23/2014
11. lipnja 2014.
Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji
Molitveni susret na poticaj pape Franje okupio je u
Vatikanskim vrtovima izraelskoga predsjednika Šimona
Peresa i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa,
a nazoèili su mu i carigradski patrijarh Bartolomej I. i
kustos Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa te brojni
vjerski službenici triju religija. U sjeni bazilike Sv.
Petra molili su Židovi, kršæani i muslimani jedni nakon
drugih i odvojeno, ali svjesni da su "sinovi
Abrahamovi" i time braæa - Sveti Otac pozvao obje
strane na hrabrost da nastave pregovore, poruèivši da
"spirala mržnje i nasilja" mora biti prekinuta
Crkva Sv. Kvirina u Sisku proglašena manjom
bazilikom
Ta je crkva postala znak veæe povezanosti s Crkvom u
Rimu i osobito sa Svetim Ocem, i postala je uzor i
središta liturgijsko-pastoralnih dogaðanja u Sisaèkoj
biskupiji, istaknuo biskup Vlado Košiæ na slavlju koje
je predvodio nuncij Alessandro D'Errico
Dani pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije
Euharistijsko slavlje, susret s biskupom Valentinom
Pozaiæem i program na Zrinjevcu - Zahvaljujuæi
okupljanjima u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu
pod vodstvom biskupskog vikara za laike dr. Tomislava
Markiæa napravljen kvalitativan iskorak u
meðusobnom povezivanju na dobrobit Crkve i
hrvatskog naroda
Domovinske vijesti
Posveæena župna crkva Sv. Barbare na Rebru
Nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji
U povodu 100. obljetnice smrti otkriveno poprsje Tadije Smièiklasa
Hodoèašæe starijih osoba u Voæin
Bolesnièko hodoèašæe u Mariju Bistricu
Slavlje zlatnih zavjeta milosrdnih sestara sv. Križa
"Budite uzor svojim vjernicima!"
Film o bl. Miroslavu Bulešiæu pobjednik V. festivala hrvatskih
katolièkih filmova - Trsat
VIS Trinity pobjednik Uskrs festa
Tribina o sakramentu ženidbe
Nacionalna humanitarna akcija Hrvatskog Caritasa "Spremni za
dobro!"
Obitelj je uvjet, sastavni dio i nastavak življenja sakramenata
Crkva u Hrvata
Novo vodstvo Hrvatske karmelske provincije
Susret mladih Srijemske biskupije
Susret vjerouèenika Kotorske biskupije
Hrvati u marijanskim svetištima u Njemaèkoj
Inozemne vijesti
Poljska: Pad komunizma bila je pobjeda morala
Papa primio katholikosa Armenske apostolske Crkve
Crkva je pozvana zajamèiti blizinu Romima
Prilog dokumenti
Priopæenje sa susreta èlanova Hrvatske biskupske konferencije s
redovnièkim provincijalima
Dar pobožnosti
Živa Crkva mora iznenaðivati
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Ekshumacija žrtava poraæa u Kršu
Neæemo se svrstavati s muèiteljima jer bismo tada i sami bili
zaraženi mržnjom koja je glavni izvor svih pa i ovih zala;
svrstavamo se na stranu muèenih jer smo onda sudionici u
patnji žrtava i tako im izražavamo poštovanje te oèitujemo
ljudsko i kršæansko dostojanstvo, istaknuo biskup Bogoviæ
Krš, 29.5.2014.
(IKA) Na svetkovinu Uzašašæa
Gospodinova u Donjem Kosinju izvršena je ekshumacija
žrtava II. svjetskog rata iz masovne grobnice u špilji-jami u
selu Krš, desno od Kosinjskog mosta, desetak minuta hoda
uz brdo iznad pravoslavne crkve Sv. Nikole. Prema izjavama
svjedoka, zloèin se ondje dogodio kada su koncem rata
partizanske jedinice 1945. zauzele Kosinj i okolicu.
Na tu skupnu grobnicu u sijeènju 2012. godine ukazali su
Ivanu Vukiæu, predsjedniku Hrvatskog društva politièkih
zatvorenika - Podružnice Gospiæ, vlè. Ivan Hodak, župnik
Donjeg i Gornjeg Kosinja te tada bogoslov Nikola Prša iz
Gornjeg Kosinja.
Nakon obilaska masovne grobnice Ivan Vukiæ je 8. sijeènja
2012. podnio prijavu Policijskoj upravi Lièko-senjskoj
protiv nepoznatog poèinitelja, a 8. veljaèe iste godine prijavu
je uputio Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu.
Na ulaz u špilju nakon izvršenog zloèina bilo je navaljeno
veliko kamenje, koje se u meðuvremenu obrušilo, pa se
doima da je špilja jama. Odronjavanjem kamenja otkriven je
ulaz u špilju-jamu.
Dvije godine kasnije, 29. svibnja 2014. pomoænik ministra
branitelja i predstojnik Ureda za zarobljene i nestale Ivan
Grujiæ sa svojim je suradnicima zapoèeo ekshumaciju žrtava.
Nakon ekshumacije Grujiæ je izjavio da je izvršena
ekshumacija 15 žrtava. Meðu žrtvama bilo je i žena. Identitet
æe se utvrditi naknadno.
Na žrtvama nisu utvrðeni prostrijelni tragovi
pa se
pretpostavlja da žrtve nisu strijeljane, veæ su umorene
hladnim oružjem ili žive zazidane. Jedino se na jednoj
lubanji vidi da je raskoljena sjekirom. Nijedan kostur nije
cjelovit, kako reèe Ivan Vukiæ - a kako je u špilji naðen
izmet velikih šumskih zvijeri, najvjerojatnije su se one
hranile pobijenim žrtvama pa su kosti razbacane. Radi se o
krškom terenu pa vjerojatno postoji i drugi ulaz.
Ekshumaciji su nazoèili gospiæko-senjski biskup i
predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski
martirologij mons. dr. Mile Bogoviæ, Ivan Vukiæ i župnik
Ivan Hodak.
Biskup Bogoviæ je pritom izjavio: "Stojimo pred ovim
prizorom koji nam jasno govori što je sve èovjek u stanju
uèiniti svome bratu èovjeku. U ovu jamu baèeni su Hrvati
katolici; i nije ovo jedina takva jama. No, ima u ovom kraju
takoðer jama gdje su baèeni pravoslavni Srbi.
Neæemo se svrstavati sada s muèiteljima jer bismo tada i
sami bili zaraženi mržnjom koja je glavni izvor svih pa i
ovih zala; svrstavamo se na stranu muèenih jer smo onda
sudionici u patnji žrtava i tako im izražavamo poštovanje te
oèitujemo ljudsko i kršæansko dostojanstvo. Ovaj posao oko
ekshumacija treba ubrzati, ali što prije treba odrediti mjesto
kamo æemo pokopati posmrtne ostatke (kosti) žrtava, da se
ne povlaèe po tavanima, podrumima i kontejnerima, kako se
veæ dogaðalo, nego da ih se dostojno pokopa na jednom
središnjem mjestu u 'Svehrvatski grob'. Mislim da mu je
mjesto na Krbavskom polju, podno Crkve hrvatskih
muèenika."
.
2
11. lipnja 2014. broj 23/2014
Policijska kapelanija sv. Kvirina PU sisaèko-moslavaèke
proslavila zaštitnika
Sisak, 3.6.2014. (IKA) - Policijska kapelanija sv. Kvirina
Policijske uprave sisaèko-moslavaèke, sveèano je u utorak 3.
lipnja proslavila svetkovinu svog zaštitnika. Sveèano misno
slavlje u sisaèkoj crkvi Sv. Kvirina predvodio je vojni biskup
Juraj Jezerinac u koncelebraciji s kancelarom Sisaèke
biskupije mons. Markom Cvitkušiæem, kapelanom PK sv.
Kvirina Milenkom Majiæem, te vojnim i policijskim
kapelanima Andrijom Markaèem, Damirom Vrabcem i
Vladislavom Mandurom.
Na poèetku sve okupljene te posebno djelatnike PU sisaèkomoslavaèke pozdravio je vlè. Majiæ, zahvalivši im što su
došli u zajedništvu moliti Gospodina da im da snage da
mogu uvijek i vjerno obnašati svoju službu koju im je
povjerio narod i od oni koji imaju povjerenje u njih.
U homiliji biskup Jezerinac istaknuo je: "Isus je na samom
poèetku svoga javnog djelovanja, pozivajuæi na obraæenje,
naišao na otpor pojedinih ljudi. Mržnja prema njemu bila je
okrunjena njegovim razapinjanjem na križu. Ako je takvu
mržnju i prezir doživio Isus Krist, što onda mogu oèekivati
njegovi uèenici i njegova Crkva? Stoga i veli Isus: 'Nije
sluga veæi od gospodara'. U èovjeku postoji iskonska želja da
bude apsolutno slobodan. Tu slobodu znade zloupotrijebiti.
Stoga sam odluèuje što je za njega dobro a što nije,
oblikujuæi tako svoj nazor na svijet. I zato se svim silama
opire ljudima koji drugaèije misle. Braæo i sestre, Evanðelje
dolazi pred nas kao ponuda i izbor. Na èovjeku je hoæe li ga
prihvatiti ili neæe", rekao je biskup Jezerinac.
U nastavku biskup je podsjetio na životni i muèenièki put sv.
Kvirina te je govoreæi o poruci koju nosi, istaknuo kako je to
svetost. "Svetost je, dakle, naša sudbina i Bog traži od nas
suradnju. Samo sveti ljudi su pravi ljudi, koji su se visoko
uzdigli u svom životu. Na to smo pozvani svi mi bez obzira
na stalež i zvanje. Ako su mnogi uspjeli, možemo i mi",
zakljuèio je biskup.
Blagoslov kipa sv. Kvirina u Velikom Kaptolu
Sisak, 3.6.2014. (IKA) - Novopostavljeni kip sv. Kvirina u
atriju sisaèkog Velikog Kaptola blagoslovljen je u utorak 3.
lipnja, ususret svetkovini sveca zaštitnika Sisaèke biskupije i
Grada Siska. Kip je blagoslovio sisaèki biskup Vlado Košiæ,
a uz brojne Sišèane blagoslovu je nazoèilo i pedesetak
hodoèasnika Kutinskoga dekanata predvoðenih dekanom
preè. Ivanom Benkoviæem.
Govoreæi o sv. Kvirinu, voditeljica Ureda za kulturu
Biskupije Spomenka Juriæ istaknula je kako je taj svetac
štovan i poznat kroz èitavu povijest, a o èemu postoje brojna
svjedoèanstva u zapisima kroz Europu i Južnu Ameriku, ali i
kako je usprkos tome u likovnom izražaju saèuvano
relativno malo njegovih prikaza. Juriæ je predstavila i autora
akademskog kipara Tomislava Kršnjavija te govorila o
umjetnièkoj vrijednosti toga kipa.
Kršnjavi je rekao kako je u kompoziciji želio izraziti
napetost izmeðu dvije sile, dijagonale koja mlinskim
kamenom vuèe sveca u fizièku smrt i druge dijagonale koja
se uznosi njegovim pogledom i povjerenjem u Rijeè Božju
prema nebu. Kršnjavi je poruèio i kako je izuzetno ponosan
što se taj cijeli projekt ostvario, te kako je prilikom rada
molio zagovor sv. Kvirina.
Sveèanost je pjevanjem uvelièao Sveæenièki nonet Sisaèke
biskupije.
Domovinske vijesti
ika
"Vjera u Boga uvijek novih moguænosti"
Predstavljena knjiga prof. dr. Bože Lujiæa
Zagreb, 4.6.2014. (IKA) – Knjiga "Vjera u Boga uvijek
novih moguænosti. Pretpostavke za biblijsku teologiju
Staroga zavjeta" prof. dr. Bože Lujiæa, bosanskoga
franjevca, predstavljena je u utorak 3. lipnja u dvorani
"Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.
Pozdravljajuæi okupljene uime suorganizatora predstavljanja,
dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u
Zagrebu Tonèi Matuliæ zahvalio je autoru na knjizi, te
istaknuo posebnost: autor je knjigu posvetio teološkim
uèilištima koja su mu mnogo dala u životu.
To je Franjevaèka teologija u Sarajevu koja je afilirano
visoko teološko uèilište KBF-a u Zagrebu, te sam KBF èiji
je zaposlenik.
Prof. dr. Božo Lujiæ je jedan od naših najprofiliranijih
biblièara, a istodobno nenametljiv, a opet tako prisutan i tako
prodoran. Može se reæi da svoj život nije potratio, nego da
ga je izuzetno dobro iskoristio u onome što su mu Bog i
zajednica povjerili, a to je da se bavi prouèavanjem Svetoga
pisma u cjelini, a posebno Staroga zavjeta, rekao je dekan
Matuliæ.
KBF ponosan je na svoga profesora, takoðer i zahvalan i za
onaj period kad je kao vanjski suradnik dolazio sa
Franjevaèke teologije u Sarajevu i ne baš uvijek u lakim
uvjetima, primjerice za Domovinskoga rata. To potvrðuje da
je fakultet kao ustanova onoliko velik, cijenjen onoliko je
glasovit koliko su marljivi, cijenjeni i glasoviti njegovi
profesori, jer profesori su na fakultetu znanstvenici, ali i
nastavnici, odgojitelji, rekao je dekan Matuliæ.
Uime izdavaèa Kršæanske sadašnjosti ravnatelj mr. Stjepan
Brebriæ podsjetio je kako je Lujiæ u KS-u objavio više od
deset naslova, i dva sveuèilišna udžbenika. Takoðer je
istaknuo da je prof. Lujiæ jedan od najèitanijih autora KS-a,
kao i iskreni i odani prijatelj te izdavaèke kuæe.
Jedan od recenzenata, prof. dr. Nikola Hohnjec u osvrtu na
sadržaj knjige istaknuo je kako tim složenim djelom prof.
Lujiæ sažima svoje znanstveno-nastavno i pisano djelovanje.
Kratko je predstavio svako od devet poglavlja.
Zaustavljajuæi se na pojedinim recima, Hohnjec je istaknuo
kako autor oživljuje i aktualizira proroèki navještaj.
Tekst obiluje mnoštvom znanstvenih bilježaka što proširuje
obzor. Bilješke nisu kratke, i više su od tehnièkog navoda
donose razna djela i njihove autore, prijevoda citata, te
literature, objašnjenja i sve to u pravom omjeru s tekstom.
Kada prevodi citate s drugih jezika, napose njemaèkoga,
uopæe se ne primjeæuje razlika stila i govora, trudi se navesti
i dati prostor i drugim našim biblièarima, rekao je Hohnjec.
Od koristi su strukturalna Lujiæeva nabrajanja, skice, koje
razbijaju monotoniju teksta te ga i vizualno obogaæuju. A
znanstvenost knjige pokazuju i stranice s obiljem navedene
literature, s mnogo inozemnih, ali tridesetak naslova iz
vlastitoga znanstvenog opusa. Sadržaj s naslovima,
podnaslovima ravnomjernom i jasnom strukturom veæ tvori
sažetak djela, tako ovaj rad postaje glavno Lujiæevo životno
djelo, ustvrdio je Hohnjec.
Drugi predstavljaè i recenzent prof. dr. Anton Tamarut istièe
kako knjiga "impresionira koliko opsegom, toliko još više
bogatstvom, životnošæu i svježinom poruke".
Knjiga daje antologijski prikaz cjelokupne starozavjetne
teologije, ustvrdio je Tamarut, te naglasio kako su u knjizi
ukljuèene sve teme Staroga zavjeta. Na pojedinim uzorcima
autor predstavlja i analizira izvor, narav, sadržaj obzore i
domete biblijske vjere. Tako na temelju istine koju èuvaju i
otkrivaju kljuène rijeèi starozavjetne teologije kao i na
izabranim osobama pokazuje kakva je vjera Staroga zavjeta.
U toj vjeri èovjek vidi i osjeæa Boga u korijenima svoga
života, u korijenima temelja svijeta. To je Bog otvoren
èovjeku, Bog koji èovjeku pruža moguænost da s njim
prijateljuje, to je Bog prijateljskog saveza, Bog prava i
pravednosti, Bog praštanja i milosrða, Bog koji dolazi iz
buduænosti, a ujedno je Bog èovjekove buduænosti.
Kljuèna novost i posebnost koja se otkriva u starozavjetnoj
vjeri, a koja po meni predstavlja samo središte ove knjige,
sastoji se u moguænosti promjene i Boga i èovjeka. Èovjek
se može i treba mijenjati i prilagoðavati Bogu, no još je u
odnosu biblijskog èovjeka i Boga èudesnije to što se i Bog
prema èovjeku mijenja i prilagoðava mu se. Traži ga i zove,
daje mu uvijek novu priliku da uspije i da bude onaj tko bi
trebao biti: prijatelj Božji, èovjek novoga neba i nove
zemlje, rekao je Tamarut, dodajuæi da je tom knjigom autor
uspio pokazati kako vjera nije samo ljudska stvarnost, nego
ujedno i Božja. Ne samo da se èovjek u vjeri pouzdaje u
Boga, da u vjeri uspostavlja odnose s Bogom, nego se
jednako tako Bog u povjerenju okreæe èovjeku. Vjeruje u
èovjeka kao djelo svoje stvoriteljske ljubavi. Skrbi za njega,
bdije nad njim, solidarizira se s njime, i u nevjerojatnom
suosjeæanju pati s njime.
Ova knjiga, premda je pisana struèno i kao priruènik èita se
teèno i znatiželjno, veoma je hranjiva i pouèna. Autor na
više mjesta ciljano aktualizira i izravno primjenjuje biblijsku
situaciju i poruku na povijesnu i društvenu situaciju našega
naroda. Aktualizacija biblijske poruke pokazuje da autor
istražuje i analizira biblijske sadržaje i poruke u sasvim
odreðenom vremenskom i društvenom kontekstu, te se u tom
smislu njegov rad treba shvatiti kao poslanje.
Ova knjiga nije neophodno i dragocjeno štivo za studente i
skupinu biblijskih i teoloških sladokusaca. Ona se po svom
opsežnom sadržaju i poruci nudi kao priruènik za svakog
ozbiljnijeg vjernika. Priruènik za vjernièko životno
obrazovanje. Preko nje moguæe je posvijestiti svoju
dosadašnju i skupnu povijest, a u svjetlu njenih slika i
poruka moguæe je takoðer naæi kljuèni poticaj za novi
iskorak prema Bogu Isusa Krista, prema Bogu uvijek novih
moguænosti.
A to je najvažnije: samo u vjeri u Boga, uvijek novih
moguænosti, u Boga koji dolazi iz buduænosti i sam èovjek
može živjeti s uvijek novim moguænostima, zakljuèio je
Tamarut.
Vidno dirnut rijeèima predstavljaèa, kao i prepunom
dvoranom u kojoj su bili mnogi profesori i studenti KBF-a,
prof. Lujiæ zahvalio je na prisutnosti, jer su "tako dali
priznanje njegovu radu, te njegovoj vjeri u biblijsku poruku".
Kratko se osvrnuo na svoje studije i bavljenje biblijskom
tematikom, te istaknuo kako je iz Jeruzalema donio mnoštvo
materijala koje je nastojao koristiti u svojem buduæem
znanstvenom radu. No, u ratu je ostao bez svega. Ali, je
kasnije dobio na poklon bogatu knjižnicu jednoga sveæenika
iz Njemaèke.
I tada sam nauèio da Bog otvara èovjeku obzorje, kad se èini
da se ono zatvara. Nauèio sam da ima dobrih i loših ljudi, ali
i još nešto: da su i dobro i zlo ogranièeni, jer su vezani uz
èovjeka koji je ogranièen. Iskusio sam da Bog otvara ljudima
nova podruèja i nove moguænosti. I ova knjiga nikla je ne
samo iz mojih istraživanja biblijske poruke, nego i osobnog
iskustva. Svaka granica ima svoju granicu, a nju može
pomaknuti samo vjera, poruèio je prof. Lujiæ.
Predstavljanje je pjesmom obogatila Klapa studenata KBF-a
"Slaviæ", a program vodila studentica KBF-a Marijana Mioè.
.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
3
Domovinske vijesti
Susret nadbiskupa Barišiæa i provincijalnog ministra
franjevaca konventualaca
Split, 4.6.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ susreo se prvi put s provincijalnim ministrom
Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca
fra Josipom Blaževiæem u srijedu 4. lipnja u Nadbiskupskom
ordinarijatu u Splitu. U srdaènom razgovoru provincijalni
ministar Blaževiæ nadbiskupa Barišiæa ukratko je upoznao s
aktualnim stanjem u Provinciji te je govorio o buduæim
projektima i izazovima s kojima se susreæu. Posebno se
razgovaralo o suradnji i zajednièkom apostolskom
djelovanju u splitskoj župi sv. Stjepana pod Borovima i
samostanu Sv. Frane na Obali, èiji su vjernici povjereni
upravo franjevcima konventualcima. Nadbiskup je istaknuo
kako je rad splitskih franjevaca konventualaca prepoznatljiv,
ne samo na župnoj razini, veæ i u cijelom gradu. Kao
uspomenu na susret, provincijalni ministar Blaževiæ
nadbiskupu je darovao enciklopedijski priruènik "New age i
kršæanstvo" te knjigu Wladyslawa Kluza "47 godina života".
Donacija vrijedna pola milijuna kuna za pomoæ djeci bez
roditeljske skrbi
Vugrovec, 4.6.2014.
(IKA) - Predstavnici Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije, Hrvatske pošte i Croatia
osiguranja donirali su 4. lipnja u Vugrovcu 11 polica
životnog osiguranja djeci iz caritasovih Domova za djecu
bez roditeljske skrbi. Ukupna vrijednost polica je 66.000
eura, a svako dijete dobit æe 6000 eura vrijednu policu
osiguranja života koja æe im se isplaæivati u obliku rente za
pomoæ u osamostaljivanju prve dvije godine nakon izlaska iz
doma. Donaciju su štiæenicima predali predsjednik
Nadzornog vijeæa Caritasa zagrebaèki pomoæni biskup
Valentin Pozaiæ, ravnateljica Caritasa Zagrebaèke
nadbiskupije s. Jelena Lonèar, voditeljica projekta "Dobri
ljudi djeci Hrvatske" Senka Klariæ, predsjednik Uprave
Hrvatske pošte Alen Premužak i predsjednik Uprave Croatia
osiguranja Sanel Volariæ. "U svojoj brizi za djecu koja traje
više od 40 godina te je zbrinuto više od 5000 djece, Caritas
je osjetljiv i za njihovu buduænost nakon odlaska iz doma,
odnosno nakon punoljetnosti. Tako mnogi od njih uz pomoæ
Caritasa zasnivaju radni odnos, nalaze smještaj u
Caritasovim objektima, a neki su danas i zaposlenici u
Caritasu. Nadamo se da æe i ovaj susret biti poticaj za još
snažniju skrb svih nas o djeci kako bismo im osigurali
buduænost i potvrdili da uz nas nisu i neæe biti sami", rekao
je biskup Pozaiæ. Caritas se tom donacijom pridružio Zakladi
Vaša pošta u partnerstvu s Croatia osiguranjem u projektu
"Dobri ljudi djeci Hrvatske", kojim je do sada osigurano 270
mladih na izlasku iz domova diljem zemlje. Sredstva kojim
bi se osigurala sva djeca pri izlasku iz Caritasovih domova
nastavit æe se prikupljati akcijom prodaje lampaša "Kad èiniš
dobro, èini dvostruko dobro" koju Caritas o svetkovini Svih
svetih provodi veæ èetvrtu godinu. Sredstvima akcije
osigurano je devetero djece, dok su po jedno dijete osigurali
Hrvatska pošta i Croatia osiguranje. "Bit životnog osiguranja
je u nepredvidljivim situacijama imati siguran oslonac i ono
se u ovom sluèaju realizira na najbolji moguæi naèin. Croatia
osiguranje danas slavi 130. obljetnicu poslovanja i ne mogu
zamisliti ljepše okruženje na ovaj dan, darujuæi ono najbolje
što možemo ponuditi vama mladima na velikom novom
poèetku", izjavio je predsjednik Uprave Croatia osiguranja
Sanel Volariæ. "Sretan sam što danas u suradnji s našim
partnerima imamo priliku pomoæi djeci bez odgovarajuæe
roditeljske skrbi. Zahvalan sam svima koji su prepoznali ovu
inicijativu i moguænost koju pružamo da se izravno pomogne
4
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
onima kojima je ta pomoæ najpotrebnija", rekao je
predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak. U
daljnjem prikupljanju sredstava za pomoæ djeci u
Caritasovim domovima graðani se mogu pridružiti u svojim
župama ili neposredno preko Caritasa. Više informacija
može se pronaæi na www.czn.hr ili na tel. 098-408-536.
Posveæena župna crkva Sv. Barbare na Rebru
Zagreb, 4.6.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Kvirina sisaèkog,
4. lipnja, zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ
posvetio je novoobnovljenu župnu crkvu Sv. Barbare, koja
se nalazi u prostoru zagrebaèke bolnice Rebro, izvijestio je
portal Glasa Koncila. U koncelebriranome euharistijskome
slavlju sudjelovalo je desetak biskupijskih i redovnièkih
sveæenika, meðu kojima je bio i župnik Zdenko Perija,
redovnice, lijeènici, medicinske sestre i drugi bolnièki
djelatnici te vjernici okolnih župa.
U propovijedi kardinal Bozaniæ u središte je promišljanja
stavio poruku sv. Pavla da Rijeè Božja nije okovana: "Ona
pokazuje naèin Božje prisutnosti meðu ljudima posebice
kada je izgovorena od onoga koji je u okovima". Povezao ju
je i s blagdanom sv. Kvirina, koji je takoðer bio u okovima,
muèen i baèen u rijeku ali upravo njegov primjer potvrðuje
sv. Pavla o neokovanosti Rijeèi Božje. I primjer hrvatskoga
velikana bl. Alojzija Stepinca, èije je moæi kardinal donio iz
zagrebaèke katedrale da budu ugraðene u oltar crkve,
jednako tako jasno poruèuje da Rijeè Božja nije okovana:
"Današnjim slavljem dovršavamo ono što je on zapoèeo jer
mu nije bilo dano završiti. Èovjek može zatoèiti sv. Pavla,
muèiti sv. Kvirina i utamnièiti bl. Alojzija ali ono zašto su
oni živjeli je nezaustavljivo, ono ne nestaje i zato je danas
znakovita posveta oltara i crkve, jer u novopodignuti oltar je
ugraðena prednja ploèa iz onoga oltara koji je blagoslovio bl.
Alojzije. Ona je kasnije bila skinuta i stavljena na pod da ne
služi za oltar nego da se po njoj gazi. No, ta je kamena ploèa
ponovno u središtu, u oltaru i to je još jedan dokaz da Rijeè
Božja nije okovana."
Podsjetio je na neke povijesne podatke o bolnici i crkvi:
"Sada veæ daleke 1929., 8. listopada osnovana je Zaklada
bolnice u Zagrebu, kao nastavak bolnice Milosrdne braæe na
Trgu bana Jelaèiæa, od koje nam je danas ostala samo kapela
Ranjenoga Isusa. Ta zaklada poèinje pripremati gradnju
nove bolnice jer se grad ubrzano razvija i nju podupiru
Zagrebaèka biskupija, Prvostolni kaptol, Grad Zagreb i
Zagrebaèka županija. Godine 1942. nadbiskup Alojzije
Stepinac osniva župu i blagoslivlja crkvu, no, došlo je
'olovno vrijeme' u kojemu Crkva nije mogla slobodno
djelovati ali Rijeè Božja opet nije bila okovana. Crkva je
svejedno djelovala, možda i životnije i jaèe nego danas iako
s puno više žrtava."
