŽBE
najam prostora, troškovi transporta eksponata, tehnička podrška...
5 TROŠKOVI PROMOCIJE
zakup medijskog prostora, konferencija za tisak, i zrada špice Festivala, dizajn i priprema vizualnog i dentiteta, svečano otvaranje...
6 OPERATIVNI TROŠKOVI
najam prostora, računovodstveni servis, osobni dohotci, poštarine, režije, telefonski troškovi, honorari...
7 MEĐUNARODNA FILMSKA RADIONICA (ITW)
najam prostorija, naknade voditeljima projekta, suradnicima, predavačima, tehnička oprema, dnevni troškovi, honorari...
8 NEPREDVIĐENI TROŠKOVI (Filmski i ITW) 3%
UKUPNO:
48.900,00
RIJEKA
1 FILMSKI PROGRAM/ PROJEKCIJE
nabava i obrada filmova, projekcije filmova, gosti Festivala, osiguranje programa...
2 EDUKACIJSKA JUTRA
66.150,00
najam prostora, putni troškovi predavača
3 TROŠKOVI PROMOCIJE
153.750,00
924.950,50
82.000,00
400.300,00
563.800,00
121.785,00
3.000,00
zakup medijskog prostora, konferencija za tisak, i zrada špice Festivala, dizajn i priprema promotivnih materijala...
4 OPERATIVNI TROŠKOVI
29.200,00
naknada honorara/ugovora o djelu,tekući troškovi (poštarina, telefon...), gosp. Branko Lustig, gđa. Mirjana Lustig-­‐ smještaj i hrana, trošak organizacijskog tima (smještaj )...
5 NEPREDVIĐENI TROŠKOVI 3%
9.232,05
UKUPNO
316.967,05
SARAJEVO
1 FILMSKI PROGRAM/ PROJEKCIJE
nabava i obrada filmova, projekcije filmova, gosti Festivala, osiguranje programa...
2 EDUKACIJSKA JUTRA najam prostora, troškovi l ogistike, predavači...
3 TROŠKOVI PROMOCIJE
108.100,00
6.250,00
136.100,00
zakup medijskog prostora, konferencija za tisak, i zrada špice Festivala, dizajn i priprema vizualnog identiteta, svečano otvaranje...
4 OPERATIVNI TROŠKOVI
100.405,00
najam prostora, računovodstveni servis, osobni dohotci, poštarine, režije, telefonski troškovi, honorari...
5 NEPREDVIĐENI TROŠKOVI 3%
UKUPNO:
10.525,65
361.380,65
150.740,00
67.105,22
2.303.945,72
11.Aktivnosti
Organizacijski dio Festivala i segmenata istog započinje već po završetku prijašnjeg izdanja, u ovom
slučaju 6. Festivala židovskog filma Zagreb. Po izradi evaluacijskih, tj. narativnih izvještaja, već od
srpnja počinju se pripremati programski sadržaji novoga izdanja Festivala tolerancije - Festivala
židovskog filma Zagreb, što uključuje pretragu dosadašnjih svjetskih festivala te sukladno temi, odabir
prikladnih filmova za filmski i edukacijski program. Broj festivala čiji se programi pregledavaju te iz
kojih se filmovi uključuju u predselekcijske svrhe zagrebačkog izdanja Festivala tolerancije iznosi
otprilike 120, a od ukupno 300-tinjak filmova pristiglih u selekcijske svrhe, za filmski se program
odabire 50-tak umjetnički najkvalitetnijih te tematski odgovarajućih filmova. U rujnu se odvija turneja
Edukacijskih jutara tj. gostovanje programa Edukacijska jutra u gradovima iz regija u kojima je
potrebno promicati toleranciju. U listopadu se definira umjetnički program Festivala, tj. tematske
izložbe. U studenom započinju pregovori s produkcijskim kućama zbog pravovremenog rezerviranja
filmova za filmski program te definiranja programa prema odabranim najkvalitetnijim filmovima. U
isto vrijeme započinjemo s kontaktiranjem partnera projekta (postojećih i potencijalnih). Vizualni
identitet Festivala prema kojem će biti izrađeni festivalski materijali i izgled internetske stranice
14
definira se do kraja prosinca. Promotivne aktivnosti započinju već u ožujku, iako se na internetskim
stranicama Festivala (www.jff-zagreb.hr) redovito postavljaju informacije o trenutnim djelatnostima
Udruge i projektima vezanim uz Festival tolerancije. U travnju se finaliziraju gosti Festivala i
festivalski programi te se počinju organizirati volonteri za rad na projektu (čiji angažman traje od kraja
travnja do završetka Festivala, u lipnju). Program započinje krajem svibnja uz istovremeno održavanje
svih segmenata po različitim lokacijama prethodno spomenutim u opisu projekta.
