OPIS PROJEKTA FESTIVAL TOLERANCIJE 2013. 7. Festival židovskog filma Zagreb ^ POCASNI PREDSJEDNIK: BRANKO LUSTIG TEMA: TOLERANCIJA ODRŽAVANJE PROJEKTA: ZAGREB: 13.05. - 31.05. 2013. Kino Europa, Dokukino KIC, druge lokacije RIJEKA: 31.05. - 02.06. 2013. Art-kino Croatia i prostor Filodrammatike SARAJEVO: 14.06. - 16.06. 2013. Kino Meeting Point NOSITELJ PROJEKTA Festival suvremenog židovskog filma Zagreb Pokrovitelj projekta za Zagreb: Grad Zagreb Partner projekta za Rijeku: Grad Rijeka Partner projekta za Sarajevo: : Jevrejska opština Sarajevo www.jff-zagreb.hr OSNOVNI PODACI Nositelj projekta: Udruga Festival suvremenog židovskog filma Zagreb (FSŽF Zagreb), neprofitna udruga građana 10 000 Zagreb, Junija Palmotića 34, Hrvatska Tel./Fax.: +385 (0)1 48 13 658 e-mail: [email protected] www.jff-zagreb.hr OIB: 04338763558 Žiro-račun: 2360000 - 1102051194 Zagrebačka banka d.d. Pokrovitelj projekta za Zagreb: Grad Zagreb Partner projekta: (Festival tolerancije Rijeka): Grad Rijeka Partner projekta: (Festival tolerancije Sarajevo): Jevrejska opština Sarajevo Počasni predsjednik Festivala: Branko Lustig Direktorica Festivala: Nataša Popović, [email protected] Voditelj projekata: Sanjin Kaštelan, [email protected] Koordinator obrazovnog programa: Luka Rinčić, [email protected] Vizualni identitet: Mirko Ilić 2 SADRŽAJ: 1. Uvod..................................................................................................................................... 4 2. Povijest Festivala i pregled programskih sadržaja ............................................................... 5 3. Filmski program ................................................................................................................... 7 4. Edukacijska jutra - obrazovni programi o Holokaustu i toleranciji ..................................... 8 5. Međunarodna filmska radionica "International Talent Workshop" ................................... 10 6. Glazbeni sadržaji................................................................................................................ 11 7. Tematske izložbe ............................................................................................................... 12 8. Poticanje volonterskog rada i projekt „Međugeneracijska solidarnost“ ............................ 12 9. Festival tolerancije 2013. ................................................................................................... 13 10. Proračuni ............................................................................................................................ 14 11. Aktivnosti........................................................................................................................... 14 12. Faze izvedbe projekta ........................................................................................................ 15 13. Ciljne skupine................................................................................................................... 16 14. Ciljevi projekta ................................................................................................................. 16 15. Očekivani rezultati ........................................................................................................... 17 16. Ocjenjivanje rezultata projekta ........................................................................................ 18 17. Životopisi organizatora .................................................................................................... 18 18. Partneri projekta ............................................................................................................... 20 19. Održivost .......................................................................................................................... 20 20. Praćenje i procjena izvedbe projekta................................................................................ 22 3 1. Uvod Neprofitna udruga građana Festival suvremenog židovskog filma Zagreb (u daljnjem tekstu Udruga), je od samih svojih početaka 2008. g., od kada kontinuirano djeluje, prepoznala potrebu za ponudom dodatnih obogaćenih sadržaja u kulturi kao i izvaninstitucionalnog obrazovanja građana. Intencija Udruge je progovarati o nužnosti razumijevanja različitog, toleranciji i ljubavi te stoga u svibnju posljednjih šest godina kontinuirano organizira manifestaciju Festival židovskog filma Zagreb. Kroz ovu filmsku odnosno kulturnu manifestaciju i sve njene programske dijelove, zagovaramo multikulturalni dijalog te educiramo javnost o strahotama Holokausta, iz čije povijesti moramo učiti i kroz čije iskustvo nastojimo prepoznati i upozoriti na današnje probleme u društvu te poticati na razvoj tolerancije i zajedničkih vrijednosti kao temelj sretnog suživota u nacionalno i vjerski različitim okruženjima. Vođeni počasnim predsjednikom Festivala, gospodinom Brankom Lustigom, preživjelim Holokausta i dvostrukim oskarovcem, progovaramo i upozoravamo na strahote koje su se događale za vrijeme Holokausta, ali i podsjećamo na to da danas još uvijek nema dovoljno interesa i tolerancije da se užasi genocida i ratova zaustave. Dosadašnjim djelovanjem i brojnim priznanjima od strane mnogih institucija i pojedinaca dokazano je da Udruga nudi program koji je današnjem društvu itekako potreban, ne samo na nivou obogaćenja kulturnog programa grada Zagreba donošenjem i prezentacijom kvalitetnih i visokovrijednih umjetničkih radova, već utjecajem na podizanje razine svijesti o značaju tolerancije i uvažavanja različitosti u društvu koje prolazi kroz pad vrijednosti, recesiju i moralnu krizu. Ono što ovaj Festival od prvoga dana opisuje kao jedinstven u svijetu jest posvećenost temi Holokausta te edukacija svih naraštaja, a posebice djece školske dobi, kroz različita predavanja i radionice o nužnosti razumijevanja različitog. Posvećeni smo upozoravanju šire javnosti i edukaciji o sveprisutnoj neofašističkoj ikonografiji u javnom prostoru na području RH i šire, o verbalnom i grafičkom govoru mržnje te nasilnom djelovanju od strane određenih društvenih skupina i pojedinaca. Od ovih problema prečesto okrećemo pogled umjesto da se s njima suočimo. I danas smo svjedoci uporabe simbola mržnje koji nas svakodnevno okružuju ponekad izuzetno dobro skriveni iza paravana sportskih događaja, posebice nogometnih utakmica kao i koncerata te ideje domoljublja. Sredina u kojoj živimo, sredina u kojoj se Festival održava, još uvijek nije osvijestila strahote koje su se dogodile u novijoj povijesti niti jasno o tome progovara i zato je ovaj Festival važna javna platforma na kojoj se iz godine u godinu sve glasnije i sa sve većim odazivom publike stalno podsjeća na strahote Holokausta: da se ne zaboravi! Prepoznavši potrebe društva da se što više i na javni način tematiziraju tolerancija i demokratske društvene prakse, Festival se danas tematski okreće prema pitanjima i problemima iz društvene svakodnevice te prerasta u FESTIVAL TOLERANCIJE. S namjerom dosezanja i edukacije što raznolikijih ciljanih skupina te prepoznavanja potreba zajednice u kojoj i u čiju korist djelujemo, podijelili smo Festival na sljedeće programske cjeline: 1. Filmski program 2. Edukacijska jutra - obrazovni programi o Holokaustu i toleranciji 3. Međunarodnu filmsku radionicu 4. Glazbene sadržaje 5. Tematske izložbe 6. Poticanje volonterskog rada i projekt „Međugeneracijska solidarnost“ 4 Kroz ukupno šest godina održavanja Festivala židovskog filma Zagreb, organizirane programe do danas je posjetilo oko 37.500 posjetitelja. Zbog dostupnosti edukativnih i kulturnih sadržaja cjelokupnoj javnosti, s posebnim naglaskom na socijalno ugrožene skupine, festivalski programi besplatni su za sve posjetitelje i sudionike bez obzira na iznimno visoke troškove realizacije visokokvalitetnih programa koje nudimo. Nakon održanoga 6. izdanja Festivala, Grad Rijeka i Grad Sarajevo prepoznali su kulturnu, umjetničku, edukativnu te moralnu vrijednost Festivala tolerancije. 