Nadbiskup je pri kraju propovijedi aktualizirao probleme s
kojima se zdravstveni djelatnici susreæu danas u Hrvatskoj:
"Crkva je uvijek imala dobru suradnju meðu lijeènicima,
medicinskim sestrama i bolnièkim osobljem, jer su bili
svjesni da su oni zajednièki u službi èovjeka. Zato je
potrebno da društvo uvijek podupire medicinsku struku, te
nas boli što se u novije vrijeme na nju bacaju ružne rijeèi i
ocjene, unatoè tome što su njezini djelatnici su svoj život
posvetili toj službi." Završio je pozivom na molitvu: "Dok
posveæujemo ovu bolnièku crkvu molimo za sve one koji
posveæuju svoj život medicinskoj službi, koji dolaze u ovu
bolnicu tražeæi lijek i okrjepu za tijelo i posjeæuju crkvu
tražeæi okrjepu duše." Potom je kardinal Bozaniæ položio
moæi bl. Alojzija Stepinca u oltar, te poškropio sv. vodom i
pomazao sv. uljem oltar i zidove crkve.
ika
Posljednji ispraæaj vlè. Josipa Lonèara
Margeèan, 4.6.2014. (IKA) - Na mjesnom groblju u
Margeèanu nedaleko Novog Marofa, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u zajedništvu s èetrdesetak sveæenika predvodio
je 4. lipnja sprovodne obrede Josipa Lonèara, preminulog
umirovljenog sveæenika Požeške biskupije. U homiliji
biskup je istaknuo kako tjeskobu i ovog zemaljskog
oproštaja stvara nepoznanica našeg podrijetla i cilja prema
kojem idemo te se ona može nazvati tjeskobom nepoznata
puta. Dodao je da je Bog obznanio kako je "naš put Isus
Krist, njegova ljubav jaèa od smrti kojom se stiže k punini i
konaènosti života", da mu je preminuli sveæenik povjerio sav
svoj život te se "smijemo nadati da je u njemu proslavljenom
našao svoj cilj i smisao". Biskup je istaknuo da svi nadnevci
pokojnikova života u spomenutoj èinjenici vjere dobivaju
svoje istinsko znaèenje te je ukratko prikazao njegov život
od roðenja do smrti. Meðu ostalim je rekao: "Preminuli
sveæenik Lonèar je nakon reðenja u zagrebaèkoj katedrali
29. lipnja 1962. svoje prvo sveæenièko poslanje obnašao kao
kapelan u župi Sveti Ilija. Zatim je na pola godine u istom
svojstvu bio u župi Donja Zelina. Dana 5. veljaèe 1965.
imenovan je upraviteljem župe Krapje i Jasenovac da bi veæ
5. kolovoza iste godine dobio dekret za upravitelja župe
Maèe. Godine 1975. imenovan je upraviteljem župe Novo
Selo na Dravi gdje ostaje do 20. rujna 1979. kada je
imenovan upraviteljem župe Petrinja. Nakon pola godine
razriješen je ove službe te je 1. veljaèe 1980. postavljen
upraviteljem župe sv. Luke evanðeliste u Novskoj koju je
vodio gotovo dvadeset godina. Najteže vrijeme njegova
služenja u Novskoj bio je domovinski rat tijekom kojega je
zajedno s narodom podnio mnoge nevolje. Sv. Ivan Pavao II.
utemeljio je 1997. Požešku biskupiju te je preè. Lonèar
inkardiniran u novu mjesnu Crkvu. Osnutkom Novljanskoga
dekanata 1998. imenovan je privremenim obnašateljem
dužnosti dekana, èlanom Prezbiterskog vijeæa Požeške
biskupije i Zbora savjetnika. Na vlastitu molbu umirovljen je
zbog bolesti, 22. srpnja 1999. i ujedno razriješen svih
spomenutih dužnosti. Otada po vlastitoj želji živi u rodnom
Završju, baveæi se ponešto omiljelim spisateljskim radom,
pomažuæi ispovijedati u Mariji Bistrici i pastoralno
suraðujuæi u župi Margeèan. Kako su životne godine
napredovale, tako su se umnažale zdravstvene tegobe koje je
sve teže nosio. Prije nekoliko tjedana morao je u varaždinsku
bolnicu, a nakon operativnog zahvata prevezen je u
novomarofsku bolnicu. Naše nastojanje da mu omoguæimo
daljnje lijeèenje u nekoj drugoj bolnici ili smještaj na
palijativnoj skrbi prijeèilo je njegovo teško zdravstveno
stanje i preduhitrila smrt 3. lipnja 2014. u 78-oj godini života
i 52-drugoj godini sveæeništva".
Prikaz pokojnikova života biskup je završio rijeèima:
"Osebujna narav preè. Josipa Lonèara, povezana s
dugotrajnom bolešæu te naglašena briga za vlastitu
buduænost priskrbila mu je mnoga nerazumijevanja,
pokatkad nesporazume na razlièitim stranama i razinama, pa
i na materijalnoj. No, unatoè svemu on je bio vjeran
sveæenik koji je nastojao savjesno vršiti svoje poslanje. Na
ovom oproštaju želimo mu zahvaliti za sve dobro koje je
uèinio i iskazati mu poštovanje, a njegove slabosti povjeriti
Božjem milosrðu. Neka mu Gospodin udijeli oproštenje
grijeha te primi u vjeènu slavu svoga uskrslog Sina kojemu
je na zemlji služio. Poèivao u Božjem miru".
Uime župe Novska gdje je preminuli sveæenik službovao
gotovo dvadeset godina oproštajnu rijeè zahvale uputio je
župnik Milan Vidakoviæ. Nakon sprovoda u župnoj crkvi Sv.
Margarete biskup Škvorèeviæ predvodio je misu zadušnicu, a
u koncelebraciji je bilo tridesetak sveæenika.
Domovinske vijesti
Kvirinovo u Sisku: Crkva Sv. Kvirina proglašena
manjom bazilikom
Misno slavlje predvodio apostolski nuncij - Crkva Sv.
Kvirina postala je znak veæe povezanosti s Crkvom u Rimu i
osobito sa Svetim Ocem, i postala je uzor i središta
liturgijsko-pastoralnih dogaðanja u Sisaèkoj biskupiji
Sisak, 4.6.2014.
(IKA) - Sisaèka crkva Sv. Kvirina
proglašena je u srijedu 4. lipnja, na blagdan zaštitnika
Sisaèke biskupije i Grada Siska, manjom bazilikom.
Sveèano misno slavlje tom prigodom predvodio je apostolski
nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico,
koji je na poèetku i proèitao Dekret kojim Kongregacija za
bogoštovlje i disciplinu sakramenata dopušta naslov
"Bazilike Minor" za crkvu Sv. Kvirina. U koncelebraciji bili
su domaæi biskup Vlado Košiæ, varaždinski biskup Josip
Mrzljak, križevaèki vladika Nikola Kekiæ, bjelovarskokriževaèki biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebaèki pomoæni
biskup Mijo Gorski, nuncijev tajnik mons. Jean Francois
Lantheaume, generalni vikar Sisaèke biskupije mons. Josip
Æoriæ, kancelar biskupije mons. Marko Cvitkušiæ, graditelj te
crkve mons. Ivan Hren, domaæi župnik mons. Zdravko
Novak, provincijal franjevaca kapucina fra Ante Logara,
župnik Peter Csany iz prijateljske župe sv. Kvirina iz
Szombathelyja, kao i osamdesetak sveæenika iz Sisaèke i
susjednih biskupija.
Misnom slavlju prethodila je sveèana procesija od sisaèke
katedrale Uzvišenja svetog Križa, ulicama grada sve do
crkve Sv. Kvirina u kojoj je sudjelovalo više od tisuæu
vjernika: predstavnika župa iz biskupije, mladih, krizmanika
i prvoprièesnika, policajaca i vojnika, predstavnika udruga
proizašlih iz Domovinskog rata, èlanova KUD-ova,
vatrogasaca, predstavnika državne, lokalne uprave i
samouprave.
Pozdravljajuæi okupljene nuncij D'Errico istaknuo je kako ni
sam nije vjerovao da æe zahtjev za bazilikom biti odobren u
tako kratkom roku, s obzirom da je podnesen krajem
sijeènja, a Kongregacija za bogoštovlje veæ je 18. ožujka
odgovorila pozitivno na molbu biskupa Košiæa. Nuncij rekao
i kako je obavijestio papu Franju o velikim uspjesima i
naporima koje èini mlada Sisaèka biskupija, a Papa je svim
vjernicima na èelu s biskupom uputio rijeèi ohrabrenja i
ustrajnosti u njihovu napretku.
U homiliji biskup Košiæ podsjetio je na znaèenje naslova
manje bazilike te njene specifiènosti i istaknuo zahvalnost
Bogu, sv. Kvirinu, papi Franji i nunciju D'Erricu za taj dar.
"Kako mi je napisao u popratnom pismu uz bulu proglašenja
crkve Sv. Kvirina bazilikom nadbiskup Arthur Roche, tajnik
Kongregacije za bogoštovlje i sakramente, davanjem naslova
Bazilike Minor ovoj važnoj crkvi, namjerava se pojaèati
vezu s Crkvom u Rimu i sa Svetim Ocem, 'istodobno se nju
promièe kao uzor i središte posebne liturgijsko-pastoralne
službe u Biskupiji.' To su dakle ta dva bitna nova elementa
koje ta crkva dobiva: ona je postala znak veæe povezanosti s
Crkvom u Rimu i osobito sa Svetim Ocem, i postala je uzor i
središte liturgijsko-pastoralnih dogaðanja u Sisaèkoj
biskupiji. Želimo da te svoje svrhe bazilika Sv. Kvirina
ispuni. Da bi se to ostvarilo, svi smo se dužni ukljuèiti i
sudjelovati u tome. Svoju vjernost Svetom Ocu pokazat
æemo najbolje time što æemo slušati što nam Papa poruèuje,
što od nas oèekuje i u život ostvarivati ono što on hoæe.
Drugo je, povezano s prvim, to da ta crkva doista postane
središte biskupijskih pastoralnih i liturgijskih dogaðanja, da
ona bude èuvarica štovanja našega nebeskog zaštitnika sv.
Kvirina, ali i mjesto slavljenja sakramenata, osobito
pomirenja i euharistije. Za ostvarenje te svrhe svi smo se
dužni ukljuèiti svojim sudjelovanjem i svojim doprinosom",
rekao je biskup Košiæ.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
5
Domovinske vijesti
U nastavku govoreæi o proèitanoj Rijeèi Božjoj, biskup je
rekao kako ona usmjeruje na dragocjeni dar muèeništva u
Crkvi. "Naš je sveti zaštitnik, sisaèki biskup Kvirin, podnio
muèeništvo radi Krista. Ustrajao je u svojoj vjeri, nasuprot
želji pa i nasiljem oèitovane naredbe zakonite zemaljske
vlasti. Mogli bismo reæi da je on s apostolima Petrom i
Ivanom, koji su bili progonjeni u prvoj Crkvi još u
Jeruzalemu, zakljuèio i svojim ponašanjem državnim
službenicima poruèio: 'Treba se veæma pokoravati Bogu
nego ljudima!' (Dj 5,29)", dodao je biskup te na kraju
zakljuèio: "Neka i ova naša bazilika Sv. Kvirina, koja èuva i
èuvat æe ubuduæe spomen svetog našeg zaštitnika, bude
mjesto svetosti i nadahnuæe za novu izdržljivost u borbama
života! Neka nas tu tješi sv. Kvirin, muèen i ubijen, ali i
pobjednik nad smræu koji s našim uskrsnulim Gospodinom
sada vlada i poruèuje nam da se ne bojimo, da ustrajemo, da
budemo jaki i hrabro se suoèavamo s poteškoæama,
osporavanjima pa i progonima, da bismo s njim zadobili
vjeènu nagradu". Nakon poprièesne molitve okupljenima se
obratio mons. Novak, posebno zahvalivši biskupu Košiæu,
nunciju D'Erricu i graditelju bazilike mons. Hrenu na svemu
što su uèinili da se taj dogaðaj ostvari, a na kraju nuncij je
svim okupljenima uime pape Franje udijelio posebni
apostolski blagoslov. Misno slavlje animirao je Biskupijski
zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blaškoviæ i uz orguljašku
pratnju Marijane Boèek, a proslavi je prethodila devetnica
uoèi blagdana kojom su se Sišèani i hodoèasnici iz osam
dekanata biskupije, predvoðeni svojim dekanima i
župnicima, u crkvi Sv. Kvirina duhovno pripravljali za
proslavu svoga zaštitnika.
Tradicionalni susret karlovaèkih sportaša
Karlovac, 4.6.2014.
(IKA) - Tradicionalni susret
karlovaèkih sportaša održan je 4. lipnja u župi Presvetog
Srca Isusova u organizaciji povjerenika za pastoral sportaša
Zagrebaèke nadbiskupije, ðakona Marijana Spehnjaka. U
školskoj dvorani OŠ Grabrik u Karlovcu održan je turnir
polaznika Rukometne škole Karlovac na kojem je
sudjelovalo 10 ekipa s oko 200 igraèica i igraèa, izvijestio je
Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Potporu mladim
rukometašima dali su slavni nekadašnji hrvatski
reprezentativac, a danas pomoæni trener prvaka Hrvatske RK
Zagreb CO Zlatko Saraèeviæ te mladi "Zagrebaši", ujedno i
hrvatski reprezentativci, Luka Stepanèiæ i Josip Šandrk.
Susret je završio misom zahvalnicom povodom završetka
sportske sezone za sportaše grada Karlovca i Karlovaèke
županije u crkvi Presvetog Srca Isusova koju je predvodio
pomoæni zagrebaèki biskup Ivan Šaško zajedno s ðakonom
Spehnjakom, dekanom fra Franjom Tomaševiæem i
domaæim župnikom Draženom Karaèiæem. Mons. Šaško u
propovijedi istaknuo je povezanost sporta i vjere: "Nakon
zajedništva u sportskoj dvorani okupili smo se u
euharistijskoj dvorani. Tu smo da zahvalimo Gospodinu za
susrete i zajedništvo kao i onima koji nas uèe da kroz sport
svjedoèimo Krista." Takoðer se osvrnuo na sv. Pavla koji je
od progonitelja kršæana postao istinski svjedok Krista, a koji
je dao put - formulu koja može biti vodilja svim sportašima,
ali i svima ostalima u svim životnim situacijama. Rijeè je o
sedam rijeèi: pouèavanje, ponašanje, gledanje bližih ciljeva,
vjera, strpljivost (velikodušnost), ljubav i postojanost, te je
na kraju dodao: "Znati se suoèiti s nepravdama i
poteškoæama je velika odlika dobrog sportaša, ono što
povezuje sport i kršæanske svece i muèenike je istina,
sloboda i radost." Druženje je nastavljeno u prostorijama
pastoralnog centra.
6
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Proslavljen zaštitnik Krèke biskupije
Središnje misno slavlje predvodio biskup Mile Bogoviæ
Krk, 4.6.2014. (IKA) - U Krku je 4. lipnja proslavljena
svetkovina sv. Kvirina, zaštitnika Krèke biskupije i grada
Krka. Sveèano euharistijsko slavlje u krèkoj katedrali
predvodio je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, a
koncelebrirali su krèki biskup Valter Župan, biskup poreèki i
pulski Dražen Kutleša, umirovljeni biskup poreèki i pulski
Ivan Milovan te èetrdesetorica sveæenika. Krèki biskup
Valter Župan pozdravio je na poèetku slavlja biskupe,
sveæenike, redovnike, redovnice, predstavnike gradskoga
poglavarstva te sve vjernike koji su okupljeni u velikom
broju došli proslaviti dan svog nebeskog zaštitnika.
Biskup Bogoviæ obrazložio je u homiliji po èemu su se to
istaknuli oni koje danas slavimo kao svece i kojima se
utjeèemo, kao što je to sv. Kvirin. U Knjizi Otkrivenja Isus
je nazvan "vjernim svjedokom". Vjernost, koja danas ne
kotira visoko u shvaæanju i životu ljudi, zapravo je božanska
vrlina. Bog je uvijek vjeran samome sebi, ne mijenja se, ne
iznevjeruje, uvijek je dobrota i ljubav. Osobe Presvetog
Trojstva potpuno se predaju jedna drugoj i stalne su u tom
darivanju, u ljubavi. U tom darivanju i vjernosti leži temelj
sreæe, vjeènosti, savršenosti. Èovjek je stvoren na sliku
Božju, ali je iznevjerio Boga i sebe, iznevjerio je sliku Božju
na koju je stvoren. Bog je zbog toga poslao svoga Sina, koji
je živio potpunu vjernost toj Slici Božjoj, vjernost Ocu,
unatoè svim iskušenjima i na kraju smrti na koju biva
osuðen, zašto ga je Otac nagradio uskrisivši ga od mrtvih i
èovjeku omoguæivši život u Presvetom Trojstvu. Svojim
vjernim životom Isus je tako postao èovjeku put, istina i
život. Sveci su oni koji su cijelim svojim biæem i životom
prihvatili spasonosan put nasljedovanja Isusa Krista. Vjerni
sebi i Bogu, vjerno su nasljedovali Isusa i sami, poput njega,
postali "vjernim svjedocima". Oni znaju da im je duša u
Božjoj ruci te da æe, i kad se nalaze u naizgled bezizlaznim
situacijama, pronaæi put do Nebeskog Oca. Sv. Kvirin
posvjedoèio je svoju vjernost muèenièkom smræu u 4.
stoljeæu obilježenom progonstvom Crkve, jer se nije htio
odreæi svoje vjere.
Mons. Bogoviæ pojasnio je i znaèenje vjernosti koja se danas
u društvu obezvrjeðuje i neprestano stavlja na kušnju. S
druge strane, danas se velièaju prava na mržnju, nasilje i
slobodu mišljenja i onda kad se to mišljenje temelji na laži.
Kršæanin treba biti vjeran sebi i Bogu koji je istina. Samo
tako ostvaruje Isusov poziv da bude sol zemlje i svjetlo
svijeta.
Nakon mise, domaæi biskup Župan ugostio je okupljene
biskupe, sveæenike, redovnike i redovnice u Biskupskom
dvoru.
Grad Krk je pak obilježio blagdan priredivši višednevni
bogati kulturno umjetnièki program.
Polaznici Ratne škole posjetili šibensku katedralu
Šibenik, 5.6.2014. (IKA) - U sklopu studijskog putovanja
polaznici Ratne škole "Ban Josip Jelaèiæ" posjetili su u
èetvrtak 5. lipnja šibensku katedralu Svetog Jakova.
Polaznike je primio šibenski biskup Ante Ivas. Upoznao ih je
s prošlošæu grada i Šibenske biskupije. Biskup Ivas iscrpno
je èasnicima približio povijest šibenske katedrale, zahvate
koji su se na njoj u svrhu sanacije izvršili i koji su u tijeku.
Istaknuo je nužnost brige za katedralu koja zahtijeva i neke
hitne zahvate. Biskup je govorio i o stradanju katedrale u
Domovinskom ratu kada je ošteæena kupola.
Polaznicima škole pokazao je i krstionicu te ih je upoznao s
majstorskim umijeæem autora krstionice Jurja Dalmatinca.
ika
Predstavljen zbornik "Stjepan Batinoviæ - sveæenik
vjere"
Dubrovnik, 5.6.2014. (IKA) - Zbornik "Stjepan Batinoviæ sveæenik vjere" predstavljen je u èetvrtak 5. lipnja u dvorani
sv. Ivana Pavla II. samostana sv. Klare u Dubrovniku, a
predstavljanje su organizirali Zavièajna udruga Neum u
Dubrovniku i Hrvatsko kulturno društvo Napredak –
Dubrovnik. Knjigu su predstavili urednik "Crkve na
kamenu" dr. don Božo Goluža, prireðivaè zbornika mr. don
Ivo Šutalo i povjerenik za mlade Mostarsko-duvanjske
biskupije mr. don Mladen Šutalo. Na poèetku su nazoène
pozdravili predsjednik dubrovaèkog Napretka dr. Marinko
Mariæ i predsjednik zavièajne udruge Milan Periæ. Dr.
Goluža predstavio je ukratko životni put mons. Stjepana
Batiniæa, te podrobnije govorio o prvom dijelu zbornika gdje
su sabrani radovi osmorice autora, sveæenika, o pokojnom
"dumi", kako su ga obièno zvali. Èlanke su napisali don
Ivica Puljiæ, don Milenko Krešiæ, don Mladen Šutalo, mons.
Luka Pavloviæ, don Nikola Menalo, don Marko Šutalo, don
Ivo Šutalo i don Rajko Markoviæ. To je jedna u nizu knjiga
koje su u posljednjih dvadesetak godina izišli u izdanju
CnaK-a o poznatim sveæenicima hercegovaèkih biskupija.
Studentski kapelan mr. don Mladen Šutalo istaknuo je don
Stjepanovu zauzetost u radu s mladima i promicanju
duhovnih zvanja, kako molitvom, tako i izravnim i
neizravnim poticanjem mladih. Spomenuo je kako iz župe
Hrasno ukupno ima 56 sveæenièkih i redovnièkih zvanja, od
toga ih je 34 živih, 15 sveæenika i 19 redovnica. Sam don
Stjepan potaknuo je 31 osobu od tih 56 da poðe u duhovni
stalež. O svima njima može se èitati u drugom dijelu
zbornika koji zbog toga ima enciklopedijsku vrijednost. Od
2005. godine u župi Hrasno održava se redovito godišnji
susret duhovnih zvanja podrijetlom iz te župe.
Prireðivaè zbornika mr. Ivo Šutalo s nazoènima je podijelio
svoje uspomene na pokojnog don Stjepana koji je i njega
potaknuo da poène razmišljati o sveæenièkom pozivu.
Istaknuo je da se i u Dubrovaèkoj biskupiji nalaze dvojica
sveæenika iz 'dumine' župe: don Jozo Njavro, koji ove
godine proslavlja 50. obljetnicu misništva, i mons. Mirko
Maslaæ, koji sljedeæe godine slavi zlatni sveæenièki jubilej.
U glazbenom dijelu veèeri duhovne pjesme izvele su
djevojke iz FA Linðo, a promociji u Dubrovniku bio je
nazoèan i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Na kraju se
nazoènima obratio i jubilarac don Jozo Njavro, župnik župe
sv. Andrije u Dubrovniku.
Mons. Stjepan Batinoviæ roðen je u Dužima, župa Gradac,
26. prosinca 1912, za sveæenika je zareðen 1938. godine. U
Hrasnu je proveo 34 godine, 33 godine kao župnik župe
(1947.-1980.) i jednu godinu kao umirovljeni sveæenik. Bio
je neumorni duhovni radnik, pastoralac, graditelj i spisatelj.
Na njegov poticaj, mostarski biskup Petar Èule osnovao je
Gospino svetište za Trebinjsku biskupiju: Svetište "Kraljice
mira" u Hrasnom, gdje se hodoèasti svake godine na drugu
nedjelju u svibnju. Poznat je i po pokretanju i izdavanju
èasopisa "Dumo i njegov narod" koji je izlazio od 1965. do
1981. godine, te bio nadaleko poznat po prilozima iz Hrasna,
ali i ostalih župa. Don Stjepan je preminuo u Hrasnu, 18.
srpnja 1981. godine gdje je i pokopan u sveæenièku
grobnicu.
Zbornik "Stjepan Batinoviæ – sveæenik vjere" nastao je kao
rezultat simpozija održanog protekle godine u Hrasnom. Na
480 stranica i uz 300 slika prikazan je životni put ovog
sveæenika, te doneseni i životopisi duhovnih zvanja iz
njegove župe. Izdavaè zbornika je Crkva na kamenu.
U uvodnom dijelu nalazi se intervju mostarsko-duvanjskog
biskupa Ratka Periæa u kojem je na zanimljiv naèin oslikan
život toga zaslužnog sveæenika.
Domovinske vijesti
Izvješæe o prikupljenoj i poslanoj pomoæi poplavljenima
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije je do 4. lipnja za
stanovnike poplavljenih podruèja prikupio 834.943,40 kuna
financijske i 260 tona materijalne pomoæi. Pomoæ se
nastavlja prikupljati
Zagreb, 5.6.2014. (IKA) - Od poèetka akcije prikupljanja
humanitarne pomoæi za stanovnike poplavljenih podruèja
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije na raspolaganje je stavio
kunski raèun IBAN HR18 2360 0001 1013 4027 7, poziv na
broj 05400.
Do 4. lipnja 2014. godine na tom raèunu evidentiran je iznos
od 834.943,40 kuna. Od prikupljenih sredstava kao
interventna pomoæ poplavljenima isplaæene su 53.000 kuna.
Sva preostala sredstava bit æe u narednom razdoblju
proslijeðena stanovništvu poplavljenih podruèja preko mreže
nad/biskupijskih Caritasa. Prioriteti pružanja pomoæi bit æe
socijalno najugroženije osobe; samci i bolesni, starije osobe,
obitelji s brojnom djecom te obitelji u kojima nitko nije
zaposlen.
Osim prikupljanja financijske pomoæi, Caritas Zagrebaèke
nadbiskupije prikuplja i šalje materijalnu pomoæ za
poplavljena podruèja. Do 4. lipnja 2014. godine ukupno je
prikupljeno oko 260 tona hrane, higijenskih potrepština,
sredstava za èišæenje, alata, posteljine, odjeæe i dr. Od toga je
na poplavljena podruèja posredstvom Caritasa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, Caritasa Požeške biskupije, Caritasa
biskupije Banja Luka i Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije
upuæeno 159 tona pomoæi i to uglavnom prehrambenih i
higijenskih artikala te vode.
Osim pomoæi koju Caritas Zagrebaèke nadbiskupije šalje
stanovništvu poplavljenih podruèja, mnoge župe Zagrebaèke
nadbiskupije u vlastitoj su organizaciji upuæivale financijsku
i materijalnu pomoæ poplavljenima.
Financijska i materijalna pomoæ za poplavljena podruèja
nastavlja se prikupljati. Svi koji žele pomoæi poplavljenom
stanovništvu mogu to uèiniti uplatom na raèun Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije te donacijom hrane koja može duže
stajati, higijenskih potrepština i vode.
15. roðendan zajednice Agape
Cilj im je znanja sa satova vjeronauka pretoèiti u konkretna
djela dobrote i ljubavi prema bližnjima
Rijeka, 5.6.2014. (IKA) – Molitveno-karitativna zajednica
Agape Prve rijeèke hrvatske gimnazije proslavila je u
èetvrtak, 5. lipnja 15. obljetnicu djelovanja. Inicijativu je u
proljeæe 1999. pokrenuo vjerouèitelj Miroslav Radiæ koji
Agape i danas vodi. "Cilj Agapea je znanja sa satova
vjeronauka pretoèiti u konkretna djela dobrote i ljubavi
prema bližnjima tako da tim djelima mijenjamo sebe i svijet
u kojem živimo po primjeru Isusa Krista", istaknuo je
vjerouèitelj Radiæ, dodajuæi kako Agape u svom
karitativnom radu organizira ili sudjeluje na raznim
molitvenim i kulturnim akcijama koje osim humanitarnog,
za cilj ima duhovni rast uèenika.
"Cilj nam je meðu vršnjacima širiti ideje o potrebi molitve,
humanosti, suosjeæanja, pomaganja, kulture, zaštite okoliša,
duhovne ekologije, prijateljstva i ljubavi. Želimo biti primjer
drugim mladima u školi, gradu i šire da je moguæe na
pozitivan naèin koristiti svoje vrijeme, znanje i sposobnosti.
Nastojimo pokazati da vjeronauk u školi može biti poticajan
i za život uèenika koristan i pozitivno prepoznatljiv i
vrednovan u društvu, Crkvi i medijima", pojasnio je Radiæ.
Dodao je kako im je želja biti most izmeðu školskog i
župnog vjeronauka te nakon odlaska iz školskih klupa
motivirati mlade da budu aktivni u Crkvi i društvu u skladu s
potrebama i moguænostima. "Želja nam je da mladi nakon
11. lipnja 2014. broj 23/2014
7
Domovinske vijesti
završetka gimnazije budu pokretaèi nekih akcija u svojim
župama i zajednicama mladih vjernika", istaknuo je.
U petnaestogodišnjem radu Molitveno-karitativna zajednica
Agape sa svojih oko sto pedeset èlanova, ostvarila je 182
razne akcije od kojih je veæina bila izvan redovne nastave
vjeronauka. One su dokaz opravdanosti postojanja ovakve
zajednice i po kojoj je Prva rijeèka hrvatska gimnazija
postala prepoznatljiva u Rijeci i Hrvatskoj, poruèio je Radiæ.
"Uz ime Agapea posebno se vežu Multimedijalna
ekumenska molitva i akcija 'Maturanti brašno ne bacajte
nego ga darujte siromašnima' koje se veæ dugi niz godina
provode u školi", istaknuo je.
U povodu desetogodišnjeg rada èlanove Agapea primio je i
pohvalio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, grad Rijeka
dodijelio im je Zlatnu plaketu "Grb Grada Rijeke", a tom
prigodom primili su i pismenu èestitku pape Benedikta XVI.
Ovom prigodom predstavljen je novi broj lista "Agape" o
kojemu je govorio novinar Siniša Puciæ, a u glazbenom
dijelu nastupili su uèenici Glazbene škole I. M. Ronjgov.
Biskup Štambuk: "Imao sam milost razgovarati sa
svecem"
Želim izreæi Bogu svoju zahvalnost za nezasluženi dar
biskupstva, želim zahvaliti Gospi našega mora na kojem
"voze" tri veæa "broda" imenom Braè, Hvar i Vis, te nekoliko
manjih "leuta", tj. otoka: Šæedro, Sveti Klement, Biševo, i
svakodnevno zahvaliti svim "putnicima" naših velikih i malih
"brodova"!
Hvar, 6.6.2014. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk uputio je nakon proslave 25. obljetnice
biskupske službe zahvalnu poruku vjernicima svoje
biskupije, na poseban naèin sveæenicima kao svojim
najbližim suradnicima. Na poèetku s radošæu podsjeæa kako
ga je 30. ožujka 1989. godine Ivan Pavao II. imenovao za
biskupa, te se s njime prvi put susreo u Rimu 21. listopada
1989. godine, kada je skupa s ostalim biskupima tadašnje
države bio ad limina. Podsjeæa kako je slièno bilo i za
narednih posjeta, osobito u vrijeme mlade države Hrvatske.