Uz ove aktivnost, predviđen je i razrađen medijski plan koji će biti potpora izvođenju strategije
Udruge, a koji uključuje:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
izradu web stranice na kojoj se redovito objavljuju informacije o radu Udruge, prezentiraju svi
programi te rezultati istih
održavanje profila na vodećim društvenim mrežama (Facebook, Twitter)
slanje newsletter-a na mailing liste s informacijama o programima
prije početka Festivala židovskog filma Zagreb, organiziranje konferencije za novinare koji
prate sektor kulture i obrazovanja
oglašavanje na web stranicama Hrvatskog debatnog društva, web stranici Hrvatskog
povijesnog instituta, web stranici Festivala židovskog filma Zagreb, web stranici škole.hr, web
stranicama škola koje su gostovale ili će gostovati na Edukacijskim jutrima
oglašavanje na brojnim radio postajama (lokalne radijske postaje za vrijeme posjeta školama
na edukacijskoj turneji, nacionalne radijske postaje za vrijeme trajanja Festivala židovskog
filma Zagreb te Edukacijskih jutara kao integralnog dijela Festivala
oglašavanje na nacionalnoj televiziji (Hrvatska radiotelevizija) koja je i partner projekta
tiskanjem materijala: tiskanje knjižice Edukacijskih jutara na hrvatskom i engleskom jeziku –
knjižice na engleskom jeziku bile su distribuirane izvan Republike Hrvatske na adrese
uglednih osoba (Michael Berenbaum, Denise Benmosche, Rabbi Arthur Schneier...)
te distribucijom promotivnih materijala i oglašavanjem na internetskim stranicama brojnih
filmskih institucija u državi, ali i izvan nje (Europa, svijet)
12.Faze izvedbe projekta
Aktivnost 2012/VII
izrada završnih izvještaja x
definiranje plana aktivnosti za 2013. godinu
x
definiranje programskih sadržaja Festivala -­‐ Zagreb, Rijeka, Sarajevo(filmski program, x
Edukacijska jutra, ITW, glazbeni program, tematske izložbe)
dogovaranje pokrovitelja, partnera projekta, x
medijskih pokrovitelja
ugovaranje dolaska gostiju, predavača, izvođača
izrada promotivnih materijala (plakat, letak,brošura, internetska stranica)
priprema i uređenje prostora (kino Europa, Dokukino KIC -­‐ Zagreb; Art-­‐kino Croatia, Filodrammatica -­‐ Rijeka; kino Meeting Point -­‐ Sarajevo) -­‐ priprema izložbenih i ostalih prostora -­‐ održavanje Festivala
planiranje marketinških i ostalih PR aktivnosti -­‐ media plan (oglasi, intervjui, konferencije) praćenje prisutnosti u medijima -­‐ press clipping
analiza Festivala
2012. -­‐ 2013. / mjesec
X
XI
XII
VIII
x
x
IX
2013/I
II
x
x
x
x
x
x
x
x
x
III
IV
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
V
VI
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
VII
x
x
15
13. Ciljne skupine
•
•
•
•
•
•
Opća populacija
Filmski i kulturni djelatnici
Intelektualna i politička elita
Studenti društveno-humanističkih kolegija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu,
studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu te studenti Akademije dramske
umjetnosti u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu, studenti svjetskih filmskih akademija i dr.