2. Povijest Festivala i pregled programskih sadržaja Festival židovskog filma Zagreb prvi je put u Hrvatskoj organiziran 2007. godine kao jedini festival židovskog filma u regiji. Prve je godine trajao tri dana, sljedeće dvije proširen je na pet dana, dok od četvrtoga izdanja traje sedam dana. Interes javnosti za Festival iz godine u godinu raste; tako je od prve godine kad je broj posjetitelja bio 2.000, u četvrtoj godini narastao na gotovo 8.100, dok je na posljednjem, 6. izdanju Festivala ukupan broj posjetitelja filmskog i popratnih programa iznosio 10.300, što je, prikazano u postotcima, povećanje od 515% u svega šest godina. Pitanja kulture, jezika, povijesti te shodno Holokausta i općenito položaja Židova u svijetu, ali i učenje o nužnosti poštivanja različitosti i toleranciji kao temelju zdravog društva do sada su bile osnovne smjernice filmskoga programa Festivala. Našoj smo publici na prijašnjim izdanjima Festivala približili svjetska dostignuća iz novije filmske povijesti, a dali smo joj i priliku da upozna ugledne goste iz svijeta filma te im postavlja pitanja. Izuzetno zanimljive rasprave koje se razviju često prelaze i samu temu filma, budući da publika prepoznaje i ima potrebu raspravljati i razgovarati o temi kojom se Festival bavi. Nakon drugoga zagrebačkog izdanja Festivala 2008. godine, skraćeni program također je bio održan u Beogradu i Sarajevu, čime je Festival prešao granice Republike Hrvatske postavši jedini hrvatski festival koji je proširio svoje djelovanje na regiju. Zbog nemogućnosti financiranja regionalnog izdanja, organizator je do daljnjeg obustavio regionalno predstavljanje i širenje festivala. U istoj godini po prvi put pokrenuta je i međunarodna filmska radionica „International Talent Workshop“. Festival židovskog filma u svom četvrtom izdanju uveo je novu praksu razvijanja međugeneracijske solidarnosti putem volontiranja. Do tada je praksa, kako kod nas tako i kod većine kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, bila da su volonteri najvećim dijelom studenti, odnosno pripadnici mlađih generacija. Izuzetno dobar odaziv osoba treće životne dobi dokazao je da je želja i mogućnost volontiranja i osoba starije životne dobi od neprocjenjivog značaja kako za njihovu integraciju u društvo, tako i za Festival s obzirom na njihovo bogato životno iskustvo. Obostrano zadovoljstvo i pozitivna iskustva potiču nas na daljnje unapređenje ovoga segmenta Festivala. Možemo se pohvaliti volontiranjem i brojnih uglednih građana RH koji svojim znanjem i vještinama doprinose konačnoj kvaliteti realizacije programa s posebnim naglaskom na volontiranje počasnog predsjednika Festivala, gospodina Branka Lustiga. S obzirom na veliki broj filmova i jednu projekcijsku dvoranu (kino Europa, 500 sjedala), publika je filmski program do sada mogla pogledati isključivo u jednom terminu za vrijeme trajanja Festivala. Nastavno na veliki interes za dodatnim projekcijama, posebice dokumentarnih filmova koji se za vrijeme Festivala prikazuju u terminu od 11.00 sati do 19.30 sati, organizator je u suradnji s Dokukinom odlučio svaku treću subotu u mjesecu u kinu KIC (80 sjedala) prikazati filmove sa 6. 5 izdanja koji su ocijenjeni najvišom prosječnom ocjenom publike. Projekcije će se održavati od studenog 2012. godine do travnja 2013. godine. Festival židovskog filma Zagreb medijski je izuzetno dobro praćen od samih početaka. Zahvaljujući iznimnoj kvaliteti programa, ovaj Festival dobiva veliki medijski prostor u cijeloj regiji pa i šire. Festival je atraktivan i po tome što mu je predsjednik dvostruki oskarovac i preživjeli Holokausta, gospodin Branko Lustig pa, osim što je popraćen u europskim medijima, svoj prostor dobiva i u američkim. Prema finalnom izvještaju medijske agencije Press Clipping d.o.o., zbroj objava za 6. izdanje Festivala iznosi ukupno 245 objava prikupljenih u razdoblju od 03. 05. do 08. 06. 2012. godine u hrvatskim medijima, a prema dogovorenoj listi praćenja medija. Najveći je broj objava, izražen u postotku 90,5%, zabilježen u svibnju 2012. godine, u mjesecu tj. tjednu održavanja Festivala. Prema medijskoj kategorizaciji po vrstama, najveći broj objava zabilježen je na web portalima (ukupno 66,1%), zatim u tiskovinama (ukupno 19,6%), kroz televizijske objave (12,9%) te kroz radijske objave (1,4%). Objave su zabilježene na najgledanijim nacionalnim TV postajama: HRT1 (bilježi 12 objava), HRT2 (bilježi 4 objave), Nova TV (bilježi 2 objave), OTV (bilježi 5 objava) te Z1 (bilježi 2 objave), a web portala brojimo ukupno 80-ak, od kojih su zacijelo najjači net.hr (s 11 objava), vijesti123.com (s 11 objava), dalje.com (s 9 objava), a slijede jutarnji.hr (s 8 objava) i tportal.hr (s 8 objava). Tablica: Medijska kategorizacija objava po vrstama Vrsta medija Broj objava Internetski portali 162 Tiskovine 48 TV 26 Radio 9 Ukupno 245 Procijenjena vrijednost oglasnoga prostora iznosi 3.063.065,93 za svih 245 priloga (AVE), odnosno 12.301.177,93 kn (PRV). Nastavno na medijsko praćenje turneje Edukacijskih jutara 2012. godine (Zadar, Knin), bilo je preko 150 objava na internetskim portalima, a vijesti su prenijele i sve nacionalne televizije kao i brojne regionalne i svjetske novinske i televizijske kuće. 6 3. Filmski program Većim dijelom filmski program sastoji se od iznimnih, uglavnom nagrađivanih, dugometražnih, dokumentarnih i kratkometražnih filmova s temom Holokausta i tolerancije, dok su večernje projekcije odabir filmova najvećim dijelom novije produkcije koji progovaraju o suvremenim životnim situacijama tematski bliskim Festivalu. Program čini 50-tak filmova hrvatske, regionalne, europske, izraelske i općenito svjetske produkcije, a odabire se iz predselekcije prema sinopsisima, nagradama i kritikama uglednih filmskih portala i časopisa. U posljednje dvije godine, selekcijski dio sastoji se od prijavljenih te direktno naručenih filmova pristiglih u ured Festivala. Svake godine tu selekciju čini oko 300 filmova. Odabir programa vrše predsjednik Branko Lustig i direktorica Festivala Nataša Popović te se za pojedine programske dijelove konzultira uvaženi redatelj, profesor Branko Ivanda. Kao programske savjetnike iz inozemstva potrebno je istaknuti iransko-američkog redatelja Kayvan Mashayekha za američko područje te gospođu Vesnu Domany Hardy i londonskog povjesničara te kulturnog djelatnika, gospodina Malcolma Scott Hardya za europski film. Od prvoga izdanja Festivala, broj prikazanih filmova je sukcesivno rastao: na prvom izdanju ukupan broj filmova iznosio je 12, na drugom izdanju 20 (uz dodatno prikazivanje ukupno 11 izabranih filmova i na prvom izdanju Festivala jevrejskog filma Zagreb-Sarajevo te ukupno 4 filma na Danu jevrejskog filma u Beogradu), na trećem izdanju 27, na četvrtom 40 da bi na petom i šestom izdanju ukupan broj filmova iznosio 54. Filmski program od samih početaka sastojao se od igranih, dokumentarnih i kratkih filmova koji su pratili temu Festivala. Festival je od svojeg trećeg izdanja definirao temu prema kojoj bi se slagao filmski program – treće je izdanje tako bilo organizirano na temu „Djeca - stradalnici u Holokaustu i ratovima“, četvrto na temu „Pravednici među narodima“, a peto na temu „Žene u Holokaustu“. Prepoznavši poruku odane publike, Festival se od svojega 6. izdanja fokusira na toleranciju te se sukladno temi oblikuje filmski program i svi popratni sadržaji. Kako je progovaranje o toleranciji nužnost u današnjem društvu, Festival se tematski proširio upravo na toleranciju zadržavši ju kao temeljnu odrednicu svih segmenata programa čineći tako jedini regionalni spomenik toleranciji u kulturnom i edukativnom smislu. Kvaliteta, odnosno zadovoljstvo publike ponuđenim filmskim programom prati se evaluacijom ocjenjivačkih listića - publika je na posljednja dva izdanja Festivala program ocijenila izuzetno visokom prosječnom ocjenom 4.5 (ocjene 7 od 1 - 5). U posljednjih 6 godina održavanja, Festival je ugostio brojne uvažene goste, kao što su Judy Ironside, direktorica UK Jewish Film Festivala, August Diehl, višestruko nagrađivani njemački glumac, Luke Holland, redatelj dokumentaraca s BBC-a, Jochen Alexander Freydank, oskarom nagrađeni njemački redatelj, Rade Šerbedžija, višestruko nagrađivani hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac, Simeon Borisov Sakskoburggotski, bugarski car, Margarita Sakskoburggotska, bugarska kraljica, Florian Gallenberger, oskarom nagrađeni njemački redatelj, Martin Brinkler, višestruko nagrađivani montažer, Andreas Maislinger, cijenjeni austrijski povjesničar i politolog, Eli Tauber, istaknuti član Židovske zajednice u BiH, Stellan Skarsgård, istaknuti švedski glumac, Denise Benmosche, producentica i članica Institute of International Education's Board of Trustees, Michael W. King, EMMYem nagrađen američki redatelj, Yonatan Nir, višestruko nagrađivani izraelski redatelj, Seiji Kimoto, cijenjeni i istaknuti njemački umjetnik, Mirko Ilić, višestruko nagrađivani ilustrator i dizajner svjetskoga glasa, Matej Mináč, višestruko nagrađivani slovački redatelj te mnoge druge iz svijeta i Hrvatske. 