"Osobito je bilo vjernièki ugodno doživjeti ga za vrijeme
mise u njegovoj privatnoj kapeli i za stolom kada smo svi
skupa radosno imali 'radni ruèak'. Sjeæam se: bila je rijeè o
našoj hrvatskoj – nacionalnoj povijesti. Doživjeli smo ga kao
vrsnoga nastavnika koji (nam) tumaèi našu povijest! Biskup
posebno istièe 'veliku misu' na hipodromu u Zagrebu kada je
Ivan Pavao II. prvi put pohodio Hrvatsku – Hrvate u vrijeme
krvavih stradanja naših ljudi. Kakva je to bila injekcija
protiv teške 'infekcije' (èitaj: otrova i okruženja) kojom su
Hrvati bili 'kontaminirani' (èitaj: i minirani i svakodnevno
zaskoèeni i zakoèeni!)", istièe hvarski biskup, ustvrdivši da
je Ivan Pavao II. "došao kao nježni Otac i stavio blagotvorni
melem na veliku ranu naroda i tek stasale Države".
Biskup Štambuk istièe kako je bilo uvijek ugodno družiti se
s papom Ivanom Pavlom II. te dodaje: "Bila mi je dana
milost imati njegovu ruku u svojoj ruci. Svetac s kojim sam
razgovarao. Tek sada postadoh svjestan toga dragocjenoga
dara na tek kratkomu odmaku od tih dragih dana".
Na kraju je uputio zahvalnu rijeè: "Želim izreæi Bogu svoju
zahvalnost za nezasluženi dar biskupstva, želim zahvaliti
Gospi našega mora na kojem "voze" tri veæa "broda"
imenom Braè, Hvar i Vis, te nekoliko manjih "leuta", tj.
otoka: Šæedro, Sveti Klement, Biševo, i svakodnevno
zahvaliti svim "putnicima" naših velikih i malih "brodova"!
Bog vam uzvratio, Bog vas blagoslovio!"
8
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Euharistijskim slavljem zapoèeli Dani pokreta i udruga
Zagreb, 6.6.2014.
(IKA) – Euharistijskim slavljem u
zagrebaèkoj prvostolnici u petak 6. lipnja zapoèeli su
ovogodišnji Dani pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije
u organizaciji Nadbiskupskoga duhovnog stola.
Misu je u koncelebraciji sa zagrebaèkim pomoænim
biskupom Ivanom Šaškom i sisaèkim biskupom Vladom
Košiæem, biskupskim vikarom za laike dr. Tomislavom
Markiæem i provincijalom Hrvatske provincije sv. Æirila i
Metoda fra Ilijom Vrdoljakom te još tridesetak sveæenika
predvodio uime zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, pomoæni biskup Valentin Pozaiæ.
U pozdravu dr. Markiæ istaknuo je kako se Dani koji se ove
godine održavaju s geslom "Doðite i vidite" (Iv 1,39)
redovito naslanjaju na svetkovinu Duhova, jer u crkvenim
pokretima, udruga, zajednicama i Neokatekumenskom putu
prepoznajemo posebne darove Duha Svetoga. Doðite i vidjet
æete, odgovorio je Isus dvojici Ivanovih uèenika koji su ga
pitali "Uèitelju, gdje stanuješ". Uèitelj stanuje i ovdje u
ovom svetom hramu, ali u srcima svih onih koji po rijeèima
današnjeg evanðelja klièu "Gospodine, Ti sve znaš, tebi je
poznato da Te volim", rekao je dr. Markiæ.
Zapoèinjuæi misu, biskup Pozaiæ istaknuo je kako u nju rado
ukljuèujemo i molitvu zahvale svih koji zahvaljuju za dar
slobode, u koju se nakon bolnih godina zarobljeništva vratio
branitelj Dario Kordiæ, prisutan u katedrali.
U prigodnoj homiliji biskup Šaško u osvrtu na misna èitanja
koja naviještaju skorašnju svetkovinu Pedesetnice, istaknuo
je kako "Crkva snagom Duha Svetoga pronosi istinu koja joj
je darovana, ali Bog se toliko puta poslužio upravo njenim
neprijateljima; neprilikama i nepravdama, da bi mogla
svjedoèiti slobodu i svoju privrženost Spasitelju. Iz godine u
godinu, iz stoljeæa u stoljeæe, sve do naših dana, maštovitost
koja ju je pokretala, okupljala, pronalazila nove putove, živi
u njoj, da bi èovjek lakše vidio svoje dostojanstvo i svoj
poziv". Govoreæi o tom pozivu, istaknuo je kako je na tom
putu prvi korak odreæi se sebiènosti, "ne biti prikovan uz
svoje misli i rijeèi, da bismo èuli Isusovu rijeè, dopustili
Božjemu Duhu da uðe u naše živote, da nas mijenja, daje
snagu, èisti pogled i unese radost koja zahvaljuje Bogu za
njegovu prisutnost u svim životnim prilikama i neprilikama".
U tom kontekstu posebno je uputio na tri Isusova pitanja
upuæena Petru, u trenucima raðanja Crkve, te ustvrdio kako
"ta tri pitanja tièu se izbliza i nas, jer smo dionici iste Crkve.
Isus želi èuti je li Petar, zajedno s drugim apostolima,
spreman prepoznati kako biti prisutnost novoga života u
svijetu. I nama govori "Kada ne voliš; kada u srcu ne nosiš
ljubav", nisi slobodan svakomu reæi istinu; dopuštaš klijanje
nasilja i netrpeljivosti. Ljudi bez ljubavi postaju posesivni,
gramzivi, mada misle da su u nešto ili nekoga zaljubljeni;
postaju ispraznima, iako žele ostaviti dojam da su mudri".
Nadalje je istaknuo kako su Isusova pitanja Petru uslijedila
nakon neuspješnoga ribolova, kada nisu ulovili niti toliko da
bi imali što pojesti.
Crkva bez ljubavi umire, a pozvana je biti donositeljica
hrane svijetu, one duhovne od koje se istinski živi. I baš tu
doživljavamo svoju nedostatnost, svoju nemoæ, poput Petra
koji je bio uvjeren da zna sve odgovore i da mu je život
sasvim poznat. Zaboravio je Isusovu rijeè "Bez mene ne
možete uèiniti ništa. Bez ljubavi ne možete uèiniti ništa". A
kada ima dovoljno ljubavi, prema Kristu i Crkvi, prema
istini koja nam je povjerena, moguæe je više od onoga za što
smo mislili da smo sposobni. Tomu smo svjedoci i mi u
Hrvatskoj; tomu ste svjedoci i vi svojim zalaganjem u
društvu, u snazi Duha koji nas potièe; u snazi koju smo
svjedoèili kad je bilo teško ili kada se pokušavaju poljuljati
temelji smisla života, obitelji, istine. Na tome tragu ustrajte,
ika
ali u poslušnosti Duhu; ne u svojim idejama koje su u
opasnosti zaboraviti crkvenost i služenje; poniznost i
kršæansku velikodušnost, naglasio je propovjednik, te uputio
na rijeèi pape Franje u Evangelii gaudium gdje istièe važnost
udruga i pokreta.
Posebno pak je upozorio kako Papa o udrugama i pokretima
govori u okviru govora o mladima. Svjestan da se pastoral
mladih našao na udaru društvenih promjena, pred zahtjevom
potrebe za novim govorom Crkve. I veèeras nas je pozvao da
budemo zajedno, da doðemo i vidimo; da drugi mogu doæi i
vidjeti kako živimo svoju vjeru. A u onome što vidimo ne
može se previdjeti što Duh èini u našim vjernièkim
zajednicama, kako se oèituje i kakve znakove pruža. Crkva
nastavlja svoj hod i pod teretom progonstava, i pod izdajama
i nevjerama ljudi, u mukama grijeha nas kršæana, ali uvijek
upravljana snagom ljubavi. I kada razmislimo što je to
povezalo stoljeæa od upravitelja pred koje su voðeni apostoli
do raznih upravitelja današnjice, vidjet æemo da je to
ponajprije pitanje o istini, zagrljenoj ljubavlju i slobodom,
rekao je biskup Šaško te se posebno obratio obitelji Kordiæ.
Ljudski je pravorijek izreèen; ljudska je mjera ispunjena.
Ali, kao kršæani, kao pripadnici hrvatskoga naroda osjeæamo
da je taj ljudski pokušaj ostavio mnoštvo pitanja na koja
treba dati odgovor; štoviše, na koja hrvatski narod treba èuti
odgovor, radi svoje buduænosti. Ovdje te odgovore èujemo u
svome srcu i molimo Boga za njegovu snagu; onu istu koju
je imala njegova supruga, djeca i najbliži dok je bilo najteže.
Ovo je mjesto zahvaljivanja Bogu koji je svojim putem
vodio život gospodina Darija; ovo je mjesto molitve za mir
svih koji su zahvaæeni nemirom zla. Mi znamo da je konaèni
Sudac Gospodin i da samo u njegovu svjetlu vidimo svjetlo i
samo u njegovu križu smisao patnje. U ovome zajedništvu
osjeæamo da moæ preobrazbe ljudskoga srca ne posjeduje
èovjek, nego je to djelo Božjega Duha koji nadahnjuje nas
kršæane da uvijek iznova izgovaramo Bogu svoj odgovor u
snazi Petrove rijeèi "Gospodine, ti sve znaš. Tebi je poznato
da te volim". Neka to bude zalog i naše ljubavi prema
hrvatskoj domovini, zakljuèio je biskup Šaško.
Nakon poprièesne molitve, biskup Pozaiæ još jednom
posvijestio je kako pitanje upuæeno Petru Isus upuæuje
svakome od nas. Odgovor dajemo u svako doba svoga života
i na svakom mjestu svoga boravka i rada, bilo to zgodno ili
nezgodno. U ovaj sveti, bogoslužni èas, vi ste odgovorili
vašom prisutnošæu, molitvom, pjesmom, vjerskom
solidarnošæu Isusu "volim Te".
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao band Božja
Pobjeda.
Ivaniæ-Grad: Mons. Josipu Èoriæu i dr. Mili Marinèiæu
nagrade povodom Dana grada
Ivaniæ-Grad, 6.6.2014.
(IKA) - Na sveèanoj sjednici
Gradskog vijeæa Ivaniæ-Grada održanoj 6. lipnja povodom
Dana grada mons. Josipu Èoriæu, generalnom vikaru Sisaèke
biskupije, i dr. Mili Marinèiæu, povjereniku Povjerenstva za
hrvatski martirologij Sisaèke biskupije, uruèena su javna
priznanja Grada Ivaniæ-Grada.
Mons. Josipu Èoriæu uruèena je nagrada za životno djelo te
mu je dodijeljena povelja Grada i prigodni poklon. Za tu ga
je nagradu kandidirala Graðanska inicijativa voðena
nekolicinom aktivnih graðana vjernika. U Prijedlogu je
istaknuto da "službu sveæenika i župnika župe sv. Petra
Apostola u Ivaniæ-Gradu obavlja veæ gotovo 36 godina,
ostavljajuæi vidljive tragove svoga djelovanja ne samo u
okvirima Crkve nego i u cjelokupnom životu društvene
zajednice, posebno na podruèju društveno-humanitarnih i
kulturnih djelatnosti, gradeæi mostove prijateljstva,
Domovinske vijesti
solidarnosti i povjerenja, zalažuæi se za otvoren dijalog i
kvalitetan suživot sviju graðana, bez obzira na vjersku,
rasnu, nacionalnu, društvenu i kulturnu tradiciju i
svjetonazor pojedinaca u tom dijalogu".
Prije samog uruèivanja nagrade, o mons. Èoriæu je prikazan
kratki film koji je dobro prikazao širinu i toplinu duha
župnika Ivaniæ-Grada.
Dr. Mile Marinèiæ dobitnik je Godišnje nagrade Grada
Ivaniæ-Grada i Povelje Grada. Za nagradu ga je kandidirala
Udruga Sportski klub Otok, ponajviše zbog posebnog
interesa i rada s mladim ljudima koji osobito dolazi do
izražaja kroz natjecateljsko-humanitarni turnir "Sportom
protiv droge" koji okuplja velik broj nogometnih ekipa,
svake godine sve više, a novac koji se tim turnirom prikupi
se daje u razlièite humanitarne svrhe. Nakon uruèenja
nagrade, dr. Mile Marinèiæ zahvalio je i poruèio da se
nalazimo u vremenima krize, ali ne samo gospodarske, nego
kako sv. Ivan Pavao II. reèe, moralne krize i da je kljuè
rješenja mnogih naših društvenih kriza upravo ponovno
stavljanje èovjeka u središte svega što i zašto nešto èinimo te
pozdravio kršæanskim pozdravom: "Mir i dobro".
"Etika kulture života"
Predavanje biskupa Pozaiæa u sklopu obilježavanja Dana
pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 6.6.2014. (IKA) – U sklopu obilježavanja Dana
pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije u petak 6. lipnja
nakon euharistijskog slavlja u zagrebaèkoj prvostolnici, u
dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskog pastoralnog instituta
održan je susret èlanova crkvenih udruga, pokreta, zajednica
i Neokatekumenskog puta sa zagrebaèkim pomoænim
biskupom Valentinom Pozaiæem. Uz predstavnike i èlanove
pedesetak èlanova crkvenih udruga, pokreta, zajednica i
Neokatekumenskog
puta,
susretu
je
nazoèio
i
novoimenovani povjerenik Hrvatske biskupske konferencije
za pokrete i udruge o. Mijo Nikiæ, DI.
Biskupski vikar za laike dr. Tomislav Markiæ posebno je
pozdravio duhovnike, a svima zahvalio na suradnji kroz
protekle godine, jer u kolovozu odlazi na novu dužnost. U
tom kontekstu istaknuo je i dobru koordiniranost samih
udruga i pokreta te kratko predstavio razlièite vrste udruga i
pokreta koji djeluju u nadbiskupiji.
Prenoseæi pozdrave zagrebaèkog nadbiskupa kardinala
Josipa Bozaniæa, biskup Pozaiæ istaknuo je kako se i na ovaj
naèin okupljeni pridružuju èestitkama jubileja 25 godina
biskupske službe kardinala Bozaniæa koja æe biti
proslavljena ovoga mjeseca.
Uvodeæi u temu, biskup Pozaiæ naglasio je kako je etika
kulture života je u odreðenoj sredini, a danas je sredina
univerzalna gotovo na svakom mjestu. Na poèetku
predavanja podsjetio je na rijeèi kardinala Ratzingera kako
se "stvara 'diktatura relativizma', koja ništa ne priznaje kao
konaèno i koja kao posljednje mjerilo dopušta samo vlastito
'ja' i njegove želje". Takoðer je podsjetio kako etika uvijek
pretpostavlja èvrste vrednote, te uputio na Aristotelove rijeèi
kako je "jedino ljudima svojstveno da imaju osjeæaje dobra i
zla, pravde i nepravde i druga osjeæanja istoga reda" te na
Ciceronove rijeèi o savjesti kao moralnom zakonu od kojega
nas "ne može osloboditi niti senat niti javna vlast… Sve,
naime, narode i sva vremena prožima jedan vjeèan i
nepromjenjiv zakon". Uputio je i na Gandhijevo razmišljanje
koji na tom tragu upozorava na "sedam smrtnih grijeha":
bogatstvo bez rada, užitak bez savjesti, znanje bez karaktera,
poslovanje bez æudoreða, znanost bez ljudskosti, vjeru bez
žrtve te politiku bez naèela. Kao da je pisao za današnje
vrijeme, dodao je biskup, te naglasio kako naravni zakon
11. lipnja 2014. broj 23/2014
9
Domovinske vijesti
ukljuèuje pravo na život. Bez prava na život uzaludan je bilo
koji govor o pravima.
U svim ustavima zajamèeno je pravo na život. Uputio je i na
tekst Deklaracije o eutanaziji (Kongregacija za nauk vjere,
1980.), u kojoj se istièe kako je "ljudski život temelj svih
dobara, izvor i prijeko potreban uvjet svake ljudske
djelatnosti i svake društvene zajednice. Ako veæina ljudi
smatra da život ima sveto obilježje i da nitko ne može s
njime postupati po svojem uvjerenju, oni koji vjeruju vide u
njemu još više – dar ljubavi Božje, pa su ga dužni èuvati i
uèiniti plodonosnim". O istome u enciklici "Evangelium
vitae" (1995.) Ivan Pavao II. istièe kako je "ljudski život
svet, jer veæ od svoga poèetka ukljuèuje 'stvaralaèko Božje
djelo', i ostaje zauvijek u posebnom odnosu sa Stvoriteljem,
svojim jedinim ciljem. Samo je Bog Gospodar života od
njegova poèetka do njegova konca: nitko, ni u kakvim
okolnostima ne može sebi prisvojiti pravo neposrednog
uništenja nevinog ljudskog biæa". U dokumentu Donum
vitae (1987.) Ivan Pavao II. istièe: "Od prvog èasa svoga
postojanja, tj. otkad se uoblièi kao zigota, plod ljudskog
raðanja zahtijeva bezuvjetno poštovanje koje dugujemo
ljudskome biæu u njegovoj tjelesnoj i duhovnoj
cjelokupnosti. Ljudsko biæe mora se poštovati i s njime valja
postupati kao s osobom od samoga njegova zaèeæa, pa mu se
stoga od tog istog èasa moraju priznati prava osobe, meðu
kojima je prije svega nepovredivo pravo svakoga nevinog
ljudskog biæa na život". Spomenuo je i tekst Katekizma
Katolièke Crkve: "Oni kojih je život opao ili oslabljen
zahtijevaju posebno poštovanje. Bolesne i prikraæene sobe
treba potpomagati da bi mogle živjeti koliko je moguæe
normalno" (KKC 2276), te u tom kontekstu sugerirao
katastrofalni zakljuèak "najprije su roditelji ozakonili
ubijanje svoje djece – abortus! Sada su djeca ozakonila
ubijanje svojih roditelja – eutanazija!"
U predavanju je biskup Pozaiæ skrenuo pozornost i na
nekoliko lijeènika, meðu kojima je posebno istaknuo Alberta
Schweitzera (1875. - 1965.), te naglasio kako je on vjerovao
i prakticirao etiku strahopoštovanja života i ljubavi za
životom. U toj prigodi biskup je istaknuo pitanja iz
predgovora knjige o Schweitzeru na hrvatskom jeziku "Kako
to da se kultura života postupno zamjenjuje kulturom smrti?
Kako to da su medijatori tih zala postali lijeènici, zar je
zaista to bila svrha lijeènièkog poziva koja nije prepoznata
puna dva i pol tisuæljeæa?"
Na kraju predavanja prisutne je uputio na rijeèi koje je papa
Franjo izrekao na susretu s èlanovima Meðunarodnog saveza
katolièkih lijeènièkih udruga (20. rujna 2013.). Tom
prilikom Papa je pozvao lijeènike, da budu svjedoci i širitelji
"kulture života", jer Gospodin raèuna i na njih u širenju
"evanðelja života".
Odgovarajuæi na pitanja u raspravi koja je uslijedila, biskup
je još jednom posvijestio važnost vrednota. Ako se budi
svijest u narodu o vrednotama koje su temeljne za naš život,
buduænost, budi se i odgovornost i to danas postaje aktualno
i u politièkome buðenju hrvatskoga naroda, odgovorio je
biskup, te naglasio da pojedince koji se javno tako zalažu
trebamo poštovati, vrednovati, pomagati.
Na kraju je još jednom istaknuo kako je "pravo na život
temeljno pravo, i ako nema toga prava, nema niti jednoga
drugoga prava. A kad imamo pravo na život onda æemo
ostvariti pravo na slobodu, pravo na kreativnost, pravo na
ljubav, zajedništvo. Ako nam to nije zagarantirano ni o èemu
ne može govoriti". Stoga je poruèio "neka nam raste svijest i
ljubav za poštovanje života".
Rijeè zahvale biskupu Pozaiæu za predvoðenje euharistijskog
slavlja i za susret uime skupine koja je u protekloj
Pastoralnoj godini pripremila niz tribina "Jedinstvo u
10
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
razlièitosti", kao i Dane udruga i pokreta, te uime svih
udruga, pokreta, zajednica i Neokatekumenskog puta koji
djeluju u Nadbiskupiji izrekli su Marija Znidaršiæ i Ivan
Puntijar. Posebno su mu zahvalili za prisutnost na
molitvenim okupljanjima na javnim prostorima, kao i za
njegovo sudjelovanje na drugim dogaðanjima u organizaciji
udruga, pokreta i zajednica, èime im daje veliku podršku.
Uime svih zamolili su biskupa Pozaiæa da kardinalu
Bozaniæu prenese pozdrave, kao i èestitke za njegov jubilej.
Program je vodila Anita Ivanoviæ, a glazbeno obogatio band
"Božja pobjeda" koji djeluje unutar pokreta Obnova u Duhu.
Po završetku susreta, druženje je nastavljeno u dvorištu
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa.
Predstavljena knjiga "Ratni vihor u Gospiæu i okolici"
Župnik Lièkog Osika, Široke Luke i Lièkog Novoga,
duhovnik gospiæke bolnice vlè. Alojzije Kukec bilježi ratna
zbivanja u Gospiæu i okolici u najtežim danima za Domovinu
Rijeka, 6.6.2014. (IKA) - Knjiga "lièkog popa" Alojzija
Kukeca "Ratni vihor u Gospiæu i okolici" predstavljena je 6.
lipnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci. O djelu su govorili
gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, nekadašnji
povjerenik Vlade RH za Gospiæ i Otoèac dr. Šime Vuèkov,
Goran Crnkoviæ, ravnatelj Državnog arhiva Rijeka, i Goran
Moravèek, urednik knjige, dok je u glazbenom dijelu
nastupio Nadbiskupijski zbor.
Župnik Lièkog Osika, Široke Kule i Lièkog Novoga,
duhovnik gospiæke bolnice vlè. Alojzije Kukec u najtežim
danima za Domovinu bilježi ratna zbivanja u Gospiæu i
okolici koliko su mu to okolnosti dopuštale. Kronika
obuhvaæa razdoblje od kolovoza 1991. godine kad je s
okupiranih podruèja pod upravom pobunjenih Srba poèelo
sustavno razaranje hrvatskih gradova i sela, do lipnja 1994.
godine nakon što je vlè. Kukec dekretom rijeèko-senjskog
nadbiskupa dr. Antona Tamaruta premješten u župu Selce,
rekao je urednik Moravèek. "Vlè. Kukeca upoznao sam u
Sveæenièkom domu u Rijeci i saznao da je vodio dnevnik
zbivanja što me motiviralo na objavljivanje knjige. Knjiga je
opremljena i s osamdesetak bilješki koje èitatelju
objašnjavaju što se doista u Lici dogaðalo."
"Znao se šaliti da je njegov stan 'Hotel k mulcu' jer je u
njega svatko mogao svratiti. Svi su se navraæali, mnogi da
donesu pomoæ, a mnogi da ju dobiju", rekao je gospiækosenjski biskup Mile Bogoviæ. Dodao je kako je vlè. Kukec
živio za Hrvatsku i još uvijek mu je ona u srcu, a tada je
proroèki znao kako je rijeè o povijesnim trenucima koje je
trebalo zabilježiti. "Èuo je prolaz svakog tenka, pucanj
svakog topa, ranjavanja i ubijanja što je ranjavalo njegovo
srce."
O velikom srcu vlè. Alojzija posvjedoèio je dr. Vuèkov. U
prvom susretu s Lojzekom doživio sam ga kao stimulirajuæi
èimbenik otpora agresoru, kao èovjeka kojemu puèanstvo pa
i branitelji upravo hrle, èovjeka koji je ponesen i zanesen
spremnošæu na žrtvu u obrani Domovine. Susreli smo se prvi
put polovicom listopada 1991. pred bolnicom i vidim
èovjeka nježne konstitucije, otvorenog, razgovorljivog,
uzbuðenog i zaplakanog, jer se neposredno prije zbio
èetnièki napad. Rukovali smo se i od tada ruke, slikovito
reèeno, nismo ispuštali. Tijekom boravka na lièkom ratištu
dr. Vuèkov istièe kako je doživio hrvatsko katolièko obzorje
u teškim i vedrim trenucima što vlè. Kukec u knjizi zorno
iznosi. "No, autor knjige iznosi i drugu stranu medalje. Lika
je
povijesno
obilježena
hrvatskim
katolièkim
tradicionalizmom, a imala je i krvavu prošlost. Autor knjige
posebnu je pažnju tijekom rata posvetio moguæem
djelovanju pete kolone tj. djelovanju komunista, partizana,
ika
jugonostalgièara i srpskih èetnièkih elemenata. Djelovanje
takvih ljudi autor posebno navodi i opisuje na dvadesetak
mjesta u knjizi i iznosi momente koji ukazuju ili nasluæuju
djelovanje te pete kolone, a koje bi trebalo, kako iz teksta
proizlazi, i danas ispitati. Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci
Crnkoviæ istaknuo je kako djelo ima dokumentarnu
vrijednost i rijeè je o kronici o stvarnom doprinosu Crkve u
Domovinskom ratu. Promociji su se odazvali branitelji s
lièkog ratišta, prijatelji vlè. Kukeca. Promocija je otvorila
brojna pitanja o senzibiliziranju javnosti za istinom o
Domovinskom ratu kao i potrebi prevoðenja knjiga o ratu u
Hrvatskoj na svjetske jezike.
Nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih
obitelji
Slavonski Brod, 7.6.2014. (IKA) - Èetrnaesti po redu
nadbiskupijski susret osoba s invaliditetom i njihovih obitelji
te provincijalno hodoèašæe "Vjere i svjetla" održano je u
subotu 7. lipnja u Slavonskom Brodu. Pod geslom "Blago
koje smo dali drugima nosimo sa sobom" (papa Franjo) više
od tisuæu sudionika susret je zapoèelo radosno i raspjevano
misnim slavljem u prepunoj franjevaèkoj crkvi Presvetog
Trojstva. Slavlje je predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
u miru Marin Srakiæ, a suslavili domaæi sveæenici te Alojz
Kovaèek, nadbiskupijski povjerenik za pastoral osoba s
invaliditetom.
Tumaèeæi Isusova blaženstva, nadbiskup je pojasnio kako
nije sreæa èovjekova u materijalnom, nego u spremnosti
odreæi se onoga što imaš za drugoga pored sebe. "Preko
vjere želimo unijeti svjetlo u živote naše braæe koji prolaze
kroz velike poteškoæe kao i onima koji im pomažu, da doista
dožive Isusov, blago vama. Isusovo blago vama ne znaèi
predati se, nego boriti da vaš život ima smisla", poruèio je
nadbiskup te ustvrdio: "Ne želi Isus da nas umrtvi, on želi da
zasuèemo rukave i da se borimo protiv svih nevolja u
zdravlju u neimaštini, ali kada nas sve to snaðe da znamo
reæi - Gospodine daj mi da u tome budem sretan, zadovoljan
da u mom životu prihvatim tvoju volju. Neka ovo vaše stanje
bude prigoda za sabiranje veæih vrijednosti, da svoj život
doživljavate u duhu blaženstava te budete sretni što ste uz
Krista Gospodina."
Èlanovi zajednice Vjera i svjetlo uprisutnili su evanðelje na
slikovit naèin. Znakoviti su i duhu gesla bili i njihovi
prinosni darovi, kao i molitva vjernika koje su sami èitali.
Sudionike je pozdravio nadbiskupijski povjerenik Kovaèek i
domaæi gvardijan fra Sebastijan Goleniæ. Domaæin susreta
fra Ilija Jerkoviæ, zahvalio je organizatorima, sponzorima u
gradu i brojnim volonterima koji su sudjelovali u
pripremama tog velikog dogaðaja. Istaknuo je kako ga
posebno raduje što je šira zajednica prihvatila sve kako bi se
oni lakše mogli ukljuèiti u društvo i u Crkvu.
Èlanovi zajednice Vjera i svjetlo uprisutnili su evanðelje na
slikovit naèin. Znakoviti su i duhu gesla bili i njihovi
prinosni darovi, kao i molitva vjernika koje su sami èitali.
Slavlje je pjesmom uvelièao zbor mladih župe Gospe Brze
Pomoæi predvoðen s. Ksenijom Leko.
Kroz grad su potom u mimohodu uz limenu glazbu
sudionicu došli u brodsku Tvrðavu gdje je prireðen kulturnoumjetnièki program u kojem je sudjelovalo više KUD-ova,
brodski "Leptiriæi", a s prigodnim recitacijama nastupili su i
èlanovi zajednice Vjera i svjetlo. Predavanje "Život u Duhu
kao poticaj za život u darivanju drugima", protkano
primjerima iz Biblije, sudionicima je u prostorijama klasiène
gimnazije "Fra Marijan Lanosoviæ" održao profesor
ðakovaèkog KBF-a Josip Vranèiæ. Susret je završen
zajednièkim pohodom svetišu Gospe Brze Pomoæi.
Domovinske vijesti
Na Caritasovom susretu u Varaždinu o potrebi za jakom
obitelji
Na poseban naèin Caritas se ukljuèio u pomoæ stradalima u
poplavama, te su župe Varaždinske biskupije prikupile oko
pola milijuna kuna pomoæi
Varaždin, 7.6.2014.
(IKA) - U organizaciji Caritasa
Varaždinske biskupije održan je tradicionalan susret s
roditeljima petero i više malodobne djece s podruèja
biskupije. Susret u subotu 7. lipnja u dvorani biskupijskoga
Pastoralnog centra u Varaždinu okupio je oko 150 èlanova
obitelji koje su pozdravili varaždinski biskup Josip Mrzljak,
predsjednik Biskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina i
ravnatelj mr. Ante Šola.