Djeca i mladi
Pripadnici nacionalnih manjina
14. Ciljevi projekta
Opći ciljevi
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Kreirati filmski sadržaj uvrštavanjem visokokvalitetnih nekomercijalnih filmova koji će
konceptualno biti vezani uz temu Festivala. Prikazati i promovirati kvalitetna filmska ostvarenja iz
cijeloga svijeta, koja najčešće nisu dostupna hrvatskoj i bosanskoj publici u redovnom kino
programu. Uz projekciju filmova, publici nudimo mogućnost susreta s redateljima, producentima,
glumcima i protagonistima (dobitnicima nagrada u Cannesu, Berlinu, Veneciji; dobitnicima
Oscara i sl.)
Poticati multikulturnost, toleranciju i poznavanje drugih kultura te educirati javnost i propagirati
prihvaćanje drugih i drugačijih običaja. Realizacijom projekta želimo apostrofirati nepravdu kako
se nikada više ne bi ponovilo razdoblje od 1933. do 1945. godine i sva razdoblja u europskoj i
svjetskoj povijesti koja su tome nalik. Kako smo svjedocima nedavnih strahota i na našim
područjima, poučavati o nužnosti razumijevanja različitosti te unapređivati regionalnu i
međuinstitucionalnu suradnju
Pružiti mogućnost partnerima da sudjeluju i aktivno podupru i dijele viziju Festivala te tako
pozitivno pozicioniraju svoju kompaniju u očima javnosti (državne i gradske službe)
Istaknuti se specifičnošću (edukacija o Holokaustu putem filma, Međunarodna filmska radionica)
i kvalitetom programa te postati općeprihvaćenim brandom kako u Republici Hrvatskoj, tako i
Bosni i Hercegovini, pa i šire
Promovirati filmske umjetnike iz Hrvatske surađujući s festivalima u svijetu
Jačati regionalnu suradnju Festivala tolerancije te ju proširiti i na ostale gradove regije
Promovirati i poticati razvoj regionalnog filma s naglaskom na židovskoj tematici ili temama
bliskim drugim nacionalnim manjinama
Promovirati gospodarske subjekte u regiji
Predstaviti bitne i inovativne filmove visoke umjetničke vrijednosti iz cijeloga svijeta s posebnim
osvrtom na temu tolerancije
Posebni ciljevi
•
•
16
Potaknuti razmjene stručnih dostignuća svjetske kinematografije s domaćom hrvatskom
produkcijom te omogućiti zajedničku suradnju
Obogatiti kulturnu ponudu izlaganjem umjetničkih djela i edukativnih izložbi tematski i sadržajno
•
•
•
•
•
bliskih Festivalu
Očuvati postignuti status u okviru filmske ponude grada Zagreba, ostvaren ponajviše zahvaljujući
predanoj organizaciji te visokoj kvaliteti ponuđenoga programa i potaknuti razvoj ovakvoga
statusa u Rijeci te Sarajevu
Potaknuti volonterski rad, aktivirati različite dobne skupine, promovirati i razvijati
međugeneracijsku solidarnost
Intenzivirati kulturnu regionalnu suradnju dislociranjem iz Zagreba u gradove Republike Hrvatske
te gradove regije
Ponuđenim filmskim programom potaknuti sve na aktivno promišljanje o mogućnostima vlastite
afirmacije i uloge svakoga pojedinca u kreiranju što zdravijeg društvenog habitata
Sudjelovati u koprodukciji hrvatskih ili regionalnih filmova koji obrađuju teme bliske Festivalu
15. Očekivani rezultati
Očekuje se da će djelovanje organizatora utjecati na povećanje svijesti kako o Festivalu tolerancije,
tako i Edukacijskim jutrima te o promicanju ideje o nužnosti tolerancije i uvažavanja različitosti,
napose u sredinama koje su u skorijoj povijesti bile obilježene ratnim zbivanjima i u kojima je društvo
svjedočilo manjku demokratskih praksi. Shodno tome, projektom će se, u suradnji s jedinicama
lokalne uprave, resornim ministarstvima, obrazovnim i kulturnim institucijama te medijskim kućama, i
dalje realizirati navedeni ciljevi te poticati ciljne skupine na raspravu o toleranciji te na uvažavanje
pripadnika nacionalnih manjina i marginaliziranih skupina u svrhu integracije svih članova u
demokratsko društvo. Naš je cilj pozicionirati se kao vodeći festival po kvaliteti filmskoga programa u
Republici Hrvatskoj te ojačati položaj na festivalskoj europskoj i svjetskoj sceni. Na taj način
nastojimo pridobiti najkvalitetnija filmska izdanja da se prikažu premijerno u Zagrebu u sklopu
Festivala tolerancije. Višegodišnje financiranje projekta omogućilo bi unaprjeđenje razvoja projekta te
aktivno uključenje u demokratizaciju i izvaninstitucionalno obrazovanje te bi uključilo sve relevantne
instance - resorna ministarstava, obrazovne, znanstvene i kulturne institucije, medije.