4. Edukacijska jutra - obrazovni programi o Holokaustu i toleranciji U današnje smo vrijeme svjedoci porastu nasilja među mladima, diskriminacije i socijalnih nepravdi, napose među djecom vršnjacima, prema pojedincima druge nacionalnosti, vjere ili rase. Imajući također u vidu jačanje desničarskih ideologija u posljednje vrijeme te konkretno nepostojanje izvaninstitucionalne platforme za učenje o Holokaustu i nepravdama nacističkih režima, organizator Festivala uvođenjem ovog programa ima za cilj upoznati što širu ciljnu skupinu o toj temi te na multimedijalan i multidisciplinaran način progovarati o nepravdama nacističkih režima i poticati na otvoreni dijalog te suradnju kulturnih, obrazovnih i državnih institucija. Uvidjevši značaj posebne brige o mladima kao najznačajnijeg segmenta u razvoju demokratskoga društva, jedna od bitnijih cjelina Festivala od 2009. godine postaju Edukacijska jutra, obrazovni program kojim se želi mladima i najmlađima govoriti o strahotama Holokausta kako bi iz te tragične epizode svjetske povijesti naučili više o prihvaćanju različitosti i pristupanju svakom čovjeku kao pojedincu vrijednom poštovanja. Upravo model edukacije najmlađih pokreće razvijanje razumijevanja i tolerancije, fundamentalnih principa funkcioniranja zdrave socijalizacije. Edukacijska jutra pružaju obrazovno iskustvo kroz koje učenici i studenti mogu shvatiti koji su događaji doveli do pojave Holokausta. Omogućuju im uvid u brojne povijesne, socijalne, religijske, političke i ekonomske faktore koji su kumulativno rezultirali Holokaustom. Povijest Holokausta predstavlja vrlo učinkovito područje za preispitivanje osnovnih moralnih pitanja. Kroz proučavanje Holokausta, učenici mogu shvatiti vrijednost potrebe za njegovanjem i zaštitom demokratskih vrijednosti, kao i razumjeti značaj tolerancije. Učenici mogu shvatiti kako šutnja i ravnodušnost prema patnjama drugih mogu dovesti do ponavljanja velikih nepravdi iz prošlosti. Kroz diskusiju i razmjenu mišljenja, mladi shvaćaju da su prihvaćanje različitosti i poštivanje drugačijeg jedini ispravni način života u modernom svijetu. Na Edukacijskim jutrima od 2009. godine sudjelovalo je više od 5500 učenika iz 186 osnovnih i srednjih škola te fakulteta iz cijele zemlje, čime se ne može pohvaliti niti jedna od institucija u Hrvatskoj koje se bave edukacijom šire javnosti o Holokaustu. Još je jedan projekt, usko povezan s edukacijom, bio uspješno realiziran zahvaljujući suradnji s hrvatskim UNHCR-om: nakon gostovanja učenika triju škola iz Banovine na zagrebačkom izdanju Festivala 2011. godine te imajući na umu poruke gospodina Branka Lustiga koje su čuli na Edukacijskom jutru o važnosti tolerancije, učenici iz filmskih klubova osnovnih škola u Mečenčanima, Dvoru te Hrvatskoj Kostajnici odlučili su snimiti kratkometražne filmove upravo na 8 temu tolerancije. Članovi Festivala židovskog filma prisustvovali su i aktivno sudjelovali u svim razvojnim fazama projekta, omogućivši mladim filmašima da u vlastitim školama uče od istaknutih stručnjaka. Tako je gosp. Branko Lustig učenicima pomogao u razradi scenarija i plana snimanja, gosp. Almir Fakić ih je podučio o filmskoj rasvjeti, dok im je gosp. Staša Čelan dao mnogo korisnih savjeta o montaži. Premijera snimljenih filmova održana je početkom 2012. godine u Hrvatskoj Kostajnici. Uvođenjem filmskog medija kao platforme za edukaciju o Holokaustu, svake godine odabirući igrani ili dokumentarni film visoke umjetničke i edukativne vrijednosti, mladima se na njima razumljiv i kroz medij filma blizak način proširuje saznanje o Holokaustu te im se otvara platforma za diskusiju koja nakon predavanja učenike i studente potakne na razmišljanje. Iz diskusija s učenicima shvatili smo da su do održavanja programa znali vrlo malo ili gotovo ništa o Holokaustu, a da nakon filma i predavanja imaju sasvim druge spoznaje. Edukacijska jutra sastoje se iz dva segmenta namijenjena različitim dobnim skupinama učenika, a uvijek su otvorena i za javnost. Prvi program namijenjen je učenicima viših razreda osnovnih škola; Program je koncipiran iz tri djela. Prvi dio sastoji se iz projekcije dugometražnog igranog ili dokumentarnog filma odabranog za tekuću godinu i potvrđenog od Hrvatske agencije za odgoj i obrazovanje (potvrda da film u potpunosti odgovara uzrastu učenika te da je adekvatan za edukaciju o Holokaustu). Nakon projekcije gospodin Branko Lustig drži predavanje o vlastitom iskustvu iz koncentracijskih logora nacističkog režima te iz bogatoga životnog iskustva izdvaja poruku potrebe za oprostom i ljubavlju prema bližnjem te uvažavanjem svakog pojedinca s posebnim naglaskom na nužnost tolerancije koja se odnosi na kolektivni i pojedinačni izvor prihvaćanja i suživota s osobama koje nisu iste boje kože, iste vjere ili ne dijele ista mišljenja ili uvjerenja. Kroz predavanje poseban naglasak stavlja se na povlačenje paralela s domovinskim ratom i naglašavanje patnji i stradanja brojnih nevinih žrtava na ovim područjima kao i na probleme s romskom nacionalnom manjinom koja je u potpunosti marginalizirana u gotovo svim segmentima današnjega društva. Kako bi društvo (a posebno mlade generacije) znalo o Holokaustu i toj tragičnoj povijesti iz ljudske prošlosti, treba mu to znati i reći. Upravo kako bi podučio današnju djecu o strahotama koncentracijskih logora u Drugom svjetskom ratu, Branko Lustig neumorno progovara o svojim iskustvima u logorima, strahotama koje se nikada ne bi smjele ponoviti. Učenje i prisjećanje ne smiju prestati. Upravo ovo mora biti upozorenje budućim generacijama jer je to jedini način kako pomoći sprečavanju ponavljanja zločina. Poruka je to predavanja Branka Lustiga. Nakon predavanja otvara se diskusija. Ovaj program se u rujnu svake godine prenosi turnejom Edukacijskih jutara po cijeloj Hrvatskoj. S obzirom na ograničena financijska sredstva, praksa je bila održati program u tri grada u sklopu godišnje turneje. Do sada smo ovim programom obišli osam gradova i mjesta, a neke od njih i više puta kroz godine održavanja: Veliku Goricu, Varaždin, Čakovec, Mečenčane, Osijek, Vukovar, Zadar te Knin. Drugi program namijenjen je učenicima srednjih škola te studentima; Program namijenjen učenicima viših razreda srednjih škola te studentima koncipiran je također po multimedijalnom planu. Program održavaju vodeći europski stručnjaci na polju Holokausta i filma. Predavanja su prožeta kratkim filmovima ili isječcima iz filmova pomoću kojih se sudionicima predaje 9 na određenu temu koja je u uskoj vezi s temom Festivala. Na dosadašnjim Edukacijskim jutrima namijenjenim učenicima viših razreda srednjih škola i studentima, ugostili smo cijenjene europske profesore i predavače s područja poučavanja o Holokaustu (to su gosp. Andreas Maislinger, austrijski povjesničar i politolog te osnivač i direktor službe „Sjećanja na žrtve“ Holokausta, koji je održao predavanje na temu „Pravednika među narodima“; gosp. Frank Stern, austrijski profesor filma, moderne njemačke povijesti i kulture, direktor Centra za njemačke i austrijske studije na Sveučilištu u Beer – Shevi te gostujući profesor na Sveučilištima Columbia, Georgetown, Berlin i Beč, koji je održao predavanje na temu „Žene u Holokaustu“; gosp. Johann Chapoutot, nagrađivani francuski stručnjak za povijest nacionalsocijalizma, predavač na sveučilištu u Grenobleu, Institutu političkih znanosti u Parizu te sveučilištu Harvard, koji je održao predavanje na temu „Kako se filmovima stvaraju nacisti?“). Nakon predavanja potiče se diskusija. Dosadašnja iskustva pokazala su nevjerojatne rezultate u dijalogu učenika i studenata s predavačima te isticanju tolerancije kao pokretača u svim segmentima života i djelovanja učenika i studenata, a brojnost sudionika na Edukacijskim jutrima ukazuje na nužnost ovakvih programa u izvaninstitucionalnom obrazovanju. Važno je napomenuti da je program Edukacijskih jutara od svojih početaka prepoznat od Hrvatske agencije za odgoj i obrazovanje, koja ga je na posljednjem trodnevnom stručnom skupu organiziranom povodom Dana sjećanja na žrtve Holokausta - „Poučavanje o Holokaustu i sprečavanje zločina protiv čovječnosti“, iniciranom prije devet godina u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvom kulture i Yad Vashemom iz Izraela, predstavila kao dodanu vrijednost standardnom školskom programu i sjajnu izvaninstitucionalnu platformu za poučavanje o Holokaustu. 