Mons. Godina istaknuo je kako se dva puta godišnje
okupljaju na susret da bi kao jedna velika obitelj podijelili
svoja razmišljanja. Napomenuo je da je tema susreta
posveæena želji i potrebi za jakom obitelji jer je zdrava
obitelj temelj šire obitelji Crkve i društva.
U svojoj pastirskoj rijeèi biskup Mrzljak istaknuo je da su se
sabrali uoèi svetkovine Duhova, dodavši da Duh Sveti
okuplja Crkvu i èini je živom zajednicom "te nas neprestano
potièe da razmišljamo o tome što je to zapravo Crkva".
Crkva nije neka ideološka zajednica nego živa zajednica
koja izvršava Isusove zapovijedi ljubavi i èinjenja dobra,
rekao je biskup. Stoga je karitativno djelovanje važno
djelovanje Crkve, štoviše bez Caritasa Crkva ne može biti
Crkva. Zato Caritas prepoznaje sve one kojima je potrebna
bilo kakva pomoæ, ne samo materijalna nego i pomoæ
blizine, podrške i zajedništva. Na poseban naèin Caritas se
ukljuèio u pomoæ stradalima u poplavama, pa se tako i
Varaždinska biskupija solidarizirala te su župe prikupile oko
pola milijuna kuna pomoæi za tu namjenu, istaknuo je biskup
Mrzljak.
O temi "Potreba za jakom obitelji" izlagao je predstojnik
Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke nadbiskupije dr. Vice
John Batarelo. Govorio je o tome kakvo je danas stanje u
odnosu društva prema brakovima i obiteljima te kako bolje
živjeti braèni život. Uvodno je napomenuo da se u današnje
vrijeme, kada sve postaje dopušteno, treba zapitati kakve æe
biti posljedice takve slobode i "kulture smrti" koja ne
poznaje granice niti neka mjerila. Obitelji s više djece
gledaju se kao nekakvi èudaci, a rastave brakova i raspadi
obitelji smatraju se sve normalnijim. Èak treæina brakova u
Hrvatskoj se rastavlja, a u Austriji gotovo svaki drugi.
Najveæi postotak rastava dogaða se parovima koji imaju
jedno dijete, a najmanji onima s èetvero i više. Èak 35 posto
djece u zemljama Europske unije živi s nevjenèanim
roditeljima. U Hrvatskoj 50 posto obitelji ima samo jedno
dijete, a 0.8 posto ih ima petero i više djece. Stoga Crkva sve
više otvara ove važne teme za život društva i sudjeluje u
raspravama te istièe svoje stavove u društvu u kojem se
liberalni mentalitet, koji ugrožava brak i obitelj, želi
nametnuti kao jedini prihvatljiv. Upitavši se zašto se
obezvrjeðuje naèin života kakav promièe Crkva, predavaè je
istaknuo da je važno znati da upravo jake obitelji stvaraju
samosvjesnu, uspješnu i odgovornu djecu. Država bi pak, s
druge strane, htjela preuzeti odgovornost i odreðivati
obiteljima kako da žive, a osobito djeci kako æe se ponašati,
premda je odgoj prvenstveno pravo roditelja. Predavaè je
napomenuo da današnje politièke ideologije promièu da su
svi ljudi isti, premda svi dobro znaju da muškarci i žene nisu
isti, nego su vrlo razlièiti. Oni koji shvate i prihvate ovu
èinjenicu, koja je i znanstveno dokazana, imaju uspješnije
brakove, zakljuèio je predavaè.
Nakon susreta darovani su vrijedni obiteljski paketi koje je
osigurao Biskupijski Caritas iz vlastitih sredstava te od
sredstava župa i drugih donatora.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
11
Domovinske vijesti
U povodu 100. obljetnice smrti otkriveno poprsje Tadije
Smièiklasa
Poprsje je blagoslovio biskup Kekiæ
Sošice, 7.6.2014. (IKA) – Predsjednik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusiæ otkrio je u
subotu 7. lipnja poprsje istaknutoga hrvatskog povjesnièara i
nekadašnjeg predsjednika Akademije Tadije Smièiklasa
pored njegove rodne kuæe u Reštovu na Žumberku koje su
HAZU i nekoliko žumberaèkih udruga postavili u povodu
stote obljetnice Smièiklasove smrti. Tadija Smièiklas roðen
je 1. listopada 1843. u Reštovu, a umro 8. lipnja 1914. u
Zagrebu. Autor njegova poprsja je akademski kipar Petar
Ujeviæ. Uz akademika Kusiæa, poprsje su otkrili i
gradonaèelnik Grada Zagreba Milan Bandiæ, rektor
Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. Aleksa Bjeliš i Alenka
Crljenica uime Žumberèana, a blagoslovio ga je križevaèki
biskup Nikola Kekiæ, koji je bio na èelu odbora za
obilježavanje te obljetnice. On je prije sveèanosti u Reštovu
na Smièiklasovom grobu u arkadama na Mirogoju služio
panihidu kojoj je bio nazoèan i akademik Kusiæ, kao i tajnik
Razreda za društvene znanosti akademik Tomislav Raukar.
Obilježavanje stote obljetnice Smièiklasove smrti zakljuèeno
je sveèanom akademijom u Sošicama na kojoj je akademik
Kusiæ podsjetio na život i djelo tog velikana. "HAZU je
jedna od temeljnih institucija hrvatskog naroda i svih
hrvatskih graðana kojoj je cilj promicanje najviših
vrijednosti nacije, a protiv svih podjela te èuvanje
nacionalnog identiteta. Rijetko tko simbolizira sve ove
ciljeve kao Tadija Smièiklas. Kao predsjednik Akademije
pokazao se ne samo kao znanstvenik, nego i kao dobar
diplomat i uvrstio meðu najveæe Akademijine predsjednike.
Govorio je da Akademija ne može politizirati jer ima previše
posla u znanosti i time je anticipirao dananju ulogu HAZU
koja se ne bavi dnevnom politikom", kazao je akademik
Kusiæ. Dodao je da je Smièiklas izabran u Akademiju s 40
godina i bio njen èlan 31 godinu. Osim što joj je 14 godina
bio na èelu, od 1893. do 1900. bio je tajnik Filologièkohistorièkog razreda. Akademik Kusiæ podsjetio je na
Smièiklasovo najvažnije djelo, prvu cjelovitu i znanstveno
napisanu sintezu povijesti Hrvata od doseljenja do 1848. pod
nazivom Poviest hrvatska I-II (1879., 1882.) te na
Diplomatièki zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i
Slavonije, zbirku hrvatskih pravnih dokumenata od
doseljenja Hrvata do 1399. Od 18 knjiga te Akademijine
edicije Smièiklas je uredio 11 i pružio dokaze o kontinuitetu
hrvatske državnosti. "Tadija Smièiklas bio je jedan od
najveæih Hrvata uopæe i vi Žumberèani možete biti ponosni
na njega", zakljuèio je akademik Kusiæ. Potpredsjednik
Matice hrvatske Stjepan Suèiæ podsjetio je na Smièiklasove
zasluge za promjenu imena Matice ilirske u Maticu hrvatsku
1874., kao i na ulogu koju je imao kao predsjednik Matice
od 1889. do 1901., dok je rektor Bjeliš istaknuo da je
Smièiklas obnašao dužnost rektora od od 1888. do 1889., a
1913. bio izabran za prvog poèasnog doktora Sveuèilišta u
Zagrebu.
Gradonaèelnik Bandiæ podsjetio je da se Zagreb za života
odužio Smièiklasu proglasivši ga poèasnim graðaninom, dok
je biskup Kekiæ govorio o porijeklu obitelji Smièiklas koja je
dala dvojicu križevaèkih biskupa – Gabrijela Smièiklasa i
Ðuru Smièiklasa, Tadijinog strica uz èiju pomoæ je studirao
povijest u Pragu i Beèu. Sveèanostima u Reštovu i Sošicama
bilo je nazoèno oko 200 Žumberèana koji su priredili i
prigodan kulturni program, a u govorima njihovih
predstavnika upozoreno je na demografske probleme s
kojima se taj kraj bori veæ desetljeæima. Opæina Žumberak
obuhvaæa 35 naselja, no u tri više ne živio nitko, a u sedam
ih ima manje od šest stanovnika. No kako je istaknuo
12
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
opæinski naèelnik Zdenko Šiljak, sve više Žumberèana se
vraæa u rodni kraj i obnavlja svoje obiteljske kuæe, a u 90
posto naselja u potpunosti je ureðena infrastruktura.
"Moramo stvoriti jedan pozitivan naboj i prenositi ga s
koljena na koljeno. Uskoèki prkosni duh i dalje živi, a naši
veliki ljudi poput Tadije Smièiklasa neka nam budu
inspiracija", kazao je žumberaèki biskupski vikar protojerej
stavrofor Mile Vranešiæ, dok je glavni organizator proslave
Željko Hraniloviæ, prapraunuk Smièiklasova brata, kazao da
Žumberèani ponosni na svoju prošlost s optimizmom gledaju
u buduænost. "Unatoè svim problemima Žumberak živi i
diše, bori se protiv zaborava i ne dozvoljava da padne na
koljena", kazala je Alenka Crljenica, spomenuvši misao o.
Mile Vranešiæa da æe Žumberak biti rezidencijalna èetvrt
Zagreba.
"Evangelizacija na Zrinjevcu"
Zagreb, 7.6.2014. (IKA) – U sklopu ovogodišnjih Dana
pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije uoèi roðendana
Crkve u subotu 7. lipnja u popodnevnim satima u središtu
Zagreba održan je program "Evangelizacija na Zrinjevcu".
Otvarajuæi dogaðanje, biskupski vikar za laike Zagrebaèke
nadbiskupije dr. Tomislav Markiæ izrekao je molitvu
temeljem odlomka iz Evanðelja s pitanjem koje su Ivanovi
uèenici uputili Isusu "Uèitelju gdje stanuješ".
Konkretan susret s Rijeèju Božjom ponudio je "Biblijski
kutak". Posjetitelji su bili upuæeni u snalaženje u biblijskim
kraticama, kao i pronalaženju pojedinih mjesta u Bibliji.
Takoðer je bila prilika za razgovor o Svetome pismu, te
njegovu mjestu u životu vjernika, kao i informiranje o
dostupnosti Svetoga pisma poglavito u virtualnom svijetu.
Organiziran je i biblijski kviz sa simboliènim nagradama.
Tijekom trosatnog programa razlièite udruge, pokreti i
zajednice osmislili su osam kutaka. Tako je devet udruga,
pokreta i zajednica osmislilo "djeèji kutak". One najmlaðe
animirale su "tete" s gitarom u pjesmi i plesu, dok su oni
malo veæi bili ukljuèeni u oslikavanje papirnih tanjura i kapa
koje su dobili na dar, te izradu anðela èuvara i ribica od
gline. Djeci je bilo ponuðeno i upoznavanje s Isusovim
životom èitanjem djeèje Biblije, kao i kroz razne igre.
"Kutak za mlade" animirao je mlade, ali i one malo starije
raznim igrama. Aktivnosti je organiziralo osam udruga,
pokreta i zajednica koji su pozornost prolaznika privukli
"izložbom" majica s raznih susreta katolièke mladeži, te
fotografijama i plakatima s ljetovanja vjerskog karaktera.
Prireðene su i komunikacijske vježbe za mlade s temama
prihvaæanje razlièitosti, rješavanje konfliktnih situacija,
uspostavljanje zdravih odnosa. Kreativnost je osobito
zanimljiva djeci u "karitativnom kutku" u kojem su
izraðivali desetke krunica i narukvice, te bojali anðele, dok
su oni stariji bili zaokupljeni pripremom i pakiranjem
prigodnih darova namijenjenih u karitativne svrhe za pomoæ
poplavljenim krajevima u Hrvatskoj.
"Kulturni kutak" ponudio je moguænost upoznavanja s
glagoljicom kroz izložbu izdanja, ali i u svladavanju
glagoljièkih slova. Mnogi su imali priliku "tek" nauèena
slova ispisivati na razglednicama i tekstilu. Ovaj kutak
možda je prvi puta "iznio" na ovaj prostor jednu ikonu, te
tako dao priliku zainteresiranima da se upoznaju kako ikona
nastaje.
Deset udruga, pokreta i zajednica u "Obiteljskom kutku"
ponudilo je obilje tiskanog materijala s podruèja
komunikacije u braku, muške i ženske razlièitosti, prirodnog
planiranja obitelji, neplodnosti u braku, kontracepciji,
odgoju djece, kao i o raznim vidovima ovisnosti u obitelji.
Posjetitelji su imali prilike saznati i nešto više o Obiteljskom
ika
savjetovalištu Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije, kao i o
djelovanju Ureda za pastoral obitelji Zagrebaèke
nadbiskupije. Posebna pak vrijednost toga kutka bila je
moguænost razgovora, za što su na raspolaganju bili
pojedinci iz "obiteljskih" udruga, pokreta i zajednica.
U "Kutku za razgovor o vjeri" bila je prilika potražiti
odgovore na nedoumice o Bogu, vjeri, Crkvi, sakramentima
i molitvi. "Papin (mobilni) kutak" kružio je Zrinjevcem i
dijelio poticajne misli i poruke pape Franje, pape u miru
Benedikta XVI. i sv. Ivana Pavla II. Ti prigodni darovi imali
su dvostruku uèinkovitost, onu za dušu u vidu samog citata,
kao i drugu za tijelo u vidu slatkiša.
Pokreti, udruge i zajednice sami su ne samo osmislili
pojedine kutke, veæ se pobrinuli i za "opremu" kutka kako u
vidu dekoracija, tako i svih pomagala koje su koristili.
U glazbenom programu u Paviljonu na Zrinjevcu nastupili su
kantautor Dragutin Hrastoviæ i Band Cenacolo koji su se
predstavili svojim raznovrsnim repertoarom. Posljednja
glazbena toèka banda Cenacola bila je obogaæena scenskim
nastupom djece i njihovih teta iz Zajednice u Varaždinu.
Program na Zrinjevcu je kroz tri sata vodila te posjetitelje
upuæivala u aktivnosti pojedinih kutaka Tanja Popec,
urednica Vjerskoga programa na Hrvatskome katolièkom
radiju. Po završetku programa, svi koji su sudjelovali u
programu na Zrinjevcu pridružili su se završetku
peterosatnog molitveno-meditativnog programa u kapeli
Ranjenoga Isusa.
Ovogodišnji Dani pokreta i udruga Zagrebaèke nadbiskupije,
koji su zapoèeli 6. lipnja euharistijskim slavljem u
zagrebaèkoj prvostolnici i susretom s pomoænim biskupom
zagrebaèkim Valentinom Pozaiæem u dvorani "Vijenac"
Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, a nastavljeni u subotu
7. lipnja na Zrinjevcu, još su jednom pokazali bogatstvo
razlièitih karizmi unutar Crkve. Bila je to i prilika pokazati
kako su pokreti, udruge i zajednice koje djeluju u
Zagrebaèkoj nadbiskupiji zahvaljujuæi okupljanjima u
Nadbiskupijskom pastoralnom institutu pod vodstvom
biskupskog vikara za laike dr. Tomislava Markiæa napravili
kvalitativan iskorak u meðusobnom povezivanju na dobrobit
Crkve i hrvatskog naroda.
Hodoèašæe starijih osoba u Voæin
Voæin, 7.6.2014. (IKA) - Na dan kada je papa Ivan Pavao II.
prije 11 godina okrunio lik Gospe Voæinske, održano je 7.
lipnja hodoèašæe u to svetište osoba starije životne dobi s
podruèja Požeške biskupije. Meðu ostalima na hodoèašæu su
bili èlanovi Udruge invalida iz Slatine, iz Dom za starije i
nemoæne u Velikoj, Okuèanima, Ljeskovici, Pitomaèi,
Buku, umirovljenici iz Jakšiæa, Voæina i drugih mjesta. Od
predstavnika javne vlasti bio je Ferdinand Troha, požeškoslavonski dožupan za društvene djelatnosti. Hodoèasnièki
program zapoèeo je puèkom pobožnošæu, molitvom krunice
i pjesmom te sakramentom pomirenja, a vrhunac je bila
misa koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorèeviæ.
Na poèetku slavlja biskup je pred likom Gospe Voæinske u
ime nazoènih uputio pozdrav Isusovoj Majci, spomenuvši
posebnu njezinu blizinu u Voæinu tijekom više stoljeæa, i
podsjetivši na krunjenje njezina lika u Osijeku 2003.
prigodom treæega Apostolskog pohoda pape Ivana Pavla II.
Hrvatskoj te je zajedno sa svima hodoèasnicima uputio Bogu
zahvalu za njegovo proglašenje svetim. Potom je Dragica
Dvoraèek iz Doma za stare i nemoæne u Velikoj uputila
biskupu pozdrav, izrazivši radost zbog organiziranja ovog
hodoèašæa koje je mnogim starijim osobama od velikog
znaèenja jer su kao mlaði rado dolazili pješice u Voæin.
Zahvalila je biskupu na brizi za osobe treæe životne dobi kao
Domovinske vijesti
i svima koji su pomogli ostvarenju ovog hodoèašæa.
Korisnice Doma u Velikoj predale su biskupu cvijeæe i ruèni
rad koji su same izradile.
U homiliji biskup se zanimao za putovanje starijih osoba do
Voæina te je ustvrdio kako njihovo hodoèašæe ima snažnu
dimenziju po njihovoj žrtvi i po ljubavi djelatnika koji su ih
dopratili te da sve to sjedinjuju sa žrtvom i ljubavlju brojnih
voæinskih hodoèasnika, svjedoèeæi tako odanost i vjernost
Isusovoj Majci. Istaknuo je koliko su mu važni susreti sa
starijim i bolesnim ljudima, napose kad ih prigodom Božiæa i
Uskrsa posjeæuje u njihovim domovima, jer upravo te osobe
kad vjernièkim srcem svoj patnje i trpljenja sjedinjuju s
Isusom Kristom na poseban naèin služe dobru obitelji,
hrvatskog naroda i Crkve. Spomenuo je da je današnji prvi
hodoèasnièki susret s njima u Voæinu izraz njegova
poštovanja prema svima koji nose teret starosti i bolesti, i
oèitovanje želje da zajedno s njima povjeri Isusovoj Majci
njihove patnje i trpljenja kako bi se kao i mnoštva
hodoèasnika koja dolaze u ovo svetište vratili svojim
domovina ohrabreni i utješeni.
Istaknuo je da je i današnja okupljenost hodoèasnika na
euharistiji u Voæinu s biskupom, jednim od èlanova zbora
apostolskih nasljednika i molitva u zajedništvu s Isusovom
Majkom dan prije svetkovine Duhova svojevrsno oèitovanje
i ostvarenje Crkve u snazi Isusova Duha. Ustvrdio je da je
Isusova Majka bila dionicom naše prolaznosti, trpljenja i
smrtnosti, ali da je zahvaæena Isusovom ljubavlju jaèom od
zla i smrti oèuvana od ljage istoènoga grijeha i uznesena u
njegovu uskrsnu slavu. Kazao je da nas samo Isusov Duh
može oteti od smrti i darovati puninu života te zamolio
Isusovu Majku da nas zagovara kod svoga Sina kako bi
snagom Duha ušao u naše nemoæi i trpljenja, bolesti i
umiranjima i uèinio nas dionicima svoje pobjede nad smræu.
Biskup je zatim podsjetio kako je prigodom svojih
pastoralnih pohoda domovima za stare i nemoæne iskusio
veliko znaèenje osobne i zajednièke molitve u tim
ustanovama, jer po njoj ljudi svoje nemoæi otvaraju
pobjednièkoj Božjoj ljubavi. Po molitvi, dodao je, otvaramo
Bogu prostore naših patnji, bolesti i umiranja poput Marije,
koja je èitavim svojim biæem povjerovala Bogu. Meðu
takvima, nastavio je, u naše vrijeme bio je i sv. Ivan Pavao
II., utemeljitelj Požeške biskupije, èiji je život bio oznaèen
patnjom a koju je u skladu sa svojim geslom "Totus tuus –
Sav tvoj", sjedinjen s Marijom povjeravao Isusu Kristu.
Poruèio je nazoènima da se ne boje ni patnje ni trpljenja dok
je u njima prisutan Isusov Duh i njegova ljubav te ih
potaknuo da poslušaju poziv svetoga Pape te širom otvore
vrata Kristu da u njihovu prolaznost uðe snaga njegova Duha
po kojoj se ostvaruje Božji naum o nama.
Tumaèeæi naviješteni evanðeoski ulomak, biskup je
podsjetio kako je Isus obznanio da su njegova majka, braæa i
sestre svi oni koji slušaju i vrše njegovu rijeè. Ustvrdio je
kako je Isusova Majka bila prva najvjernija slušateljica i
vršiteljica njegove rijeèi te tako postala velikom. Osvrnuo se
na suvremene medijske pokušaje predstavljati u našoj
javnosti neke ljudske projekte o èovjeku, kazavši kako su
oni ogranièeni i ne daju odgovor na poziv za životom upisan
u èežnjama našega srca koje može ispuniti samo Isus Krist
svojom ljubavlju. Potaknuo je hodoèasnike da po Marijinu
primjeru vjernosti slušaju i ostvaruju Isusovu rijeè te tako
žive istinsko ljudsko dostojanstvo.
Pri kraju misnog slavlja biskup je uime svih hodoèasnika
predvodio èin povjere Isusovoj Majci. Zahvalio im je na
dolasku u Voæin a organizatorima što su im to omoguæili.
Nakon podnevnog odmora i privatne pobožnosti,
hodoèasnici su se okupili u svetištu na molitvu križnog puta
a potom se uputili svojim kuæama.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
13
Domovinske vijesti
Bolesnièko hodoèašæe u Mariju Bistricu
U marijanskom svetištu okupilo se više tisuæa vjernika
Marija Bistrica, 7.6.2014. (IKA) - U organizaciji Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije i rektora nacionalnog svetišta
Majke Božje Bistrièke mons. Zlatka Korena u subotu 7.
lipnja održano je 46. hodoèašæe bolesnih, starih i nemoænih
osoba te medicinskog osoblja grada Zagreba u Mariju
Bistricu, na kojemu se okupilo više tisuæa vjernika.
Hodoèašæu su se pridružile i skupine vjernika izvan grada
Zagreba i Zagrebaèke nadbiskupije.
Na poèetku misnoga slavlja mons. Koren pozdravio je
predstavnike sljedeæih župa, ustanova i udruga: vjernike iz
župe sv. Marije Magdalene - Štrigova; sv. Benedikta - Donji
Mosti; sv. Barbare - Natkrižovljan; sv. Roka - Draškovec;
Pohoðenja Bl. Djevice Marije - Višnjica; Presvetog Trojstva Nedelišæe; sv. Katarine - Hlebine; Svetoga križa Križovljan; sv. Ivana Krstitelja - Desinec; župljane Èièa i
Bukevja; vjernike iz katedralne župe Uzvišenja sv. Križa Sisak; sv. Marije Magdalene - Kneginec; sv. Vida - Vidovec;
Majke Božje Snježne - Trnovec Bartoloveèki; sv. Mihaela
arkanðela - zagrebaèka Dubrava; èlanove Podružnice
umirovljenika - Vukomerec i Poljanice; Presvetog Trojstva Reka; sv. Marije na Dolcu u Zagrebu; sv. Nikole biskupa Koprivnica; Presvetog Trojstva - Preèko; prvoprièesnike,
djecu i mlade iz župe sv. Kvirina u Zagrebu na Pantovèaku;
hodoèasnike iz župe Desinec; djecu iz varaždinske župe sv.
Josipa na Banfici; sv. Jakova - Prelog; župljane župe Sedam
žalosti Bl. Djevice Marije iz Svetog Križa - Kotoriba;
hodoèasnike iz Caritasova doma za starije i nemoæne osobe
u Vrbovcu; Caritas s brojnim ustanovama koje djeluju na
prostoru Zagrebaèke nadbiskupije; humanitarnu udrugu
"Job" te Savez udruga osoba s invaliditetom grada Siska.
Sveèanu misu predvodio je kanonik Prvostolnog kaptola
zagrebaèkog dr. Alojzije Hoblaj u koncelebraciji sa
šesnaestoricom sveæenika. U homiliji osvrnuo se na
povijesni znaèaj svetišta u Mariji Bistrici te rastumaèio u
svjetlu Božje rijeèi važnost i ulogu svetkovine Duhova i
sakramenta bolesnièkog pomazanja u životu Kristovih
vjernika. Pritom je istaknuo da bolesnici, starije osobe i
osobe s invaliditetom zaslužuju posebnu pažnju i ljubav jer
su oni veliko duhovno blago Crkve, te je uputio zahvalnost
svima koji za njih skrbe.
Potièuæi vjernike na otvorenost Duhu Svetome, dr. Hoblaj
posvijestio je nazoènima Marijinu blizinu na tom
hodoèasnièkom odredištu, kao "uzor Crkve koja moli, kao
Majku i Odvjetnicu koja se moli s nama i za nas - posebice
uoèi proslave Duhova, za èiji silazak je predano molila u
zajedništvu s apostolima". Predstavljajuæi Duha Svetoga kao
izvor nade i Božji lijek protiv pesimizma u teškim trenucima
kako za pojedince tako i za èitave narode, dr. Hoblaj
istaknuo je: "Dar Duha nije nam dan samo za nas i na našu
korist prosvjetljenja. Darovi mudrosti, razuma, savjeta,
jakosti, znanja, pobožnosti i straha Božjega darovani su nam
i zato da ih usmjerimo prema svijetu u kojem živimo i za
ljude s kojima živimo". Sve koji su došli u pratnji bolesnih i
nemoænih osoba pozvao je da molitvom podupru duhovnu
pripremu za primanje bolesnièkog pomazanja, èiji su uèinci
na duši koja je duhovna zamjetni samo vjerom. Po tom
sakramentu bolesnik prima u sebe Krista, Pomazanika i
obratno - Krist prima bolesnika. "On sam vida naše rane",
istaknuo je propovjednik.
Tijekom poslijepodnevnog hodoèasnièkog programa u
cintoru svetišta održana je pobožnost križnoga puta, nakon
koje je u bazilici bilo kratko klanjanje pred Presvetim
Oltarskim Sakramentom i blagoslov.
U subotu 7. lipnja ujedno su zapoèela tzv. Duhovska
hodoèašæa u nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke.
14
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Zadar: Bdjenje zahvale za kanonizaciju dvojice papa i
molitva za mirovni susret pape Franje u Vatikanu
Zadar, 7.6.2014. (IKA) - Molitveno bdjenje koje se
sastojalo od sveèane Veèernje i euharistijskog klanjanja sa
sveèanim Tebe Boga hvalimo, u zahvalnosti Bogu za dar
kanonizacije Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., u subotu 7.
lipnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ. "Želimo zahvaliti Bogu za dar te
dvojice velikana i toj molitvi pridružiti nakanu pape Franje
koji ima molitveni susret s predsjednicima Izraela i Palestine
u Vatikanu, kako bi zajedno s njim molili za mir", rekao je
mons. Puljiæ, moleæi Boga da sadašnjem naraštaju pastira
udijeli hrabrost i ustrajnost da budu odvažni apostoli,
navjestitelji Evanðelja, potrebni Božje snage i pratnje, kako
se oèitovala i u životima Angela Roncallija i Karola Wojtyle.
"Okupili smo se uoèi Duhova u prvostolnici moliti, pjevati i
zahvaljivati što nam je Gospodin omoguæio doživjeti vrijeme
epohalnih dogaðaja koje su obilježili sveti pape Ivan XXIII. i
Ivan Pavao II., koje je papa Franjo s osobitim rijeèima
pohvale pribrojio èeti nebeskih odabranika. Zahvalni smo
Božjoj Providnosti što je polovicom 20. st. na Petrovu
stolicu stigao Ivan, koji je 1962. g. uz molitveni poklik 'Nek
se raduje Majka Crkva', otvorio Drugi vatikanski sabor, te
poželio da se o sadržaju vjere raspravlja duhom poniznosti i
milosrða, a ne s osudama i anatemama", rekao je nadbiskup,
istaknuvši kako je Dobri Papa tumaèio da se Crkva želi
predstaviti svijetu kao dobrohotna i strpljiva mati koja se
radije služi lijekovima milosrða i ljubavi, nego strogoæom
prijetnje i kazni. Svoju odluku o sazivu koncila skupini
kardinala 1959. g. objavio je rijeèima: "Srca ustreptala i
ganuta duha, ali s poniznom odluènošæu, najavljujem
sveèanu proslavu koncila za sveopæu Crkvu". Nadbiskup je
istaknuo da su prve rijeèi 77-godišnjeg pape Roncallija bile
pune žara i planova, kada je rekao: "Želimo pripraviti
Gospodinu narod svet, poravniti mu staze, da se krivi putovi
poravnaju a bregovi slegnu, da svi puci upoznaju Božje
spasenje". To je bio cilj pontifikata Ivana XXIII. kojeg su
zvali Ivan dobri, Papa svih ljudi i župnik svijeta. Rekao je da
ljudske osobine uèenosti, promišljenosti, taktiènosti i
organizacijske sposobnosti mogu biti od velike koristi za
papu u njegovu upravljanju Crkvom. No, one ni u kom
sluèaju ne mogu zamijeniti odlike, zadaæe koje Isus opisuje u
paraboli o dobrom pastiru. Spomenuvši iznenaðenje svijeta
kad je za papu izabran prvi Slaven, krakovski kardinal
Wojtyla u svojoj 57. godini života, mons. Puljiæ rekao je da
se njegov pastoralni plan i djelovanje ogleda u Wojtilinoj
poruci da želi svima doæi i sve posjetiti. Aktivno je
oživotvorio koncilske dokumente u èijem se stvaranju
sudjelovao. Netko je zapisao kako tamo gdje nisu stigle
koncilske ideje, Papa putnik ih je nosio osobno na
putovanjima. Pred velièinom poslanja Rimske katedre ostao
je skroman, rekao je nadbiskup. Njegovi molitveni vapaji za
spasenjem bili su jako glasni, te je pogledom prema Bosni
povišenim glasom rekao: "S vama smo i bit æemo sve više s
vama!" "Slièan molitveni vapaj za mir uputio je papa Franjo
kad je bio u Svetoj zemlji, te pozvao izraelskog i
palestinskog predsjednika Šimona Peresa i Mahmouda
Abbasa na molitveni susret", rekao je mons. Puljiæ,
istaknuvši velièinu Papinih èina nepredviðenih protokolom.