• Svjetski filmovi visoke umjetničke vrijednosti predstavljeni publici Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, tj. regije
• Edukacija javnosti o Holokaustu i povećanje svijesti o nužnosti razumijevanja različitosti te aktivno
uključenje Udruge u izvaninstitucionalno obrazovanje o Holokaustu u suradnji s Hrvatskom agencijom
za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta
• Poticanje svih ciljnih skupina na toleranciju te na prihvaćanje i razumijevanje pripadnika različitih
naroda, vjera i kultura
• Povećana prepoznatljivost gospodarskih subjekata i brandova u Hrvatskoj, regiji i svijetu te aktivno
uključenje jedinica lokalne samouprave te kulturnih i obrazovnih institucija u provedbu projekata
• Veće zanimanje domaćih i stranih medija, pozicioniranje projektnog programa na domaćoj i
inozemnoj sceni
• Obogaćena kulturna ponuda Zagreba, Rijeke i Sarajeva te jačanje kulturne regionalne suradnje
• Aktivno sudjelovanje volontera na projektu, bez dobnih ograničenja, s ciljem promicanja
međugeneracijske solidarnosti
• Porast broja škola (dosadašnji ukupni broj od 186 škola) čiji će učenici prisustvovati na edukacijskim
programima Festivala židovskog filma (u gradovima-domaćinima Festivala i na turneji)
• Osvještavanje prisutnosti nacionalnih manjina te ukazivanje na probleme integracije istih
• Proširenje kulturne ponude grada Zagreba
17
•
•
•
•
Obogaćivanje kulturne i edukacijske ponude jedinica lokalnih samouprava, uključujući zajednice s
manjim mogućnostima
Intenziviranje regionalne te europske suradnje na projektu
Intenziviranje promocije na europskim i svjetskim festivalima te osnaženje medijske promocije vlastitog
Jačanje suradnje s resornim ministarstvima te institucijama, sukladno sudjelovanju na europskim
programima (Europa za građane 2007.-2013., Creative Europe 2014)
16. Ocjenjivanje rezultata projekta
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Broj posjetitelja na filmskim projekcijama
Praćenje i ocjenjivanja kvalitete filmova od strane publike
Broj sudionika i posjetitelja na popratnim aktivnostima
Zastupljenost u medijima te broj distribuiranih promotivnih materijala kao i posjećenost
internetske stranice te društvenih mreža
Praćenje doprinosa volonterskog rada koji se odnosi na kvalitetu realizacije projekta
Praćenje prikupljanja sredstava
Pozitivan napredak u lokalnoj zajednici
Broj gradova posjećenih za vrijeme turneje
Stupanj uključenosti učenika u diskusiju nakon prezentiranog programa
Dojmovi i komentari učenika i njihovih profesora na cjelokupni edukacijski program kroz
evaluacijske listiće koji će se distribuirati na programu
Uključenost lokalnih vlasti u realizaciju projekta
17. Životopisi organizatora
BRANKO LUSTIG (Osijek, 1932.) - počasni predsjednik Festivala.
Najpoznatiji je kulturni poslanik Republike Hrvatske u svijetu te brojnim svjetskim priznanjima
nagrađivani producent (Oscar za filmove Schindlerova lista i Gladijator). Dugi niz godina djeluje u
Hollywoodu, gdje kao član Akademijine komisije za kandidaturu filmova za nagradu Oscar sudjeluje
u njezinu radu. Karijeru je započeo kao voditelj snimanja u Jadran filmu te je sudjelovao na gotovo
svim stranim produkcijama filmova na području bivše Jugoslavije kao glavni organizator i direktor
filma. U Americi je blisko surađivao s istaknutim redateljima kao što su Steven Spielberg, Ridley
Scott i ostali. U lipnju 2009. godine primio je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu za izniman
doprinos filmskoj umjetnosti i promociji hrvatskog filma u svijetu. Predavač je na Akademiji dramske
umjetnosti u Zagrebu na odjelu produkcije. Zbog svoje izuzetne stručnosti, ali i židovskog podrijetla i
iskustva u najzloglasnijim nacističkim logorima, pokazuje veliko zanimanje i poznavanje židovskog
filma te se kao volonter angažirao na zagrebačkom Festivalu židovskog filma u svojstvu predsjednika
festivala. Svoje djelovanje predsjednika Festivala proširuje i predavanjima na temu Holokausta koja
drži učenicima i studentima diljem Hrvatske.