5. Međunarodna filmska radionica “International Talent Workshop” Međunarodna filmska radionica International Talent Workshop (u daljnjem tekstu ITW) održava se kontinuirano od 2008. godine kada je pokrenuta kao filmska radionica o dokumentarnom filmu. U prvoj godini sudjelovalo je 17 polaznika iz Hrvatske i bila je isključivo teorijskog karaktera. Nakon prve godine, proučivši ponudu filmskih radionica u gradu i državi, organizator u potpunosti mijenja koncept te 2009. godine priprema prvu Međunarodnu filmsku radionicu o igranom filmu u Republici Hrvatskoj koja sadrži teorijski i praktični dio, s ciljem proizvodnje dva kratkometražna igrana filma, što ujedno ovu radionicu čini jedinstvenom po ponudi na tržištu. Vođena ovim uspješnim konceptom, radionica se održava do danas. Ciljevi radionice su: održati Međunarodnu filmsku radionicu – International Talent Workshop s ciljem edukacije i afirmacije mladih talenata iz svijeta; pružiti polaznicima teorijska predavanja i mogućnost praktičnoga rada u malim grupama (dvije grupe po pet polaznika) i to uz vodstvo priznatih filmskih stvaratelja); u devetodnevnom intenzivnom treningu proći kroz sve faze stvaranja filma; realizirati dva kratkometražna filma te omogućiti njihovo prikazivanje na završnom danu Festivala u Zagrebu; ostvariti uspješnu filmsku realizaciju te kratkim filmovima radionice sudjelovati na svjetskim filmskim festivalima i na taj način promovirati radionicu i realizatore; promovirati Grad Zagreb kao filmsko središte istočne Europe i mjesto stručnog okupljanja filmaša. U sklopu Festivala, u kinu Europa, premijerno se prikazuju dva ostvarena kratkometražna filma. U sklopu premijere dodjeljuje se nagrada ITW-a pobjedničkom timu čiji film komisija proglasi uspjelijim. ITW radionica se promovira na brojnim europskim i svjetskim filmskim i obrazovnim institucijama, novinama te drugim medijima, distribucijom promidžbenog materijala te kontaktiranjem i suradnjom s renomiranim svjetskim filmskim akademijama te filmskim festivalima. Ciljna skupina 10 za koju se raspisuje natječaj su: studenti filmskih akademija iz cijeloga svijeta, filmski i kulturni djelatnici (profesori, redatelji, scenaristi, glumci, producenti) te studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, Splitu i Rijeci. Nadolazeća 6. radionica bit će organizirana u razdoblju od 16. do 25. svibnja 2013. godine za 10 odabranih polaznika, nadarenih mladih „filmaša“ iz Hrvatske i svijeta. Prvi korak je raspisivanje natječaja za sinopsis kratkog filma te natječaja za ostale sudionike radionice (redatelje, montažere, kamermane, tonske majstore). Nakon toga slijedi selekcija apliciranih sinopsisa za kratki film na zadanu temu. Paralelno se odabiru i ostali sudionici radionice putem pristiglih aplikacija. Polaznike kroz proces stvaranja filma, od pisanja i dorade scenarija, preko redateljskog posla do snimanja, montaže i, konačno, prikazivanja filma, vode ugledni svjetski i domaći filmski stručnjaci. Tema ovogodišnje radionice, sukladno temi Festivala bit će „Tolerancija“, a polaznici će se birati prema kvaliteti aplikacija. Prvi dio praktičnog aspekta radionice je dorada prihvaćenih scenarija, odnosno razrada scenarija unutar grupe te izrada redateljskog koncepta kako bi se na kraju i produkcijski zaokružili budući filmovi. Drugi dio se sastoji od produkcijskog dijela te od snimanja i montaže filmova uz stručno vodstvo supervizora radionice. Temeljem dosadašnjih radionica, vjerujemo da će i ova nadolazeća sudionike obogatiti znanjem i nezaboravnim iskustvom, a organizatoru pružiti mogućnost promocije ITW-a na svjetskoj razini prikazivanjem ostvarenih filmova na programima ostalih festivala (snimljeni filmovi se apliciraju na Berlinale i brojne druge renomirane međunarodne festivale). Predavanja gostiju Festivala i predavača stručnjaka iz pojedinih područja (redatelja, glumaca, scenarista i producenata) sastavni su dio teorijskog programa ITW-a i održavaju se na engleskom jeziku, a predviđena su i predavanja gostiju – predavača za javnost. Za potrebe radionice radi se i casting za glumce te se ostvaruje suradnja s filmskim kućama u svrhu posudbe opreme. Odabrani glumci najčešće su priznati pojedinci s filmske scene Republike Hrvatske (Marija Köhn, Željko Vukmirica, Filip Nola, Franka Klarić, Romina Vitasović, Lukas Matošović, Valentin Mabić, Judita Franković, Frano Mašković, Ivana Rogić, Vedran Vitez, Ivana Roščić, Sanja Milardović, Tara Rosandić, Višnja Pešić, Ivan Ožegović, Mia Gvozdić Michl, Marko Hergešić) koji za svoje sudjelovanje na projektu najčešće ne traže autorsku naknadu. Proces selekcije: Aplikanti ispunjavaju on line prijave na web stranici Festivala tolerancije / International Talent Workshop, koje su sastavljene od niza pitanja vezanih za edukaciju, iskustva, očekivanja i motivaciju, a dužni su aplicirati i showreelove. Natječaj je otvoren dva mjeseca za profesije redatelja, scenarista, kamermana, montažera i tonskog majstora. Odabranim polaznicima osigurani su besplatni smještaj i hrana za vrijeme trajanja radionice od 16. do 25. svibnja 2013. Radionica je besplatna za sve polaznike i pokriva sve troškove predprodukcije i produkcije. Inozemni polaznici snose putne troškove dolaska na radionicu. Voditelj nadolazećeg ITW- a bit će Staša Čelan, koji na ovom projektu sudjeluje od kraja 2010. godine. 6. Glazbeni sadržaji Festival je od trećeg izdanja uvrstio glazbene sadržaje kao popratni program, s posebnom namjerom da se privuče što veći broj mlađe publike te da se javnosti predstave i dodatni glazbeni izričaji poput klezmer glazbe koja je do tada bila nepoznata široj javnosti. U sklopu glazbenog programa, za vrijeme trajanja Festivala publika ima priliku uživati u osebujnim ritmovima klezmer bendova iz različitih dijelova Europe. Klezmer glazba je nastala iz spoja različitih kultura i tradicionalne židovske glazbe koja uz ritmove jazza stvara ugodan plesni ritam i dobru atmosferu. Dosad je Festival ugostio grupe The Shuk, Klezmer Connection, Jewzers, Klezmer Reloaded i Paul Brody˙s Sadawi. Osim klezmer glazbe, publici se nude i gostovanja poznatih svjetskih i domaćih DJ-a, koji su glazbeni program Festivala približili mlađoj ciljanoj skupini. Uz renomirane domaće DJ-e kao što su DJ Rea, M.I.L.E., Funk Guru, Philippe, Dj Feelipa, Dj Aeon, 11 Festival je zagrebačkoj publici ponudio iznimna imena klupske glazbe: KuBo, Stereotyp, Phon.o, Cid Rim & Clonius i Ogris Debris. Glazbenim programom motiviramo mlađu ciljanu skupinu čime se shodno povećava profil i broj posjetitelja Festivala i njegovih popratnih programa. 7. Tematske izložbe Tematskim edukativnim izložbama, koje su opisane kao visokoumjetničke i multidisciplinarne te koje podrazumijevaju implementaciju multimedijalnog audio-vizualnog segmenta, Festival židovskog filma Zagreb postaje mjestom susreta zagrebačke i hrvatske kulturne scene te europskih i svjetskih umjetničkih projekata. Inovativnim i interaktivnim tematskim izložbama koje su posvećeni temi Holokausta, Festival židovskog filma Zagreb obogaćuje kulturnu ponudu grada te dinamizira komunikaciju s europskom i svjetskom kulturnom scenom. Festival židovskog filma Zagreb je prožimanje kulturnih inicijativa i edukacije te uključuje mnoge kulturne i socijalne kategorije u zajedničko djelovanje. Dislociranjem izložbi i glazbenog programa iz matičnog prostora (kino Europa) u ostale javne i kulturne prostorije (Dom HDLU, MSU, VIP klub...) projekt činimo dinamičnim te doprinosimo upoznavanju kulturnih prostora grada Zagreba. Brojnost tematskih izložbi uključenih u program Festivala židovskog filma Zagreb govori o konstantnom rastu, interdisciplinarnosti i multimedijalnom karakteru programa, a posjećenost istih raste iz godine u godinu. Na posljednjem, 6. izdanju Festivala ukupno 1500 ljudi posjetilo je čak tri tematske izložbe koje su za građane bile postavljene u Galeriji Karas HDLU-a te u kinu Europa. Tematskim izložbama ostvarili smo međunarodnu suradnju (umjetnik Seiji Kimoto s postavom izložbe „Moć i nemoć“ u galeriji Karas, izložba „Plakat projekt“ u suradnji s Memorijalnim centrom Jasenovac i Yad Vashemom) i međusektorsku suradnju (izložba „Dva lica romske stvarnosti“ u suradnji s UNHCR-om). Tematske izložbe 6. izdanja Festivala bile su realizirane uz logističku i dijelom financijsku podršku Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke, Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Instituta iz Zagreba, Memorijalnog centra Jasenovac, Memorijalnog muzeja Yad Vashem iz Izraela, UNHCR-a te Hrvatskog doma likovnih umjetnika. Ostale izložbe koje je Festival dosad imao čast ugostiti su: „No Child´s Play“, postavljena 2009. godine u suradnji s Memorijalnim muzejom Yad Vashem iz Izraela te „Lica otpora: Žene u Holokaustu“, inovativna putujuća izložba razvijena od strane Moresheta iz Izraela, postavljena 2011. godine. Tematskim izložbama Festival aktivno povezuje europske i svjetske centre s institucijama u gradu Zagrebu, promičući ideju tolerancije na kulturno-umjetnički način. 