"Kad je papa Franjo došao pred zid koji dijeli palestinsku
državu od Izraela, osjetio je, ovo je nešto što ponižava
èovjeka. Zidovi nisu tu da dijele, zidove treba ukloniti.
Zaustavio se pred zidom i molio, u tišini. I sve iznenadio.
Slièno nepredviðeno uèinio je pred drugim zidom, Zidom
plaèa, kad je stavio molitvu Oèenaša na španjolskom, a
nakon toga je zagrlio dvojicu svojih pratitelja, rabina i
predstavnika islama, iz njegove zemlje, Argentine, koje je
Domovinske vijesti
ika
pozvao da ga prate kao osobni pratitelji na tom misijskom
putovanju. Obojicu je zagrlio na najsvetijem mjestu koji
Židovi poštuju. Kad je bio kod predsjednika, pozvao je i
njega da doðe s njim moliti. Želimo moliti na nakanu pape
Franje, za susret u Vatikanu na kojem æe biti i ekumenski
carigradski patrijarh Bartolomej. Odgovorimo na poziv pape
Franje koji je rekao: 'Nemojte nas ostaviti same. Molite kako
bi Gospodin podario mir blagoslovljenoj Svetoj Zemlji i
svijetu'", rekao je nadbiskup, zamolivši Boga da narodima
daruje mir, u èemu su nastojali i suvremeni velikani Crkve,
rekao je mons. Puljiæ, zakljuèivši homiliju rijeèima:
"Neumorni misionar Wojtyla se do kraja istrošio braneæi
ljudska i božanska prava. Dobri Ivan XXIII. je kratkim
služenjem u Rimu pokazao da u svijetu kraljuje milosrdni
Bog. Neka i nama pomognu biti i ostati glasnicima Kralja
koji nas šalje da blagoslivljamo ljude i zemlju".
Slavlje zlatnih zavjeta milosrdnih sestara sv. Križa
Ðakovo, 7.6.2014. (IKA/TU) – Deset jubilarki Družbe
milosrdnih sestara sv. Križa zahvalilo je u subotu 7. lipnja u
samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Ðakovu
Gospodinu za dar poziva i za ustrajnost tijekom 50 godina: s.
Miroslava Kociæ, s. Jolanta Sigeti, s. Radojka Crljeniæ, s.
Rajka Ðurinac, s. Dragoljuba Maðareviæ, s. Blažena
Hokman, s. Žarka Balažiæ, s. Davorka Barbariæ, s. Zvonka
Sremiæ te s. Smilja Micakoviæ. U nazoènosti sestara
samostanske zajednice, rodbine, sveæenika i bogoslova,
euharistijsko slavlje predvodio je ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ u koncelebraciji petnaestak
sveæenika. Zbor sestara pod ravnanjem s. M. Svjetlane
Paljuševiæ sveèanim pjevanjem uvelièao je liturgiju, a vlè.
Zdenko Iliæ, vicerektor samostanske crkve, predstavio je
jubilarke pojedinaèno te vodio kroz obred tijekom
euharistijskog slavlja.
U homiliji nadbiskup Hraniæ osvrnuo se na èitanje iz
poslanice Korinæanima – Hvalospjev ljubavi i evanðeoski
tekst o trsu i lozama, istièuæi dar i milost vjernosti koja je
moguæa samo ako loza ostane na trsu, s njim najuže
povezana. Protumaèio je kako se zapravo radi o ljubavi koja
je uska veza izmeðu Krista i njegovih zaruènica po kojoj se
postaje plodan. Nju su slavljenice iskusile, a sada je
potvrðuju do kraja života. "Zaborav na samoga sebe i
darivanje samoga sebe u žrtvi, poništenje samoga sebe u
darivanju i ljubavi, donosi puninu života. I onaj tko èuva
svoj život osjeæa da ga gubi i gubeæi ga osjeæa kako istinski
živi. Onaj tko ljubi, osjeæa da sebiènost razara prije svega
njega samoga i njegov vlastiti život. On osjeæa da je ljubav
altruizam. Na ovoj razini žrtva i poteškoæe prestaju biti stvari
koje treba izbjeæi pod svaku cijenu. Važnije je darivanje iz
ljubavi prema Bogu, u kojemu drugi ljudi postaju naša braæa
i sestre. Samodarivanje i žrtva koju iziskuju vjera i ljubav
postaju nešto sveto. Tu se, unutar naše smrtne egzistencije,
raða sloboda za darovanost, za žrtvu i za umiranje sebi",
rekao je nadbiskup. Jubilarkama je zahvalio što su zborile i
još uvijek snažno zbore o nekim novim nesvakidašnjim
zakonitostima, što su prihvaæanjem redovnièkih zavjeta i
svojim redovnièkim životom unose novu logiku u ovaj svijet
te predstavljaju alternativu onome što doživljavamo na
svakom koraku. Na kraju slavlja, pjevanjem himna Tebe
Boga hvalimo, okupljena zajednica vjernika zahvalila je
Gospodinu za život i djelo sestara jubilarki, a slavlje se
nastavilo na ljetnoj terasi Centra "Amadea" zajedništvom
kod stola. Nazoènima se rijeèima dobrodošlice obratila
provincijalna poglavarica s. M. Amalija Kupèeriæ, a potom
se nastavilo èestitanje jubilarkama uz pjevanje samostanskog
zbora i zbora bogoslova.
"Budite uzor svojim vjernicima!"
Filip Celent, Karol Homieja i Mladen Pranjiæ postali su
sveæenici Poreèke i Pulske biskupije
Pula, 7.6.2014. (IKA) - Uoèi svetkovine Pedesetnice, u
pulskoj katedrali Uznesenja BDM, poreèki i pulski biskup
Dražen Kutleša podijelio je 7. lipnja red prezbiterata trojici
ðakona iz pulskoga Biskupijskog misijskog sjemeništa
"Redemptoris Mater".
Filip Celent, Karol Homieja i Mladen Pranjiæ postali su
sveæenici Poreèke i Pulske biskupije. Na misi reðenja, koju
je mons. Kutleša predvodio u koncelebraciji je bilo više od
šezdeset sveæenika.
Biskup je u prigodnoj homiliji pozvao novoreðenike neka
zahvaljuju za dar sveæeništva, neka budu ponosni na svoju
mladost, te neka suraðujuæi s darovima Duha Svetoga
nastoje uèiniti da ta mladost bude plodonosna.
Citirajuæi sv. Pavla, biskup je naglasio: "Budite uzor svojim
vjernicima". Biti uzor u rijeèima znaèi uvijek paziti na svoj
govor, znati biti razborit u biranju rijeèi kako ne bi svojim
izražavanjem izazvali zamjeranje od strane ljudi.
Sveæenik mora biti uzor u vladanju, jer od njega se uvijek
traži nešto više, i upravo ta izdvojenost naglašava
dostojanstvo
sveæenièkog
poziva.
Sveæenik
koji
svakodnevno kalja svoje dostojanstvo razlièitim postupcima
stvara lošu sliku o sebi, jer osoba izgraðuje autoritet, a ne
samo služba, stoga je biskup pozvao sveæenike, neka budu
dostojna i uzorna vladanja.
Sveæenik mora biti uzor u ljubavi prema ljudima, no to nije
emocionalna ljubav, zaljubljenost, nego to mora biti ljubav
koja ide iz volje. "Volim i ljubim svoje župljane, iako me
neki i vrijeðaju, no ja sam sveæenik, poslan toj zajednici, toj
župi da je vodim, i stoga se trebam darivati i biti dar toj
zajednici; u tom duhu moram znati nadvladati i poteškoæe i
netrpeljivosti", pojasnio je biskup razmišljanje koje mora biti
u osnovi ljubavi sveæenika prema svojoj župi.
Sveæenik mora biti uzor u vjernosti obeæanjima koje na
reðenju daje za cijeli život. Lako je biti dobar vojnik u miru,
slikovito je pojasnio biskup, no biti uzorom u vjernosti znaèi
ustrajati u izvršavanju svoga poslanja i kada doðu poteškoæe,
znati im se i htjeti oduprijeti, kako bi ostali vjerni zadanim
obeæanjima.
Jednako tako biti uzor vjernosti za sveæenika znaèi biti
bezuvjetno poslušan, i onda kada kao i vojnik, ne razumije
sveobuhvatnost razloga nekog nareðenja, iz povjerenja i
poslušnosti, ipak posluša.
Biskup je pozvao sveæenike neka budu i uzor u èistoæi,
upravo kako su ih u tom duhu odgajale njihove obitelji i
odgojitelji u sjemeništu.
Mons. Kutleša je u nastavku podsjetio sveæenike na njihovu
dužnost èitanja i tumaèenja Božje Rijeèi.
No, naglasio je, da bi je mogli pravilno tumaèiti, sveæenici
moraju prouèavati i usvajati Božju Rijeè, a ne se oslanjati na
nadahnuæe i misliti da æe Duh Božji svaki put nadomjestiti
nepripremljenost zbog lijenosti. "Vaša je dužnost hrabriti
ljude i èiniti sve da Radosna vijest stigne u njihova srca, a to
æete najbolje ostvariti budu li vaša vrata župnog stana, kao i
vrata vašega srca, otvorena od 0 do 24; a sve je to moguæe
samo ukoliko zadržite neprekinuti kontakt s Bogom kroz
molitvu."
Biskup je pozvao i okupljene vjernike neka mole za
sveæenike, a sveæenike podsjetio na neophodnost
izgraðivanja sebe kako bi njihov uspjeh u vršenju sveæenièke
službe bio sve bolji, izgraðujuæi se uèenjem i iskustvom.
Na misi reðenja pjevanje su predvodili kantori
neokatekumenskih zajednica i Katedralni župni zbor.
.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
15
Domovinske vijesti
Blagoslov spomen-ploèe za vlè. Janka Vedrinu
Biskup Vlado Košiæ predvodio misno slavlje u župnoj crkvi
Sv. Antuna Padovanskog u Buèici
Sisak, 7.6.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u subotu 7. lipnja u župnoj crkvi Sv. Antuna
Padovanskog u Buèici misu za vlè. Janka Vedrinu, župnika u
Buèici koji je zbog isticanja hrvatske zastave ubijen od
èetnika u župnom uredu 8. kolovoza 1935. godine. Tom
prigodom biskup je na župnoj kuæi i blagoslovio
novopostavljenu spomen-ploèu za ovog sveæenika.
U koncelebraciji bili su župnik iz Donje Kupèine mons.
Franjo Æuk, župnik iz Gline Ivica Maðer, župnik iz
Dubranca Stjepan Bariæ, župnik iz Gvozda fra Tomislav
Juriæ i domaæi župnik Stjepan Vuksan. Uz brojne okupljene
župljane i vjernike glinskog kraja misi je nazoèilo i 11
kandidata za krizmu te župe kojima je biskup i podijelio
sakrament svete potvrde.
U homiliji govoreæi o proèitanoj Božjoj Rijeèi u kojoj se
govori kako su apostoli primili Duha Svetoga, biskup je
podsjetio kako æe sutra èitava Crkva slaviti blagdan
Pedesetnice ili Duhova, te kako se za Duhove dane ili
blagdan Trojaka smatra da su to tri dana, Duhovi, Duhovski
ponedjeljak i utorak, ali kako Crkva zapravo neprestano živi
od tog dogaðaja.
"Mi imamo kao uèenici Isusa Krista upravo tu zadaæu koju
su i imali apostoli, a to je da širimo Evanðelje. To nije
moguæe bez Duha Svetoga, onoga koji se daje onima koji u
Krista vjeruju da bi ražario njihova srca, da bi ga ispunio
ljubavlju prema Bogu i ljudima, a sve to kako bi mogli vršiti
Isusove zapovijedi", rekao je biskup te još dodao kako naše
srce treba gorjeti, treba biti hrabro, ispunjeno ljubavlju i
dobrotom, "Duh Sveti je onaj koji zapeèati našu ljubav
prema Bogu da možemo biti pravi dobri vjernici i uèenici
Isusa, te se zato taj dar naziva i peèat. Duh Sveti je onaj
završni dar, ona punina Božje ljubavi koja nas ispunja da bi
mogli biti potpuni kršæani i pravi vjernici".
U nastavku, biskup Košiæ je govorio o životu i muèeništvu
vlè. Vedrine istaknuvši da je imao svega 31 godinu kada je
ubijen, a u dvije godine sveæeništva uèinio je mnoga dobra,
bio je pun poleta, aktivnosti i želje da okuplja Crkvu u ovom
kraju. Biskup je nadodao i kako je u doba u kojem je ovaj
sveæenik živio zapoèeo suvremeni progon Crkve u Hrvatskoj
i to tako da su neprijatelji Crkve poèeli ubijati sveæenike.
"Dr. Stjepan Kožul, zagrebaèki kanonik i povjesnièar, piše
da je od te 1935. godine kada je ovdje u župnom stanu 8.
kolovoza ubijen Janko Vedrina do 9. studenog 1990. godine
kada je u Sisku ubijen vlè. Antun Grahovar ubijeno više od
600 sveæenika, a na podruèju naše biskupije 22", podsjetio je
biskup te istaknuo kako ne može biti kršæanin onaj koji nije
spreman za ime Isusovo i trpjeti.
"Zato je važno da i vi shvatite, makar ste mladi, da
zapoèinjete život u kojem vaša vjera nije samo jedna
pobožna prièa jer poruke Evanðelja nisu prièe.
Za prièe se ne daje život, a za Isusa je dala život èitava èeta
muèenika", zakljuèio je biskup te na kraju pozvao
krizmanike da budu svjedoci Isusove radosne vijesti.
Nakon poprièesne molitve biskupu je na dolasku, ali i na
brizi koju iskazuje prema ovoj maloj župi, zahvalio vlè.
Vuksan, a krizmanici su uime cijele župne zajednice biskupu
darovali fotografiju muèenika Vedrine.
.
16
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Film o bl. Miroslavu Bulešiæu pobjednik V. festivala
hrvatskih katolièkih filmova - Trsat
Rijeka, 7.6.2014. (IKA) - Dokumentarni film "Moja osveta
je oprost" u subotu 7. lipnja proglašen pobjednikom V.
festivala hrvatskih katolièkih filmova - Trsat.
Dokumentarni film o životu i tragiènoj smrti istarskog
sveæenika blaženog Miroslava Bulešiæa scenaristice Irene
Hrvatin i redatelja Nevena Mihaela Dianeževiæa u produkciji
HRT-a 2013. dobitnik je trsatskoga grand prixa – skulpture
"Trsatski hodoèasnik". Petu godinu za redom Festival je
poèetkom lipnja održan u Trsatskom svetištu – Auli pape
Ivana Pavla II. Zahvaljujuæi na priznanju, Hrvatin je rekla da
nagrada pripada svima koji su na filmu "Moja osveta je
oprost" radili, ali i onima koji su o Bulešiæu, njegovu
ubojstvu i tom vremenu u filmu svjedoèili, a koji su o tome
šutjeli više od 66 godina, ne zato što su htjeli, nego zato što
su morali šutjeti.
"Film smo radili u povodu Bulešiæeve beatifikacije, a cilj je
bio da se javnost upozna s njegovim likom, nedovoljno
poznatim zato što se istinu moralo desetljeæima šutjeti. Živi
svjedoci kreirali su prièu i to je velika vrijednost ovog
filma", rekla je autorica Hrvatin, rijeèka novinarka HRT-a.
Festivalski žiri pod predsjedanjem redatelja Branka
Ištvanèiæa kao najbolju montažu ocijenio je onu Davorke
Feller za film "Komiški Kvarantore"; najboljim skladateljem
proglašen je Mladen Ivan Magdaleniæ za glazbu u filmu
"Èujem, vjerujem, vidim"; najbolji snimatelj je Davor Šariæ snimatelj filma "Neukrotivi kardinal", dok su redatelji toga
filma o Alojziju Stepincu Mirela i Ivan Cigiæ dobili nagradu
za najbolju režiju. Za najbolji scenarij nagraðen je Silvio
Mirošnièenko za film "Bijela kuga".
Predstavljen nosaè zvuka "Uskrsli"
Zagreb, 8.6.2014. (IKA) – U sklopu Dana kulture pred
blagdan sv. Antuna Padovanskoga u nedjelju 8. lipnja u
dvorani sv. Franje samostana franjevaca konventualaca u
Zagrebu predstavljen je nosaè zvuka "Uskrsli". Rijeè je o
pjesmama iz istoimenoga mjuzikla èiji je autor Daniele
Ricci, a u Hrvatskoj je postavljen u kooprodukciji župe sv.
Antuna Padovanskoga, Veritasa – Glasnika sv. Antuna
Padovanskoga i Zagrebaèkoga gradskog kazališta Komedija.
Recenziju nosaèa zvuka koju je priredio radijski novinar i
voditelj Zlatko Turkalj Turki proèitao je redatelj Marko
Cindriæ. Turkalj istièe da uvodna tema "Hosana" na najljepši
moguæi naèin otvara tu glazbenu prièu o vjeri, odnosno
trpljenju, žrtvi, smrti i životu Isusa Krista. Kako je rijeè o
kazališnom djelu u kojem kroz glazbu pratimo dogaðaje iz
života Isusa Krista, veliku važnost imaju stihovi, koje je s
talijanskoga prevela Aleksandra Marija Cwalowsky, a
glazbeno uspješno adaptirali na hrvatski jezik Sanja i Branko
Bardun. Upravo zahvaljujuæi i njihovu dobro odraðenom
producentskom poslu neke od pjesma zaslužuju i svoj
glazbeni život izvan cjeline toga duhovnog rock mjuzikla.
Uz kristalno razumljive stihove pjesama, dobru produkciju
materijala te sjajne vokalne soliste, od kojih bih istaknuo
Nikolu Pašaliæa, Sanju Bardun, Maju Blagdan, Ivana
Mikuliæa te pjevaèe zbora Kolbe, ekipu mjuzikla "Uskrsli"
krasi i to što su svoj pohod na kazalište Komedija
najavljivali skromno i sramežljivo, a iz njega redovito
izlazili buèno, uz dug i snažan pljesak publike. Baš onako
kako svoje predstave u tom prestižnom kazalištu završavaju
profesionalci, istièe se u recenziji nosaèa zvuka.
Nazoènima se obratio i producent mjuzikla fra Ivan
Bradariæ, OFMConv, a pojedine skladbe s nosaèa zvuka
izveli su zbor Kolbe i solisti. Program je vodila Sanja
Doležal.
ika
Trostruko slavlje u Cerniku
Prva prièest, mlada misa Pere Marijanoviæa i 40. obljetnica
misništva cernièkog župnika Pere Zebe
Cernik, 8.6.2014. (IKA) - U župi Cernik na svetkovinu
Duhova, 8. lipnja, proslavljeni su prva prièest kojoj je
pristupilo èetrdeset i petero cernièke djece, mlada misa Pere
Marijanoviæa i 40. obljetnica misništva cernièkog župnika
Pere Zebe. Na sveèanom misnom slavlju uz cernièkoga
župnika koncelebrirali su rektor bogoslovskog sjemeništa
vlè. Sanjin Francetiæ, ravnatelj rijeèkog Caritasa mons.
Nikica Uraviæ, župnik Jelenja Ivan Milardoviæ, ovogodišnji
jelenjski mladomisnik Marijan Žderiæ i studentski kapelan
Velimir Martinoviæ, koji je i propovijedao. U župi sv.
Bartola apostola u Cerniku do sada su proslavljene mlade
mise godine 1905. fra Andrije Mavrinca i 2011. Ivana
Milardoviæa.
Vlè. Martinoviæ u propovijedi je istaknuo: "Danas je za ovaj
kraj radostan dan. Danas se ovdje spušta nebo na zemlju.
Danas je roðendan Crkve. Isusovi uèenici bili su zatvoreni i
u strahu pred Židovima dok nije sišao Duh Sveti. Oni su se
tada promijenili, ohrabrili. Na takvu novinu nas poziva papa
Franjo. Da budemo Crkva napolju, koja izlazi iz prostora, iz
sakristije i odlazi ljudima koji Crkvu trebaju, trebaju njezine
pastire, ali i vas vjernike. Dragi Pero, iz svoga kratkog
sveæenièkog staža mogu ti reæi da sveæenik – pastir nije lako
biti kako svi to danas gledaju. Sveæenik je lijepo biti kada
prinosiš svetu euharistiju. Saživi se s njom, neka to bude
tvoja 'ovisnost' . Neki su ovisni o alkoholu, drogi ili moæi. Ti
budi ovisan o euharistiji. Kada te spopadne umor, dvojbe i
problemi Duh Sveti je onaj koji je uvijek uza te. Neka Duh
Sveti bude tvoja zaštita, utjeha i snaga da radosno svjedoèiš
da je s tobom, da je Crkva živa. Èetrdeseta obljetnica je broj
punine. Židovi su 40 godina išli kroz pustinju. Vlè. Zeba je
èetrdeset godina vjerno svjedoèio živoga Krista. Upoznao
sam ga prvi puta u Rijeci. Bio sam bogoslov. Kada sam èuo
kako govori, rekao sam da je to drugi Ciceron. Bog mu je
dao puno darova koje je upotrijebio za izgradnju Crkve
Božje i naše metropolije. Uvijek je bio onaj koji upuæuje
mlaðe kolege i daje im smjernice kako iæi dalje".
Vlè. Martinoviæ u propovijedi obratio se i prvoprièesnicima,
rekavši neka živi Krist kojeg æe prvi puta primiti promijeni
njihova srca kako bi mogli biti vjerodostojni svjedoci u
ovom podneblju. Misno slavlje pjesmom je pratio udruženi
zbor Bakarskoga dekanata "Trisagion".
Slavlju je prethodila trodnevnica. U petak je služena misa za
duhovna zvanja i održana tribina "Sveæeništvo – poziv u
obitelji,odgoj u župi i sjemeništu za služenje u Crkvi", a
predavaè je bio rektor Francetiæ. U subotu je slavljena misa
za duhovne pastire župe sv. Bartola i prireðena tribina
"Povijest naše župe s naglaskom na njene župnike". Tribine
su popraæene prigodnom glazbom i duhovnim tekstovima.
Vlè. Pero Zeba župom Cernik upravlja od 1999., nakon
brojnih župnièkih službi u Rijeèko-senjskoj nadbiskupiji. Za
sveæenika je zareðen 9. lipnja 1974. u katedrali Sv. Vida u
Rijeci. Župu Cernik zadužio je mnogim materijalnim a
posebno duhovnim djelima. Dijete je brojne kršæanske
obitelji iz koje su sveæenici, takoðer, njegov brat Stipe i
neæak Kristijan.
Mladomisnik Pero Marijanoviæ roðen je 24. sijeènja 1988. u
selu Vukanoviæi u Bosni i Hercegovini. Od 1994. živi s
obitelji u Èavlima - župi Cernik. Osnovnu školu završio je u
Èavlima, gimnaziju u Zadru, a filozofsko-teološki studij
2011. u Rijeci.
.
Domovinske vijesti
Duhovi u sisaèkoj katedrali
U znaku sakramenta potvrde i molitvenog susreta u Vatikanu
Sisak, 8.6.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je na blagdan Duhova, u nedjelju 8. lipnja,
sveèano misno slavlje u sisaèkoj katedrali Uzvišenja svetog
Križa i tom prigodom podijelio sakrament svete potvrde 108
kandidata. U koncelebraciji bili su katedralni župnik preè.
Marko Karaèa i vikar katedralne župe vlè. Ivan Faletar.
Na poèetku homilije biskup je upoznao okupljene s time da
je juèer primio iz Vatikana pismo u kojem papa Franjo moli
sve biskupe svijeta da u svojim katedralama danas u molitve
ukljuèe i molitveni susret koji je on organizirao za
predsjednike Izraela i Palestine, Šimona Peresa i Mahmouda
Abbasa.
Govoreæi o proèitanoj Božjoj Rijeèi biskup je istaknuo kako
ona govori o tome kako su apostoli na dan Pedesetnice i
blagdan Saveza kojeg su Židovi slavili pedeseti dan nakon
Pashe, doživjeli da je Duh Sveti uèinio èudo da su se svi
ljudi iz tolikih naroda koji su tada bili prisutni u Jeruzalemu
meðusobno razumjeli i èuli apostole kako govore na
njihovom materinjem jeziku. "Duh Sveti je ujedinitelj i kada
ljudi imaju meðu sobom spone i odnose ljubavi, tada bez
obzira na razlièitost jezika, tradicija, kultura jedni druge
razumiju. To je kao u obitelji. Ako se ljudi vole oni se
razumiju, a ako se ne vole nema sloge ni jedinstva, a to
jedinstvo daje Duh Sveti", poruèio je biskup te dodao kako
je i vjera dar Duha Svetoga. "Vjera je u našim srcima dar
Božji i zato je i otajstvo Oca, Sina i Duha Svetog u koje mi
vjerujemo, misterij kojeg èovjek ne može dosegnuti
silogizmima ovoga svijeta, nego je to stvar srca i stvar izbora
da èovjek prione uz onoga kojega ljubi i koji mu želi biti
prijatelj èitav život".
U nastavku, obraæajuæi se krizmanicima, biskup je rekao
kako se oni danas nalazite u prijelomnom trenutku. "Vi se
dragi mladi opraštate od djetinjstva, ulazite u doba mladosti i
zato vam je potrebna oduka kojim æete smjerom krenuti. Kao
da ste na jednom raskrižju puteva i pitate se kamo poæi. Zato
Crkva i ovaj sakrament Duha Svetoga nudi vam prijateljstvo
s Isusom Kristom. Njega izaberite za svoga prijatelja, a Duh
Sveti koji vam se daruje uèvrstit æe vaša srca u toj odluci da
mu ostanete vjerni èitav život", zakljuèio je biskup Košiæ.
Svetkovina Duhova u šibenskoj katedrali
Šibenik, 8.6.2014. (IKA) - Misno slavlje na svetkovinu
Duhova, u nedjelju 8. lipnja, u katedrali Svetog Jakova u
Šibeniku predvodio je šibenski biskup Ante Ivas.
Krizmanicima katedralne župe podijelio je sakrament
potvrde.
U uvodnom dijelu slavlja biskup Ivas upoznao je okupljene
vjernike i krizmanike s apelom koji je dobio iz Vatikana.
Istaknuo je kako je papa Franjo pozvao sve biskupe svijeta
da na svetkovinu Duhova u katedralama mole za uspjeh
molitvenog susreta za mir u Svetoj zemlji predsjednika
Izraela Šimona Peresa i Palestine Mahmouda Abbasa
održanog taj dan na Papinu inicijativu u Vatikanu.
Homiliju je biskup Ivas posvetio krizmanicima. Primijetio je
kako su ove godine u Šibenskoj biskupiji krizmanici iznimno
zreli i ozbiljni u vjeri. Imamo generaciju koja obeæava. Tu
ljepotu danas ovdje osjeæam, poruèio je biskup. Krizmanike
je upoznao s dostojanstvom ljudske osobe. Dirati ljudsko
dostojanstvo najveæa je opasnost na ovom svijetu. Najgore je
kad se ljudsko dostojanstvo snizi na ljudsku igrariju,
upozorio je. Krizmanicima je poruèio kako njihovo ljudsko
dostojanstvo jedino može jamèiti Bog. "Otvorite svoje duše.
Otvorite svoje srce. Danas vam Gospodin želi potvrditi svoju
vjernost", poruèio je biskup Ivas krizmanicima.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
17
Domovinske vijesti
Promicati i štititi ustroj, razvoj i stabilnost obitelji
Slavlje u trsatskom svetištu predvodio nuncij Alessandro
D'Errico
Rijeka, 8.6.2014. (IKA) - Rijeèka nadbiskupija proslavila je
u nedjelju 8. lipnja u svetištu Majke Božje Trsatske
kanonizaciju pape Ivana Pavla II. Sveèano misno slavlje
predvodio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj
Alessandro D'Errico u zajedništvu s rijeèkim nadbiskupom
Ivanom Devèiæem, predsjednikom Hrvatske biskupske
konferencije Želimirom Puljiæem i sveæenicima Rijeèke
metropolije.