NATAŠA POPOVIĆ (Zagreb, 1974.) - direktorica Festivala
Završila je Grafički fakultet u Zagrebu, smjer dizajn. Dugi niz godina djeluje u struci, a svoju ljubav
prema filmu koristi i usmjerava kroz organizaciju Festivala židovskog filma. Na inicijativu i prijedlog
Vesne Domany Hardy 2007. godine, prihvatila je poziv te u suradnji s UK Jewish Film Festivalom iz
Londona pokreće prvi Festival židovskog filma u regiji. Od 2007. godine svoje djelovanje u
potpunosti posvećuje organizaciji i razvoju filmsko-festivalske scene u Zagrebu i šire.
18
SANJIN KAŠTELAN (Rijeka, 1977.) - accounting manager
U Rijeci završava osnovnu i srednju školu. U Zagrebu upisuje dvopredmetni studij na Filozofskom
fakultetu, smjerovi hungarologija i filozofija, koji završava 2002. godine. Od 2000. radi u
multimedijalnom institutu MAMA te sezonski kao predstavnik turističke agencije HBC iz
Budimpešte. Godinama radi na brojnim renomiranim festivalima (25 FPS, ZFF, HRFF, Mliječni zub)
u uredu za goste i kao koordinator volontera. 2004. godine polaže državni ispit za turističkog vodiča
za Zagreb i Zagrebačku županiju za mađarski i njemački jezik. Posljednjih godina radio je u
marketinškim agencijama kao account manager. U slobodno vrijeme ima redovite DJ nastupe (Dj Itch)
u gotovo svim većim klubovima u Zagrebu, Rijeci i Koprivnici.
LUKA RINČIĆ (Zagreb, 1982.) - koordinator obrazovnog programa
Nakon maturiranja u Prvoj gimnaziji, upisuje Fakultet političkih znanosti, studij politologije, koji
završava 2006. godine. Karijeru započinje u nevladinoj neprofitnoj organizaciji GONG. Od 2009.
godine radi kao novinar za Poslovni dnevnik, da bi se u travnju 2011. godine priključio udruzi Festival
suvremenog židovskog filma kao koordinator Edukacijskih jutara. Iza sebe ima četiri uspješno
organizirana Edukacijska jutra u sklopu Festivala židovskog filma u Zagrebu te dvije organizirane
turneje po hrvatskim gradovima (Čakovec, Osijek, Vukovar, Zadar, Knin).
STAŠA ČELAN (Split, 1969.) 2010. se aktivno uključuje u organizaciju Međunarodne filmske
radionice Talent Workshop i postaje voditelj projekta. Već 15 godina aktivan je u Kino klubu Zagreb
kao predavač na filmskim radionicama i mentor mladim filmašima. Održava filmske radionice diljem
Hrvatske, najčešće u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Agencije za odgoj i obrazovanje,
Narodnog sveučilišta Dubrava te, već spomenutog, Kino kluba Zagreb. Od početka do danas održao je
preko stotinu filmskih radionica. Uz Irenu Marković, osnivač je mlade filmske produkcijske kuće
„Focusmedia“ d.o.o. usmjerene prvenstveno na proizvodnju nezavisnih filmskih uradaka.