8. Poticanje volonterskog rada i projekt “Međugeneracijska solidarnost” Festival židovskog filma od početka potiče volonterski rad te je od strane volontera uvijek bio prepoznat kao pozitivan način socijalnog uključivanja i integracije na zanimljivom i društveno vrijednom projektu kroz koji se, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob, doprinosi stvaranju pozitivnih promjena u društvu. Organizator je primijetio da je volontiranje najvećim dijelom popularno kod studenata i mlađeg, uglavnom nezaposlenog dijela društva, kako na ovome, tako i na drugim kulturnim projektima u državi. U želji da se volonterski rad prepozna te potakne i kod osoba treće životne dobi, Festival je u svom četvrtom izdanju uveo novu praksu razvijanja međugeneracijske solidarnosti putem volontiranja u kulturi. Ideju smo promovirali posjećujući umirovljeničke domove i afirmirajući njihove štićenike da se aktivno uključe u 12 organizaciju i realizaciju projekta jer je potreba društva u cjelini da osobe starije životne dobi uspijevaju postati ponovno aktivne te se shodno tome osjećaju još uvijek potrebnima i društveno korisnima. Od 2010. godine na projektu volontiraju sve dobne skupine; najmlađi volonter imao je 16 godina, a najstarija volonterka do sada bila je u 83. godini života. Ovim smo dokazali da je želja i mogućnost volontiranja pripadnika starije životne dobi od neprocjenjivog značaja kako za njihovu integraciju u društvo, tako i za Festival s obzirom na njihovo bogato životno iskustvo. Obostrano zadovoljstvo i pozitivna iskustva potiču nas na daljnje unapređenje ovoga segmenta Festivala. Možemo se pohvaliti volontiranjem i brojnih uglednih građana iz RH, pa čak i svijeta koji su svojim znanjem i vještinama doprinijeli konačnoj kvaliteti realizacije programa. Organizator posebnu brigu vodi upravo o onima čiji rad, znanje i vrijeme izuzetno cijeni te nam se volonteri iz godine u godinu vraćaju i potiču svoju okolinu da nam se priključi. Volonterima su tijekom Festivala osigurani topli obroci i piće te sve ono što je potrebno kako bi zajednička suradnja i druženje bili na obostrano zadovoljstvo. Da u tome uspijevamo svjedoči činjenica da su natječaji svake godine zatvoreni prije isteka natječajnoga roka. Kroz godinu na projektu volontira 70-ak volontera. 9. Festival tolerancije 2013. U svibnju će Zagreb sedmi put biti domaćinom Festivala židovskog filma pod nazivom FESTIVAL TOLERANCIJE. Skraćeno izdanje Festivala priprema se i u Rijeci te Sarajevu. U Zagrebu će se Festival po prvi put održati na dvije lokacije, u kinu Europa i kinu KIC, a u terminu od 19. do 25. svibnja 2013. godine. U tjednu koji slijedi, od 29. svibnja do 2. lipnja 2013. godine, plan je u održati Festival u suradnji s Gradom Rijekom u kinu Art-kino Croatia i prostoru Filodrammatike te od 14. do 16. lipnja u kinu Meeting Point u Sarajevu, u suradnji s Jevrejskom opštinom Sarajevo. U oba grada će se prikazati odabrani dio filmskoga programa te održati Edukacijska jutra. Festival će temom biti nastavak na 6. izdanje te će u fokusu biti tolerancija, značenje tolerancije u okvirima stradanja i borbe za život te u okviru suživota u najširem smislu. Na filmskom platnu zagrebačkog kina Europa i kina KIC, u sedam dana trajanja Festivala, prikazat ćemo pedesetak filmova hrvatske i strane produkcije u kategorijama kratkog, dokumentarnog i dugometražnog filma, dok ćemo ih u Rijeci i Sarajevu predstaviti dvadesetak izdvojenih iz programa, koji progovaraju o nužnosti uvažavanja različitog, ostavljajući duboki dojam na gledatelje te motivirajući ih na kontemplaciju o etički ispravnom društvenom djelovanju. Većim dijelom odabrani filmski program nosi i renomirana filmska priznanja sa svjetskih festivala. Filmovi koji se prikazuju na Festivalu, osim izvornog jezika, uvijek su prevedeni na engleski i hrvatski jezik što ih čini dostupnim i velikom broju posjetitelja iz inozemstva. Filmske projekcije su glavni dio programa, a ocjenom publike ćemo, kao i svake godine do sada, odabrati najbolji i najimpresivniji film. Publici će također biti omogućen razgovor s filmašima nakon projekcija filmova. S ciljem što većeg broja gledatelja te dostupnosti festivalskih programa svim dobnim i društvenim grupama, ulaznice za kino projekcije se ne naplaćuju. Do sredine studenog 2012. godine, odabrano je 60% filmskog programa od pristiglih 120 filmova u selekciji. Osim filmskog programa, Festival će obilježiti i popratni sadržaj: Edukacijska jutra (obrazovni program o Holokaustu za osnovne i srednje škole te studente – predavanje gospodina Mirka Ilića na temu „Simboli mržnje“, koji su sve prisutniji širom zemalja bivše Jugoslavije, te predavanje gospodina Branka Lustiga na temu tolerancije i uvažavanja različitosti), Međunarodna filmska radionica (koja iz godine u godinu postaje sve poznatiji popratni program našega Festivala s brojnim međunarodnim sudionicima), tematske izložbe (izložba fotografija poznatog te nagrađivanog izraelskog fotoreportera i fotografa, gospodina Uriela Sinaia, kojeg zastupaju svjetski poznati Getty Images) te bogat glazbeni program. Festivalom tolerancije, kulturna ponuda Zagreba i Hrvatske postala je bogatija za još jedan 13 važan događaj koji je pronašao svoje mjesto na bogatoj festivalskoj sceni te je prerastao u prepoznatljiv i nezaobilazan kulturni događaj, a gostovanje Festivala u Rijeci i Sarajevu predstavlja izniman korak u kulturnoj i institucionalnoj regionalnoj suradnji. Ovakvim jedinstvenim festivalom, grad Zagreb i Republika Hrvatska postaju domaćinom jedinog filmskog festivala na svijetu koji je svoje djelovanje usmjerio edukaciji mladih, s posebnim naglaskom na prenošenje istine o Holokaustu, razvijajući toleranciju, razumijevanje različitosti i pravo svakog pojedinca na život, a gostovanjem u Rijeci i Sarajevu ovim Festivalom unapređujemo usklađenost regionalnih inicijativa i međunarodnih organizacija koje sudjeluju na realizaciji projekta. 10. Proračuni ZAGREB 1 FILMSKI PROGRAM/ PROJEKCIJE nabava i obrada filmova, projekcije filmova, gosti Festivala, osiguranje programa... 2 EDUKACIJSKA JUTRA -‐ OBRAZOVNI PROGRAM najam prostora, troškovi l ogistike, predavači... 3 GLAZBENI PROGRAM najam prostora za nastup, putni troškovi gostiju, naknada glazbenicima, tehnička podrška... 4 TEMATSKE IZLOŽBE najam prostora, troškovi transporta eksponata, tehnička podrška... 5 TROŠKOVI PROMOCIJE zakup medijskog prostora, konferencija za tisak, i zrada špice Festivala, dizajn i priprema vizualnog i dentiteta, svečano otvaranje... 6 OPERATIVNI TROŠKOVI najam prostora, računovodstveni servis, osobni dohotci, poštarine, režije, telefonski troškovi, honorari... 7 MEĐUNARODNA FILMSKA RADIONICA (ITW) najam prostorija, naknade voditeljima projekta, suradnicima, predavačima, tehnička oprema, dnevni troškovi, honorari... 8 NEPREDVIĐENI TROŠKOVI (Filmski i ITW) 3% UKUPNO: 48.900,00 RIJEKA 1 FILMSKI PROGRAM/ PROJEKCIJE nabava i obrada filmova, projekcije filmova, gosti Festivala, osiguranje programa... 2 EDUKACIJSKA JUTRA 66.150,00 najam prostora, putni troškovi predavača 3 TROŠKOVI PROMOCIJE 153.750,00 924.950,50 82.000,00 400.300,00 563.800,00 121.785,00 3.000,00 zakup medijskog prostora, konferencija za tisak, i zrada špice Festivala, dizajn i priprema promotivnih materijala... 4 OPERATIVNI TROŠKOVI 29.200,00 naknada honorara/ugovora o djelu,tekući troškovi (poštarina, telefon...), gosp. Branko Lustig, gđa. Mirjana Lustig-‐ smještaj i hrana, trošak organizacijskog tima (smještaj )... 5 NEPREDVIĐENI TROŠKOVI 3% 9.232,05 UKUPNO 316.967,05 SARAJEVO 1 FILMSKI PROGRAM/ PROJEKCIJE nabava i obrada filmova, projekcije filmova, gosti Festivala, osiguranje programa... 2 EDUKACIJSKA JUTRA najam prostora, troškovi l ogistike, predavači... 3 TROŠKOVI PROMOCIJE 108.100,00 6.250,00 136.100,00 zakup medijskog prostora, konferencija za tisak, i zrada špice Festivala, dizajn i priprema vizualnog identiteta, svečano otvaranje... 4 OPERATIVNI TROŠKOVI 100.405,00 najam prostora, računovodstveni servis, osobni dohotci, poštarine, režije, telefonski troškovi, honorari... 