Prije jedanaest godina, u ovaj sat, u ovaj dan i na ovu
svetkovinu Duha Svetoga pohodio je svetište Majke Božje
Trsatske papa Ivan Pavao II., rekao je nadbiskup Devèiæ u
pozdravnoj rijeèi. "Na oproštaju je poželio da ga se ovdje
sjeæamo u molitvi kada je živ i kad umre. Ali, Gospodin je
htio drugaèije, htio je da njegov vjerni sluga bude naš
zagovornik pred njegovim prijestoljem, da moli za nas dok
živimo i kad umremo. I on to sigurno èini kad mu se
utjeèemo za zagovor, ali i kad to ne èinimo izrièito."
Sv. Ivan Pavao II. za života nas je poticao i bodrio da
budemo "narod nade", narod koji moli, koji vjeruje u Božje
vodstvo i pomoæ, podsjetio je nadbiskup, dodajuæi kako to
èini i danas. "Moli za zajedništvo gdje je podijeljenost, za
snagu Duha Svetoga gdje je malodušnost, moli da budemo
narod otvoren životu, narod koji u obitelji zasnovanoj na
ženidbi, 'tj. na postojanom i vjernom zajedništvu muškarca i
žene, meðusobno vezanima javno oèitovanom priznatom
savezu', prepoznaje 'jedno od najdragocjenijih dobara
èovjeèanstva', moli da budemo narod koji æe nadahnut
Kristovom ljubavlju graditi civilizaciju života, a ne smrti."
Apostolski nuncij takoðer se osvrnuo na gradnju civilizacije
ljubavi potaknuvši vjernike na molitvu za mir, osobito u
Svetoj zemlji koja je na osobit naèin povezana s trsatskim
svetištem. Dodao je kako se danas u Vatikanu dogaða
povijesni molitveni susret za mir predsjednika Palestine i
Izraela na inicijativu pape Franje. Cilj susreta je da se dva
naroda, koja su u vjeènom sukobu, susretnu kroz dvojicu
predstavnika i mole Boga za dar mira.
Osvræuæi se na rijeèi koje je Sveti Otac na Delti rekao 8.
lipnja 2003., nadbiskup D'Errico istaknuo je da su one i
danas korisne i potièu na razmišljanje. "Osvrnuo se na
prisutnost Doma Blažene Djevice Marije, sv. Josipa i Isusa
na Trsatu kako bi izložio sadržajnu katehezu o svetosti i
nepovredivosti obitelji i posljedicama koje odatle proizlaze.
Zatražio je povlaštenu pozornost za instituciju obitelji i jasne
mjere koje æe promicati i štititi njezin ustroj, razvoj i
stabilnost jer ni danas ne manjka poteškoæa s kojima se
moramo suoèiti."
O tim poteškoæama govorio je papa Franjo na skupu koji je
organizirao pokret Obnove u Duhu 1. lipnja ove godine:
"Obitelji su kuæne Crkve gdje Isus raste u ljubavi supružnika
i u životu djece. Stoga neprijatelj snažno napada obitelj:
ðavao ju ne želi! Želi ju uništiti i uèiniti da u njoj ne bude
ljubavi." Apostolski nuncij ukazao je na zadaæe koje je sv.
Ivan Pavao II. povjerio obiteljima. "Na prvom mjestu ih je
pozvao da osobnim životom svjedoèe autentièni plan Božji
za obitelj kao zajednicu utemeljenu na ženidbi." Takoðer, da
preuzmu na sebe odgovornost ljudskoga i kršæanskog odgoja
djece i da se nikada ne umore moliti i biti narod nade. Iste
zadaæe ponavljao je i papa Benedikt XVI., a neprestano ih
ponavlja i papa Franjo.
Izrazio je zadovoljstvo što æe 14. lipnja Rijeèka nadbiskupija
otvoriti Godinu obitelji i što æe se na Trsatu proslaviti Drugi
nacionalni susret obitelji u travnju 2015. godine. "Kao
predstavnik Svetoga Oca vrlo cijenim ovo trajno nastojanje u
obrani obitelji. To je znak životnosti ovih mjesnih Crkava:
18
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Crkvi koje žele biti vjerne svom poslanju unatoè
poteškoæama koje se èesto pojavljuju."
Na osobit naèin podsjetio je na dokumente koji istièu
vrijednost obitelji i braka istaknuvši da u našoj viziji vjere,
ženidba predstavlja "jedno od najdragocjenijih dobara
èovjeèanstva" (Familiaris Consortio, 1), "temeljnu stanicu
društva" (Ev. Gaudium, 66), "izvor svakog bratstva… temelj
i primarni put mira" (Poruka za Svjetski dan mira 2014.). Ne
zanemarujuæi poteškoæe koje proizlaze iz osjetljive
ekonomske situacije, kao i društvo koje se nadahnjuje
relativizmom i sekularizmom, apostolski nuncij poruèio je
kako mu je dužnost ponovno potvrditi svetost obitelji i
braniti je najveæim zalaganjem. "Tako želimo dati pozitivan
doprinos napretku i rastu Hrvatske; u duhu konstruktivnog
dijaloga sa svima, pa i s onima koji su daleko od bilo kakvog
vjerskog osjeæaja; s poštovanjem, u traženju primjerenih
rješenja za teška pitanja s kojima se mora suoèiti naše
društvo."
Po završetku misnoga slavlja u perivoju svetišta održan je
koncert "Lijepom našom s papom Ivanom Pavlom II." na
kojemu je nastupio ansambl Lado.
VIS Trinity pobjednik Uskrs festa
Zagreb, 8.6.2014. (IKA) – Pobjednik ovogodišnjeg Uskrs
festa održanog na Duhove 8. lipnja u koncertnoj dvorani
Vatroslava Lisinskog u Zagrebu je Vokalno-instrumentalni
sastav Trinity iz Èepina sa skladbom "Tvoja svetost". Drugo
mjesto osvojila je skupina Sliryc 33 iz Dugog Sela sa
skladbom "Ja sam sretan", a treæe VIS Jeshua iz Zagreba sa
skladbom "Kreni". Nagrade je uruèio predsjednik Odbora za
mlade HBK zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski.
Prvonagraðeni dobili su i posebnu nagradu: snimanje
televizijskog spota. Ocjenjivaèki sud ovogodišnjeg Uskrs
festa bio je u sastavu Davor Terziæ, Alan Hržica, Miro
Tabak, Marijana Zovko, vlè. Velimir Martinoviæ i
predsjednica Dani Vasilj.
Pozdravljajuæi izvoðaèe i publiku koja je dupkom ispunila
dvoranu, biskup Gorski je rekao kako je ovo prvi puta u 35
godina da se Uskrs fest ne održava na poèetku, veæ na kraju
uskrsnoga vremena. Zahvalio je za radosnu i raspjevanu
veèer. Posebno se osvrnuo na tekstove pjesama te istaknuo
kako se pjevalo o Kristu uskrslom. U duhu svetopisamskog
retka "Prepusti Gospodinu putove svoje i on æe sve voditi",
nazoène je pozvao "prepustite Gospodinu da vas vodi, da
bude s vama na svim vašim putovima, u svim vašim
pothvatima, i bit æete sretni".
Na festivalu je izvedeno petnaest pjesama. Uz tri
prvoplasirane izvedene su i sljedeæe skladbe: "Sve mi
opraštaš" (vlè. Ljubo Vukoviæ i ŽVS DIM iz Zagreba),
"Zauvijek Tvoj" (Antonio Tkalec iz Varaždina), "Jedan od
nas" (u izvoðenju debitanata FRAMA-e iz Mostara), "Oživi
me" (debitantica Nera Vukoviæ u pratnji zbora mladih župe
sv. Terezije Avilske iz Požege), "Stvoritelju neba" (Damir
Topiæ u pratnji skupine "Barka" iz Velike Mlake), "Za
slobodu" (Zakon Neba iz Zagreba), "Na obali pored rijeke"
(u izvoðenju veterana duhovne scene Èede Antoliæa te
Matije Antoliæa i zborova "Hrid" iz Zagreba i "Navještenje"
iz Velike Gorice), "Obasjaj me, Bože" (debitantica Marija
Cerovac iz Ivaniæ Grada), "Samo On" (VS Matheus iz
Bizovca), "Gospodine" (VIS Izidor iz Splita), "Bog je velik
u životu mom" (Zvonimir Kaliæ iz Vrpolja i èlanovi zbora
Concordia Discords), i "Milosti puna" (Zdravko Markoviæ iz
Zagreba). U revijalnom dijelu sudjelovali su Zbor mladih
Dubrovaèke biskupije i solist Fran Petar Rajzl, voða
kršæanske grupe COBUS, sa službenom himnom nedavno
održanog Susreta hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku
ika
"Na slobodu pozvani", i prošlogodišnji pobjednici Uskrs
festa Apostoli mira sa skladbom "Možeš nebo dotaæi".
Umjetnièki direktor Festivala Slavko Nediæ uruèio je
posebna priznanja u povodu 45. obljetnice od objavljivanja
prvog LP Žeteoca s duhovnom glazbom "To nije tajna" vlè.
Miji Gabriæu, kao i predstavniku originalnog nakladnika
Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniæu, te predstavnicima
suizdavaèa reizdanja Želimiru Babogredcu i Zvonimiru
Anciæu.
Izvoðaèe je pratio Uskrs fest orkestar pod vodstvom Tonija
Eteroviæa, a kroz program su vodili Melita Hrengek i Marin
Periš.
Organizatori Uskrs festa, festivala kršæanske glazbe s
najdužom tradicijom Crkve u Hrvata, bili su Ured za mlade
Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatski katolièki radio.
U publici su uz biskupa Gorskoga bili i bjelovarskokriževaèki biskup Vjekoslav Huzjak te generalni tajnik HBK
mons. Enco Rodinis.
Tribina o sakramentu ženidbe
Zagreb, 9.6.2014. (IKA) - Tribina s katehezom za odrasle o
sakramentu ženidbe održana je u ponedjeljak 9. lipnja u
dvorani svetoga Franje na Svetom Duhu u Zagrebu. Voditelj
tribine bio je profesor na KBF-u u Zagrebu prof. dr. fra Ivan
Karliæ.
U uvodnom dijelu kateheze bilo je govora o ženidbi koja nije
svojstvena samo kršæanima, veæ i svim narodima, kulturama
i religijama. Kršæansko razmišljanje o ženidbi uvijek nas
vraæa na Knjigu postanka koja govori o stvaranju svijeta i
èovjeka. Dr. Karliæ istaknuo je da je ženidba u Novom
zavjetu dobila novo dostojanstvo i bila podignuta na èast i
svetost sakramenta zato što je pravi braèni život izmeðu
muža i žene slika zajedništva Isusa i Crkve. U
novozavjetnom govoru ženidbi se pridodaje novi smisao
braènog saveza koji se ispunjava otajstvom Isusa Krista na
èijim se rijeèima temelji i kršæanski nauk o nerazrješivosti
monogamijskog braka. U raspravi s farizejima Isus uzdiže
brak i ženidbu na višu razinu distancirajuæi se od prakse
"otpusnog pisma" i ne dopušta rastavu muža i žene. Brak je
nerazrješiv zbog božanske uspostave i nikakav ljudski
autoritet ga ne može uèiniti razrješivim. Donoseæi najvažnije
citate iz Pavlovih spisa, dr. Karliæ je obrazložio Pavlovo
poimanje braka i ženidbe. Apostol naroda na više mjesta
govori o braku i ženidbi pišuæi o nerazrješivosti braka i
usporeðujuæi naravnu zajednicu muža i žena s Kristovom
nadnaravnom ljubavlju prema Crkvi. Govoreæi o
svetopisamskom utemeljenju i poimanju sakramenta ženidbe
jasno je da je sam Bog zaèetnik braka zato što se nalazi u
njegovoj zamisli koja je oèitovana na prvim stranicama
Svetog pisma. U jahvistièkom i sveæenièkom izvješæu o
stvaranju jasno je da se brak promatra kao dovršenje
èovjekove osobnosti. Svrha je ženidbe zajedništvo muškarca
i žene koje je usmjereno na plodno raðanje, istaknuo je fra
Ivan, tumaèeæi teološku poruku izvješæa o stvaranju.
Dr. Karliæ je govorio o povijesnom pregledu shvaæanja
samoga sakramenta, istaknuvši da je tek u IV. stoljeæu
oblikovana redovita praksa crkvenog obreda ženidbe.
Crkveni oci u svojim spisima govore o braku i ženidbi. Sv.
Augustin donosi razraðen nauk o braku kao èasnom stanju iz
kojeg proizlaze tri dobra: potomstvo, vjernost i sakrament.
Na poèetku razdoblja skolastike (XII. st.) oblikovao se
današnji pojam sakramenta te se ubrzo i ženidba ubrajala
meðu sakramente. O ženidbi se govori na saboru u Firenzi
1439. godine na kojem se jasno istièe sakramentalnost braka
dok Tridentski sabor, odgovarajuæi na uèenja reformacije,
sveèano potvrðuje i sveèano nauèava sakramentalnost braka,
Domovinske vijesti
njegovu jednost i nerazrješivost. Dr. Karliæ objasnio je
razloge inzistiranja na javnosti èina ženidbe u Crkvi kroz
povijest zato što je bilo razlièitih zloupotreba. Tumaèeæi
crkveni nauk o ženidbi i braku, spomenuto je da se u više
dokumenata Drugoga vatikanskog sabora govori o braku i
ženidbi. Posebna se pozornost toj temi pridaje u Pastoralnoj
konstituciji Gaudium et spes. Dr. Karliæ spomenuo je i važne
dokumente crkvenog uèiteljstva Humanae vitae i Familiaris
consortio, objasnivši glavne poruke.
U govoru o teološko-pastoralnom razumijevanju sakramenta
ženidbe, fra Ivan je istaknuo bitna svojstva braka govoreæi o
sakramentalnosti ženidbe koja ukljuèuje jednost i
nerazrješivost. U tom dijelu je objašnjena i tzv. "rastava od
stola i postelje", kao i izrazi tvrda i (ne)izvršena ženidba.
Govoreæi o rastavljenima i ponovno oženjenima, fra Ivan je
dodatno pojasnio njihovo stanje i položaj u životu Crkve.
Istaknuo je da u Katolièkoj Crkvi ne postoji rastava
shvaæena u svjetovnom smislu veæ poništenje braka.
Govoreæi o svrsi ženidbe, istaknuto je da je ustanovljena
zbog meðusobne ljubavi koja spaja dvoje ljudi koji žele biti
jedno drugome od uzajamne pomoæi u svim životnim
potrebama i situacijama. Za valjanost sakramenta ženidbe
potrebna su tri uvjeta: osobna sposobnost, slobodna
ženidbena privola i oèitovanje privole. Dr. Karliæ je detaljno
objasnio znaèenje spomenutih uvjeta. Govoreæi o temeljnim
milosnim uèincima sakramenta ženidbe, istaknuto je
uèvršæivanje duhovnoga i tjelesnog zajedništva te
uèvršæivanje ženidbenog veza i jedinstva.
Dr. Karliæ govorio je i o djelitelju i primatelju sakramenta
ženidbe. Sakrament ženidbe razlikuje se od ostalih
sakramenata po posebnoj sakramentalnoj komunikaciji zato
što su djelitelji sakramenta sami zaruènici, a ne službenik
Crkve. Stoga su sami zaruènici jedno drugome djelitelj i
primatelj sakramenta. Dr. Karliæ je objasnio i izraz
"mješovita ženidba" koji se odnosi na ženidbeni vez izmeðu
katolika i krštene nekatolièke osobe te na ženidbeni vez
izmeðu katolika i nekrštene osobe.
Zakljuèen program "Rijeka za Papu"
Sveti Otac je svoje želje, nade i tjeskobe znao formulirati
molitvenim vapajima, istaknuo nadbiskup Želimir Puljiæ
Rijeka, 9.6.2014. (IKA) - Na blagdan Marije Majke Crkve,
u ponedjeljak 9. lipnja, Bogoslovno sjemenište "Ivan Pavao
II." sveèanim misnim slavljem u dvorištu Sjemeništa
proslavilo je kanonizaciju pape Ivana Pavla II. i pape Ivana
XXIII. Misno slavlje predvodio je predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.
Zahvalni smo Božjoj providnosti što je polovicom 20.
stoljeæa na Petrovu stolicu stigao starac Ivan XXIII. koji je
11. listopada 1962. uz poklik 'Nek se raduje Majka Crkva'
otvorio Drugi vatikanski koncil koji je kasnije oživotvorio
papa Ivan Pavao II., rekao je zadarski nadbiskup. Koncilske
ideje sv. Ivan Pavao II. nosio je na svojim mnogobrojnim
putovanjima, a njegovi vapaji za spasenjem i molitve bile su
glasne. "I dok je ostavljao dojam poniznog, pobožnog i
skromnog èovjeka, èesto ga se moglo èuti i vidjeti kako
poput starozavjetnog proroka prekorava i osuðuje. Volio je
prostore samoæe, tišine i molitve, ali zapamtili smo ga kao
Papu velikih i znakovitih nastupa i masovnih okupljanja." O
eshatološkoj usmjerenosti govore Papine rijeèi o kraju
drugog tisuæljeæa, o 'došašæu novog doba', 'o vremenu
išèekivanja', o 'Crkvi koja s Marijom oèekuje dolazak Duha
Svetoga' i njegove molitve èesto su bile popraæene
molitvenim vapajima i povišenim glasom, rekao je
nadbiskup Puljiæ.
Najjaèi vapaj izgovorio je u Limi godine 1985. kada je rekao
11. lipnja 2014. broj 23/2014
19
Domovinske vijesti
da zemlja ne smije ostati bez Boga. Najpotresniji je bio onaj
u domovini dobroga pape Ivana XXIII. kada se u Italiji u
travnju 1981. godine zahuktala kampanja za legalizaciju
pobaèaja. Tada papa Ivan Pavao II. vapi uime Krista
pobjednika u obranu života, podsjetio je predsjednik HBK.
"Zaziva i dobrog Ivana da bude uz 'njegovu braæu i sestre
svjedokom života, radosti i nade'. Blijedim usnama i glasom
koji treperi Wojtyila potresa savjest Talijana i pita: 'Je li
dopušteno oduzeti život èedu za koje je Krist prolio svoju
krv?! Ako tom èinu ubijanja u utrobi majke damo pravo
graðanstva, onda smo na rubu provalije s nesagledivim
posljedicama."
Najdirljiviji vapaj Papa je uputio godine 1994. kada je htio
posjetiti opkoljeno Sarajevo, ali mu to nije bilo omoguæeno.
Tada iz Castel Gandolfa s pogledom prema BiH povišenim
glasom govori: "S vama smo i bit æemo sve više s vama!" na
kraju, vrlo znakovit vapaj uputio je 1982. iz svetišta
Santiago de Compostela razdijeljenoj Europi rekavši: Ja,
Ivan Pavao II., biskup Rima i Papa sveopæe Crkve, vièem
tebi stara Europo: 'Vrati se k sebi: Budi ono što jesi! Otkrij
svoje poèetke. Oživi svoje korijene. Oživi one istinske
vrijednosti koje su te uèinile slavnom, a tvoju prisutnost
meðu drugim kontinentima dobrotvornom.'" Zadarski
nadbiskup osobitu zahvalnost uputio je sv. Ivanu Pavlu II. za
te njegove molitve za mir, jer nakon njih je pao Berlinski zid
koji je u to vrijeme bio nadgrobni spomenik "pokojnoj
Europi".
Slièan molitveni vapaj uputio je i papa Franjo u Svetoj
zemlji koji je rezultirao molitvenim susretom u Vatikanu
izraelskog i palestinskog predsjednika Shimona Peresa i
Mahmouda Abbasa te carigradskog patrijarha Bartolomeja.
Istinski se borio za ljudska i božanska prava, bio je 'graðanin
svijeta' što se osobito vidjelo na njegovu pogrebu i nedavnoj
kanonizaciji na koju su došli ljudi iz cijeloga svijeta.
"Osobito smo mu zahvalni što je svoje želje, nade i tjeskobe
znao formulirati molitvenim vapajima", zakljuèio je
nadbiskup Puljiæ.
Okupljene vjernike pozdravili su generalni vikar Rijeèke
nadbiskupije mons. Emil Svažiæ i rektor Bogoslovnog
sjemeništa vlè. Sanjin Francetiæ, a nakon misnog slavlja u
dvorištu Sjemeništa održan je prigodni kulturno-umjetnièki
program. Time je zakljuèen program "Rijeka za Papu" koji
su organizirali Rijeèka nadbiskupija, Akademsko katolièko
društvo "Jeronim" i Bogoslovno sjemenište "Ivan Pavao II."
Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o
prikupljenim sredstvima
Osijek, 9.6.2014. (IKA/TU) - Caritas Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije još uvijek prikuplja donacije pomoæi za
mještane poplavljenih podruèja, a da je odaziv na ovu akciju
velik, svjedoèe puna skladišta u Osijeku, Ðakovu,
Vinkovcima, Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju i
Nijemcima.
Od 19. svibnja do 6. lipnja, zahvaljujuæi brojnim donatorima
i volonterima, prikupljeno je ukupno: 79 tona hrane, 33
kubika vode, 87 tone odjeæe, 27 tona higijenskih potrepština,
posteljine, madraci, raznovrsni namještaj i djeèja kolica. Na
raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije uplaæeno je
692.337,60 kn.
Akcija prikupljanja nastavlja se i dalje u navedenim
skladištima Caritasa, a novèana sredstva mogu se uplaæivati
na raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: IBAN:
HR6123400091110046082; poziv na broj: 100 za Slavoniju;
poziv na broj: 200 za BiH te poziv na broj: 300 za Srbiju.
Za sve informacije i upite moguæe je nazvati na broj telefona
031/253-910. Marija Petrièušiæ
20
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Nacionalna humanitarna akcija Hrvatskog Caritasa
"Spremni za dobro!"
Zagreb, 10.6.2014. (IKA) – Hrvatski Caritas je u suradnji s
Lidlom Hrvatska i Unijapapirom d.o.o. pokrenuo
humanitarnu akciju "Spremni za dobro!" s ciljem
prikupljanja sredstava za nabavu novih školskih udžbenika
uèenicima u potrebi. U školskoj godini 2014/2015., naime, u
sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj uvode se novi
udžbenici, a dosadašnji trajno izlaze iz uporabe. Akcija æe
diljem Hrvatske trajati od 10. do 30. lipnja. U njoj æe se kroz
nekoliko mreža nastojati prikupiti što više starih školskih
udžbenika, radnih i ostalih uèenièkih bilježnica, èasopisa i
novina. Takve æe se tiskovine, s jedne strane, prikupljati u
osnovnim i srednjim školama posljednjih dana nastave, a
potom æe ih preuzimati i otkupljivati Unijapapir. S druge
strane, tijekom trajanja akcije pozivaju se graðani da
navedene vrste tiskovina donesu u najbližu trgovinu Lidla u
njihovu gradu, na za to odreðeno i oznaèeno mjesto, i daruju
ih Hrvatskom Caritasu. Putem mreže od 85 Lidlovih
trgovina i te æe tiskovine doæi do otkupnih mjesta
Unijapapira. Na podruèjima gdje u blizini nema Lidlovih
trgovina, Hrvatski Caritas pozvao je župe da organiziraju
prikupljanje tiskovina za potrebe akcije "Spremni za dobro!"
i o tome obavijeste Unijapapir ([email protected]),
koji æe organizirati preuzimanje i transport. U akciju
"Spremni za dobro!" mogu se ukljuèiti i poslovni subjekti,
jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove, udruge i
graðani: uplatom na žiro-raèun Hrvatskog Caritasa: IBAN
HR05 23400091100080340, poziv na broj 610; SWIFT
PBZGHR2X; pozivom na donacijski telefon 060 9010
(6,25kn po pozivu, PDV ukljuèen) te on-line uplatama na
mrežnoj stranici Hrvatskog Caritasa. Novèanim sredstvima
koja dobije za prikupljene stare udžbenike Hrvatski Caritas
formirat æe Fond za pomoæ u nabavi školskih knjiga i pribora
za osnovnoškolce i srednjoškolce iz siromašnih obitelji.
Sredstva æe preko mreže nad/biskupijskih Caritasa biti
usmjerena korisnicima u svim krajevima Hrvatske.
Predstavljajuæi akciju na konferenciji za novinare 10. lipnja
u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu,
predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip
Mrzljak rekao je da ta inicijativa ima dvostruku težinu jer je
s jedne strane usmjerena na pružanje pomoæi djeci i
mladima, a s druge strane na oèuvanje okoliša. Ravnatelj
Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina pojasnio je
nastanak same ideje. Kad je Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta najavilo da æe promijeniti udžbenike,
nastala je ova ideja da se stvori fond iz kojeg bi se pomagalo
siromašnijim uèenicima diljem Hrvatske, osobito u onim
podruèjima gdje lokalne vlasti nisu u moguænosti. Tri su
temeljna cilja ove akcije: pomoæ siromašnim uèenicima,
razvijanje ekološke svijesti te razvijanje svijest o potrebi
pomaganja drugoga, rekao je mons. Svalina.
Predsjednik Uprave Lidla Hrvatska Boris Lukšiæ pozvao je
sve koji mogu dati doprinos da podupru akciju kojom æe se
omoguæiti djeci u potrebi da imaju pristup znanju, kako bi
kasnije imali pristup svijetu. Èlan Uprave Unijapapira, d.o.o.
Igor Kuleš dodao je da ta akcija pokazuje odgovornost
prema okolišu, sebi i drugima. Pomoænica ministra znanosti,
obrazovanja i sporta Ankica Nježiæ izvijestila je novinare o
nizu potpora uèenicima osnovnih i srednjih škola u vidu
nabave udžbenika za sljedeæu školsku godinu. Zagrebaèki
gradonaèelnik Milan Bandiæ je, pohvaljujuæi akciju, istaknuo
kako je sramotno što se u ovo vrijeme bavimo pitanjem
besplatnih udžbenika, jer bi oni u skladu s èinjenicom da je
osnovnoškolsko obrazovanje obvezno, trebali biti besplatni
za sve.
ika
U Dubravi otkriven spomenik prvom zagrebaèkom
biskupu Duhu
Dubrava, 10.6.2014. (IKA) - Bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak i èeški veleposlanik u Hrvatskoj Martin
Košatka otkrili su u utorak 10. lipnja u Dubravi kraj Vrbovca
spomenik prvom zagrebaèkom biskupu Duhu, postavljen
pored župne crkve Svete Margarete u povodu 920. obljetnice
osnutka Zagrebaèke biskupije. Postavljanje spomenika
inicirali su Èeška beseda Zagrebaèke županije sa sjedištem u
Dubravi i Hrvatsko-èeško društvo iz Zagreba, a u akciju su
se ukljuèili i Bjelovarsko-križevaèka biskupija i Opæina
Dubrava.
Na sveèanosti su bili i predsjednik Hrvatsko-èeškoga društva
Marijan Lipovac, potpredsjednik Saveza Èeha u Republici
Hrvatskoj Juraj Bahnik, predsjednik Èeške besede
Zagrebaèke županije Darko Dragija, predstavnik èeške
manjine u Zagrebaèkoj županiji Franjo Vondraèek, kanonik
Prvostolnog kaptola zagrebaèkog mons. Lovro Cindori te
brojni stanovnici Dubrave koja je u utorak proslavila i
blagdan svoje zaštitnice svete Margarete i Dan opæine.
Spomenik je otkriven nakon mise koju je u crkvi Svete
Margarete predvodio biskup Huzjak, nakon koje je mjesni
župnik Stjepan Šprajc proèitao tekst odsutnog opæinskog
naèelnika Branimira Katalenca koji je podsjetio na
najvažnije dogaðaje iz povijesti Dubrave koja svoje poèetke
veže uz osnutak Zagrebaèke biskupije i dolazak biskupa
Duha, jednako kao i Zagreb. Kako svjedoèi Felicijanova
povelja iz 1134., osnivaè biskupije, maðarski kralj Ladislav,
Duhu je darovao feudalni posjed Dubravu i njen narod kao
podložnike, što znaèi da je Dubrava veæ u to vrijeme bila
naseljeno mjesto povezano sa Zagrebom. U 12. stoljeæu u
Dubravi se spominje utvrda, a zagrebaèki biskupi ondje su
imali svoj dom. Za hrvatsku povijest najvažniji povijesni
dogaðaj bio je Hrvatski sabor održan u Dubravi 6. sijeènja
1527. na kojem je Ivan Zapolja izabran za hrvatskog kralja.
Dubrava je teško stradala u osmanskim osvajanjima
sredinom 16. stoljeæa i nikad nije vratila nekadašnji sjaj i
važnost. U Dubravu se 1882. doseljavaju Èesi iz Moravske
koji su dali važan doprinos razvoju. Opæina Dubrava danas
ima oko 5200 stanovnika.
Prije otkrivanja spomenika nazoènima se obratio èeški
veleposlanik Martin Košatka koji je rekao da se biskupa
Duha može nazvati prvim èeškim veleposlanikom u
Hrvatskoj.