IVAN HRKAŠ (Sarajevo, 1978.) u Jeruzalemu (Izrael) završava gimnaziju Seligsberg. 2004. godine
diplomirao je na sarajevskoj Akademiji likovih umjetnosti, smjer grafičkog dizajna te 2011. godine
magistrirao iz područja Fotografije. Docenta je na predmetu Osnove fotografije I i II i Fotografija I i
II. Od svibnja 2012. godine predaje kao gostujući profesor na Visokoj školi za dizajn u Ljubljani
(Slovenija). Izlagao je na prostoru Bosne i Hercegovine, Austrije, Tunisa, Slovenije, Srbije, Velike
Britanije, Izraela i Meksika te osvojio nagrade na brojnim festivalima. Radio je na organizaciji
festivala “Sarajevska zima” i različitim lokalnim i međunarodnim projektima na polju kulture i
umjetnosti. Grafičke radove i fotografije objavljuje u lokalnim i inozemnim magazinima. Sedam
godina bio je aktivni član zbora Pontanima koji djeluje na interreligijskom pomirenju različitih
zajednica u BiH. Živi i radi u Sarajevu.
JAKOV FINCI (Rab, 1943.) završio je Pravni fakultet u Sarajevu i od 1966. radi kao pravnik stručnjak za međunarodno trgovinsko pravo. 1991. godine jedan je od inicijatora obnove židovskog
kulturnog, prosvjetnog i humanitarnog društva La benevolencija i njegov prvi potpredsjednik. 1995. je
izabran za prvog predsjednika Židovske zajednice Bosne i Hercegovine. Potpredsjednik je asocijacije
FONDEKO i član udruženja nezavisnih intelektualaca Krug 99. Od rujna 1996. do travnja 2000.
nalazi se na dužnosti izvršnog direktora Otvorenog društva BiH - Soroš fondacije za Bosnu i
Hercegovinu. Od 2000. do 2008. godine bio je prvi direktor Agencije za državnu službu Bosne i
Hercegovine. Od 2008. je ambasador Bosne i Hercegovine za Švicarsku. Specijalist je za trgovačko
pravo, privatizaciju i organizaciju humanitarnog rada. Održao je brojna predavanja o ovim temama i
sudjelovao na brojnim međunarodnim skupovima i konferencijama.
19
* Grad Rijeka je partner odnosno suorganizator programa u Rijeci
18. Partneri projekta
U današnje vrijeme potrebno je povezivati se s gospodarskim subjektima na tržištu. Cilj je razvijati
kvalitetne partnerske odnose i osnivati nove u zemlji i inozemstvu, s naglaskom na više fokusa: regija,
Europska unija, ostatak svijeta. Za velike projekte potrebna je snažna financijska podloga pa ne treba
zanemariti moguće izvore financiranja iz redova gospodarstvenika, velikih tvrtki te banaka na
hrvatskom i posebno svjetskom tržištu. Nužnim se pokazuje partnere aktivno uključiti u projekte i
omogućiti im nadzor nad logističkim dijelom i sredstvima koja doniraju, a na razini poslovnog savjeta
i posrednog racionalnog upravljanja doniranim sredstvima odnosno zajedničkim programima.
Partneri s kojima je u dosadašnjem radu Udruga surađivala su sljedeći:
Pokrovitelj Festivala u Zagrebu - Grad Zagreb.
Partneri Festivala u Rijeci - Grad Rijeka i u Sarajevu - Jevrejska opština Sarajevo;
Donatori i sponzori: AIC Foundation inc., Mirko Ilić corp., Orbico d.o.o., Atlantic grupa d.d., ORYX
Grupa d.o.o., Veleposlanstvo države Izrael u Zagrebu, Austrijski kulturni forum, Goethe Institut,
UNHCR, Overseas Express, PBZ Card – American Express, Hrvatski audiovizualni centar,
Ministarstvo socijalne politike i mladih RH, Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, Francuski
institut u Zagrebu, Dobbin d.o.o., Hotel Sheraton Zagreb, Hotel Dubrovnik, Miadria, Medical
Intertrade d.o.o., Školska knjiga d.d., Adria Papir d.o.o., Paprenjak, Kutjevo d.d., DMD Perković,
McCann Erickson, Rezolucija d.o.o., Potomac d.o.o / Croata, BLITZ Film & Video Distribution, Press
clipping d.o.o., AVC, Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država, Erste Stiftung Studio dim d.o.o,
Fedex / Rhea d.o.o., Kapetanović Sistemi d.o.o., Jadran Film d.d., Erste Card Club d.d., Aleks
Produkcija d.o.o., Istyle, Hrvatski Ferijalni Hostelski Savez, Kino klub Zagreb, Illamasqua, VIP klub,
Lemon club & bar, Supercaffé, kino Europa, Dokukino; medijski pokrovitelji: HRT, Jutarnji List,
Net.hr, Otvoreni radio, Kulturpunkt.hr, Zarez, Filmski.net, DNA, Forum.hr, Klubskascena.hr,
Festival.hr, Muzika.hr, Monitor.hr
19. Održivost
Projekti udruge osmišljeni su tako da postignu što veću održivost kroz svoje rezultate. Anketiranjem i
izradom studije uvidjet će se stvarno stanje i dobiti preporuke o narednim aktivnostima. Održivost
udruge i projekta temelji se na sve većoj profesionalizaciji, osiguravanju resursa i stvaranju strukture
koja će osigurati ne samo postojanje, već i djelotvornu provedbu programskih aktivnosti. Potrebno je
osigurati korisnike, donatore, vlastito pozicioniranje i medijsko praćenje programa za duže vremensko
razdoblje.