5 NEPREDVIĐENI TROŠKOVI 3% UKUPNO: 10.525,65 361.380,65 150.740,00 67.105,22 2.303.945,72 11.Aktivnosti Organizacijski dio Festivala i segmenata istog započinje već po završetku prijašnjeg izdanja, u ovom slučaju 6. Festivala židovskog filma Zagreb. Po izradi evaluacijskih, tj. narativnih izvještaja, već od srpnja počinju se pripremati programski sadržaji novoga izdanja Festivala tolerancije - Festivala židovskog filma Zagreb, što uključuje pretragu dosadašnjih svjetskih festivala te sukladno temi, odabir prikladnih filmova za filmski i edukacijski program. Broj festivala čiji se programi pregledavaju te iz kojih se filmovi uključuju u predselekcijske svrhe zagrebačkog izdanja Festivala tolerancije iznosi otprilike 120, a od ukupno 300-tinjak filmova pristiglih u selekcijske svrhe, za filmski se program odabire 50-tak umjetnički najkvalitetnijih te tematski odgovarajućih filmova. U rujnu se odvija turneja Edukacijskih jutara tj. gostovanje programa Edukacijska jutra u gradovima iz regija u kojima je potrebno promicati toleranciju. U listopadu se definira umjetnički program Festivala, tj. tematske izložbe. U studenom započinju pregovori s produkcijskim kućama zbog pravovremenog rezerviranja filmova za filmski program te definiranja programa prema odabranim najkvalitetnijim filmovima. U isto vrijeme započinjemo s kontaktiranjem partnera projekta (postojećih i potencijalnih). Vizualni identitet Festivala prema kojem će biti izrađeni festivalski materijali i izgled internetske stranice 14 definira se do kraja prosinca. Promotivne aktivnosti započinju već u ožujku, iako se na internetskim stranicama Festivala (www.jff-zagreb.hr) redovito postavljaju informacije o trenutnim djelatnostima Udruge i projektima vezanim uz Festival tolerancije. U travnju se finaliziraju gosti Festivala i festivalski programi te se počinju organizirati volonteri za rad na projektu (čiji angažman traje od kraja travnja do završetka Festivala, u lipnju). Program započinje krajem svibnja uz istovremeno održavanje svih segmenata po različitim lokacijama prethodno spomenutim u opisu projekta. Uz ove aktivnost, predviđen je i razrađen medijski plan koji će biti potpora izvođenju strategije Udruge, a koji uključuje: • • • • • • • • • izradu web stranice na kojoj se redovito objavljuju informacije o radu Udruge, prezentiraju svi programi te rezultati istih održavanje profila na vodećim društvenim mrežama (Facebook, Twitter) slanje newsletter-a na mailing liste s informacijama o programima prije početka Festivala židovskog filma Zagreb, organiziranje konferencije za novinare koji prate sektor kulture i obrazovanja oglašavanje na web stranicama Hrvatskog debatnog društva, web stranici Hrvatskog povijesnog instituta, web stranici Festivala židovskog filma Zagreb, web stranici škole.hr, web stranicama škola koje su gostovale ili će gostovati na Edukacijskim jutrima oglašavanje na brojnim radio postajama (lokalne radijske postaje za vrijeme posjeta školama na edukacijskoj turneji, nacionalne radijske postaje za vrijeme trajanja Festivala židovskog filma Zagreb te Edukacijskih jutara kao integralnog dijela Festivala oglašavanje na nacionalnoj televiziji (Hrvatska radiotelevizija) koja je i partner projekta tiskanjem materijala: tiskanje knjižice Edukacijskih jutara na hrvatskom i engleskom jeziku – knjižice na engleskom jeziku bile su distribuirane izvan Republike Hrvatske na adrese uglednih osoba (Michael Berenbaum, Denise Benmosche, Rabbi Arthur Schneier...) te distribucijom promotivnih materijala i oglašavanjem na internetskim stranicama brojnih filmskih institucija u državi, ali i izvan nje (Europa, svijet) 12.Faze izvedbe projekta Aktivnost 2012/VII izrada završnih izvještaja x definiranje plana aktivnosti za 2013. godinu x definiranje programskih sadržaja Festivala -‐ Zagreb, Rijeka, Sarajevo(filmski program, x Edukacijska jutra, ITW, glazbeni program, tematske izložbe) dogovaranje pokrovitelja, partnera projekta, x medijskih pokrovitelja ugovaranje dolaska gostiju, predavača, izvođača izrada promotivnih materijala (plakat, letak,brošura, internetska stranica) priprema i uređenje prostora (kino Europa, Dokukino KIC -‐ Zagreb; Art-‐kino Croatia, Filodrammatica -‐ Rijeka; kino Meeting Point -‐ Sarajevo) -‐ priprema izložbenih i ostalih prostora -‐ održavanje Festivala planiranje marketinških i ostalih PR aktivnosti -‐ media plan (oglasi, intervjui, konferencije) praćenje prisutnosti u medijima -‐ press clipping analiza Festivala 2012. -‐ 2013. / mjesec X XI XII VIII x x IX 2013/I II x x x x x x x x x III IV x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x V VI x x x x x x x x x x x x x x VII x x 15 13. Ciljne skupine • • • • • • Opća populacija Filmski i kulturni djelatnici Intelektualna i politička elita Studenti društveno-humanističkih kolegija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu, studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu te studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, Rijeci i Sarajevu, studenti svjetskih filmskih akademija i dr. Djeca i mladi Pripadnici nacionalnih manjina 14. Ciljevi projekta Opći ciljevi • • • • • • • • • Kreirati filmski sadržaj uvrštavanjem visokokvalitetnih nekomercijalnih filmova koji će konceptualno biti vezani uz temu Festivala. Prikazati i promovirati kvalitetna filmska ostvarenja iz cijeloga svijeta, koja najčešće nisu dostupna hrvatskoj i bosanskoj publici u redovnom kino programu. Uz projekciju filmova, publici nudimo mogućnost susreta s redateljima, producentima, glumcima i protagonistima (dobitnicima nagrada u Cannesu, Berlinu, Veneciji; dobitnicima Oscara i sl.) Poticati multikulturnost, toleranciju i poznavanje drugih kultura te educirati javnost i propagirati prihvaćanje drugih i drugačijih običaja. Realizacijom projekta želimo apostrofirati nepravdu kako se nikada više ne bi ponovilo razdoblje od 1933. do 1945. godine i sva razdoblja u europskoj i svjetskoj povijesti koja su tome nalik. Kako smo svjedocima nedavnih strahota i na našim područjima, poučavati o nužnosti razumijevanja različitosti te unapređivati regionalnu i međuinstitucionalnu suradnju Pružiti mogućnost partnerima da sudjeluju i aktivno podupru i dijele viziju Festivala te tako pozitivno pozicioniraju svoju kompaniju u očima javnosti (državne i gradske službe) Istaknuti se specifičnošću (edukacija o Holokaustu putem filma, Međunarodna filmska radionica) i kvalitetom programa te postati općeprihvaćenim brandom kako u Republici Hrvatskoj, tako i Bosni i Hercegovini, pa i šire Promovirati filmske umjetnike iz Hrvatske surađujući s festivalima u svijetu Jačati regionalnu suradnju Festivala tolerancije te ju proširiti i na ostale gradove regije Promovirati i poticati razvoj regionalnog filma s naglaskom na židovskoj tematici ili temama bliskim drugim nacionalnim manjinama Promovirati gospodarske subjekte u regiji Predstaviti bitne i inovativne filmove visoke umjetničke vrijednosti iz cijeloga svijeta s posebnim osvrtom na temu tolerancije Posebni ciljevi • • 16 Potaknuti razmjene stručnih dostignuća svjetske kinematografije s domaćom hrvatskom produkcijom te omogućiti zajedničku suradnju Obogatiti kulturnu ponudu izlaganjem umjetničkih djela i edukativnih izložbi tematski i sadržajno • • • • • bliskih Festivalu Očuvati postignuti status u okviru filmske ponude grada Zagreba, ostvaren ponajviše zahvaljujući predanoj organizaciji te visokoj kvaliteti ponuđenoga programa i potaknuti razvoj ovakvoga statusa u Rijeci te Sarajevu Potaknuti volonterski rad, aktivirati različite dobne skupine, promovirati i razvijati međugeneracijsku solidarnost Intenzivirati kulturnu regionalnu suradnju dislociranjem iz Zagreba u gradove Republike Hrvatske te gradove regije Ponuđenim filmskim programom potaknuti sve na aktivno promišljanje o mogućnostima vlastite afirmacije i uloge svakoga pojedinca u kreiranju što zdravijeg društvenog habitata Sudjelovati u koprodukciji hrvatskih ili regionalnih filmova koji obrađuju teme bliske Festivalu 15. Očekivani rezultati Očekuje se da će djelovanje organizatora utjecati na povećanje svijesti kako o Festivalu tolerancije, tako i Edukacijskim jutrima te o promicanju ideje o nužnosti tolerancije i uvažavanja različitosti, napose u sredinama koje su u skorijoj povijesti bile obilježene ratnim zbivanjima i u kojima je društvo svjedočilo manjku demokratskih praksi. Shodno tome, projektom će se, u suradnji s jedinicama lokalne uprave, resornim ministarstvima, obrazovnim i kulturnim institucijama te medijskim kućama, i dalje realizirati navedeni ciljevi te poticati ciljne skupine na raspravu o toleranciji te na uvažavanje pripadnika nacionalnih manjina i marginaliziranih skupina u svrhu integracije svih članova u demokratsko društvo. Naš je cilj pozicionirati se kao vodeći festival po kvaliteti filmskoga programa u Republici Hrvatskoj te ojačati položaj na festivalskoj europskoj i svjetskoj sceni. Na taj način nastojimo pridobiti najkvalitetnija filmska izdanja da se prikažu premijerno u Zagrebu u sklopu Festivala tolerancije. Višegodišnje financiranje projekta omogućilo bi unaprjeđenje razvoja projekta te aktivno uključenje u demokratizaciju i izvaninstitucionalno obrazovanje te bi uključilo sve relevantne instance - resorna ministarstava, obrazovne, znanstvene i kulturne institucije, medije. • Svjetski filmovi visoke umjetničke vrijednosti predstavljeni publici Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tj. regije • Edukacija javnosti o Holokaustu i povećanje svijesti o nužnosti razumijevanja različitosti te aktivno uključenje Udruge u izvaninstitucionalno obrazovanje o Holokaustu