"Kao što znate, biskup Duh je prvi Èeh u Hrvatskoj o kojem
postoji pisani trag i zato ga smatramo simbolom èeškohrvatske uzajamnosti i prijateljstva. Smatramo ga takoðer
simbolom suvremene, mnogobrojne èeške manjine u
Hrvatskoj na koju smo mi Èesi iz Praga, Brna ili Plzenja
uistinu ponosni. Ne samo da vode brigu o èeškom jeziku,
kulturi i tradicijskim obièajima, oni prije svega sudjeluju u
napretku i boljitku Hrvatske. Bilo bi mi jako drago kad bi
spomenik biskupu Duhu podsjeæao ne samo na njegov život
i djelo te doprinos Crkve društvu, nego i na sve pozitivno što
je èeška manjina u Hrvatskoj donijela i neprestano donosi
svojoj novoj domovini", rekao je Košatka. Biskup Huzjak
rekao je da se uvijek za zahvalnošæu treba sjeæati važnih
povijesnih velikana, posebno onih koji spajaju dva naroda.
Nakon što je s veleposlanikom Košatkom otkrio spomenik,
biskup Huzjak ga je blagoslovio. Tijekom obreda zbor Èeške
besede Zagrebaèke županije otpjevao je èešku marijansku
pjesmu "Tisickrate pozdravujem tebe" prema kojoj je 1904.
hrvatski isusovac Petar Perica napisao pjesmu "Zdravo
Djevo". Zbor je na kraju sveèanosti otpjevao i hrvatsku
himnu te pjesmu "Pisnièka èeska" koja meðu hrvatskim
Èesima ima status neslužbene himne.
Spomenik biskupu Duhu sastoji se od dviju kamenih ploèa
Domovinske vijesti
na kojima se nalaze stilizirani biskupski štap i mitra te tekst
kojim se podsjeæa na njegove zasluge i ulogu u povijesti
Dubrave. To je prvo spomen-obilježje podignuto u èast ove
važne osobe iz hrvatske crkvene povijesti o kojoj povijesni
izvori donose vrlo malo podataka, tako da se za Duha sa
sigurnošæu zna jedino da je bio rodom Èeh i "muž èasna
života". U Zagrebu su 2005. na prijedlog Hrvatsko-èeškog
društva jedne stube koje vode na Kaptol dobile ime Stube
biskupa Duha. Kardinal Josip Bozaniæ 75. je nasljednik
biskupa Duha na stolici zagrebaèkih biskupa i nadbiskupa.
Obitelj je uvjet, sastavni dio i nastavak življenja
sakramenata
Posljednja kateheza za odrasle zagrebaèkog nadbiskupa
kardinala Josipa Bozaniæa u ovoj pastoralnoj godini
Zagreb, 10.6.2014. (IKA) - Posljednja kateheza za odrasle
zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u ovoj
pastoralnoj godini održana je 10. lipnja u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu. "Sakramenti u obitelji ili obiteljski
sakramenti" bila je tema kardinalove zakljuène kateheze u
kojoj je na samome poèetku zahvalio svim župnicima,
drugim sveæenicima i svim djelatnicima na uloženom trudu
pri realizaciji toga projekta, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije. "Sakramenti su Božja inicijativa, a
svaka se ljubav raða iz druge ljubavi koja joj je prethodila. I
upravo su sakramenti znak te ljubavi", kazao je kardinal.
Kako je istaknuo, sakramentom krštenja zapoèinje kršæanski
život koji pomalo raste, razvija se, postaje vidljiv i nakon
puno vremena donosi plodove. Ali ne raste samo – Bog je taj
koji sije sjeme na obiteljskoj njivi, Bog navodnjava tu njivu
svojom milošæu i daje da raste i to po sakramentima
kršæanske inicijacije. "Bog jaèa, èuva, podržava, ispravlja,
hrani i izgraðuje odgovornost ne samo djece, nego i roditelja
koji ih prate i s njima sudjeluju." Upravo kršæanski roditelji,
smatra kardinal, imaju posebnu sposobnost Rijeè Božju
pretoèiti u svakidašnji život. "Sakrament ispovijedi i
euharistije žive se više u obitelji, nego li u Crkvi. Stoga
obiteljski život nije neki dodatak sakramentalnim slavljima,
nego je uvjet, sastavni dio i nastavak; pretvaranje u praksu
onoga što se slavilo", rekao je kardinal.
Osvræuæi se na slavlje sakramenta potvrde, istaknuo je ulogu
Duha Svetoga èija je prisutnost veoma diskretna, nevidljiv
je, a pruža ruku pomoænicu, uvijek se ukljuèuje na pravi
naèin i u pravi trenutak. Naše kršæanske zajednice, nastavio
je zagrebaèki nadbiskup, èesto više slièe zajednici Isusovih
uèenika prije Duhova, nego kršæanskoj zajednici poslije
Duhova. Razoèaranja kao da postaju neizostavna pratnja
tolikih ljudi. "Zajednica Isusovih uèenika koja otkrije i
prihvaæa Duha Svetoga i povjerava se Njemu zapoèinje novi
život, pronalazi hrabrost, smisao, ljubav, mir, radost." Bez
Njega, istaknuo je, Bog ostaje dalek, Isus važna povijesna
liènost, euharistija ceremonija, obitelj obièna ljudska
zadruga, braèni drug suparnik, brak kavez, djeca teret, odgoj
dresiranje, život samo dosada.
Na kraju kateheze, kardinal Bozaniæ zaželio je da po uzoru
na blaženi braèni par Alojzija Beltramea Quattrocchija i
Mariju roðenu Corsini te na ostale svete roditelje, oèeve i
majke, i naše hrvatske obitelji budu vjerne u ljubavi,
postojane u molitvi, gorljive u apostolatu i djelima
dobrotvornosti.
Posljednjoj katehezi u ovoj pastoralnoj godini prisustvovali
su predstavnici pastoralnih i ekonomskih vijeæa Sesvetskovugroveèkoga, Ozaljsko-lipnièkoga i Zaprešiækoga dekanata.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
21
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Novo vodstvo Hrvatske karmelske provincije
Buško jezero, 5.6.2014. (IKA) - Provincijalni kapitul
Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa, koji
zasjeda u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru (BiH) od 2. do
6. lipnja, izabrao je novu provincijalnu upravu i poglavare
pojedinih zajednica. Za provincijala je izabran o. Sreæko
Rimac, prvi savjetnik je o. Dario Tokiæ, drugi savjetnik: o.
Zvonko Martiæ, treæi savjetnik: o. Vinko Mamiæ i èetvrti
savjetnik: o. Bernardin Viszmeg. Prior u Somboru je o.
Stjepan Vidak, u Remetama o. Zlatko Pletikosiæ, u Splitu o.
Anto Kneževiæ, u Krku o. Dominik Magdaleniæ, na Buškom
jezeru o. Zvonko Martiæ i u Sofiji o. Bernardin Viszmeg.
Susret mladih Srijemske biskupije
Hrtkovci, 7.6.2014. (IKA/TU) - Susret mladih Srijemske
biskupije održan je u 7. lipnja u Hrtkovcima. Organizator
susreta bio je vlè. Dušan Milekiæ, biskupijski povjerenik za
mlade. U dopodnevnim satima mladi iz župa su se poèeli
okupljati u dvorištu župe domaæina. Dobili su majice s
geslom susreta "Ja sam Kralj" (Iv 18,37). Susret je zapoèeo
misom koju je predvodio biskup Ðuro Gašparoviæ uz
koncelebraciju sveæenika koji su dopratili mlade svojih župa.
Na poèetku mise sve je pozdravio župnik domaæin Ivica
Živkoviæ. Kroz homiliju biskup je mladima poruèio da se
usmjere prema Kristu Kralju, onome koji ostavlja neizbrisivi
peèat svoje prisutnosti kako u povijesti tako i u životima
svakoga od nas. Upoznajmo ga èitajuæi Sveto pismo,
prepoznajmo njegovo svjetlo i ljubav. Došao je donijeti
svjetlo a isto tako i traži od nas da budemo to svjetlo.
Budimo apostoli meðu mladima noseæi duhovne vrijednosti.
Neka se po vašem životu vidi da pripadate Kristu. Pjevanje
na misi animirao je zbor mladih Hrtkovaca, Nikinaca i
Platièeva. Potom su se mladi okrijepili uz domjenak koji je
pripravljen i nastavili druženje uz razgovor i sportske
aktivnosti. Popodne su se mladi ponovno okupili u crkvi na
predavanje prema geslu susreta koje je održao vlè. Milekiæ.
Okruženi smo onima koji misle da su kraljevi i posebno je u
mladosti taj stav dosta prisutan. I sami poželimo biti takvi,
iznad drugih. A pri tome osjeæamo da nas to ne izgraðuje u
potpunosti. Ali zato u susretu s Kristom pred nama je istina o
nama, za kojom tragamo. Po njoj postajemo cjeloviti kao
osobe i vidimo da jedino Isus zavrjeðuje zvati se kraljem u
našem životu i da tako i nas same uèini kraljevima našega
vlastitog biæa koje je potpuno i sretno, istakao je predavaè.
Susret je poslije predavanja nastavljen uz druženje i glazbu.
Milekiæ je najavio da æe susret mladih sljedeæe godine biti u
Sotu u župi svete Katarine, djevice i muèenice.
Susret vjerouèenika Kotorske biskupije
Donja Lastva, 7.6.2014. (IKA) - Susret vjerouèenika
Kotorske biskupije 7. lipnja u župnoj crkvi Sv. Roka u
Donjoj Lastvi poèeo je misom koju je predslavio don Siniša
Joziæ, povjerenik za vjeronauk i župnu katehezu. U
propovijedi potaknuo je djecu da odgovore na pitanje "Tko
je Isus za mene?" Zajedno su došli do odgovora da je Isus
spasitelj i prijatelj, onaj koji nas neæe nikad napustiti i kojega
mi neæemo napustiti. Danas smo se okupili da bi svojem
najboljem i najvjernijem prijatelju Isusu zahvalili za proteklu
školsku i vjeronauènu godinu, istaknuo je don Siniša. Susret
je završio zakuskom.
22
11. lipnja 2014. broj 23/2014
Hrvati u marijanskim svetištima u Njemaèkoj
Neviges, 9.6.2014. (IKA) - Hrvati katolici iz hrvatskih
katolièkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) u Njemaèkoj veæ
tradicionalno na Duhovski ponedjeljak – blagdan Marije
Majke Crkve, hodoèaste u marijanska svetišta u Njemaèkoj.
Tako je bilo i ove godine, u ponedjeljak 9. lipnja u
Marienthalu, Nevigesu, Hildesheimu i Deggingenu.
Sveèano misno slavlje u Marienthalu predvodio je ravnatelj
Franjevaèke klasiène gimnazije u Sinju i profesor na
Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu mr.
fra Josip Grbavac u zajedništvu s predstavnikom HKM
Rajnsko-majnske regije, voditeljem HKM Mainz fra Antom
Biliæem, voditeljem HKM Wiesbaden dr. fra Antom
Bilokapiæem te s još osmoricom sveæenika. U propovijedi je
istaknuo da kao što Marija stoji na poèecima kad se je raðala
Crkva, tako Ona stoji i na poèetku našega narodnog susreta s
Evanðeljem i u svim kasnijim vremenima naše burne
povijesti. U toj vjeri otkrivamo svoj identitet, svoje pravo
lice. Upravo po kršæanskoj baštini postali smo dio Europe.
kako samo onaj koji poštuje najèudesniju stvarnost na ovoj
zemlji – èovjeka, sliku Božju, pravo na život i dostojanstvo,
samo se on može nadati blaženstvima na zemlji i na nebu. Iz
toga kršæanskog humanizma raða se osobitost kršæanske
kulture i svi njezini specifièni znaci mogu se prepoznati u
vjeri hrvatskog èovjeka, kazao je Grbavac. Živimo u
vremenu kad se pod jakim utjecajem medija sve banalizira –
i ljubav i brak i obitelj. Mi, vjernici, pozvani smo da kao
Crkva i pojedinci nalazimo istinu u Isusu Kristu. Svaka je
kriza i šansa za novi poèetak i prilika za obnovu i
propitkivanje životnih prioriteta. U temelje europske kulture
spada dostojanstvo braka i obitelji. Normalno je da u jednoj
obitelji, u jednom narodu bude više mladih nego starih.
Nažalost, u Hrvatskoj je obratno. U školama je prošle godine
nestalo više od 200 razreda. U nepunih deset godina
Hrvatska je ostala bez gotovo 60.000 osnovaca. Slièno je
stanje i u Bosni i Hercegovini. To je naše pravo siromaštvo.
Svatko od nas mora pred Bogom preuzeti odgovornost za
izumiranje našega naroda, kazao je o. propovjednik. "Smisao
našeg okupljanja oko Marije i ovog euharistijskog stola
poziv je na slogu, na èvrsto zajedništvo i to zajedništvo
obiteljskog tipa. Uzalud nam je sve ako se ne okrenemo sebi,
obitelji, narodu. Samo nas je to kadro preporoditi u
religioznom, politièkom i kulturnom smislu. Krizu možemo
nadvladati samo ako nadvladamo moralnu krizu, poruèio je.
Milodari su bili namijenjeni izgradnji nove crkve - Gospe
Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu. Na hodoèašæu
Hrvata iz regije Sjeverna Rajna i Vestfalija misno slavlje u
Marijinoj katedrali u Nevigesu predvodio je naslovni ninski
nadbiskup iz Rima Martin Vidoviæ. Na hodoèašæu Hrvata iz
Sjeverne regije misu u Hildesheimu predvodio je
karmeliæanin o. Vjenceslav Mihetec. Vjernici iz hrvatskih
katolièkih zajednica Göppingen i Geislingen u Biskupiji
Rottenburg-Stuttgart, koje vodi fra Ivica Jurišiæ, toga dana
hodoèastili su u marijansko svetište Ave Maria u
Deggingenu. Ovogodišnje misno slavlje predvodio je vojni
ordinarij u RH Juraj Jezerinac, koji je tijekom mise podijelio
sakrament potvrde, a primilo ga je 24-ero djevojaka i
mladiæa.
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Poljska: Pad komunizma bila je pobjeda morala
Kardinal Parolin slavio sveèanu misu u Varšavi u povodu
25. obljetnice demokratskih izbora u Poljskoj
Vatikan, Varšava, 4.6.2014. (IKA) – 25. obljetnica kraja
komunistièke vlasti u Poljskoj proslavljena je sveèanom
euharistijom koju je u Varšavi predslavio državni tajnik
Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Kardinal je tom
prigodom istaknuo važnu ulogu sv. Ivana Pavla II. u dolasku
demokracije u Poljsku i u istoènu Europu posebno se
osvrnuvši na njegov prvi pohod domovini godine 1979. koji
je pridonio utemeljenju sindikata "Solidarnost". Nenasilna
promjena u Poljskoj se dogodila kao velika pobjeda
hrabrosti, razuma i morala nad ciniènim sistemom, rekao je
kardinal Parolin na misi na kojoj su sudjelovali i poljski
predsjednik Bronislaw Komorowski i belgijski kralj Filip.
Demokratski izbori u Poljskoj održani su 4. lipnja 1989. i
naznaèili su kraj komunistièke diktature. Dva dana ranije
uspostavljeni su puni diplomatski odnosi izmeðu Svete
Stolice i Poljske.
Anglikanski primas u znak solidarnosti posjetio Nigeriju
Abuja-London, 4.6.2014. (IKA) – Anglikanski primas
Justin Welby molio je 4. lipnja zajedno s nigerijskim
predsjednikom Goodluckom Jonathanom i primasom
tamošnje Anglikanske Crkve Nicholasom Okohom za žrtve
islamistièkog terora u Nigeriji. Primas je spontano
doputovao u Nigeriju kako bi iskazao solidarnost sa
stanovnicima te zemlje, objavio je britanski „The Times" a
prenosi Kathpress. Islamistièka skupina Boko Hram izvela je
bombaški napad u središnjoj Nigeriji, te je otela više od
dvije stotine školskih djevojèica.
Nadbiskup Welby, koji æe se 16. lipnja susresti s Papom u
Vatikanu, posjetio je Nigeriju na povratku iz Indije. Ta mu je
zemlja sa svim njezinim problemima dobro poznata jer je u
njoj godinama radio kao direktor u jednoj naftnoj kompaniji.
Anglikanski primas postao je sveæenikom tek 1993. godine.
Red manje braæe u brojkama
U 2013. bilo je u svijetu 13.745 franjevaca (OFM)
Rim, 5.6.2014. (IKA) – U novom broju Fraternitasa, Glasila
Reda manje braæe (OFM) br. 212 za lipanj donosi se
statistika Manje braæe s 31. prosincem 2013. godine. Na taj
dan u svijetu je bilo 13.745 franjevaca OFM.
Red je imao 655 postulanata (koji ne ulaze u zbroj), 383
novaka te 1386 privremeno zavjetovanih. Sveèano
zavjetovane braæe je 11.976, od toga 9393 sveæenika, 59
trajnih ðakona, 424 braæe s klerièkom opcijom te 1985 braæe
laika. Meðu kardinalima je šest èlanova Reda manje braæe, a
meðu nadbiskupima, odnosno biskupima, 109.
Tijekom 2013. godine preminula su 302 èlanova Reda.
Manja braæa nazoèna su u 120 zemalja. U zemljama Afrike i
Srednjega Istoka njih 1141, Latinske Amerike 3314,
Sjeverne Amerike 1321, Azije i Oceanije 1418. U Zapadnoj
Europi je 4124 franjevca, a u Istoènoj Europi 2427. U
svijetu ima 97 provincija, 8 samostalnih kustodija, 8 jedinica
ovisnih o Generalnom ministru, 15 kustodija ovisnih o
provincijama, 13 fundacija, 14 konferencija provincijalnih
ministara i 3 unije konferencija i to za FCAO
(Azija/Oceanija), UCLAF (Latinska Amerika) i UFME
(Europa).
Papa primio katholikosa Armenske apostolske Crkve
Vatikan, 5.6.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 5. lipnja u
audijenciju katholikosa Armenske apostolske Crkve u
Ciliciji Arama I. s izaslanstvom te istoènokršæanske
monofizitske Crkve armenskog naroda.
"Vaša Svetost predstavlja dio kršæanskog svijeta èija je
povijest duboko oznaèena kušnjama i patnjama, hrabro
prihvaæanih iz ljubavi prema Bogu. Armenska apostolska
Crkva bila je prisiljena postati hodoèasnièki narod, te tako
njezin hod prema Božjem kraljevstvu predstavlja potpuno
jedinstveno iskustvo. Povijest emigracije, progon i
muèeništvo tolikog broja vjernika ostavili su duboke rane u
srcima svih Armenaca. Moramo ih vidjeti i èastiti kao rane
samog tijela Kristova: upravo zbog toga su one takoðer
uzrok neslomljive nade i pouzdanja u brižno Oèevo
milosrðe", rekao je Papa u svom obraæanju izaslanstvu
Armenske apostolske Crkve predvoðene svojim vrhovnim
patrijarhom. Pouzdanje i nada nešto je što jako trebamo,
dodao je Papa. Potrebno je to braæi kršæanima na Bliskom
istoku, osobito onima koji žive na podruèjima pogoðenim
sukobom i nasiljem. Trebamo ih takoðer mi, kršæani koji se
ne moramo suoèavati s tim teškoæama, ali koji smo èesto u
opasnosti da se izgubimo u pustinjama ravnodušnosti i
zaborava Boga, ili da meðu nama zavlada sukob, ili da
podlegnemo u našim unutarnjim borbama protiv grijeha.
Kao Isusovi sljedbenici moramo nauèiti nositi s poniznošæu
terete jedni drugih, pomažuæi si tako uzajamno da budemo
više kršæani, više Isusovi uèenici. Kroèimo dakle zajedno u
ljubavi, kao što je Krist nas ljubio i dao sebe za nas, i
prinosimo se Bogu kao miomirisna žrtva, rekao je Papa u
svom obraæanju. Na kraju susreta Papa i katolikos su se
zajedno pomolili u kapeli Redemptoris Mater.
Crkva je pozvana zajamèiti blizinu Romima
Vatikan, 5.6.2014. (IKA) – Evanðelje je navještaj radosti za
sve a osobito za najslabije i potisnute na rub društva. Njima
smo pozvani zajamèiti svoju blizinu i svoju solidarnost, po
primjeru Isusa Krista koji je posvjedoèio Oèevu posebnu
ljubav prema njima, rekao je papa Franjo primivši 5. lipnja
sudionike svjetskog susreta na temu "Crkva i Romi:
naviještati evanðelje na periferijama" koji je priredilo
Papinsko vijeæe za dušobrižništvo selilaca i putnika.
Meðu uzrocima koji u današnjem društvu izazivaju bijedu u
dijelu stanovništva, možemo ubrojiti nedostatak odgojnih
strukturâ za kulturno i profesionalno obrazovanje, otežani
pristup zdravstvenim uslugama, diskriminaciju na tržištu
rada te nedostatak dostojnoga smještaja. Ako te rane društva
pogaðaju sve bez razlike, najslabije skupine najlakše postaju
žrtve novih oblika ropstva. Doista, u klopku iskorištavanja,
prisilnoga prosjaèenja i raznih oblika zlorabljenja, padaju
najnezaštiæenije osobe. A Romi su meðu najranjivijima,
ponajviše kada nedostaje pomoæ za integraciju u društvo i za
promicanje osobe u razlièitim dimenzijama društvenog
života, primijetio je papa Franjo, primijetivši kako se katkad
na Rome gleda neprijateljski, sumnjièavo pa i s prijezirom.
Svi se moramo osjetiti pozvanima da u središte pozornosti
stavimo dostojanstvo ljudskoga biæa, primijetio je. Papa
stoga istièe da je nužan novi pristup prema Romima na
društvenom, kulturnom i socijalnom polju u èitavom svijetu
kao i pastoralna strategija Crkve kako bi se odgovorilo na
izazove koji dolaze od suvremenih oblika progonstva,
tlaèenja i, katkad, takoðer ropstva.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
23
Inozemne vijesti
Papa primio japanskog premijera
Vatikan, 6.6.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 6. lipnja u
Apostolskoj palaèi u Vatikanu u audijenciju japanskog
premijera Shinzu Abea. Tijekom srdaènih razgovora
podsjetilo se na dobre odnose izmeðu Japana i Svete Stolice,
kao i na razumijevanje i suradnju izmeðu Crkve i države na
odgojnom, socijalnom i zdravstvenom polju. U nastavku
razgovora bilo je rijeèi o nekim aktualnim regionalnim i
meðunarodnim temama, s posebnim osvrtom na inicijative
upravljene promicanju mira i stabilnosti na azijskom
kontinentu, zauzimanju Japana u suradnji za razvoj, posebno
u Africi, zaštiti okoliša i nuklearnom razoružanju, navodi se
u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice sa susreta Pape i
japanskog premijera.
Talijanska redovnica pobjednica talent showa
Rim, 6.6.2014. (IKA) – Talijanska redovnica Cristina
Scuccia pobjednica je talijanskog izdanja televizijskog talent
showa "The Voice". Nakon što su objavljeni rezultati, s.
Cristina (25) izjavila je da na showu nije sudjelovala da bi
zapoèela pjevaèku karijeru nego da bi poslala poruku.
Pojasnila je, kako prenosi The Catholic Herald, da je željela
slijediti Papin poziv da Crkva bude bliska obiènim ljudima.
Nakon pobjede potaknula je sve nazoène u dvorani na
molitvu Oèe naša.
S. Cristina, èlanica sestara uršulinki Sv. Obitelji, svjedoèila
je da je ponovno otkrila vjeru i svoje redovnièko zvanje
sudjelujuæi na audiciji za mjuzikl o sv. Angeli Merici. Nakon
pobjede u showu redovnica se vraæa, kako sama istièe,
redovitom redovnièkom životu – molitvi, ranom ustanju,
školskim obvezama.
Papina poruka u povodu 70. obljetnice iskrcavanja
saveznièkih postrojbi u Normandiji
Vatikan, 6.6.2014. (IKA) - U povodu 70. obljetnice Dana D,
iskrcavanja saveznièkih postrojbi u Normandiji 6. lipnja
1944. godine, papa Franjo je iskazao poštovanje vojnicima
koji su se iskrcali na Normandijskim plažama da bi se borili,
kako je istaknuo, protiv nacistièke neèovjeènosti, i oslobodili
okupiranu Francusku.
U brzojavu koji je potpisao državni tajnik kardinal Pietro
Parolin, upuæenom pariškom nadbiskupu kardinalu Andreu
Vingt-Troisu, biskupu Jeanu Claudeu Boulangeru, te svima
koji obnavljaju uspomenu na taj dogaðaj, Papa se spominje i
njemaèkih vojnika uvuèenih u tu dramu, kao i svih žrtava
Drugoga svjetskog rata. Primjereno je da današnji naraštaji
izraze zahvalnost svima koji su podnijeli tako velike žrtve,
istaknuo je Sveti Otac.
Upravo je kroz prijenos sjeæanja i odgoj moguæe izgraditi
bolju buduænost, dodao je Papa. Ova nas 70. obljetnica
iskrcavanja u Normandiji podsjeæa da iskljuèivanje Boga iz
života ljudi i društva ne može ne prouzroèiti smrt i patnju,
istaknuo je papa Franjo te dodao: Europski narodi mogu u
Evanðelju Krista, Kneza mira, pronaæi korijen vlastite
povijesti i vrelo nadahnuæa za uspostavljanje bratskijih i
solidarnijih odnosa. Taj je put mira papa Franjo na kraju
povjerio svetoj Tereziji Benedikti od Križa - u svijetu Edith
Stein, suzaštitnici Europe.
.
24
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
Papa primio meksièkog predsjednika
Iseljeništvo, trgovina drogom, siromaštvo, bile su glavne
teme razgovora
Vatikan, 7.6.2014. (IKA) - Iseljeništvo, trgovina drogom,
siromaštvo – glavne su, vrlo osjetljive teme o kojima su 7.
lipnja razgovarali papa Franjo i meksièki predsjednik
Enrique Pena Nieto, izvijestio je Radio Vatikan. Nakon
audijencije kod Svetoga Oca, Predsjednik se susreo s
Papinim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom i
nadbiskupom Dominiqueom Mambertijem, tajnikom za
odnose s državama.
U srdaènom su razgovoru – kako stoji u priopæenju –
razmotreni neki vidici života u Meksiku, te brojne reforme, a
posebno ona ustavna koja se odnosi na vjersku slobodu.
Potom su dotaknute druge teme od zajednièkoga interesa,
meðu kojima – kako stoji u priopæenju – iseljeništvo, borba
protiv siromaštva i nezaposlenosti, te pothvati usmjereni na
suzbijanje nasilja i trgovine drogom. Na kraju su
razmijenjena mišljenja o temama koje se odnose na aktualno
stanje u regiji i u svijetu – istaknuto je u priopæenju.
Papa se susreo s talijanskim sportašima
Sveti Otac istaknuo važnost sporta u evangelizaciji
Vatikan, 7.6.2014. (IKA) – Papa Franjo susreo se 7. lipnja s
oko 50 tisuæa sportaša na Trgu sv. Petra u Vatikanu
istaknuvši važnost sporta u evangelizaciji. Organizatori
susreta, u povodu 70. obljetnice utemeljenja Talijanskoga
sportskog cetnra (CSI), predali su Papi kapetansku traku kao
„kapetanu katolika". Pohvalivši sportska društva kao škole
zajedništva u kojima nema mjesta egoizmu i izolaciji, Papa
je potaknuo sportske trenere da daju priliku svima da se
razvijaju a ne samo onima najboljima. Posvjedoèio je da
sport može biti izvrsno sredstvo poslanja po kojem je Crkva
blizu ljudima, te istaknuo da je lijepo kada u župi postoji
sportska skupina ali ona mora biti dobro ugraðena u život
župe. Papa je podsjetio i na svoj omiljeni klub San Lorenzo
iz Buenos Airesa, koji je utemeljio katolièki sveæenik i
redovnik Lorenzo Massa, te potaknuo sportaše da budu
aktivni, ne samo u klubu, nego i u društvu i Crkvi.
Vatikan: Održan molitveni susret za mir u Svetoj zemlji
Papa Franjo pozvao obje strane na hrabrost da nastave
pregovore istaknuvši da "spirala mržnje i nasilja" mora biti
prekinuta
Vatikan, 8.6.2014. (IKA) - Molitveni susret za mir u Svetoj
zemlji okupio je u Vatikanskim vrtovima na poticaj pape
Franje izraelskoga predsjednika Šimona Peresa i
palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa, a nazoèili su
mu i carigradski patrijarh Bartolomej I. i kustos Svete zemlje
o. Pierbattista Pizzaballa te brojni vjerski službenici triju
religija. U sjeni bazilike Sv. Petra molili su Židovi, kršæani i
muslimani jedni nakon drugih i odvojeno, ali svjesni da su
"sinovi Abrahamovi" i time braæa, kako je to istaknuo papa
Franjo.