ELEMENTI ZA ODRŽIVOST PROJEKTA
Raditi smisleni posao sukladno misiji organizacije
Imati dobru organizaciju i djelotvorno rukovodstvo
Biti u stanju mobilizirati resurse / prikupiti sredstva
Imati dobre odnose / biti utemeljen u zajednici
› Kapacitet udruge da osigura strateški okvir, učinkovito vodstvo i djelotvornu organizacijsku
strukturu koja će omogućiti nesmetanu provedbu programa pokazala se učinkovitom do sada te se iz
20
godine u godinu pojavljuje sve veći broj zainteresiranih partnera, sponzora i donatora koji su
zainteresirani za dugogodišnju suradnju i podršku. Prema predviđenom razvojnom planu Udruge,
program Edukacijskih jutra i edukacijske turneje i dalje će biti preporučeni od Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta te Hrvatske agencije za odgoj i obrazovanje te će uz logističku i moguću
financijsku pomoć obuhvatiti područja i jedinice lokalne samouprave u kojima se program dosad nije
mogao realizirati zbog evidentnih tehničkih i/ili financijskih poteškoća.
› Neupitna je opstojnost i potreba za pružanjem kvalitetnih kulturnih i izvaninstitucionalnih
obrazovnih programa koji će podići kvalitetu života društva te stvoriti pozitivan učinak u zajednici uz
raspoložive resurse s obzirom na interes i sudjelovanje partnerskih organizacija u projektu. Programi
Udruge zadržat će visoku kulturno-umjetničku kvalitetu i u suradnji s kulturnim institucijama (strani
instituti u Zagrebu kao što su Goethe institut, Francuski institut, Austrijski kulturni forum; HDLU),
stranim veleposlanstvima u Republici Hrvatskoj s kojima je već etablirana izvrsna suradnja (kao što su
Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu, Veleposlanstvo Države Izrael u Zagrebu,
Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, Veleposlanstvo Republike Poljske, Veleposlanstvo
Republike Bugarske, Francusko veleposlanstvo u Zagrebu,…) te poslovnim subjektima u Republici
Hrvatskoj (kao što su cijenjene tvrtke Atlantic grupa d.d., Orbico d.o.o, Medical Intertrade d.o.o. i
brojne druge koje prepoznaju cilj i misiju Udruge i Festivala) nastaviti s provedbom zadanih i u
Ustavu definiranih ciljeva Udruge – educirati o Holokaustu putem filmskog medija i predavanja,
potaknuti multikulturalni dijalog, potaknuti volonterski rad različitih dobnih skupina, promovirati
gospodarske subjekte u zemlji i regiji, poticati subjekte društva na zajedničku suradnju u svrhu
ostvarivanja zajedničkih interesa, senzibilizirati široke ciljne skupine o manjinskim te stigmatiziranim
zajednicama, njihovu načinu života i problemima identiteta s kojima se susreću te potaknuti razmjene
kulturnih dostignuća suvremene svjetske umjetnosti na tuzemnom i inozemnom planu.