u suradnji s Hrvatskom agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta • Poticanje svih ciljnih skupina na toleranciju te na prihvaćanje i razumijevanje pripadnika različitih naroda, vjera i kultura • Povećana prepoznatljivost gospodarskih subjekata i brandova u Hrvatskoj, regiji i svijetu te aktivno uključenje jedinica lokalne samouprave te kulturnih i obrazovnih institucija u provedbu projekata • Veće zanimanje domaćih i stranih medija, pozicioniranje projektnog programa na domaćoj i inozemnoj sceni • Obogaćena kulturna ponuda Zagreba, Rijeke i Sarajeva te jačanje kulturne regionalne suradnje • Aktivno sudjelovanje volontera na projektu, bez dobnih ograničenja, s ciljem promicanja međugeneracijske solidarnosti • Porast broja škola (dosadašnji ukupni broj od 186 škola) čiji će učenici prisustvovati na edukacijskim programima Festivala židovskog filma (u gradovima-domaćinima Festivala i na turneji) • Osvještavanje prisutnosti nacionalnih manjina te ukazivanje na probleme integracije istih • Proširenje kulturne ponude grada Zagreba 17 • • • • Obogaćivanje kulturne i edukacijske ponude jedinica lokalnih samouprava, uključujući zajednice s manjim mogućnostima Intenziviranje regionalne te europske suradnje na projektu Intenziviranje promocije na europskim i svjetskim festivalima te osnaženje medijske promocije vlastitog Jačanje suradnje s resornim ministarstvima te institucijama, sukladno sudjelovanju na europskim programima (Europa za građane 2007.-2013., Creative Europe 2014) 16. Ocjenjivanje rezultata projekta • • • • • • • • • • • Broj posjetitelja na filmskim projekcijama Praćenje i ocjenjivanja kvalitete filmova od strane publike Broj sudionika i posjetitelja na popratnim aktivnostima Zastupljenost u medijima te broj distribuiranih promotivnih materijala kao i posjećenost internetske stranice te društvenih mreža Praćenje doprinosa volonterskog rada koji se odnosi na kvalitetu realizacije projekta Praćenje prikupljanja sredstava Pozitivan napredak u lokalnoj zajednici Broj gradova posjećenih za vrijeme turneje Stupanj uključenosti učenika u diskusiju nakon prezentiranog programa Dojmovi i komentari učenika i njihovih profesora na cjelokupni edukacijski program kroz evaluacijske listiće koji će se distribuirati na programu Uključenost lokalnih vlasti u realizaciju projekta 17. Životopisi organizatora BRANKO LUSTIG (Osijek, 1932.) - počasni predsjednik Festivala. Najpoznatiji je kulturni poslanik Republike Hrvatske u svijetu te brojnim svjetskim priznanjima nagrađivani producent (Oscar za filmove Schindlerova lista i Gladijator). Dugi niz godina djeluje u Hollywoodu, gdje kao član Akademijine komisije za kandidaturu filmova za nagradu Oscar sudjeluje u njezinu radu. Karijeru je započeo kao voditelj snimanja u Jadran filmu te je sudjelovao na gotovo svim stranim produkcijama filmova na području bivše Jugoslavije kao glavni organizator i direktor filma. U Americi je blisko surađivao s istaknutim redateljima kao što su Steven Spielberg, Ridley Scott i ostali. U lipnju 2009. godine primio je počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos filmskoj umjetnosti i promociji hrvatskog filma u svijetu. Predavač je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu na odjelu produkcije. Zbog svoje izuzetne stručnosti, ali i židovskog podrijetla i iskustva u najzloglasnijim nacističkim logorima, pokazuje veliko zanimanje i poznavanje židovskog filma te se kao volonter angažirao na zagrebačkom Festivalu židovskog filma u svojstvu predsjednika festivala. Svoje djelovanje predsjednika Festivala proširuje i predavanjima na temu Holokausta koja drži učenicima i studentima diljem Hrvatske. NATAŠA POPOVIĆ (Zagreb, 1974.) - direktorica Festivala Završila je Grafički fakultet u Zagrebu, smjer dizajn. Dugi niz godina djeluje u struci, a svoju ljubav prema filmu koristi i usmjerava kroz organizaciju Festivala židovskog filma. Na inicijativu i prijedlog Vesne Domany Hardy 2007. godine, prihvatila je poziv te u suradnji s UK Jewish Film Festivalom iz Londona pokreće prvi Festival židovskog filma u regiji. Od 2007. godine svoje djelovanje u potpunosti posvećuje organizaciji i razvoju filmsko-festivalske scene u Zagrebu i šire. 18 SANJIN KAŠTELAN (Rijeka, 1977.) - accounting manager U Rijeci završava osnovnu i srednju školu. U Zagrebu upisuje dvopredmetni studij na Filozofskom fakultetu, smjerovi hungarologija i filozofija, koji završava 2002. godine. Od 2000. radi u multimedijalnom institutu MAMA te sezonski kao predstavnik turističke agencije HBC iz Budimpešte. Godinama radi na brojnim renomiranim festivalima (25 FPS, ZFF, HRFF, Mliječni zub) u uredu za goste i kao koordinator volontera. 2004. godine polaže državni ispit za turističkog vodiča za Zagreb i Zagrebačku županiju za mađarski i njemački jezik. Posljednjih godina radio je u marketinškim agencijama kao account manager. U slobodno vrijeme ima redovite DJ nastupe (Dj Itch) u gotovo svim većim klubovima u Zagrebu, Rijeci i Koprivnici. LUKA RINČIĆ (Zagreb, 1982.) - koordinator obrazovnog programa Nakon maturiranja u Prvoj gimnaziji, upisuje Fakultet političkih znanosti, studij politologije, koji završava 2006. godine. Karijeru započinje u nevladinoj neprofitnoj organizaciji GONG. Od 2009. godine radi kao novinar za Poslovni dnevnik, da bi se u travnju 2011. godine priključio udruzi Festival suvremenog židovskog filma kao koordinator Edukacijskih jutara. Iza sebe ima četiri uspješno organizirana Edukacijska jutra u sklopu Festivala židovskog filma u Zagrebu te dvije organizirane turneje po hrvatskim gradovima (Čakovec, Osijek, Vukovar, Zadar, Knin). STAŠA ČELAN (Split, 1969.) 2010. se aktivno uključuje u organizaciju Međunarodne filmske radionice Talent Workshop i postaje voditelj projekta. Već 15 godina aktivan je u Kino klubu Zagreb kao predavač na filmskim radionicama i mentor mladim filmašima. Održava filmske radionice diljem Hrvatske, najčešće u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, Agencije za odgoj i obrazovanje, Narodnog sveučilišta Dubrava te, već spomenutog, Kino kluba Zagreb. Od početka do danas održao je preko stotinu filmskih radionica. Uz Irenu Marković, osnivač je mlade filmske produkcijske kuće „Focusmedia“ d.o.o. usmjerene prvenstveno na proizvodnju nezavisnih filmskih uradaka. IVAN HRKAŠ (Sarajevo, 1978.) u Jeruzalemu (Izrael) završava gimnaziju Seligsberg. 2004. godine diplomirao je na sarajevskoj Akademiji likovih umjetnosti, smjer grafičkog dizajna te 2011. godine magistrirao iz područja Fotografije. Docenta je na predmetu Osnove fotografije I i II i Fotografija I i II. Od svibnja 2012. godine predaje kao gostujući profesor na Visokoj školi za dizajn u Ljubljani (Slovenija). Izlagao je na prostoru Bosne i Hercegovine, Austrije, Tunisa, Slovenije, Srbije, Velike Britanije, Izraela i Meksika te osvojio nagrade na brojnim festivalima. Radio je na organizaciji festivala “Sarajevska zima” i različitim lokalnim i međunarodnim projektima na polju kulture i umjetnosti. Grafičke radove i fotografije objavljuje u lokalnim i inozemnim magazinima. Sedam godina bio je aktivni član zbora Pontanima koji djeluje na interreligijskom pomirenju različitih zajednica u BiH. Živi i radi u Sarajevu. JAKOV FINCI (Rab, 1943.) završio je Pravni fakultet u Sarajevu i od 1966. radi kao pravnik stručnjak za međunarodno trgovinsko pravo. 1991. godine jedan je od inicijatora obnove židovskog kulturnog, prosvjetnog i humanitarnog društva La benevolencija i njegov prvi potpredsjednik. 1995. je izabran za prvog predsjednika Židovske zajednice Bosne i Hercegovine. Potpredsjednik je asocijacije FONDEKO i član udruženja nezavisnih intelektualaca Krug 99. Od rujna 1996. do travnja 2000. nalazi se na dužnosti izvršnog direktora Otvorenog društva BiH - Soroš fondacije za Bosnu i Hercegovinu. Od 2000. do 2008. godine bio je prvi direktor Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Od 2008. je ambasador Bosne i Hercegovine za Švicarsku. Specijalist je za trgovačko pravo, privatizaciju i organizaciju humanitarnog rada. Održao je brojna predavanja o ovim temama i sudjelovao na brojnim međunarodnim skupovima i konferencijama. 