Papa Franjo pozvao je obje strane na hrabrost da nastave
pregovore istaknuvši da "spirala mržnje i nasilja" mora biti
prekinuta. Za postizanje mira potrebno je više hrabrosti nego
za ratne sukobe, rekao je Papa, koji je podsjetio da taj susret
molitvom za mir u Svetoj zemlji, na Bliskome istoku i u
cijelome svijetu prate bezbrojni ljudi diljem svijeta iz
razlièitih kultura, naroda, jezika i vjera. "Potrebna je hrabrost
reæi da susretu a ne sukobu; da dijalogu i ne nasilju; da
pregovorima i ne mržnji; da poštovanju dogovora i ne
provokacijama, da iskrenosti i ne dvoliènosti", upozorio je
ika
Papa, izrazivši nadu da je taj susret u Vatikanskim vrtovima
poèetak novoga puta za kojim obje strane teže. Papa je
podsjetio i na stradanja nevinih u sukobima, posebno djece
žrtava rata i nasilja, te u molitvi zavapio "Nikada više rata",
povjerivši mir u Svetoj zemlji zagovoru Blažene Djevice,
kæeri Svete zemlje i našoj majci. Svoj kratki govor Papa je
završio s uzvikom mir - na hebrejskom, talijanskom i
arapskom jeziku.
Izraelski predsjednik u svome je govoru pozvao Izraelce i
Palestince na kompromis i žrtve za mir. "Moramo zaustaviti
patnje, nasilje i sukobe. Svi trebamo mir", rekao je Peres,
istaknuvši da obje strane moraju biti partneri u postizanju
mira koji mora biti mir izmeðu jednakih. Takav mir ne
dolazi sam po sebi, nego zahtijeva pokretanje svih snaga i
traži žrtve i kompromise. Peres je pohvalio Papin posjet
Svetoj zemlji, rekavši da se papa Franjo pokazao kao
"graditelj mostova bratstva i mira".
Palestinski predsjednik uime muslimana i kršæana zamolio je
od Boga pravedan mir izmeðu Izraelaca i Palestinaca. Molio
je za buduænost, slobodu i poštovanje ljudskih prava u
suverenoj i nezavisnoj palestinskoj državi, rekavši kako im
je cilj mir i pomirenje. "Želimo mir za nas i za naše susjede",
rekao je Abbas, istaknuvši da Jeruzalem mora biti za Židove,
kršæane i muslimane kao i za sve druge posjetitelje sigurno
mjesto za molitvu i bogoslužje. Na kraju govora zahvalio je
papi Franji za poticaj na molitveni susret.
U molitvenom dijelu, molili su Židovi, kršæani i muslimani
jedni nakon drugih za mir i tražili od Boga oproštenje za
pogreške i grijehe, a izmeðu molitvi svirala je meditativna
klasièna glazba. Nakon molitve i govora dvojica su
predsjednika, zajedno s Papom i ekumenskim patrijarhom
simbolièno posadila drvo mira. Zatim su se uputili u
Akademiju gdje je nastavljen njihov susret bez nazoènosti
javnosti.
Prije molitvenog susreta u Domu Sv. Marte Papa se kratko
susreo s dvojicom predsjednika.
Lombardijev osvrt na molitveni susret za mir u Svetoj
zemlji
Vatikan, 9.6.2014. (IKA) - Papa Franjo je, u sporazumu s
ostalim sudionicima susreta, želio dati snažan poticaj
utjecanja Bogu, otvorenosti i vidika još veæega i drukèijega
zauzimanja, u službi mira – kazao je ravnatelj Tiskovnoga
ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi u osvrtu na
molitveni susret u Vatikanu.
Kao što je kazao i kustos Svete zemlje o. Pierbattista
Pizzaballa prije dva dana mir se možda neæe pojaviti, u
smislu da se stanje na Bliskom istoku promijeni od danas do
sutra, ali zasigurno osobe dobre volje koje vjeruju u Boga,
dale su nov i snažan prinos; apelirajuæi za mir i za
sposobnost srdaca da se okrenu drukèijemu ponašanju. Papa
stalno govori o kulturi susreta: pa dobro – ono sinoæ je zaista
bio susret osoba, u znaku vjere, rekao je Lombardi, a prenosi
Hrvatski program Radio Vatikana.
Na primjedbu da je osim samih rijeèi, bilo i snažnih gesta,
Lombardi rekao: Osim zajednièki posaðene masline –
jednog od klasiènih znakova mira, u trenucima kad se
pokušava pronaæi mir - pružale su se ruke, ali je bilo i
zagrljaja i to iskrenih. Zagrljaji su se pokazali stvarno
iskrenima, rekao bih, a ono što je posebno bilo dirljivo – a
što se toliko priželjkivalo i išèekivalo – jest zagrljaj dvojice
predsjednika, koji je za obojicu bio trenutak "osloboðenja";
jednako tako i za dva naroda, koji iskreno traže mir, ali su
teško uspijevali pronaæi put do njega. Evo, dakle, ta èežnja
za mirom, ta volja za mirom takoðer, dobro se vidjela u tom
zagrljaju, kazao je Lombardi.
Inozemne vijesti
Na zapažanje novinara da su gotovo svi dnevni listovi
istaknuli Papine rijeèi da treba smoæi hrabrosti za mir,
Lombardi je rekao da je i sam susret bio svojevrstan èin
hrabrosti, jer stvarnost èini da se obeshrabrimo, pred tolikim
pogrešnim potezima koji se na putu do mira èine.
Ipak, onaj tko vjeruje – što su i biblijski citati sinoæ izrazili
na mnogo naèina – je onaj koji nastavlja upravljati svoj
pogled prema Bogu i odatle crpi potrebnu hrabrost. Papa
èesto spominje iznenaðenja koja mogu doæi od Duha
Gospodinova, koji puše: za nas kršæanske vjernike taj je dan
bila Pedesetnica, trenutak silaska Duha koji obnavlja sve
stvoreno. Mi, eto, vjerujemo da je uvijek moguæe nešto
novo, što tražimo od Boga, nastojeæi se i sami uputiti prema
tome svim svojim snagama, smatra Lombardi.
Molitveni susret u Vatikanu bio je pravi završetak Papina
puta u Svetoj zemlji, a patrijarh Bartolomej bio je sudionik
toga puta u spomen na povijesni susret Pavla VI. i patrijarha
Atenagore. Nazoènost patrijarha Bartolomeja na molitvenom
susretu imala je veliko ekumensko znaèenje, rekao je
Lombardi. Patrijarh je upozorio na èinjenicu da su, za sve
kršæane i za sve kršæanske denominacije, Jeruzalem i Sveta
zemlja od temeljne važnosti; i stoga se svi kršæani ujedinjuju
u toj želji i u toj molitvi za mir. Nije rijeè samo o papi Franji
i njegovoj karizmi; niti samo o katolicima, pa ni svim
kršæanima; nego se ujedinjuju svi vjernici: Židovi i
muslimani, u traženju mira za to podruèje, koje je svima
važno.
Zato je bila važna i nazoènost grèko-pravoslavnoga
patrijarha Teofila, "primusa" kršæanske zajednice u
Jeruzalemu, kao uostalom i latinskoga patrijarha Twala,
kazao je Lombardi u osvrtu na molitveni susret za mir u
Svetoj zemlji.
Papa pozvao na molitvu za žrtve seksualnog nasilja u
ratnim sukobima
Vatikan, 10.6.2014. (IKA) – U poruci na Twitteru papa
Franjo upozorio je na seksualno nasilje koje se koristi kao
oružje u ratnim sukobima. "Molimo za sve žrtve seksualnog
nasilja u ratnim sukobima i za sve one koji rade na
spreèavanju toga zloèina", napisao je Papa u poruci. U
Londonu 10. lipnja zapoèinje meðunarodni susret protiv
seksualnog nasilja u ratnim sukobima. Èetverodnevna
konferencija, na kojoj sudjeluju i kršæanski predstavnici i
organizacije, ima za cilj upozoriti na problem silovanja kao
oružja i predložiti naèine kako poboljšati zaštitu ugroženih.
11. lipnja 2014. broj 23/2014
25
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Priopæenje sa susreta èlanova Hrvatske biskupske
konferencije s redovnièkim provincijalima
Zagreb, 2. lipnja 2014.
Redoviti godišnji susret biskupa, èlanova Hrvatske
biskupske konferencije, s redovnièkim provincijalima,
èlanovima Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica, koji imaju sjedište na podruèju
HBK održan je 2. lipnja 2014. u Zagrebu, u sjedištu HBK,
Ksaverska cesta 12a. Na poèetku susreta nazoène su
pozdravili predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica o. Vinko Mamiæ.
U prvoj toèki radnog dijela susreta biskupi i redovnièki
poglavari promišljali su o pastoralnim smjernicama pape
Franje o èemu je uvodno izlaganje održao prof. dr. Marijan
Steiner DI. Papa se istièe kao poglavar cijele Crkve kojemu
je jako stalo do snage, uvjerljivosti, raznolikosti, i
uspješnosti pastorala u èijem je središtu naviještanje
Radosne vijesti, istaknuo je prof. Steiner, sažimajuæi glavne
naglaske papinih govora, propovijedi, intervjua i
dokumenata. Kod Svetog Oca jasno se nazire odreðeni
crkveni i pastoralni put, èija je okosnica kljuèna rijeè:
milosrðe. U viziji pape Franje Crkva treba biti prepoznatljiva
kao kuæa milosrða, koja u dijalogu izmeðu slabosti ljudi i
Božje strpljivosti pomaže pronaæi radosnu vijest velike
kršæanske nade. Sveti Otac neumorno preporuèuje
evangelizaciju svima, poèevši od biskupa i sveæenika, koji su
pozvani prihvaæati i služiti, osokoljeni da se ne boje iæi
prema granicama i periferijama života, tamo gdje su
siromašni, marginalizirani, posljednji. Siromašna Crkva za
siromašne - misao je vodilja pape Franje, primijetio je prof.
Steiner, koja usmjerava i odreðuje u evanðeoskom smislu
opredjeljenje za siromaštvo i služenje siromašnima. Time
ona ne pruža samo konkretnu, stalnu i velikodušnu
solidarnost, veæ preuzima djelatnu brigu takoðer oko
potvrðivanja dostojanstva osobe, postizanja pravde kao i
izgraðivanja civilizacije koja se s punim pravom može
nazvati humanom.
Prof. Steiner upozorio je i na najèešæe rijeèi pape Franje koje
se odnose na pastoral kao što su: briga za siromašne, biti na
granicama, radosno naviještanje, misionarska Crkva,
milosrðe s nježnošæu, otvorenost, prihvaæanje, izlazak…
Sažeto reèeno: pokret i dinamizam. Zakljuèeno je da Sveti
Otac daje vrlo važne poticaje, naznaèuje putove, korigira
stavove i hrabro oznaèuje moguæe prepreke na putu Crkve
prema njenoj preobrazbi i evangelizacijskoj službi u
današnjem svijetu.
Kako mnoge biskupije i redovnièke zajednice preko svojih
osnovnih i srednjih škola daju važan doprinos na podruèju
odgoja i obrazovanja te se na tom podruèju susreæu s
mnogim izazovima, na zasjedanju se o toj tematici
promišljalo na temelju Odredaba o osnovnim i srednjim
katolièkim školama koje je HBK odobrila u listopadu 2013.
godine. Govoreæi o glavnim naglascima toga dokumenta
predsjednik Vijeæa HBK za odgoj i obrazovanje požeški
biskup Antun Škvorèeviæ istaknuo je da je njegovo glavno
polazište temeljno demokratsko pravo roditelja, zajamèeno
meðunarodnim dokumentima i Ustavom Republike
Hrvatske, da odgajaju djecu po vlastitoj savjesti i sukladno
svojim vjerskim uvjerenjima, iz èega proizlazi i njihovo
26
11. lipnja 2014. broj 23/2014
zauzimanje da javne i druge škole osiguraju katolièki odgoj
njihovoj djeci te da se osnivaju katolièke škole. Posebnost
katolièkih škola je u tome što s jedne strane imaju znaèajke
zajednièke sa svakom drugom školom dok su s druge strane
one kršæanske zajednice koje provode odgojno obrazovni
projekt utemeljen u Kristu i Njegovu Evanðelju. One su i
odgojno obrazovne ustanove i mjesto evangelizacije,
apostolata i pastoralnog djelovanja.
Katolièke škole ostvaruju jedinstveni odgojno obrazovni
projekt èije je osnovno obilježje sinteza vjere i kulture,
znanja i mudrosti te potraga za istinom. Biskup Škvorèeviæ
je naglasio važnost stalnog usavršavanja plana i programa
katolièkih škola koji na poseban naèin treba odražavati
njihovu posebnost kao i potrebu trajne formacije i struènog
osposobljavanja uèitelja jer se kroz njih zrcali identitet
katolièkih škola u kojima oni nisu samo puki namještenici
nego vrše važno crkveno poslanje. U Hrvatskoj trenutno
djeluju tri osnovne i 12 srednjih katolièkih škola, a od jeseni
bi trebala zapoèeti s radom još jedna katolièka osnovna
škola. Na kraju je biskup Škvorèeviæ zakljuèio da treba još
mnogo uèiniti oko osnivanja novih kao i oko profiliranja
postojeæih katolièkih škola i jasnijeg definiranja njihovog
statusa unutar školskog sustava te je izrazio zahvalnost
biskupima i provincijalima koji su unatoè brojnim
poteškoæama imali hrabrosti upustiti se u osnivanje škola.
Uslijedila je bogata rasprava u kojoj je izražena radost zbog
ovakvog susreta kao i svijest o zajednièkoj odgovornosti
svih ordinarija, biskupa i provincijala, za boljitak i napredak
kako Katolièke Crkve tako i cjelokupnog hrvatskoga društva
u kojem je Crkva duboko prisutna.
U nastavku zasjedanja bilo je govora o dokumentu koji su
biskupi izradili prema uputama Kongregacije za nauk vjere
pod naslovom: Smjernice za postupanje u sluèajevima
spolnoga zlostavljanja maloljetnika. Smjernice su
predviðene kao pomoæ crkvenim poglavarima u traženju
istine i pravde, kažnjavanju poèinitelja te lijeèenju nanesenih
rana. One su takoðer izraz brige koju Crkva pokazuje prema
žrtvama spolnog zlostavljanja i prema svakom drugom
obliku nasilja i iskorištavanja. Smjernice su poslane
mjerodavnoj Kongregaciji na odobrenje.
Svoj zajednièki susret biskupi i redovnièki poglavari
iskoristili su i za razmatranje prijedloga kako u Hrvatskoj
obilježiti Godinu posveæenog života koja æe po odluci pape
Franje biti proslavljena slijedeæe godine. Naime, 2015.
godine bit æe jubilarna 50. obljetnica donošenja Dekreta
Drugog vatikanskog sabora o obnovi redovnièkog života
Perfectae caritatis. Izmeðu ostaloga odluèeno je da se održi
nacionalni susret redovnika, redovnica i Bogu posveæenih
laika, kao i laika povezanih s redovnièkim zajednicama
preko svjetovnih redova, u Mariji Bistrici, 14. ožujka 2015.
Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije
.
ika
Dar pobožnosti
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 4. lipnja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Danas æu govoriti o daru Duha Svetoga kojeg se mnogo puta
pogrešno shvaæa ili promatra na površan naèin, a zapravo
dotièe samu srž našeg identiteta i naše kršæanskog života:
rijeè je o daru pobožnosti.
Treba odmah pojasniti da se taj dar nikako ne smije
poistovjeæivati sa samilošæu prema nekome, sa
sažalijevanjem svog bližnjega, veæ oznaèava našu pripadnost
Bogu i našu duboku povezanost s njim, povezanost koja daje
smisao èitavom našem životu i koja nas èuva u èvrstom
zajedništvu s njim, pa i u najtežim i najmuènijim trenucima.
1. Tu povezanost s Gospodinom se ne smije shvaæati kao
dužnost ili nešto što nam je nametnuto. Ta povezanost
naprotiv dolazi iznutra. Rijeè je o prisnom odnosu, o našem
prijateljstvu s Bogom, koje nam je darovao Isus, a koje
mijenja naš život i ispunja nas zanosom i radošæu. Zbog toga
dar pobožnosti budi u nama nadasve zahvaljivanje i hvalu.
To je razlog i najautentièniji smisao našeg bogoštovlja i
našeg klanjanja. Kada nam Duh Sveti daje osjetiti
Gospodinovu prisutnost i svu njegovu ljubav prema nama,
tada nam srce ispunjava toplinom i nekako nas malne
spontano potièe na molitvu i slavljenje. Pobožnost je dakle
istoznaènica za istinski duh vjere, sinovsko pouzdanje u
Boga, onu sposobnost da mu se molimo s ljubavlju i
jednostavnošæu koja je svojstvena osobama ponizna srca.
2. Ako nam pobožnost pomaže rasti u povezanosti i
zajedništvu s Bogom i navodi nas da živimo kao njegova
djeca, istodobno nam pomaže izlijevati na autentièan naèin
tu ljubav takoðer na druge i priznavati ih braæom. Tada æemo
biti nošeni osjeæajima pobožnosti – a ne pijetizma! (u smislu
lažne samilosti i prijetvorne i razmetljive pobožnosti, op. pr.)
– prema onima koji su oko nas i onima koje svakodnevno
susreæemo. Zašto kažem "ne" pijetizmu? Zato jer neki misle
da biti pobožan znaèi zaklapati oèi, praviti izraze na licu po
uzoru na one koje gledamo na svetim slièicama, glumiti
svece. Kod nas se u Pijemontu kaže: praviti "mugna quacia".
To nije dar pobožnosti. Dar pobožnosti znaèi biti stvarno
sposobni radovati se s onima koji se raduju, plakati sa
zaplakanima, biti blizu onima koji su u tjeskobi, ispravljati
one koji su u zabludi, tješiti ožalošæene, prihvaæati i
pomagati onima koji su u potrebi. Postoji vrlo tijesna
povezanost izmeðu pobožnosti i krotkosti. Dar pobožnosti
što nam ga daje Duh Sveti èini nas krotkima, spokojnima,
strpljivima, u miru s Bogom, daje nam da drugima služimo s
krotkošæu.
Dragi prijatelji, u Poslanici Rimljanima apostol Pavao kaže:
"Svi koje vodi Duh Božji sinovi su Božji. Ta ne primiste duh
robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinstva u
kojem klièemo: 'Abba! Oèe!'" (Rim 8, 14-15). Molimo
Gospodina da dar njegova Duha pobijedi naše strahove, naše
nesigurnosti, pa i naš nemirni, nestrpljivi duh i da nas uèini
radosnim svjedocima Boga i njegove ljubavi, klanjajuæi se
Gospodinu u istini kao i u služenju bližnjemu s krotkošæu i
osmijehom koji nam Duh Sveti uvijek daje u radosti. Neka
nam Duh Sveti svima udijeli taj dar pobožnosti.
.
Prilog dokumenti
Živa Crkva mora iznenaðivati
Papin nagovor uz molitvu Kraljice neba, svetkovina Duhova,
8. lipnja 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Na svetkovinu Duhova se spominjemo izlijevanja Duha
Svetoga na apostole okupljene u dvorani Posljednje veèere.
Kao i Uskrs, to je dogaðaj koji se zbio na židovski blagdan
koji je veæ prije toga postojao, a koji donosi iznenaðujuæe
ispunjenje. U Djelima apostolskim opisani su znakovi i
plodovi toga èudesnog izlijevanja: snažni vjetar i ognjeni
jezici; straha nestaje i ustupa mjesto hrabrosti; jezici se
odrješuju i svi razumiju navještaj. Tamo gdje Duh Božji
doðe sve se raða na novi život i preobražava. Dogaðaj
Pedesetnice oznaèava raðanje Crkve i njezino javno
oèitovanje. Ovdje nas pogaðaju dvije stvari: to je Crkva koja
iznenaðuje i zbunjuje.
Temeljni sastavni dio Pedesetnice je iznenaðenje. Kao što
nam je poznato naš Bog je Bog iznenaðenja. Nitko nije ništa
više oèekivao od uèenikâ: nakon Isusove smrti bili su
beznaèajna grupica, poražena siroèad svoga Uèitelja.
Meðutim dogodilo se nešto zapanjujuæe: ljudi su ostali u
èudu jer je svatko èuo uèenike govoriti vlastitim jezikom,
pripovijedajuæi velika Božja djela (usp. Dj 2, 6-7.11). Crkva
koja se raða na Pedesetnicu je zajednica koja pobuðuje
èuðenje jer, snagom koja dolazi od Boga, naviješta novu
poruku – Kristovo uskrsnuæe – novim jezikom a to je jezik
univerzalne ljubavi. To je novi navještaj: Krist je živ,
uskrsnuo je; novi jezik; jezik ljubavi. Uèenici su zaogrnuti
snagom odozgo i govore hrabro i otvoreno, slobodom Duha
Svetoga.
Crkva je pozvana uvijek biti takva: kadra iznenaditi
naviještajuæi svima da je Isus Krist pobijedio smrt, da su
Božje ruke uvijek raširene, da nas on uvijek strpljivo èeka,
da nas ozdravi i da nam oprosti. Upravo zbog toga je
poslanja uskrsli Isus Crkvi darovao svoga Duha.
Ako je Crkva živa, uvijek mora iznenaðivati. Upravo je živoj
Crkvi svojstveno iznenaðivati. Crkva koja ne zna iznenaditi
je slaba, bolesna, umiruæa Crkva i mora je se što prije
smjestiti na odjel za reanimaciju!
Neki su u Jeruzalemu radije htjeli da Isusovi uèenici,
blokirani strahom, ostanu zatvoreni u kuæu i ne stvaraju
metež i pomutnju. Mnogi i danas to žele od kršæana.
Meðutim uskrsli Gospodin ih tjera u svijet: "Kao što mene
posla Otac i ja šaljem vas" (Iv 20, 21). Crkva Pedesetnice je
Crkva koja se ne miri s time da bude pasivna, da bude
ukrasni predmet. To je Crkva koja ne oklijeva izaæi van,
ususret ljudima, naviještati poruku koja joj je povjerena,
premda ta poruka uznemiruje i potresa savjesti, premda ta
poruka, možda, donosi probleme i, ponekad, vodi do
muèeništva. Ona se raða kao jedna i sveopæa, s toèno
odreðenim identitetom, ali otvorena, Crkva koja grli svijet
ali ga ne guši, baš poput kolonada na ovome Trgu: dvije su
to raširene ruke koje žele primiti sve ali se ne stežu da
zadrže. Mi kršæani smo slobodni, i Crkva nas želi slobodne!
Obratimo se Djevici Marija, koja je na to jutro Pedesetnice
zajedno s uèenicima bila u dvorani Posljednje veèere. U njoj
je snaga Duha Svetoga doista uèinila "velike stvari" (Lk 1,
49). Ona sama je to rekla. Neka ona, Otkupiteljeva Majka i
Majka Crkve, svojim zagovorom izmoli novo izlijevanje
Duha Božjega na Crkvu i na svijet.
Nakon molitve Kraljice neba
Kao što znate veèeras æe se u Vatikanu predsjednici Izraela i
Palestine pridružiti meni i carigradskom ekumenskom
patrijarhu u molitvi za dar mira u Svetoj zemlji, na Bliskom
istoku i u èitavom svijetu. Želim zahvaliti svima koji su se,
osobno i zajedno s drugima, molili i mole za taj susret i koji
æe se u duhu pridružiti našoj molitvi. Hvala!
11. lipnja 2014. broj 23/2014
27
Prilog dokumenti
Obraæanje pape Franje
Molitveni susret za mir u Svetoj zemlji Svetog Oca i
predsjednika Šimona Peresa i Mahmouda Abbasa, Vatikan,
8. lipnja 2014.
Gospodo Predsjednici, Vaša Svetosti, braæo i sestre!
S velikom vas radošæu pozdravljam i želim vama i
cijenjenim delegacijama koje su u vašoj pratnji uzvratiti
istim toplim doèekom koji ste vi meni ukazali na mom
nedavnom hodoèašæu u Svetu zemlju.
Zahvaljujem vam iz dubine srca što ste prihvatili moj poziv
da doðete ovdje zajedno se moliti Bogu za dar mira. Nadam
se da æe ovaj susret biti put ka traženju onoga što nas
ujedinjuje, kako bi se nadišlo ono što nas dijeli.
I zahvaljujem Vašoj Svetosti, èasnom bratu Bartolomeju, što
mi se pridružio u doèeku uvaženih gostiju. Vaše je
sudjelovanje veliki dar, dragocjena potpora i svjedoèanstvo
hoda kojeg kao kršæani èinimo prema punom jedinstvu.
Vaša prisutnost, gospodo Predsjednici, je veliki znak
bratstva kojeg pružate kao Abrahamova djeca. To je ujedno
konkretni izraz vjere u Boga, Gospodara povijesti, koji danas
na nas gleda kao na braæu i koji nas voditi želi svojim
putovima.
Ovaj naš molitveni susret za mir u Svetoj zemlji, na Bliskom
istoku i u èitavom svijetu svojom molitvom prate mnoge
osobe, koje pripadaju razlièitim kulturama, zemljama,
jezicima i religijama: one su molile za ovaj susret i sada su s
nama sjedinjene u samoj molitvi. To je susret koji odgovara
žarkoj želji onih koji èeznu za mirom i sanjaju svijet gdje æe
muškarci i žene moæi živjeti kao braæa a ne kao protivnici ili
neprijatelji.
Gospodo Predsjednici, svijet je naslijeðe koje smo primili od
naših preða, ali je takoðer posudba od naše djece: djece koja
su umorna i iscrpljena sukobima i žude za tim da svane zora
mira; djece koja traže da se sruše zidovi neprijateljstva i da
se krene putom dijaloga i mira kako bi ljubav i prijateljstvo
pobijedili.
Mnogo je, i previše, te djece palo kao nevine žrtve rata i
nasilja, biljke istrgnute u svom punom cvatu. Naša je
dužnost zajamèiti da njihova žrtva ne bude uzaludna. Neka
nam sjeæanje na njih ulije hrabrost mira, snagu ustrajnosti u
dijalogu po svaku cijenu, strpljivost da tkamo, iz dana u dan,
sve èvršæe tkanje mirnog suživota uz puno uzajamno
poštivanje, za Božju slavu i dobro sviju.
Za uspostavu mira potrebna je mnogo veæa hrabrost no za
voðenje rata. To zahtijeva hrabrost reæi "da" susretu a "ne"
sukobu; "da" dijalogu i "ne" nasilju; "da" pregovorima i "ne"
neprijateljstvima; "da" poštivanju dogovorâ i "ne"
provokacijama, "da" iskrenosti i "ne" dvoliènosti. Za sve je
to potrebna hrabrost, snaga duha i ustrajnost.
Povijest nas uèi da naše snage nisu dovoljne. Više smo puta
bili nadomak miru, ali ga je zli, raznim sredstvima, uspio
sprijeèiti njegovu uspostavu. Zato smo ovdje, jer znamo i
vjerujemo da trebamo Božju pomoæ. Ne odrièemo se svojih
odgovornosti, ali zazivamo Boga kao èin najveæe
odgovornosti, pred vlastitim savjestima i pred našim
narodima. Èuli smo jedan poziv i moramo na nj odgovoriti:
poziv da skršimo spiralu mržnje i nasilja, da je razbijemo
samo jednom rijeèju: rijeèju "brat". Ali da bismo izgovorili
tu rijeè moramo diæi svoj pogled k nebu i priznati jedni
druge djecom jednoga Oca.
Njemu, u Duhu Isusa Krista, se obraæamo moleæi zagovor
Djevice Marije, kæeri Svete zemlje i Majke naše.
Gospodine Bože mira, èuj našu poniznu prošnju!
Pokušali smo mnogo puta i tolike godine riješiti svoje
sukobe vlastitim snagama i oružjima. Koliko smo samo
trenutaka neprijateljstva i tame iskusili; koliko je krvi
proliveno; koliki životi uništeni; kolike nade pokopane... No,
28
11. lipnja 2014. broj 23/2014
ika
naši su se napori izjalovili. Sada nam, Gospodin, ti pomozi!
Ti nam podaj mir, ti nas nauèi miru, ti nas vodi prema miru.
Otvori naše oèi i naša srca i daj nam hrabrosti da možemo
reæi: "nikada više rata!"; "s ratom sve je izgubljeno!". Ulij
nam hrabrosti da èinimo konkretne geste za graðenje mira.
Gospodine, Bože Abrahamov, Bože prorokâ, Bože koji si
nas stvorio i poziva nas da živimo kao braæa, daj nam snage
da svakoga dana gradimo mir; daj nam sposobnost da sve
koje susreæemo na svom životnom putu promatramo kao
braæu i sestre. Uèini nas osjetljivima na vapaj naših
sugraðana koji od nas traže da pretvorimo naša oružja u
oruða mira, naše strahove u povjerenje a naše napetosti u
opraštanje. Održavaj živim u nama plamen nade da se
strpljivo i ustrajno opredjeljujemo za dijalog i pomirenje.
Neka konaèno pobijedi mir a svi ljudi iz svojih srca
odagnaju rijeèi "podjela", "mržnja", "rat"! Gospodine,
razoružaj naše jezike i ruke, obnovi naša srca i pameti, tako
da rijeè koja æe nas uvijek okupljati bude "brat", a naèin
našega života bude u znaku mira: shalom, mir, salam! Amen.

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

PDF INFO

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački

Zar je papa trgovački putnik?

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

Legende o svetom Nikoli

5 - 04.02.2015

19. lipnja 2013. Svećeničko ređenje u zagrebačkoj prvostolnici

10 - 11.03.2015