› Financijska održivost ovisi o osiguranju potrebnih resursa kako bi postigla institucionalnu i
programsku održivost te osiguravanje sredstava za nesmetan rad Udruge te razvoj Festivala židovskog
filma Zagreb – festivala tolerancije u narednim godinama prema predviđenom planu. Aktivnom
suradnjom u logističkom i financijskom smislu spomenutih subjekata i Udruge, projekt Festival
tolerancije kao i popratni festivalski programi biti će prisutni na kulturnoj i edukativnoj sceni grada
Zagreba, grada Rijeke kao i regije (Sarajevo), čime bi regija dobila jedinstvenu platformu za
izvaninstitucionalno obrazovanje o Holokaustu i toleranciji. Udruga će Program, u suradnji s
kulturnim institucijama kao što su Goethe Institut te agencijom Ujedinjenih naroda, UNHCR-om,
prijaviti na programe Europa za građane 2007.-2013. te program koji slijedi u 2014., Kreativna Europa
te se nada pozitivnom pomaku u međunarodnoj kulturnoj suradnji.
Imajući u vidu opće stanje društva i ekonomsku krizu, postoje sumnje u nemogućnost razvijanja
projekta. Prijetnja spomenutoj dinamici su izostanak financijske podrške institucija i resornih
ministarstava te zakonska regulativa koja bi zbog krize morala biti prilagođena, a na štetu razvoja
kulturnih projekata. Konkurentni festivali u gradu Zagrebu nisu prijetnja zbog nekoliko etabliranih
čimbenika: publike odane programima Festivala židovskog filma Zagreb, kvalitetnog visoko
umjetničkog filmskog i ostalih popratnih programa Festivala, suradnje s Hrvatskom agencijom za
odgoj i obrazovanjem u provedbi i unapređenju programa Edukacijska jutra, suradnje sa stranim
veleposlanstvima, institucijama i poslovnim subjektima koji prepoznaju vrijednost i misiju projekta i
drže ga nužnim u kreiranju zdravog društva te etablirane mreže kontakata s jedinicama lokalne
samouprave koji programe prepoznaju kao nužne i pokušavaju iste uvesti u praksu i u svojim
područjima djelovanja. Udruga ima osigurane kapacitete u ekspertizi članova te sjajnim poslovnim
kontaktima, no razvojna strategija uvelike ovisi od podrške partnera projekta, u prvom redu Grada
21
Zagreba, Grada Rijeke te grada Sarajeva kao i ostalih spomenutih subjekata. Udruga čvrsto vjeruje u
pozitivne rezultate apliciranja na mnogobrojne nacionalne i inozemne fondove, jer programi u
potpunosti etabliraju demokratske vrijednosti Europske Unije i promoviraju osnovna demokratska
načela te u programskom pogledu doprinose promociji kulturne raznolikosti.
20. Praćenje i procjena izvedbe projekta
Udruga redovito prati svoj rad internom i eksternom evaluacijom projekta.
Provedbu plana projekta pratiti ćemo periodičnom analizom kroz cijelu godinu, na način:
•
•
•
•
•
•
•
praćenja provedbe prema planu aktivnosti
praćenja provedbe projekata (Edukacijska jutra, turneja Edukacijskih jutara, filmski
program...)
praćenja prikupljanja sredstava
procjene uspješnosti pronalaženja grupa donatora i sponzora
pozitivnog napretka u lokalnoj zajednici
evaluacijskih mjera koje će se provoditi putem anketa, istraživanja potreba u lokalnoj
zajednici te statističkim mjerilima: vrsta usluga i broj korisnika
praćenja zastupljenosti u medijima
Eksterna evaluacija temelji se na reviziji poslovanja i podnošenju finalnog izvještaja revizijske kuće
(Leitner & Leitner revizija).
Kriteriji se baziraju na zadanom planu, vremenski zadanim okvirima, metodama provedbe projekta i
ostvarivanju ciljeva, a evaluacija se fokusira na svrhovitost, utjecaj i kvalitetu projekta.
FOLLOW UP
Narativni izvještaji te sve izrađene publikacije o djelatnostima Udruge bit će dostupni na internetskim
stranicama (www.jff-zagreb.hr) te će tako i po završetku financiranja projekta biti dostupni širokom
broju korisnika. Na stranici su također postavljeni logotipi partnera projekta s direktnim linkom na
matične stranice partnera.
22