19 * Grad Rijeka je partner odnosno suorganizator programa u Rijeci 18. Partneri projekta U današnje vrijeme potrebno je povezivati se s gospodarskim subjektima na tržištu. Cilj je razvijati kvalitetne partnerske odnose i osnivati nove u zemlji i inozemstvu, s naglaskom na više fokusa: regija, Europska unija, ostatak svijeta. Za velike projekte potrebna je snažna financijska podloga pa ne treba zanemariti moguće izvore financiranja iz redova gospodarstvenika, velikih tvrtki te banaka na hrvatskom i posebno svjetskom tržištu. Nužnim se pokazuje partnere aktivno uključiti u projekte i omogućiti im nadzor nad logističkim dijelom i sredstvima koja doniraju, a na razini poslovnog savjeta i posrednog racionalnog upravljanja doniranim sredstvima odnosno zajedničkim programima. Partneri s kojima je u dosadašnjem radu Udruga surađivala su sljedeći: Pokrovitelj Festivala u Zagrebu - Grad Zagreb. Partneri Festivala u Rijeci - Grad Rijeka i u Sarajevu - Jevrejska opština Sarajevo; Donatori i sponzori: AIC Foundation inc., Mirko Ilić corp., Orbico d.o.o., Atlantic grupa d.d., ORYX Grupa d.o.o., Veleposlanstvo države Izrael u Zagrebu, Austrijski kulturni forum, Goethe Institut, UNHCR, Overseas Express, PBZ Card – American Express, Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo socijalne politike i mladih RH, Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, Francuski institut u Zagrebu, Dobbin d.o.o., Hotel Sheraton Zagreb, Hotel Dubrovnik, Miadria, Medical Intertrade d.o.o., Školska knjiga d.d., Adria Papir d.o.o., Paprenjak, Kutjevo d.d., DMD Perković, McCann Erickson, Rezolucija d.o.o., Potomac d.o.o / Croata, BLITZ Film & Video Distribution, Press clipping d.o.o., AVC, Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država, Erste Stiftung Studio dim d.o.o, Fedex / Rhea d.o.o., Kapetanović Sistemi d.o.o., Jadran Film d.d., Erste Card Club d.d., Aleks Produkcija d.o.o., Istyle, Hrvatski Ferijalni Hostelski Savez, Kino klub Zagreb, Illamasqua, VIP klub, Lemon club & bar, Supercaffé, kino Europa, Dokukino; medijski pokrovitelji: HRT, Jutarnji List, Net.hr, Otvoreni radio, Kulturpunkt.hr, Zarez, Filmski.net, DNA, Forum.hr, Klubskascena.hr, Festival.hr, Muzika.hr, Monitor.hr 19. Održivost Projekti udruge osmišljeni su tako da postignu što veću održivost kroz svoje rezultate. Anketiranjem i izradom studije uvidjet će se stvarno stanje i dobiti preporuke o narednim aktivnostima. Održivost udruge i projekta temelji se na sve većoj profesionalizaciji, osiguravanju resursa i stvaranju strukture koja će osigurati ne samo postojanje, već i djelotvornu provedbu programskih aktivnosti. Potrebno je osigurati korisnike, donatore, vlastito pozicioniranje i medijsko praćenje programa za duže vremensko razdoblje. ELEMENTI ZA ODRŽIVOST PROJEKTA Raditi smisleni posao sukladno misiji organizacije Imati dobru organizaciju i djelotvorno rukovodstvo Biti u stanju mobilizirati resurse / prikupiti sredstva Imati dobre odnose / biti utemeljen u zajednici › Kapacitet udruge da osigura strateški okvir, učinkovito vodstvo i djelotvornu organizacijsku strukturu koja će omogućiti nesmetanu provedbu programa pokazala se učinkovitom do sada te se iz 20 godine u godinu pojavljuje sve veći broj zainteresiranih partnera, sponzora i donatora koji su zainteresirani za dugogodišnju suradnju i podršku. Prema predviđenom razvojnom planu Udruge, program Edukacijskih jutra i edukacijske turneje i dalje će biti preporučeni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatske agencije za odgoj i obrazovanje te će uz logističku i moguću financijsku pomoć obuhvatiti područja i jedinice lokalne samouprave u kojima se program dosad nije mogao realizirati zbog evidentnih tehničkih i/ili financijskih poteškoća. › Neupitna je opstojnost i potreba za pružanjem kvalitetnih kulturnih i izvaninstitucionalnih obrazovnih programa koji će podići kvalitetu života društva te stvoriti pozitivan učinak u zajednici uz raspoložive resurse s obzirom na interes i sudjelovanje partnerskih organizacija u projektu. Programi Udruge zadržat će visoku kulturno-umjetničku kvalitetu i u suradnji s kulturnim institucijama (strani instituti u Zagrebu kao što su Goethe institut, Francuski institut, Austrijski kulturni forum; HDLU), stranim veleposlanstvima u Republici Hrvatskoj s kojima je već etablirana izvrsna suradnja (kao što su Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu, Veleposlanstvo Države Izrael u Zagrebu, Veleposlanstvo Savezne Republike Njemačke, Veleposlanstvo Republike Poljske, Veleposlanstvo Republike Bugarske, Francusko veleposlanstvo u Zagrebu,…) te poslovnim subjektima u Republici Hrvatskoj (kao što su cijenjene tvrtke Atlantic grupa d.d., Orbico d.o.o, Medical Intertrade d.o.o. i brojne druge koje prepoznaju cilj i misiju Udruge i Festivala) nastaviti s provedbom zadanih i u Ustavu definiranih ciljeva Udruge – educirati o Holokaustu putem filmskog medija i predavanja, potaknuti multikulturalni dijalog, potaknuti volonterski rad različitih dobnih skupina, promovirati gospodarske subjekte u zemlji i regiji, poticati subjekte društva na zajedničku suradnju u svrhu ostvarivanja zajedničkih interesa, senzibilizirati široke ciljne skupine o manjinskim te stigmatiziranim zajednicama, njihovu načinu života i problemima identiteta s kojima se susreću te potaknuti razmjene kulturnih dostignuća suvremene svjetske umjetnosti na tuzemnom i inozemnom planu. › Financijska održivost ovisi o osiguranju potrebnih resursa kako bi postigla institucionalnu i programsku održivost te osiguravanje sredstava za nesmetan rad Udruge te razvoj Festivala židovskog filma Zagreb – festivala tolerancije u narednim godinama prema predviđenom planu. Aktivnom suradnjom u logističkom i financijskom smislu spomenutih subjekata i Udruge, projekt Festival tolerancije kao i popratni festivalski programi biti će prisutni na kulturnoj i edukativnoj sceni grada Zagreba, grada Rijeke kao i regije (Sarajevo), čime bi regija dobila jedinstvenu platformu za izvaninstitucionalno obrazovanje o Holokaustu i toleranciji. Udruga će Program, u suradnji s kulturnim institucijama kao što su Goethe Institut te agencijom Ujedinjenih naroda, UNHCR-om, prijaviti na programe Europa za građane 2007.-2013. te program koji slijedi u 2014., Kreativna Europa te se nada pozitivnom pomaku u međunarodnoj kulturnoj suradnji. Imajući u vidu opće stanje društva i ekonomsku krizu, postoje sumnje u nemogućnost razvijanja projekta. Prijetnja spomenutoj dinamici su izostanak financijske podrške institucija i resornih ministarstava te zakonska regulativa koja bi zbog krize morala biti prilagođena, a na štetu razvoja kulturnih projekata. Konkurentni festivali u gradu Zagrebu nisu prijetnja zbog nekoliko etabliranih čimbenika: publike odane programima Festivala židovskog filma Zagreb, kvalitetnog visoko umjetničkog filmskog i ostalih popratnih programa Festivala, suradnje s Hrvatskom agencijom za odgoj i obrazovanjem u provedbi i unapređenju programa Edukacijska jutra, suradnje sa stranim veleposlanstvima, institucijama i poslovnim subjektima koji prepoznaju vrijednost i misiju projekta i drže ga nužnim u kreiranju zdravog društva te etablirane mreže kontakata s jedinicama lokalne samouprave koji programe prepoznaju kao nužne i pokušavaju iste uvesti u praksu i u svojim područjima djelovanja. Udruga ima osigurane kapacitete u ekspertizi članova te sjajnim poslovnim kontaktima, no razvojna strategija uvelike ovisi od podrške partnera projekta, u prvom redu Grada 21 Zagreba, Grada Rijeke te grada Sarajeva kao i ostalih spomenutih subjekata. Udruga čvrsto vjeruje u pozitivne rezultate apliciranja na mnogobrojne nacionalne i inozemne fondove, jer programi u potpunosti etabliraju demokratske vrijednosti Europske Unije i promoviraju osnovna demokratska načela te u programskom pogledu doprinose promociji kulturne raznolikosti. 20. Praćenje i procjena izvedbe projekta Udruga redovito prati svoj rad internom i eksternom evaluacijom projekta. Provedbu plana projekta pratiti ćemo periodičnom analizom kroz cijelu godinu, na način: • • • • • • • praćenja provedbe prema planu aktivnosti praćenja provedbe projekata (Edukacijska jutra, turneja Edukacijskih jutara, filmski program...) praćenja prikupljanja sredstava procjene uspješnosti pronalaženja grupa donatora i sponzora pozitivnog napretka u lokalnoj zajednici evaluacijskih mjera koje će se provoditi putem anketa, istraživanja potreba u lokalnoj zajednici te statističkim mjerilima: vrsta usluga i broj korisnika praćenja zastupljenosti u medijima Eksterna evaluacija temelji se na reviziji poslovanja i podnošenju finalnog izvještaja revizijske kuće (Leitner & Leitner revizija). Kriteriji se baziraju na zadanom planu, vremenski zadanim okvirima, metodama provedbe projekta i ostvarivanju ciljeva, a evaluacija se fokusira na svrhovitost, utjecaj i kvalitetu projekta. FOLLOW UP Narativni izvještaji te sve izrađene publikacije o djelatnostima Udruge bit će dostupni na internetskim stranicama (www.jff-zagreb.hr) te će tako i po završetku financiranja projekta biti dostupni širokom broju korisnika. Na stranici su također postavljeni logotipi partnera projekta s direktnim linkom na matične stranice partnera. 22
© Copyright 2024 Paperzz
